diff --git a/.gitattributes b/.gitattributes index 63bbe54c04de76b47417463279179e4116ffd702..0fa3a3d2008b57941aa276f07cbdf0bf005fa774 100644 --- a/.gitattributes +++ b/.gitattributes @@ -1521,3 +1521,8 @@ cmn_Hani/new_cc_000485_remove.jsonl filter=lfs diff=lfs merge=lfs -text cmn_Hani/fineweb-2_000177_keep.jsonl filter=lfs diff=lfs merge=lfs -text cmn_Hani/new_cc_000670_keep.jsonl filter=lfs diff=lfs merge=lfs -text cmn_Hani/fineweb-2_000338_remove.jsonl filter=lfs diff=lfs merge=lfs -text +cmn_Hani/fineweb-2_000157_remove.jsonl filter=lfs diff=lfs merge=lfs -text +cmn_Hani/new_cc_000548_keep.jsonl filter=lfs diff=lfs merge=lfs -text +cmn_Hani/new_cc_000637_remove.jsonl filter=lfs diff=lfs merge=lfs -text +cmn_Hani/fineweb-2_000179_keep.jsonl filter=lfs diff=lfs merge=lfs -text +cmn_Hani/new_cc_000597_keep.jsonl filter=lfs diff=lfs merge=lfs -text diff --git a/agt_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl b/agt_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..7f197f2659080f9056420ea259bef0a78ae677af --- /dev/null +++ b/agt_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl @@ -0,0 +1,87 @@ +{"text":"AGTA, CENTRAL CAGAYAN: Bible NT\nEphesians (Efeso) 6:10-18\n10 A ya napozanin nga mabidak tekamuy a pasikanan muy ya nonot muy gafu ta pagdadagga muy te Afu Hesus, te intu pagsikanan muy ya pakapangwa na en.\n11 A iserbi muy hapa ya ngamin kiden neatad na Namaratu ta ikkaman muy, petta makkwa muy sangaw ya manggamma ta pagsistema ni Satanasen tekamuy.\n12 Te bakkan haman ta kuman na tolay ya katapil tam am awa anitu kiden ikid na dafu da kiden nga seturay ikid na seppakapangwa, ikid na masikan kiden akkimohayan ta paglelehutin nga magpasugiram ta nonot na tolay, ikid na addu para na magdaduma na anitu nga awetam maita nga mamadday ta dulay.\n13 A mappya mantu ta kanayun ihulun muy ya ngamin kiden ikkaman muy nga neatad na Namaratu tekamuy, petta awemuy sangaw magsunsun ta ketta na dulay am awa idulot muy hud la ya pakigubat muy addet ta nangabak kanan.\n14 A mappya mantu ta dana nakaparan kam nga magatubang ta katapil muy kiden ta kuman na suddalu, te alapan muy apolu ya kakurugan, te yen ya mekwenta ta pagsintaron muy nga magibbal ta pantalon muy. A itug muy hapa ya mappya na nonot, te yen ya kuman na barawasi na landuk ta radang muy.\n15 A malogon kam hapa mangipadangag ta damag ni Hesus, te yen ya kuman na pagsapatos muy.\n16 A intu para idagga muy ta isin kid ya pangikatalak muy ta Namaratu, te yen ya kuman na kalasag muy nga mangpasi-gat ta tulad ni Satanas, te ya tulad na kiden ya kuman na pana na afuy.\n17-18 A pake itug muy hapa ta ulu muy ya pangikatalak muy ta pangikerutan na Namaratu, te yen ya kuman na taddung na landuk. A pake gikuman muy ya uhohug na Namaratu nga igawat na tekamuy ta pangkattab muy, te am makimallak kam ta kuman na ituldu na Kahalwa na en tekamuy a ipanonot na ya uhohug na Namaratu tekamuy petta kuman na pangkattab muy ta mangparuba en tekamuy. Te mappya ta kanayun makimallak kam ikid na magadang kam ta panguffun na Namaratu ewan tekamuy. A pake imugudan muy makimallak talo am magamamangaw kam am dukmaran na kam ni Satanas. A pakimallak muy hapa ya ngamin kiden tolay na Namaratu,","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-17","url":"https:\/\/christianchildmultilingualbibleverse.wordpress.com\/2017\/04\/06\/","date":"2017-04-30T05:03:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-17\/segments\/1492917124299.47\/warc\/CC-MAIN-20170423031204-00578-ip-10-145-167-34.ec2.internal.warc.gz","language":"agt","language_score":1.000000596,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000005960464478}","num_words":364,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.536,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 11:18\n18\"A kumanen hapa ya nonot na kadwan kiden tolay ta ayanin, te matupag kid gafu ta aweda ikayat ya gagangay na sakā tolay da kiden, te intu nonotan muy i Hwan, te awena haman uminum ta binarayang, yaga ngilinan na hapa ya arawen nga aweda pangan, a ibar da haman ta maguyung.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/11\/18","date":"2018-02-24T17:35:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891815918.89\/warc\/CC-MAIN-20180224172043-20180224192043-00350.warc.gz","language":"agt","language_score":1.000005722,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000057220458984}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.233,"stopwords_ratio":0.472,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 11:21\n21\"Mapa-gang kam sangaw, ikamuy Hudyo nga taga Korazin ikid na Betsayda, te maski am naita muy ya tarabaku na Namaratu a awemuy haman nagbabawi ta pagliwat muy. A am naita mina na Hentil kiden nga taga Tiro ikid na Sidon ya kuman na naita muy a nagbarawasi kid na hapa ta kustal gafu ta pagbabawi da.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/11\/21","date":"2018-02-25T23:42:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891817523.0\/warc\/CC-MAIN-20180225225657-20180226005657-00374.warc.gz","language":"agt","language_score":0.999973774,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999737739562988}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.544,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 6:5\nYa Ituldu Ni Hesus Ta Makimallak\n(Lk 11:1-13)\n5\"A kumanen hapa am makimallak kam ta Namaratu a awemuy la parigan ya magimmamappya kiden nga ape la magdayaw ta Namaratu. Te am makimallak yen kid a ikayat da ipaita ya pakimallak da ta umag na kapilya da ikid na ang-angen na tolay, petta pahig na tolay kiden ta abikan kid ta Namaratu, ammi naalap dan malat ya sagolyat da ta pangdayaw na tolay kiden tekid.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/6\/5","date":"2018-02-19T04:13:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812327.1\/warc\/CC-MAIN-20180219032249-20180219052249-00676.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000066757,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000066757202148}","num_words":74,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.568,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 12:42\n42A ya takday para sangaw nga mangpaliwat tekamuy a intu hala ya babbayen ari ta lugar na Syiba, te nagafu ta pake adayu na lugar petta enna dangagan ya amu ni mina Ari en Solomun nga neatad na Namaratu tentu, ammi ya itta in sin tekamuy a malmalalaki haman ammi te mina Solomun a awemuy la kurugan.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/12\/42","date":"2018-02-26T02:04:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891817908.64\/warc\/CC-MAIN-20180226005603-20180226025603-00628.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999712706,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999712705612183}","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.013,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.414,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 12:28-29\n28-29Te awan haman ta makagubat ta ibbalan ni Satanas am bakkan la ta masmasikanen ammi tentu, te yen sangaw ya mangabak tentu petta gubatan na ya ibbalan na en. A bakkan mantu ta kuman na inuhohug muyen, te ya kakurugan a ya Kahalwa na Namaratu ya pangalapan ku ta pakapatugut ku ta anitu, a yen mina ya pakkamun muy ta ittan tekamuy ya nesaad na Namaratu nga magturay ta ngamin. 30A ya awan makikahulun teyak a mekwenta ta ikatupag nak, a ya awan makipaguknud teyak a mekwenta ta mangkutkutet.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/12\/28-29","date":"2018-02-25T11:49:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891816370.72\/warc\/CC-MAIN-20180225110552-20180225130552-00248.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999819994,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999819993972778}","num_words":90,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.489,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 10:1\n1A gafu ta kumanen a pinabikan ni Hesus ya mafulu duwa kiden ituldu na nga kanayun dumagdag tentu, a pinasinapan na kid ta pakapangwa na, petta itta ya mabalin da nga magpatugut ta anitu na seanitu kiden, ikid na magpamappya ta magtatākit ikid na mazigatan ta bari da.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/10\/1","date":"2018-02-21T01:47:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891813187.88\/warc\/CC-MAIN-20180221004620-20180221024620-00345.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999842644,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999842643737793}","num_words":49,"character_repetition_ratio":0.015,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.571,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 7\nYa Pangihuya Ni Hesus Ta Mangpaliwat\n(Lk 6:37-42)\n1A ya ituldu para ni Hesus tekid a\n\"Awemuy ka-ma la palpaliwatan ya ikattolay muy, talo am paliwatan na kam sangaw na Namaratu ewan. 2Te am anu ya pangitan muy ta kadwan a kumanen hapa sangaw ya pangitan na Namaratu tekamuy. A ya pangikwenta muy ta ikattolay muy a kumanen hapa sangaw ya pangikwenta na Namaratu tekamuy. 3Ya ibar ku ta tagtakday tekamuy a anu haman ta ihuyam ya salasangkap ta mata na ikattolay mu, am awem maamu ta itta hapa ya tarosu ta matam. 4A pa-pa-num maazi ya salasangkap na am itta para la ya tarosu ta matam? 5Kuga magimmamappya ka. Azim bit ta apolu ya tarosu ta matam, a sangaw magdakar ya pakaitam, pettam maazim ya salasangkap ta mata na ikattolay mu.\n6\"A am ikayat muy bidan ya mappya nga netuldu na Namaratu tekamuy a itan muy ta awemuy bidan ta kuman na atu kiden nga malogon magporay, talo am tapilan da kam sangaw. A awemuy hapa iwarad ya mapateg teko ta atubang na awan kiden makanonot talo am ilublubeg da la sangaw ta kuman na bahuy kiden.\nYa Sagolyat Na Makimallak\n(Lk 11:1-13)\n7-8\"A am itta ya masapul muy a adangan muy la ta Namaratu te iatad na hala tekamuy, te am kanayun apagan muy ya ikayat muy tentu a maapagan muy hala, a am magtoktok kam tentu a hukatan na kam. 9Te maski am ikamuy ya pagadangan na anak muy ta kanan na a batu hud ya iatad muy tentu? 10A am dalag ya adangan na a ulag hud ya iatad muy? 11A yen mina ya pagnonotan muy, te maski am seliwat kam a amu muy haman mangatad ta kappyanan ta anak muy kiden. A kontimas mantu ta mangatad i Dama muyewan ta kappyanan ta magadang tentu.\n12\"A am anu ya ikayat muy ta ipaita na ikattolay muy tekamuy a mappya ta kumanen hapa ya ipaita muy tekid, te yen ya fun na ngamin patarabaku na Namaratu tekamuy nga nesurat ta lintig na en ikid na lebru na aglavun kiden.\nYa Duwa Na Dalan\n13\"A am ikayat muy simarok ta pagtolayan muy a intu angen muy ya mailaten sasarokan, te maski am malmalogon ya dalan ta agyan na alawa en sasarokan a yen haman ya ange ta kaperdin na kahalwa muy, a addu hapa ya kahulun muy, te yen ya angen na addu na tolay. 14Ammi assang la na tolay ya makadatang ta agyan na pagtolayan, te ilat ya sasarokan na, yaga mazigat hapa ya dalan na en.\nYa Pakaitan Ta Kakurugan Na Mangurug\n15\"A itan muy hapa ta maayayyaw na kam sangaw na ape mangipadangag ta uhohug na Namaratu, te am e kid tekamuy a igitta da ya bari da ta kuman na mangurug, ammi ya nonot da ya kuman na nonot na atu en nga magkalong. 16A ya gagangay da ya pakaitan muy ta kaladdud da, te awena haman negitta ta uhohugan da. Am maita muy ya lanut na mawini a yen hud ya pakaitan muy ta mayan na patani? A am ambabanga a yen hud ya pakaitan muy ta mayan na anyog? 17-18A kumanen hapa ta kompormi na kayu, te am mappya ya fun a magmayan hud sangaw ta dulay awa mappya haman. Ammi am dulay ya fun a magmayan hud ta mappya awa dulay hapa ya mayan na en.\n19-20\"A kumanen hapa ta ange kiden mangituldu tekamuy, te ya tarabaku da ya pakkamun muy tekid am mappya kid ono am matulad kid. A ya ngamin kiden fun nga awan magmayan ta mappya a matukad kid hala sangaw petta mewarad kid ta afuy. 21A maski am ibar da ta iyak ya dafu da a bakkan ta yen kid sangaw ya pasarokan ku ta agyan na Namaratu ewan, te intu la sangaw makasarok ya mangidulot ta ikayat ni Damakewan.\n22\"A sangaw ta araw na pama-gang na ta awan kiden mangurug a addu sangaw ya makikekallak teyak, te\n'Afu, Afu, ikallak na kami, te ikami paen ya nangipadangag ta ngagam, a ya ngagam hapa ya nepagpatugut mi ta anitu, a addu hapa ya pinadpadatu mi, Afu, gafu ta kalalaki na ngagam,' kunda sangaw teyak.\n23Ammi ya ibar ku sangaw tekid a\n'Umadayu kanan teyak, ikamuy nga magtarabaku ta awan kustu, te bakkan haman teyak ya nangidob tekamuy,' kunku sangaw tekid.\nYa Keangarigan Na Magbali\n24\"A am pake nonotan muy ya ngamin kiden netulduk tekamuy petta yen kid ya tarabakun muy a megitta kam hapa ta kuman na nakanonoten nga nagbali ta maladda na bali. Te ya nakanonoten nagbali a dana nagpili ta maladda na arigi, kapye na kid nekali ta adalam. 25A tentu en nagkawan ta agyan na bali na en a pirmi ya sikan na paddaden ikid na udanen addet ta naglayus, ammi awena hala natukalit na bali na en te maladda haman ya arigi na kiden yaga adalam hapa ya kali da. 26Ammi ya awan kiden mangdangag ta uhohug ku kiden a megitta kid ta kuman na awanen nakanonot nga nagbali ta malogon matukalit. Te ya awanen nakanonot a nangalap ta magdalikompormi na arigi, yaga netunglak na kid ta assang la. 27A tentu en nagkawan a pirmi ha ya sikan na paddaden ikid na udan ikid na layus ta agyan na bali na en, a piga la ya katukalit na, a sa nakutukutet hapa.\"\n28A yen bit la ya addet na netuldu ni Hesus ta tolay kiden, ammi nepagpaka-lat da hapa ya gagangay na pangituldu na, 29te nangituldu ta kuman na intu ya makkamu ta ngamin, a bakkan ta kuman na gagangay kiden nangituldu tekid.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/7\/","date":"2018-02-19T22:17:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812841.74\/warc\/CC-MAIN-20180219211247-20180219231247-00688.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000059605,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000059604644775}","num_words":919,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.527,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 11:7\n7A ta nepagtugut dan a naguhohug i Hesus ta tolay kiden nga kimalihung para la tentu magdangag, te binida na tekid ya kasasaad ni Hwanen nga nangidob ta nagpohut kiden tentu.\n\"A tekamuyen umange nangita te Hwan ta kalafukanen ta idi a anu hud ya naita muy? Intu de naita muy ya awanen ta turad ta kuman na kulang na sikal nga malogon mapakkul ta paddad? Bakkan.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/11\/7","date":"2018-02-23T12:02:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891814700.55\/warc\/CC-MAIN-20180223115053-20180223135053-00512.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999623299,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.999962329864502}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.006,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.441,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 12:45\n45a nagtugut ha ya anitu en, te immange bit nangalap ta pitu ta sakā anitu na kiden nga pake duldulay ammi tentu, a sa simarok kid na, petta magyan kid ta tolayen. A pake nagduldulay ya kasasaad na tolayen ta pagyan na pitu kiden anitu ammi ta ketta para la na takdayen. A kumanen hapa sangaw tekamuy ikid na kagitta muy kiden nagdupal,\" kunna tekid.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/12\/45","date":"2018-02-20T18:00:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891813059.39\/warc\/CC-MAIN-20180220165417-20180220185417-00631.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000035763,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000035762786865}","num_words":66,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.485,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 18:8\n8\"A yen mina ya pagnonotan muy ta bari muy, te am angarigan ta kamat mu ono takkim ya gafu na pagliwat mu a awem hud gappakan kapyem iwarad, petta awem sangaw melogot? Te mapmappya ta napukulan ka mina nga magdulot ta magnayun na pagtolayam ammi ta mewarad ka ta afuyen nga awan maazap gafu ta awemen inazi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/18\/8","date":"2018-02-24T04:37:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891815318.53\/warc\/CC-MAIN-20180224033332-20180224053332-00040.warc.gz","language":"agt","language_score":0.999884963,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9998849630355835}","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.414,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 1:19\n19Ammi te Hose a pahig na ta nakikadallaw i Mariya en, a yen ta ikayat na idarum petta pagtalekudan na mina ya nagbabidan da en. Ammi gafu ta maallak hapa i Hose en a awena ikayat ta mamatan ya babbayen, a nakanonot mantu tatakday ta awena mina idarum, te pagurayān na la.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/1\/19","date":"2018-02-20T03:55:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812873.22\/warc\/CC-MAIN-20180220030745-20180220050745-00254.warc.gz","language":"agt","language_score":0.999981761,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999817609786987}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.491,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 2:12\n12A sangaw ta hiklam tekid nagkakāsidug a nakatarinap kid, a tinarinap da kan ta aweda kan mina magtoli te Herud, te itta kan ya dulay. A gafu ta kumanen a nagtatugut kid ha, ammi linillikan da ya agyan ni Ari Herud, a dumatang kid hala ta agyan da en.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/2\/12","date":"2018-02-18T18:25:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812247.50\/warc\/CC-MAIN-20180218173208-20180218193208-00438.warc.gz","language":"agt","language_score":0.999979496,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999794960021973}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.236,"stopwords_ratio":0.5,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 2:15-18\n15-18Ammi ya Ari en Herud a pake nakaporay na ta dumabilbig kiden ta bitwan gafu ta aweda nagtoli tentu petta ibar da ya agyan na abbingen. A gafu ta pangayayyaw da tentu a negakkad na ta mapapasi ya ngamin kiden abbing ta ili na Betlihem ikid na paglelehut na en, talo am mesipat hapa mapapasi i Hesusen. A yen ta dinob na ya suddalu na kiden, a sa pinapasi da ya ngamin kiden lālāki na abbing nga tagdwa darun kontodu ngamin kaassangan da kiden, te nekwenta ni Herud ta ittan ya duwa na darun addet ta lalattog na bitwanen nga binida na dumabilbig kiden. A gafu ta pangpapasi da ta abbing kiden a nagdulot hapa ya kuman na binida na aglavunen mina Heremyas ta palungu araw, te ya uhohug na ta surat na en a\n\"Pake masitang sangaw ya ngahal da ta ili na Rama,\nte magtatangit ya simsima ni Rakel ta anak da kiden.\nA awena matabtabang na damdam da te awan na haman ya anak da kiden,\" kunna.\nAmmi teg Hose a nagyan kid la ta lugar na Egipto abat ta pasi ni Ari en Herud, kapye na kid pinatugut na Namaratu. Te yen ya uray na tekid petta magdulot sangaw ya nepeuhohug na ta aglavunen, te ya nebar na a\n\"Pinatugut ku ya anak ken ta lugar na Egipto,\" kunna.\nYa Pagtoli Nig Hose Ta Lugar Na Istralita\n19A ta nepasi ni Ari en Herud a nagtarinap ha i Hose en ta iten Egipto, a naguhohug ha ya anghel na Namaratu tentu.\n\"Imivwat kanan,\" kunna,","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/2\/15-18","date":"2018-02-26T02:02:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891817908.64\/warc\/CC-MAIN-20180226005603-20180226025603-00667.warc.gz","language":"agt","language_score":0.999999404,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999994039535522}","num_words":259,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.514,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 16\nYa Pangparuba Na Pariseyu Ikid Na Saduseyu Te Hesus\n(Mk 8:11-21)\n1A ta ketta para la nig Hesus ta lugar na Magadan a umange ha tentu ya kadwan kiden Pariseyu ikid na Saduseyu, petta paruban da.\n\"Mistro,\" kunda, \"mappya ta itta ya ipaitam ta pakapangwam petta pakaitan mi ta Namaratu ya nangidob teko,\" kunda tentu.\n2-3A ya tabbag na en hapa tekid a\n\"Gafu ta itta ya pakaitan ta langit a amu muy am magbilag ta lakwat ono am magudan. A anu kawagan na mantu ta awemuy malasin ya pakapangwa na Namaratu am itta ya pakaitan na? 4Kuga awan ta kapkappyan na awan mangurug gafu ta awan ta mepaita tentu. Ammi awan sangaw ta mepaita tekamuy, te intu mina pagnonotan muy ya nakkwa ta aglavunen mina Honas,\" kunna tekid,\na nagtugutan na kid. A naghahulun ha ig Hesus ikid na ituldu na kiden nga ange ta dammang na alugen.\n5A ta pakadatang da ta dammang a awan ta kanan da ta tangngan na araw, te naliwatan na ituldu na kiden ya nagbalun ta pan. 6A ya uhohug ni Hesus tekid a\n\"Mappya ta palanan muy ya beking+ na Pariseyu kiden ikid na Saduseyu kiden, te dulay,\" kunna.\n7A nagbabidan da am anu ya ikayat na uhohugan, te pahig na kadwan ta tabarangan na kid gafu ta naliwatan da ya magbalun ta pan. 8-10Ammi ta nepakarikna ni Hesus ta bida da a\n\"Anu kuga pagbabidan muy ya kawan na kanan tam? Kuman na awemuy maawatan ya inuhohug ken, yaga assang la ya pangikatalak muy, te naliwatan muy de ya lima kiden pan nga nakabattugan na limaribu kiden, ikid na pitu kiden pan nga nakabattugan na appataribu kiden? A naliwatan muy hapa de am piga na la-ba ya nauknud muy ta nekabalin na limaribu kiden ikid na appataribu kiden? 11Anu awemuy haman maawatan ya inuhohug ken nga 'Palanan muy mina ya beking na Pariseyu kiden ikid na Saduseyu kiden?' Pake nonotan muy, te bakkan ta intu bidan ku ya kanan tam,\" kunna.\n12A gafu ta inuhohug na en a yen ya nepakanonot da ta intu papalan na tekid ya ituldu na Pariseyu kiden ikid na Saduseyu kiden, te bakkan ta kanan ya ikayat na uhohugan.\nYa Pangpohut Ni Hesus Ta Pangitan Da Tentu\n(Mk 8:27-29; Lk 9:18-27)\n13A tekiden umabikan ta ili na Sesariya Pilipo a itta ya pinohutan ni Hesus ta ituldu na kiden;\n\"Anu kan ya pangitan na tolay kiden teyak am inya yak?\" kunna tekid.\n14\"A pahig na kadwan ta iko i mina Hwanen nga nangzigut ta tolay kiden ta idi, te ibar da ta natolay hala. Ammi ta kadwan a pahig da ta iko ya aglavunen Eliyas nga magtoli kan ta lutakin. A ta kadwan para a pahig da ta iko ya aglavunen mina Heremyas,\" kunda.\n15\"A ikamuy ay, anu hapa ya pangitan muy teyak?\" kunna ha tekid.\n16A i Simon Pedru ya alistu tumabbag;\n\"A iko ya Mangikerutanen nga netun na Namaratu ta pinakadama mi, te Anak ka na sigatolay na Dyos,\" kunna.\n17\"Pake nagāsāt kan, Simon, te awem mina amu am inya yak am awa netuldu na ka ni Damakewan. 18A gafu ta Pedru+ hapa ya ngagam a iko ya kuman na pundasyon na batu, te iko ya pamepegafwanan ku ta tolay ku kiden nga pagyanan ku ta lutakin, a awan sangaw ta makaperdi ta pagyanan ku maski ta pasi. 19A iko hapa ya itunglak ku ta makkamu ta pangikerutan na Namaratu ta lutakin, petta intu sangaw ihangat mu ta lutakin ya dana nehangat na Namaratu, a intu sangaw ipalubus mu ta lutakin ya dana nepalubus na Namaratu,\" kunna.\n20A sangaw pake nebar ni Hesus ta aweda mina bibidan ta intu ya pinakadama da nga nekari na Namaratu.\nYa Pangilavun Ni Hesus Ta Pasi Na\n(Mk 8:31-9:1; Lk 9:22-27)\n21A ta nekabalin na en a namegafun hapa i Hesus nga mangipadangag ta pasi na tekid.\n\"Mappya ta e yak sangaw ta ili na Herusalem, petta pakākāllakan nak sangaw na pinakadakal na Hudyo kiden kapye dak sangaw papapasi, ammi matolayak hala sangaw am nagpasan ya talluhaw,\" kunna.\n22Ammi ta nepaguhohug ni Hesus ta isin a sang neadayu ni Pedru, kapye na nehuya;\n\"Awem mina ibar ta mapapasi ka, Afu, te Namaratu ya makkamu teko,\" kunna.\n23A nagbalittag hapa i Hesus nga nangatubang te Pedru, a\n\"Umadayu kan teyak, te itta ya Satanas teko, te sanatan nak nga magliwat, te bakkan ta uray na Namaratu ya ibar mu teyak awa uray hud la na tolay,\" kunna tentu.\n24A tentu en ha naguhohug ta ituldu na kiden a kumanin ya nebar na tekid:\n\"Am itta ya mayat dumagdag teyak a mappya ta pagtalekudan na ya bari na, a attaman na ya zigat na pangurug na teyak, petta makadagdag teyak. 25Te maski am inya ya mangkenga ta angat na a masi hala sangaw ta magnayun. Ammi ya mangisagapil ta angat na gafu ta pangurug na teyak a matolay hala sangaw nga magnayun. 26Te maski am itta mina ya nakaalap ta ngamin kiden magmagannud ta paglelehutin a itta hud sangaw ya kappyanan na tentu am nawakay ya kahalwa na ta pasi na? A itta hud sangaw ya pangsaka na ta kahalwa na petta matolay mina? 27A yen mina ya nonotan muy, te gagangay ta magtoli sangaw sin ya Tolayin taga Langit kontodu anghel na kiden a mehulun hapa tentu ya ngamin pakapangwa na Namaratu, a yen sangaw ya pangatad na ta tagtakday tolay ta megitta ta tinarabaku na. 28Ammi kustu hapa ya ibar ku tekamuy ta itta ya kadwan kiden tekamuy nga awan para la masi addet ta maita da sangaw ya kadakar na Tolayin taga Langit am ange sangaw sin magtogkok ta pagariyan na en,\" kunna.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/16\/","date":"2018-02-22T03:08:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891813883.34\/warc\/CC-MAIN-20180222022059-20180222042059-00082.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999973774,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999973773956299}","num_words":932,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.492,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 20:1\nYa Gagangay Na Panandan Na Namaratu\n1A ya uhohug ha ni Hesus ta ituldu na kiden a\n\"Ya pangiangarigan ku ta pangsagolyat na Namaratu ta tolay na kiden a kuman na tolayen nga itta ya alawa na uma na, a naggabgabi ta lalakwat, te ange magapag ta mayat mangallu ta uma na en.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/20\/1","date":"2018-02-20T06:16:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812880.33\/warc\/CC-MAIN-20180220050606-20180220070606-00536.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999837875,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999837875366211}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.022,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.593,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 11:19\n19Ammi gafu ta uminum ya Tolayin taga Langit ikid na awena ngilinan ya arawen nga aweda pangan a ibar da haman ta mellaw ikid na madugal. A ibar da para ta iyak ya kahulun na magsingir kiden nga magdarogas ikid na dulay na tolay. Ammi maski padpadulayan da kami duwa a ya kappya na tarabaku mi ya mangipasikkal ta katunung na gagangay mi,\" kunna.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/11\/19","date":"2018-02-19T18:16:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812758.43\/warc\/CC-MAIN-20180219171550-20180219191550-00351.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9998455048,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9998455047607422}","num_words":65,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.477,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 8:20\n20\"A pake kakallak ka sangaw am dumagdag ka teyak, te maski am iyak ya Tolayen nga Taga Langit a awan haman ta datangan ku ta pagibannagan ku mina. A mapmappya haman ya kasasaad na mungaw ikid na mamanuk kiden, te itta haman ya pagyanan da,\" kun ni Hesus tentu.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/8\/20","date":"2018-02-22T20:38:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891814290.11\/warc\/CC-MAIN-20180222200259-20180222220259-00013.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999634027,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999634027481079}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.015,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.42,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 13:44\nYa Kadwan Kiden Keangarigan Ni Hesus\n44A ya kadwan kiden keangarigan nga netuldu ni Hesus a intu yan:.\n\"Ya gagangay na pangikerutan na Namaratu a meangarig hapa ta addu na balituk nga nabayag nekali ta bangkag. Ammi itta hapa ya umange nagaradu ta bangkagen a nearadun hapa ya balituken. A gafu ta talak na ta gāsāt na en a tinappanan na ha bit ya balituken, te umange bit maglaku ta ngamin kiden kwa na petta itta sangaw ya igatang na ta bangkagen, petta kwa nan hapa ya balituken.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/13\/44","date":"2018-02-24T22:12:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891815951.96\/warc\/CC-MAIN-20180224211727-20180224231727-00021.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999957085,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999957084655762}","num_words":89,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.539,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 13:30\n30A azo padakalan muy ya ammay ikid na gahut. Mappya yen ta makapaghuku bit ya gahuten a malogon na mapili, te ibar ku sangaw ta maggagatab kiden ta pilin da ya gahut apolu kapye da sangaw gataban ya ammay, te babbadan da hapa ya gahut kiden petta iwarad da ta afuy, a sangaw alapan da hapa ya ammay ta gitad ken,' kunna kan na makāuma en.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/13\/30","date":"2018-02-18T20:23:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812259.18\/warc\/CC-MAIN-20180218192636-20180218212636-00786.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999957085,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999957084655762}","num_words":67,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.233,"stopwords_ratio":0.507,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 14:19\n19otturu pinagtuttud na ya tolay kiden ta kakaddatanen. A tentu en nanggawat ta lima kiden pan ikid na duwa kiden ikan a tumangad hapa ta langit petta pakimallak na ya kanan da.\nA sangaw ginadgadwa na ya pan kiden ikid na ikan kiden, kapye na kid negawat ta ituldu na kiden petta ikid ya mangisaned ta tolay kiden.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/14\/19","date":"2018-02-22T01:35:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891813832.23\/warc\/CC-MAIN-20180222002257-20180222022257-00124.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000030994,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000030994415283}","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.576,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 5:32\n32Ammi ya uhohug ku tekamuy ta ayanin a maski am inya na lalaki ya makigungay ta atawa na a ya lalaki en sangaw ya makaliwat am makiatawa ha ya negungay na en, te kuman na napersa nakikadallaw, ammi awan bale am apolu nakikadallaw ya babbayen kapye na igungay na lalaki en. A maski am inya ya mangatawa ta negungay na en a nekwenta hala ta mangadallaw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/5\/32","date":"2018-02-25T23:23:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891817523.0\/warc\/CC-MAIN-20180225225657-20180226005657-00273.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9997116923,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9997116923332214}","num_words":67,"character_repetition_ratio":0.105,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.507,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 16:4\n4Kuga awan ta kapkappyan na awan mangurug gafu ta awan ta mepaita tentu. Ammi awan sangaw ta mepaita tekamuy, te intu mina pagnonotan muy ya nakkwa ta aglavunen mina Honas,\" kunna tekid,\na nagtugutan na kid. A naghahulun ha ig Hesus ikid na ituldu na kiden nga ange ta dammang na alugen.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/16\/4","date":"2018-02-17T21:20:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891807825.38\/warc\/CC-MAIN-20180217204928-20180217224928-00514.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000071526,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.000007152557373}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.453,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 11\nYa Dinob Ni Hwan Ta Magpohut Te Hesus\n(Lk 7:18-35)\n1A ta nekabalin ni Hesus nangituldu ta mafulu duwa kiden ituldu na a dinob na kid ta eyan da, kapye na nagtugut hapa, te umange hapa tatakday nga mangituldu ikid na mangipadangag ta kadwan kiden ili.\n2A ta kabalud para la ni Hwan a nadamag na hapa ya ngamin kiden tinarabaku ni Hesus, a yen ta dinob na hapa ya kadwan kiden ituldu na petta magpohut kid te Hesus. 3A ya nebar da tentu a\n\"Damagan mi kan am iko ya Mangikerutanen nga nekari na Namaratu ewan nga indagan mi? O itta para la ya takwan nga indagan mi?\" kunda tentu.\n4A ta pagtabbag ni Hesus tekid a intu netabbag na ya nesurat ni mina Isayas tentu en nanglavun ta iange na Mangikerutanen. A ya nebar na mantu tekid a\n\"Magtoli kanan te Hwan a bidan muy tentu ya ngamin nadangag muy ikid na naita muy teyak, 5te makaita haman ya daram, a makatugut hapa ya pilay, a nagmappyan ya nagkangaw, a makadangag ya bangngag, a natolay ya nagpasi, a mepadangag hapa ya mappya na damag ta pobre kiden. A yen kid mina ya pakkamun na teyak. 6A ibar muy hapa tentu ta nagāsāt hapa ya awan magtabeng gafu teyak,\" kunna tekid.\n7A ta nepagtugut dan a naguhohug i Hesus ta tolay kiden nga kimalihung para la tentu magdangag, te binida na tekid ya kasasaad ni Hwanen nga nangidob ta nagpohut kiden tentu.\n\"A tekamuyen umange nangita te Hwan ta kalafukanen ta idi a anu hud ya naita muy? Intu de naita muy ya awanen ta turad ta kuman na kulang na sikal nga malogon mapakkul ta paddad? Bakkan. 8Ono intu de naita muy ya malapat na tolay nga mapenam magbarawasi ta kuman na maba-nang? Bakkan haman, te itta haman ta bali na ari ya magbarawasi ta ispot ikid na mangina. 9A anu mantu ya pangitan muy tentu? Nalasin muy de ta intu ya takday aglavun nga paguhohugan na Namaratu ewan? A kakurugan ta aglavun na Namaratu, ammi pake ibar ku tekamuy ta pake malmalalaki para i Hwan ammi ta gagangayen aglavun, 10te intu hala ya nebar na Namaratu nga mapmapolu ammi teyak, te ya uhohug na ta suraten a\n'Itta sangaw ya doban ku nga mapmapolu ammi teko, a intu sangaw ya mangipadangag ta iangem,' kunna.\n11-14\"A am kurugan muy ta intu ya dinob na Namaratu tekamuy a amu muy mina ta intu hala ya kagitta ni mina Eliyasen nga linavun da ta iange na. A kakurugan hapa ya ibar ku tekamuy ta awan para la ta neanak nga megitta ta kalalaki ni Hwan. Ammi ya pake al-alinnaken ta ngamin kiden iturayan na Namaratu a pake malmalalaki para ammi tentu.\n\"A ta palungu na araw addet na neange ni Hwan a nagattam hapa ya tolay kiden nga magindag ta araw na pagturay na Namaratu ta lutakin, te dana nepasikkal na ta lebru na lintigen ikid na surat na aglavun kiden. Ammi ta neange ni Hwanen nga mangipasikkal ta pagturayan na Namaratu a ittan hapa ya masikan makitapil addet ta ayanin, te ikayat da ugtulān ya turay na en. 15A am itta ya bangbang muy a mappya mantu ta pake dangagan muy ya inuhohug kin tekamuy.\n16\"Ammi ya pangigittan ku hapa ta magsoysoy kiden ta tarabaku na Namaratu a negitta kid haman ta kuman na anak kiden nga magalikkad ta sakā ānāk da kiden, te ya kuman na alikkad na ānāk kiden a ikayat da matubtubbat. Ammi gafu ta takwan ya nonot na kadwan a\n17'Anu awemuy haman magtalip am maggasa kami?' kun na kadwan.\n'A am masi kami pon awemuy haman magtangit,' kunda hapa.\n18\"A kumanen hapa ya nonot na kadwan kiden tolay ta ayanin, te matupag kid gafu ta aweda ikayat ya gagangay na sakā tolay da kiden, te intu nonotan muy i Hwan, te awena haman uminum ta binarayang, yaga ngilinan na hapa ya arawen nga aweda pangan, a ibar da haman ta maguyung. 19Ammi gafu ta uminum ya Tolayin taga Langit ikid na awena ngilinan ya arawen nga aweda pangan a ibar da haman ta mellaw ikid na madugal. A ibar da para ta iyak ya kahulun na magsingir kiden nga magdarogas ikid na dulay na tolay. Ammi maski padpadulayan da kami duwa a ya kappya na tarabaku mi ya mangipasikkal ta katunung na gagangay mi,\" kunna.\nYa Pangpaliwat Ni Hesus Ta Awan Magbabawi\n(Lk 10:12-15)\n20A tentun nabalin nagbida ta tolay kiden a pinegafwanan na paliwatan ya tolay kiden ta kadwan kiden lugar, te maski am naita da ya kalalaki na pakapangwa na a aweda la nagbabawi ta gagangay da.\n21\"Mapa-gang kam sangaw, ikamuy Hudyo nga taga Korazin ikid na Betsayda, te maski am naita muy ya tarabaku na Namaratu a awemuy haman nagbabawi ta pagliwat muy. A am naita mina na Hentil kiden nga taga Tiro ikid na Sidon ya kuman na naita muy a nagbarawasi kid na hapa ta kustal gafu ta pagbabawi da. 22A yen ta pake kakallak kam sangaw ammi tekid ta araw na pangpa-gang na Namaratu tekamuy.\n23\"A ikamuy hapa nga taga Kapernayum, a pahig muy ta dayawan na kam na Namaratu, ammi mewarad kam sangaw ta pangtaguhali na tekamuy, te awemuy haman magbabawi. Te am naita mina na taga Sodom kiden ya kuman na naita muy a itta la mina ya ili da abat ta ayanin. 24Ammi kustu hala ya ibar ku tekamuy nga taga Kapernayum ta pake kakallak kam sangaw ammi ta tolay kiden taga Sodom ta araw na pangpa-gang na Namaratu tekamuy,\" kunna tekid.\nYa Pagagagay Ni Hesus Ta Umalinnak\n(Lk 10:21,22)\n25A tentu en nabalin naguhohug ta kumanen tekid a nakimallak hapa ta Namaratu.\n\"Matalakak teko, Amang, te iko ya makākwa ta ngamin langitina ikid na lutakin. A mappya hapa te nelemad mu ya gagangay na pangikerutam ta malalaki kiden ikid na seadal, ammi yen ya inukadam ta kuman na abbing kiden, petta maawatan da. 26A mappya hapa ta kunna ten, Amang, petta magdulot ya ikayat men nga kappyanan,\" kunna ta pakimallak na.\n27A ya uhohug na ha ta tolay kiden a\n\"Ya ngamin kiden amu ni Damakewan a nepakamu na hapa teyak. A awan hapa ta makkamu ta amukin am awa i Damakewan la, a awan hapa ta makkamu ta amu ni Damak am awa iyak la nga anak na, ikid na tolay kiden nga ikayat ku pangipakamun tentu. 28A e kanan mantu teyak, ikamuy ngamin nga mazigatan ikid na nadammatan, te atadan ta kam ta pakabannayan muy. 29A itun muy mina ya sangul kin ta bari muy, a petuldu kam teyak, petta maapagan muy ya pakabannayan na nonot muy, 30te masippatak hala, a awek magparayag. A awemuy sangaw mazigatan ta sangul kin, te malampaw hapa ya paagtu kin tekamuy,\" kunna tekid.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/11\/","date":"2018-02-19T10:25:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812579.21\/warc\/CC-MAIN-20180219091902-20180219111902-00727.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000053644,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000053644180298}","num_words":1115,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.499,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 2\nYa Ange Kiden Magapag Ta Abbingen Hesus\n1A ta nepaganak ni Mariya te Hesus a itta kid ta ili na Betlihem ta lugar na Hudeya. A i Heruden hapa ya ari na Hudyo kiden. A ta kabalin na nekeanak ni Hesusen a itta ya lālāki kiden nga dumabilbig ta bitwan nga nagafu ta pake adayu ta daya na Hudeya, a nagdulot kid hapa ta ili na Herusalem, 2te pohutan da ta tolay kiden am had agyan na bagu en ari na Hudyo kiden,\n\"Te naita min ya lattog na bitwanen nga mangibar ta nekeanak na, a yen ta itta kamin sin te emmi hapa dayawan,\" kunda.\n3A ta nepakadamag ni Ari en Herud ta ittan ya takwan na ari nga neanak ta lugar na en a nagburung na hapa, yaga nagburung hapa ya tolay na kiden ta ili na Herusalem. 4A pinagkakampat na mantu ya padi kiden nga Hudyo ikid na mangituldu kiden ta relisyon da, a pinohutan na tekid am had sin na lugar ya kinankanna na aglavunen ta keanakan na Ari en Kristu nga nebar na Namaratu. 5A ya uhohug da hapa a\n\"Yo ten, ili kan na Betlihem ya keanakan na,\" kunda, \"te ya uhohug na surat na aglavunen a\n6'Maski am ili na Betlihem ya kaassangan na ili ta lugar na Hudeya\na pake madaydayawan sangaw ammi ta ngamin kiden ili ta lugar na Hudeya,\nte yen sangaw ya pagafun na Akkimohayan nga magtaron ta tolay ku kiden nga Istralita,' kunna.\"\n7A ta nepakadangag ni Herud ta uhohug na padi kiden ikid na mangituldu kiden a pinaayagan na hapa ya dumabilbig kiden ta bitwan, petta kabida na kid ta melemad, te damagan na tekid am kanu na araw ikid na hulan ya nelattog na bitwanen nga pakaitan da ta pakeanak na abbingen, 8a sangaw pinagdulot na kid hala ta ili na Betlihem.\n\"E kanan ta iten Betlihem, te yen kan sangaw ya pakaitan muy ta abbingen. A sangaw am maita muy a emmuy hapa sangaw ibar ya agyan na en teyak, te e yak hapa sangaw magdayaw tentu,\" kunna kampon tekid.\n9A ta nekabalin da nagdangag te Herud a nagtugut kid na nga umange ta ili na Betlihem. A mappya la te netuldu na kid hapa na bitwanen nga naita da ta lattog na en, a yen ya aanungan da ta angen da abat ta nagimmang ta utun na bali en nga pagyanan na abbingen. 10A ta pakaita dan ta nagimmang ya bitwanen a pake timoltollok ya nonot da ta talak da. 11A sangaw simarok kid hapa ta umag na bali en, a naita da hala ya abbingen Hesus ikid na hina na en Mariya. A alistu kid namalentud ta atubang ni Hesus nga nagdayaw tentu, kapye da inukadan ya kaha na agitunan da ta balituk ikid na mangina na bangog, a neuhet da ya iatad da tentu. 12A sangaw ta hiklam tekid nagkakāsidug a nakatarinap kid, a tinarinap da kan ta aweda kan mina magtoli te Herud, te itta kan ya dulay. A gafu ta kumanen a nagtatugut kid ha, ammi linillikan da ya agyan ni Ari Herud, a dumatang kid hala ta agyan da en.\nYa Pangitammang Ni Hose Teg Hesus\n13A ta gafan na dumabilbig kiden ta bitwan a nakatarinap hapa i Hose, a nakipaita kan ya anghel na Namaratu tentu.\n\"Imivwat kanan, Hose,\" kunna kan na anghelen, \"te itammang mu ya abbingina ikid na hina na ina, te iangem kid ta iten lugar na Egipto. A magyan kam la ten abat ta pakauhohug ku teko, te paapag ni Herud ya abbingina petta papasin na,\" kunna kan.\n14A imivwat kid na ta tangngan na hiklam, a umange kid na ta lugar na Egipto.\n15-18Ammi ya Ari en Herud a pake nakaporay na ta dumabilbig kiden ta bitwan gafu ta aweda nagtoli tentu petta ibar da ya agyan na abbingen. A gafu ta pangayayyaw da tentu a negakkad na ta mapapasi ya ngamin kiden abbing ta ili na Betlihem ikid na paglelehut na en, talo am mesipat hapa mapapasi i Hesusen. A yen ta dinob na ya suddalu na kiden, a sa pinapasi da ya ngamin kiden lālāki na abbing nga tagdwa darun kontodu ngamin kaassangan da kiden, te nekwenta ni Herud ta ittan ya duwa na darun addet ta lalattog na bitwanen nga binida na dumabilbig kiden. A gafu ta pangpapasi da ta abbing kiden a nagdulot hapa ya kuman na binida na aglavunen mina Heremyas ta palungu araw, te ya uhohug na ta surat na en a\n\"Pake masitang sangaw ya ngahal da ta ili na Rama,\nte magtatangit ya simsima ni Rakel ta anak da kiden.\nA awena matabtabang na damdam da te awan na haman ya anak da kiden,\" kunna.\nAmmi teg Hose a nagyan kid la ta lugar na Egipto abat ta pasi ni Ari en Herud, kapye na kid pinatugut na Namaratu. Te yen ya uray na tekid petta magdulot sangaw ya nepeuhohug na ta aglavunen, te ya nebar na a\n\"Pinatugut ku ya anak ken ta lugar na Egipto,\" kunna.\nYa Pagtoli Nig Hose Ta Lugar Na Istralita\n19A ta nepasi ni Ari en Herud a nagtarinap ha i Hose en ta iten Egipto, a naguhohug ha ya anghel na Namaratu tentu.\n\"Imivwat kanan,\" kunna, 20\"te dumatang kanan hala ta agyan muy ten Istralita, te nasin ya nangigakkad ta pasi na abbingina,\" kunna kan.\n21A imivwat kid na, a netugut ni Hose ya abbingen ikid na hina na en, a dumatang kid ta lugar na Istralita kiden. 22Ammi ta datang da ta iten a nadamag ni Hose ta intun magari i Arkelaw nga anak ni mina Heruden. A gafu ta nagtalaw hapa ig Hose ta bagu en ari a aweda nagdulot ta nagyanan da en. A tinarinap na ha ta magdulot kid ta lugar na Galileya. 23A yen mantu ya nagdulotan da, a nagyan kid ta ili na Nasaret, a yen hapa ya dumakalan ni Hesus. A gafu ta kumanen a nagdulot hapa ya uhohug na aglavun kiden gafu tentu, te ya uhohug da ta surat da kiden a\n\"Ingagan da sangaw ta Taga Nasaret,\" kunda.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/2\/","date":"2018-02-17T21:25:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891807825.38\/warc\/CC-MAIN-20180217204928-20180217224928-00533.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000040531,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000040531158447}","num_words":1010,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.535,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 5:33\nYa Ituldu Ni Hesus Ta Magpagasingan\n33\"A dana nadangag muy hapa ya netuldu ta dadagkal muy kiden gafu ta pagpagasing muy, te ya nebar ni mina Moses a\n'Am itta ya ikarim nga ipagasingam ta Namaratu ewan a awem mantu mangilogot, te idulot mu ya nekari men,' kunna.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/5\/33","date":"2018-02-25T17:55:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891816841.86\/warc\/CC-MAIN-20180225170106-20180225190106-00274.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000010729,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.000001072883606}","num_words":49,"character_repetition_ratio":0.008,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.531,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 11:16\n16\"Ammi ya pangigittan ku hapa ta magsoysoy kiden ta tarabaku na Namaratu a negitta kid haman ta kuman na anak kiden nga magalikkad ta sakā ānāk da kiden, te ya kuman na alikkad na ānāk kiden a ikayat da matubtubbat. Ammi gafu ta takwan ya nonot na kadwan a","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/11\/16","date":"2018-02-24T23:49:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891816068.93\/warc\/CC-MAIN-20180224231522-20180225011522-00348.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000046492,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000046491622925}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.023,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.6,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 9:15\n15A ya tabbag hapa ni Hesus tekid a\n\"Mabalin hud ta magdamdam ya makiboda kiden am itta para la tekid ya magboda en? Itta la sangaw ya araw am metugut tekid, a yen sangaw ya pagngilin da ta arawen nga aweda pangan gafu ta damdam da tentu,\" kunna.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/9\/15","date":"2018-02-22T11:17:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891814101.27\/warc\/CC-MAIN-20180222101209-20180222121209-00178.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000076294,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000076293945312}","num_words":49,"character_repetition_ratio":0.016,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.237,"stopwords_ratio":0.531,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 8:10\n10A pake nepagpaka-lat ni Hesus ya inuhohug na kapitanen, a dinayawan na hapa ta atubang na tolay kiden nga dumagdag tentu.\n\"Pake masmasikan haman ya pangikatalak na kapitanen ammi ta Istralita kiden. Te maski am ikid ya pinili na Namaratu ta tolay na a awan para la ta naitak tekid nga mangikatalak tentu ta kuman na kapitanin,\" kunna tekid.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/8\/10","date":"2018-02-20T06:15:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812880.33\/warc\/CC-MAIN-20180220050606-20180220070606-00782.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000013113,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.000001311302185}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.517,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 13:22\n22\"A ya hukal kiden nga nehunnak ta dana natungradanen gahut a yen hapa ya keangarigan na makadangag ta uhohug, ammi gafu ta addu hapa ya burungan da ta magmagannud, ikid na pakolangan da ya pagba-nang da a yen kid na nonot ya mangiduyat ta uhohugen, a awan na ta pagbalinan na uhohugen petta magserbi ta kappyanan da.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/13\/22","date":"2018-02-18T18:15:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812247.50\/warc\/CC-MAIN-20180218173208-20180218193208-00757.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999676943,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999676942825317}","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.012,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.569,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 12:41\n41\"A am ittan sangaw ya araw na pama-gang na Namaratu a ya taga Ninaba kiden nga kinasaba ni mina Honas ya mangpaliwat sangaw tekamuy, te nagbabawi kid haman gafu ta nepadangag ni mina Honas tekid. Ammi ya itta in sin nga mangipadangag tekamuy a malmalalaki haman ammi te mina Honas a awemuy haman kurugan am awan ta ipaita na tekamuy.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/12\/41","date":"2018-02-24T16:26:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891815843.84\/warc\/CC-MAIN-20180224152306-20180224172306-00627.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000007153,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000007152557373}","num_words":61,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.475,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 8:11\n11\"A pake ibar ku hapa tekamuy ta pake addu para sangaw ya mangurug nga taga ngamin kiden lugar ta paglelehutin. A maski am bakkan ta Istralita kid a mesipat kid hala sangaw teg mina Abraham ikid ni mina Isak ikid ni mina Hakob ta pangikerutan na Namaratu ewan.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/8\/11","date":"2018-02-25T01:55:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891816083.98\/warc\/CC-MAIN-20180225011315-20180225031315-00783.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000011921,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000011920928955}","num_words":49,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.449,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 5:29\n29A yen ta ibar ku ta tagtakday tekamuy ta am magliwat ka mina gafu ta sanatan na ka na takday matam a mappya ta kilotam ya matamen petta iwarad mu, te mapmappya ta mewarad ya takday la na matam ammi ta sa mewarad sangaw ya ngamin barim ta pangtaguhali na Namaratu ewan.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/5\/29","date":"2018-02-24T02:46:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891815034.13\/warc\/CC-MAIN-20180224013638-20180224033638-00249.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999978542,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999978542327881}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.015,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.453,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 18:11-14\n11-14A intu mina pagnonotan muy ya magtaron ta kalneru. Te am angarigan ta itta ya magatut na kalneru na ammi metawag hapa ya takday, a awena hud isirak ya siyamafulu siyam kiden ta panganan da kapye na ange magapag ta takdayen nga netawag? A am naapagan nan a yen ya pake ikatalak na ammi ta awan kiden netawag. A kumanen hapa te Damakewan, te awena ikayat ta itta ya metawag maski ta takday la na kaassangan kiden nga mangurug teyak, te yen ta umange ya Tolayin taga Langit ta lutakin petta ikerutan na ya netawag,\" kunna.\nYa Kwan Tam Mina Gafu Ta Nagliwat Tekitam\n15A ya takday para na bida ni Hesus tekid a\n\"Am angarigan ta itta ya liwat na takday kabagis mu teko a e ka mantu tatakday makibida tentu, a tabarangam. Am ikayat na dangagan ya itabarang mu tentu a awan kad mappya, te nagmappya kanan,\" kunna.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/18\/11-14","date":"2018-02-20T07:58:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812913.37\/warc\/CC-MAIN-20180220070423-20180220090423-00096.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999861717,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999861717224121}","num_words":151,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.437,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 6:25\n25\"A ya pake ibar ku mantu tekamuy a awemuy mina burungan ya pagkatolay muy am anu sangaw ya kanan muy ikid na inuman muy. A awemuy hapa burungan am anu sangaw ya pagbarawasi muy, te Namaratu haman ya nangatad ta bari muy ikid na angat muy, a awena hud iatad ya magserbi ta angat muy ikid na bari muy?","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/6\/25","date":"2018-02-23T06:44:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891814493.90\/warc\/CC-MAIN-20180223055326-20180223075326-00436.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000067949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000067949295044}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.119,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.55,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 12:25-26\n25-26Ammi dana naamu ni Hesus ta kunna ten ya nonot da a tinabbag na hapa ya nesaned da ta tolay kiden.\n\"Had hud kun na nonot muy, te am Satanas mina ya nangatad ta pakapatugut ku ta sakā anitu na kiden a nakikattway na mantu ya dafu da en tekid, a naperdin mina ya patarabaku na en tekid. Te am makikattway mina ya tolay kiden nga makitapil ta gubyernu a awena hud sangaw maperdi na gubyernu da? A kumanen hapa am makikattway mina ya makipagyan kiden ta takday na bali, te maperdi hapa ya pagkakahulun da. A yen ya addet na tarabakun da.\n27\"A am uray muy ta Satanas ya nangalapan ku ta pakapatugut ku ta anitu a had sin mantu ya nangalapan na kagitta muy kiden ta pakapatugut da? Ikid mantu sangaw ya mangipasikkal ta pagkilluyan na nonot muy.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/12\/25-26","date":"2018-02-25T04:18:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891816094.78\/warc\/CC-MAIN-20180225031153-20180225051153-00472.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999864101,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999864101409912}","num_words":141,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.539,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 11:11-14\n11-14\"A am kurugan muy ta intu ya dinob na Namaratu tekamuy a amu muy mina ta intu hala ya kagitta ni mina Eliyasen nga linavun da ta iange na. A kakurugan hapa ya ibar ku tekamuy ta awan para la ta neanak nga megitta ta kalalaki ni Hwan. Ammi ya pake al-alinnaken ta ngamin kiden iturayan na Namaratu a pake malmalalaki para ammi tentu.\n\"A ta palungu na araw addet na neange ni Hwan a nagattam hapa ya tolay kiden nga magindag ta araw na pagturay na Namaratu ta lutakin, te dana nepasikkal na ta lebru na lintigen ikid na surat na aglavun kiden. Ammi ta neange ni Hwanen nga mangipasikkal ta pagturayan na Namaratu a ittan hapa ya masikan makitapil addet ta ayanin, te ikayat da ugtulān ya turay na en. 15A am itta ya bangbang muy a mappya mantu ta pake dangagan muy ya inuhohug kin tekamuy.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/11\/11-14","date":"2018-02-24T12:27:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891815560.92\/warc\/CC-MAIN-20180224112708-20180224132708-00473.warc.gz","language":"agt","language_score":1.000002861,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000028610229492}","num_words":150,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.533,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 21:21\n21A ya uhohug ni Hesus tekid a\n\"Kakurugan ya uhohug ku tekamuy, ta am pake ikatalak muy ya Namaratu ikid na awemuy pagduwaduwan ya nonot muy a makkwa muy hala ya kuman na nakkwak ta kayu in. A maski am ibar muy sangaw ta bagetayin 'Umalit kan te maglattu kan ta bebay,' kummuy, a Namaratu ya makkamu petta makkwa hala ya nebar muy.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/21\/21","date":"2018-02-18T20:40:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812259.18\/warc\/CC-MAIN-20180218192636-20180218212636-00695.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000023842,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.000002384185791}","num_words":64,"character_repetition_ratio":0.024,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.5,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 7:15\nYa Pakaitan Ta Kakurugan Na Mangurug\n15\"A itan muy hapa ta maayayyaw na kam sangaw na ape mangipadangag ta uhohug na Namaratu, te am e kid tekamuy a igitta da ya bari da ta kuman na mangurug, ammi ya nonot da ya kuman na nonot na atu en nga magkalong.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/7\/15","date":"2018-02-20T11:44:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812938.85\/warc\/CC-MAIN-20180220110011-20180220130011-00596.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000047684,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.000004768371582}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.016,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.233,"stopwords_ratio":0.588,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 13:14\n14A ikid mantu ya pagdulotān na uhohug na Namaratu nga linavun ni mina Isayasen, te ya uhohug na en gafu tekid a\n'Kanayun madangag muy ya mebar tekamuy, ammi awemuy haman maawatan ya madangag muy, a kanayun maita muy hapa ya mepaita tekamuy, ammi awemuy haman amu am anu ya maita muy.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/13\/14","date":"2018-02-20T01:55:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812871.2\/warc\/CC-MAIN-20180220010854-20180220030854-00728.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000029802,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000029802322388}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.111,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.509,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 12:39\n39A ya tabbag hapa ni Hesus tekid a\n\"Kuga awan ta kapkappyan na tolay kidin nga awan mangurug gafu ta awan ta maita da. Pake adayu kanan para la ta Namaratu, a awan sangaw ta ipaitak tekamuy am bakkan la ta kuman na nepaita na Namaratu gafu te mina Honasen nga pinaglavun na ta nabayag na araw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/12\/39","date":"2018-02-18T05:33:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891811655.65\/warc\/CC-MAIN-20180218042652-20180218062652-00604.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999939203,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999939203262329}","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.013,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.534,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 3:11\n11\"A yen ta itta yak sin nga mangzigut tekamuy ta danumin, petta mepasikkal ta nauli muy ya gagangay muy. Ammi itta sangaw ya ange ta gafan ku nga pake dakdakal ya pakapangwa na ammi teyak, te maski la awek megitta nga makitagabu tentu nga mangubad ta sapatos na kiden. A intu sangaw ya mangpasinap tekamuy ta Kahalwa na Namaratu. Ammi ya awan kiden magbabawi a pa-gangan na kid sangaw ta afuy,","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/3\/11","date":"2018-02-23T18:46:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891814827.46\/warc\/CC-MAIN-20180223174348-20180223194348-00628.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999958277,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999958276748657}","num_words":72,"character_repetition_ratio":0.025,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.514,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 6:16\n16\"A am ngilinan muy ya arawen nga aweda pangan gafu ta damdam muy ikid na pakimallak muy a awemuy ipaita ya damdam muy ikid na bisin muy ta kuman na magimmamappya kiden nga ape magdamdam, te dana tunan da ya ulu da ikid na mukat da ta lafu, petta maita na tolay kiden ta aweda pulus mangmangan. Ammi naalap dan malat ya sagolyat da ta pangdayaw na tolay kiden tekid.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/6\/16","date":"2018-02-21T23:35:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891813818.15\/warc\/CC-MAIN-20180221222354-20180222002354-00406.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000026226,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000026226043701}","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.535,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 5:13\nYa Keangarigan Na Mangurug\n13A ya netuldu na para tekid a\n\"Ikamuy nga mangurug teyak a kuman kam na asin nga mekikkihu ta awan kiden mangurug, te ikamuy mina ya mangatad ta pagkappyanan da. Ammi nonotan muy mina ya gagangayen asin, te am imawan ya apgad na a awan sangaw ta kapkappyan na, a mewarad sangaw ta dalan, petta kelubegan na tolay kiden.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/5\/13","date":"2018-02-23T03:03:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891814311.76\/warc\/CC-MAIN-20180223015726-20180223035726-00212.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999973774,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999973773956299}","num_words":64,"character_repetition_ratio":0.029,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.5,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 7:24\nYa Keangarigan Na Magbali\n24\"A am pake nonotan muy ya ngamin kiden netulduk tekamuy petta yen kid ya tarabakun muy a megitta kam hapa ta kuman na nakanonoten nga nagbali ta maladda na bali. Te ya nakanonoten nagbali a dana nagpili ta maladda na arigi, kapye na kid nekali ta adalam.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/7\/24","date":"2018-02-21T05:26:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891813431.5\/warc\/CC-MAIN-20180221044156-20180221064156-00626.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9998688698,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9998688697814941}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.481,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 7:6\n6\"A am ikayat muy bidan ya mappya nga netuldu na Namaratu tekamuy a itan muy ta awemuy bidan ta kuman na atu kiden nga malogon magporay, talo am tapilan da kam sangaw. A awemuy hapa iwarad ya mapateg teko ta atubang na awan kiden makanonot talo am ilublubeg da la sangaw ta kuman na bahuy kiden.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/7\/6","date":"2018-02-22T05:21:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891814002.69\/warc\/CC-MAIN-20180222041853-20180222061853-00038.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000050068,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":44,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000050067901611}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.526,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 5:22\n22Ammi ya uhohug ku tekamuy ta ayanin a maski am magporay kam ta ikattolay muy a medarum kam sangaw ta atubang na Namaratu ewan. Te am 'Awan ka ta kapkappyan,' kummuy ta ikattolay muy a medarum kam ta atubang na mangpa-gang ta makaliwat, a mewarad kam sangaw ta pangtaguhali na Namaratu ewan.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/5\/22","date":"2018-02-21T11:41:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891813608.70\/warc\/CC-MAIN-20180221103712-20180221123712-00242.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9998586178,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9998586177825928}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.491,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 9:3\n3Ammi ya kadwan kiden nga mangituldu ta relisyon na Hudyo kiden nga gituttudan hapa ta umag na bali a linibakan da hapa ya inuhohug ni Hesus ta nonot da hapa la.\n\"Dulay mantu yan na tolay te ugtulān na haman ya turay na Namaratu,\" kun na nonot da.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/9\/3","date":"2018-02-25T05:27:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891816138.91\/warc\/CC-MAIN-20180225051024-20180225071024-00357.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999432564,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999432563781738}","num_words":49,"character_repetition_ratio":0.024,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.592,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 10:18\n18A idarum da kam hapa sangaw ta atubang na gubernador da kiden ikid na ari da kiden, te ikabkabat da kam sangaw ta pangikatupagan da teyak. Ammi uray hapa yen na Namaratu petta madangag da ya ipadangag muy tekid, kumanen hapa ta Hentil kiden nga awan para nakadangag.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/10\/18","date":"2018-02-25T04:19:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891816094.78\/warc\/CC-MAIN-20180225031153-20180225051153-00159.warc.gz","language":"agt","language_score":1.000007987,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000079870224}","num_words":49,"character_repetition_ratio":0.015,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.571,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Matyu 10\n1A gafu ta kumanen a pinabikan ni Hesus ya mafulu duwa kiden ituldu na nga kanayun dumagdag tentu, a pinasinapan na kid ta pakapangwa na, petta itta ya mabalin da nga magpatugut ta anitu na seanitu kiden, ikid na magpamappya ta magtatākit ikid na mazigatan ta bari da.\n2A ya ngagan na mafulu duwa kiden a i Simon ya patudunan da, ammi Pedru ya agngilinan da tentu,\na i Andres nga kabagis ni Simon,\nikid ni Santiago nga anak ni Zibadeyu,\nikid ni Hwan nga kabagis ni Santiago,\n3ikid ni Felipe,\nikid ni Bartolome,\nikid ni Tomas\nikid ni Matyu nga nagsingir ta bwis ta idi,\na takdayen Santiago nga anak ni Alfeyo,\nikid ni Tadyo,\n4a ya takdayen Simon nga kahulun na nakitapil ta gubyernu ta idi,\nikid ni Hudas Iskaryote nga mangitalaba sangaw te Hesus.\n(Mk 6:7-13; Lk 9:1-6)\n5A ya uhohug ni Hesus ta mafulu duwa kidin a\n\"Awemuy sangaw ange ta agyan na Hentil kiden ikid na Samariyano kiden, 6te yen la sangaw eyan muy ya lugar na sakā Istralita muy kiden, te kimongkong kid na ta kuman na awan ta magtaron tekid. 7A maski am had ya pagdulotān muy a ipadangag muy ya pangikerutan na Namaratu tekid.\n'Ayanin ya araw na pangikerutan na Namaratu tekamuy,' kummuy sangaw tekid.\n8\"A pagmappyan muy hapa ya magtatākit, ikid na tolayan muy ya nagpasi, ikid na pagmappyan muy ya maggalis, a patugutan muy ya anitu na seanitu kiden. Te ya neatad ken tekamuy a awemuy haman pinagan, a yen hapa ya iatad muy, a awemuy papaga. 9-10A awemuy hapa magbalun ta pirak, ikid na tali na barawasi muy, ikid na tali na sapatos muy, ikid na kanan muy, te am itta ya masapul muy a gagangay ta ikallak na kam hapa sangaw na ikallak muy kiden.\n11\"A maski am had sin sangaw na ili ikid na fugu ya eyan muy, a magita kam bit ta mappya na tolay, a yen sangaw ya pagdulotān muy. A magyan kam hapa tentu addet ta magtugut kam. 12A am gimon kam sangaw ta bali na en a 'Namaratu ya makkamu tekamuy,' kummuy sangaw ta makābali kiden. 13A am kakurugan ta mappya kid a mapadatang hala ya inuhohug muy tekid. Ammi am aweda megitta ta bendisyon muy tekid a awena mantu mapadatang. 14A am awan pulus ta magpadulot tekamuy ikid na magdangag ta uhohug muy a pagtugutān muy kid mantu, a azin muy ya lafu na agyan da ta takki muy kiden. 15A kustu hapa ya uhohugan ku ta pake mepallat sangaw ya pama-gang na Namaratu ta isina kid ammi ta tolay kiden nga taga Sodom ikid na Gomora nga awan nagbabawi ta idi.\n16-17\"A pake magpalan kam, te doban ta kanan nga ange mangipadangag ta agyan na mangikatupag sangaw tekamuy. A mappya mantu ta masippat kam, a pake imugudan muy ya tolay kiden ta eyan muy, te gafutan da kam sangaw petta idarum da kam. A paligatan da kam hapa sangaw maski ta umag na kapilya da. 18A idarum da kam hapa sangaw ta atubang na gubernador da kiden ikid na ari da kiden, te ikabkabat da kam sangaw ta pangikatupagan da teyak. Ammi uray hapa yen na Namaratu petta madangag da ya ipadangag muy tekid, kumanen hapa ta Hentil kiden nga awan para nakadangag. 19A sangaw am idarum da kam a awemuy la burungan ya uhohugan muy, te sangaw am ittan ya kustu na paguhohug muy a yen na sangaw ya datang na uhohugan muy, 20te bakkan sangaw ta ikamuy ya maguhohug, te ya Kahalwa na Namaratu sangaw ya makisagapil tekamuy.\n21\"A am itta sangaw ya mangurug ta ipadangag muy a sakā mazigatan hapa sangaw ya kadwan, te papapasi na kid hala na kabagis da. A mapapasi para sangaw ya kadwan kiden gafu ta dadagkal da. A mazigatan hapa sangaw ya kadwan gafu ta anak da kiden, a papapasi da kid hapa. 22A ikatupag na kam sangaw na tolay kiden ta ngamin kiden lugar gafu ta pangurug muy teyak. Ammi ya ngamin kiden maketurad abat ta pagaddetan na pagzigātān da a yen kid sangaw ya mekerutan. 23A am tapangan da kam ta takday lugar a umalit kam mantu ta takday na lugar, te pake ibar ku tekamuy ta awemuy sangaw mesaned ya ngamin kiden ili ta lugar na Istralita addet ta dumatang ya Tolayin nga taga Langit.\n24\"A awemuy hapa pahig ta mapmappya kam ammi ta dafu muy, te am anu ya kwan da ta mistro muy ikid na dafu muy a kumanen hapa la sangaw ya kwan da tekamuy, 25te gagangay ta mekabat ya metuldu ta nangituldu en tentu, a mekabat hapa ya daddoban ta nangidoben en tentu. A am Satanas ya nangingaganan da teyak a pake dulay hapa sangaw ya pamadakat da tekamuy. 26Ammi awemuy sangaw magtalaw tekid, te maski am anu ya pamadakat da tekamuy a mepasikkal hala sangaw ya katunung muy, te Namaratu sangaw ya mangpalattog ta ngamin melemad ikid na natappanan. 27A ya ngamin ibar ku tekamuy ta paghahulun tam a yen sangaw ya uhohugan muy ta ngamin tolay. A ya ngamin nadangag muy teyak a yen hapa ya ipadangag muy ta ngamin.\n28a\"A awemuy sangaw magtalaw ta makapapasi ta bari muy, te aweda haman mapapasi ya kahalwa muy. 29Intu mina pagnonotan muy ya malamamanuk kiden, te maski am malogon ya paga da ta dapun a awan ta makapapasi tekid, maski ta takday la, am awena ipalubus na Dama muyewan Namaratu. 30Ammi tekamuy a dakdakal ya pangkenga na tekamuy ammi ta malamamanuk, te dana nabilang na ya ngamin kiden huk muy, a awan sangaw ta maazi maski ta tālabāg la am bakkan ta uray na. 31A awemuy mantu la magtalaw ikid na magburung ta dumatang tekamuy, te pake mataktakit kam ta Namaratu ammi ta addu na malamamanuk. A mapmappya hud la ta burungan muy ya pagliwat muy tentu, 28bte intu haman ya makapapasi ta bari muy pase kahalwa muy ta pangtaguhali na tekamuy. A yen mina ya italaw muy.\n32\"A maski am inya sangaw ya mangibosag ta pangurug na teyak a yen hapa sangaw ya ibosag ku te Damakewan. 33Ammi ya mangilemad ta pangurug na teyak a ilemad ku hapa sangaw te Damakewan. 34A awemuy mina pahig ta iyak sangaw ya gafu na kaam-ammungan na tolay kiden, te iyak hala sangaw ya gafu na pagkakattwayan da. 35Te ya awan mangurug a ikatupag na sangaw ya kahulun na en mangurug, te ikatupag na takday ya dama na en, a ikatupag na takday para ya hina na, a ya takday para a ikatupag na sangaw ya katahungan na en. 36A intu sangaw katapil da ya kahulun da kiden nga awan mangurug. 37Ammi am intu pake nonotan da ya dama da ikid ni hina da ikid na ānāk da kiden ammi teyak a aweda mantu megitta teyak. 38A ya awanen makaattam ta zigat na pangdagdag na teyak maski abat ta pakapapasi na a awena mantu megitta teyak. 39Te am kengan na mina ya angat na a mawakay hala. Ammi ya mangisagapil ta angat na gafu ta dumagdag teyak a yen sangaw ya matolay nga magnayun.\n40\"A maski am inya sangaw ya magpadulot tekamuy a mekwenta ta iyak hapa ya pagdulotan na. A gafu ta pagdulotan nak a mekwenta ta pagdulotan na hapa i Damakewan nga nangidob teyak. 41Te ya magpadulot ta dinob na Namaratu ewan gafu ta Namaratu ya nangidob tentu a pagsipatān na sangaw ya itandan na Namaratu ta dinob na en. A ya magpadulot ta matunung na tolay gafu ta katunung na en a sakā mesipat hapa sangaw ta itandan na Namaratu ta matunungen tolay. 42A am itta sangaw ya mangatad maski ta masanaw na inuman ta kompormi na mangurug teyak gafu ta ikallak na ya mangurug a itta hala sangaw ya itandan na Namaratu tentu,\" kunna.\nA yen ya addet na inuhohug ni Hesus ta nepangidob na ta turin na kiden.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/10\/","date":"2019-02-17T02:06:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-09\/segments\/1550247481428.19\/warc\/CC-MAIN-20190217010854-20190217032854-00376.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000070333,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000070333480835}","num_words":1293,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.558,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ya Surat Ni Pablu Ta Taga Kolosas Kiden\nYa Gafu Na Suratin Yan\nA ya takday para na surat nga nesurat ni Pablu ta kabalud na en para la ta ili na Roma a intu yan. Ammi ya pagduman na ta kadwan kiden nagsuratan na a aweda para la nagkāit-ita nig Pablu ikid na mangurug kiden ta isin na ili. Ya nangipadangag ta uhohug na Namaratu tekid a i Paparas nga kofun ni Pablu. A ta kabalud ni Pablu para la ta ili na Roma a immange hapa i Paparas nga nagpasyar tentu, a binida na ya problema na iglesya ta ili na Kolosas. Te ya problema da kan a itta kan ya takwan na mangituldu nga immange nagpasyar tekid, a takwan kan hapa ya relisyon da nga netuldu da ta tolay kiden. A ya netuldu da kan a dakdakal kan ya anghel kiden ammi te Afu Hesus, a yen kid mina ya pakimallakan da.\nA gafu ta binida ni Paparas te Pablu a nagsurat hapa i Pablu ta mangurug kiden ta ili na Kolosas, petta pake ipasikkal na ya kakurugan tekid, a neatad na ya surat na en te Paparas petta enna itulud ta iglesya. A ya nesurat ni Pablu tekid a intu yan:\n1\n1-2 Tekamuy nga tolay na Namaratu taga Kolosas ikid na kabagis mi nga mangikatalak te Hesus Kristu.\nAmpade Dama tam Namaratu ya mangikallak tekamuy petta mappya kam la.\nA ya nagsurat tekamuy a iyak, Pablu, nga turin ni Hesus gafu ta uray na Namaratu ewan. A kahulun ku hapa ya kabagis tamin Timotyo.\n3-4 Pake matalak kamin, kahkahulun, ta Namaratu ewan nga Dama ni Afu Hesus gafu ta nadamag mi tekamuy, te mangurug kam kan hapa te Afu Hesus, ikid na iddukan muy kan hapa ya tolay na kiden. A yen ta am kada makimallak kami a ibosag mi hapa ya talak mi ta Namaratu gafu tekamuy. 5 A gafu ta kinurug muy ya kakurugan nga nadangag muy ta damag ni Hesus nga nepadangag ni Paparas tekamuy, a ittan ya ikatalak muy ta iatad na Namaratu tekamuy ta lugar na ewan, a yen ya indagan muy setalak gafu ta nadangag muy ikid na kinurug muy.\n6 A ya bida ni Hesus nga nepadangag ni Paparas tekamuy a sumaned na hapa ta ngamin paglelehutin. A pake umaddun hapa ya mangurug te Hesus gafu ta damag na en, te magbabawi kid ta tarabaku da en nga dulay. A mappyan hapa ya tarabakun da ta kuman na ikamuyen tekamuyen nakadangag ta kakurugan ikid na nakkamu ta allak na Namaratu tekamuy. 7 A i Paparas nga nangipadangag ta allak na Namaratu tekamuy a intu hala ya sakā tagabu mi nga pake abikan tekami. A mekatalak hapa nga mangidulot ta patarabaku ni Hesus Kristu, petta mauffunan kam hapa. 8 A intu hapa ya nangipadamag ta iddukan da kami hapa gafu ta Kahalwa na Namaratu nga mangpasikan tekamuy.\n9 A addet ta nepakadamag mi ta pangurug muy ikid na pangidduk muy a kanayun pakimallak mi kam ta pasinapān na kam na Namaratu ta malalaki na nonot gafu ta Kahalwa na en, petta pake amu muy ya uray na en tekamuy, 10 a petta intu la tarabakun muy ya megitta ta dafu muyen Hesus petta matalak hapa tekamuy. A pake adangan mi para ta dumakal la mina ya mappya na tarabaku muy ikid na amu muy ta Namaratu ewan, 11 petta pake mapasinapān kam ta pakapangwa na en, petta itta ya turad muy ikid na talak muy nga magattam ta ngamin dumatang tekamuy. 12 A mappya mantu ta ibosag muy hapa ya talak muy tentu, te intu ya Dama muy nga nangpakustu tekamuy, petta mesipat kam ta kasasaad na anghel kiden nga magyan ta dakar na Namaratu ewan. 13 A isipat na kitam ta dakar na en, te dana pinohet na kitam ta sugiramen nga nangigalutan ni Satanasen tekitam. A nealit na kitanan ta pangikerutan na Anak na en nga pake iddukan na, petta intu ya makkamu tekitam, 14 te intu ya nangikaru ta liwat tam kiden petta mapakoma kitam.\nI Hesus Ya Kagitta Na Namaratu Ewan Nga Nangikerutan Tekitam\n15 A gafu ta awetam maita ya Namaratu ewan a ya Anak na en Hesus ya pake pakaitan tam ikid na pakkamun tam tentu. A intu hapa ya makkamu ta ngamin kiden napadday, 16 te intu hapa la ya pinagpadday na Namaratu ta ngamin kiden maita tam pase awetam maita ta lutakin ikid na langitewan, kontodu magdaduma na anghel nga seturay ikid na kadwan kiden makapangwa, petta intu hapa la ya madayawan gafu ta ngamin kiden pinadday na. 17 Dana ittan mantu i Hesusen ta kawan para la na ngamin, a ta ayanin a intu hapa ya mangibbal ikid na magtaron ta ngamin, petta magdanang kid la nga awan makutukutet. 18 A intu hapa ya kuman na ulu tam, te ikitam ngamin mangurug ya bari na ta lutakin. A gagangay ta intu ya ulu tam nga mangtolay tekitam, te intu ya imunnan magnayun tentu en natolay ta pasi na en, petta magbalin ta kātā-nangān na ngamin. 19 A gagangay hapa ta intu ya kātā-nangān na ngamin, te dana uray na Namaratu ta intu ya pagyanan na ngamin kalalaki na kadyos na ewan, 20 petta intu ya pinakabari na nga mangpamappya ta ngamin kiden nakigungay tentu ta lutakin pase langitewan. Te ya daga na en nga nagarut ta krus a yen ya nepangikaru na ta liwat tam kiden, petta magkakahulun kitam na Namaratu ewan.\nNapakoma Kitanan Gafu Ta Pasi Ni Hesus\n21 A ikamuy hapa nga adayu ta Namaratu ta idi, a kuman na katapil na kam ta idi gafu ta magsoysoy ya nonot muy ikid na dulay ya tinarabaku muy. 22-23 Ammi ta ayanin a pake magkakahulun kanan na Namaratu ewan gafu te Hesus, te nesipat na kam ta bari na en tentu en nasi, petta megitta kam hapa ta kappya na en. A am idulot muy la idulot ya pangurug muy tentu, petta pake metunglak ta mappya a awan na sangaw ta pakaliwatan muy ikid na pangihuyan na tekamuy am igawat na kam sangaw ta Namaratu ewan. A mappya mantu ta awemuy pagtalekudan ya nekatalak muyen nga nekari na Namaratu tekamuy ta damag ni Hesus. Te awan haman ta takwan na ikatalak tam ta mekerutan kitam am bakkan la ta damag ni Hesus nga mepadangag ta ngamin tolay ta paglelehutin, te iyak, Pablu, ya nekatalak na nga mangipadangag ta damag na en.\nYa Zigat Ni Pablu Nga Manguffun Ta Mangurug Kiden\n24 A maski am mazigatanak gafu ta pangipadangag ku ta damag ni Hesus a matalakak la, te amuk ta mappya ya pagbalinan na tekamuy, te kuman na lannatan ku ya zigat kiden ni Hesus ta barikin hapa la gafu ta iglesya na en, te intu hala ya tolay na kiden nga medagga ta bari na en. 25 Te iyak ya nekatalak na Namaratu ewan nga manguffun ta iglesya ni Hesus, petta pake ipasikkal ku tekamuy ya uray na Namaratu ta uhohug na en. 26-27 Te addet ta pake palungu na araw a itta ya uray na Namaratu ewan nga awena amu na tolay kiden ta idi pase anghel na kiden. Ammi ta ayanin a pake mepalawag ta tolay na kiden, petta ikid hapa ya pakkamun na ngamin tolay ta pagba-nang na kalalaki na en nga nelemad na ta idi, te ya pagba-nang na kalalaki na en nga aweda amu ta idi a intu hala i Hesus Kristu nga magyan tekamuy, a intu hapa ya ikatalak muy ta mesipat kam hapa sangaw ta kalalaki na en.\n28 A intu hala ya ipadangag mi ta ngamin tolay. A pake ituldu mi kid, anna tabarangan mi kid ta mappya na uhohug, petta am mepaatubang kid sangaw ta Namaratu ewan a awan mina ta pagkurangan da am awa pake mekustu kid hud la gafu te Afu Hesusen nga magyan tekid. 29 A yen ta ikakinan ku ya tarabakukin tekid gafu ta pangpasikan na Namaratu teyak ta pakapangwa na en.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/COL01.htm","date":"2019-03-24T13:00:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912203448.17\/warc\/CC-MAIN-20190324124545-20190324150545-00057.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000039339,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000039339065552}","num_words":1290,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.522,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ya Mekatallu En Surat Ni Hwan\nYa Gafu Na Suratin Yan\nYe-yan na surat ya nesurat na laklakayen Hwan ta kofun na en Gayus, a dayawan na ya pangurug na ikid na panguffun na ta kadwan kiden mangipadangag, ammi tabarangan na hapa ta awena mina parigan ya kuman na pagparayag ni Dyotrepes.\n1\n1 Teko, Gayus,\nA ya nagsurat teko a iyakin nga laklakay na pastor, te iddukan ta ka ta kakurugan na idduk. 2 A pakimallak ta ka hapa, kofun, petta itta mina ya ngamin kasapulam, anna mapmappya la mina ya barimina ta kuman na kappya na kahalwam. 3 Te matalakak ta datang na kahulun tam kiden nga nagafu teko, te binida da ya pangurug mu ta kakurugan nga nepadangag ni Hesus tekitam, te neitan da kān ta ihulhulum la ya pangurug mu. 4 Awan ta kadakalan na katalak ku am awa ya pakadangag ku ta ānāk ku kiden ta ihulhulun da ya pangurug da.\n5 Mappya hapa, kofun, ya panguffum ta kabagis tam kiden, aglalo ta awem kiden amamu ta idi, 6 te binida da hapa ya pangidduk mu tekid ta iglesya in ta isin. A am angarigan ta magsibal kid ha teko a mappya hapa am ikallak mu kid ha. A uffunam kid ta eyan da ta kuman na megitta ta magtarabaku ta uhohug na Namaratu, 7 te malagpat kid nga ange mangipadangag ta ngagan ni Afu Hesus, a aweda ikayat ta pangalapan da ya awan kiden mangurug nga pangipadangagan da. 8 A mappya mantu ta ikitam mangurug ya manguffun ta kumanin kid na tolay, petta mesipat kitam hapa ta pangisaned da ta uhohug na Namaratu.\n9 Itta hapa ya nesurat ku ta iglesya ta agyamina, ammi pumasil garay i Dyotrepes teyak, a awenak dangdangagan, te pagbalinan na ya bari na ta pinakadakal muy. 10 Ammi am angarigan ta eyak sangaw tekamuy a palattogan ku sangaw ya ngamin tarabakun na ikid na pamadpadulay na teyak. Ammi awena para la matappag ta isina, te awena haman pagdulotan ya kahulun tam kiden nga ange mangipadangag, yaga ihangat na para ya mayat magpadulot tekid, a dugiman da kid nga makigimung. 11 Mappya mantu, Kofun, ta awem parigan ya kumanin na tolay nga mangwa ta dulay, te intu la parigam ya mappya. Te intu kahulun na Namaratu ya mangwa ta mappya, ammi ya mangwa ta dulay ya awan makkamu ta Namaratu.\n12 I Dimitriyu ya pake dayawan na ngamin tolay, te pake dagdagan na hapa ya kakurugan nga kurugan tam. A maski iyak hapa ya mangipasikkal ta kappya na nonot na, a amum ta awek mina bidan am awek amu ta kustu.\n13 Addu para mina ya ibar ku teko, ammi awek kayat isurat ta ayanin, 14 ammi maski te magkaita kita ta mavit, a magbida kita sangaw magatubang.\n15 A mappya na nonot mina ya itta teko, a makikumusta hapa ya kofun ku kidin ta isin, a kumanen pakikumustam hapa ya kofun ku kiden ta isina. Yen la ya addet na.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/3JN01.htm","date":"2019-03-21T21:45:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912202572.7\/warc\/CC-MAIN-20190321213516-20190321235516-00192.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000017881,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000017881393433}","num_words":475,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.472,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ya Surat Ni Pablu Ta Taga Efeso Kiden\nYa Gafu Na Suratin Yan\nA ya takday para na ili nga nangipadangagan nig Pablu ta damag ni Hesus a intu hala ya ili na Efeso. Am basam ya Tarabaku Na Turin Kiden kapitulo 19 ikid na 20 a mabasam hapa ya pagpasyar nig Pablu ta isin na ili, te medyo nabayag hapa ta isin na ili nga mangituldu ta uhohug na Namaratu. Ta damo na ange na en ta isin a magge nagtatapil ya tolay kiden gafu tentu, te ye-yen na ili ya mayor na pangpaddayan da ta sinang dyos na dyos da en Artemis. A gafu ta nangurug ya pake addu na tolay ta nepadangag ni Pablu a nagtalekudan da ya sinang dyos kiden nga ilaku na pandayān kiden. A ya dafu na pandayan kiden a intu ya nangsanat ta tolay kiden petta pa-gangan da mina i Pablu. Ammi mappya te aweda nasi-ged, a nagtugut hapa.\nA ta nepagsurat ni Pablu ta mangurug kiden ta ili na Efeso a nabalud ta ili na Roma. A ye-yen na surat ya pake mangipasikkal ta kadakalan na bendisyon na Namaratu tekitam mangurug gafu te Hesus Kristu. A ya nesurat ni Pablu a intu yan:\n1\n1-2 Tekamuy nga tolay na Namaratu taga Efeso nga mangikatalak te Hesus Kristu;\nAmpade Dama tam Namaratu ikid ni Afu Hesus ya mangikallak tekamuy petta mappya kam la.\nA ya nagsurat tekamuy a iyak, Pablu, nga turin ni Hesus gafu ta uray na Namaratu ewan.\nYa Bendisyon Na Namaratu Ta Itta Kiden Te Hesus Kristu\n3 Ampade madaydayawan ya Namaratu ewan nga Dama na Dafu tamen Hesus Kristu, te pinasinapan na kitam ta magdaduma na kappyanan na pakapangwa na en gafu ta itta kitam te Hesus. A yen kid na kappyanan ya magserbi tekitam ta lugar na ewan nga awan maita. 4 A gagangay ta pinasinapan na kitam, te ta kawan para la na lutakin a dana uray na Namaratu ta isipat na kitam te Hesus, petta awan sangaw ta pagkurangan tam am awa megitta kitam hala tentu nga meduma ta gagangay la na tolay. 5 A gafu ta idduk na tekitam a dana nekari na ta magbalin kitam ta anak na kiden gafu ta pangsaka ni Hesus tekitam, petta idulot na hapa ya uray na en tekitam.\n6 A nekwenta na kitam ta anak na petta madayawan hapa ya kalalaki na allak na en tekitam, te nesipat na kitam ta Anak na en nga matakit ta nonot na. 7 A ta pasi na Anak na en a nasaka na kitam ta daga na en, te nekaru na ya liwat tam kiden petta mapakoma kitam. 8 A pake nasurok para ya allak na Namaratu tekitam, te pinasinapan na kitam para ta kuman na amu na en, petta maawatan tam ya ngamin allak na tekitam. 9 A nepakamu nan hapa tekitam ya uray na en nga nelemad na ta idi, petta magdulot ya bendisyon na en nga nekari na tekitam gafu te Hesus Kristu. 10 Te ya uray na en nga magdulot sangaw ta maatubang na araw a i Hesus sangaw ya pagdadaggan na ngamin kiden nawatwatek ta lutakin kontodu langitewan.\n11-12 A ta kuman na ikami hapa nga Hudyo a ikami ya popolu kiden pinili na petta medagga kami te Hesusen. Te addet ta nekapadday na ngamin kiden napadday a dana nekari na ta ikami ya kabukodan na kwa na nga matakit tentu. A gafu ta mangurug kamin a nagdulot na ya ikayat na Namaratu ewan tekami, petta intu sangaw ya madayawan gafu tekami nga napopolu kiden nangikatalak te Hesus. Te maski am anu ya makmakkwa ta utun na lutakin a pagbalinan na ya ngamin ta kuman na ikayat na en. 13 Ammi bakkan la ta ikami nga Hudyo am awa ikamuy hapa nga bakkan ta Hudyo. A gafu ta nedagga kanan hapa te Hesus a sininyalan na kam hapa na Namaratu ewan. Te tekamuyen nakadangag ta kakurugan ta uhohug na Namaratu a kinurug muy ya damag na pangikerutan na tekamuy. A gafu ta pangurug muy a neatad na ya Kahalwa na en petta kuman na sinyal na tekamuy, te yen ya nekari na ta ngamin kiden mangurug tentu. 14 A ya Kahalwa na en hapa ya mangipasikkal tekitam ta itta hala sangaw ya iatad na Namaratu tekitam, petta pake maubadan kitam ta ngamin kiden dulay, petta Namaratu hapa ya madayawan gafu ta ngamin allak na tekitam.\nYa Pakimallak Ni Pablu\n15 A teyaken nakadangag ta mangurug kanan te Afu Hesus ikid na iddukan muy ya tolay na kiden, 16-17 a awek mahulat mangibosag ta talak ku ta Namaratu gafu tekamuy. A gafu ta intu hala ya Dyos ni Afu Hesus ikid na Dama tam nga seppakapangwa a kanayun pakimallak ta kam hapa tentu, petta padakalan na para ya amu muy tentu gafu ta Kahalwa na en, te intu ya mangatad ta malalaki na nonot petta amu muy ya nelemad na ta awan kiden mangurug. 18 A adangan ku para ta pake pagdakaran na ya nonot muy, petta pake amu muy ya ikatalak muy tentu gafu ta pangalap na en tekamuy, a petta amu muy hapa ya kalalaki na pagba-nang na en nga isipat na ta tolay na kiden, 19-20 a kumanen hapa ta kalalaki na pakapangwa na en nga mamaspasikan tekitam nga mangurug. A pake malmalalaki ya pakapangwa na ammi ta ngamin kiden makapangwa, te yen ya nepangtolay na te Hesus ta nepasi na en, kapye na pinātā-nāng ta langitewan. A ta ayanin a umatogkok na ta kanawan na Namaratu ewan nga makipagturay tentu ta lugar na ewan.\n21 A tentu en nakapagtogkok ta iturayan na Namaratu ewan a pake napātā-nāng na ammi ta ngamin kiden anghel ikid na anitu nga itta ya turay da ikid na pakapangwa da. A naatadan hapa ta ngagan na nga pake malmalalaki ammi ta ngamin kiden ngagan ta ayanin ikid na maatubang. 22 Te intu ya pinagturay na Namaratu ta ngamin kiden naparatu ta ngamin paglelehutin, yaga intu hapa ya nesaad na ta kuman na ulu na ngamin kiden mangurug ta paglelehutin. 23 Te ya pagdadagga na ngamin kiden mangurug ya mekwenta ta bari na en, te ikitam ngamin nga mangurug ya kedaggan ni Hesusen, a intu hapa ya makalannat ta tagtakday mangurug ta ngamin kiden lugar.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/EPH01.htm","date":"2019-03-21T18:18:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912202530.49\/warc\/CC-MAIN-20190321172751-20190321194751-00326.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000003576,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000003576278687}","num_words":1014,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.54,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ya Mekaduwa En Surat Ni Pablu Ta Taga Tesalonika Kiden\nYa Gafu Na Suratin Yan\nTa nepagsurat ni Pablu ta napolu en surat na ta nangurug kiden taga Tesalonika, a awena la nabayag a nadamag na ta mapopoyung para la ya nonot da ta araw na iange ni Afu Hesus, te itta ya nangibar ta nagpasan ya ange na en, a awenan mantu magtarabaku na kadwan kiden gafu ta kapopoyung da. A yen ta nesurat ni Pablu ya mekaduwa in surat na tekid, te pake ipasikkal na ta itta bit ya imunnan dumatang kapye na umange i Afu Hesus, yaga pake tabarangan na ha ya awan kiden magtarabaku petta magtarabaku kid mina, petta magdadagga ya pagkakahulun da. A ya nesurat na en a intu yan:\n1\n1-2 Ikamuy taga Tesalonika, nga mangurug ta Dama tamewan Namaratu ikid ni Afu Hesus Kristu:\nAmpade sa ikallak na kam na Namaratu ewan, petta mappya kam la.\nA ya nagsurat ha tekamuy, kahkahulun a iyak, Pablu, a kahulun ku hapa ig Silas, ikid ni Timotyo.\nYa Pangdayaw Na Ta Pangurug Da\n3 A pake matalak kami ta Namaratu gafu tekamuy, kahkahulun, te pake dumakal para ya pangurug muy ta Namaratu gafu ta tarabaku na en ta nonot muy, a kumanen hapa ta pagkaid-idduk muy. A yen ta sigida ibosag mi hapa ya talak mi tentu, te kuman na gatut mi tentu ta mappya. 4 A gafu ta attaman muy la ya zigat muy, ikid na idulot muy hapa ya pangurug muy ta ketta na makitapil tekamuy, a yen ta idayaw mi kam hapa ta tolay kiden na Namaratu ta kadwan kiden lugar.\n5 Ammi ya pagattam muy ta makitapil kiden tekamuy a yen ya mangipasikkal ta matunung hala sangaw ya uray na Namaratu tekamuy, kumanen hapa tekid, te ipasikkal na ta ikamuy ya megitta nga mesipat ta pangikerutan na en gafu ta pagattam muy ta zigat na pangurug muy. Ammi ikid hapa la sangaw ya pa-gangan na gafu ta pakitapil da tekamuy. 6 Te mappya ta uray na Namaratu ta ibalat na ya pakitapil da tekamuy, 7 petta mabannayan kam hapa. Te sa mabannayan kitam sangaw am makipaita ha sangaw i Afu Hesus nga magafu ta langitewan, te ihulun na hapa ya dakal na afuy ikid na anghel na kiden nga seppakapangwa. 8 A yen sangaw ya pangbalat na ta awan kiden makkamu ta Namaratu kontodu ngamin kiden nga awan nangurug ta damag ni Afu Hesus. 9 A attaman da sangaw ya pangpa-gang na tekid, te magnayun kid la sangaw mazigatan addet ta addet gafu ta madugiman kid nga medagga te Afu Hesus ikid na kalalaki na pakapangwa na en. 10 Te am dumatang sangaw i Afu Hesus a pake mepaita ya ngamin kalalaki na gafu ta anghel na kiden nga mehulun tentu, a madayawan hapa gafu ta ngamin kiden mangurug tentu. A ikamuy hapa ya mesipat tekid gafu ta kinurug muy na ya nepadangag mi en tekamuy.\n11 A yen ta kanayun pakimallak mi kam hapa ta Namaratu ewan, petta uffunan na kam nga megitta ta nang-agagayan na tekamuy.\n\"Atadam kid hapa, Afu, ta sikan da, petta medulot da ya ngamin igakkad da nga mappya, ikid na ngamin tarabakun da nga megitta ta pangurug da,\" kummi hapa ta pakimallak mi,\n12 pettam kumanen a madayawan hapa ya ngagan ni Afu Hesus gafu tekamuy, a madayawan kam hapa gafu tentu. A magdulot hala sangaw yen gafu ta panguffun na Namaratu ikid ni Afu Hesus tekamuy.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/2TH01.htm","date":"2019-03-25T21:52:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912204461.23\/warc\/CC-MAIN-20190325214331-20190326000331-00063.warc.gz","language":"agt","language_score":1.000005126,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000051259994507}","num_words":559,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.533,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ya Surat Ni Santiago\nYa Gafu Na Suratin Yan\nI Santiago ya takday wagi ni Hesus nga neanak ni Mariya, ammi takwan ya dama da, te Namaratu ya nangihuga ta paketarun ni Hesus, ammi te Santiago a putut ni Hose en.\nA ta awena para la nepasi ni Hesus a awena bit kinurug ni Santiago ta intu hala ya Anak na Namaratu ewan, ammi ta nekatolay ni Hesus ta nepasi na en a yen ya nepangurug na tentu, te nakipaita i Hesus tentu ta nekatolay na en. A sangaw a nagbalin hapa i Santiago ta takday na pastor ta mangurug kiden ta ili na Herusalem. Am basam ya Tarabaku na Turin Kiden ta kapitulo 15 ikid na 21 a yen hapa ya pakabasam ta tarabaku ni Santiago.\nA gafu ta pastor i Santiago a yen ta nagsurat ta mangurug kiden ta kadwan kiden lugar, aglalo ta Hudyo kiden nga nangurug, petta pake itug da mina ya pangurug da. A intu ipasikkal na ta surat na in ya kakurugan na mangurug, te maski am ibar tam ta mangurug kitam, awan kān ta kwenta na am awan ta tarabakun tam nga mangipasikkal ta pangurug tam. Ya itta mantu ta akban ya nesurat ni Santiago.\n1\nYa Serbi Na Pagzigātān\n1 Tekamuy nga tolay na Namaratu nga nesaned ta ngamin kiden lugar.\nAmpade Namaratu ya makkamu tekamuy.\nA ya nagsurat tekamuy a iyak, Santiago, nga takday daddoban na Namaratu ewan ikid ni Afu Hesus Kristu.\n2 A am angarigan kahkahulun ku ta mesipat kam ta magdaduma na pagzigātān gafu ta pangurug muy a ikwenta muy la ta pagayayatan muy hala sangaw. 3 Te ya nonotan muy mina a am itta ya zigat muy nga mangankanna ta pangurug muy a padatangan na hapa ya pagattam muy. 4 A mappya ta idulot muy la ya pagattam muy, petta maazi ya ngamin na dulay ta nonot muy, pettam kumanen awan sangaw ta pagkurangan muy.\n5 A am angarigan ta itta tekamuy ya mapopoyung gafu ta pagzigātān na a magadang mina ta katunungan na nonot ta Namaratu ewan, te awena haman ihuya, te malogon haman mangatad ta ngamin kiden makimallak tentu. 6 Ammi am magadang kam tentu a mappya ta awemuy pagduwan ya nonot muy, te mappya ta ikatalak muy hud la ta itta ya iatad na tekamuy, te ya magduwa ta nonot na a meangarig ta palung na bebay nga awan makaintak gafu ta paddaden. 7 A am kunna ten ya nonot na a awena mina pahig ta itta ya iatad na Namaratu tentu, 8 te magingaappya haman, te awena pagtatakdayan ya nonot na.\n9 A kumanen hapa am mazigatan ya mangurug gafu ta pobre a matalak hala mina gafu ta dayawan na sangaw na Namaratu ewan. 10 Ammi ya maba-nangen a awan sangaw ta ikatalak na am bakkan la ta pangpaakban na Namaratu tentu, te gagangay ta imawan hala sangaw ya maba-nang kiden ta kuman na lappaw kiden. 11 Te am imata-nang na ya bilagen a yen ya mangkatang ta kadat kiden, a mahunnak na hapa ya lappaw kiden, a maperdi ya kappya da en. Kumanen hapa sangaw ya makkwa ta maba-nang kiden ta kasikan da para la nga maguknud.\n12 Nagāsāt mantu ya magattam ta pagzigātān na, te sangaw am nepasikkal nan ya pakaattam na a masagolyatan sangaw ta magnayun na angat, te yen ya dana nekari na Namaratu ta ngamin kiden mangidduk tentu. 13 Ammi am angarigan ta itta ya magliwat mina gafu ta pagzigātān na en a awena mina ibar ta Namaratu ya mamagliwat tentu, te ikayat na hud ta magliwat ya tolay? 14 A bakkan mantu ta Namaratu ya mamagliwat tentu, te ya tagtakday tolay hapa la ya mamagliwat ta bari na gafu ta ikayat na haman ya dulay, te ya ikayat na en ya mangagagay tentu ta kuman na makikadallaw, a kuman na bengbengan na ya bari na ta agyan na pagliwatan na. 15 A sangaw am natarun na ya ikayat na en a maganak na hapa sangaw ta liwat na, a am dumakal sangaw ya liwat na en a yen ya mangapasi tentu.\n16 Awemuy mantu paayayyaw ya bari muy, kahkahulun ku, 17 te awan haman ta magafu ta Namaratu ewan am bakkan la ta mappya ikid na mekustu tekitam. Te ya namaddayen ta bitwan kiden nga magdakar ta langitewan a awena haman mauli, a awena mabalin ta ul-ulin na ya iatad na tekitam. 18 A gafu ta kabukodan na en na nonot a pinagbalin na kitam ta ānāk na kiden gafu ta uhohug na en nga mangipasikkal ta kakurugan, pettam kumanen a ikitam mina ya kaispotan na ngamin kiden pinadday na.\nYa Gagangay Na Maningbangngag\n19 A mappya hapa, kahkahulun ku ta kanayun nakaparan kam mina nga magdangag, a dana nonotan muy hapa ya bidan muy petta awemuy hama magporay. 20 Te bakkan haman ta pagporay muy ya mangidulot ta patarabaku na Namaratu tekamuy. 21 Hantudan muy mantu ya ngamin dulayen nga napenaman na bari muy, a timuluk kam la ta Namaratu, petta metug muy ya uhohug na en nga nepemula na ta nonot muy, te yen sangaw ya mangikerutan tekamuy.\n22 A am kada magdangag kam ta uhohug na Namaratu, a mappya ta kurugan muy ya madangag muy. Te am awemuy kurugan a awan mantu ta serbi na pagdangag muy, te uyoyungan muy hud la ya bari muy. 23 Te am itta ya maningbangngag ta uhohug na Namaratu a parigan na mantu ya magispero en nga awan makanonot ta maita na en, 24 te pa itan na la bit ya gagangay na mukat na en, kapye na magtugut nga ange ta eyan na, a awenan manonot ya naita na. 25 Ammi ya magtalekkurug mangdangag ikid na mangitug ta uhohug na Namaratu, petta awena sangaw kaliwatan, a yen hala sangaw ya mapasinapan gafu ta pangurug na ta nadangag na en, te ya uhohug na Namaratu ya kakurugan na lintig nga mang-ubad tentu.\n26 A am pahig tam ta kustu ya pangurug tam ta Namaratu ta awetam magafut ya hila tam, a uyoyungan tam la ya bari tam, te awan ta serbi na pangurug tam am awetam hapa magafut ya hila tam. 27 Ammi ya mangurugen nga awan pulus ta pangihuyan na Namaratu tentu a intu hala ya kanayun mangikallak ta ulila kiden ikid na babay kiden nabalu ta pagzigātān da, yaga awena hapa paalasigan ya bari na ta kadulay na kadwan kiden tolay.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/JAS01.htm","date":"2019-03-24T21:09:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912203493.88\/warc\/CC-MAIN-20190324210143-20190324232143-00085.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000033379,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000033378601074}","num_words":1025,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.542,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ya Napolu En Surat Ni Pedru\nYa Gafu Na Suratin Yan\nAm nabasam ya Mappya en Damag ni Hesus Kristu nga nesurat ni Matyu, ikid ni Markus, a Lukas, anna Hwan, a dana amum am inya i Pedru, te intu ya takday na popolu kiden ituldu ni Hesus ta katolay na en para la addet ta pasi na en. I Pedru hapa ya nangilemad te Hesus ta nepanggafut na suddalu kiden tentu, ammi sangaw nagbabawi a nagtangit. A ta nepakipaita ni Hesus ta ituldu na kiden ta nekatolay na en, a yen hapa ya nepangibar na te Pedru ta parigan na hapa sangaw ya kuman na pasi hala ni Hesus am madatang na ya kala-laay na (Itam ya Hwan 21).\nAm basam hapa ya Tarabaku na Turin Kiden nga nesurat ni Lukas ta kapitulo 1 addet ta 15, a yen hapa ya pakabasam ta tarabaku ni Pedru ta kabalinan na netattullu ni Hesus ta langit. I Pedru ya takday na pastor ta ili na Herusalem, a masikan hapa mangipadangag ta uhohug na Namaratu, a namidwa hapa nabalud gafu ta pangipadangag na.\nA yen ta nesurat ni Pedru ya suratin yan, te paturadan na ya kadwan kiden mangurug nga mazigatan gafu ta pangurug da.\n1\n1-2 Tekamuy nga mangurug te Hesus Kristu, nga nesaned ta lugar kiden na Pontu, ikid na Galasya, ikid na Kapadosya, ikid na Asya, a Bitinya.\nAmpade padakalan na Namaratu ewan ya allak na tekamuy, petta itta la itta ya ngamin mappya tekamuy.\nA ya nagsurat tekamuy a iyak, Pedru, nga turin ni Hesus Kristu.\nA nesansaned kam ta pagyanan muy kidina, te kuman na awemuy haman lugar, ammi maski te ikamuy ya pinili na Namaratu ewan ta awemuyen para la pakeanak, te dana negakkad na ta kwa na kam. A yen ta negungay na kam hapa na Kahalwa na en, petta mangurug kam te Hesus, pettam kumanen a mabaggawan kam ta liwat muy kiden gafu ta daga na en ta nepasi na en.\nYa Neparan Na Namaratu Ta Anak Na Kiden\n3 Dayawan ku la ya Namaratu ewan nga Dama na Dafu tamewan Hesus, te gafu ta dakal ya allak na tekitam a nauli kitam neanak. A yen ta itta ya ikatalak tam ta magnayun kitam gafu ta natolay hapa i Hesus ta pasi na en. 4 A gafu ta ānāk kitanan na Namaratu ewan a atadan na kitam hapa sangaw ta lugar na kwa tam nga awan maperdi ikid na awan mawakay, te neappiya na la bit ta lugar na ewan. 5 A mappya hapa te pataronān na kitam ta pakapangwa na en gafu ta pangurug tam tentu, pettam awetam sangaw megungay tentu addet ta pagaddetan na arawin yan, te yen sangaw ya pangipaita na ta kustu en na pangikerutan na tekitam nga dana neparan na tekitam.\n6 A yen mina ya nonotan muy ikid na ikatalak muy, te am uray na Namaratu ta dana mazigatan kam la bit ta kompormi na pagzigātān a attaman muy la, 7 petta mepasikkal hapa ya mekustu ta pangurug muy ta kuman na pake balituk. Te maski ya gagangayen na balituk a dana lutun da ta afuy petta maazi ya nekihu en nga duping. A am kunna ten ya pangpasikkal da ta pake balituken a kumanen hapa ta pangurug muy, te pake ad-addu ya iatad na pangurug muy ammi ta balituk, te maperdi hala sangaw ya balituken, ammi am mepasikkal ta kakurugan ya pangurug muy a yen sangaw ya mangatad ta pakedayawan muy ikid na kalalaki muy ta arawen nga datang ni Hesus tekitam.\n8 A maski am awemuy para la naita i Hesusen addet ta ayanin a iddukan muy hala, te intu ya kurugan muy. A pake dakal hapa ya talak muy tentu nga nagafu ta Namaratu nga awemuy mebosag. 9 A gafu ta pangurug muy tentu a melillik ya kahalwa muy ta mekaduwa en pasi.\n10-11 A ya aglavun kiden na Namaratu ta palungu na araw a dana binida da ya allak na Namaratu nga ipaita na tekitam, te itta tekid ya Kahalwa na en nga nangpalavun ta pangikerutan na tekitam. Ammi maski kunna ten a pake pakanonnonotan da ya linavun da en, te nekabalin da nanglavun ta pasi na Mangikerutanen ikid na pangpata-nang na Namaratu tentu a pake ikayat da para dangagan am kanu na araw ikid na had kunna. 12 Ammi nepakamu na Namaratu tekid ta aweda la bit maita ya linavun da en, te magdulot kan sangaw ta mabayag para na araw.\nA ikitam mantu nga simsima da kiden ya nagdulotan na ta ayanin. Te ya napolu kiden nangipadangag ta uhohug na Namaratu tekamuy a napasinapān kid ta Kahalwa na Namaratu nga nagafu ta langit, a intu nepadangag da tekamuy ya ketta na mangikerutanen nga linavun na aglavun kiden ta palungu na araw. Pake dakal mantu ya allak na Namaratu tekitam, te maski ya anghel kiden a ikayat da hapa dangagan am anu ya itta ta nonot na Namaratu gafu ta pangikallak na en tekitam nga tolay.\nYa Patarabaku Na Namaratu Tekitam\n13 A mappya mantu ta iparan muy ya nonot muy, petta awemuy megitta ta mellawen. A pake ikatalak muy la ya kallak na Namaratu nga ipaita na sangaw ta ange ni Hesus tekitam. 14 A malologon kam mina ta Namaratu ta kuman na ānāk, petta awemuy tolin ya kuman na kinaragatan muy ta idi ta awemuyen para la pakkamu ta kustu. 15 Ya gagangay na Namaratu ewan nga nangalap tekamuy a meduma, te awan ta karagatan na ta dulay, at kumanen mina hapa tekamuy. 16 te ya nepesurat na en ta idi a\n\"Mappya ta meduma kam, te meduma yak,\" kunna.\n17 A gafu ta \"Amang,\" kummuy ta Namaratu ewan a mappya mantu ta italaw muy ta katolay muyin para la ta lutakin, te am uknudan na kitam sangaw ta atubang na ewan a awan sangaw ta idaduma na tekitam, te atadan na sangaw ya tagtakday tekitam ta kuman na tinarabaku tam. 18-19 Te dana amu muy, kahkahulun, ta yen ya nepangsaka ni Hesus tekitam petta maubadan kitam mina ta dana en gagangay tam nga dulay nga pinarigan tam ta dadagkal tam kiden. A bakkan ta intu nepangpaga na tekitam ya kuman na pirak ikid na balituk nga kanayun maglaka, am awa daga na en hapa la nga awan manguli. Te intu hala ya Kalneru na Namaratu nga negitta ta kaispotan na kalneru nga awan pulus ta zinnay na nga neatang na popolu kiden dadagkal petta mekaru ya liwat da kiden.\n20 Ammi maski ta idi ta awena en para la pakapadday na paglelehutin a dana uray na Namaratu ta Anak na en sangaw ya mangsaka tekitam, a yen ta umangen hapa ta lutakin ta pagaddetan na araw kiden petta mekerutan kitam hapa. 21 A gafu ta tinolay na Namaratu ya Anak na en nga pinata-nang na ta hebing na ewan a itta ya ikatalak tam ta intu hapa sangaw ya mangtolay tekitam gafu ta pangurug tam tentu.\n22 A gafu ta kinurug muy ya kakurugan, kahkahulun, a nabaggawan na hapa ya nonot muy, petta mangidduk kam hapa ta kakurugan na pangidduk. A mappya mantu ta ikakinan muy ya magkaid-idduk ta kakurugan na idduk nga nagafu ta nonot muy, 23 te bakkan kanan haman ta kuman na gagangay na tolay. Te gafu ta uhohug na Namaratu ya nemula na ta nonot muy a nauli kanan neanak, te bakkan haman ta kuman na gagangayen hukal nga masi, te magnayun haman, a tolayan na kam. 24 Te ya uhohug na takday aglavun a\n\"Kuman na kadat ya tolay kiden,\na kuman na sabong ya kaispot da,\nte imawan kid hala sangaw ta kuman na kadat kiden nga magkatang, ikid na lappaw kiden nga magkahunnak,\n25 ammi ya uhohug na Namaratu a magnayun la,\" kunna.\nA ye-yen na uhohug ya mappya en damag na Namaratu nga nepadangag da tekamuy.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/1PE01.htm","date":"2019-03-20T00:50:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912202188.9\/warc\/CC-MAIN-20190320004046-20190320030046-00015.warc.gz","language":"agt","language_score":1.000002861,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000028610229492}","num_words":1268,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.537,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ya Surat Ta Hebreyu Kiden\nYa Gafu Na Suratin Yan\nAwan kan ta makkamu am inya ya nagsurat ta Hebreyu kiden, te awena haman netun na nagsuraten ya ngagan na. Ammi ta uray na kadwan a Pablu ya nagsurat, te ya suratin yan a gagangay na agsurat na. A ta uray na kadwan para a Apolos ya nagsurat, a ta kadwan para a Lukas. Ammi kompormi am inya na tolay ya nagsurat, te amu tam haman ta Kahalwa na Namaratu ya nangituldu ta nesurat na.\nA ya nagsuratan na kiden a Hebreyu kid, te Hebreyu ya agsitang da, ammi Hudyo ya pangingaganan da tekid gafu ta relisyon da. Ammi ya kadwan kiden Hebreyu a nangurug kid hapa te Afu Hesus, te amu da ta intu hala ya Mangikerutan nga nekari na Namaratu ta dadagkal da kiden. Ammi gafu ta mangurug kid na te Hesus a nekatupag na kid na sakā Hudyo da kiden nga awan nangurug, a tinapil da kid. A pake nazigatan hapa ya kadwan, te nabalud kid, a nagubatan ya kwa na kadwan, a namatan ya kadwan. A gafu ta pake nazigatan kid a kuman na ikayat da magbabawi ta pangurug da te Hesus, petta magtoli kid ta relisyon na Hudyo kiden, te yen ya pake nepapilit na nakitapil kiden tekid. A yen ta nagsurat ya nagafun na suratin yan, te tabarangan na kid, ikid na paturadan na kid, petta idulot da mina ya pangurug da te Hesus, te am magsunsun kid kan a melogot kid. A ya ngamin nesurat na ta isin a yen ya ipasikkal na tekid petta amu da ta kakurugan ya kinurug da en.\n1\nYa Pinaguhohug Na Namaratu Ta Tolay\n1 A ta napopolu en araw am itta ya ibar na Namaratu ta dadagkal tam kiden a ya aglavun kiden ya pinaguhohug na ta addu ikid na magdaduma na bida. 2 Ammi ta arawin yan a ya Anak na en ya pinaguhohug na tekitam. A intu hala ya pinagpadday na Namaratu ta ngamin paglelehutin, yaga intu hapa ya nesaad na ta magturay sangaw ta ngamin kiden napadday. 3 A gafu ta Anak na Namaratu a intu hapa ya pakaitan ta kalalaki na Namaratu ewan, te ya kalalaki na Namaratu a kumanen hapa ta Anak na en. A tentu en nabalin nangikaru ta liwat na tolay kiden a nagtoli hapa ta langitewan, a nagtogkok na hapa ta kanawan na Namaratu, te makipagturay hapa tentu. A ta ayanin a intu hapa ya magtaron ta ngaminin paglelehut kontodu langit ta pakapangwa na uhohug na.\nNaturturay I Hesus Ammi Ta Anghel Kiden\n4 A maski am anghel kiden ya dinob na Namaratu nga mangidagut ta dana en uhohug na a pake naturturay para ya Anak na en, te malmalalaki ya saad na nga neatad na Namaratu ammi ta saad da. 5 Te ya uhohug na en tentu a\n\"Ikon ya Anak ku, a ta arawin yan a ipasikkal ku ta iyak la ya damam,\" kunna tentu.\nAmmi awan pulus ta anghel kiden ta nangibaran na ta kumanin. A kumanen hapa ta takday para na bida na:\n\"Iyak ya dama na, a intu ya anak ku,\" kunna.\nA bakkan haman ta anghel ya ikayat na en bidan.\n6 A ta nepangilattog na Namaratu ta mementu en anak na ta lutakin a\n\"Mappya ta intu ya dayawan na anghel kiden,\" kunna.\n7 Ammi ya uhohug na suraten gafu ta anghel kiden a\n\"Doban na Namaratu ya anghel na kiden ta kuman na masikan na paddad, a pagserbin na kid ta kuman na afuy,\" kunna.\n8 Ammi takwan ya kasasaad na Anak na en, te ya uhohug na takday para surat tentu a intu yan:\n\"Iko Afu Dyos ya magnayun magturay. A matunung hapa ya turay mu ta ngamin kiden iturayam,\n9 te pake ikatalak mu ya mappya en, ammi ikatupag mu ya dulay.\nA ya Dyos mu Namaratu ya nangpili teko,\na pinasinapan na ka ta talak nga dakdakal ammi ta neatad na ta kahulum kiden,\" kunna.\n10 A mepasikkal para ta naturturay i Hesus ammi ta anghel kiden, te ya uhohug na takday para na surat a\n\"Iko, Afu, ya namadday ta lutakin ta gafgafu na ngamin,\na ya kamat mu kiden hapa la ya nangpadday ta langitewan.\n11-12 Ammi sa imawan kid hala sangaw, te sa magdan kid ta kuman na ga-gamit,\na lukutam kid sangaw ta kuman na barawasi petta matalin kid.\nAmmi teko a magnayun ka la, a awem sangaw manguli ikid na awem sangaw maglaklakay addet ta addet,\" kunna.\n13 A ya takday para uhohug na Namaratu nga mangipasikkal ta Anak na en a\n\"E ka sin makipagtogkok ta kanawan kin, te abakan ta ya katapil mu kiden, petta iko sangaw ya magturay ta ngamin,\" kunna.\nAmmi itta hud ya anghel nga nangibaran na ta kumanin? 14 Te ya anghel kiden a ispiritu kid nga daddoban na Namaratu, te doban na kid nga ange manguffun ta ikerutan na kiden.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/HEB01.htm","date":"2019-03-21T07:29:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912202506.45\/warc\/CC-MAIN-20190321072128-20190321094128-00318.warc.gz","language":"agt","language_score":1.000007391,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000073909759521}","num_words":801,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.561,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ya Mekaduwa En Surat Ni Pablu Te Timotyo\nYa Gafu Na Suratin Yan\nYa mekaduwa in surat ni Pablu te Timotyo a nesurat na tentu en nabalud ta ili na Roma. Ye-yan kan ya napozan na surat na kapye da pinapasi. Dana narikna na ta abikan na ya pasi na a yen ta nagsurat ha te Timotyo petta daggan na ya netabarang na en tentu ta napolu en surat na. A mappya te nakadatang hapa tekitam ya surat na in yan petta madangag tam hapa ya mappya na tabarang.\n1\n1-2 Anak ku, Timotyo.\nAmpade ikallak na ka na Dama tamewan Namaratu ikid ni Afu Hesus, petta mappya ka la, te iko ya igittak ta anak ku nga iddukan ku.\nA ya nagsurat ha teko, Aleng, a iyak, Pablu, te turin nak ni Hesus Kristu gafu ta uray na Namaratu ewan, petta ipadangag ku ya magnayun na angat nga nekari na ta ngamin kiden nedagga te Hesus.\nYa Damdam Ni Pablu Te Timotyo\n3-4 A pake matalakak ta Namaratu ewan, te intu hala ya Dyos ku nga pakidafun ku ta mappya na nonot ta kuman na dadagkal ku kiden ta idi. A am kada makimallakak tentu ta araw pase hiklam a kanayun nonotan ta ka hapa, te pake madamdamak nga makaita teko, petta imag-agtay mina ya talak ku teko, te yaga manonot ku hapa ya zigu na matam tekita en naggungay. 5 A matalakak hapa, te manonot ku ya pangurug mu te Afu Hesus nga pake netug mu ta nonot mu, te negitta hala ta pangurug nig kako men Loyda ikid ni hinamen Yunis. A matalakak ta itta hapa teko ya kagitta na pangurug da. 6 A yen ta ipanonot ku hapa teko ya pakapangwam nga neatad na Namaratu teko ta nepangipotun ku ta kamat ku teko, petta pagatangam mina. 7 Te ya Kahalwa na en nga neatad na Namaratu tekitam, a bakkan haman ta yen ya mangpaamat tekitam, te pasinapān na kitam hud la ta pakapangwa na en nga mangpaidduk tekitam ikid na mangpagattam tekitam ta zigat.\nYa Pangpaturad Ni Pablu Te Timotyo\n8 A mappya mantu, Aleng, ta awem ikamat ya ngagan na Dafu tamewan Hesus, a kumanen hapa teyak maski am itta yak ta agbaludan gafu ta pangipadangag ku tentu. Te mapmappya ta ikatalak mu ya pakapangwa na Namaratu nga mangpaturad teko, petta makipagzigat ka hapa nga mangipadangag ta damag ni Hesusen. 9 Te intu mina nonotam, Aleng, ya kallak na Namaratu tekitam, te maski awan ta iningwa tam ta mappya ta nakagatutan na tekitam a inagagay na kitam hala, petta melillik kitam sangaw ta pama-gang na ta dulay. Te ta kawan para la na paglelehutin, a dana nekari na ta ikallak na kitam, petta megitta kitam tentu gafu te Hesus Kristu. 10 A ayanen la ya nepangipasikkal na ta kallak na tekitam, te dimmatang na i Hesusen nga Mangikerutan tekitam, a naabak na ya pasi, otturu nepasikkal nan tekitam ya pakapangwa na en nga mangtolay tekitam, petta magnayun kitam. 11 A iyak hapa ya turin na en nga pinatudunan na Namaratu ta ange mangipadangag ikid na mangituldu ta damag ni Hesusen. 12 A maski am yen ya gafu na zigat kin ikid na kabalud kin, a attaman ku la setalak, te awek haman ikamat ya patarabaku na en teyak. Te amuk haman ya Dyos ku ta itta ya pakapangwa na nga magtaron ta nekatalak ken tentu, petta magdulot hala ngamin addet ta pagaddetan na arawin yan.\n13 A ya kakuruganen hapa nga nadangag mu teyak ta nepangitulduk ta kadwan a yen hapa ya ihulhulum ta pangurug mu ikid na pangidduk mu te Afu Hesus. 14 A gafu ta pinakimohayan na kita na Namaratu ewan, petta ituldu ta ya nekatalak na en tekita a mappya ta awem hapa paulin, te yen hapa ya manguffun ya Kahalwa na en nga magyan tekita.\n15 A yen ta uhohugan ku yen teko, Aleng, maski te dana amum ya nonot na kahulun tam kiden taga Asya ta nagtalekudan dak ta kabalud kin. A nehulun hapa tekid ig Figelu ikid ni Hermogines. 16-18 Ammi matalakak te Onsiforu, te awenak nekamat ta kabalud kin. Te datang na en ta isin nga ili na Roma a nekakinan na ya magapag teyak, a mappya te naapagan nak hapa. A kanayun nagpatotoli nagpasyar teyak ta agyan na nakabaludan kin, a pake nabannayan ya nonot ku gafu ta idduk na en teyak. A dana amum hapa ta dakal ya panguffun na en teyak ta idi ta ili na Efeso. Ampade sagolyatan na sangaw ni Afu Hesus ya kallak na en teyak ta pagaddetan na arawin yan, kumanen hapa tekid ngamin nga mamattama.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/2TI01.htm","date":"2019-03-24T12:55:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912203448.17\/warc\/CC-MAIN-20190324124545-20190324150545-00064.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999983311,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999983310699463}","num_words":750,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.452,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ya Mekaduwa En Surat Ni Pablu Ta Taga Korinto Kiden\nYa Gafu Na Suratin Yan\nA ta nepagsurat ni Pablu ta napolu en surat na ta iglesya ta ili na Korinto a medyo nagdamdam hapa talo am namatan kid gafu ta pangihuya na en tekid ta surat na en. A gafu ta burung na tekid a dinob na i Tito nga ange mangrikna tekid, petta ipadamag na sangaw tentu am ginawat da ya surat na en, ono am nagporay kid gafu ta pangihuya na en tekid.\nA ta pagyan ni Pablu para la ta lugar na Masadonya a nagtoli hapa i Tito nga ange mangipadamag te Pablu gafu ta iglesya en ta Korinto. A mappya kan hapa te nagawat da kan ya surat na en, a nagbabawi kid kan hapa ta tinarabaku da en nga dulay, a matalak kid kan hapa ta surat ni Pablu tekid. Ammi intu kan dulay te itta kan ya kadwan kiden nga mamadpadulay te Pablu, a nebar da kan ta awan ta turay na nga mangihuya tekid, te bakkan kan ta kakurugan na turin ni Hesus awa sinang turin la.\nA gafu ta nepadamag ni Tito te Pablu a nagsurat ha i Pablu tekid petta pake ipasikkal na ya nepangpatudun ni Hesus tentu. A pake nepasikkal na para ya ngamin kiden zigat na nga naattaman na gafu ta pangipadangag na ta uhohug na Namaratu tekid, petta pake nonotan da mina ya pangidduk na tekid. A ya nesurat ni Pablu tekid a intu yan:\n1\n1-2 Tekamuy ngamin nga iglesya na Namaratu ta ili na Korinto,\nkontodu ngamin kiden tolay na Namaratu nga magyan ta lugar na Akaya.\nAmpade Dama tam Namaratu ikid ni Afu Hesus ya mangikallak tekamuy petta mappya kam la.\nA ya nagsurat tekamuy a iyak, Pablu, nga turin ni Hesus Kristu nga pinatudunan na Namaratu ewan. A ya kabagis tamin Timotyo ya kahulun kin hapa nga magsurat tekamuy.\n3 Ampade madaydayawan ya Namaratu ewan nga Dama ni Afu Hesus Kristu, te intu hapa ya Dama tam nga mangikallak tekitam, ikid na Dyos tam nga kanayun manguffun tekitam. 4 A pasikanan na ya nonot tam ta ngamin kiden zigat tam petta amu tam hapa sangaw mangpasikan ta nonot na kadwan kiden mazigatan, te intu pangpasikan tam tekid ya kuman na nepangpasikan na Namaratu tekitam. 5 Te am mesipat kitam ta zigat ni Afu Hesus gafu ta pakikahulun tam tentu a kumanen hapa ta pangpasikan na ta nonot tam.\n6 A tekami en nangipadangag ta uhohug na Namaratu tekamuy a addu ya zigat mi, ammi naattaman mi hala petta mauffunan kam ikid na mekerutan kam. A maski nazigatan kami a pinasikan na Namaratu ya nonot mi petta ikami hapa ya mangpasikan ta nonot muy am mazigatan kam hapa ta kuman na zigat mi. 7 A awemi hapa magburung tekamuy, te maski am mazigatan kam ta kuman na zigat mi a amu mi ta mesipat kam hapa ta kuman na pangpasikan na Namaratu ta nonot mi.\nYa Zigat Nig Pablu Ta Lugar Na Asya\n8 A bidan ku yan tekamuy, kahkahulun, petta amu muy hapa ya zigat mi tekami en dumatang ta lugar muy kontodu ngamin na lugar na Asya, te pake nagsurok ya dammat na zigat mi addet ta awemi ikatalak ta matolay kami.\n9 \"Gagangay de ta ipasi tam sangaw ye-yan na zigat,\" kukummi.\nAmmi mappya hala yen, petta bakkan ta bari mi ya ikatalak mi am awa Namaratu ewan nga mangtolay ta nasi. 10 A mappya hapa te nekerutan na kami hala ta zigat mi en nga magge nasin mi, a amuk ta kanayun ikerutan na kami. A yen hapa ya ikatalak mi ta ikerutan na kami hala sangaw am e kami mangipadangag. 11 Ammi mappya ta uffunan da kami hapa ta pakimallak muy. Te am addu ya makimallak a addu hapa sangaw ya matalak ikid na magdayaw ta Namaratu am madangag da ya pangikallak na tekami gafu ta pakimallak muy.\nYa Pangipasikkal Ni Pablu Ta Kappya Na Nonot Na\n12 A mappya ta pakimallak da kami, kahkahulun, te ya talak mi a awan ta dulay ta nonot mi, awa kanayun ipaita mi ya matunung na nonot ta atubang na ngamin tolay, aglalo tekamuy. A intu la gagangay mi ya kuman na amu mi ta gagangay na Namaratu, te bakkan haman ta sistema na tolay ya nekatalak mi am awa panguffun na Namaratu tekami. 13 A teyaken nagsurat tekamuy ta idi a awemuy mina pahig ta nelemad ku ya ikayat ku uhohugan tekamuy, te nalawag haman ya ikayat ku uhohugan, a malogon hapa mabasa. 14 A maski am awemuy pake naawatan ya kadwan nga nesurat ku tekamuy ta idi a ikatalak ku hala ta sa maawatan muy sangaw ya ngamin, petta matalak kam sangaw tekami ta kuman na katalak mi tekamuy ta araw na ange ni Afu Hesus.\n15 A gafu ta nekatalak ku ya pangikatalak muy tekami a dana uray ku ta magpasyar yak tekamuy apolu kapyek magdulot ta takdayen eyan ku, petta mamidwa mina ya pagpasyar ku tekamuy. 16 Te ya uray ken teyaken a magsibalak mina nga magpasyar tekamuy kapyek magdulot mina ta Masadonya, otturu magsibalak ha mina sangaw ta pagtolik tekamuy, petta uffunan dak ha nga medob ta lugar na Hudeya. 17 Ammi awek amu am pahig muy de ta nagduwaduwa ya nonot kin gafu ta awek nedulot ya uray ken? A pahig muy de ta parigan ku ya nonot ikid na sistema na manguyoyung, petta \"On, e yak,\" kunku tekamuy, ammi ta nonot kin hapa la a \"Awek la ange,\" kunku de. 18 Ammi pagasingan ta Dyos nga awan magtulad am tulad ya uhohug ku tekamuy, te am \"On,\" kunku tekamuy, a awek otturu aweyan ta nonot kin hapa la, te maski am anu ya uhohugan mi tekamuy a awemi haman ikihu ya tulad ikid na kakurugan, 19 am awa intu la parigan mi i Hesus Kristu nga Anak na Namaratu ewan nga nepadangag mi ni Silas ikid ni Timotyo tekamuy. Te am itta kitam te Hesus a awena mabalin ta manguli ya nonot na Namaratu tekitam petta mekihu ya \"On\" ikid na \"Bakkan\". 20 Te ya ngamin kiden nekari na Namaratu tekitam a magdulot kid hala magdulot gafu te Hesus.\nA yen ta \"Amen\" kun tam ta pakimallak tam ta ngagan ni Hesus, petta Namaratu hala ya madayawan, te ya \"Amen\" nga kun tam a yen ya pangikatalak tam ta magdulot hala ya nekari na en tekitam. 21 A Namaratu hapa ya kanayun mangpasikan tekitam petta magtatakday kitam ngamin ta pakikahulun tam te Hesus Kristu, te pinasinapan na kitam ta Kahalwa na en. 22 A ya Kahalwa na en hapa ya sinyal na Namaratu tekitam, te intu ya imunnan ta ngamin kiden nekari na tekitam, a yen ya ikatalak tam ta itta para la sangaw ya iatad na tekitam.\nYa Pangipalawag Ni Pablu Ta Ketalantan Na\n23 Ammi anu kawagan na ta awek nedulot ya uray ken nga umange tekamuy? Pagasingan ta Dyos am tulad ya uhohug ku tekamuy, te am nedulot ku mina ya umange tekamuy a gagangay ta nehuya ta kam mina gafu ta tinarabaku muy, ammi awek nekayat ta mamatan kam ta atubang ku ta pangihuyak tekamuy. 24 Ammi maski itta ya pangihuyan ku tekamuy awena ta ikami ya dafu na pangurug muy am awa ikayat mi hud la manguffun ta pangurug muy petta dumakal para ya talak muy, te amuk ta masikan ya pangikatalak muy te Hesus.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/2CO01.htm","date":"2019-03-20T21:29:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912202471.4\/warc\/CC-MAIN-20190320210433-20190320232433-00183.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000013113,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.000001311302185}","num_words":1201,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.452,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ya Napolu En Surat Ni Pablu Ta Taga Tesalonika Kiden\nYa Gafu Na Suratin Yan\nAm basam apolu ya kapitulo 16 ikid na 17 ta Tarabaku Na Turin Kiden a amum sangaw ya bida na pagpasyar nig Pablu ta ili na Tesalonika, te tekiden nagtugut ta ili na Pilipos a nagdulot kid ta ili na Tesalonika. Ye-yan na ili ya mayor na ili ta lugar na Masadonya. A ya lugar na Masadonya ya nedagga hapa ta lutak na Ari en taga ili na Roma.\nTallu liggwan la ig Pablu ta ili na Tesalonika nga nangipadangag ikid na nangituldu ta uhohug na Namaratu ikid na damag ni Hesus. Ammi gafu ta mangurug ya kadwan kiden Hudyo ikid na Hentil a nangahugu hapa ya Hudyo kiden nga awan nangurug, a nakitapil kid na te Pablu. A gafu ta dulay ya negakkad da tentu a napersa nagtugut, a nagdulot na ta ili na Atenas ikid na Korinto, a yen ya nagindagan na te Timotyo gafu ta nesirak na ig Timotyo ikid ni Silas ta ili na Tesalonika.\nA ta datang ni Timotyo te Pablu a nepadamag na tentu ya kasasaad na mangurug kiden ta ili na Tesalonika, yaga nebar na hapa tentu ya kapopoyung da gafu ta kahulun da kiden nga nagpasi. A yen ta nesurat ni Pablu ya suratin yan tekid, te addu ya ipasikkal na tekid, petta masikan ya pangurug da, ikid na pangikatalak da ta katolay na kahulun da kiden nagpasi. A ya pake nesurat ni Pablu tekid a intu yan:\n1\n1 Ikamuy taga Tesalonika, nga mangurug ta Dama tamewan Namaratu ikid ni Afu Hesus Kristu:\nAmpade sa ikallak na kam na Namaratu ewan, petta mappya kam la.\nA ya nagsurat tekamuy, kahkahulun, a ikami Pablu, a Silas, ikid ni Timotyo.\nYa Pangdayaw Da Ta Pangurug Da\n2 Am kada makimallak kami, kahkahulun, a kanayun pakimallak mi kam hapa. A \"Mappya hapa yen teko, Afu, te inuffunam hapa ya taga Tesalonika kiden,\" kummi hapa tentu, 3 te intu nonotan mi ya pangipasikkal muy ta pangurug muy, ikid na pagbannag muy gafu ta pangidduk muy, ikid na pagattam muy gafu ta pangikatalak muy ta datang ni Afu Hesus tekitam.\n4 A amu mi hapa, kahkahulun, ta dana pinili na kam na Namaratu gafu ta pangidduk na tekamuy, 5 te ya damag ni Hesusen nga nepadangag mi tekamuy a bakkan la ta uhohug na tolay, te itta hapa ya pakapangwa na gafu ta Kahalwa na Namaratu nga nangipasikkal ta inuhohug mi en tekamuy, petta kurugan muy. A maski te naita muy hapa ya gagangay mi ta pagyan mi en tekamuy, a amu muy ta intu la tinarabaku mi ya magserbi ta kappyanan muy.\n6 A mappya hapa, te nakigitta kam tekami ikid ni Afu Hesus, te maski am inuyoyungan na kam na awan kiden mangurug gafu ta pangurug muy ta uhohug mi en tekamuy, a matalak kam la ta dakal na talak nga neatad na Kahalwa na Namaratu tekamuy. 7 A yen ta ikamuy mina ya parigan na ngamin kiden mangurug ta lugar na Masadonya ikid na Akaya, 8 te gafu ta pangurug muy a negitta kanan hapa ta kuman na kampana, te pake nakaadayun ya ngahal na uhohug ni Afu Hesus gafu tekamuy addet ta ngamin kiden babali ta lugar na Masadonya ikid na Akaya. A gafu ta pake nesaned hapa ya damag na pangurug muy addet ta ngamin paglelehut a kuman na awan ta mabida mi ta isin kid na lugar, te dana amu dan. 9 A bidan da hapa tekami ya talak muy nga nagpadulot tekami ta ange mi en tekamuy, te amu dan ta nagtalekudan muy ya sinang dyos kiden, petta magserbi kam ta kakurugan na Dyos nga seangat. 10 A amu dan ta indagan muy hapa ya datang na anak na en nga tinolay na ta pasi na en, te magafu sangaw ta langit. A intu hala i Hesus nga mangilillik tekitam ta pama-gang na Namaratu ewan, petta awetam mekabat ta awan kiden mangurug.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/1TH01.htm","date":"2019-03-24T02:31:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912203168.70\/warc\/CC-MAIN-20190324022143-20190324044143-00206.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000044107,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000044107437134}","num_words":645,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.519,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ya Mapolu En Surat Ni Pablu Ta Taga Korinto Kiden\nYa Gafu Na Suratin Yan\nTa mekaduwa na pangisaned nig Pablu ta damag ni Hesus a nagdulot kid ta ili na Korinto nga kadakalan na ili ta lugar na Giresya. A ya tolay kiden nga magyan ta Korinto a magge dipuru Hentil kid nga maguhohug ta agsitang na Giregu. Ammi itta hapa ya assang la na Hudyo, a kada Sabadu a makigimung kid ta kapilya da. A ta datang nig Pablu ikid ni Silas ta isin na ili a immange kid bit nakigimung ta kapilya na Hudyo kiden te kagitta da kid nga mangurug ta Namaratu, ammi aweda para nadangag ya damag ni Hesus. Am basam ya Tarabaku Na Turin Kiden kapitulo 18 a mabasam hapa ya pagpasyar nig Pablu ta isin na ili.\nA gafu ta medyo nabayag ig Pablu ta isin a nangurug hapa ya kadwan kiden Hudyo te Hesus, ammi pake nagsoysoy ya kadwan, a yen ta nagtalekudan na kid nig Pablu petta ipadangag da ya damag ni Hesus ta Hentil kiden. A nangurug hapa ya pake addu tekid. A sangaw nagdulot ig Pablu ta kadwan kiden ili nga mangipadangag ta uhohug na Namaratu.\nA ta gafan nig Pablu a timulyat hapa ya kadwan kiden mangituldu ta ili na Korinto, a yen hapa ya datang na dulay ta mangurug kiden ta iglesya, te nagkakattway kid na gafu ta mangituldu kiden tekid. A intu para dulay te aweda pake naurnos ya paggagimung da. A ta nepakadamag ni Pablu ta kaddu na problema da a yen ta nagsurat tekid petta pake tabarangan na kid. A ya nesurat ni Pablu tekid a intu yan:\n1\n1-3 Tekamuy ngamin nga iglesya na Namaratu ta ili na Korinto,\nAmpade Dama tam Namaratu ikid ni Afu Hesus Kristu ya mangikallak tekamuy petta mappya kam la.\nA ya nagsurat tekamuy a iyak, Pablu, nga pinatudunan na Namaratu ewan petta turin nak ni Hesus Kristu. A intu hapa kahulun ku i Sostinu nga takday kabagis na mangurug kiden. A ikamuy, kahkahulun, ya negitta na Namaratu ta tolay na kiden, te negungay na kam gafu ta pangurug muy te Hesus Kristu. A gafu ta tolay na kanan a nesipat kanan hapa ta ngamin kiden tolay na nga magdayaw te Afu Hesus ta ngamin kiden lugar, te intu hapa la ya dafu tam ngamin.\n4 A am kada makimallakak ta Namaratu ewan a pake matalakak hapa tentu gafu tekamuy, kahkahulun, te nesipat na kanan ta allak na en gafu te Afu Hesus. 5-6 A matalakak hapa tentu gafu ta nepasikkal na tekamuy ya damag ni Afu Hesusen nga netuldu mi tekamuy. A gafu ta nedagga kam te Hesus a pinasinapan na kam hapa ta amu muy ikid na pakauhohug muy ta uhohug na en. 7 A awan mantu ta kurang na neatad Kahalwa na Namaratu ta pakapangwa muy, te malalaki kam la mangipaita ta ngamin kiden pakapangwa na Kahalwa na en addet ta lattog na Dafu tamen Hesus nga indagan tam. 8 A intu hapa la ya mangpasikan tekamuy addet ta pagaddetan na, petta awan sangaw ta pangihuyan na tekamuy ta araw na lattog na tekitam. 9 A mekatalak hapa ya Namaratu nga mangpasikan tekamuy, te intu hapa la ya nangalap tekamuy petta mesipat kam ta Anak na en Hesus Kristu nga dafu tam.\nYa Itabarang Ni Pablu Ta Magkakattway Kiden\n10 Itta hapa ya pakikekallak ku tekamuy, kahkahulun, gafu ta ngagan na Dafu tamewan Hesus, te mappya ta paggagittan muy ya nonot muy ikid na uhohugan muy, petta awemuy mina magkakattway am awa magtatakday kam mina ta ngamin nonotan muy ikid na pagbabidan muy. 11 Te ya nadamag ku teg Klowe gafu tekamuy a magkakattway kam kan gafu ta pagtatapil muy. 12 A kuman na magtatapil kam, kunku, te ya uhohug kan na kadwan a \"I Pablu ya dagdagan mi,\" kunda kan. A ya uhohug kan na kadwan a \"I Apolos ya dagdagan mi,\" kunda kan. A ta kadwan paha a \"I Pedru ya dagdagan mi,\" kunda kan. A pahig na kadwan ta malmalalaki kid paha, te \"Intu la dagdagan mi i Hesus Kristu,\" kunda kan. 13 A kuman na napispissang mantu ya bari ni Afu Hesus gafu ta pagkakattway muy. Ammi i Pablu hud ya nagappa en nga nangikaru ta liwat muy? A i Pablu hud ya nesipatan muy tekamuyen nagzigut?\n14-16 Matalakak te bakkan ta iyak ya nangzigut tekamuy, petta awan ta mangibar ta iyak ya nesipatan na ta nepagzigut na. Intu la amuk nga zinigut ku i Krispu ikid ni Gayus. Ay on, zinigut ku hapa ig Istebanya ikid nga mamattama. Ammi maski kunna ten a bakkan ta iyak ya nesipatan da am awa i Afu Hesus. A awan ta amuk ta zinigut ku ta kadwan kiden. 17 Te bakkan ta yen ya pake nangidoban ni Hesus Kristu teyak petta mangzigutak ta tolay, te intu la patarabaku na teyak ya mangipadangag ta damag na nepangikaru ni Afu Hesus ta liwat tam kiden. A awek hapa pake inasinan ya paguhohug ku ta pangipadangag ku, talo am aweda pake nonotan ya pakapangwa na pasi ni Afu Hesus gafu ta kalalaki na paguhohug ku. 18 Te ya metawag kiden nga itta ta dalan na kaperdi da a idadula da ya bida na nepangikaru ni Hesus ta pasi na en, ammi tekitam nga itta ta dalan na pangikerutan na Namaratu a naparuba tanan ya pakapangwa na gafu ta pangurug tam ta bida na pasi ni Hesusen. 19 te ya uhohug na Namaratu ta lebru na en a\n\"Abakan ku ya kalalaki na masistema kiden, a melogot kid sangaw gafu ta sistema da,\" kunna.\n20 A awan mantu ya pagkappyanan na kalalaki na masistema kiden, ikid na nakaadal kiden, ikid na malalaki kiden makidibati. Te ya kalalaki na Namaratu ewan a pinagbalin na ya kalalaki da ta awan ta kapkappyan, 21 petta bakkan ta kalalaki da en ya gafu na pakkamu da tentu. A gafu ta ilogot na kid na kalalaki da en a ikayat na Namaratu ta mekerutan kid mina gafu ta pangurug da ta ipadangag mi tekid. Ammi kadulayan na te pahig na kadwan ta awan ta kapkappyan na ipadangag mi. 22 Te ya Hudyo kiden a ipapilit da ta itta mina ya ipaita na Namaratu ta pakapangwa na tekid petta kurugan da. A ya Giregu kiden hapa a intu la kurugan da ya megitta en ta amu da en. 23 Ammi intu la ipadangag mi i Hesusen nga Mangikerutan tekitam gafu ta pagappa na en ta krus. A ya ipadangag mi en ya magpābbag ta nonot na Hudyo kiden, a pahig na Hentil kiden ta awan ta kwenta na. 24 Ammi maski kunna ten a itta hala ya kappyanan na tekitam mangurug nga inalap na Namaratu nga Hudyo pase bakkanen ta Hudyo, te ya pasi ni Hesus ya pakkamun tam ta kalalaki na Namaratu ewan ikid na pakapangwa na en. 25 A maski am idadula na tolay kiden ya damag na pangikaru ni Hesus ta liwat tam kiden a malmalalaki hala ya idadula da en ammi ta kalalaki da. A pahig da hapa ta makafuy ya Dyos nga ipadangag mi, ammi ya pahig da en ta makafuy a masmasikan haman ammi ta kasikan na tolay.\nYa Kasasaad Na Pinili Na Namaratu\n26 A yen mina nonotan muy, kahkahulun, ya kasasaad muy ta nepangalap na Namaratu tekamuy, te manmano tekamuy ya malalaki ta kuman na pangikwenta na tolay, a manmano tekamuy ya itta turay na, a manmano tekamuy ya anak na maba-nang. 27 Ammi maski awan kan ta kalalaki muy ta kuman na pangikwenta na tolay a ikamuy hala ya pinili na Namaratu ewan, petta mamatan ya kadwan kiden nga pumahig ta itta ya kalalaki da. A pinili na ya makafuy petta mamatan ya masikan kiden. 28 A maski ya awan kiden ta saad da nga idadula na kadwan kiden a yen kid ya pinili na Namaratu, petta imitta ya awan, a imawan hapa ya itta, 29 pettam kumanen hapa a awan pulus ta meparayag na tolay ta atubang na ewan. 30 Ammi gafu ta kalalaki na en a nedagga na kitam te Hesus Kristu, petta intu ya kalalaki tam, te intu hapa la ya nekwenta na Namaratu ta katunung tam, ikid na kappya tam, ikid na nepagpaga tam ta liwat tam kiden. 31 A yen ya gafu na uhohug na suraten ta\n\"Awetam mina dayawan ya bari tam, te intu mina dayawan tam ya Dafu tamewan gafu ta allak na tekitam,\" kunna.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/1CO01.htm","date":"2019-03-24T13:09:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912203448.17\/warc\/CC-MAIN-20190324124545-20190324150545-00198.warc.gz","language":"agt","language_score":1.00000453,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.000004529953003}","num_words":1369,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.516,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ya Napolu En Surat Ni Pablu Te Timotyo\nYa Gafu Na Suratin Yan\nA ta neange ni Pablu ta lugar na Asya ikid na Masadonya nga mangipadangag ta damag ni Hesus a itta hapa ya duwa na kahulun na, a i Timotyo ya ngagan na takday, a intu hala ya nekwenta ni Pablu ta kuman na anak na, te malogon dumagdag ta ngamin netuldu ni Pablu tentu. Am basam ya Tarabaku na Turin Kiden ta kapitulo 16 a yen sangaw ya pakabasam ta nepangihulun ni Pablu te Timotyo.\nA ta nepagsibal da ta ili na Efeso a nesirak ni Pablu i Timotyo petta intu ya makkamu magtaron ikid na mangituldu ta mangurug kiden, te magdulot i Pablu ta kadwan kiden ili. A sangaw nagsurat hapa te Timotyo, te ituldu na para gafu ta tarabaku na en nga magtaron ikid na mangituldu. Ammi ya netuldu na te Timotyo a kappyanan tam hapa petta amu tam ya ikayat na Namaratu tekitam. A timunud mantu sin ya surat na en te Timotyo.\n1\n1-2 Anak ku, Timotyo.\nAmpade ikallak na ka na Dama tamewan Namaratu ikid ni Afu Hesus, petta mappya ka la, te iko ya igittak ta anak ku ta kakurugan gafu ta pangurug mu te Afu Hesus.\nA ya nagsurat teko a iyak, Pablu, te turin nak ni Hesus Kristu gafu ta uray na Namaratu ewan nga mangikerutan tekitam, ikid ni Hesusen hapa nga ikatalak tam, te naggitta kid nga nangidob teyak.\nYa Patarabaku Na Te Timotyo\n3 A ya pakikekallak ku teko, Aleng, teyaken nagtugut nga umange ta Masadonya a\n\"Magyan ka la ta isin ili na Efeso, petta matabarangam ya kadwan kidin mangituldu, petta aweda ituldu ya awan kustu,\" kunku.\n4 A ibar mu mantu tekid ta awedan mina pakolangan ya magmagannud na bida nga pinarparatu na palpalungu kiden tolay, ikid na aweda mina paangtolin pagbabidan ya pagkakahulun na palpalungu kiden. Te awan ta iatad na kumanin kid na bida am bakkan la ta pagtatabbagan na tolay kiden. A awan mantu ta meuffun da ta pangurug da petta idulot da mina ya uray na Namaratu tekid. 5 A mappya ta yen ya metabarang tekid, petta pake itug da mina ya pangurug da, ikid na mappya na nonot, pettam kumanen a mappya sangaw ya pangidduk da ta Namaratu ewan ikid na ikattolay da. 6 Te ya kadwan kidina a kuman na umadayu kid na ta isin kid na kappyanan, a intu la nonotan da ya bida kiden nga awan ta kapkappyan, 7 te karagatan da ya mangituldu ta lintig kiden na Namaratu, ammi aweda haman maawatan ya uhohugan da ikid na ipasikkal da. 8 Amu tam haman ta mappya ya lintig na Namaratu, ammi dulay am awetam amu ya gafu na nepangpadday na ta lintig na.\n9 A mappya mantu ta nonotan tam ya pagserbi na lintig na kiden, te bakkan haman ta mappya kiden na tolay ya inatadan na tekid, te pinadday na kid hud la gafu ta awan kiden makkamu ta mappya, ikid na masoysoy, ikid na awan makkamu ta Namaratu, ikid na minagliwat, ikid na nagdupal ta nonot, ikid na mangidadula ta kwa na Namaratu, ikid na manguyoyung teg hina na ikid ni dama na, 10 ikid na mamapasi, ikid na mangadallaw, ikid na magatattug ta kagitta da en lalaki ikid na kagitta da en babbay, ikid na magsibrung ikid na maglaku ta tolay, ikid na magladdud, ikid na magdarogas, ikid na ngamin kiden nga awan mangurug ta kuman na netuldu tamen nga kakurugan. 11 Te awan haman ta takwan na netuldu tam am bakkan la ta mappya en damag na pakapangwa na Namaratu ewan nga mangbendisyon tekitam, te yen haman ya nepangitalak na teyak petta ipadangag ku ta ngamin tolay.\nYa Testimonyo Ni Pablu\n12 A matalakak hapa ta Dafu tamewan Hesus nga Mangikerutan tekitam ikid na mangpasikan teyak, te iyak ya nekatalak na ikid na pinatudunan na, petta magserbi yak hapa tentu ta kumanin na tarabaku. 13 Ta idi a pake dulayak na tolay, te padpadulayan ku ya ngagan ni Hesus, ikid na pagzigātan ku ya mangurug kiden tentu, a masikanak nagporay. Ammi maski kunna ten a nekallak nak hala na Namaratu ewan, gafu ta awek para la nangurug te Hesus ta idi, ikid na awek garay naamu ta dulay ya tarabakuken. 14 A pake nasurok mantu ya kallak na en teyak, te inatadan nak ta pangurug ku tentu, ikid na pangidduk ku ta tolay na kiden gafu te Hesus Kristu.\n15 Itta ya bida en ta\n\"Umange i Hesus ta paglelehutin petta ikerutan na ya minagliwat,\" kunna.\nA kakurugan hapa ye-yen na bida, te maski am iyak ya kadakalan na dulay, 16 a nekallak nak hala, petta iyak ya pakaitan ta awan ta addet na pagattam ni Hesusen, pettam kumanen a iyak mina ya pagnonotan na awan kiden para la mangurug, te maatadan kid hapa sangaw ta magnayun angat am mangurug kid. 17 Ampade madaydayawan ya Namaratu ewan addet ta addet, te intu la tatakday ya magnayun na Ari nga awan masi ikid na awan maita. Amen.\nYa Patarabaku Ni Pablu Te Timotyo\n18 A ya ibar ku hapa teko, Aleng Timotyo, a nonotam ya dana linavun na lalaklakay kiden ta tarabakum, te intu linavun da ya nagafu ta Namaratu ewan. A dagdagam mantu ya binida da teko, pettam yen kid ya mangpaturad teko ta pakigubat mu ta dulay. 19 Ammi mappya ta pake ibbalam ya pangurug mu ikid na mappya na nonot ta pakigubat mu, te ya kadwan a aweda dangdangagan ya mappya na nonot, a yen ta naperdin hapa ya pangurug da. 20 Ig Himenyo ikid ni Alehandru ya nekabat hapa tekid, a yen ta pinagurayān ku kid nga umange te Satanas, petta mapa-gang kid magbida ta dulay.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/1TI01.htm","date":"2019-03-24T21:11:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912203493.88\/warc\/CC-MAIN-20190324210143-20190324232143-00079.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000021458,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.000002145767212}","num_words":925,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.498,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ya Mekaduwa En Surat Ni Pedru\nYa Gafu Na Suratin Yan\nYa mekaduwa in surat ni Pedru a nesurat na ta mangurug kiden ta lugar na Asya en Assang, te nadamag na ta tabtabangan na kid na mangituldu kiden ta awan kustu. A yen ta nagsurat tekid, petta amu da ya kustu ikid na awan kustu, petta awena mina maperdi na pangurug da. Pake nepasikkal na tekid ta itta sangaw ya mangidadula ta pangurug da, te yaga idadula da hapa sangaw ya pagtoli ni Afu Hesus. A yen kān ta magpalan kid mina, petta aweda maayayyaw nga mangurug ta takwan.\n1\n1-2 Tekamuy ngamin nga mangurug te Hesus Kristu,\nAmpade dumakal ya kallak na Namaratu tekamuy, petta itta la itta ya ngamin mappya tekamuy gafu ta pakkamu muy tentu ikid ni Afu Hesus. A gafu ta matunung ya Dyos tamewan Hesus nga mangikerutan tekitam a awan ta idaduma na tekitam, te negitta na kam hapa tekami nga mesipat ta kallak na en, petta parefu kitam nga mangurug tentu.\nA ya nagsurat tekamuy a iyak, Simon Pedru, nga daddoban ni Hesus Kristu, ikid na takday turin na nga mangipadangag ta uhohug na en.\nYa Panguffun Na Pakapangwa Na Namaratu\n3 A gafu ta pakapangwa na Namaratu nga itta te Hesus ikid na pakkamu tam tentu a neatad na tekitam ya ngamin masapul tam petta makkwa tam ya megitta ta Namaratu ta katolay tamin para la, te yen ya nepangalap ni Hesus tekitam petta mesipat kitam hapa ta ngamin kalalaki na. 4 A gafu ta pangalap na en tekitam a itta hapa ya nekari na nga pake dakal ikid na mappya, a am yen kid ya kurugan muy a mesipat kam hapa ta kuman na nonot na Namaratu ewan, petta malillikan muy ya dulayen nga karagatan na awan kiden mangurug.\n5 A yen ta pake ipasikkal muy mina ya pangurug muy ta mappya na tarabaku.\nA am ikakinan muy ya mappya na tarabaku a nonotan muy hapa am anu ya mekustu.\n6 A am manonot muy ya mekustu a ituldu muy hapa ya bari muy.\nA am ituldu muy ya bari muy a maattaman muy hapa ya mazigat.\nA am maattaman muy ya mazigat a idulot muy hapa ya megitta ta Namaratu ewan.\n7 A am idulot muy ya megitta ta Namaratu a iddukan muy hapa ya kabagis muy kiden nga mangurug.\nA am itta ya pangidduk muy ta kabagis muy kiden a daggan muy para ta kuman na pangidduk na Namaratu petta awan ta idaduma muy.\n8 Am yen kid na kappyanan ya itug muy ta nonot muy ikid na kanayun idulot muy ta mappya a yen ya mangipasikkal ta awemuy makupat ta pakkamu muy ta Dafu tamewan Hesus Kristu. 9 Ammi am mangurug kān ya tolay ta awena ipaita ye-yen kid na kappyanan a negitta hapa ta kuman na daram, te kuman na intu la maita na ya pake abikan tentu, a naliwatan nan ya gafu na nekabaggaw na ta liwat na kiden.\n10 A yen ya gafu na, kahkahulun, ta pake ikakinan muy mina ye-yen kid na tarabaku, petta awemuy sangaw melogot, te yen kid ya mangipasikkal ta nepangpili ikid na nepangalap na Namaratu tekamuy. 11 Te am idulot muy la ya kumanin a pagdulotan na kam hapa sangaw sedayaw ta magnayun na iturayan na Dafu tamewan Hesus nga mangikerutan tekitam.\n12-13 A maski am dana amu muy ya kuman na nabidakin tekamuy ikid na netug muy ya kakurugan nga netuldu tekamuy a mappya hala ta kanayun itotolik ibida tekamuy ta katolay kin para la, 14 te amuk ta tanagay na ya pagtugut ku tekamuy ta kuman na nebar ni Afu Hesus teyak ta idi. 15 A yen ta nesurat ku yan, a isirak kun hapa tekamuy, pettam kumanen am awanak sangaw a itta hala ya pangnonotan muy ta nabidak tekamuy.\nYa Mangipasikkal Ta Pagtoli Ni Hesus\n16 A ya kuman na nepadangag mi en tekamuy ta idi a magtoli hala sangaw sin i Afu Hesus nga seppakapangwa ta kuman na gagangay na ari. Ammi bakkan ta intu binida mi tekamuy ya kampon la na bida nga pinaratu na masistema na tolay, te ikami hapa la ya pake nakaita ta dakar na kalalaki na en tentu en pa nanguli ta utun na bagetayen. 17-18 Te naghahulun kami ta bagetayen, a pinagdakar na Namaratu ya bari na en ta kuman na bilag, a dinayawan na hapa, te nadangag mi ya ngahal na Namaratu ewan nga nagafu ta langit;\n\"Ye-yan ya Anak ku nga matakit ta nonot ku, te pake matalakanak tentu,\" kunna tekami.\n19 A itta hapa ya pake mangipasikkal para ta pagtoli na sangaw tekitam, te ya lavun na aglavun kiden na Namaratu nga nesurat da ta palungu na araw a yen kid ya nangiunnan ta itta sangaw ya malalaki na ari nga magafu ta Namaratu ewan. A ya uhohug da en mantu ya kuman na hilag muy nga magpadakar ta sugiram, petta yen ya pake kurugan muy addet ta magkarawan. Te am ittan sangaw ya araw na ange na a intu hapa la ya mangpadakar ta nonot muy. 20 A mappya hapa ta dana nonotan muy ya nagafun na linavun na aglavun kiden ta idi, te bakkan haman ta nonot da hapa la ya nagafun na linavun da, 21 te aweda haman naguray nanglavun, am awa pinaglavun na kid na Kahalwa na Namaratu, petta intu neuhohug da ya nepeuhohug na Namaratu tekid.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/2PE01.htm","date":"2019-03-22T20:09:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912202689.76\/warc\/CC-MAIN-20190322200215-20190322222215-00000.warc.gz","language":"agt","language_score":1.000005722,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000057220458984}","num_words":875,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.53,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ya Surat Ni Pablu Ta Taga Roma Kiden\nYa Gafu Na Suratin Yan\nRoma ya ngagan na kadakalan na ili ta lugar na Itali. A ya tolay kiden hapa nga dana nagyan ta ili na Roma a addu ya dyos da, te aweda para la amu ya kakurugan na Dyos nga namadday ta ngamin paglelehutin kontodu langit. A kuman na intu hapa dyos da ya ari da en, a masapul kan ta dayawan da hapa ta kuman na pangdayaw da ta kadwan kiden dyos da. Ammi ya Hudyo kiden nga umange nakipagyan ta ili na Roma a awan ta takwan na Dyos da am bakkan la ta Namaratu ewan, a pake ikatupag da ya mangdayaw ta takwan na dyos. A yen ta ikatupag da hapa ya mangurug te Hesus, te ibar da ta tolay haman la. A maski am mangurug kid ta Namaratu a aweda kurugan ta Anak na i Hesusen, te nakigitta kan la ta Dyos maski am kagitta tam tolay.\nAmmi ya kadwan kiden Hudyo nga taga Roma a pake nadangag da ya damag ni Hesus nga nepadangag na turin na kiden a kinurug da hapa, otturu nepadangag da hapa ta kadwan kiden tolay taga Roma, a kinurug da hapa. A gafu ta itta ya mangurug nga Hudyo ikid na Hentil (bakkan ta Hudyo) te Hesus a yen kid na ya gafu na iglesya ni Hesus ta ili na Roma. A yen kid ya nagsuratan ni Pablu ta suratin yan.\nA yen ta nagsurat i Pablu tekid, petta dana meparan ya enna pangpasyar tekid. Te ya kuman na narikna ni Pablu ta kadwan kiden Hudyo a maski mangurug kid na te Hesus, a paruban da la ya mangidulot ta lintig na Namaratu nga netuldu ni mina Moses ta popolu kiden dadagkal da, te pahig da ta yen ya pedulot na Namaratu tekid petta ikwenta na kid ta matunung gafu ta pangidulot da ta lintig na en. Ammi ya pake ipasikkal ni Pablu ta surat na in tekid a awena kan mabalin ta kunna ten, te awan kan ta mabalin tam nga mangidulot ta lintig na, te kanayun pagliwatan tam haman. A am kakurugan kan mina ta matunung kitam ta pakaitan na Namaratu gafu ta pangidulot tam ta lintig na en a awan kan ta serbi na nepangikaru ni Hesus ta liwat tam kiden. A gafu ta gagangay tam kan nga kanayun magliwat a awena kan mabalin ta matunung kitam ta pakaitan na Namaratu am bakkan ta intu hapa la ya makkamu ta katunung tam, pettam kumanen a awan ta pangpa-gangan na tekitam. A yen kan ya gafu na ta dinob na ya anak na en Hesus nga nangikaru ta liwat tam kiden, petta am ikatalak tam ya nepangikaru na a ikwenta na kitam kan ta matunung gafu ta pangikatalak tam. A am itta kitanan kan te Hesus ikid na ittan ya Kahalwa na Namaratu tekitam a intu kan hapa la ya makkamu mangpasikan tekitam petta makkwa tam ya mangidulot ta ngamin ikayat na Namaratu tekitam.\nA ya takday para uhohug nga ipasikkal ni Pablu ta surat na in a bakkan ta Hudyo kiden la ya ikwenta na Namaratu ta tolay na, te intu kan la tolay na ya ngamin kiden mangikatalak te Hesus kompormi am Hudyo kid ono am Hentil kid. A maski am dana pinili na Namaratu ya Hudyo kiden gafu ta simsima kid ni mina Abrahamen am aweda kurugan ya dinob na en nga ange nangikaru ta liwat da kiden a nelogot da ya nepangpili na Namaratu tekid. Te intu kan la ikwenta na Namaratu ta simsima ni mina Abrahamen ya ngamin kiden mangikatalak ta mangikerutan tekid ta kuman ni Abrahamen kompormi am Hudyo kid ono am Hentil kid. Te ikitam kan nga mangikatalak te Hesus ya kakurugan na Istralita na Namaratu. A ya nesurat mantu ni Pablu a intu yan:\n1\n(v 7) Tekamuy ngamin nga iddukan na Namaratu nga negitta na ta tolay na kiden ta ili na Roma.\nAmpade Dama tam Namaratu ikid ni Afu Hesus ya mangikallak tekamuy petta mappya kam la.\n1 A ya nagsuratin tekamuy a iyak, Pablu, nga daddoban ni Hesus Kristu. A yen ta inalap nak, petta isaad nak ta turin na en nga ange mangipadangag ta Mappya en Damag na Namaratu. 2-3 A awan mantu ta takwan na ipadangag ku am bakkan ta kuman na nebar na Namaratu ta idi ta lebru na en nga nesurat na aglavun kiden, te intu nesurat da ya ange na Anak na Namaratu ewan. A intu hala ya Dafu tamewan Hesus Kristu. A tentu en umange a negitta tekitam tolay, te simsima ni mina Dabiden. 4 Ammi maski am tolay a nepasikkal hapa ta Anak na Namaratu ewan nga seppakapangwa, te tentu en nasi a natolay hala gafu ta kahalwa na en nga negitta ta Namaratu ewan. 5 A gafu ta kallak na en teyak a nesaad nak ta turin na en nga ange mangipadangag ta damag ni Hesus Kristu ta ngamin tolay ta ngamin kiden lugar, petta intu mina ya madayawan gafu ta pangurug da tentu. 6 A kumanen hapa tekamuy nga taga Roma, te yen ta inalap na kam hapa, petta tolay kanan ni Hesus Kristu. 7 (-)\nYa Katalak Ni Pablu Ta Mangurug Kiden\n8 A ikamuy hapa, kahkahulun, ya gafu na talak ku ta Namaratu ewan ikid ni Afu Hesus, te bidan na kanan hapa na ngamin tolay addet ta ngamin paglelehutin gafu ta pangurug muy, a yen ta nadamag ta kam hapa. 9-10 A kanayun pakimallak ta kam hapa ta Namaratu ewan, te awek magimmang makimallak tentu. A gafu ta tatakday la ya nonot ku nga magserbi tentu a idulot ku la ya mangipadangag ta damag na Anak na en ta ngamin kiden lugar. A Namaratu hapa la ya mangipasikkal ta am kada makimallakak tentu a ibar ku hapa ta eyak mina magpasyar tekamuy, am yen ya uray na teyak. 11 A yen ta pake ikayat ku magpasyar tekamuy, petta isipat ku hapa tekamuy ya iatad na Kahalwa na Namaratu nga mangpasikan ta pangurug muy, 12 pettam ikamuy hapa ya mangpasikan ta pangurug ku, te mappya ta magimpaspasikan kitam ta pangurug na gintatakdayan tekitam.\n13 Ammi awemuy pahig, kahkahulun, ta ayanin la ya pakanonot ku nga umange tekamuy, te naming-addu yak nga magganwat, ammi kanayun neguguwadak abat ta ayanin. Ammi ikayat ku la umange tekamuy talo am itta ya mapadagdag ku te Hesus ta kagitta muy kidina nga taga Roma ta kuman na Hentil kiden nga napadagdag ku ta kadwan kiden lugar. 14-15 A yen ta pake karagatan ku ya mangipadangag ta damag na pangikerutan na Namaratu ta kagitta muy kidina nga taga Roma, te liwat ku ta Namaratu am awek ipadangag ya pangikerutan na ta ngamin tolay, maski am anu ya katolay da ikid na amu da, petta madangag da hapa.\nYa Damagen Nga Nepadangag Ni Pablu\n16 A pake ikatalak ku para ya damag na pangikerutan na en, te am kada mepadangag a mehulun hapa ya pakapangwa na Namaratu petta mekerutan ya ngamin kiden mangurug. Ikami nga Hudyo ya napolu nangipadangagan na, a ta ayanin a isipat na hapa ya kadwan kiden nga Hentil. 17 A mabalin ta mekerutan ya mangurug, te ya damag na en ya pakkamun tam ta ikwenta na kitam ta matunung gafu ta pangurug tam am idulot tam la ya pangikatalak tam tentu addet ta addet, te ya uhohug na ta surat na Bibliya a\n\"Intu sangaw matolay magnayun ya ikwenta na en ta matunung gafu ta pangikatalak na tentu,\" kunna.\nYa Kasasaad Na Awan Makkamu Ta Namaratu\n18 A kakallak sangaw ya awan kiden mangurug, te pa-gangan na kan sangaw ya ngamin kiden mangwa ta dulay ikid na awan makanonot tentu, te yen hapa ya nepakamu na ta damag na pangikerutan na tekitam. Te maski am amu da ya kakurugan a dulay la ya tarabakun da. 19 A yen ta awan ta pambar da, te dana amu da haman ya malogon maamu ta Namaratu, te nepaita na hala tekid. 20 Te addet ta nekaparatu na ngamin paglelehutin a pake nepasikkal ya awan maita ta kasasaad na Namaratu, te ya pakapangwa na ikid na kadyos na a malogon maita gafu ta pinadday na kiden. 21 A yen ta awan ta pambar da, te maski am amu da ta itta ya Namaratu aweda haman dinayawan ta kuman na mekustu tentu, ikid na aweda hapa ipaita ya talak da tentu, te intu la nonotan da ya awan ta kapkappyan. A kuman na nagsugiram mantu ya nonot da gafu ta aweda kurugan ya nepaita na tekid. 22 Ibar da ta malalaki ya amu da, ammi madi haman, 23 te negitta da ta Dyos ya pinadday da kiden nga sinang tolay, ikid na sinang ayam, ikid na sinang mamanuk, ikid na sinang ulag.\n24 A gafu ta intu la karagatan da ya dulay a binaybay-an na kid na Namaratu, petta maguray kid la nga magpadakat ta bari da ta pangadallaw da ikid na pagingatattug da, 25 te aweyan da haman ya kustu en nga nepaita na Namaratu tekid, a kurugan da hud la ya tulad, te bakkan ta Namaratu ya dayawan da ikid na pakidafun da am awa pinadday na kiden. Ammi Namaratu hala sangaw ya madaydayawan addet ta addet.\n26 A binaybay-an na kid, petta idulot da la ya kuman na ikayat da en nga kāāmāmatān, te ya babay kiden a aweyan da ya lalaki, te makidorug kid hud la ta sakā babbay da. 27 A kumanen hapa ta lalaki kiden, te aweyan da ya babbay, gafu ta sakā lalaki da ya pagattugān da. A intu la tarabakun da ya kāāmāmatān ta sakā lalaki da. Ammi naatadan kid hala ta pa-gang da, te yen ya balat na dulayen na tarabaku da.\n28 A gafu ta aweda ikayat nonotan ya Namaratu a binaybay-an na kid nga magnonot ta dupal na nonot, petta kwan da la ya ikayat da kwan nga awan ta kapkappyan. 29 A pinannu da ya nonot da ta ngamin magmagannud na kadulayan, te kwan da la ya maginggum, ikid na magatattug, ikid na mangahugu, ikid na mamapasi, ikid na makitapil, ikid na magtulad, ikid na mangikatupag, ikid na mangisaned ta bida, 30 ikid na mamadpadulay, ikid na mangikatupag ta Dyos, ikid na magparayag. A kanayun parparatun da hapa ya bagu na dulay, a aweda kurugan ya dadagkal da kiden. 31 A kuman na awan kid ta nonot, te aweda mekatalak, ikid na aweda makipagrikna, ikid na aweda mangikallak. 32 Dana amu da haman ya nebar na Namaratu ta mapa-gang sangaw ya ngamin kiden mangwa ta kuman na gagangay da en, ammi maski kunna ten aweda haman pagimmangan ya gagangay da, yaga pagurayān da para ya kadwan kiden nga mangwa ta kuman na gagangay da.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/ROM01.htm","date":"2019-03-25T09:29:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912203865.15\/warc\/CC-MAIN-20190325092147-20190325114147-00009.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000016689,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000016689300537}","num_words":1741,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.532,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ya Surat Ni Pablu Ta Taga Pilipos Kiden\nYa Gafu Na Suratin Yan\nYe-yan ya takday na surat ni Pablu tentu en para la nabalud ta ili na Roma. Am basam ya Tarabaku na Turin Kiden kapitulo 21 addet ta 28 a amum sangaw ya gafu na nekebalud na en. A tentu en para la nabalud a nangidob hapa ya mangurug kiden taga Pilipos ta ange mangitulud ta iuffun da tentu, te ikid ya napnapolu kiden mangurug te Afu Hesus ta lugar na Masadonya ta nepangipadangag nig Pablu ta ili da.\nA gafu ta kallak da te Pablu a yen ta nagsurat hapa tekid, te pake madamdam tekid. A pake tinabarangan na kid hapa ta aweda ipalubus ya ange kiden manabtabang ta pangurug da te Afu Hesus, te ya kadwan kiden Hudyo nga mangurug a nepapilit da ta awena kustu na pangurug na taga Pilipos kiden am aweda hapa mabanggit.\nAm ikayat mu hapa basan ya bida na pagpasyar ni Pablu ta ili na Pilipos a itam ya kapitulo 16 ta Tarabaku na Turin Kiden.\n1\n1-2 Tekamuy taga Pilipos nga nedagga te Afu Hesus Kristu, kontodu magtaron kiden tekamuy ikid na kauffunan da kiden.\nAmpade ikallak na kam ngamin na Dama tam Namaratu ikid ni Afu Hesus, petta mappya kam la.\nA ya nagsurat tekamuy a iyak Pablu, ikid ni Timotyo nga daddoban ni Hesusen.\nYa Pakimallak Ni Pablu Tekid\n3-5 Am kada nonotan ta kam, kahkahulun, a pake matalakak ta Namaratu ewan, te intu nonotan ku ya ngamin neuffun muy teyak gafu ta pangipadangag ku ta damag ni Hesus, te awena la magimmang na neuffun muy teyak addet ta gafu na pagyan ku tekamuy addet ta ayanin. A am kada makimallakak a pakimallak ta kam hapa setalak. 6 A gafu ta Namaratu hapa la ya namepegafu ta mappya na tarabaku tekamuy a itta hapa ya ikatalak ku ta pedulot na hala tekamuy addet ta dumatang sangaw i Afu Hesus.\n7 A maski am kunna ten ya nonot ku tekamuy a kustu hala, te amuk ta itta yak hapa ta nonot muy, te nesipat kanan hapa ta pangpatudun na Namaratu teyak ta pangipasikkal ku ta damag ni Hesus, a kumanen hapa ta kabalud kin. 8 A kakurugan para ya talak ku tekamuy, te maski Namaratu ewan hapa ya makkamu ta kasikan na damdam ku tekamuy ta kuman na takit na nonot ni Afu Hesus tekamuy.\n9 A am kada pakimallak ta kam ta Namaratu ewan a\n\"Pake padakalam, Afu, ya pangidduk da ikid na amu da ikid na pakarikna da ta kakurugan, 10 petta amu da hapa pilin ya kappyanan,\" kunku.\nTe am itta yen kid tekamuy a awan sangaw ta kadulayan muy ikid na pakehuyan muy ta araw na pagimbestigar ni Hesus Kristu tekitam, 11 te dana pinasinapan na kanan ta magdaduma na kappyanan nga nagafu te Hesusen, a yen ta pake maita hapa sangaw ya kalalaki na Namaratu ewan gafu tekamuy.\nYa Kappyanan Na Kabalud Na\n12 Mappya hapa, kahkahulun, ta ipakamuk tekamuy ya pagbalinan na dimmatang teyak, te gafu ta kabalud kin a mauffunan hapa ya pakesaned na damag ni Hesus. 13 Te ya ngamin kiden umange nagpasyar teyak, kontodu ngamin kiden suddalu nga magtaron, a nadangag dan hapa ya damag ni Hesus teyak, te amu dan ta mabaludak gafu ta pangurug ku tentu. 14 A ya kappyanan na para a pake pinagturad ni Afu Hesus ya addu na kahulun tam kiden gafu ta kabalud kin, te awedan magtalaw mangipadangag ta uhohug na Namaratu.\n15-17 Itta hapa ya kadwan kiden nga mangipadangag ta damag ni Hesus gafu ta pumasil kid teyak, a ikihu da ya pamadakat da teyak ta pangipadangag da, petta madaggan mina ya zigat na kabalud kin, pettam kumanen a ata-nang kid mina ammi teyak. Ammi mapmappya ya razon na kadwan kiden, te ikayat da manguffun mangipadangag gafu ta pangikayat da teyak, te amu da ta iyak ya pinatudunan na Namaratu nga mangipasikkal ta damag ni Hesus. 18 Anu mantu ya mappya? Mappya ta matalakak tekid ngamin, te maski am anu ya razon na pangipadangag da, am matunung ya nonot da, ono maski am killu, a mepadangag hala ya ngagan ni Hesus, a yen ya ikatalak ku.\n19 A idulot ku la ya talak ku, te maski am anu ya zigat kin a amuk ta mappya hala sangaw ya pagbalinan na teyak gafu ta pakimallak muy ikid na panguffun na Kahalwa ni Hesus teyak. 20 A itta mantu ya ikatalak ku ta awek sangaw melogot, te kanayun iturad ku ya ngamin kiden zigat, aglalo ta ayanin, ta kuman na iyaken ta idi, pettam kumanen a madayawan hapa i Afu Hesus gafu teyak, te maski am masi yak ono am matolayak la. 21 Te am iyak hapa la, a awan ta kwenta na katolay ku am awek magserbi te Hesus, a am masi yak mina a mapmappya yen, te itta yak na tentu.\n22 Ammi am angarigan ta mabayagak para la a addu sangaw ya mabalin ku ta mappya na tarabaku. A yen ta awek amu am had sin ya mapilik tekid duwa, 23 te kuman na mapopoyungak magpili. Te ya ikayat ku ta kadwan a pagtugutān kun mina ya bari kin yan, petta itta yak mina te Hesus, te mapmappya yen teyak. 24 Ammi ta kadwan a mapmappya tekamuy am awek bit la magtugut petta mauffunan ta kam para la. 25 A yen mantu ya pakkamuk ta awek bit la magtugut, te mappya ta magyanak la bit tekamuy, petta mauffunan ta kam nga magpadakal ta talak muy ikid na pangurug muy. 26 A mappya para ta kunna ten, petta kustu sangaw dumakal ya talak muy te Hesus gafu ta itta yak na ha tekamuy.\n27 Ammi maski am itta yak tekamuy ono awan a mappya ta kanayun ipaita muy ya megitta ta netuldu ni Hesusen, petta am angarigan ta makaange yak sangaw tekamuy ono am awan a madamag ku ta magdadagga ya nonot muy ikid na mahulhulun kam nga mangipasikkal ta pangurug muy te Hesus. 28 A awemuy la magtalaw ta makitapil tekamuy, te ipadangag muy la ya pangurug muy tekid, te maski am ibar da ta melogot kam gafu ta pangurug muy a yen haman ya ikatalak muy ta mekerutan kam. A Namaratu hala ya makāuray ta isin, 29 te maski am neatad na ta mangurug kam te Hesus, a neatad na hapa ta mazigatan kam gafu tentu. 30 A yen ta nesipat kanan hapa ta kuman na nagzigatan ken ta kettaken tekamuy, ikid na pagzigātān ku ta ayanin.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-18","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/PHP01.htm","date":"2019-04-23T12:07:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-18\/segments\/1555578602767.67\/warc\/CC-MAIN-20190423114901-20190423135801-00017.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000066757,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000066757202148}","num_words":1047,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.49,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ya Napolu En Surat Ni Hwan\nYa Gafu Na Suratin Yan\nYa ngagan na nagsurat ta isin a Hwan, a intu hala ya takday ituldu ni Hesus ta pagyan na en para la ta lutakin. A ta paglaklakay ni Hwan a nesurat na ye-yan na surat, petta metuldu ya mangurug kiden ta kakurugan, te addu ya nangisaned ta pagkilluyan, a nangitawag kid. Dumagdag mantu sin ya nesurat ni Hwan.\n1\nYa Uhohugen Nga Nagbalin Ta Tolay\n1-4 Nagsuratak tekamuy, anak ku, gafu ta \"Uhohug na Namaratu\" nga nagbalin ta tolay, te nagpeta haman tekami, a naita mi ikid na nadangag mi, a pake binilbig mi ta mappya, yaga nasamgad mi para ya bari na en. Ammi ta awena para la nepagpeta tekami a dana ittan. Maski ta kāwān para la na nekahukal na paglelehutin a dana ittan te Dama na ewan Namaratu. Ammi tentu nagpeta tekami a pinasikkal mi ta mappya am anu ya katolay na, a amu min ta intu hala ya Uhohug na Namaratu nga mangatad ta magnayun na angat.\nA yen ta nagsuratak tekamuy petta amu muy hapa ya naita mi ikid na nadangag mi, pettam kumanen a mesipat kam hapa tekami ta pakikahulun mi ta Namaratu ewan ikid na Anak na en Hesus Kristu, te am mesipat kam hapa a pake kustu ya talak mi.\nYa Gagangay Na Namaratu\n5 A ya nadangag mi en te Hesus, a yen ya ipadangag ku tekamuy, te ya gagangay kan na Namaratu ewan a pake madakar kan, te awan kan pulus ta pagsugiram na. 6 A am ibar tam ta makikahulun kitam tentu ta magtugtugut kitam para la ta sugiram a nagtulad kitam mantu, te awetam haman tarabakun ya megitta ta inuhohug tam. 7 Ammi am intu angen tam ya dakaren nga dakar na Namaratu ewan a sa makikahulun kitam, a ya daga na anak na en Hesus ya mangbaggaw ta ngamin kadulay tam. 8 Am pahig tam ta awan ta dulay tekitam a kuman na pagladdudān tam mantu ya bari tam, te awetam haman amu ya kakurugan. 9 Ammi am ibosag tam hala ya liwat tam kiden ta Namaratu, a mekatalak hapa nga mangpakoma tekitam, a matunung hapa ta pangpakoma na tekitam, te baggawan na para ya ngamin kadulay tam. 10 Ammi am ilemad tam ta awan ta nagliwatan tam, a ikwenta tam mantu ya Namaratu ta magtulad, te awetam haman kurugan ya uhohug na en tekitam.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-18","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/1JN01.htm","date":"2019-04-21T10:23:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-18\/segments\/1555578530527.11\/warc\/CC-MAIN-20190421100217-20190421122217-00222.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999990463,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999990463256836}","num_words":391,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.46,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ya Surat Ni Pablu Te Pilimon\nYa Gafu Na Suratin Yan\nYa surat ni Pablu te Pilimon a intun yan, a nesurat na kan ta nekebalud na en ta ili na Roma. I Pilimon ya takday kofun ni Pablu ikid na kabagis na nga nagyan ta ili na Kolosas. A ya tagabu na en Onisimu a nagtakaw kan ta pirak ni Pilimon, kapye na netammang, a nakaadayu addet ta ili na Roma. Awena nebar am had kunna ammi nesimmu kan ni Onisimu i Pablu ta nakabaludan na en, a yen hapa ya nepakadangag na ta damag ni Hesus te Pablu, a kinurug na hapa. A gafu ta pagtolin ni Pablu i Onisimu te Pilimon a yen ta nesurat na ye-yan na surat te Pilimon petta pakoman na mina i Onisimu, te bakkan na la ta tagabu na am awa kabagis nan hapa gafu ta pangurug na te Afu Hesus.\nYa kallak ni Pablu te Onisimu ikid ni Pilimon a kumanen hapa ya kallak ni Afu Hesus tekitam gafu ta liwat tam kiden ta Namaratu ewan.\n1\n1-3 Kofun ku, Pilimon nga kahulun ku nga magtarabaku ta Namaratu ewan,\nAmpade ikallak na ka na Dama tamewan Namaratu ikid ni Afu Hesus Kristu, petta mappya ka la. A kumanen hapa ta kabagis tamina Appya, ikid ni Arkipo nga kuman na sakā suddalu tam, ikid na ngamin kiden maggagimung ta balimina.\nA ya nagsurat tekamuy a iyak, Pablu ikid na kabagis tamin Timotyo, ammi iyak ya nabalud ta ili na Roma in gafu ta pangipadangag ku te Hesus Kristu.\nYa Talak Ni Pablu Te Pilimon\n4 Pake matalakak ta Namaratu, kabagis, am kada pakimallak ta ka, 5 te kanayun mepadamag teyak ya pangurug mu ikid na pangidduk mu te Afu Hesus, a kumanen hapa ta ngamin kiden tolay na Namaratu. 6 A yen ta pakimallak ta ka para, petta pake dumakal para ya pangurug mu ikid na pakkamum ta ngamin kiden bendisyon na Namaratu tekitam, pettam madayawan hapa i Hesus Kristu gafu ta panguffum ta kahulun tam kiden mangurug. 7 A gafu ta pangidduk mu ta idi, kabagis, a nabannayan hapa ya nonot na tolay kiden na Namaratu, a yen hapa ya pake mangpatalak ikid na mangpasikan ta nonot ku.\nYa Adangan Ni Pablu Te Pilimon\n8-10 A yen ta itta hapa ya adangan ku teko, kabagis, te maski itta ya saad ku nga neatad ni Hesus a awek ibar ta doban ta ka, te makikekallakak la teko gafu ta pagkaid-idduk ta. A gafu ta laklakayak na hapa nga nabalud gafu te Hesus a adangan ku teko ta ikallak mu sangaw ya dinob ken teko ta ayanin, te nagbalin ta kuman na anak ku ta kabalud kin. Intu hala ya tagabumen Onisimu nga nagtammang teko ta idi.\n11 A ta idi a kuman na awan ta serserbi na teko te madi ya tarabaku na, ammi ta ayanin a nangulin a makauffun na teko, a kumanen hapa teyak. 12 A ta ayanin a pagtolin ku teko, ammi pake madamdamak sangaw tentu, 13 te ikayat ku mina ta magyan la teyak, petta intu mina ya pinakabarim nga manguffun teyak ta kabalud kin. 14 Ammi awek la bit alapan am awek ibar teko, te awek ikayat ta mapersa ka manguffun am awa nonot mu hapa la. 15 Mabalin de ta nepalubus na Namaratu ya nepagtammang na teko ta mavit la, petta matabarangan ta uhohug na Namaratu, pettam kumanen a magdanang la sangaw magyan teko. 16 Ammi maski tagabum a awem mina igitta ta kuman na tagabu am awa naturturay ammi ta tagabu, te iddukam mina gafu ta kabagis mun nga mangurug te Hesus Kristu. Gagangay ta kabagis kun nga iddukan ku, ammi dakdakal mina ya idduk mu tentu ta ayanin, te tagabum nga magkabagis gafu ta pangurug na te Afu Hesus.\n17 A kumanen am ikwenta nak hapa ta kahulum a pagdulotam la i Onisimu ta kuman na pagpadulot mu mina teyak. 18 A am itta ya liwat na ono gatut na teko, a iyak sangaw ya singiram. 19 Itam, te iyak, Pablu, ya pake nagsurat ikid na nagperma ta isin, a kustu ta iyak sangaw ya magpaga. Ammi awem de naliwatan, kabagis, ta dakdakal para ya gatut mu teyak, te itta ya magnayun na angat mu gafu ta nesipat ken teko. 20 A mappya mantu, kabagis, am isubalit mu hapa teyak ya adangan kin teko gafu ta pagkahulun ta te Afu Hesus. Nonotam mantu yan, petta mabannayan hapa ya nonot ku.\n21 A yen ta nagsuratak teko, te itta ya ikatalak ku ta nasursurok sangaw ya pangwam ta kuman na nebar kin teko.\n22 A ya takday para manonot ku a mabalin de am iparanan nak ta pagyanan ku ta balimina, te ikatalak ku ta makatoli yak sangaw tekamuy gafu ta pakimallak muy teyak.\n23 A itta hapa sin i Paparasen nga kahulun ku nabalud gafu ta damag ni Hesus Kristu, a makikumusta kan tekamuy. 24 Magpakumusta hapa ya kauffunan ku kiden, ig Markus, ikid ni Aristarku, ikid ni Demas, ikid ni Lukas.\n25 A mappya am ikallak na kam ngamin ni Afu Hesus petta mappya ya kahalwa muy.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-18","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/PHM01.htm","date":"2019-04-20T21:01:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-18\/segments\/1555578530040.33\/warc\/CC-MAIN-20190420200802-20190420222802-00142.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999982119,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999982118606567}","num_words":822,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.464,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ya Surat Ni Pablu Te Tito\nYa Gafu Na Suratin Yan\nTa awena para la nekebalud ni Pablu ta ili na Roma a dana nagsurat te Tito, te intu ya takday pastor nga nanguffun te Pablu ta kuman ni Timotyo en. A nesurat na yan te Tito petta amu na am had kun na pagpastor na.\n1\n1-4 Anak ku, Tito.\nAmpade ikallak na ka na Dama tamewan Namaratu ikid ni Afu Hesus, petta mappya ka la.\nA iyak, Pablu, ya nagsurat teko, te kuman na anak ta ka ta kakurugan gafu ta naggitta kita nga mangurug te Afu Hesus.\nA dana amum, Aleng, ta iyak ya daddoban na Namaratu ewan ikid na turin ni Hesus Kristu, te dinob dak nga ange mangipadangag ta tolay na kiden nga pinili na, petta mangurug kid, a petta pake itug da hapa ya kakurugan nga negitta ta Namaratu ewan. A yen ta ikakinan ku ya tarabakuk tekid te ikatalak ku ya Namaratu ewan nga awan magtulad ta isipat na kid ta magnayun na angat ta kuman na nekari na en ta pake nabayag na araw. A ta datang na arawen nga dana pinili na a pake madakar ya nekari na en gafu ta uhohug na en nga nepepadangag na teyak, te iyak hapa la ya pinatudunan na nga ange mangipasikkal ta pangikerutan na tekitam.\nYa Patarabaku Ni Pablu Te Tito\n5 A ta nepangisirak ku teko ta fugu na Kareta a\n\"Magyan ka la sin, Aleng, petta uffunam ya mangurug kiden nga mangappiya ta paggagimung da, te mappya ta isaad mu ya kalalaklakayan kiden nga mangtaron tekid ta tagtakday na lugar,\" kunku.\n6 A am itta mantu ya isaad mu a mappya ta mapili ya awan kiden ta pakehuyan da, ikid na tagtakday ta atawa. A dana itam hapa am mangurug ya ānāk da kiden, ikid na awan ta pakehuyan da gafu ta aweda manguuyoyung ikid na aweda masoysoy. 7 Te ya mangtaron ta tolay kiden na Namaratu a intu hala ya pinakabari na Namaratu, a mappya ta awena ipersa ya ikayat na en, ikid na awena malogon magporay, ikid na awena magillaw, ikid na awena hapa makitapil, ikid na awena maginggum ta pirak. 8 A mappya hapa ta malogon magpadulot ta ange magpasyar, ikid na malogon mangwa ta ngamin na pagkappyanan, ikid na makānnonot, ikid na matunung, ikid na mangiguwad ta nonot na ikid na bari na. 9 A mappya hapa ta pake itug na ikid na ipasikkal na ya kakuruganen nga negitta ta gagangayen ituldu tam, petta itta ya ibar na nga mappya ta ituldu na kiden, ikid na itabbag na ta masoysoy kiden tentu.\n10 Te addu garay ya masoysoy ta taga Kareta kidina, ikid na maguhohug ta awan ta kapkappyan, ikid na mangayayyaw, aglalo ta Hudyo kidina nga mangpabanggit ta bagu kiden mangurug. 11 A mappya mantu ta gammam yen kid, te gafu ta ituldu da en a addu ya makikattway ta kakuruganen nga dadagkal kontodu anak da kiden. Ammi ya taga Kareta kidina a malogon kid la mangituldu ta tulad gafu ta tandanan na kid na mangidob tekid. 12 Ya bida na takday kagitta da nga nagtabarang tekid ta idi a\n\"Kanayun magtulad ya taga Kareta kidin, a kuman kid na maguyung na atu. Matalakag kid magtarabaku ammi madugal kid,\" kunna.\n13 A kakurugan hapa ya uhohug na en, a yen ta pake ihuyam kid, sa ikid na mangituldu kiden kontodu ituldu da kiden, petta appiyan da mina ya pangurug da, 14 petta awedan sangaw dangdangagan ya bida kiden nga pinaratu na Hudyo kiden, a kumanen hapa ta ibar na makigungay kiden ta kakurugan. 15 Te am mappya ya nonot na tolay a mappya hapa ya ngamin gakkad na, ammi ya dulay kiden ta nonot ikid na awan mangurug a balittagan da ya ngamin ta dulay, te ya nonot da hapa la ya magpadulay. 16 Ibar da haman ta amu da ya Namaratu, ammi ya tarabaku da ya mangitalaba tekid, te nagdupal kid, ikid na masoysoy kid, a awan ta makkwa da ta mappya.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-18","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/TIT01.htm","date":"2019-04-22T04:51:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-18\/segments\/1555578534596.13\/warc\/CC-MAIN-20190422035654-20190422061654-00312.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000041723,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000041723251343}","num_words":652,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.528,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ya Surat Ni Pablu Ta Taga Galasya Kiden\nYa Gafu Na Suratin Yan\nYa lugar na Galasya a pake alawa na lugar, a addu hapa ya ili na kiden. A ya ili kiden na Antiokya ta Pisidya, ikid na Ikoniya, ikid na Listra, ikid na Derbe, a yen kid na ili ya pinasyar nig Pablu ikid ni Barnabas ta gafu na pangipadangag da ta damag ni Afu Hesus. Am basam ya Tarabaku Na Turin Kiden ta kapitulo 13 ikid na 14 a yen ya pakabasam ta tarabaku nig Pablu ta isin kid na ili, ikid na pangigafgafu da ta iglesya ta tagtakday na ili.\nA ta nepagtugut nig Pablu ta lugar na Galasya a awena la mabayag a itta ya kadwan kiden nga tumulyat ta gafan da nga mangituldu ta takwan na bida, yaga pinadpadulay da i Pablu en, te nebar da ta awena turin ni Hesus. A ta nepakadamag ni Pablu ta takwan na ya kurugan na netuldu na kiden a yen ta nagsurat tekid petta pake tabarangan na kid. Te ya tumulyat kiden ta gafan nig Pablu a mangurug kid kan hapa te Hesus, ammi gafu ta Hudyo kid a ipapilit da hapa ya dana en gagangay da nga magbanggit ikid na mangihangat ta kadwan kiden na kanan. A gafu ta Hentil kan ya taga Galasya kiden a makurang kan ya pangurug da am aweda hapa mabanggit. Ammi ta kuman na netuldu na Namaratu te Pablu a tulad ya netuldu na sakā Hudyo na kiden, a yen ya pake nepasikkal na hapa ta surat na in ta taga Galasya kiden.\n1\n1-5 Tekamuy ngamin nga iglesya nga taga Galasya.\nAmpade Dama tamewan Namaratu ikid ni Afu Hesus Kristu ya mangikallak tekamuy petta mappya kam la.\nA uray na Namaratu ta isagapil ni Hesus ya bari na en tekitam gafu ta liwat tam kiden, petta igungay na kitam ta magdulay kidin ta ayanin. Ampade Namaratu ya madaydayawan addet ta addet.\nA ya nagsuratin tekamuy a iyak, Pablu, nga turin ni Hesus Kristu ikid na Dama tamewan Namaratu, a makikumusta hapa ya ngamin kidin kahulun ku sin nga mangurug.\nYa Pangpaliwat Na Ta Taga Galasya Kiden\nA awemuy mina pahig, kahkahulun, ta tolay ya nangidob teyak, te awan haman ta nangisaad ikid na nangidob teyak am bakkan la te Afu Hesus ikid na Dama tamewan Namaratu nga nangtolay tentu ta pasi na en. 6 A yen ta nagsuratak tekamuy te pake nakagtutak gafu ta pagsunsun muy, te awemuy para la nabayag mangurug a pagtalekudan muy haman ya nangikallaken tekamuy gafu te Hesusen. Matalak kam paen ta damag na allak na en tekamuy, a ta ayanin a mangurug kanan ta takwan na damag nga awan negitta ta nepadangag mi en tekamuy. 7 A ta kuman na mariknak a itta de ya namopoyung tekamuy, te pagkilluyan da ya Damag ni Hesus Kristu. 8 Ammi maski am ikami mina ono anghel nga taga langit ya mangipadangag ta takwan tekamuy nga awan negitta ta nepadangag mi en tekamuy ta idi a mappya ta igaged na kami na Namaratu ewan. 9 A pake ipasikkal kun ha, te am angarigan ta itta mina ya mangipadangag tekamuy ta takwan na damag nga awan negitta ta kinurug muyen ta idi a Dyos sangaw ya mangpa-gang tentu.\nYa Nagafun Na Nepadangag Ni Pablu\n10 \"A anu haman ta kumanin ya uhohugan ni Pablu en,\" kummuy de? A onay, te petta awemuy mina kurugan ya ibar na tumulyat kiden ta gafan ken tekamuy, te ibar da kan ta intu la ipadangag ku ya makamamallak ta tolay a bakkan ta Namaratu ewan. Ammi am kakurugan mina ta kunna ten a awek mina negitta ta daddoban ni Hesusen, anna awek mina nebar ta ayanin ta igaged na Namaratu ya mangipadangag ta takwan na damag nga awan negitta ta ipadangag ku. 11 Ammi ya pake ipasikkal ku tekamuy, kahkahulun, a ya damag ni Hesus nga nepadangag ku tekamuy a bakkan haman ta nonot na tolay ya nagafun na, 12 te bakkan ta tolay ya nakadangagan ku, a bakkan hapa ta tolay ya nangituldu teyak, te yen haman ya nepakamu ni Hesusen teyak.\n13-14 A dana amu muy haman ya gagangay ken ta idi teyaken para la dimmagdag ta relisyon na Hudyo kiden, te pake inabak ku ya addu na sakā Hudyok kiden ta relisyon mi, a pake masikanak dimmagdag ta netuldu na dadagkal mi kiden. A yen ta masikanak hapa nakitapil ikid na nangpazigat ta iglesya na Namaratu, petta maperdi mina. 15 Ammi gafu ta dana pinili nak na Namaratu ewan ta kawan ken para la, a nekallak nak hapa, 16 te nepakamu na ya Anak na en Hesus teyak petta kurugan ku, a pinatudunan nak nga ange mangipadangag ta agyan na Hentil kiden. A maski am nepaita na Namaratu ta killu ya pangurug ku tentu ta idi a awek nagapag ta nangituldu teyak, 17 anna awek umange nakibibida ta turin kiden ta ili na Herusalem nga imunnan nesaad ammi teyak, awa iyak hapa la ya immange ta kalafukanen ta iten Arabya, petta iyak hapa la ya makanonot ta ituldu na Namaratu teyak. A sangaw nagtoli yak ha ta ili na Damasku.\nYa Testimonyo Ni Pablu\n18 A ta kabalinan na tallu darun a umange yak ha ta ili na Herusalem petta magkaaamu kami ni Pedru, a nagyanak tentu addet ta mafulu lima na araw. 19 A awek naita ya kadwan kiden turin fwera la te Santiago nga kabagis na Dafu tamen Hesus. 20 A pagasingan la ta Dyos am awena kustu na nesurat kin ta isin tekamuy.\n21 A ta nekabalin na kumanen a umange yak hapa ta iten Siriya ikid na Silisya. 22 Ammi ya kahulun tam kiden nga taga Hudeya nga mangurug te Hesus a awedak para la amu, te awedak para la naita. 23 Ammi nadamag da la ta mangurug na hapa ya nakitapil tekid ta idi, anna ipadangag nan hapa ya damag ni Hesus nga pinadpadulay na ta idi. 24 A dinayawan da hapa ya Namaratu ewan gafu teyak.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-18","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/GAL01.htm","date":"2019-04-21T22:52:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-18\/segments\/1555578532929.54\/warc\/CC-MAIN-20190421215917-20190422000900-00075.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999996424,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999996423721313}","num_words":969,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.487,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"3\nYa Pagaddetan Na Arawin Yan\n1 Ye-yan, kahkahulun, ya mekaduwa na surat ku tekamuy, te hukalan ku ya nonot muy, petta pake nonotan muy ta mappya ya dana netuldu tekamuy; kumanen hapa ta napolu en surat ku. 2 Ikayat ku ta awemuy kaliwatan ya linavun na aglavun kiden na Namaratu ta idi, ikid na inuhohug ni Afu Hesus nga nepadangag na turin na kiden tekamuy.\n3 Ya pake mapopolu mina nga amu muy a am tanagay na ya pagaddetan na arawin yan a itta sangaw ya ange tekamuy nga mangidadula ta kurugan muy, te yeyan kid sangaw ya mafulotan magatattug ta ngamin karagatan na bari da nga dulay. 4 Ya ibar da sangaw a\n\"Agu ta nekari ni Hesus ya pagtoli na ta isin, petta ulin na ya paglelehutin?\" kunda sangaw.\n\"A had agyan na mantu? Te abat ta nekamulu na lutakin yan awan kad para la ta nauli ta kasasaad na tolay. A itta para la ngamin ta kuman na idi ta ketta na gingginafu tam kiden,\" kunda sangaw.\n5 Ammi pamakukun da la, te aweda ikayat nonotan ya nakkwa ta lutakin yan ta palungu araw. Te gafu ta inuhohug na Namaratu ta idi a ittan ya langit ikid na lutak, ammi danum ya nagafun na lutakin, a sangaw danum hapa ya nangtolay ta ngamin nagtuhu ta lutak. 6 Ammi danum ha ya nangperdi ta lutakin kontodu tolay kiden gafu ta dakal na layus ta ngamin paglelehutin. 7 A gafu ta uhohug na Namaratu a nabayag ya lutakin ikid na langitewan abat ta ayanin, te ibaybayag na kid addet ta araw na panguknud na ta awan kiden nagtalaw tentu, te yen sangaw ya pangpa-gang na tekid, te tungradan na sangaw ya ngamin lutakin kontodu langitewan.\n8-9 A ta kuman na uray na kadwan a pahig da ta italantan na Dafu tamewan ya pagtoli na en nga nekari na, ammi awan, te ya kuman na mavit tekitam a mabayag ta Namaratu, a ya kuman na mabayag tekitam a mavit la tentu. Awena mantu ta italantan ya ange na, te attaman na la ya kabayag na gafu tekamuy, te pa-nagan na bit ya awan para la magbabawi ta pagliwat da, te awena ikayat ta itta ya maperdi ta maski takday la tekid. 10 Ammi sangaw ta datang na araw na pangpa-gang na Dafu tamewan a yen sangaw ya pagka-ma na tolay kiden ta kuman na tulisan ta hiklam, te ka-ma la magsitang ya \"Du du du du du,\" kumin ta pake masikan, te imawan sangaw ya langitewan, a sa maapang ya ngamin kiden seppakapangwa nga dulay ta langit kontodu lutakin ikid na ngamin kiden napadday ta lutak.\n11 A gafu ta sa imawan sangaw ya ngamin paglelehutin a anu mantu ya mappya tekitam petta awetam hapa sangaw melogot? Mappya, kahkahulun, ta sigida idulot tam ya kuman na megitta ta Namaratu ewan, 12 a ikakinan tam la ya patarabaku na tekitam ta pangipa-na tam tentu, a yen sangaw ya pagalistu na ange tekitam. A maski am sa maapang sangaw ya lutakin ikid na langitewan ta afuy, 13 a itta hala ya ikatalak tam ta bagu na lutak ikid na bagu na langit nga nekari na tekitam, a yen sangaw ya pagyanan na ngamin katunungan.\n14 A gafu ta aindagan muy ya kuman na nekari na Namaratu tekitam, mappya, kahkahulun, ta pake makikappya kam tentu, a appiyan muy ya agangwa muy, petta awan sangaw ta pangihuyan na tekamuy ta ange na. 15 A ikwenta muy ya pagattam na Namaratu ta kuman na iatad na ta awan kiden para la mangurug, petta mekerutan kid mina. Kumanin hapa ya nesurat na kabagis tamen Pablu tekamuy ta kuman na netuldu na Namaratu tentu, 16 te yen hapa ya bidan na ta ngamin kiden surat na. Ammi mazigat maawatan ya kadwan kiden bida na. A gafu ta aweda maawatan na aging-aamu kiden na tolay ikid na magbalabalittag ta nonot, a pagkilluyan da ya bida na kiden, a kumanen hapa ta kadwan kiden surat na Namaratu, ammi melogot kid hala sangaw te killu ya pangurug da.\n17 Mappya, kahkahulun ku, te dana amu muy na ya dumatang sangaw ta kumanin kid na tolay, a yen ta palanan muy kid mina, petta awemuy hapa sangaw maayayyaw ta tulad da, talo am yen sangaw ya pakekulzatan muy. 18 Mapmappya hud la ta ikatalak muy ya kallak ni Afu Hesus nga mangikerutan tekitam, a padakalan muy ya amu muy tentu. Ampade intu ya madaydayawan addet ta addet. Onay!","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-22","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/2PE03.htm","date":"2019-05-22T17:58:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-22\/segments\/1558232256887.36\/warc\/CC-MAIN-20190522163302-20190522185302-00162.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000014305,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000014305114746}","num_words":720,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.507,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nYa Pagkappyanan Na Allak Na Namaratu\n1 A ta kuman na ikamuyen ta awemuyen para la nepangurug a dana nasin ya kahalwa muy gafu ta pagsoysoy muy ta Namaratu ikid na liwat muy kiden. 2 A intu la tinarabaku muy ya kuman na gagangay na tolay kiden nga awan makkamu ta Namaratu, te kinurug muy ya akkimohayan na anitu kiden nga itta ta paglelehutin, te anitu en hala ya mamaspasikan ta tolay kiden nga magsoysoy ta Namaratu. 3 A kumanen haman tekitam ngamin ta idi, te intu la tinarabaku tam ya dulayen nga kinaragatan na nonot tam, te maski am anu ya kinaragatan na bari tam ikid na nonot tam a yen ya tinarabaku tam. A gafu ta dulay ya gagangay tamen ta idi nga nesigud tekitam a awan ta inindagan tam am bakkan la ta pangpa-gang na Namaratu tekitam, te sa naggagitta kitam na ngamin tolay.\n4 Ammi gafu ta pake maidduk ya Namaratu ewan ikid na malogon mangikallak, a nekallak na kitam hala ta pangidduk na tekitam. 5 A pake dakal hapa ya idduk na tekitam, te maski am nasi kitam para la gafu ta pagsoysoy tam tentu a tinolay na kitam, te nesipat na kitam ta nepangtolay na te Afu Hesus. A nekerutan kitam mantu gafu ta allak na Namaratu tekitam. 6 A gafu ta nesipat kitanan ta nepagtolay ni Hesus a nesipat kitanan hapa ta agtogkokan na en ta lugar na Namaratu ewan, petta makipagturay kitanan hapa tentu ta ngamin, 7 petta am dumatang na sangaw ya kaarawan na pagturay ni Hesus a ikitam hapa sangaw ya pakaitan na kalalaki na allak na Namaratu ikid na pangidduk na en tekitam gafu ta pakesipat tam te Hesus Kristu. 8 A bakkan mantu ta kalalaki tam ya gafu na pangikerutan na Namaratu tekitam, te allak la na tekitam gafu ta pangikatalak tam te Afu Hesus. 9 A bakkan hapa ta tarabaku tam ya gafu na nangikerutan na tekitam, petta awan na sangaw ta meparayag tam ta atubang na ewan. 10 Te maski am anu ya kalalaki tam nga mangwa ta mappya a Namaratu haman ya nagafun na gafu ta pakesipat tam te Hesusen, te dana neparan na ya tarabakun tam nga mappya, petta yen ya idulot tam.\nYa Pagpadagga Na Namaratu Ta Hudyo Ikid Na Hentil\n11 A yen ta nonotan muy mina, kahkahulun, ya katolay muy ta idi, te Hentil kam haman ta nekeanak muy, a awemuy nabanggit ta kuman na Hudyo kiden. A yen ta ikatupag da kam, te ibar da ta awan ta kwenta muy ta Namaratu gafu ta awena kan nasinyalan na bari muy ta kuman na netuldu ni Moses ta lintigen. 12 A gafu ta kumanen a awan ta nekatalak muy ta mesipat kam sangaw te Hesus Kristu, te awemuy haman nesipat ta Istralita kiden nga tolay na Namaratu. A gafu ta Hentil kam a awemuy hapa nesipat ta tulag na en te mina Abrahamen. A awan mantu ta nekatalak muy ta idi, te awan haman ta Dyos muy nga makkamu mina tekamuy ta paglelehutin. 13 Ammi ta ayanin gafu ta itta kanan te Hesus a neabikan na kam ta Namaratu, te ya daga na en ya nangikaru ta liwat muy kiden.\n14 I Hesus mantu ya nangpamappya tekitam ngamin nga Hudyo pase bakkanen ta Hudyo, te inazin na ya pagingkatkatupag tam, a pinagdagga na kitam. 15 Te ya lintig na Namaratu nga netuldu ni mina Moses ta Hudyo kiden a dinugiman na haman ya Hentil kiden ta idi. Ammi ta ayanin a newasa ni Hesus ya lintig na en kontodu ngamin kiden netuldu ni mina Moses gafu ta pasi na en. Te ya pasi na en ya nagdulotan na ngamin kiden netuldu ta lintigen, petta azo mesipat tentu ya Hudyo pase bakkan ta Hudyo. A gafu ta pinagdagga na ya duwa kiden na tolay te Hesus a mekwenta kid na ta kuman na tatakday la na tolay nga bagu pinaratu na, a magkāmappya kid na sangaw ta pagingkatkatupag da. 16 A gafu ta sa nekaru ni Hesus ya ngamin kiden liwat na Hudyo kiden pase Hentil kiden a mabalin ta azo magkofun kid na ta Namaratu, te awan na ta pangikatupagan na tekid.\n17 A gafu ta ange ni Hesus ta lutakin a yen ta mepadangag ya damag na pakikofun na Namaratu tekamuy Hentil nga awan nakkamu tentu, a kumanen hapa ta Hudyo kiden nga nakitulagan na ta idi. 18 Te am mangurug kitam te Hesus a sa pasinapān na kitam ta Kahalwa na Namaratu, kompormi am Hudyo kitam ono Hentil kitam, petta sa makaabikan kitanan ta Dama na ewan gafu ta Kahalwa na en nga iatad na tekitam. 19 A yen ta awemuy na sangaw madugiman nga makidagga ta tolay kiden na Namaratu, te sa nagdadagga kitam haman, a sa magkakahulun kitam nga makidama ta Namaratu ewan. 20 A sa nekwenta na kitam ngamin ta kuman na bali na en, te ya popolu kiden turin ni Hesus ikid na aglavun kiden nga nangiuhohug ta ibar na Namaratu a yen kid ya kuman na arigi na bali na en, a nedagga kanan hapa tekid. Ammi i Afu Hesus ya mayor na arigi, 21 a intu ya tunudān na kadwan kiden ramyenta na bali. A masesenut mapatayuk ya bali en petta magbalin ta kuman na kapilya nga pagyanan na Namaratu ewan. 22 A gafu ta timunud kanan hapa te Afu Hesus a nedagga kanan hapa ta paddayan na en bali nga pagyanan na Namaratu gafu ta Kahalwa na en nga magyan tekitam.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-22","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/EPH02.htm","date":"2019-05-26T13:55:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-22\/segments\/1558232259177.93\/warc\/CC-MAIN-20190526125236-20190526151236-00407.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000029802,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000029802322388}","num_words":887,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.547,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nYa Panguffun Ni Hesus\n1 Yen ta nagsuratak tekamuy, ānāk ku, petta awemuy mina magliwat, ammi am itta tekitam ya magliwat a itta hala i Hesusen nga mangisagapil ta bari na en tekitam ta atubang na Dama na ewan Namaratu, petta pakoman na kitam. A mappya hapa, te awan pulus ta pagkilluyan ni Hesus, 2 a intu ya nangikaru ta liwat tam kiden, kontodu liwat na ngamin kiden tolay ta paglelehutin.\n3 A am kurugan tam ya ngamin patarabaku na tekitam a yen ya pakkamu tam ta kofun na kitam na Namaratu. 4 Ammi am itta ya mangibar ta \"Magkofun kami na Namaratu,\" kunna, ta awena kurugan ya patarabaku na Namaratu tentu, a magtulad haman, te intu la uhohugan na ya awan kustu. 5 Ammi am itug tam la ya uhohug na Namaratu a pake netug tanan hapa ya pangidduk na Namaratu tekitam, a yen ya pakkamu tam ta itta kitam tentu. 6 A am itta ya mangibar ta \"Itta yak na ta Namaratu,\" kunna, a mappya mantu ta tarabakun na ya kuman na tinarabaku ni Hesusen.\nYa Bagu Na Bilin\n7 Amu muy, kahkahulun, ya bilin ni Hesus nga nesirak na tekitam, te\n\"Magkaid-idduk kam la ta kuman na pangidduk ku tekamuy,\" kunna.\nA awan mantu ta takwan na isurat ku tekamuy am bakkan hala ta dana en bilin ni Hesus nga nadangag muy ta gafu na nepangurug muy. 8 Ammi ibar ku ta kuman na bagu ya bilin na en, te kuman na ayanen la ya pakkamu tam ta ikayat na uhohugan na pangidduk na en tekitam, a ayanin la hapa ya pakaparig tam ta kuman na pangidduk na en tekitam, te imawan na ya sugiram na nonot tam a madakaran kitanan ta kakurugan na dakar.\n9-11 Ammi am \"Madakar hala ya nonot ku,\" itta ya kumin, ta ikatupag na para la ya sakā tolay na a kurug ta masugiram para la ya nonot na, te dādagdagan na sugiramen, a awena amu ya dadayuman na, te kuman na pinagdaram na sugiram na en. Ammi ya mangidduk ta sakā tolay na a yen ya magyan ta dakar, a awena sangaw metumpap magliwat.\n12-14 A ta ayanin a nagsuratak tekamuy ngamin mangurug, te pinakoman na kam na Namaratu ta liwat muy kiden gafu te Hesus, a amu muy ya Namaratu nga ikwenta muy ta Dama muy. A nagsuratak hapa tekamuy nga kalalaklakayan, te amu muy hapa ya Anak na Namaratu nga dana itta addet ta pake gafgafu na ngamin. A nagsuratak hapa tekamuy bābbāgu, te masikan kam, a inabak muy ya Satanas nga mamagliwat mina tekamuy, gafu ta netug muy ya uhohug na Namaratu ta nonot muy.\n15 A ya ibar ku para tekamuy a awemuy la pakolangan ya gagangayen ta paglelehutin yan, ikid na awemuy la pakolangan ya kuman na pakolangan na tolay kiden nga mapenam ta paglelehutin, te maski am inya ya mangpakolang ta isin kid a awena netug ya pangidduk na Dama na ewan. 16 Te ya pangpakolang na tolay kiden ta ngamin kiden karagatan da, ikid na pangpakolang da ta ngamin kiden maita da, ikid na pagparayag da ta kalalaki da a bakkan ta yen kid ya patarabaku na Namaratu, te nagafu kid hala ta nonot na tolay, a yen kid ya tarabakun na mapenam kiden ta paglelehutin yan. 17 Ammi imawan hala sangaw ya paglelehutin yan kontodu ngamin kiden pakolangan na tolay kiden. Intu la magnayun ya mangidulot ta ikayat na Namaratu ewan.\nYa Pumasil Te Hesus\n18 Nadamag muy, kahkahulun, ta itta sangaw ya masikan nga pumasil te Hesus am tanagay na ya pagaddetan na arawin yan. Ammi maski ta ayanin a addun ya mangipopolu pumasil tentu, a yen ya pakkamu tam ta tanagay na ya pagaddetan na arawin yan, te ikayat da ulin ya pangurug muy te Hesus. 19 Ikid paen ya nakikahulun tekitam ta idi, ammi nakigungay kid na. A yen ta aweda nagdanang tekitam te aweda negitta tekitam. Te am kagitta tam kid mina a nagyan kid mina tekitam, ammi gafu ta nakigungay kid na a yen ya pakkamu tam ta awetam kid kahulun. 20 Ammi mappya tekamuy, kahkahulun, te itta hala ya Kahalwa na Namaratu tekamuy, a pinasinapan na kam petta amu muy ya ngamin kakurugan.\n21 A bakkan mantu ta yen ya nepagsurat ku tekamuy gafu ta awemuy amu ya kakurugan, te amu muy haman. Ammi nagsuratak hala tekamuy, petta idulot muy la ya amu muy, te amu muy ta awan ta pagkilluyan na kinurug tamen, te kakurugan la ngamin. 22 Inya hud ya mangisaned ta tulad am bakkan ta awan kiden mangurug ta kadyos ni Hesusen, te\n\"Bakkan te Hesusen ya Mangikerutan am awa pa nagyan bit ta bari na en,\" kunda.\nA yen kid mantu ya pumasil te Hesus, te azo aweyan da ya Namaratu ikid na Anak na en. 23 Ammi ya awan mangurug te Hesus a adayu hapa ta Dama na ewan Namaratu, ammi ya mangurugen te Hesus a yen hapa ya pagyanan na Namaratu. 24 Mappya mantu, kahkahulun, ta pake itug muy ya nadangag muy ta gafu na nepangurug muy, te am itug muy yen ta nonot muy a kahulun na kam mantu na Namaratu ewan ikid na Anak na en Hesus, 25 a atadan na kam sangaw ta magnayun na angat nga dana nebar na tekitam.\n26 Nesurat kun ya kumanin na uhohug tekamuy gafu ta kadwan kiden nga umange mangayayyaw tekamuy. 27 Ammi mappya te itta hala ya Kahalwa na Namaratu nga makisagapil tekamuy, a maski am awan ta tolay nga mangituldu tekamuy, te intu hala ya mangituldu tekamuy ta ngamin, a awan ta pagkilluyan na ituldu na, te kakurugan haman ngamin. A mappya mantu ta idulot muy la ya pangikatalak muy te Hesus ta kuman na netuldu na Kahalwa na Namaratu tekamuy, 28 pettam kumanen am magpeta ha sangaw i Hesus tekitam a awemuy sangaw mapalan tentu am awa matalak kam tentu. 29 Amu muy ta matunung la ya ngamin gagangay ni Hesus, te Anak haman na Namaratu ewan. A am matunung hapa ya gagangay tam a yen ya mangipasikkal ta ānāk kitam hapa na Namaratu ewan.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-22","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/1JN02.htm","date":"2019-05-22T00:33:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-22\/segments\/1558232256600.32\/warc\/CC-MAIN-20190522002845-20190522024845-00303.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000069141,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.000006914138794}","num_words":981,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.516,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"6\nYa Pagpatunung Tam Ta Bari Tam Ikid Na Kahulun Tam\n1-2 A maski am anu ya problema muy ikid na zigat muy, kahkahulun, a mappya ta magkauf-uffun kam, petta medulot muy ya lintig ni Hesusen, te \"Magkaid-idduk kam,\" kunna. A am angarigan ta itta ya meddatangan muy nga magliwat, a ikamuy nga napasinapān ta Kahalwa na Namaratu ya ange mina mangtabarang tentu. Ammi mappya ta malapat ya pangtabarang muy tentu, te am awemuy hapa nonotan ya bari muy a mabalin ta masanat kam hapa magliwat. 3 Te am pahig tam ta malalaki ya amu tam ta awan haman ta kalalaki tam a ayayyawan tam hala ya bari tam. 4 A bakkan mina ta ikattolay muy ya pakanonotan muy ta malalaki kam, te intu hud la nonotan muy ya Namaratu ewan, te am sagappyan na kam a yen mina ya gafu na talak muy, a bakkan ta ikattolay muy ya gafu na. 5 Te am anu ya patarabaku na Namaratu ta tagtakday tekitam a mappya ta yen ya tarabakun tam.\n6 A ikamuy hapa nga metuldu ta uhohug na Namaratu a mappya ta isipat muy hapa ya mangituldu tekamuy ta magserbi tekamuy. 7 A awemuy pahig ta maayayyaw muy ya Namaratu, te maski am anu ya imula na tolay a kumanen hala sangaw ya apitan na. 8 A am intu la imula tam ya ikayat na bari tam a awan mantu sangaw ta takwan na maapit tam am awa pasi tam nga magnayun. Ammi am intu imula tam ya ikayat na Kahalwa na Namaratu tekitam a intu sangaw maapit tam ya magnayun na angat gafu ta Kahalwa na en nga magyan tekitam. 9 A mappya mantu ta awemuy mahulat nga mangipaita ta mappya, te am awemuy magkafuy a itta hala sangaw ya apit muy nga mappya, a awena hapa sangaw matalantan. 10 A yen ta kanayun ipaita muy mina ya mappya ta ngamin tolay ta ketta para la na araw muy, aglalo ta kahulun muy kiden nga mangurug.\nYa Pangihuya Ni Pablu Ta Magpabanggit Kiden\n11 A ya isurat kun tekamuy ta mapozan a itan muy awa pake dakal ya letra na kiden petta pake nonotan muy ya ibar kin:\n12 YA MANGIPAPILIT KIDEN TA MABANGGIT KAM MINA A IKAYAT DA TA ITTA MINA TA BARI MUY YA PAKAITAN TA PAKIDAGGA MUY TEKID, PETTA MALILLIKAN DA YA PANGIKATUPAG NA SAKA HUDYO DA KIDEN TEKID GAFU TA AWEDA IKATALAK YA PASI NI HESUSEN.\n13 Ammi maski am nabanggit kid ta kuman na nebar na lintig na Namaratu a aweda haman kurugan ya kadwan kiden nebar na. A ikayat da ta mabanggit kam hapa ta kuman na ikid petta matalakan kid gafu ta nagalgal ya bari muy kiden. 14 Ammi teyak hapa la a annun ku ikatalak ya nagalgal ta barikin? Te awan ta takwan na ikatalak ku am bakkan la ta Dafu tamewan Hesus nga nangikaru ta liwat ku kiden ta nagappan na en. A gafu ta nesipatak hapa ta pasi na en a matabeng teyak ya ngamin kiden pakolangan na awan kiden mangurug, a matabeng hapa ya pakolangan ku tekid. 15 A maski am nabanggit ya tolay, ono awena nabanggit, a awan haman ta pagduman da, te intu la mekwenta ya bagu na nonot. 16 A Namaratu hapa sangaw ya mangikallak ta ngamin kiden mangpahig ta isin na lintig petta mappya kid la, te yen kid ya Istralita na Namaratu nga kakurugan. 17 A awek na sangaw ikayat ta itta sangaw ya mangihuya teyak ta kuman na awek turin ni Hesus, te ya ngamin kiden piglat ku ta barbarikin nga neatad na mangikatupag te Hesus a yen kid ya pakaitan ta iyak hala ya turin na nga kakurugan.\n18 A ya Dafu tamewan Hesus nga Mangikerutan tekitam, ampade intu hala ya makkamu tekamuy.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-22","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/GAL06.htm","date":"2019-05-19T19:13:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-22\/segments\/1558232255092.55\/warc\/CC-MAIN-20190519181530-20190519203530-00480.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000042915,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000042915344238}","num_words":605,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.514,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"5\nAwetam Timuluk Ta Magpatagabu Tekitam\n1 A awetanan mantu megalut ta lintigen, te inubadan na kitam ni Afu Hesus. A gafu ta naubadan kitam a awetam hapa timuluk ta magpatagabu kiden mina tekitam, te magintak kitam hud la ta nakaubadan tamen. 2 A pake nonotan muy ya ibar kin tekamuy: te am pabanggitan muy ya bari muy gafu ta yen ya ikatalak muy ta mangikerutan tekamuy a awan mantu ta pakesipatan muy te Hesus. 3 A pake ipasikkal ku para tekamuy ta am itta tekamuy ya pabanggit gafu ta yen ya ikatalak da nga mangikerutan tekid a mappya mantu ta sa idulot da ya ngamin nesurat ni mina Moses ta lintigen. 4 Te am pahig da ta matunung kid sangaw ta pangitan na Namaratu gafu ta pangidulot da ta lintig na en a nakigungay kid na mantu te Hesusen nga Mangikerutan, te awedan ikatalak ya allak na Namaratu tekitam. 5 Ammi ikitam nga mangikatalak ta panguffun na Kahalwa na Namaratu tekitam a itta ya ikatalak tam ta matunung kitam ta pangitan na Namaratu gafu ta pangikatalak tam te Hesus. 6 Te am nedagga kitanan te Hesus a awan bale am nabanggit kitanan hapa ono am awetam nabanggit, te intu la ikayat na Namaratu ta ipasikkal tam ya pangurug tam tentu gafu ta pangidduk tam ta ikattolay tam kiden.\n7 A mappya haman ya pangurug muy ta idi, ammi anu haman ta netuluk muy ta itta ya manabtabang tekamuy petta awemuy ikatalak ya kakurugan nga netuldu mi tekamuy. 8 Te ya ipapilit na manabtabang kiden tekamuy a bakkan haman ta Namaratu ya nagafun na, te takwan haman ya nangayagan na tekamuy. 9 A am ituluk muy ta itta ya mangituldu ta killu tekamuy a pake sumaned sangaw ya ituldu da ta ngamin kiden tekamuy. 10 Ammi maski am kunna ten ya uhohugan ku tekamuy a ikatalak ku la ta pagnonotan na kam ni Afu Hesus petta megitta ya nonot muy ta kuman na nonot ku. A maski am inya ya manabtabang ta pangikatalak muy te Hesus a Namaratu sangaw ya makkamu mangpa-gang tentu.\n11 A pahig de na kadwan kidina ta iyak para la ya takday nga mangipasikkal ta mabanggit mina ya tolay. Ammi am kakurugan mina ta kunna ten a anu kawagan na mantu ta tapilan nak para na sakā Hudyok kiden nga magpabanggit ta tolay? Te am ipadangag ku mina ta mekerutan ya tolay gafu ta kabanggit na en a awedak na mina tapilan. Ammi yen ta ikatupag dak la gafu ta intu la ipadangag ku ya nepangikaru ni Hesus ta liwat tam kiden tentu en nagappa ta krus. 12 Ammi ya ikayat kin mina ta magpabanggit kiden nga mamopoyung tekamuy a kaponan da mina ya bari da am angarigan ta intu la ikatalak da ya nagalgal ta bari da.\nNaubadan Kitam Petta Magserbi Kitam Ta Kappyanan\n13 Ammi tekamuy, kahkahulun, a inalap na kam na Namaratu ewan petta maubadan kam ta nakegalutan muyen. Ammi maski am naubadan kanan a bakkan mina ta yen ya pambar muy petta intu tarabakun muy ya angzen ta awa ikayat na bari muy, te mappya ta magintagtagabu kam la ta pagkaid-idduk muy. 14 Te ya uhohug na Namaratu ta lebru na en a\n\"Iddukam ya kagittam tolay ta kuman na pangidduk mu ta barim,\" kunna.\nA am tarabakun muy mantu ya kuman na inuhohug na in ta isin a mekwenta ta kinurug muy ya ngamin lintig na. 15 Ammi am idulot muy la ya magtatapil, ikid na gindukdukmar, a itan muy sangaw awa maperdi sangaw ya pakikahulun muy te Afu Hesus.\nYa Gagangayen Nonot Tam Ikid Na Kahalwa Na Namaratu\n16 Mappya mantu, kahkahulun, ta petuldu kam ta Kahalwa na Namaratu nga magyan tekamuy, petta awemuy sangaw medulot ya gagangayen nonot muy. 17 Te ya gagangayen nonot tam a tabtabangan na ya ikayat na Kahalwa na Namaratu, a ya ikayat na Kahalwa na en a tabtabangan na hapa ya ikayat na gagangayen nonot tam, petta awetam idulot ya gagangayen tarabakun tam. Te ya gagangayen nonot tam ikid na Kahalwa na Namaratu a magkakatkatupag kid. 18 A gafu ta ittan ya Kahalwa na Namaratu tekamuy nga mangituldu ta mappya a awan mantu ta serbi na lintigen tekamuy, te awan haman ta panguffun na. 19 Ammi am tumuluk kam ta gagangayen nonot muy a intu sangaw tarabakun muy ya mangadallaw, ikid na magnonot ta dupal na nonot, ikid na magatattug, 20 ikid na mangiatang ta sinang dyos, ikid na maganitu, ikid na mangikatupag, ikid na makitapil, ikid na mangahugu, ikid na mafulotan magporay, ikid na maginggum, ikid na makikattway, 21 ikid na makipassil, ikid na magillaw, ikid na mafulotan magragsak, ikid na kadwan para na kumanin. A pake itabarang ku tekamuy ta kuman na nabidak tekamuy ta idi ta am itta ya mangwa ta kumanin kid na tarabaku a aweda sangaw mesipat ta pangikerutan na Namaratu.\n22 Ammi am kurugan muy ya Kahalwa na Namaratu nga magyan ta bari muy a mappya sangaw ya patarabaku na tekamuy, petta intu la tarabakun muy ya mangidduk, ikid na matalak, ikid na makikappya, ikid na magattam, ikid na mangikallak, ikid na mangatad. 23 A uffunan na kam hapa petta mekatalak kam, ikid na masippat kam, a petta iguwad muy hapa ya bari muy ikid na nonot muy. A am yen kid na tarabaku ya pakkwa na tekamuy a anu hud para ya serbi na lintigen tekamuy, te awan haman ta lintig nga mangihangat ta isin kid na tarabaku. 24 Te ya ngamin kiden tolay nga nedagga te Afu Hesus a nesipat dan hapa ya gagangayen nonot da ta nagappan ni Hesusen, kontodu ngamin kiden pinassilan da. 25 A gafu ta ittan tekitam ya Kahalwa na Namaratu nga mangtolay ta kahalwa tam a mappya ta sigida parigan tam ya ituldu na tekitam. 26 A awetam hapa magparayag, te awan sangaw ta iatad na am awa pakidibati tam, ikid na pagimpaspassil tam.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-26","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/GAL05.htm","date":"2019-06-19T05:40:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-26\/segments\/1560627998913.66\/warc\/CC-MAIN-20190619043625-20190619065625-00399.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000029802,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000029802322388}","num_words":946,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.512,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"3\nYa Anak Kiden Na Namaratu\n1 Itan muy, kahkahulun, awa pake dakal ya pangidduk na Namaratu tekitam, te ibar na haman ta ānāk na kitam, a kustu hapa ya ibar na te kakurugan haman. Ammi ya awan kiden mangurug a aweda malasin ta ānāk kitam na Namaratu gafu ta aweda garay malasin ya Dama tam. 2 Maski ta ayanin, kahkahulun, a ānāk kitanan na Namaratu ewan, a awena para la maita am anu sangaw ya pagbalinan tam. Ammi sangaw am maita tanan ya panguli na bari tam kiden a yen ya pakkamu tam ta megitta kitanan hala ta Namaratu ewan, te intu hapa la sangaw ya pake maita tam. 3 Gafu ta itta ya ikatalak tam ta kumanin, a gagangay ta a azin tam la azin ya ngamin dulay tekitam petta mappya kitam la ta kuman na kappya ni Hesusen.\n4 A ya awan magimmang magliwat a makaliwat mantu ta lintig kiden na Namaratu, te intu liwat na tolay ya awena en pangurug ta lintig na kiden. 5 Amu muy ta awena pulus nagliwat ni Hesus, te umange haman ta isin petta ikaru na ya liwat tam kiden. 6 A am kurug ta itta kitam la te Hesus a awetanan mantu magliwat. Ammi ya awan nagimmang magliwat a awena mantu amu i Hesus, a awena para la amu ya gafu na neange na en ta lutakin.\n7 Awemuy mantu paayayyaw, ānāk ku, te awan ta matunung ta kuman na katunung ni Hesus am bakkan la ta pumarigen tentu nga mangidulot ta mappya. 8 Ya maggakkad para la magliwat a kahulun mantu ni Satanas, te kanayun nagliwat haman ya Satanasen maski abat ta gafu na en. Ammi yen ta nagpeta ya Anak na Namaratu tekitam tolay, petta perdin na ya tarabaku ni Satanas ta tolay kiden. 9 A am mauli meanak ya tolay petta magbalin ta anak na Namaratu a aweyan na mantu ya magliwat, te itta haman ya nemula na Namaratu tentu nga mangpasikan tentu. A awena mabalin ta magliwat, te putut haman na Namaratu ewan. 10 Malasin tam mantu am inya ya ānāk na Namaratu ikid na ānāk ni Satanas, te ya tarabaku da ya pangilasinan tam tekid. Te ya awan mangidulot ta mappya ikid na awan mangidduk ta sakā tolay na kiden a bakkan mantu ta anak na Namaratu am awa anak na Satanas.\nYa Gagangay Na Awan Mangidduk\n11 Mappya, kahkahulun, ta magkaid-idduk kitam, te yen haman ya kanayun nepadangag ni Hesus ikid na ikami addet ta palungu. 12 Te awetam mina parigan i mina Kainen nga dumagdag te Satanas, te pinapasi na haman ya wagi na en Abel. Ammi anu kawagan na ta pinapasi na? A on te nekatalak na Namaratu ya negawat na wagi na en Abel, ammi tentu a nagtalekudan na Namaratu ya negawat na en te awena kustu. 13 A awemuy mantu zigatan, kahkahulun, am ikatupag na kam hapa na awan kiden mangurug, te naggagitta kid haman ni mina Kainen. 14 Ammi ikitam mangurug a iddukan tam ya sakā tolay tam, a yen ya pakkamu tam ta nagtalekudan tanan ya pasi tam ikid na simarok kitanan ta pagtolayan tam. Ammi ya awan mangidduk a ittan para la ta agyan na pasi. 15 Te maski am inya ya mangikatupag ta ikattolay na a mekwenta hala ta mamapasi, a yen ya pakkamu tam ta awena mesipat na mangikatupag ta magnayun na angat, te megitta haman ta mamapasi.\n16 Ya pangidduk ni Hesus tekitam ya pakkamu tam ta gagangay na mangidduk, te nesagapil na ya angat na tekitam petta matolay kitam. A am kakurugan ta mangidduk kitam a isagapil tam hapa ya angat tam ta kabagis tam kiden, petta matolay kid hapa. 17 A am itta teko mantu ta maitam ta awan ta kahulum mangurug, am pulus na la ta awem nonotan, a had kukunna mantu magbalin na pangidduk na Namaratu teko, te gagangay haman ta mangidduk. 18 Mappya mantu, ānāk ku, ta bakkan mina ta kamkampon la ya pangidduk tam am awa kakurugan mina, pettam kumanen a megitta hala ya tarabakun tam ta inuhohug tam. 19 Te am kunna ten ya pangidduk tam a yen ya pakkamu tam ta matunung kitam, a matalak la sangaw ya nonot tam ta pakimallak tam ta Namaratu ewan. 20 A maski am paliwatan na kitam na nonot tam a dakdakal haman ya amu na Namaratu tekitam, a intu hala sangaw ya makkamu tekitam.\n21 A am awena kitam paliwatan na nonot tam a mappya, petta matalak kitam la ta pakimallak tam tentu. 22 A maski am anu ya adangan tam tentu a iatad na hala sangaw, gafu ta kurugan tam ya ngamin patarabaku na tekitam, ikid na tarabakun tam ya makamamallak tentu. 23 A ya ikayat na mantu ta tarabakun tam a mangurug kitam ta Anak na en Hesus Kristu ikid na magkaid-idduk kitam, te yen ya nebilin na tekitam. 24 Ya ngamin kiden mangurug ta bilin na kiden tekitam a yen kid mantu ya makikahulun tentu, a makikahulun hapa ya Namaratu tekid. A amu tam ta makikahulun ya Namaratu tekitam gafu ta Kahalwa na en nga magyan tekitam.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-26","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/1JN03.htm","date":"2019-06-19T05:53:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-26\/segments\/1560627998913.66\/warc\/CC-MAIN-20190619043625-20190619065625-00384.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000035763,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000035762786865}","num_words":816,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.467,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"5\nYa Mangabak Ta Dulay\n1 A ya ngamin kiden mangurug te Hesus ta intu hala ya Mangikerutan nga dinob na Namaratu ewan a yen kid mantu ya putut na Namaratu. A am kakurugan ta iddukan tam ya nagputut tekitam a gagangay ta isipat tam hapa iddukan ya kadwan kiden putut na. 2 A amu tam sangaw am matunung ya pangidduk tam tekid am pake iddukan tam hapa ya Namaratu, te ipaita tam tekid ya kuman na nebilin na Namaratu tekitam. 3 Te awan ta takwan na pakaitan na pangidduk tam ta Namaratu am bakkan ta pangurug tam ta bilin na kiden. A bakkan haman ta pagzigātān tam ya bilin na kiden, 4 te ānāk na kitam haman, a itta ya mabalinan tam nga mangabak ta dulay ta paglelehutin, te ya pangurug tam ya pangabak tam ta dulay. 5 Inya hud mantu ya mangabak ta dulay ta paglelehutin am bakkan ta ikitam nga mangurug te Hesus nga Anak na Namaratu ewan.\nYa Mangipasikkal Te Hesus\n6 I Hesusen ya mepasikkal nga Mangikerutan tekitam gafu ta danum ikid na daga, te nesagapil na ya bari na tekitam ta pagzigut na en ta danum, a kumanen hapa ta nepagarut na daga na en. A bakkan mantu la ta pagzigut na en ya nangipasikkal tentu am awa pasi na en hapa. 7 A ya Kahalwa na Namaratu ya takday para mangipasikkal tentu, te ipasikkal na ya kakurugan. 8 Tallu mantu ya mangipasikkal te Hesus, te ya nepagzigut na en, ikid na nepasi na en, ikid na Kahalwa na Namaratu, a naggagitta hala ya pangipasikkal da. 9 Am itta ya ipasikkal na tolay a kurugan tam haman, a kontimas na ta am itta ya ipasikkal na Namaratu tekitam, te dakdakal haman ya pangipasikkal na, a ya nepasikkal na te Hesus a Anak na kan.\n10 A ya awan mangurug ta pasikkal na Namaratu a pinagbalin na mantu ya Namaratu ta nagtulad, te awena haman kinurug ya nepasikkal na ta Anak na en. Ammi ya mangurug ta pasikkal na en a itta hapa ta nonot na en ya mangipasikkal ta kinurug na en. 11 A ya pasikkal na Namaratu tekitam a iatad na kān ya magnayun angat, ammi mehulun kān ta Anak na en. 12 A ya nagpadulot mantu ta Anak na en a kwa na hapa ya magnayun na angat. Ammi ta awanen magpadulot tentu a awena mantu mesipat ta angat na en.\nYa Kappyanan Na Pangurug Tam\n13 Nesurat ku ye-yen kid na uhohug tekamuy, ikamuy nga mangurug ta Anak na Namaratu ewan, petta amu muy ta ittan ya angat muy nga magnayun. 14 A am itta ya pakimallak tam ta Namaratu ewan a itta hapa ya ikatalak tam ta dangagan na kitam, ammi mappya ta intu adangan tam ya megitta ta ikayat na en hapa tekitam. 15 A am amu tam ta dangagan na kitam ta pagadang tam tentu a amu tam hapa ta iatad na ya inadang tam.\n16 A am angarigan ta itta ya makaita ta magliwat ya takday kabagis na a pakimallak na mina, malaksid am liwat na ya pagtalekud na te Hesus, petta magbabawi mina, te pakoman na hapa na Namaratu, petta awena sangaw melogot. Ammi am angarigan ta intu liwat na ya pagtalekud na te Hesus a awan ta serbi na pakimallak muy tentu, te awena haman mapakoma na magtalekud te Hesus.\n17 Gagangay ta makaliwat ya ngamin kiden mangwa ta dulay, ammi mabalin ta mapakoma kitam ta liwat tam petta awetam mina masi, ammi itta ya takday liwat nga awan mapakoma.\n18 Amu tam haman ya putut kiden na Namaratu ta aweda magdulot magliwat, te gafu ta putut kid na Namaratu a taronan da ya bari da petta awena kid masi-ged ni Satanas. 19 A amu tam hapa ta ikitam mangurug ya kahulun na Namaratu, a ya kadwan kiden tolay ya ibbalan ni Satanas. 20 A amu tam para ta itta tekitam ya Anak na Namaratu, a pinagnonot na kitam petta amu tam ya kakurugan na Dyos. A itta kitanan ta kakurugan na Dyos, te itta kitanan ta Anak na en Hesus nga mangikerutan tekitam. A awan ta takwan na Dyos nga makeatad ta magnayun na angat am bakkan tentu. 21 A kappyanan na mantu, ānāk ku, ta lillikan muy ya magmagannud kiden nga sinang dyos. Yen la ya addet na.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-39","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/1JN05.htm","date":"2019-09-23T14:06:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-39\/segments\/1568514576965.71\/warc\/CC-MAIN-20190923125729-20190923151729-00546.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000059605,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000059604644775}","num_words":693,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.527,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"3\nYa Nepakamu Na Namaratu Te Pablu\n1 A yen ta itta yak ta agbaludanin, te kuman na uray ni Afu Hesus ta mabaludak gafu ta pangipadangag ku ta damag na en tekamuy Hentil. 2 Te dana amu muy haman ta iyak ya nekatalak na Namaratu nga mangipadangag ta allak na en tekamuy Hentil. 3-5 A ta kuman na nesurat kin ta ayanin ta assang la a itta ya nepakamu na Namaratu teyak nga awena amu na popolu kiden dadagkal, te nelemad na tekid. Ammi ta ayanin a ikami nga turin ni Hesus ikid na aglavun kiden a nepakamu nan ya uray na en tekami gafu ta Kahalwa na en. A am nabalin kanan sangaw nga magbasa ta surat kin a amu muy sangaw am had kunna pangawatan ku ta uray na Namaratu nga mehulun ta Anak na en Hesus Kristu. 6 Te ya nepakamu na tekami a bakkan la ta Istralita kiden ya tolay na Namaratu, te nesipat nan hapa ya kadwan kiden tolay nga bakkan ta Istralita, petta sa magkakahulun kid nga medagga ta bari ni Afu Hesus, petta parefu kid makagamid ta bendisyon na Namaratu nga nekari na te mina Abraham gafu ta pangikatalak da ta damag ni Hesus.\n7 A gafu ta allak na Namaratu teyak a pinasikan nak na pakapangwa na en, petta magbalinak ta daddoban na en nga ange mangipadangag ta damag ni Afu Hesus. 8 A ta kuman na uray kin hapa la a iyak ya kuman na kaaassangan na ngamin kiden tolay na Namaratu, ammi iyak hala ya inatadan na ta allak na pakapangwa na en, petta ipadangag ku ya kadakalan na bendisyon ni Hesus nga awena mabilbilang ta ngamin kiden Hentil. 9 A iyak hapa ya pinatudunan na petta pake ipalawag ku tekid ya uray na Namaratu ewan nga nelemad na ta idi addet ta ayanin. 10 A yen ta pinagdadagga na Namaratu ya ngamin kiden mangurug te Hesus, petta magbalin kid ta takday la na iglesya, petta yen sangaw ya pakaitan ta magindumohuma na kalalaki ikid na pakapangwa na Namaratu ewan, te yen ya ipakamu na ta ngamin kiden anghel ikid na anitu nga seppakapangwa ta lugar na ewan. 11 Yen ya dana uray na Namaratu nga nekari na ta kawan para la na ngamin kiden napadday, a ta ayanin a nagdulot na hapa gafu ta Dafu tam ewan Hesus Kristu. 12 A gafu ta pangikatalak tam tentu a itta ya ikatalak tam ta awetam madugiman nga umabikan ta Namaratu ewan petta adangan tam ya ikayat tam tentu. 13 A yen ta ibar ku tekamuy ta maski am nabaludak gafu ta pangipadangag ku te Hesus tekamuy a awemuy tampan ya talak muy ta nepadangag ken tekamuy, te yen haman ya mangatad ta pakedayawan muy ta atubang na Namaratu ewan.\nYa Pakimallak Ni Pablu Ta Mangurug Kiden\n14-15 A gafu ta isin a magtumagak nga makimallak ta Dama tam ewan nga nagafun na ngamin kiden tolay ta lutakin pase langitewan. 16 Te pake pakimallak ta kam ta isipat na kam na Namaratu ta pagba-nang na kalalaki na ewan, petta pake magsikan ya nonot muy nga makkamu tentu gafu ta pakapangwa na Kahalwa na en nga magyan tekamuy, 17 a petta pake metunglak hapa i Afu Hesus ta nonot muy gafu ta pangikatalak muy tentu. A adangan ku para ta pake magramut ya pagkaid-idduk muy, 18 petta maggagitta kam na ngamin kiden tolay na Namaratu nga makaawat ta ngamin kadakalan ikid na pagaddetan na uray na Namaratu ewan ta iglesya na en, 19 a petta pake marikna muy hapa ya idduk ni Hesusen tekamuy nga awetam sa maawatan, a petta sa mapasinapān kam ta kuman na kadyos na Namaratu ewan.\n20-21 Ampade intu mina ya kanayun madaydayawan addet ta addet gafu tekitam nga iglesya na en, ikid ni Hesus Kristu. Te maski am anu ya manonot tam ta adangan tam tentu a mabalin ta pake surokan na para gafu ta pakapangwa na en nga mangpasikan tekitam.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-43","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/EPH03.htm","date":"2019-10-18T02:11:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-43\/segments\/1570986677412.35\/warc\/CC-MAIN-20191018005539-20191018033039-00488.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999947548,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999947547912598}","num_words":636,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.517,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"4\nYa Pagtatakday Na Bari Ni Hesus Kristu\n1 A ta kuman na iyak hapa nga mabalud gafu ta pangurug ku te Afu Hesus, a itta ya pakikekallak ku tekamuy, kahkahulun, te mappya ta intu tarabakun muy ya megitta ta nangayagan na Namaratu tekamuy. 2 Te awemuy mina pātā-nāngan ya bari muy ta kahulun muy kidina, awa mapmappya hud la ta masippat kam tekid. A magkaat-attam kam ikid na magkatultuluk kam gafu ta pagkaid-idduk muy. 3 Te mappya ta awemuy magtatapil am awa pake kengan muy hud la ya pagkakabagis muy, te pinagtatakday na kam na Kahalwa na Namaratu. 4 Te ikitam ngamin nga nedagga te Afu Hesus a tatakday kitam na bari, a tatakday hapa ya Kahalwa na Namaratu nga magyan tekitam ngamin. A tatakday la hapa ya ikatalak tam gafu ta nepagagagay na Namaratu tekitam. 5 A tatakday la hapa ya dafu tam ngamin, te i Hesus la tatakday ya kurugan tam ngamin, a intu hapa la ya gafu na nepagzigut tam. 6 A tatakday la hapa ya Namaratu tam nga ingagan tam ta Dama tam, te intu ya makkamu tekitam ngamin ikid na magyan tekitam ikid na mangpasikan tekitam.\n7 Ammi ya tagtakday tekitam a magdaduma ya kalalaki tam nga neatad ni Hesus tekitam, te inatadan na ya gintatakdayan tekitam ta kuman na ikayat na en nga iatad tekitam. 8 Ta kuman na uhohug na Namaratu ta takdayen surat a\n\"Tentu en timullu ta utun a addu hapa ya naabak na ta katapil na kiden, a ya ginubatan na tekid a neatad na ta tolay na kiden,\" kunna.\n9 A gafu ta timullu i Hesus ta kuman na kinan na suraten, a gagangay ta dana umakban bit addet ta umag na lutakin, 10 te umakban haman kapye na timullu, a pake napātā-nāng hapa ammi ta ngamin kiden magyan ta langit, petta intu ya makkamu ta ngamin paglelehutin gafu ta pakapangwa na en. 11 A gafu ta neatad na en ta tagtakday tolay na a nagbalin ya kadwan ta turin na kiden nga makkamu manguknud ta mangurug kiden. A nagbalin ya kadwan ta aglavun nga mangiuhohug ta ibar na Namaratu. A ya kadwan para ya mangisaned ta damag na pangikerutan na Namaratu. A ya kadwan para ya magpastor nga mangituldu ta mangurug kiden ta lugar da. 12-13 A yen kid ya nesaad ni Hesus ta iglesya na en petta ituldu da ya sakā tolay da kiden nga mangurug, petta metuldu kid nga mangituldu ta kadwan. A mappya ta kunna ten petta dumakal ikid na magsikan ya pangurug na ngamin kiden nedagga ta bari ni Hesus Kristu addet ta magsibukal ya pangurug tam ikid na pakkamu tam ta Anak na Namaratu, petta magbalin kitam ta kuman na tatakday la na tolay nga awan ta pagkurangan na nga megitta ta ngamin kiden kalalaki ni Hesus.\n14 A mappya para ta kunna ten petta awetam sangaw megitta ta abbing nga awan angzen dagdagān ta ngamin metuldu nga tulad, te addu haman ya mangayayyaw gafu ta tulad da kiden. 15 Ammi tekitam a intu la uhohugan tam ikid na tarabakun tam ya kakurugan gafu ta pangidduk tam ta ikattolay tam, pettam kumanen a dakalān tam ya ulu tamewan Hesus addet ta megitta kitam tentu. 16 A intu hapa la ya mangpahehit ta tagtakday ramyenta na bari na en, petta maginguf-uffun kitam. Te am kustu ya pagtarabaku na tagtakday ramyenta na bari na a sa dumakal ya ngamin barbari na, a magtuyag hapa gafu ta pagingid-idduk na ramyenta na kiden.\nYa Metabarang Ta Mangurug Kiden Nga Bari Ni Hesus\n17 A ya ibar ku tekamuy ikid na ipasikkal ku gafu te Afu Hesus a awemuy na sangaw tarabakun ya kuman na gagangay muyen ta awemuyen nepangurug, te intu la nonotan na awan kiden mangurug ya awan ta kapkappyan. 18 A nagsugiram ya nonot da gafu ta aweda nesipat ta angat na Namaratu ewan. A yen ta makilavun kid hapa tentu gafu ta aweda metug. 19 A awan hapa ta amat da, te ipaita da haman ya pagattug da ta pakaitan na tolay, petta tarabakun da ya kompormi na kadulayan nga karagatan da.\n20 Ammi tekamuy a bakkan haman ta kunna ten ya naamu muy ta pangurug muyen te Hesus Kristu, 21-22 te am kakurugan ta netug muy ya kakurugan nga itta te Hesus nga netuldu tekamuy a dana naazin mantu ya gagangayen nonot muy nga iminam magliwat, te yen haman ya nangatad ta kadulayan muy ta idi gafu ta naayayyaw na kam na dulayen nga ininaman muy. 23 A ta ayanin a ittan ya bagu en nonot muy nga neatad na Namaratu tekamuy, 24 te ya tagtakday tekamuy a nagbalin kanan ta kuman na bagu na tolay nga pinaratu na Namaratu, petta megitta kam tentu gafu ta katunung na gagangay muy ikid na kappya na nonot muy.\n25 A gafu ta nagtalekudan muy na ya tulad, a mappya mantu ta kanayun bidan muy ya kakurugan ta kabagis muy kiden, te sa magkakahulun kitam nga nedagga ta bari ni Afu Hesus. 26-27 A am magporay kam a awemuy magliwat, te mappya ta awemuy idulot ya pagporay muy addet ta furab petta awena makaabikan na Satanas tekamuy. 28 A ya iminam magtakaw a mappya ta iwasa nan ya magtakaw, petta ange magapag ta mappya en na pangallun, petta itta hapa sangaw ya isipat na ta awan kiden makaapag. 29 A awan mina ta uhohugan muy ta dulay am awa mappya mina, petta magserbi ta kappyanan, petta mauffunan ya makadangag.\n30 A awemuy hapa pagdamdaman ya Kahalwa na Namaratu, te intu haman ya kuman na sinyal na Namaratu tekitam, petta melasin na kitam sangaw ta araw na pangalap na tekitam.\n31 A yen ta azin muy mina ya maglussaw ikid na mafulotan magporay ikid na makitapil ikid na mamadpadulay ikid na kompormi na dulay. 32 A magingkalkallak kam ikid na magingid-idduk kam. A magimpakpakoma kam hapa ta kuman na nepagpakoma na Namaratu tekamuy gafu ta nepangikaru ni Hesus tekamuy.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-43","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/EPH04.htm","date":"2019-10-19T20:13:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-43\/segments\/1570986697760.44\/warc\/CC-MAIN-20191019191828-20191019215328-00009.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000019073,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000019073486328}","num_words":953,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.514,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"5\nYa Gagangay Mina Na Anak Kiden Na Namaratu\n1 A gafu ta anak kanan na Namaratu ewan nga iddukan na ta mappya a mappya ta makigitta kam hapa tentu, 2 te magkaid-idduk kam mina ta kuman na pangidduk ni Hesus tekamuy. Te nesagapil na ya bari na en tekitam, petta magserbi ta kuman na iatang na ta Namaratu nga mabangog nga mangmamallak tentu.\n3 A gafu ta tolay kanan na Namaratu ewan a awan mina ta manguyoyung ta awena atawa, a awan mina ta maglaham ikid na mangpassil ta awena atawa, te bakkan haman ta kunna ten ya tarabaku na mangurug. 4 A dulay hapa am bidan muy ya kaamamatan ikid na awan ta kapkappyan na bida, te intu hud la bidan muy ya mappya en nga pakaitan ta talak muy ta Namaratu ewan, 5 te pake nonotan muy yan: ya magatattug, ikid na mangibida ta paglaham na, a awena sangaw mesipat ta pangikerutan ni Hesus ikid na Namaratu, kumanen hapa ta maginggum, te kuman na ikwenta na ya kaba-nang na ta dyos nga mangikerutan tentu.\n6 A awemuy hapa paayayyaw ta magladdud kiden nga mangsansanat tekamuy, te kakurugan ta pa-gangan na Namaratu ya magsoysoy kiden nga mamadday ta dulay na tarabaku. 7 A mappya mantu ta awemuy lumelet tekid, 8 te maski am kagitta da kam ta idi nga nagsugiram ta nonot, a madakar kanan haman gafu ta ketta ni Afu Hesus tekamuy. A mappya mantu ta intu tarabakun muy ya megitta ta dakar muyen, 9 te ya dakaren ya mangatad ta ngamin kappyanan ikid na katunungan ikid na kakurugan.\n10 A mappya hapa ta pake pasikkalan muy am anu ya ikayat ni Afu Hesus, 11 petta awemuy mekabat ta itta kidina ta sugiram nga mamadday ta awan ta kapkappyan. Mapmappya hud la ta mamadday kam ta mappya, petta pagnonotan da ta kadulay na gagangay da, 12 te kaamamatan hapa am bidan tam ya tarabakun da en nga ilemad da. 13 A maski am ilemad da mina ya tarabaku da a ya dakar na kappyanan muy ya mangipasikkal tekid ta kadulay na tarabaku da, petta manonot da sangaw. Te ya ngamin kiden madakaran a pake maita kid ta mappya. 14 Yen ta itta ya takday uhohug na Namaratu nga kumanin:\n\"Ikamuy nga kuman na masmasidug a mahukal kanan te pagdakaran na kanan na Ari en Kristu, te kuman na nasi kam,\" kunna.\n15 A mappya mantu, kahkahulun, ta appiyan muy ya gagangay muy petta awemuy mina parigan ya mapāpāwang ta nonot am awa makanonoten mina, 16 te awemuy mina sensenan ya pangwa muy ta patarabaku na Namaratu tekamuy, te ittan ya dulay ta kinangrarawin. 17 A awemuy hapa makilavun, te nonotan muy am anu ya patarabaku ni Afu Hesus tekamuy. 18 A awemuy mina magillaw, te yen haman ya mangpaturad tekamuy nga mamadday ta dulay. Mapmappya hud la ta mapasinapān kam ta Kahalwa na Namaratu, 19 te magkakansyon kam ta uhohug na Salmo kiden, ikid na kadwan kiden kansyon muy ta Namaratu. Kumanen hapa ta adade ikid na not am yen ya iatad na Kahalwa na en tekamuy. Te mappya ta magkakansyon kam ikid na magtokar kam ta Namaratu ewan ta talak na nonot muy. 20 A mappya hapa ta kanayun ibosag muy ya talak muy ta Dama muy ewan Namaratu gafu ta ngamin allak na tekamuy, te nesipat na kam te Dafu tamen Hesus Kristu. 21 A magintultuluk kam hapa gafu ta ikamat muy i Afu Hesus.\nYa Gagangay Mina Na Nagatawa\n22 A ikamuy babay nga seatawa a mappya ta timuluk kam ta atawa muy ta kuman na itattuluk muy mina te Afu Hesus, 23 te ya lalaki en ya pangulu na babbayen ta kuman ni Hesusen ta tolay na kiden, te ikid ya nekwenta ta bari na en, a intu hapa ya mangikerutan tekid. 24 A ta kuman na itattuluk na mangurug kiden te Hesus a kumanen hapa mina ya itattuluk na babay kiden ta atawa da kiden ta ngamin ibar da.\n25-27 A ikamuy lalaki a iddukan muy hapa ya atawa muy ta kuman ni Hesusen ta iglesya na en, te nesagapil na ya bari na en tekitam, petta magbalin kitam ta kuman na atawa na. A yen ta dana binaggawan na kitam ta liwat tam kiden ta nepangibosag tam ta pangurug tam tentu ikid na pagzigut tamen ta danum. A gafu ta pangbaggaw na en tekitam a neduma na kitam ta gagangay kiden na tolay, petta megitta kitam tentu. Te sangaw am magtoli a kuman na iboda na kitam, a pake ispot kitam hapa, te awan sangaw ta mansa tam, ikid na duping tam, ikid na kompormi na kadulay tam.\n28-29 A kumanen hapa mina ya pangidduk na lalaki kiden ta atawa da kiden, te ya mangidduk ta atawa na en a mesipat hapa ya bari na en. A mappya mantu ta igitta da ya atawa da ta kuman na bari da, te ikatupag da hud ya bari da am awa taronan da haman petta kengan da. 30 A kumanen hapa ya pangkenga ni Afu Hesus tekitam, te bari na kitam.\n31 A nonotan muy hapa ya uhohug na Namaratu ta lebru na en, te ya nebar na a\n\"Am mangatawa ya lalaki a kuman na makigungay ta dakal na kiden, te makidagga ta atawa na en, te magbalin kid na ta tatakday la na tolay,\" kunna.\n32 A ya ikayat na uhohugan ta isin a medyo maumag hapa, ammi ta kuman na pangawatan ku a intu bidan na ya gagangay ni Hesus ikid na iglesya na en. 33 Ammi kumanen hapa tekamuy nga lālāki, te mappya ta iddukan na tagtakday lalaki ya atawa na en ta kuman na pangidduk na ta bari na en hapa la, a mappya hapa ta dayawan na tagtakday babbay ya atawa na en.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-43","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/EPH05.htm","date":"2019-10-18T16:37:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-43\/segments\/1570986684226.55\/warc\/CC-MAIN-20191018154409-20191018181909-00090.warc.gz","language":"agt","language_score":1.000007987,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000079870224}","num_words":925,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.537,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"6\nYa Itabarang Ni Pablu Ta Anak Ikid Na Tagabu\n1 A ikamuy anak a kurugan muy ya hina muy ikid na dama muy gafu ta sa mangurug kam te Afu Hesus, te gagangay haman ta kunna ten tekitam nga mangurug. 2 Te ya uhohug na Namaratu ta suraten a\n\"Ikamat mu ig hinam ikid na damam,\" kunna.\nA ye-yen hapa na uhohug ya napolu en lintig na nga nehulunan na kari na, 3 te ya netulfu na ta lintigen a\n\"petta mappya ya makkwa teko ikid na mabayag ya pagtolay mu ta utun na lutakin,\" kunna.\n4 A ikamuy nga seanak a awemuy pagporayan ya anak muy kiden gafu ta pagpatunung muy tekid, te mapmappya hud la ta ituldu muy kid ta mappya na tabarang ta kuman na netuldu ni Afu Hesus.\n5 A ikamuy tagabu a kurugan muy ya dafu muy kiden nga itta ta lutakin, a ipaita muy ya talaw muy tekid ikid na lagpat muy ikid na kappya na nonot muy, te ikwenta muy kid ta kuman na dafu muyen Hesus. 6 Ammi awemuy mina parigan ya ape mangmamallak tekid, te maski am aweda taronan ya tarabaku muy a idulot muy la ya patarabaku da tekamuy ta kuman na pakitagabu muy te Afu Hesus, petta medulot muy ya ikayat na Namaratu tekamuy gafu ta kappya na nonot muy. 7 A maglologon kam mantu nga makitagabu tekid, te awemuy ikwenta ta tolay ya pakitagabun muy am awa i Afu Hesus. 8 Te nonotan muy ta maski am anu ya tarabakun muy nga mappya a kumanen hapa sangaw ya pangsagolyat ni Afu Hesus tekamuy, a kumanen hapa ta ngamin tolay kompormi am tagabu ono bakkan ta tagabu.\n9 A ikamuy hapa nga makātagabu a nonotan muy ya tagabu muy kidina, te mappya mina ya nonot muy tekid, a awemuy kid tātālawan, te nonotan muy ta intu hapa dafu muy ya dafu da en ta langitewan, a awan hapa ta idaduma na tekamuy.\nYa Kakurugan Na Katapil Na Mangurug\n10 A ya napozanin nga mabidak tekamuy a pasikanan muy ya nonot muy gafu ta pagdadagga muy te Afu Hesus, te intu pagsikanan muy ya pakapangwa na en. 11 A iserbi muy hapa ya ngamin kiden neatad na Namaratu ta ikkaman muy, petta makkwa muy sangaw ya manggamma ta pagsistema ni Satanasen tekamuy. 12 Te bakkan haman ta kuman na tolay ya katapil tam am awa anitu kiden ikid na dafu da kiden nga seturay ikid na seppakapangwa, ikid na masikan kiden akkimohayan ta paglelehutin nga magpasugiram ta nonot na tolay, ikid na addu para na magdaduma na anitu nga awetam maita nga mamadday ta dulay. 13 A mappya mantu ta kanayun ihulun muy ya ngamin kiden ikkaman muy nga neatad na Namaratu tekamuy, petta awemuy sangaw magsunsun ta ketta na dulay am awa idulot muy hud la ya pakigubat muy addet ta nangabak kanan.\n14 A mappya mantu ta dana nakaparan kam nga magatubang ta katapil muy kiden ta kuman na suddalu, te alapan muy apolu ya kakurugan, te yen ya mekwenta ta pagsintaron muy nga magibbal ta pantalon muy. A itug muy hapa ya mappya na nonot, te yen ya kuman na barawasi na landuk ta radang muy. 15 A malogon kam hapa mangipadangag ta damag ni Hesus, te yen ya kuman na pagsapatos muy. 16 A intu para idagga muy ta isin kid ya pangikatalak muy ta Namaratu, te yen ya kuman na kalasag muy nga mangpasi-gat ta tulad ni Satanas, te ya tulad na kiden ya kuman na pana na afuy. 17-18 A pake itug muy hapa ta ulu muy ya pangikatalak muy ta pangikerutan na Namaratu, te yen ya kuman na taddung na landuk. A pake gikuman muy ya uhohug na Namaratu nga igawat na tekamuy ta pangkattab muy, te am makimallak kam ta kuman na ituldu na Kahalwa na en tekamuy a ipanonot na ya uhohug na Namaratu tekamuy petta kuman na pangkattab muy ta mangparuba en tekamuy. Te mappya ta kanayun makimallak kam ikid na magadang kam ta panguffun na Namaratu ewan tekamuy. A pake imugudan muy makimallak talo am magamamangaw kam am dukmaran na kam ni Satanas. A pakimallak muy hapa ya ngamin kiden tolay na Namaratu, 19 aglalo teyak, petta awek sangaw mamat nga maguhohug am awa pasikanan nak mina na Namaratu ewan, petta mepadangag ku ya damag na en nga melemad para la ta tolay kiden. 20 Te maski am itta yak ta agbaludanin a ikayat ku ta idulot ku hala ya nekatalak ni Afu Hesus teyak, petta itta ya turad ku nga mangipadangag ta kuman na ikayat na.\nYa Kapozyanan Na Ibar Na\n21-22 A ya nangitulud ta surat kin tekamuy a ya kabagis kin Tikiku, te intu ya pake iddukan ku, a mekatalak hapa manguffun ta patarabaku ni Afu Hesus teyak. A intu ya dinob ku tekamuy petta ibar na tekamuy ya kasasaad kin ta isin, a petta intu hapa sangaw ya mangpasikan ta nonot muy. 23 Ampade Dama tamewan Namaratu ikid ni Afu Hesus Kristu ya mangatad ta kamappya na nonot muy, ikid na mangpasikan ta pangidduk muy gafu ta pangurug muy tentu. 24 Ampade ikallak na hapa ya ngamin kiden mangidduk ta Dafu tamen Hesus ta kakurugan na idduk.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-43","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/EPH06.htm","date":"2019-10-18T16:29:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-43\/segments\/1570986684226.55\/warc\/CC-MAIN-20191018154409-20191018181909-00171.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000076294,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000076293945312}","num_words":840,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.524,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nYa Pangipasikkal Na Ta Umalinnak Kid\n1 Am kakurugan mantu ta itta ya turad muy gafu te Hesusen, ikid na awan ta damdam muy gafu ta pangidduk na ikid na takit na nonot na tekamuy, ikid na magkakahulun kanan gafu ta Kahalwa na Namaratu tekamuy, 2 a paggagittan muy mantu ya nonot muy, ikid na pagkaid-idduk muy, petta pake matappag mina ya talak ku tekamuy. Te am anu ya nonot na takday a nonot muy ngamin mina, 3 pettam kumanen awemuy pumasil ta kahulun muy kiden, ikid na awemuy iparayag ya awan ta kapkappyan. Te mapmappya hud la ta umalinnak kam, petta awemuy pahig ta malmalalaki kam ammi ta kadwan. 4 A bakkan la mina ta kappyanan muy ya nonotan muy, te isipat muy hapa nonotan ya kappyanan na kadwan kiden tekamuy. 5 Kumanen mina ya nonot muy, te kumanen hapa ya nonot ni Hesusen:\n6 Te addet ta gafgafu na ngamin a negitta hala ta kadyos na Namaratu ewan.\nA gafu ta Dyos a bakkan ta intu ninonot na ya kadyos na,\n7 te neatad na hud la ta kappyanan na tolay kiden,\nte nagbalin hapa ta tolay, a nakigitta para ta daddoban na tolay.\n8 A pake umalinnak para, te kanayun tumuluk la maski addet ta pasi na,\nammi bakkan haman ta gagangay na pasi, te pasi na dulay na tolay, te pinagappa da haman ta kayu.\n9 A yen ta pake pinata-nang na Namaratu ewan ammi ta ngamin,\na inatadan na hapa ta ngagan na nga at-ata-nang ammi ta ngamin kiden ngagan,\n10 pettam kumanen am mepadangag ya ngagan ni Hesus a mamalentud sangaw tentu\nya ngamin kiden magyan ta langit, ikid na lutakin, pase umag na lutak.\n11 A awan sangaw ta awan mangipadangag ta pangdayaw da tentu,\nte maski am anu ya agsitang da a ibar da sangaw ta\n\"Hesus Kristu ya Dafu na ngamin,\" kunda, pettam kumanen a madayawan hapa ya Dama na ewan Namaratu gafu tentu.\nYa Tarabaku Mina Na Mangurug\n12 Yen mantu ya gafu na, kakabagis, ta itug muy la mina ya uhohug ku, tekamuy, aglalo ta kawan kin tekamuy, te kanayun kumanen haman ta ketta ken tekamuy ta idi. Te mappya ta afuran muy appiyan ya pakikahulun muy, petta awena maperdi. 13 Te itta haman ya Namaratu tekamuy nga mangpasikan ta nonot muy, petta itta ya ayat muy nga mangidulot ta ngamin pakkwa na tekamuy.\n14 A am anu ya tarabakun muy, a awemuy mantu la maglalibak ikid na makitapil, 15 petta awan ta pakehuyan muy, petta ispot kam la nga ānāk na Namaratu ewan. Te gafu ta itta kam para la ta paglelehutin nga mekikkihu ta tolay kiden nga magkillu ikid na magdupal ta nonot, a ikamuy mina ya mangipaita ta pagkappyanan tekid ta kuman na zilag nga mangpadakar ta sugiram. 16 A mappya mantu ta pagdakarān muy kid ta uhohug na Namaratu, te yen ya mangtolay tekid.\nMappya ta yen kid na tabarang ya pake itug muy, petta itta sangaw ya pangikatalakan ku tekamuy ta araw na pagimbestigar ni Hesus tekitam, te am pasikkalan na sangaw ya mappya na tarabaku muy a yen sangaw ya pakkamuk ta awek nelogot ta pagbannag ku tekamuy. 17-18 A maski am papasin dak mina a matalakak hala, te am angarigan ta kuman na atang ya pangurug muy ta Namaratu a mappya ta medagga hapa ya pasik, petta magbalin ya angat ku ta kuman na binarayangen nga meburud ta atangen, pettam kumanen a sa makipagayayat kitam ngamin ta neatang tam ta Namaratu ewan.\nYa Bida Na Gafu Te Timotyo Ikid Ni Pafuditu\n19 A am uray ni Afu Hesus a itta ya ikatalak ku ta ange i Timotyo tekamuy, te doban ku ta mavit, petta am anu sangaw ya madangag na tekamuy a ibar na hapa sangaw teyak, petta sang matabtabang hapa ya damdam ku tekamuy. 20 Awan haman ta takwan nga medob ku mina tekamuy, te intu la ya amuk nga megitta ta nonot ku nga mangidduk tekamuy. 21 Te ya kadwan kidin ta isin a intu la karagatan da ya magserbi ta kappyanan da hapa la, te kuman na aweda la tagopan ya ikayat ni Hesus. 22 Ammi te Timotyo a dana amu muy ya kappya na, te kuman kami la na mattama nga magtarabaku mangisaned ta damag ni Hesus. 23 A ikatalak ku mantu ta madob ku sangaw tekamuy ta mavit, ammi dangagan ku bit am anu ya dumatang teyak. 24 Ammi am uray hapa ni Afu Hesus teyak a itta hapa ya ikatalak ku ta awena la mabayag a doban nak hapa tekamuy.\n25 Ammi ya nonot ku te Pafuditu nga dinob muy teyak a pagtolin ku tekamuy, te kuga madamdam na tekamuy. Mappya ta dinob muy teyak, petta pinakabari muy nga manguffun teyak, te nehulhulun la teyak ta kuman na kabagis ku nga manguffun ta tarabaku kin, yaga kahulun ku hapa nga magattam ta zigat ta kuman na magsuddalu. 26 Ammi madamdam na tekamuy, a naburungan hapa, te amu na ta nadamag muy ya pagtakit na en. A yen ta naburungan talo am burungan muy hapa. 27 A kakurugan ta nagtakit, a magge nasi, ammi nekallak na hala na Namaratu ewan, a nagmappyan. Ammi kallak na Namaratu hapa teyak ta awena nasi, te nelillik na ya medagga mina ta damdam kin. 28 A mesasita mantu ta doban ku i Pafuditu tekamuy, pettam kumanen a matalakan kam hapa am maita muy, ikid na lumampaw hapa ya burung kin tentu. 29 A am dumatang na mantu tekamuy a pagayayatan muy ta kuman na pagayayat muy te Afu Hesus. A ipaita muy hapa ya pangdayaw muy tentu, kumanen hapa ta ngamin kiden megitta tentu, 30 te nesalda na haman ya angat na gafu ta patarabaku ni Hesus tentu, a magge nasi petta idulot na ya neuffun muy teyak nga awemuy medulot ta idi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-05","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/PHP02.htm","date":"2020-01-18T23:23:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-05\/segments\/1579250593994.14\/warc\/CC-MAIN-20200118221909-20200119005909-00098.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000072718,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000072717666626}","num_words":933,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.493,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"3\nYa Matunung Nga Kakurugan\n1-2 A ya pake mesasita, kahkahulun, a idulot muy la ya talak muy te Afu Hesus. A pake itan muy hapa ya ange kiden magpabanggit tekamuy, te kuman kid na atu kiden maguyung, te dulay ya tarabakun da, te ipapilit da ya pakabigad na bari muy. A maski am nabidak yen tekamuy ta idi a mappya ta isurat ku ha, te kappyanan muy hapa. 3 Te ikitam nga mangurug te Hesus a ikitam ya kakurugan na simsima ni mina Abrahamen nga nakitulagan na Namaratu, te dayawan tam haman ya Namaratu ta kuman na ituldu na Kahalwa na en tekitam. A maski am anu ya kalalaki na bari tam ikid na nagafun tam a awan ta takwan na ikatalak tam ta mangikerutan tekitam am bakkan la te Hesus Kristu, te awetam ikatalak ya bari tam. 4 Am kakurugan mina ta mekerutan ya tolay gafu ta kalalaki na ikid na bigad na ta bari na en a gagangay ta iyak mina ya mangikatalak ta kalalaki na barik, ammi awek.\nA maski am anu ya pangikatalak na kadwan kiden tolay ta bari da a dakdakal para mina ya pangikatalak ku ta barik,\n5-6 te ya dadagkal ku kiden a gingginafu da hala ya Istralita kiden nga popolu kiden tolay na Namaratu.\nA gingginafu da para ya tolay kiden ni Bendyamin nga pake madaydayawan na Istralita.\nA teyaken neanak a binanggit dak hapa ta mekawalu en araw, te yen haman ya nebar na Namaratu ta popolu kiden dadagkal mi.\nA ya dana agsitang ku a Hebreyu hapa, te yen haman ya dana agsitang na Istralita kiden.\nA addet ta kaabbing ku awan pulus ta tinaliban ku ta ngamin kiden lintig na Namaratu,\npetta mekwenta yak mina ta matunung ta atubang na ewan.\nA nedagga yak hapa ta pinpinanga na Pariseyu kiden nga pake mafulotan mangidulot ta ngamin kiden lintig na Namaratu.\nA pake masikanak hapa nga nangipasikkal ta pangurug ku ta relisyon ku ta idi,\nte pina-gang ku ya mangurug kiden te Hesus nga nakikattway ta relisyon mi.\n7 A ye-yen kid na tarabaku ya pake nekatalak ku ta idi, te pahig ku ta kappyanan ku kid, petta yen kid mina ya pangikwentan na Namaratu ta mappya yak na tolay. Ammi nagtalekudan ku kid na, a nekwentak kid na ta awan ta kapkappyan, petta intu la kappyanan ku i Hesus. 8 A maski am anu ya kappyanan ku ta idi a ikwentak na ta awan ta iatad na, te pake mapmappya hud la ya pakkamuk te Afu Hesus. A gafu ta intu a nekwentak na ya kuman na kappyanan ken ta duping, a nagtalekudan kun, petta magamid ku ya kappyanan ni Hesus. 9 A newarad kun mantu ya kuman na kappyanan ken ta idi, petta medagga yak la tentu, pettam kumanen a igitta nak na Namaratu ewan ta mappya na tolay gafu ta ikatalak kun i Hesus. Te awek na ikatalak ta itta ya kappyanan ku gafu ta pangidulot ku ta lintig na en, te makurang haman. 10 A awan mantu ta takwan na karagatan ku am bakkan la te Hesus, petta pake mesipatak tentu ikid na pakapangwa na en nga nangtolay tentu. A isagapil ku ya barik tentu ta nagzigatan na en, petta megitta yak tentu ta pasi na en, 11 talo am mesipatak hapa sangaw ta tolayan na kiden.\nYa Karagatan Ni Pablu\n12 Awek ibar ta dumatang na teyak ya ngamin karagatan ku te Hesus, a awek hapa ibar ta awan ta pagkurangan ku, ammi pake pakolangan ku am had kunku megitta tentu, talo am magamid ku sangaw ya gafu na nepanggamid na teyak. 13 Am iyak hapa la, kahkahulun, a awek ibar ta nagamid kun yen, ammi takday la ya kwan ku, te awek la nonotan ya itta ta gafan ku, te masikanak mang-atubang ta patarabaku na Namaratu teyak ta ayanin. 14 A kuman na parigan ku la ya magkain-inabak kiden magbilag addet ta pagaddetan na dalan da, te pake pasikkalan ku ya isagolyat na Namaratu ewan teyak am ayagan nak sangaw ta utun, petta pake mesipatak sangaw ta ngamin kalalaki ni Hesus.\nYa Tabarang Ni Pablu Tekid\n15 A maski am pahig muy, kahkahulun, ta awan ta kurang na pangurug muy a mappya ta parigan muy la mina ya kuman na nonot kin. Ammi am takwan ya nonot muy a mappya ta Namaratu hapa la ya makkamu mangipaita ta kustu tekamuy. 16 Ammi maski am had sin ya nagaddetan tam ta pangurug tam a mappya ta idulot tam la, petta awetam magsunsun.\n17 Mapmappya, kahkahulun, ta parigan dak mina, a am itta ya kadwan tekamuy nga dumagdag ta kuman na netuldu mi en tekamuy, a yen kid hapa ya parigan muy, 18 te addu haman ya ape mangurug nga nebar ku tekamuy ta idi, a pidwan ku ha ibar ta ayanin, te itangit ku para ta intu la parigan da ya awan kiden mangikatalak ta nepangikaru ni Hesus ta liwat da kiden. 19 Ammi awan ta takwan na pagaddetan da am bakkan la ta pangtaguhali na Namaratu ewan, te ya sirat da hapa la ya dyos da, a iparayag da para ya kāāmāmatān, te intu la nonotan da ya katolay da ta lutakin. 20 Ammi ikitam nga kakurugan na mangurug a intu nonotan tam ya katolay tam ta langitewan, te yen ya agyan ni Afu Hesus nga mangikerutan tekitam. A ipa-na tam ya datang na tekitam, 21 te intu sangaw ya manguli ta bari tam kidin nga makafuy ikid na malogon masi, petta megitta kid ta kalalaki na bari na en. Te intu haman ya seppakapangwa a pagbalinan na ya ngamin ta kuman na ikayat na.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-40","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/PHP03.htm","date":"2020-09-22T08:37:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-40\/segments\/1600400204410.37\/warc\/CC-MAIN-20200922063158-20200922093158-00179.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000046492,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000046491622925}","num_words":912,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.489,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"4\n1 Itta para ya takday ibar ku teko, Aleng, ta kettayan na Namaratu ewan ikid ni Hesus Kristu, aglalo te tanagay na ya datang na ta lutakin, petta intu ya magari ikid na magimbestigar ta ngamin kiden tolay kontodu nagpasi kiden. 2 A mappya mantu ta ikakinam ya mangipadangag ta uhohug na Namaratu. A bakkan la ta mappya na araw te maski am dulay na araw, te mappya ta kanayun nakaparan ka nga mangipasikkal ta kakurugan, ikid na mangihuya ta magsoysoy, ikid na mangpaturad ta makafuy, a masippat ka hapa ta pangituldum tekid ngamin. 3 Yen kid ya pakkwak teko, te dumatang na sangaw ya araw am aweda magdangag ta matunung na metuldu, te intu la tagasingatan da dangagan ya karagatan na bari da. A magkalkalasig kid sangaw ta addu na mangituldu, te intu apagan da ya mangituldu en ta tagasingatan na bangbang da. 4 A gafu ta kumanen a pagtalekudan da sangaw ya kakurugan, te tumawag kid sangaw magdangag ta magmagannud na bida nga tulad.\n5 A yen ya gafu na, Aleng, ta idulot mu la ya matunung na nonot, a attamam hapa ya pagzigātām. A idulot mu la ya tarabaku na mangipadangag ta damag ni Hesus, petta magdulot ya ngamin patarabaku na Namaratu teko. 6 Te awanak na sangaw, te itta yak na de ta ngahab na avut, a magtugutak. 7 Ammi maski te nedulot kun ya ngamin kabalinan ku ta pakigubat ken, a nadatang kun ya pagaddetan ken, a awek kad nawakay ya kurugan tam. 8 A awan na mantu ta nonotan ku am bakkan la ta sagolyat ku nga neparan na Namaratu teyak, petta megitta yak ta katunung na ewan. Te am dumatang na sangaw i Afu Hesus a matunung sangaw ya pangitan na teyak, a sagolyatan nak ta neparan na Namaratu teyak, a kumanen hapa sangaw ta ngamin kiden magindag ta ange na tekitam.\nYa Adangan Ni Pablu Te Timotyo\n9 A mappya hapa, Aleng, ta alistum ya ange teyak, 10 te nagtugutan nak ni Demasen, a umange ta ili na Tesalonika, te intu la nonotan na ya kappya na bari na en ta arawin yan. A awan hapa i Kresenti te immange ta iten Galasya, a i Tito hapa ya immange ta lugar na Dalmasya. 11 I Lukas la ya nasirak teyak. Alapam hapa i Markus ta kahulum, te mappya sangaw ya panguffun na teyak ta tarabaku kin, 12 te dinob ku i Tikiku ta ili na Efeso. 13 A sangaw am e kam sin a alapam hapa ya ulolat ken nga nesirak ku ta bali ni Karpo ta ili na Troas. A alapam hapa ya surat ku kiden, aglalo ta papeles kiden, te pake masapul ku kid.\n14-15 A pake magpalan ka hapa am maitam sangaw ya agpaddayen Alehandru, te masikan nakitapil ta idi gafu ta nepadangag tamen. Addu hapa ya iningwa na teyak ta dulay, ammi Namaratu sangaw ya mangibalat tentu. 16 Ta damo na nepangidarum da teyak a awan ta nangipasikkal teyak, te sa newagak nak na kahulun ku kiden, ammi maski kunna ten a mappya am pakoman na kid na Namaratu. 17 A maski newagak dak a hinebing nak ni Afu Hesus, a pinasikan nak nga pake mangipadangag ta uhohug na en ta Hentil kiden nga nangibalud teyak, pettam madangag da hapa. A nelillik nak hapa ta nangigakkad kiden ta dulay teyak, 18 a ikatalak ku ta sigida ikerutan nak ta ngamin dulay addet ta alapan nak ta pagariyan na en ta langit. Mappya ta intu ya pake madaydayawan addet ta addet.\n19 A kumanen hapa pakikumustam ig Persila ikid ni Akila, a kumanen hapa teg Onsiforu ikid nga mamattama. 20 Nasirak i Rastu ta ili na Korinto, a nesirak ku hapa i Tropimo ta ili na Miletu te nagtakit. 21 Alistum mantu ya ange sin ta kaatubangan na agiridin. A makikumusta hapa teko ig Ubulo, ikid ni Pudente ikid ni Lino, ikid ni Klawdya, ikid na ngamin kiden kahkahulun tam ta isin.\n22 Ampade Namaratu ya makkamu teko, ikid na manguffun tekamuy ngamin sina.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/2TI04.htm","date":"2021-06-24T02:07:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623488550571.96\/warc\/CC-MAIN-20210624015641-20210624045641-00067.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999984503,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999984502792358}","num_words":644,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.478,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1A itta hapa ya pake ipasikkal ku tekamuy, kahkahulun, gafu ta iange sangaw ni Afu Hesus ikid na pangdafung tam tentu ta utun.\n2Te yen ya pakikekallak mi tekamuy ta awemuy la mapopoyung ikid na malangga gafu ta takwan na bida nga madangag muy. Te am itta ya madamag muy ta nagpasa kān ya araw na iange na Dafu tamewan, a awemuy la kurugan, petta awemuy maayayyaw. Te maski am had sin ya pagafun na madamag muy, am yen ya mepadangag tekamuy, ono am linavun na tolay, ono am nesurat mi kān, a awemuy la kurugan, te tulad haman. Te am tanagay na ya datang ni Afu Hesus ta lutakin a mapolu bit ya pagtalekud na tolay kiden ta Namaratu ewan, kapye na hapa lumattog na tolayen nga masikan mamadday ta dulay. Ammi yen ya gagangay na agyan na ya pagtaguhalin na Namaratu,\n4te ikatupag na ya Namaratu ikid na ngamin kiden na dyos, a pake pātā-nāngan na hapa sangaw ya bari na, petta intu hapa la sangaw ya maguray nga ange magtogkok ta agtogkokan na Namaratu ta bali na en, te ipadangag na sangaw ta intu hapa la ya Dyos.\n5Ammi dana amu muy haman ye-yen na bida, te yen ya kanayun nabidak tekamuy ta kettaken para la tekamuy.\n6A dana amu muy mantu am inya ya manggubat ta ayanin, te intu ya manggubat, petta dana iparan na ya paglattog na tolayen nga mamadday ta dulay, te itta sangaw ya araw na.\n7Te ya mamepegafu en ta dulay a magdaggun na magtarabaku ta melemad, a intu hala ya manggubat ta ayanin addet ta ittan ya tolayen nga masikan mamadday ta dulay,\n8(v 8a) a yen hapa sangaw ya pakipaita na ta ngamin tolay.\n9Ammi Satanas ya mamaspasikan tentu petta itta ya pakapangwa na nga mamadday ta addu na pakaitan nga mangayayyaw ta tolay kiden.\n10A gafu ta addu sangaw ya pangayayyaw na nga dulay a malogon maayayyaw ya gagangay kiden magimperperdi, te aweda haman ikatalak ya kakurugan na uhohug nga mangikerutan mina tekid.\n11A gafu ta aweda ikatalak, a ipalubus na Namaratu ta maayayyaw na kid na masikan na mangayayyaw, petta kurugan da ya tulad,\n12(v 12,8b) pettam kumanen a sa pa-gangan na kid sangaw, gafu ta pake ikaykayat da ya mangwa ta dulay ammi ta mangurug ta uhohug na en. Ammi am makipaita hapa sangaw i Afu Hesus nga magafu ta langit, a papasin na hapa ya mamaddayen ta dulay gafu ta dangang na bari na en ikid na pakapangwa na uhohugan na.\n13Ammi mappya tekamuy, kahkahulun, te pake iddukan na kam na Namaratu ewan, a dakal hapa ya talak mi tentu gafu tekamuy, te addet ta awena para la pakapadday na paglelehutin, a dana nekari na ta mekerutan kam. A negungay na kam hapa na Kahalwa na en, petta mangurug kam ta uhohug na en.\n14A yen ta inagagay na kam hapa gafu ta mappya en damag nga nepadangag mi tekamuy, petta mesipat kam hapa ta kalalaki na Dafu tamewan Hesus nga Mangikerutan.\n15A mappya mantu, kahkahulun, ta pake magintak kam te Hesus, ikid na pake itug muy ya ngamin netuldu mi tekamuy ta ketta mi en tekamuy, a kumanen hapa ta surat mi in tekamuy.\n16A mappya tekitam, kahkahulun, te ya Dafu tamewan Hesus nga Mangikerutan ikid na Dama tamewan Namaratu, a ikid hapa la ya nangipasikkal ta pangidduk da tekitam. Te gafu ta kallak da en tekitam a itta ya mangpaturad ta nonot tam nga magnayun, a itta hapa ya ikatalak tam ta matolay kitam.\n17Ampade padakalan da para ya turad muy ikid na sikan muy, petta mappya sangaw ya ngamin tarabaku muy ikid na uhohugan muy.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/2-tesalonika-2---uhohug-na-namaratu-gafu-te-hesus-kristu","date":"2021-06-24T22:46:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623488559139.95\/warc\/CC-MAIN-20210624202437-20210624232437-00308.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999991655,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999991655349731}","num_words":602,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.513,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nYa Petuldu Ni Pablu Te Tito\n1 Ammi iko, Tito, a mappya ta ituldum ya negitta ta mappya en metuldu nga kakurugan. 2 A pake ituldum hapa ya lala-laay kidina ta aweda mina magillaw, te iguwad da mina ya nonot da ikid na bari da, petta mappya ya pangurug da, a kumanen hapa ta pangidduk da, ikid na pagattam da ta zigat.\n3 A ituldum hapa ya baba-baat kidina ta aweda mina mamadpadulay, ikid na magillaw, petta mappya hapa ya paghehit da ta kuman na megitta ta Namaratu. A mappya mina ya ngamin ipaita da ikid na ituldu da ta kaaassangan da kiden nga babay, 4 petta parigan da kid hapa nga mangidduk ta atawa da ikid na anak da kiden, 5 ikid na mangiguwad ta nonot da ikid na bari da. Te aweda mina magpasyar ta babali ta kaddun na lalaki, te magintak kid la mina ta bali da nga magtarabaku ta mappya na tarabaku, ikid na timuluk kid ta atawa da. A mappya ta yen kid ya metuldu ta babay kiden, pettam awan sangaw ta mamadpadulay ta uhohug na Namaratu gafu tekid.\n6 A ituldum hapa ya māssikan kidina nga lālāki, petta iguwad da ya nonot da ikid na bari da. 7 Te iko mina, Tito, ya mangipaita ta mappya tekid, pettam yen sangaw ya parigan da. A am ituldum kid a pake ipaitam hapa ta matunung ka na tolay nga makānnonot. 8 A appiyam hapa ya uhohugam, petta awan sangaw ta pakehuyam, te am awan ta pangihuyan na makitapil teko a mamatan hapa gafu ta pagsoysoy na teko.\n9 A ya tagabu kidina hapa nga mangurug a ituldum kid hapa, petta timuluk kid la ta dafu da kiden ta ngamin patarabaku da tekid. A aweda mina masoysoy, te pagtalakan da mina ya dafu da kiden ta mappya na tarabaku. 10 A aweda kid mina pagtakawān, te ipaita da mina ta pake mekatalak kid gafu ta aweda pulus magakut. Te am mappya ya ipaita da ta ngamin paghehit da a yen sangaw ya pakaitan ta mappya hapa ya ituldu tam gafu ta Dyos tam nga mangikerutan tekitam.\n11 Te ya allak na Namaratu ewan nga mangikerutan ta ngamin tolay a nepakamu nan tekitam, 12 petta metuldu kitam nga mangazi ta ngamin kiden gagangay tam nga awan negitta tentu, ikid na ngamin kiden karagatan tam ta paglelehutin yan, petta mappya ikid na matunung ya paghehit tam ta katolay tamin para la. 13 A gafu ta allak na en nga nepakamu na tekitam a indagan tam hapa ya ikatalak tamen na araw nga datang ni Hesus Kristu nga seppakapangwa. Intu hapa la ya Dyos tam nga malalaki ikid na Mangikerutan tekitam, 14 te nesagapil na ya angat na tekitam, petta sakān na kitam ta mamagliwaten tekitam. Te baggawan na hapa ya nonot tam, petta pagbalinan na kitam ta tolay na nga mangipasikkal ta mappya na tarabaku.\n15 A yen kid mantu ya ituldum ta tolay kidina, Aleng, a awem ituluk ta idadula da ka, te ipaitam mina ya turay mu ta pangituldum ikid na pangtabarang mu tekid.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/TIT02.htm","date":"2021-06-24T02:02:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623488550571.96\/warc\/CC-MAIN-20210624015641-20210624045641-00153.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000056028,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000056028366089}","num_words":492,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.512,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"13\nYa Kadwan Para Na Tabarang\n1 A kumanen hapa iduldulot muy la ya pagkaid-idduk muy ta kuman na magkakabagis, 2 ikid na awemuy hapa taliban ya magpadulot ta ange magpasyar tekamuy, te ya pinagdulot na kadwan ta bali da ta idi a aweda naamu ta anghel kid. 3 A makipagrikna kam hapa ta kahulun muy kiden nabalud, a uffunan muy kid ta kuman na ikayat muy am ikamuy ya nabalud. A kumanen hapa ta nazigatan kiden a uffunan muy kid hapa ta kuman na ikayat muy ta bari muy.\n4 A ikamuy nga seaatawa a kengan muy ya pagatawa muy, petta awan mina ta makaliwat ta atawa na, te Namaratu sangaw ya mangpa-gang ta ngamin kiden mangadallaw ikid na makidorug ta aweda en atawa. 5 A awemuy hapa maginggum ta pirak, te matalak kam hud la ta itta tekamuy, te nonotan muy ya uhohug na Namaratu ta\n\"Pulus ta aweta ka sangaw ilogot, anna pulus ta aweta ka sangaw pagtalekudan,\" kunna.\n6 A yen mina ya pagturadān na nonot na tagtakday tekitam, pettam kumanen a\n\"Awek na sangaw magburung, te Namaratu haman ya manguffun teyak,\" kuntam.\nA \"Anun ku hud burungan ya kwan na tolay teyak?\" kuntam hapa sangaw.\n7 A kumanen hapa awemuy kaliwatan ya nangituldu kiden ta uhohug na Namaratu tekamuy ta idi, a nonotan muy hapa ya agangwa da ikid na pangurug da te Hesus Kristu, petta maparigan muy hapa. 8 Te awena haman manguli i Hesus, te ya kasasaad na ta idi a kumanen hala ta ayanin, a kumanen hala sangaw addet ta addet.\n9 A kumanen hapa awemuy la dangdangagan ya magmagannud na metuldu, aglalo am awena negitta ta nadangag muy te Hesus Kristu, petta awemuy sangaw metawag. Te ya kuman na ituldu na kadwan a\n\"Mappya ta kanan muy ya kumanin, te mehangat ya kadwan kiden kanan,\" kunda.\nAmmi bakkan haman ta kanan ya mangpasikan ta nonot tam ikid na pangurug tam am awa pakapangwa na Namaratu tekitam. Te ya kanan na dumagdag kiden ta lintig kiden nga dan a awan haman ta iatad na ta kappyanan na nonot da addet ta ayanin. 10 Ammi tekitam nga mangurug te Afu Hesus a takwan na kanan ya ipakan na Namaratu tekitam, a awena mesipat na dumagdag kiden para la ta dan kiden na lintig, te aweda kurugan.\nGumungay Kitam Ta Dana En Lintig\n11 A ya kuman na iningwa da ta idi ta ketta para la na napopolu en kapilya, am nabalin na ya kadakalan na padi nga nangiatang ta daga na ayam kiden ta umag na Pake Mangilinen Silid a inalap da ya bari na ayam kiden, a neadayu da kid ta babali kiden, kapye da kid inapang. 12 A yen hapa ya keangarigan na iningwa da te Hesus, te neange da hapa ta lawan na ili, petta adayu ta simbaan da en, kapye da pinapasi. A gafu ta daga na en a nekaru na ya liwat tam kiden. 13 A gafu ta nasi i Hesus ta adayu ta agyan na simbaan da en a mappya ta dagdagan tam hapa, te gumungay kitam hapa ta dan kiden na lintig, petta medagga kitam tentu, a mesipat kitam hapa ta kuman na nekeamamat na en. 14 Te maski am pagzigātan da kitam ta isin a awan bale, te bakkan haman ta lutakin yan ya pagyanan tam magnayun. A yen ta indagan tam ya ili na Namaratu nga patayukan na sangaw tekitam.\n15 A gafu ta itta ya kadakalan na padi tam ta agyan na Namaratu ewan a itta mina ya iatang tam tentu nga magnayun, a intu hala ya pangdayaw tam ikid na pangibosag na simuk tam ta ngagan na. 16 A awetam hapa taliban ya mangwa ta mappya ikid na mangisipat ta awan kiden ta kwa, te yen kid hapa na tarabaku ya ikwenta na Namaratu ta iatang tam tentu nga pake ikayat na.\n17 A kumanen hapa timuluk kam ta pinakadakal muy kiden, a idulot muy la ya ibar da tekamuy, te taronan da ya kahalwa muy ta kuman na pakkwa na Namaratu tekid, te paruban na kid hapa sangaw am kustu ya pangtaron da. A mappya mantu ta malogon kam mataronan, petta aweda magdamdam am awa matalak kid mina, te am pagdamdaman muy kid a melogot kam hapa sangaw.\n18 A pakimallak dak hapa, te maski am kumanin ya nesurat ku tekamuy awan ta amuk ta dulay ta nonot ku gafu tekamuy, te ikayat ku ta mappya ya ngamin tarabakuk. 19 A pake karagatan ku ta pakimallak dak, petta awan sangaw ta ketalantanan ku, te ikayat ku ta mavit ya pagtolik tekamuy.\nYa Mapozan Na Uhohug\n20-21 Ya Namaratu ewan nga mangatad ta ngamin kappyanan tam, a tinolay na ya Dafu tamewan Hesus gafu ta daga na en nga nangidulot ta bagu en tulag na Namaratu tekitam. A gafu ta natolay a intun ya kadakalan na mangpastor ta tolay na kiden. Ampade Namaratu mantu ya mangatad ta ngamin masapul muy, ikid na mangpasikan tekamuy, petta makkwa muy ya ngamin uray na ikid na ikayat na tekamuy gafu te Hesus Kristu. Ampade intu hapa ya madaydayawan addet ta addet. Amen.\n22 A yen ya ikayat ku, kahkahulun, ta attaman muy la ya netabarang kin tekamuy ta suratin yan, te apisi haman la na surat. 23 A ya ibar ku para tekamuy a nakauhet na i Timotyo ta agbaludanen, a am mavit dumatang ta isin, a duwa kami sangaw maghulun ange magpasyar tekamuy.\n24 Pakikumustan ta kam ngamin, ikamuy kadadagkalan kontodu kadwan kiden mangurug. Makikumusta hapa tekamuy ya kahulun tam kiden taga Itali.\n25 Ampade Namaratu ya makkamu tekamuy. Onay!","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/HEB13.htm","date":"2023-09-28T03:48:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510358.68\/warc\/CC-MAIN-20230928031105-20230928061105-00791.warc.gz","language":"agt","language_score":1.000007391,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000073909759521}","num_words":901,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.506,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nYa Mangidaduma Ta Tolay\n1 A ikitam, kahkahulun, nga mangurug ta pakedayawan na Dafu tamewan Hesus Kristu a awetam mina mangidaduma ta tolay. 2 Te am itta ya ange makigimung tekamuy nga napanglaw nga magbarawasi ta napispissang, ikid na maba-nang nga magbarawasi ta mangina ikid na magsakalang ta balituk, 3 a am ibar muy ta naba-nangen ta\n\"Ye Apo, magtuttud kan ta bangku in,\" kummuy,\nammi ibar muy hapa ta pobre en ta magtayuk la, ono magtogkok mina ta lutak, 4 a dulay mantu ya itta ta nonot muy, te dulay ya pangidaduma muy ta kahulun muy kidina. 5 Nonotan muy mina, kahkahulun ku, ta intu pinili na Namaratu ya pobre kiden, te yen kid ya maba-nang ta pangurug da tentu. A ikid hapa sangaw ya isipat na ta pagariyan na, te yen ya dana nekari na ta ngamin kiden mangidduk tentu. 6 Ammi tekamuy a amāmatan muy haman ya pobre en nga pinili na Namaratu, a dayawan muy hud la ya maba-nang kiden nga mangpazigat tekamuy, ikid na mangidarum tekamuy. 7 A yen kid para ya mamadpadulay ta ngagan ni Hesusen nga nesipatan muy.\n8 Intu mina nonotan muy ya kadakalan na lintig ta Bibliya, te ya ibar na a\n\"Iddukam mina ya kagittam tolay ta kuman na pangidduk mu hala ta barim,\" kunna.\nA am pake kurugan muy mantu ye-yen na lintig a mappya hapa, 9 ammi am idaduma muy ya tolay a dulay mantu ya tarabakun muy, a nakaliwat kanan ta lintig na Namaratu. 10 Te maski am kurugan muy ya ngamin lintig na kiden fwera ta takday la a mekwenta mantu ta nakaliwat kam ta ngamin kiden lintig na. 11 Ta kuman na angarigan a \"Awemuy la mangadallaw,\" kunna. A \"Awemuy hapa igakkad ya mamapasi ta tolay,\" kunna para. A maski awem mangadallaw, am magpapasi ka a nakaliwat kan mantu ta ngamin kiden lintig na Namaratu.\n12 A mappya mantu ta pilin muy ya uhohugan muy ikid na tarabakun muy, petta awemuy makaliwat, te paruban na kitam sangaw na Namaratu petta maita na am kinurug tam ya lintig na kiden nga mang-ubad tekitam. 13 A am ittan sangaw ya araw na pangparuba na tekitam a awan sangaw ta kallak na ta awan kiden nangikallak, ammi ya pangikallak tam ta sakā tolay tam kiden a yen ya mangsalin ta pangpa-gang na tekitam.\nYa Kakurugan Na Mangurug\n14 A am mangurug kān ya tolay ta awan ta tarabakun na nga megitta ta pangurug na en, a itta hud mantu ya kappyanan na pangurug na en? A mabalin hud ta mekerutan gafu ta pangurug na? 15 Te am angarigan ta itta ya takday kabagis muy nga makurang ta ulolat na ikid na kanan na, 16 a am ibar muy ta\n\"Namaratu ya makkamu teko petta awem mala-bat ikid na mabisin,\" kummuy tentu,\na anu mantu ya serbi na inuhohug muyen am awan ta neatad muy ta magserbi tentu? 17 Am awan mantu ta tarabakun tam nga megitta ta pangurug tam a awan mantu ta serbi na pangurug tam, te nasin.\n18 A angarigan la ta itta mina ya makitabbag teyak, te ibar na ta\n\"Bakkan ta kuman na inuhohug mina, te magduma haman ya gafu na pangikerutan na Namaratu ta tagtakday tolay, te ya kadwan a mekerutan kid gafu ta pangurug da, a ta kadwan a mekerutan kid gafu ta tarabakun da nga mappya,\" kunna mina.\nAmmi ya tabbag ku hapa, a had kukunna mantu mepasikkal na pangurug na kadwan am awan ta tarabakun da nga megitta ta pangurug da? Ammi ya kadwan kiden nga mappya ya tarabaku da a malogon mepasikkal ya pangurug da, te tarabakun da haman ya patarabaku na Namaratu tekid, a yen ya mangipaita ta pangurug da. 19 Am mangurug ka ta itta ya takday la na Dyos a mappya hapa yen, ammi am yen la ya abat na kurugam a awan mantu ta pakidumam ta anitu kiden, te amu da hapa ta takday la ya Dyos, ammi pa-gangan na kid hala sangaw, a yen hapa ya pagpapilpig da ta talaw da tentu. 20 Awan mantu ta nonot mu am pahig mu ta mekerutan ka maski am awan ta mangipasikkal ta pangurug mu.\n21 Intu mina pagnonotam i mina Abrahamen, te nangurug kan hapa ta Namaratu, ammi kinankanna na Namaratu ya pangurug na, te nebar na haman ta iatang na mina ya anak na en Isak tentu. A gafu ta nangurug a enna hala papasin ya anak na en, ammi ginamman na hapa na Namaratu. A gafu ta iningwa na a nekwenta na Namaratu ta matunung la na tolay. 22 Yen mina ya pakaitam ta naggagitta ya pangurug na ikid na tarabaku na, a nagdulot ya pangurug na gafu ta tinarabaku na en. 23 A gafu ta tinarabaku na en hapa a nagdulot hala ya uhohug na takdayen surat ta Bibliya, te\n\"Kinurug ni Abraham ya uhohug na Namaratu tentu, a nekwenta na Namaratu ta matunung gafu ta pangurug na en,\" kunna.\nA yen ta nengagan da i Abrahamen ta Kofun na Namaratu.\n24-25 A kumanen hapa ta babbayen mina Rehaben nga nagkakalamet ta idi, te nekwenta na Namaratu ta matunung gafu ta pangurug na, te inuffunan na hapa ya tolay kiden na Namaratu nga umange nagilalap ta lugar na katapil da kiden, te pinagdulot na kid ta bali na petta magtagu kid, otturu pinagtammang na kid ta takwan na dalan. Maamum mantu ta matunung ya tolay gafu ta tarabaku na, te maski am mangurug kān, am awan ta tarabaku na nga megitta ta pangurug na a awena mantu megitta ta matunung. 26 Ta kuman na bari na tolay nga awan ta angat na a mekwenta ta nasin, a kumanen hapa ta pangurug tam, te mekwenta ta nasin am awan ta tarabakun tam.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/JAS02.htm","date":"2023-09-29T06:03:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510498.88\/warc\/CC-MAIN-20230929054611-20230929084611-00886.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000026226,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000026226043701}","num_words":923,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.529,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} diff --git a/agt_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl b/agt_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..37d7e2d23ef02a388b985784d8ecf86681a9fd14 --- /dev/null +++ b/agt_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl @@ -0,0 +1,18 @@ +{"text":"Matyu 19:21\n21\"A am ikayat mu ta awan pulus ta pagkurangam a em mantu ilaku ya ngamin kiden kwam, a mangatad ka ta pobre kiden, petta itta sangaw ya pagba-nangam nga mauknud ta agyan na Namaratu ewan. A am mabalin kan a magtoli ka sangaw petta dumagdag kan teyak,\" kun ni Hesus tentu.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/19\/21","date":"2018-02-24T08:05:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891815500.61\/warc\/CC-MAIN-20180224073111-20180224093111-00302.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999631643,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999631643295288}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.236,"stopwords_ratio":0.423,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matyu 19:29\n29A ya ngamin kiden nagtugut ta bali da, ikid na kabagis da, ikid na dadagkal da kiden, ikid na lutak da, ikid na anak da kiden gafu ta pakesipat da teyak a maatadan kid hala sangaw ta minagmagatut ta kuman na nagtugutan da kiden, yaga maatadan kid hapa sangaw ta magnayun na angat.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/19\/29","date":"2018-02-18T09:18:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891811795.10\/warc\/CC-MAIN-20180218081112-20180218101112-00310.warc.gz","language":"agt","language_score":1.000007987,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000079870224}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.13,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.648,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matyu 12\nYa Makitapil Te Hesus Gafu Ta Araw Na Agimmang\n(Mk 23-28; Lk 6:1-5)\n1A sangaw ta takday ha na araw a magtugtugut ig Hesus ikid na ituldu na kiden ta tātangngan na kamaitan ta araw na agimmang. A gafu ta mabisin ya ituldu na kiden a nagpusit kid na ta mait a kinan dan. 2Ammi gafu ta naita na kid na Pariseyu kiden a nepehuya da kid hapa te Hesus.\n\"Itam ya ituldum kidina, anu awem kid ihuya, te magtarabaku kid haman ta araw na agimmang,\" kunda tentu.\n3A ya tabbag na hapa tekid a\n\"Annun ku kid ihuya, te intu la kwan da ya kuman na iningwa ni mina Dabiden ikid na kahulun na kiden ta kawan na kanan da, 4te simarok kid ta bali na Namaratu, a inalap da ya pan kiden nga nedasar ta atubang na Namaratu nga mehangat mina tekid, te kanan hala na padi kiden. Ammi maski kunna ten a bakkan haman ta nakaliwatan da yen.\n5\"A intu mina pagnonotan muy ya gagangay na padi kiden, te gagangay ta magtarabaku kid ta kada araw na agimmang, a maski am aweda kurugan ya lintigen nga mangihangat ta pagtarabaku na tolay ta araw na agimmang a awan ta liwat da, te intu pagtarabakun da ya bali na Namaratu ewan, a dakdakal mantu ya pangdayaw da ta bali na Namaratu ammi ta araw na agimmang. 6Ammi ya ibar ku tekamuy a dakdakal ya dayaw na itta in sin nga maguhohug tekamuy ammi ta bali na Namaratu, 7-8a intu mantu ya makkamu ta araw na agimmang.\n\"A ya takday para a awemuy mina paliwatan ya awanen ta liwat am dana naawatan muy mina ya ikayat na uhohugan na Namaratu, te ya uhohug na ta takday surat a\n'Bakkan ta intu ikayat ku ya pangatang muy teyak, te mapmappya ta ikallak muy ya ikattolay muy kiden,' kunna.\"\nYa Pagpamappya Ni Hesus Ta Nagpilay Ta Kamat\n(Mk 3:1-6; Lk 6:6-11)\n9A ta kabalinan na kumanen a nagtatugut ig Hesusen, te e kid na ta kapilya, a simarok kid. 10A gafu ta itta hapa ten ya takday lalaki nga pake nagpilay ya takday kamat na, a ape pinohutan na Pariseyu kiden te Hesus am mepalubus ta magpamappya ta tolay ta araw na agimmang. Ammi pangayayyaw da la tentu petta itta mina ya pangidaruman da tentu. 11A ya tabbag na hapa tekid a\n\"Anu hapa ya uray muy, te am angarigan ta itta ya kalding muy nga neavut ta araw na agimmang a awemuy hud iagon? 12A awena hud mesasita na tolay ammi ta kalakalding? A mabalin mantu ta tarabakun tam ya mappya maski am araw na agimmang,\" kunna tekid.\n13A ya uhohug na hapa ta pilayen ta kamat a\n\"Uyadam la ya kamat mina,\" kunna.\nA tentu en nanguyad a negitta hapa ta takdayen kamat na nga mappya. 14A gafu ta kumanen a imuhet na ya Pariseyu kiden ta kapilya en, a nagtatahatun da am had kunna mina na pangpapasi da te Hesus. 15A narikna hapa ni Hesus ta dulay ya igakkad da tentu a nagtugut hapa.\nA tentu en nagtugut a addu hapa ya dumagdag tentu nga nagtatākit, a sa pinagmappya na kid ngamin, 16ammi ya pake nebar na tekid a\n\"Awedak sangaw bibidan,\" kunna.\n17A uray hapa yen na Namaratu petta magdulot ya uhohug na en nga linavun ni mina Isayasen ta idi, te ya nebar na a\n18\"Itan muy ya daddoban ken nga nesaad ku, te intu ya pake iddukan ku ikid na ikayat ku.\nA intu hapa ya pasinapān ku ta Kahalwak, te ipadangag na ya lintig ku ta Hentil kiden nga awan makkamu teyak.\n19A awena sangaw makitapil ikid na masitang makidibati ta kaddun na tolay.\n20A am itta ya natakitan a awena dahangan, a am itta ya makafuy a awena uyoyungan.\nTe intu la ipaita na ya mappya addet ta pake metunglak ya lintig na Namaratu ta lutakin.\n21A intu sangaw ya ikatalak na ngamin tolay,\" kunna.\nYa Pamadakat Da Te Hesus\n(Mk 3:20-27; Lk 11:14-23)\n22A ta takday ha na araw a itta ya neange da te Hesus nga nagdaram ikid na umal gafu ta anitu na, a pinagmappya ni Hesus petta makaita ikid na makasitang. 23A ya tolay kiden nga naggihaw a pake nepagpaka-lat da ya iningwa ni Hesus.\n\"Mabalin de ta intu ya nebar da en nga simsima ni mina Dabid nga itun na Namaratu ta pinakadama tam,\" kunda.\n24Ammi nedangagan na Pariseyu kiden ya uhohugan da, a linibakan da i Hesus ta tolay kiden.\n\"Namaratu hud ya pangalapan na tolayina ta pakapangwa na am awa Satanas, te itta tentu i Belzibub nga mayor na anitu kiden,\" kunda.\n25-26Ammi dana naamu ni Hesus ta kunna ten ya nonot da a tinabbag na hapa ya nesaned da ta tolay kiden.\n\"Had hud kun na nonot muy, te am Satanas mina ya nangatad ta pakapatugut ku ta sakā anitu na kiden a nakikattway na mantu ya dafu da en tekid, a naperdin mina ya patarabaku na en tekid. Te am makikattway mina ya tolay kiden nga makitapil ta gubyernu a awena hud sangaw maperdi na gubyernu da? A kumanen hapa am makikattway mina ya makipagyan kiden ta takday na bali, te maperdi hapa ya pagkakahulun da. A yen ya addet na tarabakun da.\n27\"A am uray muy ta Satanas ya nangalapan ku ta pakapatugut ku ta anitu a had sin mantu ya nangalapan na kagitta muy kiden ta pakapatugut da? Ikid mantu sangaw ya mangipasikkal ta pagkilluyan na nonot muy. 28-29Te awan haman ta makagubat ta ibbalan ni Satanas am bakkan la ta masmasikanen ammi tentu, te yen sangaw ya mangabak tentu petta gubatan na ya ibbalan na en. A bakkan mantu ta kuman na inuhohug muyen, te ya kakurugan a ya Kahalwa na Namaratu ya pangalapan ku ta pakapatugut ku ta anitu, a yen mina ya pakkamun muy ta ittan tekamuy ya nesaad na Namaratu nga magturay ta ngamin. 30A ya awan makikahulun teyak a mekwenta ta ikatupag nak, a ya awan makipaguknud teyak a mekwenta ta mangkutkutet.\n31\"A gafu ta nepagsil muy ya dafu na anitu ta Kahalwa na Namaratu nga magyan teyak, itta mantu ya ibar ku tekamuy: Te maski am anu ya liwat na tolay ikid na pamadpadulay na ta ikattolay na kiden a mabalin ta mapakoma. Ammi ya mangipagsil ta dulay ta Kahalwa na Namaratu a awena pulus mapakoma. 32A maski am inya mantu ya mamadpadulay ta Tolayin taga Langit a mapakoma, ammi ya mamadpadulay ta Kahalwa na Namaratu a awena pulus mapakoma maski am kanu, te magnayun ya liwat na addet ta addet.\n33\"A am gagangay mantu ta mappya ya mayan na kayu awemuy mina ibar ta dulay ya kayu en, a am madi ya mayan na a awemuy mina ibar ta mappya ya kayu en, te ya mayan na ya mangibar am anu ya kasasaad na fun na en. 34Negitta kam haman ta kuman na ulag, a had kukummuy mantu maguhohug ta mappya am dulay ya nonot muy, te maski am anu ya magyan ta nonot na tolay a yen ya iuhohug na. 35A am mappya ya tolay a uknudan na hapa ya mappya na nonot, a mappya hapa sangaw ya iuhet na ta sakā tolay na kiden. Ammi am dulay ya tolay a intu sangaw iuhet na ya dulayen nga nauknud na ta nonot na.\n36\"A pake ibar ku tekamuy ta am ittan sangaw ya araw na pangpa-gang na Namaratu ta tolay kiden a ibalat na sangaw ya ngamin kiden inuhohug da nga awan ta kapkappyan. 37Te am anu ya inuhohug da a yen ta pa-gangan na kid, ono sagappyan na tekid,\" kunna.\nYa Ituldu Ni Hesus Gafu Te Mina Honas\n(Lk 11:29-36)\n38A ta nekabalin na nagbida tekid a naguhohug hapa ya kadwan kiden Pariseyu nga mangituldu ta relisyon na Hudyo kiden.\n\"Mistro,\" kunda tentu, \"mappya ta itta ya ipaitam ta pakapangwam petta pakaitan mi ta Namaratu ya nangidob teko,\" kunda.\n39A ya tabbag hapa ni Hesus tekid a\n\"Kuga awan ta kapkappyan na tolay kidin nga awan mangurug gafu ta awan ta maita da. Pake adayu kanan para la ta Namaratu, a awan sangaw ta ipaitak tekamuy am bakkan la ta kuman na nepaita na Namaratu gafu te mina Honasen nga pinaglavun na ta nabayag na araw. 40Te ya kuman na nekafukuk ni mina Honasen ta sirat na dakalen ikan ta las-ud na talluhaw ikid na tallu hiklaman a kumanen hapa sangaw ta Tolayen taga Langit, te mafukukak hapa sangaw ta umag na lutak addet ta talluhaw ikid na tallu hiklaman.\n41\"A am ittan sangaw ya araw na pama-gang na Namaratu a ya taga Ninaba kiden nga kinasaba ni mina Honas ya mangpaliwat sangaw tekamuy, te nagbabawi kid haman gafu ta nepadangag ni mina Honas tekid. Ammi ya itta in sin nga mangipadangag tekamuy a malmalalaki haman ammi te mina Honas a awemuy haman kurugan am awan ta ipaita na tekamuy. 42A ya takday para sangaw nga mangpaliwat tekamuy a intu hala ya babbayen ari ta lugar na Syiba, te nagafu ta pake adayu na lugar petta enna dangagan ya amu ni mina Ari en Solomun nga neatad na Namaratu tentu, ammi ya itta in sin tekamuy a malmalalaki haman ammi te mina Solomun a awemuy la kurugan.\n43\"Ammi makkwa hala sangaw tekamuy ya kuman nakkwa ta takdayen tolay nga seanitu, te ya anitu na en a nagtugut bit, a immange nakakalkalay ta bagbagetay kiden nga magapag ta pagyanan na. Ammi gafu ta awan ta maapagan na a 44'Asakay, paruban ku la magtoli ta nagtugutan ken,' kunna. A tentu en nakaita ta nagmappyan ya tolayen ikid na awan ta mangihangat tentu, 45a nagtugut ha ya anitu en, te immange bit nangalap ta pitu ta sakā anitu na kiden nga pake duldulay ammi tentu, a sa simarok kid na, petta magyan kid ta tolayen. A pake nagduldulay ya kasasaad na tolayen ta pagyan na pitu kiden anitu ammi ta ketta para la na takdayen. A kumanen hapa sangaw tekamuy ikid na kagitta muy kiden nagdupal,\" kunna tekid.\nYa Pangikwenta Ni Hesus Ta Hina Na Ikid Na Kabagis Na\n(Mk 8:31-35; Lk 8:19-21)\n46A tentu para la naguhohug ta tolay kiden a dumatang hapa ya hina na en ikid na kabagis na kiden, te ikayat da magbida tentu. A magindag kid ta bagaw na bali en, te itta ya umange nangbar tentu.\n47\"Itta kan ta bagaw ig hinam ikid na kabagis mu kiden, a ikayat da kan makibida teko,\" kunna te Hesus.\n48Ammi ya uhohug ni Hesus tentu a\n\"On ay, ammi inya hud ig hinak ikid na kabagis ku kiden am awa yen kid hapa,\" kunna.\n49A nesaned na netuldu ya kahulun na kiden ta umag na bali.\n\"Ye yan kid hapa ig hinak ikid na kabagis ku, 50te maski am inya ya mangidulot ta ikayat ni Damakewan a yen kid ya kabagis ku ikid ni hinak,\" kunna.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/12\/","date":"2018-02-22T21:04:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891814290.11\/warc\/CC-MAIN-20180222200259-20180222220259-00758.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000056028,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000056028366089}","num_words":1784,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.518,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matyu 13\nYa Keangarigan Na Magpurwak\n(Mk 4:1-20; Lk 8:4-15)\n1A sangaw ta medyo furab a imuhet i Hesus ta bali en, a umange ta pingit na alugen kapye na nagtuttud petta mangituldu ta tolay kiden. 2A magananwan la a pake imaddu ya tolay kiden nga kumalihung tentu. A gafu ta pake imaddu kid na a gimon i Hesus ta barangay kapye na ha nagtuttud, a nagyan hapa ya tolay kiden ta pingit nga magdangag. 3A addu hapa ya netuldu ni Hesus tekid ta keangarigan.\n\"Itta ya umange nagpurwak,\" kunna. 4\"A nehunnak ya kadwan kiden hukal ta dalan, ammi enna kid inafut na mamanuk kiden. 5A nehunnak hapa ya kadwan kiden ta kabatunen nga nebagbagtu ya lutak na, a alistu kid nagtatuhu gafu ta awan ta pake gimafutan na ramut da. 6A ta kasikan na bilagen a nagladdag kid, te awan ta nagramutan da, a nagkatang kid na. 7A ya kadwan para hukal a nehunnak kid ta natungradanen gahut. A ta pagtuhu na hukal kiden a negindan hapa ya gahut kiden, a tinappanan na ya tuhu na hukal kiden, a yen ta awedan nakapagmayan. 8A ya kadwan kiden hukal a nehunnak kid ta mappya na lutak, a yen kid ya pake dumakal ikid na nakapagmayan, te itta ya nagdawa ta magatut, a itta hapa ya nagdawa ta annamafulu, a nagdawa hapa ya kadwan ta tallufulu.\n9\"A am kakurugan ta itta ya bangbang muy a mappya mantu ta pake dangagan muy ya nabidakin tekamuy,\" kunna.\nYa Gafu Na Pangituldu Ni Hesus Ta Keangarigan\n(Mk 4:10-12; Lk 8:9-10)\n10A tentu nabalin nagbida a umabikan hapa ya ituldu na kiden tentu, a pinohutan da ya gafu na pagbida na ta keangarigan ta tolay kiden. A ya tabbag na tekid a\n11\"A on ay,\" kunna, \"te ikamuy la bit ya nekallak na Namaratu petta amu muy ya gagangay na pangikerutan na ta tolay kiden, ammi ta kadwan kiden a melemad la tekid. 12Te am itta ya mangurug ta nadangag na en a madaggan hapa sangaw ya amu na petta addu. Ammi ya awanen mangurug a maazyanan hapa ya amu na en. 13A yen ta nagbida yak tekid ta keangarigan, te maski am itta ya mata da a aweda haman maita ya mepaita tekid, a maski am itta ya bangbang da a aweda pake madangag ya mepadangag tekid, a yen ta aweda maawatan ya mebida tekid. 14A ikid mantu ya pagdulotān na uhohug na Namaratu nga linavun ni mina Isayasen, te ya uhohug na en gafu tekid a\n'Kanayun madangag muy ya mebar tekamuy, ammi awemuy haman maawatan ya madangag muy, a kanayun maita muy hapa ya mepaita tekamuy, ammi awemuy haman amu am anu ya maita muy.\n15A on te kuman na nagbanad na ya nonot muy, a awemuy pake ukadan ya bangbang muy ikid na mata muy petta awemuy pake makadangag ikid na makaita.\nA yen ta awemuy maawatan, ikid na awemuy magbabawi petta pagmappyan ta kam mina,' kunna.\n16\"Ammi tekamuy nga petuldu teyak a nagāsāt kanan, te amu muy ya maita muy ikid na madangag muy. 17A pake ibar ku tekamuy ta itta ya addu na aglavun ikid na mappya na tolay ta idi nga nagkaragāt makaita ikid na makadangag ta kuman na maita muy ikid na madangag muy ta ayanin ammi nelogot kid, te aweda nadatang ya araw na.\nYa Pangipalawag Ni Hesus Ta Keangarigan\n(Mk 4:13-20; Lk 8:11-15)\n18\"A dangagan muy mantu ya pagbalinan na keangarigan na magpurwak. 19Te ya hukal kiden nga nehunnak ta dalan a yen ya keangarigan na makadangag ta uhohug na pangikerutan na Namaratu, ammi gafu ta awena itug ya madangag na a ange i Satanas tentu a tabtabangan na ya nadangag na en petta kaliwatan na.\n20\"A ya hukal kiden nga nehunnak ta kabatunen a yen ya keangarigan na makadangag ta uhohug na Namaratu a ialistu na hapa ikatalak, 21ammi gafu ta awena pake itug ya madangag na en a awena la mabayag na pangikatalak na, te am itta sangaw ya pagzigātān na ono mangikatupag tentu gafu ta uhohugen nga nekatalak na a alistu hapa magtabeng, te kuman na ikazigman na ya nekatalak na en.\n22\"A ya hukal kiden nga nehunnak ta dana natungradanen gahut a yen hapa ya keangarigan na makadangag ta uhohug, ammi gafu ta addu hapa ya burungan da ta magmagannud, ikid na pakolangan da ya pagba-nang da a yen kid na nonot ya mangiduyat ta uhohugen, a awan na ta pagbalinan na uhohugen petta magserbi ta kappyanan da.\n23\"A ya hukal kiden nga nehunnak ta mappya na lutak a yen ya keangarigan na makadangag ta uhohug na Namaratu, a itug na hapa ya madangag na, a yen mantu ya kuman na ammay nga makapagmayan ta pake addu, a ta kadwan a makapagmayan kid ta kustu, a ta kadwan medyo makurang la,\" kunna.\nYa Keangarigan Na Ammay Ikid Na Gahut\n(Mk 4:26-29)\n24A ya takday para na keangarigan nga binida na tekid a intu yan:\n\"Ya gagangay na pangikerutan na Namaratu a meangarig hapa ta uma nga namulan ta mappya na ammay. 25Ammi ta pakasidug na makāuma en ta hiklam a umange ya katapil na en, a minulan na ha ya uma na en ta gahut ta lemad, kapye na nagbilag. 26A naggagindan mantu nagtatuhu ya ammayen ikid na gahuten, ammi ta pagdawa na ammayen a mapilin hapa ya gahuten, 27a enna hapa nedanug na tagabu na makāuma en,\n'O Afu, anu napannun ya umamen ta gahut? A te mapmappya hamanen ta nepagmulamen ta ammay?' kunda kan tentu.\n28'Kuga uyoyungan nak mantu na katapil ken,' kunna kan hapa na makāuma en.\n'A ikayat mu de ta emmi hantudan ya gahut kiden?' kunna kan tentu.\n29'Awemuy la, te mesipat hapa mahantud ya ammay. 30A azo padakalan muy ya ammay ikid na gahut. Mappya yen ta makapaghuku bit ya gahuten a malogon na mapili, te ibar ku sangaw ta maggagatab kiden ta pilin da ya gahut apolu kapye da sangaw gataban ya ammay, te babbadan da hapa ya gahut kiden petta iwarad da ta afuy, a sangaw alapan da hapa ya ammay ta gitad ken,' kunna kan na makāuma en.\"\nYa Kadwan Para Na Keangarigan\n(Mk 4:30-32; Lk 13:18,19)\n31A ya takday ha na keangarigan nga binida ni Hesus a intu yan:\n\"A ya keangarigan na tolay kiden nga iturayan na Namaratu a kuman kid na kaassangan na hukal nga nemula ta lutak, 32te sangaw am dakal na a nagbalin ta kadakalan na ngamin kiden mula, te magge kuman na kayu, petta yen ya eyan na mamanuk kiden pagumukan,\" kunna.\n33\"A meangarig hapa ya tolay kiden na Namaratu ta kuman na tāpirit na asin nga mekihu ta lappa, a yen ta sa maasinan ya ngamin lappa,\" kunna.\nYa Kebalinan Na Keangarigan Na Gahut\n34A ya gagangay mantu ni Hesus tentu en mangituldu ta addu na tolay a intu la binida na ya keangarigan, te awan ta netuldu na tekid am awa keangarigan la. 35A kunna ten ya gagangay na, te yen haman ya dana linavun na aglavunen gafu tentu.\n\"Magbida yak sangaw ta keangarigan, te bidan ku sangaw ya nelemad na Namaratu addet ta nekapadday na paglelehutin,\" kunna.\n36A tentu en nabalin nangituldu ta tolay kiden a nagtugutan na kid, a umange ta bali, a dumadagdag hapa ya ituldu na kiden. A ya uhohug da hapa tentu ta bali en a\n\"Ipalawag mu haen, Afu, ya keangarigan na gahut kiden nga nemula ta uma en,\" kunda.\n37\"A ya nagmula en ta mappya na ammay,\" kunna, \"a intu hala ya Tolayin taga Langit. 38A ya uma en nga namulan ta ammayen a yen ya keangarigan na ngamin paglelehutin, a ya ammay kiden ya tolay kiden na Namaratu, a ya gahut kiden ya tolay ni Satanas, 39te Satanas haman ya nangimula tekid. A ya araw na gatab a yen ya pagaddetan na arawin yan, a ya anghel kiden sangaw ya kuman na maggagatab kiden. 40A ya pangbadbad da en hapa ta gahut kiden petta mewarad kid ta afuy, a kumanen hapa sangaw ya makkwa ta tolay kiden ta pagaddetan na arawin yan, 41te doban ku sangaw ya anghel ku kiden, a hantudan da sangaw ya ngamin kiden mazigman ikid na mangwa ta dulay ta lugar na tolay ku kiden, 42a iabbang da kid sangaw ta lugar na pangiapangan, a yen sangaw ya pagzigātān da. 43A am sa maazi sangaw ya ngamin dulay a pake magdakar sangaw ya kalalaki na mappya kiden tolay nga mesipat ta lugar na Dama da ewan Namaratu.\n\"A am kakurugan ta itta ya bangbang muy a mappya mantu ta pake dangagan muy ya nabidakin tekamuy,\" kunna.\nYa Kadwan Kiden Keangarigan Ni Hesus\n44A ya kadwan kiden keangarigan nga netuldu ni Hesus a intu yan:.\n\"Ya gagangay na pangikerutan na Namaratu a meangarig hapa ta addu na balituk nga nabayag nekali ta bangkag. Ammi itta hapa ya umange nagaradu ta bangkagen a nearadun hapa ya balituken. A gafu ta talak na ta gāsāt na en a tinappanan na ha bit ya balituken, te umange bit maglaku ta ngamin kiden kwa na petta itta sangaw ya igatang na ta bangkagen, petta kwa nan hapa ya balituken.\n45\"A ya takday ha na pangiangarigan ku ta pangikerutan na Namaratu a kuman na takday tolay nga maguknud ta magindumohuma na batu nga ispot. 46A tentu en nakaita ta takday na batu nga pake mangina a enna hapa nelaku ya ngamin kiden kwa na petta itta ya igatang na ta batu en.\n47\"A ya takday para na pangiangarigan ku ta pangikerutan na Namaratu a kuman sigay nga nehuklad da ta danum, a nakaalap kid hapa ta pake addu na magdaduma na ikan. 48A gafu ta pake napannu ya sigay da en a enda ginerger ta pingit, kapye da nagtuttud nagpili ta ikan kiden, te ya ikan kiden nga mappya a inuknud da, ammi newarad da hala ya madi. 49A kumanen hapa sangaw ya makkwa ta tolay kiden ta pagaddetan na arawin yan, te ange sangaw ya anghel kiden a igungay da sangaw ya dulay kiden tolay ta mappya kiden, 50a iwarad da kid sangaw ta pangiapangan, a yen sangaw ya pagzigātān da,\" kunna.\n51A sangaw pinohutan ni Hesus ta ituldu na kiden am naawatan da ya ngamin binida na tekid, a \"On,\" kunda hapa.\n52\"Am itta mantu ya makkamu ta lintig na Namaratu otturu metuldu hapa ta gagangay na pangikerutan na Namaratu a imaddun mantu ya amu na petta itta ya ituldu na nga dan ikid na bagu.\" kunna tekid.\nYa Pagpaka-lat Da Ta Ituldu Ni Hesus\n(Mk 6:1-6; Lk 4:16-30)\n53A tentu en nabalin nangituldu ta keangarigan kiden a nagtugut ha, te ange ta lugar na en hapa la. 54A tentu en dumatang ta ili na en a umange hapa nangituldu ta kapilya. A pake nepagpaka-lat da hapa, te kalugarān da haman a papa-nun na makkamu mangituldu, a yen ta nagimpopohut kid na ta pagpaka-lat da tentu.\n\"Inya hud ya nangalapan na ta kumanin na bida?,\" kun na takday.\n\"A anu hud ya ikayat na uhohugan?\" kunna hapa na takday.\n\"A anu kawagan na ta itta ya pakapangwa na?\" kunna para na takday.\n55-57A gafu ta kalugarān da ikid na kagitta da en napanglaw a aweda kinurug, a nedadula da.\n\"Bakkan hud ta anak na kalapintero ikid ni Mariya en nga kagitta tam napanglaw? Yaga kagitta tam hapa ya kabagis na kiden Santiago ikid ni Hose, ikid ni Simon, ikid ni Hudas, ikid na wāgi na kiden nga babay nga magyan sin. A inya mantu ya nangalapan na ta ituldu na ikid na pakapangwa na?\" kunda.\nAmmi ya uhohug ni Hesus tekid a\n\"Kakurugan ta madayawan ya paguhohugan na Namaratu ta ngamin kiden lugar, ammi fwera la ta lugar na en hapa la ikid na bali na,\" kunna.\n58A gafu ta aweda kinurug a assang la ya nepaita na ta pakapangwa na ta agyan da.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/13\/","date":"2018-02-22T01:32:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891813832.23\/warc\/CC-MAIN-20180222002257-20180222022257-00789.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000030994,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000030994415283}","num_words":1936,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.024,"special_characters_ratio":0.229,"stopwords_ratio":0.537,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matyu 5:19\n19A maski am inya sangaw ya magsoysoy ta maski kaassangan na uhohug ta lintig na en ikid na manansanat hapa ta kadwan petta magsoysoy kid hapa a aweda sangaw mesipat ta tolay kiden nga iturayan na Namaratu ewan. Ammi ya kanayun mangidulot ikid na mangituldu ta lintig na en a yen kid sangaw ya igitta na Namaratu ta kaispotan na tolay na kiden.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/5\/19","date":"2018-02-20T04:14:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812873.22\/warc\/CC-MAIN-20180220030745-20180220050745-00218.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999997616,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999997615814209}","num_words":64,"character_repetition_ratio":0.104,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.609,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matyu 18\nYa Bida Na Umalinnak\n(Mk 9:33-37; Lk 9:46-50)\n1A ta pagyan da para la ten a itta ya ikayat na ituldu na kiden ta pohutan da te Hesus, a\n\"Afu, inya hud sangaw tekami ya pake kadakalan na makipagturay teko ta pagariyan na Namaratu ewan?\" kunda.\n2A pinaabikan bit ni Hesus ya takday abbing, kapye na pinatayuk ta nagtatangngan da, 3a sangaw tinabbag na hapa ya pohut da.\n\"Ya pake ibar ku tekamuy a am awemuy mauli petta negitta kam ta kuman na abbing a awemuy sangaw mesipat ta pagariyan na Namaratu. 4Te maski am inya sangaw ya imalinnak ta nonot na ta kuman na abbingin yan a yen sangaw ya pake kadakalan na ngamin kiden tolay na Namaratu,\" kunna.\n5A ya uhohug na para tekid a\n\"Maski am inya hapa ya mangtagop ta abbing nga kumanin gafu ta pangurug na teyak a mekwenta ta iyak hapa ya pinagdulot na. 6Ammi am itta ya mangituldu ta dulay ta maski takday la na kaassangan kiden nga mangurug teyak a pake kakallak sangaw. A mapmappya mina en ta dana nakaddangan ya lig na en ta dappug na batu kapye na newarad ta bebay, petta awena mina nakaliwat. 7Kakallak ya tolay kiden gafu ta ketta na pakaayayyawan da ta pagliwat da, ammi pake kakallak para ya tolayen nga mangayayyaw tekid.\n8\"A yen mina ya pagnonotan muy ta bari muy, te am angarigan ta kamat mu ono takkim ya gafu na pagliwat mu a awem hud gappakan kapyem iwarad, petta awem sangaw melogot? Te mapmappya ta napukulan ka mina nga magdulot ta magnayun na pagtolayam ammi ta mewarad ka ta afuyen nga awan maazap gafu ta awemen inazi. 9A kumanen hapa ta matam, te am angarigan ta matam ya gafu na pagliwat mu a awem hud kilotan kapyem iwarad, petta awem melogot? Te mapmappya ta bulding ka mina nga magdulot ta magnayun na pagtolayam ammi ta mewarad ka ta afuyen gafu ta awemen inazi.\n10\"A ya ibar ku hapa tekamuy ngamin a itan muy ta idadula muy ya maski takday la na kaassangan na mangurug kiden teyak, te itta ya anghel da nga mangtaron tekid, a mangidarum kid hapa ta atubang na Damakewan. 11-14A intu mina pagnonotan muy ya magtaron ta kalneru. Te am angarigan ta itta ya magatut na kalneru na ammi metawag hapa ya takday, a awena hud isirak ya siyamafulu siyam kiden ta panganan da kapye na ange magapag ta takdayen nga netawag? A am naapagan nan a yen ya pake ikatalak na ammi ta awan kiden netawag. A kumanen hapa te Damakewan, te awena ikayat ta itta ya metawag maski ta takday la na kaassangan kiden nga mangurug teyak, te yen ta umange ya Tolayin taga Langit ta lutakin petta ikerutan na ya netawag,\" kunna.\nYa Kwan Tam Mina Gafu Ta Nagliwat Tekitam\n15A ya takday para na bida ni Hesus tekid a\n\"Am angarigan ta itta ya liwat na takday kabagis mu teko a e ka mantu tatakday makibida tentu, a tabarangam. Am ikayat na dangagan ya itabarang mu tentu a awan kad mappya, te nagmappya kanan,\" kunna. 16\"Ammi am angarigan ta awena ikayat kurugan ya uhohug mu tentu a mangalap ka mantu ta takday ono maski duwa na manguffun teko nga mangtabarang, kapye muy ha sangaw ange maguhohug tentu, pettam kumanen itta hapa sangaw ya duwa ono tallu na mangipasikkal ta ngamin uhohugan muy. 17A am awena kid hapa kurugan a mappya mantu ta mebida ya liwat na ta atubang na maggagimung kiden. A am awena hapa ikayat dangagan ya tabarang na maggagimung a ikwenta muy mantu ta kuman na dulay na tolay nga awan mangurug, a awemuy na sangaw pagdulotan.\n18\"A ya pake ibar ku ha tekamuy a intu sangaw ihangat muy ta lutakin ya dana nehangat na Namaratu ewan. A intu sangaw ipalubus muy ta lutakin ya dana nepalubus na Namaratu ewan. 19A ya uhohug ku para tekamuy a maski am itta ya duduwa la tekamuy nga makimallak ta Namaratu ewan, ikid na tatakday la ya nonot muy ta adangan muy tentu a kwan na hala ya ibar muy tentu. 20Te maski am had sin na lugar ya agyan na duduwa ono taltallu la na maggimung gafu ta pangurug da teyak a itta yak hapa ta hebing da,\" kunna.\nYa Bida Na Awanen Nangpakoma\n21A tentu en nabalin nagbida a umabikan hapa i Pedru nga mangpohut tentu.\n\"A am pagliwatan nak na kabagis ku, Afu, a mamempiga mina ya pagpakomak tentu am inaman nak? Gustu de ya mamempitu?\" kunna.\n22A ya tabbag hapa ni Hesus tentu a\n\"Awek ibar ta gustu ya mamempitu, te maski abat ta mamempitu fulu pitu,\" kunna, 23\"te am ikayat muy mesipat ta iturayan na Namaratu ewan a intu mina pagnonotan muy ya keangarigan na takday ari nga nagsingir ta gagatut na tagabu na kiden. 24Te ya takdayen tagabu na a niribribu ta pesuk ya gatut na, 25ammi awan garay ta pagpaga na ta gatut na kiden. A gafu ta awena mapagan ya gatut na kiden a nebar na ari en ta melaku ya lalaki en, a kumanen hapa ta atawa na en kontodu ngamin kiden anak na ikid na ngamin kwa na, petta mapagan ya gatut na kiden. 26Ammi alistu namalentud hapa ya lalaki en ta ari en, te nakimemallak tentu.\n'Ay afu, indagam para haen ya pagpagak, te sa pagan ku ngamin gatut ku,' kunna.\n27\"A gafu ta ikallak na ari en a sa inazi na ya ngamin gatut na, a pinatugut na. 28A tentu en nagtugut a nesimmun na ya sakā tagabu na en nga nakagatut tentu ta mafulu la ta idi, ammi awena para la napagan ya gatut na en. A ka-ma la ginafut na ya hul na en pattalan, a 'Pagam na ya gatut mu,' kunna tentu. 29A alistu namalentud hapa ya segatuten nga nakimemallak tentu,\n'Ay indagam la bit, Kofun, petta makaapagak, te pagan ku sangaw ngamin,' kunna.\n30Ammi awena haman nekallak na takdayen awa enna hud la nedarum, petta mebalud abat ta pakapaga na mina ta ngamin gatut na. 31A gafu ta kumanen a nagdamdam hapa ya kadwan kiden sakā tagabu na, te naita da ya iningwa na awanen nangikallak, a enda nedanug ta ari da en. 32A ta nepangpaalap na ari en tentu a\n'Kuga magdupal kan na tagabu. Inazik haman ya ngamin gatut mu teyak gafu ta pakimallak mu teyak, 33a kumanen mina ya pinarigam ta sakā tagabu men ta pakimallak na en teko,' kunna.\n34\"A gafu ta pake nagporay ya ari en tentu a pinatoli na hala ya gatut na kiden, a nepebalud na hapa petta mapa-gang abat ta pakapaga na hapa ta ngamin kiden gatut na. 35A yen mina ya pagnonotan muy, te kumanen hapa sangaw ya kwan ni Damakewan tekamuy am awemuy hapa pakoman ta mappya ya nagliwat tekamuy.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/18\/","date":"2018-02-20T02:12:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812871.2\/warc\/CC-MAIN-20180220010854-20180220030854-00144.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999998808,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999998807907104}","num_words":1118,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.009,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.473,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matyu 13:23\n23\"A ya hukal kiden nga nehunnak ta mappya na lutak a yen ya keangarigan na makadangag ta uhohug na Namaratu, a itug na hapa ya madangag na, a yen mantu ya kuman na ammay nga makapagmayan ta pake addu, a ta kadwan a makapagmayan kid ta kustu, a ta kadwan medyo makurang la,\" kunna.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/13\/23","date":"2018-02-20T16:00:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812978.31\/warc\/CC-MAIN-20180220145713-20180220165713-00758.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999881983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999881982803345}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.545,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matyu 2:7\n7A ta nepakadangag ni Herud ta uhohug na padi kiden ikid na mangituldu kiden a pinaayagan na hapa ya dumabilbig kiden ta bitwan, petta kabida na kid ta melemad, te damagan na tekid am kanu na araw ikid na hulan ya nelattog na bitwanen nga pakaitan da ta pakeanak na abbingen,","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/2\/7","date":"2018-02-20T07:50:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812913.37\/warc\/CC-MAIN-20180220070423-20180220090423-00034.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000059605,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000059604644775}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.577,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matyu 4:23\n23A sa nahahulun kid ni Hesus nga nagsaned ta ngamin kiden ili ta lugar na Galileya, te mangituldu hapa i Hesus ta kapilya na Hudyo kiden. A nepadangag na hapa ya damag na pangikerutan na Namaratu, yaga pinagmappya na hapa ya magtatākit kiden ta magdaduma na takit ikid na pagzigātān.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/4\/23","date":"2018-02-20T08:02:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812913.37\/warc\/CC-MAIN-20180220070423-20180220090423-00052.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999990463,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999990463256836}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.021,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.588,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matyu 3:7\nYa Pangaskasaba Ni Hwan\n7A ta nepakaita ni Hwan ta umange hapa magpazigut ya addu na Pariseyu ikid na Saduseyu nga mangituldu ta relisyon na Hudyo kiden a pake nagsasitangan na kid hapa.\n\"Kuga magimmamappya kam ta pagzigut muy. Awemuy mina pahig muy ta melillik kam sangaw ta pama-gang na Namaratu gafu ta pagzigut muy,","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/3\/7","date":"2018-02-24T00:39:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891814872.58\/warc\/CC-MAIN-20180223233832-20180224013832-00195.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9998809099,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9998809099197388}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.536,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matyu 18:15\nYa Kwan Tam Mina Gafu Ta Nagliwat Tekitam\n15A ya takday para na bida ni Hesus tekid a\n\"Am angarigan ta itta ya liwat na takday kabagis mu teko a e ka mantu tatakday makibida tentu, a tabarangam. Am ikayat na dangagan ya itabarang mu tentu a awan kad mappya, te nagmappya kanan,\" kunna.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/18\/15","date":"2018-02-18T23:45:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812293.35\/warc\/CC-MAIN-20180218232618-20180219012618-00084.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9998598099,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9998598098754883}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.364,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matyu 4:17\n17A ta neaange ni Hesus ta ili na Kapernayum a pinegafwanan na ya mangipadangag ta damag na pagturay na Namaratu ta tolay kiden, a ya nebar na hapa ta tolay kiden a\n\"Ulin muy ya gagangay muy, te ittan ya Dafu muy nga nekari na Namaratu ta magturay tekamuy,\" pakakin.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/4\/17","date":"2018-02-25T21:54:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891817437.99\/warc\/CC-MAIN-20180225205820-20180225225820-00025.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000034571,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.000003457069397}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.627,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matyu 5\nYa Netuldu Ni Hesus Ta Utun Na Bagetay\n(Lk 6:20-30)\n1A gafu ta dumadagdag hapa ya pake addu na tolay teg Hesus a gimon kid hapa ta bagetay. A ta nepagtuttud ni Hesus a enna hapa kinalihung na ituldu na kiden petta dangagan da ya ituldu na. 2A ya netuldu na tekid a intu yan:\n3\"Ya ngamin kiden makkamu ta itta ya pagkurangan da a nagāsāt kid, te Namaratu sangaw ya makkamu tekid,\" kunna.\n4\"A ya magdamdam hapa gafu ta dulayen ta paglelehutin a nagāsāt kid hapa, te Namaratu sangaw ya manabtabang ta damdam da.\n5\"A nagāsāt hapa ya ngamin kiden masippat, te yen kid sangaw ya makaalap ta ngamin lutakin nga pinadday na Namaratu ewan.\n6\"A nagāsāt hapa ya ngamin kiden iminam ta mappya na gagangay, te uffunan na kid hapa sangaw na Namaratu.\n7\"A ya ngamin kiden makipagrikna ikid na mangikallak a nagāsāt kid hapa, te ikid hapa ya ikallak na Namaratu ewan.\n8\"A nagāsāt hapa ya tolay kiden nga matunung ya agnonotan da, te maita da sangaw ya Namaratu.\n9\"A nagāsāt hapa ya ngamin kiden mangpakappya ta magtatapil, te yen kid ya ikwenta na Namaratu ta anak na nga megitta tentu.\n10\"A ikamuy hapa nga tapangan da gafu ta matunung ya gagangay muy a nagāsāt kam hapa, te Namaratu sangaw ya makkamu tekamuy.\n11\"A am angarigan mantu ta amāmatan da kam, ikid na tapangan da kam, ikid na padpadulayan da kam gafu ta pangurug muy teyak a nonotan muy ta nagāsāt kanan. 12A mappya ta magayayat kanan, te pake dakal sangaw ya isagolyat na Namaratu tekamuy. A awemuy la magdamdam, te nonotan muy mina ya aglavun kiden na Namaratu ta palungu na araw, te kagitta muy kid hapa nga natapangan.\"\nYa Keangarigan Na Mangurug\n13A ya netuldu na para tekid a\n\"Ikamuy nga mangurug teyak a kuman kam na asin nga mekikkihu ta awan kiden mangurug, te ikamuy mina ya mangatad ta pagkappyanan da. Ammi nonotan muy mina ya gagangayen asin, te am imawan ya apgad na a awan sangaw ta kapkappyan na, a mewarad sangaw ta dalan, petta kelubegan na tolay kiden.\n14\"A ya takday para pangiangarigan ku tekamuy a ikamuy hapa ya kuman na zilag nga magpadakar ta tolay kiden. A mappya mantu ta awemuy ilingad ya pagdakar muy, petta pake maita ta kuman na ili nga napatayuk ta toktok na bagetay. 15A am itta ya nagpagatang ta zilag na ta bali na a enna hud itagu ta umag na kalamba awa itun na haman ta kabagawan na, petta madakaran ya ngamin umag na bali en. 16A kumanen hapa mina tekamuy, te mappya ta awemuy ikamat ya pagdakar muy ta ikattolay muy kiden, petta maita da hapa ya kappyanan na tarabaku muy, a ikayat da hapa sangaw dayawan ya Namaratu ta kuman na ikamuy.\nYa Ituldu Ni Hesus Ikid Na Lintigen\n17\"A awemuy mina pahig ta yen ya neangek sin petta azin ku ya lintig na Namaratu ikid na nesurat na aglavun kiden, te awek kid azin awa pake ipaitak hud la ya ikayat da uhohugan, 18te ya pake ibar ku tekamuy a mapmappya ta lumitap ya langitewan pase lutakin ammi ta maazi ya maski kaassangan na letra ta lintig na en, te mappya ta sa magdulot ya ngamin nesurat ta lintig na en. 19A maski am inya sangaw ya magsoysoy ta maski kaassangan na uhohug ta lintig na en ikid na manansanat hapa ta kadwan petta magsoysoy kid hapa a aweda sangaw mesipat ta tolay kiden nga iturayan na Namaratu ewan. Ammi ya kanayun mangidulot ikid na mangituldu ta lintig na en a yen kid sangaw ya igitta na Namaratu ta kaispotan na tolay na kiden. 20Te ya pake ibar ku tekamuy a mapmappya mina ta magsurok ya kappya muy ammi ta kappya na Pariseyu kiden nga kampon la mappya ya tarabakun da, te am awan a awemuy sangaw mesipat ta iturayan na Namaratu ewan.\nYa Ituldu Ni Hesus Ta Magporay\n21\"Dana nadangag muy hapa ya netuldu da ta popolu kiden dadagkal muy ta\n'Awemuy mamapasi ta tolay, te maski am inya sangaw ya mamapasi a medarum sangaw ta atubang na mangpa-gang ta makaliwat,' kunda tekid.\n22Ammi ya uhohug ku tekamuy ta ayanin a maski am magporay kam ta ikattolay muy a medarum kam sangaw ta atubang na Namaratu ewan. Te am 'Awan ka ta kapkappyan,' kummuy ta ikattolay muy a medarum kam ta atubang na mangpa-gang ta makaliwat, a mewarad kam sangaw ta pangtaguhali na Namaratu ewan. 23A am angarigan mantu ta itta ka ta bali na Namaratu nga makimallak, a manonot mu ya liwat mu ta kagittam tolay, 24a e ka bit makikoma tentu, kapyem ange ha makimallak. 25A am itta ya mangidarum teko gafu ta liwat mu tentu a mappya ta alistu ka makikoma tentu ta awena para la nepangidarum teko. Te am nedarum na kan ta kwes a igawat na ka sangaw na kwes ta polis petta ibalud da ka. 26A talaga ta awem sangaw makauhet abat ta nabalin na ya pangikarum ta ngamin liwat mu.\nYa Ituldu Ni Hesus Ta Magatattug\n(Mk 10:11; Lk 16:18)\n27\"A dana nadangag muy hapa ya netuldu ni mina Moses ta idi ta 'Awem mangadallaw,' kunna. 28Ammi ya uhohug ku tekamuy ta ayanin a maski am inya ya mangit-ita ta babbay gafu ta pagattugān na a nekwenta hala ta mangadallaw ya nonot na en. 29A yen ta ibar ku ta tagtakday tekamuy ta am magliwat ka mina gafu ta sanatan na ka na takday matam a mappya ta kilotam ya matamen petta iwarad mu, te mapmappya ta mewarad ya takday la na matam ammi ta sa mewarad sangaw ya ngamin barim ta pangtaguhali na Namaratu ewan. 30A am masanat ka magliwat gafu ta takday kamat mu a mappya ta gappakam ya kamat men petta iwarad mu, te mapmappya ta awan ya takday kamat mu ammi ta sa mewarad sangaw ya ngamin barim ta pangtaguhali na Namaratu.\nYa Ituldu Ni Hesus Ta Makigungay\n31\"A ya netuldu hapa ni Moses ta idi a\n'Maski am inya ya makigungay ta atawa na a mappya ta atadan na ta papel na pakigungay na tentu,' kunna.\n32Ammi ya uhohug ku tekamuy ta ayanin a maski am inya na lalaki ya makigungay ta atawa na a ya lalaki en sangaw ya makaliwat am makiatawa ha ya negungay na en, te kuman na napersa nakikadallaw, ammi awan bale am apolu nakikadallaw ya babbayen kapye na igungay na lalaki en. A maski am inya ya mangatawa ta negungay na en a nekwenta hala ta mangadallaw.\nYa Ituldu Ni Hesus Ta Magpagasingan\n33\"A dana nadangag muy hapa ya netuldu ta dadagkal muy kiden gafu ta pagpagasing muy, te ya nebar ni mina Moses a\n'Am itta ya ikarim nga ipagasingam ta Namaratu ewan a awem mantu mangilogot, te idulot mu ya nekari men,' kunna.\n34Ammi ya uhohug ku tekamuy a awemuy malat magpagasingan ta maski am anu ya ngagan na, te makaliwat kam. 'Ampade mahunnak sangaw ya langit am tulad ya ikari kin teko,' awemuy kumin, te pagyanan na Namaratu ya langitina. 35'Ampade lumitap ya lutakin am awek idulot ya kinan ken,' awemuy hapa kumin, te ya lutakin ya pagkasoyadan na takki na Namaratu ewan. A awemuy hapa ikabat ya ili na Herusalem, te yen sangaw ya pagyanan na Ari en nga pagtogkokan na Namaratu. 36A awemuy hapa ikabat ya huk na ulu muy, te awan haman ta makkwa muy ta huk muy petta mauli mina. 37Am itta ya onan muy a 'On,' kummuy la ten. A am itta ya aweyan muy a 'Awek,' kummuy la ten. Te am magpagasingan kam para a yen ya tarabaku ni Satanas.\nYa Ituldu Ni Hesus Ta Mangibalat\n38\"A ya takday ha nadangag muy nga netuldu ni mina Moses a\n'Am itta ya mangbattak ta matam a battakam hapa ya mata na. A am pakkan na ya ngipam a pakkam hapa ya ngipan na,' kunna.\n39Ammi ya uhohug ku tekamuy ta ayanin am itta ya mangwa ta dulay tekamuy a awemuy la ibalat. Am lappagan na ya pahingil mu a itayam hala tentu ya taakub. 40A am idarum na ka petta alapan na ya barawasim a iatad mu hala kontodu kamasitam. 41A am persan na ka mehulun tentu abat ta takday kilumetru a hulunam la maski abat ta duwa na kilumetru. 42Am itta ya adangan na ono gubatan na teko a iatad mu la.\nYa Gagangay Na Mangidduk\n(Lk 6:31-36)\n43\"A ya takday ha nga nadangag muy nga netuldu da ta idi a\n'Iddukam ya makikofun teko, ammi ya makitapil teko a awem la ikallak,' kunda.\n44Ammi ya uhohug ku tekamuy a iddukan muy ya makitapil tekamuy, a pakimallak muy hapa ya mangigaged tekamuy, 45pettam megitta kam ta Dama muyewan Namaratu. Te ya gagangay na Dama muyewan a paglattogan na ya bilag na en ta ngamin tolay, dulay am dulay ikid na mappya am mappya, yaga pagudanān na hapa ya agyan na magliwat pase awan magliwat. 46A mappya ta kunna ten ya tarabakun muy, te am intu la iddukan muy ya mangidduk tekamuy a itta hud sangaw ya pangsagolyat na Namaratu tekamuy, te awan haman ta pagdaduman muy na magdarogas kiden nga mangidduk ta mangidduken tekid. 47A am intu la pagdulotan muy ta bali muy ya kahulun muy kiden a had kukunna mantu imaddu na tarabaku muy ammi ta tarabaku na awan kiden makkamu ta Dyos muy. 48Mappya mantu ta awan ta taliban muy ta pangidduk muy petta megitta kam ta Dama muyewan Namaratu, te awan ta idaduma na ta ngamin tekamuy.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/5\/","date":"2018-02-21T05:26:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891813431.5\/warc\/CC-MAIN-20180221044156-20180221064156-00626.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000053644,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000053644180298}","num_words":1562,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.517,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matyu 6\nYa Ituldu Ni Hesus Ta Manglimut\n1A ya ituldu para ni Hesus tekid a\n\"Itan muy ta ipabuya muy ya kappya muy ta atubang na tolay petta dayawan da kam, te am kunna ten ya tarabakun muy a awan sangaw ta pangsagolyat na Dama muyewan tekamuy. 2A am angarigan mantu ta manglimut kam a awemuy ipadangag ya panglimut muy ta kuman na gagangay na magimmamappya kiden, te intu la pangatad da am itta kid ta umag na paggagimungan ikid na dapun, petta pahig na tolay kiden ta masikan ya pangidulot da ta lintig na Namaratu. Ammi ya pake ibar ku tekamuy a naalap dan ya sagolyat da ta pangdayaw na tolay kiden tekid. 3A am angarigan mantu ta manglimut kam a awemuy la ibabar maski ta pake abikanen nga kofun muy, 4te mangatad kam hud la am awan ta makaita, a ya Dama muyewan nga makaita ta ngamin ya mangsagolyat sangaw tekamuy.\nYa Ituldu Ni Hesus Ta Makimallak\n(Lk 11:1-13)\n5\"A kumanen hapa am makimallak kam ta Namaratu a awemuy la parigan ya magimmamappya kiden nga ape la magdayaw ta Namaratu. Te am makimallak yen kid a ikayat da ipaita ya pakimallak da ta umag na kapilya da ikid na ang-angen na tolay, petta pahig na tolay kiden ta abikan kid ta Namaratu, ammi naalap dan malat ya sagolyat da ta pangdayaw na tolay kiden tekid. 6A am itta mantu ya mayat makimallak a ange mina tatakday ta awan ta totolay nga makaita ikid na makadangag tentu. A ya Dama na ewan nga awan maita a intu hapa la sangaw ya makaita ikid na mangsagolyat tentu.\n7\"A kumanen hapa am makimallak kam tentu a awemuy totolin uhohugan ya takday la ta kuman na akkimallak na Hentil kiden ta dyos da kiden. Parig da ta dangagan na kid na dyos da gafu ta kaddu na uhohugan da, 8ammi awemuy parigan ya akkimallak da, te ya Dama muy ta langitewan a dana amu na am anu ya masapul muy maski awemuy para la inadang tentu.\n9\"A mappya mantu ta kumanin ya pakimallak muy:\n'Ay, Afu, nga Dama mi ta langit, ampade nonotan na ka mina na ngamin tolay sin,\npetta sa ikamat da ya ngagam, 10ikid na makituray kid teko,\npetta kanayun magdulot hapa ya ngamin ikayat mu ta lutakin ta kuman na tarabakun da ta langitina.\n11A atadan na kami haen, Afu, ta kanan mi ta kinanghahaw.\n12A pakoman na kami hapa ta liwat mi kiden teko, te napakoma min hapa ya nagliwat tekami.\n13A awena kami doban ta pagliwatan mi, te ikerutan na kami hud la ta pangparuba ni Satanas tekami. Amen.'\n14\"A mappya ta dana pakoman muy ya nagliwat tekamuy kapye muy makipakoma ta Dama muyewan, petta pakoman na kam hapa. 15Te am awemuy pakoman ya ikattolay muy nga nagliwat tekamuy a awena kam mantu pakoman na Dama muyewan ta liwat muy.\n16\"A am ngilinan muy ya arawen nga aweda pangan gafu ta damdam muy ikid na pakimallak muy a awemuy ipaita ya damdam muy ikid na bisin muy ta kuman na magimmamappya kiden nga ape magdamdam, te dana tunan da ya ulu da ikid na mukat da ta lafu, petta maita na tolay kiden ta aweda pulus mangmangan. Ammi naalap dan malat ya sagolyat da ta pangdayaw na tolay kiden tekid. 17A am awemuy mantu mangan a magamwas kam ikid na magtagetay kam ta kuman na gagangay muyen hala, 18petta bakkan ta tolay ya makaita ta awemuy pangan am awa Dama muyewan nga awemuy maita, a intu hapa la ya makkamu ta damdam muy ikid na mangsagolyat tekamuy.\nYa Ituldu Ni Hesus Ta Maginggum\n19\"A mappya hapa ta awemuy maguknud ta pagba-nang muy ta lutakin, te perdin na sangaw na ulolag ikid na duping, yaga sarokan na sangaw na tulisan petta takawan na. 20Mapmappya hud la ta isaned muy ya sobra na kwa muy, petta magserbi ta kappyanan na ikattolay muy kiden. Te am kunna ten ya tarabakun muy a itta sangaw ta Namaratu ewan ya pagba-nangan muy nga awan maperdi, a awena masi-ged na tulisan. 21Te am itta la ta Namaratu ewan ya pake kengan muy a yen la ya agyan na nonot muy.\n22\"Ya mata muy kidina ya mangatad mina ta dakar na bari muy, a am mappya ya mata muy a sa madakaran ya ngamin bari muy. 23Ammi am dulay ya mata muy a sugiram hapa sangaw ya ngamin bari muy. A am sugiram mantu ya magdakar mina ta bari muy a pake sugiram kanan. 24A yen ta ibar ku hapa tekamuy ta awena mabalin ta duwa ya dafu muy, te am pake ikayat muy ya takday a kuman na ikatupag muy ya takdayen, a am sa idulot muy ya ikayat na takday a kuman na aweyan muy ya takdayen. A yen ta awemuy mapaggindan manonot ya Namaratu ikid na pagba-nang muy hapa.\n25\"A ya pake ibar ku mantu tekamuy a awemuy mina burungan ya pagkatolay muy am anu sangaw ya kanan muy ikid na inuman muy. A awemuy hapa burungan am anu sangaw ya pagbarawasi muy, te Namaratu haman ya nangatad ta bari muy ikid na angat muy, a awena hud iatad ya magserbi ta angat muy ikid na bari muy? 26Intu mina pagnonotan muy ya mamanuk kiden, te aweda haman magmula ikid na maggapas, yaga aweda haman maguknud ta kanan da, ammi mangan kid hala, te ya Dama muyewan ya makkamu ta kanan da. Ammi tekamuy a pake mesasita kam tentu ammi ta mamanuk. 27A maski am magburung kam mina a itta hud ya medagga ta pagkatolay muy maski ta takday la na oras gafu ta pagburung muy? 28A annun muy hapa burungan ya pagbarawasi muy? Itan muy la ya lappaw kiden awa aweda haman magbannag magdaget ta kuman na barawasi da, ammi magispot kid hala. 29Pake is-ispot kid ammi ta Ari en mina Solomun, te awena haman negitta na kalalaki na nepagbarawasi na ta kalalaki na lappaw kiden. 30A am kumanen mantu ya kalalaki na pabarawasi na Namaratu ta kaddat kiden nga makalimagan kapye da matongradan a awan hud ta pangkenga na tekamuy ta pagbarawasi muy?\n\"Anu haman ta assang la ya pangikatalak muy tentu? 31Awemuy mantu burungan am had ya pangalapan muy sangaw ta kanan muy ikid na inuman muy ikid na pagbarawasi muy, 32petta awemuy megitta ta awan kiden makkamu ta Dyos muy, te yen kid ya kuga mafulotan nga magburung ta pagkatolay da. Ammi ya Dama muyewan ya makkamu ta ngamin masapul muy, 33a am intu apolu karagatan muy ya ikayat na Namaratu ikid na patarabaku na tekamuy a sa medagga hapa sangaw ya ngamin masapul muy. 34A awemuy mantu burungan ya masapul muy sangaw ta lakwat, te awemuy para la amu am anu ya dumatang ta lakwat. A awemuy mina daggan ya burung muy, te gustun ya burung muy para ayanin na araw.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/6\/","date":"2018-03-21T20:42:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257647692.51\/warc\/CC-MAIN-20180321195830-20180321215830-00657.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000042915,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000042915344238}","num_words":1125,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.013,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.508,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Matyu 23\nYa Pangpaliwat Ni Hesus Ta Pariseyu Kiden\n(Mk 12:38-40; Lk 11:37-54)\n1A ta pagyan da para la ta simbaanen a nedulot ni Hesus ya mangituldu ta ituldu na kiden ikid na kadwan kiden tolay.\n2-3\"Mappya ta kurugan muy ya ituldu na Pariseyu kiden ikid na mangituldu kiden, te itta ya turay da nga mangituldu ta lintig kiden nga netuldu ni Moses. Ammi awemuy parigan ya gagangay da, te aweda haman idulot ya ituldu da tekamuy, 4yaga addu hapa ya patarabaku da ta awena mabalinan na tolay kiden, a aweda kid uffunan ta maski assang la. 5A addu hapa ya tarabakun da petta pahig na kadwan ta masikan ya pangurug da ta Namaratu, te isurat da ya lintig kiden na Namaratu, kapye da ibārungut ta mukat da, ikid na ipatāpāt da hapa ta kamat da kiden, yaga pake paispotan da ya gayadan na barawasi da. 6A am itta ya pabuya ono gimung a pilin da para ya pake kaispotan na agtuttudan. 7A am itta kid ta lugar na addu na tolay a karagatan da hapa ya pangdayaw na tolay kiden tekid, a pake ikaykayat da am 'Ser,' kummuy tekid.\n8\"Ammi tekamuy a awemuy padayaw ta 'Ser,' te sa magkakabagis kam haman, a tatakday la ya mistro muy. 9A awan mina ta ikwenta muy ta pinakadama muy ta ikattolay muy kiden, te tatakday la ya Dama muy ta langitewan. 10A awemuy hapa padayaw ta 'Afu,' te intu la dafu muy ya Ari en Kristu nga netun na Namaratu ta makkamu tekamuy. 11A ya manguffun tekamuy ta kuman na tagabu a yen ya mekwenta ta kadakalan muy, 12te maski am inya sangaw ya mangpātā-nāng ta bari na a mapaākban sangaw, ammi ya imunnan magpaakban ta bari na a yen sangaw ya mapātā-nāng,\" kunna.\n13A ya uhohug ni Hesus ta Pariseyu kiden ikid na mangituldu kiden ta lintig kiden a\n\"Kakallak kam sangaw, ikamuy nga magimmamappya, te tabtabangan muy garay ya isassarok na tolay kiden ta pangikerutan na Namaratu. Gafu ta awemuy mangurug a tabtabangan muy hapa ya mayat kiden mangurug. 14A kakallak kam hapa sangaw, te sisteman muy ya babay kiden nga nabalu, petta maalap muy ya bali da, yaga pādanukan muy ya pakimallak muy petta pahig na tolay kiden ta abikan kam ta Namaratu ewan, ammi pake padakalan na hapa sangaw ya pama-gang na tekamuy. 15A kakallak kam sangaw, ikamuy nga Pariseyu ikid na mangituldu gafu ta magimmamappya kam. Te maski am takday la na tolay a yen ya pake pakolangan muy petta ikayat na simarok tekamuy. Ammi am pake netuldu muy a nagbalin ta pake magimmamappya ammi tekamuy.\n16\"Kakallak kam sangaw, ikamuy nga daram na mangituldu, te am itta ya magpagasingan ta ngagan na simbaan na Namaratu a ibar muy ta awan ta kwenta na pagpagasingan na, ammi am magpagasingan ta ngagan na balituken ta simbaanen a ibar muy ta liwat na am awena idulot ya nekari na en. 17Nagdaram kam nga awan ta nonot, te ya kuman na uray muy a dakdakal ya balituken ammi ta simbaanen, ammi ya simbaanen haman ya mangatad ta kwenta na balituken. 18A ya takday para uhohugan muy a\n'Am itta ya magpagasingan ta ngagan na angiatangan a awan ta kwenta na, ammi am magpagasingan ta ngagan na neatangen a liwat na am awena idulot ya nekari na en,' kummuy haman.\n19Kuga daram kam! te awan haman ta kwenta na neatangen am bakkan haman ta angiatanganen ya nagafun na kwenta na. 20A am itta mantu ya magpagasingan ta ngagan na angiatanganen a mesipat hapa ya ngamin netun ten. 21A am itta ya magpagasingan ta ngagan na simbaanen a mesipat hapa ya Namaratu ewan nga magyan ten. 22A am itta magpagasingan ta ngagan na langitewan a mesipat hapa ya Namaratu ewan, te ya langitewan ya pagyanan na.\n(Lk 13:31-35)\n23\"A kakallak kam sangaw, ikamuy Pariseyu ikid na mangituldu gafu ta magimmamappya kam, te am kwentan muy ya mekamafulu en ta apit muy nga ibingay muy ta Namaratu ewan a pake sukatan muy ta mappya petta awena nasurok ikid na awena makurang. Ammi ya pake mesasita en nga patarabaku na tekamuy nga matunung ikid na mangikallak ikid na awan mangilogot a yen kid haman ya taliban muy. Mapmappya ta yen kid mina ya pake nedulot muy kontodu pangiatad muy ta mekamafulu ta kwa muy. 24Ammi daram kam haman na mangituldu, te intu masamgad muy ya alaassangen, ammi ta dappugen a awemuy masamgad.\n25\"A pake kakallak kam sangaw, ikamuy nga magimmamappya, te pakappyan muy ya bari muy petta ispot ya maita na tolay, ammi ilemad muy haman ya itta ta nonot muy nga paginggum muy ikid na pagattug muy. 26Daram kam mantu na Pariseyu. Dana pakappyan muy mina ya nonot muy nga awena maita na tolay, petta ispot hapa sangaw ya maita da ta bari muy.\n27\"A pake kakallak kam sangaw, ikamuy nga Pariseyu ikid na mangituldu, te kuman kam na tanam kiden na semyento nga pinintoran da ta furaw petta ispot. Ammi napannu haman ta tulang na nasi ikid na kompormi na matapang. 28A ta kuman na maita na tolay tekamuy a mappya kam, ammi napannu ya nonot muy ya ngamin dulay ikid na pagimmamappya muy.\n29\"A kakallak kam sangaw, ikamuy nga Pariseyu ikid na mangituldu, te am appiyan muy ya tatānam na aglavun kiden a tunan muy kid hapa ta magmagannud na ispot, 30te ape madamdam kam tekid.\n'Ay, am natolay kami mina ta araw na dadagkal mi kiden awemi nekabat tekid nga namapasi ta aglavun kiden,' kummuy.\n31A yen mina ya pakanonotan muy ta liwat muy, te ibar muy haman ta awan ta liwat na Hudyo gafu ta simsima kam ni mina Abrahamen, ammi ipasikkal muy hala ta anak kam na namapasi kiden ta aglavun kiden. 32-33Had kukummuy mantu makalillik ta pama-gang na Namaratu tekamuy, te anak kam haman na madagaten. A ikamuy hala sangaw ya mangibalin ta pinegafwanan na dadagkal muy kiden, 34te itta sangaw ya doban ku tekamuy nga aglavun ikid na mangituldu ikid na malalaki magnonot, a papasin muy sangaw ya kadwan, ikid na pagappan muy ya kadwan, a ta kadwan a paligatan muy kid, ikid na dadagdagan muy kid ta kompormi na lugar nga pagbilagan da. 35A yen ta ikamuy nga magimmamappya ya mesipat ta pama-gang na Namaratu ta dadagkal muy kiden, te sa makaliwat kam ta pasi na mappya kiden tolay nga pinapasi da addet te mina Abel nga awan ta liwat addet te mina Zikaraya nga anak ni Barakiya, nga pinapasi muy ta hahat na simbaanen ikid na angiatanganen. 36A kakurugan ya uhohug ku tekamuy ta ikamuy ngamin ya pangibalatān na Namaratu ta pasi na inin kid na tolay.\"\nYa Pagdamdam Ni Hesus Ta Tolay Kiden Taga Herusalem\n(Lk 13:34,35)\n37A gafu ta madamdam i Hesus ta pagdaram na sakā tolay na kiden a tinangitan na kid;\n\"Ay, anak ku nga taga Herusalem; mamempiga yak mina nga nangikerutan tekamuy ta kuman na manuken nga mangukup ta piyak na kiden, ammi awemuy ikayat, awa pinapasin muy hud la ya aglavun kiden nga dinob na Namaratu ta mangaskasaba tekamuy. 38A ta ayanin a awena kam pagyanan na Namaratu ewan. 39A ibar ku tekamuy ta awedak sangaw maita am awemuy ulin ya nonot muy, petta dayawan muy ya pinakabari na Namaratu nga dinob na tekamuy,\" kunna.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-09","url":"http:\/\/bibles.org\/agt-AGTNT\/Matt\/23\/","date":"2019-02-19T22:39:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-09\/segments\/1550247493803.26\/warc\/CC-MAIN-20190219223509-20190220005509-00150.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999976158,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.999997615814209}","num_words":1191,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.525,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"2\nYa Masikan Na Pumasil Ta Namaratu\n1 A itta hapa ya pake ipasikkal ku tekamuy, kahkahulun, gafu ta iange sangaw ni Afu Hesus ikid na pangdafung tam tentu ta utun. 2-3 Te yen ya pakikekallak mi tekamuy ta awemuy la mapopoyung ikid na malangga gafu ta takwan na bida nga madangag muy. Te am itta ya madamag muy ta nagpasa kān ya araw na iange na Dafu tamewan, a awemuy la kurugan, petta awemuy maayayyaw. Te maski am had sin ya pagafun na madamag muy, am yen ya mepadangag tekamuy, ono am linavun na tolay, ono am nesurat mi kān, a awemuy la kurugan, te tulad haman. Te am tanagay na ya datang ni Afu Hesus ta lutakin a mapolu bit ya pagtalekud na tolay kiden ta Namaratu ewan, kapye na hapa lumattog na tolayen nga masikan mamadday ta dulay. Ammi yen ya gagangay na agyan na ya pagtaguhalin na Namaratu, 4 te ikatupag na ya Namaratu ikid na ngamin kiden na dyos, a pake pātā-nāngan na hapa sangaw ya bari na, petta intu hapa la sangaw ya maguray nga ange magtogkok ta agtogkokan na Namaratu ta bali na en, te ipadangag na sangaw ta intu hapa la ya Dyos.\n5 Ammi dana amu muy haman ye-yen na bida, te yen ya kanayun nabidak tekamuy ta kettaken para la tekamuy. 6 A dana amu muy mantu am inya ya manggubat ta ayanin, te intu ya manggubat, petta dana iparan na ya paglattog na tolayen nga mamadday ta dulay, te itta sangaw ya araw na. 7 Te ya mamepegafu en ta dulay a magdaggun na magtarabaku ta melemad, a intu hala ya manggubat ta ayanin addet ta ittan ya tolayen nga masikan mamadday ta dulay, 8 (v 8a)* Ya gadwa na bersikulo 8 a netulfu ta bersikulo 12 petta matarus ya bida. a yen hapa sangaw ya pakipaita na ta ngamin tolay. 9 Ammi Satanas ya mamaspasikan tentu petta itta ya pakapangwa na nga mamadday ta addu na pakaitan nga mangayayyaw ta tolay kiden.\n10 A gafu ta addu sangaw ya pangayayyaw na nga dulay a malogon maayayyaw ya gagangay kiden magimperperdi, te aweda haman ikatalak ya kakurugan na uhohug nga mangikerutan mina tekid. 11 A gafu ta aweda ikatalak, a ipalubus na Namaratu ta maayayyaw na kid na masikan na mangayayyaw, petta kurugan da ya tulad, 12 (v 12,8b) pettam kumanen a sa pa-gangan na kid sangaw, gafu ta pake ikaykayat da ya mangwa ta dulay ammi ta mangurug ta uhohug na en. Ammi am makipaita hapa sangaw i Afu Hesus nga magafu ta langit, a papasin na hapa ya mamaddayen ta dulay gafu ta dangang na bari na en ikid na pakapangwa na uhohugan na.\nYa Pangkenga Na Namaratu Ta Tolay Na Kiden\n13 Ammi mappya tekamuy, kahkahulun, te pake iddukan na kam na Namaratu ewan, a dakal hapa ya talak mi tentu gafu tekamuy, te addet ta awena para la pakapadday na paglelehutin, a dana nekari na ta mekerutan kam. A negungay na kam hapa na Kahalwa na en, petta mangurug kam ta uhohug na en. 14 A yen ta inagagay na kam hapa gafu ta mappya en damag nga nepadangag mi tekamuy, petta mesipat kam hapa ta kalalaki na Dafu tamewan Hesus nga Mangikerutan. 15 A mappya mantu, kahkahulun, ta pake magintak kam te Hesus, ikid na pake itug muy ya ngamin netuldu mi tekamuy ta ketta mi en tekamuy, a kumanen hapa ta surat mi in tekamuy.\n16 A mappya tekitam, kahkahulun, te ya Dafu tamewan Hesus nga Mangikerutan ikid na Dama tamewan Namaratu, a ikid hapa la ya nangipasikkal ta pangidduk da tekitam. Te gafu ta kallak da en tekitam a itta ya mangpaturad ta nonot tam nga magnayun, a itta hapa ya ikatalak tam ta matolay kitam. 17 Ampade padakalan da para ya turad muy ikid na sikan muy, petta mappya sangaw ya ngamin tarabaku muy ikid na uhohugan muy.\n*2:8 Ya gadwa na bersikulo 8 a netulfu ta bersikulo 12 petta matarus ya bida.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-18","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/2TH02.htm","date":"2019-04-26T03:42:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-18\/segments\/1555578759182.92\/warc\/CC-MAIN-20190426033614-20190426055614-00144.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999997616,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.9999997615814209}","num_words":640,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.514,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Ya Nagmatakar Te Hwan Gafu Te Hesus Kristu\nYa Gafu Na Suratin Yan\nA ya nagsuraten ta isin na surat a intu hala ya Hwan nga nagsurat ta damagen gafu te Hesus Kristu, ikid na tallu kiden surat nga apisi. Ammi ta nepagsurat na ta suratin yan a pake laklakay, a nafukuk ta Fugu na Patmos gafu ta pangipadangag na ta damag ni Hesus. Te ya pinakadakal na gubyernu na Roma a aweda nangurug ta Namaratu, te takwan ya dyos da, a aweda ikayat ta itta ya mangipadangag ta takwan na dyos. A yen ta nefukuk da i Hwan.\nAmmi kallak na Namaratu te Hwan, te maski nafukuk a addu ya nepaita ni Afu Hesus tentu, petta amu na ikid na isurat na ya dumatang ta lutakin ta pagaddetan na arawin yan. A ya nesurat ni Hwan a intu yan:\n1\nYa Nagafun Na Suratin Yan\n1 Ye-yan ya bida na pinagmatakar ni Hesus Kristu teyak, te dana nebar na Namaratu tentu, petta yen ya pakkamun na tolay na kiden ta dumatang sangaw ta paglelehutin, te mappya ta mavit ya datang na. A dinob ni Hesus ya anghel na en teyak, petta ipakamu na ya pinagmatakar ni Hesus teyak. 2 A iyak mantu ya mangipasikkal ta Uhohug na Namaratu ikid na ngamin nepakamu ni Hesus teyak nga naitak ikid na nadangag ku gafu ta nagmatakar teyak. 3 A itta hapa sangaw ya bendisyon na Namaratu ta ngamin kiden mangbasa ta ngamin nalavun ta isin, kumanen hapa ta ngamin kiden mangdangag ikid na mangitug ta ngamin nesurat ta isin, te tanagay na ya araw na datang na.\nYa Uhohug Na Nagsuraten\n4-6 A iyak i Hwan, a ye-yan mantu ya surat ku tekamuy ngamin nga maggagimung ta pitu kiden kapilya ta lugar na Asya.\nAmpade kanayun pasinapān na kam na Namaratu ewan ikid na Kahalwa na en ikid ni Hesus Kristu. Te ya Namaratu ta idi a intu hala ta ayanin, a intu hala sangaw ya umange. A ya Kahalwa na en hapa ya kahulun na nga makapangwa ta ngamin. A i Hesus hapa ya mekatalak nga nangipasikkal ta kakurugan, ikid na napopolu en natolay ta pasi, ikid na kata-nangan ta ngamin kiden magturay ta paglelehutin.\nAmpade intu ya madaydayawan ikid na masikan magturay addet ta addet, te gafu ta pangidduk na tekitam ikid na daga na en a naubadan kitam ta liwat tam kiden. A pinagbalin na kitam hapa ta kuman na padi na kiden, petta magserbi kitam nga makipagturay tentu, ikid na mangiatang ta pangdayaw tam ta Dama na ewan Namaratu. Onay!\n7 A pake nonotan muy yan! Te dumatang na sangaw i Hesus, a hulunan na kulam kiden na Namaratu, a sa maita da sangaw na ngamin tolay ta utun na lutak, kontodu namapasi kiden tentu. A magagayoy sangaw ya ngamin tolay ta ngamin paglelehutin gafu ta ange na, te ihulun na ya pangpa-gang na ta lutakin. A kurug ta dumatang sangaw yan. Onay!\n8 A ya uhohug na Namaratu nga Dafu tamewan a\n\"Iyak ya mangigafu ikid na mangibalin ta ngamin,\" kunna.\nTe intu hala ya itta ta idi, a intu hala ta ayanin, a intu hala sangaw ya umange nga seppakapangwa ta ngamin.\nYa Bida Ni Hwan Ta Naita Na En\n9 A iyak, Hwan, ya takday kabagis muy nga nedagga te Afu Hesus, a kahulun dak hapa nga mesipat ta iturayan na kiden, ikid na magattam ta pagzigātān gafu ta pangurug tam. A ta kuman na iyak ta idi a nafukukak ta fugu na Patmos gafu ta pangipadangag ken ta uhohug na Namaratu ikid na nepakamu ni Hesus teyak. 10 A ta araw na Liggu, nga araw na Dafu tamen, a napasinapānak ta Kahalwa na Namaratu, a itta ya nagmatakar teyak, te nadangag ku ya masikan na ngahal ta talekud ken ta kuman na kasikan na amaryung. 11 A ya uhohug na teyak a\n\"Isurat mun ya maitam,\" kunna. \"A petulud mu sangaw ya surat mu ta mangurug kiden ta pitu kiden iglesya nga itta ta iten Efeso, ikid na Ismirna, ikid na Pergamo, anna Tiyatira, ikid na Sardis, ikid na Piladelipya, ikid na Laodisya,\" kunna.\n12 A naglipayak hapa, petta itan ku am inya ya maguhohug teyak, a naitak ya pitu na hilag nga balituk. 13 A ta naghahatan na hilag kiden a itta hapa ya kuman na tolay nga nagbarawasi ta adadanuk na barawasi addet ta takki na kiden, a nagbanda hapa ta ga-gamit ta kuman na balituk ta radang na en. 14 Pake furaw ya huk na ta kuman na kafuraw na dagwak, a kuman na bagkang na afuy ya mata na kiden. 15 A ya takki na kiden hapa a kuman na baronsi kid nga gumatang ta kuman na bagkang. A ya ngahal na en hapa ya kuman na adug na dakal na tapaw. 16 A ya ibbalan na hapa ta ziwanan na en a pitu na bitwan, a tentu naguhohug a intu imuhet ta simuk na ya kampilan nga maggwaakub ya tadam na, a pake makillat hapa ya mukat na ta kuman na kasikan na bilag.\n17 A ta nepakaitak tentu a napaidda yak na ta kuman na nasi ta takki na kiden. Ammi nepotun na ya ziwanan na en teyak, a\n\"Awem la magtalaw, iyak ya nangigafu ta ngamin, a iyak hala sangaw ya mangibalin, 18 a iyak ya matolay nga magnayun, te nasi yak ta idi, ammi itam, matolayak hala, a awek na sangaw masi, a itta teyak ya tulbik na pasi ikid na pagyanan na nagpasi kiden. 19 Isurat mu mantu ya ngamin maitam, te yen kid ya mangibar ta itta, ikid na dumatang sangaw,\" kunna.\n20 \"A ya pitu kiden bitwan nga naitam ta ziwanan kin a yen kid ya keangarigan na daddoban kiden na Namaratu ta pitu kiden iglesya. A ya pitu kiden hilag nga balituk a yen kid ya keangarigan na tarabaku na daddoban na kiden nga mesaned ta tagtakday iglesya,\" kunna.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-18","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/REV01.htm","date":"2019-04-19T02:19:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-18\/segments\/1555578526966.26\/warc\/CC-MAIN-20190419021416-20190419042441-00028.warc.gz","language":"agt","language_score":1.0000066757,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 1.0000066757202148}","num_words":959,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.536,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Ya Mekaduwa En Surat Ni Hwan\nYa Gafu Na Suratin Yan\nYe-yan na surat ya nesurat na laklakayen Hwan ta takday na iglesya, a bidan na ta magkaid-idduk mina ya mangurug kiden, ammi aweda mina ipalubus ta mangituldu ya awan mangurug ta Anak na Namaratu i Hesus. Dumagdag mantu sin ya surat na in.\n1\n1 Ya nagsurat tekamuy, kahkahulun, a iyakin nga laklakay na pastor.\nA nagsuratak tekamuy kontodu ānāk muy kidina nga iddukan ku ta kakurugan na idduk. Ammi bakkan la ta iyak ya mangidduk tekamuy, am awa ngamin kiden makkamu ta kakurugan nga nepadangag ni Hesus Kristu tekitam. 2 A gagangay ta mangidduk kitam gafu ta itta tekitam ya kakurugan nga netuldu ni Hesus, a yen ya netug tam petta itta la itta ta nonot tam addet ta addet.\n3 A am idulot tam la ya mangurug ta kakurugan, ikid na magkaid-idduk a ya Dama tam Namaratu ikid na Anak na en Hesus ya manguffun ikid na mangikallak tekitam, ikid na mangatad ta pagintak na nonot tam.\n4 Pake matalakak gafu ta nadamag ku ta kadwan kiden tekamuy, te dagdagan da la kan ya kakurugan nga nebilin na Namaratu tekitam. 5 A ta ayanin itta ya itabarang ku tekamuy, ammi bakkan ta bagu na bilin ya itabarang ku am awa dana en bilin nga nadangag tam addet ta gafgafu na pangurug tam. Mappya mantu ta magkaid-idduk kitam, te yen haman ya nadangag tam addet ta idi. 6 Te am iddukan tam ya kabagis tam kiden a ikayat na uhohugan ta kurugan tanan mantu ya ngamin kiden bilin na Namaratu, aglalo ta magkaid-idduk kitam, te yen haman ya nadangag tam addet ta palungu. 7 Te umaddun garay ya mangisaned ta tulad da ta ngamin paglelehutin, te aweda haman kurugan ta Hesus ya Mangikerutan ikid na kagittan na Namaratu nga negitta ta tolay. Ye-yen kid ya mangitawag ta tolay, a pumasil kid te Hesus.\n8 Mappya mantu ta magpalan kam, petta awena sangaw makenga na ngamin banbannag mi ta pangituldu mi en tekamuy, ikid na maatadan kam hapa ta ngamin isagolyat na Namaratu tekamuy. 9 Ya kakurugan nga kurugan tam a i Hesus ya Mangikerutan nga kagitta na Namaratu ewan, a negitta ta tolay. A am itta ya awan mangpadanang ta kurugan tamen gafu ta maguray la dumagdag ta takwan na metuldu, a awan mantu ta kesipatan na Namaratu tentu. Ammi ya mangpadanang la ta kurugan tamen a yen mantu ya pagyanan na Namaratu ikid na Anak na en. 10 A am angarigan mantu ta itta ya dumatang tekamuy nga mangipadangag ta takwan na uhohug nga awan negitta ta kurugan muyen a awemuy mantu la pagdulotan ta bali muy, maski awemuy la baran, 11 te am baran muy a mekabat kanan hapa ta dulay gafu ta tarabaku na.\n12 A addu para mina ya ibar ku tekamuy, ammi awek la isurat ta ayanin, te eyak sangaw tekamuy sina, a magbabida kitam sangaw magaatubang, petta kustu sangaw ya katalak tam.\n13 Makikumusta hapa ya kagitta muy kidin mangurug ta isin. A yen la ya addet na.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-18","url":"https:\/\/ebible.org\/agt\/2JN01.htm","date":"2019-04-25T08:20:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-18\/segments\/1555578711882.85\/warc\/CC-MAIN-20190425074144-20190425100144-00207.warc.gz","language":"agt","language_score":0.9999928474,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"agt_Latn_score\": 0.999992847442627}","num_words":492,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.47,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} diff --git a/agt_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl b/agt_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..6c6ca5988668b7a5b1da5bd0ef50484c7cbeefee --- /dev/null +++ b/agt_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 497.34285714285716, + "character_repetition_ratio": 0.05348571428571429, + "word_repetition_ratio": 0.0008095238095238095, + "special_characters_ratio": 0.21854285714285718, + "stopwords_ratio": 0.5142761904761906, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 494.61838736105057, + "character_repetition_ratio": 0.03014918913407419, + "word_repetition_ratio": 0.0031805816721541097, + "special_characters_ratio": 0.0075869920903868, + "stopwords_ratio": 0.04641807842355333, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.0, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 259.0, + "character_repetition_ratio": 0.059, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.217, + "stopwords_ratio": 0.516, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 1936.0, + "character_repetition_ratio": 0.13, + "word_repetition_ratio": 0.024, + "special_characters_ratio": 0.239, + "stopwords_ratio": 0.648, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 49.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.198, + "stopwords_ratio": 0.364, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 1122.2, + "character_repetition_ratio": 0.08920000000000006, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.22860000000000003, + "stopwords_ratio": 0.571, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 923.0, + "character_repetition_ratio": 0.07, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.223, + "stopwords_ratio": 0.537, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 259.0, + "character_repetition_ratio": 0.059, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.217, + "stopwords_ratio": 0.516, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 57.0, + "character_repetition_ratio": 0.029, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.213, + "stopwords_ratio": 0.489, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "105", + "keep size": "87", + "remove size": "18" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/apu_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl b/apu_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..58f58afffa681c5cdf35549f046ca075aca76c46 --- /dev/null +++ b/apu_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl @@ -0,0 +1,68 @@ +{"text":"HOMANO\nPaoro Iokanatsopatakiti Homa Auakanimoni\n1\n1 Nota Paoro iokanatsopata hĩtemoni. Xesosi Kristo nitirikarano nota. Teoso mereẽno nota iua iokanatakiti kãkitimoni nininiua ĩkapani. Iua akiritano nota, Teoso iokanapirena erekari kãkitimoni nisãpiretini ĩkapani. Ikara parĩkatxinoka inireka nikamini. 2 Kitxakapirĩka Teoso sãkire sãpiretakani sãpiretaua Teoso sikaenetakiti, iua iokanapirena erekari. Teoso sãkire iõkatsopatakoriã ikara atatsopataãka.\n3 Ia Teoso iokanapirena erekari sãpiretaua aãuĩte Xesosi Kristo Teoso ãkiri ininiua. Kãkiti itxapekaua. Iuasaaki Tavii apika mekaniri itxaua. 4 Iuaritika Teoso ãkiri itxaua. Erekari Matamatakoti oerekari kãkiti Teoso ãkiri ininiua Xesosi, kotxi õkitikari Xesosi ipĩkaripeka. Iuaĩkana aua itxa. Ikara posotiiretxi apiari oerekari kãkiti Xesosi Teoso ãkiri ininiua. 5 Xesosi Kristo sikaua ikinipoko erekari. Ininiã iokanataua ikini itixitimoni, kãkiti isãkire asãpiretini ĩkapani, isãkire auikinina ĩkapani, isãkire iaõka ikaminina ĩkapani. Ikara atoko aparĩkauata Kristo ĩkapani.\n6 Hĩtepekana, Teoso akiritai hĩte apaka Xesosi Kristo nakitiakori hininiua ĩkapani. 7 Ininiã nota iokanatsopata hĩtemoni Teoso tiretakinimoni, Homa sitatxiti auakanimoni. Teoso akiritai hĩte iua nakitiakori hininiua ĩkapani. Aĩri Teoso, Apiananiri Xesosi Kristo apaka sikari ikinipoko erekari hĩtemoni. Ikamaerekaxiniretai hĩte.\nPaoro Nirekari Isini Homa Auakanimoni\n8 Merepanika nitxari niTeosone: \"Erekapitikai, kotxi Homa auakani iteene auikari pisãkire. Ikini tõpati auakani kenakopiretari ninoa auikiniri pisãkire,\" nitxari Teoso Xesosi Kristo uãkaã. 9 Nisãkirauatakasaaki Teosokata, nimisãkiretari Teoso hĩte ĩkapani. Ãtipirika nimisãkiretari Teoso hĩte ĩkapani. Teoso imarotari ikara nisãkire atão inini. Nota parĩkauata Teoso ĩkapani. Iuanoka ninireka nikamini. Nisãpiretari iua iokanapirena erekari imi pirena kãkitimoni. 10 Nimisãkiretakasaakiri Teoso, nitxari: \"Pauiritiniãno, ninirekari paĩtiki Homa auakanimoni nisini. Mitxi !apakata ninoamoni nisini. Pinirekiniãri iuaã nisini, pimoianatano ninoamoni napokini ĩkapani,\" nitxari. 11 Iteene ninirekari naõkitinii hĩte, kotxi ninirekari Teoso kamataparatiniri hãkixinire nisãkireẽ. 12 Ininiã nota kamataparaxiniretaiko hĩte, kotxi himarotari nota iteene auikiniri Xesosi sãkire. Apaka hĩte kamataparaxiniretano nota, kotxi hĩte apaka iteene auikari Xesosi sãkire.\n13 Nitariakori, ninirekari himarotiniri itokatapiima naiamatama hĩtemoni nisini ĩkapani, txamari iuasaaki !apakata nisini. Itomaneri kãkiti Xoteo minakaniua ãtiãtaã auakani auikari Xesosi sãkire. Ininiã iua atokotxikana ninirekari kaiãopokori kãkiti hĩte sauaki auakani apaka auikiniri Xesosi sãkire. 14 Nisãpiretari Teoso sãkire ikininapemoni. Nisãpiretari sitatxi auakanimoni. Nisãpiretari ĩtopa auakanimoni apaka. Nisãpiretari iõkatsopari imarotakanimoni. Nisãpiretari iõkatsopari mimarotakanimoni apaka. Ikara niparĩka. 15 Ininiã iposope nitxa nisãpiretiniri Teoso iokanapirena erekari hĩte Homa sitatxiti auakanimoni apaka. Ikinika nitaparaã nisãpiretai.\n16 Na nipẽtauata Kristo iokanapirena erekari nisãpiretinii, kotxi iua iokanapirena oerekaua Teoso posotiire iua sãkire auiãkani maerekani imakatxakini ĩkapani. Kaposotiireri iua, ininiã imakatxakari ikinimane maerekani, iua sãkire auiãkani maerekani. Ikara ikaminana Xoteoakori merepanika. Eereka ikaminana Xoteo minakaniua apaka. 17 Teoso iokanapirena erekari sãpiretaua Teoso txĩkitakiniri kãkiti atão inakarinoka ikamini. Teoso sãkire auikikoãnokara, kãkiti txĩkitakaãka atão inakarinoka ikamini. Teoso sãkire iõkatsopatakori txari:\nKãkiti atão inakarinoka kamakani auini erekari, kotxi ninoa auikari Teoso sãkire.\nKãkiti Kamakiti Maerekati\n18 Teoso iaxiti auakari oerekaua iua omanãkarauatini kãkiti maerekani xika, ininiãkara iua misiritariko kãkiti, kotxi kãkiti !inirekari Teoso paniãtakiti ikamini. Ikamarina maerekatinoka. Maerekati ikamakasaakina, ikipatarina atão inakari. 19 Kãkiti ikara atoko inakani Teoso misiritanako ninoa, kotxi apakata ninoa atamatiniri iua kamakiti. Teosora oerekapekari ikamakiti kãkitimoni iua imarotinina ĩkapani. 20 Teoso kamari itixi, ininiã kãkiti atamatakasaakiri Teoso kamakiti, imarotari kiãtokopa itxa Teoso. Matamatakoti itxaua Teoso, iuaritika kãkiti atamatakasaakiri ikamakiti, imarotari iua posotiire auapika inini. Imarotari iua Teoso ininiua. Kãkiti imarotari ikara atoko inakari itxaua Teoso, iua kamakiti atamatakasaakina. Ininiãkara kãkiti imarotapitikari Teoso auini. Ininiãkara na atão kãkiti sãkire: \"Na nimarotari Teoso auini inini.\"\n21 Kãkiti imarotari Teoso auini, iuaritika !isãpiretarina Teoso: \"Atão Teoso pitxaua,\" !itxarina. !Isãpiretarina Teoso: \"Erekapitikari pikamakiti ate ĩkapani,\" !itxarina. !Kiĩkitena. !Imarotaikarina atão inakari, kotxi ãkixinireẽna maerekatinoka aua. 22 Ninoa sãkire: \"Kimaroreua ate,\" txamari !kiĩkitena. 23 Teoso mapinakatimoni !itxana: \"Pitenokara Teoso txaua,\" !itxarina. Kãkiti ipinapitika, iuaritika kamakori kãkiti atoko inakari imisãkiretana: \"Pite ateosone,\" itxana. Kamakori kotipiriki atoko inakari, kamakori pirãtxi atoko inakari, kamakori imini atoko inakari pakini ninoa misãkireta: \"Hĩte ateosone,\" itxana.\n24 Ininiãkara Teoso takanapana ninoa. Auiritana maerekati ikaminina ãkixinirena nirekaãkiti. Itxiko atoko itxa imaerekanina iĩtona nireẽkiti. Ninoaka na paxitauana iĩtona, kotxi ãti sirĩka ãtikata. 25 !Inirekarina auikinirina atão inakari Teoso sãkire. Inirekarina auikinirina atão minakati. Teoso kamakitimoni itxana: \"Pite ateosone. Aparĩkauata pite ĩkapani,\" itxana. Ikinipoko kamakarimoni !itxana: \"Pite aTeosone. Aparĩkauata pite ĩkapani,\" !itxana. Atão inakari kamakani ãtipirika txari ikinipoko kamakari: \"Peerekai pite.\" Ameẽ.\n26 Ikara kãkiti maerekani xika, Teoso takanapana ninoa. Auiritana maerekati kãkiti kapẽta txĩkitaãkari, iĩtona nireẽkiti ikaminina. Ininiã sito na nirekaikari kikikata osirĩkini. Sito nirekari ãto sitokata osirĩkini. !Apakata. Ikara maerekati itxaua. 27 Iua atokokana kiki !inirekaikari sitokata isirĩkini. Kiki nirekari ãti kikikata isirĩkini. !Apakata. Ikara maerekati itxaua. Ininiãkara iĩtona misiritaãkako imaerekanina xika.\n28 Ninoa imaroreẽ !inirekarina imarotinirina Teoso, ininiã Teoso takanapana. Auiritana ixinikinirina atão minakati. Maerekatinoka ixinikakitina, ininiã ikamarina atão minakati. 29 Ãkixinireẽna aua ikini sereti maerekati. Iĩtona nireẽkitinoka ikamana. Ãtipirika ikamapikarina maerekati. Apanakini nakiti tiitxi atamatakasaakina, inirekarina. Ikamarina maerekati apanakinimoni. Ãkixinireẽna ixikotarina ãti. Kokaniri itxauana. Ineenamauatapikana. Apanakini imisirienetana. Ixinikarina apanakini kamakiti maerekatinoka. Aãpirena ikamana. 30 Imisãkirepiretarina ãti. Omanatarina Teoso. !Ipaxitarina apanakini imisãkiretakasaakina. Iuikauana. Ãtipirika: \"Paimatireua ate,\" itxanãtana. Ixinikapikarina: \"Natokopa itxa apikomoni maerekati akamini.\" !Ikĩpitarina iri paniãtakiti, inoro paniãtakiti pakini. 31 !Kiĩkitena. !Ikamarina ikamaenetakitina. !Itiretarina inirimane. !Inirekarina neenamatxi ixipokinina. !Iamonĩkana apanakini. 32 Teoso sãkire txari: \"Kãkiti ikara atoko inakani ipinapitikako. Ninoa ipinini atão.\" Ikara Teoso sãkire imarotapiikamana, iuaritika ikamapanikarina ikara maerekati. Apaka apokaerekatarina apanakini, maerekati ikamakasaaki.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/ROM01.htm","date":"2017-12-14T20:44:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948550986.47\/warc\/CC-MAIN-20171214202730-20171214222730-00775.warc.gz","language":"apu","language_score":0.999997139,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999971389770508}","num_words":798,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.158,"stopwords_ratio":0.315,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 TXIMÓTXIO\nPaoro Iokanatsopatakiti Iuaĩkana Tximótxiomoni\n1\n1 Tximótxio, nota Paoro iokanatsopata pitemoni. Teoso mereẽno nota, Kristo Xesosi iokanatinino ĩkapani, isãkire nisãpiretini ĩkapani. Kãkiti Kristo Xesosi nakiti ininiãua, Teoso txĩkitakari ixinire auãki inini, kotxi Teoso kamaenetapekari ikara ikamini.\n2 Pite Tximótxio namarite nitiretakiti atoko pitxaua. Aĩri Teoso, aãuĩte Kristo Xesosi pakini sikai ikinipoko erekari. Iamonĩkaina. Ikamaerekaxiniretaina.\nPaoro Õtãkikiniri Tximótxio\n3 Nota parĩkauata Teoso ĩkapani. Ninirimane kitxakapirĩkarini parĩkauatini atokokana niparĩkauata. Nãkixinireẽ nimarotari maerekati nimakamakani, Teoso ĩkapani niparĩkauatakasaaki. Nota txari Teoso: \"Erekapitikari pikamakiti Tximótxio ĩkapani,\" nitxa. Nimisãkiretapikari Teoso pite ĩkapani, ĩkanõka, pokamara, ĩkanõka, pokamara nitxapika. 4 Nipiãtai. Nixinikari pite txiapatini nitakanapakasaakii, ininiã ninirekari naõkitinii iuaĩkana nipoxokoniuatini ĩkapani. 5 Nixinikari pite atão auikiniri Teoso sãkire. Merepanika pakiro Aróitxi inakoro, pinoro Eonisi inakoro pakini atão auikari Teoso sãkire. Nimarotapitikari pite apaka auikiniri Teoso sãkire ninoa auikiniri atokotxikana. 6 Ininiãkara nõtãkikai. Akoka niuako nitakasaakiri pikiiã, Teoso sikai parĩkatxi iua ĩkapani pikamini. Iuasaaki isikaposotiiretai ikara parĩkatxi pikamini ĩkapani. Iteene pikamariko ikara parĩkatxi iua ĩkapani. 7 Teoso sikapekaua Erekari Matamatakoti, ininiã !kapĩkareua. Iua Erekari Matamatakoti sikataparatari aãkixinire. Iua oerekaua atiraõkiuatini. Oerekaua maerekati aĩto nireẽkiti amanirekakani.\n8 Ininiã !pipẽtatapiri aãuĩte sãkire pisãpiretini. Apaka !pipẽtatapeno nota, kotxi kateia ãki naua Xesosi sãkire nisãpiretini xika. Maãtatsiirauata, Teoso iokanapirena erekari asãpiretini xika, kotxi Teoso sikataparataua amisiritiko amĩteenekini ĩkapani. 9 Teoso makatxakapekari amaerekani. Iua akiritapekaua inakitiakori aniniua ĩkapani. Aparĩka kona txĩkitakari Teoso makakatxakiniri amaerekani. Imakatxakari amaerekani, kotxi inirekari ikara atoko ikamini. Imakatxakari amaerekani, kotxi inirekari ikinipoko erekari isikiniua. Itixi kamiko apisapanika Kristo Xesosi sikari ikara erekari atemoni. Iuasaaki imakatxakari amaerekani. Iuasaaki akiritaua inakitiakori aniniua ĩkapani. 10 Uatxa Teoso oerekari ikara erekari kãkitimoni, kotxi amaerekani makatxakakari Xesosi Kristo apokapeka ĩkorapokoriti. Iua xipokapekari ipĩkitxi. Isãpiretari Teoso iokanapirena erekari, kãkiti mapinakani ĩkapani, Teosokata ãtipirika auini ĩkapani.\n11 Teoso mereẽno nota ikara iokanapirenatxi sãpiretakari nininiua tĩkane. Imereẽno iua iokanatakiti kãkitimoni nininiua. Imereẽno Xoteo minakaniua oereẽkari nininiua. 12 Teoso iokanapirena erekari nisãpiretini xika, natatsiirauata. Iuaritika !nipẽtauata, kotxi nimarotari Xesosi. Iteene nauikari iua sãkire. Nimarotapitikari iua nĩkatinino nota. Inĩkatiniritikano ikanapiriãko. 13 Teoso sãkire pitemoni noerekakiti iaõka poerekako apanakini, kotxi noerekakiti atão. Pauikapikariko Kristo Xesosi sãkire. Katiraõki pitxako, kotxi Xesosi nakiti atxaua. 14 Pimarotari Teoso iokanapirena erekari. !Pauiritapiri ikoketiko. Teoso sikari ikara iokanapirena pitemoni, apanakini pisãpiretini ĩkapani. Erekari Matamatakoti auaĩtotaua. Iua posotiireẽ pinĩkatariko Teoso iokanapirena pitemoni isikakiti.\n15 Pimarotari kãkiti Xesosi sãkire auiãkani Ásia tixine auakani takanapano nota. Aĩtariakori Pixero inakori, Emoxeni inakori pakini takanapano nota. 16 Onesíporo inakori !itakanapano. Ninirekari Teoso tiretinina iua aapoko auakani. Itokata ikamapoxokonitano nota. !Ipẽtatano kateia ãki nauakasaaki. 17 Homa sitatxiti apokasaaki, initaãpotano nota, eereka apokano. 18 Pite imarotari iua iteene moianatinino nota, Épeso sitatxiti nauakasaaki. Ininiã nitxari Apiananiri: \"Ninirekari piamonĩkiniri Onesíporo itixi xipokini õti manapisaaki.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/2TI01.htm","date":"2017-12-16T20:35:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948589177.70\/warc\/CC-MAIN-20171216201436-20171216223436-00350.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999959469,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999959468841553}","num_words":412,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.148,"stopwords_ratio":0.313,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"KOROSO\nPaoro Iokanatsopatakiti Koroso Auakanimoni\n1\n1 Nota Paoro. Niokanatsopata hĩtemoni. Teoso mereẽno nota, kotxi inirekari nota Xesosi Kristo iokanatakiti nininiua. Aĩtari Tximótxio apaka iokanapireta hĩtemoni. 2 Ininiã aiokanatari ia iõkatsopari Teoso nakitiakorimoni, ikinika Teoso paniãtakiti kamakanimoni Koroso sitatxiti auakanimoni. Aĩtariakori hĩtxaua. Aĩri Teoso, Apiananiri Xesosi Kristo pakini sikari ikinipoko erekari hĩtemoni. Ninoa kamaerekaxiniretai hĩte.\nTeoso Misãkiretiko Koroso Auakani Ĩkapani\n3 \"Erekapitikai,\" atxari Teoso, aãuĩte Xesosi Kristo iri, iua amisãkiretakasaaki hĩte ĩkapani. Ãtipirika amisãkiretari Teoso hĩte ĩkapani. 4 Ikara atoko atxari Teoso, kotxi ate kenakopiretari hĩte auikiniri Kristo Xesosi sãkire. Apaka akenakopiretari hĩte tiretiniri ikinika kãkiti Teoso nakitiakori. 5 Teoso iokanapirena erekari atão sãkiretxiti itxaua. Ikara hĩkenakotakasaaki, hĩkenakotari Teoso sikaenetakiti ipotetakiti itixineẽ hĩte ĩkapani, ininiã hiãtapari hãpakapiniri Teoso sikaenetakiti. Himarotari hãpakapiniri, ininiã Teoso sãkire hãuikini aua, hĩtiraõkiuatini pakini aua. 6 Teoso iokanapirena erekari hĩkenakotakiti iaripiretapeka ikini itixitimoni. Ikiniõtika apikomoni kãkiti kenakotari. Iuasaaki kãkiti auikaãpotari Teoso iokanapirena. Ikiniõtika kãkiti apakapari erekari Teoso sikakiti. Iua atokokana hĩte kenakotari Teoso iokanapirena erekari. Iuasaaki himarotari ikinipoko erekari Teoso sikakiti. Iuasaaki himarotari Teoso atão sikiniri ikinipoko erekari kãkitimoni.\n7 Amoianari, atiretakiti, Epápara inakori, iuara oerekai Teoso sikiniri ikinipoko erekari kãkitimoni. Iua Kristo nitiri itxaua. Ãtipirika iparĩkauata Kristo ĩkapani, ininiã ãtipirika iparĩkauata hĩte ĩkapani. 8 Iua sãpiretaua ate hĩtiraõki, Erekari Matamatakoti siãkiti hĩtemoni.\n9 Hĩte pirena akenakopiretakasaaki, ãtipirika amisãkiretari Teoso hĩte ĩkapani. Ate nirekari hĩte iteene imarotiniri Teoso nireẽkiti hĩkamini ĩkapani. Anirekari kiĩkiteni hininiãua. Anirekari himarotiniri Teoso imarore Erekari Matamatakoti siãkiti.\n10 Ininiã ate misãkiretari Teoso hĩte atão hĩkamini ikiniõtika, kotxi Apiananiri anaakori hĩtxaua. Anirekari hĩkamakiti kamapoxokonitiniri Teoso. Ininiã hĩkamakiti ikiniõtika erekarinoka, amãtiiri erekari atoko. Ininiã ikiniõtika himaroãpotari apikomoni Teoso nireẽkiti. 11 Anirekari Teoso sikataparaxiniretinii hĩte iposotiireẽ, kotxi kaposotiireri iua. Ininiã iuasaaki hiãtapari himisiritiko xipokini. Iuasaaki !hinaiataua. Iuasaaki hĩposotari himĩteenekiniri himisiritiko hĩpoxokoniritika. 12 Iuasaaki hĩtxariko aĩri: \"Erekapitikai,\" kotxi iua kamaerekataua. Ininiã aãpakapari iua potetakiti inakitiakori ĩkapani Teoso tixineẽ, ipiã mauakaniãtaã. 13 Iua sikakaua ipiã posotiireẽ aãuakasaaki, maerekati posotiireẽ aãuakasaaki. Iua anikaua imi itiretakiti auiniãtaã. Iuaãtaã auakani auĩte itxaua imi. 14 Imi Kristo iĩkitxitari Teoso amaerekani ĩki ipĩkasaaki, ininiã Teoso makatxakari amaerekani. !Ixinikaikari amaerekani.\nKristo Apiananiri\n15 Kãkiti kona posotari atamatiniri Teoso. Teosotxikana itxaua Kristo, iuaritika aposotari Kristo aãtamatini. Ikinipoko kamiko apisa, Kristo aua Teosokata. 16 Iua kamari ikinipoko. Ikamari iaxiti auakani, uai itixi auakani apaka. Ikamari ikinipoko kãkiti atamatakiti, kãkiti matamatakiniti apaka. Ikamari ikinika kaposotiirerini, auĩtetxiakori matamatakoni, ikinika Teoso nitiriakori pakini. Ikamari ikinika. Ikinika kamaãka iua ĩkapani. 17 Kristo aua ikinipoko apisa. Iua maĩkari ikinika imaxipokakani ĩkapani. Ikara atoko ininiã, ikinipoko auapanika. Iua mauakaniã, ikinika iarika. Iua mauakaniã, ikinipoko xipoka.\n18 Kãkiti Teoso mereẽkini Kristo ĩto atoko itxauana. Teoso mereẽkini kii atoko itxa Kristo. Merepitipanika ipĩkari õkitikakariua iua. Ininiã õkitikasaakiua, oerekari kãkiti Apiananiri ininiua. Ãti kaposotiireri iua atokokana inakari !auari. 19 Teosotxikana iua. Ikinika Teosomoni auakari aua iuamoni. Ikara atoko Teoso apokaerekatari. 20 Kristo arẽka xiketakasaaki aamina ĩpiriãmitakari nopini, iuasaaki Kristo xipokari Teoso omanãkarauatini kãkiti maerekani xika. Kotxi Teoso nirekari Kristo mininiri ikinipoko iuaĩkana iuamoni, ĩkorapokoriti auakani, iaxiti auakani pakini. Ininiã uatxa Teoso apakapari Kristo sãkire auiãkani.\nKristo Kamakiti Koroso Auakani Ĩkapani\n21 Hĩtepekana, mitxi !himarotari Teoso. Iuasaaki !hãuari Teosokata. Maerekati hĩkamakiti xika homanatari Teoso hãkixinireẽ. Teoso mokaiakariakori hĩtxaua iuasaaki. Uatxa Teoso apakapai hĩte, 22 kotxi Kristo ĩto ipina hĩte ĩkapani. Ininiã iua anikai hĩte Teosomoni iua makatxakakini hininiua ĩkapani. Teosomoni himaerekani !auaika, kotxi Kristo makatxakapekari imakinika himaerekani. Teoso apisatoõ hãpokasaaki, kona ãti posotari apoĩtinii himaerekani xika. 23 Ikara atoko aua hĩtemoni, iteene hãuikiniãri Kristo sãkire ikiniõtika, Kristo sãkirenoka hãuikiniã, isãkire himatakanapakaniã. Ikara atoko hĩkaminiã, apanakini kona txĩkitakai hĩtakanapiniri hiãtapiniri ikinika Teoso kamakiti hĩte ĩkapani. Teoso iokanapirena erekari sãpiretaua ikinika Teoso kamakiti inakitiakori ĩkapani. Hĩte kenakotapekari Teoso iokanapirena erekari. Isãpiretaãkapeka ikinika itixi auakanimoni. Nota Paoro Teoso nitiri, iua iokanapirena erekari ikinimane nisãpiretini ĩkapani.\nPaoro Parĩkauata Kãkiti Teoso Mereẽkini Ĩkapani\n24 Uatxa nipoxokoniuata hĩte ĩkapani natatsiirauatini, kotxi natatsiirauatini xika hĩte auikari Kristo sãkire. Natatsiirauata niĩtoã Teoso mereẽkini ĩkapani. Kristo ĩto atoko itxauana kãkiti Teoso mereẽkini. Natatsiirauatapitika, iuaritika Kristo atatsiirauatini apiata. 25 Teoso iokanatano nota imereẽkini nitiri nininiua. Ipaniãtano nisãpiretiniri ikinika isãkire hĩtemoni. 26 Ipaniãtano nisãpiretinii mitxi kãkiti mimarotakiniti. Okananipeka Teoso !oerekari ikara kãkiti mimarotakiniti. Kristo ipinini apisa ikini itixiti auakani !imarotari ikara. Mitxi kãkiti mimarotakiniti uatxa oerekaãka Teoso nakitiakorimoni. 27 Uatxa Teoso nirekari inakitiakori Xoteo minakaniua imarotiniri mitxi kãkiti mimarotakiniti, kotxi peerekari. Natokopa itxa ikara kãkiti mimarotakiniti? Nisãpiretai. Kristo posotari kãkiti ãkixinireẽ auini. Ia mitxi kãkiti mimarotakiniti. Kristo aua hãkixinireẽ. Ininiã himarotari hĩsini Teoso tixinemoni. 28 Ininiã asãpiretari kãkiti Kristo pirena. Aõtãkikari ikinimane Teoso imaroreẽ. Aõerekari ikinimane Teoso imaroreẽ, kotxi Teoso sikaimaroretaua. Iua aua ikinika imaroretxi. Ikara atoko aanikana Kristo nireẽkitinoka kamakani Teosomoni. 29 Ikara nikamini ĩkapani, niparĩkauatapitipo. Pasãpaniri. Kristo posotiireẽ niparĩkauata, kotxi kaposotiireri iua. Iua iteene sikataparatari nãkixinire, ininiã niposotari iteene niparĩkauatini iua ĩkapani.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/COL01.htm","date":"2017-12-16T13:03:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948588072.75\/warc\/CC-MAIN-20171216123525-20171216145525-00663.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999984503,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999984502792358}","num_words":738,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.15,"stopwords_ratio":0.327,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"TXITO\nPaoro Iokanatsopatakiti Txitomoni\n1\n1 Nota Paoro. Teoso nitiri amotakori nitxaua. Xesosi Kristo iokanatakiti nitxaua. Iua iokanatano kãkitimoni Teoso mereẽkini auiãkiti sãkiretxiti nisãpiretini ĩkapani. Iokanatano kãkitimoni atão inakari imarotinina ĩkapani. Atão inakari imarotiko oerekaua Teoso nireẽkiti akamini ĩkapani. 2 Aãuikari aãuapininiika anini Teosokata, kotxi kitxakapirĩka itixi kamiko apisa Teoso kamaenetari ikara. Ininiã apokapitikako, kotxi atãonoka iua sãkire. !Iposotari atão minakati isãpiretini. 3 Iketotiniri manapi oerekari isãkire. Isãkire sãpiretakani sãpiretari isãkire. Ininiã Teoso sãkire notamoni isikakiti nisãpiretai, kotxi Teoso amaerekani makatxakakari paniãtano nota nisãpiretiniri isãkire.\n4 Niokanatsopata pite Txitomoni. Namarite atão inakari atoko pitxaua, kotxi pite auikari Xesosi sãkire nota auikiniri atokotxikana. Aĩri Teoso, aãuĩte Xesosi Kristo amaerekani makatxakakari pakini, sikari ikinipoko erekari pitemoni. Ninoa iamonĩkai. Ikamaerekaxiniretaina.\nKõtãkikarerini\n5 Nitakanapai pite Kreta pokomiriĩti, kotxi aparĩka iuaãtaã kona xipokapanika, ininiã ninirekari pite kaminiri ikara parĩkatxi. Pimereẽna kõtãkikarerini ikini sitatxitiã Teoso sãkire auiãkani õtãkikakani tĩkane. Pimereẽna mitxi nisãpiretakiti iaõka. 6 Ia atoko inakari kãkiti pimereẽ kõtãkikarerini ĩkapani: Iua kamari erekari, ininiã maerekati auakasaaki, kona iua xikani maerekati apoka. Ãtonokara ĩtanoro aua. Imiakori auikari Xesosi sãkire. Ninoa !neenamauata. Ikamarina iri paniãtakiti iaõka.\n7 Teoso sikari iparĩka kõtãkikarerimoni ikamini ĩkapani, ininiã kõtãkikareri kamari erekarinoka. Maerekati auakasaaki, kona iua xikani maerekati apoka. !Iuikaua. !Katimari omanãkarauatini. !Ipoãta. Kona kaneenamari. !Itiretaro txineiro. 8 Kõtãkikareri atão inakari potxitari apakapiniri kãkiti iua aapoko ãki. Ipotxitari kãkiti erekari kamakani. !Katima omanãkarauatini. Erekarinoka ikama. !Ikamari maerekati. Erekari imarotakiti !itakanapari ikamini. 9 Kõtãkikareri atão inakari oerekaãkapeka Teoso sãkire. Imarotari Teoso kaminiri isãkire iaõka, ininiã iteene inĩkatari Teoso sãkire. !Imamakari Teoso sãkire. Ininiãkara imarotari õtãkikiniri apanakini. Iteene imarotari Teoso sãkire, ininiã imarotari oerekiniri apanakini Teoso sãkire manirekakani, Teoso sãkire auikinina ĩkapani.\nErepaniko, Atão Minakati Oerekakani\n10 Kaiãopokori kãkiti kona nirekari Teoso nireẽkiti ikaminina. Maxikatiĩka isãkirauatapika. Kamisirienererini ninoa. Ikara atoko inakani nirekari Teoso takaõtxikare Xoteo minakaniua ĩtoã auini. 11 Matxĩkitakari ninoa iotokakiniri atão minakati isãpiretinina, kotxi kãkiti aapoko ãki auakani naiatakakaua ninoa oerekakiti sãkiretxiti xika. !Apakata ninoa oerekakiti sãkiretxiti. Iuaritika ninoa oerekari atão minakati, txineiro apakapinina ĩkapani. 12 Ninoa atokirini kitxakapirĩka, koerekareri, uai Kreta pokomiriĩti auakarini, txari: \"Kreta auakani ãtipirika misirienetari kãkiti. Maerekati kamakani itxauana. Kaneenamari ĩtopa auakari atoko ikamana. Iarinouatana. Paixonina,\" itxa iua.\n13 Isãpiretakiti atãopitikara. Ininiã pitaparaxinireritika pipinitana ninoa imasãpiretakanirina ikara atão minakati, Xesosi sãkire atão auikinina ĩkapani. 14 Ininiã pisãpiretana: \"!Himaãkatapiriko Xoteoakori kiomaneakorini sãkire atão minakati. !Himaãkatapena atão inakari manirekaãkani paniãtakiti.\" 15 Kãkiti Teoso kamaerekatakiti, ikamakiti erekari. Ikinipoko ikamakiti erekari, kotxi Teoso makatxakapekari imaerekani. Kãkiti imaerekani auapanika inakari, Teoso sãkire iaõka makamakati, ikinipoko ikamakiti aua imaerekani. Imaerekani txikotari ixinikakiti. Imaerekani txikotari iua ãkixinire, ininiã ãkixinire !õtãkikari iua maerekati imakamakani ĩkapani. 16 Ninoa txa: \"Ate imarotari Teoso,\" txamari ikamarina Teoso manirekakiniti, ininiã !imarotarina Teoso. !Inirekarina Teoso. Arakakani atoko itxana, maerekati ikamakitina xika. !Ikamarina Teoso nireẽkiti, ininiã !iposotarina erekari ikaminina.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/TIT01.htm","date":"2017-12-12T16:10:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948517350.12\/warc\/CC-MAIN-20171212153808-20171212173808-00598.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999996424,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999996423721313}","num_words":430,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.152,"stopwords_ratio":0.309,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"ÁTOSI\nXesosi Iokanatakini Kamakiti Pirena\n1\nXesosi Kanapiriini Iaxiti\n1 Ereẽkai Teópiro, Teoso tiretakari. Merepitipanika niõkatsopatakiti aãtsopaã txari ikinipoko Xesosi kamakiti, isãpiretakiti pakini. 2 Niõkatsopatakiti mapotõkire auari Xesosi iaxiti sini pirena. Isini apisa isãpiretana iokanatakini Erekari Matamatakoti paniãtakiti.\n3 Ipinaãka atoko iuaĩkana iuaka oerekaua ninoamoni, ininiã imarotarina atãopitika iua õkitikapekaua. Koarẽta pakini õti iua auanãta ninoakata. Iuasaaki isãpiretana Teoso auĩtetxi ininiãua pirena. 4 Imakinika apotiitakasaakiua itxana ninoa:\n—Kona hĩtakanapapiri Xerosareẽ sitatxiti. Aĩri iaxitikiri iokanaenetakiti hiãtapako. Iua mitxi hĩtemoni nisãpiretakiti. 5 Atãopitikara Xoãoni patxisatai hĩte ãparaaã. Mapaõti napaka atoko, Erekari Matamatakoti apokako hĩtemoni. Iuasaaki hĩpatxisataãkako Erekari Matamatakotiã —itxa Xesosi sãkire.\n6 Ininiã imoianariakori apotiitakasaakiua Xesosikata, ipimaãrina iua:\n—Aãuĩte, uatxa iuaĩkana pisikatari atixine atemoni, Isaeo apika mekaniriakorimoni? —itxarina.\n7 Ininiã Xesosi txana ninoa:\n—Kona hĩte imarotiniri ĩkapanini. Aĩrinanira imarotapaniri hĩte tixine hĩtemoni isikini õti. 8 Erekari Matamatakoti apokasaakirako hĩtemoni, hãpakapariko posotiiretxi. Ininiã hĩte nota kamakiti atamatakani hĩtxauako. Hĩsãpiretariko hĩtiãkiti, himarotakiti pakini Xerosareẽ sitatxiti auakanimoni, imakinika Xotéia tõpa auakanimoni, Samaria tõpa auakanimoni, ikini itixiti auakanimoni pakini hĩsãpireãpotariko —itxa Xesosi ninoamoni.\n9 Ikara atoko inaãka atoko, ninoa okiã atamatari iua anikiko iaxiti. Katxiãri ãki isa, ininiã kona ninoa itikaikari. 10 Iaxiti ionakaãtakasaakina, apoka ipi kiki katsopiri mãkatakani ninoa takote. 11 Ninoa txana:\n—Kiki Kariréiakini, kinirepa hionakanãta iaxiti? Ĩkora Xesosi iaxiti sikari, isini atokotxikana ikanapiriini —itxana ninoa.\nItanokiri Koaã Apotiitakaniua\n12 Ininiã Oriva xirataãtaã ipotorikana. Ikanapiriãna. Xerosareẽmoni isana. Oriva kona õtakori. Kãkiti Oriva xirata potorikakani sini Xerosareẽmoni tako atokokanera Xoteo kiomaneakorini auiritari kãkiti sini tomatiko õtisaaki.\n13 Xerosareẽ sitatxiti apokasaakina, iĩroãna aapokotxi ãki. Ininiã isana itanokiri koaã. Petroma, Xoãoma, Txiakoma, Ãtreema, Piripima, Tomeema, Patoromeoma, Mateoma, Txiakoma (Aopeo ãkiri), Simãoma (Homano omanatakari), Xotasima (ãti Txiako itari) pakini aua iuaãtaã. 14 Ãtipirika ninoa apotiitaua Teoso imisãkiretinina ĩkapani. Apaka sitoakoro Xesosi sãkire auiãkani, Maria Xesosi inoro, Xesosi itariakori pakini apotiitaua ninoakata. Ninoa misãkiretakasaakiri Teoso, ãtika kãkiti xinirenoka atoko itxana. Ininiã erekarinoka auana ninoamoni. Kona omanatakakauana.\nMatxia Mereĩko Pirena\n15 Iuasaaki sẽtovĩtxi pakini Xesosi sãkire auiãkani aua. Petro õkitikaua ninoa sauaki. 16 Ininiã itxa:\n—Nitariakori, hĩtakaõtxikari Teoso sãkire kitxakapirĩka Taviimoni isãpiretakiti. Tavii iõkatsopatari Xotasini pirena, Xesosi maĩkakani oerekakari pirena, kotxi Erekari Matamatakoti kamaimaroretari iua Tavii. Atão ikara Teoso sãkire kitxakapirĩkari apokapeka uatxa. 17 Iua Xotasini atekata auakari iua. Ate parĩka atoko ikama.\n18 —Iuaritika isikari Xesosi imokaiakariakorimoni. Txineiro apakapakitoã iamotaãka itixi. Iuaã ipĩpe. Itano okaua. Ixiti apokasaaki, iokirikiita. Ixoreka itikako. Iuasaaki itikapitsa poãpekatani. 19 Imakinika Xerosareẽ auakani kenakopiretari Xotasini ipinini. Ininiã ninoa akiritari iuaãtaã itixi uãka \"Aseotama.\" Popĩkari akiritari \"Arẽkatxi Tixini.\"\n20 —Xikari iõkatsopatakoriã iõkatsopatapeẽkaika ia Xotasi pirena:\nIua aapoko takanapaãkako. Kona auiritaãka kãkiti auini iuaãtaã. Iparĩka sikaãkako ãtimoni,\nitxa Teoso sãkire.\n21 —Ininiã amereẽriko ãti kiki atekata sikari tĩkane. Amereẽriko kiki mitxi Xesosikata sikari, mitxi amoianari ikiniõtika Xesosikata aãuakasaaki. 22 Amereẽriko kiki Xoãoni patxisarauatini itiãkari, imakinika Xesosi kamakiti itiãkari, iaxiti isini itiãkari, kotxi anirekari iua amereẽkiti Xesosi õkitikiniua imarotakari ate atoko inakari —itxa Petro.\n23 Ininiã imereẽrina ipi kiki, Xosee Pasapasi inakori. Apanakini akiritari iua Xósito. Ãti kiki uãka Matxia inakori. 24 Iposo atoko imisãkiretarina Teoso:\n—Pite imarotari ikinimane kãkiti ãkixinire. Poerekaua ĩkiripa naia kiki pimereẽkiti 25 atekata parĩkauatakari tĩkane, Xesosi iokanatakiti tĩkane, kotxi Xotasini takanapari ikara parĩkatxi imaerekani xika, maerekani misiritikoãtaã isini ĩkapani —itxana Teosomoni.\n26 Iposo atoko ikamarina sarauatxi atoko inakari imoianarina imarotinina ĩkapani. Ikara atoko ininiã, imereẽrina Matxia. Ininiã Xesosi iokanatakiti itxaua. Ikara õti atoko, iua moianatari apanakini õsi Xesosi iokanatakini.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/ACT01.htm","date":"2017-12-16T09:11:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948587496.62\/warc\/CC-MAIN-20171216084601-20171216110601-00457.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999892712,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999892711639404}","num_words":519,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.159,"stopwords_ratio":0.237,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 TXIMÓTXIO\nMerepanika Paoro Iokanatsopatakiti Tximótxiomoni\n1\n1 Nota Paoro iokanatsopata pite Tximótxiomoni. Xesosi Kristo iokanapirena sãpiretakari nota. Teoso amaerekani makatxakakari itxaua. Aimarotari Xesosinoka anikaua Teoso tixinemoni. Apiananiri itxaua. Teoso, Xesosi Kristo pakini iokanatano nota kãkitimoni, iokanapirena nisãpiretini ĩkapani. 2 Pite Tximótxio, nota ãkiri atoko pitxaua, kotxi merepitipanika pauikari Xesosi sãkire nota sãpiretakasaakii. Aĩri Teoso, aãuĩte Xesosi Kristo pakini sikai ikinipoko erekari. Iamonĩkaina. Ikamaerekaxiniretaina pite.\nAtão Minakati Oerekakani\n3 Masetónia tixinimoni nisikasaaki, nipaniãtai pite Épeso sitatxiti pikaikotini. Uatxa iuaĩkana nipaniãtai ereẽ Épeso pikaikotini. Ikara ninireka, kotxi apanakini ereẽ auakani oerekari Teoso sãkire kãkitimoni, txamari na atãoni ninoa oerekakiti. Ninirekai pite pinitinina ninoa atão minakati imoerekakanina ĩkapani, 4 kotxi ninoa sãpiretapikari kitxakapirĩkari pirena. Ninoa xinikapikari aãtokiriakorini uãka, ininiãkara kãkiti taparakienatakakaua iuãkana ixinikasaakina. Põtãkikanako ninoa ikara atoko inakari sãkiretxiti itakanapinina, kotxi ikara sãkiretxiti !oerekari kãkiti Teoso nireẽkiti. Teoso sãkire aãuikiniã, aimarotari Teoso nireẽkiti. 5 Nipaniãtai pite ikara atoko, kotxi ninirekari ereẽ Teoso sãkire auiãkani tiretakakiniua. Kãkiti ãkixinire maerekati mauakaniã, ininiã itiretakakaua. Kãkiti imarotakasaakiri ikamakiti ereka inini, itiretakakaua. Kãkiti ikara atoko inakari atão auikari Xesosi sãkire. 6 Kãkiti, Teoso sãkire atão masãpiretakani, takanapari ikara erekari kimaporiti. Pĩpinanaãkani atoko itxauana, kotxi !imarotaikarina Teoso kimapore. Maxikatiĩka isãkirauatapikana. 7 Ninoa kãkiti nirekamari Teoso paniãtakiti oerekakani ininiuana, txamari !imarotarina Teoso paniãtakiti. !Imarotarina isãpiretakitina, iuaritika ninoa: \"Atãopitika asãkire,\" itxanãtana.\n8 Kãkiti atão sãpiretakasaakiri Teoso paniãtakiti iõkatakori, iuasaaki aimarotari ipaniãtakiti ereka inini. 9 Mauiritakoti aua, kona kãkiti atão inakari kamakani ĩkapanini. Mauiritakoti aua, kotxi maerekati kamakani auapitika. Aua mauiritakoti manireẽkani. Aua Teoso manireẽkani. Aua maerekati kamakani. Aua erekari manireẽkani. Aua Teoso paniãtakiti napetakani. Kãkiti aua iri okakani. Kãkiti aua inoro okakani. Aua kokanirini. Mauiritakoti aua, kãkiti ikara atoko inakari ĩkapani. 10 Aua kãkiti ãti ĩtanorokata sirĩkakari. Aua kãkiti ãto tanirikata sirĩkakaro. Aua kiki ãti kikikata sirĩkakari. Aua sito ãto sitokata sirĩkakaro. Aua kãkiti ãti kãkiti ĩtiriãkani ivẽtxitiniri ĩkapani. Aua aãpirenaãri. Aua kãkiti ãti apoĩtakani. Mauiritakoti aua ikara atoko inakari kãkiti ĩkapani. Ninoa !auikari Teoso sãkire atão inakari. 11 Ikara Teoso iokanapirena erekari sãpiretaua. Peerekari Teoso. Peerekari iua iokanapirena. Iua paniãtano nota iua iokanapirena nisãpiretini ikininapemoni.\nTeoso Amonĩkiniri Paoro\n12 Nitxari aãuĩte Kristo Xesosi: \"Erekari pite kaminano, kotxi pisikataparaxiniretano nota pite ĩkapani niparĩkauatini ĩkapani. Erekari pauikiniri nisãkire. Erekari pimereinino nota pisãkire ikininapemoni nisãpiretini ĩkapani,\" nitxari Kristo Xesosi. 13 Meresaaki nota misãkirepiretari iua Xesosi. Nasikatikinitana iua sãkire auiãkani nokinina ĩkapani. Kaneenamari nitxaua iuasaaki. Iuaritika Teoso amonĩkano. !Imisiritano nota, kotxi iuasaaki !nimarotari nikamakiti Xesosi sãkire nimauikakani xika. 14 Iuasaaki !erekano. Maerekati nitxaua. Iuaritika aãuĩte Kristo Xesosi sikari ikinipoko erekari notamoni. Kristo Xesosi nakiti nitxapekaua, ininiãkara nauikari isãkire. Iua nakiti nininiãua, nitiretari iua. Nitiretari apanakini apaka. Mitxi !nimarotari nitiraõkiuatini. 15 Nisãpiretaiko ia sãkiretxiti atão inakari, pauikiniri ĩkapani, ikinimane auikiniri ĩkapani. Nitxai: \"Kristo Xesosi apoka ĩkorapokoriti maerekati kamakani maerekani imakatxakini ĩkapani,\" nitxa. Maerekati apiata kamakari nitxaua nota. 16 Maerekati apiata kamakari nitxaua, iuaritika Teoso !imisiritano. Iamonĩkano, kotxi inirekari apanakini imarotiniri Kristo matima omanãkarauatakani kãkiti maerekani xika. Xesosi nirekari nota eereka auakani, isãkire auiãkani imarotiniri Xesosi amonĩkinina ninoa, kotxi iua amonĩkano nota maerekati apiata kamakarino. Ninoa auikari isãkire, ininiãkara auapininiika Teosokata. 17 Nitxari Teoso: \"Ari Teoso, peerekai. Ãtipirika ikinimane auĩte pitxaua. Pipinini !auari. Matamatakoti pitxaua. Pitenokara Teoso txaua. Pitenokara kimaroreri. Ikinimane paxitaiko ãtipirika. Ikinimane ãtipirika sãpiretaiko ereka pinini. Atãopitikara nisãkire. Ameẽ.\"\nXesosi Sãkire Iteene Auikiko\n18 Tximótxio, namarite atoko pitxaua. Nisãpiretai noerekakiti sãkiretxiti pikaminiri ĩkapani. Pixinikariko akokaxiti Teoso sãkire sãpiretakani sãpiretakiti. Ninoa sãpiretai Teoso nirekakiti pite kamini tĩkane. Nota sãkire uatxa ninoa sãkire atokotxikana. Ikara ninoa oerekakiti sãkiretxiti pikamapikako, ininiãkara pite sotato erekari atoko pitxaua Satanasi pinaiatini. 19 Pauikapikariko Xesosi sãkire. Ikara pikeeko atoko itxa. !Pikamapiri pãkixinire mapokaerekatakiniti. Ikara apaka pikeeko atoko itxa. Apanakini kamapekari ãkixinirena mapokaerekatakiniti, ininiã eereka !auikaikarina Xesosi sãkire. Kanaua sakikini atoko itxa ninoa auikiniri Xesosi sãkire. 20 Imeneo inakori, Arexãtri inakori apaka ikara atokokana itxana. Ninoa misãkirepiretari Teoso, ininiãkara nota sikanapana ninoa Satanasimoni. Satanasi misiritakasaakina ninoa, atxiĩti itakanaparina Teoso imisãkirepiretinina.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/1TI01.htm","date":"2017-12-15T02:34:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948563083.64\/warc\/CC-MAIN-20171215021156-20171215041156-00765.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999946356,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999946355819702}","num_words":607,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.152,"stopwords_ratio":0.326,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"ÉPESO\nPaoro Iokanatsopatakiti Épeso Auakanimoni\n1\n1 Nota, Paoro. Niõkatsopatari ia aãtsopa. Teoso nirekano Xesosi Kristo iokanatakiti nininiua. Ininiã niokanatsopata Teoso nakitiakorimoni Épeso sitatxiti auakanimoni. Kristo Xesosi sãkire auiãkanimoni, ipaniãtakiti kamakanimoni niokanatsopata. 2 Aĩri Teoso, Apiananiri Xesosi Kristo pakini sikari ikinipoko erekari hĩtemoni. Ninoa kamaerekaxiniretai hĩte.\nTeoso Mereẽua Itixi Kamiko Apisapanika\n3 Masãpiretari Teoso, aãuĩte Xesosi Kristo iri: \"Erekapitikai,\" kotxi itakapekari ikinika erekari ate ãkixiniremoni, kotxi Kristo nakitiakori atxaua. Ikara erekari isikakiti Teoso tixinekiri. 4 Itakari ikara erekari ate ãkixiniremoni, kotxi itixi kamiko apisapanika Teoso mereẽpekaua Kristo nakitiakori aniniua. Imereẽua Teoso nireẽkitinoka akamini ĩkapani, maerekati amakamakani ĩkapani, atiraõkiuatini ĩkapani. 5 Itixi kamiko apisapanika, Teoso mereẽua iua anaakori aniniua ĩkapani. Xesosi Kristo ipĩpe ate ĩkapani, ininiã iua txĩkitakaua Teoso anaakori aniniua. Teoso txĩkitakaua iua anaakori aniniua, kotxi iua potxitari ikara atoko ikamini. Inirekari ikara atoko ikamini. Erekari ipotxitakiti ikamini tĩkane.\n6 Teoso txĩkitakaua iua anaakori aniniua, kotxi inirekari asãpiretiniri: \"Peerekari ikinipoko erekari pisikakiti kãkitimoni.\" Teoso sikaua ikara erekari, kotxi iua tiretakiti nakitiakori atxaua.\n7 Xesosi iĩkitxitari amaerekani, kotxi iarẽka xiketa ate ĩkapani, ininiã Teoso maxinĩkaretari amaerekani. Uatxa !imisiritaikaua amaerekani xika. Teoso kamari ikara ate ĩkapani, kotxi ikinipoko erekari isika atemoni. !Ixipoka ikara erekari Teoso sikakiti. Ikinipoko erekari aua iuamoni. 8 Kãkiti kona posotari iaõtiniri erekari Teoso sikakiti ate maerekati kamakanimoni. !Kaiãotikori. Ikinipoko imaroretxi aua iuamoni. Atão inakarinoka imarota ikamini, ininiã ikara erekari ikaminiãua. 9 Mitxi !aimarotari Teoso inireẽkiti ikamini tĩkane. Uatxa ikamaimaroretaua. Ipotxitari oerekiniua inireẽkiti. Peerekari iua potxitakiti. Ãkixinireẽ ixinikari ikara ikamini. 10 Teoso ketotini õti manapi, ikinipoko iposope inakasaaki, iua apotiitariko ikinimane itixine auakani, itixiã auakani pakini.\n11 Xesosi Kristo nakitiakori atxaua, ininiã aãpakapari ate ĩkapani inĩkatakiti. Itixi kamiko apisapanika ixinikari ikamakiti ate ĩkapani. Ikamari ikinika inirekakiti iaõka. 12 Iua mereẽua ate, merepitipanika Kristo sãkire auiãkaniua, ikinimane asãpiretini ĩkapani: \"Peerekari Teoso. Erekapitikari ikamakiti.\"\n13 Hĩtepekana auikari Xesosi sãkire, atão inakari hĩkenakotakasaaki. Ikara atão inakari Teoso iokanapirena erekari itxaua, kotxi iua iokanapirena oerekai himaerekani makatxakiko. Xesosi sãkire hãuikasaaki, Erekari Matamatakoti apoka hãkixinireẽ. Iua Teoso takaõtxikare itxaua. Iua oerekai hĩte Teoso nakitiakori hininiua. Xesosi sikaenetapekari Erekari Matamatakoti atemoni iokanatini. 14 Isikaenetakiti Erekari Matamatakoti atemoni auape, ininiã aimarotapitikari aãpakapiniri ikinika isikaenetakiti, inĩkatakiti ate ĩkapani. Iuasaaki Xesosi apakapaua ate iua nakitiakori, iua iamotakini, kotxi imakatxakapekari amaerekani. Ikara atoko ininiã, ikinimane kãkiti txari iua: \"Peerekai pite. Erekapitikari ikinipoko pikamakiti.\"\nPaoro Misãkiretiniri Teoso\n15 Ikara atoko ininiã, nota kenakopiretakasaakiri Apiananiri Xesosi sãkire hãuikini, ikinimane Teoso nakitiakori hĩtiretini nikenakopiretakasaaki, 16 nimisãkiretapikari Teoso hĩte ĩkapani. Nitxari iua: \"Erekapitikai, kotxi pite makatxakari ninoa Épeso sitatxiti auakani maerekani,\" nitxa. 17 Teoso, aãuĩte Xesosi Kristo Teosone itxaua. Xesosi iri itxaua. Kaiotximereri iua Teoso. Nimisãkiretari Teoso hĩte ĩkapani ia atoko: \"Pisikaimaroretana ninoa ãkixinire. Ninirekari Erekari Matamatakoti oerekinina pite iteene imarotinina ĩkapani. 18 Piopinikariko ninoa ãkixinire atão inakari imarotinina ĩkapani. Pite akiritana ninoa ikinipoko erekari apakapinina ĩkapani. Ikara poerekana ninoa imarotinirina ĩkapani, iãtapinirina ĩkapani. Pikamaimaroretana ninoa pite nĩkatakiti pite nakitiakori ĩkapani. Ikara pinĩkatakiti, pisikaenetakiti, peerekari. Itori pinĩkatakiti. !Ixipoka pinĩkatakiti. !Kaiãotikori pinĩkatakiti pinakitiakori ĩkapani. 19 Pikamaimaroretana ninoa kaposotiire pinini. Ininiã piposotari iteene pisikaposotiiretiniua ate pisãkire auiãkani. Ikara piposotiire !auari ãtimoni. Pataparari pite posotiire.\" Ia atoko nimisãkiretari Teoso hĩte ĩkapani.\n20 Ikara Teoso posotiire õkitikari Kristo ipĩkani sauaki auakasaaki. Iposo atoko iposotiireẽ itakari Kristo apiari topãkiniãtaã, ikikomoni itixineẽ. 21 Ininiã Kristo Apiananiri itxaua. Iua posotiire apiata. Maerekani matamatakoni auĩteakori posotiire poiãoka. Ĩkorapokoriti auĩtetxiakori posotiire poiãoka. Kristo posotiire apiata. Ĩkorasaaki Kristo Apiananiri. Apaka katana Kristo atoko inakari !auari. !Auari ãti kaposotiireri Kristo atoko. Kristo apiata. 22 Teoso txĩkitakari Kristo ikinimane auĩte ininiua. Itakari ikinimane imokaiakariakori ikiti patapi, ininiã Xesosi paniãtakitinoka ikamana. Imokaiakari !auaika. Ininiã ikinipoko Teoso kamakiti auĩte itxaua Kristo. Teoso sikari iua isãkire auiãkani auĩte ininiua. Inakitiakori kii atoko itxa Xesosi. 23 Iua ĩto atoko itxa inakitiakori, ininiã ikinimane inakitiakori sauaki iua aua. Itxĩkitakari ikinipoko atão inini.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/EPH01.htm","date":"2017-12-16T05:23:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948583808.69\/warc\/CC-MAIN-20171216045655-20171216071655-00244.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999924898,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999924898147583}","num_words":588,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.154,"stopwords_ratio":0.321,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 TESARÓNIKA\nMerepanika Paoro Iokanatsopatakiti Tesarónika Auakanimoni\n1\n1 Paoro, Sírasi, Tximótxio pakini iokanatsopata Teoso mereẽkinimoni Tesarónika sitatxitiã. Aĩri Teoso nakitiakori hĩtxaua. Apiananiri Xesosi Kristo nakitiakori hĩtxaua. Aĩri Teoso, Apiananiri Xesosi Kristo pakini sikai ikinipoko erekari. Ninoa kamaerekaxiniretai hĩte.\nPaoro Misãkiretari Teoso Tesarónika Auakani Ĩkapani\n2 Amisãkiretari Teoso hĩte ĩkapani. Ãtipirika atxari Teoso: \"Peerekai pite, kotxi Tesarónika auakani auikari pisãkire,\" atxari. 3 Aĩri Teoso amisãkiretakasaaki, axinikapikari hĩte parĩka Teoso ĩkapani. Atão hĩparĩkauata, kotxi iteene hãuikari iua sãkire. Axinikari hĩparĩka Teoso ĩkapani, kotxi iteene hĩtiretari iua. Axinikari himarotiniri Apiananiri Xesosi Kristo sãkire iaõka hĩkamini. Hĩpoxokoniritika hiãtapari isãkire iaõka apokini.\n4 Nitariakori, Teoso tiretapitikai hĩte. Iua mereẽi hĩte iua nakitiakori hininiua ĩkapani. Aimarotari ikara. 5 Teoso iokanapirena erekari hĩtemoni asãpireta Teoso posotiireẽ. Ate sãkirenoka !kaposotiireri. Erekari Matamatakoti oerekai asãkire atão inini. Hĩte iteene imarotari asãkire atãonoka inini. Hãtamatari aparĩka hĩte ĩkapani hĩte sauaki aãuakasaaki, ininiã himarotapitikaua ate. 6 Ininiã hĩte kamari ate kamakiti atokotxikana. Hĩkamari Apiananiri kamakiti atokotxikana. Himisiritiko aua, iuaritika hãuikari Xesosi sãkire. Himisiritiko aua, iuaritika Erekari Matamatakoti kamapoxokonitai. 7 Ininiãkara Masetónia tixini auakani, Akaia tixini auakani pakini nirekari hĩte atoko ininina. 8 Inirekarina hĩte atoko ininina, kotxi hĩte sãpiretari Apiananiri sãkire Masetónia auakanimoni, Akaia auakanimoni pakini. Apaka ikini itixiti iaripireta hĩte iteene auikiniri Teoso sãkire. Ininiã kona ate sãpiretari kãkiti iteene hãuikiniri Teoso sãkire, kotxi ikinimane imarotape. 9 Ikinimane sãpiretari hĩpoxokoniritika hãpakapiniua ate. Ninoa sãpiretari hĩte takanapiniri teoso kamakori. Isãpiretarina hĩparĩkauatini uatxa Teoso atão inakari ĩkapani, auãkipika inakari ĩkapani. 10 Ninoa sãpiretari, hĩte iãtapiniri Teoso ãkiri itixine auakari kanapiriini ĩkorapokoriti. Iua Xesosi. Ipĩkani sauaki Teoso õkitikakiti iua. Iua makatxakapekari amaerekani, ininiã amisiritiko !auaika kãkiti misiritiko õti apokasaaki.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/1TH01.htm","date":"2017-12-12T10:26:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948515313.13\/warc\/CC-MAIN-20171212095356-20171212115356-00284.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999966621,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999966621398926}","num_words":255,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.151,"stopwords_ratio":0.318,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"PIREMÕ\nPaoro Iokanatsopatakiti Piremõmoni\n1\n1 Nota Paoro. Kateia ãki naua, Kristo Xesosi sãkire nauikini xika. Nota, aĩtari Tximótxiokata aiokanatsopata pitemoni Piremõmoni. Ate iteene tiretai pite. Atekata parĩkauatakari pitxaua. 2 Aiokanapireta Xesosi sãkire auiãkanimoni, paapoko apotiitakanimoni. Aiokanapireta aĩtaro Ápiamoni, Akipo pakinimoni. Iua Akipo Xesosi sotatone itxaua, ate Xesosi sotatone atokotxikana.\n3 Aĩri Teoso, Xesosi Kristo Apiananiri pakini sikai ikinipoko erekari. Ikamaerekaxiniretaina.\nPiremõ Tiraõkiuatini Pirena\n4 Nitari Piremõ, Teoso nimisãkiretakasaaki, ãtipirika nisãkirauata pite ĩkapani. Nisãpiretari Teoso ereka inini, kotxi iua kamaerekatai pite. 5 Ikara atoko itxa nisãkire, kotxi nikenakopiretari iteene pauikiniri Apiananiri Xesosi sãkire. Nikenakopiretari ikinimane kãkiti Teoso nakitiakori pitiretini. 6 Nimisãkiretari Teoso pite ĩkapani, kotxi ninirekari pisãpiretiniri pauiãkiti sãkiretxiti ikiniõtika apanakinimoni, ininiãkara pimarotari ikini sereti erekari Teoso siãkiti Kristo nakitiakorimoni. 7 Ate poxokoniuata, kotxi pite tiretana kãkiti Teoso nakitiakori. Pitiraõki iteene sikataparaxiniretaua ate. Pite aĩtari kamapoxokonitana Teoso nakitiakori ãkixinire.\nPaoro Amanaãkiti Sãkiretxiti\n8 Kristo sikaposotiiretano, ininiã nitapararitika niposotapitikari nipaniãtinii atão inakari pikamini. 9 Iuaritika nitapararitika na nipaniãtai atão inakari pikamini. Nõtãkikai Kristo tiraõkiã pikaminiri atão inakari. Nota Paoro kiomãtxipekano. Kateia ãki nauanãta, Kristo Xesosi sãkire nauikini xika. Notakara õtãkikai pite atão pikamini. 10 Nota amanaãi pinitiri Onésimo inakori piamonĩkini ĩkapani. Namarite atoko inakari iua, kotxi iua kĩpitari nisãkire uai kateia ãki nauakasaaki. Uatxa iua auikari Xesosi sãkire. 11 Nimarotari iuãka poparĩkari uãka itxaua. Mitxi !iparĩkauata, pitekata auakasaaki. Paiariniri. Uatxa poparĩkari itxapekaua iuãka atokokana. Uatxa iparĩkauatapitikako pite ĩkapani, nota ĩkapani iparĩkauatini atokokana.\n12 Niokanatariko Onésimo, ikanapiriini pitemoni. Ininiã papakapariko iua. Nitiretari iua nota niĩto nitiretini atokokana. 13 Ninirekamari notakata uai ikaikotini, nota imoianatini ĩkapani, kotxi pite kona posotari pimoianatinino uai kateia ãki nauakasaaki, kotxi pite auini maioakari. Nota uai aua Teoso iokanapirena erekari nisãpiretini xika. 14 Ninirekamari Onésimo uai, txamari !ninirekari nikaminiri pite mauiritakiniti. !Ninirekari nitapararitika nipaniãtinii pauiritiniri Onésimo notakata ikaikotini. Pite nirekiniãri, imoianatano.\n15 Akokaxiti Onésimo miteka. Mapakanani itakanapai. Atxiĩti Teoso auiritari poiãoka itakanapinii, ãtipirika pitekata iuaĩkana ikaikotini ĩkapani. 16 Iua pinitiri piamotakiti itxapanikaua. Uatxa apiaerekata iua. Pitari pitiretakiti itxapekaua, kotxi iua auikari Kristo sãkire. Iteene nota tiretari iua. Pite apia tiretariko iua, kotxi iua pinitiri itxaua. Apaka iua pitari itxaua, kotxi Apiananiri nakiti hĩtxaua.\n17 Nota pimoianari nininiãua, nota papakapini atokokana pitxariko papakapiniri iua. 18 Akokaxiti maerekati ikaminiã, ĩtiriuatiniã, pisãpiretano. Nota ĩkitxitaiko. 19 Nota Paoro, uatxa niuakoã niõkatsopatari ia sãkiretxiti. Notakarako ĩkitxitai pite. Pite imarotari pite xinire auãki inini, kotxi notara akokaxiti nisãpiretai Xesosi sãkire pauikini ĩkapani. Ininiã atxiĩti erekape pite ĩkitxitinino nota? 20 Ininiãkara nitari, pikaminano ninirekakiti, kotxi Apiananiri nakitiakori atxaua. Pikamapoxokonitariko nãkixinire, kotxi Kristo nakitiakori atxaua. 21 Niõkatsopatari pite ĩkapani, kotxi nimarotapitikari pikaminiri namanaãkiti. Ari, nimarotari apiata pikaminano.\n22 Apikomoni nitxai. Poeretari ereẽ nimakiniãtaã ĩkapani. Hĩte misãkiretapekari Teoso kateia nitakanapini ĩkapani, ininiã nimarotari Teoso auiritano iuaĩkana nikanapiriini hĩtemoni.\nItakapiretanapini Pirena\n23 Epápara inakori notakata kateia ãki aua, kotxi iua parĩkauata Kristo Xesosi ĩkapani. Iua xinikamanapitai hĩte. 24 Markoma, Arisitakoma, Témasima, Arókasima pakini notakata parĩkauatakani, ninoa apaka xinikamanapitai hĩte.\n25 Aãuĩte Xesosi Kristo sikari ikinipoko erekari hãkixiniremoni. Ameẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/PHM01.htm","date":"2017-12-12T18:08:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948517845.16\/warc\/CC-MAIN-20171212173259-20171212193259-00748.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999684095,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.999968409538269}","num_words":454,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.155,"stopwords_ratio":0.238,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"PIRIPOSI\nPaoro Iokanatsopatakiti Piriposi Auakanimoni\n1\n1 Nota Paoro, Tximótxio pakini, Kristo Xesosi nitiriakori iua amotakini atxaua. Niõkatsopata ikini kãkiti Kristo Xesosi nakitiakorimoni, Piriposi sitatxiti auakanimoni aiokanapireta. Niõkatsopata hĩte kõtãkikarerinimoni, kotxi hĩte õtãkikana Xesosi sãkire auiãkani. Hĩtepekana, kamiparĩkarerini, niõkatsopata hĩtemoni, kotxi hĩte moianatana Xesosi sãkire auiãkani.\n2 Ereẽkai hĩte. Aĩri Teoso, Xesosi Kristo Apiananiri pakini sikai ikinipoko erekari. Ninoa kamaerekaxiniretai.\nPaoro Misãkiretari Teoso Piriposi Auakani Ĩkapani\n3 Hĩte nixinikasaaki: \"Erekapitikari aTeosone,\" nitxa. 4 Teoso nimisãkiretakasaaki hĩte himakinika ĩkapani, nipoxokoniritika nimisãkiretari Teoso. 5 Nipoxokoniuata, kotxi hĩte miparĩkatano nota Teoso iokanapirena erekari nisãpiretini ĩkapani, kotxi hĩte iokanataro txineiro notamoni. Teoso iokanapirena erekari hãuikasaaki, hĩpotorika himiparĩkatinino. Eereka kona hĩte iotokaika himiparĩkatinino nota. Uatxa auapika himiparĩkatinino nota. 6 Teoso sikari erekari hĩtemoni merepanika isãkire hãuikasaaki, ininiã nota imarotapitikari Teoso sikari erekari hĩtemoni ikiniõtika. Ikara Teoso parĩka hĩtemoni. Erekari isikiniritika Xesosi kanapiriã ĩkorapokoriti. 7 Atãopitika nixinikinii hĩte nipoxokoniritika, kotxi iteene nitiretai hĩte himakinika. Atxiĩti kateia ãki naua. Atxiĩti mapara naua, kãkiti Teoso iokanapirena erekari atão ininiua noerekini ĩkapani. Atxiĩti nisãpiretari Teoso iokanapirena erekari, kãkiti iteene imarotiniri ĩkapani. Kateia ãki nauakasaaki, mapara nauakasaaki, ikiniõtika hĩte notakata apakapari ikinipoko erekari Teoso sikakiti. 8 Nota iteene tiretai hĩte. Kristo Xesosi tiretinii atokokana nitiretai hĩte. Teoso imarotari ikara nisãkire atão inini.\n9 Nota misãkiretari Teoso hĩte ĩkapani ia atoko: Ninirekari hĩtiraõkiuatini apiaãpotini ikiniõtika. Hĩtiraõki aneeãpotakasaaki, ninirekari himarore apaka aneeãpotini. Imaroretxi himaroãpotakasaaki, ninirekari atãonoka himarotini. 10 Ikara atoko hininiã, himereẽri apia erekari hĩkamini. Ininiã maerekati !hĩkama. Maerekati na apanakinimoni !hĩkama. Ikara atoko hininiã, iposopeka hĩtxa Kristo kanapiriãkasaaki. 11 Ikara atoko hininiã, ikinipoko hĩkamakiti erekari. Xesosi Kristonokara kamaerekatai hĩte hĩkamakiti ereka inini ĩkapani. Apanakini atamatakasaakiri erekari hĩkamakiti, ninoa imarotari Teoso posotiire, ininiã eereka ninoa: \"Peerekari Teoso,\" itxanako.\nPaoro Misiritiko Pirena\n12 Nitariakori, himarotari nota iteene misiritaãka. Iuaritika Teoso iokanapirena erekari iaripiretapeka. Ninirekari himarotiniri, nimisiritiko xika apikomoni kãkiti imarotari Teoso iokanapirena erekari. 13 Ininiã nimisiritiko xika ikinika sotatoakori, Homanoakori auĩte aapoko inĩkatakani, ikinimane kãkiti mapara auakani apaka imarotari nota uai kateia ãki nauakasaaki Kristo sãkire nisãpiretini xika. 14 Itori aĩtariakori Apiananiri sãkire auiãkani, sikataparaxiniretaãka, kotxi imarotarina Teoso nĩkatinino nota kateia ãki nauakasaaki. Ininiã ninoa sãpiretari Teoso sãkire itaparaxinireritikana. Mapĩkaretika itxana.\n15 Ninoa sãpiretari Kristo sãkire, kotxi inirekarina erekari ikaminina. Txamari apanakinipekana sãpiretari Kristo sãkire nota xikotiko xika. Inirekarina kãkiti auikiniri ninoaka sãkire, nota sãkire poiãoka auikinina ĩkapani. Ninoa sãpiretari Kristo iokanapirena, kotxi ninoa potxitari kãkiti taparakienatakakiniua. 16 Aĩtariakori, erekarinani nirekakani, sãpiretari Kristo iokanapirena, kotxi ninoa tiretano nota. Ninoa imarotari Teoso sikinino nota ia parĩkatxi, Teoso iokanapirena erekari atão inini noerekini ĩkapani. 17 Nota xikotakani sãpiretari Kristo sãkire, txamari inirekarina ninoaka nireẽkiti ikaminina. !Inirekarina Teoso nireẽkiti. Inirekarina nota apia atatsiitiniri nimisiritiko uai kateia ãki nauakasaaki.\n18 Atxiĩti Kristo iokanapirena sãpiretakani ãkixinire erekari. Atxiĩti ninoa ãkixinire kona erekari. Iuaritika erekapitikari, kotxi Kristo iokanapirena sãpiretapeẽkaika. Ininiãkara nipoxokoniuata nota. Ari, !niotokapani nipoxokoniuatini. 19 Nipoxokoniuata, kotxi nimarotari nitakanapiniri kateia, kotxi hĩte misãkiretari Teoso nota ĩkapani. Nimakatxakaãkako kateia ãki, kotxi Erekari Matamatakoti Xesosi Kristokata auakari moianatano nota. 20 Kona ninirekari nipẽtauatini, Kristo iokanapirena nisãpiretakasaaki. Ninirekari kataparaxinire ninini, Kristo apanakini nisãpiretini ĩkapani. Ikara atoko nininiã, apanakini imarotari Kristo Apiananiri ininiua. Ikiniõtika nauapanika ninakasaaki, ninirekari kãkiti imarotiniri Kristo Apiananiri ininiua. Ari, nipĩkasaaki apaka, ninirekari apanakini imarotiniri Kristo Apiananiri ininiua. 21 Auapanika ninakasaaki, ninirekari Kristo nireẽkitinoka nikamini. Erekapitikari nipinini, kotxi eereka Kristokata nauapika. 22 Auapanika ninakasaaki, niparĩkauatapitipo Teoso sãkire nisãpiretini, ininiãkara erekari niparĩka. Kipa ninireka? Nota auapanika nininikani? Nipininikani? !Nimarotari ninireẽkiti. 23 Ninirekari auapanika ninini. Apaka ninirekari nipinini. Apiata ninirekari nipinini Kristokata nauini ĩkapani. Ikara atoko apiaerekata. 24 Txamari hĩte noerekini ĩkapani, ninirekari auapanika ninini, kotxi hĩte nirekapanikano nota. 25 Ikara nimarotapitika, ininiã auapanika nitxa, himakinika noerekini ĩkapani, kotxi nota nirekari himaroãpotiniri Teoso sãkire. Ninirekari hãuikiniri hĩpoxokoniritika. 26 Ininiã eereka hĩtxari: \"Erekapitikari Kristo Xesosi, kotxi Paoro iuaĩkana apoka atemoni,\" hĩtxapaniko. Ininiã iteene hĩpoxokoniuata iuasaaki.\n27 Atxiĩti auapanika nitxa, atxiĩti nipina, iuaritika ikiniõtika ereka hĩtxako hãuini. Erekari Kristo iokanapirena, ininiã hĩte apaka ereka hĩtxako hãuini. Atxiĩti nisa hĩtemoni. Atxiĩti kona nisa. Atxiĩti nikenakopiretai hĩte uai kateia ãki nauakasaaki. Iuaritika, hãuini ereka inakasaaki, nimarotariko hĩte himakinika iteene auikiniri Kristo sãkire iua iokanapirena erekari. Hãuini ereka inakasaaki, nimarotari hĩte himakinika sãpiretiniri Kristo iokanapirena iaõka apanakinimoni. 28 Hãuini ereka inakasaaki, na hĩpĩkana hĩte omanatakani. Hĩtaparaxinireritika hãuiniã, ninoa hĩte omanatakani imarotari ixipokinina ãti õti. Hĩtaparaxinireritika hãuiniã, ninoa imarotari Teoso makatxakinii hĩte himapinakani ĩkapani. 29 Ininiã Teoso sikari erekari hĩtemoni, kotxi iua auiritai hĩte auikiniri Kristo iokanapirena. Apaka erekari isikai hĩte, kotxi iua auiritai hĩte atatsiitiniri himisiritiko Kristo ĩkapani. 30 Hĩte atamatapekari nota misiritiko, hĩte sauaki nauakasaaki. Hĩkenakopiretari nimisiritiko auapanika uatxa. Uatxa hĩte nota atoko, kotxi hĩte apaka misiritaãka.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/PHP01.htm","date":"2017-12-14T02:22:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948537139.36\/warc\/CC-MAIN-20171214020144-20171214040144-00143.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999849796,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999849796295166}","num_words":711,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.149,"stopwords_ratio":0.315,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 KORĨTO\nPaoro Iokanatsopatakiti Iuaĩkana Korĩto Auakanimoni\n1\n1 Nota Paoro, Xesosi Kristo iokanatakitino. Teoso nirekari iokanatinino kãkitimoni isãkire nisãpiretini ĩkapani. Ia aãtsopa niõkatsopata. Aĩtari Tximótxio aua notakata. Ia iõkatsopari niokanata kãkiti Teoso mereẽkinimoni, Korĩto sitatxiti auakanimoni. Apaka ia iõkatsopari niokanata kãkiti Teoso nakitiakorimoni, Akaia tixini auakanimoni. 2 Aĩri Teoso, Xesosi Kristo Apiananiri pakini sikari ikinipoko erekari hĩtemoni. Ikamaerekaxiniretai hĩte.\nTeoso Mĩkapiritiniua Pirena\n3 Peerekari Teoso. Aãuĩte Xesosi Kristo iri itxaua. Kaamonĩkareri iua. Ãti kãkiti amonĩkakari iua atoko inakari !auari. Amaerekaxinirenisaaki, iua atekata aua. Amaerekaxinireni imakatxakinaua. Iuasaaki imĩkapiritaua. 4 Imĩkapiritaua amaerekaxinirenisaaki, ininiã apanakini maerekaxinirenisaaki, iua atokotxikana ate mĩkapiritana ninoa apaka, kotxi aimarotari Teoso mĩkapiritiniua ate. 5 Kristo iteene misiritaãka, ininiã ate misiritaãka apaka. Iua atokokana Teoso moianatari Kristo, ininiã iua moianataua ate apaka. 6 Apanakini misiritaua, kotxi anirekari Teoso mĩkapiritinii hĩte. Anirekari Teoso makatxakiniri himaerekani. Teoso mĩkapiritaua ate, ininiã hĩte apaka imĩkapirita. Teoso mĩkapiritakasaakii hĩte, isikataparatai himisiritiko hĩpoxokoniritika himĩteenekini ĩkapani. Hĩte misiritiko ate misiritiko atokokana. 7 Aimarotapitikari erekari Teoso sikinii hĩte, kotxi himisiritaãka ate misiritiko atokokana, ininiã Teoso mĩkapiritai hĩte, ate imĩkapiritini atokokana.\n8 Aĩtariakori, anirekari hĩxinikiniri ate misiritiko Ásia tixini aãuakasaaki. Iuasaaki iteene amaxikaãka. Kona amĩteenekari. Auãkatari aõkiko. 9 Iuasaaki aãkixinireẽ atxa: \"Apinapitikako,\" atxa. Ikara atoko ininiã, aimarotari kona ate posotiire !auari. Aimarotari Teosonoka sikataparataua, kotxi iua posotari õkitikiniri ipĩkari. 10 Pamonõkoniri iuasaaki, iuaritika Teoso makatxakaua amapinakani ĩkapani. Iua makatxakapanikaua amapinakani ĩkapani. Ate auikari iua sãkire, iuaĩkana imakatxakiniua tĩkane. 11 Hĩte moianataua ate, kotxi himisãkiretari Teoso ate ĩkapani. Ininiã Teoso kamari hamanaãkiti iaõka, kotxi Teoso kamari erekari atemoni. Eereka kaiãopokori kãkiti sãpiretari Teoso iua ereka inini, kotxi ikamari ninoa amanaãkiti iaõka ate ĩkapani.\nPaoro Masikani Korĩtomoni\n12 Ate poxokoniuata, kotxi ate kamari erekarinoka Teoso oerekakitinoka, kãkitimoni, hĩtemoni apaka. Atãonoka anireka akamini kãkitimoni. Aimarotari ikara aãkixinireẽ, ininiã apoxokoniuata. Ikara atoko aãuini, kotxi ikinipoko erekari Teoso sikakiti sikataparataua. Kãkiti imaroreẽ !iposotari ikaminiri iua auini ereka inini, kotxi !kiĩkiteri kãkiti. 13 Hãtatsopatakasaakiri aiõkatsopatakiti hĩtemoni, himarotari axinikakiti aãkixinireẽ. Axinikakiti, asãkire pakini ãtinoka itxaua. 14 Hĩte na iteene imarotapanikaua ate, iuaritika ninirekari hĩuikiniua ate, Apiananiri Xesosi uai ikanapiriini õtisaaki, ate iuikinii atokotxikana.\n15 Ikara nimarota, ininiã ninirekamari hĩtemoni nisini, ipikata hĩpoxokoniuatini ĩkapani. 16 Masetónia tixinimoni nisini apisapanika, ninirekamari hĩtemoni nisini. Eereka nikanapiriãkasaaki uaimoni, ninirekamari hĩtemoni iuaĩkana nisini, ininiã iuasaaki ninirekamari hĩte iokanatinino nota Xotéia tõpamoni. Txamari na nisa. 17 Atxiĩti hĩte txano nota: \"Pixinikasaakiri uai papokini, na iteene pinirekari uai papokini,\" hĩtxano. Txamari ninirekapitikari napokini hĩtemoni. Na nota xinikari Teoso sãkire mauiãkani xinikakiti atoko, kotxi ninoa sãkire: \"Ari, nisapitika,\" txamari ãkixinireẽ itxana: \"Na nisapani,\" itxana. 18 Nota sãkire hĩtemoni ninamaã: \"Ari nisapitika,\" ninakasaaki, nãkixinireẽ apaka txari: \"Ari, nisapitika,\" nitxa. Teoso atãonoka sãkirauatakari imarotari ikara nisãkire atão inini. 19 Sírasi inakori, Tximótxio inakori, nota pakini sãpiretapekai hĩte Teoso ãkiri, Xesosi Kristo sãkire. Xesosi sãkire inamaã auakari, isãkire ãkixinireẽ auakaritxikana isãkireta. \"Nikamapitikariko,\" inakasaaki, ãkixinireẽ inirekapitikari ikaminiri. Ikamari isãkire iaõka. 20 Teoso sikaenetakiti kãkitimoni kaiãopokori aua. Iua Kristo sikaua ikinipoko Teoso sikaenetakiti, ininiãkara atxari: \"Ameẽ.\" Peerekari Teoso, kotxi Kristo sikapitikaua Teoso sikaenetakiti. 21 Teosokara sikataparaxiniretai hĩte, ate apaka, Xesosi Kristo amatakanapakani ĩkapani. Teosokara mereẽua iua nakitiakori aniniua ĩkapani. 22 Apaka Teosokara sikaua Erekari Matamatakoti, Teoso nakiti aniniua aimarotini ĩkapani. Iua Erekari Matamatakoti aua aãkixinireẽ. Teoso takaõtxikare itxaua iua. Iua Erekari Matamatakoti merepitipanika Teoso sikakiti atemoni, ininiã aimarotari apikomoni isikapanikaua itanapoko inĩkatakiti ate ĩkapani.\n23 Kona nisari hĩte Korĩto sitatxiti auakanimoni, kotxi kona ninirekari hĩte matinaniuatini hĩte maerekani nisãpiretini xika. Teoso imarotari ikara atão inini. 24 Hĩauĩte kona ate txaua. Kona apaniãtai: \"Ia atoko inakari hãuika. Kona ikara atoko inakari kona hãuikape.\" Kona ikara atoko !atxai hĩte, kotxi hĩte auikapitikari Teoso sãkire atão inakari. Aparĩkauata hĩtekata hĩpoxokoniuatini ĩkapani.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/2CO01.htm","date":"2017-12-15T00:29:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948551501.53\/warc\/CC-MAIN-20171215001700-20171215021700-00469.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999914169,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999914169311523}","num_words":564,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.159,"stopwords_ratio":0.3,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 TESARÓNIKA\nPaoro Iokanatsopatakiti Iuaĩkana Tesarónika Auakanimoni\n1\n1 Paoro, Sírasi, Tximótxio pakini iokanatsopata Teoso mereẽkinimoni Tesarónika sitatxitiã. Aĩri Teoso nakitiakori hĩtxaua. Apiananiri Xesosi Kristo nakitiakori hĩtxaua. 2 Aĩri Teoso, Apiananiri Xesosi Kristo pakini sikai ikinipoko erekari. Ninoa kamaerekaxiniretai hĩte.\nXesosi Kanapiriini Pirena\n3 Nitariakori, ãtipirika atxari Teoso: \"Erekapitikari pikamakiti Tesarónika auakani ĩkapani,\" atxa. Ikara atoko asãpiretari Teoso, kotxi ikiniõtika Teoso sãkire hãuikini apiaãpota. Apaka hĩtiretakakiniua ikiniõtika apiaãpota. 4 Ininiã apanakini Teoso sãkire auiãkanikata aãuakasaaki, asãpiretana ninoa ate iuikinii hĩte. Ate iuikari himisiritiko himĩteenekini. Ate iuikari hãuikiniri Teoso sãkire. Iteene himaxikiko, himisiritiko pakini, iuaritika himĩteenekari. Iteene hãuikari Teoso sãkire.\n5 Himisiritiko himĩteenekini oerekari Teoso misiritiniri maerekati kamakani, kotxi ikara atão. Hĩte misiritaãka, kotxi hĩkamari hĩauĩte Teoso paniãtakiti, ininiãkara iuamoni apakatapitika hãuini Teoso auĩtetxi ininiãtaãua. 6 Teoso kamari atão inakarinoka. Ininiã imisiritariko hĩte misiritakani. 7 Ixipokariko hĩte misiritiko, ate misiritiko apaka. Iuasaaki hĩtomata atekata. Ikara atoko inakari ikama, Apiananiri Xesosi oerekikosaaki Teoso tixine ipotorikasaaki, initiriakori kaposotiirerinikata. 8 Xamina tirinakariã imisiritanako Teoso mimarotakani, aãuĩte Xesosi Kristo iokanapirena erekari makĩpitakani. 9 Ninoa misiritaãkako ãtipirika. Ikinipoko xipope ninoa ĩkapani. !Auiritaãkana Apiananiri auiniãtaã apokinina. !Atamatarina iua iotximere. !Atamatarina iposotiire. 10 Ninoa misiritaãka, Apiananiri kanapiriini õtisaaki. Iuasaaki inakitiakori, isãkire auiãkani, txariko: \"Peerekai. Peerekai. Ãti kaposotiireri pite atoko inakari !auari,\" itxanako. Ikara atoko hĩte apaka sãpiretari iua iuasaaki, kotxi hĩte auikari asãpiretakiti hĩtemoni.\n11 Ininiã amisãkiretapikari aTeosone hĩte ĩkapani. Ia atoko atxari iua: \"Pite akiritari Tesarónika auakani pinakitiakori ininiuana ĩkapani, ininiã ninirekari pite apokaerekatiniri ninoa kamakiti pite ĩkapani. Pisikaposotiiretana ninoa ikinipoko inireẽkitina erekari ikaminina ĩkapani. Ninoa auikari pisãkire, ininiã iparĩkauatana pite ĩkapani. Ininiã pisikaposotiiretana ninoa ikara iparĩkana ikaminina ĩkapani.\" 12 Ikara atoko amisãkiretari Teoso, kotxi apanakini atamatakasaakiri erekari hĩkamakiti, itxarinako aãuĩte Xesosi Kristo: \"Peerekai pite,\" itxanako, ininiã Xesosi uãka iuikaãka. Apaka Xesosi txaiko hĩte: \"Peerekai hĩte,\" itxaiko. Ikara atoko aua, kotxi aTeosone, Apiananiri Xesosi Kristo pakini sikari ikinipoko erekari hĩtemoni.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/2TH01.htm","date":"2017-12-16T07:06:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948585297.58\/warc\/CC-MAIN-20171216065121-20171216091121-00669.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999843836,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999843835830688}","num_words":289,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.154,"stopwords_ratio":0.329,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"KARÁSIA\nPaoro Iokanatsopata Karásia Auakanimoni\n1\n1 Nota Paoro iokanatsopata ia aãtsopa hĩtemoni. Nota Teoso iokanatakitino kãkitimoni Teoso iokanapirena nisãpiretini ĩkapani. Kona kãkitini iokanatano nota. Xesosi Kristora iokanatano nota. Aĩri Teoso, Xesosi ipinaãka atoko õkitikakarira, iuara iokanatano nota kãkitimoni. 2 Ikinika aĩtariakori notakata auakani, nota apaka xinikanãtai hĩte. Hĩte ikini aikoti Teoso misãkiretikoãtaã apotiitakaniua Karásia tixini auakani axinikanãtapika.\n3 Aĩri Teoso, Xesosi Kristo aãuĩte pakini sikari ikinipoko erekari hĩtemoni. Ninoa kamaerekaxiniretai hĩte.\n4 Xesosi ipina amaerekani imakatxakini ĩkapani. !Erekari uatxa auakani. Maerekati kamakani sauaki aãuakasaaki, Xesosi ipina ate imakatxakini ĩkapani, amapinakani ĩkapani. Xesosi ipĩpe ate ĩkapani, kotxi aĩri Teoso nirekari Xesosi ipinini ate maerekani imakatxakini ĩkapani. 5 Ikiniõtika: \"Peerekai,\" matxari Teoso. Ãtipirika kãkiti txapikari Teoso: \"Peerekai.\" Ameẽ.\nÃti Iokanapirena Erekari !Auari\n6 Nikenakopiretari Teoso hĩtakanapaãpotini. Iuasaaki nitsorĩkaãnãta. Kinirepa hĩtakanapari Teoso sãkire? Kotxi mapa kasiritinoka hĩte auikari Teoso iokanapirena erekari. Kristo iteene tiretai hĩte, ininiã akiritai hĩte inakitiakori hininiua ĩkapani. Kinirepa hãuikatari ãti iokanapirena? 7 Atão nisãpiretai hĩte. Ãti iokanapirena erekari !auari. Nikenakopiretari kãkiti hĩte oereẽkani. Ninoa nirekari ikoketinirina isãkirena Kristo iokanapirenakata. Uatxa !himarotaikari atão sãpirenatxi. 8 Atão asãpiretapekai Teoso iokanapirena erekari. Ãtião sãkiretxiti asãpiretiniãi, Teoso iokanataua ate kãkiti misiritikomoni, ãtipirika misirikaretxi auiniãtaã. Teoso nitiri iaxitikiri apaka sãpiretiniãi ãtião iokanapirenatxi, Teoso iokanatari iua initiri imisiritikomoni ãtipirika misirikaretxi auiniãtaã. 9 Hĩte auikapekari Teoso iokanapirena erekari. Ãtião iokanapirenatxi sãpiretakari sãpiretiniãi Teoso iokanapirena atão minakati, iokanataãkako imisiritikomoni ãtipirika misirikaretxi auiniãtaã. Asãpiretapekai ikara inakari sãkiretxiti. Uatxa iuaĩkana nisãpiretai.\n10 Ikara atoko nitxai hĩte, ininiã himarotari kona ninirekari: \"Peerekari Paoro kamakiti,\" niniko. Nota nirekari Teosonoka: \"Peerekari Paoro kamakiti\" ininino. Nanera atão minakati sãpiretakani txai hĩte: \"Paoro nirekari kãkiti apokaerekatiniri iua.\" Ikara na atãoni. !Ninirekari kãkiti apokaerekatinino nota. Ninirekiniãri kãkiti apokaerekatinino, kona Kristo nitiri !nitxaikaua.\nTeoso Akiritari Paoro\n11 Nanera atão minakati sãpiretakani hĩte oereẽkani: \"Paoro iokanapirena kona Teoso iokanapirenani,\" itxana ninoa sãkire. Nitariakori atãopitikara nisãpiretai hĩte. Iokanapirenatxi hĩtemoni nisãpiretakiti kona kãkiti sãkireni. Teoso sãkirera. 12 Kona kãkitini sãpiretano ia iokanapirenatxi. Kona kãkitini oerekano. Xesosi Kristora sãpiretano nota iua iokanapirenatxi.\n13 Hĩte imarotari mitxi nauakasaaki, Xoteo kiomaneakorini oerekakiti nauikasaaki, iuasaaki kona nitiretana Xesosi sãkire auiãkani. Iteene nimisiritana ninoa. Ninirekari nixipokiniri Xesosi sãkire kĩpitakani. 14 Iuasaaki nimarotari Xoteoakori kitxakapirĩkarini paniãtakiti. Nikamari imakinika ninoa paniãtakiti. Iuasaaki nimoianariakori apaka kamari ninoa kitxakapirĩkarini paniãtakiti. Nota apiata kamari ninoa sãkire iaõka. Iteene ninirekari nikaminiri kitxakapirĩkarini paniãtakiti.\n15 Teoso iteene tiretano nota. Iua mereẽno nota nauini apisapanika. Iuasaaki akiritano nota initiri nininiua tĩkane. 16 Teoso keto manapi apokasaaki, oerekari imi notamoni, imi Xoteo minakonimoni nisãpiretini ĩkapani. Iuasaaki kona nisãpiretari kãkiti Teoso oerekakiti sãkiretxiti, ininiã na kãkitini sãpiretano nikamakiti tĩkane. 17 Iuasaaki kona nisari Xerosareẽ sitatxitimoni, ininiã nota apisapanika Teoso iokanatakini kona õtãkikano. Kona kãkitimonini nisa noerekiko ĩkapani. Arápia tixinimoni nisapitipo. Eereka nikanapiriã Tamásiko sitatxitimoni.\n18 Ipi anokanani, ãti anokanani pakinikanani napaãka atoko, nisa Xerosareẽmoni Petro nimisãkiretini ĩkapani. Ipi semanati ninapa Petrokata. 19 Apanakini Teoso iokanatakini isãkire sãpiretakani kona naõkita. Apiananiri itari Txiako inakorinoka naõkita. Ininiãkara kona kãkiti sãkireni nisãpiretai hĩte. Teoso iokanapirenakara nisãpiretai hĩte.\n20 Ia niõkatsopatakiti nisãpiretakiti hĩtemoni atão inakari. Teoso imarotari atão inakari nisãpiretinii.\n21 Xerosareẽmoni nisaãka atoko, nisari Síria tixini, Sirísia tixini apaka. 22 Iuasaaki Kristo sãkire auiãkani, Xotéia tõpa auakani, !aõkitapanikano nota iuasaaki. 23 Ninoa imarotari apanakini minapiretakiti. Apanakini sãkire: \"Kiki mitxi ate misiritakari, uatxa sãpiretari Xesosi sãkire. Mitxi iua nirekari ixipokiniri Xesosi oereẽkiti sãkiretxiti, iuaritika uatxa inirekari oerekiniri Xesosi oerekakiti sãkiretxiti kãkitimoni,\" itxana apanakini sãkire. 24 Ininiãkara ninoa: \"Peerekari Teoso,\" itxana, kotxi nota auikapekari Xesosi sãkire.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/GAL01.htm","date":"2017-12-15T10:23:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948568283.66\/warc\/CC-MAIN-20171215095015-20171215115015-00041.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999914169,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999914169311523}","num_words":533,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.152,"stopwords_ratio":0.304,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 XOÃO\nIuaĩkana Xoão Iokanatsopatakiti\n1\n1 Nota Xoão, mitxipe Xesosi imarotakarino nota. Niokanatsopata hĩte Xesosi sãkire auiãkanimoni, hamariteakorimoni apaka. Teoso mereẽpekai hĩte inakitiakori hininiua ĩkapani. Nitiretai, kotxi hĩtiretari Teoso sãkire atão inakari. Kona notananini tiretai hĩte. Ikinimane atão inakari imarotakani tiretai hĩte apaka. 2 Atiretai hĩte, kotxi atão inakari aua aãkixinireẽ. Atão inakari kaikotapika atekata ãtipirika.\n3 Aĩri Teoso, imi Xesosi Kristo pakini sikari ikinipoko erekari hĩtemoni. Amonĩkai hĩte. Ikamaerekaxiniretaina hĩte. Ininiãkara himarotari atão inakari. Himarotari Teoso tiraõki.\n4 Iteene nipoxokoniuata, kotxi nimarotari apanakini hĩte kĩpitapikari Teoso sãkire. Atão inakarinoka hĩkama, kotxi aĩri Teoso paniãtaua ikara atoko inakari akamini. 5 Nota tiretakini, ia nipaniãtai: \"Matiretakakaua.\" Ikara Teoso paniãtakiti !amanerini. Akenakopiretapekari ikara Teoso paniãtakiti, merepitipanika Xesosi sãkire akenakotakasaaki. 6 Kisaakipa atiraõkiuata? Teoso paniãtakiti ikiniõtika akĩpitakasaakira, iuasaaki atiraõkiuata. Merepitipanika pikenakotapekari ia Xesosi paniãtakiti: \"Matiraõkiuata ikiniõtika.\"\nKristo Omanatakani\n7 Kaiãopokori kamisirienererini aua ikini itixiti. Ninoa sãkire: \"Na kãkiti !itxaua Xesosi Kristo,\" itxana isãkirena. Ikara atoko inakani misirienetari kãkiti. Kristo omanatakani itxauana ninoa. 8 Erepaniko. !Hãuikapiri isãkirena atão minakati, kotxi ninoa nirekari ixipokinirina hĩparĩka Teoso ĩkapani. Hinirekapitikari Teoso sikinii ikinipoko hĩparĩka ĩki.\n9 Kãkiti takanapiniãri Kristo oerekakiti sãkiretxiti, ikamari maerekati. Teoso nakiti !itxaua. Kãkiti ãtipirika auikiniãri Kristo oerekakiti, imoianatari aĩri Teoso, imi pakini. 10 Kãkiti apokiniã paapoko, Kristo oerekakiti mauikakati, sãkiretxi atão minakati oerekakari, kona pauiritapiri ikaikotini paapoko. !Papakapapiri iua. 11 Iua apakapakari apaka kamari maerekati iuakata, kotxi auiritari atão minakati isãpiretini.\n12 Ninirekari ito nisãpiretinii, txamari !ninirekari aãtsopaã nisãpiretakiti nitakini. Ninirekari naõkitinii hĩte. Iuasaaki asãkirauatako aãpisatoõtakakiniua, ininiã iteene apoxokoniuata iuasaaki.\n13 Hĩtariakori Teoso mereẽkini uai auakani iokanapireta hĩtemoni. Ixinikamanapitaina hĩte. Ameẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/ebible.org\/apuNT\/2JN01.htm","date":"2018-09-22T22:20:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267158766.53\/warc\/CC-MAIN-20180922221246-20180923001646-00046.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999872446,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999872446060181}","num_words":244,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.157,"stopwords_ratio":0.291,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"APOKORÍPISI\nXesosi Kristo Iuaka Oerekiniua Pirena\n1\nIa Aãtsopa Oerekaua Xesosi Kamakiti\n1 Ia aãtsopa oerekari Teoso nakitiakori Xesosi Kristo paĩtiki kamaenetakiti. Teoso iokanatari initiri iaxitikiri Xoãomoni Xesosi Kristo kamaenetakiti oerekini ĩkapani. 2 Ikinika Xoão atamatakiti, ikinika ikenakotakiti pakini isãpireta ia aãtsopaã. Ikara atoko isãpiretaua ate Teoso sãkire, Xesosi Kristo sãpiretakiti iuamoni. 3 Ia aãtsopa atatsopatakani Teoso takariko erekari ninoamoni. Teoso takariko erekari ia isãkire kenakotakanimoni, ia isãkire kĩpitakanimoni, kotxi ikinika Xoão iõkatsopatakiti okatapaniri apokini.\nXoão Iõkatsopare\n4 Nota Xoão. Niokanatari ia niõkatsopare Teoso mereẽkinimoni. Setxi sitatxiti Ásia inakori tixini auakanimoni niokanata niõkatsopare.\nTeoso sikari ikinipoko erekari hĩtemoni. Ikamaerekaxiniretai hĩte. Uatxa iua aua. Merepitipanika kitxakapirĩka iua aua. Iua ãtipirika auapikako. Setxi matamatakoni iaxitikini Teoso topãkiniãtaã apisatoõ auakani sikari erekari hĩtemoni. 5 Xesosi Kristo apaka sikari erekari hĩtemoni. Atão inakarinoka sãpiretakari itxaua iua. Iua merepitipanika õkitikaua ipĩkani sauaki. Apaka itixi auakani auĩteakori auĩte itxaua iua.\nIua ate tiretakari. Ipina ate ĩkapani amaerekani imakatxakini ĩkapani, ininiã isikakaua erekari akamini ĩkapani. 6 Itxĩkitakaua auĩtetxiakori aniniua. Itxĩkitakaua sasetotxiakori aniniua, kotxi asãkirauata Teosokata. Ininiã atxari Xesosi:\n\"Ãtipirika peerekai pite. Ãtipirika pitenokara kaposotiireri. Ameẽ.\"\n7 Hãtamata, Xesosi napani. Iua inako katxiãrikata. Iuasaaki ikinimane kãkiti atamatariko. Aamina ĩpiriãmitakari nopini iua tokakitakani apaka atamatariko iua. Iuasaaki ikini uãkati kãkiti atapariko iua. Ninoa atapakasaakiri iua, itxiapatana, akiripoakatana maerekati ikamakitina xika. Ikara atoko apokako. Ameẽ.\n8 Apiananiri txari:\n—Iõkatxi merepitipanika auakari Aopa inakori atoko nitxaua. Iõkatxi imapotõkire auakari Ómika inakori atoko nitxaua. Uatxa naua. Merepitipanika naua. Katana nota auapikako. Ikini posotiiretxi aua notamoni —itxa.\nXoão Atamatari Aĩtari Iaxitikiri\n9 Nota Xoão, hĩtari. Nikamari Xesosi Kristo nireẽkiti, ininiã himoianari nitxaua, kotxi ãtipirika nimĩteenekari nimisiritiko, hĩte misiritiko himĩteenekini atoko. Ikara misirikaretxi apokapitika atemoni, kotxi aãuĩte Xesosi Kristo nakitiakori atxaua. Nota aua Patamosi inakori pokomiriĩti. Nitakaãka uai, kotxi Teoso sãkire nisãpireta apanakinimoni. Ikinipoko nimarotakiti Xesosi Kristo pirena nisãpiretini xika kãkiti takano nota uai. 10 Kãkiti Apiananiri xinikini õtisaaki, Erekari Matamatakoti sikaimaroretano nota. Iuasaaki nikenakotari sãkiretxi nitikinimoni. Sãkiretxi apiaenetakari, trõpeta atoko nikenakota. 11 Itxari:\n—Kãkiti apisapanika naua nota. Nota auapanika ikinipoko xipokaãka atoko. Piõkatsopata aãtsopaã patamatakiti tĩkane. Eereka piokanatari iua aãtsopa kãkiti Teoso mereẽkinimoni setxi sitatxiti auakanimoni Ásia tixineẽ. Piokanatsopata Épeso sitatxiti auakanimoni, Esimina sitatxiti auakanimoni, Pékamo sitatxiti auakanimoni, Txiatxira sitatxiti auakanimoni, Satxima sitatxiti auakanimoni, Piratéopia sitatxiti auakanimoni, Araotxiséia sitatxiti auakanimoni pakini —itxa notamoni.\n12 Ininiã eereka nikirioka notakata sãkirauatakari natamatini ĩkapani. Nikiriokasaaki, natamatari setxi tirikapi topãkini oro kamakori. 13 Tirikapi topãkiniãtaã, natamatari kãkiti itari iaxitikiri, iuaritika ipinimoni itxaua. Iua mãka õtanori. Ikitiãpeka apoka. Ipakiomatare atoko oro kamakoro aua itorotamoni. 14 Iãko iteene kasarori mapoa atoko itxa. Xamina tirinakari atoko itxa oki. 15 Ikiti mẽkorĩka pirõsi xamina ãki imẽkorĩkini atoko. Isãkire ene ãparaã torõkani atoko. 16 Iuako ikikomoni imaĩkaro setxi iõriki. Inamaã iouata mitari pokĩka. Iua iouata ipi uanaro aua. Atokatxi iotximere atoko itxa itoõ.\n17 Natamatakasaakiri, nirika ikitimoni. Koriãkari atoko nitxa. Ininiã iuasaaki itakari iuako ikikomonikiri nota nopini. Itxano:\n—Kona pipĩkarauatape, kotxi ikinipoko auini apisapanika nota aua. Ikinipoko xipokaãka atoko nota auapanika. 18 Nota auãkipika inakarino. Nota koriãkaripekano, iuaritika hãtamatano. Ãtipirika auãki inakarino nota. Ameẽ. Kaposotiireno nota, kotxi nipaniãtari kãkiti ipinini. Niposotiire aua niokanatiniri kãkiti maerekati kamakani misiritikoãtaã. 19 Piõkatsopatari mitxi patamatakiti, uatxaika patamatakiti pakini. Apikomoni noerekakiti apaka piõkatsopata, kotxi noerekaiko katana itiximoni ĩkari. 20 Kiripa ninoa iõriki setxi pakini niuako nikikomoni auakani? Teoso nitiriakori itxauana. Ninoa anikari nota sãkire nisãkire auiãkanimoni ninoa setxi sitatxi auakanimoni. Kiripa ninoa setxi tirikapi topãkini oro kamakori? Nisãkire auiãkani ninoa setxi sitatxi auakani itxauana —itxa Xesosi Xoãomoni.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/ebible.org\/apuNT\/REV01.htm","date":"2018-09-22T22:22:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267158766.53\/warc\/CC-MAIN-20180922221246-20180923001646-00427.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999847412,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999847412109375}","num_words":539,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.153,"stopwords_ratio":0.241,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"TXIAKO\nTxiako Iokanatsopatakiti\n1\n1 Nota Txiako. Teoso nitiri nitxaua. Apiananiri Xesosi Kristo nitiri nitxaua apaka. Niõkatsopatari ia aãtsopa hĩtemoni, Xoteoakori tosi nirimanetximoni Xesosi sãkire auiãkanimoni. Hĩte iarikape ikinika itixiti.\nEreẽkai hĩte.\nAuiãkori Ataerekatiko\n2 Nitariakori, ikini sereti maerekati apokasaaki hĩtemoni, hienenĩkako, kotxi ikara ataerekatai hĩte. 3 Kotxi himarotari hãuiãkiti ataerekatikosaaki, hĩtaparaxinireritika hãua. Himĩteenekari imakinika himisiritiko hĩpoxokoniritika. 4 Ininiã imakinika himĩteenekasaaki, hĩxinikakiti, hĩsãkire, hĩkamakiti pakini erekari. Kona apikomoni pinireka ereka pinini ĩkapani.\n5 Himarore mauakanisaaki, hamanaãri Teoso imarore isikinii ĩkapani. Ininiã isikaiko hĩte hamanaãkiti. Itori Teoso sikakiti ikinimanemoni. !Isãpaka ate ãtipirika aamanainiri iua. !Itxitai. Isikapitikari hamanaãkiti. 6 Hamanaãkasaakiri, hãuikariko Teoso sikinii hamanaãkiti. !Erekari hĩxinikiniri: \"Atxiĩti iua sikano namanaãkiti. Atxiĩti kona isikano namanaãkiti.\" Ikara atoko !hĩxinikape. Ikara atoko xinikakari, tsakati potxoari uinitikiri atoko itxa. Ĩtima anikari tsakati itano, eereka ixitika. Kãkiti ikara atoko inakari, ãti õti auikari Teoso sãkire, ãti õti kona auikari Teoso sãkire. Itxaãpota. 7 Kãkiti ikara atoko inakari kona xatiki apakapari Apiananiri siãkiti, 8 kotxi ipi ixinikakiti aua, ininiã apanakini !auikari isãkire ikamakiti tĩkane.\nMatiiti, Katiiri Pakini Poxokoniuatini\n9 Pite aĩtari Teoso sãkire auiãkarii, atxiĩti poiãori pitxaua, iuaritika pipoxokoniuatako, kotxi Teoso txĩkitakai pite apiari pininiua. 10 Pite katiirii, pipoxokoniuatako, kotxi Teoso kamapoiãotakai pite, kotxi katimari pixipokini aãui katimari xipokini atoko. 11 Atokatxi kanĩkasaaki, kapatakari itxaua. Iuasaaki katsotati txiaroka. Iiui katxaka. !Erekaikaro. Iua atokokana kãkiti katiiri xipokini. Paĩtiki ipinako, ininiã itakanapariko imakinika itii, iparĩka pakini.\nMisirikaretxi Mĩteenekakani\n12 Teoso takari erekari kãkitimoni imisiritiko mĩteenekakarimoni, Teoso sãkire matakanapakatimoni. Ikinipoko imĩteenekasaaki, Teoso txĩkitakari iua ãtipirika auini Teosokata. Apiananiri sikaenetari ikara iua tiretakanimoni.\n13 Pinirekasaakiri maerekati pikamini, kona pitxapiri: \"Teoso sikanireõtano maerekati nikamini,\" kotxi Teoso kamanireõtiko maerekati ikamini ĩkapani !auari. Apaka kona Teoso sikanireõtari kãkiti maerekati ikamini ĩkapani. 14 Kãkiti sikanireõtaãka maerekati ikamini, kotxi iua ĩto nireẽkiti kosekari iua maerekati ikamini. Iuasaaki iteene inirekari inireẽkiti ikamini. 15 Maerekati piĩto nireẽkiti pikamakasaaki, maerekati itxaua. Ininiã eereka maerekati pikamapika. Eereka iua maerekati txĩkitakari pixinire ipinini.\n16 Nitariakori nota tiretakini, kona hãuiritapiri ãti misirienetinii. 17 Ikinipoko sikakori erekari atão inakari, iaxitikiri itxaua. Aĩri sikakiti ikara. Iuara kamari atokatxi, kasiri, iõriki pakini ponikini. Iua ãtipirika kamari erekarinoka. Kita, uatxa, katana pakini, iua atokotxikana aĩri Teoso. 18 Aponaniã iuaĩkana aãkixinireẽ, kotxi aãuikari iua sãkire. Iua nirekari aponaniini ikara atoko. Teoso kamari ikinipoko. Ikamakini, merepanika iuaĩkana ponaniãkani, atxaua ate.\nTeoso Sãkire Kĩpitiko Pirena\n19 Ininiã nitariakori nota tiretakini, iteene himixinikariko ãti sãkire. Eereka iteene hĩxinikariko hĩkenakotakiti, hĩsãkirauatini apisapanika. Katima !hĩtxape hinaiatiniua. Hinaiatiniua apisa hĩxinikariko hĩkamakiti tĩkane, 20 kotxi kãkiti omanãkarauatakasaaki, !ikamari atão inakari Teoso paniãtakiti iaõka. 21 Ininiã hõkariko ikinika maerekati hãkixinire txikotakari. Hĩtakanapariko ikinipoko maerekati. Hãuikariko Teoso sãkire hãkixinireẽ takakori. Himarotariko iuanoka makatxakiniri himaerekani.\n22 Teoso sãkire akenakotakanani atxa, !hĩtxape. Hĩkamariko isãkire iaõka apaka. Teoso sãkire kenakotakani makamakaniãri ipaniãtakiti, ninoaka misirienetaua. 23 Teoso sãkire kenakotakari makamakaniãri isãkire iaõka, kiki ãtakaãriã atamatoõtakari atoko itxa. 24 Iua itoõ atamataka atoko, isa. Iuasaakipeka imaxinĩkaretoõtapekaua. Isanõka !ixinikaika. 25 Ikinika Teoso paniãtakiti erekari. Maerekati kamakani iaxirikakoni atoko. !Iposotarina erekari ikaminina. Ininiã kãkiti kamakasaakiri Teoso paniãtakiti, Teoso paniãtakiti sikakari kãkiti erekari ikamini ĩkapani. Kãkiti iteene imarotiniãri Teoso paniãtakiti, imamaxinĩkaretakaniãri, ãtipirika ikaminiãri, ininiã Teoso takari erekari iuamoni, ikamakitimoni.\n26 Kãkiti sãpiretiniãri: \"Nota auikari Teoso sãkire. Nikamari iua sãkire iaõka,\" txamari kãkiti nini iauĩte atoko itxa. !Iposotari iotokakiniri maerekati isãpiretini. Iuaka misirienetaua. Iua auiãkiti na atão. Ikamakiti na atão apaka. 27 Kãkiti auiãkiti atão inakari auakasaaki, ikamakiti atão inakari auakasaaki, aĩri Teoso apokaerekatari. Iua kãkiti kamari ia atoko: Itiretana imenõkariakori, tikinitakoni pakini, kotxi mauareni ninoa. !Auiritari ĩkorapokoriti maerekati txikotiniri iua ãkixinire.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/JAS01.htm","date":"2019-03-24T19:09:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912203491.1\/warc\/CC-MAIN-20190324190033-20190324212033-00531.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999877214,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999877214431763}","num_words":538,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.159,"stopwords_ratio":0.309,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 PETRO\nMerepanika Petro Iokanatsopatakiti\n1\n1 Petro nitxaua nota. Xesosi Kristo iokanatakiti nitxaua. Niokanatsopata hĩte Xesosi sãkire auiãkanimoni. Hĩte iarikape Põto tixiniã, Karásia tixiniã, Kapatósia tixiniã, Ásia tixiniã, Pitxínia tixiniã pakini. Hĩtakanapari hĩteka tixine Xesosi sãkire hãuikini xika. Ãti uãkakata hãuanãta.\n2 Aĩri Teoso mereẽi hĩte iua nakitiakori hininiua ĩkapani. Itixi kamiko apisa, iua imarotapekari hĩte iua anaakori hininiua. Erekari Matamatakoti parĩkauata hãkixinireẽ Teoso nireẽkitinoka hĩkamini ĩkapani. Ininiã uatxa hĩposotiire aua Xesosi Kristo paniãtakiti hĩkamini ĩkapani, kotxi Xesosi Kristo arẽka xikepoata hĩte ĩkapani. Teoso sikari ikinipoko erekari hĩtemoni. Itori isikai. Iteene ikamaerekaxiniretai.\nKãkiti Maerekani Makatxakiko\n3 Mamisãkiretari Teoso: \"Peerekai pite. Aãuĩte Xesosi Kristo Teosone pitxaua. Iua iri pitxaua,\" matxari. Maerekati kamakaniua, iuaritika iteene iamonĩkaua. Itxĩkitakari axinire iuaĩkana iponaniini, kotxi Xesosi Kristo ipina, iuaritika iuaĩkana õkitikaua. Ininiã ikiniõtika aimarotari Teoso kaminiri ikinipoko ikamaenetakiti. 4 Iuaĩkana axinire iponaniã, ininiã iua anaakori atxaua. Ininiã aĩri potetakiti erekari aua itixineẽ aãpakapini ĩkapani. Ikara ipotetakiti !ixipoka. !Oerẽkata. Auapika. Teoso nĩkatari ikara hĩte ĩkapani.\n5 Hĩte auikari Teoso sãkire, ininiã iposotiire tokapakeẽtai hĩte. Hĩte itokapakeẽtiniritika Xesosi kanapiriãko xipokatxi õtisaaki. 6 Ikara himarota, ininiã iteene hĩpoxokoniuata. Uatxa atxiĩti !erekaxinirei hĩte, kotxi ikini sereti maerekati apoka hĩtemoni. 7 Ikini sereti himaxikiko apoka hĩtemoni, kotxi iuasaaki Teoso imarotari atão hãuikiniri iua sãkire, himĩteenekiniãri himaxikiko. Iuasaaki Teoso ataerekatai hĩte, oro ataerekatiko atokokana. Kãkiti axitaro oro otxiko makatxakiko ĩkapani, oronoka kaikotini ĩkapani. Iuasaaki peerekaro. Pakaronero. Iuaritika ãti õti oxipokaãkako. Erekaro oro, iuaritika apiaerekata hãuikiniri Teoso sãkire, kotxi isãkire hãuikini !ixipoka. Xesosi Kristo kanapiriãkasaaki ĩkorapokoriti, Teoso sãpiretaiko hĩte: \"Erekari hãuikiniri nisãkire, kotxi himĩteenekari ikinipoko. Peerekai hĩte,\" itxaiko hĩte. Iuasaaki hiĩto iotximere auape Xesosi iotximere atokokana.\n8 Hĩte kona aõkitapanikari Teoso, iuaritika hĩtiretari iua. Kona hãtamatapanikari, iuaritika hãuikari iua sãkire. Ininiã hĩte iteene poxokoniuata. Kãkiti sãkireẽ !apakata hĩsãpiretiniri hĩpoxokoni. 9 Hĩpoxokoniuata, kotxi himaerekani makatxakaãkapeka. Ininiã hĩxinire !ipinaika, kotxi hãuikari Xesosi sãkire.\n10 Kitxakapirĩka Teoso sãkire sãpiretakani nirekamari imarotinirina kãkiti maerekani makatxakiko. Initarina ikara imarotinina Teoso sãkire iõkatsopatakoriã. Iteene apaiaõkarauatana ikara imarotinina ĩkapani. Ninoa sãpiretari ikara erekari, Teoso ãti õti sikiniri kãkiti. 11 Inirekarina imarotinirina ikara erekari apokini õti. \"Kisaakipa apoka atxiĩti? Natokopa itxa apokini?\" itxanãtana. Iuasaaki Erekari Matamatakoti oerekana ninoa ãkixinireẽna Kristo atatsiirauatini tĩkane. Oerekana ninoa Kristo atatsiirauatini xipoka atoko, ikinimane auĩte itxauako. Peerekari iuasaaki. 12 Kitxakapirĩka Teoso sãpiretari ikamakiti tĩkane isãkire sãpiretakanimoni, kona ninoanoka imarotini ĩkapanini. Ninoa sãpiretari Teoso kamakiti tĩkane hĩte ĩkapani, kotxi uatxa apokapeka ninoa sãkire iaõka. Kitxakapirĩka Teoso sãpiretari ikamakiti tĩkane ninoamoni, ate uatxa imarotini ĩkapani. Teoso iokanapirena erekari sãpiretakani sãpiretapekai uatxa ikara Teoso sãpiretakiti kitxakapirĩka. Teoso paniãtari Erekari Matamatakoti potorikini itixine uai apokini ĩkapani. Erekari Matamatakoti posotiireẽ ninoa sãpiretari Teoso iokanapirena erekari. Teoso nitiriakori iaxitikini iteene nirekamari imarotinirina hĩte imarotakiti.\nEreka Hĩtxako\n13 Ininiã iposope hĩtxako hĩxinikiniri atão inakari hĩkamini. !Hĩkamapiri maerekati hiĩto nireẽkiti. Iteene hãuikariko hãpakapiniri ikinipoko erekari Teoso sikakiti Xesosi Kristo kanapiriãkasaaki. 14 Amarini kaminiri iri paniãtakiti atokotxikana, hĩkamariko Teoso paniãtakiti. Xesosi sãkire himimarotakanisaaki, hĩkamari maerekati hinireẽkiti. Uatxa !hĩkamapinikariko. 15 Hĩte akiritakari kamari erekarinoka, ininiã iua atokokana erekarinoka hĩkama ikiniõtika. 16 Teoso sãkire iõkatsopatakori txari:\nErekarinoka hĩkamako, kotxi nota kamari erekarinoka,\nitxa Teoso kitxakapirĩka.\n17 Himisãkiretari hĩri iaxiti auakari. Atãonoka ikaminana ikinimane kãkiti iparĩkana atamatakasaaki. Ininiã kãkiti kamakasaakiri maerekati, aĩri misiritiniri ãti atokotxikana, imisiritari ãti. Himitekini !auari. Hĩxinikariko, haãpoko atão inakari ĩkorapokoriti !auari. Teoso tixineẽ aua haãpoko. Ininiã ĩkorapokoriti hãuakasaaki, iteene hĩpaxitariko Teoso. Hĩpĩkariko iua manirekakiniti hĩkamini. 18 Mitxi !apakata hãuini, kotxi iuasaaki hĩkamari hãtokiriakorini sãkire iaõka. Uatxa Xesosi oerekai ãtião hãuini, kotxi iamotai hĩte, iua nakitiakori hininiua ĩkapani. Himarotari iamotinii. !Iamotai pirataã. !Iamotai oroã. !Iamotai txineiroã, kotxi pirata, oro, txineiro pakini xipokako. 19 Kristo arẽkaã iamotai hĩte, kotxi ipĩkasaaki iamotai hĩte. Peerekari iua arẽka, kotxi iua arẽka makatxakari amaerekani. Soti auĩte erekari atoko itxa Kristo. Kona maerekati aua iuamoni. 20 Itixi kamiko apisa, Teoso mereẽri iua. Iua apoka uai himaerekani imakatxakini ĩkapani. 21 Xesosi txĩkitakai hĩte auikiniri Teoso auini, kotxi Teoso iuaĩkana õkitikari Xesosi ipĩkani sauaki. Iuasaaki isãpiretari Xesosi ikinika ikamakiti ereka inini. Ikara atoko ininiã, hãuikari Teoso sãkire. Himarotari isãkire iaõka ikamini. 22 Erekari Matamatakoti oerekapekai atão inakari, ininiã uatxa hĩkamari atão inakari. Ikara atoko ininiã, hãkixinire erekari. Ininiãkara atão hĩtiretari hĩtariakori. Ininiã iteene hĩtiretakakauako hãkixinireẽ.\n23 Hĩte xinire iuaĩkana iponaniãpeka. Teoso sãkireẽ hĩxinire iponaniã iuaĩkana. Teoso sãkire auapika. !Ixipoka. Ininiã iua anaakori hĩtxaua. Hĩri ĩkorapokoriti auakani xipoka. Hĩri iaxiti auakari !ixipoka, ininiã hĩte iua anaakori !ixipoka apaka. 24 Teoso sãkire iõkatsopatakori txari:\nKãkiti katsotati atoko itxa. Katsotati paĩtiki ipinini. Iua atokokana patimari kãkiti ipina. Ikinika erekari ikamakiti, aãui atoko itxa. Aãui patimari ipinini. Iua atokokana patimari kãkiti kamakiti xipokini.\n25 Iuaritika Teoso sãkire auapika. !Kaxiporeri,\nitxa Teoso sãkire iõkatsopatakori. Teoso sãkirepitikara sãpiretaãkapeka hĩtemoni, hĩkenakotakasaakiri Teoso iokanapirena erekari.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/1PE01.htm","date":"2019-03-21T07:30:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912202506.45\/warc\/CC-MAIN-20190321072128-20190321094128-00461.warc.gz","language":"apu","language_score":1.0000039339,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 1.0000039339065552}","num_words":728,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.156,"stopwords_ratio":0.332,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nHĩpaxitana Ikini Kãkiti\n1 Nitariakori, Xesosi Kristo aãuĩte Apiananiri itxaua. Iua sãkire atão auiãkani hininiãua, ininiã hĩpaxitariko ikinimane kãkiti. !Apakata hĩpotxitakininani hĩtiretini. 2 Maxinikariko. Atxiĩti hãpotiitakasaakiua, kiki apoka eremãkari. Iuakokiã aneo oro kamakoro aua. Apaka iuasaaki apoka ãti kiki matiiti. Kitxakari imãka. 3 !Apakata hĩpaxitiniri eremãkarinoka. Hĩsãpiretiniãri: \"Uai iitopanatxi ereri nopini piitopãka,\" pitxari. Txamari hĩsãpiretari matiiti: \"Ikiraã pitima.\" Atxiĩti hĩsãpiretari iua: \"Uai ixiti nikiti takote piitopãka,\" pitxari. Ikara atoko hĩkaminiã, !apakata. 4 Ikara atoko hĩkamakasaaki, hĩxinikari katiiri apiaerekatini, matiiti poião ereka inini. Iuasaaki hĩxiniãkiti na atão itxaua. Hãkixinire maerekati itxaua.\n5 Nitariakori nota tiretakini, hĩkenakotariko nisãkire. Teoso mereẽpekari matiini ĩkorapokoriti auakani isãkire iteene auikinina ĩkapani. Ininiã ninoa Teoso tiretakani sariko Teoso auĩtetxi ininiãtaãua. Ikara isikaenetapeka iua tiretakanimoni. 6 Txamari hĩte kona paxitana matiini. !Apakata. Katiirinira misirienetai hĩte. Ninoa anikai hĩte kãkiti misiritiko mereẽkanimoni. 7 Ninoa katiirini misãkirepiretari Teoso. Peerekari iua uãka, iuaritika ninoa kona paxitari iuãka. Ninoa misãkirepiretakiti nakitiakori hĩtxaua hĩte.\n8 Kitxakapirĩka Teoso sãkire iõkatsopatakori txari:\nPiteka pitiretiniua atokokanera, pitiretanako pite takote auakani.\nIkara ikinimane auĩte paniãtakiti hĩkaminiã, hĩkamari atão inakari. 9 Hĩtiretiniãri hĩpotxitakininani, maerekati hĩkama. Ikara Teoso paniãtakiti oerekai maerekati kamakani hininiãua. 10 Ikinika Teoso paniãtakiti hĩkaminiã, txamari ãtinoka Teoso paniãtakiti himakamakaniã, ininiã ikinika ipaniãtakiti makamakani atoko hĩtxaua. 11 Teoso txari:\nKona pisirĩkape pĩtanoro minakotokatika.\nApaka itxari:\nKona pokaniuatape.\nAtxiĩti kona pisirĩka pĩtanoro minakotokatika, txamari pokaniuata, ininiãkara !pikamari ikinika Teoso paniãtakiti. Ãtika Teoso paniãtakiti pimakamakaniã, !apakata. Ikara atoko ininiã, Teosomoni maerekati kamakari pitxaua.\n12 Teoso sãkire iaõka akaminiã, aposotari erekari akamini. Õpoĩkakoni atoko atxaua. Maerekati !imaĩkaikaua. Ininiãkara atão hĩsãkirauatako. Atão inakari hĩkamako, kotxi Teoso kamariko hĩtemoni isãkire iaõka. 13 Himaamonĩkakaniãri ãti, Teoso kona amonĩkai hĩte. Imereẽri himisiritiko. Apiaerekata hiamonĩkiniri ãti, maerekati ikamakasaaki. Poião erekari himisiritiniri iua imaerekani xika.\nKãkiti Sãkire, Kãkiti Kamakiti Pakini Pirena\n14 Nitariakori, kãkiti txari: \"Nota Teoso sãkire auiãkari nitxaua,\" itxamari, !ikamari Teoso nirekaãkiti. Atauako iua auikari Teoso sãkire? Atauako, iua sãkire posotari imakatxakiniri imaerekani Teosomoni isini ĩkapani? Konapitini. 15 Atxiĩti hĩtari, atxiĩti hĩtaro Teoso sãkire auiãkani imãkana !auari. Atxiĩti nipokori !auari ninoamoni. 16 Iuasaaki atxiĩti hĩtxana: \"Hĩsipiniikaua, erekaxinire hinini. Kamãkaiko. Iteene hinikako,\" hĩtxana atxiĩti. Txamari iuasaaki mãkatxi !hĩsikana, nipokori !hĩsikana. Ikara atoko hĩkaminiã, !apakata hĩkamakiti. Hĩsãkirenanira hĩsikiniã, ininiã maxikatiĩka hĩsãpiretakiti. 17 Atxiĩti ikara atoko atxa. Asãpiretari aãuikiniri Xesosi sãkire. Txamari kona akamari ipaniãtakiti. Ikara atoko aniniã, asãkire kona itxa. Aãuiãkiti sãkiretxiti ipinakari atoko itxa. !Kakamareri iua.\n18 Kãkiti atxiĩti txari: \"Pite auikari Teoso sãkire. Nota parĩkauata Teoso ĩkapani.\" Piposotari atxiĩti poerekinino pauiãkiti, Teoso paniãtakiti pimakamakanisaaki? Kona piposota, kotxi atão pauiãkiti !auari. Notapekana, nota posotari noerekiniri nisãkire nauiãkiti nikamakitiã Teoso paniãtakiti nikamakasaaki. Ikara atoko nininiã, kãkiti imarotapitikari atão nauikiniri Xesosi sãkire. 19 Pite auikari ãtinani Teoso auini. Ininiã erekapitikari pauikakiti. Txamari ikara !imakatxakari pimaerekani Teosomoni pisini ĩkapani, kotxi Satanasi nitiriakori apaka auikari ãtinani Teoso auini. Iua xika ninoa titinanaka ipĩkarauatiniãna. Ninoa imarotari ãti õti ixipokinina.\n20 !Kiĩkitei pite. Pinirekatari noerekinii !apakata pisãkireẽ pauikiniri Xesosi sãkire, iua paniãtakiti iaõka pimakamakanisaaki. Iuasaaki pisãkire na atão. Ipĩkari atoko itxa. 21 Maxinikariko ate apika atokirini, Apraão. Kitxakapirĩka isikasaakiri amarite Isaki inakori Teosomoni sikakori takikoãtaã, iuasaaki Teoso apokaerekatari ikamakiti, kotxi ikamakiti oerekari Teoso, iua auikiniri isãkire, ininiã Teoso kamaerekatari iua. 22 Ininiã himarotari atão iua auikiniri Teoso sãkire. Ikamakiti oerekari isãkire atão inini. Hĩxinikari iua. Atão ikamari Teoso paniãtakiti, ininiã atão iua auikari Teoso sãkire. 23 Ininiã Teoso sãkire iõkatsopatakori apokapeka. Itxari:\nApraão auikari Teoso sãkire, ininiã Teoso txĩkitakari iua atão inakari ikamini, Teoso apakapiniri ĩkapani.\nIniniã iua akiritaãka Teoso moianari. 24 Ininiãkara ia himarota. Teoso kamaerekatari kãkiti ãkixinire isãkire iaõka ikamakasaaki. Kona Teoso kamaerekatari kãkiti ãkixinire, isãkirenoka auakasaaki. Inirekari atamatiniri kãkiti parĩka apaka.\n25 Ãto atão Teoso sãkire auiãkaro nisãpiretai hĩte. Kitxakapirĩka kanokarero Haapi inakoro aua. Teoso kamaerekatari oa ãkixinire, kotxi oa apakapana Xosoee iokanatakini otixine apokasaakina. Oaãpoko okipatana ninoa. Iuasaaki oa oerekana ãti kimaporiti imitekinina ĩkapani.\n26 Kãkiti ĩtoã ixinire mauakanisaaki, iua ipĩpe. Iua !kakamareri. Ininiã iua atokokana iua sãkire iua auiãkiti ipinakari atoko, erekari imakamakanisaaki. Iua auiãkitinani, isãkirenani, !imakatxakari imaerekani.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-18","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/JAS02.htm","date":"2019-04-22T04:03:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-18\/segments\/1555578534596.13\/warc\/CC-MAIN-20190422035654-20190422061556-00052.warc.gz","language":"apu","language_score":1.0000029802,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 1.0000029802322388}","num_words":617,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.308,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"13\nIõkatsopari Mapotõkire Pirena\n1 Ininiã hĩtiretakakauako. Itaritxi atoko hĩtxako, kotxi Teoso anaakori hĩtxaua. 2 Ãtiãtaã ĩkani apokiniã, hãpakapanako ninoa haãpoko. Apanakini apakapakasaakina ãtiãtaã ĩkani, apakapana Teoso nitiriakori itixinekini. Iuasaaki !imarotarina ninoa Teoso nitiriakori ininiuana. 3 Hĩtiretanako Teoso sãkire auiãkani kateia ãki auakani. Kateia ãki ninoakata hãuini atokokana, hĩxinikanako ninoa. Ininiã hĩtiretanako misiritakoni. Kãkiti misiritiniãi hĩte, iuasaaki hinirekari apanakini tiretinii. Iua atokotxikana hĩtiretanako misiritakoni.\n4 Hĩpaxitaroko ãti ĩtanoro. Hĩpaxitariko ãto ĩtaniri. Pĩtanirikatanani pisirĩkako. Pĩtanorokatanani pisirĩkako. Teoso misiritanako ikinika kanokarero, kanokareri pakini.\n5 Txineiro !hĩtiretape. !Hinirekapiri ãti kãkiti nakiti. Hĩpoxokotariko hĩteka tii, hĩteka txineirote pakini. Apikomoni !hinirekape, kotxi Teoso txari:\nNimatakanapapekaniikaraiko hĩte. Nimasikapekaniikaraiko hĩte,\nitxa. 6 Ininiã ia Teoso sãkire iõkatsopatakori aãuika:\nApiananiri nimoianari itxaua, ininiã kona nipĩkari kãkiti kaminiri maerekati notamoni.\n7 Hĩxinikariko hĩauĩteakori Teoso sãkire hĩtemoni sãpiretakani. Hĩxinikariko ninoa auini, ninoa ipinini apaka. Hãuikariko Teoso sãkire ninoa auikiniri atokotxikana. 8 Xesosi Kristo kitxakapirĩka atokotxikana uatxa. Xesosi Kristo uatxa atokotxikana ãtipirika.\n9 Kona hãuikapiri apanakini oerekakiti atão minakati, kotxi ikini sereti oerekakori atão minakati auapitika. Hãuiritariko ikinipoko erekari Teoso sikakiti sikataparatiniri hãkixinire. Anikakiti !isikataparatari aãkixinire, ininiã !hãuikapiri kãkiti sãpiretinii apanakini nipokori erekari hĩxinire ĩkapani, apanakini nipokori !erekari hĩxinire ĩkapani.\n10 Sasetotxiakori Teoso aapoko aamata kamakori ãki parĩkauatakani Teosomoni sikakori takikoãtaã !apakaparina erekari Teoso sikakiti ate apakapiniri atokokana.\n11 Teoso aapoko aamata kamakori auakasaaki, sasetotxiakori auĩte apiatakari anikari pirãtxi arẽka Teosonani Auini Pakitaãtaã. Iuaã isikari pirãtxi arẽka Teosomoni kãkiti maerekani Teoso makatxakini ĩkapani. Iua pirãtxi ĩto anikaãka aapokotxi mapotõkire. Iuaã arikaãka. 12 Xesosi pirãtxi okakori atoko itxa, kotxi anikaãka sitatxi mapotõkire okiko ĩkapani. Ininiã iua arẽkaã imakatxakari kãkiti maerekani, ikamaerekatinina ĩkapani. 13 Ininiã masa iuamoni ipininiãtaã. Iua napetiko atokokana maãpakapa. 14 Ĩkorapokoriti kona aua sitatxi maxipoãkati. Aiãtapari sitatxi iaxiti ĩkari.\n15 Kipa asika Xesosimoni Teoso ĩkapani? Ãtipirika masikari asãkire erekari. Matxari: \"Peerekari Teoso.\" Ikara asikakiti Teosomoni, kotxi asãpiretari kãkiti iua aãuĩte ininiua. 16 !Himaxinĩkaretapiri erekari hĩkamini apanakinimoni. !Himaxinĩkaretapiri himoianatakakiniua. Ikara atoko akaminiã, Teosomoni asikakiti inireẽkiti atoko itxa, ininiã ikara atoko inakari akaminiã, ikamapoxokonitari Teoso.\n17 Hĩkĩpitariko hĩauĩteakori sãkire. Hĩkamariko ninoa paniãtakiti, kotxi ninoa nĩkatari hĩxinire. Teoso sikari ikara parĩkatxi ninoamoni, ininiã ãti õti ninoa sãpiretari Teoso ikamakitina. Ininiã hĩkamariko ninoa paniãtakiti, ininiã iuasaaki ninoa poxokoniuata iparĩkauatakasaaki. Himakamakaniãri ninoa paniãtakiti, ninoa matinaniuata, ininiã ikara atoko inakari !erekari hĩte ĩkapani.\n18 Himisãkiretariko Teoso ate ĩkapani. Aimarotari aãkixinire ereka inini, kotxi anirekari ikiniõtika atão inakarinoka akamini. 19 Iteene namanaãi himisãkiretiniri Teoso, iua paĩtiki iokanatinino iuaĩkana hĩtemoni.\nTeoso Misãkiretiko\n20 Nimisãkiretari Teoso, kãkiti kamaerekaxiniretakari. Aãuĩte Xesosi ipĩkaripeka inakasaaki, Teoso õkitikari iua. Soti auĩte atoko atxaua. Soti auĩte nĩkatakari apiari atoko itxa Xesosi, ininiã iua iteene nĩkataua. Xesosi ipĩkasaaki, iuasaaki kãkiti apakapari Teoso sikaenetakiti. Ãtipirika Teoso sikari ikara isikaenetakiti kãkitimoni. 21 Nimisãkiretari Teoso isikiniri ikinika erekari hinireẽkiti hĩtemoni, iua nireẽkiti hĩkamini ĩkapani. Namanaãri iua Xesosi Kristo uãkaã, ikaminaua ate iua apokaerekatakiti. Ãtipirika kãkiti txari Xesosi: \"Erekai pite.\" Ameẽ.\n22 Nitariakori, iteene hĩkenakotariko ikara nisãpiretakiti. Ia niõkatsopatakiti xapitinoka.\n23 Ninirekari himarotiniri aĩtari Tximótxio kateia ãki auakari sikakaãka. Mokatanitika iua apokiniã uai, nota sari iuakata hĩtemoni. 24 Hĩsãpiretari hĩauĩteakori ate xinikamanapitinina ninoa. Hĩsãpiretari ikinimane Teoso nakitiakori axinikamanapitinina. Xesosi sãkire auiãkani uai Itária tixini auakani xinikamanapitai hĩte. 25 Ikinipoko erekari Teoso sikakiti aua hĩtemoni.\nAmeẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-18","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/HEB13.htm","date":"2019-04-21T00:11:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-18\/segments\/1555578530100.28\/warc\/CC-MAIN-20190421000555-20190421022555-00509.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999998808,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999998807907104}","num_words":490,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.153,"stopwords_ratio":0.308,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"12\nTeoso Oerekari Atão Iua Anaakori Aniniua\n1 Ininiã kaiãopokori Teoso sãkire auiãkani itixine apokakani atamataua ate uatxa. Ininiã matakanapari ikinika ate iomakotetakari. Matakanapari maerekati akamakiti, kotxi ikara patimari iaxirikiniri axinire. Ataparaxinireritika maãuako. Mamĩteenekari ikinipoko. Mitekakani mitekini atoko mamitekako Teoso oerekinimoni. 2 Ãtipirika maãtamatari Xesosi. Maãuikari iua sãkire, kotxi iuanoka amaerekani makatxakakari. Iua txĩkitakaua ate atão aãuikiniri Teoso sãkire. Xesosi xinikari poxokonitxi apokini õti, ininiã iuasaaki imĩteenekari aamina ĩpiriãmitakari nopini ipinini. !Imaãkatari pẽtatxi ikara atoko ipinini. Ikinipoko iposo atoko iitopãka iri kikomoni, kotxi iparĩka ate ĩkapani iposope. 3 Hĩxinikariko Xesosi. Iteene imĩteenekari maerekati kamakani manirekakaniri iua. Hĩxinikariko iua, ininiã kataparaxinirei hĩte. Iuasaaki !hiõkapeta.\n4 Hĩarẽka kona xiketapanika maerekati hĩtakanapini xika. Ininiã hĩte kona naiatari maerekati iua Xesosi naiatiniri atoko. 5 Atxiĩti himaxinĩkaretari Teoso sãpiretakiti ate isikataparaxiniretini ĩkapani. Iua akiritaua iua anaakori aniniua. Ia isãkire:\nNamarite, Apiananiri auiritai pite atatsiirauatini atão inakari pimarotini ĩkapani, ininiã kona pimatinaniuatape iua misiritakasaakii pimaerekani xika.\n6 Kotxi Apiananiri misiritana itiretakini maerekati ikamakasaakina, imaerekani itakanapinina ĩkapani. Imisiritana ikinimane iua anaakori atão inakari imarotinina ĩkapani.\n7 Ininiã himĩteenekariko hĩri iaxitikiri misiritinii himaerekani xika. Ikara himisiritiko oerekai Teoso anaakori hininiua, kotxi inĩkatai hĩte amarini irĩtxi nĩkatini atokokana. Ikini irĩtxi ĩkorapokoriti auakari misiritari iua anaakori atão erekari ikaminina ĩkapani. 8 Teoso mamisiritakaniãi hĩte maerekati hĩkamakasaaki, ininiã iua anaakori atão inakani !hĩtxaua. Teoso hĩri !itxaua iuasaaki. Ikinimane Teoso sãkire auiãkani misiritaãka, maerekati ikamakasaakina. 9 Akinika ate irĩtxi aua ĩkorapokoriti. Ninoa misiritaua maerekati akamakasaaki. Iuaritika ate paxitana ninoa. Apiata apaxitari aĩri iaxiti auakari imisiritakasaakiua ate, maerekati akamakasaaki, kotxi axinire iri itxaua. Ininiã akamakasaakiri aĩri iaxiti auakari nireẽkiti, aãuapininiika atxako. 10 Ĩkorapokoriti auakani irĩtxi misiritaua maerekati akamakasaaki. Mapakananinani ikara atoko ikamana. Imarotakitina iaõka ikamana. Teoso misiritaua maerekati akamakasaaki ereka anini ĩkapani iua atoko anini ĩkapani. 11 Amisiritikosaaki, kona apoxokoniuata, kotxi patsiiri. Iuaritika eereka akamari atão inakarinoka. Iuasaaki erekaxinireua, kotxi Teoso oerekapekaua atakanapiniri amaerekani imisiritakasaakiua.\n12 Ininiã hõkitikari hĩuako sãpakakari. Hĩkamataparatari hĩpotoriki iõkapetakari. 13 Hõeretariko kimapori atão hĩsini ĩkapani. Ikinika himaerekani hĩtakanapako. Ininiã hĩkamakiti atão inakari aua. Ininiã apanakini hĩte atamatakani !irika hĩte maerekani xika. Ininiã maerekati !ikamana, kotxi hĩte oerekapekana erekari imarotinina ĩkapani. Ininiã erekapekana ninoa.\n14 Ikinipoko hĩkamako apanakinikata himaneenamauatakani ĩkapani. Ikinipoko hĩkamako erekarinoka hĩkamini ĩkapani. Kãkiti makamakanisaakiri erekari, kona atamatapaniri Apiananiri. 15 Erepaniko, kotxi atxiĩti kona hãpakapari ikinipoko erekari Teoso siãkiti. Kona hãuiritapiri kapixi inakari aneini hãkixinireẽ, kotxi ikara maxikari kaiãori kãkiti. Itxikotari ninoa ãkixinire. 16 Kona hãuiritapiri anokaretxi kamakani auini hĩtekata. Kona hãuiritapiri Teoso manirekakiniti kamakari Isaoo atoko inakari auini hĩte sauaki. Merepitipanika iponaniãkari iua Isaoo, txamari isikari iri sikaenetakiti itarimoni axapitiki nipokori apakapini ĩkapani. 17 Eereka iuaĩkana inirekamari ikara iri sikaenetakiti. Inirekari iri takiniri erekari iuamoni, txamari !apakataika iua apakapiniri. Itxiapata, kotxi mitxi ikamakiti inirekari imamakini, txamari iposope itarimoni iri sikaenetakiti isikini.\n18 Kitxakapirĩka kãkiti Isaeokini sari ixirata Sinai inakorimoni Teoso paniãtakiti apakapinina ĩkapani. Iuasaaki ixirata arika. Ipiã, ĩtima kataparari apaka aua iuasaaki. Ikara atoko inakari ixiratamoni kãkiti maãtakakitimoni !haãpoka. 19 Ixirata Sinai inakoriãtaã kãkiti kenakotari trõpeta. Ikenakotari iaxitikiri sãkire. Iuasaaki iteene ipĩkarena auana, ininiã !inirekaikarina ikenakotinirina apikomoni ikara sãkiretxi. 20 Kotxi iuasaaki !imĩteenekarina ia Teoso paniãtakiti, kotxi iuasaaki Teoso txari: \"Kãkiti, pirãtxipeka apaka maãtakiniãri oxiratari, ikiporonakaãkana kai soroã ipininina ĩkapani.\" 21 Iua xirata auĩte kamari kãkiti pĩkarauatini. Iuasaaki Moisesi txari: \"Nititinanaka. Iteene nipĩkarauata,\" itxa.\n22 Hĩte kona apoka oxiratari Sinai inakorimoni. Hĩte apokapeka ixirata auĩte iaxitikiri Sião inakorimoni. Hãpokapeka Xerosareẽ sitatxiti iaxitikirimoni, Teoso ãtipirika auãki inakari sitatxineãtaã. Hĩte apokapeka Teoso nitiriakori iaxitikini apotiitiniãtaãua. Ninoa iaõtiko !auari, kotxi kaiãopokori. 23 Hĩte apopeka Teoso mereẽkini apotiitiniãtaãua. Ipoxokoniuatana. Teoso anaakori itxauana. Iuãkana iõkatsopatapeẽkaika Teoso aãtsopateẽ itixineẽ. Hĩte apopeka Teosomoni. Iuara sãpiretari kãkiti misiritiko. Apaka iua ĩkitxitana atão inakari kamakani erekari ikamakiti ĩkapani. Hĩte apopeka erekari kamakanimoni. Teoso txĩkitakana ninoa atão inakari ikaminina. 24 Hĩte apoka Xesosimoni. Iuara txĩkitakari Teoso kamaenetakiti amaneri apokini. Xesosi arẽka xiketakasaaki, hĩte apoka Teosomoni. Apeo oxiketari pirãtxi arẽka imaerekani makatxakiko ĩkapani. Kristo oxiketari iuaka arẽka ãtikatika amaerekani imakatxakini ĩkapani, ininiã Kristo arẽka apiaerekata.\n25 Ininiã erepaniko. Hĩkenakotariko Teoso sãkire isãkirauatakasaaki. Kitxakapirĩka kãkiti manirekakaniãri Teoso sãkire sãpiretakari ĩkorapokoriti auakari, imisiritaãkana. Imitekinina !auari. Teoso tixine auakari sãkire amanirekakaniã, apiata amisiritiko. Amitekini !auari, ininiã erepaniko. 26 Teoso misãkiretakasaakiri Moisesi, itixi iakeka. Uatxa Teoso sãpiretari ikamaenetakiti. Itxari: \"Iuaĩkana niõkokariko itixi. Niõkokariko iaxiti apaka,\" itxa. 27 Isãkire \"iuaĩkana,\" kotxi iõkokariko ikinipoko ikamakiti. Ninoa makatxakaãkako. Auapitikako maiõkokaeẽtakoni. Ikara kaikotako.\n28 Teoso auĩtetxi ininiãtaãua, ate sinimoni, !iõkokaãka. Iuaãtaã ixipokini !auari. Ininiã mapoxokoniuata. Masãpiretari iua: \"Peerekai pite.\" Atão maparĩkauata Teoso ĩkapani. Makamari iua apokaerekatakiti. Mapaxitari iua. Mapĩkari iua manirekakiniti akamini. 29 Kotxi aTeosone xipokari imanirekakiniti, xamina tirinakari xipokiniri atokokana.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-22","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/HEB12.htm","date":"2019-05-20T16:27:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-22\/segments\/1558232256082.54\/warc\/CC-MAIN-20190520162024-20190520184024-00428.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999963045,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999963045120239}","num_words":705,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.15,"stopwords_ratio":0.296,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nPaoro Nirekakiti\n1 Ninirekari himarotiniri iteene nimisiritiko hĩte ĩkapani. Apaka iteene nimisiritaãka Araotxiséia sitatxiti auakani ĩkapani. Nimisiritaãka apanakini nimataõkitakini ĩkapani apaka. 2 Ninirekari ikinimane ninoa kataparaxinire ininina. Apaka ninirekana itiretakakiniuana, ininiã ãtika ninoa nireẽkiti. Ikara atoko ininiãna, iteene imarotarina ikinika Teoso sãkire. Iuasaaki imarotarina Kristo, mitxi kãkiti mimarotakiniti, mitxi aĩri Teoso moerekakiniti. 3 Paimatireri Kristo. Iua mimarotakiniti !auari. Ikinipoko imarota. 4 Ikara atoko nisãpiretai hĩte, apanakini mamisirienetakanii tĩkane kãkiti imaroreẽ. 5 Niĩto !auari hĩtekata, iuaritika nixinikapikai hĩte nãkixinireẽ. Nipoxokoniuata, kotxi nimarotari hĩkamakiti atão inini. Apaka nipoxokoniuata, kotxi hĩte iteene auikari Kristo sãkire.\nAtão Kristo Sãkire Auiãkani Kamakiti\n6 Hãpakapapekari Kristo Xesosi hĩauĩte ininiua ĩkapani, ininiã hĩkamariko inirekakiti ikiniõtika. 7 Iua taparanoka hĩkosekako. Aãkotsa kosekiniri ãparaã atoko hĩtxako. Ikara atoko hininiã, kataparari hĩxinire. Ininiã atão hãuikari Kristo sãkire mitxi aõerekakiti atoko, ininiã kataparaiko. Ininiã iteene hĩtxariko Teoso: \"Ikinika pikamakiti ate ĩkapani peerekari,\" hĩtxako.\n8 Erepaniko. Kona hãuiritapiri kãkiti makatxakinii Teoso kimaporeẽ. !Hãuikapiri ninoa sãkire, kotxi ãtião ninoa sãkire. Na atão isãkirena. Kãkiti imarorenoka imarotana. Kamisirienererini ninoa. Maxikatiĩka isãkirauatana. Kitxakapirĩka auakani sãpiretakiti ninoa sãkire. Ĩkorapokoriti auakani nireẽkiti maerekati isãpiretana kãkiti. Kona Kristo sãkireni.\nApiananiri Itxaua Kristo\n9 Kristo aua iĩto, iuaritika Teosotxikana iua. Kristo aua ikinipoko Teoso posotiire, ikinipoko itiraõki, ikinipoko imarore, txaãpokata, kotxi Teoso itxaua. 10 Kristo aua hãkixinireẽ, ininiã ikinipoko aua hĩtemoni. !Auari apikomoni hinirekakiti, kotxi auĩtetxiakori iaxiti auakani auĩte itxaua. Apiananiri itxaua. Kaposotiireri iua atoko inakari !auari.\nKristo Kamakiti Hĩte ĩkapani\n11 Hãpakapapekari Teoso takaõtxikare kãkiti mataãkiniti. Hãkixinireẽ Teoso takari itakaõtxikare. Kristo makatxakasaakiri himaerekani hiĩto nireẽkiti, iuasaaki hãpakapari Teoso takaõtxikare. 12 Hĩpatxisatikosaaki, Kristokata ikatakoni atoko hĩtxaua. Eereka hõkitikaãka Kristo õkitikiko atoko. Hĩte õkitikaãkako, kotxi hĩte auikari Teoso posotiire Kristo õkitikini ipĩkasaaki.\n13 Mitxi ipĩkani atoko hĩtxaua himaerekani xika. Xoteo minakaniua hĩte, ininiã mitxi kona himarotari Teoso nireẽkiti. Hĩponaniãkasaaki, maerekati auape hĩtemoni. Iuaritika Teoso txĩkitakai auãki hinini Kristokata. Teoso makatxakari ikinipoko himaerekani. !Ixinikaikari himaerekani. 14 Iua oakari iõkatsopatakori amaerekani sãpiretiko. Ikara iõkatsopatakori sãpiretari amisiritiko amaerekani xika. Amitekini !auari. Amisiritiko auapitika. Iuaritika iua oakari ikara iõkatsopatakori. Imakatxakari ikara iõkatsopatakori. Ĩpiriãmitakari nopini Kristo tokakitikosaaki, ikara iõkatsopatakori tokakitaãka apaka iuaã, ininiã !itxaika. Iuasaaki amisiritiko !auaika. 15 Kristo ĩpiriãmitakari nopini ipĩkasaaki, iuasaaki imakatxakari ikinika Satanasi posotiire, initiriakori posotiire pakini. Iua oerekari ikinimane !kaposotiirena ninoa. Iua õkitikasaakiua, oerekari ikinimane iuananira Apiananiri ininiua. Iuasaaki Kristo oerekari ikinimane ikãiatini.\n16 Ininiã kona hãuiritapiri apanakini txitinii hinikakiti xika, hiãtakiti xika pakini. Kona hãuiritapiri apanakini txitinii kiiniri Teoso ĩkapani hĩkamini xika, kiiniri kasiri itopaĩtakasaaki hĩkamini xika, kiiniri tomatiko õti hĩkamakiti xika pakini. 17 Kiiniri Teoso ĩkapani ĩkorasaaki sanõkatxi atoko itxa. Oerekaua atão inakari, txamari na iteene oerekaua. Iteene oerekaãka atemoni, Kristo aõkitakasaaki. 18 Erepaniko kãkiti ia atoko inakari: Ninoa iuikari imiuikakaniuana. Ninoa teosonetari Teoso nitiriakori matamatakoni. Ninoa sãpiretari kãkiti matamatakoni aõkitinina itaponeẽna. Ixinikarina ninoaka nireẽkitinoka. Ixinikarina kimarorerini ininiuana, ininiã iuikauana. Erepaniko kãkiti ikara atoko inakani. Hãuikiniãri ninoa sãkire, !auaika hĩparĩka ĩki. 19 Kãkiti ikara atoko inakani !inirekari Kristo iauĩtena ininiua. Kotxi Kristo akii atoko itxa. Ate iua ĩto atoko atxaua. Ikara atoko ininiã, isikataparataua. Aãpotiitaua. Asikataparatakakaua. Ãtika ĩtotxi atoko atxaua. Ikara atoko aniniã, aimaroãpotari isãkire. Aaneẽ, kãkiti ĩto aneini atoko.\nApinini, Aãuini Pakini Kristokata\n20 Mitxi hinireẽkiti itixi auakani nireẽkiti atoko. Hãuikasaakiri Kristo sãkire, mitxi hinireẽkiti !auaika. Ipĩpe. Txamari hĩkamapanikari ĩkorapokoriti auakani kamakiti atoko. Ninoa nireẽkiti iaõka hĩkamapanika. 21 Ninoa txari: \"Kona pimaĩkapiri ikara. Kona pinikapiri ikara nipokori. Kona piouãtakapiri ikara.\" Kinirepa hĩkĩpitari ikara isãkirena? 22 Ninoa paniãtakiti xipokapitikako. Ikara atoko !itxa, kotxi ikara atoko inakari paniãtakori kãkitinoka paniãtakiti. Kãkiti oerekakiti sãkiretxitinoka ikara. 23 Kãkiti uãkatari ninoa paniãtakiti kimarorerini paniãtakiti atoko. Ninoa xinikakiti iaõka inirekarina Teoso. \"!Erekano,\" itxana, txamari ãkixinireẽna itxana \"Peerekano.\" Ninoaka misiritaua iĩtoãna. Ikamarina ikinika iĩtona nireẽkiti.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-30","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/COL02.htm","date":"2019-07-18T02:54:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-30\/segments\/1563195525483.64\/warc\/CC-MAIN-20190718022001-20190718044001-00024.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999951124,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999951124191284}","num_words":567,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.155,"stopwords_ratio":0.282,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"5\nKatiiri Pirena\n1 Hĩkenakotariko nisãkire. Ikinika katiirini kapotxinanirini hĩkenakotariko nisãkire. Hĩtxiapatako. Hãkiripoatako, kotxi itori hãtatsiire apokako hĩtemoni. 2 Hĩtii paiakapeka. Kapite nikapekari himãka. 3 Hinakiti oro kamakori, pirata kamakori pakini oereẽkatapeka. Ikara oerekari hĩkamakiti !apakata. Hĩtii xipokini atoko, hĩte apaka xipokako. Apiata himisiritiko. Maxikatiĩka hãpotiitari hĩtii, kotxi itixi xipokini õti apokanapanoka. 4 Himarotariko ia. Kãkiti hĩte kikioteẽ parĩkauatakasaaki, himisirienetana ninoa. Na atão hiĩkitxitana iparĩkana ĩki. Ininiã ninoa akiritari Teoso. Iuasaaki Apiananiri kaposotiireri kenakotari ninoa sãkire. 5 Ĩkorapokoriti hãuakasaaki, ikinipoko aua hĩtemoni. Hiamotari ikinika hiĩto potxitakiti. Kãkiti sikari kema auĩte ito kienatxi, okiko õti manapi paĩperi inini ĩkapani. 6 Hĩte iokanatapekari kãkiti erekarini ipininimoni. Hõkapekana ninoa maxikatiĩka. Ninoani kona naiatai hĩte, iuaritika hõkana ninoani.\nApiananiri Kanapiriini Hiãtapini\n7 Nitariakori, atxiĩti hĩtemoni !katimari Apiananiri kanapiriini, iuaritika hiãtapariko hĩpoxokoniritika, kotxi himarotapitikari ãti õti iua kanapiriini. Hĩxinikariko katakareri. Iua iãtapapikari itakare aneini, ikiena iposope inikini ĩkapani. Iãtapari ãparaã kipini itakare aneini ĩkapani. Iua imarotapitikari ikiena aneini, ininiã iãtapari. 8 Iua atokokana hiãtapariko Apiananiri kanapiriini. Hĩtaparaxinireritika hiãtapari, kotxi Xesosi kaiamapeka ikanapiriini. 9 Nitariakori, kona hĩtxitakakapeua. Hĩtxitakakiniãua, hãpakapariko himisiritiko. Kãkiti misiritiko mereẽkari kaiamapeka apokini hĩtemoni.\n10 Nitariakori, hĩxinikariko Teoso sãkire sãpiretakani, kitxakapirĩka auakani, sãpiretari Teoso sãkire Teoso posotiireẽ. Ninoa misiritaãka, iuaritika ninoa mĩteenekari imakinika. Ninoa oerekaua amĩteenekiniri imakinika. 11 Ari, aimarotari Teoso takari erekari misirikaretxi mĩteeneẽkanimoni. Hĩxinikari Xo inakori. Iua iteene atatsiirauata, iuaritika, !itakanapari Teoso. Atatsiirauataka atoko, Apiananiri sikari ikini sereti erekari iuamoni, kotxi katiraõkiri, kaamonĩkareri itxaua iua.\n12 Nitariakori, \"Ari,\" hinakasaaki, \"Kona,\" hinakasaaki, kona maxikatiĩka hĩsãkirauatape. Hĩkamariko hĩsãpiretakiti iaõka. Hĩkamaenetakiti hĩsãpiretakasaaki, kona hãkiritapiri Teoso tixine auakani uãka, kona hãkiritapiri itixi auakani uãka, hĩsãpiretakiti apanakini atão imarotini ĩkapani. Na atão hĩsãkire ininiã, Teoso misiritapitikai.\nTeoso Misãkiretiko Kãkiti Ĩkapani\n13 Hãtatsiirauatakasaaki, himisãkiretariko Teoso. Hĩpoxokiniuatakasaaki, hĩxikarauata Teoso ĩkapani. 14 Ãti amianatakasaaki, hĩpĩkapiretanako kõtãkikarerini Xesosi sãkire auiãkani Teoso imisãkiretinina amianatakari ĩkapani. Iuasaaki itakarina iĩtxi iua amianatakari nopini Apiananiri uãkaã. 15 Hãuikiniãri Teoso posotiire himisãkiretakasaakiri Teoso, iua makananitapitikari iua amianatakari. Ininiã Apiananiri õkitikariko iua. Maerekati ikaminiã, Teoso makatxakari imaerekani apaka. 16 Ininiã hĩkerokakiti hĩsãpiretakakauako. Himisãkiretariko Teoso ãti ĩkapani. Ininiã apanakini misãkiretariko Teoso hĩte ĩkapani. Iua atokokana, Teoso txĩkitakari hãkixinire ereka inini. Atão inakarinoka kamakari sãkire kataparari, Teosokata isãkirauatakasaaki, kotxi Teoso kamapitikari iua amanaãkiti iaõka.\n17 Kitxakapirĩka Eríasi inakori, ate atoko inakari iua. Iua misãkiretari Teoso itapararitika ãparaã makipakani ĩkapani. Ikara atoko inakasaaki, ãparaã !ikipa ipi ãti pakini anokanani, seisi kasiriti. 18 Iuaĩkana imisãkiretari Teoso ãparaã iuaĩkana ikipini ĩkapani. Ininiã ãparaã kipa. Iuaĩkana itixi iriuata.\n19 Nitariakori, ãti takanapiniãri atão inakari Teoso sãkire, hõtãkikariko iua Teosomoni ikanapiriini ĩkapani. 20 Maerekati kamakari takanapiniãri imaerekani, iua põtãkikasaaki, ininiã pite makatxakapekari iua ipinini. Teoso makatxakari ikinipoko maerekati ikamakiti.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-30","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/JAS05.htm","date":"2019-07-21T06:23:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-30\/segments\/1563195526931.25\/warc\/CC-MAIN-20190721061720-20190721083720-00295.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999930859,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.999993085861206}","num_words":404,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.151,"stopwords_ratio":0.272,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\n1 Ininiãkara hĩtakanapariko ikinipoko maerekati hĩkamakiti. !Himisirienetapiri ãti. Hĩkamariko hĩsãkire iaõka. !Hĩxikotapiri ãti. !Himisãkirepiretapiri ãti. Ikini sereti maerekati kãkiti kamakiti hĩtakanapako.\n2 Hinirekariko Teoso sãkire makoketakoti. Tinitxiã imi axapitiri nirekini atokokana, hinirekariko Teoso sãkire. Teoso sãkire hãpakapakasaaki, himaroãpotari iua, ininiã apiaãpota hãuikiniri iua sãkire. 3 Kotxi uatxa himarotapekari Apiananiri ereka inini.\nKai Atoko Itxa Xesosi\n4 Ininiã hĩsako Xesosimoni, kotxi auapika inakari itxaua. Kai aapokotxi kamakari manirekakiniti atoko itxa Xesosi. Kãkiti !inirekari iua. Iuaritika Teoso mereẽri iua. Teoso tiretakiti itxaua Xesosi. 5 Hĩte apaka kai atoko hĩtxaua Teoso aapoko ĩkapani. Itxĩkitakari hĩxinire auãki inini, kotxi iua nakitiakori hĩtxaua. Ininiã, Teoso aapoko atoko hĩtxaua. Ininiã iua aapoko ãki sasetotxi hĩtxaua, iua ĩkapani hĩparĩkauatini. Ininiã hĩsikariko iua amanaãkiti, iua nireẽkiti. Iua apakapariko hĩsikakiti, kotxi Xesosi Kristo makatxakapekari himaerekani. 6 Teoso sãkire iõkatsopatakori txari:\nHãtamata. Nitakari kai Sião sitatxitiã. Iua kai apiari, Teoso mereẽkiti. Apiaerekata iua. Iua kai atoko inakari sãkire auiãkani !ipẽtauata,\nitxa Teoso sãkire.\n7 Iua kai atoko inakari itxaua Xesosi. Peerekari Xesosi hĩtemoni, kotxi hĩte auikari iua sãkire. Ãti iua atoko inakari !auari. Txamari isãkire makĩpitakani !inirekari iua. Teoso sãkire iõkatsopatakori txari:\nAiko kamakani txari: \"!Apakata ia kai. !Anirekari.\" Iuaritika iua kai apiari. Itakaãka aiko kamikosaaki, apanakini kai soro maĩkakari ininiua ĩkapani.\n8 Iuaĩkana Teoso sãkire iõkatsopatakori txari:\nIua kai xika kãkiti mãkitita. Iua kai xika kãkiti irika,\nitxa Teoso sãkire. Imãkititana, kotxi !auikarina Teoso sãkire. Teoso txĩkitakana ninoa irikini, kotxi !auikarina iua sãkire.\n9 Hĩtepekana, Teoso mereẽkini hĩtxaua. Sasetotxi hĩtxaua. Hĩparĩkauata Apiananiri ĩkapani. Hĩte makatxakaãka maerekani sauaki erekarinoka hĩkamini ĩkapani. Teoso nakitiakori hĩtxaua. Imereẽi hĩte iua ereka inini kãkiti hõerekini ĩkapani, kotxi ipiã hãuakasaaki, iuara akiritai hĩte ipiaã hĩtakanapini ĩkapani. Itakai ikamaraã atão inakari himarotini ĩkapani. Peerekari iua kamara. 10 Mitxi Teoso nakitiakori !hĩtxaua. Uatxa Teoso nakitiakori hĩtxapekaua. Mitxi Teoso !amonĩkapanikai. Uatxa Teoso amonĩkapekai.\nTeoso Nitiriakori Iamotakoni Pirena\n11 Nitiretakini, uai itixi hãuakasaaki, ãti tixinikini atoko hĩtxa. Atão hãapoko Teoso tixine aua. Ĩkorasaaki hĩsaãpota hãapokomoni. Ininiã ikini nixinireritika nõtãkikai hĩte himakamakaniri maerekati hiĩto nireẽkiti. Hiĩto nireẽkiti hĩxinire mokaiakari atoko itxa. Hiĩto !inirekari hĩxinire nireẽkiti. 12 Teoso sãkire mauiãkani sauaki hãuakasaaki, ikiniõtika erekarinoka hĩkamako. Atxiĩti ninoa maxikatiĩka apoĩtai maerekati hĩkamini, iuaritika iuasaaki ninoa imarotari erekarinoka hĩkamini. Ininiã Teoso ketotini õti manapi iua oerekariko atão inakari ninoamoni. Ininiã iuasaaki ixinikarinako erekari hĩkamakiti. Ininiã itxarinako Teoso: \"Peerekai pite,\" itxana.\nHĩkamariko Hĩauĩte Paniãtakiti\n13 Hĩkamariko kãkiti auĩtetakini paniãtakiti, kotxi Apiananiri nirekari ikara atoko hĩkamini. Ikinimane hĩauĩteakori paniãtakiti hĩkamako. Hĩauĩte apiari paniãtakiti hĩkamako. 14 Hĩauĩte poiãori paniãtakiti apaka hĩkamako, kotxi hĩauĩte apiari paniãtana hiauĩte poiãorini maerekati kamakani imisiritinina ĩkapani. Ipaniãtana ninoa isãpiretinina erekari kamakani: \"Erekapitikari hĩkamakiti.\" 15 Teoso nirekari hĩkaminiri erekari, ininiã iuasaaki miĩkiteni !iposotari imisãkirepiretinii hĩte. !Kasãkirena iuasaaki, kotxi apanakini imarotari erekarinoka hĩkamini. 16 Hĩposotari ikinipoko hinireẽkiti hĩkamini, kotxi Teoso sikakai hĩte. Iuaritika kona hinirekapiri maerekati hĩkamini. Teoso nitiriakori hĩtxaua, ininiã iua paniãtakitinoka hĩkamako. 17 Hĩpaxitariko ikinimane. Hĩtiretanako ikinimane aĩtariakori Teoso sãkire auiãkani. Hĩpĩkariko Teoso. Hĩpaxitariko hĩauĩte apiari.\nHĩkamariko Hĩpatrãote Paniãtakiti\n18 Nitiritxiakori, hĩkamariko hĩpatrãote paniãtakiti. Hĩpaxitariko iua. Atxiĩti iua tiretai. Atxiĩti imisiritai. Iuaritika hĩpaxitariko iua. 19 Erekapitikari himĩteenekiniri kãkiti misiritinii maxikatiĩka. Himĩteenekiniãri, Teoso nireẽkiti hĩkamini ĩkapani, erekapitikari. 20 Erekari hĩpatrãote misiritinii hĩte, maerekati hĩkamakasaaki. Iuasaaki himĩteenekiniri himisiritiko kona txĩkitakari Teoso apokaerekatinii. Erekari hĩkamakasaaki, himĩteenekiniãri himisiritiko, iuasaaki Teosomoni erekapitikai.\nKristo Misiritiko\n21 Teoso akiritai hĩte inakitiakori hininiua ĩkapani, himisiritiko himĩteenekini ĩkapani. Kristo misiritaãka hĩte ĩkapani, ininiã iua nirekari amĩteenekiniri amisiritiko iua misiritiko imĩteenekini atokokana.\n22 Maerekati !ikama. !Imisirienetari ãti.\n23 Ninoa misãkirepiretakasaakiri iua, !apakapaenetana. Imisiritakasaakirina iua, !itxitana. !Isãpiretana imisiritinina imaerekanina xika. Iua auikari iri nĩkatiniri iua, kotxi atãonoka kamakari itxaua Teoso. Atão imarotari kãkiti kamakiti. 24 Aamina ĩpiriãmitakari nopini Xesosi ĩto misiritaãka ate maerekani xika. Ipina ate ĩkapani, apikomoni maerekati akamini amanirekakani ĩkapani. Inirekari anireẽkiti maerekati ipĩkari atoko inini. Itxĩkitakari axinire auãki inini atão inakarinoka akamini ĩkapani. Xesosi karo txĩkitakaua erekape anini. 25 Xesosi himarotini apisapanika, soti auĩte pĩpinanakakani atoko hĩtxa. Uatxa hĩkanapiriãpeka hĩpitikirimoni. Hĩxinire nĩkatakarimoni hãpokapeka uatxa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-30","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/1PE02.htm","date":"2019-07-18T23:22:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-30\/segments\/1563195525863.49\/warc\/CC-MAIN-20190718231656-20190719013656-00542.warc.gz","language":"apu","language_score":1.0000015497,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 1.0000015497207642}","num_words":610,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.157,"stopwords_ratio":0.326,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nAtokatxi Pokĩkinimoni Auakani\n1Xesosi iponaniã Pereẽ inakori sitatxiti, Xotéia tõpa, Erotxi auĩtetxi inakasaakiua. Iuasaaki atokatxi pokĩkinimoni auakani sari Xerosareẽ sitatxitimoni Pereẽ takote. Iõriki imarotakani ninoa.\n2Ininiã itxana kãkitimoni:\n—Naniparari amarini Xoteo auĩte inakariua? Ate itikapekaro iõrikite atokatxi pokĩkinimoni. Oa iõriki oerekaua auĩtetxi Apiananiri iponaniãpeka. Ininiã ate apoka uai akapotoreẽkiniua iua apisatoõ, kotxi Apiananiri itxaua —itxana ninoa.\n3Erotxi ikara ikenakoenetakasaaki, kona erekaxinireri. Kona inirekari ãti auĩtetxi apokini. Ininiã ikinimane Xerosareẽ auakani kona erekaxinirena, kotxi ninoa pĩkari Erotxi. 4Ininiã iua apotiitana sasetotxi auĩteakori, kaiõkatsoparerini pakini. Ininiã Erotxi pimaãna:\n—Nanipa Teoso Mereẽkiti iponaniãko? —itxa.\n5Ninoa apakapapiretari:\n—Pereẽ sitatxiti, Xotéia tõpa aua. Ia atoko itxapaniko Teoso sãkire sãpiretakari iõkatsopatakiti kitxakapirĩka:\n6Pereẽ sitatxiti auakani, Xotéia tõpa, hĩte sitatxine poiãori, iuaritika kona hĩpẽtauatape, kotxi hĩte sitatxineẽ iponaniãko Isaeokini auĩte. Kãkiti mĩkiikakari itxauako\n—itxa ninoa auĩtetxiakori Erotximoni.\n7Ininiã Erotxi akiritana ninoa iõriki imarotakani, ninoanani imisãkiretini ĩkapani. Ininiã ipimaãna:\n—Mitxipitipanika kirisaakipa hĩtikataro oa iõriki? —itxa ninoamoni.\nIniniã ninoa sãpiretari. 8Iposo atoko iokanatana Pereẽmoni:\n—Hĩsako Pereẽmoni amarini hinitini ĩkapani. Hãpokasaakiri, hĩsãpiretano. Ininiã nota apaka sako, iua apisatoõ nikapotoreẽkiniua ĩkapani —itxa Erotxi.\nTxamari inirekari okiniri Xesosi, kotxi !inirekari ãti auĩtetxi auini.\n9Erotxi sãkire ikenakotakana atoko, ipotorikana. Iõriki atokatxi pokĩkinimoni itikakitona ĩkiika. Anikana Xesosi auinimoni. Iuaãtaã oa iõriki iotoka. 10Ninoa atamatakasaakiro iõriki, iteene ipoxokoniuatana. 11Ininiã apokana aapoko. Ĩroãna. Apokarina amarini inoro Mariakata. Ininiã ikapotoreẽkauana Xesosi apisatoõ. Itxarina:\n—Apiananiri pitxaua. Aãuĩte pitxaua —itxana.\nIposo atoko itiina imakatxakana. Ininiã imakatxakarina erekari imĩkitina auĩtetximoni isikakitina ĩkapani. Isikarina oro, ĩsẽso inakori, miha inakori pakini. Ĩsẽso, miha pakini kamariãro peerekari. 12Ininiã eereka Teoso sãpiretana iõriki imarotakanimoni itaponeẽna:\n—Kona hĩkanapiriãpe Erotximoni —itxa Teoso ninoa taponemoni.\nIniniã ninoa kanapiriãkasaaki auinimoni, ãti kimaporitimoni isana.\nExitomoni Xosee, Maria Pakini Sini\n13Iõriki imarotakani sipeka atoko, Teoso nitiri iaxitikiri sãpiretari Xosee itaponemoni:\n—Paiamata. Põkitikaua. Panikari amarini, inoro apaka Exito tixinimoni. Himiteka. Kona hĩkanapiriãpe nota masãpiretakanisaakii, kotxi Erotxi nitari amarini okiniri ĩkapani —itxa Teoso Xoseemoni.\n14Ininiã Xosee:\n—Nisapitikako —itxa.\nIniniã iua ĩkanõkatika Xosee õkitikaua. Aiamata Exito tõpamoni isini, amarini anikini ĩkapani. Ininiã imimitekari amarini inorokata Exitomoni. 15Erotxi ipinakasaaki, iuasaaki ikanapiriãko. Kona ikanapiriã Erotxi ipinini apisa. Ia atoko itxapaniko kitxakapirĩka Teoso sãkire sãpiretakari sãpiretakiti:\nNakiritariko namarite Exito tixini itakanapini.\nAmarini Okiko Pirena\n16Erotxi imarotakasaakiri iõriki imarotakani sipe inakasaaki, !imisãkiretaikarina iua, ininiã iua omanãkarauata. Ininiã amarini ipikananipeka inakaniua, apaka axapitipanika inakaniua, imakinikana okãkitaka Pereẽ sitatxitiã auakani. Ikara atoko itxa, kotxi iõriki imarotakani sãpiretari ipikananipeka oa iõriki tokiã. 17Kitxakapirĩka Teoso sãkire sãpiretakari Xeremia inakori sãpiretakiti iaõka auape iuasaaki. 18Iua txari:\nHamaa sitatxiti ikenakotaãkako ãtsaãtxi. Hakeo atoko sitoakoro txiapatako oimiakori matinani. !Onirekari kãkiti mĩkapiritiniro oa, kotxi oimiakori kona auaika.\nExito Tixini Ikanapiriinina\n19Erotxi ipinaka atoko, Xosee Exito tixini auakasaaki, Teoso nitiri misãkiretari iua itaponemoni. 20Itxari:\n—Põkitikaua, pimikanapiriãri amarini, inorokata Isaeo tixinimoni. Amarini kinirão okaka inakani kona auaika —itxari.\n21Ininiã Xosee mikanapiriãri amarini, inorokata Xotéia tõpamoni, Isaeo tixinimoni. 22Txamari imarotakasaakiri Akirao, Erotxi ãkiri auĩtetxi ininiua irini tikini, Xosee pĩkari Xotéia tõpa auini. Ininiã Teoso nitiri iuaĩkana itaponemoni sãpiretari ãtiãtaã isini ĩkapani. Ininiã Xosee, Maria, Xesosi pakini sari Kariréia tõpamoni Isaeo tixini. 23Nasaree sitatxiti kaikota itxana. Ia atoko itxa kitxakapirĩka Teoso sãkire sãpiretakani sãpiretakiti iaõka inini. Ninoa txari:\nNimereẽkiti, Nasareekiri itxauako.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-47","url":"https:\/\/www.bible.com\/fi\/bible\/864\/MAT.2.APUNT","date":"2019-11-21T02:48:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-47\/segments\/1573496670729.90\/warc\/CC-MAIN-20191121023525-20191121051525-00417.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999964237,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999964237213135}","num_words":502,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.156,"stopwords_ratio":0.231,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"3\nTaniritxi, Tanorotxi Pakini Õtãkikiko Pirena\n1 Nitiritxi kaminiri ipatrãote paniãtakiti atokokana, hĩte tanorotxi hĩkamariko hĩtaniri nireẽkiti. Atxiĩti hĩtaniri !auikari Teoso sãkire, ininiã erekarinoka hĩkamako. Atamatakasaakirina erekari hĩkamakiti, ninoa auikari Teoso sãkire. Hĩkamakiti erekari txĩkitakana auikinirina Teoso sãkire. Hĩsãkirenoka !itxĩkitakana auikinirina. 2 Maerekati himakamakanisaaki ikiniõtika, Teoso iteene hĩpaxitiniã ikiniõtika, iuasaaki ninoa auikari Teoso sãkire atão inini.\n3 Apanakini sito xinikapikari oiãko oõeretini, oro oĩtoã otakini, omãka ereri oieretakini, oĩto ere inini ĩkapaninani oxinika. Sito erero !oxinikari ikaranani. 4 Sito erero oãkixinire ereri apaka. Hãkixinire ereri inakasaaki, ikara ereri !ixipokapani. Hãkixinire ereri inakasaaki, !hĩtxitapiri hĩtaniri. Hĩkamari iua nireẽkiti. Teosomoni apiaerekata hãkixinire ereri inini.\n5 Kitxakapirĩka sitoãkini ererini, Teoso sãkire auiãkani, ikara atoko inakani. Ninoa ãkixinire erekari, kotxi ikĩpitarina ĩtanirina sãkire. 6 Sara inakoro kamari Apraão sãkire iaõka. Oa kamari Apraão paniãtakiti, kotxi oamoni oa auĩte itxaua Apraão. Sara anaakoro atoko hĩtxaua atãonoka hĩkaminiã, himapĩkarauatakaniã.\n7 Hĩte taniritxi, iua atokokana hĩxinikariko erekari hĩkaminana hĩtanoro. Hĩpaxitaroko hĩtanoro, kotxi !katapararo. Oa apaka hĩtekata apakapariko Teoso sikakiti erekari. Iua txĩkitakai hãuapininiika hinini iuakata. Hĩtiretaroko hĩtanoro, ininiã Teoso kenakotariko himisãkiretiniri iua.\nHimisiritiko Pirena\n8 Ia nisãkire mapotõkire nisãpiretai. Hĩxinikakiti ãtika xinikakiti atoko hĩtxako. Hiamonĩkakauako. Hĩtiretariko ãti, hĩtari hĩtiretini atokotxikana. Hĩkamariko erekari ãtimoni. !Hĩuikapeua. 9 Ãti kaminiãri maerekati hĩtemoni, !hĩkamapiri maerekati iuamoni. Ãti misãkirepiretakasaakii, kona hĩte misãkirepiretapiri iua. Ãti kaminiãri maerekati hĩtemoni, iuasaaki hamanaãri Teoso sikiniri erekari iuamoni, kotxi Teoso paniãtai ikara atoko inakari hĩkamini, erekari Teoso sikakiti hĩte apaka apakapini ĩkapani. 10 Teoso sãkire iõkatsopatakori txari:\nPinirekiniãri pauini ereka inini, pinirekiniãri ikiniõtika pipoxokoniuatini, !pauiritapiri pisãkire maerekati inini. !Pimisirienetapiri ãti.\n11 Pinirekiniãri pauini ereka inini, pitakanapariko maerekati pikamini. Erekarinoka pikamako. Pitakanapariko pineenamauatini. Pinirekariko kãkiti auini ereka inini.\n12 Apiananiri nĩkatari kãkiti atão inakari kamakani. Teoso imisãkiretakasaakina, Teoso kenakotapitikari isãkirena. Txamari Apiananiri misiritari maerekati kamakani,\nitxa Teoso sãkire kitxakapirĩka.\n13 Erekari hĩkamakasaaki, kãkiti !inirekari imisiritinii. 14 Atão inakari hĩkamakasaaki, kãkiti misiritiniãi, hãpakapariko erekari Teoso sikakiti. Ininiã !hĩpĩkapena ninoa. Maerekaxiniretinoka !hĩtxape. 15 Hãkixinireẽ hĩtxako: \"Teosonoka niauĩte. Apiananiri itxaua. Iua nireẽkitinoka nikamako.\" Ikara atoko hĩtxako. Hãpaiaõkariko Teoso sãkire, isãkire iteene himarotini ĩkapani. Ininiã kãkiti pimainiãi: \"Kinirepa hãuikari Teoso sãkire?\" Iuasaaki himarotari hãpakapapiretiniri iua. Hãpakapapiretakasaakiri iua, !hĩtxitapiri. Hĩpaxitariko iua iuasaaki. 16 Hĩsãkirauatakasaaki, !hĩsãpiretapiri hãkixinire manirekakiniti. Hinirekariko erekari hãkixinire nireẽkiti hĩkamini. Apanakini misãkirepiretai. Ninoa atamatakasaakiri erekari hĩkamakiti Kristo paniãtakiti, ipẽtatari imisãkirepiretinii. 17 Teoso nirekiniãri hãtatsiirauatini erekari hĩkamini xika, ininiã erekari, kotxi iuasaaki hĩkamari erekari. Txamari hãtatsiirauatiniã himaerekani hĩkamini xika, !erekari, kotxi iuasaaki hĩkamari maerekati.\n18 Xesosi Kristo ipina kãkiti maerekani imakatxakini ĩkapani. Iuasaaki iposope imakatxakiniri kãkiti maerekani. Iuaĩkana !atatsiirauataika kãkiti maerekani imakatxakini ĩkapani. Erekarinoka kamakari ipĩpe maerekati kamakani ĩkapani. Ipĩpe, Teosomoni ate anikini ĩkapani. Iĩto ipĩpe, iuaritika Erekari Matamatakoti txĩkitakari iua iuaĩkana auãki inini. 19 Iuasaaki Erekari Matamatakoti posotiireẽ isari ipĩkani auiniãtaãmoni. Iuaã kateia ãki ipĩkani aua. Iuaã isãpiretana Teoso misiritinina ninoa, kotxi iuaka kãiata. 20 Kitxakapirĩka ninoa ipĩkani, auãkipanika inakasaakina, !inirekarina Teoso paniãtakiti ikaminina. Iuasaaki Noee kamanãtari maporo. Teoso iãtapana imaerekanina itakanapinina ĩkapani. Txamari !itakanaparina. Iuasaaki poiãonoka !ipina. Oitonoka !ipina, xirataãtxi apokasaaki. Teoso nĩkatana ninoa imapinakani ĩkapani. 21 Ikara xirataãtxi hĩpatxisatiko atokokana. Hĩpatxisatiko oerekari kãkiti, Teoso makatxakapekai himapinakani ĩkapani. Hĩpatxisataãka hiĩtoãkiri txiko makatxakiko !ĩkapanini, kona maerekati hĩkamakiti makatxakiko ĩkapanini. Hĩpatxisatikosaaki, hĩtxari Teoso: \"Nãkixinireẽ ninirekari nikaminiri ikinika pite nireẽkiti iaõka,\" hĩtxariko. Xesosi iuaĩkana õkitikasaakiua, imakatxakai himapinakani ĩkapani. 22 Iua kanapiriã Teoso tixinemoni. Uatxa iri kikomoni iitopãka. Iuaã Teoso nitiriakori, auĩtetxiakori, kaposotiirerini pakini auĩte itxaua. Ninoa ikinika kamari Xesosi paniãtakiti.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-47","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/1PE03.htm","date":"2019-11-14T23:28:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-47\/segments\/1573496668544.32\/warc\/CC-MAIN-20191114232502-20191115020502-00063.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999985695,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999985694885254}","num_words":524,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.151,"stopwords_ratio":0.281,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"5\nAnaníasi, Sapira Pakini\n1 Iuasaaki auari Ananíasi inakori, ĩtanoro Sapira inakoro pakini. Iua vẽtxitari kikio.\n2 Ikaikotakaro ipixini kikio ĩki. Ipixininoka isika Xesosi iokanatakinimoni. Sapira imarotari õtaniri kamakiti. Txamari iua sikasaakiro oa txineiro Xesosi iokanatakinimoni, itxari:\n—Ikinika kikio ĩki asika Teosomoni —itxa.\n3 Iuasaaki Petro txari:\n—Ananíasi, kinirepa pauiritari Satanasi misirienetinii maerekati pikamini ĩkapani? Erekari Matamatakotira pimisirieneta, kotxi ipixini kikio ĩki kaikota pitekata. Kinirepa pisãpiretari ikinika txineiro pisikini Teosomoni?\n4 Kikio pivẽtxitini apisapanika, ĩkora kikio pite nakiti. Eereka pivẽtxitakasaakiri, õkora txineiro pite nakito. Ininiã kinirepa pitxari: \"Ikinika nisika Teosomoni?\" Kona kãkitini pimisirieneta. Teosora pimisirieneta —Petro txari.\n5 Iuasaakipeka Ananíasi iripe. Ipĩpe. Ininiã ikara kenakotakani pĩkarauakata.\n6 Iuasaaki ãtokoriakori iapirikari Ananíasini ĩto mãkatxi mataã ikatinirina ĩkapani. Eereka anikarina, kata itxarina iuani.\n7 Ipi oara, ãti oara pakini napaka atoko iua ĩtanoro apoka. Kona oimarotapanikari oĩtanirini ipinini.\n8 Ininiã Petro txaro:\n—Pisãpiretano. Oia txineironokani hĩkikiote ĩki hãpakapakito aua? Atão pisãpiretano? —itxaro.\nIniniã oa:\n—Ari aroanokara ate apakapakito aua —otxari.\n9 Ininiã Petro:\n—Hĩte uãkatatari Erekari Matamatakoti auiritai himisirienetiniri iua? Uatxaika ĩronakikoãtaã pĩtanirini katakani apokapeka. Ininiã ninoa anikapitikai pite apaka —itxaro.\n10 Iuasaakipeka oĩripe, pĩpe otxa. Iuaĩkana ninoa ãtokoriakori ĩroã. Apokarona oani, ininiã anikarona. Ikatarona õtanirini takote.\n11 Ininiã ikinipoko Xesosi sãkire auiãkani, apanakini ikara kenakoenetakani pakini pĩkarauata.\nAmianatakani Makananitiko\n12 Iuasaaki Xesosi iokanatakini kamanãtari posotiiretxi, kãkiti mimarotakiniti pakini kãkiti sauaki. Ikiniõtika Xesosi sãkire auiãkani apotiitaua Teoso misãkiretikoãtaã, \"Saromão pakita\" akiritakori.\n13 Xesosi sãkire mauiãkani apokaerekatana ninoa, txamari ipĩkarena xika !inirekarina imoianatinina.\n14 Iuaritika apikomoni kãkiti apotiiãpotaua ninoakata, kotxi kikiakori, sitoakoro pakini auikari Apiananiri sãkire.\n15 Iuasaaki Xesosi iokanatakini makananitana amianatakani, ininiãkara kãkiti anikana amianatakani kimaporimoni. Sirimatatxi nopini itakana ninoa kimaporiãtaã. Ininiã kãkiti xinikari: \"Petro napakasaaki, isanõka amianatakanimoni apokiniã, imakananitaãkana.\"\n16 Ininiã kaiãopokori kãkiti Xerosareẽ takotekini apoka. Ninoa minana amianatakani, apaka kãkiti maerekani matamatakoni misiritakini pakini. Ininiã Xesosi iokanatakini makananitana imakinikana.\nXesosi Iokanatakini Misiritiko\n17 Iuasaaki sasetotxi auĩte apiatakari, imoianariakorikata, satoseoakorikata xikotana Xesosi iokanatakini.\n18 Ininiã ninoa maĩkana. Eereka kateia ãki taka itxapena ninoa.\n19 Iua ĩkanõkati Teoso nitiri iaxitikiri matakakari kateia tore. Eereka anika itxana iporikiti. Itxana:\n20 —Hĩsa Teoso misãkiretiko aikotimoni. Iuaã hĩsãpiretariko Teoso sãkire kãkitimoni kãkiti auini amaneri inini ĩkapani —itxa Teoso nitiri.\n21 Ininiã ĩkanõkapanika ninoa sari Teoso misãkiretiko aikotimoni. Teoso nitiri sãkire iaõka ikamana. Iuaã isãpiretarina Teoso sãkire kãkitimoni.\nIuasaaki sasetotxi auĩte apiatakari, imoianariakorikata pĩkapiretana Xoteoakori kõtãkikarerini, Xoteo kiomaneakori pakini, ininiã imakinika ninoa apakĩtakana Xesosi iokanatakini.\n22 Ininiã apanakini sari kateiamoni apinina ĩkapani. Txamari apokasaakina iuaã, !auaikana Xesosi iokanatakini. Ininiã ikanapiriãna auĩtetxiakorimoni isãpiretinina ĩkapani.\n23 Ininiã itxana:\n—Ate apokasaaki kateia tore, itotaãkapanika. Kateia nĩkatakani auanãta itore takote. Txamari itore amatakakasaaki, kãkiti !auaika iriko ãki —itxana.\n24 Ininiã sasetotxi auĩte apiatakari, Teoso aikote nĩkatakani auĩte, sasetotxiakori pakini kenakoenetakasaakiri ikara sãkiretxiti:\n—Anekani? Nãpa ninoa atxiĩti? Kiripa apikomoni auatako? —itxana.\n25 Iuasaakipeka kiki apoka. Isãpiretana:\n—Hĩkenakotariko nisãkire. Ninoa kikiakori kateia ãki hĩtakakini Teoso misãkiretiko aikoti ãki aua. Oerekanãtarina Teoso sãkire kãkitimoni —itxana.\n26 Ininiã Teoso misãkiretiko aikoti nĩkatakani auĩte, initiriakorikata sari iuaã. Ninoa minana Xesosi iokanatakini iuaĩkana auĩtetxiakorimoni. Imaĩkasaakina, kona iaritatana, kotxi ipĩkarina kãkiti kai soroã kiporonakinina.\n27 Ninoa apokasaaki, ipaniãtana Xesosi iokanatakini Xoteoakori kõtãkikarerini apisatoõ itiminina. Sasetotxi auĩte apiatakari txana:\n28 —Mitxi ate paniãtai Xesosi sãkire himasãpiretakani kãkitimoni. Txamari hõerekapanikari iua sãkire ikinimane Xerosareẽ auakanimoni. Ate xika Xesosi ipina, hĩtxanãta ikinimanemoni —itxa sasetotxi auĩte.\n29 Ininiã Petro, apanakini Xesosi iokanatakinikata apakapapiretari:\n—Ate kĩpitari Teoso paniãtakiti. Kona kãkiti paniãtakitini akĩpita.\n30 Teoso, akiomaneakorini Teosone, õkitikari Xesosi iuaĩkana auini ĩkapani. Hĩtera okari iua Xesosi aamina ĩpiriãmitakari nopini.\n31 Iuaritika Teoso takari Xesosi ikikomoni. Itxĩkitakari iua auĩtetxi ininiua. Kãkiti maerekani makatxaãkari itxaua. Ininiã Isaeo auakani takanapiniãri imaerekani, Xesosi makatxakari ninoa maerekani.\n32 Ikara ate imarota. Apaka Erekari Matamatakoti imarotari ikara. Teoso sikari iua Erekari Matamatakoti isãkire kĩpitakanimoni —itxa Petro ninoamoni.\n33 Ikara ikenakotakasaakina, iteene omanãkarauatana. Ininiã ninoa:\n—Mãokana —itxana.\n34 Iuasaaki Kamarieo inakori õkitikaua kõtãkikarerini sauaki. Pariseo itxaua. Teoso paniãtakiti oerekakari itxaua. Ikinimane paxitari iua. Ininiã iua txari:\n—Hanikana naia mapara atenoka asãkirauatini ĩkapani —itxa.\n35 Ininiã eereka itxana:\n—Isaeo tixini auakanii, hiĩkitetariko hĩkamakiti ninoa Xesosi moianariakorimoni.\n36 Akokaxiti auari Teota inakori. Iua txari: \"Auĩtetxi apiatakari nitxaua nota,\" itxa. Iuasaaki koatrosẽtosi kikiakori moianatari iua. Auikarina iua sãkire. Txamari okapeẽka iuani. Eereka iuakata sikani iarikape. Iua auĩtetxi ininiua xipope. Isãkire !auikaãkaika.\n37 —Teotani ipinaka atoko Xotasi Kariréiakiri apoka. Iuasaaki auĩtetxiakori iaõtari ikinimane kãkiti. Kaiãopokori kãkiti auikari iua Xotasi sãkire, ininiã ninoa moianatari iua. Iua Xotasi imoianariakorikata nirekari ixipokinina auĩtetxiakori. Txamari iua apaka okapeẽka, ininiã imoianariakori iarikape.\n38 —Ininiã uatxaikara nõtãkikai hĩte: \"Hĩtakanapanako ninoa Xesosi iokanatakini. Hĩsikakanako ninoa, kotxi atxiĩti ninoa !ikamari Teoso paniãtakiti, ininiã paĩtiki ninoa sãkire apaka !auaika.\n39 Txamari, ninoa kaminiãri Teoso paniãtakiti, erepaniko, kotxi atxiĩti hinaiatari Teoso\" —itxa Kamarieo.\nIuasaaki ninoa Xoteo õtãkikakani kĩpitari Kamarieo sãkire.\n40 Akiritana Xesosi iokanatakini iuaĩkana iĩroinina. Ipaniãtari ninoa xirokitatiko. Ininiã ninoa:\n—Xesosi sãkire kona hĩsãpiretapinikako —itxana.\nEereka sikaka itxana isinina ĩkapani.\n41 Isikasaakina, ipoxokoniuatana.\n—Teoso apokaerekataua ate, kotxi auiritari amisiritiko Xesosi sãkire aãuikini xika —itxana.\n42 Ininiã ikiniõtika oerekarauatana Teoso misãkiretiko aikoti ãki, kãkiti aapoko ãki apaka. Isãpiretarina erekari pirena Xesosi Teoso mereẽkiti ininiua pirena.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/AC5.html","date":"2023-01-31T04:16:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499842.81\/warc\/CC-MAIN-20230131023947-20230131053947-00136.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999911785,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999911785125732}","num_words":778,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.161,"stopwords_ratio":0.269,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"24\nPaoro Apoĩtiko Pirena\n1 Sĩko õti auakasaaki, sasetotxiakori auĩte apiatakari Ananíasi inakori sari Sesaréia sitatxitimoni. Apoka iuaã kiomãtxiakorikata, kiki Tétoro inakorikata apaka. Iua Tétoro kãkiti ĩkapani kasãkireri kãkiti misiritiko mereẽkari apisatoõ. Ninoa apoka Périsi apisatoõ Paoro apoĩtinina ĩkapani.\n2 Ninoa apokasaaki, sotato minari Paoro Périsi apisatoõ. Iposo atoko Tétoro akiritaãka isãkirauatini ĩkapani. Ininiã Tétoro apoĩtari Paoro:\n—Périsi, apiari pitxaua. Auĩtetxi kimatireri pitxaua, kotxi mapakanani atixine neenamatxi !auari. Mitxi kaiãopokori maerekati kamakori. Uatxa maerekati poiãoãpota, kotxi pite kamari erekari kãkiti ĩkapani.\n3 Erekapitikari pikamakiti ate ĩkapani. Ate apokaerekatari.\n4 Kona ninirekari niomakotetinii pite, ininiãkara nisãkire poiãoka apikomoni nisãpiretai, ininiã pikenakotari nisãkire.\n5 —Ia kiki !erekari. Pamonõkoniri. Itxĩkitakari Xoteoakori neenamauatini ikini itixiti. Kiki Nasaree sitatxitikiri sãkire auiãkani auĩte itxaua iua Paoro.\n6 Teoso misãkiretiko aikoti imapaxitakanisaaki, ate maĩkari iua. Akiomaneakorini oerekini atoko atxamariko Paoro.\n7 Txamari iuasaakipeka sotatoakori auĩte Arísia inakori apoka iuaã. Imakatxakari Paoro itapararitika ate sauaki.\n8 Eereka Arísia paniãtaua pitemoni ainini. Pite pimaãriko Paoro, ininiã pimarotari asãpiretakiti inipitika inini —Tétoro txari Périsi.\n9 Iuasaaki Xoteoakori iuaã auakani:\n—Ari, inipitikara isãkire —itxarina Périsi.\nPaoro Sãkire Périsi Apisatoõ\n10 Iposo atoko Périsi paniãtari Paoro isãpirenauatini. Ininiã Paoro: —Nimarotapitikari kona uatxakani ate tixine auakani misiritiko mereẽkari pitxaua. Ininiãkara nota apokaerekatari pitemoni nisãpiretiniri nikamakiti.\n11 Tosi õti pakini napakari nisa Xerosareẽmoni Teoso nimisãkiretini ĩkapani. Pipimaãri apanakini atãokani nisãkire.\n12 Nanera !ikenakotari nota txitiniri ãti Teoso misãkiretiko aikoti ãki. Ikininape Xoteo apotiitiniãtaãua aikoti ãki !atamatarina neenamatxi nikamãkitakini. Ãtiãtaã apaka !atamatarina nitxĩkitakiniri kãkiti neenamatxi ikaminina.\n13 Nanera maxikatiĩka kamapiretano nota. !Itikanona nota maerekati nikamini.\n14 Nota auikari Xesosi sãkire. Ia atão. Naneramoni Xesosi sãkire na atão. Nota parĩkauata ate atokiriakorini Teosone ĩkapani Xesosi sãkire nikĩpitakasaaki. Moisesini paniãtakiti apaka nauika. Teoso sãkire sãpiretakanini iõkatsopatakiti apaka nauika.\n15 Nanera auikari Teoso õkitikinina ikininape kãkiti ipĩkani. Erekarini, maerekani apaka õkitikauako iuaĩkana auãki ininina ĩkapani. Nota apaka auikari ikara.\n16 Ikiniõtika ninirekari atãonoka nikamini Teoso ĩkapani, kãkiti ĩkapani apaka.\n17 —Ninapapekari mapakanani ãtiãtaã, eereka nikanapiriã Xerosareẽmoni. Iuaã nisa txineiro ninirimanemoni matxineirotenimoni nanikini ĩkapani. Apaka iuaã ninirekari nisikaenetakiti Teosomoni nisikini.\n18 Nisikaenetakiti Teosomoni nisikasaaki Teoso misãkiretiko aikoti ãki, nikipaãtaua Moisesini oerekakiti iaõka. Iuasaaki Xoteoakori Ásia tixinikini itikano nota. Kãkiti apotiitakaniua !auari notakata iuasaaki. Neenamatxi !auari iuasaaki.\n19 Ninoa itikano. Maerekati nikamaãkamako, kinirepa kona ninoa apoka uai uatxa pite isãpiretinina ĩkapani?\n20 Ninoa uai mapokakanisaaki, pipimaãna nanera ikenakotakitina, itikakitina nota Xoteo auĩteakori apisatoõ nauakasaaki. Kipa atxiĩti nimaerekani iuasaaki? Iuasaaki kona nikamari maerekati.\n21 Atxiĩti iuasaaki nanera !apokaerekatari nisãkire, kotxi nitxana: \"Nota auikari ipĩkani õkitikiniua, iuaĩkana auãki inini ĩkapani. Ikara nauikakiti sãkiretxiti xika hĩte maĩkano nota.\" Atxiĩti nanera !apokaerekatari ikara nisãkire —itxa Paoro sãkire Périsimoni.\n22 Périsi iteene imarotapekari Xesosi oerekakiti sãkiretxiti. Iua misãkiretana ninoa:\n—Sotatoakori auĩte Arísia inakori apokapanikako uai. Iuasaakiko nisãpiretari kiãtokopa nitxatari Paoro. Uatxa xipope asãkire —itxa Périsi.\n23 Ipaniãtari sotato auĩte poiãori inakari Paoro nĩkatakari tĩkane:\n—Pinĩkatariko Paoro. Pauiritariko inirekiniãtaã isini. Pauiritariko inirimane apokini iuamoni. Pauiritariko inirekakiti isikinirina —itxa Périsi.\nPaoro Sãkirauata Périsi, Tosira Pakinikata\n24 Mapaõti napa atoko Périsi ĩtanorokata Tosira inakorokata apoka Paoro auiniãtaã. Xoteo oa. Périsi pĩkapiretari Paoro. Iua apokasaaki, Paoro sãpiretana ninoa Kristo Xesosi sãkire auikiko, ininiã ninoa kenakotari.\n25 Paoro sãpiretari Teoso sãkire atão inakari kamiko pirena. Isãpiretari Teoso sãkire ĩtotxi nireẽkiti amakamakani. Isãpiretari kãkiti misiritiko itixi xipokini õti apokasaaki. Ininiãkara Périsi pĩkarauata.\n—Iaõpe. Pisipe. Ãti õti niparĩka mauakanisaaki, iuaĩkana nipĩkapiretai —itxari.\n26 Périsi nirekari Paoro sikiniri txineiro iuamoni, isikakiniri ĩkapani. Ininiãkara itokata ipĩkapiretari Paoro iuakata isãkirauatini.\n27 Ipikanani napa atoko Pósio Pésito inakori auĩtetxi txapekaua, ininiã Périsi sipe. Périsi nirekari Xoteoakori apokaerekatiniri iua, ininiã isini apisa !isikakari Paoro, ininiã Paoro kaikotapanika kateia ãki.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/AC24.html","date":"2023-02-01T23:25:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499953.47\/warc\/CC-MAIN-20230201211725-20230202001725-00675.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999623299,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.999962329864502}","num_words":554,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.157,"stopwords_ratio":0.202,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"17\nXesosi Misãkiretari Teoso Iuaka Ĩkapani\n1 Xesosi ionakaãta iaxiti. Iuasaaki isãpiretari ia isãkire Teosomoni:\n—Niri, piketotini manapi apopeka. Pisikariko piotximere iuaĩkana nota pamaritemoni, ininiãkara nota oerekari kãkiti pite iotximere,\n2 kotxi pite sikano nota piposotiire ikinimane auĩte nininiua ĩkapani. Ininiã nikamari ikinimane kãkiti pite sikakini auapininiika ininina ĩkapani.\n3 Kãkiti imarotiniãi pite, imarotiniãno nota Xesosi Kristo piokanatakiti, ninoa auapininiika, kotxi pite atão Teoso pitxaua. Pitenanira atão Teoso pitxaua.\n4 Noerekari ĩkorapokoriti auakani pite Apiananiri pininiua, kotxi nikamapekari parĩkatxi pipaniãtakiti.\n5 Ininiã niri, uatxa piotximere pisikano, pitemoni napokasaaki. Itixi kamiko apisapanika pitekata nauakasaaki, niotximere aua. Iua niotximeretxikana pisikano iuaĩkana —itxa Xesosi.\nXesosi Misãkiretari Teoso Imoianariakori Ĩkapani\n6 Xesosi sãkirauatapanika irimoni:\n—Nota sãpiretari piuãka kãkitimoni, ninoa itixi auakani notamoni pisikakini. Mitxi pite nakitiakori itxauana. Pite sikana ninoa notamoni, ininiã ninoa kamari pisãkire iaõka.\n7 Uatxa imarotarina ikinika napakapakiti pite sikinino.\n8 Nisãpiretapekana ninoa pisãkire, ininiã auikarina pisãkire. Imarotapitikarina pitemoni nipotorikini. Ininiã auikarina pite iokanatinino nota kãkitimoni.\n9 —Nimisãkiretai pite ninoa ĩkapani. Kona nimisãkiretai nota sãkire mauiãkani ĩkapani. Nimisãkiretai ninoa notamoni pisikakini ĩkapaninoka, kotxi pite nakitiakori itxauana.\n10 Ikinika nota nakiti pite nakiti itxaua apaka. Ikinika pite nakiti nota nakiti itxaua. Ninoa pisikakini oerekari apanakini Apiananiri nininiua. Ininiã iuasaaki apanakini txari: \"Peerekari Xesosi.\"\n11 Uatxa !nikaikotaikako ĩkorapokoriti. Txamari ninoa kaikotapanika uai. Nota sipekako pitemoni, ininiãkara pinĩkatana ninoa notamoni pisikakini, kotxi pite niri pitxaua, erekarinoka kamakarii pite, kaposotiirei pite. Pite sikaposotiiretano nota. Ninirekari ninoa ãtika atoko ininiuana, nota pitekata ãtika atoko aniniua atokokana.\n12 Itixi ninoakata nauakasaaki, ninĩkatana ninoa pite uãkaã, piposotiireẽ. Ninoa notamoni pisikakini ninĩkatapitika. Kona ãtika nomaiãta. Xotasinoka pĩpinanaka, kotxi pĩpinanakakani ãkiri itxaua iua. Ipĩpinanaka, kotxi kitxakapirĩka Teoso sãkire iõkatsopatakori sãpiretapekari ikara apokini apisapanika.\n13 —Uatxa nota sipeka pitemoni. Ikara atoko itxa nisãkire kãkitikata nauapanika ninakasaaki, nota poxokoni ninoa ãkixinire auini ĩkapani.\n14 Nisikapekari pisãkire ninoamoni, ininiãkara nisãkire mauiãkani omanatana ninoa, kotxi nisãkire auiãkani ĩkorapokoriti auakani !itxaikauana ninoa. Iua atokotxikana kona ĩkorapokoriti auakarino nota.\n15 Nimisãkiretai pinĩkatinina ninoa, Satanasi mamaĩkakanina ĩkapani. Kona ninirekari mauikareni sauaki auakasaakina pimakatxakinina.\n16 Ĩkorapokoriti auakani !itxauana. Nota iua atokotxikana.\n17 Pimakatxakana ninoa pite nakitiakori ĩkapani. Pisãkireẽ pimakatxakana, kotxi pisãkire atão.\n18 Nota pisãkire mauiãkanimoni piokanatini atokokana, niokanatana ninoa pisãkire mauiãkanimoni.\n19 Ninoa ĩkapani notaka nisikaua pitemoni pinirekakiti nikamini ĩkapani. Ininiãkara ninoaka apaka sikaua pitemoni pinirekakiti ikaminina ĩkapani.\nXesosi Misãkiretari Teoso Isãkire Auiãkani Ĩkapani.\n20 —Kona nimoianariakorinani ĩkapanini nimisãkiretai pite. Apaka nimisãkiretai imakinika nisãkire auiãkani ĩkapani, katana nimoianariakori sãkire auiãkani ĩkapani apaka.\n21 Nota amanaãi ninoa xinire ãtika atoko ininina ĩkapani. Nota aua pite ãkixinireẽ. Pitepekana aua nota ãkixinireẽ. Iua atokotxikana ate aua ninoa ãkixinireẽ. Ikara atoko ininiã, nota sãkire mauiãkani ĩkorapokoriti auikapanikariko pite iokanatinino nota.\n22 Ininiã erekari notamoni pisikakiti, piotximere, nisikapekana ninoa. Ininiã ninoa xinire ãtika atoko itxauana, ate ãtika aniniua atokokana itxana ninoa.\n23 Nota aua ninoa ãkixinireẽ. Pite aua nota ãkixinireẽ. Ikara atoko ininiã peerekari, kotxi ãtika itxaua ixinirena. Ikara atoko ininiã nisãkire mauiãkani imarotariko pite iokanatinino nota. Apaka ninoa imarotari nota pitiretini atokotxikana, pitiretinina ninoa apaka.\n24 —Niri, ninirekari ninoa notamoni pisikakini notakata auini ĩkapani. Ninirekari ninoa atamatiniri ikinipoko erekari notamoni pisikakiti, niotximere pisikakiti, kotxi pite tiretano nota itixi kamiko apisa.\n25 Niri, atão inakarinoka kamakarii pite. Kãkiti ĩkorapokoriti auakani kona imarotai pite. Iuaritika nota imarotai pite. Ninoa imarotari pite iokanatinino nota kãkitimoni.\n26 Nisãpiretapekai pite kãkitimoni. Apikomoni nisãpiretapanikariko pisãkire. Ininiã pitiraõki notamoni auakari ninoamoni auako. Ininiãkara nota aua ninoa ãkixinireẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/JN17.html","date":"2023-02-04T21:41:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500154.33\/warc\/CC-MAIN-20230204205328-20230204235328-00317.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999620914,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999620914459229}","num_words":522,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.156,"stopwords_ratio":0.295,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"9\nSaoro Auikiniri Xesosi Sãkire\n(Átosi 22.6-16; 26.12-18)\n1 Iuasaaki Saoro okaenetapikana Apiananiri sãkire auiãkani. Ininiã iua sari sasetotxi auĩte apiatakarimoni.\n2 Amanaãri aãtsopa Saoro parĩka sãpiretiko aãtsopati. Iua nirekari sasetotxi auĩte iõkatsopatiniri ikara, Saoro anikini ĩkapani. Inirekari isikiniri iua aãtsopa ikinika aiko Xoteo apotiitiniãtaãua nĩkatakanimoni Tamásiko sitatxiti, kotxi Saoro nirekari imaĩkinina Xesosi sãkire auiãkani, kikiakori, sitoakoro pakini, Tamásiko sitatxitiã apokakini. Inirekari anikinina Xerosareẽmoni.\n3 Iua apokaãpotakasaaki Tamásiko sitatxitimoni, katimaritika iotximeretxi iaxitikiri ãkitari.\n4 Irika xitipe. Ininiã ikenakotari sãkiretxi:\n—Saoro, Saoro, kinirepa pimisiritano? —itxa ikenakotakiti.\n5 Ininiã iua:\n—Kiriparai Apiananiri?\nIniniã:\n—Xesosira nota. Pimisiritakitikarano —itxa Xesosi.\n6 Ikikinanaka, iteene ipĩkarauatiniã.\n—Apiananiri, kipa pinireka nikaminii? —itxa.\nIniniã Apiananiri:\n—Põkitikaua, sitatxi pisa. Iuaã ãti sãpiretai pikamakiti tĩkane —itxa Xesosi.\n7 Imoianariakori iotoka. Ipĩkarauatana. Masãkireninoka itxana. Ninoa kenakotari iaxitikiri sãkire, txamari !atamatarina.\n8 Eereka Saoro õkitikaua, xorekaãta itxa, txamari imosiãretapeka iua. Ininiã imoianariakori anikari iua. Ikanõpiãpotarina Tamásikomoni.\n9 Ipi, ãti pakini õti mõsiãretika itxa. Iuasaaki !inipokota. !Iãta.\nAnaníasi Makananitiniri Saoro\n10 Tamásiko sitatxiti aua kiki Xesosi sãkire auiãkari, Ananíasi inakori. Iuasaaki Teoso sãkirauata Ananíasikata itaponemoni. Itaponeẽ Apiananiri akiritari iua:\n—Ereẽkai Ananíasi —itxa.\nIniniã:\n—Uaikarano nota, Apiananiri —itxari Teoso.\n11 Apiananiri txari:\n—Paiamatako. Kimapori Eretĩka ãpori kimaporitimoni pisako. Xotasi aapokomoni pisa. Iuaã pinitari Taaso sitatxitikiri Saoro inakori. Uatxiikara isãkirauanãta notakata.\n12 Saoro taponetai pite. Iua atamatai pite apokini iuamoni, piuako inopini pitakini ĩkapani iuaĩkana kõsiãrepeka inini ĩkapani —itxa Teoso.\n13 Ininiã Ananíasi:\n—Apiananiri, kãkitipokoni sãpiretano ikara kiki pirena. Pamonõkoniri iua. Imisiritapekana pite nakitiakori Xerosareẽ sitatxiti auakani.\n14 Sasetotxiakori auĩte paniãtari iua imaĩkinina piuãka akiritakani uai Tamásiko sitatxiti auakani —itxa Ananíasi.\n15 Ininiã Apiananiri txari:\n—Pisako iuamoni. Nota mereẽpekari iua kiki, nota parĩka ikamini ĩkapani. Iua sãpiretariko nota sãkire Xoteo minakonimoni, auĩtetxiakorimoni, Isaeo tixini auakanimoni pakini.\n16 Noerekariko Saoro iteene atatsiirauatini nota sãkire auikini xika —itxa Teoso.\n17 Ininiã Ananíasi sari Xotasi aapokomoni. Iĩroã. Eereka iuako itaka Saoro nopini.\n—Nitari Saoro, Apiananiri Xesosi, paõkitakitira kimaporiã, iuara iokanatano nota pitemoni kõsiãrepeka iuaĩkana pinini ĩkapani. Iokanatano nota pitemoni Erekari Matamatakoti papakapini ĩkapani —itxa.\n18 Iuasaakipeka oki nopini auakari katxaka. Ximaki tãta atoko itxa. Kõsiãrepeka itxa. Eereka õkitikaua. Iuasaaki ipatxisataãka.\n19 Inipokotaka atoko, itapara auapeka.\nSaoro Tamásiko Sitatxiti Auakasaaki\nSaoro kaikota Tamásiko mapaõti Xesosi sãkire auiãkanikata.\n20 Iua sari aiko Xoteo apotiitiniãtaãua. Iuaã oerekarauata. Oerekari Xesosi Teoso ãkiri ininiãua.\n21 Isãkire kenakotakani tsorĩkaãta.\n—Iua Saoro okana Xesosi uãka akiritakani Xerosareẽ auakani. Iua ina uaimoni Xesosi uãka akiritakani imaĩkini ĩkapani, sasetotxi auĩteakorimoni anikinina ĩkapani —itxana.\n22 Saoro oerekarauatakasaaki, imaroãpotari Teoso imarore. Teoso sikaposotiireãpotari iua. Ininiã iteene imarotari Teoso sãkire, apanakini oerekini ĩkapani. Iua atoko ininiã, itaparaxinireritika oerekari Xoteoakori Tamásiko sitatxiti auakani Xesosi Teoso Mereẽkiti ininiãua. Ininiã ninoa !imarotari apakapapiretinirina iua.\n23 Mapaõti atoko Xoteoakori sãkirauatakaka Saoro okinina ĩkapani.\n24 Saoro sãpiretaãka Xoteo aiamatapeka okinirina iua. Ninoa iãtapapikari sitatxi ĩronakikoãtaã okinirina tĩkane. Ĩkanõka, pokamara iãtaparina iua.\n25 Iuasaaki ĩkanõka Xesosi sãkire auiãkani anikari iua sitatxi pirikeremoni. Iuaã Saoro ieretakaua kotari ãki. Pirikeri sonaã iokatxakarina Saoro kotari ãki sitatxi mapara. Iposo atoko imiteka Xerosareẽmoni.\nSaoro Xerosareẽ Apokini\n26 Saoro apokasaaki Xerosareẽ, inirekari Xesosi moianariakori imoianatini. Txama ikinikana pĩkari iua. Kona !auiritarina iua moianatinina ninoa, kotxi !auikarina iua atão auikiniri Xesosi sãkire.\n27 Iuaritika Panapee anikari iua Xesosi iokanatakinimoni. Isãpiretana ninoa:\n—Kimaporiã isikasaaki, Saoro aõkitari Apiananiri. Apiananiri misãkiretari iua. Tamásiko sitatxiti auakasaaki, itaparaxinireritika isãpiretari Xesosi sãkire kãkitimoni —itxa Panapee.\n28 Panapee sãkire ikenakotakasaakina, auikarina Saoro sãpiretakiti. Ininiã Saoro kaikota Xerosareẽ Xesosi sãkire auiãkanikata. Inirekinimoni isa Xerosareẽ. Isinimoni itaparaxinireritika isãpiretari Apiananiri Xesosi sãkire.\n29 Isãkirauata Xoteoakorikata, Kreko sãkire imarotakanikata. Inirekarina ninoa imarotiniri Xesosi sãkire. Txamari inirekarina okinirina iua.\n30 Iuasaaki Xesosi sãkire auiãkani imaropiretari ninoa okaenetiniri Saoro, ininiã anikarina sitatxi Sesaréia inakorimoni. Eereka iokanatarina iua Taaso inakori sitatxitimoni.\n31 Iuasaaki Xesosi sãkire auiãkani !imisiritaãkaika. Xotéia tõpa, Kariréia tõpa, Samaria tõpa pakini !auaika Xesosi sãkire auiãkani misiritiko iuasaaki. Erekari Matamatakoti sikataparaxiniretana ninoa. Kãkiti itoãpotari auikiniri Xesosi sãkire. !Ikamarina maerekati, kotxi iteene ipĩkarina Apiananiri.\nEnéiasi, Tókasi Pakini\n32 Petro ianaxititakasaaki, iua sari Teoso sãkire auiãkanimoni Arita sitatxiti auakanimoni.\n33 Iuaã aõkitari kiki Enéiasi inakori. Iua matĩpokotakati itxaua. Oito anokananipeka !õkitikaua.\n34 Petro txari iua:\n—Enéiasi, Xesosi Kristo makananitai. Põkitikaua. Piapirikari pisirimata —itxari matĩpokotakati.\nIuasaakipeka õkitikaua.\n35 Ikinipoko Arita sitatxiti auakani, Sarõ sitatxiti auakani pakini atamatari iua Enéiasi, ininiã itakanaparina imaerekanina. Inĩkapiretarina Apiananiri sãkire.\n36 Ãti sitatxiti Xopi inakoriã oãua sito Teoso sãkire auiãkaro, Tapita inakoro. Kreko sãkireẽ ouãka Tókasi otxaua. Oa kamapikari erekari. Omoianatana matxineiroteni.\n37 Arita auakani auikasaakiri Apiananiri sãkire, oa Tókasi amianata. Eereka oani opĩpe. Opĩpeka atoko, arokaĩtotarona, taka itxarina oĩto itanokiri koaã.\n38 Xopi sitatxiti Arita sitatxiti takote, ininiã Xesosi sãkire auiãkani Xopi sitatxiti auakani kenakoenetari Petro Arita sitatxiti auiniã, iokanatana ipi kiki Petromoni, apinirina ĩkapani. Iokanapiretana:\n—Pinapokako uai. Katima pitxako —itxana.\n39 Ininiã Petro aiamata. Ninoakata isa. Iua apokasaaki, anikarina itanokiri koaã. Ikinipoko tikinitakoni txiapanãta Petro takote. Ninoa oerekari Petro mãkatxi Tókasini kamakiti ninoa ĩkapani oãuakasaaki.\n40 Ininiã Petro iokanatana ninoa mapara. Eereka ikapotoreẽkaua. Isãkirauata Teosokata. Eereka oamoni ikirioka. Itxaro:\n—Tapita põkitikaua.\nIuasaakipeka xorekaãta otxa. Oãtamatakasaakiri Petro, oitopãka.\n41 Ininiã imaĩkaro ouako oõkitikiniua ĩkapani. Eereka iua akiritana Xesosi sãkire auiãkani, tikinitakoni pakini, oa auãki onini oerekini ĩkapani.\n42 Ikini Xopi auakani imaropiretari Tókasi iuaĩkana auãki onini, ininiãra itomaneri kãkiti auikari Apiananiri sãkire.\n43 Petro kaikota iuaã Xopi sitatxiti mapaõti. Iua kaikota Simão inakorikata. Iua Simão aamata kamakari.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/AC9.html","date":"2023-01-29T09:33:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499710.49\/warc\/CC-MAIN-20230129080341-20230129110341-00580.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999835491,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.999983549118042}","num_words":810,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.241,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"18\nPapirónia Sitatxiti Xipokini\n1 Ikara inaãka atoko nitikari ãti Teoso nitiri Teoso tixine auakari katxakaãpotini ĩkorapokoriti Teoso tixine potoriãkari. Iua kaposotiireri. Iotximere iopinikari imakinika itixi.\n2 Iua sãkirauata itaparasãkireritika. Itxari:\n—Ixipokapeka Papirónia sitatxiti miramaneri. !Auaika. Uatxa Satanasi nitiriakori aua iuaã. Ikini sereti maerekani matamatakoni aua iuaã. Araãkari ikini sereti arakakari nikakani, kãkiti mapokaerekatakiniti, iuaã apoka.\n3 Oa sito kanokarero atoko itxa iua sitatxi, kotxi iua sitatxi auakani txĩkitakana ikini itixiti auakani maerekanitxi ninoa kamakiti iaõka ikaminina. Papirónia sitatxiti auakani kamari maerekati iĩtona nireẽkiti. Itixi auakani nirekari ikara maerekati ikaminina kapoãroã poãtakari nirekini atokokana. Auĩtetxiakori ikini itixiti auakani kamari ikara maerekati Papirónia sitatxiti auakanikata. Tiitxi vẽtxitakani apakaparo txineiro kaiãopokoro, kotxi Papirónia sitatxiti auakani amotari tiitxipokoni —itxa Teoso nitiri sãkire.\n4 Eereka nikenakotari ãti Teoso tixine auakari sãkire. Itxari:\n\"Hĩte nota nakitiakori inakani takanapariko iua sitatxi. !Hĩkamapiri maerekati ninoakata. Ininiã !himisiritaãka ninoakata.\n5 Kotxi maerekati ninoa kamakiti apiaãpota. Tiitxi tsorinatakori atoko itxana ninoa maerekani. Iaxitipeka apokaãpota ninoa maerekani. Teoso xinikari ninoa maerekani, ininiã iua misiritanako ninoa.\n6 Himisiritanako ninoa. Hĩte imisiritinina atokokana, hĩte misiritana ninoa. Ipikata himisiritanako ninoa, ninoa maerekani xika. Ninoa misiritapekari apanakini, ininiã ia imisirikarena xika ipikata himisiritanako ninoa.\n7 Hĩtxĩkitakanako ninoa atatsiirauatinina. Hĩtxĩkitakanako ninoa maerekaxiniretinoka ininina. Ikara atoko ninoamoni hĩkaminiã, atãopitikara hĩkamakiti, kotxi iteene iuikauana ninoa. Itomaneri itiina, ininiã ninoa iarinouata. Ninoa sãkire: 'Ate uai topãkanãta, kotxi auĩtetxi kaposotiireni atxaua. Tikinitakoro atoko !atxaua, ininiã maerekaxiniretika !atxa,' itxana ãkixinireẽna.\n8 Ikara isãkirena xika ãti õti ninoa misiritaãkako. Amianari, maerekaxinirenitxi, natxi pakini apokako ninoamoni. Arikatxi xipokanako ninoa, kotxi Teoso iuasaaki misiritanako ninoa. Imisiritanako ninoa, kotxi Teoso Apiananiri Kaposotiireri itxaua,\"\nitxa iua Teoso tixine auakari sãkire.\nKãkiti Txiapatini Sitatxi Xipokini Xika\n9 Auĩtetxiakori ikini itixiti auakani, Papirónia sitatxiti auakanikata sirĩkakani, ninoakata tiitxi apokaerekatakani, itikasaakirina iua sitatxi misiritiko, iteene itxiapatanako. Ninoa auĩtetxiakori txiapata iua sitatxi arikasaaki, xamina txiã itikasaakina.\n10 Õtakoxiti itimana, kotxi ipĩkarina sitatxi auakani xipokini. Iuasaaki itxanako:\n—!Erekari. !Erekari. Ia sitatxiti miramaneri !auaika. Papirónia sitatxiti !auaika. Kãkiti kaposotiirerini xipokapeka. Ãti oaranoka arikatxi xipokapena ninoa imaerekanina xika.\n11 Ikini itixiti tiitxi vẽtxitakani apaka txiapatako. Ninoa maerekaxinireninoka itxanako sitatxi auakani xipokasaaki.\n—Kiripa amotatari atii uatxa? —itxana.\n12 Mitxi ninoa vẽtxitari oro, pirata, kai soro pomẽkoriri, kai soro kasarori pérora inakori. Mitxi ivẽtxitarina mãkatxi mata arínio inakori, mãkatxi mata seta inakori, mãkatxi mata põkamarari, mãkatxi mata pomamari pakini, ivẽtxitana. Ivẽtxitarina ikini sereti aamina eremari inakari. Ivẽtxitarina ikini sereti tiitxi iko kamakori, aamina pakaroneri kamakori, pirõsi kamakori, metao kamakori, kai kamakori.\n13 Ivẽtxitarina kanera, koketxi pakini. Ivẽtxitarina kamariãro miha inakori. Ivẽtxitarina kamariãro pirãkĩsẽsi inakori. Ivẽtxitarina iãriã, aseitona iĩ, triko, triko pani pakini. Ivẽtxitarina kema auĩte, soti auĩte, kavaro, mitekaĩ kavaro anikakiti pakini. Kãkiti apaka ivẽtxitana, nitiritxi ĩkapani. Kãkiti ĩto, kãkiti xinire apaka inirekana ivẽtxitinina.\n14 Ninoa tiitxi vẽtxitakani sãkire sitatximoni:\n—Ikinika hĩtii erekari hinireẽkiti xipokaãkapeka. Ikinika hĩtxineirote !auaika. !Auaika hãpokaerekatakiti. Hĩtii arikapeka —itxana ninoa sãkire.\n15 Ninoa tiitxi vẽtxitakani katxineiroterini itxauana, kotxi kãkiti iua sitatxiti auakani mitxi amotari ninoa tii. Iua sitatxi xipokasaaki, ninoa tiitxi vẽtxitakani timanãta õtakoxiti, kotxi ipĩkarina sitatxi arikini. Itxiapatana. Imatinaniuatana.\n16 Itxana:\n—!Erekari. Sitatxi miramaneri !auaika uatxa. Mitxi ia sitatxi peerepokori sito erero atoko itxa. Oia sito mãka pakaroneri, pomamari, põkamarari pakini. Oĩtoã aua oro, kai soro pomẽkoriri. Pérora pakini aua. Oia sito atokokana ia sitatxi.\n17 Ãti oara napa atoko ia sitatxiã auakani tii kakaroneri xipokapeka —itxana.\nSitatxi arikasaaki, maporo auakini, maporo ãki sikani, maporo ãki parĩkauatakani apaka õtakoxiti atamatarina iua sitatxi arikini.\n18 Ninoa itikasaakiri katxiãri iua sitatxi arikini, itxana:\n—Ia sitatxi miramaneri atoko inakari !auari —itxana ninoa.\n19 Iuasaaki itakarina atapani ikiiãna imatinaniuatiniãna. Itxiapatana iuasaaki. Imatinaniuatana iuasaaki. Itxarina:\n—!Erekari. !Erekari. Kamatinanipitikari sitatxi miramaneri xipokini. Mitxi iuaã ikinimane maporo auakini apakapari kaiãopokoro txineiro, kotxi iuaã auari txineiropokoni. Eereka ãti oara napaka atoko ixipokapeka ikinika —itxana isãkirena.\n20 Hĩtepekana Teoso tixine auakanii hĩpoxokoniuatako iua sitatxi xipokiniã. Hĩte Teoso nakitiakori hĩpoxokoniuatako. Hĩte Xesosi moianariakorii, hĩte Teoso sãkire sãpiretakanii pakini hĩpoxokoniuatako, kotxi Teoso arikapekari iua sitatxiã auakani hĩte imisiritinina xika.\nKai Miramaneri Potxoari Uinitimoni Okiko\n21 Eereka ãti Teoso nitiri kataparari maĩkari kai meraminapoari. Kai triko kamiriãkari atoko itxa iua kai. Okari potxoari uinitimoni. Iua txari:\n—Itapararitika kai nokini atoko, Papirónia sitatxiti miramaneri xipokini. !Atamataãkaika sitatxi iuaã —itxa isãkire.\n22 Itxari iua sitatximoni:\n—Xikari !ikenakotaãkaika ereẽ. !Auaika xikari viorãokata, koitxikata, trõpeta pakinikata. Ereẽ kãkiti parĩkauatini !auaika. Atarokiri kamiko ene !kakenakotikoikari.\n23 Tirikapi kamara !katamatikoikari ereẽ. Taniriuatakani kiinirite ene !kakenakotikoikari. Ereẽ mitxi vẽtxirauatakani apiari itxauana. Ninoa atoko inakari !auari ikini itixiti. Kãkiti ereẽ auakani misirienetana ikini kãkiti ikini itixiti auakani, kotxi ninoa sãkire maerekatinoka —itxa Teoso nitiri sãkire.\n24 Papirónia sitatxiti misiritaãka, kotxi iuaã auakani okapena Teoso sãkire sãpiretakani kãkiti Teoso nakitiakori. Ikinimane kãkiti itixi okakoni xika Papirónia sitatxiti xipokaãka.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/RV18.html","date":"2023-01-29T06:40:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499700.67\/warc\/CC-MAIN-20230129044527-20230129074527-00524.warc.gz","language":"apu","language_score":0.999989748,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999897480010986}","num_words":733,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.16,"stopwords_ratio":0.218,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"26\nPaoro Sãkirauatini Akiripa Apisatoõ\n1 Eereka Akiripa paniãtari Paoro:\n—Nauiritai pisãpiretiniua pimaĩkiko xika.\nIniniã Paoro õkatari iuako isãkire isãpiretini ĩkapani. Iposo atoko Paoro sãkirauata, maerekati imakamakani ninoa imarotini ĩkapani.\n2 —Aãuĩte Akiripa, notamoni erekari pite apisatoõ nisãpiretiniri Xoteoakori apoĩtinino.\n3 Kotxi pite iteene imarotari ate atokiriakorini oereẽkiti, Xoteoakori paniãtakiti. Ininiã namanaãi pikenakotiniri nisãkire imakinika.\n4 —Xoteoakori imarotano nota ãtokoripanika ninakasaakiua, nitixine nauakasaaki. Eereka Xerosareẽ nauakasaaki ninoa imarotano. Imarotarina ikiniõtika nauini.\n5 Mixakapokoni ninoa imarotano nota. Imarotarina pariseo nininiãua. Ikara isãpiretaina, inirekiniãna. Kãkiti pariseo inakari iteene auikari ate atokiriakorini oereẽkiti sãkiretxiti.\n6 —Xoteoakori uatxa omanatano nota, kotxi nauikari Teoso sikaenetakiti ate atokiriakorimoni apokapeka uatxa.\n7 Ate nirimane, tosi pakini nirimanetxi, iãtapari ikara Teoso sikaenetakiti apokini õti. Ninoa parĩkauata Teoso ĩkapani ĩkanõka, pokamara pakini. Niauĩte Akiripa, ikara Teoso sikaenetakiti xika Xoteoakori maĩkano nota.\n8 Kinirepa hĩte !auikari Teoso posotiniri ipĩkari õkitikini, iuaĩkana auãki inini ĩkapani?\n9 —Mitxipeka nota omanatari Xesosi Nasareekiri, hĩte omanatiniri atokokana, ininiã nikapokotari isãkire auiãkani.\n10 Xerosareẽ nauakasaaki, nikapokotari isãkire auiãkani. Sasetotxi auĩteakori auiritano kãkiti Teoso nakitiakori kateia ãki nitakini. Kaiãopokori nitaka kateia ãki. Xoteo auĩteakori nirekasaakiri okinina, nota apaka nirekari.\n11 Nisari Xoteo apotiitiniua aikotimoni ikininape Xesosi sãkire auiãkani nimisiritini ĩkapani. Ninirekari Xesosi sãkire auikiko xipokini. Iteene nomanatana, ininiãkara nisari apanakini sitatxitimoni ninoa nikapokotini ĩkapani.\n12 —Ikara xika nisari Tamásiko sitatxitimoni. Sasetotxi auĩteakori auiritano nisini. Ipaniãtanona Xesosi sãkire auiãkani nimaĩkini.\n13 Ipixinipokoriti, apaniãxiti iotximere iaxitikiri apoka notamoni. Atokatxi iotximere poiãoka. Ikara iotximere apiata. Iua iotximere ãki nota nimoianariakorikata aua.\n14 Ate iriãkata xitipe. Iuasaakipeka nikenakotari nakiritiko: \"Saoro, Saoro,\" itxano Epiráiko inakori sãkiretxitiã. \"Kixikapa pimisiritano nota? Piteka pimisiritaua, nota pimisiritakasaaki. Atxiĩti kema auĩteka karotaua ipitikiri aãketeẽ. Iua kema auĩte atoko pitxa,\" itxano.\n15 —Ininiã nota: \"Apiananiri, kiriparai pite?\" nitxari.\n—Ininiã iua: \"Xesosira nota, pimisiritakitikarano nota.\n16 Pitima. Nota oerekaua pitemoni, pite nimereini ĩkapani, ninitiri pininiua ĩkapani. Uatxa pitikakiti pisãpiretako apanakinimoni. Pisãpiretapanikariko ikinimane kãkiti apikomoni noerekakiti tĩkane.\n17 Ninĩkataiko pite Xoteo sauaki pauakasaaki, Xoteo minakaniua sauaki pauakasaaki apaka. Xoteo minakonimoni niokanatai pisini.\n18 Kãkiti ipiaã sikani atoko itxana, kotxi !imarotarina Teoso sãkire. Mõsiãreni atoko ninoa, kotxi !atamatarina Teoso kimapore. Ininiãkara pitekara oerekanako Teoso sãkire ikimapore imarotinina ĩkapani, ipiã itakanapinina, ikamaramoni isinina ĩkapani. Ininiãkara !ikamaikari Satanasi paniãtakiti. Teoso paniãtakitinoka ikamana eereka. Ininiã ninoa auikariko nisãkire, ininiãkara nota makatxakariko ninoa maerekani. Ininiã Teoso nakitiakori ninoa apaka txauana,\" Xesosi txano nota.\n19 —Niauĩte Akiripa, ikara atoko ininiãra, nikamapekari imakinika Xesosi paniãtakiti, iaxiti iotximere apokasaaki nikenakotakiti.\n20 Nisãpiretari Xesosi sãkire merepitipanika kãkiti Tamásiko sitatxiti auakanimoni, eereka nisãpiretari Xerosareẽ auakanimoni. Eereka nisãpiretari ikinimane Xotéia tõpa auakanimoni. Eereka nisãpiretari kãkiti Xoteo minakonimoni. Nisinimoni nisãpireãpotana ninoa: \"Himaerekani hĩtakanapako. Hãuikariko Teoso sãkire. Erekarinoka hĩkamako, ininiãkara aimarotapitikari maerekati hĩtakanapini,\" nitxana.\n21 Ikara atoko nitxana ikinimane nisãpiretini. Ikara nisãkire xika Xoteoakori maĩkano nota Teoso misãkiretiko aikoti ãki nauakasaaki. Kinirão okaka itxanona.\n22 Uatxa nauapanika, kotxi Teoso nĩkatano nota. Ininiã ia õti Xesosi sãkire nisãpireta hĩte apiarinimoni, hĩte poiãorinimoni apaka. Moisesini sãpiretakiti iaõka nisãpireta. Teoso sãkire sãpiretakani sãpiretakiti iaõka nisãpireta. Ninoa sãpiretari Teoso mereẽkiti apokini.\n23 Ninoa txari: \"Teoso Mereẽkiti apokako. Iua misiritaãkako. Iuakarako õkitikaua ipinaka atoko. Iuaĩkana auãki itxako. Mitxi ipinakari !õkitikaua. Merepanika iua õkitikaua. Iuara sãpiretariko Xoteoakori maerekani makatxakiko, Xoteo minakaniua maerekani makatxakiko apaka,\" itxana Teoso sãkire sãpiretakani. Ninoa sãpiretakiti iaõka nota sãpiretai apaka —itxa Paoro.\n24 Paoro ikara atoko inakasaaki, Pésito akiritari:\n—Paoro, !kiĩkitei. Pimapitxiriãpota iteene papaiaõkarauatini xika —itxa.\n25 Ininiã Paoro:\n—Niauĩte Pésito, kona nimapitxirita nota. Atãopitikara nisãkire nikama. Erekari nisãkire.\n26 Niauĩte Akiripa, pimarotapekari nota sãpiretakiti, ininiã kataparaxinireno nimisãkiretinii. Pimarotari Xesosi pirena, kotxi Xesosi ipĩkasaaki, kona kipatakoriãtaãni ipina.\n27 Niauĩte Akiripa, pite auikatari Teoso sãkire sãpiretakani sãkire? Nota imarotari pite auikiniri.\n28 Ininiã Akiripa:\n—Pite sãkire txĩkitakaaritano nota Xesosi sãkire nauikini —itxari.\n29 Ininiã Paoro:\n—Teoso imarotari. Ninirekari pite, hĩte hĩkinika uatxa nisãkire kenakotakani pakini iteene hãuikiniri Xesosi sãkire nota auikiniri atokotxikana. Txamari kona nota nirekai hĩte kateia ãki hãuini nota atoko —itxa Paoro sãkire.\n30 Paoro sãkirauataka atoko auĩtetxi Akiripa, itaro Perenisi, Pésito, ikinimane ninoakata ĩkani pakini, itimana.\n31 Iporikiti ipokĩkasaakina, imisãkiretakakana:\n—!Auari ikira kiki okiko xika. !Auari kateia ãki itakiko xika.\n32 Ininiã Akiripa txari Pésito:\n—Ikira kiki mamanaãkaniãri Sesamoni isini, isikakaãkapiimako.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/AC26.html","date":"2023-02-06T17:13:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00017.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999713898,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999713897705078}","num_words":636,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.161,"stopwords_ratio":0.253,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"4\nPetro, Xoão Pakini Xoteo Auĩteakori Apisatoõ\n1 Petro, Xoão pakini sãkirauatapanika kãkitimoni inakasaaki, sasetotxiakori, Teoso misãkiretiko aikoti nĩkatakari, satoseoakori pakini apoka ninoamoni.\n2 Ininiã ninoa naiataua, kotxi Petro, Xoão pakini sãpiretari kãkiti ipĩkani õkitikiniua pirena, kotxi ninoa txari:\n—Xesosi ipinaka atoko, iuaĩkana iua õkitikaua, ininiã ipĩkani õkitikauako.\n3 Ininiãkara ninoa maĩkana Xoão, Petro pakini. Iuasaaki mapiãnikata, ininiã itakana kateia ãki ĩkanõka iuaã inapinina ĩkapani.\n4 Iuaritika itomaneri Petro sãkire kenakotakani auikapiretari iua sãkire. Sĩko mio kikiakori auikari Teoso sãkire Petro sãpiretakiti.\n5 Katimatinĩkata Xoteo auĩteakori, kiomãtxiakori, kaiõkatsopareriakori pakini apotiimanetaua Xerosareẽ.\n6 Sasetotxiakori auĩte apiatakari Anasi inakori iuaã aua. Inirimane Kaipasi inakori, Xoão inakori, Arexãtri inakori pakini aua iuaã apanakini sasetotxiakori auĩte nirimanekata.\n7 Xoão, Petro pakini minaãka ninoa apisatoõ. Ipimaãrina:\n—Kiposotiireẽpa hõkitikari matĩpokotakati? —itxana.\n8 Erekari Matamatakoti moianatari Petro. Ininiã iua txana ninoa:\n—Aãuĩteakori, akiomaneakori,\n9 hinirekari asãpiretinii uatxa erekari akamakiti matĩkatimoni. Hinirekari himarotiniri erekapeka inini.\n10 Ininiã ikinika hĩte, ikinika Isaeo tixini auakani apaka, himarotariko ia. Xesosi Nasareekiri posotiireẽra ia kiki hĩte apisatoõ timakari makananitaãka. Iuara hĩte oka aamina ĩpiriãmitakari nopini. Iuara Teoso õkitika iuaĩkana ipĩkani sauaki.\n11 Kitxakapirĩka Teoso sãkire iõkatsopatakori sãpiretari Xesosi hĩte manirekakani, kotxi itxari:\nKai aapokotxi kamakanii, !hinirekari ãti kai soro. Iua kai himanirekakiniti apiari itxapekaua. Apanakini kai soro maĩkakari itxaua.\n12 —Xesosinokara makatxakari kãkiti maerekani. Kona ãti maerekanitxi makatxakakari !auari ikini itixiti. Teoso sikari iuanokara kãkitimoni imaerekani imakatxakini ĩkapani —itxa Petro.\n13 Ninoa tsorĩkaãnãtana Petro sãkire ikenakotakasaakina, kotxi Petro, Xoão pakini sãkirauata itaparaxinireritika. Mitxi kona ninoa apaiaõkarauata, iuaritika ninoa imarotari atão isãkirauatini. Ninoa xinikari:\n—Ixi. Ninoa minakani. Iuaritika kiĩkitena, kotxi Xesosi moianariakori itxauana —itxana.\n14 Ininiã !kasãkirena, kotxi matĩkati tĩpokotapeka ninoa apisatoõ.\n15 Ininiã ipaniãtana Petro, Xoão pakini mapara isinina, ninoa auĩtetxiakori ininimoniuana isãkirauatinina ĩkapani.\n16 Ininiã auĩtetxiakori txari:\n—Kanatokopa atxatana ninoa? Kotxi ikinimane Xerosareẽ auakani imarotari itxĩkitakinirina matĩkati erekape inini. Atãopitikara ninoa kamari posotiiretxi. !Aposotari akipatiniri ia sãkiretxiti, kotxi ikinipoko imarotapekari matĩkati tĩpokotini.\n17 Kona anirekari ikara pirena apikomoni iaripiretini kãkiti sauaki. Ininiã atxanako ninoa: \"Na apikomoni Xesosi pirena hĩsãpiretapinikariko.\"\n18 Ininiã iuaĩkana akiritana. Eereka itxana:\n—Kona hĩsãpiretapinikariko apikomoni Xesosi pirena. Kona hõerekapiriko iuaĩkana Xesosi pirena —itxana.\n19 Ininiã Petro, Xoão pakini apakapapiretana:\n—Kiripa atão akĩpitini? Hĩtekani? Teosokani? Kipa erekari? Hĩte mereẽri.\n20 Kona aposotari atakanapiniri asãpiretiniri aĩtikakiti, akenakotakiti pakini —itxana.\n21 Ininiã iuaĩkana auĩtetxiakori txitana. Iposo atoko auiritana isinina, kotxi maerekati !ikamana. !Imisiritana, kotxi ipĩkarina kãkiti. Ikinimane kãkiti txari:\n—Peerekari Teoso kamakiti matĩkati ĩkapani —itxana.\n22 Ĩkora kiki makananitakori koarẽta anope iuasaaki.\nXesosi Sãkire Auiãkani Misãkiretiniri Teoso\n23 Xoão, Petro pakini sikakikosaaki, ninoa kanapiriã imoianariakorimoni. Ikinika sasetotxi auĩteakori sãkire, kiomãtxiakori sãkire pakini ikinika isãpiretana.\n24 Ikara ikenakotakasaakina, ikinikana misãkiretari Teoso. Ininiã itxana:\n—Apiananiri, ikinika posotiiretxi auari pitemoni. Pitenanira Teoso pitxaua. Pite kamari iaxiti, itixi, potxoari uiniti pakini. Imakinika iaxiti auakani, itixi auakani, potxoari uiniti auakani pakini pikama.\n25 Kitxakapirĩka Erekari Matamatakoti kamaimaroretari pinitiri aãtokiri Tavii. Ininiã itxari:\nKinirepa kãkiti Teoso manirekaãkani omanãkarauata? Kinirepa kãkiti maxikatiĩka xinikari maerekati ikamini ãtimoni?\n26 Auĩtetxiakori apotiitaua neenamatxi ikaminina ĩkapani. Ninoa apotiitaua Apiananiri inaiatinina ĩkapani, imereẽkiti apaka inaiatinina ĩkapani,\nitxa Tavii.\n27 —Atãopitikara Erotxi, Põsio Pirato pakini apotiitaua Xoteo minakonikata, Xoteoakori pakinikata. Ninoa apotiitaua uai ia sitatxitiã. Isãkirauatana pamarite Xesosi okinina ĩkapani. Txamari pite mereẽri iua erekarinoka kamakari.\n28 Mitxi pite imarotari imakinika ninoa kamakiti tĩkane. Kãkiti kamari pinirekakiti, kotxi kaposotiirei.\n29 Ininiã aãuĩte, pixinikariko ikara maerekapirenati. Pisikataparaxiniretaua ate pinitiriakoriua pisãkire asãpiretini ĩkapani.\n30 Pamarite erekari kamakari Xesosi posotiireẽ pimakananitanako amianatakani. Kãkiti maposotakiniti pikamako. Posotiiretxi pikamako pisãkire aõerekini ĩkapani. Ikara pikamako pamarite Xesosi posotiireẽ —itxana ninoa Teosomoni.\n31 Teoso imisãkiretaãkana atoko, ninoa apotiitiniãtaãua iakeka. Erekari Matamatakoti apoka ikinimanemoni. Ininiã itaparaxinireritikana isãpiretarina Teoso sãkire kãkitimoni.\nTeoso Sãkire Auiãkani Moianatari Itariakori\n32 Ikinika Teoso sãkire auiãkani ãtika kãkiti xinire atoko itxauana. Kona itxana: \"Nota nakitira ia,\" kona itxana. Kapotxinaniri !auari. Ninoa xanakari ikinika itiina.\n33 Xesosi iokanatakini itaparaxinireritikana txari ikinimanemoni:\n—Xesosi Apiananiri iuaĩkana õkitikaua ipinaka atoko. Ate imarotari, kotxi ate aõkitari iua ipinaka atoko —itxana kãkitimoni.\nIniniãkara Teoso sikari ikinika erekari ninoamoni.\n34 Ninoa sauaki tiitxi amonitakari !auari. Kikio ipi auiniãri, kakikioteri vẽtxitari ãtika. Aapokotxi ipi auiniãri, kaapokori vẽtxitari ãtika. Oa txineiro ninoa sika\n35 Xesosi iokanatakinimoni. Eereka ninoa xanakaro oa txineiro matiitinimoni.\n36 Iuasaaki aua Xosee. Sasetotxi, Arevii apika mekaniri itxaua. Xipri inakori pokomiriĩtikiri iua. Xesosi iokanatakini takauãkatari iua Panapee inaãka. Popĩkari sãkireẽ iuãka: \"Kasikapoxokoniri,\" kotxi ãtipirika isikapoxokonitari kãkiti.\n37 Iua vẽtxitari ãtika ikikiote. Iua kikio ĩki isika Xesosi iokanatakinimoni.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/AC4.html","date":"2023-02-06T16:05:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00025.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999932051,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999932050704956}","num_words":675,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.16,"stopwords_ratio":0.244,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"10\nSoti Auĩte Pitikiri\n1 Xesosi sãkirauatakasaaki, ia atoko itxa isãpirena:\n—Atãopitikara ia atoko nitxapaniiko hĩte. Soti auĩte ĩroã pirikeri itoremoni. Itoremoni miĩroãkani kiĩtiriri itxauana, kotxi ãtiãtaã ikanĩka ĩroini ĩkapani.\n2 Pirikeri toremoni ĩroãkari soti auĩte pitikiri.\n3 Initiri osereẽri pirikeri tore iua ĩkapani. Soti auĩte kenakotari ipitikiri sãkire. Ipitikiri imarotari ikinipoko ipiraakori uãka akiritinina ĩkapani. Iuara anikana inipokotinina ĩkapani.\n4 Porikiti auakasaakina, iua saãpota ninoa apisa. Iua tikini isana ninoa. Ninoa imarotari iua sãkire ene.\n5 Ninoa kona sari kãkiti imimarotakinitina tikini. Ipitikiri minakotika akiritakasaakina, imitekana. Kona imarotarina imapitikiritakinitina sãkire.\n6 Ikara sãpirenatxi atão inakari oerekiko Xesosi sãpiretari pariseoakori. Txamari ninoa kona imarotari Xesosi ikara atoko inakari isãpirena.\nXesosi Soti Auĩte Pitikiri Erekari Itxaua\n7 Xesosi iuaĩkana sãkirauata.\n—Inipitikara nota pirikeri tore nitxaua, soti auĩte ĩroini ĩkapani.\n8 Nota apisa apoãkani, atão minasãkiretakani kiĩtiririni itxauana. Soti auĩte kona maãkatari ninoa sãkire.\n9 Nota itore nitxaua. Kãkiti ĩroiniãtaã tore nitxaua. Nota makatxakari uai ĩroãkari maerekani, auapininiika inini ĩkapani. Iĩroã, ipokĩka itxapika. Kona kapĩkareri. Natxi !auari.\n10 Kiĩtiriri apoka iĩtiriuatini ĩkapani, okaniuatini ĩkapani, imisirikarauatini ĩkapani. Notapekana apoka kãkiti auapininiika inini ĩkapani, kãkiti auini ereka inini ĩkapani.\n11 Pitikiritxi erekari nitxaua nota. Pitikiritxi erekari ipina ipiraakori mapinakani ĩkapani.\n12 Nitiritxi soti auĩteakori pitikiri !itxaua. Anãpa auĩte kaneenamari apokasaaki, iua miteka. Itakanapanako soti auĩteakori. Ininiã anãpa maĩkari soti auĩte, oxikepoata itxana.\n13 Iua nitiritxi mitekako, kotxi txineiro ĩkapaninokara iparĩkauata. Kona atão itiretari soti auĩte.\n14 —Soti auĩte pitikiri erekari nitxaua nota. Atão nimarotari nipiraakori. Ninoa apaka atão imarotano nota.\n15 Iua atokokana niri imarotano nota. Nota apaka imarotari niri. Nota ipinako soti auĩteakori nota nakiti mapinakani ĩkapani.\n16 Nota aua apanakini soti auĩteakori apaka. Uatxa ia pirikeri ãki !auapanikana. Niminanako ninoa apaka ia pirikeri ãki auinina ĩkapani. Ninoa auikariko nisãkire. Ininiã ninoa imakinika aua ãtika pirikeri ãki. Ãtikarako ninoa pitikiri.\n17 —Niri tiretano, kotxi nauiritari nipinini, iuaĩkana nõkitikiniua ĩkapani.\n18 Kãkiti !iposotari okinino nota nimanirekasaakiri nokiko. Nota sikariko niĩto nokiko ĩkapani. Ninirekasaaki manapi nipina. Ninirekasaaki manapi nõkitikaua. Ikara atoko niri paniãtano nota —itxa Xesosi.\n19 Ikara Xesosi sãkire Xoteoakori kenakotakasaaki, itaparakienatakakauana. Apanakini potxitari Xesosi sãkire. Apanakini kona potxitari.\n20 Apanakini txari:\n—Satanasi nitiri auaĩtotari iua.\nÃtipekana txari:\n—Imapitxirita. Kinirepa hĩkenakotatari mapitxiritakari sãkire? —itxana ninoa.\n21 Apanakini txari:\n—Satanasi nitiri auaĩtotakiti !ikara atoko itxa sãkireta. Satanasi nitiri kona kõsiãrepeka txĩkitakari mõsiãreti —itxana.\nXoteoakori !Auikari Xesosi Sãkire\n22 Mitaãsaaki Xoteoakori kamari kiiniri Xerosareẽ. Iuasaaki ixinikarina Teoso misãkiretiko aikoti merepaniko kamiko.\n23 Iuasaaki Xesosi tĩpokota aiko Teoso misãkiretikoãtaã, Saromãoni inakoriãtaã.\n24 Iuaã Xoteoakori apotiitaua iuamoni. Iuasaaki ninoa txari iua:\n—Pite Teoso mereẽkiti pininiãua, pisãpiretaua. Akokaxiti anirekari aimarotiniri ikara —itxarina.\n25 Xesosi apakapapiretana:\n—Nisãpiretapekai hĩte. Kona hãuikari nota sãkire. Niposotiire nikamakiti niri uãkaã oerekapekai hĩte.\n26 Nisãpiretapekai hĩte, txamari kona hãuikari nota sãkire, kotxi nisoti auĩtene kona hĩtxaua.\n27 Nisoti auĩtene imarotari nisãkire. Nota imarotana ninoa. Ninoa kapokitano nota.\n28 Nitxĩkitakana ninoa ãtipirika auinina. Nota kamari ninoa imipĩkanina tĩkane. Kona kamakatxakikona nota nĩkatakini.\n29 Niri sikana ninoa notamoni. Apiatakari itxaua iua. Ininiã ãti kona posotari imakatxakinina niri nĩkatakini.\n30 Niri, nota pakini ãtika atxaua.\n31 Ikara atoko Xesosi inakasaaki, Xoteoakori morõkari kai soro ikiporonakinirina ĩkapani.\n32 Xesosi sãkirauata ninoamoni:\n—Kaiãopokori erekari niri nakiti noerekapekai hĩte. Kinakarixikapa hinireka hĩkiporonakinino nota? —itxa Xesosi.\n33 Xoteoakori apakapapireta:\n—Kona akiporonakai erekari pikaminiã. Akiporonakai, \"Teosorano nota\" pinini xikara. Pite kiki, iuaritika \"Teosorano,\" pitxa. Ininiã maerekati pikamapeka Teosomonikari.\n34 Xesosi apakapapiretana:\n—Kitxakapirĩka Teoso sãkire iõkatsopatakori txari:\nNitxai: \"Teosoakori hĩtxaua hĩte.\"\n35 Aimarotari Teoso sãkire iõkatsopatakori ãtipirika atão inini. Teoso akiriuãkatana ninoa isãkire apakapakani \"teosoakori.\"\n36 Ininiã kinirepa hĩte kamaãkaretxitano. Niri mereẽno nota inireẽkiti nikamini ĩkapani. Iokanatano ĩkorapokoritimoni. Ininiã kinirepa hãpoĩtano Teoso nimisãkirepiretini, \"Teoso ãkirirano\" ninakasaaki?\n37 Nimakamakaniãri niri nirekaãkiti, iuasaaki kona hãuikari nota sãkire.\n38 Nikaminiãri inirekaãkiti, iuaritika himauikakaniãri nisãkire, hãuikariko niposotiire. Hĩtikakiti hãuika. Ininiã himarotariko, hãuikariko, niri, nota pakini ãtika aniniua —itxa Xesosi.\n39 Iuasaakipeka pariseoakori omanãkarauata. Iuaĩkana inirekarina imaĩkinirina Xesosi. Txamari iuasaakipe isipe.\n40 Iuaĩkana Xesosi kanapiriã Xotão ipiniãmoni. Iuaã ikaikota Xoão kapatxisarerini patxisarauatiniãtaã.\n41 Itomaneri kãkiti sari iuamoni. Ininiã ninoa txa:\n—Xoão kona kamari posotiiretxi, iuaritika ikinika isãpiretakiti Xesosi pirena atão inakarinoka isãpireta.\n42 Ininiã itori kãkiti iuaãtaã auikari Xesosi sãkire.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/JN10.html","date":"2023-02-04T21:44:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500154.33\/warc\/CC-MAIN-20230204205328-20230204235328-00420.warc.gz","language":"apu","language_score":0.999994874,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999948740005493}","num_words":628,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.301,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nPẽtekósitxi Kiiniriti Õti\n1 Pẽtekósitxi kiiniriti õti (takari merepitipanika nikiko õti) apokasaaki, Xesosi sãkire auiãkani ãtika kãkiti xinire atoko itxauana. Imakinika apotiitauana.\n2 Katimaritika iaxiti ĩkari kataparari ĩtimati atoko inakari xãpoka aapokotxi ãki Xesosi moianariakori topãkiniãtaã.\n3 Ininiã iuasaaki xamina tirika atoko inakari tokiã. Imakinikana ikiiãna apoka.\n4 Erekari Matamatakoti ĩroã ikinika ãkixinireẽ. Iuasaakipeka ninoa sãkirauata ãti uãka sãkireẽ, kotxi Erekari Matamatakoti kamaimaroretana.\n5 Iuasaaki Xerosareẽ sitatxitiã auanãta ikini uãkati kãkiti Xoteoakori. Ninoa Teoso sãkire kĩpitakani.\n6 Ikenakotakasaakirina iaxiti ĩkari ĩtima atoko inakari, apotiitauana mirikiniti kãkiti. Ininiã itikokitatana, kotxi ikenakotarina apanakini sãkirauatini isãkireẽna.\n7 Itsorĩkaãtana:\n—Kiãtokopa ininiãpa imarotatarina ate sãkire. Hãtamatana, Kariréiakinikara sãkirauanãta ateka sãkireẽ.\n8 Kiãtokopa itxa akenakotiniri ateka sãkire? —itxana ninoa.\n9 Iuaãtaã auari kaiãopokori kãkiti ãti uãka. Auari Patxiakinima, Métxiakinima, Erãokinima, Mesopotámiakinima, Xotéiakinima, Kapatósiakinima, Põtokinima, Ásiakinima,\n10 Piríxiakinima, Pãpíriakinima, Exitokinima, Arípiakinima, Sireni takotekinima, Homakinima pakini aua. Apanakini Homakini atão Xoteoakori. Apanakini mamakaua, ininiã Xoteo itxapekauana.\n11 Kretakinima, Arápiakinima pakini aua iuaã.\nIniniã ninoa txa:\n—Ate kenakotari Kariréiakini sãkirauatini ateka sãkireẽ. Isãpiretarina ikinipoko erekari Teoso Apiananiri kamakiti —itxana.\n12 Ininiã ninoa tsorĩkaãta. !Imarotarina.\n—Natokopa itxana imarotinirina ate sãkire? —itxana.\n13 Apanakini kãkiti napetana:\n—Poãtakanira ninoa —itxana.\nPetro Apakapapiretakiti Kãkitimoni\n14 Iuasaaki Petro, õsi Xesosi iokanatakinikata misãkiretana iuaã apotiitakaniua. Itxari:\n—Xotéia auakanii, ikinika Xerosareẽ sitatxiti auakanii, hĩtakaõtxikariko nisãkire himarotini ĩkapani.\n15 Hĩuãkatana naia kikiakori poãtini. Kona ipoãtana, kotxi atokatxi inaãpotapanika.\n16 Ia uatxa hãtamatakiti kitxakapirĩka Teoso sãpiretapekari Xoeomoni. Iua Xoeo Teoso sãkire sãpiretakari sãpiretapekaua. Iua txari:\n17 Teoso txari: \"Xipokatxi õti iatokopeka inakasaaki, niokanatari Erekari Matamatakoti ikini kãkitimoni. Pamariteakori sãpiretariko nisãkire apanakinimoni. Ãtokoriakori atamatariko itapone atoko inakari Teoso sikakiti pokamarasaaki. Iuasaaki nisãkire nisãpiretana. Kiomãtxiakori taponetariko nota oerekakiti. Iuasaaki nisãpiretariko nisãkire ninoamoni.\n18 Ĩkora õtisaaki ninitiriakori, niniteroakoro pakinimoni niokanatari Erekari Matamatakoti. Ninoa sãpiretariko nisãkire.\n19 Iaxiti noerekariko niposotiire kãkiti mimarotakiniti. Ĩkorapokoriti apaka noerekariko niposotiire Apiananiri nininiua imarotinina ĩkapani. Arẽkatxi, xamina, katxiãri pakini apokako.\n20 Atokatxi piãkako. Kasiri arẽkatxi atoko itxako. Apiananiri apokini apisapanikarako auako ikara atoko inakari. Peerekapaniri Apiananiri apokini õti. Ĩkora õti apiatakari, kotxi iuasaaki Apiananiri oerekauako kãkitimoni.\n21 Ininiã Apiananiri akiritakani makatxakaãkako imapinakani ĩkapani,\"\nitxa Apiananiri Xoeomoni.\n22 Petro sãkirauatapanika:\n—Kãkiti, Isaeokini, hĩkenakotariko nisãkire. Hĩte apisatoõ Teoso oerekapekari Xesosi, Nasaree sitatxitikiri. Teoso mereẽkiti itxaua, kotxi ikamari Teoso posotiire kãkiti mimarotakiniti Teoso himarotini ĩkapani. Himarotapekari ikara.\n23 Xesosi sikaãka imokaiakariakorimoni, kotxi Teoso nirekari ikara atoko iniko. Teoso imarotapekari ikara atoko inakari apokini õti. Hĩtekara, apanakini maerekati kamakanikata maĩkari Xesosi. Aamina ĩpiriãmitakari nopini hĩtokakitari, oka hĩtxapiri iuani.\n24 Iuaritika ipinaka atoko, iuaĩkana Teoso õkitikari iua. Teoso sikakari iua ipĩkitxi mamisiritakaniri ĩkapani. Ipĩkitxi !iposotari ixipokiniri iua, kotxi Apiananiri itxaua.\n25 —Kitxakapirĩka Tavii sãpiretari Xesosi pirena. Itxari:\nNota itikapikari Apiananiri nota apisatoõ. Iua aua nikikomoni. Ininiã !nimakatxaãka.\n26 Ininiã nixinire poxokoniuatapeka itxa. Nisãkire poxokoni apaka aua. Niĩto auãki inakasaaki, iãtapari Teoso sikaenetakiti.\n27 Apiananiri kona takanapano nota ipĩkani auiniãtaã. Apiananiri !auiritano Erekari Kamakari paiakini.\n28 Apiananiri oerekapekano mapĩkani kimaporite. Iua notakata aua, ininiã nipoxokoniuata,\nitxa Xesosi Taviimoni kitxakapirĩka.\n29 Ininiã Petro sãkirauatapanika:\n—Kikiakori, hãuiritano nisãpiretiniri Tavii pirena. Tavii anirimane kitxakapirĩka auakari. Iuani ipĩpe, ikatapeẽka. Uatxa atemoni auapanika iua akauare.\n30 Iua Teoso sãkire sãpiretakari. Atão iua imarotari Teoso sãkire. Teoso sãpiretapekari iua apika mekani Teoso mereẽkiti itxauako. Tavii imarotari Teoso mereẽkiti õkitikaãkapanikako auĩtetxi ininiua tĩkane. Teoso sãpiretari imereẽkiti topãka auĩtetxi itopanere nopini. Ininiã atão auĩtetxi itxaua.\n31 —Tavii imarotari ikara atoko inakari Xesosi apokini apisapanika, kotxi iõkatsopatari Xesosi ipinini pirena, iuaĩkana õkitikiniua pirena apaka. Iua txari:\nIpĩkani auiniãtaã !ikaikota. Iĩto !ipaiaka,\nitxa Tavii kitxakapirĩka.\n32 —Iua Xesosi ipinaka atoko, Teoso õkitikari iua. Ate amakinika Xesosi õkitikiniua itikakani atxaua.\n33 Ininiã uatxaika Xesosi topãka Teoso kikomoni. Ikara atoko Xesosi Apiananiri itxaua. Apakapari Erekari Matamatakoti, Teoso sikaenetakiti. Iposo atoko, iokanatari Erekari Matamatakoti atemoni. Iuakara uatxa hãtamata ikamakiti. Hĩkenakotari iua sãkire uatxa.\n34 —Tavii !isari iaxiti auĩtetxi ininiua ĩkapani, iuaritika iõkatsopatari:\nApiananiri misãkiretari niauĩte: \"Nota kikomoni piitopãkiniritika\n35 nixipokariko pimokaiakariakori. Nikamariko ninoa pikiti pitakiniãtaã atoko ininiua,\" Apiananiri txari niauĩte.\n36 —Ininiã Isaeo auakanii, himarotariko ia. Hĩte okari Xesosi, iuaritika Teoso kamari iua auĩtetxi ininiua. Teoso mereẽkiti itxaua —itxa Petro.\n37 Iuasaaki Petro sãkire ikenakotakasaakina, ãkixinireẽna tsiĩtxi apoka iouata iorotiniri tsii atoko itxa. Maerekaxiniretinoka itxana. Eereka itxana ninoa:\n—Kiripa akama? —itxana.\n38 Petro apakapapiretana:\n—Himaerekani hĩtakanapa. Hĩte imakinika hĩpatxisataãkako Xesosi Kristo uãkaã, ininiã Teoso makatxakari himaerekani. Iuasaakiko hãpakapari Erekari Matamatakoti Teoso sikakiti.\n39 Kotxi ikara Teoso sikaenetakiti hĩte ĩkapani, hamarite ĩkapani, apanakini õtako auakani apaka ĩkapani. Ikara Teoso sikaenetakiti ikinimane kãkiti Teoso akiritakini ĩkapani —itxa Petro.\n40 Petro iteene õtãkikana ninoa, kotxi inirekari atão ikaminina, ininiã itokata õtãkikana ia atoko:\n—Ĩkorapokoriti auakani maerekati kamakani itxauana. Himakatxakaua. Hĩtakanapariko himaerekani. Hãuikariko Xesosi sãkire —Petro txana ninoa.\n41 Ĩkora õti, tres mio kãkiti ipoxokoniritikana auikari Petro sãpiretakiti. Iuasaaki ipatxisataãkana.\nXesosi Sãkire Auiãkani Moianatakakiniua\n42 Eereka ikiniõtika apaiaõkarina Xesosi iokanatakini oerekakiti. Ãtipirika itiretakakauana. Ãtipirika ikamarina kiiniri komiri imapixinikinina Xesosi ipinini ixinikinina ĩkapani. Ãtipirika imisãkiretarina Teoso.\n43 Ikinimane tsorĩkaãnãta, kotxi Xesosi iokanatakini kamari ito posotiiretxi kãkiti mimarotakiniti, apanakini Teoso imarotini ĩkapani.\n44 Teoso sãkire auiãkani apotiitapikaua. Ninoa xanakari ikinika inakitina.\n45 Ivẽtxitarina itiina, ininiã tiitxi ĩki isikana matxineirotenimoni.\n46 Ikiniõtika aiko ãki Teoso misãkiretikoãtaã apotiitapikauana. Ninoa aapoko ãki ikamarina komiri mapixinikiko kiiniriti. Ãtipirika ninoa apotiitaua ipoxokoniritikana nipokori inikinina ĩkapani. Ãkixinirena erekapitikari.\n47 Ixikarauatana Teoso ĩkapani. Imakinika kãkiti apokaerekatana ninoa. Ininiã ikiniõtika Teoso makatxakari kãkiti maerekani. Ininiã Teoso sãkire auiãkani apiaãpota.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/AC2.html","date":"2023-01-29T08:18:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499710.49\/warc\/CC-MAIN-20230129080341-20230129110341-00683.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999988079,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999988079071045}","num_words":812,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.157,"stopwords_ratio":0.275,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"3\nNikotemo Pirena\n1 Ãti ĩkanõkati Nikotemo inakori motika Xesosimoni. Iua Xoteoakori auĩte itxaua. Pariseo itxaua apaka.\n2 Iua misãkiretari Xesosi:\n—Koerekareri, ate imarotari koerekareri, Teoso iokanatakiti pininiua. Teoso pitekata mauakaniã, kona piposotari posotiiretxi pikamini, ininiã ate imarotari Teoso iokanatai pite kãkitimoni —itxa.\n3 Ininiã Xesosi:\n—Iuaĩkana iponaniãkarira sari Teoso auĩtetxi ininiãtaãua. Iuananira sari iuaxiti. Atãopitikara ikara atoko nitxai pite —itxa.\n4 —Kiãtokopa pitxa auapekarikai iuaĩkana piponaniini? Kona piposotari pinoro ãko ãki iuaĩkana piĩroini. Kona piposotari iuaĩkana piponaniini —itxa Nikotemo.\n5-6 Ininiã Xesosi:\n—Atãopitikara ikara atoko nitxai. Piponaniãkasaaki, piri, pinorokata ãkirinanira pitxaua. Iua Erekari Matamatakoti iponaniãkitakiniãi, Teoso ãkiri pitxaua. Kãkiti, iua Erekari Matamatakoti iuaĩkana iponaniãkitaãkitinanira, sari Teoso auĩtetxi ininiãtaãua.\n7 Koniko pitsorĩkaãtapeko. Piponaniãko ipikata. Ipikata pimiponaniãkaniã, kona pisari Teoso auĩtetxi ininiãtaãua.\n8 Ĩtima xõkarauata inirekiniãtaã. Pikenakotari ixõkarauatini, iuaritika na pimarotari ĩtima sinimoni. Na pimarotari ĩtima ininimoni. Iua atokokana !kimarotikori Erekari Matamatakoti iuaĩkana iponaniãkitaãkiniri kãkiti —Xesosi txari Nikotemo.\n9 Nikotemo apakapapiretari:\n—Nota !imarotari ikara pisãkire —itxa.\n10 Ininiã Xesosi:\n—Koerekareri apiari pitxaua. Kãkiti Isaeo tixini auakani poereka. Txamari pite !imarotari ikara atoko nininii pite.\n11 Atãopitikara ikara atoko nitxanãtai pite. Ate sãpiretari aimarotakiti, aĩtiãkiti pakini. Txamari !hinirekari hãuikapiretiniri asãpiretakiti.\n12 Ĩkorapokoriti pirena nisãpiretakasaakii, !pauikari nisãkire. Atauako pauikatari nisãkire Teoso tixine pirena nisãpiretakasaakii?\n13 Kona kãkiti sapanika Teoso tixine. Ãtinoka sari iuaã, Teoso tixine potorikakarinoka, kãkiti itari iaxitikirinoka sari iuaã.\n14 —Kitxakapirĩka ãparaã makipakaniãtaã Moisesini õkitikari imini metao kamakori aãke mapotõkireẽ. Itano itakari. Kãkiti Teoso sãkire auiãkani imini akatsatakini atamatari Moisesini õkitikakiti, ininiã kona ipinana. Iua atokokana kãkiti itari iaxitikiri õkitikaãkako.\n15 Ininiãkara iua sãkire auiãkari kona ipinaika. Auapikako.\n16 —Teoso iteene tiretari ikini itixiti auakani, ininiã iokanatari imatonõkari imi kãkitimoni. Ininiã iua sãkire auiãkanirako kona ipinaikako. Ãtipirika auapikako.\n17 Teoso iokanatari imi kãkitimoni ikini itixiti auakanimoni kona imisiritinina ĩkapanini. Iua iokanatari imi kãkiti maerekani imakatxakini ĩkapani, ninoa imapinakani ĩkapani.\n18 —Teoso ãkiri sãkire auiãkari kona iokanataãka kãkiti misiritikomoni. Iua Teoso ãkiri sãkire mauiãkati, iuarako sako kãkiti misiritikomoni. Teoso ãkiri sãkire imauiãkani xikara ikara atoko inaãkanako.\n19 Teoso ãkiri sãkire mauiãkani misiritaãkako, kotxi atão inakari oerekakari kãkiti xinire iopiniãkari apokapeka ĩkoraxiti. Iua oerekari atão aimarotini ĩkapani. Tirikapi atoko itxa, kotxi oerekaua atão. Ninoa mauikareni kona nirekari tirikapi. Inirekarina ipiã, kotxi maerekati ikamanãtana.\n20 Maerekati kamakari kona nirekari tirikapi. Kona tirikapi takote kona aua, kotxi ipĩkari ikamara. Ipĩkari kãkiti itikiniri maerekati ikamini.\n21 Teoso sãkire iaõka kamakarira sari ikamaraã, kotxi ikamara oerekari apanakini iua kamakiti atão inini Teoso nireẽkiti iaõka inini —Xesosi txari Nikotemo.\nXesosi Apiari, Xoão Poiãori Inini\n22 Ikara atoko inaka atoko Xesosi imoianariakorikata sari Xotéia tõpamoni. Mapaõti ikaikota imoianariakorikata iuaãtaã. Imoianariakori patxisatari kãkiti iuaã.\n23 Xoão apaka patxisatari kãkiti Enõ inakoriãtaã, Sarĩ inakoriãtaã takote. Ipatxisarauata iuaãtaã, kotxi iuaãtaã ãparaã kaiãopokori. Ikiniõtika kãkiti sari iuamoni iuaãtaã, ininiã Xoão patxisatana.\n24 Iuasaaki Xoão kona takaãkapanika kateia ãki.\n25 Iuasaaki Xoão moianariakori sãkirauata apanakinikata kãkiti arokiniua pirena, Teoso misãkiretiko aikoti ãki iĩroinina apisa pirena.\n26 Apokana Xoãomoni.\n—Koerekareri, Xotão ipiniã iua kiki pite patxisatakiti, atemoni pisãpiretakiti, uatxa iua patxisarauatapeka. Ikinipoko kãkiti sari iuamoni. Atemoni !erekari ipatxisarauatini —itxana.\n27 Xoão apakapapiretana ninoa:\n—Erekapitikari ipatxisarauatini, kotxi Teoso paniãtari iua. Teoso masikakaniãri posotiiretxi kãkitimoni, kona xatiki iposotari iparĩkauatini Teoso ĩkapani.\n28 Nota kona Teoso mereẽkitino. Kãkiti iãtapakiti kona nitxaua nota. Teoso iokanatano nota Teoso mereẽkiti apokini apisa. Ikara hĩte imarotapeka. Ikara atoko nitxapekai hĩte. Hĩsãpiretari ikara apanakinimoni.\n29 —Maxinikari kiki ĩtanorouatakasaaki. Sito amanaãkito iua nakiti otxaua. Imoianari topãka iua takote. Ipoxokoniuata ĩtanorouatakari sãkire ikenakotakasaaki. Iua atokokana nota poxokoniuata. Nota iua moianari atoko nitxaua. Xesosi iua ĩtanorouatakari atoko itxaua. Kãkiti iua nakiti itxaua.\n30 Xesosi apiaãpotako. Nota poiãoãpotako.\n31 —Iaxiti ĩkari Apiananiri. Itixi auakani imarore poiãonoka, kotxi itixinoka imarotana. Teoso tixine ĩkari Apiananiri itxaua.\n32 Iua sãpiretari itiãkiti. Ikenakotakiti isãpireta. Txamari kãkiti !auikari isãpirena.\n33 Kãkiti Apiananiri sãpirena auiãkani, imarotari Teoso sãkire atão inini, ininiã apanakini apaka imarotari Teoso sãkire atão inini.\n34 Iua Teoso iokanatakiti sãpiretari Teoso sãkire, kotxi Teoso sikari Erekari Matamatakoti iuamoni, ininiã ikinipoko Erekari Matamatakoti posotiire aua iua Teoso iokanatakitimoni.\n35 Aĩri Teoso tiretari imi. Isikari imi ikinipoko imoiaini ĩkapani.\n36 Teoso ãkiri sãkire auiãkani auapikako Teosokata. Teoso ãkiri sãkire mauiãkani kona auapanina Teosokata. Teoso omanatapikanako ninoa ãtipirika —itxa Xoão ninoamoni.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/JN3.html","date":"2023-02-04T22:38:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500154.33\/warc\/CC-MAIN-20230204205328-20230204235328-00524.warc.gz","language":"apu","language_score":1.0000004768,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 1.0000004768371582}","num_words":642,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.312,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"12\nImini Mitapoari, Sito Pakini\n1 Eereka nitaponeẽ nitikoka. \"Kipa atxiĩti?\" nitxa nãkixinireẽ. \"Natokopa itxa Teoso oerekiniri kãkiti?\" Kotxi sito tokiã Teoso tixine. Atokatxi iotximere iakirokaro oa omãka atoko inakari. Kasiri aua okiti patapi. Okiiã aua auĩtetxi saporiẽtane, tosi iõriki kamakori.\n2 Oa kamixiro. Oa akiripoakata oãtatsiirauatini xika, kotxi kaiamapeka amarini oãuãkitakini.\n3 Eereka iuaĩkana nitikoka, kotxi imini mitapoari tokiã Teoso tixineẽ. Põkamarari. Iua setxi ikii aua. Aua tesi iko. Ikininape ikii aua auĩtetxi saporiẽtane.\n4 Ixipiã ikosekari kaiãopokori iõriki iaxitikero, uai ixiti oka itxaro iõriki. Itima oa sito apisatoõ, kotxi paĩtiki amarini oãuãkitaka. Inirekari iixirãkiniri amarini, amarini auakasaaki.\n5 Eereka oa sito auãkitakari amarini, kiki. Oa sito ãkiri aneẽkasaaki ikini itixiti auakani auĩte itxauako. Auĩtetxi kataparari itxauako iua amarini. Auakasaaki, imini !ixirãkari amarini. Patimari maĩkiko iua amarini. Teoso auinimoni anikaãka amarini. Iuaãtaã Teoso topãkanãta auĩtetxi itopanere nopini.\n6 Oa sito miteka ãparaã makipakaniãtaã. Teoso oerekatapekari iuaã okaikotini ĩkapani. Iuaã oinĩkataãkako mio tosẽtosi sesẽta õti. Ipi anokanani, ãti anokanani ipixini pakini itxa.\n7 Eereka aua neenamatxi Teoso tixine. Teoso nitiri Mikeo inakori apanakinikata naiatari imini mitapoari initiriakorikata. Imini initiriakori pakini neenamauata apaka.\n8 Teoso nitiriakori tapara apiata, ininiã imini initiriakorikata !auiritaãkaika Teoso tixine ikaikotinina.\n9 Iua imini mitapoari iokanataãka maparamoni. Iua imini kitxakapirĩkaripekara. Iua Txiapo inakori. Iua Satanasi inakori. Iua misirienetari kãkiti ikini itixiti auakani. Maparamoni iokanatikosaaki, iua, initiriakori pakini okaãkana uai ĩkorapokoritimoni.\n10 Eereka nikenakotari Teoso tixinekiri sãkire kataparakieneri:\n—Kãkiti maerekani makatxakiko apokapeka uatxa. Teoso makatxakari kãkiti maerekani. Uatxa Kristo posotiire oerekaãka. Uatxa oerekari ikinimane auĩte ininiua. Teoso mereẽkiti ikinimane auĩte itxaua uatxa, kotxi aĩtariakori kamapiretakari iokanatapeẽkaika mapara. !Ikaikotaika Teoso tixine. Mitxi ikamapiretari aĩtariakori Teoso apisatoõ. Pokamara, ĩkanõka ikamapiretana.\n11 Aĩtariakori iokanatapekari Satanasi isini. Ninoa posotari iokanatiniri Satanasi, kotxi Teoso Soti Auĩtene ipina ninoa ĩkapani. Iarẽka xiketa ninoa ĩkapani. Ninoa posotari Satanasi iokanatinina, kotxi ninoa sãpiretari atão inakari Teoso sãkire. Ninoa iposope okikona Teoso ĩkapani.\n12 Hĩte Teoso tixine auakani hĩpoxokoniuatako. Txamari hĩte itixi auakani, potxoari uiniti auakani, erepaniko, kotxi Satanasi apopeka ereẽ hĩte sauaki. Iua iteene naiataua, kotxi imarotari paĩtiki Teoso !auiritaikari iua maerekati apikomoni ikamini —itxa iua Teoso tixinekiri sãpirena.\n13 Uai itiximoni okikosaaki, imini mitapoari asikatikinitaro oa sito amarini auãkitakakaro okiniro ĩkapani.\n14 Oa osikaãka ipi mĩkitatxi kokoi mitari mĩkita, oãraini ĩkapani. Oa araã ãparaã makipakanimoni. Teoso oerekinimoni osa. Iuaã Teoso nĩkataro oa ipi anokanani, ãti anokanani, ipixini pakini. Iuaã imini mitapoari !iposotari oamoni apokini.\n15 Oa araãkasaaki, imini mitapoari koporikaãtari ãparaã inamaãkiri oa tikini. Uini atoko itxĩkitakari ãparaã, oa sito axãpoãtini ĩkapani.\n16 Kipatxi !auiritari ãparaã sini oamoni. Ixoreka. Ixorekasaaki, ikinika ãparaã imini namaãkiri kipatxi ãki isa.\n17 Ininiã imini iteene omanataro oa sito. Ininiã asikatikinitana apanakini oa anaakori inaiatinina ĩkapani. Kãkiti Teoso paniãtakiti kamakani oa anaakori itxauana. Kãkiti Xesosi Kristo sãkire auiãkani oa anaakori itxauana.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/RV12.html","date":"2023-01-27T02:04:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764494852.95\/warc\/CC-MAIN-20230127001911-20230127031911-00738.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999798536,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999798536300659}","num_words":433,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.187,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"9\nTeoso Aapoko Aamata Kamakori\n1 Kitxakapirĩka Teoso kamaenetakiti isãpiretakasaakiri Moisesi, Teoso oerekari Moisesi oerekiniri kãkiti Teoso apisatoõ apokini. Iua apaka sãpiretari kãkiti iua aapoko ĩkorapokoriti ikaminina ĩkapani.\n2 Ininiã ninoa kamari Teoso aapoko aamata kamakori. Sasetotxiakori ĩroiniãtaã aua tirikapi takiko tiitxiti. Iuaã aua apaka komiri Teosomoni siãkori amesa nopini. Iua pakita ninoa takauãkatari \"Teoso Auini Pakitaãtaã.\"\n3 Apanĩkaki mãkatxi mata kasipiri arõkakari aua. Iua mãkatxi mata apikomoni auakari pakita ninoa takauãkatari \"Teosonani Auini Pakitaãtaã.\"\n4 Iuaã aua kamariãro arikiko amesati oro kamakoro. Iuaã aua Teoso kaixane. Iua kaixa akiritaãka \"Teoso kamaenetakiti kaixati.\" Iua kaixa nopini mapara itaãka oronokara. Iua ãki itakaãka kopitipaki oro kamakoro. Iua kopitipaki ãki itakaãka xapitiri komiri manaa inakori. Iua kaixa ãki aua apaka Arão tsonareke. Ĩkora mitxi pitxaka iuaĩkana. Apaka iua kaixa ãki aua ipi kaita. Ĩkora kaita nopini aua Teoso paniãtakiti iõkatakori.\n5 Iua kaixa nopini aua ipi Teoso nitiriakori iaxitikini atoko inakani. Oro kamakori ninoa. Akiritaãka Keropiĩ inakoni. Keropiĩ matameẽkari imĩkita iua kaixa tore nopini. Iuaã Teoso maxinĩkaretari kãkiti maerekani.\nUatxa !apakata apikomoni noerekinii ikara pirena.\n6 Teoso Auini Pakitaãtaã sasetotxiakori ĩroã ikiniõtika iparĩkana ikaminina Teoso ĩkapani.\n7 Sasetotxi auĩte apiatakarinoka ĩroã Teosonani Auini Pakitaãtaã. Ãtikanani ãtikatika ĩroã. Iua anikari arẽkatxi iuakata. Arẽkatxi imanikakaniã, !iĩroã. Iua arẽkatxi isika Teosomoni merepanika iuaka maerekani Teoso makatxakini ĩkapani. Eereka ikamari ikara apanakini kãkiti maerekani Teoso makatxakini ĩkapani.\n8 Iuasaaki Teoso kona auiritari kãkiti ĩroini Teosonani Auini Pakitaãtaã. Ikara atoko Erekari Matamatakoti oerekaua ate, kotxi kona Teoso oerekapanikari ikinimane kãkiti ĩroini Teoso apisatoõ. Teoso aapoko aamata kamakori auapanika inakasaaki, Teoso kona oerekari kãkiti iuamoni apokini.\n9 Ikara Teoso aapoko kitxakapirĩka auakari ate oerekiko itxaua uatxa. Oerekari ia. Kãkiti sikakiti Teosomoni, pirãtxi okiko Teoso ĩkapani apaka, kona posotari oeretiniri Teoso teosonetakani ãkixinire.\n10 Ikara Teoso oerekakiti kitxakapirĩka oerekari kãkiti iniãkiti atão inakari, iãtakiti atão inakari pakini. Oerekari kãkiti iĩto arokiko, itii arokiko pakini Teoso apisatoõ apokini iposope inini ĩkapani. Teoso kamaenetakiti amaneri apokasaaki, kona akamaikari ikara mitxi Teoso oerekakiti.\nKristo Arẽka\n11 Kristo apokapeka. Sasetotxi auĩte apiatakari itxaua. Oerekaua erekari Teoso sikakiti. Iparĩkauata Teoso aapoko apiaerekatakari ãki. Iua Teoso aapoko kãkiti makamakiniti. Iua aapoko !auari ĩkorapokoriti.\n12 Iua ĩroãkasaaki iuaãtaã, !anikari potxi arẽka, kema auĩte ãkiri arẽka iĩroini ĩkapani. Iua ĩroãkasaaki Teosonani Auini Pakitaãtaã iaxiti auakariãtaã, anikari iuaka arẽka, kotxi ikitakari iarẽka ãtikatika ikinimane kãkiti ĩkapani. Ininiã iĩkitxitari Teoso ãtikatika kãkiti maerekani ĩki, ininiã kãkiti aua Teosokata ãtipirika.\n13 Potxi arẽkaã, kema auĩte arẽkaã, kema auĩte ãkiri ariãkori paniã pakiniã, kitxakapirĩka sasetotxi tseẽtari maerekati kamakani Teoso apisatoõ apokinina ĩkapani. Ininiã iuasaaki maparanoka oeretaãka. Ãkixinirena !oeretaãka.\n14 Apiaerekata Kristo arẽka, kotxi iua posotari oeretiniri aãkixinire. Maerekati !auari Kristomoni. Iuaka sikaua Teosomoni Erekari Matamatakoti posotiireẽ, ãtipirika auakari posotiireẽ. Iuara oeretari aãkixinire. Imakinika akamakiti apinini txĩkitakakari imakatxaka. Ininiã uatxa aposota aparĩkauatini Teoso ãtipirika auãki inakari ĩkapani.\n15 Ininiã iua Kristo txĩkitakari Teoso kamaenetakiti amaneri apokini. Ininiã kãkiti Teoso akiritakini posotari apakapiniri ãtipirika Teoso sikaenetakiti iua anaakori ĩkapani. Kristo ipĩkasaaki, isikakana ninoa imaerekanina itakanapinina ĩkapani. Iuasaaki iĩkitxitari Teoso imaerekanina ĩki. Ikara imaerekanina ikamana Teoso kamaenetakiti mitxipe auakari auakasaaki.\n16 Kãkiti ipinini apisa, iõkatsopatari itii apakapakani uãka, ininiã ipĩkasaaki itii apakapakani imarotaãka. Ininiã iua ipinini imarotiko tsopa auiniã, iuasaaki itii apakapakani apakapari ipĩkari tii.\n17 Ipĩkari tii apakapakani imarotiko tsopa nirekaãka kãkiti ipĩkasaakinokara. Ikara !inirekaãka ipinini apisa. Iua auãkipanika inakasaaki, kãkiti !apakapari itii.\n18 Ininiãkara mitxi Teoso sikaenetakiti isika kãkitimoni, arẽkatxi auakasaaki, ipĩkari auakasaaki.\n19 Kitxakapirĩka Moisesi merepitipanika sãpiretari kãkiti ikinika Teoso paniãtakiti iõkatsopatakori. Eereka ikosekari kema auĩte ãkiri arẽka, potxi arẽka pakini. Ikara ikoketa ãparaãkata. Iposo atoko itseẽtari Teoso sãkire aãtsopate, ikinimane kãkiti pakini isopo inakori poriã, soti auĩte piti põkamarariã pakiniã.\n20 Iuasaaki itxari: \"Ia arẽkatxi oerekaua Teoso kaminiri ikamaenetakiti. Teoso paniãtai hĩkĩpitiniri iua sãkire.\"\n21 Iua atokokana Moisesi tseẽtari Teoso aapoko aamata kamakori, ikinika iua ãki auakari pakini arẽkatxiã.\n22 Teoso sãkire iõkatsopatakori paniãtari kãkiti, tiitxi pakini oeretiko arẽkatxiã. Okakori mauakaniã, arẽkatxi kitaãkori mauakaniã, Teoso !imakatxakari kãkiti maerekani.\n23 Ininiã Moisesi takari pirãtxi arẽka ikinika Teoso aapoko ãki auakari nopini oeretiniri ĩkapani. Ikinika Teoso aapoko ãki auakari ĩkorapokoritikiri, iaxitikiri oerekiko ĩkapani itxa. Sanõkatxi atoko itxa. Pirãtxi arẽka kona apakata iaxiti ĩkapani. Teoso nirekakari arẽkatxi apiatakari.\n24 Kristo iparĩka ikamakasaaki ate ĩkapani, kona iĩroã Teoso aapoko kãkiti kamakitiã. Ĩkorapokoriti kãkiti kamari Teoso aapoko atoko inakari, txamari na atão iua aapoko. Kristo ĩroã atão Teoso aapoko Teoso tixineẽ. Uatxa iuaãtaã Teoso apisatoõ iua misãkiretari Teoso ate ĩkapani.\n25 Sasetotxiakori auĩte apiatakari ĩroã Teosonani Auini Pakitaãtaã ikinikanani. Iuasaaki anikari pirãtxi arẽka. Kristo !ikamari ikara atoko. Ãtikatika Kristo oxiketari iarẽka.\n26 Iua ninoa atoko inaãkamako, itokata imisiritaãkamako itixi kamikosaakipekamako. Uatxa imapotõkire õti takote iua apokapeka maerekati ãtikatika imakatxakini ĩkapani. Iuaka isikaua ipinini ĩkapani, amaerekani ixipokini ĩkapani.\n27 Teoso kamari ikinimane kãkiti ãtikatika koriini. Eereka ikinimane sari Teoso apisatoõ. Iuasaaki apanakini apakapari imisiritiko. Apanakini apakapari iparĩkana ĩki.\n28 Ininiã Kristo okaãka ãtikatika kaiãopokori kãkiti ĩkapani, imaerekanina imakatxakini ĩkapani. Iuaĩkana iua kanapiriã. Iuasaaki !imisiritaãkaikako kãkiti maerekani xika. Iua ĩkasaaki, imakatxakariko iua iãtapakani, maerekani sauaki auakani. Anikana itixinemoni ãtipirika Teosokata auinina ĩkapani.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/HB9.html","date":"2023-01-30T10:53:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499816.79\/warc\/CC-MAIN-20230130101912-20230130131912-00716.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999976158,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.999997615814209}","num_words":786,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.157,"stopwords_ratio":0.258,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nErepaniko\n1 Ininiã iteene mamixinikari ikinika atão sãkiretxiti mitxi akenakotakiti. Amakamakaniãri ikara atoko, kanaua tiokaãpotakari atoko atxaua. Ininiã iuasaaki !aimarotaikari atão. Maxinikari atão inakari.\n2 Kitxakapirĩka Teoso nitiriakori iaxitikini sãpiretari atão inakari ate apiko atokiriakorimoni. Kãkiti makamakaniãri ninoa paniãtakiti, ininiã ninoa kãkiti apakapari Teoso misirikare. Atão ninoa apakapiniri imisiritikona.\n3 Ininiã uatxa amitekini !auari, amanirekakaniãri amaerekani makatxakiko. Peerekari Teoso makatxakiniri kãkiti maerekani. Merepitipanika Apiananiri sãpiretari ikara maerekanitxi makatxakiko. Iua sãkire kenakotakani apaka sãpiretaua ate iua sãpiretakiti atokotxikana.\n4 Teoso apaka oerekaua ninoa sãkire atão inini, kotxi oerekari itakaõtxikare. Ikamari kãkiti mimarotakiniti. Ikamari ikini sereti posotiiretxi. Erekari Matamatakoti siãkiti isika inirekakinimoni. Kãkiti isika inirekaka iaõka. Ikara atoko Teoso oerekaua ninoa sãkire atão inini.\nXesosi Kãkiti Atoko Itxa\n5 Teoso !itxĩkitakana initiriakori iaxitikini itixi amaneriã auakani auĩteakori ininiuana. Iua itixi amaneri ĩkari asãpiretai hĩte.\n6 Kitxakapirĩka Teoso sãkire iõkatsopatakori Xikari oitoãtaã txari:\nKipa kãkiti? Kinirepa pite xinikana ninoa? Ate minakati. Kinirepa aĩtari iaxitikiri maãkatatari kãkiti?\n7 Mapakanani pikamari kãkiti itari iaxitikiri poiãori ininiãua. Iuasaaki pinitiriakori iaxitikini apiatakani txaua. Eereka pitxĩkitakari iua auĩtetxi ininiua. Pitxĩkitakari iua kaiotximereri ininiua. Pitxĩkitakari ikinimane paxitiniri iua. Pitxĩkitakari iua ikinipoko auĩte ininiua.\n8 Pitxĩkitakari ikinimane kaminiri iua paniãtakiti. !Auari ãtika iua paniãtakiti makamakati.\nIkara atoko Teoso sãpiretaua ate itxĩkitakiniri ikinipoko auĩtetiniri iua. !Auari ãtika iua maauĩtetakati. Txamari kona ate atamatapanikari iua ikinipoko auĩte ininiua.\n9 Iuapitikara aãtamatakiti Xesosi. Mapakananinoka Teoso txĩkitakari iua poiãori ininiua. Iuasaaki Teoso nitiriakori iaxitikini apiata. Teoso txĩkitakari iua poiãori ininiua, kotxi iuasaaki Xesosi atatsiirauata. Iuasaaki ipina. Uatxa Teoso txĩkitakari iua auĩtetxi ininiua. Itxĩkitakari iua kaiotximereri ininiua. Itxĩkitakari ikinimane paxitiniri iua. Teoso kamari ikara atoko inakari, kotxi Xesosi ipina kãkiti mapinakani ĩkapani. Iuasaaki Teoso oerekari ikinipoko erekari isikini kãkitimoni.\n10 Ikinika Teoso nakiti. Ikinika iua kamakiti. Apakata iua txĩkitakiniri kãkiti maerekani makatxakakari atatsiirauatini, kotxi iuasaaki iposope kãkiti maerekani makatxakiko, kotxi iuasaaki Xesosi kamari ikinipoko iri paniãtakiti. Ininiãkara Teoso anikari iua anaakori iotximere auiniãtaã. Kaiãori ninoa.\n11 Kãkiti kamaerekatakari iritxikana iua kamaerekatakini iri. Ikara atoko ininiã, Xesosi !ipẽtatari iua itariakori akiritiniua ate.\n12 Itxari Teosomoni:\nNisãpiretariko piuãka nitariakorimoni. Pitemoni apotiitakaniua sauaki nixikaretari ereka pinini.\n13 Iuaĩkana kitxakapirĩka Teoso sãkire iõkatsopatakori txari:\nNauikariko Teoso sãkire.\nIuaĩkana Xesosi txari Teoso:\nUai nota aua pamariteakorikata. Pite sikana ninoa notamoni.\nitxa.\n14 Kaĩtori Teoso anaakori. Ninoa aua ixini, iarẽka pakini. Ininiã kaĩtopekari Xesosi ninoa atokokana. Ininiã ipĩkasaaki ixipokari ipĩkitxi posotiire auakiti. Satanasi inakori iua.\n15 Ikara atoko inakasaaki, isikakari kãkiti ipĩkitxi pĩkakani. Mitxi ninoa iaxirikakoni atoko itxana.\n16 Aimarotari, iuasaaki !imoianatana initiriakori iaxitikini. Iuasaaki imoianatana Apraão apika mekaniriakori.\n17 Ikara atoko ininiã, Xesosi txĩkitakaãka itariakori atokokana ininiua, ininiã iposotari sasetotxi auĩte apiatakari ininiua kãkiti ĩkapani. Iparĩkauatakasaaki Teoso ĩkapani, ikamari ikinipoko ikamaenetakiti. Maerekati kamakani kãkiti, iuaritika iamonĩkari kãkiti. Kãkiti itxapekaua Xesosi, ininiã iua ipina kãkiti maerekani imakatxakini ĩkapani, iuaĩkana kãkiti imikanapiriini Teosomoni ĩkapani.\n18 Ĩkorapokoriti Xesosi auakasaaki, imarotari Satanasi atamakaerekatiniri iua. Ininiã Satanasi atamakaerekatakasaakina kãkiti, iua posotari isikataparatinina ninoa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/HB2.html","date":"2023-01-30T11:51:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499816.79\/warc\/CC-MAIN-20230130101912-20230130131912-00819.warc.gz","language":"apu","language_score":1.0000060797,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 1.000006079673767}","num_words":450,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.148,"stopwords_ratio":0.342,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"25\nPaoro Amanaãri Sesakata Isãkirauatini\n1 Pésito aua Sesaréia sitatxiti ipi ãti pakini õti, eereka isari Xerosareẽmoni.\n2 Iuaã sasetotxi auĩteakori, Xoteo auĩteakori pakini kamapiretari Paoro Pésitomoni.\n3 Ninoa iteene amanaãri Pésito:\n—Pikamariko ate nireẽkiti. Piminariko Paoro uai Xerosareẽmoni —itxana.\nIkara ninoa nireka, kotxi okaenetarina Paoro ipixinipokoriti.\n4 Txamari Pésito apakapapiretana:\n—Kona, Sesaréia sitatxitikarako aua Paoro. Mapaõti napa atoko nota kanapiriã iuamoni.\n5 Hinirekiniãri, ãtikaka hĩte sari iuamoni notakata. Iuaã hĩsãpiretari Paoro kamakiti maerekati —Pésito txana ninoa.\n6 Pésito napari ipi semanati Xerosareẽ. Eereka ikanapiriã Sesaréiamoni. Katimatinĩkata ĩroã aiko kãkiti misiritiko sãpiretikoãtaã. Iuaã ipĩkapiretari Paoro.\n7 Paoro apokasaaki, Xoteo Xerosareẽkini ãkitari iua. Apoĩtarina iua maerekati kaiãopokori ikamakiti, txamari imaerekani itikakari !auari, kotxi !ikamari maerekati.\n8 Eereka Paoro:\n—Maerekati na nikama. Xoteoakori aãtokiriakorini paniãtakiti nikamapitika. Teoso misãkiretiko aikoti nipaxitapitika. Homano auĩte paniãtakiti, Sesa inakori paniãtakiti nikamapitika —itxa.\n9 Pésito nirekari Xoteoakori apokaerekatiniri iuaka, ininiã ipimaãri Paoro:\n—Pinirekatari Xerosareẽ pisini? Iuaãrako nota kenakotariko nanera sãkire, pite sãkire apaka —itxa.\n10 Txamari Paoro:\n—Konapitini. Homano nitxaua. !Apakata Xerosareẽ Xoteoakori apisatoõ nisãkire kenakotiko. Uaikara Homanoakori auĩte Sesa nirekari Homano sãkirauatini kãkiti misiritiko sãpiretakani apisatoõ. Erekari uai pikenakotiniri nisãkire. Pite iteene imarotari kona xatiki maerekati nikama Xoteoakorimoni.\n11 Ixika auiniã nipinini ĩkapani, maerekati nikaminiã, ininiã apakata nipinini. Txamari nanera na atão apoĩtano nota, ininiã naneramoni nisikanapakiri !auari. Ninirekari Sesamoni nisini —itxa Paoro sãkire.\n12 Ininiã Pésito sãkirauata iua õtãkikakanikata Paoro Sesamoni isini ĩkapani. Eereka apakapapiretari Paoro:\n—Pite nirekari Sesamoni pisini, ininiãrako iuamonirako pisa —itxari Paoro.\nPésito Sãkirauata Akiripakata\n13 Mapaõti napa atoko auĩtetxi Akiripa inakori apoka Sesaréia itaro Perenisi inakorokata. Ninoa ianapokota Pésitomoni.\n14 Mapaõti napa atoko Pésito sãpiretari Paoro Akiripamoni:\n—Uai aua kiki kateia ãki Périsi takakiti Paoro inakori.\n15 Xerosareẽ napokasaaki, sasetotxi auĩteakori, Xoteo auĩteakori apaka apoĩtari iua. Inirekarina nota paniãtiniri iua okiko.\n16 Txamari nisãpiretana: \"Homanoakori kona okari kãkiti ãti apoĩtakiti, iua apoĩtakiti sãkire imakenakotakani apisa. Merepanika erekari iua apokini iua apoĩtakanikata kãkiti misiritiko mereẽkari apisatoõ, ninoa sãkire kãkiti misiritiko mereẽkari kenakotini ĩkapani,\" nitxana.\n17 —Paoro omanatakani uai apokasaaki, katimatinĩkata niĩroã kãkiti misiritiko sãpiretikoãtaã. Iuaã nipĩkapiretari Paoro, ininiã iua apoka iua omanatakani apisatoõ.\n18 Ninoa sãkirauata. Apoĩtarina Paoro. Niuãkatari ninoa sãpiretiniri maerekati Paoro kamakiti.\n19 Txamari ninoa auiãkiti sãkiretxiti xika ninoa omanatari Paoro. Kiki ipĩkari Xesosi inakori xikara apoĩtarina. Paoro auikari Xesosi iuaĩkana auãki inini. Ninoa !auikari Xesosi õkitikiniua.\n20 —Iuasaaki na nimarotari nikamakiti tĩkane. Ininiã nipimaãri Paoro: \"Na pinirekatari Xerosareẽ pisini? Iuaã pite apoĩtakani, pite pakini kenakotaãkako,\" nitxari Paoro.\n21 Txamari iua apakapapiretano: \"Kona. Sesamonira ninireka nisini,\" itxano nota. Ininiã notara paniãtari iua kateia ãki ikaikotiniritika niokanatariko Sesamoni —itxa Pésito.\n22 Ininiã Akiripa:\n—Nota nirekari nikenakotiniri iua kiki sãkire —itxa.\nIniniã Pésito:\n—Katanarako pikenakotari iua sãkire —itxa.\nAkiripa, Perenisi Pakini Apoka Pésitomoni\n23 Katimatinĩkata Akiripa, Perenisi pakini apoka, itomaneri initiriakorikata. Peeremãkapokona. Iĩroãna kãkiti apotiitiniãtaãua. Sotato auĩteakori, sitatxi auakani auĩteakori pakini ĩroã. Eereka Pésito pĩkapiretari Paoro, ininiã Paoro minaãka.\n24 Ininiã Pésito:\n—Pite, Akiripa, hĩte atekata apotiitakaniua apaka, hãtamatari ia kiki. Ikinimane Xoteoakori uai auakani, Xerosareẽ auakani apaka !apokaerekatari ia. Isãpiretanona ia maerekati ininiua. Ninoa amanaãno ia okiko.\n25 Notamoni maerekati !ikama ia. Notamoni ixika !auari ipinini ĩkapani. Eereka ia amanaãno apiari Sesamoni isini, ininiã nota auiritari isini.\n26 Txamari !nimarotari ixika niõkatsopatini Sesamoni. Ininiãkara niminari Paoro hĩte apisatoõ isãkire hĩkenakotini ĩkapani. Akiripa, apiari pitxaua pite, ininiã ninirekari pite sãpiretinino nota niõkatsopatakiti tĩkane. Ia hĩkenakotaka atoko hĩsãpiretano Sesamoni niõkatsopatini ĩkapani.\n27 !Apakata kateia ãkikiri Sesamoni niokanatini ixika nimasãpiretakaniã, kotxi Sesa nirekari imarotiniri ikamakiti xika.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/AC25.html","date":"2023-02-06T17:14:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00786.warc.gz","language":"apu","language_score":0.999874115,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9998741149902344}","num_words":534,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.193,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"8\nXesosi Sãkire Auiãkani Misiritiko\n1 Estevão ipĩkasaaki Saoro aua iuaã.\n—Ari erekapitikari ipinini —itxa Saoro.\nEstevãoni ipinini õtisaakipeka ipotorika Xesosi sãkire auiãkani misiritiko Xerosareẽ. Ninoa iteene misiritaãka, ininiã ikinimane Xesosi sãkire auiãkani Xerosareẽ auakani iarika itxapena. Xotéia tõpamoni, Samaria tõpamoni pakini iarikana. Xesosi iokanatakininoka kaikota Xerosareẽ.\n2 Estevão ipinaka atoko kikiakori Teoso sãkire auiãkani katari iuani. Iteene itxiapatana.\n3 Iuasaaki Saoro potorika ixipokinina Xesosi sãkire auiãkani. Ninoa aapokomoni isaãpota. Kikiãkini, sitoakoro apaka ikosekaĩtota, taka itxana kateia ãki.\nPiripi Samariamoni Sini\n4 Teoso sãkire auiãkani iarikasaaki, isãpiretarina Teoso sãkire ikini aapokotxitiã.\n5 Piripi sari Samaria sitatxitimoni. Iuaã iua sãpiretari kãkiti Xesosi Teoso mereẽkiti ininiua.\n6 Isãkire ikenakotakasaakina, posotiiretxi ikamakiti itikasaakina, iteene ikenakotarina isãkire. Imixinikarina isãpiretakiti.\n7 Maerekani matamatakoni kãkiti auaĩtotakini takanapari kãkiti. Akiripoakatana ipokĩkasaakina. Kaiãopokori matĩpokotakani apaka makananitaãka.\n8 Ininiã Samaria auakani iteene poxokoniuata.\nMiĩti Simão Inakori\n9 Iuasaaki Samaria sitatxitiã aua kiki Simão inakori. Miĩti itxaua iua. Imisirienetana kãkiti Samaria auakani. Ininiã ikinimane tsorĩkaãta, ikamakiti atamatakasaaki. Iua iuikaua.\n—Kimaroreno nota —itxa.\n10 Ininiã ikinimane kĩpitari iua sãkire. Auĩtetxiakori, poiãorini pakini kĩpitari isãkire. Ininiã itxana:\n—Iua Simão auari Teoso posotiire. Kaposotiireri iua —itxana.\n11 Ininiã ikĩpitarina isãkire, kotxi itokatapeka itikarina ikamakiti kãkiti mimarotakiniti.\n12 Ninoa auikasaakiri Piripi sãpiretakiti erekari pirena, Teoso auĩtetxi ininiãua pirena, Xesosi Kristo posotiire pirena pakini, kikiakori, sitoakoro apaka patxisataãka.\n13 Iuasaaki Simão apaka auikari. Ipatxisataãka. Ininiã isari Piripi sinimoni, kotxi itsorĩkaãta, posotiiretxi kãkiti mimarotakiniti itikasaaki.\n14 Xesosi iokanatakini Xerosareẽ auakani kenakopiretari Samaria auakani auikiniri Teoso sãkire. Ininiã ninoa iokanatari Petro, Xoão pakini Samariamoni.\n15 Iuaã apokasaakina, imisãkiretarina Teoso, Erekari Matamatakoti isãkire auiãkani apakapini ĩkapani.\n16 Erekari Matamatakoti kona apokapanika ninoamoni iuasaaki. Apiananiri Xesosi uãkaãnanira ipatxisataãkana.\n17 Ininiã Petro, Xoão pakini takari iuakona ninoa nopini. Iuasaakipeka apakaparina Erekari Matamatakoti.\n18 Simão itikasaakiri Erekari Matamatakoti apokini kãkitimoni, kinirão sikaka itxaro txineiro Petro, Xoão pakinimoni.\n19 Ininiã itxa:\n—Ĩkora hĩposotiire hĩsikano, niuako kãkiti nopini nitakasaaki, Erekari Matamatakoti ninoamoni apokini ĩkapani —itxa.\n20 Txamari Petro txari:\n—Pite, pitxineirotekata samakauako, kotxi pite uãkatari pitxineirote iamotiniri Teoso posotiire.\n21 Kona xapiti pitemoni auapani ia parĩkatxi, kotxi pãkixinire na atão Teoso apisatoõ.\n22 Ininiã pitakanapariko ikara pimaerekani. Pamanaãri Apiananiri pimaerekani imakatxakini ĩkapani. Atxiĩti iua maxinĩkaretari pixinikakiti pãkixinireẽ.\n23 Nota imarotai pite. Pãkixinireẽ xãpoãkata maerekatinoka. Pimaerekani maĩkai. !Auiritai pisini pinirekinimoni —itxa Petro.\n24 Ininiã Simão apakapapiretari:\n—Pimisãkiretariko Teoso nota ĩkapani. Ikara atoko pisãpiretakiti na ninireka —itxa Simão.\n25 Petro, Xoão pakini sãpiretari Xesosi kamakiti ninoa ĩkapani. Isãpiretarina Apiananiri sãkire. Eereka ikanapiriãna Xerosareẽmoni. Ikanapiriaãpotakasaakina, isãpiretarina Teoso iokanapirena erekari kaiãopokori aapokotxi auakanimoni Samaria tõpa.\nPiripi Etxiópiakirikata\n26 Eereka Apiananiri nitiri iaxitikiri misãkiretari Piripi:\n—Paiamatako. Atokatxi pokĩkinimoni pikikomoni pisako. Pisa kimaporimoni, ãparaã makipakaniãtaã. Iua kimapori Xerosareẽ Kasa tixinimoni sikari.\n27 Ininiã aiamata, sipe itxari. Ipixinipokoriti aõkitari Etxiópia tixinikiri. Etxiópia auakani auĩte õtãkikakari itxaua. Paimatireri iua. Ikinimane kamari iua paniãtakiti. Etxiópia auakani auĩte sito Kãtasi inakoro. Kaiãopokoro otxineirote, otii pakini. Iua kiki parĩka ikinipoko oa nakiti inĩkata oa ĩkapani. Mitxi iua sari Xerosareẽmoni Teoso imisãkiretini ĩkapani.\n28 Ikanapiriãkasaaki, mitekaĩ ãki iitopãkasaaki, atatsopatari Isaía iõkatsopatakiti. Isaía Teoso sãkire sãpiretakari kitxakapirĩka.\n29 Iuasaaki Erekari Matamatakoti txari Piripi:\n—Pisa okira mitekaĩmoni. Pikaikota oa takote.\n30 Ininiã Piripi miteka iuamoni. Ikenakotakasaakiri Isaía iõkatsopatakiti atatsopatini, Piripi pimaãri:\n—Pimarotatari ere patatsopatakiti? —itxari.\n31 Ininiã iua:\n—Natokopa ininiãpa nimarotari? Kipa oerekano? —itxari.\nIniniã aiatari Piripi mitekaĩ ãki iuakata iitopãkini ĩkapani.\n32 Iua iõkatsopatari ia Teoso sãkire:\nSoti auĩte okikomoni anikiko atoko itxa iua. Soti auĩte ãkiri piti kisauakikosaaki, !kasãkireri iua. Iua soti auĩte ãkiri atoko itxa iua, kotxi iua apaka !kasãkireri.\n33 Inapetaãka iua. !Atãoni kãkiti kama iuamoni. Okaãkape. !Auari iua ãkiri.\nIkara atoko itxa Teoso sãkire, Isaía iõkatsopatakiti.\n34 Ininiã iua Etxiópiakiri pimaãri Piripi:\n—Pisãpiretano, natokopa itxa Teoso sãkire sãpiretakari sãkire? Kipa soti auĩte atoko inakari? Kipa okaãka? Iuakani? Ãtikani?\n35 Ininiã Piripi oerekari ikara Teoso sãkire iõkatsopatakori.\n—Xesosira ikara atoko inaãka —itxa.\nIniniã apikomoni isãpiretari Teoso iokanapirena erekari, Xesosi pirena.\n36 Isaãpotakasaakina, apokana ãparaã auiniãtaã. Ininiã iua kiki txari:\n—Uai aua ãparaã. Apakata nipatxisatiko?\n37 Ininiã Piripi txari iua:\n—Apakatapitika pipatxisatiko iteene pauikiniãri Xesosi sãkire pãkixinireẽ.\nIniniã iua apakapapireta:\n—Nota auikapitikari Xesosi Teoso mereẽkiti, Teoso ãkiri ininiãua.\n38 Ininiã iua Etxiópiakiri paniãtari mitekaĩ anikakari iotokini. Iuasaaki Piripi, iua Etxiópiakiri apaka katxaka, imaãta itxana. Ininiã Piripi patxisatari iua kiki.\n39 Ikanĩkiĩtakasaakina, Erekari Matamatakoti anikari Piripi. Ininiã iua kiki kona atamataikari Piripi. Ininiã iãpotapitipo. Ipoxokoninoka itxa.\n40 Iuasaaki Asoto sitatxitipeka itokiã Piripi. Isaãpotakasaaki, ikinika aapokotxitiã isãpiretari Teoso sãkire. Teoso sãkire isãpiretiniritika Sesaréia sitatxitimoni apokako.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/AC8.html","date":"2023-01-31T03:44:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499842.81\/warc\/CC-MAIN-20230131023947-20230131053947-00469.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999974966,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999974966049194}","num_words":678,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.273,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"18\nKorĩto Sitatxiti Pirena\n1 Eereka Paoro takanapari Atena sitatxiti. Korĩto sitatxitimoni isa. Iuamoni apoka.\n2 Iuaã aõkitari kiki Ákira inakori. Iua Xoteo. Põto inakoriãtaã iua iponaniã. Itária tixini ĩkari. !Okanani apoka Korĩto sitatxiti. Apoka ĩtanorokata, Pirisira inakorokata. Ninoa takanapari Itária tixini, kotxi Itária auakani auĩte Kráotxio inakori paniãtana ikinimane Xoteoakori, Homa sitatxiti itakanapinina. Paoro ianapokota Ákira, Pirisira pakinimoni.\n3 Eereka ikaikota ninoakata, kotxi ninoa parĩka iua Paoro parĩkatxikana. Papiri aamata kamakori kamakani ninoa. Ininiã Paoro kaikota Ákirakata, iuakata iparĩkauatini ĩkapani.\n4 Ikiniõtika tomatiko õti, Paoro sari aiko Xoteo apotiitiniãtaãua. Iuaã Xoteoakori, Krekoakori pakini apotiitaua. Paoro oerepiretana ninoa Xesosi sãkire, isãkire auikinina ĩkapani.\n5 Sírasi, Tximótxio pakini takanapari Masetónia tixini. Korĩto sitatxiti apoãkana atoko, Paoro takanapari iparĩka papiri aamata kamakori ikamini, Teoso sãkire kãkitimoni ikiniõtika isãpiretini ĩkapani. Iua oerekana Xoteoakori Teoso mereẽkitipitikara iua Xesosi.\n6 Txamari ninoa Xoteoakori omanatari Paoro. Ninoa misãkirepiretari Xesosi, ininiã Paoro kamaãkaretxitana ninoa Xesosi imisãkirepiretinina xika. Iõkokari imãka ninoa apisatoõ aãpani katxakini ĩkapani, omanãkare oerekini ĩkapani. Ininiã Paoro txana:\n—Teoso !apakapai hĩte Xesosi sãkire himauikakani xika. Kona nota xikani, kotxi nisãpiretapekamai hĩte. Ininiã uatxaika nisãpiretariko Xesosi sãkire Xoteo minakonimoni. Xoteoakorimoni !nisãpiretaikariko —itxa Paoro.\n7 Ininiãkara Paoro takanapana ninoa. Isari Txísio Xósito inakorimoni iua aapoko ikaikotini ĩkapani. Xoteo minakatiua iua. Teoso misãkiretakari iua. Iua aapoko aiko Xoteo apotiitiniãtaãua takote aua.\n8 Aiko Xoteo apotiitiniãtaãua sikani auĩte Krispo inakori auikari Apiananiri Xesosi sãkire. Ĩtanoro, imiakori apaka, auikari Xesosi sãkire. Kaiãopokori kãkiti Korĩto auakani kenakotari Paoro sãpirena, ininiã eereka ninoa auikapiretari. Ipatxisataãkana.\n9 Ãti ĩkanõkati Teoso txĩkitakari Paoro itaponeuatini. Itaponemoni Apiananiri misãkiretari iua:\n—!Pipĩkarauatape. Nisãkire pisãpiretapitipo kãkitimoni. !Piotokape.\n10 Kotxi nota auapika pitekata. Pikarotakiri !auari, kotxi kaiãopokori kãkiti nota nakitiakori ĩkorapokoriti auari —itxa Paoromoni.\n11 Ininiã Paoro kaikota iuaã ãti ano, ipixini ano pakinikanani Teoso sãkire oerekini ĩkapani.\nXoteoakori Anikari Paoro Káriomoni\n12 Eereka iuaã Akaia tixini auakani auĩte ãti ĩroã, Kário inakori. Iua Homano itxaua. Homanoakori auĩtetari iua. Iuasaaki Xoteoakori apotiitaua. Ninoa maĩkari Paoro. Anikarina aiko kãkiti misiritiko sãpiretikoãtaã.\n13 Iuaã ninoa txari Káriomoni:\n—Ia kiki na atão oerekari kãkiti Teoso paniãtakiti kamiko. Ipinimonipo itxa iua oerekakiti. Na aãtokiriakorini oerekakiti atokoni itxa. !Auiritaãka Paoro oerekapiretakiti —itxana.\n14 Paoro sãkirauatini apisapanika, Kário txana Xoteoakori:\n—Nisãpiretai hĩte Xoteoakori. Paoro kamaãkamariko maerekati, nota kenakotamariko apikomoni hĩsãkiremako.\n15 Txamari !ikamari maerekati. Hĩte taparakienatakakaua hãuikapiretakiti xika, hãtokiriakorini oerekapiretakiti xika. Hĩte Xoteoakori. Nota ãti uãka nitxaua, ininiã hĩtekara xinikari atão inakari. Kona notani sãpiretai hĩte auiãkiti —itxa Kário.\n16 Ininiã omitikana ninoa, aiko kãkiti misiritiko sãpiretikoãtaã õpõkikinina ĩkapani.\n17 Iuasaaki Krekoakori maĩkari Sóseni inakori. Iuani Xoteoakori apotiitiniãtaãua sikani auĩte. Krekoakori xirokitatari aãkeẽ aiko kãkiti misiritiko sãpiretikoãtaã apisatoõ. Txamari Kário !imaãkatari.\nPaoro Kanapiriã Ãtxiokia Sitatxitimoni\n18 Eereka Paoro kaikotapanika mapaõti iuaã Korĩto sitatxiti Xesosi sãkire auiãkanikata. Eereka iua takapiretanapana ninoa. Isipe Pirisira, Ákira pakinikata. Iereẽtauana maporo ãki, Síria tixinimoni isinina ĩkapani. Sẽkireia sitatxiti apokana. Iuaã Paoro sãpiretari Teoso ikamaenetakiti Teoso ĩkapani. Eereka ikixatari ikii ikamaenetakiti ixinikini ĩkapani.\n19 Ninoa apoka Épeso sitatxiti. Iuaã Paoro takanapana Pirisira, Ákira pakini. Paoro ĩroã aiko ãki Xoteo apotiitiniãtaãua. Iuaã apakapapiretakakaua Xoteoakorikata Teoso sãkire isãpiretinina.\n20 Ninoa misãkiretari Paoro ninoakata apikomoni ikaikotini ĩkapani. Txamari Paoro !inirekari ikaikotini.\n21 —Nisariko kiiniri Teoso misãkiretiko aikotiã Xerosareẽ. Eereka Teoso nirekiniãri, uai nikanapiriã hĩtemoni —itxa Paoro.\nEereka isipe. Iereẽtaua maporo ãki. Épeso sitatxiti itakanapa.\n22 Sesaréia sitatxiti apoka Paoro. Eereka isa Xerosareẽmoni. Iuaã apokasaaki, ianapokota Xesosi sãkire auiãkanimoni. Eereka isa Ãtxiokia sitatxitimoni.\n23 Iuaã ikaikota mapaõti. Eereka isipe. Karásia tixini, Piríxia tixini apaka ĩpirixitiãpota. Aapokotxi apokaãpotakasaaki, isikapoxokonitana ikinimane Xesosi sãkire auiãkani.\nAporo Pirena\n24 Iuasaaki Xoteo Aporo inakori sari Épeso sitatxitimoni. Iua iponaniã Arexãtria sitatxitiã. Paimatireri iua. Imarotari Teoso sãkire iõkatsopatakori imakinika.\n25 Iua oerekapeẽkaika Xesosi sãkire, ininiã atão Xesosi sãkire isãpireta kãkitimoni. Ipoxokoniritika isãpirenauata. Txamari kãkiti patxisatiko pirena !iteene imarotapanika. Xoão kapatxisareri oerekapiretakitinanira imarota.\n26 Iua Aporo sãpirenauata itaparaxinireritika aiko ãki Xoteo apotiitiniãtaãua. Iuasaaki Pirisira, Ákira pakini kenakotari isãkire. Eereka anikarina aapokomonina. Oerekarina apikomoni Teoso sãkire imarotini ĩkapani.\n27 Eereka Aporo:\n—Ninirekari Akaia tixinimoni nisini —itxa.\nIniniã Xesosi sãkire auiãkani:\n—Ari, erekapitikari pisini.\nIniniã Xesosi sãkire auiãkani, Épeso auakani, iokanatsopatari itariakorimoni Akaia tixini auakanimoni. Itxana iõkatsopariã: \"Hãpakapariko aĩtari Aporo inakori.\" Aporo apokasaaki Akaia tixini, iteene imoianatana Xesosi sãkire auiãkani. Ninoa auikari Xesosi sãkire, kotxi Teoso iteene tiretana ninoa.\n28 Ikinimane apisatoõ Aporo oerekana Xoteoakori, Xesosi sãkire mauiãkani, Xesosi atãopitika Teoso mereẽkiti ininiua. Teoso sãkire iõkatsopatakoriã iua oerekana Xesosi Teoso mereẽkiti ininiãua. Ininiã Xoteoakori !kasãkirena.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/AC18.html","date":"2023-02-08T20:59:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500904.44\/warc\/CC-MAIN-20230208191211-20230208221211-00318.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999700785,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999700784683228}","num_words":682,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.158,"stopwords_ratio":0.236,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"5\nXesosi Sasetotxi Auĩte Apiatakari Mereĩko\n1 Ikinimane sasetotxi auĩte apiatakari mereeẽka kãkiti sauaki. Iua misãkiretari Teoso kãkiti ĩkapani. Isikari kãkiti sikakiti iuamoni. Kitxakapirĩka iua okari pirãtxi Teoso apisatoõ kãkiti maerekani iĩkitxitini ĩkapani.\n2 Iamonĩkari mimaroreni, Teoso takanapakani pakini, kotxi imarotari kãkiti ãkixinire iõkapetini, kotxi iua apaka kãkiti itxaua.\n3 Sasetotxi apaka maerekati kamakari itxaua. Ikara xika merepanika iua okari pirãtxi Teoso apisatoõ iuaka maerekani iĩkitxitini ĩkapani. Eereka iua okari pirãtxi kãkiti maerekani iĩkitxitini ĩkapani.\n4 Kãkiti paxitari sasetotxi, iuaritika ninoa kona mereẽri sasetotxi parĩka. Teosonoka mereẽri kãkiti sasetotxi ininiua ĩkapani, sasetotxi Arão inakori Teoso mereini atokokana kitxakapirĩka.\n5 Xesosi iuaka !ikamaua sasetotxi auĩte apiatakari ininiua. Kona itxari: \"Apakatapitika sasetotxi nininiua.\" Iuaritika Teoso txari iua:\nPite namarite. Uatxa noerekariko kãkiti nota pite iri nininiua,\nitxa Teoso.\n6 Iuaĩkana Teoso txari:\nÃtipirika sasetotxi pitxaua. Sasetotxi Meokisiteki inakori atoko inakari pitxaua,\nitxa Teoso Xesosimoni.\n7 Xesosi ĩkorapokoriti auakasaaki, iua iteene misãkiretari iri. Ipinini apisapanika iteene amanaãri iri imapinakani ĩkapani. Imisãkiretakasaakiri iua, iteene itxiĩta. Irinokara posotari itxĩkitakiniri imapinakani. Iri kenakotari isãkire, kotxi Xesosi txari: \"Pinirekakitinokara ninireka.\"\n8 Xesosi Teoso ãkiri, iuaritika atatsiirauatakasaaki, imaroãpotari Teoso nireẽkiti iaõka ikamini.\n9 Iua kamari ikinipoko iri paniãtakiti. Ikara atoko ininiã, kãkiti maerekani makatxakakari itxapekaua. Imakatxakari ipaniãtakiti kamakani maerekani, ininiã ninoa auapininiika itxanako Teosokata.\n10 Teoso mereẽri iua sasetotxi auĩte apiatakari ininiua, Meokisiteki inakori sasetotxi ininiua atokokana.\nErepaniko, Atão Sãkiretxiti !Hĩtakanapape\n11 Aua apikomoni kaiãopokori ikara atoko inakari asãpiretinii hĩte, txamari pamimari ikara asãpiretinii hĩte, kotxi !katimari himarotiniri Teoso sãkire.\n12 Akokaxiti hĩte auikari Xesosi sãkire, ininiã uatxa apiaerekata Xesosi sãkire oereẽkani hininiua. Txamari hĩte nirekari ãti oerekinii iuaĩkana merepitipanika atão inakari Teoso sãkire iõkatsopatakoriã auakari. Hĩte eenetxi xapitikiri atoko. Hinirekari Teoso sãkire tinitxiã atoko inakari. Teoso sãkire nipokori atoko inakari !hĩposotapanika hãpakapini.\n13 Teoso sãkire imarotakari tinitxiãnoka nirekakari atoko inakari, iteene !imarotapanikari Teoso sãkire. !Imarotari atão inakarinoka ikamini, kotxi iua eenetxi xapitiri atoko inakari.\n14 Kãkiti aneẽkari nikari xinitxi. Kataparaxinireri nirekari Teoso sãkire, xinitxi aneẽkari nirekini atokokana. Kãkiti ikiniõtika kenakotiniãri Teoso sãkire, ininiã imarotari atão inakari. Imarotari atão minakati apaka.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/HB5.html","date":"2023-01-29T18:43:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499758.83\/warc\/CC-MAIN-20230129180008-20230129210008-00272.warc.gz","language":"apu","language_score":1.0000054836,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 1.0000054836273193}","num_words":318,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.154,"stopwords_ratio":0.318,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nMitxi Ipĩkani Atoko Atxaua\n1 Hĩtepekana, Xesosi txĩkitapekari hĩxinire auãki inini. Mitxi, isãkire hãuikini apisapanika, ipĩkani atoko itxa hãkixinire, Teoso manirekakiniti hĩkamini xika, himaerekani xika.\n2 Iuasaaki hĩte kamari ikini sereti maerekati, ĩkorapokoriti auakani maerekani atokokana. Iuasaaki hĩkĩpitari Satanasi sãkire, maerekani matamatakoni auĩte sãkire. Iua, initiriakorikata aua ĩtima auiniãtaã. Iua parĩkauata Teoso sãkire makĩpitakani xinire ãki.\n3 Mitxipeka amakinika ate Teoso sãkire makĩpitakani atxaua, kotxi akamari maerekati aĩto paniãtakiti. Iuasaaki akamari maerekati aĩto nireẽkiti. Akamari maerekati axinikakiti iaõka iuasaaki. Ikinimane itixi auakani atoko, ate, apanakini apaka maerekati kamakani atxaua iuasaaki, ininiã Teoso omanãkarauata amaerekani xika. Iposope amisiritiko.\n4 Iuaritika Teoso iteene amonĩkaua. Kaamonĩkareri Teoso atoko inakari !auari. Iua iteene tiretaua. Ate maerekati kamakani atxaua, iuaritika itiretaua.\n5 Ipĩkani atoko anakasaaki, maerekatinoka akamakasaaki, iuasaaki itxĩkitakaua auãki anini, Kristo auãki inĩkitakini atoko. Iuasaaki imakatxakari amaerekani, kotxi inirekari ikinipoko erekari isikiniua.\n6 Ininiã Teoso õkitikaua ipĩkani sauaki aãuakasaaki, Kristo õkitikini atokokana. Ininiã itixineẽ Teoso takaua ate aĩtopãkini Kristo Xesosikata, kotxi iua nakitiakori atxaua.\n7 Ininiã katanarako ãtipirika inirekari oerekiniri ikinipoko erekari atemoni. Erekari isikakiti !ixipoka. !Kamapotõkireri. Kona erekaua, iuaritika iteene itiretaua, kotxi Xesosi Kristo nakitiakori atxaua.\n8 Atemoni erekari isikakitinokara makatxakari amaerekani, isãkire aãuikasaaki. Ininiã !aposota ateka maerekani amakatxakini, kotxi maerekati kamakani atxaua. Teoso sikakitinokara makatxakari amaerekani.\n9 Akamakiti erekari !iposotari amaerekani imakatxakini. Ininiã kãkiti iuikiniua !auari. Teosonokara posotari imakatxakiniri kãkiti maerekani.\n10 Peerekari Teoso parĩka aãkixinireẽ, kotxi ikamaua ate ereka anini. Ininiã Xesosi Kristo nakitiakori atxaua. Ikara iparĩka amaneri. Ikamaua ate amaneri anini, erekari akamini ĩkapani. Ikara ikamini apisapanika Teoso xinikari ikara. Iuasaaki inirekari erekarinoka akamini.\nKristo Nakitiakori Ãtika Nirimanetxi\n11 Xoteo minakaniua hĩtxaua, kotxi ikara atoko hĩponaniã. Teoso takaõtxikare auaĩtotakini takauãkatai hĩte: \"Teoso takaõtxikare mauaĩtotakini.\" Xoteoakori auari ikara Teoso takaõtxikare, kotxi ikisauakarina amarini tsiki mata axapiti. Ikara oerekari Teoso nakitiakori ininiuana.\n12 Hĩxinikariko mitxi, Kristo sãkire hãuikini apisa, Kristo !auari hĩtemoni. Iuasaaki maparakini atoko hĩtxaua. Isaeokini !hĩtxaua. Ãtião hĩtxaua. Ikara xika kona hĩte posotari hãpakapiniri Teoso sikaenetakiti iuasaaki. Iuasaaki !himarotari Xesosi makatxakiniri himaerekani. Iuasaaki !himarotari Teoso.\n13 Uatxa Kristo Xesosi apakapapekai hĩte. Mitxi ĩtakoxiti auakani atoko hĩtxaua, iuaritika uatxa iua minai hĩte Teosomoni, kotxi Kristo arẽka xiketa hĩte ĩkapani.\n14 Iuanokara kamaerekaxiniretaua, ininiã ixipokari Xoteo, Xoteo minakaniua pakini omanatakakiniua. Ikara omanãkaretxi paretxi atoko itxa. !Auiritari Xoteo sini Xoteo minakonimoni. Uatxa ãtika nirimanetxi atxaua.\n15 Kristo ipĩkasaaki, ixipokari ikara omanãkaretxi, kotxi iuasaaki ikamari ikinika paniãtakori iõkatsopatakori ikinimane ĩkapani. Ikara Xoteoakorimoni sikakori. !Isikaãka Xoteo minakonimoni. Ininiã Kristo ipĩkasaaki, itxĩkitakana Xoteoakori, Xoteo minakaniua pakini ãtika kãkiti amaneri atoko inini. Neenamatxi !auaika, kotxi Kristo kamaerekaxiniretaua amakinika.\n16 Ipina aamina ĩpiriãmitakari nopini, ininiã iuasaaki iuaĩkana iminana Xoteoakori, Xoteo minakaniua pakini Teosomoni. Ãtika nirimanetxi atoko iminana Teosomoni. Iuasaaki ixipokari Xoteoakori, Xoteo minakaniua omanatakakiniua.\n17 Xesosi apoka ĩkorapokoriti Teoso iokanapirena erekari isãpiretiniri kãkiti. Isãpiretari kãkiti, Teoso omanatiniri kãkiti imaerekani xika xipope, Xesosi sãkire auikasaakina. Isãpiretai hĩte Xoteo minakaniua. Apaka isãpiretari Xoteoakori. Mitxi õtakoxiti auakani atoko hĩtxaua, kotxi iuasaaki !himarotari Teoso sãkire. Mitxi Xoteoakori imarotari Teoso sãkire, ininiã Teoso takote auakani atoko itxauana.\n18 Erekari Matamatakoti ãtinoka aua. Kristo sãkire aãuikasaaki, iua Erekari Matamatakoti anikaua aĩri Teosomoni. Anikari Xoteoakori, Xoteo minakaniua pakini iuamoni.\nTeoso Aapoko Atxaua\n19 Uatxa Teoso mimarotakani !hĩtxaikaua. Uatxa ãti uãka !hĩtxaikaua. Teoso tixine auakani hĩtxaua, apanakini Teoso sãkire auiãkanikata. Iua aapoko auakani hĩtxaua.\n20 Teoso aapoko atoko atxaua. Aapokotxi kamaãka kaikori nopini imirikakani ĩkapani. Xesosi moianariakori tosi pakini, iua iokanatakini kãkitimoni, ninoa sãpiretakiti iua kaikori atoko itxa. Kitxakapirĩka Teoso sãkire sãpiretakani sãpiretakiti apaka iua kaikori atoko itxa. Aapokotxi aua ãtika kai mitari, apanakini kai soro maĩkakari. Xesosi Kristo iua kai mitari atoko itxa.\n21 Ininiã iua maĩkaua. Iuakata aãua, ininiã kãkiti itoãpotari auikiniri Xesosi sãkire. Apiananiri aapoko aneeãpotini atoko itxa. Iua Apiananiri aapoko atoko atxa. Imisãkiretiko aikoti atoko atxa.\n22 Ininiã iua apotiitai hĩte hĩkinika iua aapoko hininiua ĩkapani, kotxi Teoso auiniãtaã hĩtxaua. Erekari Matamatakoti auiniãtaã hĩtxaua apaka.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/EP2.html","date":"2023-01-31T11:19:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499857.57\/warc\/CC-MAIN-20230131091122-20230131121122-00724.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999998808,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999998807907104}","num_words":601,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.157,"stopwords_ratio":0.309,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"6\nMaãpaiaõkarauata Apikomoni\n1 !Apakata ikiniõtika merepitipanika Kristo sãkire oerekakorinoka axinikini, kotxi aimarotapekari. Aimarotapekari atakanapiniri maerekati akamakiti. Aimarotapekari ateka kamakiti txĩkitakaua apinini. Aimarotapekari Teoso sãkire aãuikini.\n2 Aimarotapekari apatxisarauatini. Aimarotapekari atakauakotiniua ãti nopini. Aimarotapekari ipĩkani iuaĩkana õkitikiniua. Aimarotapekari Teoso misiritinina maerekati kamakani ãtipirika. !Apakata ikara ãtipirika aõerekinii.\n3 Apikomoni auapitika, ininiã maãpaiaõkarauata apikomoni. Teoso auiritiniãua, apikomoni maxinika.\n4 Kãkiti takanapiniãri Teoso sãkire auikini, !apakataika ikanapiriinina Teosomoni. Mitxi ninoa imarotari Teoso sãkire atão inakari. Mitxi ninoa imarotari erekari iaxitikiri. Mitxi imarotari Erekari Matamatakoti parĩka ãkixinireẽna.\n5 Mitxi imarotarina Teoso sãkire ereka inini. Mitxi imarotarina Teoso posotiire itixi amaneri apokasaaki.\n6 Ikara atoko ninoa imarota, iuaritika ninoa takanapari Teoso. Ininiãkara !apakata iuaĩkana ikanapiriinina Teosomoni, kotxi iuaĩkana imisiritarina Teoso ãkiri aamina ĩpiriãmitakari nopini imisiritiko atoko. Iuasaaki ninoa txĩkitakari kãkiti iuaĩkana napetiniri Xesosi.\nKikio Atoko Anini Pirena\n7 Teoso takari erekari itixi ia atoko inakari nopini: Ãparaã ikipa kaiãokatani iuaã, ininiã iminaua kienatxi katakareri nirekakiti.\n8 Txamari itixi inako, aanaia pakini auiniã, !itxa. Ikara xika atxiĩti imisiritaãka. Ininiã arikaãkako. Ikara atoko inapeẽkanako kãkiti. Maerekati aniniãua, ininiã pamonõkoniri atemoni. Ikara atoko ininiã, imapotõkire õti Teoso !inirekaikaua ate. Ixipokaua aanaia xipokiko atoko.\n9 Nitariakori, ikara atoko asãpiretai hĩte, iuaritika ate imarotari kona hĩte ikara atokoni. Aimarotari hãpakapiniri erekari, kotxi Teoso makatxakapekari himaerekani.\n10 Teoso kamari ikinika atão. Iua !imaxinĩkaretari hĩparĩka iua ĩkapani. Hĩtiraõki iuamoni !imaxinĩkareta, kotxi himoianatapekari iua nakitiakori. Uatxa himoianatapanikana ninoa.\n11 Ate nirekari ikinika hĩkaminiritika Teoso ĩkapani imapotõkire õti manapi apokini. Ikara atoko ininiã, himarotari hiãtapakiti apokapitikako hĩtemoni.\n12 Kona apakata hĩarinauatini. Apanakini Teoso sãkire auiãkani kamakiti atoko hĩkamako, kotxi ninoa iãtapari Teoso sikaenetakiti apakapinina.\nTeoso Sikapitikariko Isikaenetakiti\n13 Kitxakapirĩka Teoso sãpiretari isikaenetakiti Apraãomoni. Apiatakari Teosonokara aua. Ãti apiatakari iua atoko inakari !auari, ininiã iuaka uãkaã isãpiretari isikaenetakiti isikini Apraãomoni.\n14 Ininiã Teoso txari Apraão: \"Nitakapitikari erekari pitemoni. Nisikaiko itomaneri papika mekaniriakori,\" itxa.\n15 Ininiã Apraão kenakotakasaakiri ikara, iteene iãtapari Teoso sãpiretakiti apokini. Eereka Apraão apakapari Teoso sikaenetakiti.\n16 Kãkiti sãpiretakasaakiri isikaenetakiti ãti kãkitimoni, iuasaaki ninoa apoka ãti apiatakari apisatoõ isikaenetakiti isãpiretinina ĩkapani. Ininiã iuasaaki kãkiti imarotapitikari isãkire atão inini. Ikara atoko ininiã, aãpirena !auari isikaenetakiti xika.\n17 Teoso nirekari inakitiakori iteene imarotiniri imatakanapakaniri isikaenetakiti isikinina ninoa. Ininiã isikaenetakiti isãpiretakasaaki, isikari isãkire iuaka uãkaã.\n18 Ininiã ipi aua: Teoso, Teoso sãkire pakini. Teoso mitxi atoko itxapikako. Teoso sãkire mitxi atoko itxapikako. Ininiã Teoso !iposotari atão minakati isãpiretini. Amiteka iuamoni, iua nĩkatiniua ĩkapani, aiãtapakiti aãpakapini ĩkapani. Ininiã asikataparaxiniretaãka.\n19 Ikara atoko inakasaaki, aposotari iteene aãuikiniri Teoso sãkire. Aiãtapari ikinipoko iua sãkire iaõka apokini. Teoso sãkire aãuikini, minari maporo maĩkakari atoko itxa. Maporo maĩkakari !auiritari maporo tiokini. Teoso sãkire aãuikini maĩkari axinire. Isikataparatari axinire. !Auiritaua atiokini maerekanitximoni. Teoso sãkire aãuikini anikaua Teosonani Auini Pakitaãtaã, mãkatxi mata arõkakari apikomoni auakari pakitamoni. Kitxakapirĩka sasetotxiakori auĩte apiatakarinoka ĩroã iuaã.\n20 Iuaã Xesosi ĩroã ate ĩroini apisa. Iuaã imisãkiretari iri ate ĩkapani. Sasetotxiakori auĩte apiatakari itxapekaua ãtipirika ate ĩkapani. Meokisiteki inakori sasetotxi ininiua atoko itxa Xesosi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/HB6.html","date":"2023-01-29T19:14:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499758.83\/warc\/CC-MAIN-20230129180008-20230129210008-00383.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999992847,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999992847442627}","num_words":455,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.151,"stopwords_ratio":0.31,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"4\nXesosi Auiãkani Ãtika Iĩto Atoko Itxauana\n1 Kateia ãki naua, kotxi nauikari Apiananiri sãkire. Ininiã nota iteene õtãkikai hĩte ikiniõtika atão hĩkamini, kotxi Teoso akiritai hĩte iua anaakori hininiua ĩkapani. Ikara atoko hininiã, iua kamakiti atokokana hĩkamako.\n2 Ininiãkara !hĩuikapeua. !Hinirekapiri hinirekakitinoka hĩkamini. Hãuiritariko ãti kaminiri iua nirekakiti. Katima homanãkarauataka !hĩtxapeko. Himĩteenekakakauako hĩkerokasaakiri hĩkamakiti. Hĩtiretakakauako.\n3 Erekari Matamatakoti txĩkitakari axinikakiti, anireẽkiti pakini ãtinoka inini, kotxi iua kamaerekaxiniretaua. Ininiãkara hĩparĩkauatako ikara atoko auini ĩkapani.\n4 Xesosi ĩto atoko atxaua. Ãtika iĩto, ininiã ĩtotxi ãtika atoko atxaua. Erekari Matamatakoti ãtinoka aua. Teoso akiritakasaakii inakitiakori hininiua, hiãtapariko hãpokini iua tixine iuakata hãuini ĩkapani. Ininiã ãtinoka hiãtapakiti.\n5 Ãtinokara Apiananiri aua. Ãtinokara aãuiãkiti sãkiretxiti aua. Ãtinokara apatxisatiko.\n6 Ãtika Teoso aua. Iua ikinimane iri ãtika aua. Iua ikinimane apisatoõ apiatakari itxaua. Ikini itixiti iua aua. Amakinika aãkixinireẽ iua aua.\nTeoso Sikakiti Atemoni\n7 Kristo sikapekari iposotiire ate amakinimoni iparĩka akamini ĩkapani. Iposotiire isikaua aparĩka akamini ĩkapani. Aparĩka pamimari, ininiã apiata isika iposotiire atemoni.\n8 Kotxi Teoso sãkire kitxakapirĩka txari:\nIkanĩkasaaki itixinemoni, imikanapiriãna kãkiti mitxi imokaiakari maĩkakini. Iuasaaki isikari erekari kãkitimoni.\n9 Iua kanĩka, kotxi mitxipe iua katxaka itixi patapixiti ipĩkani auiniãtaã.\n10 Iua itixi patapixiti katxakakari, iuatxikana kanĩka iaxiti apiko nopinixiti, ininiã uatxa iua aua ikini itixiti, iaxiti, Teoso tixine pakini. !Auari iua mauakaniãtaã.\n11 Iposotiire isikasaaki isãkire auiãkanimoni, isikari ia atoko parĩkauatakani ininiuana ĩkapani: Kristo iokanatakini kãkitimoni, Teoso sãkire sãpiretakani, Teoso iokanapirena erekari sãpiretakani, Teoso nakitiakori õtãkikakani, Teoso sãkire oerekakani pakini isikaua.\n12 Ikara atoko isikaua, kotxi inirekari ninoa oerekiniua inakitiakori iparĩka atão akamini ĩkapani. Ikara atoko isikaua, kotxi ninoa sikataparaxiniretaua.\n13 Ninoa sikataparaxiniretiniritika ãtika aãuiãkiti auako. Ipinimoni inakari aãuiãkiti !auaika, kotxi atão aimarotariko Teoso ãkiri sãkire. Ininiã kiĩkiteua, kimaroreua iuasaaki. Kristo atoko atxauako, kotxi paimatireri iua.\n14 Ininiã iuasaaki amarini atoko !atxaikaua, kotxi amarini !imarotari atão inakari. Tsakati anikakiti atoko, ĩtima anikakiti atoko itxana kãkiti kamisirienereri sãkire auiãkani. !Imarotarina atão Teoso sãkire. Ninoa kamisirienereri xinikaxitita atão minakati oerekini ĩkapani.\n15 Atão inakarinoka asãpiretako kãkiti atiraõkiritika. Ikara atoko akaminiã, aimarore aneeãpota. Kristo sãkire iteene aãuikaãpota. Erekari akamakiti aneeãpota. Ininiã Kristo atoko atxaua, kotxi iua ĩto atokotxikana atxaua. Ate kii atoko itxaua Kristo.\n16 Ĩtotxi kamari ikii paniãtakiti. Iua atokokana ate kamari Kristo paniãtakiti. Ininiã aãpotiitaua. Amoianatakakaua Kristo parĩka akamini ĩkapani, kotxi ĩtotxi ãtika atoko atxaua. Kristo sikataparataua amoianatakakiniua. Ininiã ikinika Kristo nakitiakori atão parĩkauatiniã iua ĩkapani, apiaãpota aimarotari iua imarore atão akamini ĩkapani. Akinika atão aparĩkauatiniã Kristo ĩkapani, ikamataparaxiniretaua. Iuasaaki atiretakakaua. Iuasaaki ĩtotxi erekari, mamianatakati atoko itxaua Kristo nakitiakori.\nAãuini Amaneri\n17 Ikara atoko ininiã, ia nisãpiretai. Apiananiri imaroreẽ iteene nõtãkikai. !Hĩkamapinikariko apanakini Xoteo minakaniua kamakiti atoko. !Kiĩkiteri ninoa kamakiti. !Kiĩkiteri ixinikakitina.\n18 !Imarotarina atão inakari. Mapiãri atoko itxa iĩkitena. Ikara atoko ininiã, !kimarorena. Teoso !itxĩkitakana auapininiika ininina, kotxi ãkixinireẽna !inirekarina atão inakari imarotinina.\n19 Ninoa ãkixinire ãpatapeka, ininiã !ipẽtauatana maerekati ikamakasaakina. Ininiãkara ninoaka sikaua Satanasimoni iĩtona nireẽkitinoka ikaminina ĩkapani. Ininiã ikamarina ikinika maerekati. Itori maerekati inireka ikaminina. !Inirekarina iotokakinirina ikara maerekati ikaminina.\n20 Hĩtepekana, ikara maerekati !hõerekaãka, Kristo himarotakasaaki.\n21 Iuasaaki hĩkenakotapitikari iua sãkire. Iua oerekai atão inakari, kotxi Xesosi imarotari ikinipoko atão inakari.\n22 Hõerekaãka hĩtakanapiniri maerekati mitxi hĩkamakiti, hĩxinikakiti pakini. Himãka kitxakari hõkini atokokana hĩtxapaniko himaerekani hĩtakanapini. Hĩtakanapariko ikara kitxakari hinireẽkiti, kotxi ikara maerekati hinireẽkiti misirienetai.\n23 Ininiã eereka hamanaãriko Teoso txĩkitakiniri hĩxinikakiti, hinireẽkiti pakini amaneri inini.\n24 Ininiã himãka amaneri hĩeretakini atokokana, amanerinoka atão inakarinoka hĩkamako, kotxi Teoso txĩkitakai hĩxinire amaneri inini, Teoso atoko hinini ĩkapani. Ininiã atão inakari himarota. Erekarinoka hĩkama. Teoso ĩkapaninanira hĩparĩkauatako.\n25 Ininiã aãpirena kona hĩkamape hĩtariakorimoni. Atão inakarinoka hĩsãkiretako, kotxi amakinika ate ãtika ĩtotxi atoko atxaua.\n26 Hinaiatakasaakiua, !hãuiritapiri homanãkare txĩkitakinii maerekati hĩkamini. Himakini apisapanika, hĩotokakariko homanãkarauatini.\n27 Ikara homanãkare himatakanapakanisaaki, hãuiritari Satanasi txĩkitakinii maerekati hĩkamini, ininiã !hãuiritapiriko iua.\n28 Atxiĩti hiĩtiriuatapeka, ininiã !hiĩtiriuatapinikako. Hĩparĩkauatako. Erekari parĩkatxi hĩuakoã hĩkamako, hĩparĩka ĩki hãpakapini ĩkapani. Ininiã eereka aua minakati hĩtemoni, kãkiti minakati mauinakinimoni hĩsikini ĩkapani.\n29 Maerekati sãkiretxiti !hĩsãpiretapiri kãkiti. Erekarinoka hĩsãpiretako, hĩsãkire kenakotakani hĩsikataparaxiniretini ĩkapani, ikinipoko erekari Teoso sikakiti ninoa apakapini ĩkapani.\n30 Kona hĩkamamatinanitapiri Erekari Matamatakoti Teoso nakiti himaerekani xika. Erekari Matamatakoti Teoso takaõtxikare itxaua. Teoso sikapekari iua atemoni, ininiã aimarotapitikari aãpakapiniri ikinipoko Teoso sikaenetakiti Kristo uai kanapiriãkasaaki. Iuasaaki imakatxakaua ikinika maerekati auiniãtaã.\n31 !Hinĩkatapiri homanãkare hãkixinireẽ. Katima naiataka !hĩtxapeko. Ãtipirika apanakini homanatini, hĩtakanapako. !Hĩtxitapiri ãti. !Himisãkirepiretapiri ãti. Ikini sereti maerekati ikara atoko inakari hĩtakanapako.\n32 Erekari hĩkaminakakauako. Hiamonĩkakauako. Himaxinĩkaretariko maerekati ãti kamakiti hĩtemoni, maerekati ate kamakiti Teoso maxinĩkaretini atokotxikana. Teoso maxinĩkaretari amaerekani, kotxi Kristo ipina ate ĩkapani.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/EP4.html","date":"2023-02-04T02:17:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500080.82\/warc\/CC-MAIN-20230204012622-20230204042622-00066.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999992847,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999992847442627}","num_words":692,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.153,"stopwords_ratio":0.296,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"20\nMasetónia Tixini, Akaia Tixini Pakini\n1 Ninoa kãkiti apotiitakaniua aapokomonina ikanapiriãka atoko, Paoro pĩkapiretana Xesosi sãkire auiãkani. Imisãkiretana. Ikamapoxokonitana. Iposo atoko itakanapapiretana. Isipe Masetónia tixinimoni.\n2 Ĩpirixititari Masetónia tixini. Aapokotxi apokaãpotakasaaki, isãpireãpotari Xesosi sãkire kãkitimoni. Isikataparaxiniretana. Eereka Akaia tixinimoni apoka.\n3 Iuaã ikaikota ipi ãti pakini kasiriti. Eereka Paoro kaiamapeka maporo ãki iereẽtiniua Síria tixinimoni isini ĩkapani. Iuasaaki, ikenakopiretari Xoteoakori okaenetiniri iua. Ininiãkara Paoro:\n—Masetónia tixinimonikanerako nikanapiriãko —itxa Paoro.\n4 Sópato inakori Peréia sitatxitikiri sari iuakata. Piho inakori ãkiri itxaua. Arisitako inakori, Sekõto inakori, Tesarónika sitatxitikini, ninoa apaka sari Paorokata. Kaio inakori Tepi sitatxitikiri apaka sari Paorokata. Txíkiko inakori, Tópimo inakori Ásia tixinikini, Tximótxio inakori pakini moianatari Paoro.\n5 Iuasaaki nota Arókasi inakori iuakata naua. Paoro imoianariakorikata ĩkiika isinina. Nota, nimoianariakorikata sari Paoro tikini. Tóatxi sitatxiti Paoro iãtapaua ate.\n6 Pão miãtiãkati nikiko õti napaka atoko, Piriposi sitatxiti aiereẽtaua maporo ãki Tóatxi sitatxiti asini ĩkapani. Sĩko pakini õti napaka atoko Tóatxi aãpoka. Iuaã aaõkitana Paoro imoianariakorikata. Iuaã anapari ãti semanati.\nPaoro Txĩkitakari Ipĩkari Iuaĩkana Auãki Inini\n7 Tomatiko õtisaaki Xesosi sãkire auiãkani apotiitaua komiri ixanakinina ĩkapani, Xesosi ipinini ixinikinina ĩkapani. Iuasaaki Paoro oerekanãtari Teoso sãkire. Apaĩkanõkapeka isãpirenauatapanika, kotxi katimatinĩkata isipe.\n8 Ate apotiitiniãtaãua aiko inopinita auakari iriko ãki. Iuaã auari kaiãopokori tirikapi poniãkari, ininiãkara papatakari.\n9 Iuasaaki ãtokori Etxiko inakori topãkanãta inopinita auakari sonaã. Paoro sãpirenauanãtapika, ininiãkara itapo inokaãpotari iua Etxiko. Eereka imaka. Iuasaaki ixipotorika. Xitipeka apoãkata. Ninoa miteẽkata iuamoni isinina, txamari !auaika.\n10 Ininiã Paoro katxaka, sa itxa iuamoni. Isirĩka iua ipĩkari nopini, imaarata itxari.\n—!Hĩpĩkarauatape. Auãkipanikari —itxana ninoa.\nIniniã iuaĩkana iua ãtokori auãkipeka itxa.\n11 Iposo atoko Paoro kanĩka iuaĩkana inopinita irikomoni. Komiri inika. Iposo atoko iuaĩkana ninoakata isãkirauanãtiniritika katimata itxa. Ikatimataãka atoko isipe Paoro.\n12 Eereka anikarina iua ãtokori aapokomoni. Ninoa iteene poxokoniuata iua auãkipanika inini.\nMiretomoni Sikiko Pirena\n13 Iuasaaki Paoro paniãtaua ate:\n—Hĩte sari maporoã Asosi sitatxitimoni. Imiriĩrako nota sari. Iuaã nota iereẽtaua hĩtekata —itxaua ate.\nIniniã ate sari iua apisa.\n14 Asosi sitatxiti Paoro aõkitaua ate. Iereẽtaua maporo ãki. Iposo atoko asa Mitxireni sitatxitimoni.\n15 Iuaãtaã aãpokasaaki, iuaĩkana apotorika. Ãti õti napaka atoko, anapari Kio inakori takote pokomiriĩ. Ãti õti napaka atoko, Samosi inakori pokomiriĩ aãpoka. Iuaĩkana ãti õti napaka atoko, aãpoka Mireto sitatxiti.\n16 Iuasaaki Paoro !inirekari Épeso ioporokoti apokitini, kotxi !inirekari auapokotini Ásia tixiniã. Ikatimaritaua, kotxi iposotiniãri, inirekari Xerosareẽ apokini. Pẽtekósitxi kiiniriti apisapanika apokini inireka.\nXesosi Sãkire Auiãkani Auĩteakori Õtãkikiko\n17 Ininiã Paoro Mireto sitatxiti auakasaaki, iokanapireta Épeso sitatxitimoni. Ipĩkapiretana Xesosi sãkire auiãkani auĩteakori.\n18 Ninoa apokasaaki, Paoro misãkiretana ninoa:\n—Himarotari merepitipanika Ásia tixini napokasaaki, eereka hĩtekata nauakasaaki, himarotari ikiniõtika nauini hĩtekata.\n19 Iuasaaki niparĩkauata Apiananiri nirekakiti nikamini. Na niuikaua. Iteene nitxiapata. Xoteoakori nirekari okinino, ininiã nimaxirexinire auapitika iuasaaki, iuaritika nikamari Apiananiri paniãtakiti.\n20 Himarotari na nikipatari ipixini Teoso sãkire. Nisãpiretapekai hĩte imakinika Teoso sãkire hĩte ereka hinini ĩkapani. Kãkiti apotiitiniãtaãua noerekai Teoso sãkire. Apaka nisari ãti haãpokomoni, eereka ãti haãpokomoni, eereka ãti haãpokomoni, nitxaãpota Teoso sãkire noerekinii.\n21 Xoteoakori, Xoteo minakaniua apaka nisãpiretari nimarotakiti Teoso oerekakiti maerekanitxi itakanapinina ĩkapani, Teoso paniãtakiti ikaminina ĩkapani. Nisãpiretari nimarotakiti Teoso oerekakiti, Xesosi Apiananiri sãkire auikinina ĩkapani.\n22 —Ininiã nota sariko Xerosareẽ, kotxi Erekari Matamatakoti paniãtano nota iuaã nisini. !Nimarotari kiatokouako ninaãkapaniko iuaã.\n23 Ikini sitatxiti nauakasaaki, Erekari Matamatakoti pinitano: \"Piteniko takapeẽkako kateia ãki iuaã. Iuaã pimisiritiko auapitikako,\" itxano. Iuananira nimarota Xerosareẽ napokasaaki.\n24 Ikara nimisiritiko sãkiretxiti kona mamakari nixinikakiti, kotxi kona nitiretari nauini ĩkorapokoriti. Xesosi Apiananiri paniãtakiti parĩkatxiti ninireka nikamini. Nipoxokoniritika nauini mapotõkirepe nitxako. Xesosi paniãtano Teoso iokanapirena erekari Teoso tiraõki nisãpiretini kãkiti.\n25 —Nisãpiretapekari Teoso auĩtetxi ininiãua pirena hĩte sauaki nauakasaaki. Uatxa nimarotari hĩte hĩkinika kona hãtamataikanoko nota.\n26 Ininiã hĩxinikapikariko nisãkire iaõka uatxa nisãpiretakiti. Kãkiti hĩte sauaki auakari pĩpinanakiniã, Teoso kimapore imimarotakaniã, kona nota xikani.\n27 Kotxi nisãpiretapekai hĩtemoni imakinika Teoso iokanapirena.\n28 Erepaniko, katokinani hĩtxako maerekati apokini hĩtemoni. Erekari Matamatakoti sikapekari kãkiti hĩtemoni Xesosi sãkire hõerekini ĩkapani, ininiãkara hinĩkatana ninoa. Soti auĩte nĩkatakani atokokana hĩtxauako. Ninoa hĩpiraakori atoko. Ininiã hĩtiretanako ninoa kãkiti, kotxi Teoso nakitiakori itxauana. Teoso ãkiri ipina ninoa ĩkapani, iua nakitiakori ininiuana ĩkapani.\n29 Nimarotari kãkiti apokapitikako hĩtemoni nota sini tikini. Ninoa nirekari ixipokinirina hĩparĩka Teoso ĩkapani. Xapakori patari imaĩkini monõkoni atoko itxako ninoa hĩte sauaki imonõkoni apokini. Ininiã erepaniko. Katokinani hĩtxako.\n30 Ãti õti kãkiti hĩte oereẽkini sãpiretakiti na atãoni. Koketakori sãkiretxiti isãpiretana apanakini Xesosi sãkire auiãkani. Ikara xika apanakini auikari ninoa sãkire, ininiãkara isanako ninoakata. !Auikaikarina hĩte sãkire.\n31 Ininiãkara erepaniko. Hĩxinikariko ipi anokanani ãti anokanani pakini nota õtãkikanãtai hĩte. Noerekanãtai hĩte Teoso sãkire ĩkanõka, pokamara pakini. Ikiniõtika noerekai hĩte. Nitxiapata nõtãkikasaakii, kotxi nitiretai.\n32 —Uatxa nisikai hĩte Teosomoni, iua nĩkatinii ĩkapani. Nitakanapari Teoso sãpirena hĩtekata, kotxi iua sãpiretari isikinii ikinipoko erekari. Iuara sikaposotiiretai hĩte. Iuara sikai hĩte erekari inĩkatakiti, inakitiakorimoni isikini ĩkapani.\n33 !Nixikotari apanakini. !Nimaãkatari itxineirote, imãkana pakini.\n34 Hĩte imarotapitikari notaka parĩkauata imakinika ninireẽkiti, nimoianariakori nireẽkiti apaka niamotini ĩkapani.\n35 Ikara atoko aparĩkauatiniã, atiretana kãkiti maposotakaniua. Nota parĩka oerekapekai hĩte ikara atoko hĩkamini. Maxinikari Xesosi Apiananiri sãkire. Iua txari: \"Teoso takari erekari kãkitimoni iua amonitakiti apakapakasaaki. Teoso takari apia erekari sikarauatakarimoni,\" —Paoro txana ninoa Épesokinimoni, Teoso sãkire auiãkani auĩteakorimoni.\n36 Iuasaaki Paoro kapotoreẽkaua ninoakata. Imisãkiretarina Teoso.\n37 Ninoa ikinimane txiapakata. Imaarãkarina Paoro, apitxoka itxarina. Itakapiretanaparina.\n38 Apiata imatinanina, kotxi Paoro sãpiretana ninoa, !aõkitaikarina iua. Isana iuakata maporomoni.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/AC20.html","date":"2023-02-08T21:28:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500904.44\/warc\/CC-MAIN-20230208191211-20230208221211-00231.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999858141,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999858140945435}","num_words":814,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.156,"stopwords_ratio":0.244,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"6\nAmarini Pirena\n1 Hĩte amariniakori, hĩkĩpitanako hĩri, hinoro pakini sãkire, kotxi ikara Apiananiri paniãtakiti. Atão pikĩpitanako ninoa sãkire.\n2 Kitxakapirĩka Teoso sãkire paniãtaua:\nHĩpaxitanako hĩri, hinoro pakini.\nIkara Teoso paniãtakiti hĩkaminiã, Teoso sikaenetakiti isika hĩtemoni. Mitxi Teoso paniãtakiti !auari Teoso sikaenetakiti.\n3 Hĩri, hinoro pakini sãkire hĩkĩpitiniã, ia isikaenetakiti apokapitikako hĩtemoni. Hĩkĩpitiniãri ninoa sãkire, erekari hãuini. Hĩkĩpitiniãri ninoa sãkire, hãuiniritika kiomãtxi hĩtxauako.\nIrĩtxi Pirena\n4 Hĩtepekana irĩtxiakori, kona hĩtxĩkitakapena hamariteakori omanãkarauatini atão minakati hĩkamini xika. Hõerekanako Apiananiri nireẽkiti ikaminina. Hõerekanako Apiananiri sãkire imarotinina.\nNitiritxi Pirena\n5 Hĩtepekana nitiritxiakori amotakoni, hĩkamariko hĩauĩteakori ĩkorapokoriti auakani paniãtakiti. Hĩpaxitanako ninoa. Hĩpĩkariko ninoa manirekakiniti hĩkamini. Hãkixinireẽ hinirekariko ninoa nireẽkitinoka hĩkamini. Kristo paniãtakiti hĩkamini atokokana, hĩkamariko ninoa paniãtakiti.\n6 !Hĩparĩkauatapeko hĩparĩka erekari apanakini atamatini ĩkapani ĩkapani, kotxi iuasaaki hinirekari ninoa poxokotinii. Kristo nitiriakori hĩtxaua, ininiã hĩparĩkauata Teoso nireẽkiti hĩkamini, kotxi hãkixinireẽ ikaranoka hinireka hĩkamini.\n7 Hĩkamariko hĩparĩka ikinika hĩpoxokoniritika, hinirekiniritika. Apiananiri ĩkapani hĩparĩkauatini atokokana, hĩparĩkauatako hĩauĩte ĩkorapokoriti auakari ĩkapani.\n8 Kotxi himarotari Apiananiri sikariko parĩkatxi ĩki kãkitimoni, ikinipoko erekari ikamakiti ĩki. Nitiritxi iamotakoni, apaka nitiritxi miamotakoni Kristo nakitiakori apakapariko erekari ikamakitina ĩki.\nPatrão Pirena\n9 Hĩtepekana patrão, ia atoko inakari hĩkamako hinitiriakorimoni. !Hĩtxapiri hinitiriakori: \"Ikinika nota paniãtakiti himakamakaniã, iteene nimisiritai hĩte,\" kotxi hĩte patrãote aua apaka iaxiti. Iua Teoso. Teoso kamakiti poiãorimoni, iua atokotxikana ikamakiti auĩtetximoni.\nKãkiti Xinire Tokapare\n10 Nitariakori, ia nisãkire mapotõkire: Katapara hĩtxako. Hĩkosekataparatariko Apiananiri tapara, kotxi kaposotiireri iua.\n11 Sotato ieretakari iĩto tokapare, neenamatxi ikamini apisapanika. Iua atokokana Teoso sikaua axinire tokapare, ininiã maeretakariko ikinika ikara axinire tokapare, kotxi neenamatxi auapitika Satanasikata. Iua paimatireri. Ixinikaxititapekari itxĩkitakiniua maerekati akamini.\n12 !Aneenamauata kãkitikata. Aneenamauata maerekani matamatakoni auĩteakorikata, ikinika maerekani matamatakoni kaposotiirerinikata. Aneenamauata auĩtetxiakorikata ĩkorapokoriti ipiaã auakanikata. Aneenamauata ikinipoko maerekani matamatakoni iaxiti auakanikata.\n13 Ininiãkara hĩeretakariko ikinika Teoso sikakiti hĩxinire tokapare. Ininiã maerekati apokasaaki, !inokai. Kona hĩrika. Kona himiteka. Hĩokanatari Satanasi isini. Hĩte kãiata.\n14 Sotato iposope ineenamauatini atoko hĩtxako. Sotato takari ipakiomatare. Ipakiomatare maĩkari ikinipoko iĩto tokapare. Sotato pakiomatare atoko itxa hĩxinire tokapare maĩkiko. Atão inakari sãkiretxiti itxaua iua. Ininiã hĩtakariko ikara hĩpakiomatare.\nSotato takari itorota koana, itorota tokapare ĩkapani. Sotato torota koana atoko itxa hĩkamakiti atão inakarinoka. Ininiã hĩeretakariko ikara hĩtorota tokapare.\n15 Sotato kiti apaka iposope ineenamauatini, kotxi itakari ikiti mata ikiti tokapare ĩkapani. Sotato kiti mata atoko itxa Teoso iokanapirena erekari aanikapiretakiti kãkitimoni. Ikara iokanapirena sãpiretaua Teoso !imisiritaikaua, isãkire aãuikasaaki. Ininiã hĩeretakariko ikara hĩkiti mata.\n16 Sotato maĩkari itokapare, iĩto imokaiakari xiripi minokakani ĩkapani. Xiripitxi tirinakari itokaparemoni apokasaaki, oaka. Iua tokaparetxi atoko itxa Teoso sãkire auikiko. Iteene hãuikiniãri Teoso sãkire Satanasi !iposotari inokinii maerekatiã. Ininiã himaĩkariko ikara tokaparetxi.\n17 Sotato takari ikii tokapare metao kamakori. Sotato kii tãta atoko itxa amaerekani makatxakiko aimarotini. Ikara imaroretxi axinikakiti akii tokapare itxaua. Ininiã hĩtakariko ikara hĩkii tãta.\nSotato anikaro iouata mitaro. Oa iouata mitaro atoko itxa Erekari Matamatakoti sãpiretiniua Teoso sãkire. Ininiã himaĩkaroko oa iouata mitaro.\n18 Himisãkiretariko Teoso ãtipirika. Hamanaãriko, Erekari Matamatakoti nireẽkiti iaõka hãpakapini. Araõkire hĩtxako. !Hĩtakanapapiri hĩsãkirauatini Teosokata. Hamanaãriko Teoso, ikinimane inakitiakori nireẽkiti isikinina.\n19 Himisãkiretari Teoso nota ĩkapani apaka. Hamanaãri Teoso, isãkire isikinino nisãkirauatakasaaki, nitaparaxinireritika nisãkirauatini ĩkapani, kotxi ninirekari Teoso iokanapirena erekari nisãpiretiniri kãkiti. Mitxi Teoso iokanapirena erekari !kimarotikori.\n20 Uatxa Teoso iokanatano nota kãkitimoni, iokanapirena erekari nisãpiretini ĩkapani. Ikara nisãpiretini xika, kateia ãki naua nota uatxa. Hamanaãri Teoso, isãkire nitaparaxinireritika nisãpiretini, kotxi ikara inakari niparĩka.\n21 Niokanatari Txíkiko inakori hĩtemoni. Aĩtari atiretakiti iua. Apiananiri nitiri itxaua. Atão iparĩkauata Apiananiri ĩkapani. Iua sãpiretaiko hĩte nota pirena. Ikara atoko himarotariko nauini, nikamakiti pakini. Iua sãpiretai ikinipoko nota pirena.\n22 Ininiã niokanatari iua hĩtemoni ate pirena himarotini ĩkapani, isikataparaxiniretinii hĩte ĩkapani.\n23 Nitariakori, aĩri Teoso, Apiananiri Xesosi Kristo pakini kamaerekaxiniretai. Itiretaina hĩte. Itxĩkitakaina Teoso sãkire iteene hãuikini.\n24 Teoso sikari ikinipoko erekari aãuĩte Xesosi Kristo ãtipirika tiretakanimoni. Ameẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/EP6.html","date":"2023-01-30T18:43:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499826.71\/warc\/CC-MAIN-20230130165437-20230130195437-00288.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999765158,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999765157699585}","num_words":582,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.147,"stopwords_ratio":0.259,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"3\nPaoro Sãpiretari Teoso Sãkire Xoteo Minakonimoni\n1 Ikara atoko ininiã, nota Paoro kateia ãki naua, hĩte Xoteo minakaniua Xesosi Kristo sãkire nisãpiretini xika. Kateia ãki naua, kotxi nauikari Xesosi sãkire.\n2 Hĩkenakopiretapekari parĩkatxi Teoso sikakiti notamoni, isãkire Xoteo minakaniua nisãpiretini ĩkapani. Ikinipoko erekari isika notamoni, hĩte nisãpiretini ĩkapani.\n3 Teoso oerekapekano kãkiti mitxi mimarotakiniti. Mitxi axapitiki ikara Teoso oerekakiti niõkatsopatapeka hĩtemoni.\n4 Uatxa ia hãtatsopatakasaaki, hĩposotari himarotiniri nimarotakiti, kãkiti mitxi mimarotakiniti, Kristo parĩka kãkiti ĩkapani.\n5 Kitxakapirĩka kãkiti kona imarotari ikara Kristo parĩka kãkiti ĩkapani. Uatxa Erekari Matamatakoti oerekari ikara Xesosi iokanatakinimoni. Apaka oerekari ikara Teoso sãkire sãpiretakanimoni. Teoso parĩkanoka ikamana ninoa.\n6 Nisãpiretai hĩte kãkiti mitxi mimarotakiniti. Xoteo minakaniua apakapariko Teoso nĩkatakiti itixineẽ, Xoteoakori apakapiniri atokotxikana. Xoteo minakaniua, Xoteoakorikata Kristo ĩto atoko itxauana. Xoteo minakaniua apakapariko Teoso sikaenetakiti, Xoteoakori apakapiniri atokotxikana. Teoso iokanapirena erekari sãpiretari kãkiti isikaenetakiti, kotxi isikari Kristo, Xoteoakori maerekani, Xoteo minakaniua maerekani apaka imakatxakini ĩkapani. Ikara kãkiti mitxi mimarotakiniti.\n7 Teoso iokanatano nota kãkitimoni iua iokanapirena erekari nisãpiretini ĩkapani. Ikara parĩkatxi isikano, kotxi ikinipoko erekari Teoso sikano nota iposotiireẽ.\n8 Itomaneri Teoso nakitiakori poiãorini, iuaritika nota poiãori nininiua atoko inakari !auari. Iuaritika Teoso sikano ikinipoko erekari, kotxi iokanatano Xoteo minakonimoni erekari Kristo auakiti nisãpiretinina ĩkapani. Ikara erekari !ixipoka. Itori. !Kimarotikori ikinipoko erekari Kristo auakiti.\n9 Apaka Teoso nirekari noerekiniri ikinimane, ikara mitxi imimarotakiniti, Teoso nakitiakori tiretakakiniua. Itixi kamikosaaki, Teoso kipatari ikara kãkiti mimarotakiniti. Ikipatiniritika uatxa ikara noerekari ikinimane. Teoso kamakasaakiri itixi, Xesosi Kristokata ikamari ikinipoko. Mitxi kona xatiki !auari.\n10 Uatxa Teoso nirekari imereẽkini oerekiniri ikinipoko Teoso imarore auĩtetxiakori matamatakonimoni, Teoso tixine auakanimoni.\n11 Itixi kamiko apisapanika, ãtipirika Teoso nirekari aãuĩte Kristo Xesosi kaminiri ikinika inirekakiti kãkiti ĩkapani.\n12 Kristo kamakiti ate ĩkapani aãuikiniã, aposotapitikari aãpokini Teosomoni, ininiã !kapĩkareua Teosomoni aãpokini. Ataparaxinireritika asari iuamoni.\n13 Ininiãkara nõtãkikai hĩte. !Himatinaniuatape nimisiritiko xika. Nimisiritaãka hĩte ĩkapani, Xesosi sãkire hãuikini ĩkapani, ininiã hĩuikariko nimisiritiko. Teoso auiritari nimisiritiko, kotxi iua iteene tiretai hĩte.\nIuaĩkana Paoro Misãkiretiniri Teoso\n14 Teoso nirekakiti kãkiti ĩkapani nixinikasaaki, nikapotoreẽkaua aãuĩte Xesosi Kristo iri apisatoõ, nimisãkiretiniri ĩkapani.\n15 Ikinimane Teoso nakitiakori, itixine auakani, apaka ikinimane ĩkorapokoriti auakani apakapari iua uãka.\n16 Ia atoko nimisãkiretari Teoso hĩte ĩkapani: \"Peerekai pite. Ikinipoko erekari aua pitemoni. !Ixipoka ikara erekari. Ininiãkara, pisikaposotiiretana Épeso auakani ãkixinire. Ninirekari Erekari Matamatakoti iteene sikataparatinina ninoa ãkixinire.\n17 Ninirekari iteene auikinirina Kristo sãkire, ininiã Kristo auapika ãkixinireẽna. Ninirekari ninoa iteene imarotiniri pite tiraõki. Takari kotsa kipatxi erekari ãki auini atokokana, ninirekari ninoa kaikotini pitekata pitiraõki sikataparatinina ĩkapani. Imarotiniãrina pitiraõki, !irikana. !Ikamarina maerekati.\n18 Ninirekari ninoa, pinakitiakori, apanakini pinakitiakori pakini, imarotiniri Kristo tiraõki kãkiti ĩkapani, kotxi Kristo tiraõki !ixipoka. !Kaiãotikori iua tiraõki.\n19 Kãkiti kona posotari imarotiniri ikinika Kristo tiraõki. Ninirekari ninoa Épeso auakani apakapiniri ikini sereti erekari pisikakiti ãkixinireẽna, pite atão imarotinina ĩkapani.\" Ikara atoko nimisãkiretari Teoso hĩte ĩkapani.\n20 Ininiã uatxa maxinikariko iua. Kaposotiireri apiatakari itxaua. Ikinipoko iposota ikamini. Imaposotakiniti !auari, ininiã ikinika aamanaãkiti, ikinika axinikakiti pakini, iposota ikamini. Ari, apikomoni iposota ikamini ate ĩkapani. Axinikakiti, aamanaãkiti poiãoka. Apiata iposotiire. Iua posotiire parĩkauata aãkixinireẽ.\n21 Ininiã Teoso mereẽkini kitxakapirĩka auakani, uatxa auakani, katana auakani pakini ãtipirika txariko Teoso: \"Peerekai pite. Apiananiri pitxaua.\" Ikara atoko itxana, kotxi Xesosi Kristo makatxakari amaerekani Teoso anaakori aniniua ĩkapani. Ameẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/EP3.html","date":"2023-01-31T09:30:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499857.57\/warc\/CC-MAIN-20230131091122-20230131121122-00835.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999859333,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.999985933303833}","num_words":500,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.152,"stopwords_ratio":0.306,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"6\nSetxi Kikiakori Mereĩko\n1 Xesosi sãkire auiãkani apiaãpota. Iuasaaki Xoteoakori Kreko sãkire imarotakani taparakienatana apanakini Xoteoakori. Itxana:\n—Atekata auakani sitoakoro tikinitakoni kona apakapari nipokori ikiniõtika apanakini tikinitakoni apakapiniri atoko —itxana ninoa.\n2 Ininiã Xesosi iokanatakini tosi pakini pĩkapiretana ikinimane Xesosi sãkire auiãkani. Itxana:\n—Kona erekari ate takanapiniri Teoso sãkire aõerekini asikakienarauatini ĩkapani.\n3 Ininiã setxi kikiakori himereẽko, ikara parĩkatxi ikaminina ĩkapani. Himereẽna Erekari Matamatakoti paniãtakitinoka kamakani. Himereẽna kimarorerini. Ininiã asikana ia parĩkatxi ikaminina, sitoakoro tikinitakoni isikakienatinina ĩkapani.\n4 Ininiã atepekana, Teoso amisãkireta. Isãkire aõereka. Ikaranoka akamako ikiniõtika —itxana.\n5 Ikinimane Xesosi sãkire auiãkani apokaerekatari Xesosi iokanatakini sãkire, ininiã ninoa mereẽri Estevão. Iua iteene auikari Teoso sãkire. Erekari Matamatakoti paniãtakitinokara ikama. Apaka imereẽna Piripima, Porókoroma, Nikanooma, Tximoma, Pamenama, Nikoraoma pakini. Iua Nikorao Ãtxiokiakiri itxaua. Mitxi Xoteo minakatiua iua, eereka imamakaua. Xoteopeka itxapekaua.\n6 Xesosi sãkire auiãkani minana ninoa Xesosi iokanatakinimoni. Ininiã Xesosi iokanatakini misãkiretari Teoso. Iuakona itakana ninoa nopini, ikara Teoso parĩka ikaminina tĩkane.\n7 Ikara atoko ininiã, Teoso sãkire iaripireta apikoxiti. Ininiã mokatanitika kaiãori Xerosareẽ auakani auikari Xesosi sãkire. Ito sasetotxiakori apaka kĩpitari Xesosi sãkire.\nEstevão Maĩkiko\n8 Estevão iteene auikari Xesosi sãkire. Teoso posotiire aua iuamoni. Kaposotiireri iua, ininiã ikamari kãkiti mimarotakiniti. Ikamari posotiiretxi, Teoso posotiire oerekini ĩkapani.\n9 Txamari ãtikaka kikiakori !inirekari iua. Ninoa ãti Xoteo apotiitiniãtaãua aikoti sikani. Ninoa \"Ninoaka nireẽkiti kamakani\" akiritaãkana. Ninoa Sireni sitatxitikini, Arexãtria sitatxitikini, Sirísia tixinikini, Ásia tixinikini pakini. Ninoa iteene misãkiretakakaua Estevãokata, kotxi !auikarina iua sãkire.\n10 Txamari Estevão sãkirauataka atoko, !kasãkireikana, kotxi Erekari Matamatakoti sikaimaroretari iua Estevão.\n11 Ininiã ninoa sikari txineiro apanakini kikiakorimoni Estevão apoĩtinina ĩkapani. Ininiã ninoa txineiro apakapakani txari:\n—Ate kenakotari iua, Moisesini imisãkirepiretini, Teoso apaka imisãkirepiretini —itxana.\nTxamari na atãoni isãkirena.\n12 Ikara isãkirena xika, kiomãtxiakori, kaiõkatsopareriakori, apanakini kãkiti pakini naiataua, ininiãkara imaĩkarina Estevão, kõtãkikarerinimoni anika itxarina iua.\n13 Eereka iminana apanakini, Estevão imisãkirepiretinina ĩkapani. Ninoa txari:\n—Ia kiki misãkirepiretapikari Teoso misãkiretiko aikoti. Apaka kona inirekari Moisesi paniãtakiti.\n14 Ate kenakotari iua sãkire: \"Xesosi Nasareekiri xipokariko Teoso misãkiretiko aikoti. Ixipokariko akiomaneakorini sãkire Moisesini paniãtakiti.\"\nIkara atoko aãpirena ikamana ninoa.\n15 Ikinimane ninoa kãkiti õtãkikakani atamatari Estevão toõ. Teoso nitiri iaxitikiri toõ atokokana itxa Estevão toõ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/AC6.html","date":"2023-02-01T23:20:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499953.47\/warc\/CC-MAIN-20230201211725-20230202001725-00247.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999873638,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999873638153076}","num_words":333,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.153,"stopwords_ratio":0.306,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"7\nXesosi Itariakori Mauikakaniri Isãkire\n1 Eereka Xesosi kaikotapanika Kariréia tõpa. Kona Xotéia tõpa !ikaikota iuasaaki, kotxi iuaã Xoteo auĩteakori nirekari okiniri.\n2 Iuasaaki Xoteo kiinirite Papiri inakori kaiama atokopekari.\n3 Ininiã Xesosi itariakori misãkiretari iua:\n—Posipika uai. Pisãkire auiãkanimoni Xotéia auakanimoni pisa. Ninoa apaka nirekari itikiniri pikamakiti.\n4 Kãkiti nirekiniãri iteene imarotaãka, !ikipatari ikamakiti. Pite kamanãtari posotiiretxi uai Kariréia tõpa. Pisa Xotéiamoni. Iuaã poerekari piposotiire ikinimane imarotinii ĩkapani —itxana.\n5 Ikara atoko itxarina Xesosi, kotxi itariakori apaka iuasaaki kona auikapanikari isãkire.\n6 Ininiã Xesosi apakapapiretana:\n—Iuaã nisini keto kona apokapanika. Apakata ikiniõtika Xotéia tõpamoni hĩte sini,\n7 kotxi kãkiti !omanatai hĩte. Notananira omanataãka, kotxi nisãpiretari maerekati kãkiti kamakiti.\n8 Erekari hĩte sini kiinirimoni. Kona nota sapani uatxa. Nisini manapi apokasaaki nisa —itxa Xesosi.\n9 Itariakorimoni ikara inaka atoko, ikaikotapanika Kariréia tõpa.\nXesosi Sari Papiri Kiiniritimoni\n10 Itariakori kiinirimoni ĩkiikapeka. Ninoa tikinimoni isa Xesosi. Iuasaaki !kasãpirenari kiinirimoni isini tĩkane. Ininiã kãkiti mimarotakinitika isa.\n11 Xoteo auĩteakori nitapiimari Xesosi kiinirisaaki. Ipimaãri kãkiti:\n—Ĩtapari Xesosi?\n12 Kãkiti iuaã auakani sãkirauata Xesosi pirena. Apanakini txari:\n—Peerekari Xesosi.\nApanakinipekana:\n—Kona erekari. Imisirienetari kãkiti —itxana.\n13 Kona kãkiti sãkirauata Xesosi uãka Xoteo auĩteakori takote, kotxi ipĩkana.\n14 Mapaõtinoka kiiniri xipokini apisapanika, Xesosi sari Xotéia tõpamoni. Isari Teoso misãkiretiko aikotimoni. Iuaã oerekarauata.\n15 Xoteoakori tsorĩkaãnãta Xesosi sãkire ikenakotakasaakina:\n—Kininiãpa ere kiki paimatireri. Kona apaiaõkarauata —itxanãtana.\n16 Ininiã Xesosi apakapapiretana:\n—Na nota imaroreni noerekai hĩte. Iua niokanatakiri imarorera noerekai hĩte.\n17 Kãkiti Teoso nirekaãkiti nirekaãkani imarotari noerekiniri Teoso imarorenoka. Ninoa imarotari nimoerekakaniri notaka nimarore.\n18 Kãkiti iuaka isãkire sãpiretakari nirekari apanakini iuikiniri iua. Kãkiti Teoso sãkirenoka sãpiretakari nirekari iuikiniri Teoso ipaniãtakiri. Ikara atoko inakari kãkiti sãkire atãonoka. !Ikamari maerekati.\n19 Moisesini oerekai hĩte Teoso sãkire, ipaniãtakiti iõkatsopatakori. Txamari kona hĩte kamari Teoso paniãtakiti. Kona ãtika hĩte kamari ipaniãtakiti, kotxi hinirekari hõkinino nota —itxana ninoa.\n20 Ininiã ninoa apakapapiretari:\n—Maerekati matamatakoti auaĩtotai pite. Kiripa kinirão okaka txai pite? Iua maerekati matamatakoti xika ikara atoko pitxa pisãkire —itxarina.\n21 Ininiã Xesosi:\n—Nota kamari posotiiretxi tomatikoõtxitisaaki, iua kiki matĩpokotakati nimakananitakasaaki, ininiãkara hĩte tsorĩkaãta. Hĩuãkatari niparĩkauatini.\n22 Txamari hĩte apaka parĩkauata tomatiko õtisaaki, kotxi hĩkamari Teoso takaõtxikare hamarite ĩtoã tomatiko õtisaaki. Moisesini paniãtai Teoso takaõtxikare hĩkamini hamarite ĩtoã oito õti iua auakasaaki. Ari hinirimane kitxakapirĩkarini, Moisesini apisapanika, oerekapekari ikara atoko inakari hĩkamini.\n23 Ininiã hĩte kamari Moisesi paniãtakiti tomatikoõtxitisaaki. Ikara atoko ininiã, kinirepa hĩte omanatano nota, iua kiki erekapeka nitxĩkitakini xika tomatikoõtxitisaaki?\n24 Iteene pimimarotakanisaakiri ãti kamakiti, kona pakiritapiri: \"Iua kamari maerekati,\" kona pitxape. !Papoĩtapiri ãti. Atão inakarinoka pinita, atão pimarotini ĩkapani —itxa Xesosi.\nXesosikani Teoso Mereẽkiti Txataua?\n25 Apanakini kãkiti Xerosareẽ auakani txanãtari:\n—Ere kikikani ninoa kinirão okaenetakitikani?\n26 Hãtamatari. Iua sãkirauanãta kãkiti apisatoõ. Kona kapĩkareri iua. Auĩtetxiakori !kasãkirena. Atauako aãuĩteakori auikatari isãkire atxiĩti? Atxiĩti auikatarina Xesosi Teoso mereẽkiti aiãtapanãtakiti ininiãua?\n27 Atão Teoso mereẽkiti aiãtapanãtakiti apokasaaki, kona kimarotikori iua ininimoni. Ate amakinika imarotapitikari iua Xesosi ininimoni. Kariréiakiri iua, ininiã Xesosi Teoso mereẽkiti aiãtapakiti !itxaua —itxanãtana.\n28 Teoso misãkiretiko aikotiã Xesosi oerekarauanãtakasaaki, itaparasãkireritika ipimaãna kãkiti iuaã auakani:\n—Atauako hĩte imarotatano nota? Atauako himarotatari nota ininimoni? Kona notaka iokanataua kãkitimoni. Niokanataãka. Nota paniãtakari atãonoka isãkire. Kona hĩte imarotari iua.\n29 Nota imarotari iua, kotxi iua auiniãtaãkirikarano nota. Iuara iokanatano kãkitimoni —itxa Xesosi.\n30 Iuasaaki auĩtetxiakori nirekamari imaĩkinirina. Kona kamaĩkikori, kotxi imaĩkiko manapi kona apokapanika.\n31 Ninoa auĩtetxiakori kona auikari Xesosi sãkire, iuaritika itomaneri kãkiti auikari Xesosi Teoso mereẽkiti kãkiti iãtapakiti ininiua.\n—Iua kiki inipitikara Teoso mereẽkiti aiãtapakiti itxaua, kotxi ãti posotiiretxi apiari kamakari !auari —itxanãtana.\nSotatoakori Iokanatiko Xesosimoni\n32 Pariseoakori kenakotakasaakiri kãkiti sãkire ikara atoko inakari, ninoa, sasetotxi auĩteakori pakini iokanatari sotatoakori Xesosi imaĩkinina ĩkapani.\n33 Sotatoakori apokasaaki iuamoni, Xesosi txari kãkiti iuaãtaã:\n—Mapaõtinoka hĩtekata nauako. Eereka nisa nipaniãtakirimoni.\n34 Hinitapiikamano, !hãpokapanino. Nisinimoni kona hĩte posotari hĩsini —itxa Xesosi.\n35 Auĩtetxiakori ninoakakarika isãkirauatana:\n—Amonipa isa atxiĩti, ate mapokakaniãri iua? Atauako õtakoxiti isatako Xoteoakori iarikakanimoni, ãti uãka sauaki Xoteoakorimoni? Atauako oerekatari Xoteo minakaniua?\n36 Kotxi iua sãkire: \"Hinitanoko. !Hãpokano nota. Kona hĩte posotari nota sinimoni hĩsini,\" itxa sãkireta. Ate !imarotari isãkire —itxanãtakakana.\nÃparaã Kãkiti Auãkitaãkari\n37 Kiiniri mapotõkire õti apiapoxokonita. Iua õti Xesosi tima kãkiti sauaki. Itaparasãkireritika isãpirenauata ikinimane kenakotiniri ĩkapani:\n—Piposonatakasaaki, notamoni pinako piãtini ĩkapani.\n38 Teoso sãkire iõkatsopatakori txari:\nNota sãkire auiãkari ãkixinireẽ aua amomo atoko inakari. Iua ãparaã txĩkitakari kãkiti auãki inini.\n—itxa Xesosi.\n39 Iua Erekari Matamatakoti amomo atoko itxa. Xesosi sãkire auiãkari apakapariko iua Erekari Matamatakoti. Iuasaaki Xesosi sãkirauatakasaaki, iua Erekari Matamatakoti kona siãkapanika kãkitimoni, kotxi Xesosi kona kanapiriãpanika Teoso tixinemoni.\n40 Ikara Xesosi sãkire ikenakotakasaaki itori kãkiti txari:\n—Atãopitikara ikira kiki Teoso sãkire sãpiretakari aiãtapakiti itxaua.\n41 Apanakini txari:\n—Iua Teoso mereẽkiti aiãtapakiti itxaua.\nApanakinipekana:\n—Teoso mereẽkiti aiãtapakiti, Kariréiakiri !itxaua.\n42 Teoso sãkire iõkatsopatakori sãpiretari Teoso mereẽkiti aiãtapakiti, Taviini apika mekaniri itxaua. Iua iponaniãko Pereẽ sitatxiti Taviini auiniãtaã —itxana.\nIkara atoko itxanãtana, kotxi kona imarotarina Xesosi iponaniiniãtaã Pereẽ sitatxiti.\n43 Iuasaaki apanakini auikari Xesosi sãkire. Apanakinipekana !auikari Xesosi sãkire.\n44 Apanakini nirekamari imaĩkiniri Xesosi iuasaaki, iuaritika iua maĩkakari !auari.\nSotatoakori Kanapiriã Xoteo Auĩteakorimoni\n45 Ininiã sotatoakori kanapiriã sasetotxi auĩteakorimoni, pariseoakori pakinimoni. Ininiã ipimaãna:\n—Kinirepa kona himinari Xesosi uaimoni?\n46 —Apia imatiresãkireta iua. !Auari kãkiti iua atoko ina sãkiretakari, ininiãkara !apakata amaĩkiniri iua —itxana sotatoakori.\n47 Ininiã pariseoakori omanãkarauata.\n—Atauako iua misirienetai hĩte apaka? Iua txĩkitakai hĩte isãkire hãuikini.\n48 !Auari auĩtetxi iua sãkire auiãkari. !Auari pariseo iua sãkire auiãkari.\n49 Kãkiti miĩkitetinanira auikari Xesosi sãkire. Xesosi sãkire auiãkari kona imarotari Moisesini paniãtakiti. Ininiãkara Teoso misiritanako ninoa —itxa pariseoakori sãkire.\n50 Iuasaaki Nikotemo inakori iuaãtaã aua. Pariseo itxaua. Iua õti apisapanika iuara sari Xesosimoni ĩkanõka imisãkiretiniri ĩkapani. Ninoa ikara atoko isãkirauatakasaaki, Nikotemo misãkiretana ninoa:\n51 —Kãkiti kamakiti isãpiretini apisapanika, \"maerekati ikamakiti,\" kona hĩtxape. Ikara atoko itxa Moisesini oerekasaakiua ate —itxana.\n52 Ininiã ninoa pariseoakori:\n—Atxiĩti pite Kariréiakirikai apaka, Xesosi atoko? Iteene patatsopatariko Teoso sãkire iõkatsopatakori. Iua iteene patatsopatakasaaki, iuasaakiikarako pimarotariko !auari Teoso sãkire sãpiretakari, Kariréia tõpakiri —itxarina iua.\n53 Eereka ikinimane sari aapokomonina.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/JN7.html","date":"2023-01-27T01:56:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764494852.95\/warc\/CC-MAIN-20230127001911-20230127031911-00088.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999949932,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999949932098389}","num_words":902,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.34,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"15\nXesosi Atão Itĩkaretsa Itxaua\n1 Ininiã eereka Xesosi txari:\n—Atão itĩkaretsa nitxaua nota. Itĩkaretsa nĩkatakari itxaua niri.\n2 Isauakaro otsa marito, kotxi kona kariro oa. Otsa iriuatakaropekana iua kisauakaro omapotõkirenoka, iteene oriuatini ĩkapani.\n3 Hĩte poirepeka hĩtxa. Nisãkirenanira oeretai hĩte.\n4 Okanotsa atokokana hĩtxaua. Nota itĩkaretsa atoko nitxaua. Ininiã hĩpitxaka notamoni. Ikara atoko hininiã, hĩkaikota notakata. Ininiã nota kaikotapika hĩtekata. Ikara atoko hininiã, hĩriuatapitika. Ikara atoko hininiã, erekarinanira hĩkama. Hĩriuatiniã, ininiã erekari hĩkama. Notamoni himapitxakakaniã, kona hĩposotari hĩkaminiri erekari. Kona hĩriuata, kotxi nota tapara !apokari hĩtemoni. !Karii hĩte. Okanotsanoka auiniã, kona kariro. Notakata hãuapininiika hininiã, amãtiiri auapitika.\n5 —Nota itĩkaretsa nitxaua. Hĩte nikanotsa hĩtxaua. Notamoni pitakakari ãtipaniriko oripaniko. Notakata himauakaniã, kona xapitiki kona hĩposota hĩkamini.\n6 Nota sãkire mauiãkati okanotsa ipinakari atoko itxa. Txiarokakari atoko itxa. Kãkiti apotiitari okanotsa ipinakari. Eereka okari xaminaã arikini ĩkapani. Iua atokokana aĩri Teoso misiritari isãkire mauiãkani.\n7 Notamoni hĩpitxakiniã, hĩkenakotiniãri nipaniãtakiti, hinirekaãkiti hamanainiãno, ininiã nisikapitikai hĩte.\n8 Ito hĩriuatiniã, kãkiti txariko niri: \"Peerekai.\" Hĩte iriuatiniã, ininiã hĩte atão oerekariko apanakinimoni atão nimoianariakori hininiua.\nHĩtiretakakiniua Pirena\n9 —Niri tiretinino atokotxikana, nitiretai hĩte. Kona hĩtakanapapiri nitiraõki.\n10 Hĩkĩpitiniãri nisãkire, ininiã nitiraõki kaikotapika hĩtekata. Nota atokokanerako hĩtxako. Nota kĩpitari niri sãkire, ininiã niri tiraõki kaikotapika notakata.\n11 —Ikara atoko nitxai hĩte, nipoxokoni hĩtemoni kaikotini ĩkapani. Ikara atoko ininiã, poxokonitxi xãpokako hĩxiniremoni.\n12 Ia nipaniãtakiti: \"Nota tiretinii atokotxikana, hĩtiretakakauako.\"\n13 Pipininiã pimoianariakori mapinakani ĩkapani, ininiãkara iteene pitiretana ninoa. Ikara tiraõkitxi apiatakari.\n14 Nipaniãtakiti hĩkaminiã, atão nimoianariakori hĩtxaua.\n15 Uatxa !nixinikaikari nitiritxi hininiua, kotxi nitiritxi kona imarotari iauĩte xinikakiti. Uatxa atão nimoianariakori hĩtxaua, kotxi ikinipoko niri oerekakiti nisãpiretapekai hĩte.\n16 Kona hĩteni mereẽno nota. Notara mereẽi hĩte hĩriuatini ĩkapani. Ninirekari hĩriuatini. Ninirekari kãkiti nota sãkire hĩsãpiretakini txipokori maxipokakati atoko ininina. Ikara atoko ininiã, hamanaãriko niri hinirekakiti nota uãkaã, ininiã niri sikapitikai hĩte.\n17 Ia nipaniãtai hĩte hĩtiretakakiniua.\nXesosi Moianariakori Omanatakani\n18 Iuaĩkana Xesosi pinitari imoianariakori:\n—Apanakini omanataiko hĩte. Ininiã hĩxinikariko ia nisãkire. Merepitipanika ninoa omanatano nota.\n19 Teoso sãkire himauikakaniã, Teoso sãkire mauiãkani tiretapitikai hĩte, kotxi ninoa atoko hĩtxa. Txamari ninoa nakiti !hĩtxaua. Hĩte kona ĩkoraxiti auakani !hĩtxaikaua. Nimereẽpekai hĩte. Nimakatxakapekai ãtião parĩkatxi hĩkamini ĩkapani. Iua xika Teoso sãkire mauiãkani omanatai.\n20 Hĩxinikariko ia nisãpiretakiti. Nitiritxi poiãoka itxaua. Iauĩte apiatakari itxaua. Kãkiti misiritiniãno nota, nota atokokanerako imisiritai hĩte apaka. Nisãpiretapekai hĩte. Nota sãkire apamonĩkiniãna, ininiã hĩte sãkirekanera ninoa apamonĩka apaka.\n21 Imisiritaina, kotxi hĩte auikari nota sãkire. Himisiritaãkako, kotxi kona imarotarina niokanatakiri.\n22 Nota uai mapokakaniã, nimasãkirauatakaniã, kona imarotarina maerekati ikamakitina.\n23 Nota omanatakani apaka omanatari niri.\n24 Niposotiire nikamakiti apanakini kona posotari ikamini. Noerekari ninoa niposotiire, ininiã uatxa maerekati auari ninoamoni, kotxi !auikari nota sãkire. Ikinika itikapekari posotiiretxi nikamakiti, iuaritika ninoa omanatano nota, niri apaka.\n25 —Uatxa apopeka Teoso sãkire iaõka. Teoso sãkire iõkatsopatakori txari:\nMaxikatiĩka ninoa omanatano.\n26 Kõtãkikareri kona apokapanika. Niokanatariko nirikata auakari, Erekari Matamatakoti. Iua potorika niri auiniãtaã. Atão ene sãkiretakari itxaua. Isãpiretariko nota sãpiretakiti, nikamakiti pakini.\n27 Ininiã hĩte apaka sãpiretariko nota kamakiti, nisãpiretakiti pakini apanakinimoni, kotxi merepitipanika nipotorikasaaki hĩte auapika notakata. Ininiã himarotapitikano nota.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/JN15.html","date":"2023-01-27T01:05:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764494852.95\/warc\/CC-MAIN-20230127001911-20230127031911-00095.warc.gz","language":"apu","language_score":0.999992013,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999920129776001}","num_words":464,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.332,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nXesosi Iponaniini Pirena\n(Mateo 1.1-25)\n1 Iuasaaki Homanoakori auĩte Sesa Akósito inakori. Iua paniãtana initiriakori iaõtiniri ikininape kãkiti iua auĩtetxi ininiãtaãua tõpa auakani, ikini aapokotxitikini uãka imakatxakini ĩkapani.\n2 Mitxi Sesa Akósito !ikamapanikari kãkiti iaõtiko. Iuasaaki Síria tixini auakani auĩte Sirénio inakori.\n3 Iuasaaki ikinimane sari sitatximoni iponaniiniãtaãna. Iuaã isikarina iuãkana.\n4 Ininiã Xosee apaka sari iuãka isikini ĩkapani. Ininiã ipotorika Nasaree sitatxiti Kariréia tõpa. Xotéia tõpamoni isa, Pereẽ sitatxitimoni. Iuaã isa, kotxi iuaã auĩtetxi Taviini kitxakapirĩka aua. Taviini nirimane itxaua Xosee.\n5 Isa Mariakata. Ĩtanoro tĩkane oa. Iuasaaki !itakapanikaro. Kamixipeka otxa iuasaaki.\n6 Pereẽ apoka itxana. Iuaã auakasaakina, aua itxa amarini.\n7 Oãuãkitakari merepitipanika oimi kiki. Ininiã mãkatxi mataã oiapirikari, pirãtxi nipokotini tiitxitiã taka otxari amarini, kotxi kãkiti imakanakiniãtaã imakinika xãpokapeka, ininiã ninoa auanãta pirãtxi auiniãtaã.\nSoti Auĩte Piratakani Pirena\n8 Iuaãtaã Pereẽ sitatxiti mapotõkire ĩkanõka kikiakori soti auĩte piratakani nĩkanãtari ipiraakorina.\n9 Iuasaaki katimaritika Apiananiri nitiri iaxitikiri tokiã ninoamoni. Iuasaaki Apiananiri iotximere iopinikari ninoa auiniãtaã, ininiã imarotarina Teoso apokini iuaãtaã. Ininiã iteene ipĩkarauatana ninoa.\n10 Ininiã Teoso nitiri txana ninoa:\n—!Hĩpĩkarauatape. Nota minapiretari erekari pirena ikinimane kãkiti enenĩkini ĩkapani,\n11 kotxi ia õti kãkiti maerekani makatxaãkari iponaniãpeka Taviini auini sitatxitiã. Iua Teoso mereẽkiti. Apiananiri iua.\n12 Himarotariko nisãkire atão inini, kotxi hãpokariko ia amarini mãkatxi mataã iapirikiko pirãtxi nikini tiitxitiã —Teoso nitiri txana ninoa.\n13 Iuasaakipeka itomaneri Teoso nitiriakori iaxitikini tokiã iuaãtaã. Ninoa xikarauata Teoso ĩkapani.\n14 Ixikaretarina:\n—Peerekari Teoso, iaxiti apiko nopinixiti auakari. Iua kamaerekaxiniretari kãkiti iua apokaerekatakini —itxana ixikarena.\n15 Teoso nitiriakori kanapiriã itxana Teoso tixinemoni. Iuasaaki ninoa pirãtxi nĩkatakani misãkiretakakaua:\n—Masa Pereẽmoni. Maãtamatari ikara Apiananiri sãpiretakiti —itxana.\n16 Ininiã katimaritika isana Pereẽmoni. Iuaã apokasaakina, initarina amarini. Apokana Xosee, Maria pakini. Ininiã atamatarina amarini pirãtxi nikini tiitxitiã.\n17 Ikara atamataãkana atoko, isãpirenãtarina Teoso nitiri sãpiretakiti amarini pirena ikinimanemoni.\n18 Kãkiti kenakotakasaakiri soti auĩte nĩkatakani sãpiretakiti, ikinimane tsorĩkaãta iuasaaki.\n19 Maria kenakotakasaakiri soti auĩte nĩkatakani sãpiretakiti, oa ãkixinireẽ onĩkatari ikara ene. !Omaxinĩkaretari ninoa sãpiretakiti. Oxinikapikari.\n20 Eereka pirãtxi nĩkatakani kanapiriã ipiraakori auinimoni. Imisãkiretakakana:\n—Peerekari Teoso. Apiananiri iua, kotxi erekapitikari aĩtikakiti. Erekapitikari initiri iaxitikiri sãpiretakiti. Isãpiretakiti atãopitika, kotxi aãtamatari isãpiretakiti iaõka —itxanãtana ninoa soti auĩte nĩkatakani.\nXesosi Takauãkatiko\n21 Xesosi oito õti auakasaaki, inirimane kamari Teoso takaõtxikare iĩtoã. Iuasaaki inirimane takauãkatari Xesosi, kotxi iua iaõka Teoso nitiri iaxitikiri sãpiretapekaro Maria oa kamixi oinini apisapanika.\nXesosi Anikiko Teoso Misãkiretiko Aikotimoni\n22 Moisesini ketotiniri manapi Xosee, Maria pakini kamari Moisesini paniãtakiti iaõka amarini auakasaaki, Xosee, Maria pakini maerekani Teoso makatxakini ĩkapani. Ikara xipoka atoko anikarina Xesosi Xerosareẽ sitatxitimoni Apiananirimoni isikinirina ĩkapani,\n23 kotxi Apiananiri paniãtakiti iõkatsopatakori txari:\nMerepitipanika iponaniãkari sikaãkako Teosomoni, kotxi Teoso nakiti iua.\n24 Apaka Apiananiri paniãtakiti iõkatsopatakori txari:\nAmarini iponaniãkasaaki, ipi kamoa pisika Teosomoni. Iminakaniã, ipi kamoa ãkiri pisika Teosomoni,\nitxa Teoso. Ininiã Xosee, Maria pakini sari Xerosareẽ kamoa isikinina ĩkapani.\n25 Iuasaaki kiki Simião inakori aua Xerosareẽ. Iua erekari kamakari. Ikinipoko Teoso paniãtakiti ikama. Erekari Matamatakoti auari ãkixinireẽ. Ãkixinireẽ iãtapanãtapikari Teoso Mereẽkiti apokini, kotxi Isaeo auakani maerekani makatxaãkari itxaua.\n26 Erekari Matamatakoti sãpiretapekari iua: \"Pipinini apisa paõkitapanikariko Apiananiri Mereẽkiti,\" itxari Simião.\n27 Erekari Matamatakoti sikanireõtari Simião aiko Teoso misãkiretiko aikoti ĩroini. Iuasaaki Xosee, Maria pakini ĩroã iuaãtaã, Apiananirimoni Xesosi isikinina ĩkapani, Teoso paniãtakiti ikaminina ĩkapani.\n28 Iuasaakipeka Simião apakapari Xesosi:\n—Peerekari Teoso.\n29 Niauĩte Apiananiri, uatxa apokapeka ia amarini pisikaenetakiti. Nota pite ĩkapani parĩkauatakarino. Uatxa niposotari nipinini erekaxinirepeka ninini,\n30 kotxi nota atamatari ia amarini piokanatakiti atemoni, amaerekani imakatxakini ĩkapani, amapinakani ĩkapani.\n31 Pite iokanatapekari ia ĩkorapokoriti ikini itixiti auakani maerekani imakatxakini ĩkapani.\n32 Ia amarini tirikapi atoko, kotxi iopinikariko pikimapore, pisãkire Xoteo minakaniua imarotini ĩkapani. Ia amarini tirikapi apiatakari atoko Xoteoakorimoni pinakitiakorimoni, kotxi oerekai pite ninoamoni —itxa Simião sãkire Teosomoni.\n33 Xosee, Xesosi inoro apaka tsorĩkaãnãta ikara Simião sãkire ikenakotakasaakina.\n34 Simião amanaãri Teoso ikinipoko erekari ninoamoni isikini ĩkapani. Eereka imisãkiretaro Maria, Xesosi inoro:\n—Teoso mereẽri ia amarini Xoteoakorimoni iokanatiniri ĩkapani. Ia apakapakari Teoso apakapa apaka. Ia mapakapakati Teoso !apakapari. Imisiritaãkako. Ia amarini oerekari Teoso kãkitimoni, txamari itori kãkiti !auikari isãkire.\n35 Ikara atoko ininiã, itori kãkiti xiniãkiti kipatakori ãkixinireẽ, imarotaãkako. Pitepekana pite matinaniuatako. Pãkipa iouata iorotini tsii atoko itxako —itxa Simião sãkire Mariamoni.\n36 Iuasaaki oãua sito Teoso sãkire sãpiretakaro Ana inakoro. Panoeo ãkero oa. Oãtokiri kitxakapirĩka Asee inakori. Iuasaaki kiomãtxipekaro oa. Oãua setxi ano õtanirikata. Eereka ipĩpe.\n37 !Oĩtaniriuataika. Oitẽta koatrokananipeka oãuini. Oa auapika Teoso misãkiretiko aikoti ãki. Iuaã ikini õti, ikini ĩkanõkati pakini omisãkiretapikari Teoso. Itokata otakanapari onipokotini Teoso omisãkiretini ĩkapani.\n38 Xosee, Maria pakini Simião misãkiretaka atoko Ana apoka. Omisãkiretari Teoso:\n—Erekapitikari ia amarini pimereẽkiti kãkiti iãtapakiti piokanatini atemoni —otxa.\nEereka osãpirenauata Xesosi apokini pirena Xerosareẽ auakanimoni kãkiti maerekani makatxaãkari iãtapakanimoni.\nNasaree Sitatxitimoni Ikanapiriinina\n39 Xosee, Maria pakini Apiananiri paniãtakiti iõkatsopatakori imakinika ikamaãkana atoko, kanapiriã itxana Kariréia tõpamoni. Iuaã isana aapokomonina Nasaree sitatxitiã.\n40 Iua amarini aneẽ. Itapara auaãpotari. Kimaroreri itxaua. Teoso iteene tiretari iua Xesosi.\nXesosi Misãkirenãtari Koerekarerini\n41 Ikinikanani Xosee, Maria pakini sari Páskoa kiiniritimoni Xerosareẽ sitatxitimoni.\n42 Xesosi tosi anopeka inakasaaki, isana Xerosareẽ auakari kiiniritimoni mitxi isanãtinina atokokana.\n43 Kiiniri xipoka atoko Xosee, Maria pakini potorika aapokomonina isinina ĩkapani. Iuasaaki Xesosi kaikota Xerosareẽ. Txamari ninoa !imarotari ikaikotini.\n44 Ninoa uãkatamari apanakini inirimanekata isini. Ikara atoko ininiã, ikimaporitana ãti õtipeka. Mapiãnikata ipixinipokoriti initamarina inirimanemoni, aõkimaneremoni. !Apokarina.\n45 Ininiã ikanapiriãna Xerosareẽmoni iuaĩkana initinirina ĩkapani.\n46 Ipi, ãti pakini õti initapiimarina. !Apokarina Xesosi. Eereka apokarina Teoso misãkiretiko aikoti ãki. Moisesi sãkire oerekakanikata iitopãkanãta. Xesosi kenakonãtari ninoa sãkire. Apaka ipimarauata.\n47 Ninoa Xesosi sãkire kenakotakani tsorĩkaãnãta, kotxi paimatireri iua.\n48 Xosee, Maria pakini apokasaakiri iua, kona imarotarina Xesosi parĩka. Inoro txari:\n—Namarite, kinirepa pimisiritaua ate? Piri, nota pakini pikamamaxirexiniretaua ate. Anitapiimai. Kona aãpokai —otxari Xesosi.\n49 Ininiã Xesosi:\n—Kinirepa hinitanãtano? Kona himarotatari uai niri aapoko ninirekari nauini, ipaniãtakiti nikamini ĩkapani —itxa.\n50 Txamari ninoa !imarotari Xesosi sãkire.\n51 Ikara atoko ininiã, Xesosi kanapiriã ninoakata Nasaree sitatxitimoni. Ikinika Xosee, Maria pakini sãkire ikĩpita. Inoro xinikapikari Xesosi sãkire oãkixinireẽ. Opotxitari oxinikiniri Xesosi sãkire.\n52 Xesosi aneẽ. Imatire apaka aneẽ. Teoso apokaerekatari Xesosi. Kãkiti apaka apokaerekatari Xesosi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/LK2.html","date":"2023-01-29T02:59:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499697.75\/warc\/CC-MAIN-20230129012420-20230129042420-00872.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999911785,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999911785125732}","num_words":919,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.16,"stopwords_ratio":0.235,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"21\nPaoro Sari Xerosareẽmoni\n1 Maporo aãpokasaaki, ate takapiretanapana ninoa Épesokini. Eereka asipeka. Kosi pokomiriĩtimoni asakatapitipo. Iuaã aãpoka. Katimatinĩkata asa Hotxi ioporokotemoni. Eereka Pátara sitatxitimoni asa.\n2 Iuaã aãpokaro ãto maporo Penísia tixinimoni sikaro, ininiã aiereẽtaua atoko ate potorika asini.\n3 Apaniãxiti apokasaaki, aãtamatari Xipri pokomiriĩti. Anapari Xipri pokomiriĩti asanaremoni. Asari Síria tixinimoni. Aãpokita Txiro sitatxiti, kotxi iuaã tiitxi maporo ãki auakari kaikota.\n4 Iuaã ate aõkitari kãkiti Xesosi sãkire auiãkani, ininiã akaikota ninoakata ãti semanati. Ninoa txari Paoro:\n—Xerosareẽmoni !pisipe, kotxi Erekari Matamatakoti sãpiretapekaua ate pimisiritiko tĩkane aua iuaãtaã —itxarina.\n5 Apotorikini õti apokasaaki, ate sipe iuaĩkana maporomoni. Ninoa ikinika, ĩtanoroakorokata, imiakorikata, isana atekata sitatxi ĩtiniã ioporokomoni. Akinika akapotoreẽkaua ikipatxiteẽ, misãkireta atxari Teoso.\n6 Atakapiretanapana iposo atoko, ate iereẽtaua maporo ãki. Ninoa kanapiriã aapokomonina.\n7 Ininiã Txiro sitatxiti atakanapa. Iuaĩkana apotorika. Eereka aãpoka Pitoremaita sitatxiti. Iuaã ate misãkiretana kãkiti Xesosi sãkire auiãkani. Akaikota ãti õti ninoakata.\n8 Katimatinĩkata iuaĩkana apotorika asini. Eereka aãpoka Sesaréia sitatxiti. Iuaã Piripi inakori aapokomoni asa. Teoso sãkire sãpiretakari itxaua Piripi. Xesosi moianariakori Xerosareẽ auakasaakina, ninoa mereẽri iua Piripi, apikomoni kikiakori seisi pakini, ninoa imoianatinina ĩkapani. Ate kaikota Piripi aapoko.\n9 Piripi auari ipi ipi pakini imiakoro ãtokoropanika. Ninoa apaka sãpiretari Teoso iokanapirena kãkitimoni.\n10 Ate auanapa iuaã mapaõti. Iuasaaki Teoso sãkire sãpiretakari Ákapo inakori Xotéia tõpa potorikakari apoka Piripi aapoko.\n11 Ikosekari Paoro makiomatare. Iĩtxikari iuako ikitikata. Itxari:\n—Erekari Matamatakoti txari: \"Xoteoakori Xerosareẽ auakani iaxirikapiriko ia makiomataretxi nakititakari ia atokokanerako iaxirikiko. Eereka isikarina Xoteo minakonimoni\" —Ákapo txaua ate.\n12 Ikara akenakotakasaaki, ate apanakini iuaã auakanikata txari Paoro:\n—Paoro koniko !pisipe Xerosareẽmoni —atxari.\n13 Txamari Paoro:\n—Kinirepa hĩtxiapanãta? Hĩte kamamatinanitano nota. !Nimaãkatari niaxirikiko Xerosareẽ. !Nimaãkatari nokiko apaka Apiananiri Xesosi nauikini xika —itxaua ate.\n14 !Ikĩpitari asãkire. Ininiã ate:\n—Iaõpe. Ikara atoko ininiã, ate nirekari Teoso nireẽkiti kamiko —atxa.\n15 Mapaõti inapaka atoko, aãiamata Xerosareẽmoni asini ĩkapani. Eereka apotorika asini.\n16 Apanakini Xesosi sãkire auiãkani Sesaréiakini sari atekata apaka. Menasõ inakori aapoko ninoa anikaua ate, kotxi iuaã anirekari akaikotini. Menasõ Xipri pokomiriĩtikiri. Okananipeka iua auikari Xesosi sãkire.\nPaoro Apoka Xerosareẽ\n17 Xerosareẽ aãpokasaaki, Xesosi sãkire auiãkani apakapaua ate ipoxokoniritikana.\n18 Katimatinĩkata Paoro sari atekata Txiakomoni aianapokotini ĩkapani. Ikinimane Xesosi sãkire auiãkani auĩteakori aua iuaãtaã.\n19 Paoro misãkiretana. Isãpiretana imakinika Teoso kamakiti Paoro parĩkaã Xoteo minakaniua sauaki iparĩkauatakasaaki.\n20 Ikara ikenakotakana atoko, ninoa txari:\n—Peerekari Apiananiri —itxana.\nEereka itxarina Paoro:\n—Aĩtari, pimarotari kaiãopokori Xoteoakori auikiniri Xesosi sãkire. Ninoa auikari Moisesini oerekakiti sãkiretxiti apaka.\n21 Apanakini sãpiretapekana ninoa: \"Paoro oerekanãtana Xoteoakori, Xoteo minakaniua sauaki auakani, Moisesini oerekakiti itakanapinina ĩkapani. Oerekanãtana ninoa Teoso takaõtxikare imiakori ĩtoã imatakakani ĩkapani. Oerekanãtana ninoa aãtokiriakorini oerekakiti itakanapinina ĩkapani.\" Ikara atoko itxanãtana ninoa.\n22 Ninoa !imarotapanikari pite uai apokini, ininiãkara natokopa atxatari akaminiri, kotxi anirekari ninoa imarotiniri apanakini sãpiretakiti poxiene inini. Anirekari ninoa imarotiniri pite auikapitikari Moisesini oerekakiti.\n23 Ininiãkara ia pikama. Naia ipi ipi pakini kikiakori misãkiretari Teoso. Isãpiretarina Teosomonikari ikamaenetakitina tĩkane.\n24 Ininiã pisa naiakata Moisesini oerekakiti iaõka hĩkamini ĩkapani, ininiãkara hĩkipaãtaua Teoso ĩkapani. Pite iĩkitxitari naia kii kixatiko ĩkapani. Ikara atoko ininiã, ikinimane imarotariko poxienetapa apanakini sãpiretakiti. Ninoa imarotariko Moisesini paniãtakiti pikamini.\n25 Ninoapekana, Xoteo minakaniua Xesosi sãkire auiãkanipekana, ate iokanatsopatapeka ninoamoni. Asãpiretana ate xinikakiti: —!Hinikapiriko nipokori teoso kãkiti kamakitimoni sikakori. !Hinikapiri arẽkatxi. Manotsaãtakori xini !hinikape. !Hĩsirĩkape pĩtanoro minakotokatika. !Hĩsirĩkape pĩtaniri minakotikatika. Ikara atoko atxa ate ninoamoni aiokanatsopatini —itxarina Paoro.\n26 Ininiã Paoro anikana ninoa kikiakori. Katimatinĩkata ninoa kipaãtaua Teoso ĩkapani Moisesini oerekakiti iaõka ikaminina ĩkapani. Eereka Paoro ĩroã Teoso misãkiretiko aikotiã. Isãpiretari sasetotxi ninoa keto iĩtona arokiko xipokini õti, kotxi iuasaakiko sasetotxi apakapari ninoa sikakiti Teosomoni.\nPaoro Maĩkiko\n27 Iua semanati kaiamapeka ixipokini inakasaaki, ãtikaka Xoteoakori Ásia tixinikini atamatari Paoro Teoso misãkiretiko aikoti ãki. Ninoa misãkirepiretari Paoro ikinimane kãkiti iuaã apotiitakanimoni, ininiã ninoa sãkire xika ikinimane omanatari Paoro. Eereka imaĩkarina Paoroni.\n28 Ásia tixinikini akiripoata:\n—Hĩte Xoteoakori himoianataua ate. Ia kikira oerekari ikini itixitikini omanatinina Xoteoakori. Iara oerekari kãkiti Moisesi paniãtakiti imakamakani. Oerekari kãkiti mapaxitakaniri ia Teoso misãkiretiko aikoti. Ĩkorasaaki !ipaxitari ia aiko, kotxi imiĩroãna Xoteo minakaniua aiko ãki, ininiãkara itxikotari ia aiko Teoso nakiti —itxanãtana ninoa.\n29 Ikara itxana, kotxi mitxi itikarina kiki Xoteo minakatiua Tópimo inakori Épeso sitatxitikiri Paorokata tĩpokotini sitatxi apanĩkaki. Txamari Paoro !anikari iua aiko ãki. Ininiã iuãkatarina Paoro anikapekari iua aiko ãki.\n30 Ininiã iua Paoro maĩkiko pirena iaripireta. Ikininape sitatxi auakani kenakoenetakasaakiri ikara, imitekana aikomoni. Imaĩkarina Paoro. Ikosekaĩtotarina. Teoso misãkiretiko aikotiã imipokiãkatarina Paoro. Iuasaakipeka aiko tore totaãkapeka.\n31 Kãkiti iuaã apotiitakaniua nirekari okiniri Paoro. Sotatoakori Homano inakaniua ninoa auĩte kenakoenetari ikinimane Xerosareẽ auakani neenamauatini.\n32 Iuasaakipeka sotatoakori auĩte anikana sotatoakori. Imitekana Paoromoni. Kãkiti atapakasaakina sotatoakori auĩte sotatoakorikata, iuasaakiika iotoka Paoro iaritatinina.\n33 Ininiã sotatoakori auĩte maĩkari Paoro. Ipaniãtana sotatoakori Paoro iaxirikini ipi kohẽtxiã. Iposo atoko ipimaãna kãkiti itakote auakani:\n—Kiripa ia kiki? Kixikapa ia atoko inaãka? —itxana ninoa.\n34 Ininiã ãtikaka iuaã auakani, ia xikara. Apanakinipekana ãti xikara, itxaãponãtana isãkirena. Sãkiretxi kaiãopokori ininiã, iua !imarotari atão ixika. Ikara atoko ininiã, sotatoakori auĩte paniãtana sotatoakori, ninoa aapokomoni anikinirina Paoro.\n35 Sotato aapokokiri kanikoatxiã apokasaakina, sotatoakori õtanõkari Paoro ĩto, kãkiti mamaĩkakaniri ĩkapani.\n36 Kotxi kaiãopokori kãkiti itikini ĩkani akiripoakata:\n—Hõkariko. Hõkariko —itxanãtana.\n37 Paoro sotatoakori aapoko ãki iĩroãnapanoka inakasaaki, Paoro txari sotatoakori auĩte:\n—Apakata pite nimisãkiretini?\nIniniã sotato auĩte tikoka.\n—Pite imarotari Krekoakori sãkire —itxari Paoro.\n38 —Kona piteni Exito tixinikiri pitxataua? Kona piteni kitatiki kamanãtari neenamatxi auĩtetxiakori pomanatini? Kona piteni anikatana ipi ipi pakini mio kokanirini ixaminakitekatana ãparaã makipakaniãtaã? —ipimaãri Paoro.\n39 Ininiã Paoro:\n—Kona notani. Xoteo nitxaua. Nota Taaso sitatxitikirirano nota. Taaso sitatxiti, sitatxi apiari inakari, Sirísia tixinikiri. Pauiritano nakira kãkiti nimisãkiretini —itxari iua.\n40 Ininiã sotatoakori auĩte:\n—Ari, pimisãkiretana.\nInakasaakiri Paoro tima kanikoatxiã. Iuasaaki õkitikari iuako kãkiti akiritini iotokini ĩkapani, isãkire ikenakotinina ĩkapani. Ikinipoko iotokasaaki, iua sãkirauata ninoakata Xoteo sãkireẽ, Epiráiko sãkireẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/AC21.html","date":"2023-02-01T23:26:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499953.47\/warc\/CC-MAIN-20230201211725-20230202001725-00342.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999573231,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999573230743408}","num_words":888,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.158,"stopwords_ratio":0.181,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"3\nPetro, Matĩpokotakati Pakini\n1 Ãti õti mapiãtiki Petro, Xoão pakini sari Teoso misãkiretiko aikotimoni Teoso imisãkiretinina ĩkapani.\n2 Iuasaaki ikiniõtika kãkiti anikari matĩpokotakati Teoso misãkiretiko aikoti toremoni. Itore uãka \"Peereri.\" Iuaã matĩpokotakati amanaãri txineiro iuaã napakanimoni. Iponaniãkasaaki matĩpokotakati itxaua iua.\n3 Ininiã Petro, Xoão pakini ĩroãkasaaki, iua amanaãri txineiro:\n—Txineiro hĩsikano —itxa.\n4 Ininiã Petro, Xoão apaka atamatari iua. Ininiã Petro txari:\n—Patamataua.\n5 Ininiã iua matĩkati atamatana ninoa. Iuãkatari txineiro isikinina iuamoni.\n6 Ininiã Petro:\n—Kona auari txineiro atemoni. Kona pirata aua atemoni. Oro apaka !auari. Iuaritika nota auakiti nisikapitikai. Xesosi, Teoso mereẽkiti, Nasareekiri, iua uãkaã põkitikauako. Pitĩpokotako —Petro txari iuamoni.\n7 Ininiã Petro maĩkari iuako ikikomonikiri õkitikiniua ĩkapani. Iuasaakipeka ikiti, ikitinota pakini kataparapeka itxa.\n8 Ininiã okakataua, tĩpokota itxa. Ĩroã Petro, Xoão pakinikata Teoso misãkiretiko aikoti ãki. Iroãkasaaki, okaãpokataua. Itĩpokoãpokata.\n—Ari, peerekari Teoso —itxanãta.\n9 Ikinimane itikari iua tĩpokotini. Ikenakotari ixikarauatini Teosomoni.\n10 Ikinimane imarotari iua kiki aiko ĩronakikoãtaã \"Peereri\" inakoriãtaã topãkanãtakari, txineiro amanaãnãtakari iua. Ininiã ninoa:\n—Anekani. Kiripa atxiĩti? Mitxi matĩpokotakati. Uatxa itĩpokotape. Kanatokopa itxa? —itxana.\nPetro Sãpiretakiti Kãkitimoni\n11 Apanakini kenakopiretana ninoa, ininiã imitekana ninoamoni matĩpokotakati pirena imarotinina ĩkapani. Iuasaaki ninoa auiniãtaã akiritaãka \"Saromão pakita.\" Iuaã Petro, Xoão pakini aua mitxi matĩpokotakatikata. Iua maĩkakanokeãpotana Petro, Xoão pakini.\n12 Iua Petro atapana kãkiti ninoamoni ĩkani. Itxana:\n—Isaeo auakanii, kinirepa hĩte tikoka ere kiki tĩpokotini hãtamatakasaaki? Kinirepa hĩte itikaua ate? Na ate posotiireẽni kamari iua tĩpokotini. Ate ereka anini kona kamari iua tĩpokotini.\n13 Apraãoni, Isakini, Xakooni pakini Teosone, aĩriakorini kitxakapirĩkarini Teosone, iuara oerekapekaua imi Xesosi ereka inini. Teoso ãkiripitikara itxaua. Iua posotiire auapitika. Iuakara hĩsika okiko ĩkapani. Eereka Pirato inakori nirekasaakiri isikakiniri. Hĩte !inirekari iua sikakiniri Xesosi.\n14 Iuasaaki hĩte kona nirekari erekarinoka kamakari. !Hinirekari iua atão inakarinoka kamakari. Hĩte amanaãri Pirato isikakiniri kokaniri hĩtemoni.\n15 Ininiãkara hĩte okapiri kãkiti auãki inini kamakari. Iuaritika ipĩkani sauaki Teoso õkitikari iua. Ate itikari atãopitikara iua õkitikiniri.\n16 —Ia kiki hĩtikakiti himarotakiti kataparapeka itxa, kotxi iua auikari Xesosi posotiire. Iua auikari Xesosi sãkire erekapeka inini ĩkapani. Hãtamatari hĩte apisatoõ iua ereka inini.\n17 —Ininiã uatxa nitariakori, nimarotari hĩte, hĩte auĩteakori pakini okapiri Xesosi atão himimarotakani xika.\n18 Kitxakapirĩka Teoso sãkire sãpiretakani oerekapekaua Kristo misiritiko. Ikara imisiritiko auapeka.\n19 Ikara atoko ininiã, hĩtakanapariko himaerekani. Erekari kimaporiti hinitako, ininiã Teoso makatxakari himaerekani.\n20 Iuasaaki Apiananiri kamapoxokonitai. Isikataparatai. Iuasaaki iua iokanatari Xesosi imereẽkiti hĩtemoni.\n21 Merepanika iua Xesosi kaikota iaxiti. Teoso kamariko imakinika amaneri. Iuasaaki Xesosi apoka iuaĩkana. Iua atokokana itxana Teoso sãkire sãpiretakani kitxakapirĩka.\n22 Kitxakapirĩka Moisesi txari:\nApiananiri hĩTeosone iokanatariko isãkire sãpiretakari hĩtemoni nota iokanatini atokokana. Hinirimane itxaua iua. Hĩkenakotariko ikinika isãpiretakiti hĩtemoni.\n23 Ikinimane iua sãkire makenakotakati xipokaãkako.\n24 —Teoso sãkire sãpiretakari Samoeo inakori, eereka ikinikana Teoso sãkire sãpiretakani pakini sãpiretapekari Teoso iokanatiniri imereẽkiti kãkitimoni ĩkorasaaki.\n25 Teoso sãkire sãpiretakani anaakorirai hĩte, ininiãkara isãkire ninoamoni, iuatxikana isãkire hĩtemoni uatxa. Itxari Apraãoni:\nÃti pimekaniri sikariko erekari ikini itixiti auakanimoni,\nitxa Teoso. Ininiã ikara Teoso sikaenetakiti hĩkiomaneakorinimoni, hĩtemoni apaka isikaeneta.\n26 Ininiã Teoso iokanatari iua ãkiri Xesosi hĩtemoni merepitipanika. Iokanatari iua hĩtemoni erekari hĩtemoni isikini ĩkapani, himaerekani hĩtakanapini ĩkapani —itxa Petro.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/AC3.html","date":"2023-01-31T03:28:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499842.81\/warc\/CC-MAIN-20230131023947-20230131053947-00794.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999949932,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999949932098389}","num_words":473,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.271,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"5\nAãtsopa Iapiriãkori Pirena\n1 Iuasaaki natamatari aãtsopa iapirikakori iua auĩtetxi topanere nopini topãkakari uakoã. Iuako ikikomonikiriã aua. Iua aãtsopa auari iõka ãkiriko, inopinimoni pakini. Iua aãtsopa aua setxi popitari kãkiti makatamẽkakaniri ĩkapani.\n2 Iuasaaki natamatari ãti Teoso nitiri iaxitikiri. Kataparari iua. Itaparasãkireritika itxa:\n—Kiripa apakata imakatxakiniri ia popitari? Kiripa posotari ikatamẽkiniri ia aãtsopa? —itxa.\n3 Itxama, kona auari iaxiti auakari, kona auari itixi auakari, apaka kona auari itixi patapi auakari, iua aãtsopa katamẽkakari !auari. Ninoa !iposotari ikatamẽkinirina iua aãtsopa. !Iposotarina atamatinirina iua aãtsopa ãki.\n4 Ininiã iteene nitxiapata, kotxi iua aãtsopa iapiriãkori katamẽkakari !auari. Erekari kamakari !apokaãka ikatamẽkiniri ĩkapani, atatsopatiniri ĩkapani.\n5 Iuasaaki ninoa totiakori ãti txari notamoni:\n—Kona pitxiapatape. Patamata ikiraã. Ãkiti atoko inakari iua. Xotaa apika mekaniriakori auĩte iua. Tavii apika mekaniri iua. Oerekapekari Satanasi poiãori inini. Iua apiata. Ininiã iuanani posotari ikatamẽkiniri iua aãtsopa iapiriãkori. Iuanani posotari imakatxakiniri ninoa setxi popitari —itxa iua toti.\n6 Iuasaaki natamatari soti auĩte okakori atoko. Iua itima iua auĩtetxi topanere apisatoõ. Ninoa ipi ipi pakini okĩtxinoka xãpokaĩtotakini, ninoa totiakori pakini ãkitari iua. Setxi iko, setxi oki pakini aua iuamoni. Setxi oki aua iuamoni, kotxi setxi Matamatakoni Teoso nakitiakori aua. Teoso iokanatana ninoa ikini itixitimoni.\n7 Iua soti auĩte atoko inakari sari iua auĩtetxi topaneremoni. Imaĩkari aãtsopa topaneretxi nopini topãkakari uakoã auakari. Iuako ikikomonikiriã aua.\n8 Imaĩkasaakiri, ninoa koatro okĩtxinoka xãpokaĩtotakini, ninoa vĩtxi koatro totiakori pakini patimari ipamakinina soti auĩte apisatoõ. Ikinikana auari arpa inakori xikari ikaminina ĩkapani. Imakinikana auari kopitipaki oro kamakori. Naia kopitipaki xãpoka koria atoko inakari peeremariri. Ia kamariãro Teoso sãkire auiãkani sãkire iuamoni.\nAmaneri Xikariti\n9 Iuasaaki ninoa xikaretari amaneri xikariti. Ixikaretarina:\n\"Pitenani apakata papakapiniri iua aãtsopa iapiriãkori. Pitenani apakata pimakatxakiniri popitari, kotxi pitenanira erekari. Pite okaãka. Piarẽkaã piamotaua ate Teoso ĩkapani. Piamotapekaua ikini uãkati kãkiti sauaki. Ikini ãti uãka sãkire sãkiretakani sauaki piamotapekaua. Ikinika itixiti auakani sauaki piamotapekaua ate.\n10 Pite txĩkitakaua ate auĩtetxiakori aniniua, sasetotxiakori apaka aniniua, Teoso ĩkapani aparĩkauatini. Ininiã itixi auakani auĩte atxauako ate.\"\n11 Iuasaaki natamatari itomaneri Teoso nitiriakori. Nikenakotari ninoa sãkire. Kaiãopokori ninoa. Seĩ mio, apikomoni seĩ mio, apikomoni seĩ mio itxaãpokatana. !Apakata ninoa iaõtiko. Ninoa ãkitari iua auĩtetxi topanere, okĩtxinoka xãpokaĩtotakini, totiakori pakini.\n12 Itaparasãkireritika ixikarauatana. Itxana:\n\"Soti auĩte okaãka kãkiti ĩkapani. Ininiã ãtipirika apakata iua apakapiniri posotiiretxi, ikinika erekari, imaroretxi, taparãtxi pakini. Apakata ikinimane paxitiniri iua. Apakata ikinimane sãpiretiniri iua ereka inini. Apakata ikinimane iuikiniri iua.\"\nIkara atoko ninoa xikarauata.\n13 Ikara eereka nikenakotari ikinika iaxiti auakani, ikinika ĩkorapokoriti auakani, ikinika itixi patapi auakani, ikinika potxoari uiniti nopini auakani, ikinika potxoari uiniti ãki auakani pakini xikarauatini. Itxana:\n\"Ikinika erekari ãtipirika aua iua auĩtetxi topanere topãkakarimoni, iua soti auĩte pakinimoni. Ikinika ãtipirika paxitana. Ikinika ãtipirika txari: 'Peerekana ninoa.' Ikinika taparãtxi ãtipirika aua ninoamoni.\"\n14 Ininiã ninoa koatro, okĩtxinoka xãpokaĩtotakini txana:\n—Ameẽ.\nIuasaaki ninoa vĩtxi koatro totiakori patimari pamakini.\n—ATeosone pitxaua —itxana iua ãtipirika auakarimoni.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/RV5.html","date":"2023-01-31T14:15:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499871.68\/warc\/CC-MAIN-20230131122916-20230131152916-00154.warc.gz","language":"apu","language_score":0.999994874,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999948740005493}","num_words":449,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.22,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"19\nAreroia, Peerekari Teoso\n1 Eereka nikenakotari kãkiti sãkire, kaiãopokori kãkiti Teoso tixine auakani. Itaparasãkireritikana itxana:\n—Areroia. Peerekari Teoso. Ate Teosone makatxakari kãkiti maerekani. Kaiotximereri aTeosone. Kaposotiireri.\n2 !Ikerokari ikamakiti, kotxi atão inakarinoka ikama, ininiã atão imisiritinina maerekati kamakani. Erekarinoka ikama aTeosone. Iua misiritari Papirónia sitatxiti. Kanokarero kaposotiirero atoko itxa iua sitatxi, kotxi iua sitatxi auakani iomatari kãkiti xinire ikini itixiti auakani xinire, kotxi oerekarina maerekati ĩtotxi nireẽkiti ikaminina. Teoso misiritana Papirónia auakani, kotxi okana Teoso nitiriakori itixi auakani —itxana ninoa sãkire.\n3 Iuaĩkana itxana itaparakieneritikana:\n—Areroia. Peerekari Teoso. Iua sitatxi miramaneri arikapikako. Katxiãri iuaãkiri itimatxiãtapikako ãtipirika —itxana.\n4 Iuasaaki ninoa totiakori vĩtxi koatro pakini, ninoa okĩtxinoka xãpokaĩtotakini ipi ipi pakini apaka, ipamakana Teoso apisatoõ. Iuasaaki Teoso topãkanãta auĩtetxi topanere nopini. Ninoa misãkiretari iua:\n—Pite aTeosone. Peerekai pite. Ameẽ, areroia —itxana ninoa.\nSoti Auĩte Ĩtanorouatini Kiiniriti\n5 Eereka nikenakotari Teoso topanereẽ auakari sãkire. Itxari:\n—Hĩte Teoso nitiriakori ikini itixiti auakanii, \"Peerekari aTeosone\" hĩtxako. Hĩte auĩtetxi inakanii, auĩtetxi minakanii apaka, hĩpĩkiniãri Teoso, \"Peerekari aTeosone,\" hĩtxako —itxa.\n6 Iposo atoko nikenakotari itomaneri kãkiti sãkire ene atoko itxa, ãparaã kai auiniãtaã auakari ene atoko itxa, ikarokirauatini ene atoko itxa. Nikenakotari ninoa sãkire:\n—Areroia, peerekari Teoso, kotxi aTeosone, Apiananiri, kaposotiireri, ikinimane auĩte itxaua —itxana ninoa.\n7 —Mapoxokoniuata. Apoxokoniritika masãkirauata. Matxari: \"Peerekari Teoso.\" Teoso Soti Auĩtene ĩtanorouatini iketo apokapeka. Ĩtaniriuatakaro iua ĩkapani oãiamatapeka.\n8 Osikaãka mãkatxi ereri, kasarori oieretaãkiti tĩkane —itxana ninoa sãkire.\nTeoso nakitiakori kamakiti atão inakari oa mãka atoko itxa.\n9 Iposo atoko iua Teoso nitiri txano nota:\n—Ia piõkatsopata. Iua Soti Auĩte ĩtanorouatini kiiniriti kemaĩtxitakoni poxokoniuata —itxa notamoni.\nIuaĩkana itxano:\n—Ia nisãpiretakiti Teoso sãkire atão itxa.\n10 Ikara nikenakotakasaaki nipamaka iua Teoso nitiri apisatoõ, Teoso apisatoõ pamaãkarino atoko nitxaua. Txamari iua txano:\n—Kona pipamakape nota apisatoõ. Nota Teoso nitiri pite atoko, pitariakori Xesosi sãpiretakiti auiãkani atoko. Teoso apisatoõnani pipamakako. Xesosi sãpiretakiti iopinikari Teoso sãkire sãpiretakani ãkixinire. Ininiã ninoa sãpiretari kãkiti atão Teoso sãkire —itxa.\nKavaro Kasarori Nopini Topãkakari\n11 Eereka natamatari Teoso tixineẽ auakari. Natamatari kavaro kasarori. Iua kavaro nopini topãkakari ikamaenetakiti kamakari itxaua. Isãkire atãonoka. Atão imereẽri kãkiti misiritiko imaerekani xika, kotxi iua imarotari ikinipoko kãkiti kamakiti, ininiã ikamari atão. Inaiatana maerekati kamakani, kotxi iua kamari atão.\n12 Oki xamina tirinakari atoko itxa. Ikiiã ito auĩtetxi saporiẽtane aua. Iuãka iõkatakori iĩtoã aua. !Kimarotikori iua uãka. Iuanoka imarotari iuãka.\n13 Arẽkatxinoka imãkaã aua. Iua akiritaãka, \"Teoso Sãkire\" inakori.\n14 Isotatoneakori, Teoso nitiriakori Teoso tixine auakani, saãpota iuakata. Iua ĩkiika. Ninoa apaka topãka kavaro kasarori nopini. Imãkana peereri, kasarori.\n15 Iua \"Teoso Sãkire\" inakori namaã opokĩka iouata mitaro neenamatxi ikamini ĩkapani. Kauanaro. Iua iouataneẽ okanako imokaiakarini ikini ãti uãka, ininiã ikini ãti uãka auĩte kataparari itxauako iua. Imisiritanako ninoa imaerekanina xika. Ova katxaratiko atoko itxako imisiritikona. Teoso kaposotiireri omanãkare ova katxaratiko atoko itxako. Teoso iteene omanãkarauata iuasaaki kãkiti maerekani xika.\n16 Iua \"Teoso Sãkire\" inakori mãkaã, itapikeẽ apaka iõkataãka: \"Auĩtetxiakori auĩte. Apiananiri,\" iõkataãka.\n17 Iposo atoko natamatari ãti Teoso nitiri. Atokatxi iotximereẽ itima. Iua itaparakieneritika akiritari ikinika itano araãkani:\n—Hina. Hãpoka Teoso kiiniritemoni. Mitari ikiinirite —itxa.\n18 —Hina. Auĩtetxiakori xini hinika. Sotatoakori auĩteakori xini hinika. Sotato xini apaka hinika. Kavaro xini hinika. Hinikari kikiãkini kavaro nopini topãkakani xini apaka. Hinikari ikini kãkiti xini, nitiritxi iamotakoni xini, nitiritxi minakaniua xini, kãkiti apiatakani xini, kãkiti mapiatakani xini apaka hinika —itxari itano araãkani.\n19 Eereka nitikari iua potxoari uinitikiri. Iuakata aua itixi auakani auĩteakori, isotatoneakori apaka. Ninoa apotiitaua, iua kavaro kasarori nopini topãkakari isotatoneakorikata inaiatinina ĩkapani.\n20 Iua neenamatxi xipoka atoko, iua potxoari uinitikiri maĩkaãka. Isãkire sãpiretakari, atão minasãkiretakati, imaĩkaãka apaka. Mitxi iua kamari posotiiretxi iua potxoari uinitikiri ĩkapani. Ikara posotiiretxi xika imisirienetana ninoa potxoari uinitikiri takaõtxikare auaĩtotakini. Imisirienetana ninoa iua kai kamakori teosonetakani. Iua potxoari uiniti pokĩkaãtakari, isãkire sãpiretakari pakini, auãkipanika okaãka ipoa atoko inakarimoni, ẽxópiri arikiniãtaã.\n21 Isotatoneakori okapeẽka iouataã, kavaro kasarori nopini topãkakari namaãkeroã. Iuasaaki ikinika maiori nikapena ninoa xini. Kamitopekana. !Iposotaikarina ikinika okakoni xini inikinina.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/RV19.html","date":"2023-02-09T00:14:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500983.76\/warc\/CC-MAIN-20230208222635-20230209012635-00635.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999856949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999856948852539}","num_words":611,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.262,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"EPIREO\n1\nTeoso Ãkiri Apiatini Pirena\n1 Teoso kitxakapirĩka sãpiretari isãkire kaiãokataikani, isãkire sãpiretakanimoni. Ininiã ninoa sãpiretana aãtokiriakorini Teoso sãpiretakiti. Kiriãpa Teoso misãkiretana ninoa? Kaiãopokoriã imisãkiretana ninoa: Itaponeẽna, ixinireẽna, isãkire iõkatsopatakoriã, initiri itixine auakari sãkireẽ, txaãpota imisãkiretinina ninoa.\n2 Uatxa ĩkorasaaki, Teoso misãkiretaua iua ãkiri sãkireẽ. Teoso mereẽri iua ãkiri ikinipoko apakapini ĩkapani. Teoso ãkiri kamari ikinipoko. Ikamari itixi, ikinipoko iaxiti apiko nopinixiti auakari apaka.\n3 Iua iotximere Teoso iotximeretxikana. Teosotxikana iua. Kaposotiireri iua, kotxi isãkireẽnoka imaĩkari imakinika auini ĩkapani. Iuanokara makatxakari amaerekani. Amaerekani imakatxakasaaki, iuasaaki iitopãka ikinimane auĩte Teoso kikomoni itixineẽ.\nTeoso Ãkiri Apiata, Initiriakori Poiãoka\n4 Ininiã Teoso ãkiri iteene apiaerekata. Apiananiri iua. Teoso nitiriakori iaxitikini poiãorini. Teoso mereẽri iuãka apiari. Ninoa uãka poiãorini itxauana.\n5 Teoso !isãpiretari initiriakori ia isãkire kitxakapirĩkari:\nPite nota ãkiri pitxaua. Uatxa pite iri nitxaua nota,\n!itxa initiriakorimoni.\nApaka Teoso !isãpiretana ninoa ia isãkire kitxakapirĩkari:\nNota iua iri nitxauako. Iua nota amarite itxauako,\n!itxa initiriakori itixine auakanimoni.\n6 Ãtipekana. Teoso mĩkasaakiri iua ãkiri imatonõkari ĩkorapokoritimoni, iponaniini ĩkapani, iuasaaki Teoso txari initiriakori:\nNinitiriakori, hĩkapotoreẽkauako iua apisatoõ. Hĩteosonetariko iua,\nitxa. Ikara atoko Teoso paniãtari initiriakori.\n7 Teoso sãkire iõkatsopatakori, initiriakori pirena txari:\nItxĩkitakana initiriakori matamatakoni ininiuana, ĩtima atoko ininiuana. Xamina tirinakari atoko itxauana ninoa, kotxi kaposotiirerini ninoa,\nitxa.\n8 Iua amaritemoni Teoso txari:\nTeoso pitxaua. !Ixipoka auĩtetxi pininiãua. Ãtipirika pite atão mĩkiikari pite auĩtetakani.\n9 Pite tiretari atão inakari. Pomanatari maerekati. Ikara atoko ininiã, nota piTeosone mereẽi pite apiari pininiua ĩkapani, pimoianariakori poiãorini ininiuana ĩkapani, kotxi apiata nikamapoxokonitai pite. Iĩtxiã nimereẽkiti nopini nitakini atokokana, nitakari poxokonitxi pite nopini. Nimereẽi pite auĩtetxi pininiãua.\nIkara atoko itxa Teoso kitxakapirĩka.\n10 Iuaĩkana Teoso sãkire iõkatsopatakori txari:\nApiananiri, merepitipanika pite kamari itixi. Apaka pikamari iaxiti piuakoã.\n11 Ĩkorapokoriti, iaxiti pakini xipokapitikako. Iuaritika pite auapanika. Mãkatxi kitxakariãpotakari atoko itxa ikinika.\n12 Mãkatxi atoko piapirikariko iaxiti, itixi pakini. Ininiã ipinimoni itxako. Iuaritika pite mitxi atoko pitxapikako. !Pixipoka.\nItxa Teoso sãkire.\n13 Teoso txari imi:\nNota kikomoni piitopãkiniritika nixipokariko pimokaiakariakori. Nikamariko ninoa pikiti pitakiniãtaã atoko ininiua.\nIkara atoko !itxari initiriakori iaxitikini.\n14 Ininiã kipa Teoso nitiriakori iaxitikini? Ninoa erekari matamatakoni. Iparĩkauatana Teoso ĩkapani. Teoso iokanatana ninoa imoianatinirina kãkiti iua sãkire auiãkani, kotxi Teoso makatxakari ninoa kãkiti maerekani.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/HB1.html","date":"2023-01-29T18:55:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499758.83\/warc\/CC-MAIN-20230129180008-20230129210008-00708.warc.gz","language":"apu","language_score":1.0000053644,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 1.0000053644180298}","num_words":340,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.156,"stopwords_ratio":0.312,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"5\nHĩtiraõkiuatako Ikiniõtika\n1 Teoso anaakori itiretakini hĩtxaua, ininiã hĩkamariko Teoso kamakiti atokotxikana.\n2 Hĩtiraõkiuatako ikiniõtika, Kristo tiretiniua atokotxikana. Iuaka isikaua Teosomoni, kotxi ipina ate ĩkapani. Teoso apokaerekatari Kristo ipinini ate ĩkapani. Peerekari isikiniua Teosomoni.\n3 Teoso nakitiakori hĩtxaua, ininiã kona ninirekari nikenakopiretiniri pĩtaniri minakotikatika, pĩtanoro minakotokatika pisirĩkini. !Apakata maerekati hiĩto nireẽkiti hĩkamini. !Apakata maerekati hiĩto nireẽkiti hĩxinikini, hĩsãpiretini. Ikara hĩxinire txikotakari hĩtakanapako. Txineiro potxitakani !hĩtxapeuako.\n4 !Hĩsãpiretapiriko sãkiretxi maerekati. Sãkiretxi miĩkiteti apaka !hĩsãpiretape. !Hinapetapiri ãti. Hĩsãkirauatakasaaki, hĩtxariko: \"Peerekari Teoso, kotxi isikaua ikinipoko erekari.\"\n5 Aimarotari ia: Ĩtanoro minakotokatika sirĩkakari, maerekati iĩto nireẽkiti kamakari, txineiro potxitakani pakini !iteosonetari Teoso. Teoso kamakori misãkiretakani atoko itxana. Ikara atoko inakani !apakapari Teoso sikaenetakiti iua anaakorimoni, Kristo, Teoso pakini auĩtetxi ininiãtaãua.\n6 Kona hãuiritapiri kãkiti misirienetinii hĩte miĩkiteti sãkiretxitiã. Kona !hãuikapiri ninoa sãkire, kotxi ikara atoko inakari maerekati xika, Teoso misiritariko isãkire makĩpitakani.\n7 Ininiã ikara atoko inakani moianariakori !hĩtxapeuako.\nPokamara Atoko Hĩtxaua\n8 Mitxi hĩte mapiãri atoko hĩtxa, kotxi !himarotari Apiananiri iuasaaki. Uatxa hĩte imarotapitikari iua, ininiã pokamara atoko hĩtxaua. Ininiãkara erekarinoka hĩkamako ikiniõtika.\n9 Erekari Matamatakoti auakasaaki kãkiti ãkixinireẽ, erekarinoka inireka ikamini. Atãonoka ikama. Atão inakarinoka isãpireta. Ikara atoko inakari Erekari Matamatakoti sikakiti.\n10 Hinitariko Apiananiri nireẽkiti hĩkamini ĩkapani.\n11 Ikara atoko ininiã, kona himoianatapiri kãkiti maerekati kamakani, kotxi ikara parĩkatxi ipiaã potorikakari. Ikara atoko inakari parĩkatxi !iminari erekari atemoni. Ininiã maerekati !hĩkamape. Ia hĩkamako. Hõerekariko kãkiti maerekati makamakani.\n12 Apẽtauata asãpiretiniri Teoso sãkire makĩpitakani kamakiti ipiaã, kotxi apia maerekati ĩkora.\n13 Ikinika tirikapi kamara auiniãtaã atamataãka,\n14 kotxi tirikapi iopinikari ikinika. Ininiã ãti txari: \"Himereka, imakakani atoko inakanii. Hõkitikauako ipĩkani atoko inakanii. Ininiã iuasaaki Kristo iopinikariko hãkixinire.\"\nMiĩkiteti !Hĩtxapeua\n15 Erepaniko. Atão inakari hĩkamako ikiniõtika. !Hĩkamapiri miĩkiteti kamakiti atoko. Hĩkamariko kãkiti kiĩkiteri kamakiti atoko.\n16 Hĩkamariko erekari, kotxi poiãonoka hãuini. Hĩkamariko erekari ikiniõtika, kotxi maerekati auapitika ĩkorasaaki.\n17 Ininiã miĩkiteti !hĩtxapeua. Himarotariko Apiananiri nireẽkiti.\n18 Kona hiãtapero iãriã kapoãro hĩpoãtini ĩkapani, kotxi itxĩkitakai maerekati hĩkamini. Hãuiritariko Erekari Matamatakoti txĩkitakinii erekarinoka hĩkamini.\n19 Hĩsãpiretakakaua xikari Teoso ĩkapani, xikari kitxakari, xikari ĩkorapokoriti auakari pakini. Hĩxikaretari ikara atoko inakari xikari Teoso ĩkapani. Hãkixinireẽ apaka hĩxikarauata Teoso ĩkapani.\n20 Ãtipirika hĩtxariko aĩri Teoso: \"Erekapitikai pite, kotxi erekari ikinipoko pisikakiti atemoni.\" Xesosi Kristo aãuĩte ininiua, asãpiretari Teoso ikara atoko inakari.\nTanorotxi Pirena.\n21 Hĩpaxitakakauako, ãti nirekakiti hĩkamini, kotxi hĩpĩkariko Teoso manirekakiniti hĩkamini.\n22 Ininiã hĩte sitoakoro hĩkamariko hĩtaniri nireẽkiti. Apiananiri nireẽkiti hĩkamini atokokana hĩkamariko hĩtaniri nireẽkiti,\n23 kotxi pĩtãniri pikii atoko itxaua. Ininiã iua piauĩte itxaua. Iua atokokana Kristo inakitiakori kii atoko itxaua Kristo. Iua ĩto atoko atxaua. Aãuĩte itxaua. Amaerekani makatxakakari itxaua. Ininiã sito kamariko oĩtaniri paniãtakiti.\n24 Ininiã kãkiti Kristo nakitiakori kamari Kristo nireẽkiti. Iua atokotxikana sito kamariko ikinipoko oĩtaniri nireẽkiti.\nTaniritxi Pirena\n25 Hĩte taniritxi, hĩtiretaroko hĩtanoro. Kristo tiretinina inakitiakori atokokana, hĩtiretaroko hĩtanoro. Iua iteene tiretana, kotxi ipina inakitiakori ĩkapani.\n26 Iua ipina, kotxi inirekari itxĩkitakiniua ate iua nakitiakori aniniua. Inirekari imakatxakiniri amaerekani. Ãparaã makatxakiniri aĩto txiko atokokana, iua sãkire makatxakari amaerekani aãkixinireẽ auakari.\n27 Kristo ipina inakitiakori ĩkapani, kotxi inirekaua iposope anini ate apakapini ĩkapani. Iuasaaki peerekaua. Ãtika amaerekani !auaika. Ãtika akerokakiti !auaika. Ikara atoko inakari maerekati !auaika. Iuasaaki atão Teoso nakitiakori atxaua. Erekarinoka akama iuasaaki.\n28 Ikara atoko ininiã, kiki tiretaroko ĩtanoro, iĩto itiretini atokokana. Ĩtanoro tiretakari iuaka itiretaua.\n29 Kãkiti !omanatari iuaka ĩto. Isikakienatari. Itiretari. Apiananiri tiretiniri inakitiakori atokokana, kãkiti tiretari iuaka ĩto.\n30 Apiananiri ĩto atoko atxaua. Ixini atoko atxaua. Api atoko atxaua. Ikanoke atoko atxaua. Iuako atoko atxaua. Itxaãpota.\n31 Iua ĩto atoko atxaua, ininiãkara kiki ĩtanorouatakasaaki, itakanapana iri, inoro pakini ĩtanorokata ikaikotini ĩkapani. Ininiã ãtinoka ĩtotxi atoko itxauana.\n32 Nisãpiretai mitxi !kimarotikori. Kristo inakitiakorikata ãtika ĩtotxi atoko itxauana. Kãkiti !imarotari ikara mitxi.\n33 Ininiã pitiretaroko pĩtãnoro piteka ĩto pitiretini atokokana. Pite tanorotxipekana, pipaxitariko pĩtaniri.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/EP5.html","date":"2023-01-31T10:30:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499857.57\/warc\/CC-MAIN-20230131091122-20230131121122-00177.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999972582,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999972581863403}","num_words":573,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.161,"stopwords_ratio":0.284,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"4\nTomatikoãtaã Aua Teoso Nakitiakori Ĩkapani\n1 Auapitika Teoso kamaenetakiti kãkiti tomatiniãtaã Teoso kamakiti aĩroini tĩkane, ininiã erepaniko. Atão inakari hĩkamako iuaã hiĩroini ĩkapani.\n2 Teoso iokanapirena erekari sãpiretaãka atemoni, kitxakapirĩka Moisesi auakasaaki auakanimoni apaka. Txamari maxikatiĩka ninoa kenakotari Teoso sãkire, kotxi ninoa !auikari ikenakotakitina.\n3 Ate, Teoso sãkire auiãkaniua, ĩroã ikara Teoso kamakiti tomatikoãtaã. Ininiã Teoso sãpiretakiti iaõka auapeka. Ia atoko Teoso txari:\nNomanatakasaakina ninoa imaerekanina xika, iuasaaki nitxako: \"Atão nisãpiretana ninoa. Ninoa maĩroãpekaniikarako nikamakiti tomatikoãtaã,\"\nitxa Teoso. Ikara atoko itxama, iuaritika ikara tomatikoãtaã iposope iparĩka ixipokasaaki, itixi ikamakasaaki. Ikara atoko ikama ate ĩkapani.\n4 Teoso sãkire iõkatsopatakori sãpiretari itomatini õti pirena. Itxari:\nIparĩkauata seisi õti, ininiã eereka apikomoni ãti õti inakasaaki itomata. Iuasaaki itakanapari ikinika iparĩka,\nitxa Teoso sãkire iõkatsopatakori.\n5 Teoso sãkire iõkatsopatakori txari:\nNinoa maĩroãpekaniikarako nikamakiti tomatikoãtaã.\n6 Iuaritika apanakini ĩroãpanikako iua tomatikoãtaã. Txama apanakini kitxakapirĩka auakani !ĩroã. Ninoa merepitipanika sãpiretaãka Teoso iokanapirena erekari, txamari !iĩroãna, kotxi !ikamarina Teoso paniãtakiti.\n7 Ininiã Teoso kamari iketo õti apanakini iuaãtaã apokini ĩkapani. Iuasaaki Teoso akiritari iketo õti \"uatxa.\" Ikara atoko Teoso misãkiretari Tavii:\nUatxa õti hĩkenakotiniãri nisãkire, ininiã kona hĩkamapiriko hĩxinire paikori inini.\n8 Aãtokiri kitxakapirĩka auakari Xosoee inakori, iuara anikari kãkiti itixi Teoso sikaenetakitimoni. Txamari !iĩroãna atão inakari tomatikoãtaã Teoso sikakiti, kotxi eereka Teoso sãpiretari ãti õti tomatikoãtaã ĩroĩko õti.\n9 Ikara atoko ininiã, auapanikako Teoso kamakiti tomatikoãtaã inakitiakori ĩkapani.\n10 Ininiã kãkiti ĩroãkasaaki Teoso kamakiti tomatikoãtaã, iotokakari iparĩka, Teoso iparĩka iotokakini atokokana.\n11 Ininiã nitariakori makamariko ikinika atão inakari iua tomatikoãtaã aĩroini ĩkapani. Erepaniko, kotxi apanakini !ĩroã, Teoso sãkire imauikakanina xika. Ininiã !hĩkamapiri ninoa kamakiti atokokana.\n12 Teoso sãkire kaposotiireri. Isãkire auãki itxapika, kotxi Teoso ãtipirika auãki inakari sãpiretakiti. Saasara ipi auanaro auakaro, iteene kauanaro, ininiã iposotari ikisauakiniri inirekiniãtaã. Iposotari ikisauakiniri kãkiti pakaki, iua ãki auakari axĩpe imakatxakini ĩkapani. Apiata Teoso sãkire, kotxi Teoso sãkire posotari apokini kãkiti iĩkite kãkiti xinirekata apotiitiniãtaãua. Teoso sãkire imarotari ikinika axinikakiti, anireẽkiti pakini aãkixinireẽ. Teoso sãkire atamakaerekatari ikara aãkixinireẽ auakari.\n13 Teoso atamatari ikinipoko akamakiti, ininiã !auari iomaãtakori. Ikinipoko !ipataãka. Aãuĩte Teoso apisatoõ ikinipoko kasarori.\nXesosi Sasetotxi Auĩte Apiatakari\n14 Ininiã atemoni auari sasetotxi auĩte apiatakari, Xesosi, Teoso ãkiri. Apiananiri iua. Iua sari iaxiti Teoso auiniãtaã. Ininiã iteene maãuikari iua sãkire.\n15 Ate nakiti sasetotxi auĩte apiatakari imarotari ate ãkixinire iõkapetini. Imarotari ate maposotakiniti. Imarotari ate tsii. Ikara atoko inakari imarota, kotxi Satanasi iteene atamakaerekatari iua, ate atamakaerekatiko atoko. Iuaritika maerekati !ikama.\n16 Ininiã ataparaxinireritika masa Teosomoni. Aãuĩte topãkiniãtaã masa ikinipoko erekari isikakiti aãpakapini ĩkapani, iamonĩkiniua ĩkapani. Isikaua ikinipoko erekari. Isikataparataua amaxikiko auakasaaki.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/HB4.html","date":"2023-02-08T06:25:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500719.31\/warc\/CC-MAIN-20230208060523-20230208090523-00161.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999979734,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999979734420776}","num_words":396,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.155,"stopwords_ratio":0.318,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"16\n1 Xesosi sãkirauatapanika:\n—Ikara atoko nitxai hĩte atão himarotini ĩkapani, ininiã kona hĩtakanapari nisãkire.\n2 Ãti õti Xoteo auĩteakori omitikenataiko hĩte aiko Xoteo apotiitiniãtaãua. Ãti õti apokapanikako ia nisãpiretakiti. Iuasaaki ninoa xinikariko hĩte okiko ereka inini. Ninoamoni hĩte okiko Teoso paniãtakiti iaõka. Txamari kona Teoso paniãtari ikara atoko inakari.\n3 Ikara atoko inakari ikamanako, kotxi kona imarotano nota, niri pakini.\n4 Ikara atoko nitxai hĩte, kotxi ikara atoko inakari apokasaaki, hĩxinikariko nisãkire. Merepanika nimoianatakasaakii, kona ikara atokoni !nitxai hĩte, kotxi nota auapanika hĩtekata —itxa Xesosi.\nErekari Matamatakoti Parĩka\n5 Xesosi sãkirauatapanika:\n—Paĩtiki nisipekako niokanatakirimoni. Kona hĩpimaãpeno: \"Nanipa pisa?\" Kona hĩtxapeno.\n6 Ikara atoko nisãpiretapekai, ininiã uatxa kona erekaxinirei hĩte.\n7 Iuaritika nitxai hĩte atão nisãkire. Apiaerekata nota sini. Nota masikaniã, iua Kõtãkikareri kona apoka hĩtemoni. Nisiniã, niokanatariko iua hĩtemoni.\n8 Iua Kõtãkikareri apokasaaki, oerekariko ĩkorapokoriti auakani maerekani. Oerekariko Teosonoka txĩkitakiniri kãkiti atão inakari ikamini. Oerekariko kãkiti misiritiko imaerekani xika. Iua Erekari Matamatakoti oerekariko ikara atoko inakari.\n9 Iua oerekariko maerekati kãkiti kamakiti, kotxi ninoa !auikarina nisãkire.\n10 Iua oerekariko Teosonoka txĩkitakiniri kãkiti atão inakarinoka ikamini, kotxi nota sipekako nirimoni. Nota !auaika uai noerekarauatini ĩkapani. Paĩtiki kona hĩte atamataikanoko nota.\n11 Iua Erekari Matamatakoti oerekariko maerekati kamakani misiritiko, kotxi ĩkorapokoriti auakani auĩte Satanasi inakori misiritiko mereeẽkapeka.\n12 —Auapanika apikomoni nisãpiretakiti tĩkane hĩtemoni. Txamari !apakata apikomoni nisãpiretinii, kotxi !himĩteenekari apikomoni nisãpiretinii.\n13 Iua Erekari Matamatakoti, atãoene sãpiretakari, iua ĩkasaaki, iua oerekaiko ikinipoko atão sãkiretxiti. Kona iua sãkireni isãpiretaiko hĩte. Iaxiti auakari sãkirera, niri sãkirera, isãpiretaiko. Isãpiretaiko hĩte katana Teoso kamakiti tĩkane apaka.\n14 Erekari Matamatakoti oerekaiko ereka ninini, kotxi iua apakapariko nisãkire, eereka isãpiretaiko hĩtemoni.\n15 Ikini sereti niri nakiti nota nakiti apaka. Ininiã nota txai hĩte, \"Erekari Matamatakoti apakapariko nota nakiti. Ininiã eereka isikai hĩtemoni himarotini ĩkapani.\"\nMatinanitxi, Eereka Poxokonitxi Apoka Inini\n16 —Paĩtiki kona hãtamataikanoko nota. Eereka iuaĩkana hãtamatanoko, kotxi nirimoni nisako —itxa Xesosi.\n17 Imoianariakori txanãta:\n—Kiripa itxanãta Xesosi? \"Paĩtiki kona hãtamatanoko. Eereka iuaĩkana hãtamatanoko nota, kotxi nirimoni nisako.\" Kiripitipa itxanãta Xesosi? —itxana imoianariakori.\n18 —Kirisaakipa apokatako ikara inaãtakiti? Kiripa ikara isãkire: \"Paĩtiki,\" Xesosi sãkire atemoni? Ikara isãkire kona ate imarotari xatiki —itxanãtana.\n19 Xesosi imarotari ninoa nirekari ipimainiri iua. Ininiã Xesosi txana:\n—Hĩte nirekari hĩpimainino nota, kotxi nisãpiretai paĩtiki kona hãtamatinino, eereka iuaĩkana hãtamatano.\n20 Atãopitikara ia atoko nitxai hĩte. Hĩtxiapatako. Himatinaniuatako. Iuasaaki apanakini kãkiti ĩkorapokoriti auakani poxokoniuatako. Himatinaniuatako, eereka hĩpoxokoni apokapitikako.\n21 —Hĩte sito atoko hĩtxauako. Sito oãuaenetanapanoka onakasaaki, oa omaãkapekaua. Imi auaka atoko, kona oxinikaikari otsii. Poxokope otxa, kotxi auapeka amarini.\n22 Ikara atoko itxako hĩtemoni apaka. Uatxa kona erekaxinirei hĩte. Iuaĩkana naõkitapanikaiko hĩte. Iuasaakirako hĩpoxokoniuatako. Iuasaaki kãkiti kona posotari ixipokiniri hĩpoxokoni.\n23 Ĩkora õti apokasaaki, kona hĩpimaãikano nota. Iuasaaki hamanaãri niri hinirekakiti nota uãkaã, ininiã iua sikai hamanaãkiti.\n24 Uatxapiima kona hamanaãpanikari hinirekakiti nota uãkaã. Hamanainiãri, hãpakapapitikariko. Ininiã hĩpoxokoni apokapitikako hĩtemoni.\nImoianariakori Auikari Xesosi Sãkire\n25 —Mitxi niomaãtari ipixini nisãkire, kãkiti mimarotakaniri ĩkapani. Ãti õti kona niomaãtaikari atão. Nisãpiretaiko niri iteene himarotini ĩkapani.\n26 Iuasaaki hinirekakiti hamanaãno nota uãkaã. Kona nota amanaãri niri hinirekakiti isikinii. Hĩte amanainiãri, isikapitikai.\n27 Niri tiretai hĩte, kotxi hĩte tiretano nota. Hĩte auikari iua iokanatinino nota uaimoni. Ininiã iua tiretapitikai hĩte.\n28 Niri iokanatano ĩkorapokoriti. Paĩtiki nitakanapari ĩkorapokoriti nirimoni nisini ĩkapani —itxa Xesosi.\n29 Imoianariakori txari:\n—Uatxa pisãkire atãoenepitika. Sãkiretxi piomaãtakiti kona auaika, kotxi uatxa aimarotari pisãkire.\n30 Uatxa aimarotari pite imarotiniri imakinika. Kona apakata apikomoni apimarauatini, kotxi uatxa aãuikari Teoso auinimoni ĩkari pininiua pite —itxarina Xesosi.\n31 Xesosi apakapapiretana:\n—Uatxa hãuikari nisãkire —itxa Xesosi.\n32 —Uatxa Teoso ketotiniri manapi apope hĩarikini ĩkapani. Imakinika hĩte takanapanoko. Notanani kaikota. Iuaritika kona notananini kaikota, kotxi niri aua notakata.\n33 Ikara atoko nisãpiretai, kotxi ninirekari erekaxinirepeka hinini. Ĩkorapokoriti hãuakasaaki, kãkiti misiritapitikai hĩte. Iuaritika hĩpoxokoniuatako, kotxi nota tapara apiata. Maerekanitxi tapara poiãoka —itxa Xesosi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/JN16.html","date":"2023-02-04T21:41:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500154.33\/warc\/CC-MAIN-20230204205328-20230204235328-00206.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999741316,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999741315841675}","num_words":577,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.336,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"16\nTximótxio Moianatana Paoro, Sírasi Pakini\n1 Paoro sari Tepi sitatxiti. Eereka Arisitara sitatxiti isa. Iuaã aua kiki, Xesosi sãkire auiãkari, Tximótxio inakori. Inoro Xoteo otxaua. Oa apaka auikari Xesosi sãkire. Iri kona Xoteoni. Ãti uãka Kreko itxaua.\n2 Xesosi sãkire auiãkani, Arisitara auakani, Ikónio auakani apaka sãkire: \"Peerekari Tximótxio.\"\n3 Paoro nirekari anikiniri Tximótxio iuakata imoianari ĩkapani. Ininiã iua takari Teoso takaõtxikare Tximótxio ĩtoã, kotxi Xoteoakori iuaãtaã auakani imarotari Tximótxio iri Kreko ininiua.\n4 Paoro imoianariakorikata saãpota ikininape sitatxitimoni. Kãkiti aapoko apokaãpotakasaakina, isãpiretarina ninoa Xesosi iokanatakini sãkire, kiomãtxiakori sãkire pakini. Isãpiretarina ikinimane kãkitimoni. Ninoa sãkire aãtsopaã iõkatsopatakori sãkiretxiti isãpiretana ninoa. Paoro imoianariakorikata õtãkikana ninoa ikara isãkirena auikinina ĩkapani.\n5 Ininiã ikiniõtika kãkiti apiaãpotape auikiniri Xesosi sãkire. Itomanepeka auikari Xesosi sãkire.\nPaoro Taponetari Masetónia Auakari\n6 Paoro imoianariakorikata ĩpirixitiãpotari Piríxia tixini, Karásia tixini pakini. Iuasaaki Erekari Matamatakoti !auiritana ninoa Xesosi sãkire isãpiretinina Ásia tixiniã.\n7 Ninoa apokasaaki Mísia tixini takote, inirekamarina Pitxínia tixini isinina. Erekari Matamatakoti !auiritana isinina Pitxínia tixinimoni.\n8 Ininiã ninoa ĩpirixititari Mísia tixini. Apokana Tóatxi sitatxiti.\n9 Iua ĩkanõkati Paoro taponeuata. Itaponetari kiki Masetónia tixini auakari. Itimanãta. Amanaãnãtari:\n—Uaimoni pina Masetónia tixini. Pimoianataua ate —itxari.\n10 Ininiã Paoro taponeuataka atoko, ate xinikari:\n—Masapoka Masetónia tixinimoni, kotxi atãoka Apiananiri akiritaua ate Teoso iokanapirena erekari kãkiti ikiraãkinimoni asãpiretini ĩkapani.\nIniniã aiamata Masetóniamoni asini ĩkapani.\nArítxia Auikari Xesosi Sãkire\n11 Tóatxi ioporokote ate iereẽtaua maporo ãki. Asapitipo Samotirásia ipokomiriĩti. Pokatimari õti ate sari Niápori sitatxiti.\n12 Iuaã apotorika. Asari Piriposi sitatxitimoni, Masetónia tixiniã. Masetónia tixiniã iua sitatxi mitari. Piriposi atoko inakari !auari. Iuaã auana kaiãopokori kãkiti Homa sitatxitikini. Ate napari mapaõti iuaã.\n13 Tomatiko õtisaaki sitatxi ĩtinikata ate sari uini ĩtinikata. Ate uãkatari uini ĩtinikata Xoteoakori apotiitiniãua Teoso imisãkiretinina ĩkapani. Ininiã ate apoka iuaã. Atãopitika ate uãkatakiti. Aãpokaro Xoteoakoro. Iuaã apotiitauana Teoso imisãkiretinina ĩkapani, ininiã aĩtopãka, ninoakata asãkirauatini ĩkapani.\n14 Sito Arítxia inakoro aua ninoa sitokata. Oa txĩta poporeri vẽtxitakaro otxaua oa. Txiatxira sitatxitikero oa. Teoso misãkiretakaro oa. Iuasaakipekara okenakotari asãkire. Iuasaaki Apiananiri iteene kamaimaroretaro oa Paoro sãpiretakiti, ininiã oa auikari isãpiretakiti.\n15 Ininiãkara oa, oaãpoko auakani apaka, patxisataãka. Eereka oa aiataua oaãpoko ãki akaikotini:\n—Masa naapoko, hĩkaikotini ĩkapani. Hĩtemoni atão nauikiniãri Apiananiri sãkire, ininiã notakata hĩkaikota —otxa.\nIkara atoko oa aiataua oakata akaikotini, ininiãkara akaikota oaãpoko.\nPaoro, Sírasi Pakini Kateia Ãki Auini\n16 Ãti õti Teoso misãkiretiko aikotimoni asikasaaki, ataõkitaro ãtokoro iamotakoro. Maerekati matamatakoti auaĩtotaro oa. Iua maerekati matamatakoti imarotari kãkiti kamakiti apisapanika. Oa amotakani apakaparo ito txineiro oimarore ĩki.\n17 Oa ãtokoro osapika Paoro tikini, ate tikini apaka. Oãkiritapika:\n—Naia kikiakori Teoso nitiriakori. Apiananiri nitiriakori itxauana naia. Oerekauana amaerekani makatxakiko, Teosomoni asini ĩkapani —otxaãpokata.\n18 Itanaõtika ikara atoko oãkirinãta. Ininiã Paoro maerekaxiniretinoka itxa oãkiritakiti xika. Ãti õti isapotorika, paniãta itxari maerekati matamatakoti:\n—Xesosi Kristo uãkaã nota paniãtai, pitakanapiniro aroa ãtokoro —itxa.\nIuasaakipeka maerekati matamatakoti takanaparo.\n19 Oa amotakani ikara imarotakasaaki, otsopa imapakapapekaniika oimarore ĩki, ininiã imaĩkarina Paoro, Sírasi pakini. Ikosekaĩtotana, anikana sitatxi apanĩkaki auĩtetxiakorimoni.\n20 Iuaã apokana. Isãpiretarina Homanoakori:\n—Naia kikiakori Xoteo itxauana. !Erekari ninoa oerekapiretakiti, ininiã sitatxi auakani omanãkarauata ninoa sãpiretakiti xika.\n21 Ate amakinika Homano atxaua. Aimarotapekari aãuiãkiti aãuĩte paniãtakiti. Txamari naia oerekaua ipinimonipo inakari akamini ĩkapani. Naia oerekaua ãti uãka auiãkiti sãkiretxiti. !Auiritaãka aãuikiniãri naia oerekapiretakiti. !Auiritaãka akaminiri —itxana.\n22 Iuasaaki kãkitipokoni iuaã apotiitakaniua nirekari Paoro, Sírasi pakini iãsokinina. Ninoa auĩtetxiakori matsorakitari Paoro mãka, Sírasi mãka apaka, imakatxakinina ĩkapani. Ipaniãtarina apanakini aãpitsaã ixirokitatiko.\n23 Ixirokitatapeẽkana atoko, kateia ãki okaãkana Paoroni, Sírasini pakini. Auĩtetxiakori paniãtari iua kateia nĩkatakari, inapokopiretiniri imasikakakoni tĩkane.\n24 Ininiãkara kateia nĩkatakari okaraĩtotana Paoro, Sírasi pakini kateia irikoãkixiti. Ieretakari ninoa kiti isĩkatatxi taopata kamapakotatakori ãki, imakatxakakanina ĩkapani.\n25 Ĩkanõka Paoro, Sírasi pakini misãkirenãtari Teoso. Ixikarauanãtana Teoso ĩkapani. Apanakini kateia ãki auakani kenakonãtari.\n26 Iuasaaki katimaritika itixi iakeẽkata iteene. Kateia patapi apaka iakeẽkata. Iuasaakipeka kateia tore takaka. Iĩtxikikona metao kamakori, pirikeri ãki auakani ĩtxikikona, karakitakata, katxaka itxa metao.\n27 Iuasaaki kateia nĩkatakari mereka. Iua atamatari kateia tore takakapeka, ininiã iuãkatari ikinimane kãkiti inĩkatakini mitekapeka. Ninoa mitekaãkamako, iua auĩte okamariko iua, iparĩka imakamakani xika. Ininiã ikosekaro iouata mitaro iuaka iorotiniua ĩkapani.\n28 Okaaritakasaakiua, Paoro akirikata:\n—Kona pokapeua. Uaikareua ate amakinika —itxa.\n29 Iua kateia nĩkatakari amanaãri tirikapi. Katimaritika ĩroã. Ipamaka Paoro, Sírasi pakini apisatoõ. Ikikinanaãkata.\n30 Eereka imipokĩkana ninoa. Iua:\n—Kiatokopa nikama, nimaerekani Teoso makatxakini ĩkapani? —itxana ninoa.\n31 Ninoa:\n—Pauikariko Apiananiri Xesosi sãkire, ininiãkara Teoso makatxakari pimaerekani, paapoko auakani maerekani apaka —itxari.\n32 Eereka Paoro, Sírasi pakini sãpiretari Apiananiri sãkire iuamoni, iua aapoko ãki auakanimoni apaka.\n33 Iuasaaki imaropirĩkata kateia nĩkatakari arokari ninoa karo. Eereka iua imiakorikata, ĩtanorokata patxisataãka.\n34 Eereka anikana Paoro, Sírasi pakini aapoko ãki. Isikakienatana. Iua imiakorikata, ĩtanorokata poxokoniuata, kotxi iuasaaki ninoa auikari Teoso sãkire.\n35 Katimatinĩkata auĩtetxiakori iokanatana initiriakori kateiamoni, Paoro, Sírasi pakini isikakini ĩkapani. Ninoa apokasaaki, itxana kateia nĩkatakarimoni:\n—Pauiritana Paoro, Sírasi pakini isinina.\n36 Ininiã iua kateia nĩkatakari sãpiretari Paoro:\n—Niauĩteakori iokanapireta notamoni hĩte nisikakini ĩkapani. Ininiãkara hĩsipiniikaua erekaxinirepeka hinini —itxana.\n37 Txamari Paoro txari auĩtetxiakori nitiriakorimoni:\n—Ari, Homanoakorikareua ate, iuaritika auĩtetxiakori Homanoakori iaritataua ate ikinimane apisatoõ. Maxikatiĩka ninoa iaritataua ate. !Akamari maerekati. Eereka kateia ãki ninoa okaua ateni. Uatxa ninoa nirekari iokanatiniua ate ikinimane mimarotakinitipanika. Konapitini. Ninoapitikarako inari uai. Ninoa makatxakaua ate uai —itxa Paoro ninoamoni.\n38 Ninoa kikiakori kanapiriã iauĩteakorimoni. Isãpiretarina Paoro iokanapirena. Ninoa auĩteakori imaropiretakasaakiri Paoro, Sírasi pakini Homano ininiuana, ninoa pĩkarauata, kotxi ninoa maxikatiĩka misiritana Paoro, Sírasi pakini.\n39 Ininiãkara ninoa sari Paoromoni, Sírasi pakinimoni. Ninoa:\n—Ate !imarotari hĩte Homano hininiua. Aimarotaãkamariko !amisiritamaiko —itxana.\nEereka ninoa auĩtetxiakori mipokĩkana Paoro, Sírasi pakini.\n—Sitatxi hĩtakanapako —itxana.\n40 Ininiã Paoro, Sírasi pakini takanapari kateia. Arítxia inakoro aapokomoni isana. Iuaã aõkitana kãkiti Xesosi sãkire auiãkani. Paoro, Sírasi pakini sikataparaxiniretana ninoa. Eereka isipekana, iua sitatxiti itakanapinina.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/AC16.html","date":"2023-01-29T09:50:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499710.49\/warc\/CC-MAIN-20230129080341-20230129110341-00384.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999696016,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999696016311646}","num_words":876,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.159,"stopwords_ratio":0.187,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"14\nIkónio Pirena\n1 Paoro, Panapee pakini auakasaaki Ikónio sitatxitiã, isana aiko Xoteo apotiitiniãtaãua. Isãpiretarina Teoso sãkire kãkitimoni, ininiã kaiãopokori Xoteoakori, Xoteo minakaniua pakini auikapiretari Teoso sãkire.\n2 Txamari apanakini Xoteoakori Teoso sãkire mauiãkani kamaomanãkaretana Xoteo minakaniua. Ininiã ninoa omanatana Teoso sãkire auiãkani.\n3 Xesosi iokanatakini Paoro, Panapee pakini okanani auana Ikónio sitatxiti. Ninoa sãpiretari Apiananiri pirena itaparaxinireritikana. Isãpiretarina Apiananiri sikiniri ikinipoko erekari maerekanimoni. Apiananiri oerekari isãkirena atão inini, kotxi isikaposotiiretana ninoa, posotiiretxi, kãkiti mimarotakiniti pakini ikaminina.\n4 Kãkiti sitatxi auakani omanatakakana. Apanakini auikari Xoteoakori sãkire. Apanakini auikari Xesosi iokanatakini sãkire.\n5 Ininiã Xoteo minakaniua, Xoteoakori pakini, ninoa auĩteakorikata imisãkiretakakaua Xesosi iokanatakini imisiritinina ĩkapani, kai soroã ikiporonakinina ĩkapani.\n6 Paoro, Panapee pakini kenakotakasaakiri ikiporonakikona pirena, imitekana. Arisitara sitatxitimoni, Tepi sitatxitimoni, Arikaónia tixini isana.\n7 Iuaã isãpiretarina Teoso iokanapirena erekari kãkitimoni.\nArisitara Pirena\n8 Arisitara sitatxiti aua kiki petokakititakari iuasaaki. Matĩpokotakati. Iponaniãkasaaki, ipetokakititapeka.\n9 Ikenakotakasaakiri Paoro sãkire, Paoro atamatari iua. Iuasaaki Paoro imarotari iua kiki auikapiretiniri Xesosi sãkire erekape inini ĩkapani. Ininiã iteene atamatari iua.\n10 Itaparasãkireritika Paoro txari iua:\n—Põkitikaua. Pitima —itxari.\nIniniã iuasaakipeka õkitikaua, tĩpokota itxa.\n11 Iuasaaki kãkiti itikari Paoro kamakiti. Ininiã ninoa akirikata isãkireẽna, Arikaónia tixini auakani sãkireẽ:\n—Teosoakori apoka atemoni. Kikiakori atoko itxana ninoa.\n12 Ninoa takauãkatari Panapee, Xópite ininiua. Itakauãkatari Paoro Mekório ininiua, kotxi apiata isãkirauata. Panapee poiãoka isãkirauata. Xópite, Mekório pakini teosoakori kamakoni uãka.\n13 Sitatxi ĩronakikoãtaã takote aua Xópite misãkiretiko aikoti. Xópite misãkiretakani auĩte iuasaaki minari kema auĩteakori, aãui kaiãori pakini sitatxi ĩronakikoãtaãmoni. Iuaã iua apanakini kãkitikata nirekari kema auĩte okinina Paoro, Panapee pakini ĩkapani, iteosone ĩkapani okinirina atokotxikana.\n14 Panapee, Paoro pakini imarotakasaakiri ikamakitina tĩkane, imatsorakitarina ninoaka mãka, kotxi Teoso !itxauana.\nNinoa kãkiti itomanerimoni imitekana. Itaparasãkireritikana itxana:\n15 —Kãkiti, kinirepa ĩkora atoko hĩtxa? Hĩte kikiãkini atokokanera atxa ate. Ate uai apoka teoso kãkiti kamakiti hĩtakanapini ĩkapani, atão Teoso himarotini ĩkapani, kotxi atão Teoso auapininiika inakari itxaua. Iua kamari iaxiti, iaxiti auakani, itixi, itixi auakani, potxoari uiniti, potxoari uiniti ãki auakani pakini.\n16 Kitxakapirĩka Teoso auiritana ikinipoko kãkiti inirekaãkitina ikaminina.\n17 Iua Teoso ininiua sãpiretakari kaiãopokori auapika, kotxi erekari Teoso sikakiti kãkitimoni oerekari iua Teoso ininiua. Teoso sikari ãparaã iaxitikiri kãkitimoni. Iua ãparaã oerekari iua Teoso ininiua. Takari kikio auakari iua sikakiti erekari apaka oerekari kãkiti iua Teoso ininiua. Teoso sikari nipokori ikini sereti kãkitimoni. Ikara oerekari iua Teoso ininiua. Iua sikapoxokonitari aãkixinire. Ikara apaka oerekari iua Teoso ininiua.\n18 Ikara atoko itxana Paoro, Panapee pakini, iuaritika kãkiti nirekapanikari okiniri kema auĩte Paoro, Panapee pakini ĩkapani. Itapararitika Paoro, Panapee pinitana ninoa, ininiã !ikamarina.\n19 Eereka Xoteoakori Ãtxiokia sitatxitikini, Ikónio sitatxitikini pakini apoka Arisitara sitatxitimoni. Ninoa kãkiti misãkiretana Arisitara auakani. Imisãkirepiretana Paoro, Panapee pakini, ininiã Arisitara auakani auikari ninoa sãkire. Ininiã ikiporonakarina Paoro kai soroã. Eereka ikosekaĩtotarina iua sitatxi mapotõkire. Ninoa uãkatari iua ipĩpe.\n20 Iuaritika Xesosi sãkire auiãkani apotiitakasaakiua iuakata, Paoro õkitikaua. Sitatximoni kanapiriã itxa. Katimatinĩkata Paoro, Panapeekata sari Tepi sitatxitimoni.\nIkanapiriãna Ãtxiokiamoni, Síria Tixiniã\n21 Paoro, Panapee pakini sãpiretari Teoso iokanapirena erekari Tepi sitatxiti auakanimoni. Ninoa oerekari kaiãopokori kãkiti. Eereka Arisitara, Ikónio, Ãtxiokia pakini sitatxitimoni ikanapiriãna.\n22 Iuaã oerekana kãkiti Teoso sãkire iteene imarotinina ĩkapani. Õtãkikana ninoa Teoso sãkire iaõka ãtipirika ikaminina. Ia atoko Paoro, Panapee pakini oerekana ninoa: \"Teoso aãuĩtetakasaaki, amisiritiko kaiãopokori amĩteenekako.\"\n23 Ikinipoko Xesosi sãkire auiãkani apotiitiniãtaãua Paoro, Panapee pakini mereẽna ninoa õtãkikakani. Ninoa kõtãkikarerini iteene auikari Apiananiri sãkire. Paoro, Panapee pakini misãkiretari Teoso ninoa ĩkapani. Nipokori itakanapa Teosokata isãkirauatini ĩkapani iuasaaki.\n24 Eereka isipekana. Ĩpirixititarina Pisítxia tixini. Eereka Pãpíria tixinimoni isana.\n25 Isãpiretarina Teoso iokanapirena erekari Pexi sitatxiti auakanimoni. Eereka isana Atária tixinimoni.\n26 Iuaã iereẽtaua maporo ãki Ãtxiokia sitatxitimoni isinina ĩkapani. Iuaã Ãtxiokia sitatxitiã mitxipeka ninoa iokanataãka Teoso parĩka ikaminina ĩkapani. Iuaãtaã Xesosi sãkire auiãkani misãkiretari Teoso ninoa ĩkapani, Teoso iteene nĩkatinina ĩkapani. Ikara parĩkatxi iposope ninoa kamini.\n27 Ãtxiokia sitatxiti apokasaakina, Xesosi sãkire auiãkani imakinika apotiitaua ninoakata. Ininiã Paoro, Panapee pakini sãpiretari ikinika Teoso kamakiti. Isãpiretarina Teoso auiritinina Xoteo minakaniua apaka auikiniri Xesosi sãkire.\n28 Paoro, Panapee pakini auapokota iuaã Ãtxiokia sitatxitiã Xesosi sãkire auiãkanikata.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/AC14.html","date":"2023-02-05T08:23:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500250.51\/warc\/CC-MAIN-20230205063441-20230205093441-00162.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999909401,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999909400939941}","num_words":620,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.154,"stopwords_ratio":0.258,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"20\nMio Anokananisaaki\n1 Eereka nitikari Teoso nitiri katxakaãpotini Teoso tixine ĩkari. Iuakoã iua minaro xavi iua mamapotõkire irikotimoni. Apaka iminari kohẽtxi mitari.\n2 Iuasaaki imaĩkari iua imini mitapoari. Kitxakapirĩkarikara iua imini. Iua maerekani matamatakoni auĩte, Satanasi inakori. Iua maĩkari Satanasi. Iaxirikari kohẽtxiã, mio anokanani imatĩpokotakani tĩkane.\n3 Iua Teoso nitiri okari Satanasi iua aarikoã, tota itxari itore. Ikakiriokari oa xavi itore sonaã, ininiã !apakata itore matakakiko. Ininiã mamapotõkire irikoti ãki ikaikota Satanasi. !Iposotaikari imisirienetiniri ikini itixiti auakani. Mio anokanani auako iriko ãki iua Satanasi. Mio ano napaãka atoko auiritaãka ipokĩkini. Mapaõtinoka auiritaãka mapara auini.\n4 Eereka natamatari auĩtetxiakori topanere. Kaiãopokori auari iuaã. Natamatari iua topaneretxi nopini topãkakani. Ninoa txĩkitaãka auĩtetxi ininiuana. Iuasaaki natamatari apanakini kãkiti. Mitxi sauakanopitakoni. Okapeẽkana Xesosi iokanapirena, Teoso sãkire pakini isãpiretinina xika. !Iteosonetarina iua potxoari uinitikiri. Iua kai kamakori !iteosonetana. Iua potxoari uinitikiri takaõtxikare !itakana iteẽtaãna, iuakoãna pakini. Iuaĩkana auapekana. Auĩtetxi itxapekauana Kristokata. Mio anokanani auĩtetxi itxauana.\n5 Ikara ipĩkani õkitikiko merepanika ipĩkani õkitikiko. Iua mio anokanani napaãka atoko apanakini ipĩkani õkitikaãka.\n6 Ipĩkani merepanika õkitikiko iuaĩkana auãki ininina ĩkapani, Teoso nakitiakori itxauana ninoa. Teoso sikari erekari ninoamoni. !Atatsiitarina ãtião ipĩkitxi Teoso misiritakasaakina maerekati kamakani. Sasetotxi itxauana, kotxi Teoso nireẽkiti ikamana. Kristo nireẽkiti apaka ikamana. Mio anokanani auĩtetxi itxauana Teosokata.\nSatanasi Xamina Mitapoarimoni Okiko\n7 Mio ano napaãka atoko, Satanasi kateia ãki auakari, sikakaãkako. Ipokĩka mapara.\n8 Iuasaaki Satanasi ĩpirixititari itixi kãkiti ikini ãti uãka imisirienetini ĩkapani. Iua misãkiretari ãti uãka Koki inakori, Makoki inakori pakini. Txamari na atão isãkire. Inirekari ninoa neenamauatini iuakata. Apitiitana ninoa Teoso nakitiakori inaiatinina ĩkapani. Itori kãkiti Satanasi apotiitakini. Uini ikipatxite atoko itxana.\n9 Ĩpirixititarina itixi. Iakirokarina Teoso tiretakiti sitatxiti, kãkiti Teoso nakitiakori auiniãtaã. Iuasaaki xamina iaxitikiri katxaka. Ixipokana ninoa ikinikana.\n10 Iuasaaki Satanasi, kãkiti misirienetakari, okaãka arikatxi mitapoarimoni ẽxópiri arikikoãtaã. Iua potxoari uinitikiri, isãkire sãpiretakari pakini okapeẽkaika iuaã. Iuaã ninoa atatsiirauatapikako pokamara, ĩkanõka ãtipirika. !Ixipoka ninoa atatsiirauatini.\nIpinakani Apakapari Iparĩkana Ĩki\n11 Eereka natamatari auĩtetxi topanere kasarori mitari. Natamatari iua inopini topãkakari. Iuasaaki patimari iaxiti, itixi pakini ereẽkokini iua topãkakari apisatoõ. Iaxiti, itixi pakini kona katamatikoikari.\n12 Iposo atoko natamatari kãkiti mitxi ipinakani timini Teoso topanere apisatoõ. Kãkiti apiarini, kãkiti poiãorini pakini tima Teoso apisatoõ. Iposo atoko itori aãtsopa katamẽkitataãka. Iua aãtsopaã aua ikinika kãkiti kamakiti. Apaka ãti aãtsopa katamẽkaãka. Kãkiti uãka aua iua aãtsopaã Teosokata auakani ĩkapani. Iuasaaki ninoa mitxi ipinakani apakapari ikamakitina ĩki uai itixiã auakasaakina.\n13 Ninoa mitxi potxoari uiniti ãki ipinakani apoka iuaã. Mitxi kipatxiã ikatakoni apaka apoka iuaã. Ikini kãkiti ipĩkani auiniãtaã auakani apoka iuaã. Ikinika apakapari ikamakitina ĩki, ikamakitina itixiã auakasaakina.\n14 Eereka ipĩkitxi, ipĩkani auiniãtaã pakini okaãka iua arikatxi mitapoarimoni. Iua arikatxi mitapoarimoni iuaĩkana kãkiti ipina ãtião ipĩkitxi maxipokatimoni.\n15 Kãkiti ãtipirika Teosokata auakani uãka aua Teoso aãtsopateẽ. Kãkiti iuaã mauauãkatakani okaãka iua arikatximoni.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/RV20.html","date":"2023-01-27T00:27:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764494852.95\/warc\/CC-MAIN-20230127001911-20230127031911-00437.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999854565,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999854564666748}","num_words":435,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.154,"stopwords_ratio":0.198,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nMisirikaretxi Mĩteenekiko\n1 Pitepekana namarite Tximótxio, kataparaxinire pitxako. Kristo Xesosi nakitiakori atxaua, ininiã iua sikari ikinipoko erekari atemoni. Ikara erekari sikataparatari axinire.\n2 Pite kenakotapekari nisãkire noerekakiti kãkitimoni. Ininiã poerekariko ikara iaõka apanakinimoni atão inakari kamakanimoni. Eereka ninoa posotari oerekiniri nisãkire noerekakiti apanakinimoni apaka.\n3 Sotato erekari mĩteenekari imisiritiko. Kristo Xesosi sotatone atoko atxaua, ininiã pimĩteenekariko pimisiritiko sotato erekari mĩteenekiniri atoko.\n4 Sotato parĩkauatakasaaki, !ixinikaikari iparĩka mitxi ikamakiti sotato iminakanisaaki. Ixinikapikari sotato auĩte nireẽkiti ikamini, iauĩte poxokotiniri ĩkapani. Ikaranokara ixinikanãta.\n5 Ãtipekana nisãpiretai. Miteẽkari mitekatxi mapotõkire merepanika apoãkari apakapari imitekini ĩki. Mitekatxi paniãtakari paniãtini iaõka imitekiniã, apakapari imitekini ĩki.\n6 Ãtipekana nisãpiretai. Katakareri poparĩkari nikari itakare merepanika, kotxi iteene iparĩkauata.\n7 Pixinikariko ikara nisãkire. Apiananiri kamaimaroretai ikara.\n8 Pixinikariko Teoso iokanapirena erekari nisãpiretakiti kãkitimoni. Xesosi Kristo nisãpireta ikinimanemoni. Iua ipinaka atoko, iuaĩkana auãki itxĩkitakaãka. Iua Taviini apika mekaniri.\n9 Natatsiirauata Teoso iokanapirena erekari nisãpiretini xika. Nota omanatakani iaxirikapekano kohẽtxiã, kokaniri iaxirikinina atoko, nota masikani ĩkapani. Teoso sãkire !iaxiriãka. Iaripireta ikini tõpati.\n10 Teoso mereẽpekari kãkiti, imaerekani imakatxakini ĩkapani. Ininiã nota mĩteenekari nimisiritiko Teoso iokanapirena ninoa kenakotini ĩkapani, imaerekanina Kristo Xesosi makatxakini ĩkapani, ãtipirika Teosokata auinina ĩkapani. Iuasaaki peerekari.\n11 Nisãpiretaiko ia sãkiretxi atão inakari:\nXesosi Kristo ipina ate ĩkapani, ininiã amanirekakaniãri mitxi anireẽkiti, Xesosi nireẽkitinoka anirekiniã, ininiã aãuapika iuakata ãtipirika.\n12 Amĩteenekiniãri amisiritiko Xesosi sãkire aãuikini xika, auĩtetxi atxauako iuakata. Akipatiniãri iua aimarotini, iua apaka kipatari ate imarotini.\n13 Atxiĩti !akamari akamaenetakiti. Xesosi kamapitikari iua kamaenetakiti, kotxi iua !iposotari maerekati ikamini.\nTeoso Nitiri Atão Inakari\n14 Ikara nisãkire pikamaxinikaretana Xesosi sãkire auiãkani. Ninoa Apiananiri apisatoõ apotiitakasaakiua, põtãkikanako: \"!Hĩtxitakakapeua maxikatiĩka kãkiti sãkire xika, kotxi !erekari,\" pitxako ninoamoni. Kãkiti kenakotiniãri hĩtxitakakiniua, ininiã !inirekaikarina Xesosi sãkire auikinina.\n15 Tximótxio, pite Teoso nitiri pitxaua, ininiã iteene papaiaõkariko isãkire iõkatsopatakori Teoso apokaerekatinii ĩkapani. Ininiã !pipẽtauata, kotxi atão poerekari Teoso sãkire iõkatsopatakori apanakinimoni. Teoso sãkire iõkatsopatakori atão inakarinoka itxa.\n16 Apanakini sãkirauatakasaaki, isãkiretarina sãkiretxi Teoso mapokaerekatakiniti. Ikara atoko !pisãkiretape. Kãkiti ikara atoko inakani takanapaãpotari Teoso.\n17 Ninoa oerekakiti sãkiretxiti karõtxi arakakari atoko itxa. Ikara atoko inakari amianari iarikaãpota. Ikara amianari iarikini atoko, ninoa oerekakiti iarikaãpota. Itxĩkitakari kãkiti maerekati ikamini. Imeneo inakori, Pireto inakori pakini oerekakiti sãkiretxiti ikara atoko itxa.\n18 Ninoa takanapapekari Teoso sãkire atão inakari. Ninoa sãkire: \"Teoso õkitikapekana Xesosi sãkire auiãkani ixinirena auãki inini ĩkapani. !Õkitikapanina iĩtona itixi xipokini õti,\" itxana. Ikara ninoa sãkire xika, apanakini !auikaikari Xesosi sãkire.\n19 Aapokotxi tsota paikori inakasaaki, itsota iriko paĩtanori inakasaaki, iua aapokotxi !irika. Teoso sãkire ikara aãtsota atoko. Auapika. !Ixipoka. Teoso sãkire txari: \"Apiananiri imarotari inakitiakori.\" Apaka Teoso sãkire txari: \"Kãkiti, 'Nota Kristo nakiti' inakari takanapariko imaerekani.\"\n20 Ikini sereti tiitxi aua aapokotxi mitari ãki. Aua apiata karonetakari oro kamakori, pirata kamakori pakini. Apaka aua poião ĩki aamina kamakori, kipatxi kamakori pakini. Apanakini tiitxi ãki kaapokori takari nipokori kiiniri ĩkapani. Apanakini tiitxi ãki itakari nipokori ikiniõtika kãkiti nikini ĩkapani.\n21 Ikara tiitxi atoko itxa kãkiti. Kãkiti takanapiniãri imaerekani, tiitxi apiata karonetakari atoko itxa iua. Teoso nirekari iua. Imereẽri iua iparĩka erekari ikamini ĩkapani. Ininiã kãkiti iua atoko inakani iposope Teoso parĩka ikamini ĩkapani.\n22 Ãtokoripanika pinakasaakiua, apanakini nirekiniãi maerekati pikamini, pimitekako, maerekati pimakamakani ĩkapani. Pinirekariko atão inakarinoka pikamini ikiniõtika. Pinirekariko Xesosi sãkire iteene pauikini. Pinirekariko iteene katiraõki pinini. !Pinirekapiri neenamatxi. Ikara atoko kãkiti kaminiã, erekaxinireri. Iua akiritari Apiananiri imoianatiniri ĩkapani.\n23 Tximótxio, kãkiti txitakakasaakiua sãkiretxi miĩkiteti mimaroreti xika, !pikamapiri ikara atoko inakari, kotxi eereka ninoa neenamauata isãkirena xika.\n24 Apiananiri nitiri atão inakari ia atoko itxako: \"!Itxitari ãti. Itiretari ikinimane. Koerekareri erekari itxaua. !Katimari omanãkarauatini.\n25 Õtãkikanako isãkire mauikakani momanãkaretika.\" Ikara atoko Apiananiri nitiri ininiãua, atxiĩti Teoso oerekana isãkire mauikakani atão inakari imarotinina ĩkapani, imaerekani itakanapinina ĩkapani.\n26 Ininiã iuaĩkana kiĩkitepeka itxana. Teoso sikakana ninoa txikatoro Satanasi takakitiã, kotxi mitxi Satanasi maĩkana, iua nireẽkiti ikaminina ĩkapani.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/T22.html","date":"2023-02-07T17:06:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500628.77\/warc\/CC-MAIN-20230207170138-20230207200138-00759.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999980927,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999980926513672}","num_words":584,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.154,"stopwords_ratio":0.305,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"17\nTesarónika Sitatxiti Pirena\n1 Paoro, Sírasi pakini napari Ãpípori sitatxiti. Apikomoni inaparina Aporónia sitatxiti. Eereka apokana Tesarónika sitatxiti. Iuaã aua aiko Xoteo apotiitiniãtaãua.\n2 Paoro itotapekari Xoteo apotiitiniãtaãua aikotimoni isini. Ininiãkara iua sari iuaã. Ipi ãti pakini õti tomatiko õti, isari iuamoni. Iuasaaki Teoso sãkire iõkatsopatakori isãpireta kãkitimoni iuaãtaã auakanimoni. Ninoa pimarauata, ininiã iua sãpirenauata.\n3 Ininiã Paoro txari:\n—Teoso sãkire iõkatsopatakori oerekaua ate: Teoso mereẽkiti misiritaãkapitikako, okaãkapitikako. Eereka õkitikapitikauako, iuaĩkana auãki inini ĩkapani. Ia Xesosi hĩtemoni uatxa nisãpirenãtakiti Teoso mereẽkitipitikara iua —Paoro txana ninoa.\n4 Ãtikaka Xoteoakori auikari Paoro sãkire, ininiã Paoro, Sírasi pakini moianariakori itxapekauana. Kaiãopokori Akaia tixini auakani Teoso sãkire auiãkani, auikari Paoro sãkire apaka. Kaiãopokoro sitoakoro, auĩtetxiakori ĩtanoroakoro, auikari Paoro sãkire apaka.\n5 Xoteoakori, Paoro sãkire mauiãkani, xikotari Paoro. Ininiã ninoa apotiitana kãkiti kaneenamarini, maparĩkauatakani ahoaãtaã auakani. Apotiitana kãkitipokoni. Ininiã ninoa akiripoakata, imiteẽkatana. Ikinimane sitatxi auakani kenakotari. Neenamatxi atoko itxakatana. Imitekana Xasão inakori aapokomoni. Ĩroãkatana itapararitikana, Paoro, Sírasi pakini initinina. Inirekarina imipokĩkinirina ninoa kãkiti apotiitakanimoni apisatoõ.\n6 Txamari Paoro, Sírasi pakini !auari iuaã. Ininiã ikosekaĩtotarina Xasão. Apanakini Xesosi sãkire auiãkani apaka ikosekaĩtotana. Iauĩteakorimoni anikana. Isãpiretarina iauĩteakorimoni:\n—Paoro, Sírasi pakini kamari maerekati. Ikini itixiti ikamarina maerekati. Ininiã ninoa uai ate sitatxineẽpekarana uatxa.\n7 Ia Xasão apakapana ninoa. Iua aapoko ikaikotana ninoa. !Ikamarina aãuĩte Sesa inakori paniãtakiti, kotxi ninoa oerekari kãkiti ãti auĩtetxi ininiãua, Xesosi inakori —itxana iauĩteakorimoni.\n8 Ikara sãkiretxiti ikenakotakasaakina, kãkiti apotiitakaniua akiripoakata. Auĩtetxiakori !imarotari ikamakitina tĩkane.\n9 Eereka auĩtetxiakori misãkiretana Xasão, apanakinikata:\n—Hiĩkitxitana hĩsikakiko ĩkapani. Eereka auiritaina hĩsini.\nIniniã eereka auiritana isinina.\nPeréia Sitatxiti Pirena\n10 Kikatapeka inakasaaki, Xesosi sãkire auiãkani iokanatana Paoro, Sírasi pakini Peréia sitatxitimoni. Iuaã Peréia sitatxiti ninoa apoka atoko, ĩroãna aikoã Xoteo apotiitiniãtaãua.\n11 Kãkiti iuaã auakani iteene nirekari Paoro sãpirena ikenakotinina. Tesarónika auakani !atokoni itxana ninoa. Ikiniõtika ninoa atatsopatari Teoso sãkire iõkatsopatakori, kotxi inirekarina imarotinirina:\n—Paoro sãkire atão atxiĩti? —itxana.\n12 Ininiã kaiãopokori Xoteoakori auikari Xesosi sãkire. Kaiãopokoro sitoakoro Akaia tixini auakani apaka auikari Xesosi sãkire. Naia sitoakoro auĩtetxiakori ĩtanoroakorokara. Kaiãopokori kikiakori Akaia tixini auakani apaka auikari Xesosi sãkire.\n13 Eereka Xoteoakori Tesarónika sitatxiti auakani kenakopiretari Paoro sãpiretiniri Xesosi sãkire Peréia sitatxitiã. Ininiã ninoa sari Peréia sitatxitimoni. Apokaãkana atoko, itxĩkitakarina kãkiti ahoaãtaã apotiitakaniua Paoro omanatinina ĩkapani.\n14 Ikara atoko ininiã, Xesosi sãkire auiãkani iokanatari Paoro potxoari uinitimoni. Sírasi, Tximótxio pakini kaikotapanika Peréia sitatxiti.\n15 Paoro moianatakani anikari iua Atena sitatxitimoni. Eereka ninoa kanapiriã Peréia sitatxitimoni. Paoro iokanapireta Sírasi, Tximótxio pakinimoni:\n—Katimariã hinako —itxa.\nAtena Sitatxiti Pirena\n16 Ininiã Atena sitatxitiã Paoro iãtapari Sírasi, Tximótxio pakini apokini. Iuasaaki Paoro itikari kaiãopokori teoso kãkiti kamakiti. Sitatxi xãpoka kãkiti teosonenoka. Ia xika Paoro matinaniuata.\n17 Ininiãkara Paoro oerekari Teoso sãkire Xoteoakorimoni aiko ãki Xoteo apotiitiniãtaãua. Xoteo minakaniua, Teoso sãkire auiãkani apaka, Paoro oerekari Teoso sãkire iuaãtaã. Ninoa pimarauata, ininiã imisãkiretakakana Teoso sãkire ixinikinina ĩkapani. Ikiniõtika Paoro oerekari Teoso sãkire kãkitimoni, nipokori iamotikoãtaã sikanimoni.\n18 Kãkiti kaxinikaxitirerini, Epikoreo inakoni, Esitóiko inakoni apaka sãkirauata Paorokata. Paoro sãpiretana ninoa Xesosi pirena. Isãpiretana Xesosi ipinini, eereka õkitikiniua, iuaĩkana auãki inini pirena. Ininiã ãtikaka:\n—Natokopa itxa ikara inakari sãkiretxiti? Uauato sãkire atoko itxa. !Kiĩkiteri iua —itxana.\nApanakinipekana txari:\n—Isãpiretari ãti itixiti auakani teosone pirena.\nPaoro Sãpirenauata Ariópako Inakoriãtaã\n19 Eereka ninoa kaxinikaxitirerini anikari Paoro aiko kãkiti apotiitiniãtaãua, imiriĩ nopini Ariópako inakoriãtaã. Iuaã ninoa txari:\n—Ate nirekari aimarotiniri poerekakiti sãkiretxiti. Mitxi kona ate kenakotari ikara atoko inakari sãkiretxiti.\n20 Ipixini poerekakiti sãkiretxiti !aimarotapanika. Ipinimonipo itxa poerekakiti. Ininiã pisãpiretaua. Poerekaua, aimarotini ĩkapani —itxarina Paoro.\n21 Ikara atoko itxana, kotxi ikiniõtika Atena sitatxiti auakani, apaka ãti itixiti ĩkani Atena kaikotakani nirekari ãtiãtaãkiri sãpiretakiti imarotinina ĩkapani, ininiã ikiniõtika amaneri sãkiretxiti ikenakonãtana.\n22 Paoro ikinimane apisatoõ itima, imiriĩ Ariópako inakoriãtaã. Iua txana ninoa:\n—Kikiakori, Atena sitatxiti auakanii, nitikapekari hĩteosone kaiãopokori, ininiã nimarotari iteene hĩpaxitiniri hĩteosone.\n23 Ahoaãtaã ninapaãpotakasaaki, natamatari kaiãopokori hĩteosone misãkiretikoãtaã. Iuasaaki natamatari ãti hĩteosonemoni sikakori takikoãtaã. Iuaã natatsopatari iõkatakori: \"Uai Teoso mimarotakoti misãkiretikoãtaã.\" Iua hĩteosonetakiti, himimarotakiniti, iuapitikara uatxa nota sãpiretai hĩte.\n24 —Iua Teoso kamari itixi. Ikinipoko itixi nopini auakari apaka ikama. Iua Apiananiri. Iua itixi auakani auĩte itxaua iua. Iaxiti auakani auĩte apaka itxaua iua. !Ikaikota kãkiti kamakiti aikotiã.\n25 Ikinipokokara auapeka Teosomoni, ininiã !inirekari kãkiti kamakiti iua auini ĩkapani. Teosopitikara txĩkitakari kãkiti auãki inini. Iuakara sikaxiniretari kãkiti. Teosokara sikari ikinipoko kãkiti auakiti.\n26 Merepitipanika kãkiti !auari, eereka Teoso kamari kiki Atão inakori. Ikini uãkati kãkititi atokiri itxaua iua Atão. Teoso iokanatana ninoa ikini itixitiã auinina. Kãkiti mauakani apisapanikara, imereẽri kãkiti iponaniini õti tĩkane. Iaõtari kãkiti auiniãtaã tĩkane.\n27 Ikara atokora itxa Teoso kamakiti. Teoso txĩkitakari kãkiti nitiniri Teoso. Initaãpotakasaakirina, atxiĩti ninoa apokari Teoso, kotxi kona õtakoni aua Teoso.\n28 Ãti txapekari: \"Teoso txĩkitakaua auãki anini, atĩpokotini ĩkapani. Iua matxĩkitakakaniãua auãki anini, !aãuari.\" Kaxikarerini hĩte sauaki auakani txapekari: \"Teoso anaakori ate apaka txaua.\"\n29 Teoso anaakori aniniãua, ininiãkara aimarotari kona kãkiti kamakiti atoko inakarini !itxaua Teoso. Kona oro kamakorini !itxaua. Kona pirata kamakorini !itxaua. Kona kai kamakorini !itxaua Teoso. Konapitini.\n30 Mitxipe kãkiti !imarotari atão inakari. Iuasaaki Teoso !imisiritana kãkiti imimarotakanisaakina. Txamari uatxaika ipaniãtari ikininape kãkiti ikini itixiti auakani imaerekanina itakanapinina ĩkapani.\n31 Ikara atoko Teoso txari ikinimane kãkiti, kotxi iua ketotapekari ãti õti kãkiti misiritiko õti. Xesosi Teoso mereẽkiti iuakarako sãpiretariko kãkiti misiritiko ikara õti apokasaaki, kotxi iua imarotari atão inakari. Aimarotari Xesosi Teoso mereẽkiti ininiãua, kotxi Teoso õkitikari iua, iuaĩkana auãki inini ĩkapani —Paoro txana ninoa.\n32 Xesosi iuaĩkana auãki inini pirena ikenakotakasaakina, ãtikaka napetari Paoro. Apanakini:\n—Ate nirekari pisãpirena iuaĩkana akenakotini —itxarina Paoro.\n33 Ininiã Paoro sipe.\n34 Apanakinipekana auikapitikari Paoro sãkire. Txionísio inakori, Atena sitatxiti auakani auĩte, auikari isãkire. Apaka sito Tamari inakoro auikari isãkire.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/AC17.html","date":"2023-01-29T09:50:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499710.49\/warc\/CC-MAIN-20230129080341-20230129110341-00495.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999911785,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999911785125732}","num_words":865,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.158,"stopwords_ratio":0.242,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"12\nXesosi Sãkire Auiãkani Misiritiko Iuaĩkana Apokini\n1 Iuasaaki auĩtetxi, Erotxi inakori, misiritana Xesosi sãkire auiãkani. Ãtikaka itaka kateia ãki.\n2 Iua okapiri Txiako iouata mitaroã. Iua Txiako Xoão itari.\n3 Erotxi imarotakasaakiri Xoteoakori apokaerekatiniri Txiakoni okiko, ipaniãtari Petro maĩkiko. Imaĩkari Petro Xoteoakori kiiniritesaaki, pão miãtiãkati kiiniritisaaki.\n4 Petro imaĩka atoko itakari iua kateia ãki. Ipaniãtari tesiseisi sotatoakori nĩkatiniri iua. Kiiniri xipoka atoko Erotxi nirekari imereiniri imisiritiko ikinimane apisatoõ.\n5 Ininiã Petro kateia ãki kaikota. Iuasaaki Xesosi sãkire auiãkani ãtipirika misãkiretari Teoso Petro ĩkapani.\nPetro Sikakaãka\n6 Ĩkanõka, imisiritiko imarotini õti apisapanika, kateia ãki Petro imakanãta ipi sotato apanĩkaki. Iaxirikiko tsapi metao kamakori ipi. Aua apaka apikomoni sotatoakori kateia toreãtaã, Petro mamitekakani ĩkapani.\n7 Patimari Teoso nitiri tokiini. Tirikapi ponika kateia ãki. Iuasaakipeka Teoso nitiri õpirĩkari Petro.\n—Põkitikaua. Katima pitxako —itxari.\nIuasaakipeka itsapi iaxirikiko iuakoãkiri katxaka.\n8 Teoso nitiri paniãtari:\n—Pimãka pieretaka. Pikiti mata pitaka, ininiã Petro takari. Pimãka pinopinikiri apaka pitaka, eereka pisa notakata —itxa.\n9 Ininiã Petro sari iua tikini. Kateia ipokĩkana. Iuasaaki Petro uãkatari itaponeuatini. !Imarotari atão Teoso nitiri mipokĩkiniri iua.\n10 Eereka inapari ipi sotatoakori auiniãtaã, apoka itxana itore maparakiri metao kamakori. Iuaãtaã napakari sari sitatximoni. Ikara itore iuaka matakakaua. Ininiã ninoa pokĩka. Iua ahoa mapotõkire apokasaakina, katimaritika Teoso nitiri takanapari iua.\n11 Iuasaaki Petro imarotapekari:\n—Na nitaponeni itxa. Atãopitikara Apiananiri iokanatari initiri itixinekiri nota imakatxakini ĩkapani. Pataparari Erotxi, iuaritika Apiananiri makatxakano. Xoteoakori nirekari okinino, iuaritika Apiananiri makatxakano —itxa.\n12 Ikara ixinika atoko, isari Maria aapokomoni. Xoão Marko inakori inoro oa Maria. Iuaã itomaneri kãkiti apotiitapekaua, Teoso imisãkiretinina ĩkapani.\n13 Maria aapoko apokasaaki, akirita. Ãtokoro Hotxi inakoro sari itoremoni. Okenakotari Petro sãkire.\n14 Oimarotakasaakiri Petro mapara apokini, omiteka iriko ãki aapokotxi ãki auakanimoni. Opoxokoniuata, txamari omaxinĩkaretari itore omatakakini Petro ĩkapani. Ininiã otxari apanakinimoni:\n—Aapokotxi toreãtaãpekari Petro —otxa.\n15 Ininiã ninoa:\n—Pimapitxirita.\n—Atãopitikara nisãkire —otxa oa.\nIniniã ninoa:\n—Petro kamiritekara.\n16 Ninoa ikara atoko inaãtakasaaki, Petro mapara akirinãtapanikana ninoa. Eereka ninoa matakakari itore, atamata itxarina.\n—Kanatokopa pitakanapari kateia? —itxarina.\n17 Ininiã iuakoã ipinitana:\n—Hĩkenakotari nisãkire —itxana.\nEereka isãpiretana:\n—Apiananiri makatxakano nota kateia ãki. Ikinika ikara hĩsãpiretariko Txiako, apanakini aĩtariakori pakini —itxa.\nIuasaaki isipe. Ãtiãtaã isa.\n18 Katimatinĩkata sotatoakori kateia nĩkatakani tsorĩkaãta:\n—Ĩteri iua Petro? Kanatokopa itxa Petro pokĩkini? —itxana.\nInitapiimarina Petro.\n19 Ininiã Erotxi paniãtana initiko, txamari !apokarina. Erotxi pimaãna sotatoakori Petro nĩkatakani, Petro sinimoni imarotinina ĩkapani, txamari ninoa !imarotari Petro sinimoni. Ininiã eereka ipaniãtari ninoa sotatoakori okiko Petro mitekini xika.\nIkara atoko inaãka atoko Erotxi sipeka. Xotéia tõpa ipotorika. Sesaréia sitatxitimoni isa.\nErotxi Ipinini Pirena\n20 Erotxi omanatana Txiro sitatxiti auakani, Sitoõ sitatxiti auakani pakini. Ninoa nirekari iua omanatinina xipokini, kotxi ninoa apakapari nipokori Erotxi tixinekiri. Ininiã ninoa sãkirauata Parásito inakorikata. Iua Parásito nĩkatari Erotxi aapoko, itii pakini. Paimatireri iua. Ninoa sãkirauatakasaaki iuakata, iua auikari ninoa sãkire. Eereka Erotximoni isana neenamatxi xipokini ĩkapani.\n21 Erotxi ketotari ikinimane kãkiti imisãkiretini ĩkapani. Iketo õti apokasaaki ieretakari imãka ereri inakari, auĩtetxi mãka. Eereka iitopãka auĩtetxi itopanere nopini. Iuaã iua misãkiretana kãkiti.\n22 Ininiã kãkiti txari:\n—Teosora sãkirauanãta. Na kãkitini —itxana.\n23 Iuasaakipeka Teoso nitiri iaxitikiri okari Erotxi, kotxi iua auiritari kãkiti iteosonetiniri iua. Ininiã tsomi sotakiperi nika txari iĩto. Ikara atoko inikoã ipĩpe.\n24 Iuasaaki Teoso sãkire iaripireta. Ininiã itomaneri kãkiti auikari Teoso sãkire.\n25 Panapee, Paoro pakini parĩka Xerosareẽ sitatxitiã xipokaãka atoko, Ãtxiokia sitatxitimoni kanapiriã itxana. Anikarina Xoão Marko ninoakata.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/AC12.html","date":"2023-02-06T16:50:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00820.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999921322,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999921321868896}","num_words":516,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.205,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"7\nMeokisiteki Pirena\n1 Meokisiteki inakori Sareẽ tixini auakani auĩte itxaua. Iuasaaki sasetotxi itxaua apaka. Teoso, Apiananiri, kamari iua sasetotxi ininiua. Kitxakapirĩka Apraão kamari neenamatxi ãti tixini auakani auĩteakorikata. Iua kanapiriãkasaaki, aõkitari Meokisiteki. Iuasaaki Meokisiteki takari erekari Teoso sikakiti iuamoni.\n2 Iuasaaki Apraão sikari iua tiitxi imakatxakakiti ipixini. Tesi tiitxi auiniã, isikari ãti Meokisitekimoni. Meokisiteki akiritaãka \"Auĩtetxi Atão Inakari Kamakari.\" Apaka akiritaãka \"Auĩtetxi Kãkiti Kamaerekaxiniretakari.\"\n3 !Kimarotikori Meokisiteki iri, inoro pakini. !Kimarotikori apika atokiriakori. !Kimarotikori iponaniini, ipinini pakini. Teoso ãkiri atoko itxa. Sasetotxi ãtipirika itxaua.\n4 Hĩxinikariko iua Meokisiteki. Apiatakari iua. Apraão iteene paxitari iua, ininiã isikari ipixini tiitxi iua makatxakakiti iuamoni.\n5 Eereka ãti õti Apraão tikini Teoso paniãtari Arevii apika mekaniriakori, sasetotxiakori, apakapiniri ipixini kãkiti apakapakiti, txineiro, tiitxi pakini. Ninoa apakapari kãkiti sikakiti Teoso ĩkapani. Ikinimane ninoa Apraão apika mekaniriakori itxauana. Iuaritika sasetotxiakori apakapari inirimane sikakiti.\n6 Iua Meokisiteki Arevii nirimane !itxaua. Iua aua kitxakapirĩka Arevii apisapanika. Iuaritika iua apakapari ipixini Apraão makatxakakiti. Eereka Meokisiteki takari erekari Teoso sikakiti Apraãomoni, Teoso sikaenetakiti apakapakarimoni.\n7 Iua Apraão poiãori. Apiatakari Meokisiteki, kotxi apiari takari erekari Teoso sikakiti poiãorimoni.\n8 Ikinika Arevii apika mekaniriakori, Teosomoni kãkiti sikakiti apakapakani, ipinanipeka. Ãtipirika auakari atoko itxa Meokisiteki.\n9 Atxiĩti aposotari asãpiretiniri ia atoko: \"Arevii sikari isikakiti Meokisitekimoni Teoso ĩkapani, kotxi iua ina Apraão ĩto ãki.\"\n10 Kotxi Apraão aõkitakasaakiri Meokisiteki, iuasaaki Arevii kona auapanika. Ininiã iua auini apisapanika Apraão ĩtoã aua, kotxi Apraão apika mekaniri itxaua Arevii.\nXesosi Meokisiteki Atoko Inini\n11 Arevii apika mekaniriakori sasetotxiakori itxauana. Iua apika mekaniri Arão inakori. Arão apika mekaniriakori apaka sasetotxiakori itxauana. Teoso sikari ipaniãtakiti iõkatsopatakori ninoamoni, isãkire kãkiti imarotini ĩkapani. Iuaritika ninoa sasetotxiakori parĩka !oerekari kãkiti kamaerekatiko. Ininiã ãtião sasetotxi nirekaãka. Sasetotxi Arão atoko inakari !inirekaãkaika. Sasetotxi Meokisiteki atoko inakari nirekaãka.\n12 Ãtião sasetotxi auakasaaki, ãtião Teoso paniãtakiti iõkatsopatakori aua iuasaaki.\n13 Xesosi kona Arevii apika mekanirini. Iua Xotaa apika mekaniri. Xotaa mekaniriakori kona sasetotxiakorini. Ninoa kona okari pirãtxi Teoso ĩkapani. Kona iparĩkauatana Teosomoni sikakori takikoãtaã.\n14 Ikinimane imarotari aãuĩte Xesosi Xotaa nirimane ininiua. Moisesi iõkatsopatakiti !auiritana ninoa sasetotxi ininiuana.\n15 Ate sãpiretapekari Meokisiteki pirena. Aimarotari auapitika ãti sasetotxi, Meokisiteki atoko inakari. Uatxa aimarotari Xesosi Meokisiteki atoko itxaua.\n16 Kitxakapirĩka sasetotxi pitxaua, kotxi pikiomaneakori sasetotxi apaka itxauana. Teoso kamari Xesosi sasetotxi ininiua, kotxi iua auapikako. Kaposotiireri iua. !Ixipoka.\n17 Teoso txari Xesosi isãkire iõkatsopatakoriã:\nÃtipirika sasetotxi pitxaua. Sasetotxi Meokisiteki atoko inakari pitxaua,\nitxa.\n18 Ininiã mitxi auakari sasetotxiakori parĩka !auaika, kotxi itapara !auari. Xipope ikara.\n19 Moisesi paniãtakiti iõkatsopatakori !ikamari kãkiti ereka inini. Uatxa apiaerekatakari aiãtapakiti apokapeka ĩkorapokoriti. Ininiã iua anikaua Teosomoni.\n20 Teoso isãkireẽ txĩkitakari Xesosi sasetotxi ininiua.\n21 Teoso !isãkirauata ikara atoko kãkiti sasetotxipeka inakasaaki. Teoso txĩkitakari Xesosi sasetotxi ininiua isãkireẽ, kotxi itxari Xesosi:\nNota Apiananiri sãpiretapekari nikamaenetakiti. Ikara nikamapitikako, ininiã ãtipirika sasetotxi pitxaua, sasetotxi Meokisiteki atoko inakari pitxaua,\nitxa Teoso.\n22 Ininiã ikara Teoso sãkireẽ, aimarotari Teoso kamapitikariko ikamaenetakiti apiari, kotxi iposope isikiniua Xesosi.\n23 Auapeka itori sasetotxiakori. Ninoa kona posotari ãtipirika iparĩkauatinina, kotxi ikoriãpekana.\n24 Xesosi auapikako, ininiã ãtipirika sasetotxi itxaua.\n25 Ininiã iposotari imakatxakiniri ikinika amaerekani, Teosomoni anikasaakiua, kotxi ãtipirika aua, ininiã ãtipirika imisãkiretari Teoso ate ĩkapani.\n26 Ininiã ikara atoko inakari sasetotxi auĩte apiatakari anirekapitika. Apiaerekatakari iua. !Kaneenamari. Ikerokakiti !auari. Itxiko ixinireẽ !auari. Maerekati !ikama. Iaxiti apiko nopinixiti auakari, auĩtetxi Apiatakari itxaua. Ikara atoko inakari sasetotxi anirekapitika.\n27 Apanakini sasetotxi auĩte apiatakani ĩkorapokoriti auakani atoko !itxaua. Ninoa ikiniõtika okari pirãtxi, merepanika ninoaka maerekani makatxakiko ĩkapani. Eereka ninoa okari pirãtxi kãkiti maerekani makatxakiko ĩkapani. Kona ikara atokoni itxa Xesosi. Ãtikatanokara Xesosi oxiketari iarẽka kãkiti ĩkapani. Iuaka ipina kãkiti ĩkapani.\n28 Mitxipe sasetotxi auĩte apiatakani mereeẽka Moisesi paniãtakiti iõkatsopatakori iaõka. Ninoa tapara !auari. Moisesi sãkire tikini Teoso mereẽri imi ãtipirika sasetotxi ininiua ĩkapani. Ãtipirika erekarinoka kamakari iua.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/HB7.html","date":"2023-01-30T12:13:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499816.79\/warc\/CC-MAIN-20230130101912-20230130131912-00494.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999941587,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.999994158744812}","num_words":575,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.157,"stopwords_ratio":0.263,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"28\nMáota Pokomiriĩti Pirena\n1 Imiriĩpekaua amakinika, eereka aimarotari Máota inakori pokomiriĩti aãpokini.\n2 Iuaã auakani apakapaua ipoxokoniritikana. Iuasaaki ãparaã potorika ikipini. Ãparaã kipini xika patxĩkareri, ininiã iuaã auakani kamari xamina, ate irokini ĩkapani.\n3 Iuasaaki Paoro apaka apotiitari xamina. Xamina pokiã itakasaakiri, xamina pataka õpõkikari imini xamina iriko ãki auakari. Akatsatari Paoro uako.\n4 Ninoa ipokomiriĩ auakani atamatari imini Paoro uakoã iarõkini. Ininiã imisãkiretakakana:\n—Ikira kiki kokaniri atxiĩti. !Ipina potxoari uiniti, iuaritika inapakakiniri !auari. Uatxaika ipinapitikako —itxakakana.\n5 Paoro ĩkokari imini xamina pokimoni arikini ĩkapani. !Katsiiri iuamoni.\n6 Ninoa iãtapanãtari iuako ananapoatini. Iãtaparina iua mokatanitika ipinini. Mapa oara napa atoko !ipina, ininiã ninoa:\n—Kona kokaniri ikira. Teoso itxaua —itxanãtana.\n7 Iuaãtaã takote aua kikio Pópirio inakori nakiti. Máota pokomiriĩti auakani auĩte itxaua. Iua apakapaua ate ipoxokoniritika. Akaikota iua aapoko ipi ãti pakini õti.\n8 Iuasaaki iri sirĩkanãta. Apoomata. Itikanãta. Ininiã Paoro sari iuamoni. Akiritari Teoso iua ereka inini ĩkapani. Itakari iuako inopini. Iuasaakipeka erekapeka itxa iua.\n9 Eereka amianatakani iua pokomiriĩti auakani sari Paoromoni, ininiã iua makananitana ninoa.\n10 Ninoa sikaua tiitxipokoni. Apotorikasaaki ãto maporo ãki, isikauana imakinika anireẽkiti.\nPaoro Homa Sitatxiti Isini\n11 Ate napari ipi ãti pakini kasiriti iuaã. Eereka aiereẽtaua maporo ãki, Arexãtria sitatxitikero ãki. \"Itaritxi Ipi\" akiritaãka maporo uãka. Mitaãsaaki oa maporo kaikota Máota pokomiriĩti.\n12 Apotorika iuaã. Eereka aãpoka Sirakosa inakori sitatxiti. Iuaã akaikota ipi ãti pakini õti.\n13 Eereka iuaĩkana maporo potorika. Aãpoka Héxio sitatxiti. Katimatinĩkata ĩtima atikinimonikari ina, ininiã patimari asini. Katimatinĩkata aãpoka Posoori sitatxiti.\n14 Iuaã aõkitana kãkiti, Xesosi sãkire auiãkani. Ninoa amanaãua ãti semanati anapini ninoakata. Eereka iuaĩkana aiereẽtaua maporo ãki. Iuaĩkana apotorika. Homa sitatxiti aãpoka.\n15 Xesosi sãkire auiãkani, Homa auakani, kenakoenetari aãpokaenetini, ininiã inana ate aõkitinina ĩkapani. Apanakini aõkitaua ate kienatxi amotikoãtaã takote, Ápio inakoriãtaã takote. Apanakini aõkitaua ate kãkiti imakiniãtaã, \"Ipi Ãti Aapokotxiti\" inakoriãtaã. Paoro aõkitakasaakina ninoa, ipoxokoniuata.\n—Peerekari Teoso, kotxi naia inari notamoni —itxa Paoro.\nHoma Sitatxiti Paoro Apokini\n16 Homa sitatxiti aãpoka atoko, Paoro auiritaãka inirekiniãtaã auini. Ãtika sotato kaikotapika iuakata isinimoni imarotini ĩkapani.\n17 Ipi ãti pakini õti napaka atoko, Paoro pĩkapiretana Xoteoakori auĩteakori. Ninoa apotiitakasaakiua, Paoro misãkiretana ninoa.\n—Nitariakori, !nikamari maerekati Xoteoakorimoni. Nauikapitikari akiomaneakorini oerekakiti sãkiretxiti. Iuaritika nimaĩkaãka Xerosareẽ. Nisikanapaãka Homanoakorimoni.\n18 Homanoakori pimaãno nimaĩkiko xika. Eereka inirekarina isikakinino, kotxi ninoa imarotari ixika !auari nipinini ĩkapani.\n19 Txamari Xoteoakori !inirekari Homano sikakinino, ininiãkara nakiritari Sesa nisãkire ikenakotini ĩkapani. !Ninirekari nimisãkirepiretiniri ninirimane Xoteoakori.\n20 Ikara atoko ininiã, nipĩkapiretai hĩte nimisãkiretini ĩkapani. Teoso mereẽkiti sãkire, Xoteoakori iãtapakiti sãkire nauikini xika, nota maĩkaãka.\n21 Ininiã ninoa:\n—Ate !apakapari iõkatsopari Xotéia tõpakiri pite maerekani pirena. Aĩtariakori iuaã ĩkani !iminapiretari maerekati pikamakiti pirena.\n22 Ate nirekari akenakotiniri pite auiãkiti sãkiretxiti, kotxi akenakoenetapekari apanakini sãkire: \"Xesosi sãkire na atão\" —itxana ninoa.\n23 Ininiã ninoa ketotari ãti õti Paorokata aõkitakakiniuana. Iketotiniri manapi itomaneri kãkiti sari Paoro auinimoni. Paoro ĩkanõkapanika sãkirauatapitipo. Ĩkanõkapeka auakapanika isãpirenauatini. Isãpiretana Teoso auĩtetxi ininiãua.\n—Atão Teoso ãkiripitikara Xesosi —itxa Paoro sãkire.\nIsãpiretana ninoa Moisesi iõkatsopatakiti, Teoso sãkire sãpiretakani iõkatsopatakiti apaka, atão Teoso ãkiripitikara Xesosi ininiua ninoa imarotini ĩkapani.\n24 Apanakini auikari Paoro sãkire. Apanakini !inirekari auikinirina Paoro sãkire.\n25 Ininiã ninoa taparakienatakakaua Xesosi sãkire auikakani mauikarenikata. Ipotorikinina apisa, iuaĩkana Paoro misãkiretana ninoa:\n—Erekari Matamatakoti sãkirauata atão hinirimanekata kitxakapirĩka. Ipaniãtari Teoso sãkire sãpiretakari Isaía inakori isãpiretiniri Teoso sãkire hinirimanemoni.\n26 Itxari:\nHĩsa kãkitimoni. Hĩsãpiretanako ninoa: \"Hĩkenakotari nisãkire ãtipirika, txamari !hinirekari himarotiniri nisãkire. Ãtipirika hĩtikari nikamakiti, txamari !hinirekari hãuikiniri nota kaminiri ia atoko inakari.\"\n27 Kotxi kãkiti ãkixinireẽ !inirekarina imarotinirina nisãkire. !Inirekarina ikenakotinirina nisãkire. !Inirekarina itikinirina nikamakiti. Inirekiniãrina, itikapitikarina nota kamakiti. Inirekiniãrina, atão ikenakotarina nisãkire. Ãkixinireẽna imarotaãkamariko nota sãkire, inamanako notamoni, ininiã nota txĩkitakamanako ninoa ereka ininina,\nitxa Teoso sãkire.\n28 Paoro sãkirauata iuaĩkana ninoakata:\n—Ninirekari himarotiniri Teoso iokanapirena erekari kãkiti maerekani makatxakiko pirena iokanapiretaãkapeka Xoteo minakonimoni. Ninoakara auikapitikariko Teoso sãkire.\n29 Ikara Paoro sãpiretaãka atoko, ninoa Xoteoakori sipeka. Isikasaakina, iteene itaparakienatakakauana Paoro sãkire ikenakotinina xika.\n30 Paoro kaikota iuaã ipi anokanani. Iĩkitxitari kaapokori iua aapoko Paoronoka auini ĩkapani. Paoro ipoxokoniritika apakapana ikinimane iuamoni sikani.\n31 Isãpiretana ninoa Teoso auĩtetxi ininiãua. Oerekana ninoa Xesosi, Teoso mereẽkiti ininiãua, Apiananiri ininiãua. Isãkirauata itaparaxinireritika kãkitimoni. Auiritaãka ikinipoko imarotakiti isãpiretini.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/AC28.html","date":"2023-02-05T08:49:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500250.51\/warc\/CC-MAIN-20230205063441-20230205093441-00239.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999797344,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999797344207764}","num_words":635,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.159,"stopwords_ratio":0.198,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} diff --git a/apu_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl b/apu_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..caed2755d5adf676ebc7f32757b8d5148249288e --- /dev/null +++ b/apu_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl @@ -0,0 +1,17 @@ +{"text":"ARÓKASI\n1\nArókasi Iõkatsopata Teópiro Inakorimoni\n1 Nota Arókasi iõkatsopata pite Teópiromoni. Iteene nipaxitai. Kãkiti ito iõkatsopatapekari ikinipoko Xesosi kamakiti Xoteoakori sauaki auakasaaki. 2 Ninoa, nota pakini imarotari ikinipoko Xesosi kamakiti, kotxi Xesosi kamakiti atamatakani, isãkire oerekakani, sãpiretapekaua ate. 3 Nota apaka apaiaõkapekari ikinipoko Xesosi sãkire, ikamakiti pakini. Ininiã nota apokaerekatari ikinipoko Xesosi pirena niõkatsopatini pite Teópiromoni. Merepitipanika ikamakiti nisãpiretai. Ininiã eereka ikamakiti nisãpiretai. Ininiã eereka ikamakiti nisãpiretai, nitxaãpotako. 4 Koerekarerini oerekapekai Xesosi pirena, ininiã uatxa pimarotari ninoa oerekakiti atão inini.\nXoão Kapatxisareri Iponaniini Sãpiretiko\n5 Erotxi inakori Xoteoakori auĩte inakasaakiua Xotéia tõpa, iuasaaki auanãta sasetotxi Sakaria inakori. Sakaria auĩte, apanakini sasetotxiakori auĩte apaka, Apia inakori. Sakaria tanoro ouãka Isapeo otxaua. Oĩri, oãtokiri, oãtokiri iri imakinikana sasetotxi itxauana. Oãtokiri kitxakapirĩkari Moisesi itari Arão inakori. Iua apaka sasetotxi itxaua. 6 Teoso nirekaãkitinanira ikamana Sakaria, Isapeo pakini. Ninoa kamari ikinipoko iua paniãtakiti, Apiananiri paniãtakiti. Atão inakarinoka ikamana. !Ikerokarina ikamakitina. 7 Txamari !keenena. Isapeo !oposotari kamixi onini. Iuasaaki ikiomaneẽpekana.\n8 Ãti õti Sakaria, apanakini sasetotxiakorikata, parĩkauanãta Teoso misãkiretiko aikoti ãki. Iuasaaki ninoatene iuaã parĩkauata. 9 Sasetotxiakori itotari sasetotxi imereinina Apiananiri misãkiretiko aikoti ĩroini kamariãro arikini ĩkapani, ininiã iuasaaki ninoa mereẽri Sakaria. Ininiã iua ĩroã. 10 Sakaria aiko ãki kamariãro arikanãtakasaaki, mapara kãkiti apotiitakaniua misãkiretari Teoso.\n11 Iuasaakipeka Teoso nitiri iaxitikiri tokiã Sakariamoni kamariãro arikikoãtaã takote. 12 Sakaria atamatakasaakiri, itikoãkata, pĩkarauata itxa. 13 Teoso nitiri misãkiretari iua:\n—Sakaria, kona pipĩkarauatape. Teoso sikapitikaiko pamanaãkiti. Ininiã pĩtanoro Isapeo keenepitikaroko. Pitakauãkatariko pamarite Xoão. 14 Iua auakasaaki ikamapoxokonitaiko pite, itori kãkiti apaka. 15 Apiananirimoni apiari itxauako iua Xoão. Kona Xoão iãtapaniroko kapoãro. Erekari Matamatakoti auariko iua ãkixinireẽ. Inoro irokota ãkipanika auakasaaki, Erekari Matamatakoti auako iua ãkixinireẽ. 16 Iua Xoão anikanako itomaneri kãkiti Isaeo auakani Teosomoni. Apiananirimoni iua anikana. Ininiã iuaĩkana ninoa kanapiriã iTeosonemonina, isãkire auikinina ĩkapani. 17 Xoão apokako Apiananiri apokini apisapanika. Erekari Matamatakoti sikataparatari Eríasi kitxakapirĩka. Iuatxikana Erekari Matamatakoti sikataparatariko Xoão. Ikara atoko ininiã, iua oerekariko irĩtxi iuaĩkana amaritena itiretinina ĩkapani. Iua Xoão oerekariko kãkiti Teoso paniãtakiti makamakani, imaerekanina itakanapinina, erekarinoka ikaminina ĩkapani. Paimatirenako ninoa iuasaakiko. Iua Xoão oerekariko kãkiti iposope ininina Apiananiri apokini apisapanika —itxa Teoso nitiri Sakariamoni.\n18 Ininiã Sakaria pimaãri:\n—Kiãtokopa nitxa uatxa keenepeka ninini, kotxi nota, nĩtanoro apaka kiomaneẽpeka —itxa.\n19 Teoso nitiri apakapapireta:\n—Niuãka Kapirieo. Nota auari Teosokata ipaniãtakiti nikamini ĩkapani. Teoso iokanatano pitemoni pite nimisãkiretini ĩkapani, ia erekari pirena niminapiretini ĩkapani. 20 Txamari na pauikari nisãpiretakiti. Ia xika !kasãkireikaiko, kotxi nisãpiretakiti atãopitika. Teoso sikaenetakiti apokapitikako. Apokasaaki, pimarotariko nisãkire atão ininiua. Iuasaakiikarako piposotari pisãkirauatini —itxa Teoso nitiri Sakariamoni.\n21 Iuasaaki kãkiti mapara auakani iãtapanãtari Sakaria.\n—Kiripa ikamanãta Sakaria aiko ãki? !Katimari —itxanãtana.\n22 Ipokĩkasaaki !kasãkireikari. Ninoa kãkiti imarotari Teoso misãkiretiniri iua aiko ãki itaponeẽ, kotxi !kasãkireikari. Iuakoãnokara imisãkiretana ninoa.\n23 Mapaõti iparĩka xipoka atoko aapokomoni isipeka. 24 Eereka Isapeo kamixipeka otxa. Onapari ipi ipi ãti pakini kasiriti oaãpoko. !Osari ãtiãtaã.\n25 —Apiananiri sikano namarite. Erekari ikaminano notamoni. Uatxa !nipẽtauataika kãkiti apisatoõ. Keenepekano —otxa.\nKapirieo Iokanataãka Mariamoni\n26 Isapeo seisi pakini kasiriti kamixi onakasaaki Teoso iokanatari initiri iaxitikiri Kapirieo Nasaree sitatxitimoni, Kariréia tõpamoni. 27 Iuaã iokanatari iua ãtokoromoni Maria inakoromoni. Oa kona sirĩkapanika kikikata. Osãpiretapekari ãtokori Xosee inakori iuakata oĩtaniriuatini ĩkapani. Xosee atokiri kitxakapirĩka Xoteoakori auĩte Tavii inakori. 28 Teoso nitiri apokasaaki oamoni, akiritaro Maria:\n—Ereẽkai. Apiananiri pitekata aua. Iua mereẽi pite. Itoro sitoakoro ikini itixiti aua, iuaritika pitenanirako Teoso sika iteene erekari —itxaro oa.\n29 Maria pĩkarauata Teoso nitiri sãkire okenakotakasaaki.\n—Kinirepa ikara atoko itxa sãkireta? —otxa oãkixinireẽ.\n30 Teoso nitiri txaro:\n—!Pipĩkarauatape, Maria. Teoso apokaerekatai pite. 31 Pimixiuatako, keene pitxako. Pitakauãkatariko pamarite Xesosi. 32 Iua Apiatakari itxauako. Apiananiri ãkiri akiritaãkako. Teoso Apiananiri kamariko iua auĩtetxi ininiãua. Kitxakapirĩka Xoteoakori auĩte Taviini. Taviini auĩtetxi ininiua atokokana, Teoso txĩkitakariko Xesosi Xoteoakori auĩte ininiua. 33 Ãtipirika Xoteoakori auĩte, Xakooni apiko mekaniriakori auĩte, itxauako. Iua auĩtetxi ininiua !ixipoka —itxaro oa.\n34 Ininiã oa:\n—Kiãtokopa nitxa kikikata masirĩkatokano, keenepe ninini? —otxa.\n35 Teoso nitiri apakapapiretaro:\n—Erekari Matamatakoti apokako pãkixinireẽ. Apiananiri posotiire ãkitaiko pite, ininiã amarini auakari Teoso ãkiri akiritaãkako. 36 Pinoromane Isapeo kiomãtxipe, iuaritika kamixiro oa. Kãkiti sãkirema: \"!Oposotaikari kamixi onini\" iuaritika seisi pakini kasiritipe kamixi onini. 37 Kotxi Teoso posotari ikinipoko ikamini —itxaro oa.\n38 —Nikamapitikariko Apiananiri nirekaãkiti. Pisãpiretakiti iaõka ninirekapitika —otxa Maria.\nIuasaakipeka Teoso nitiri sipeka.\nMaria Isapeomoni Motikini\n39 Mapaõti napa atoko Maria katimariã sari oxiratarimoni, Xotéia tõpamoni. Iuaã osari sitatximoni. 40 Oĩroã Sakaria aapoko. Oãkiritaro Isapeo:\n—Ereẽkai —otxa.\n41 Isapeo kenakotakasaakiri Maria akiritiniro oa, iuasaaki amarini otikakoãkiri oãkika. Iuasaakipeka Erekari Matamatakoti itapararitika apoka Isapeo ãkixinireẽ. 42 Iuasaaki otapararitika otxaro Maria:\n—Kaiãopokoro sito itixi auakani, iuaritika pitenokara Teoso sika apia erekari. Apaka Teoso sikariko erekari pamaritemoni. 43 Erekari Teoso kaminano nota, kotxi niauĩte inoro motikaẽtano. Kinirepa ia erekari Teoso kaminano, kotxi nota minakato nitxaua. 44 Nikenakotakasaakiri \"Ereẽkai\" pininino, namarite nitikakoãkiri oãkika, ipoxokoniuatiniã. 45 Teoso sikari erekari pitemoni, kotxi pite auikari isãkire. Pite auikari isikaenetakiti atão isikinii —otxa Isapeo Mariamoni.\nMaria Xikaretakiti\n46 Maria txari:\n\"Erekapitikari Apiananiri notamonikari.\n47 Nipoxokoniuata, kotxi Teoso nimaerekani makatxaãkari itxaua.\n48 Nipoxokoniuata, kotxi ixinikano nota. Initero poiãoro nitxaua. Ĩkorakanani eereka auakani kãkiti txanoko: 'Teoso kamapoxokonitaro, erekari isikiniro,' txanoko nota.\n49 Nipoxokoniuata, kotxi Teoso Apiananiri kaminano posotiiretxi. Maerekati !auari iuamoni.\n50 Iua amonĩkari kãkiti iua paxitakani, kitxakapirĩkarini, ĩkorakanani auakani, eereka auakani apaka iamonĩka.\n51 Pataparari iua, ininiã ikamari posotiiretxi. Teoso txĩkitakana kãkiti iuikakaniua minakani ininiãuana, kotxi ãkixinireẽ iuikauana.\n52 Teoso makatxakapekari auĩtetxi pataparari inakaniua. Eereka auĩtetxi !itxaikauana ninoa. Kãkiti poiãorini inakaniua Teoso kamari auĩtetxi ininiãuana.\n53 Isikakienatari natxitakani. Iokanatari katxineiroteri sini. Kona xatiki isikari iuamoni.\n54 Imoianatapekana Xoteoakori, iua ĩkapani parĩkauatakani. !Imaxinĩkaretari iamonĩkinina ninoa.\n55 Kitxakapirĩka Teoso xinikari Apraãoni iamonĩkini. Apaka iua tikini auakani ãtipirika iamonĩka, kotxi: 'Nimoianataiko hĩte,' itxa anirimanemoni kitxakapirĩkarinimoni,\"\notxa Maria.\n56 Okaikota ipi, ãti pakini kasiriti Isapeokata. Eereka oaãpokomoni kanapiriã otxa Maria.\nXoão Kapatxisareri Iponaniini\n57 Amarini auini õti apopeka. Isapeo auãkitakari amarini kiki. 58 Oaãpoko takote auakani, onirimane pakini kenakotari erekari Teoso kaminaro oa, ininiã ninoa, Isapeo pakini poxokopeka itxana ninoa.\n59 Oito õtisaaki, onirimane motika oamoni, Teoso takaõtxikare amarinimoni itakinina ĩkapani. Inirekarina iuãka Sakaria itakauãkatinirina, kotxi iri uãkatxikana ninoa nireka itakauãkatinirina. 60 Txamari inoro:\n—Kona Sakariani iuãka. Xoãorako akiritaãkako —otxa.\n61 Ininiã ninoa txaro:\n—Pinirimane ãtika kona Xoão txa uãkataua.\n62 Ninoa pimaãri amarini iri Sakaria iuakoãna amarini uãka inirekaãkiti. 63 Ininiã Sakaria amanaãri iõkatsopatiko. Iõkatari: \"Imi uãka Xoão.\" Ininiã ikinimane tsorĩkaãta. 64 Iuasaakipeka Teoso sikaposotiiretari isãkirauatini:\n—Peerekari Teoso —itxa Sakaria.\n65 Kãkiti iua aapoko takote auakani pĩkarauata. Teoso posotiire ipĩkana. Ikara inakariene Sakaria, Xoão pakini pirena iaripireta oxiratari Xotéia tõpa, ininiã kãkiti iuaãtaã sãpirenauanãta ikara pirena. 66 Kãkiti ikara inakariene kenakotakani tsorĩkaãta:\n—Kanatokopa inakaripa itxatapaniua ia amarini? —itxana.\nIkinimane imarotari Apiananiri nĩkatiniri iua amarini.\nSakaria Xikaretakiti\n67 Iuasaaki Erekari Matamatakoti sikaposotiiretari Xoão iri Sakaria, ininiã Sakaria sãpiretari Teoso sãkire:\n68 \"Peerekari Apiananiri aTeosone, ikinimane Xoteoakori Teosone, kotxi iua apoka inakitiakorimoni imakatxakinina ĩkapani, imapinakanina ĩkapani.\n69 Teoso iokanatari kãkiti maerekani makatxakakari kaposotiireri atemoni. Teoso nitiri Taviini mekanirira iua.\n70 Kitxakapirĩka Teoso sãkire sãpiretakani erekarini sãpiretari ikara Teoso sãkire.\n71 Teoso txari: 'Nimakatxakaiko hĩte himokaiakari mokakanii tĩkane, homanatakini mokakanii tĩkane.'\n72 Isãpiretari aãtokiriakorini kitxakapirĩkarini:\n'Niamonĩkai. Nikamariko nikamaenetakiti hĩte ĩkapani,' itxa ninoamoni. Ikara Teoso kamaenetakiti erekari.\n73 Kitxakapirĩka Teoso txari aãtokiri Apraãoni: 'Kona nimaxinĩkaretari nisikaenetakiti.\n74 Nimakatxakapitikaiko hĩte himokaiakari mokakanii tĩkane, ininiã hĩparĩkauata nota ĩkapani mapĩkaretika.\n75 Ininiã hĩte auini erekari. Kona hĩkamari maerekati hãuapanika hinakasaaki,' Teoso txari Apraãoni.\n76 Pitepekana namarite Xoão, Teoso sãkire sãpiretakari pitxauako. Teoso Apiananiri iaxitikiri sãkire sãpiretakari pitxauako. Pite sari Apiananiri apisa. Ikinika pimaiamatako iua apokini apisa, ikinika iposope inini ĩkapani.\n77 Pisãpiretariko kãkiti Teoso nakitiakori, Teoso makatxakiniri maerekanitxi kãkiti kamakiti. Ininiã ninoa imarotariko ikara.\n78 Katiraõkiri aTeosone. Kaamonĩkareri iua. Ininiã iua tixinekiri apokako atemoni. Atokatxi pokĩkini atoko itxako. Iuasaaki ipiã !auaika, kotxi iua makatxakari amaerekani.\n79 Ininiã iua iopinikari kãkiti xinire, ipinini pĩkakani xinire. Ipiaã auakani atoko ninoa. Ininiã iua iopinikari axinire Teoso kimapore aimarotini ĩkapani, aãuini ereka inini ĩkapani.\"\nItxa Sakaria xikare.\n80 Iua amarini aneẽ. Teoso sãkire iaõka ikamapika. Teoso sãkire Xoteoakorimoni imasãpiretakani apisapanika ãparaã makipakaniãtaã aua Xoão.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/LUK01.htm","date":"2017-12-12T08:15:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948515311.25\/warc\/CC-MAIN-20171212075935-20171212095935-00569.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999833107,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999833106994629}","num_words":1208,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.234,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"5\nTeoso Ãkiri Auikiko\n1 Xesosi Teoso mereẽkiti itxaua. Ikara auiãkani Teoso anaakori itxauana. Aĩri Teoso atiretiniã, aĩtariakori apaka atireta, kotxi Teoso anaakori ninoa apaka txaua. 2 Teoso atiretiniã, inireẽkiti iaõka akaminiã, aimarotari Teoso anaakori apaka atiretini. 3 Teoso atiretiniã, akĩpitari ipaniãtakiti. Aposotari akaminiri ipaniãtakiti, kotxi na kamimari ipaniãtakiti. 4 Aposotari akaminiri iua paniãtakiti, kotxi iua anaakori atxapekaua, ininiã isikataparataua, maerekati itixi auakani nireẽkiti amakamakani ĩkapani. Kininiãpa isikataparataua maerekati ninoa nireẽkiti amakamakani ĩkapani? Isikataparataua, kotxi Xesosi sãkire aãuika. 5 Kipa posotatari maerekati itixi auakani nireẽkiti imakamakani? Kãkiti auikiniãri Xesosi Teoso ãkiri ininiãua, iuanokara posotari maerekati imakamakani.\n6 Xesosi Kristo Teoso ãkiri itxaua. Teoso oerekapekaua Xesosi iua ãkiri ininiãua. Kãuaãriã Xesosi patxisatikosaaki isãpiretaua. Iuaĩkana Teoso sãpiretaua Xesosi iua ãkiri ininiãua, Xesosi ipĩkasaaki iarẽka ixikepoatakasaaki. Teoso sãpiretaua kona Xesosi patxisatikosaakinanini. Iua oerekaua Xesosi Teoso ãkiri ininiãua ipĩkasaaki apaka. Erekari Matamatakoti sãpiretaua Xesosi Teoso ãkiri ininiãua. Iua atãonoka isãkire. 7 Teoso tixini auakani ipi, ãti pakini oerekaua Xesosi Teoso ãkiri ininiãua, aĩri Teosoma, \"Teoso Sãkire\" inakorima, Erekari Matamatakotima pakini. Naia ipi, ãti pakini ãtinoka. 8 Ĩkorapokoriti auakani ipi, ãti pakini, Erekari Matamatakotima, Xesosi patxisatikoma, Xesosi ipininima pakini oerekaua Teoso ãkiri ininiãua Xesosi. 9 Kãkiti erekarini sãpiretakiti aãuikapitika, ininiã apiata maãuikari Teoso sãpiretakiti, kotxi atãonoka isãkire. Iuara sãpiretaua Xesosi iua ãkiri ininiãua. 10 Teoso ãkiri auiãkari ãkixinire imarotari ikara Teoso sãpiretakiti atão inini. Teoso sãpiretakiti mauiãkati txari: \"Paxirari Teoso sãkire,\" kotxi !auikari Teoso sãpiretakiti Xesosi iua ãkiri ininiua. 11 Kiripa Teoso sãpiretaua? Iua sãpiretaua: \"Nitxĩkitakai auãki hinini notakata hãuapininiika hinini tĩkane. Ikara atoko nitxĩkitakai namarite nakitiakori hinakasaakiua.\" 12 Iua Teoso ãkiri nakiti Teosokata ãtipirika auako. Iua Teoso ãkiri nakiti minakatiua, !auapani ãtipirika Teosokata.\nAãuini Ãtipirika Anini Tĩkane\n13 Hĩte auikari Xesosi Teoso ãkiri ininiua. Niokanatsopata hĩtemoni, Teosokata ãtipirika hãuini himarotini ĩkapani. 14 Teoso nireẽkiti atokotxikana aamanainiãri Teoso, aimarotari ikenakotari amisãkiretiniri, ininiã kataparaxinirepitikaua amisãkiretiniri, kotxi aimarotari iua apakapapiretapitikaua. 15 Ikara atoko aniniã, aimarotari ikenakotari aamanaãkiti, ininiã isikapitikaua.\n16 Himarotakasaakiri pitari kaminiri maerekati, himisãkiretari Teoso iua ĩkapani. Ininiã Teoso makatxakari maerekati ikamakiti. Teoso kamari iua ãtipirika iuakata auini ĩkapani. Ikara maerekati makatxakiko auapitika, ininiã kona itxĩkitakari iua xinire ipinini. Ãtião maerekati kãkiti kamakiti aua. Ikara maerekati makatxakiko !auari, ininiã itxĩkitakari kãkiti xinire ipinini. Nota !õtãkikai himisãkiretiniri Teoso ikara atoko inakari maerekati kamakari ĩkapani. 17 Teoso paniãtakiti amakamakaniã, iuara maerekati txaua. Iuaritika aamanainiãri Xesosi ikara maerekati imakatxakini, ininiã ikara maerekati !itxĩkitakari kãkiti xinire ipinini.\n18 Teoso anaakori atão inakani !inirekaikari maerekati ikaminina. Aimarotari ikara. !Inirekaikarina maerekati ikaminina, kotxi Teoso ãkiri nĩkatana ninoa. Ininiã maerekati auĩte Satanasi !iposotari imisiritinina.\n19 Ikini itixiti auakani auĩte itxaua Satanasi, maerekati kamakari. Iuaritika aimarotari Teoso anaakori aniniua ate.\n20 Aimarotari, Teoso ãkiri apokapeka ĩkorapokoriti. Aimarotari iua sikaua imarore, ininiã aimarotari Teoso atão inakari. Akaikota iua atão inakarikata. Ari akaikota imi Xesosi Kristokata. Teoso atão inakari itxaua iua. Itxĩkitakaua iuakata ãtipirika aãuini.\n21 Namariteni, nota tiretakini, !hĩteosonetapiri Teoso minakatiua. Ameẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-18","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/1JN05.htm","date":"2019-04-20T00:17:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-18\/segments\/1555578528433.41\/warc\/CC-MAIN-20190420000959-20190420022959-00432.warc.gz","language":"apu","language_score":1.0000047684,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 1.000004768371582}","num_words":445,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.158,"stopwords_ratio":0.346,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"3 XOÃO\nIuaĩkana Xoão Iokanatsopatakiti\n1\n1 Nota Xoão, mitxi Xesosi imarotakarino, niõkatsopata pite nitiretakiti Kaiomoni. Nitiretai pite, kotxi pite tiretari atão inakari Teoso sãkire.\n2 Nitiretakiti, ninirekari ereka pinini pauini. Nimarotari pãkixinire ereka inini. Iua atokotxikana ninirekari piĩto ereka inini pimamianareni ĩkapani. 3 Aĩtariakori mitxi hĩtemoni nota iokanatakini, apokapeka uai. Isãpiretanona pite iteene auikiniri atão inakari Teoso sãkire. Ikiniõtika pikamari Teoso sãkire iaõka. Atãonoka pikama. Ininiã ninoa minapiretakiti iteene kamapoxokonitano. 4 Namariteni atoko hĩtxaua, ininiã nikenakopiretakasaakiri ikiniõtika hĩkaminiri atão inakari Teoso sãkire iaõka, nipoxokoniuata. Ikara atoko inakari minapirenatxi, ninoa minapiretakiti, apia kamapoxokonitano nota.\n5 Nitiretakiti peerekai pite, kotxi ikiniõtika pimoianatana aĩtariakori ereẽ apokakani. Mitxi !pimarotana ninoa, iuaritika pimoianatana. 6 Ninoa aĩtariakori sãpiretapekari pitiraõki Xesosi sãkire auiãkanimoni uai auakanimoni. Paapoko iuaĩkana ipotorikasaakina, erekari ninoa amonitakiti pisikinina, kotxi Teoso apokaerekatari ikara atoko pitiretinina. 7 Ninoa takanapari aapokona Xesosi sãkire isãpiretinina ĩkapani. Xesosi sãkire mauiãkani !isikana iamonitakitina ninoamoni. 8 Ininiãkara maãpakapana Xesosi sãkire sãpiretakani aãuapokoã. Ininiã amoianatana Teoso sãkire atão inakari iaripiretini ĩkapani.\nTxiótepi, Temétxio Pakini\n9 Niõkatsopatapeka Xesosi sãkire auiãkanimoni ereẽ pauiniãtaã auakanimoni. Txamari Txiótepi inakori !ikĩpitari nõtãkikare. Iua iuikapikaua. Inirekari ninoa auĩtetiniri iua, ininiã !imaãkatari nisãkire. 10 Iua kamapiretapikaua ate. Kona ikarananini ikama. Apaka !apakapana aĩtariakori, hĩtemoni sikani. Apaka !auiritana apanakini apakapinina ninoa. !Auiritaikari aĩtariakori nirekaãkani apotiitiniua Teoso misãkiretiko aikotiã. Ereẽ napokasaaki, iuasaakiko nisãpiretai hĩte iua apisatoõ ikinika maerekati ikamakiti.\n11 Nitiretakiti, !pikamapiri maerekani kamakiti atoko. Erekarini kamakiti atoko inakarinanira pikamako. Erekari kamakari Teoso nakiti itxaua. Maerekati kamakari !imarotari Teoso.\n12 Temétxio inakoripekana, ikinimane sãpiretari iua ereka inini. Atão inakari Teoso sãkire oerekaua Temétxio kamakiti atão inini. Ate apaka sãpiretari iua ereka inini. Himarotari atão inakarinoka asãpireta.\n13 Ninirekamari ito nisãpiretinii, txamari !ninirekari aãtsopaã nisãpiretakiti nitakini. 14 Ninirekari paĩtiki naõkitinii pite. Iuasaaki asãkirauatako aãpisatoõtakakauako.\n15 Ninirekari Teoso kamaerekaxiniretinii. Aĩtariakori uai auakani sãpiretai ixinikamanapitinii. Pisãpiretana ikinikana aĩtariakori ereẽ auakani, axinikamanapitinina ninoa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-18","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/3JN01.htm","date":"2019-04-23T19:56:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-18\/segments\/1555578613603.65\/warc\/CC-MAIN-20190423194825-20190423220825-00078.warc.gz","language":"apu","language_score":0.999982357,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999823570251465}","num_words":283,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.149,"stopwords_ratio":0.251,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"2\nXesosi Iokanatakini Apakapari Paoro\n1 Katosi anokanani napaãka atoko, nikanapiriã Xerosareẽmoni nimoianari Panapee inakorikata. Nanikari nimoianari Txito inakori apaka notakata. 2 Xerosareẽmoni nisa, kotxi Teoso oerekano nisini iuamoni. Iuaã napokasaaki, nisãkirauata Xesosi sãkire auiãkani auĩteakorikata. Ninoakatanoka nisãkirauata. Teoso iokanapirena erekari Xoteo minakonimoni nisãpiretakiti nisãpiretana ninoa. Nota nirekari ninoa imarotiniri nisãpiretakiti atão inini. Apaka ninirekari ninoa imarotiniri iuaĩkana katana nisãpiretakiti atão inini ĩkapani. Nisãpiretakiti ikenakotakasaakina, ninoa: \"Atãopitikara pisãpiretakiti Xoteo minakonimoni,\" itxana. 3 Txito nimoianari na Xoteo !itxaua. Krekora itxaua, ininiãkara Teoso takaõtxikare !auari iuamoni, iuaritika Xesosi sãkire auiãkani auĩteakori na paniãtari itsiki mata kisauakiko. 4 Mitxi apanakini kikiakori apoka iuaã. Ninoa sãkire: \"Ate auikari Xesosi sãkire,\" itxana ninoa. Txamari na atão ninoa sãkire. Ninoa apotiitaua Xesosi sãkire auiãkanikata. Inirekarina Txito ĩtoã Teoso takaõtxikare takiko. Ninoa nirekari imarotinirina kitxakapirĩkarini Xoteo kiomaneakorini paniãtakiti atakanapini, kotxi atakanapapekari ipixini ninoa paniãtakiti, kotxi Kristo Xesosi nakitiakori atxapekaua. Ninoa nirekari imarotiniri ikinika ate oerekakiti sãkiretxiti. Ninoa nirekari ate kaminiri ikinika kitxakapirĩkarini Xoteo kiomaneakorini paniãtakiti. Ninoa nirekari ikinika Xesosi sãkire auiãkani, Xoteo minakaniua apaka kaminiri Xoteo kiomaneakorini paniãtakiti. Ninoa nirekari nitiritxi amotakoni atoko aniniua. 5 Kona xatiki akamari ninoa nireẽkiti, kotxi inirekarina Teoso iokanapirena atão inakari akoketini Xoteo kiomaneakorini paniãtakitikata. Ate nirekari Teoso iokanapirena atãonoka inakari asãpiretinii.\n6 Xesosi sãkire auiãkani auĩteakori txari notamoni: \"Xoteo minakonimoni pisãpiretakiti erekapitikari. Apikomoni ate sãkire !auari ninoa pisãpiretini ĩkapani,\" itxana. Ninoa auĩtetxiakori itxauana, iuaritika Teosomoni ninoa apanakini kãkiti poiãorini atokotxikana itxauana, kotxi Teoso atamatari aãkixinire. Ininiãkara nota !nipĩkari auĩtetxi. 7 Ninoa Xesosi sãkire auiãkani auĩteakori apokaerekatari niparĩka. Ninoa imarotari Teoso sikano nota ia parĩkatxi, ia iokanapirenatxi erekari nisãpiretinina Xoteo minakaniua. Iua atokotxikana Teoso sikari parĩkatxi Petromoni, iokanapirenatxi erekari Xoteoakori isãpiretini ĩkapani. 8 Teoso iokanatari Petro Xoteoakorimoni, ininiã isikaposotiiretari iua ninoa sauaki iparĩkauatakasaaki. Iua atokotxikana Teoso iokanatano nota Xoteo minakonimoni. Nota apaka isikaposotiireta ninoa sauaki niparĩkauatakasaaki. 9 Iuasaaki ninoa auĩteakori Txiako, Petro, Xoão pakini imarotari Teoso sikinino notamoni ia parĩkatxi, ininiãkara imaĩkarina niuako, Panapee uako pakini, kotxi akinika aparĩkauata Teoso ĩkapani. Akinika aãpokaerekatari nota, Panapee pakini sãpiretiniri Teoso sãkire Xoteo minakonimoni. Akinika aãpokaerekatari Txiako, Petro, Xoão pakini sãpiretiniri Teoso sãkire Xoteoakorimoni. 10 Ninoa paniãtaua ate matxineiroteni atiretini. Iuanoka ipaniãtaua. Napokaerekatari ninoa sãkire, kotxi ninirekapitikari matxineiroteni nitiretini.\nPaoro Õtãkikari Petro\n11 Eereka Petro motikaẽtaua ate Ãtxiokia sitatxiti aãuakasaaki. Iuasaaki Petro kamakiti na atãoni. Ininiãkara nota sãkirauata Petro apisatoõ: \"Petro, pite kerokari,\" nitxari iua. 12 Merepanika Petro nipokota ikiniõtika aĩtariakori Xoteo minakonikata. Eereka ãtikaka kikiãkini apoka Txiako iokanatakini. Iuasaaki Petro pĩkana ninoa, ininiã kona inikaika aĩtariakori Xoteo minakonikata, Xoteo kiomaneakorini sãkire xika, kotxi ninoa sãkire: \"Kãkiti Teoso takaõtxikare iĩtoã mauakaniã, !pinipokotape ninoakata,\" itxana ninoa sãkire. Petro pĩkana Txiako iokanatakini, kotxi ninoa nirekari Teoso takaõtxikare auini aĩtariakori ĩtoã, Xoteo minakaniua ĩtoã. 13 Apanakini Xoteoakori Xesosi sãkire auiãkani apaka kamari Petro kamakiti atokokana, ininiã ninoa apaka kerokari. !Inipokotaikana aĩtariakorikata, Xoteo minakanikata. Ninoa kerokiniri xika Panapee apaka kerokari. Iua apaka !inipokotaika aĩtariakorikata, Xoteo minakonikata. 14 Nimarotakasaakiri ninoa kerokiniri ikamakitina, nota misãkiretari Petro ikinimane õkiãtaã, kotxi ninoa !ikamari atão inakari. Teoso iokanapirena erekari iaõka !ikamana. Nitxari iua: \"Xoteokarai, iuaritika pauanãta Xoteo minakaniua sauaki, ininiã Xoteo kamakiti atoko !pikamaika. Xoteo minakaniua atoko pitxaua. Ininiãkara kinirepa pite paniãtana Xoteo minakaniua: 'Hĩkĩpitariko Xoteo kiomaneakorini sãkire?' !Erekari,\" nitxa Petromoni.\nXesosi Sãkire Auikiko Kamaerekatari Kãkiti\n15 Ate Xoteo atxaua, kotxi aĩri, ainoro pakini Xoteo txaua apaka. Xoteo kiomaneakorini sãkire: \"Xoteo minakaniua maerekati kamakani itxauana,\" itxana isãkirena. Xoteo minakaniua !atxaua ate. 16 Aimarotari, aãuikiniãri Xesosi Kristo sãkire, iua kamaerekatari aãkixinire, ininiãkara Teoso apakapaua. Kitxakapirĩka Teoso sãpiretari Moisesi ipaniãtakiti kãkiti kamini tĩkane. Ininiãkara Moisesi iõkatsopatari ikara Teoso sãkire. Txamari !aposotari akaminiri imakinika Teoso paniãtakiti, Moisesi iõkatsopatakiti, ininiãkara !ikamaerekatari aãkixinire. !Apakapaua ate. Ate auikari Xesosi sãkire ereka anini ĩkapani, ininiã Teoso apakapapitikaua ate. Teoso paniãtakiti iõkatsopatakori ikinika !aposota akamini, ininiã Xesosi kamaerekatari aãkixinire Teoso apakapiniua ĩkapani, Kristo sãkire aãuikasaaki. 17 Anirekasaakiri Teoso kamaerekatinina, aãpoka Kristomoni. Iuasaaki aimarotari maerekati kamakani aniniua. Iuaritika Kristo makatxakari amaerekani Teoso apakapiniua ĩkapani. Ikara atoko ininiã, atxiĩti Kristo nirekatari maerekati akamini, imakatxakiniri ĩkapani? Konapitini. 18 Atxiĩti kãkiti imarotari Xoteo kiomaneakorini paniãtakiti kamiko na kamaerekatari kãkiti ãkixinire, ininiã itakanapari ninoa paniãtakiti ikamini. Atxiĩti ãti õti iuaĩkana ikamari ninoa Xoteo kiomaneakorini paniãtakiti iaõka, ininiã iuasaakiikarako ikerokari. 19 Moisesi iõkatsopatakiti oerekano nota ipĩkari atoko nininiua, kotxi nota kona posotari ikinika Moisesi iõkatsopatakiti iaõka nikamini, ininiã nimisiritiko auapitikako. Ininiã nimarotari Moisesi iõkatsopatakiti kona makatxakari nimaerekani. Ininiã nimarotari Xesosi sãkire auiãkarinokara auapininiika. Ininiã uatxa ikiniõtika ninirekari Teoso nireẽkitinoka nikamini. 20 Xesosi okaãka aamina ĩpiriãmitakari nopini. Aamina ĩpiriãmitakari nopini okakori atoko nitxaua, kotxi maerekati mitxi nikamakiti !ninirekaikari nikaminiri. Mitxi ninireẽkiti kona auaika. Iuaritika auãkipanika nitxaua, kotxi Kristo aua nãkixinireẽ. Teoso ãkiri sãkire nauikiniã, auãkipanika nitxa. Iua tiretano nota. Iua ipĩpe nota ĩkapani. 21 Moisesi iõkatsopatakiti kamiko kamaerekatiniãua ate, kinirepa Xesosi ipina? Moisesi iõkatsopatakiti kamiko na xatiki kamaerekataua ate. Teoso tiraõkinokara kamaerekatari aãkixinire.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-30","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/GAL02.htm","date":"2019-07-19T14:27:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-30\/segments\/1563195526254.26\/warc\/CC-MAIN-20190719140355-20190719162355-00042.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999890327,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999890327453613}","num_words":752,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.147,"stopwords_ratio":0.263,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"2\nXesosi Inoãkari Ãparaã, Iãriãpeka Itxĩkitakini\n1 Ipi õti napaka atoko aua kiiniri tanirauatiko pirena kiiniriti Kanaa sitatxiti Kariréia tõpa. Xesosi inoro aua kiiniriãtaã iuasaaki. 2 Kakiiniriteri kemaĩtxitari Xesosi, imoianariakori pakini. 3 Iãriã xipoka atoko Xesosi inoro:\n—!Auaika iãriã —otxari Xesosi.\n4 Ininiã Xesosi:\n—Kinirepa ikara atoko pitxano? Niposotiire manapi !apokapanika —itxaro inoro.\n5 Ininiã Xesosi inoro txana kaapokori nitiriakori:\n—Ipaniãtakiti iaõka hĩkamako —otxa.\n6 Iuaã kopiti aua, seisi pakini, mitari kopititi, kai kamakori. Naia kopiti ãki aua ãparaã Xoteoakori arokiniua ĩkapani. Iuaãtaã ninoa arokaua. Kiomãtxiakorini oerekinina atoko ninoa arokaua Teoso imisãkiretinina apisa, ninoa Teoso apakapini ĩkapani. Ãtika iua kopiti maĩkari ãparaã seĩ arítro.\n7 Xesosi paniãtana kaapokori nitiriakori:\n—Hĩxãpokakari naia kopiti ãki ãparaã —itxana ninoa.\nIniniã ninoa xãpokakari kopiti ãki ãparaã. Isonakatapeka apoka ãparaã. 8 Ininiã Xesosi:\n—Hĩsorokaãtari ãparaã, sika hĩtxari kakiiniriterimoni iãtini ĩkapani.\nIniniã ninoa anikari ãparaã kakiiniriterimoni. 9 Iua kakiiniriteri iãtari. Iuasaaki iãriãpeka itxapekaua ãparaã.\n—Amonipa ina ia iãriã? —itxa.\n!Imarotari. Ninoa nitiritxi ãparaã anikakani imarotari iua iãriã. Ininiã kakiiniriteri txari ĩtanorouatakari:\n10 —Kinirepa mixikanani ia iãriã apia erekari na pisikaua? Apanakini sikari iãriã apia erekari kiiniri potorikasaaki. Kãkiti kamitope inakasaakiika apanakini sikari iãriã poião erekari. Txamari uatxaika pite sikari apia erekari —itxari.\n11 Iuasaaki Xesosi mipotorikari iposotiire Kanaa sitatxiti Kariréia tõpa iua auakasaaki. Iposotiire oerekari Apiananiri ininiua. Ikara atoko ininiã, Xesosi moianariakori auikari Xesosi Teoso mereẽkiti kãkiti iãtapakiti ininiua, kotxi ninoa itikari iposotiire.\n12 Ikara atoko inaãka atoko Xesosi, inoro, itariakori, imoianariakori pakini sari Kapanaoõ sitatxitimoni. Iuaã ikaikotana mapaõtipeka.\nPirãtxi Omitikiko Pirena\n(Mateo 21.12-13; Marko 11.15-17; Arókasi 19.45-46)\n13 Xoteoakori kiinirite Páskoa inakori apisapanika, Xesosi sari Xerosareẽmoni. 14 Isa Teoso misãkiretiko aikotimoni. Iuaã pirikeri ãki itikari pirãtxi vẽtxitakani, kema auĩte, soti auĩte, kamoa pakini vẽtxitakani. Itikari txineirota sikakani apaka. Amesa takote ninoa topãkanãta. Ivẽtxitarona txineirota. Apakaparona ãti uãka txineirote, kotxi oa ãtoião, ininiã Xoteo txineirote isikana. 15 Ininiã Xesosi kosekari aãpitsa. Ĩpatari. Aãpitsaã omitikenatana ninoa pirãtxi vẽtxitakani. Omitikenatana kema auĩte, soti auĩte Teoso misãkiretiko aikoti takote auakani. Ikakanapiriãri amesa txineirota apakapikoãtaã. Txineirota xikepoakatani. 16 Ipaniãtana kamoa vẽtxitakani:\n—Himakatxakariko kamoa. Hanikariko mapara. Niri aapoko ãki hĩvẽtxirauatini !apakata. Kona uaini pirãtxi vẽtxitiko —itxana ninoa.\n17 Iuasaakipeka imoianariakori xinikari Teoso sãkire iõkatsopatakori:\nNota iteene tiretari paapoko pite misãkiretiko aikoti. Iua xika nokaãkako,\nitxa Teoso sãkire iõkatsopatakori.\n18 Eereka Xoteo auĩteakori misãkiretari Xesosi:\n—Teoso paniãtiniãi ninoa kãkiti iua misãkiretiko aikotiã auakani pomitikenatini, poerekaua posotiiretxi Teoso paniãtinii aãuikini ĩkapani —itxana ninoa.\n19 Xesosi apakapapiretari:\n—Hĩrikariko ia Teoso aapoko. Ipi ãti pakini õtisaaki iuaĩkana nõkitikariko ia Teoso aapoko —itxa Xesosi.\n20 Ininiã ninoa:\n—Anekani. Koarẽta seisi anokanani iua aiko kamiko. Kiãtokopa pitxari ipi ãti pakini õtisaaki põkitikiniri iuaĩkana? Kona kiĩkitei pite pisãkire ikara atoko pinini —itxarina Xesosi.\n21 Txamari Xesosi sãkire \"Teoso aapoko\" ixinikari iĩto. !Ixinikari Teoso misãkiretiko aikoti. 22 Xesosi ipinaãka atoko, õkitikaãkaua atoko, iuasaakipeka imoianariakori xinikari ikara Xesosi sãkire. Iuasaaki ninoa auikari Xesosi sãkire. Auikarina Teoso sãkire iõkatsopatakori sãpiretiniri Xesosi atão Teoso ãkiri ininiua.\n23 Xesosi Xerosareẽ auakasaaki, Páskoa kiiniriti auakasaaki, itomaneri kãkiti auikari Xesosi Teoso mereẽkiti ninoa iãtapakiti ininiua. Ninoa itikari posotiiretxi ikamakiti, ininiã auikarina Xesosi sãkire. 24 Txamari Xesosi !auikari kãkiti sãkire, kotxi imarotari ikinimane ãkixinire sãkire. 25 Kãkiti ãkixinire sãkire !ipimaãri xatiki, kotxi imarotapekari kãkiti ãkixinire sãkire.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-30","url":"https:\/\/ebible.org\/apuNT\/JHN02.htm","date":"2019-07-15T20:59:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-30\/segments\/1563195524111.50\/warc\/CC-MAIN-20190715195204-20190715221204-00328.warc.gz","language":"apu","language_score":0.999994874,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999948740005493}","num_words":491,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.273,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"12\nMaria Takari Kamariãro Xesosi Kitiã\n(Mateo 26.6-13; Marko 14.3-9)\n1 Seisi õti Páskoa kiiniriti apisa, Xesosi sari Petánia sitatxitimoni. Iuaã aua Arásaro, Xesosi õkitikakiti Arásaro ipĩkasaaki.\n2 Iuaã ikamaãka nipokori Xesosi ĩkapani. Mata sikari nipokori kãkitimoni. Iuasaaki Arásaro apanakinikata topãka Xesosikata.\n3 Iuasaaki Maria kosekaro kamariãro koana. Oia atão nato kamakoro. Ipixini kiro ominani aua. Kona koketakoroni. Natonokara. Pakaronero, iuaritika okitakaro Xesosi kitimoni. Oiãkoã okaxipokari. Iuasaaki aapokotxi ãki omarinokara itxaua.\n4 Txamari Xotasi Isikariotxi inakori !apokaerekatari kamariãro Xesosi kitiã okitakini. Iua Xotasi Simão ãkiri. Xesosi moianari itxaua, txamari imĩkapiritariko Xesosi.\n5 Ininiã Xotasi txari:\n—Kãkiti parĩkauata tresẽtosi pakini õti oia atoko inakaro kamariãro iamotiko ĩkapani. Kinirepa kona ovẽtxitaãka? Kinirepa txineiro mauakinitimoni !osika? —itxa Xotasi.\n6 Ikara atoko itxa, kotxi kiĩtiriri itxaua. Iua nĩkataro ninoa txineirote. Iua itotapekari txineiro iĩtirĩkini. Iua !imaãkatana txineiro mauakiniti.\n7 Xesosi apakapapiretari:\n—Kona hĩtxitapero Mariapani. Onĩkataro kamariãro ia õti notamoni otakini ĩkapani, kotxi oxinikari nikatiko õti ĩkapani.\n8 Minakati mauinakini auapikako hĩtekata. Txama nota !auaikako hĩtekata —itxa Xesosi.\nXoteo Auĩteakori Nirekari Okiniri Arásaro\n9 Itomaneri Xoteoakori kenakopiretakasaakiri Xesosi Petánia sitatxitiã auini, ininiã iuaã isana Xesosi aõkitinina ĩkapani. Kona iuananini ninoa nireka aõkitinina. Arásaro Xesosi õkitikakiti apaka ninoa nirekari atamatinina.\n10 Ininiã sasetotxi auĩteakori nirekari Arásaro apaka okinina, kotxi kaiãopokori kãkiti auikari Xesosi sãkire Arásaro sãpiretakiti ikenakotakasaakina. Itakanaparina sasetotxiakori sãkire auikinina.\n11 Arásaro iuaĩkana auiniã, ininiã itomaneri Xoteoakori asikaãpotari iauĩtena, Xesosi sãkire auikinina ĩkapani.\nXesosi Xerosareẽ Apokaãpotini\n(Mateo 21.1-11; Marko 11.1-11; Arókasi 19.28-40)\n12 Katimatinĩkata, itomaneri kãkiti Páskoa kiiniritimoni sikani, kenakopiretari Xesosi apokaãpotini Xerosareẽmoni.\n13 Ininiã Xerosareẽkini sari aõkitinirina iua. Kinari tape anikana, Xesosi apiãkatakasaakina. Akirikatana:\n—Peerekari Teoso. Teoso takari erekari Isaeo auakani auĩtemoni, Apiananiri uãkaã ĩkarimoni —itxana.\n14 Mitxipe Xesosi iokanatari imoianariakori xomẽta ãkiri initinina. Ninoa apokasaakiri, iminarina Xesosimoni. Ininiã Xesosi topãka iua nopini. Iua nopini Xesosi sari Xerosareẽmonikari. Kitxakapirĩka Teoso sãkire iõkatsopatakori txari:\n15 Kãkiti Xerosareẽkini kona hĩpĩkarauatape. Erepani hĩauĩte. Xomẽta nopini iitopãkako,\nitxa Teoso sãkire kitxakapirĩka. Ikara iaõka apokapeka, kotxi Xesosi apoka xomẽta nopini.\n16 Iuasaaki imoianariakori kona xinikari Teoso sãpiretakiti kitxakapirĩka auakari. Xesosi ipinaka atoko, õkitikaãkaua atoko, iuasaakiika ninoa xinikari ikara Teoso sãkire. Ininiã iuasaakiika imarotarina Teoso sãpiretakiti.\n17 Mitxi kãkiti akauari takote auakani, ninoa itikari Xesosi õkitikiniri Arásaro. Ninoa iaripiretari Xesosi kamakiti.\n18 Ininiã kãkiti apiãkatari Xesosi, kotxi ninoa kenakoenetapekari Arásaro õkitikini.\n19 Ininiã pariseoakori misãkiretakakaua:\n—Hãtamata. Kiripa aposota akamini? Ikinimane kãkiti nirekari iua.\nIniniã pariseoakori xikotari Xesosi.\nÃtikaka Krekoakori Nitari Xesosi\n20 Ãtikaka Krekoakori apoka Xerosareẽmoni Páskoa kiiniriti ĩkapani, kotxi ninoa nirekari Teoso imisãkiretinina.\n21 Apokasaakina iuaãtaã, isana Piripimoni. Iua Petsáita aapokotxitikiri, Kariréia tõpa auakari. Ininiã apokasaakina Piripimoni, ipimaãrina:\n—Ate nirekari Xesosi aaõkitini.\n22 Ininiã Piripi sari Ãtreemoni, isãpiretiniri ĩkapani. Eereka isana Xesosimoni.\n23 Ininiã apokasaakina, Xesosi txana ninoa:\n—Kaiamapekari nota hĩtari iaxitikiri sini niri tixinemoni ikinipoko erekari napakapini ĩkapani.\n24 Atão nisãpiretai. Nota kimi oki atoko. Kãkiti matakakaniãro oa, ãtika okinoka auapika. Pitakiniãro, opitxaka. Ininiã kaiãori oki aua. Ikara atoko nota. Nimapĩkaniã, ininiã notanokara auari. Nipininiã, ininiã itomaneri kãkiti sari niri tixinemoni.\n25 Pite ãtipirika kaminiãri piteka nireẽkitinoka, ininiã pinireẽkiti xipokapitikako pitekata. Pite nireẽkiti xipokiniã, nota sãkire pauikini xika, pite auapininiika txako Teosokata.\n26 Kãkiti nirekiniãri iparĩkauatini nota ĩkapani, imoianatanoko. Iua atoko ininiã, nota auiniãtaã iua apaka auako. Kãkiti parĩkauatiniã nota ĩkapani, ininiã niri paxitariko iua.\nXesosi Sãpiretari Ipinini\n27 Xesosi misãkiretari Teoso:\n—Uatxa kona erekaxinireno, ininiã kiãtokopa nitxa nisãkire pitemoni? Atxiĩti nipaniãtai: \"Niri, pimakatxakinanoko nimapinakani ĩkapani.\" Ikara atoko !nipaniãtai, kotxi nipinini ĩkapanira napoka ĩkorapokoritimoni.\n28 Ininiã niri, poerekari kãkiti ikinimane auĩte pininiãua —itxa Xesosi.\nIuasaakipeka iaxitikiri txari:\n—Noerekapekari kãkiti ikinimane auĩte nininiãua. Eereka iuaĩkana noerekapanikariko ikara —itxa Teoso.\n29 Kãkiti iuaãtaã auakani kenakotari iaxitikiri sãkire. Txamari itxana:\n—Ikarokirauata.\nApanakini txari:\n—Teoso nitirira sãkirauata iuakata —itxana.\n30 Xesosi txana ninoa:\n—Ikara sãkirauata kona nota ĩkapanini. Hĩte ĩkapanira isãkirauata.\n31 Iposope ikini itixiti auakani misiritiko imaerekanina xika. Iposope ikini itixiti auakani auĩte Satanasi inakori xipokiko.\n32 Nota aamina ĩpiriãmitakari nopini nõkitikikosaaki, iuasaaki nikosekanako kãkiti notamonikari.\n33 Ikara atoko itxa, kãkiti imarotiniri aamina ĩpiriãmitakari nopini ipinini.\n34 Apanakini kãkiti apakapapiretari:\n—Teoso sãkire kitxakapirĩka iõkatsopatakori oerekaua Teoso mereẽkiti ãtipirika auini. !Ipina. Txamari pite sãpiretaua ipinini aamina ĩpiriãmitakari nopini? Kipa iua aĩtari iaxitikiri pisãpiretakiti? —itxana ninoa.\n35 Ininiã Xesosi:\n—Tirikapi kamara atoko nitxa. Hĩtekata nauakasaaki, noerekai hĩte atão inakari. Uatxa tirikapi kamara hĩtekata auapanika. Paĩtiki nota sipe. Tirikapi auakasaaki, pauapikako tirikapi kamaraã. Ininiã ipiã kona apoka hĩtemoni. Kãkiti mauikakaniãri nota sãkire, ĩkanõka tĩpokotakani atoko itxana. !Imarotarina isinimonina.\n36 Tirikapi hĩtemoni auakasaaki, hãuikariko iua sãkire. Ikara atoko ininiã, \"pokamarari anaakori\" hĩtxaua —itxa Xesosi.\nIkara atoko inaka atoko isipeka. !Isãpiretari isinimoni.\nXoteoakori Kona Auikari Xesosi Sãkire\n37 Xoteoakori itikari ikinipoko posotiiretxi Xesosi kamakiti. Iuaritika kona ninoa auikari iua sãkire.\n38 Ikara atoko ininiã, kitxakapirĩka Teoso sãkire sãpiretakari Isaía inakori iõkatsopatakiti, iuasaaki apopeka. Isaía txari:\nApiananiri, kãkiti !auikapiretari asãkire ninoamoni asãpiretakiti. !Auikari piposotiire poereẽkiti ninoamoni,\nitxa Isaía.\n39 Iua atoko ininiã, Xoteoakori kona posotari auikiniri Xesosi sãkire, kotxi iuaĩkana Isaía txari:\n40 Teoso mõsiãretakana ninoa. Kaikokii itxĩkitakana. Itikakitina kona iĩkitetana ninoa. Ikiiãna kona !imarotarina. Ininiã ninoa kona apokapaniko notamoni erekapeka ininina nitxĩkitakini ĩkapani,\nitxa Teoso Isaía iõkatsopatakitiã.\n41 Kitxakapirĩka Xesosi uai apokini apisa Isaía iõkatsopatari ia sãkiretxiti. Iuasaaki Teoso oerekari Isaía Xesosi posotiire, apaka ikinika Xesosi kamakiti tĩkane.\n42 Iuaritika itomaneri Xoteo auĩteakori auikari Xesosi sãkire. Txamari !isãpiretarina apanakini, kotxi ninoa pĩkari pariseoakori. Pariseoakori imarotakasaakiri Xesosi sãkire auiãkani ininiuana, !auiritaikana ninoa ĩroini aiko Xoteoakori apotiitiniãtaãua.\n43 Iua atoko ininiã, ninoa apia nirekari kãkiti iuikinina. Poiãoka ninoa nirekari Teoso iuikinina.\nXesosi Iuaĩkana Sãkirauata Xoteoakorimoni\n44 Xesosi itaparasãkireritika txari:\n—Kãkiti auikiniãri nota sãkire, kona nota sãkirenanini ninoa auika. Niri sãkire apaka auikana, kotxi iua iokanatano nota uaimoni.\n45 Natamatakiri apaka atamatari niri.\n46 Tirikapi atoko nitxa nĩkasaaki kãkitimoni. Nota sãkire auiãkani kona kaikota ipiaã.\n47 Kãkiti nisãkire kenakotakani mauikakaniãri nisãkire, kona nimisiritari iua imaerekani xika. Kona kãkiti nimisiritini ĩkapanini nina uaimoni. Nina kãkiti maerekani nimakatxakini ĩkapanira.\n48 —Nota manirekakati, nisãkire manirekakati apaka, auapeka imisiritiko mereẽkari. Nisãpiretakiti, iuarako itixi xipokini õtisaaki sãpiretari imisiritiko.\n49 —Notaka sãkire !nisãpiretai. Niri sãkirera nisãpiretai. Niri iokanatano nota uaimoni. Iua paniãtakiti isãpiretakiti nisãpiretai hĩte.\n50 Nimarotari kãkiti auikiniãri niri paniãtakiti auapininiika itxako. Nota sãpiretari niri sikapiretinino iaõka.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/JN12.html","date":"2023-01-27T01:07:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764494852.95\/warc\/CC-MAIN-20230127001911-20230127031911-00642.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999915361,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999915361404419}","num_words":937,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.167,"stopwords_ratio":0.311,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"27\nPaoro Potorika Homamoni Isini\n1 Eereka Pésito sãpiretaua ate iketo apope Itária tixinimoni aĩpiriãtini. Paoro apanakini maĩkakoni apaka sikaãka Xório inakorimoni. Iua Xório seĩ pakini sotato auĩte itxaua. Sesa sotatone itxaua.\n2 Ate iereẽtaua maporo ãki, Ataramítxio sitatxitikero ãki. Ásia tixinimoni sikaro oa maporo. Kiki, Arisitako inakori sari atekata. Iua Tesarónika sitatxitikiri, Masetónia tixinikiri iua Arisitako. Ininiã ate sipe.\n3 Katimatinĩkata ate apoka Sitoõ ioporokoti. Xório tiretari Paoro, ininiã auiritari iua aõkimaneremoni isini iuaã, inirekakiti apakapini ĩkapani.\n4 Eereka ate potorika iuaã. Iuasaaki ĩtima inataparata aãpisamoni, ininiã maporo iopiriãri Xipri pokomiriĩti ĩtima manapakaniãtaã.\n5 Ate ĩpiriãtari potxoari uiniti. Sirísia tixini takote anapa. Pãpíria tixini takote anapa. Ate apoka Miha sitatxiti, Arísia tixiniã.\n6 Iuaã sotato auĩte apokaro maporo Arexãtria sitatxitikero, Itária tixinimoni sikaro. Iua iereẽtakaua ate oa maporo ãki.\n7 Iuaĩkana apotorika. Iuasaaki ĩtima inataparata aãpisatoõ, ininiã ianaritika asaãpota mapaõtipeka, ininiã eereka aãpoka Sinito sitatxiti apisatoõ. Ĩtima tapara xika !aposotaika apikomoni asini anirekinimoni, ininiã aiopiriãri Kreta pokomiriĩti ĩtima manapakaniãtaã. Iuaã anapari Saomona pokomiriĩti.\n8 Ianaritika asaãpota imiriĩ takote. Aãpoka ioporoko \"Ioporoko Erekari\" akiritikoãtaã, Araséa sitatxiti takote.\n9 Iuaã aãuapokota. Pamonõkoniri apikomoni asini. Kiiniri Teoso ĩkapani kãkiti manipokotakani inapapeka, ininiã imarotaãka ĩtima kataparari kaiamapeka apokini. Ininiã Paoro õtãkikana ninoa:\n10 —Apikomoni asiniã, pamonõkoniri. Ĩtima kataparari kasaikamaro maporo atiikata. Kãkiti ipinako —itxa Paoro.\n11 Txamari sotatoakori auĩte !auikari Paoro sãkire. Iua auikapiretari kamaporoteri sãkire, maporo nĩkatakari pakini sãkire.\n12 Kaiãopokori maporo ãki parĩkauatakani txari:\n—Ia ioporoko kona erekari mitaã anapini. Masa apikomoni. Atxiĩti aposota Penisi sitatxitimoni aãpokini. Iuaã manapakakari mitaã —itxana.\nPenisi sitatxiti Kreta inakori pokomiriĩti ioporokoti. Atokatxi ereẽkokini manapi aua Penisi sitatxiti.\nĨtima Kataparari Pirena\n13 Iuasaaki ĩtima poiãoka apokaãpota ate tikinimoni, ininiã ninoa uãkatari:\n—Uatxaika erekapekari Penisi sitatxitimoni asini —itxana.\nIniniã õtanõkarina kai, maporo maĩkiko, ininiã potorika atxa. Kreta miriĩti takote anapaãpota. !Anirekari potxoari uiniti apanĩkakiã asini, kotxi pamonõkoniri iuaã.\n14 Txamari patimari ĩtima iteene inataparata Kreta pokomiriĩtikiri. Ĩtima uãka \"Atokatxi Pokĩkinimonikiri.\"\n15 Ininiã ĩtima apoka maporomoni. Pataparari. !Aposotari ĩtima ininimoni asini, ininiãkara aãuiritari ĩtima anikiniro maporo ĩtima sinimoni.\n16 Aiopiriãri Kaota inakori pokomiriĩti. Iua pokomiriĩ xapitiri. Iua pokomiriĩti ĩtima kimaporeẽ aua, ininiã iuasaaki pokomiriĩ anapakasaaki ĩtima poião taparata, ininiãkara aõtanõkaro kanaua maporo kapokiãmonikiri.\n17 Akosekaãpotari kanaua maporo ãki aeretakini ĩkapani. Ininiã ninoa iapiripoataro maporo aãpitsaã ĩtima katakakitapetiniri monõkoni. Ninoa pĩkari ĩtima anikiniro maporo ikipatxite apanĩkakiãkirimoni. Iua ikipatxite Arípia tixini takote. Ininiã ikaxitikarina mãkatxi mata maporo aniãkari. Mãkatxi mata kaikotiniã maporo nopini, patimaua ĩtima anikiniua. Ikara atoko ininiã, auiritarina ĩtima anikiniua.\n18 Ĩtima inataparatapanika, ininiã katimatinĩkata ninoa okaãpotari tiitxi maporo ãki auakari potxoari uinitimoni maporo sakikini monõkoni.\n19 Katimatinĩkata okarina maporo tii potxoari uinitimoni.\n20 Mapaõti !aãtamataikari atokatxi. !Aãtamataikari iõriki. Ĩtima inataparatapanika, ininiã auãkatari apinini.\n21 Mapaõtipeka maporo ãki parĩkauatakani kona inikaikana. Ininiã Paoro misãkiretana:\n—Kinirepa hĩte kona kĩpitari nisãkire? Kinirepa hĩte takanapari Kreta pokomiriĩti? Hĩkĩpitaãkamariko nõtãkikinii, tiitxi kona hõkamako.\n22 Iuaritika kataparaxinire hĩtxako. Nisãpiretai, kona kãkiti !ipina. Maporonanira sakika.\n23 Nota Teoso nakiti nitxaua. Iua ĩkapani niparĩkauata. Minipani iua nitiri iaxitikiri oerekaua notamoni.\n24 Teoso nitiri akiritano: \"Paoro, !pipĩkarauatape. Pite apokapitikako Sesa apisatoõ. Peerekari Teoso. Itiretai pite, ininiãkara ninoa pitekata sikani !ipinapani,\" itxano.\n25 Ininiã kataparaxinire hĩtxako, kotxi nota auikari Teoso sãkire. Ikamapitikariko nisãpiretinii iaõka.\n26 Ĩtima okaroko maporo ipokomiriĩ —itxa Paoro sãkire ninoamoni.\n27 Ipi semanati ĩtima inataparata. Anikaro maporo potxoari uiniti Metxiteháneo inakori ĩpiriãtini. Eereka apanĩkanõka maporo ãki parĩkauatakani uãkatari imiriĩ takotepeka aãpokini.\n28 Ininiã ninoa okari kai iokaritsaã ĩpanaã imarotinina ĩkapani. Trĩta seisi metro ĩpanaã. Eereka apikomoni iaõtarina ĩpanaã, vĩtxi setxi metronoka.\n29 Ininiã ipĩkarauatana maporo kai mitarimoni oãpokini monõkoni. Ininiã maporo kapokiãmoni ikaxitikarina ipi ipi pakini kai iokaritsaã maporo maĩkiko. Eereka imisãkiretarina Teoso paĩtiki ikatimatini ĩkapani.\n30 Maporo ãki parĩkauatakani nirekari maporo itakanapinina. Iokatxakarina kanaua potxoari uinitimoni. Ninoa txaua:\n—Iuaĩkana kai aiokatxaka uai maporo ĩkiinaã.\nTxamari na atão isãkirena. Inirekarina maporo itakanapinina kanaua ãki.\n31 Iuasaaki Paoro txana sotato auĩte, sotatoakori pakini:\n—Nakira kikiakori maporo ãki makaikotakaniã, hĩte ipinako —itxa.\n32 Ininiã sotatoakori tsotakari aãpitsa kanaua maĩkakari, ininiã ĩtima anikari iua kanaua.\n33 Iuasaaki imaropirĩkata. Paoro õtãkikana ikinimane inipokotini ĩkapani:\n—Ipi semanati hiãtapanãtari ĩtima napini. Ipi semanati hĩteni kona xatiki hinipokota.\n34 Ininiã hinipokotako uatxa, hĩtapara apokini ĩkapani himapinakani ĩkapani. Hĩkarotiko !auapani. Hiãko ãtika kona katxakapani —itxa.\n35 Eereka Paoro kosekari komiri. Ikinimane apisatoõ isãkirauata Teosokata. Iposo atoko imapixinikari komiri poriĩ, nika itxari.\n36 Ininiã ikinimane kataparaxinirepe itxana, ininiã inipokotana.\n37 Tosẽtosi setẽta seisi pakini kãkiti maporo ãki auakani iuasaaki.\n38 Iteene inipokotakana atoko, okarina triko potxoari uinitimoni maporo poana onini ĩkapani.\nMaporo Sakikini Pirena\n39 Katimatinĩkata maporo ãki parĩkauatakani atamatari imiriĩ, txamari !imarotarina itixi uãka. Atamatarina ikipatxite, ininiã ninoa:\n—Iuaã kipatxi nopini maanikaro maporo, aposotiniã —itxana.\n40 Ininiã itsotakarina aãpitsa maporo tsapi. Kai kaikota ipatapiã. Ikoxirikarona aãpitsa mekotxi maĩkiko, maporo oerekaãtiko. Iposo atoko õkitikarina mãkatxi mata maporo ĩkiiãtinimoni auakari, ikipatxitemoni maporo ĩtima anikini ĩkapani. Ininiã ikipatxitemoni asaãpota.\n41 Txamari ipixinipokoriti maporo atxapaã ikipatxite nopini. Maporo ĩkiiãtinimoni atxapaã. !Osaika. Tsakati kataparari xika maporo kapokiãtinimoni txirakiãpota.\n42 Sotatoakori kinirão okaka txana ikinimane maĩkakoni. !Inirekarina ninoa mitekini imiriĩmoni anokinina.\n43 Sotatoakori auĩte !inirekari Paoro okiko, ininiã !auiritana. Ipaniãtana ikinimane:\n—Himarotiniãri hanokini, ininiã hĩte merepanika hĩkomokako. Hanoka ikipatxitemoni.\n44 Eereka, hĩte mimataanoreni hĩkomokako. Himaĩkariko maporo txirata, ininiã hanoka ikipatxitemoni —itxana.\nIkara atoko aniniã, amakinika aãpoka ikipatxitemoni.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/AC27.html","date":"2023-02-08T21:26:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500904.44\/warc\/CC-MAIN-20230208191211-20230208221211-00128.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999175072,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999175071716309}","num_words":804,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.147,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"13\nMonõkori Potxoari Uiniti Pokĩkaãtakari\n1 Ininiã nitaponeẽ nitima ikipatxite nopini. Iuaã nitikari monõkori potxoari uiniti pokĩkaãtini, kanĩkiĩta itxa. Iuamoni auari iko tesi pakini. Apaka ikii setxi aua. Ikinika iko aua auĩtetxi saporiẽtane. Ikini ikii aua uãkatxi Teoso misãkirepiretakari.\n2 Iua monõkori nitikakiti ãkiti kaiõkari atoko itxa iĩto. Ikiti oso kiti atoko itxa. Inama ãkiti nama atoko itxa. Iua imini mitapoari sikari iposotiire maerekati, iua potxoari uinitikirimoni. Ininiã iua auĩtetxi itxaua. Imini auĩtetxi ininiua atoko itxa. Imini txĩkitakari iua potxoari uinitikiri sãkire kaposotiire inini, isãkire kãkiti auikini ĩkapani.\n3 Nota atamatari ikiiniri. Ikii ãti ipĩpe ikaro mitari xika. Eereka ikaro tximõka. Iuaĩkana auãki itxa ikii ipinakari. Kãkiti ikini itixitikini atamatakasaakiri, itsorĩkaãtana. Ininiã auikarina isãkire. Ikamarina iua nireẽkiti.\n4 Ikinimane auikari imini mitapoari sãkire. Iteosonetarina iua, kotxi iua sikari iposotiire iua potxoari uinitikirimoni. Apaka ninoa auikari iua potxoari uinitikiri sãkire. Ninoa teosonetari iua apaka. Ninoa sãkire:\n—Ãti kaposotiireri potxoari uiniti pokĩkaãtakari atoko inakari !auari. Kãkiti !iposotari inaiatiniri iua —itxana.\n5 Iua potxoari uinitikiri auiritaãka isãpiretiniri maerekati sãkiretxiti. Imisãkirepiretari Teoso. Auiritaãka auĩtetxi ininiua koarẽta toisi pakini kasiriti.\n6 Iua misãkirepiretari Teoso. Imisãkirepiretari Teoso uãka. Imisãkirepiretari Teoso auiniãtaã. Imisãkirepiretari Teoso tixine auakani.\n7 Iua auiritaãka inaiatiniri kãkiti Teoso nakitiakori. Apaka auiritaãka ninoa imaĩkini. Auiritaãka kãkiti ikini uãkati auĩte ininiua, ikini itixiti auakani auĩte ininiua, ikini kãkiti sãkire sãkiretakani auĩte ininiua. Ikinimane auĩtetari iua maerekati kamakari.\n8 Ikini itixiti auakani, Teoso nakitiakori minakaniua, auikariko iua potxoari uiniti pokĩkaãtakari sãkire, kotxi iteosonetarina iua. Itixi kamiko apisapanika ninoa uãka !iõkataãka Soti Auĩte okakori aãtsopateẽ. Iua aãtsopaã auauãkatakani auapikako Teosokata mapĩkaninoka ininina.\n9 Hĩte, ia atatsopatakanii kakenakokii, ininiã hĩkenakotariko nisãkire.\n10 Teoso nirekiniãri kateia ãki pitakiko, ininiã erekapitikari kateia ãki pauini. Teoso nirekiniãri pokiko iouata mitariã, erekapitikari pokiko. Ininiã pokaãkako iouata mitariã. Ininiã hĩte Teoso nakiti inakaniua himĩteenekariko himisiritiko. Kona hĩtakanapapiri Teoso kimapore. Ãtipirika hĩkamariko Teoso nirekakiti.\nMonõkori Itixiãkiri\n11 Eereka nota itikari ãti monõkori. Itixiã ipokĩka. Aua ipi iko. Soti auĩte ãkiri iko atoko itxa, iuaritika isãkirauata imini sãkire atokokana.\n12 Potxoari uiniti pokĩkaãtakari nitiri itxaua iua itixiã pokĩkakari. Potxoari uinitikiri sikaposotiiretari iua, ininiã isari ikini itixitimoni. Itxĩkitakana ikinimane teosonetiniri potxoari uinitikiri. Iua potxoari uinitikiri mitxi mita karori, eereka ikaro tximõka.\n13 Iua itixiã pokĩkakari kamari posotiiretxi mitxi mimarotakoti. Ipaniãtari xamina tirinakari iaxiti auakari ĩkorapokoriti apokini ikinimane atamatiniri ĩkapani.\n14 Iua potxoari uinitikiri auiritari itixiãkiri kaminiri posotiiretxi iua ĩkapani. Posotiiretxi xika itixiãkiri misirienetari ikinimane itixiã auakani. Itxĩkitakari kãkiti kaminiri potxoari uinitikiri ĩto atoko inakari kai kamakori. Ikara atoko ipaxitarina potxoari uinitikiri, kotxi ikarotaãka iouata mitariã, iuaritika iuaĩkana auapanika ikii.\n15 Itixiã pokĩkakari auiritaãka itxĩkitakiniri potxoari uiniti pokĩkaãtakari atoko inakari kai kamakori kosekasinaniretiniua, ininiã iua kai kamakori posotari isãkirauatini kãkitikata. Ipaniãtari kãkiti okiko imanirekakanisaakiri iteosonetiniri iua.\n16 Itixiã pokĩkakari paniãtari ikinimane kãkiti apakapiniri Satanasi takaõtxikare iuakoãna ikikomoni, minakaniã iteẽtaãna. Ipaniãtari ikinimane kãkiti auĩtetxi inakaniua, auĩtetxi minakaniua, katiini, matiini, nitiritxi, nitiritxi minakaniua pakini, apakapiniri Satanasi takaõtxikare.\n17 Kãkiti iua takaõtxikari mauakiniti !auiritaãka iamotiitinina. !Auiritaãkana ivẽtxirauatinina. Iua takaõtxikari potxoari uinitikiri uãka. Iuãka mauakanisaaki, aua nómero iua nakiti.\n18 Kimarore hĩtxako, ikara himarotini ĩkapani. Kimarore hininiã himarotari potxoari uinitikiri nomerone kiki uãka itxa. Nómero 666.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/RV13.html","date":"2023-01-29T06:42:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499700.67\/warc\/CC-MAIN-20230129044527-20230129074527-00849.warc.gz","language":"apu","language_score":1.0000041723,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 1.0000041723251343}","num_words":485,"character_repetition_ratio":0.101,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.153,"stopwords_ratio":0.225,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"5\nMatĩpokotakati Xesosi Erekapeka Inĩkitakini\n1 Ikara atoko inaãka atoko Xesosi sari Xerosareẽ sitatxitimoni, kotxi Xoteo kiinirite Teoso ĩkapani aua iuasaaki.\n2 Xerosareẽ sitatxiti apanĩkaki, soti auĩte vẽtxitikoãtaã takote aua ipoa xapitikiri. Sĩko ĩronakiko aua iuaãtaã. Xoteo sãkire Epiráiko. Epiráiko sãkireẽ iua ipoa uãka \"Petésita.\"\n3 Ironakikoãtaã amianatakanipokoni sirĩkanãta. Mõsiãreni, motĩkakani, matĩpokotakani pakini iuaã auanãta. Iãtapanãtarina ãparaã tokĩkaãtini.\n4 Teoso nitiri apokanaka iuaãtaã. Iua apokasaaki itokĩkaãtakari ãparaã. Ãparaã tokĩkaãtakasaaki, ãtika amianatakari ĩkiika komokaãtakari erekapeka itxa.\n5 Matĩpokotakati iuaã auanãtakari amiananãtakari trĩta oito pakini anokanani amianata.\n6 Xesosi atamatari iua iuaã isirĩkanãtini. Imarotari iua uatxakapokoni amiananãta. Ininiã Xesosi pimaãri:\n—Ereka pinini pinireka? —itxari.\n7 Amianatakari apakapapiretari:\n—Ari, ninirekapitikamari, txamari kona kanikikono kãuaãriã ãparaã tokĩkaãtakasaaki. Nikomokaaritakasaaki, ãti komokape napisapanika —itxari Xesosi.\n8 —Põkitikaua. Pisirimata pikoseka, sipeka pitxa —Xesosi txari.\n9 Iuasaakipeka erekapeka itxa iua amianatakari. Isirimata ikoseka, tĩpokota itxapeka. Iua õti kãkiti tomatini õti.\n10 Ininiãkara Xoteo auĩteakori txitari amianatakari erekapeka inakari:\n—Uatxa kãkiti tomatini õtisaaki pite anikanãtari pisirimata. Ĩkora atoko ininiã, kãkiti !auiritaãka —itxarina, kotxi ninoamoni iparĩkauata isirimata anikasaaki.\n11 Ininiã iua kiki:\n—Erekape ninĩkitaãkirira paniãtano: \"Pisirimata pikoseka, sipeka pitxa,\" itxano.\n12 Ininiã ninoa:\n—Kiripa kiki paniãtai pisirimata pikosekini pisini ĩkapani?\n13 —!Nimarotari iuãka —itxa.\nIuaãtaã ipoa xapitikiri takote kaiãopokori kãkiti auanãta, ininiã patimari Xesosi sipeka ninoa sauaki.\n14 Eereka Xesosi aõkitari iua kiki Teoso misãkiretiko aikotiã.\n—Uatxa pitĩpokotapeka, ininiã maerekati pitakanapako. Iuaĩkana maerekati pikamakasaaki, atxiĩti amianari apiatakari inokai —Xesosi txari iua.\n15 Eereka iua kiki sari Xoteo auĩteakorimoni.\n—Xesosira erekapeka txĩkitakano nota —itxari.\nXoteo Omanatiniri Xesosi\n16 Tomatiko õtisaaki Xesosi makananitari iua amianatakari. Ikara xika Xoteo auĩteakori kinirão okaka txari Xesosi.\n17 Xesosi imarotari Xoteo auĩteakori sãkire, ininiã itxana:\n—Niri Teoso kamari erekari ikiniõtika. Iua atokotxikana nota. Kona niotoka erekari nikamini tomatiko õtisaaki —itxa Xesosi.\n18 Ikara Xesosi sãkire xika Xoteo auĩteakori apiata omanatari Xesosi. Ninoamoni Xesosi kamari maerekati tomatiko õtisaaki amianatakari imakananitini. Xesosi sãkire: \"Niri Teoso,\" inini xika, apiata omanatarina iua, kotxi iua: \"Teosotxikana nota\" itxanãta iua Xesosi.\nXesosi Irikata\n19 Ininiãkara Xesosi misãkiretana Xoteo auĩteakori:\n—Atãopitikara nitxai hĩte. Nota Teoso ãkiri nitxaua. Notanani !kakamareno. Nitikari niri kamanãtakiti, ininiã niri kamakiti iaõka nikama. Iuanokara nikama nota. Niri kamakititxikana nota kama apaka.\n20 Niri tiretano nota, ininiã ikini sereti ikamanãtakiti oerekano. Oerekapanikariko posotiiretxi apiatapanikako nota kamini ĩkapani, ininiãkara hĩte tsorĩkaãtako hĩtikasaakiri.\n21 Niri õkitikari ipĩkani, iuaĩkana aua inini tĩkane. Iua atokotxikana nota txĩkitakana kãkiti ninirekaãkini, iuaĩkana auini ĩkapani.\n22 Teoso kona txari kãkitimoni: \"Kona erekai pite, ininiã kãkiti misiritikomoni pisa,\" kona itxa Teoso. Apanakinimoni kona Teoso txari: \"Erekai pite, ininiã uai pina notakata pauini ĩkapani,\" kona itxa Teoso. Notakara iua ãkirikara txari ikara atoko inakari kãkitimoni, kotxi Teoso sikaposotiiretano nota ikara atoko inakari nisãpiretini kãkitimoni.\n23 Ikara atoko ininiãkara, kãkiti paxitano nota. Niri nirekari nota paxitiko, iua paxitiko atokotxikana. Nota mapaxitakani kona paxitari niri nota iokanatakari.\n24 —Atãoenepitikara nitxai hĩte. Nisãkire kĩpitakari, nota iokanatakari sãkire auiãkari, auapika Teosokata. Kona Teoso misiritapaniriko iua. Kona ipinaika. Auapika Teosokata.\n25 Atãoene nitxai hĩte. Kãkiti xinire ipĩkari atoko itxa maerekati ikamakiti xika. Teoso ãkiri sãkire kãkiti kĩpitini õti apokapanikako. Ari iketo apokapeka. Nota sãkire kĩpitakani auapikako.\n26 Aĩri Teosonoka posotari itxĩkitakiniri ikinipoko auãki inini, kotxi iuanoka auapika. Isikaposotiiretano nota apaka ikinipoko nitxĩkitakini auãki inini.\n27 —Aĩri Teoso txano nota: \"Kãkiti itari iaxitikiri pitxaua, ininiãkara pitxariko nisãkire mauiãkani: 'Kona hĩte kĩpitari Teoso sãkire, ininiã kãkiti misiritikomoni hĩsa,' pitxako. Pitxariko nisãkire auiãkani: 'Hĩte kĩpitari Teoso sãkire ininiã uai hina Teosokata hãuini ĩkapani.' Ikara atoko pitxariko kãkitimoni,\" Teoso txano nota.\n28 —Kona hĩtsorĩkaãtapeko, ikara sãkiretxiti hĩkenakotakasaaki. Ãti õti ipĩkani, katakoni, kenakotariko Teoso ãkiri akiritinina.\n29 Iuasaaki õkitikauanako. Ninoa erekari kamakani auapikako Teosokata. Ninoa maerekati kamakani misiritaãkako.\n30 —Notanani kona nitxari kãkiti: \"Pite sari kãkiti misiritikomoni. Pitepekana inari uai Teosokata pauini ĩkapani.\" Notanani kona ikara atoko nitxari kãkiti. Teoso sãpiretakitinokara nitxa kãkitimoni, ininiãkara nisãkire kãkitimoni atãonoka, kotxi kona nota nirekaãkitini nikama. Niri nipaniãtakiri nirekaãkitinanira nikama —itxa Xesosi.\nXesosi Sãkire Atãoene Sãpiretakani\n31 Apikomoni Xesosi sãpirenauata:\n—Notaka sãpiretiniãua hĩtemoni, atxiĩti kona kauikikono.\n32 Ãtipekana nota sãpiretakari aua. Nimarotari atão inini iua sãpiretakiti.\n33 Hĩte iokanatapekari himoianariakori Xoãomoni nota himarotini ĩkapani. Iua sãpiretapekana ninoa atãoene nota sãkire.\n34 Kona ninitanãtari kãkiti nisãkire atão inini sãpiretakani. Nota sãpiretai hĩte Xoão sãpiretakiti sãkiretxiti, himaerekani Teoso makatxakini ĩkapani, himapinakani tĩkane.\n35 —Xoão tirikapi tirinakari poniãkari atoko itxa. Tirikapi iopinikari ikinipoko, tirikapi takote auakari aãtamatini ĩkapani. Iua atokokana Xoão oerekari kãkiti atão inakari. Mapaõtinokara hĩte poxokiniuata iua sãkire hĩkenakotakasaaki.\n36 —Aua ãti nota sãpiretakari. Iua Xoão poiãoka. Ãtipekana apiata. Nota kamakitikara apiata. Nikamakiti sãpiretari nota sãkire atão inini. Nikamakiti, niri paniãtakiti kãkiti itikasaaki, imarotari niri uaimoni iokanatinino nota.\n37 —Niri, nota iokanatakari kãkitimoni, iua apaka nota sãpiretakari. Kona hĩte kenakotari Teoso sãkirauatini. Kona hĩte atamatari itoõ.\n38 Isãkire !auari hãkixinireẽ, kotxi kona hãuikari nota sãkire iua iokanatakiti sãkire.\n39 —Hĩte atatsopatapikari Teoso sãkire iõkatsopatakori, hãuini ãtipirika Teosokata himarotini ĩkapani. Ia Teoso sãkire iõkatsopatakori nota sãpiretakari apaka itxaua.\n40 Txamari kona hinirekari nisãkire hãuikini. Kona hinirekari notamoni hinini, ãtipirika Teosokata hãuini ĩkapani.\n41 —!Ninitari niuikiko.\n42 Iteene nimarotai hĩte. Kona xapiti hĩtiretari Teoso hãkixinireẽ.\n43 Niri iokanatano nota uaimoni. Txamari kona hĩte apakapano nota Teoso iokanatakitino. Teoso maiokanatakinitira hĩte apakapa.\n44 Hĩte potxitari ãti iuikinii. Txamari kona hĩkamari erekari Teosonoka iuikinii ĩkapani, ininiã kona hãuikari iua sãkire.\n45 —Kona notani sãpiretapaniri niri hĩte maerekani. Moisesira sãpiretariko himaerekani Teosomoni. Hĩte uãkatari iua sãpiretari hĩte ereka hinini, txamari iua sãpiretariko niri himaerekani.\n46 Moisesini sãkire iõkatsopatakiti hãuikaãkamako, nota sãkire apaka hãuikamako, kotxi Moisesini nota sãpiretakari apaka. Iua iõkatsopatapekari nota sãkire.\n47 Hĩte kona auikapiretari Moisesini iõkatsopatakiti. Isãkire iõkatsopatakiti himauikakaniã, kiãtokopa hĩtxa nota sãkire hãuikini? —itxa Xesosi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/JN5.html","date":"2023-02-04T21:37:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500154.33\/warc\/CC-MAIN-20230204205328-20230204235328-00746.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999928474,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.999992847442627}","num_words":861,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.332,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"4\nTximótxio Õtãkikiko\n1 Tximótxio, nõtãkikai Teoso apisatoõ, Apiananiri Xesosi Kristo apisatoõ apaka, kotxi ãti õti Kristo Xesosi kanapiriãkasaaki, isãpiretari ikininape kãkiti sinimoni. Isãkire auiãkani sari Teosomoni ikaikotinina ĩkapani. Isãkire mauiãkani sari kãkiti misiritikomoni ikaikotinina ĩkapani. Isãpiretari kãkiti auapanika inakani, kãkiti mitxi ipĩkani apaka. Xesosi kanapiriã ikininape auĩte ininiua ĩkapani, ininiãkara nipaniãtai ia:\n2 Pisãpiretariko Teoso sãkire kãkitimoni. Iposope pitxako Teoso sãkire ikiniõtika pisãpiretini kãkitimoni, piĩto tapara auakasaaki, pisãpakasaaki apaka. Põtãkikanako imaerekani itakanapinina, erekarinoka ikaminina ĩkapani. Pisikataparaxiniretanako, Teoso sãkire poerekinina. Pisãkirauatakasaaki, !katimari pomanãkarauatini.\n3 Ãti õti apokako. Iuasaaki kãkiti !inirekaikari oerekaretxi atão inakari ikenakotinina. Ninoaka nireẽkitinoka inirekana, ininiã apotiiãpotana ninoakata koerekarerini ninoa potxitakiti oerekaretxiti oereẽkani.\n4 !Inirekaikarina atão inakari. Auikarina sãkiretxi atão minakati.\n5 Pitepekana, ikinika pikamako piĩkiteritika. Pimĩteenekariko pimisiritiko. Pikamariko piparĩka Teoso iokanapirena erekari pisãpiretini kãkitimoni ninoa auikiniri ĩkapani. Teoso nitiri pitxaua, ininiã pikamariko ikinika piparĩka Teoso paniãtakiti.\n6 Notapekana, nipinini õti manapi apokaãpotape. Nipinako Teoso ĩkapani. Pirãtxi Teoso ĩkapani okiko atokokana, notaka sikauako Teosomoni. Niketo apokapeka itixi nosipikini ĩkapani.\n7 Neenamatxi erekari inakari nikamapeka Satanasi ninaiatini. Miteẽkari mitekatxi mapotõkire apokini atokokana, nota apokapeka niparĩka mapotõkire. !Nitakanapari Xesosi sãkire nauikini.\n8 Uatxa Teoso nĩkatari niparĩka ĩki nota kãiatakiti napakapini ĩkapani. Miteẽkari merepanika mitekatxi mapotõkire apokakari apakapari imitekini ĩki. Apakapari saporiẽta. Iua atokokana Apiananiri sikanoko niparĩka ĩki, kotxi nota nirekari atão inakarinoka nikamini. Apiananiri imarotari atão, ininiã imarotari parĩkatxi ĩki apakapakani. Imarotari imisiritiko apakapakani apaka. Niparĩka ĩki isikano notamoni uai ikanapiriini õtisaaki. Na notananini apakapari. Isikari parĩkatxi ĩki ikininapemoni ikanapiriini nirekakanimoni.\nPaoro Iõkatsopatakiti Mapotõkire\n9 Piposotiniã, katima pitxako notamoni papokini.\n10 Témasi inakori asikapekano, kotxi itiretari Xesosi sãkire mauiãkani nireẽkiti. Isipeka Tesarónika sitatxitimoni. Kiresẽtxi inakori sari Karásia tixinimoni iparĩkauatini ĩkapani. Txito inakori sari Taomásia tixinimoni iparĩkauatini ĩkapani.\n11 Arókasinokara moianatano uatxa. Pakiritariko Marko. Piminari iua pitekata. Iua posotari imiparĩkatinino, Xesosi sãkire nisãpiretakasaaki kãkitimoni.\n12 Txíkiko inakori nipaniãta Épeso sitatxitimoni isini.\n13 Tóatxi sitatxiti nauakasaaki, nitakanapari nimãka ãti nimãka nopini nitakakiti. Nitakanapari iua nimãka Kapo inakorikata. Pite uai ĩkasaaki piminariko. Apaka piminariko atatsopari ninakiti aãtsopa kamakori. Apia ninirekari pimininiri atatsopari ninakiti aamata kamakori.\n14 Arexãtri inakori iteene misiritano. Iua Arexãtri tiitxi kamakari iua. Tiitxi metao kamakorinoka ikama. Iua misiritinino xika, Teoso misiritari iua.\n15 Erepaniko iua. Pamonõkoniri iua, kotxi iua iteene misãkirepiretari aõereẽkiti sãkiretxiti.\n16 Merepitipanika nota apoĩtakani anikasaakino auĩtetxiakori apisatoõ, nisãkire ikenakotinina ĩkapani, na ãti nimoianari kaikota notakata iuasaaki. Ikinimane nimoianariakori takanapano, iuaritika na ninirekari Teoso misiritinina itakanapinino xika.\n17 Ninoa takanapano, iuaritika Apiananiri kaikota notakata. Iua sikataparaxiniretano, ininiã niposotari Teoso iokanapirena ikinika nisãpiretinina ninoa Xoteo minakaniua ikenakotinirina ĩkapani. Ininiã ãkiti namaã takote nauakasaaki, Teoso tokapakeẽtano nota.\n18 Nimarotapitikari Apiananiri tokapakeẽtapanikano nota ikini sereti maerekati auakasaaki. Iua nĩkatano. Anikano itixinemoni, iua auĩtetxi ininiãtaãua. Ikinimane ãtipirika sãpiretari iua: \"Peerekai. Pitenokara erekari.\" Ameẽ.\n19 Pisãpiretana Pirisira inakoro, Ákira inakori pakini nixinikamanapitana. Apaka Onesíporo inakori aapoko auakani nixinikamanapita.\n20 Erásito inakori kaikota Korĩto sitatxiti. Tópimo inakori nitakanapa Mireto sitatxitiã, kotxi iua amianata.\n21 Tximótxio, piposotiniã, mitaã apisapanika papokako uaimoni. Eoporo inakori, Porotẽtxi inakori, Arino inakori, Karáotxia inakori pakini ikini aĩtariakorikata iokanapireta pitemoni ixinikamanapitiniina.\n22 Apiananiri Xesosi Kristo ãtipirika kaikota pitekata pãkixinireẽ. Ikinipoko erekari isika pitemoni. Ameẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/T24.html","date":"2023-01-28T10:15:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499541.63\/warc\/CC-MAIN-20230128090359-20230128120359-00101.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999592304,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999592304229736}","num_words":480,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.146,"stopwords_ratio":0.183,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"15\nTeoso Takaõtxikare Pirena\n1 Ãtikaka kikiakori Xotéia tõpakini apoka Ãtxiokia sitatxitimoni. Ninoa oerekana Xesosi sãkire auiãkani:\n—Moisesini paniãtaua Teoso takaõtxikare aĩtoã atakini. Txamari hĩte !hĩtakari, ininiã Teoso !imakatxakari himaerekani —itxana ninoa.\n2 Paoro, Panapee pakini txana ninoa:\n—Na atão hĩte sãkire. Teoso takaõtxikare ninoa ĩtoã !auari, iuaritika Teoso makatxakapekari ninoa maerekani —itxana.\nIniniã itaparakienatakakauana ikara sãkiretxiti xika, ininiã ninoa mereẽna Paoro, Panapee, ãtikaka Xesosi sãkire auiãkani Ãtxiokia auakani apaka Xerosareẽmoni isinina ĩkapani.\n—Iuaã hĩsãpiretariko ikara sãkiretxiti Xesosi iokanatakinimoni, kiomãtxiakori pakinimoni. Ninoa sãpiretaua atão —itxana.\n3 Iuasaaki Xesosi sãkire auiãkani takapiretanapana ninoa, ininiã Paoro, Panapee, apanakini pakini potorika. Ninoa ĩpirixititakasaakiri Penísia tixini, Samaria tõpa pakini, Paoro sãpiretana ikinimanemoni:\n—Xoteo minakaniua takanapapekari imaerekani. Inirekarina Teoso paniãtakitinoka ikaminina.\nIniniã Xesosi sãkire auiãkani poxokoniuata ikara pirena ikenakotakasaakina.\n4 Eereka Paoro apanakinikata apoka Xerosareẽmoni. Xesosi iokanatakini, kiomãtxiakori, apanakini Xesosi sãkire auiãkani pakini apakapana ninoa. Paoro, Panapee pakini sãpiretari Teoso kamakiti Xoteo minakonimoni.\n5 Iuasaakipeka ãtikaka pariseoakori, Xesosi sãkire auiãkani, apakapapiretana:\n—Ninoa Xoteo minakaniua apakapapitikariko Teoso takaõtxikare. Ninoa kamapitikariko Moisesini paniãtakiti. Hĩsãpiretanako —itxana.\nXesosi Iokanatakini Kiomãtxiakorikata\n6 Ininiã ninoa Xesosi iokanatakini, kiomãtxiakorikata apotiitaua, Xoteo minakaniua ĩtoã Teoso takaõtxikare takiko pirena isãkiretinina ĩkapani.\n7 Ninoa iteene sãkirauataka atoko, iua Petro õkitikaua, misãkireta itxana ninoa:\n—Nitariakori hĩte imarotari Teoso mereẽno nota. Hĩte sauaki uatxakapokoikani iua mereẽno nota, iua iokanapirena erekari nisãpiretini ĩkapani Xoteo minakonimoni, ikenakotinina ĩkapani, auikinirina ĩkapani.\n8 Teoso imarotari kãkiti ãkixinire sãkire. Iua sikari Erekari Matamatakoti Xoteo minakonimoni. Ininiãkara aimarotari Teoso apakapari Xoteo minakaniua, kotxi isikari Erekari Matamatakoti ninoamoni, atemoni isikini atokotxikana.\n9 Amaerekani ate ãkixinireẽ Teoso makatxakini atokokanera, Teoso makatxakari imaerekanina ãkixinireẽna, kotxi ninoa auikari Xesosi sãkire.\n10 Hĩte txĩkitakari Teoso omanãkarauatini. !Erekari hĩkamakiti. Hĩte nirekari Xesosi sãkire auiãkani kaminiri ikinika Moisesi paniãtakiti, txamari akiomaneakorini kitxakapirĩka !iposotari ikaminirina Moisesi paniãtakiti. Ate apaka !aposotari.\n11 Moisesini paniãtakiti kamiko !imakatxakari kãkiti maerekani. Amaerekani makatxakaãka, kotxi Xesosi Apiananiri iteene tiretaua ate, ininiã aãuikari isãkire. Ikara atokokana Xoteo minakaniua maerekani makatxakaãka apaka —itxa Petro.\n12 Panapee, Paoro pakini sãpiretana ninoa Teoso kamakiti Xoteo minakonikata auakasaakina, Teoso kamakiti kãkiti maposotakiniti, posotiiretxi. Ikara isãpiretakasaakina, ikinimane iuaã apotiitakaniua tsorĩkaãnãta. Masãkireninoka itxana.\n13 Panapee, Paoro pakini sãkirauataka atoko, Txiako txari:\n—Nitariakori hĩkenakotari nota sãkire.\n14 Simão Petro uatxananira isãpiretaua Teoso tiretinina Xoteo minakaniua, kotxi ninoa sauaki imereẽna kãkiti inakitiakori ĩkapani.\n15 Teoso sãkire sãpiretakani kitxakapirĩkarini iõkatsopatapekari ikara atoko inakari sãkiretxiti. Ninoa iõkatsopatapekari:\n16 Apiananiri txari: \"Eereka nikanapiriã. Noerekai nisãpirena amaneri, notamoni hãpokini ĩkapani. Hĩauĩte Taviini auakasaaki, pamimari hãpokini notamoni. Ikara atoko inakari uatxa xipope, aapokotxi irikakari xipokakari atoko itxa. Aapokotxi amaneri atoko nikamako, ininiã apakatapitika kãkiti apokini notamoni.\n17 Ininiã ikini uãkati nitanoko nota. Xoteo minakaniua nota akiritakini ninakitiakori nitanoko nota.\"\n18 Ikara atoko itxa Apiananiri kitxakapirĩka kãkiti imarotini ĩkapani,\nitxa Teoso sãkire iõkatsopatakori.\n19 —Ininiã notamoni, !erekari apaniãtinina ninoa Xoteo minakaniua, Teoso sãkire auiãkani, ate kiomaneakorini paniãtakiti ikaminina. Ikara atoko inakari pamimari.\n20 Maõtãkikana ninoa. Maiõkatsopata ninoamoni: \"!Hinikapiri nipokori teoso kamakorimoni siãkori. Hĩtanoro minakotokatika !hĩsirĩkape. Hĩtaniri minakotikatika hĩsirĩkape. !Hinikapiri nipokori manotsaãtakori xini. Arẽkatxi !hiãtape, !hinikape.\" Ikaranokara maiõkatsopata ninoamoni.\n21 Ikaranoka aiõkatsopata, kotxi apikomoni Moisesini paniãtakiti atatsopataãka aiko ãki Xoteoakori apotiitiniãtaãua ikini õti tomatiko õtisaaki. Moisesini sãkire sãpiretaãka ãtipirika ikininape sitatxiti, ninoa iteene imarotini ĩkapani —itxa Txiako ninoamoni.\nIokanatsopatakitina Xoteo Minakonimoni\n22 Ninoa Xesosi iokanatakini, kiomãtxiakori apaka, ikinimane Xesosi sãkire auiãkani apaka, ninoa apokaerekatari ãtikaka kiki imereinina Ãtxiokia sitatxitimoni Paoro, Panapee pakinikata isinina ĩkapani. Ninoa mereẽri Xotasi inakori, Sírasi inakori pakini. Iua Xotasi uãka Pasapasi inaãka. Xesosi sãkire auiãkani iteene paxitana ninoa ipi.\n23 Xesosi iokanatakini, apanakini pakini iokanatari aãtsopa iõkatsopatakitina Xotasi, Sírasi pakini anikiniri. Ia atoko itxa iua iõkatsopari:\nAte hĩtariakori, Xesosi iokanatakini, kiomãtxiakori apaka, aiokanatsopata hĩte aĩtariakorimoni Xoteo minakonimoni, Ãtxiokia sitatxiti auakanimoni, Síria tixini auakanimoni, Sirísia tixini auakani pakinimoni aiokanatsopata. Ereẽkai hĩte.\n24 Ate kenakoenetari Xesosi sãkire auiãkani uai auakani sari hĩtemoni. Ninoa txai hĩte: \"Hĩtakariko Teoso takaõtxikare hiĩtoã. Hĩkamariko Moisesini paniãtakiti. Ikara himakamakanisaaki, Teoso !imakatxakapaniri himaerekani.\" Ikara atokora itxaina hĩte. Ininiã hĩte kamaxirexinirenoka hĩtxa. Uatxa kona hĩte imarotari atão hĩkamini. Kona ateni paniãtana ninoa ikara atoko inakari isãpiretiniina hĩte.\n25 Ininiãkara ate apotiitaua. Akinika ate apokaerekatari kikiakori amereẽkini hĩtemoni aiokanatini Panapee, Paoro pakinikata. Panapee, Paoro pakini ate tiretakini.\n26 Ninoa kikiakori amereẽkini sipeka monõkoriãtaã Apiananiri Xesosi Kristo paniãtakiti ikaminina ĩkapani.\n27 Ate iokanatari Xotasi, Sírasi pakini ninoakata hĩtemoni. Hãpisatoõ ninoa sãpiretaiko ate iokanatsopatakititxikana.\n28 Erekari Matamatakoti apokaerekatakiti sãkiretxiti, ate apokaerekatakiti sãkiretxiti apaka asãpiretai hĩte uatxa. Paniãtakori apia mimari !apaniãtai hĩte. Ianokara apaniãtakiti sãkiretxiti hĩkamako:\n29 \"!Hinikapiri nipokori teoso kamakorimoni sikakori. Arẽkatxi !hiãtape, !hinikape. !Hinikapiri nipokori manotsaãtakori xini. !Hĩsirĩkape sitokata pĩtanoro minakotokatika. !Hĩsirĩkape kikikata pĩtaniri minakotikatika.\" Iuanokara himakamakaniã, peerekari. Ereẽpiko,\nitxa ninoa iõkatsopatakiti.\n30 Paoroma, Panapeema, Xotasima, Sírasima pakini iokanataãka Ãtxiokia sitatxitimoni. Ninoa iuaã apokana. Apotiitana ikinimane Xesosi sãkire auiãkani, ninoamoni sika itxarina iua iõkatsopari.\n31 Atatsopatakana atoko ipoxokoniuatana, kotxi erekapirenari ninoa iokanapirena.\n32 Xotasi, Sírasi pakini Teoso sãkire sãpiretakani itxauana. Ninoa iteene sãkirauata ninoa Xoteo minakaniua isikataparaxiniretinina ĩkapani. Ininiã ninoa Xoteo minakaniua apikomoni auikarina Xesosi sãkire.\n33 Xotasi, Sírasi pakini kaikota iuaãtaã mapaõti. Eereka Xesosi sãkire auiãkani takanapapiretana, Xesosi iokanatakinimoni ikanapiriinina ĩkapani.\n—Hĩsipiniikaua erekaxinire hinini —itxana.\n34 Iuaritika Sírasi apokaerekatari iuaã ikaikotini.\n35 Paoro, Panapee pakini kaikotapanika Ãtxiokia sitatxiti. Ninoa apanakinikata oerekari Apiananiri sãkire iua sãkire auiãkanimoni. Isãpiretarina iua sãkire isãkire mimarotakanimoni apaka.\nPaoro, Panapee Pakini Iarikini\n36 Eereka mapaõtipeka inapaka atoko, Paoro misãkiretari Panapee:\n—Makanapiriã ikininape aapokotxitimoni mitxi Apiananiri sãkire asãpiretinimoni. Mamotikaẽtana aĩtariakori atauako erekana atxiĩti —itxari Panapee.\n37 Panapee nirekari Xoão Marko inakori anikini ninoakata.\n38 Txamari Paoro !inirekari anikiniri iua.\n—Pãpíria tixini aãuakasaaki, iua Xoão Marko asikaua. !Inirekaikari atekata iparĩkauatini —itxa.\n39 Ikara xika itaparakienatakakauana. Eereka iarikana. Panapee anikari Xoão Marko. Maporo ãki iereẽtauana Xipri inakori pokomiriĩtimoni isinina ĩkapani.\n40 Paoro mereẽri Sírasi, iuakata isini ĩkapani. Iuaãtaã Xesosi sãkire auiãkani misãkiretari Teoso, Paoro, Sírasi pakini ĩkapani, Teoso inĩkatinina ĩkapani. Eereka Paoro potorika Sírasikata.\n41 Ĩpirixititarina Síria tixini, Sirísia tixini pakini. Aapokotxi apokasaakina, isãpiretari Xesosi sãkire iuaãtaã auakanimoni. Isikataparaxiniretana Xesosi sãkire auiãkani. Ininiã ninoa apia auikari Xesosi sãkire.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/AC15.html","date":"2023-02-06T16:48:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00273.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999744892,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999744892120361}","num_words":919,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.152,"stopwords_ratio":0.261,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"4\nIaxiti Auĩtetxi Topanere\n1 Eereka natamatari iaxiti tore. Itore imatakakaãka. Merepanika nikenakotari trõpeta atoko inakari. Kãkiti sãkire atoko itxa. Imisãkiretano:\n—Uai pina notamoni. Noerekaiko katana auakari tĩkane.\n2 Iuasaakipeka Erekari Matamatakoti anikano. Iuasaaki natamatari auĩtetxi topanere iaxiti. Topãkakari aua iua nopini.\n3 Iuaã topãkakari kai peereri pomẽkoriri atoko itxa. Iua kai satónia inakori atoko. Apaka ãti kai sátxio inakori atoko itxa iua topãkakari. Kisi ãkitari iua auĩtetxi topanere. Iua kisi kai esimeráota inakori atoko itxa.\n4 Iua ĩtinikata aua vĩtxi koatro pakini topaneretxi. Vĩtxi koatro pakini totiakori topãka iua topaneretxi nopini. Ninoa mãka kasarori. Ikiina aua saporiẽta oro kamakori.\n5 Auĩtetxi topanereãtaã atamataãka ito mẽkokari. Iotxira, iokaamori aua iuaãtaã. Iteene poenexitiri. Iua auĩtetxi topanere apisatoõ aua setxi tirikapi. Setxi Matamatakoni Teoso nakitiakori itxauana ninoa setxi tirikapi.\n6 Iua auĩtetxi topanere apisatoõ ipoa ãtakaãri atoko itxa. Auĩtetxi topanere ĩtinikata aua koatro Teoso tixine auakani. Ninoa okĩtxinoka xãpokaĩtotakini. Auana okina ikini iĩtoãna. Itorotaãna aua okina. Iporikiãna apaka aua okina.\n7 Okĩtxinoka xãpokaĩtotakiti ãti, ãkiti atoko itxa. Ãtipekana kema auĩte atoko itxa. Ãtipekana aua kiki toõ atoko. Ãtipekana kokoi araãkari atoko itxa.\n8 Ninoa ikininape aua imĩkitana seisi pakini. Imĩkitana nopini, ipatapi apaka okina aua. Kona itomatana. Ikini pokamarariti, ikini ĩkanõkati itxana:\n\"Erekai. Erekai. Erekai. Teoso Apiananiri pitxaua. Kaposotiireri pitxaua. Ãtipirika auakarii. Kitxakapirĩka auakarii. Uatxa auakarii. Katana apaka pite auapanika,\"\nitxana ãtipirika.\n9 Ninoa okĩtxinoka xãpokaĩtotakini xipoãtakasaaki, ixikaretarina Teoso paxitiko pirena. Ixikaretarina: \"Ikinipoko ikamakiti ate ĩkapani erekarinoka. Peerekari iua auĩtetxi topanere topãkakari, ãtipirika auapika inakari.\" Ninoa xikaretari ikara Teoso ĩkapani.\n10 Ninoa vĩtxi koatro pakini totiakori xikarauatakasaaki, ikapotoreẽkauana ixitimoni iua auĩtetxi topanere nopini topãkakari apisatoõ. \"Ateosone,\" itxana iua ãtipirika auapika inakarimoni. Itakarina isaporiẽtane Apiananiri apisatoõ, kotxi Teosonokara ikinimane auĩte. Iuasaaki itxana:\n11 \"Apiananiri, aTeosone pitxaua. Erekai pite, ininiã apakatapitika apaxitinii. Apakatapitika ikinimane sãpiretinii: 'Peerekai.' Apakatapitika pite apakapiniri ikini posotiiretxi. Ikara atão, kotxi pite kamari ikinika. Pite kamari ikinika, kotxi pite nirekari pikaminiri. Pite nirekari ikinipoko auini,\"\nitxana ninoa vĩtxi koatro pakini totiakori.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/RV4.html","date":"2023-01-31T13:52:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499871.68\/warc\/CC-MAIN-20230131122916-20230131152916-00043.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999827147,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999827146530151}","num_words":308,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.188,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"3\nItixi Xipokini Õti Apisa\n1 Tximótxio, pimarotariko ia nisãkire. Itixi xipokini õti apisa pamonõkopaniriko.\n2 Iuasaaki kãkiti ia atoko inakari: Kapotxinaniri iua. Txineiro tiretakani iua. Isãpiretari iposotiire ikinimanemoni. Iuikaua. Imisãkirepiretari Teoso, kãkiti pakini. !Ikamari iri paniãtakiti. Inoro paniãtakiti apaka !ikama. Ãti kamakasaakiri erekari iuamoni, !itxari: \"Erekapitikari pikamakiti nota ĩkapani,\" !itxari. !Inirekari Teoso.\n3 !Itiretari inirimane. !Ikamari ikamaenetakiti. Imisãkirepiretari ãti maxikatiĩka. !Iposotari erekari ikamini. Paneenamari. Omanatana erekari kamakani.\n4 Imĩkapiritari ãti. Ikamakiti ikamini apisa, !ixinikari ikamakiti tĩkane. Iuaka ixinikapikaua. Isarauatininokara itireta. !Itiretari Teoso.\n5 Iua sãkire: \"Nauikari Teoso sãkire,\" txamari !auikari Teoso posotiire. !Pauikapiri kãkiti ikara atoko inakari sãkire.\n6 Kãkiti ikara atoko inakari ianapokota sitomoni oaãpokomoni. Sito ikara atoko inakaro miĩkiteto. Maerekatinoka okama. Oĩto nireẽkiti maerekati onirekapika. Iua ianapokotapika oamoni, ininiã oa auikaãpotari iua oerekakiti sãkiretxiti.\n7 Sito ikara atoko inakaro nirekari oimarotiniri oerekaretxi, txamari !oimarotari oerekaretxi atão inakari.\n8 Kitxakapirĩka Moisesi Exito tixine auakasaaki, Xani inakori, Xãpiri inakori pakini !inirekari auikinirina Moisesi sãpiretakiti. Ninoa atokokana kãkiti itixi xipokini õti apisa auakani, !inirekari atão inakari. Ixinikapikarina maerekatinoka. Teoso !inirekari kãkiti ikara atoko inakari, kotxi iua kãkiti !auikari Teoso sãkire.\n9 Poiãonoka kãkiti auikari ikara atoko inakari sãkire, kotxi imarotari miĩkiteti iua. Iua atokokana kitxakapirĩka apanakini imarotari Xani, Xãpiri pakini miĩkiteni ininiua.\nTeoso Nakitiakori Misiritiko\n10 Pitepekana, pimarotapitikari noereẽkiti sãkiretxiti. Pimarotari nikamakiti ikiniõtika. Pimarotari ninireẽkiti nikamini. Pimarotari iteene nauikiniri Xesosi sãkire. Pimarotari nimĩteenekiniri nimisiritiko. Pimarotari nitiretiniri ãti. Pimarotari !katimari nomanãkarauatini.\n11 Pimarotari nimisiritiko. Pimarotari natatsiirauatini. Pimarotari nimĩteenekiniri nimisiritiko Ãtxiokia sitatxiti nauakasaaki, Ikónio sitatxiti apaka nauakasaaki, Arisitara sitatxiti apaka nauakasaaki. Iteene natatsiirauata, iuaritika Apiananiri makatxakano ikinika nimisiritiko.\n12 Ari, ikininape kãkiti nirekiniãri Kristo Xesosi nakiti ininiãua, inirekiniãri Teoso nireẽkitinoka ikaminiã, atatsiitariko imisiritiko.\n13 Iuasaaki maerekati kamakani maerekani, kamisirienererini maerekani, apiaãpotako. Ninoa misirienetari apanakini. Apaka apanakini misirienetana ninoa.\nTeoso Sãkire Iõkatsopatakori\n14 Pitepekana Tximótxio, pauikapikariko atão inakari poerekiko. Ikara pauikapitika, kotxi pimarotana pite oerekakani. Pimarotari atãonoka ninoa oerekakiti.\n15 Pite axapitipanika pinakasaaki, pimarotari Teoso sãkire iõkatsopatakori. Iua sãkire iõkatsopatakori txĩkitakaua kimatire anini. Isãkire iõkatsopatakori oerekaua Teoso makatxakiniri amaerekani Kristo Xesosi sãkire aãuikasaaki.\n16 Teoso oerekana isãkire iõkatsopatakani atãonoka iõkatsopatinina, ininiã ikinika Teoso sãkire iõkatsopatakori atãonoka. Ininiã apakata Teoso sãkire iõkatsopatakori oerekiniua atão Teoso sãkire aãuikini ĩkapani. Oerekaua ikinipoko Teoso sãkire iõkatsopatakori atão inini. Isãkire iõkatsopatakori õtãkikaua amaerekani atakanapini. Oerekaua atão inakarinoka akamini.\n17 Ininiã kãkiti Teoso nakiti imarotiniãri Teoso sãkire iõkatsopatakori, iposotari ikinika parĩkatxi Teoso paniãtakiti ikamini. Erekari iparĩka.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/T23.html","date":"2023-01-28T09:46:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499541.63\/warc\/CC-MAIN-20230128090359-20230128120359-00870.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999889135,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999889135360718}","num_words":369,"character_repetition_ratio":0.104,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.151,"stopwords_ratio":0.252,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"8\nXesosi Sasetotxi Auĩte Apiatakari\n1 Ia atoko asãpiretakiti: Atemoni auapitika atão sasetotxi auĩte apiatakari. Iaxiti iua topãka aãuĩte Teoso kikomoni, auĩtetxi auiniãtaã.\n2 Iuaã Teoso auiniãtaã, imisãkiretari iua ate ĩkapani. Iuaã aua atão inakari Teoso aapoko, Apiananiri kamakiti. Kona kãkiti kamakitini.\n3 Ikinika sasetotxi auĩte apiatakari auari iparĩka. Isikari kãkiti siãkiti Teosomoni. Isikari pirãtxi okakori Teosomoni. Ininiã Xesosi parĩka apaka aua isikarauatini. Iuaka isikaua Teosomoni.\n4 Ĩkorapokoriti Xesosi auakasaaki, sasetotxi !itxaua, kotxi auape ĩkorapokoriti sasetotxiakori kãkiti siãkiti sikakani Teosomoni. Moisesi iõkatsopatakiti atokotxikana ikamana.\n5 Sasetotxi ĩkorapokoriti auakani kamakiti atão, txamari ninoa parĩka !inirekaãkaika. Ninoa parĩka sanõkatxi atoko itxa, Xesosi parĩka iaxitikiri aimarotini ĩkapani.\nKitxakapirĩka Teoso paniãtakasaakiri Moisesi Teoso aapoko aamata kamakori ikamini ĩkapani, Teoso txari Moisesi:\nPikamariko naapoko nipaniãtakiti iaõka ixirata auĩte nopini aãuakasaaki noerekakiti. Ipinimoni inakari !pikamape,\nitxa Teoso.\n6 Xesosi parĩka Teoso sikakiti apiaerekata. Kitxakapirĩka sasetotxiakori parĩka poião erekari. Iua atokokana Teoso kamaenetakiti amaneri apiaerekata. Kitxakapirĩka ikamaenetakiti poião erekari. Xesosi txĩkitakari Teoso kamaenetakiti amaneri apokini kãkiti ĩkapani, kotxi iua ipina kãkiti ĩkapani. Teoso kamaenetakiti amaneri apiaerekata, kotxi ikamaenetari kaiãopokori erekari apiaerekatakari.\n7 Teoso kamaenetakiti Moisesimoni apakatiniã maerekati imakatxakini ĩkapani, ininiã kona ikamari ãti ikamaenetakiti apiatakari.\n8 Txamari Teoso !apokaerekatari kãkiti, kotxi kãkiti kamapanikari maerekati. Ininiã Apiananiri txari kãkiti:\nÃti õti nisãpiretariko nikamaenetakiti amaneri Isaeo nirimanemoni, Xotaa nirimanemoni pakini.\n9 Kitxakapirĩka nisãpiretari mitxi nikamaenetakiti ninoa atokiriakorinimoni. Iuasaaki nota makatxakana ninoa imisiritikosaakina Exito tixiniã. Txamari ninoa !ikamari nisãkire iaõka. Ininiã nitakanapana ninoa. Nikamaenetakiti amaneri kona mitxi nikamaenetakiti atokoikani.\n10 Ãti õti ĩkari nikamaenetakiti amaneri nisãpiretariko Isaeo tixini auakani. Ia atoko inakari nikamaenetakiti amaneri: Nitakariko nipaniãtakiti kãkiti iĩkiteẽ. Niõkatariko nipaniãtakiti ninoa ãkixinireẽ. Iuasaaki ninoa Teosone nitxauako. Iuasaaki ninoa nota nakitiakori itxauanako.\n11 Iuasaaki kãkiti kona oerekari ãti imarotiniri Apiananiri. Kona kãkiti oerekari itari imarotiniri Apiananiri, kotxi iuasaaki ikinimane imarotanoko nota. Poiãoka inakani, apiatakani pakini imarotanoko nota.\n12 Nimaxinĩkaretariko ikinika maerekati ikamakitina. Kona nimisiritaikanako ninoa. Kona nixinikaikariko maerekati ikamakitina,\nitxa Apiananiri.\n13 Teoso kamakasaakiri ikamaenetakiti amaneri, iuasaaki oerekari kãkiti mitxi ikamaenetakiti Xoteoakorinoka ĩkapani ikamape, ininiã inapape. Tiitxi kitxakari patimari xipokini atoko, ikara mitxi Teoso kamaenetakiti xipoka.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/HB8.html","date":"2023-01-29T18:04:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499758.83\/warc\/CC-MAIN-20230129180008-20230129210008-00605.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999952316,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.999995231628418}","num_words":321,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.144,"stopwords_ratio":0.299,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"3\nXesosi Apiatakari, Moisesi Poiãori\n1 Ininiã nitariakori, Teoso mereẽkini, hĩte akiritaãka Teoso tixine hãuini ĩkapani. Iteene hĩxinikariko Kristo Xesosi, kotxi iua Teoso iokanatakiti itxaua. Apaka iua sasetotxi auĩte apiatakari itxaua. Iuara asãpiretari apanakini.\n2 Moisesi kamari ikinika Teoso paniãtakiti inirimane apisatoõ, Teoso aapoko aamata kamakori ikamakasaaki. Iua atokokana Xesosi kamari ikinika iua mereẽkari paniãtakiti.\n3 Apiaerekata Xesosi, ininiã iua apakapari apiata ipaxitiko, Moisesi poião, kotxi aapokotxi kamakari apakapari apiata ipaxitiko. Poião aapokotxi paxitiko aua. Iua atokokana, Xesosi aapokotxi kamakari atoko itxaua. Moisesi aapokotxi atoko itxaua.\n4 Ikinika kãkiti aapokona kamakani auapitika, iuaritika Teoso ikinipoko kamakari itxaua.\n5 Moisesi Teoso nitiri itxaua. Iua ãtipirika kamari ikinipoko Teoso nirekakiti inirimane apisatoõ. Ikara erekari ikamakiti oerekari Teoso sãkire iua sãpiretakiti atão inini.\n6 Kristo Teoso ãkiri itxaua. Iua ãtipirika kamari ikinipoko Teoso paniãtakiti Teoso aapoko inĩkatini. Teoso aapoko atoko atxaua ate, iteene aãuikiniãri iua sãkire, apoxokoniritika ãtipirika aiãtapiniãri Xesosi kanapiriini õti.\nErepaniko, !Hĩtakanapapiri Hãuikakiti\n7 Ininiã Erekari Matamatakoti txari:\nUatxa õti hĩkenakotakasaakiri nisãkire,\n8 kona hĩkamapiriko hĩxinire paikori inini hãtokiriakorini atoko hinini. Ãparaã makipakaniãtaã auakasaakina, iuaã ninoa !auikari nota sãkire. !Ikamarina nipaniãtakiti. Iuasaaki ninoa ataerekatapikano nota.\n9 Koarẽtakanani, ikiniõtika hĩte apika atokiriakori ataerekatapikano nota. Ninoa atamatari niposotiire. Txamari ikiniõtika ninoa ataerekatano nota. !Auikarina nisãkire.\n10 Ikara xika nomanatana ninoa. Iuasaaki nitxa: \"Ãtipirika ninoa sapika apanakini sãkire tikini. !Imarotarina nixinikakiti, nikamakiti pakini.\"\n11 Nomanatakasaakina ninoa imaerekanina xika, iuasaaki nitxako: \"Atão nisãpiretana ninoa. Ninoa maĩroãpekaniikarako nikamakiti tomatikoãtaã,\"\nitxa Erekari Matamatakoti.\n12 Ininiã nitariakori, erepaniko. Atxiĩti ãtikaka hĩte aua hĩxinire maerekati mauikareti. Ikara atoko inakasaaki, hĩtakanapapekari Teoso ãtipirika auãki inakari, maerekati tikini hĩsini ĩkapani.\n13 Ininiã ikiniõtika hĩkamataparaxiniretakakauako. Uatxapanika inakasaaki hõtãkikakauako. Ininiã maerekanitxi kona misirienetai. !Ikamari kaikoxinire hinini.\n14 Aãuini mapotõkire manapi iteene aãuikiniãri Kristo sãkire merepitipanika aãuikiniri atokotxikana, atão iuakata parĩkauatakani atxaua.\n15 Uatxa nisãpiretai kitxakapirĩka iõkatsopatakiti:\nUatxa ia õti hĩkenakotakasaakiri iua sãkire, kona hĩkamapiriko hĩxinire paikori inini, hãtokiriakorini atoko hinini, ãparaã makipakaniãtaã auakasaakina. Ninoa !auikari nota sãkire.\n16 Ninoa kenakotari Teoso sãkire, txamari !inirekarina ikaminirina isãkire iaõka. Kipa ninoa? Exito tixini Moisesi makatxakakinira ninoa.\n17 Kikãkititipa kamari Teoso naiatiniua koarẽtakanani? Ninoa maerekati kamakani. Ikara xika ninoa ipĩpeka ãparaã makipakaniãtaã.\n18 Kirimonipa Teoso txari ia? \"Atão nisãpiretai hĩte. Kona himaĩroãpekaniikarako nikamakiti tomatikoãtaã.\" Teoso sãpiretari ikara iua sãkire mauikakanimoni.\n19 Ininiã aimarotari, ninoa !ĩroã iuaã, Teoso sãkire imauikakanina xika.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/HB3.html","date":"2023-02-08T08:05:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500719.31\/warc\/CC-MAIN-20230208060523-20230208090523-00050.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999904633,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999904632568359}","num_words":354,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.012,"special_characters_ratio":0.157,"stopwords_ratio":0.308,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"15\nTeoso Misirikare Mĩkani Setxi\n1 Eereka nitaponeẽ nitikoka iuaĩkana.\n—Kipa atxiĩti? —nitxa iuaĩkana nãkixinireẽ, kotxi natamatari Teoso nitiriakori setxi itixineẽ.\nNinoa minari misirikaretxi setxi pakini kãkitimoni. Apikomoni misirikaretxi !auaika. Ia misirikaretxi setxi inokasaakiri kãkiti, Teoso misiritana ninoa imaerekanina xika.\n2 Eereka natamatari ipoa atoko inakari. Ãtakaãri, xamina tirinakarikata koketakori atoko itxa ipoa. Kãkiti tima ipoa ĩtinikata. Ninoa iokanatapekari Satanasi sini, kotxi !ikamarina iua potxoari uinitikiri paniãtakiti. Iua potxoari uinitikiri atoko inakari kai kamakori paniãtakiti !ikamana. !Apakaparina Satanasi takaõtxikare, iuãka nomerone. Ikininape aua viorão atoko inakari Teoso sikakiti.\n3 Ninoa xikaretari Moisesi xikare, Teoso nitiri uai itixi auakari xikare. Ixikarenãtari Teoso Soti Auĩtene xikare. Ia ixikaretana. Itxana:\n\"Teoso Apiananiri, ikini posotiiretxi auakitii pite. Peerekari piparĩka. Pite kaposotiireri. Pite atãonani pikamakiti. Ikini uãkati auĩte pitxaua pite.\n4 Ikinimane paxitaiko pite ipĩkareritika, kotxi pite Apiananiri pitxaua. Ikinimane txaiko pite: 'Peerekai,' itxaina. Kotxi pitenoka !auari maerekati. Kãkiti ikini uãkati apokako pitemoni. Ninoa txaiko: 'Ate teosone pitxaua,' itxana kotxi ikinimane itikari erekari pikamakiti.\"\nIkara atoko itxa ninoa xikaretakiti.\n5 Eereka natamatari Teoso aapoko ãki. Natamatari iua auiniãtaã.\n6 Iposo atoko ninoa Teoso nitiriakori setxi, misirikaretxi setxi mĩkani, pokĩka Teoso aapoko. Ninoa mãka katsopiri, pomẽkoriri. Ninoamoni aua oro kamakori. Itinimaĩ nopini inapa.\n7 Ninoa ipi ipi pakini okĩtxinoka xãpokaĩtotakini iuaã aua. Okĩtxinoka xãpokaĩtotakiti sikari iãtatxi setxi pakini oro kamakori ninoa setxi Teoso nitiriakorimoni. Teoso auapininiika inakari xãpokakapekari iua setxi pakini iãtatxi omanãkareẽ.\n8 Teoso iotximere xãpoka iua aapoko ãki. Katxiãri kasarori atoko itxa. Iuasaaki kãkiti !auiritaãka Teoso aapoko ĩroini, ninoa Teoso nitiriakori, misirikaretxi mĩkani setxi pakini, misiritakasaakina kãkiti.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/RV15.html","date":"2023-01-29T06:41:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499700.67\/warc\/CC-MAIN-20230129044527-20230129074527-00191.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999904633,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999904632568359}","num_words":244,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.225,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"10\nKonério Tapone Pirena\n1 Iuasaaki Sesaréia sitatxiti aua kiki Konério inakori. Ãti uãka iua. Homano itxaua. Seĩ pakini sotato auĩte iua. Kãkiti akiritana ninoa sotatoakori Itáriakini.\n2 Iua Konério kamari Teoso sãkire iaõka. Iua, ikinipoko aapoko auakanikata paxitari Teoso. Imisãkiretapikari Teoso. Isikana matiitimoni inirekakitina.\n3 Ãti õti kikatapeka inakasaaki itaponeuata. Itaponeẽ itikari Teoso nitiri apokini iuamoni. Itxari:\n—Konério —itxa.\n4 Teoso nitiri atamatakasaaki, ipĩkarauata.\n—Apiananiri, kipa pinireka? —itxa Konério.\nIniniã Teoso nitiri txari:\n—Teoso kenakotapekari pisãkire iuamoni. Itikapekari pisikarauatini matiinimoni. Teoso xinikapitikai.\n5 Ininiãkara ãtikaka kikiakori piokanata Xopimoni Simão Petro uaimoni imininina ĩkapani.\n6 Iua kaikota ãti Simãokata, aamata kamakarikata. Iua aapoko potxoari uiniti takote aua. Iua Simão Petro sãpiretaiko pikamakiti tĩkane —itxa Teoso nitiri.\n7 Eereka iua Teoso nitiri sipe. Iposo atoko Konério akiritana ipi initiriakori, ãtika isotatone pakini. Iua sotato kamari Teoso sãkire iaõka. Iua auapika Konériokata, inireẽkiti ikamini tĩkane.\n8 Ininiã Konério sãpiretana ninoa ikinipoko Teoso nitiri sãpiretakiti. Iposo atoko iokanatana Xopimoni.\nPetro Tapone Pirena\n9 Katimatinĩkata Konério iokanatakini potorika. Apaniãxiti inakasaaki ninoa apokaãpota sitatxi Petro auiniãtaã. Iuasaaki Petro kanikauata aapokotxi nopini Teoso imisãkiretini ĩkapani.\n10 Iuasaaki Petro natxita. Inirekari inipokotini. Nipokori kamikosaaki, itaponeuata.\n11 Itaponeẽ atamatari iaxiti xorekini. Aamata mitamatari katxakaãpota iuamoni. Imapotomatare ipi ipi pakini iaxirikaãka. Iua aamata katxaka xitimoni.\n12 Iua aamata ãki aua ikini sereti kaxipirini. Aua pirãtxi. Aua ĩtopa auakani. Aua imini. Aua araãkani.\n13 Ininiã Petro kenakotari itanokiri sãkirauatini:\n—Petro, põkitikaua. Pokari ia, pinikini ĩkapani —itxari Petro.\n14 Petro Xoteo itxaua, ininiã kona ikinika !inika. Ininiã Petro txari:\n—Konapitini Apiananiri. Kona ninikari ikinipoko naia kaxipirini. Manaiatini. Pamininiri —itxa.\n15 Iuaĩkana itanokiri sãkirauata:\n—Nota oeretakiti kona kamininiri kona pitxape —itxa.\n16 Ipi, ãti pakinikata iua aamata katxaka ikara atoko. Iposo atoko ikanĩkaxitita Teoso tixinemoni.\n17 Ininiã Petro ãkixinireẽ ixinikaxitita:\n—Kanatokopa itxa ikara nitapone?\nIuasaakipeka Konério iokanatakini apokapekari Simão aapoko. Apokana Simão aapoko toremoni.\n18 Akiritana:\n—Ereẽkai. Simão Petro uai aua atxiĩti? —itxana.\n19 Iuasaaki Petro xinikapanikari itapone. Erekari Matamatakoti txari:\n—Ikiraãkarana ipi, ãti pakini kãkiti nitanãtai.\n20 Põkitikaua. Pikatxaka xitimoni. Pisa ninoakata, kotxi niokanatana ninoa uaimoni —itxa Erekari Matamatakoti.\n21 Ininiã Petro sari Konério iokanatakinimoni:\n—Notakara hĩte nitanãta. Kipa ĩkai hĩte?\n22 Ninoa apakapapiretari iua:\n—Konério, aãuĩte iokanataua ate. Erekari iua. Ikamari Teoso sãkire iaõka. Ikinipoko Xoteo apokaerekatari iua. Teoso nitiri iaxitikiri paniãtari iua pite akiritini, pisãkire ikenakotini ĩkapani —itxana.\n23 Ininiã Petro:\n—Hiĩroã. Uai himaka —itxa.\nKonério Aapoko Auakasaakina\nKatimatinĩkata Petro sari ninoakata. Apanakini Xesosi sãkire auiãkani Xopikini sari apaka.\n24 Katimatinĩkata apokana Sesaréia sitatxiti, Konério auiniãtaã. Iua Konério apotiitapekana inirimane, aõkimanere pakini Petro iãtapinina ĩkapani.\n25 Petro ĩroãkasaaki Konério aapoko, iua aõkitari Konério. Iuasaaki Konério kapotoreẽkaua Petro apisatoõ.\n26 Txamari Petro txari iua:\n—Põkitikaua. Kiki pite atoko inakarikarano nota.\n27 Isãkirauatakasaakina, Petro ĩroã. Aõkitari ito kãkiti apotiitakaniua.\n28 Ininiã itxana:\n—Hĩte imarotari ate kiomaneakorini !auiritari Xoteo moianatiniri ãti uãka. !Auiritaãka ate ĩroini hĩte atoko inakari aapoko. Iuaritika Teoso txano nota: \"Na pakiritapiri ãti uãka kanaiari,\" itxano.\n29 Ininiã hĩte pĩkapiretakasaakino nota, nimarotari atão nisini hĩtemoni. Ininiã, kinirepa hĩte apakĩtakano nota? —Petro txari Konériomoni.\n30 Konério apakapapiretari:\n—Ipi, ipi pakini õti apisapanika nauanãta naapoko. Iuasaaki kona ninikari nipokori, Teoso nimisãkiretini ĩkapani. Kikatapeka inakasaaki, nimisãkiretakasaakiri Teoso, katimaritika kiki tokiã nota apisatoõ. Pomẽkoriri imãka.\n31 Itxano: \"Konério, Teoso kenakotapekari pamanaãkiti. Ixinikari pisikarauatini matiinimoni.\n32 Ãtikaka kiki piokanata Xopi sitatxitimoni Simão Petro inakori uaimoni imininina ĩkapani. Iua aua ãti Simãokata, aamata kamakarikata. Simão aapoko potxoari uiniti takote.\"\n33 Iuasaaki nota apakĩtakai pite. Peerekari papokini atemoni. Uatxa ate uai aua Teoso apisatoõ Teoso paniãtakiti pitemonikiri akenakotini ĩkapani. Ininiã pisãpiretauako —itxa Petromoni.\n34 Ininiã Petro txari:\n—Uatxa nimarotari atão inakari. Teoso sikari erekari ikininapemoni. Inirekari ikini uãka apokini iuamoni, inakitiakori ininiuana ĩkapani.\n35 Teoso apakapari ikini itixiti auakani, iua paxitakani, atão inakari kamakani. Apakapari Xoteoakori. Apakapari Xoteo minakaniua apaka.\n36 Himarotari Teoso iokanapirena Isaeo auakanimoni. Ikara erekari pirena sãpiretaua Xesosi Kristo xipokari Teoso omanatiniri kãkiti imaerekani xika, kãkiti erekaxinire inini ĩkapani. Ikinimane auĩte itxaua Xesosi.\n37 Ikara Teoso iokanapirena himarota, kotxi iaripireta ikini Xotéia tõpa. Merepitipanika iaripireta Kariréia tõpa, Xoão patxisarauataka atoko.\n38 Himarotari Xesosi Nasareekiri pirena. Himarotari Teoso sikari Erekari Matamatakoti iuamoni. Iteene isikaposotiiretari iua. Ikini tõpati isa erekari ikamini ĩkapani. Imakananitana Satanasi misiritakini, kotxi Teoso aua iuakata.\n39 Ateka itikari ikinipoko ikamakiti Xoteoakori tixine iua auakasaaki, Xerosareẽ sitatxiti auakasaaki apaka. Eereka aamina ĩpiriãmitakari nopini ninoa okari iuani.\n40 —Iuaritika ipi ãti pakini õtisaaki Teoso õkitikari iua. Iuaka oerekaua kãkitimoni ipĩpekariika iuaĩkana aua inini.\n41 Kona ikinipokoni atamatari iua. Teoso mereẽkininanira atamatari iua. Iuaritika kaiãori iua atamatakani. Ininiã ate atamatari iua. Iua õkitikaua atoko ate nipokota, iãriã aãta iuakata.\n42 Iokanataua ate Teoso sãkire asãpiretini ikini kãkitimoni. Teoso mereẽri iua, kãkiti misiritiko mereẽkari ininiua ĩkapani. Auãkipanika inakani, ipĩkani pakini misiritiko mereẽkari itxaua.\n43 Ikinipoko Teoso sãkire sãpiretakani sãpiretari iua pirena. Ninoa txari: \"Iua sãkire auiãkani maerekani makatxakaãka\" —itxa Petro.\nXoteo Minakaniua Patxisatiko\n44 Petro sãkirauatapanika inakasaaki, Erekari Matamatakoti apoka ikinika Petro sãkire kenakotakanimoni.\n45 Ininiã Petro moianariakori Xesosi sãkire auiãkani kisauakatsikimatatakoni tsorĩkaãta, kotxi Teoso sikari Erekari Matamatakoti Xoteo minakonimoni apaka. Ninoa tsiki mata !ikisauakaãka, iuaritika Erekari Matamatakoti apoka ninoamoni.\n46 Ikenakotarina Xoteo minakaniua sãkirauanãta ãti uãka sãkireẽ.\n—Peerekari Teoso. Apiananiri itxaua —itxanãtana Xoteo minakaniua.\n47 Ininiã Petro txari:\n—Ninoa Xoteo minakaniua apakapapekari Erekari Matamatakoti ate apakapiniri atokokana. Ininiã apakatapitika ninoa patxisatiko ãparaaã. Kona kãkitini iotokakana ipatxisatikona.\n48 Ininiã iua paniãtana ninoa patxisatiko Xesosi Kristo uãkaã. Iuasaaki ninoa aiatari Petro:\n—Atekata mapaõti pikaikota —itxarina.\nIniniã Petro kaikota ninoakata.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/apuNT\/AC10.html","date":"2023-02-06T16:50:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00598.warc.gz","language":"apu","language_score":0.9999700785,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"apu_Latn_score\": 0.9999700784683228}","num_words":834,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.239,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} diff --git a/apu_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl b/apu_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..3ff03be2f3a6a4971adcb1a02d0d78bdb174f61a --- /dev/null +++ b/apu_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 585.964705882353, + "character_repetition_ratio": 0.06868235294117647, + "word_repetition_ratio": 0.0001411764705882353, + "special_characters_ratio": 0.15725882352941176, + "stopwords_ratio": 0.27247058823529413, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 189.70127892271444, + "character_repetition_ratio": 0.012911656169984667, + "word_repetition_ratio": 0.0012939037256345905, + "special_characters_ratio": 0.006037437986385153, + "stopwords_ratio": 0.04667625375241528, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.0, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 573.0, + "character_repetition_ratio": 0.066, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.157, + "stopwords_ratio": 0.275, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 1208.0, + "character_repetition_ratio": 0.104, + "word_repetition_ratio": 0.012, + "special_characters_ratio": 0.172, + "stopwords_ratio": 0.346, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 244.0, + "character_repetition_ratio": 0.049, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.144, + "stopwords_ratio": 0.147, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 850.2000000000003, + "character_repetition_ratio": 0.0876, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.165, + "stopwords_ratio": 0.3266, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 711.0, + "character_repetition_ratio": 0.074, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.162, + "stopwords_ratio": 0.31, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 573.0, + "character_repetition_ratio": 0.066, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.157, + "stopwords_ratio": 0.275, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 454.0, + "character_repetition_ratio": 0.06, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.153, + "stopwords_ratio": 0.239, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "85", + "keep size": "68", + "remove size": "17" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/cmn_Hani/fineweb-2_000157_remove.jsonl b/cmn_Hani/fineweb-2_000157_remove.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..3a4621544aab0fc0ea94a57116308ee3cfb43d04 --- /dev/null +++ b/cmn_Hani/fineweb-2_000157_remove.jsonl @@ -0,0 +1,3 @@ +version https://git-lfs.github.com/spec/v1 +oid sha256:fa1dab749e45ebcc7503592c179d83edab7fb15b50a5375efeb0221b00176fb1 +size 1887888769 diff --git a/cmn_Hani/fineweb-2_000179_keep.jsonl b/cmn_Hani/fineweb-2_000179_keep.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..f6fef143dbeeeadf453ef956c2dc42d34b370728 --- /dev/null +++ b/cmn_Hani/fineweb-2_000179_keep.jsonl @@ -0,0 +1,3 @@ +version https://git-lfs.github.com/spec/v1 +oid sha256:ddc3f2d3499721d6254ffb543412fc2d394fe8f90f3adfd3ed30da5183a57477 +size 7544923151 diff --git a/cmn_Hani/new_cc_000548_keep.jsonl b/cmn_Hani/new_cc_000548_keep.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..edc8665021e6da2dde05740addfd26c3a0a1097e --- /dev/null +++ b/cmn_Hani/new_cc_000548_keep.jsonl @@ -0,0 +1,3 @@ +version https://git-lfs.github.com/spec/v1 +oid sha256:432d612561483b2e9070ba5025d4fa11ee908e409b4ccd259242fca2635ada2f +size 1530358301 diff --git a/cmn_Hani/new_cc_000597_keep.jsonl b/cmn_Hani/new_cc_000597_keep.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..e7c0b4fa19efa5a5438c38f4c34dc1e42c6eb391 --- /dev/null +++ b/cmn_Hani/new_cc_000597_keep.jsonl @@ -0,0 +1,3 @@ +version https://git-lfs.github.com/spec/v1 +oid sha256:5fb2558004e8db396b63e1b47971552ccd383d93e11908b123af6f838d4ee424 +size 1636922586 diff --git a/cmn_Hani/new_cc_000637_remove.jsonl b/cmn_Hani/new_cc_000637_remove.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..100966206749488e5e57f1a1f9a12ef2afc3d763 --- /dev/null +++ b/cmn_Hani/new_cc_000637_remove.jsonl @@ -0,0 +1,3 @@ +version https://git-lfs.github.com/spec/v1 +oid sha256:5978df6d92337c6db0e7c9a194f4a7a76a94ad1ce682f30e966c988726c9bf01 +size 2980702516 diff --git a/gan_Hani/mala_000001_keep.jsonl b/gan_Hani/mala_000001_keep.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..090e045d68990a6f22af1f0e95c0b30f1dfd1829 --- /dev/null +++ b/gan_Hani/mala_000001_keep.jsonl @@ -0,0 +1,562 @@ +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%87%91%E6%98%8E%E6%B7%B3","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"金明淳(諺文:김명순、1896年1月20號-1951年6月22號),初名彈實,字箕貞,號彈實·望洋草·茫洋草。朝鮮·平壤府隆德面(今下嗰平壤直轄市)人,佢係有名朝鮮嗰文學家、小設作家、詩人、女性主義運動家兼自由主義 思想家。\n\n相關著作 \n\n 잊혀진 작고문인을 다시 보다 중앙일보 2009.01.14\n 성의 갈등과 상실을 민족사랑으로 승화시킨 여류문인\n 근대 여성 작가 김명순 소설을 아세요 부산일보 2012.06.12\n 문화관련 페미니즘 실용서 나란히 출간 여성신문 1999.10.01\n [17] 여성의 역사를 남긴 사람들 -김탄실 경남여성신문 2006.09.14\n\n朝鮮人\n文學家\n詩人\n女性主義者\n韓國人","num_words":38,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.395,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.963,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%98%BF%E6%8B%89%E4%BC%AF%E8%AA%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"阿拉伯語(اللغة العربية‎,羅馬字:al-Lughah al-ʻArabīyah‎)係阿拉伯人嗰母語。\n\n字母 \n\nا ب ة ت ث ج ح خ د ذ ر ز س ش ص ض ط ظ ع غ ف ق ك ل م ن ه و ى ي\n\n舊體字母: ٮ ٯ\n\n音系\n\n元音 \n阿拉伯語就三隻元音,佢俚係。\n\n輔音 \n\n語言","num_words":41,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.377,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.793,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%80%B6%E7%A9%8C","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"耶穌(公元前8年至公元前2年–約29年\/36年;東正教譯伊伊穌斯;唐朝景教譯移鼠、翳數;入華之摩尼教又譯夷數、夷數和),《古蘭經》叫佢做「爾薩」,係伊斯蘭教嗰先知;《新約》聖經叫佢做「基督」,係基督教嗰中心人物或神。\n\n 佢係伊斯蘭教嗰六大聖之一,拕認為有「真主嗰靈氣」。 \n 佢係基督教嗰「耶穌基督」(出自希臘語:Ιησούς Χριστός或Iēsous Christos)。根據佢生嗰所在也叫佢「納匝肋人耶穌」。 \n\n有滴子學者覺得耶穌冇真正曾經存在過,理由係《新約》聖經不係耶穌過後仰上就寫得嗰,確證得正嗰資料少傷嘍也係隻原因。\n\n攷 \n\n宗教\n猶太教\n基督教","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.327,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%81%AF%E5%90%88%E5%9C%8B","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"聯合國(阿拉伯語:الأمم المتحد‎;英語:United Nations;法語:Nations unies;俄語:Организа́ция Объединённых На́ций;西班牙語:Naciones Unidas)係一隻由主權國家參加嗰國際組織。世界上絕大部分國家都係聯合國嗰成員。到1945年六月二十六日,五十一隻創始會員國中嗰50個到美國嗰舊金山簽訂《聯合國憲章》。憲章到1945年十月二十四日起效,聯合國咁就算正式成立,但係頭回會員國大會一徑到1946年正月十日舉行,箇時間有五十一隻國家參加。第二次世界大戰之前,有隻好像聯合國嗰國際聯盟,經常拕認為係聯合國嗰前身。到2021年,聯合國攏共有一百九十三隻成員國。\n\n外部連結 \n\n聯合國官方網站\n\n國際組織","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.555,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%87%A8%E5%B7%9D%E5%8D%80","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"臨川位到江西嗰東頭,而今係撫州嗰市轄區。人口大概90萬嗰樣子。以漢人為主。面積2120.8平方公里。\n\n歷史\n\n東漢永元八年(96年)析出南城置臨汝縣,南朝梁普通三年(522年)析出臨汝置定川縣。隋朝開皇九年(589年)省西豐、定川兩隻縣拕併入臨汝,臨汝接到改叫臨川;先前嗰臨川郡改叫撫州。1949年設立臨川市,1950年拕撤銷。1951年設立撫州市,1953年改到撫州鎮,1955年又改撫州市,1963年複名撫州鎮,1969年10月第三道改叫撫州市。1987年中國國務院批准臨川縣同到撫州市合併到臨川市,1995年正式合併。2000年撤市設區。\n\n地理\n\n北頭緊靠南昌,哈係撫河中下游平原,咁就讓臨川嗰農業一逕都係蠻發達嗰。\n\n區劃\n街道:青雲街道、西大街街道、荊公路街道、六水橋街道、文昌街道、城西街道、鍾嶺街道\n鎮:上頓渡鎮、溫泉鎮、高坪鎮、秋溪鎮、榮山鎮、龍溪鎮、崇崗鎮、大崗鎮、雲山鎮、唱凱鎮、羅針鎮、羅湖鎮、太陽鎮、東館鎮、騰橋鎮、青泥鎮、孝橋鎮、撫北鎮\n郷:展坪郷、連城郷、桐源郷、湖南郷、七里崗郷、嵩湖郷、鵬田郷、茅排郷、河埠郷\n\n特產\n\n礦產資源主要有瓷土、煤、稀土、重晶石、礦泉水。 \n野生動物有龜、鱉。 \n土特產品有花炮、特產等騰橋西瓜、晚秈米、青泥柑橘、青水茶葉、龍溪菜、鳳凰米粉、金橘餅、桂花皮蛋、藕絲糖、貢面。\n\n話\n\n臨川話\n\n名勝\n\n正覺寺 \n湯顯祖陵園 \n王安石紀念館\n\n外部連接\n臨川區政府網站\n\n江西嗰市轄區\n撫州","num_words":23,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.289,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.674,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%87%AA%E7%94%B1%E5%A5%B3%E7%A5%9E%E5%83%8F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"自由神像(英文:Statue of Liberty;法文:Statue de la liberté)係法國到1876年送到美國嗰獨立 100 週年嗰禮物,佢位到美國紐約嗰哈德遜河口附近。\n\n自由神像高46米,加到基座93米,重200多噸,金屬鑄造,擺到一座混凝土做嗰地台上面。自由女神穿到古希臘風格嗰衣裳,戴到嗰頭冠象徵世界七大洲嗰七道光芒。女神右手高舉象徵自由嗰火炬,左手捧到刻有1776年7月4號嗰《獨立宣言》,腳下係打碎嗰手銬、腳鐐同到鎖鏈。佢象徵自由、掙脫暴政嗰約束。神像到1886年10月28號落成同揭幕,1984年被列為世界文化遺產。\n\n美國\n自由意志主義\n哲學","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.412,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%8B%B1%E5%9C%8B","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"大不列顛及北愛爾蘭聯合王國(英文:United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland),有時間拕叫做聯合王國(United Kingdom或UK)或不列顛(Britain)係位到歐洲大陸嗰西北海岸對首嗰一隻主權國家。佢係一隻由大不列顛島同得愛爾蘭島嗰東北部份、別嗰滴子島嶼組成嗰島國。北愛爾蘭係英國唯一有陸地國際交界嗰一隻地方,佢同愛爾蘭共和國交界。除吥箇部份,英國拕大西洋、北海、英吉利海峽同得愛爾蘭海圍得。佢最大嗰島,大不列顛島拕根海底隧道連得法國。\n\n英國係隻君主立憲國,佢由四隻國(country)聯合組成:英格蘭、北愛爾蘭、蘇格蘭、威爾士。佢實行議會政治,議會位到國家嗰首都——倫敦,但到北愛爾蘭、威爾士、蘇格蘭嗰首府也有自簡嗰議會。\n\n英國有14隻海外領地,佢俚係大英帝國嗰歷史遺留。大英帝國到1922年達到佢嗰頂峰時期,箇時間佢幾乎佔得地球陸地面積嗰四分之一,係歷史上最大嗰帝國。箇下,哈可以到佢先頭嗰殖民地嗰語言、文化、法律等方面相到英國嗰影響。\n\n英國係隻發達國家,佢係世界第六大嗰經濟體,揸得人均購買力算嗰話就係第七大。佢係世界頭隻工業化嗰國家,故係到19世紀-20世紀嗰早期佢都係世界嗰頭號霸主,但因為兩回世界大戰嗰緣故同得20世紀後半期大英帝國嗰勢力嗰衰弱,英國箇時間到全球事務裡頭嗰影響力幾經冇早以許輝煌嘍。話係𠵹話,英國憑得佢殺火嗰經濟、文化、軍事、科學、政治影響力,啷都係世界頭上嗰一隻辣腳。\n\n英國擁有核武器,佢嗰軍事花銷排得世界嗰第4位。佢係歐洲聯盟嗰成員國,到聯合國嗰安全理事會擁有永久席位,佢也係英聯邦(Commonwealth of Nations)、八國集團(G8)、北約(NATO)、世貿組織(WTO)嗰成員。\n\n註腳\n\n相片集","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.013,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.157,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.65,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%8B%B1%E8%AA%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"英語(English,國際音標:[])係印歐語系底下嗰日爾曼語族底下嗰西日爾曼語支嗰一隻語言,佢係古代盎格魯、薩克遜跟日爾曼人話嗰話變來嗰,末後英國到全世界殖民嗰時間就傳播到哩別嗰國家。1999年統計話全世界用英語做第一語言嗰人,有三點八億,全世界排嘚第三或者第四。箇晝子因為英國跟到美國到各方面都非常喫價,故係箇舞得英語變成准國際用語。英語哈係聯合國嗰工作語言之一。\n\n方言 \n 美國英語\n 英國英語 \n 加拿大英語 \n 澳大利亞英語 \n 新西蘭英語 \n 加勒比英語 \n 愛爾蘭英語 \n 印度英語 \n 牙買加英語 \n 利比亞英語 \n 蘇格蘭英語 \n 南非英語 \n 新加坡英語 \n 馬來西亞英語 \n 香港英語\n\n分佈 \n 英語係第一語言嗰國家或地區有:澳大利亞、巴哈馬、愛爾蘭、巴巴多斯、百慕大、圭亞那、牙買加、新西蘭、聖克裏斯多福及尼維斯、特立尼達和多巴哥、英國跟到美國。 \n 英語係主要嗰語言嗰國家或地區有:巴西(跟到葡萄牙語)、加拿大(跟到法語)、多明尼克、聖路西亞跟聖文森及格瑞那丁(跟到法語)、密克羅尼西亞聯邦、愛爾蘭共和國(跟到愛爾蘭語)、利比理亞(跟到非洲語言)、新加坡跟南非(跟到南非荷蘭語跟別嗰非洲語言)。 \n 英語係官方語言(之一)嗰國家或地區有:斐濟、加納、岡比亞、香港、印度、基裏巴斯、萊索托、肯雅、納米比亞、尼日利亞、馬爾他、馬紹爾群島、巴基斯坦、巴布亞新磯內亞、菲律賓、所羅門群島、薩摩亞群島、塞拉里昂、斯威士蘭、坦桑尼亞、尚比亞和辛巴威。 \n 還有就係在歐洲跟日本,非常多嗰人學英語(32.6%),接到係法語、德語跟西班牙語。\n\n音韻\n\n語法 \n\n英語在印歐語系裡頭算語法比較簡單嗰,但也有滴子複雜奀子嗰變化。比如話:\n\n 所有格-'s:He is Fred's best friend. \n\n 動詞現在時嗰第三人稱單數-s:Alfredo works. \n\n 過去時-ed:Fred worked. \n\n 現在分詞\/進行時態-ing:Fred is working. \n\n 過去分詞-ed:The car was stolen. -en;Fred has talked to the police. \n\n 動名詞-ing:Working is good for the soul. \n\n 複數-s:Fred has two blue eyes. \n\n 比較級-er:Fred is smarter than Rick. \n\n 最高級-est:Fred has the fastest car.\n\n辭彙 \n\n英語嗰單詞恁係非常多嗰。光《牛津英語字典》(第二版)就有五十多萬隻條目。\n\n文字 \n\n寫英語用嗰係拉丁字母。但英語有奀子單詞嗰發音跟拼寫有蠻大嗰區別。\n\n印歐語系","num_words":73,"character_repetition_ratio":0.006,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.701,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%90%8D%E9%84%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"萍鄉位到江西嗰西首,係有1700喇年歷史嗰老城。佢係江西豚下嗰一隻地級市,處到湘贛界上嗰羅宵山脈嗰中間。萍水河橫穿市區,搦市區一分為二。孫中山領導嗰同盟會到1906年12月發動嘞萍(鄉)瀏(陽)醴(陵)起義,箇就係辛亥革命嗰起頭。1922年9月,毛澤東、劉少奇、李立三等到箇首指揮嘞安源路礦工人大罷工,萍鄉就係中國工人運動嗰發源地嘞。佢也係秋收起義嗰發源地。萍鄉哈係中國最早嗰重工業基地之一。\n\n歷史\n\n沿革 \n萍鄉地古屬《禹貢》九州揚州,春秋時屬吳國,戰國時屬楚國長沙郡。漢時屬豫章郡宜春縣地。三國吳寶鼎二年(267年)立縣,縣治設在今蘆溪縣古崗,屬安成郡。萍鄉得名有兩種說法,一種是此地多萍草[1],另外一種是楚昭王渡江於此得萍實。晉仍屬安成郡,義熙年間,封何無忌為萍鄉縣公。東晉至南朝陳屬江州安成郡。隋屬袁州。唐初縣治遷至今市治所在地,隸屬江南西道袁州。宋隸屬江南西路袁州,元元貞初年,升為萍鄉州,隸江西行省袁州路。明洪武二年(1369年),改州為縣,屬江西袁州府。清屬江西省袁州府。1960年設立縣級萍鄉市。1970年升為地級萍鄉市。\n\n歷史 \n萍鄉地區人類居住的歷史可追溯到舊石器時代,在蘆溪縣宣風鎮竹山園發現有舊石器時代遺址。蘆溪縣新泉、宣風、虹橋,上栗縣施家台、桐木荊坪、赤山大寶山等地均發現有新石器時代遺址。今萍鄉經濟開發區田中管理處境內發現商周古城,稱“譚台”,《江西省志》將其列為江西在商代的三座古城之一。[6] 在蘆溪的舊縣城以前被稱為“甘卓壘”,東晉元帝太興元年318年),陳敏于江東僭稱王,晉元帝司馬睿遣鎮南將軍陶侃水陸二道來伐,又讓甘卓領兵至萍鄉縣東築壘,連接五所,所以舊縣城也被稱為甘卓壘。[7] 孫中山領導的同盟會于1906年12月發動了萍瀏醴起義,揭開了辛亥革命的序幕。1922年9月,劉少奇、李立三等在此領導了舉世聞名的安源路礦工人大罷工,萍鄉成為中國工人運動的策源地。同時也是秋收起義的策源地。萍鄉也是中國最早的重工業基地之一。\n\n行政區劃\n\n地理氣候\n\n物產\n\n教育\n\n產業\n\n旅遊\n\n武功山 \n武功(WooKong)山是全國知名的旅遊景點,位於萍鄉的東部,從市中心開車大約四十五分鐘能到,海拔1918米,平均海拔約1500米。儘管大部分景點的方便遊客的基礎設施還未開發。\n\n楊歧山 \n楊歧山以佛教而聞名,坐落在萍鄉北部,從市中心開車出發約一個小時的路程。\n\n孽龍洞 \n孽龍洞(Sinful Dragon Cave)有一個關於中國傳統宗教和生肖的傳說。這個地方也以其華麗的景觀出名,位於萍鄉北部,距市中心約20分鐘車程。\n\n人物\n\n連接網站\n萍鄉市政府網站\n\n江西嗰城市\n萍鄉","num_words":27,"character_repetition_ratio":0.009,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.887,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%94%A3%E5%BD%9D","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"蔣彝(Chiang Yee)(),江西九江人。中國好有名嗰畫家、詩人、作家、書法家。號稱「中國文化嗰國際使者」。\n\n搦家喻戶曉嗰汽水Coca-Cola翻成可口可樂就係佢。\n\n著作\n\n啞行者遊記系列\n《湖濱畫記》 \n《戰時畫記》 \n《約古郡畫記》 \n《倫敦畫記》(首版封面題簽為《倫敦集萃》) \n《都柏林畫記》 \n《愛丁堡畫記》 \n《牛津畫記》 \n《三藩市畫記》 \n《巴黎畫記》 \n《紐約畫記》 \n《波士頓畫記》 \n《日本畫記》 \n《中國畫繪》\n\n書法\n《中國書法》\n\n文學作品\n《兒時瑣憶》 \n《金寶與大熊貓》 \n《金寶在動物園》 \n《明的故事》 \n《鳥與獸》 \n《中國的窗口》 \n《大鼻子》 \n《羅鐵民》 \n《野賓》 \n《在緬甸公路上的人》\n\n中文詩集\n《蔣重雅詩》 \n《重啞絕句》 \n《蔣彝詩集》\n\n別嗰著作\n《重游中國》(China Revisited) \n\n九江人","num_words":39,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.386,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.968,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%80%98%E6%BA%AA","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"瀘溪係萍鄉管到嗰一隻縣,佢面積有968平方公里,有27.4萬人,攏共管到五隻鎮同到七隻鄉,境內好多嗰丘陵,屬亞熱帶溫潤季風氣候。\n\n區劃 \n\n瀘溪下底管到五隻鎮同到五隻鄉:\n\n鎮:瀘溪鎮、銀河鎮、宣風鎮、上埠鎮、南坑鎮。 \n鄉:源南鄉、萬龍山鄉、新泉鄉、張佳坊鄉、長豐鄉。\n\n旅遊 \n\n武功山\n\n外部連接 \n瀘溪縣政府網站\n\n江西嗰縣\n瀘溪","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.288,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.408,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%A2%81%E5%B7%9E%E5%8D%80","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"袁州區係宜春底下嗰一隻市轄區。面積2532平方公里。到2003年豚,人口有95.8萬。區人民政府駐地中山西路。\n \n\n更多图片(9张)\n袁州区,江西省宜春市市辖区,是中共宜春市委、市政府所在地。全市政治、经济、商业、教育、文化、交通中心。\n\n位于江西省西部,袁河上游,东经113°54′-114°37′,北纬27°33′-28°05′。东连新余,西临萍乡,南界安福,北接万载、上高和湖南省浏阳市。总面积2532.36平方千米,总人口为105.045万人。\n\n袁州区可划分为山区、丘陵、平原三种地貌。属亚热带季风性湿润气候,年平均气温18.1℃,无霜期272天,最低月平均气温5.5℃,最高月平均气温28.5℃。\n\n袁州区举办2004年中华人民共和国第五届农民运动会、2009央视中秋晚会以及每年一度月亮文化节,享有“月亮之都”、“亚洲锂都”的美誉,被授予中国宜居城市、中国优秀旅游城市、全国绿化模范城市、中国十大休闲城市、中国最具幸福感城市等称号。\n\n區劃\n截止2016.6.1\n袁州區管到9隻街道、16隻鎮、6隻鄉:\n\n靈泉街道、秀江街道、湛郎街道、珠泉街道、化成街道、官園街道、下浦街道、鳳凰街道、金園街道\n\n彬江鎮、西村鎮、金瑞鎮、溫湯鎮、三陽鎮、慈化鎮、新田镇、湖田镇、天台鎮、洪塘鎮、新坊镇、竹亭镇、寨下镇、芦村镇、渥江镇、南庙镇\n\n洪江乡、水江乡、楠木乡、遶市乡、柏木乡、飞剑潭乡\n\n外部連結\n\n袁州區簡介\n\n江西嗰市轄區\n宜春","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.335,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.582,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%A5%BF%E7%8F%AD%E7%89%99%E8%AA%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"西班牙語(español或者castellano,音標:)係印歐語系羅曼語族底下嗰一隻語言。佢係係羅曼語族裡頭頭多人話嗰語言,而今排嘚世界嗰第三位。\n\n西班牙語係聯合國六種官方語言之一。佢分佈廣泛,故係西班牙語相關嗰文化,到現代都一逕哩擴張。\n\n方言 \n\n最早嗰西班牙語以卡斯蒂尼亞話為基準,但係佢嗰移民出到世界各地同當地人種相處混雜,產生各種南腔北調嗰方言變種。\n\n文字\n\n音系 \n【輔音】\n\n日常對話 \n\n【國家】\n\n【數字】\n\n外部連結 \n 《完備大字典》(Tododiccionarios.com)\n 《口語字典》\n 《網浪英-西-英字典》\n 《網浪法-意-英字典》\n\n語言","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.44,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%AB%BE%E8%B2%9D%E7%88%BE%E7%8D%8E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"諾貝爾獎係根據瑞典化學家諾貝爾(Alfred Nobel)嗰遺囑所設立嗰獎項。佢發明嘍炸藥,咁就賺到好多錢。等1895年11月27號法國巴黎嗰瑞典 - 挪威人俱樂部立下遺囑,用佢遺產之中嗰 920 萬美金成立一隻基金會,搦基金嗰利每年頒到頭年為人類作出傑出貢獻嗰人,以表彰佢個俚對社會做嗰卓越貢獻、或做出傑出研究、發明同到實驗嗰人。\n\n拎\n Nobel 電子博物館 - 官方網站\n 諾貝爾基金會 - 官方網站\n Nobelpreis.org - 中文站點\n\n諾貝爾獎","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.902,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B1%A1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"象係世界陸地上最大嗰哺乳動物,分為非洲象同到亞洲象,非洲象有兩種:普通非洲象(也叫熱帶草原象或灌木象)跟非洲森林象,亞洲象光就有一種(也叫印度象)。\n\n象嗰皮嘚厚毛好少,鼻公絡長、門牙更加莽,箇也就係「象牙」,象主要喫高纖維嗰東西就像樹葉跟草類等。\n\n分類 \n 非洲象屬(Loxodonta) \n 非洲象(L. africana) \n 非洲森林象(L. cyclotis) \n 亞洲象屬(Elephas) \n 亞洲象(E. maximus)\n\n動物","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.541,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B4%9B%E5%B7%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"贛州市,簡稱虔,也叫贛南地區,係江西底下嗰一隻地級市,係江西省嗰南大门,喺江西省面积最大、人口最多嗰地级市,贛州係客家人主要聚居地之一。\n\n歷史沿革 \n秦始皇三十三年(前214),置南壄縣,隸九江郡,係贛南建置嗰起頭。\n\n三國•吳嘉禾五年(236),置廬陵南部都尉,治雩都。\n\n晉太康三年(282),改置南康郡,治雩都。永和五年(349),郡治由雩都遷到贛縣(章、貢兩水間,今章貢區)。\n\n隋開皇九年(589),改南康郡為虔州。\n\n宋淳化元年(990),以虔州原轄南康、大庾、上猶3縣另置南安軍,治大庾。紹興二十三年(1153),改虔州為贛州。\n\n明明吳二年(1365,元至正二十五年),贛州、南安兩路改為府。\n\n民國元年(1912)廢府,縣直隸於省。三年(1914)設贛南道。十五年(1926),廢贛南道,縣直隸於省。\n\n1949年7月,成立贛州分區行政督察專員公署。8月析贛州鎮設贛州市。1949年9月成立寧都(瑞金)分區行政督察專員公署。1952年8月,撤銷寧都分區。1954年5月,成立贛南行政公署。1964年5月成立贛州專區。1971年1月改叫贛州地區。\n\n1999年7月,撤銷贛州地區設立贛州市,原縣級贛州市改設章貢區。贛州市歷史淵源\n\n行政區劃 \n\n2005年,贛州市轄一隻區、兩隻縣級市、15隻縣、138隻鎮、145隻鄉同到八隻街道辦事處。另有五隻管理區,十隻營林林場。\n 市轄區:章貢區。\n 縣級市:南康市、瑞金市。\n 縣:贛縣、興國、于都、寧都、石城、會昌、尋烏、安遠、定南、龍南、全南、信豐、大餘、崇義、上猶。\n\n地理 \n位到江西南度,贛江 嗰上游,週身係福建、廣東、湖南,係江西嗰南大門。土地3.94萬平方千米,係江西頂大嗰行政區。\n\n佢哈係南嶺、武夷山、諸廣山三大山脈交接處,係典型嗰丘陵、山地地貌。\n\n外部連結 \n 贛州市人民政府\n\n江西嗰城市\n贛州","num_words":24,"character_repetition_ratio":0.005,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.337,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.495,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B4%9B%E8%AA%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"贛語(國際音標:[kon ɲi]),話佢嘅人大多住嘚江西、湖南嘅東首、湖北嘅東南首、安徽嘅西南首同到福建嘅西北首,係箇滴場化事實上嘅通用話。贛語係漢藏語系下底嘅漢語語族嘅一隻聲調語言,用嘅人數六千萬左右,佔到中國總人口嘅6%嘅樣。世界排嘚三十。\n\n贛語拕分做十一片方言,南昌話係贛語嘅代表語或標準音。再者贛語嘅各隻方言之間嘅互通程度都相當嘅高。\n\n贛語亦可称为「江西話」,到江西除吥贛語,哈有人話客家話、吳語同江淮官話、西南官話等。再話就係湖南、福建、安徽、湖北哈有人話贛語。\n\n叫法 \n\n贛語有下首嗰幾隻叫法:\n 贛語:箇係學術上正緊嗰叫法。但贛語嗰研究歷史係三十年代動身嗰,箇算起步蠻晏嗰,咁「贛語」箇隻叫法哈冇完全用。\n 贛方言:今下哈有人挭贛語算係方言哈係一隻獨立嘅語言,中國大陸學術歡喜「贛方言」箇隻叫法,但间发子用「贛語」也係蠻正常嗰。 \n 傒語:古時間嘅話法。南朝嘅時間贛語就同金陵官話隔隔个嘚。但今下无哪嘅咁話嘞。 \n 江右語:話贛語嘅人大部分居到長江嘅南首,咁贛語就有嘞「江右語」嘅稱呼。明代袁子讓到佢嘅《字學元元》話到:「江右音或以朝為刁,以晝為丟去聲,蓋誤知於端也。」\n\n劃分 \n\n贛語嘅系屬一徑都係學術界嘅搬头,總嘅來話歸得到三類觀點:\n\n第一隻觀點覺得贛語係漢語嘅一隻「方言」,依到歷史、文化嗰原因,中國大陸嘅學術界基本都咁認為。实在话,一徑到1937年贛語才正式同湘語一道拕劃出「下江官話」。哈部分話贛語嘅人也作贛語係漢語方言,箇依话出自於政治或民族等因素,再話也因為贛語冇像粵語、閩語同官話許中子个隔。\n\n第二隻觀點覺得最好搦贛語同客家話併為「贛客語」,李方桂1937年就有「贛客家」嘅話法,羅常培也覺得贛、客係「同系異派」(1941),詹伯慧嗰《漢語方言及方言調查》裡度話到:「箇兮年有滴子方言學者覺得客、贛合到一起最来事。搦發展嗰趨勢來話,晏滴子話伓得客家話同贛語會真嗰併到一起」。但係王福堂覺得客家話同贛語合伓到一起嗰一隻重要原因就係,話客家話嗰人同話贛語嗰人心理上互伓認帳(1998)。再話,贛語同客家話到辭彙、語法上都隔嘚些。\n再就係有係學者覺得撻到粵語湊,贛、客、粵三者并為「贛-客-粵語群」,因為箇三隻話到音系、辭彙都二隔壁嘚。望吖粵贛方言。\n\n第三隻觀點覺得贛語本身就係一隻語言。外國語言學家做漢語研究嗰時間就搦贛語同別嗰漢語言都做單隻研究。語言學角度上話,通話伓正嗰話都作獨立語言。贛語同別嗰漢語口語上係基本上溝通伓正嗰。咁箇兮溝通伓正嗰漢語就作「語言同語言」嗰關係,而伓係「方言同方言」嗰關係嘞(de Francis, 1984)。哈就係,資料顯示印歐語系底下嗰英語同德語之間嗰共用辭彙係58%,法語同意大利語係80%,西班牙語同葡萄牙語更到嘞87.4%。連伓同語系嗰中文同日語之間嗰同源辭彙都有47.5%。但贛語同北方官話之間嗰共同辭彙就46.9%。咁要搦「同源詞」做指標來評量語言嗰話,贛語同北方官話之間嗰差別早超過嘞「方言」之間嗰差別。\n\n分布 \n\n話贛語嗰人到江西十来八九居到贛江嗰中下游、撫河流域同鄱陽湖地區,佔江西總面積嗰三分之二有多。外省嗰贛語人口主要居到湘東同閩西北、鄂東南、皖西南同湘西南嗰一兮地區。總面積將近二十萬平方公里,到所有南方漢語裡度,係分布最廣嗰。\n贛語通行地域嗰四極係:\n 極北:安徽嗰嶽西 \n 極東:江西嗰铅山 \n 極南:湖南嗰資興 \n 極西:湖南嗰洞口 \n\n《中華人民共同國行政區劃簡冊》(2004年)嗰數據統計到話贛語嗰人,到江西有2900萬、安徽450萬、湖北530萬、湖南900萬、福建27萬,撻攏四千八百萬嗰下事。\n\n方言 \n\n中國東南首十喇八九係丘陵地貌,咁扤得还冇現代社會嗰时间交通蔽嘈咯,人之間嗰交流就拕(音:dén)掐到嘚,古漢語也就到南方變到今下(发音\"gáz\")嗰各種漢語,再就係同一隻漢語里头嗰只只方言之間也隔嘚很。江西地貌尽系山地丘陵,間壁又同中國別嗰六大漢語(官、吳、閩、客、粵、湘)全共界,咁贛語嗰一滴方言也就拕周邊嗰漢語嗰纤到得,贛語哈有「三里伓同音,十里伓同調」嗰話法。\n\n贛語主要分佈到華東、華南嗰五隻省份,依「覃談非見系分韻」同「端系字古合口今韻母今下(发音\"gáz\")改讀合口、撮口或者主要母音係圓唇母音」箇兩隻發音特點话,就搦「懷玉山」同「袁江」做界,劃伓「北區贛語」同「南區贛語」(孫宜志、陳昌儀、徐陽春,2001)。「北區贛語」到鄱陽湖平原同到周邊區域用,有上首嗰兩隻發音特點,「南區贛語」就冇,但也有滴特殊情況。\n照《中國語言地圖集》(1987)话,贛語分得正九隻方言:\n\n注:上首話到嗰市縣名子後加*係話箇隻市縣嗰些吥嘚地區。\n\n歷史\n\n上古時候 \n\n江西咯人文歷史要话到萬吧嘞年前咯石器時代,江西萬年縣仙人洞尋到嘞离肯子上萬年咯人類歷史上头隻禾[音:wó]咯樣本,再就系在别拉嘞也寻到嘞一流咯新、舊石器時期咯文化遺址。鄱陽湖边上咯吳城文化镂出嘞一大撻殷商時期咯青銅器,佢咯數量、品質哈都系全國第一。故系,上古時期贛鄱地區咯社會經濟發展程度早就煞料嘞很嘞咯。個哈咯古江西屬於百越之地,哈有嘞下子「干越國」同「艾國」嗰中子非華夏族國家。個哈子咯墓葬出土嘞一流咯禮器、兵器,列鼎,更嫑話尋到嘞多到170只原始文字。同時代咯南方古印紋陶文化拕分到嘞贛、湘、吳、閩、粵,江西全境凈歸贛鄱區(?)。故se̍,é時间咯江西就生正嘞佢自间咯語言同文化,箇種語言就系嘎子贛、客語言咯霍毗。\n\n秦始皇二十六年,使尉屠睢一下哚吥五十来萬人到中國嗰南邊來,個些部隊主要múd來管恁時間在福建、廣東嗰百越人。個多人到嘞江西,再撻到恁些作內勤(灶jz)嗰一萬多隻女崽仔,佢人也就係江西头波嗰漢人嘞。\n\n到嘞漢朝,江西拕朝廷設為豫章郡﹝個隻名字係贛江嗰原名﹞,佢嗰郡府嘎嘞南昌,豚下管嘚哩十八個縣,差不多有今吖江西嗰底盤嗯大嘞。豫章郡嗰人口du̍l下從陽曆二年嗰35萬滂隆縱吥陽曆140年嗰167萬多人,實打實嗰多嘞132萬人,連翻五番。恁時間中國撻撻攏也就100多隻郡,豫章郡硬就係澗(发音gàng)嘞第四名。 在揚州嗰六隻郡裡面更係老大。 恁時間揚州嗰五分之二嗰人都居到嘞豫章郡裡頭,個麼多人也就慢慢子扤出嘞上古贛語。\n\n中古時候 \n再到嘞魏晉南北朝,中原地區日日打仗,há一打就係幾百年,扤得中原躲得正嗰都搬到嘞南方來住,個也係中國歷史上头次一朝嗰人往南边搬。個時間江西係作中轉站或者係暫居地。咁咯就過嘞幾百年嗰時間,贛語話伓正就撻嘞奀子中原官話嗰跡嘞,但係佢還係tên嘞一落本身嗰特點嗰。《南史•胡諧之傳》就話到嘞 :『胡諧之,豫章南昌人也。…上方欲獎以貴族婚姻,以諧之家人語音不正,乃遣宮內四五人往諧之家教子女語。二年後,帝問曰 :「卿家人語音已正未?」諧之答曰 : 「宮人少,臣家人多,非唯不能得正音,遂使宮人頓成傒語」』。個裡头話嗰『正音』係指恁時間金陵城裡面官老子們話嗰話,因為佢在政治上喫贏手,就叫佢係『正音』。個裡头話嗰『傒語』就係指恁時間南昌人話嗰話嘞。\n\n一径到嘞唐朝,贛語差不多就係肯子個隻樣子嘞。到嘞唐末五代嗰时间,又有南昌佬,吉安佬dì到搬到湖南嗰東北邊去。晏些子嗰隻吧嘞世纪,又有人接到搬到湖北嗰東南邊,安徽嗰南邊同福建嗰西北角上。個多人搬到嘞恁嘚,贛語自然也就拕佢人帶到嘞恁嘚,扤发扤发就有嘞嘎子贛語嗰分布面積嘞。\n\n近古時候 \n\n到嘞宋朝,中原漢語動脚往現代漢語嗰下似發展。元明清個三個朝代都搦首都gà嘞北京,北京話就自然做嘞官方語言。故贛語同官話就越來越ga̍嘞。但係,因為江西在地理上埃到嘞江淮官話、湘語、棚民話區,個幾種語言也就影響(纤)到嘞贛語嗰邊角地區,個讓佢自簡嗰特點無先子恁個打眼嘞。\n\n近代 \n\n1949年以後,贛語拕看作一種地方語言,佢嗰下事也就讓人作硌得很。在中國大陸,因為政府博命推廣普通話,贛語一径拕打壓,舞得嘎子些伓子後生都不曉得讓話全靓(发音:biúliù)嗰贛語嘞,哈有隻吧嘞佬矶就一diaz都呗話嘞。個些年走时越來越多人喇嘚要招概本土文化,故系嘎子在廣播上聽到贛語,在電視上望到贛語嗰節目嘞。\n\n主要特色\n\n語音\n\n聲調 \n\n贛語(拿南昌話作代表)撻拢有19隻聲母,65隻韻母,7隻聲調(陰平、陽平、上聲、陰去、陽去、陰入、陽入)\n佢无北方漢語嗰捲舌音同兒化音,個落音係中古以後發展出來嗰,贛語冇跟到佢變化。\n\n注:些吥嘚方言不同嗰調類具有一旦嗰調值,但入聲調有輔音韻尾區分嘚正佢只頓挫性。故系雖然就調值系一旦嗰,但卻哈系不同聲調。\n\n聲調分派 \n\n贛語系一種典型嗰聲調語言,聲調在語句中作辨義嗰功能,但亦有一撮子變調規則。古漢語嗰「平上去入分陰陽」嗰特點在贛語中拕體現嘚,四聲分陰、陽二類,撻拢八個聲調。些吥嘚方言陰平、陰上、陰去、陰入、陽平、陽上、陽去、陽入八個聲調囵嗰tên𠴼嘚。數量上贛語嗰各只方言聲調话不正,顶少嗰像寧岡,就三類;嗰像永修、德安、都昌许嘚,多到十類。古代嗰平、上、去、入四聲在贛語中或有分化,或有歸併,而對贛語聲調嗰分化有纤法子嗰主要因素有豚下幾種:\n\n 古聲母嗰清濁。贛語嗰聲調留时会拕古汉语聲母嗰清、濁嗰影響。一般來說,各声調嗰清聲母字為陰調,濁聲母字為陽調。赣语各方言些吥嘚平聲不分陰陽;上聲則多數不分陰陽;些吥嘚去聲不分陰陽,些吥嘚就沒有去聲;些吥嘚就一個入聲調,哈有些吥嘚无[miú]入聲嗰中子。\n\n 聲母嗰送不送氣。到啃子各只漢語中就贛語嗰聲調分化會拕古聲母嗰送不送氣纤𠴼,佢主要有兩種受影響情況:\n 照古聲母嗰送不送氣分調。比如都昌嗰去聲送氣聲母字則與濁聲母字合流做陽去。南昌塔城不送氣嗰去聲清聲母字歸陽平,送氣嗰去聲清聲母字歸上聲。新建、安義不送氣嗰去聲清聲母字做陰去,送氣嗰也歸上聲。\n 照噶子聲母嗰送不送氣分調。南昌、新建、南豐嗰陽平調分二類:古次濁聲母字作陽平1,全濁聲母字為陽平2。照𠴼嗰些地區古全濁聲母字嘎子讀送氣聲母,故實際上系今聲母做不送氣像「麻」、「來」、「泥」、「人」、「顏」、「鹽」嗰中子歸陽平1,今聲母為送氣嗰「朋」、「田」、「從」、「池」、「崇」、「裙」等歸陽平2。\n\n 古韻類嗰不同。在贛語中,就入聲嗰分化會拕古韻類嗰纤𠴼。古鹹、山、深、臻四攝嗰入聲字常歸為一類;古宕、江、曾、梗、通五攝嗰入聲字十来八九歸為另一類。\n\n平聲\n\n贛語嗰平聲首先会拕中古漢語聲母清、濁嗰影響,清聲母字归为陰平,濁聲母字归为陽平。德安、永修、修水、都昌、新喻许嘚嗰陰平还会拕古聲母送氣與影響。南昌、新建、南豐嗰陽平则拕今聲母嗰送氣與否嗰影响。\n贛語嗰平聲調型有一留类型,佢只规律系昌都片(南昌、新建為降調)、鷹弋片、撫廣片嗰陰平多归作平調,宜瀏片嗰陰平多归為降調,吉茶片嗰陰平多归為升調。而陰平為平調、降調嗰方言片,其陽平多归為升調;陰平為升調嗰方言片,佢陽平多归為平調,又以低平調為多見。\n\n上聲\n\n贛語嗰上聲大多不分陰陽,其昌都片、宜瀏片、鷹弋片、撫廣片嗰上聲都不分陰陽。但吉茶片嗰蓮花、安福、遂川三個點嗰上聲会照古聲母嗰清濁而分為陰上同陽上兩個調。\n\n去聲\n\n贛語里头去声嗰分配有豚下幾種情況:\n 中古去聲字不分流,清、浊聲母都只有一個去聲調。景德鎮、萍鄉、蓮花、鷹潭、貴溪、鉛山、樟樹、安福、永新、新淦、南豐、上高十来八九如此。\n 中古去聲字照古聲母嗰清、濁分為陰去、陽去兩類。安義、進賢、武寕、修水、湖口、彭澤、星子、永修、德安、樂平、余江、橫峰、弋陽、餘干、靖安、奉新、高安、臨川、資溪、樂安、宜黃、黎川、南城、廣昌、東鄉、資溪、武寧屬於這一類。嗰里头,湖口、星子、永修、都昌、德安、修水许嘚嗰陰去又照到古聲母送氣與否分為二類凑。佢不送氣聲母(即全清聲母)字為陰去1,送氣聲母(即次清聲母)字為陰去2。\n 遂川嗰古去聲不送氣清聲母字同濁聲母字合併為陰去1,佢送氣清聲母字為陰去2,无陽去調。\n 中古去聲字照聲母清、濁分流,但就一個去聲調,无陰去、陽去兩類去聲調。佢只去聲清、濁聲母字各自嗰走向又有豚下只吥子情況:\n 清聲母去聲字歸陽平,濁聲母去聲字為去聲。新喻、分宜、萬年、宜春、萬載、宜豐、吉安、萬安、峽江、永豐、吉水屬於這一種。\n 濁聲母去聲字歸陰平,清聲母去聲字為去聲。都昌、波陽、崇仁、貴溪、鉛山、余江屬於這一種。\n 清聲母去聲字歸上聲,濁聲母去聲字為去聲。石城屬於這一種。\n 不送氣去聲清聲母字歸陽平,送氣去聲清聲母字歸上聲,去聲濁聲母字為去聲,南昌(塔城)、新建、安義屬於這一種。\n 无去聲,清聲母去聲字歸陽平,濁聲母去聲字歸陰平。寕岡屬於這一種。\n\n入聲\n\n贛語嗰入聲分嘚正下头幾類:\n\n 有入聲調,又有入聲韻母。又分嘚正兩種情況:\n 就一個入聲調,調值一般都高高嗰:宜豐、上高、新淦(有兩個韻尾);武寧、宜春、樟樹、樂平、景德鎮、橫峰、鉛山、進賢、南城、永豐(就一個韻尾)。\n 有兩個入聲調。昌都片、宜瀏片、鷹弋片依照话嘚陰入高、陽入低;撫廣片十来八九陰入低、陽入高。\n 有三個入聲調。永修、德安嗰入聲照古聲母嗰清、濁分陰陽,就一只韻尾。佢陰入又照聲母送不送氣分吥陰入1同陰入2凑,故實在有三個入聲調。安義嗰入聲𠴼照聲母嗰清濁分陰陽兩大類,佢陰入又分吥兩調故也有三個入聲韻尾。\n 有四個入聲調。都昌嗰入聲照古聲母嗰清濁分陰陽,有兩個韻尾。佢陰入同陽入各照聲母送不送氣分吥陰入1、陰入2同陽入1、陽入2凑,故實際上有四個入聲調。\n\n 有入聲調,无入聲韻母。\n 就一個入聲調,讀長音,無塞音韻尾,無入聲韻母,比如星子、鄱陽许嘚。\n 有兩個入聲調。贛縣王母渡鄉古鹹、山、深、臻四攝清聲母入聲字作陰入,無塞音韻尾,讀長音;古宕、江、曾、梗、通五攝入聲清聲母字作陽入,讀長音,無塞音韻尾。\n\n 无入聲調,亦无入聲韻母。古入聲字派入其他調類。照派入調類嗰不同,分嘚正豚下幾種情況:\n 湖口、彭澤照入聲字聲母嗰清濁分別派入陰去同陽去。\n 分宜、峽江、安福、蓮花、萍鄉、寧岡、永新、吉水、吉安、泰同通常照入聲字聲母嗰清濁分別派入陰平同陽去。\n 遂川古入聲清聲母字歸陰去2,入聲濁聲母字歸陰去1。\n\n變音變調 \n\n日常用語中有些吥嘚變音現象,不过在贛語里头[dīl]嗰點冇么几打眼。\n\n 音嗰增加:依话拕音節之間嗰同化作用扤吥。例如:什哩人哦?\n\n 音嗰縮減:些搦由於語速快很嘚而導致音節嗰併合。例如:\n\n至於變調現象贛語不么打眼。南昌贛語嗰連續變調只從前字開始變,一個調類一種變法,曲折調皆變。其規律有如就上聲字在平聲、陰去、入聲前變調𠴼13,上聲、陽去前變吥24,輕聲前變吥21。例如:。\n\n詞彙方面 \n\n贛語有一大撻嗰古代嗰字詞用法。個些在北方話裡面都无麽哩人嘞,要伓sóngmo̍n就嫑嘞。\n\n就比如話,一隻東西骯髒嗰話,會話佢『下力巴人』。還有『衣裳』係話『衣服』、『睏覺』係話『睡覺』、『屋裡』係話『家里』等等。\n\n再就係,贛語話嗰時候會有一留嗰語氣助詞,比如話『哈』『啵』『噻』等等。話事嗰時间用個些詞就會讓人感覺到句子嗰表現力。\n\n文法方面 \n\n 贛語中語法嗰體可以分成起始、進行、嘗試、持續、經歷、繼續、重行、已然、完成等九隻。\n\n “動詞+得+補語+賓語”或“動詞+不+補語+賓語”個些語法結構,贛語中一般會用“動詞+得+賓語+補語”或“動詞+賓語+不+補語”。就比如話:喫得下飯→喫得飯進,喫不下飯→喫飯不進。\n\n通行地域 \n\n贛語主要分佈在贛江嗰中下游、撫河邊(音xiân)上同鄱陽湖地區,湘東、閩西北、鄂東南、皖西南同湘西南嗰隻吧嘞地方也有人話贛語。\n\n搾得《中華人民共和國行政區劃簡冊》(2004)統計话,贛語嗰人口分佈在江西嗰有2900萬、安徽450萬、湖北530萬、湖南900萬、福建27萬,拢共4800萬嗰下势。\n\n依《中國語言地圖集》(1987)话,贛語分嘚正9片(音:biáng): \n\n(1)拿南昌話做招牌嗰昌靖片,話嗰人主要在(江西嗰)南昌市、南昌、新建、安義、永修、修水*、德安、星子、都昌、湖口、高安*、奉新*、靖安*、武寧*、銅鼓*,(湖南嗰)平江。\n\n(2)拿宜春話做代表嗰宜瀏片,話嗰人主要在(江西嗰)宜春市、宜春、宜豐*、上高、清江、新淦、新喻市、分宜、萍鄉市、豐城、萬載,(湖南嗰)瀏陽*、醴陵。\n\n(3)拿吉安話做代表嗰吉茶片,話嗰人主要在(江西嗰)吉安市、吉安*、吉水、峽江、泰和*、永豐*、安福、蓮花、永新*、寧岡*、井岡山*、萬安*、遂川*,(湖南嗰)攸縣*、茶陵*、酃縣。\n\n(4)拿撫州話做代表嗰撫廣片,話嗰人主要在(江西嗰)撫州市、臨川、崇仁、宜黃、樂安、南城、黎川、資溪、金溪、東鄉、進賢、南豐、廣昌*,(福建嗰)建寧、泰寧。 \n\n(5)拿鷹潭話做代表嗰鷹弋片,話嗰人主要在(江西嗰)鷹潭市、貴溪、餘江、萬年、樂平、景德鎮市*、餘干、鄱陽、彭澤、橫峰、弋陽、鉛山。 \n\n(6)大通片,話嗰人主要在(湖北嗰)大冶、咸寧市、嘉魚、蒲圻、崇陽、通城、通山、陽新、監利*,(湖南嗰)臨湘*、嶽陽*、華容。\n\n(7)耒資片,話嗰人主要在(湖南嗰)耒陽、常寧、安仁、永興、資興市。\n\n(8)洞綏片,話嗰人主要在(湖南嗰)洞口*、綏寧*、隆回*。\n\n(9)懷岳片,話嗰人主要在(安徽嗰)懷寧、嶽西、潛山、太湖、望江*、宿松*、東至*、石台*、貴池*。\n\n注:头上話到嗰市縣名後头要撻嘞隻*嗰話,係話哩隻市縣嗰些喇嘚地區。\n\n參考文獻 \n 陳昌儀 《贛方言概要》 (南昌)江西教育出版社\n 陳昌儀 《江西省方言志》 (北京)方志出版社\n 李如龍 《客贛方言調查報告》 廈門大學出版社\n 熊正輝 《南昌方言辭典》 (南京)江蘇教育出版社\n 顏 森 《江西方言的分區》(稿) 《方言》第1期\n 顏 森 《現代漢語方言概論•贛語》 上海教育出版社\n\n注脚\n\n參考 \n 漢語\n 粵贛\n 南昌話\n\n外部鏈結 \n 江西語言文字網\n 書面贛文小説《南京嗰基督》\n 贛語播客“東扯西掖”\n 贛語童謠\n 北大中文論壇•贛方言專題\n Classification of Gan Dialects 英文\n Ethnologue report on Gan 英文\n 方言成分在文学作品中的出现方式及相关问题\n\n \n漢語","num_words":161,"character_repetition_ratio":0.024,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.648,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B4%9B%E8%AA%9E%E7%99%BD%E8%A9%B1%E5%AD%97","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"贛語白話字()係基於以白話字嗰基礎創造來嗰。歷史上亦有過贛語方言嗰《聖經》白話字嗰版本,但基本上冇幾多人用佢。\n\n拼音\n\n子音\n\n母音\n\n一重韻母\n\n二重韻母\n\n聲調\n\n參見\n 贛語拼音\n 贛語\n\n贛語\n漢字拉丁化","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.29,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.52,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%BB%8A","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"車係話陸地嗰輪式、鏈式同到軌道式嗰運輸工具嗰總稱,箇就包到火車、汽車、人力車同到畜力車等等。車輛係冇生命嗰,故係牛車同馬車係車,但牛跟馬就伓係車嘍。\n\n大部份的車輛有輪。車輛、船、飛機都是交通工具。\n\n車輛種類\n腳踏車╱自行車 \n摩托車 \n汽車 \n貨車 \n公共汽車 \n無軌電車 \n有軌電車 \n火車 \n地鐵\n\n運輸","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.9,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%83%BD%E6%98%8C","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"都昌係九江管到嗰一隻縣。佢嗰總面積為2669.53平方公里,到2003年有68萬人。\n\n區劃\n\n都昌縣下底管到12隻鎮同到12隻鄉:\n\n大沙鎮 三汊港鎮 周溪鎮 土塘鎮 南峰鎮 大港鎮 蔡嶺鎮 都昌鎮 中館鎮 萬戶鎮 左里鎮 徐埠鎮 \n西源鄉 和合鄉 陽鋒鄉 薌溪鄉 獅山鄉 鳴山鄉 春橋鄉 蘇山鄉 多寶鄉 汪墩鄉 大樹鄉 北山鄉\n\n外部連接\n都昌縣政府網站\n\n江西嗰縣\n都昌","num_words":31,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.309,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.987,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%87%91%E6%98%9F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"金星(符號:; Venus)係第二近日頭嗰行星,軌跡位到水星同到地球之間,用 224.7 日就可以圍到太陽繞個圈。夜裡嗰場中,到地球天空上佢係除吥月光之外,最光嗰天體,光等有成 -4.6。用地球角度來望,佢係內行星,佢永遠都伓會離開太陽好多,故係分開角度就係 47.8°。金星最光嗰時間係日落之前嗰一吖子或者日出嗰時間,所以人野叫佢晨星或昏星。\n\n古稱 \n中國古代稱佢係太白、太白金星。係晨星嗰時間,黎明前到東首嗰天上出現,稱之為「啟明」;係昏星嗰時間,黃昏後到西首嗰天上出現,稱之為「長庚」 。\n\n古希臘人叫金星做係阿佛洛狄特 (Aphrodite),係希臘神話裡頭「愛與美」嗰女神。而古羅馬人叫金星做維納斯 (Venus),係羅馬神話裡頭嗰「美神」,故係金星嗰英文係 。\n\n參考 \n \n\n太陽系","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.012,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.235,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.688,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%87%91%E9%82%8A%E7%91%9E%E9%A6%99","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"名 稱:金邊瑞香 \n外 名:VC.Aureomariginatn \n別 名:蓬萊花、風流樹 \n科 屬:瑞香科瑞香屬 \n類 別:常綠灌木\n\n特徵\n\n金邊瑞香係隻常綠灌木,係中國傳統名花瑞香嗰新種,佢植株瞃矮,樹形圞圓,故係哈叫蓬萊花、風流樹。佢嗰葉互生,質厚,橢圓,葉陷係金黃色,花蕾紅色,之後變白,花小而多,香氣芳醇持久,花期能早到春節期間,係盆栽觀賞植物嗰上品。但佢生態習性同到栽培技術條件要求都蠻高,而今大多係家庭栽培,冇幾多大批量生產。\n\n產地\n\n江西嗰大余係金邊瑞香種族嗰故鄉同到主要產地。1996年,大余拕中國國務院命名為\"中國瑞香之鄉\"。\n\n習性\n\n半陰半陽清潔涼爽\n短日照環境,怕高溫高濕,適宜溫度係15℃至25℃,過高(低)仰上就係半休眠狀態\n喜微酸性土壤,PH值宜5.5-7之間,喜磷鉀肥,忌氮肥過多\n蠻耐寒,但莫超過攝氏零下兩度。\n\n花","num_words":20,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.233,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.519,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%8A%85%E9%BC%93","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"銅鼓係宜春管到嗰一隻縣。\n\n歷史\n\n銅鼓到商朝周朝係歸艾國,箇也就係佢「艾國」名字嗰來源。\n\n明朝萬曆五年(1577年),銅鼓有塊「銅鼓石」,故新設嗰營開始叫「銅鼓營」。\n\n清朝雍正三年(公元1725年),改設「銅鼓廳」,係隻軍政合一嗰行政機構。\n\n1913年,銅鼓廢廳建縣。\n\n區劃\n\n銅鼓攏共管到六隻鎮三隻鄉。\n\n鎮:永寧鎮 棋坪鎮 溫泉鎮 排埠鎮 永寧鎮 三都鎮 大段鎮 \n鄉:港口鄉 高橋鄉 帶溪鄉\n\n地理\n\n銅鼓嗰山非常多。\n\n人口\n\n全縣人口13.5萬,係除贛南之外唯一一隻客家縣。\n\n武寧\n\n武寧係中國江西九江管到嗰一隻縣。始建於唐朝長安四年(704年),因修水庫故縣城遷到嘍新寧鎮。武寧面積有3506.6平方公里,到2005年有37.8萬人。\n\n區劃\n\n武寧管到八隻鎮同到14隻鄉:新寧鎮、羅坪集鎮、南市鎮、黃(土段)鎮、石門樓鎮、楊州鄉、石渡鄉、白鶴坪茶場、魯溪鄉、羅溪鄉、大洞鄉等。\n\n名人\n\n李烈鈞\n柳渾\n\n豫寧八景\n\n鄭郊草堂、柳渾精舍、玉枕清風、 鶴橋明月、鐘陵瓜圃、伊洞龍鰍、南浦漁歌、東林牧笛\n\n外部連接\n銅鼓縣政府網站\n\n江西嗰縣\n銅鼓","num_words":36,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.32,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.699,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%95%B7%E6%B1%9F%E6%96%87%E6%98%8E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"長江文明係話中國長江流域起先出現嗰古代文明嗰總稱。黄河文明一逕以來都拕當成所有中国文明嗰代表。但係長江文明嗰時期實際上係紀元前14000年到紀元前1000年之間嗰範圍。之後嗰楚・吳・越等國嗰先祖據考證都係由長江文明發展開來嗰。\n\n發現\n\n特徵\n\n一覽\n\n玉蟾岩遺跡\n\n仙人洞·呂桶環遺跡\n\n彭頭山文化\n\n大溪文化\n\n屈家嶺文化\n\n石家河文化\n\n河姆渡文化\n\n馬家浜文化\n\n崧澤文化\n\n良渚文化\n\n吳城文化\n\n表\n\n外部連結\n中国考古用語辭典\n\n中國嗰歷史","num_words":19,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.828,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%99%B6%E6%B7%B5%E6%98%8E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"陶淵明(),名係潛,字係淵明。也話晉朝時間名係淵明,字元亮,南朝宋之後改名做潛。唐朝為到避唐高祖諱,叫佢陶深明或陶泉明。佢自號五柳先生,私諡靖節先生(陶征士誄)。潯陽柴桑(今下江西九江西南首)人。晉代嗰文學家。佢文風清新自然。\n\n年譜 \n352年,陶淵明到潯陽縣上京里「園田居」出世。 \n359年,佢呀爺過身。 \n363年,佢呀細娘過身。 \n371年,佢來到晉朝首都建康求學,末後遊覽會稽郡、吳郡等地。 \n373年,佢結束遊學,歸還老屋「園田居」。 \n375年,寫得《閒情賦》。 \n376年,佢娶親成家,搬到潯陽縣城裡頭住。 \n380年,拕聘做江州祭酒,冇幾日就歸屋不做嘍。再拕請做主簿,佢也冇答應。寫得《勸農》。 \n381年,佢老婆過身。 \n385年,佢續第二隻老婆。 \n386年,大崽陶儼出世。 \n388年,二崽陶俟出世。 \n389年,三崽陶份、四崽陶佚出世。寫得《命子》。 \n391年,寫得《榮木》。 \n392年,佢二老婆過身。 \n393年,佢續第三隻老婆翟氏。 \n394年,細崽陶佟出世。 \n396年,寫得《和郭主簿》。 \n397年,寫得《擬輓歌辭三首》。 \n398年,佢投入江州刺史桓玄嗰幕府。 \n400年,佢代表桓玄出使建康,遞交《討海賊表》。 5月,歸還江西,寫得《庚子歲五月中從都還阻風於規林二首》。月督抵達屋裡,仰上到荊州任職。 \n401年,寫得《遊斜川》。 7月,來還潯陽探望佢嗰娘孟氏,末後寫得《辛丑歲七月赴假還江陵夜行塗口》。箇年冬天佢娘病逝。 \n402年,寫得《晉故征西大將軍長史孟府君傳》。 \n403年,寫得《癸卯歲始春懷古田舍二首》、《癸卯歲十二月中作與從弟敬遠》。 \n404年,佢當任鎮軍將軍劉裕嗰參軍。寫得《始作鎮軍參軍經曲阿》。 \n405年,佢改任建威將軍、江州刺史劉敬宣嗰參軍。 3月,代表劉敬宣命到建康遞交《求解職表》,路上寫得《乙巳歲三月為建威參軍使都經錢溪》。末後佢辭職歸屋。 8月,上任彭澤令,攏共做在官八十喇日,寫得《雜詩十二首》。 11月,寫得《歸去來兮辭》,箇就開始佢嗰田園歸隱生活。 \n406年,佢搬還上京里「園田居」。寫得《歸園田居五首》、《歸鳥》、《酬劉柴桑》、《讀〈山海經〉十三首》、《感士不遇賦》。 \n407年,寫得《祭程氏妹文》、《連雨獨飲》、《與子儼等疏》。 \n408年,「園田居」著火,佢故係搬到舫舟裡頭贊助。寫得《戊申歲六月中遇火》。熱天後搬到南村住。寫得《移居二首》。 \n409年,寫得《和劉柴桑》、《己酉歲九月九日》。 \n410年,寫得《庚戍歲九月中於西田獲旱稻》。冬天嗰時間接待長沙公陶延壽,寫得《贈長沙公》。 \n411年,佢老弟陶仲德過身。寫得《祭從弟敬遠文》、《與殷晉安別》。 \n413年,寫得《形影神三首》。 \n415年,佢搬還「園田居」。寫得《還舊居》。晉朝請佢做著作郎,佢冇答應。寫得《五柳先生傳》。 \n416年,寫得《示周續之祖企謝景夷三郎》。 \n417年,寫得《贈羊長史》、《飲酒十二首》。 \n418年,寫得《止酒》、《歲暮和張常侍》。 \n419年,寫得《九日閒居》。 \n420年,佢改名做「陶潛」。寫得《於王撫軍座送客》、《怨詩楚調示龐主簿鄧治中》、《讀史述九章》。 \n421年,寫得《述酒》。 \n422年,寫得《桃花源記並詩》。 \n423年,寫得《答龐參軍》。 \n424年,寫得《詠貧士七首》。 \n425年,寫得《有會而作》、《乞食》。 \n426年,寫得《自祭文》。箇年冬天,陶淵明病逝,拕埋到南山陶氏宗墓。\n\n後世畫作\n\n參考資料 \n《陶淵明年譜》,王質(宋)\n\n外部連結 \n陶淵明故里\n\n相關著作 \n陶潛評傳\n陶淵明集\n陶靖節詩注\n陶淵明傳論\n陶淵明論稿\n陶淵明論略\n陶淵明年譜\n陶淵明評傳\n陶淵明生活\n陶淵明研究\n陶淵明作品研究\n陶淵明詩文匯評\n陶淵明始家宜豐資料集\n\n九江人\n詩人","num_words":73,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.358,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.634,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%9B%A8%E6%9E%9C","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"雨果(Victor Hugo,,),係法國嗰一個詩人,劇作家,小說家,散文家,視覺藝術家,政治家,人權活動家,法國浪漫主義嗰代表者。 \n\n到法國,雨果最有名嗰係佢嗰文學同到詩嗰產量。Les Contemplations 同 La Légende des siècles 得到最高評價,有人話雨果係法國最偉大嗰詩人。後半輩子嗰雨果蠻保守,之後嗰日子佢嗰政治理念整個調嘍箇頭,變成一隻激情共和主義支持者(passionate supporter of republicanism),佢嗰作品都涉及到許時間嗰政治社會問題,同藝術趨勢。\n\n法國人","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.156,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.341,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%9D%92%E5%8E%9F%E5%8D%80","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"青原區係吉安管到嗰一隻市轄區。佢嗰面積係914.6平方公里,到2002年有13萬人。\n\n區劃\n\n青原區下底管到一隻街道五隻鎮一隻鄉同到一隻民族鄉。\n\n街道:河東街道\n鎮:天玉鎮、值夏鎮、新圩鎮、富灘鎮、富田鎮\n郷:文陂郷\n民族郷:東固畬族郷\n\n外部連結\n\n青原區政府網站\n\n江西嗰市轄區\n吉安","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.295,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.802,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%9D%9E%E6%B4%B2","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"阿非利加洲係位到印度洋、大西洋同到地中海之間嗰一隻洲。\n\n佢係世界第二大嗰洲,哈係世界上第二多人嗰洲。非洲嗰面積有30,221,532平方公里,多過九億人;佔世界人口嗰 14 %。加到馬達加斯加有四十六隻國家,加到別嗰島國就五十四。\n\n地理 \n\n非洲北首係世界最大嗰沙漠撒哈拉沙漠,南首同中部有叢林同草原。非洲嗰尼羅河係世界最莽嗰河。\n\n外部連結 \n\n 非洲國家網\n 非洲 AFRICA\n\n洲","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.434,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%9F%B3%E6%A8%82","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"音樂(「樂」音同「嶽」,音[])可以話就係任何一種藝術嗰、可以讓人歡快嗰、審慎嗰或者別嗰方式排列起來嗰聲氣。\n\n到所有嗰藝術類型裡頭,音樂算係最抽象嗰藝術。\n\n聽音樂有好幾種方法。最簡單嗰就係到現場去聽。現場音樂也可以用無線電或者電視放出來。而且連耳聾嗰人也可以體驗音樂。就話貝多芬,佢聾吥後反而寫出哩大多作品。\n\n要素 \n音樂嗰要素有:\n 節奏 \n 旋律 \n 和聲 \n 音色\n\n參考 \n 音畫\n\n音樂","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.802,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%A4%98%E5%B9%B2","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"餘干係上饒下底管到嗰一隻縣。\n\n歷史\n\n秦朝時間(西元前221年)到餘干設縣,叫過「餘汗」、「治干」箇兮名字。\n\n元朝元貞二年(西元1296年),餘干升格為州。\n\n1952年歸上饒地區管一逕到今日。\n\n區劃\n\n餘干縣下底管到八隻鎮17隻鄉。\n\n玉亭鎮、瑞洪鎮、黃金埠鎮、石口鎮、古埠鎮、烏泥鎮\n郷:康山郷、東塘郷、大塘郷、鷺鶯港郷、三塘郷、洪家嘴郷、白馬橋郷、江埠郷、楓港郷、大溪郷、楊埠郷、九龍郷、梅港郷、社庚郷\n\n地理\n\n西頭係鄱陽湖,中間係鄱陽湖平原。\n\n交通\n\n206國道望餘干東首過,別嗰哈有102省道、208省道\n\n名人\n\n吳芮 \n趙汝愚 \n胡居仁 \n傅福安 \n羅英 \n余金德 \n吳官正\n\n外部連結\n餘干佬\n餘干之窗\n余干论坛\n\n江西嗰縣\n餘干","num_words":27,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.341,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.488,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%A6%99%E6%B8%AF","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"香港,全名係中華人民共和國香港特別行政區,係歸中國管嗰一隻特別行政區,佢位嘚亞洲嗰南滴子,珠江口嗰東邊,由香港島、九龍半島、新界內陸地區,跟到262隻島構成。佢嗰北邊係廣東嗰深圳市,南邊係廣東嗰珠海市萬山群島。佢跟澳門蠻攏嗰,箇兩隻地方佮拕喊做「港澳地區」。\n\n香港特別行政區嗰建立係揸得中國跟英國簽訂嗰《中英聯合聲明》。秦朝以後香港就係中國領土,一直到19世紀清朝中葉,佢拕割或租得英國。1997年7月1號英國統治結束對香港,拿主權交得中華人民共和國。中方答應實行一國兩制,並且50年內不會變,箇就係所謂嗰「港人治港、高度自治」。\n\n第二次世界大戰後,香港嗰經濟跟社會迅速發展。身為「亞洲四小龍」之一,香港係全世界最富裕、經濟最發達跟生活水準最高的地區之一。香港係亞洲重要嗰金融、服務跟航運中心,佢嗰廉潔嗰政府、良好嗰治安、自由嗰經濟體系跟完善嗰法制讓佢世界聞名。\n\n歷史 \n\n香港嗰人類活動歷史有五六千年箇久。秦朝以後,基本上劃歸廣東地方管。1842年鴉片戰爭以後,香港分幾次拕割或租得英國。中日戰爭嗰時候,香港拕日本佔領。戰後中華民國政府想要回香港,但中英冇話成。一直到中華人民共和國時期,香港變成中國内地唯一嗰物資轉運中心。1984年12月19號,中英達成協定,英國決定到1997年7月1號拿香港還把中國。主權移交後嗰箇幾年,香港接連受到亞洲金融危機、禽流感、SARS嗰滴子打擊,政治方面也有滴子變故。2004年以後,香港經濟開始好轉。\n\n地理 \n香港面積攏共有2,755.03平方公里,土地有1,103.97平方公里,主要分成香港島、九龍半島、新界三塊地方。\n\n人口 \n到2005年,香港總共有693萬多人,箇也讓香港成為世界上人口最密嗰地方之一,每平方公里平均有6420隻人。\n\n經濟 \n香港總嗰GDP係1兆4722億9100萬港幣,世界排嘚35名。人均GDP 有21萬4710港幣,世界排嘚26名。\n\n政治 \n香港箇下實行「港人治港、高度自治」嗰政策,跟内地嗰政治制度完全不搭界。\n\n文化 \n香港嗰電影、流行音樂跟中餐等到全世界都有蠻大嗰影響力。\n\n \n中華人民共和國特別行政區","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.009,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.647,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%A6%AC","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"馬(學名Equus caballus)係一種喫草嗰家畜,佢嗰有鬃毛,尾巴絡長,腳上有蹄。全世界都有馬,但馬原產中亞,4000年前拕人馴化。\n\n馬主要係用來騎、運東西或者係拉車嗰。工業革命之前佢一直係主要嗰拉車動力。\n\n馬奶跟馬肉都可以食用,但係伊斯蘭教不讓喫馬肉。另外馬奶還可以用來釀「馬奶子酒」。\n\n現在有人培養出了「寵物馬」,只有一般狗一樣大。\n\n馬嗰辭彙\n\n兒馬,公馬 \n\n騍,母馬 \n\n駒,小馬 \n\n騸,閹過生不了崽嗰馬 \n\n驃,黃色嗰馬 \n\n騮,黑鬃黑尾嗰紅色馬 \n\n駰,淺黑帶白色嗰馬 \n\n驊,棗紅色嗰馬 \n\n驪,黑色嗰馬 \n\n騧,黑嘴嗰黃色馬 \n\n騏,青黑色嗰馬 \n\n騅,黑色白蹄嗰馬 \n\n驄,青白相間,類似蘭色嗰馬 \n\n龍,純白色嗰馬 \n\n駑,跑不快嗰馬,劣馬\n\n動物","num_words":22,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.298,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.566,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%A6%AC%E4%B8%81%C2%B7%E8%B7%AF%E5%BE%B7%C2%B7%E9%87%91","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"馬丁·路德·金(Martin Luther King, Jr.,)係一隻浸禮會牧師,哈係美國一隻出名嗰民權主義者,宣傳非暴力同到種族平等。馬丁·路德·金到1964年榮獲諾貝爾和平獎,係箇隻獎有史以來最後生嗰得獎者。1968年佢到孟菲士拕人槍殺。佢過世後,美國總統卡特到1977年補頒總統自由章到佢。死後嗰馬丁·路德·金,仍然一逕哩影響到美國以至全世界嗰人,成為世界上黑人嗰典範。為到紀念佢,美國設立咗馬丁·路德·金 日。\n\n佢最出名嗰一句話係:「我有一隻夢」(I have a dream.)。『我有一個夢』係佢極為著名演說嗰題目。\n\n美國人","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.429,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%AD%AF%E8%BF%85","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"橫眉冷對千夫指,俯首甘為孺子牛。\n——魯迅\n\n魯迅(),原名叫周樹人,豫才只係常聽到嘅假名,「魯迅」係佢嗰筆名。浙江紹興人。中國現代作者、政治評論人、翻譯者,新文化運動嗰領袖之一。歷任北京大學嗰講師、北京女子師範高等學校、廈門大學、廣州中山大學嗰教授。\n\n作品 \n 《阿Q正傳》\n 《狂人日記》\n 《孔乙己》\n 《吶喊》\n\n相關參考 \n 《魯迅全集》 十六卷 人民文學出版社,\n\n文學","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.292,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.781,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%BB%8E%E5%B7%9D","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"黎川縣係撫州管到嗰一隻縣。面積係1736.73平方公里,2003年有23.7萬人。\n\n區劃\n\n黎川縣管到六隻鎮八隻鄉:\n\n鎮:日峰鎮、宏村鎮、洵口鎮、熊村鎮、龍安鎮、德勝鎮\n郷:潭溪郷、湖坊郷、荷源郷、厚村郷、社萍郷、樟溪郷、西城郷、中田郷\n墾殖場:華山墾殖場\n\n外部連接\n黎川縣政府網站\n\n江西嗰縣\n黎川","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.32,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.614,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%8A%E6%A0%97","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"上栗係萍鄉管到嗰一隻縣,佢位到萍鄉嗰北首。全縣管到六隻鎮四隻鄉同到一隻場,攏共199隻行政村,十隻居委會,總人口大概47萬,農業人口占總人口嗰88%,人口密度係630人\/平方公里。\n\n區劃 \n\n攏共六隻鎮同到三隻鄉\n\n鎮:上栗鎮、金山鎮、桐木鎮、赤山鎮、福田鎮、彭高鎮。 \n鄉:雞冠山鄉、東源鄉、長平鄉。\n\n文化 \n\n楊岐山: 楊歧禪宗佛教 \n義龍洞: 地表溶洞,有「天下第一洞」嗰美稱。 \n儺文化: 民間文化,保存完整,拕中國文化部授予「儺文化之鄉」嗰稱號。\n\n外部連接 \n上栗縣政府網站\n\n江西嗰縣\n上栗","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.307,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.781,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%94%E8%AA%BF%E4%B8%96%E7%95%8C%E6%99%82","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"協調世界時,簡稱UTC,佢英文係Coordinated Universal Time,法文係Temps Universel Cordonné。中國大陸用ISO 8601:2000嗰國家標準《數據元和交換格式信息交換日期和時間表示法》(GB\/T 7408-2005)叫佢“協調世界時”。臺灣用CNS 7648嗰《資料元及交換格式–資訊交換–日期及時間的表示法》叫佢“世界協調時間”。\n\n協調世界時係搦原子時秒長為準,到時刻上最接近世界時嗰一隻時間比照系統。\n\n時間","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.242,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.526,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%96%E7%95%8C%E8%87%AA%E7%84%B6%E5%9F%BA%E9%87%91%E6%9C%83","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"世界自然基金會(WWF,World Wide Fund for Nature)係隻國際環保團體,基金會做嗰事有環境保育、研究同到復修(:en:ecological restoration)。先前嗰名子叫 World Wide Fund,而美國同加拿大嗰分會哈係用到箇隻名子。係世界頭上最大嗰獨立保育組織,有超過 500 萬嗰支持者,全世界 90 幾隻國家做到 15000 項保育同環保有關嗰工程。世界各地,WWF 都係一隻慈善機構,大約九成嗰資金來自私人同企業嗰捐款。\n\nWWF 嗰目標係『制止同扭轉對自然環境嗰破壞』(\"to halt and reverse the destruction of our natural environment\")。世界自然基金會係到1961年9月11號成立。\n\n注\n\n外部連結 \n 世界自然基金會國際網站\n 世界自然基金會中國分會\n\n國際組織","num_words":29,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.558,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%AD%E5%8E%9F%E9%9F%B3%E9%9F%BB","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《中原音韻》係元朝江西人周德清到1324年出版嗰一部韻書,但箇本書係搦許時間嗰官話作正韻嗰。\n\n十九韻部\n東鍾韻\n江陽韻\n支思韻\n齊微韻\n魚模韻\n皆来韻\n真文韻\n寒山韻\n桓歡韻\n先天韻\n蕭豪韻\n歌戈韻\n家麻韻\n車遮韻\n庚青韻\n尤侯韻\n侵尋韻\n監咸韻\n廉纖韻\n\n江西嗰文學","num_words":22,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.237,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.711,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%AD%E5%9C%8B","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"中國係亞洲東邊嗰一隻國家。因為佢在歷史、文化、思想好多方面嗰能力,都讓佢在箇隻地區有非常大嗰影響力。「中國」開頭係指中原恁塊地方,今吖已經係一個「省份」嗰政治概念嘍。\n\n歷史 \n\n中國可考嗰歷史有四千年嗰樣子,有文字記得嗰歷史有三千年。從傳說中嗰三皇五帝,歷經夏、商、周、秦、漢、魏、晉、南北朝、隋、唐、五代十國、宋、元、明、清、中華民國等朝代或政權。\n\n地理 \n\n中國嗰領土面積在全世界排在第三。長江跟黃河係佢最長嗰兩條河。\n\n人口 \n\n中國係世界上人最多嗰國家。到2005年,中國大陸總共有1,307,560,000隻人。\n\n文化 \n\n中國隻隻方面嗰文化都好喫價。從文化到繪畫、從音樂到飲食、從服飾到思想,都對世界、特別係東亞,有佗大嗰影響力。\n\n政治 \n\n中國嗰政治從傳說中三皇五帝嗰禪讓制,到晏子嗰夏商周嗰分封制,從秦朝以後,中國作興宗法帝制、郡縣制或中央集權制。中國兩種社會制度,中國大陸係社会主义,香港、澳門、臺灣係資本主義。\n\n亞洲國家","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.233,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.624,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%AD%E5%9C%8B%E5%97%B0%E6%AD%B7%E5%8F%B2","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"有話法中國係四大文明古國之一。到今吖為止全中國境內尋得到嗰最早古人類遺址,起碼有170萬年前咁久遠。中國歷史拕分做幾隻階段。通常當搦夏、商、周三隻朝代做奴隸社會時期,由秦朝到清朝就叫做封建社會時期,末後就係民國時期。\n\n史前\n\n元謀人係尋到嗰中國遠古遺址中頂早嗰人類,離今大概178萬年。北京猿人就距今約四、五十萬年。\n\n中國各史前文化,可以分做下首幾隻階段:\n\n舊石器時代早中期——以直立猿人為主,距今約50至40幾萬年前 \n河套時期——舊石器時代中期,距今約20至10幾萬年前 \n山頂洞人時期——舊石器時代晚期,距今約10萬至1萬5000年前左右 \n搦裴李崗文化做代表嗰新石器時代早期\n搦仰韶文化做代表嗰新石器時代中期\n搦龍山文化做代表嗰新石器時代晚期,係公元前2500年到公元前1300年\n\n考古學研究得知,新石器時代嗰中國多元並立:約西元前5000年到3000年前嗰豫、冀南、隴南同到晉南出現用紅陶、彩陶,食粟,養家畜嗰仰韶文化;大約同期,浙江北就有河姆渡文化;山東有大汶口文化。\n\n神話傳說\n\n神話話到中國頂早嗰領袖係三皇五帝;但哪「三皇」、哪「五帝」其實冇有定論。一般話三皇係伏羲、神農、燧人;五帝係黃帝、顓頊、帝嚳、堯、舜。\n\n如今作興嗰解釋,黃帝原本係炎帝部落一隻分支嗰首領,強大嘞後到阪泉之戰擊敗炎帝,成為新部落聯盟嗰首領。之後,黃帝又同東南首嗰蚩尤部落起衝突,接到到涿鹿徹底擊敗對方,成為霸主。\n\n再後來,黃帝嗰孫子顓頊、同到曾孫帝嚳接到擔任部落聯盟嗰頭人。之後輪到帝嚳嗰崽堯繼位,佢係隻賢君,創立嘞禪讓制,傳位到舜。舜時,黃河泛濫,鯀想堵到箇條河,結果洪水反而更加厲害,咁鯀就拕斬殺。鯀嗰崽禹改用疏導,成功治正嘞洪水咁,也就拕推舉為首領。有話法禹嗰崽啟伓想再禪讓,要自立為王。不管啷樣,啟建立嘞首隻王朝——夏朝。夏朝持續嘞四百喇年,到桀嗰末期,東方嗰商族首領成湯奪取政權,建立嘞商朝。\n\n先秦\n\n三代\n\n頭隻朝代夏朝,由大概前21世紀到前16世紀。由於箇段歷史冇有文字性質嗰文物印證,所以只能靠後世嗰記錄同到出土嗰文物互相對照考證。有嗰學者認為河南二里頭遺址可能就係夏朝嗰遺蹟,但有學者懷疑。據記載,夏朝有中國至早嗰曆法——夏小正。\n\n末後嗰商朝,由前16世紀到大約前1046年,係目前尋到頭隻有文字文物嗰歷史時期。據話,夏朝最末一隻君主桀,荒淫無道就拕成湯造下臺。商代嗰文明相當來勢有曆法、青銅器同成熟嗰文字——甲骨文等。商朝已經有一套完整嗰國家組織,具有封建王朝嗰規模。許時間嗰主要生產部門係農業,但係手工業、特別係青銅器嗰冶鑄水平,已經都非常喫價。商代也出現嘞原始嗰瓷器。自盤庚就位之後,商朝就搦殷(今河南安陽)定為首都,故係商朝又叫殷朝。商朝嗰王位繼承制度係傳崽或者傳得老弟,大多揸得年紀嗰長幼繼承。\n\n同時間,黃河上游嗰另一隻部落周正逐步興盛。大概前1046年,周武王討伐商朝嗰紂。周到牧野之戰獲得決定性嗰勝利,商朝也就滅亡。周朝正式建立,建都渭河流域嗰鎬京(今陝西西安附近)。之後,周朝嗰勢力又慢慢滲到黃河下游同淮河一帶。周王朝依舊係封建貴族統治,有好多貴族嗰封國。箇兮由貴族所管理嗰所在就叫諸侯國。周朝影響力最鼎盛嗰時間,甚至跨過長江、東北到今吖嗰遼寧、西到甘肅、東到山東。另外,周朝時間嗰宗法制度、政權機構都算完善。中國最早有確切時間嗰歷史事件,係公元前841年,發生嗰西周「國人暴動」。\n\n春秋戰國\n\n前770年,周平王受到北方遊牧部落犬戎嗰威脅,就往遷都到黃河中游嗰洛邑(今河南洛陽),歷史學家搦箇段時期算東周嗰起頭。之後,周朝嗰影響力逐漸減弱,取而代之嗰係大大小小上百隻小國(諸侯國),史稱「春秋時期」。春秋時間嗰大國共有十幾隻,包括晉、秦、鄭、齊同到楚等。春秋時間社會動盪,戰爭不斷,先後有五隻國家稱霸,即齊、宋、晉、楚、秦(或齊、晉、楚、吳、越)。箇五國合稱「春秋五霸」。\n\n到嘞前546年嗰樣子,黃河流域嗰爭霸基本結束,晉、楚兩國平分嘞霸權。前403年,晉國又拕分成韓、趙、魏三隻諸侯國,史稱「三家分晉」。再加上拕田氏搶掉嘞政權嗰齊國,同到秦、楚、燕,共稱「戰國七雄」,標誌到戰國時期嗰開始。到前356年,秦國商鞅變法開始,國力大大增強,最終到前221年消滅六國最後嗰齊國,完成統一中國。\n\n春秋戰國時間嗰學術思想比較自由,佢也叫「百家爭鳴」。箇種氣氛造就嘞多位對後世有深遠影響嗰思想家,例如孔子、老子、墨子、莊子、孟子、荀子、韓非等人,也叫「諸子百家」。眾多學術流派之中,比較出名嗰有十大家,即儒家(倫理)、道家(自然)、陰陽家(星象占卜)、法家(法治)、名家(修辭辯論)、墨家(科技)、眾、雜、農家(農業)、小說家(小說)等。\n\n文化方面,有頭隻以本名出現嗰詩人:屈原。佢嗰文學作品有《楚辭》、《離騷》等。孔子編正嘞《詩經》,也出現嘞《春秋》、《國語》、《戰國策》等嗰巨作。戰爭學方面出現嘞兵法家孫武、孫臏、吳起等。科技方面有墨子。建築方面有魯班,佢發明嗰瓦當奠定嘞中國建築技術嗰基礎。春秋戰國時期還有裝備精良嗰戰車同騎兵,發達嗰冶金術製造出精良嗰鐵器。農業上出現嘞各種灌溉機械,大大提高嘞生產率,奠定嘞之後人口膨脹嗰基礎。另外,對天文學同曆法研究方面,夏朝發明嘞干支紀年,還出現嘞十進位制。西周人就用圭表去測日影為到確定季節;春秋時間確定嘞二十八宿;後期則產生嘞古四分歷。\n\n總之,中華文化嗰源頭基本上都可以到箇段時期度尋到。\n\n秦漢\n\n前221年,秦國消滅嘞別嗰六國,成為史上首隻統一中國嗰秦帝國,佢定都咸陽(今西安附近)。統一全國嗰嬴政覺得自家「功蓋三皇、德過五帝」,就改用「皇帝」稱號,自封「始皇帝」,人叫「秦始皇」。之後嗰皇帝叫二世,直到千世萬世。嬴政對國家進行嘞多項改革,包括確立中央集權制,取代周朝嗰諸侯分封制;統一嘞文字,方便官方行文;統一度量衡,方便工程計算。秦始皇還大力修築馳道,連接戰國時間趙、燕同秦國嗰北面圍城,築成西起臨洮、東到遼東嗰萬里長城,為到抵擋北方匈奴、東胡等遊牧民族嗰侵襲。秦始皇推崇法治,重用法家嗰李斯作丞相,下令焚書坑儒、收繳天下兵器,讓七十萬人修築阿房宮同自家嗰墓——包括兵馬俑等。\n\n前210年,秦始皇出巡半中途病死,胡亥殺吥佢兄扶蘇即位,成為秦二世。但係十個月之後,陳勝、吳廣到大澤鄉揭竿而起、六國遺臣等也就乘勢作亂。到前206年,劉邦攻陷咸陽,秦王子嬰綁到自家出城投降,秦朝由此滅亡。\n\n接到,漢王劉邦同西楚霸王項羽開展楚漢相爭。前202年,項羽到垓下(今安徽靈壁)拕漢軍圍困,到烏江割頸自刎,楚漢之爭到此結束。漢高祖劉邦登基,定都長安(今陝西西安),西漢開始。\n\n到嘞漢武帝,西漢達到最鼎盛時期,聯同羅馬、安息、貴霜並稱四大帝國。武帝實行推恩令,徹底削減封國嘞勢力、強化監察制度、實現中央集權。佢派衛青、霍去病、李廣等軍將北征,成功擊敗匈奴、控制西域,又派張騫出使西域,開拓通到中東、歐洲嗰絲綢之路,發展對外貿易、促進中西文化交流。儒家學說最終確立為官方嗰主流意識形態。西漢還出現嘞首部通史性質嗰巨著《史記》,造紙術接到推動別嗰文化藝術。\n\n西漢發展到一世紀左右開始衰敗。公元九年,外戚王莽奪權,宣布一系列改革,又搦國號改為「新」。但箇兮改革都不切實際,最終扤得農民起義。公元25年,劉秀復辟漢朝,定都洛陽,史稱東漢、劉秀就叫光武帝。\n\n東漢嗰發展延續嘞西漢嗰傳統,出現嘞發明渾天儀同候風地動儀嗰天文學家張衡。文化發展方面,東漢吸取嘞秦國嗰教訓,顯得相當開明。當時佛教通過西域到達中國,河南洛陽就修建嘞中國嗰首隻佛教寺廟——白馬寺,標誌到佛教正式傳入中國。\n\n魏晉南北朝\n\n再到東漢中末期,宦官同外戚長期爭權,等黃巾起義後東漢再度衰敗。196年,曹操控制嘞東漢朝廷,搦漢獻帝帶到許都,「挾天子以令諸侯」。220年,曹操死後,長子曹丕廢吥漢獻帝自立為帝,建立魏國。連到有劉備嗰蜀國和孫權嗰吳國,中國進入三國時期。\n\n265年,魏國嗰司馬炎稱帝,建立晉朝。280年三國歸晉,再度統一。晉朝嗰文化有嘞一定發展。但許時間戰亂頻紛,好多士族選擇歸隱鄉間、不問世事,典型嗰就有陶淵明。290年,晉武帝死後冇一年,長達十六年嗰朝廷鬥爭開始,史稱「八王之亂」。與此同時,中原週邊嗰五隻遊牧民族(匈奴、鮮卑、羌、氐、羯)同各地流民暴動反晉,史稱「五胡亂華」。箇兮遊牧民族先後建國,由304年到409年,中國北部陸續有多隻國家建立,包括嘞漢、前趙、後趙、前燕、前涼、前秦、後秦、後燕、西秦、後涼、北涼、南涼、南燕、西涼、夏和北燕,史稱十六國。\n\n自東漢後期開始,北方嗰漢族為到躲避戰亂,大量搬往南方,經濟重心也就南移。晉朝南遷、建都建康(今江蘇南京)之後,史稱前者做西晉,遷都後做東晉。末豚,拓跋鮮卑統一北方,建立北朝嗰首隻王朝——北魏,形成南北朝嗰對立。南朝經歷嘞宋、齊、梁、陳嗰更替,而北朝也有北魏、東魏、西魏、北齊同到北周。南北朝時期係佛教十盛行嗰時期,西方嗰佛教大師接連訪問中國,好多佛經翻譯成漢文。\n\n隋唐五代\n\n581年,楊堅取代北周建立嘞隋朝,接到到589年消滅南朝最末一隻政權——陳。中國歷經嘞三百多年嗰分裂之後,再度統一。但隋朝係隻短命嗰王朝,到修築嘞京杭大運河修正之後,佢就滅亡嘞,共經歷嘞兩代37年。\n\n618年,唐高祖李淵推翻隋朝,建立嘞唐朝。626年,唐太宗李世民即位,佢嗰一系列政策讓唐朝進入最鼎盛時期,史稱「貞觀之治」。長安(今陝西西安)係當時世界上最大嗰城市,唐朝也係當時最發達嗰文明。七世紀末期,高宗李治嗰老婆武則天開始掌權,更加遷都到洛陽接到稱帝,成為中國史上唯一嗰女皇帝。武則天搦國號改成周,定佛教為國教。\n\n隋唐創立嗰科舉制,係當時比較科學跟公平嗰人材選拔制度。唐朝同好多鄰國發展嘞良好嗰關係,文成公主嫁到吐蕃、帶嘞大批絲織品同手工藝品去。日本接連派遣唐使、學問僧同留學生到中國。唐朝嗰文化發展鼎盛,特別係詩文得到非常大嗰發展,重編嘞大量紀傳體史書。唐代出現大批有名嗰文學家,像李白、杜甫、白居易、杜牧等詩人,同到韓愈、柳宗元等散文家。佛教係唐朝最煬嗰宗教,玄奘曾遠赴天竺取經,回國後翻譯1335卷經文,到西安修建大雁塔存放佛經。唐朝頭期,朝廷對宗教採取寬容政策,除吥佛教,道教、摩尼教、景教連同伊斯蘭教都廣泛傳播。箇一切都到唐玄宗李隆基統治時期達到頂峰,史稱「開元盛世」。\n\n755年,安史之亂爆發,唐朝開始走向衰落。875年,黃巢起義爆發,唐朝再度分裂,最後到907年滅亡,開始嘞五代十國嗰混亂局面。\n\n宋元\n\n經過嘞五十多年嗰紛爭後,北宋到960年控制嘞中國大部分地區。但係燕雲十六州到北宋戰敗後就被割到北方契丹族建立嗰遼朝,河西走廊也拕黨項族建立嗰西夏佔據。北宋為到維持國家壽命,就向遼國和西夏交納歲幣。北宋晚期發生嘞分別以王安石、司馬光為首嗰黨派鬥爭,導致社會不安。到嘞1125年,松花江流域嗰女真族(即後來嗰滿族),建立嘞大金國、而勢力逐漸強大,最後消滅遼國。\n\n金國仰上進攻北宋,1127年金國攻破北宋都城東京(今河南開封),俘虜嘞三千多皇族,包括嘞當時嗰皇帝宋欽宗同太上皇宋徽宗。箇年係靖康年,所以北宋滅亡就史稱「靖康之變」。同年,宋欽宗嗰細弟趙構到南京(今河南商丘)即位,定都臨安(今浙江杭州),史稱南宋。\n\n此後,金跟南宋多次交戰,南宋屢戰屢敗;一逕到1234年,蒙古滅金。蒙古之後又同南宋經歷嘞多次戰爭。1271年忽必烈建立元朝,定都大都(今北京)。元軍到1279年同南宋進行崖山海戰,八歲嗰小皇帝趙昺拕元軍逼得走投無路,結果到今吖香港嗰屯門附近跳海自殺。崖山海戰以元朝勝利、南宋滅亡而結束。\n\n北宋期間出現嘞印刷術同火藥。箇時間中國經濟發達,海上貿易興旺,福建嗰泉州一帶全係繁華嗰港口。中國嗰經濟總量還係許時間全世界嗰一半,首都開封同杭州人口達到四五百萬。各國商人雲集、文化上又出現嘞程頤、朱熹等理學家,提倡「三從四德」,漢族女人要紮腳嗰陋俗也一併產生。同唐詩並駕齊驅嗰宋詞,有蘇軾等詞人,同中國史上最出名嗰女詞人李清照。另一方面,還出現嘞《白蛇傳》、《梁祝》等浪漫愛情傳說,宋朝也拕稱為中國嗰「文藝復興」。\n\n元朝建立之後,一方面吸收嘞好多中原、漢族嗰文化,使用中原嗰統治機構同方式。元朝還大力宣揚朱熹嗰理論,扤得程朱理學成為許時間甚至後代嗰官方思想。另一方面佢又實行民族等級制度,第一等係蒙古人;第二等係「色目人」,包括原本西夏統治區同到西域、中亞等地嗰人;第三等係「漢人」,包括原本金統治區嗰漢族、契丹、女真等族人;最豚第四等係「南人」,包括原南宋統治區嗰漢族同別族嗰人。箇種民族制度導致漢族不滿,伓少漢人搦元朝看成外來政權,發生多次反抗。元朝除吥傳統嗰農業外,也好重視商業。元朝首都大都十分繁華,各國商人雲集。文化上出現嘞同唐詩、宋詞並稱嗰元曲,包括諸如關漢卿、馬致遠、王實甫等著名作曲家。\n\n明清\n\n1368年,農民起義軍領袖朱元璋推翻嘞元朝,建立明朝,前期建都南京。1405年,鄭和七下西洋,到過印度洋、東南亞同非洲等地;伓過接到明朝就逐漸閉關鎖國。1421年,明朝遷都北京。明朝文化上出現嘞王陽明、李贄等思想家,同《三國演義》、《水滸傳》、《西遊記》、《金瓶梅》等長篇小說。明朝末年皇帝荒淫無道、加上宦官亂政,1627年爆發明末農民大起義;1644年起義嗰首領李自成攻剋北京,明思宗上吊自殺,明朝滅亡。南方大臣接連擁護福王朱由崧(弘光)、唐王朱聿鍵(隆武)、桂王朱由榔(永曆)做皇帝,史稱南明,但最終因為實力不足加上政治內鬥,就拕箇時間嗰清朝所滅。\n\n明朝晚期,住到東北地區嗰滿族開始興旺,到1644年李自成攻剋北京後冇幾久,就驅逐李自成,建立清朝。箇時間明朝舊臣鄭成功撤到臺灣島,驅逐嘞當地嗰荷蘭殖民者,後來也拕清朝攻陷。清朝到之後嗰半隻世紀成功征服嘞許多地方,像新疆、西藏跟到蒙古。康熙年間,清廷同沙俄到黑龍江地區發生戰爭,最終簽訂停戰條約《中俄尼布楚條約》。清朝取消嘞人頭稅,人口大增;19世紀嗰清朝人口佔到世界總人口嗰三分之一。箇時間進農業也興旺,清朝成為世界強國,1820年經濟總量佔世界嗰三分之一。 \n\n到嘞19世紀初,清朝開始走向衰落。嘉慶年間先後爆發白蓮教、天理教嗰大規模起義。而箇時間歐洲嗰海上強國英國、荷蘭同葡萄牙等接連開始強制中國同佢俚貿易。1787年英國開始賣鴉片到中國,導致中國嗰國際貿易由順差變為巨額逆差。清廷到1815年頒布搜查洋船鴉片章程,但係英國無視禁令、繼續走私大量鴉片,扤得道光皇帝派林則徐到廣州禁煙。1839年6月,林則徐到虎門搦237萬斤鴉片儘數銷毀,史稱「虎門銷煙」。因為咁英國政府就到1840年6月發動第一次鴉片戰爭,標誌中國近代史嗰開始。\n\n近代\n\n鴉片戰爭持續到一年後,1841年8月英軍抵達南京,清廷怫英軍會進攻北京,立馬求和。1842年8月29日,兩國簽署《南京條約》,割讓香港島,開放上海、廣州、廈門、福州同寧波作為通商口岸,還要賠償款銀(西班牙銀圓)2100萬元。之後1844年,美國同法國分別同清廷簽訂《望廈條約》同《黃埔條約》。\n\n箇時間中國國內反抗清朝嗰鬥爭接到再度興起。1851年到1864年,受基督教影響嗰洪秀全建立嘞拜上帝會,發動金田起義、創建太平天國。太平天國曾一度佔據南方部分省份,定都改名叫「天京」嗰南京,並建立政教合一嗰中央政權。別嗰運動還有天地會、捻軍、上海小刀會起義、甘肅回民起義等。箇兮反清鬥爭直到1860年代才基本安定。\n\n19世紀後期,英、美、法、俄、日等國多次侵入中國,強迫清廷簽定更多不平等條約。1858年,中俄簽定《璦琿條約》,俄國割走黑龍江以北、外興安嶺以南60喇萬平方公里嗰土地。1860年,英法聯軍發動第二次鴉片戰爭,侵入北京,皇家園林圓明園拕搶掠焚燒,接到到1860年同清廷簽定《北京條約》,清廷要分別賠償800萬両白銀。同年,中俄《北京條約》搦烏蘇里江以東,包括庫頁島、海參崴約40萬平方公里嗰中國領土劃歸俄國。1864年《中俄勘分西北界約記》搦巴爾喀什湖以東、以南同齋桑卓爾南北44萬平方公里嗰中國領土,割到俄國。\n\n為到增強國力、鞏固國防,清朝由1860年代開始洋務運動,國力稍為恢復,出現嘞「同治中興」嗰局面。清軍到1877年收復新疆;又通過《伊犁條約》收復拕沙俄佔據多年嗰伊犁。中法戰爭後,清朝還建立嘞箇時間話係亞洲第一、世界第六嗰海軍艦隊北洋水師。\n\n1894年爆發中日甲午戰爭,清朝戰敗,第年同日本簽定《馬關條約》,賠日本兩億両白銀,還要割臺灣、澎湖列島到日本。1898年,光緒帝等親政後同意康有為、梁啟超等人嗰變法主張,由6月11日到9月21日嗰一百〇三日進行嘞多項改革,稱為「百日維新」。最終拕慈禧太后發動政變後失敗落幕,康有為、梁啟超逃到國外,譚嗣同、劉光第等六人被殺,史稱「戊戌六君子」。\n\n1899年,義和團運動爆發,佢以「扶清滅洋」為口號,受慈禧默許下圍攻外國駐北京使館。各國就以解救駐京使館人員嗰名義進入中國,史稱八國聯軍。1901年清政府被迫同各國簽定辛丑條約,賠四億五千萬両白銀,分三十九年還清,本息合計九億八千萬両。同時,北京到山海關嗰鐵路沿線由各國派兵駐紮,開闢北京東交民巷做使館區,中國人不得入內。\n\n近現代\n\n1901年,革命黨開始興起。孫中山等人到海外籌款指揮國內多次起義運動。經過十次起義失敗,同革命黨冇溝通正嗰湖北新軍到1911年嗰武昌起義成功。1912年正月,中華民國宣告成立,孫文就任臨時大總統。孫文以清帝退位,仰上辭掉總統位置為條件,由袁世凱接任,但係袁世凱想恢復帝制,孫文發動護法運動同護國運動討伐袁世凱。1916年,袁世凱稱帝八十三日後病死,中華民國進入由北洋軍控制中央政府統治嗰時期,箇時間地方政府分別由各軍閥派系佔據。\n\n孫文之後試圖聯合南方軍閥,北伐北京,但冇成功。1921年,由共產國際嗰指導嗰中國共產黨成立,成為共產國際中國支部。1924年,孫文提出新三民主義,確定聯俄聯共、扶助農工嗰政策。國民黨改組,共產黨員以個人身份加入國民黨,箇係國共兩黨進行首道合作。\n\n孫文建立廣州軍政府後,接連三次北伐,但都因為條件伓正就冇成功。1925年春天,孫文病死到北京。同年,廣州國民政府為統一跟到鞏固廣東革命根據地,先後舉行第一次東征、第二次東征同南征,肅清廣東境內嗰軍閥勢力同反革命武裝,搦廣東境內傾向革命嗰軍隊統編為國民革命軍,準備北伐。\n\n1926年6月5日,國民黨中央執行委員會正式通過國民革命軍出師北伐案,任命蔣中正做軍總司令,正式北伐。但隨到北伐同國民革命嗰深入,國民黨再忍伓住共產黨嗰革命運動,國共兩黨接到分裂。大量共產黨員同佢嗰支持者拕清出國民黨。1927年8月1日,以周恩來、葉挺為首嗰共產黨員到南昌發動南昌起義,共產黨也就擁有自家嗰軍隊,佢接到到瑞金建立嘞首隻紅色蘇維埃地方割據政權。南京國民政府先後對蘇區進行五回圍剿。1934年開始,紅軍轉移戰略,到貴州遵義確立嘞毛澤東對紅軍嗰領導權、指揮權,紅軍途經江西、貴州、四川、甘肅、陝西等省,經過二萬五千里長征,最末到陝西北部同陝北紅軍劉志丹部會師,建立陝甘寧革命根據地。\n\n1931年9月18日,日本由九一八事變開始侵華,佔領東北全境。1936年12月12日,國共發生西安事變後第二道合作抗日。1937年7月7日,抗日戰爭全面爆發,蔣中正到廬山發表演說,號召全國人民一致抗日。日軍進行南京大屠殺前夕,中華民國首都從南京搬到武漢,接到搬到重慶;八年間以蔣介石為統帥嗰抗日軍隊共進行嘞二十二回大會戰,同成千上萬回嗰大小戰鬥。1945年,第二次世界大戰結束,國民政府從日本手上收回臺灣、澎湖列島以及別嗰領土,但到1946年同蘇聯簽訂嗰條約中承認外蒙古獨立。\n\n1946年6月,國共內戰爆發。中國共產黨最後到1949年奪得全國政權,中華民國政府遷到光復後嗰臺灣。中華人民共和國到北平成立,並搦北平改為北京,毛澤東宣布中華人民共和國政府係包括臺灣在內嗰全中國嗰唯一合法政府。與此同時,蔣介石宣布臺北係“中華民國”臨時“首都”,宣誓三年之內反攻大陸,兩岸分裂局面由此開始。\n\n參考文獻\n白壽彝主編:《中國通史綱要》,上海:人民出版社,1993年,ISBN 7208001367\n周谷城:《中國通史》,上海:人民出版社,1995年,ISBN 7208003300\n李敖:《獨白下的傳統》,香港:三聯書店(香港)有限公司,2000年,ISBN 9620418913\n范文瀾:《中國近代史》,北京:人民出版社,1962年,統一書號 11001241\n徐中約:《中國近代史(上冊)》,香港:中文大學出版社,2001年,ISBN 9622019870\n Korotayev A., Malkov A., Khaltourina D.,Chapter 2: Historical Population Dynamics in China,載 Introduction to Social Macrodynamics: Secular Cycles and Millennial Trends,莫斯科:URSS,2006年,ISBN 5-484-00559-0 .\n\n外部連結\n\n中華萬年網\n中華歷史網論壇 一個全面專門研究中華歷史嘅論壇\n中國歷史概述,載《中國大百科全書》\n\n中國嗰歷史","num_words":98,"character_repetition_ratio":0.003,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.682,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%AD%E8%8F%AF%E4%BA%BA%E6%B0%91%E5%85%B1%E5%92%8C%E5%9C%8B","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"中華人民共和國(贛語拼音:zung1 fa4 liin4 min4 kung5 fo4 guet6)位到亞洲嗰東滴子,係東亞頭等大嗰國家也係世界最多人嗰國家,佢嗰面積有960喇萬平方公里,人口有14多億,箇差伓多係世界人口嗰五分之一。\n\n中華人民共和國係隻中國共產黨領導嗰一黨執政嗰社會主義共和國,揸得佢嗰憲法話,佢嗰政體係人民民主專政嗰社會主義國家。中華人民共和國攏共管到23隻省、5隻自治區、4隻直轄市同得2隻特別行政區。佢嗰首都係北京。\n\n中華人民共和國係世界第三大面積嗰國家,凈算陸地面積嗰話佢就係第二大嘅。佢各地嗰地表景觀就喳好大嗰事,像佢北首憑得蒙古嗰地方係大型沙漠,佢南首憑得東南亞嗰地方係熱帶雨林,佢西首有脫高嗰喜馬拉雅山同得天山山脈,佢東首係145000公里莽嗰海岸線。\n\n箇下,中華人民共和國係世界第二大嗰經濟體,佢哈係聯合國常任理事國之一,同得蠻多隻子嗰國際組織嗰成員。同時間,佢擁有核武器裝備,同得擁有世界最大嗰軍事部隊、第二多嗰軍事開支。\n\n歷史 \n中國可考嗰歷史有四千年嗰樣子,有文字記得嗰歷史有三千年。從傳說中嗰三皇五帝,歷經夏、商、周、秦、漢、魏、晉、南北朝、隋、唐、五代十國、宋、元、明、清、中華民國跟中華人民共和國等朝代或政權。\n\n地理 \n\n中國嗰領土面積在全世界排在第三。長江跟黃河係佢最長嗰兩條河。\n\n人口 \n中國係世界上人最多嗰國家。到2015年,中國总共有13.79億人。\n\n文化 \n中國隻隻方面嗰文化都好喫價。從文化到繪畫、從音樂到飲食、從服飾到思想,都對世界、特別係東亞,有佗大嗰影響力。\n\n政治 \n中國嗰政治從傳說中三皇五帝嗰禪讓制,到晏子嗰夏商周嗰分封制,從秦朝以後,中國作興宗法帝制、郡縣制或中央集權制。中國施行一國兩制,中國大陸係社會主義,香港、澳門係資本主義。\n\n科技\n\n航空\n1954年7月3號,中華人民共和國生產嗰第一隻飛機初教-5嘚南昌首飛成功,結束吥中國伓能製造飛機嗰歷史。\n\n望吖\n中國\n\n註腳 \n\n \n亞洲國家","num_words":27,"character_repetition_ratio":0.01,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.81,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%AD%E8%8F%AF%E6%B0%91%E5%9C%8B","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"中華民國,1949年後,中華民國政府播遷臺灣,位到亞洲嗰東頭、太平洋嗰西海岸,佢實際管到嗰領土有台灣同到別嗰滴子附屬島嶼、澎湖群島、金門群島、馬祖列島、東沙群島哈有南沙群島嗰太平島跟中洲島,實際面積36,188 平方公里。首都遷台前係南京。中華民國係第二次世界大戰嗰主要戰勝國,也係聯合國五隻主要創始會員國之一。三民主義跟五權憲法係佢現行政治制度嗰思想根源。中華民國政府而今還冇放棄中國大陸地區嗰主權,法定領土為1947年制憲,一滴子台灣人主張要根據憲法嗰第四條跟憲法增修條文嗰第一條改變固有疆域同到明確定義領土,但係因為門檻太高,加上中華人民共和國跟國際嗰壓力,故係箇哈係蠻難實現嗰。\n\n歷史\n\n第一次世界大戰 \n係一場全球性嗰武裝衝突,主要到1914年到1918年嗰歐洲打。有超過九百萬士兵同得平民死吥嘍。箇場仗對於20世紀嗰歷史有決定性嗰影響。\n\n第二次世界大戰 \n係直到今吖為止,人類社會扤出來嗰最大戰亂,死得最多人(粗略估計死吥8300萬人),破壞得最惡嗰全球性戰爭。\n\n戰爭高潮嗰時間,有六十一多隻國家同到一齊打,有十七多億人拕捲進去。打仗雙方係以美國、蘇聯、中華民國、英國、法國等國組成嗰反法西斯同盟,同到以德國、日本、意大利等法西斯國家組成嘅軸心國集團。戰禍遍及歐洲、亞洲、美洲、非洲同到大洋洲五大洲;打仗雙方同時到大西洋、太平洋、印度洋同北冰洋四大洋展開戰鬥。\n\n雖話到1939年九月以前,中國嗰抗日戰爭,埃塞俄比亞嗰抗意戰爭等反法西斯嗰抵抗已經開始嘞,但係一般認為戰爭係由1939年9月1日德國入侵波蘭、英法對德國宣戰起頭,到1945年8月15日(亞洲)\/ 8月14日(美洲)日本向盟國投降結尾。\n\n大戰嗰扭轉點係1941年12月7號七點五十五分(夏威夷時間),日本發動偷襲珍珠港,美國太平洋艦隊40喇隻戰艦、450架飛機拕摧毀,4500多美兵傷亡。之後嗰幾日,美國總統羅斯福到華盛頓宣佈向日本正式宣戰,係美國正式參與大戰。冇吖子,英國、中國、澳大利亞、新西蘭、加拿大等二十多隻國家先後對日本宣戰,真正嗰「世界」大戰算係正式爆發喇!\n\n大戰以諾曼第(Normandy)登陸戰最出名。經過周密嗰計劃同到充足準備,15.6萬盟軍到1944年6月6號(D-Day)由諾曼第箇隻缺口登陸,從此,德國陷於東西夾擊,腹背受敵嗰局面。\n\n其實到二戰完後,接到有好多問題還在,像美蘇冷戰。至於日本就因為美國到廣島同長崎掟嘞兩隻原子彈扤到今吖都受到核幅射嗰影響。\n\n中國 \n1911年辛亥革命成功後,10月11號在武漢建立了中華民國,1912年1月1號到南京組建哩國民政府,箇係亞洲第一隻民主共和國。同年2月12號,溥儀宣佈退位,哈發哩退位詔書:「將統治權歸諸共和立憲之大中華民國」。從1912年建立開始,中華民國就係世界普遍認可嗰獨立主權國家,話係將將建國嗰許幾年子有短暫嗰洪憲帝制跟溥儀復辟,但1917年以後,中華民國嗰國祚再冇中斷,許中間哈有內亂外戰、頻繁遷都。1949年中華民國政府輸掉國共內戰,遷到台灣;中國實際上變成兩岸分治嗰未定狀態。1990年代以前,中華民國政府堅決主張自簡係中國嗰唯一合法政府,發誓要打回大陸。想用「民主、自由、均富」嗰原則謀求統一中國嗰國家統一綱領到1991年正式頒佈。但係2006年2月27日箇隻國家統一綱領已經拕陳水扁總統「終止適用」。\n\n1970年代外交連到失敗,中華民國慢慢失掉了國際社會嗰官方承認,聯合國跟國際社會接連承認中華人民共和國係「中國」嗰唯一合法代表;「中國」箇隻詞也變成中華人民共和國嗰簡稱。中華人民共和國否認中華民國嗰國家地位,又對佢進行一定程度上嗰外交封鎖,「中華民國」箇隻名字在國際上嗰空間越來越少;自1990年代末中華民國開始採行務實外交,國際上開始用「台灣」來稱呼中華民國實際管轄嗰台澎金馬地區。\n\n地理 \n以實際統治領土而言,中華民國嗰領土包括臺灣本島、澎湖群島、金門群島、馬祖群島跟南海嗰東沙群島、南沙群島中的太平島跟中洲礁,總面積為36,192.8155平方公里,海岸線長1,813餘公里,可耕地占24%。中華民國政府主張之中國大陸領土,則不在實際控制之下。\n\n臺灣本島為中華民國目前嗰主要實轄國土,南北縱長394公里,東西最大寬度144公里,環島海岸線長1139公里。本島呈紡錘形,地理位置位於歐亞大陸跟太平洋海盆嗰接觸線上。西岸隔臺灣海峽跟中國大陸相望,距離約150公里。北瀕東海,東北跟琉球群島嗰石垣島相距約600公里,而跟日本最西端嗰與那國島僅距111公里;東臨太平洋;南瀕巴士海峽,跟菲律賓共和國嗰巴丹群島相距約250公里;西南是廣闊嗰南海。由於臺灣本島位於東亞島弧嗰中央位置,加上地扼臺灣海峽嗰個國際重要航道,因此具有重要嗰戰略價值。\n\n除臺灣本島外,中華民國實際統治領土內有澎湖群島、金門群島、馬祖列島等主要島群,臺灣本島嗰附屬島嶼則有蘭嶼47平方公里、綠島15平方公里、琉球嶼6.80平方公里、釣魚臺列嶼6.6平方公里、龜山島2.84平方公里等20餘個島嶼。另外,部分領土跟周邊國家存有爭議,越南、菲律賓、馬來西亞、文萊等南海周圍國家存有爭議。\n\n中華民國 \n1949年後,中華民國政府播遷臺灣,位到亞洲嗰東頭、太平洋嗰西海岸,佢實際管到嗰領土有台灣同到別嗰滴子附屬島嶼、澎湖群島、金門群島、馬祖列島、東沙群島哈有南沙群島嗰太平島跟中洲島,實際面積36,188 平方公里。首都遷台前係南京。中華民國係第二次世界大戰嗰主要戰勝國,也係聯合國五隻主要創始會員國之一。三民主義跟五權憲法係佢現行政治制度嗰思想根源。中華民國政府而今還冇放棄中國大陸地區嗰主權,法定領土為1947年制憲,一滴子台灣人主張要根據憲法嗰第四條跟憲法增修條文嗰第一條改變固有疆域同到明確定義領土,但係因為門檻太高,加上中華人民共和國跟國際嗰壓力,故係箇哈係蠻難實現嗰。\n\n中國嗰歷史系列 \n有話法中國係四大文明古國之一。到今吖為止全中國境內尋得到嗰最早古人類遺址,起碼有170萬年前咁久遠。中國歷史拕分做幾隻階段。通常當搦夏、商、周三隻朝代做奴隸社會時期,由秦朝到清朝就叫做封建社會時期,末後就係民國時期。\n\n區劃 \n\n中華民國建國初期承襲清朝末期個疆域,當時北洋政府轄有直隸、奉天、吉林、黑龍江、山東、河南、山西、江蘇、安徽、江西、福建、浙江、湖北、湖南、陝西、甘肅、新疆、四川、廣東、廣西、雲南、貴州等22省。另設置京兆地方(首都特區),西藏、蒙古、青海等3個地方,保留阿勒泰、塔爾巴哈台、伊犁3地區(後均併入新疆省)。後來北洋政府增設綏遠、察哈爾、熱河、川邊等幾個特別區。\n\n國民政府完成北伐後,將伊點特別區域跟寧夏、青海一同建為6個省(其中川邊特別區改制為西康省),總計28個省,另外加上西藏、蒙古2個地方。1945年抗戰勝利後,原東北三省(遼寧、吉林、黑龍江)根據滿洲國時期個行政區劃改劃分成東北九省,增設遼北、安東、合江、松江、嫩江、興安等6省;抗戰後光復個臺灣則加入成為第35個行省,另外來勒海南島跟南海諸島設立海南特別行政區,準備建省。國民政府曾來勒1946年1月5號承認外蒙古獨立,但遷台後又藉控蘇案撤銷承認。\n\n1949年國共內戰後,中華民國政府播遷臺灣,喪失大陸領地。為彰顯自身對全中國統治個合法性,中華民國政府仍然持續發佈包含大陸地區個中華民國全圖搭行政區劃,僅就實際統治區進行更新。但近年來已逐漸廢止跟大陸地區行政區劃相關個規範跟代號。至2005年相關辦法停止適用前公告個行政區劃包含35省、14直轄市(1949年以前設立12個,政府遷台後增設兩個)、2地方(西藏、蒙古)跟1特別行政區。現今發佈個本國行政區劃僅列出實際統治區個劃分,提及位於大陸地區個地理時則依照現況,使用中華人民共和國個行政區劃。2002年中華民國政府承認外蒙古獨立,建立非正式外交關係,並先後廢除《管理喇嘛寺廟條例》《蒙古盟部旗組織法》跟《蒙古盟部旗組織法施行條例》等法律。\n\n現況 \n\n現時個中華民國實際統治區域,在法律上稱為自由地區,嗰個跟港澳地區跟大陸地區有別,在“自由地區”設有戶籍,才享有完整個中華民國國民權利。政府遷台後,為著統合區域發展,將臺北市跟高雄市於1967年、1979年先後升格為直轄市;2010年底,臺北縣、台中縣市、台南縣市、高雄縣市亦改制為直轄市,其中臺北縣升格後改稱新北市,其餘則以縣市合併方式升格 。桃園縣也於2011年1月1號起准用部分直轄市法規。\n\n中華民國當前個全國行政區劃,共有1省(臺灣)、5直轄市(臺北、新北、臺中、臺南、高雄);省之下又劃分為14個縣(另桃園縣准用部分直轄市法規)跟3個市;其中,福建省僅轄有馬祖、金門、烏坵等群島。來勒1990年代末期,中華民國政府採取省虛級化措施,將大部分省級政府機關併入中央政府以精簡行政作業,故實質上已無省個存在,僅保有其象徵。\n\n人口\n2300萬左右。\n\n文化\n\n參考資料\n\n可还行","num_words":38,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.662,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B9%9D%E6%B1%9F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"九江,簡稱「潯」,係江西頂上嗰一隻地級市。\n\n歷史\n\n行政區劃 \n九江市行政区划分为:浔阳区`庐山区\n\n地理\n\n交通 \n \n 鐵路:京九鐵路、武九鐵路、銅九鐵路(冇完工) \n 公路:京福高速公路、九景高速公路 \n 水路:長江\n\n旅遊 \n \n 廬山\n 長江\n 鄱陽湖\n\n特產\n\n人物 \n\n 慧遠\n 陶侃\n 陶淵明\n 黃庭堅\n 陳寶箴\n 陳三立\n 陳寅恪\n 陳衡恪\n 李烈鈞\n 許德珩\n 袁隆平\n\n外部連接 \n\n 中國九江網\n\n江西嗰城市\n九江","num_words":30,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.391,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.676,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%BA%9E%E6%B4%B2","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"亞細亞洲(南昌話:\/ŋa213 ɕi35 ŋa213 t͡siiu42\/,古希臘文:Ασία),又簡稱亞洲(南昌話:\/ŋa213 t͡siiu42\/),絕大部分都位到北半球,係全世界上最大,最多人嗰一隻洲。佢東頭一徑到白令海峽嗰傑日尼奧夫角(西經169度40分,北緯60度5分),南頭一徑到努沙登加拉群島(東經103度30分,南緯11度7分),西頭一徑到巴巴角(東經26度3分,北緯39度27分),北頭一徑到切柳斯金角(東經104度18分,北緯77度43分),最高嗰山係珠穆朗瑪峰。亞洲東西嗰時差係11小時。佢西首連到歐洲,箇就係世界上最大嗰大陸-歐亞大陸。\n\n亞洲嗰東首係太平洋、北邊係北冰洋,南邊係印度洋,西首拕烏拉爾山脈、烏拉爾河、里海、高加索山脈、黑海、土耳其海峽及愛琴海跟歐洲分隔開,西南首隔到亞丁灣、曼德海峽、紅海、蘇伊士運河跟非洲相望,東北首隔到白令海峽跟北美洲相望。\n\n「亞細亞」箇隻名字非常老,希臘人叫佢俚嗰東部(也有人話係日頭升起來嗰地方)「亞細亞」,箇可能係亞述人教佢俚嗰。\n\n歷史 \n\n最早嗰蘇美爾文化就係亞洲嗰,另外像印度、中國、波斯嗰滴子古國都嘚亞洲嗰。\n\n地理 \n\n全亞洲山地、高原跟丘陵佔到75%左右,平原25%。\n\n佢嗰青藏高原係世界最高嗰高原,佢嗰死海係世界嗰最低點,佢嗰里海係世界最大嗰湖,佢嗰貝加爾湖係世界最深嗰湖。\n\n洲","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.021,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.271,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.469,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%BF%A1%E5%B7%9E%E5%8D%80","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"信州區係上饒底下嗰一隻市轄區。有308平方公里面積,到2003年有36.12萬人。\n\n區劃\n\n信州區管到五隻街道兩隻鎮兩隻鄉:\n\n街道:東市街道、西市街道、北門街道、水南街道、茅家嶺街道、靈溪溪街道\n鎮:沙溪鎮、靈溪鎮\n郷:泰峰郷、朝陽郷\n\n外部連結\n\n信州區簡介\n\n江西嗰市轄區\n上饒","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.308,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.475,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%80%AB%E6%95%A6","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"\n\n倫敦London\n\n花名:霧都\n\n國家\n英國\n\n\n成立嗰日期\n得有2,000喇年嗰歷史,1801年成為世界最大都市\n\n\n現任市長\nBoris Johnson\n\n面積\n1,580平方公里\n\n人口-總人口(2003年3月)-人口密度\n 740萬(大倫敦地區)4680\/平方公里\n\n\n位置-經度-緯度\n
51°30′28″N00°07′41″W<\/td>\n<\/tr>\n氣溫-全年嗰至高-全年嗰平均-全年嗰至低\n 25 °C(7月)°C-2 °C(1月)\n\n<\/table>\n\n倫敦(英文:London)係英國嗰首都,哈都係英格蘭嗰首府,更加係歐盟最多人嗰城市。自十八世紀以來,倫敦一逕都係世界上最重要嗰政治、經濟、文化、藝術同到娛樂中心之一。到2005年,倫敦嗰人口數有750喇萬,大城市區嗰人口數超吥1200萬人。倫敦係一隻非常多元化嗰大都市,佢嗰居民來自世界各地,具有多元嗰種族、宗教同文化,係城市居民話嗰語言超過300種。同時,倫敦更係世界聞名嗰旅遊勝地,擁有數量眾多嗰名勝景點與博物館等。\n\n地理 \n泰晤士河穿倫敦而過,搦城市分成南北兩半。自從羅馬人定居到箇裡之後,河上面逐漸做嘍滿多嗰橋樑,最有名嗰就係倫敦橋。\n\n人口 \n倫敦係歐洲繼莫斯科同巴黎之後嗰第三大都市。據2001年嗰人口普查,倫敦市區同佢嗰自治市(鎮)(約610平方英里)有7,172,036人。其中有71%係白人,10%是印度、孟加拉或巴基斯坦後裔,5%係非洲黑人後裔,5%為加勒比海黑人後裔,3%混血人種,哈有差伓多1%係華人。58.2%嗰人信基督教,15.8%嗰人係冇宗教信仰。\n\n到倫敦都市圈(6,267平方英里)嗰人生活大約有13,945,000,比起蘇格蘭、威爾士同到北愛爾蘭嗰人口總和哈要多。倫敦都市圈係歐洲最大嗰都市圈,哈係世界上最大嗰二十隻都市圈之一。\n\n英國\n歐洲嗰首都","num_words":41,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.331,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.685,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%88%86%E5%AE%9C","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"分宜係新喻管到嗰一隻縣。佢嗰面積係1389平方公里,到2003年有30.9萬人。\n\n區劃\n\n分宜區下底管到五隻鎮同到五隻鄉:\n鎮:分宜鎮、楊橋鎮、湖澤鎮、雙林鎮、鈴山鎮、洋江鎮\n郷:鳳陽郷、洞村郷、高嵐郷、操場郷\n\n方言\n\n分宜屬於贛語宜瀏片\n\n外部連接\n分宜縣政府網站\n\n江西嗰縣\n分宜","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.299,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.629,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8C%97%E4%BA%AC","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"北京係中華人民共和國嗰首都,有過千年歷史。佢位到中國嗰北首。歷史上北京鬥係好多隻朝代嗰首都。像元朝嗰時間叫大都,到民國時代哈叫過北平。北京係中國嗰四隻直轄市之一。北京嗰東南西都拕河北包到,東南面就接到天津。北京哈簡稱京。\n\n北京係中國人口第二多嗰城市,接到上海之後。一般北京拕認為係中華人民共和國嗰政治、教育同到文化中心。\n\n地理 \n北京位到華北平原,城市地勢也蠻平坦嗰。要話艮個直轄市,北京西北首都係山。\n\n交通 \n北京係中國嗰交通樞紐之一,有幾十條鐵路,國道同高速公路。首都國際機場(PEK)也係好多飛機嗰落腳點。\n\n外部連結 \n 人民日報\n 光明日報\n 京報\n 新京報\n \n\n中國城市\n亞洲嗰首都","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.841,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8C%97%E5%A4%A7%E8%A5%BF%E6%B4%8B%E5%85%AC%E7%B4%84%E7%B5%84%E7%B9%94","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"北大西洋公約組織(英語:NATO,North Atlantic Treaty Organization;法語:OTAN,l'Organisation du traité de l'Atlantique nord),簡稱北約組織或北約,係指隻為到實現防衛協作咁纔建立嗰國際組織。1949年3月18日美國同到西歐國家公開組建嗰北大西洋公約組織,到許年四月四日到美國華盛頓簽署《北大西洋公約》正式成立。佢嗰總部設在布魯塞爾。最高決策機構係北約理事會。理事會係成員國嗰國家元首同到政府高層、外長、國防部長組成嗰。\n\n成員國\n\n創始會員國 \n\n 比利時 \n 加拿大 \n 丹麥 \n 法國(1966年退出指揮架構,1993年重新加入) \n 冰島 \n 意大利 \n 盧森堡 \n 荷蘭 \n 挪威 \n 葡萄牙 \n 英國 \n 美國\n\n冷戰加入國 \n\n 1952年 \n 希臘 \n 土耳其 \n 1955年 \n 西德(1990年兩德統一後以德國名義加入) \n 1982年 \n 西班牙\n\n之後加入國 \n\n 1999年 \n 捷克 \n 匈牙利 \n 波蘭 \n 2004年 \n 愛沙尼亞 \n 拉脫維亞 \n 立陶宛 \n 斯洛伐克 \n 斯洛文尼亞 \n 保加利亞 \n 羅馬尼亞 \n 2008年 \n 阿爾巴尼亞 \n 克羅地亞\n\n外部連結 \n\n 北大西洋公約組織官方網站\n 北大西洋公約組織反應部隊文章\n\n政治組織","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.003,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.345,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.856,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%97%E4%BA%AC","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南京,也簡稱寧,又叫金陵、石城,佢位於長江嗰末游,目前係中華人民共和國江蘇省嗰省會,也係中華民國名義上嗰首都。南京有兩千多年嗰歷史,數來有「六朝古都」或「十朝都會」嗰叫法,佢係「中國四大古都」之一。南京係中國重要嗰文化教育中心之一,係長江末游重要嗰產業、經濟、文化、政治中心,也係華東地區重要的交通樞紐。\n\n歷史\n\n地理 \n主要城市空气质量指标 (2004年)\n\n文化\n\n經濟\n\n教育\n\n交通\n\n参考文献\n\n中國省會城市","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.799,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%97%E4%BA%AC%E5%A4%A7%E5%AD%B8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南京大學,簡稱「南大」(南昌大學改名叫「昌大」嘞)。歷史上佢搬過好幾隻地方,到1949年由「國立中央大學」改為現名,一徑用到今下。\n\n校訓 \n\n誠 樸 雄 偉, 勵 學 敦 行\n\n校歌 \n詞:江謙 曲:李叔同\n\n大哉一誠天下動 \n\n如鼎三足兮 曰知 曰仁 曰勇 \n\n千聖會歸兮 集成於孔 \n\n下開萬代旁萬方兮 一趨兮同 \n\n踵海西上兮 江東 \n\n巍峨北極兮 金城之中 \n\n天開教澤兮 吾道無窮 \n\n吾願無窮兮 如日方暾\n\n傑出人物 \n 柳詒徵\n 王伯沆\n 趙聲\n 陳去病\n 王燕卿\n 呂鳳子\n 胡小石\n 胡先驌\n 梅光迪\n 吳宓\n 陶行知\n 竺可楨\n 吳有訓\n 趙忠堯\n 嚴濟慈\n 張其昀\n 繆鳳林\n 方東美\n 陳啟天\n 盧前\n 蔣彝\n 賽珍珠\n 吳健雄\n 沈祖棻\n 張大千\n 徐悲鴻\n 吳作人\n 唐君毅\n 陳康\n 馮康\n 彭加木\n 張徹\n 馮元楨\n 閔恩澤\n 許靖華\n 馮端\n 閔乃本\n\n 雷次宗,豫章南昌人。儒學館創始人。\n 周邦道,教育家,江西瑞金黃柏鄉直坑村人。民國首屆狀元(民國19年夏國民政府第一屆高等文官考試第一名)。 \n 吳學周,物理化學家。 江西萍鄉人。\n 傅抱石,畫家。江西新余人。前南京大學藝術學系教授。\n 余瑞璜,物理學家,江西宜黃人。\n\n大學","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.354,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.708,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%97%E4%BA%AC%E5%A4%A7%E5%B1%A0%E6%AE%BA","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南京大屠殺係指侵華日軍等1937年12月13號攻陷中國首都南京後到1938年2月,到南京城區同郊區犯嗰戰爭罪。\n\n日軍起頭藉口要滅吥偽裝成老百姓嗰中國兵,殺吥好多無辜。接到整體上就變成大規模屠殺、搶掠、強姦。\n\n南京大屠殺嗰過程同死傷嗰人數至今有爭議,遠東國際軍事法庭認定係至少20萬,中國學者考證30萬以上,日本學者之研究則話法太多,冇統一定論。\n\n日本叫南京大屠殺「南京大虐殺」,還叫「南京虐殺」、「南京事件」。英文則係 Nanking Massacre(南京屠殺)或 Rape of Nanking(南京嗰強姦)等,但多數人對佢嗰認知遠伓如對納粹嗰種族滅絕嗰認知。\n\n參考資料 \n\nChang, Iris. The Rape of Nanking: The Forgotten Holocaust of World War II, New York : BasicBooks, 1997, ISBN 0-465-06835-9.\n中文版:《南京暴行:被遺忘的大屠殺》(美)張純如著 孫英春等譯,北京東方出版社,1998 ISBN 7-5060-1052-6\n\n外部連結 \n\n侵華日軍南京大屠殺遇難同胞紀念館\n南京大屠殺遇難同胞紀念館\n\n中國嗰歷史","num_words":34,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.274,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.759,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%97%E6%98%8C","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南昌係江西嗰省會。佢位到江西嗰中間偏北滴子,長江嗰右首,贛江撫河嗰圂上。佢西首係九嶺山,東北頭就係鄱陽湖嘞。南昌週邊一徑挨到長江三角洲、珠江三角洲同閩南三角洲。京九線、浙贛線、皖贛線全交到箇首。\n\n歷史\n\n南昌嗰歷史話起來許係相當嗰久。南昌市管理的安義縣曾出土五十萬年前的舊石器。早在五千多年前,就已有人在此生產生活。至三千年前,北至艾溪湖,南至青雲譜,這一弧形地帶形成了古代五千多年之前就有人住到江西。再到三千年嗰時間,從北首嗰艾溪湖一徑到南首嗰青雲譜,全部都係古代南昌土著嗰居住地。到嘞公元前202年,漢朝嗰將軍灌嬰到南昌駐紮部隊,接到箇塊地方就係豫章郡嘞。第年佢接到到今吖南昌火車站東南首嗰黃城寺許塊建「灌城」,箇也係南昌做城嗰由來。「南昌」嗰兩隻字係話要「昌大南疆」同「南方昌盛」嗰意思。歷朝歷代南昌都一徑係縣治、郡府、州治嗰所在,話來話去南昌也改過好幾道名字,就話漢朝時間佢就叫「豫章郡」,到嘞隋朝唐朝又叫「洪州」,南唐元宗皇帝更加定南昌為都,叫「南昌府」,宋代又改名「隆興府」,元朝又係「隆興路」,接到明朝開頭叫「豫章道」,到嘞後期才改叫「南昌府」。噉一徑到1926年,民國北伐軍佔領南昌,南昌才改為「南昌市」。\n\n行政區劃\n\n南昌共管到6一隻市轄區,4隻縣。南昌市政府駐紅谷灘市政府大樓.\n 市轄區:東湖區、西湖區、新建區、青雲譜區、灣裡區、青山湖區、紅谷灘新區\n 縣:安義縣、南昌縣、進賢縣。\n\n人口\n \n2003年市區人口有181萬。\n共有37隻民族,即漢族、回族、滿族、壯族、苗族、佘族、藏族、蒙古族、土家族、侗族、瑤族、俄羅斯族、布依族、彝族、朝鮮族、維吾爾族、門巴族、獨龍族、基洛族、東鄉族、仫佬族、拉祜族、白族、佤族、哈尼族、傣族、黎族、僳傈族、高山族、水族、納西族、景頗族、土族、錫伯族、毛南族、羌族、京族。漢族佔99.82%。\n\n文化\n\n著名人物\n\n交通\n鐵路:京九鐵路、浙贛鐵路、向莆鐵路在城南向塘鎮交匯,南昌係京九線上唯一嗰省會城市。\n城市軌道交通:2009年7月29日動工興建南昌地鐵1號線。南昌至九江城際鐵路(昌九城際)係中國第二條開始建設嗰城際高速鐵路,於2010年9月20日正式運營通車。\n公路:105國道和320國道、贛粵高速公路、京福高速公路和滬昆高速公路在嗰哩交匯。\n水路:贛江穿城而過,南昌港位於八一大橋南側。\n航空:昌北國際機場\n\n城市建設\n南昌城舊有的格局為「七門九洲十八坡,三湖九津通贛鄱」。民國以來,隨著現代化城市建設的推進,南昌的城市格局有了較大發展:\n\n1934年蔣中正在此發起新生活運動時,在南昌城區內興修8條主要街道,以古代文化先賢命名,曰“八大鄉賢”路,即:陽明路、孺子路、子固路、淵明路、船山路、象山路、疊山路、永叔路等,這些路名沿用至今。\n\n中華人民共和國成立後,在首任省長邵式平主持下,南昌修建了八一大道、八一廣場、南京路、北京路、解放路等。\n\n自2000年以來,南昌市大力建設贛江西岸紅谷灘新區,2001年12月南昌市人民政府正式由南昌市東湖區民德路遷入。目前,跨江發展南昌市已基本形成了“一江兩岸”嗰城市格局。\n\n旅遊\n\n體育\n\n友好城市\n浙江省杭州市\n香川县高松市\n首都斯科普里\n第戎市\n瓦尔济考斯基市\n托亚拉市\n托卢卡市\n罗州(Naju)\n索罗卡巴 (Sorocaba)\n\n外部連接 \n南昌市官方網站\n\n江西嗰城市\n南昌\n中國城市","num_words":41,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.851,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%97%E6%B5%B7","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南海係指中國以南嗰海。\n\n概述 \n\n根據國際水文局嗰定義,南海係東北-西南走向,佢嗰南首位到南緯三度,南蘇門達拉同到加裡曼丹之間,北首跟東北嗰廣東、廣西、福建同台灣,西頭就到菲律賓群島,西南至越南同到馬來半島,通過巴士海峽、蘇祿海同馬六甲海峽連接太平洋同埋印度洋。南海係世界第三大嗰陸緣海,佢就位到珊瑚海同到阿拉伯海後頭,面積大概有356萬平方公里,平均水深大約係1212米,最深處係中部嗰深海平原,達5567米。\n\n南海係太平洋同印度洋之間重要嗰航道。南海哈算係低緯度地域,屬於熱帶深海。南海嗰海水表層水溫高嗰時間達28℃,年溫差3℃到4℃之間,咸度係35‰,潮差平均2米。\n\n周邊國家同到地區 \n由北部順時針嗰方向:\n 中國大陸\n 澳門\n 香港\n 台灣\n 菲律賓\n 馬來西亞\n 文萊\n 印度尼西亞\n 新加坡\n 泰國\n 柬埔寨\n 越南\n\n流入南海嗰主要河流 \n 珠江\n 紅河\n 湄公河\n\n主要嗰島嶼 \n\n參詳南海諸島\n\n 南沙群島\n 中沙群島\n 東沙群島\n 西沙群島\n\n資源 \n\n由於南海算係熱帶嗰海洋,非常適合珊瑚繁殖,南海諸島嗰東沙群島、西沙群島、中沙群島同南沙群島都係珊瑚島嶼;水產主要有海龜、海參、金槍魚、紅魚、鯊魚、大龍蝦、梭子魚、墨魚同魷魚等好多種嗰熱帶海產。南海海底嗰石油同天然氣蘊藏非常多,根據初步嗰估算海底石油蘊藏量達200億噸。\n\n海","num_words":31,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.598,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%90%89%E5%AE%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"吉安係江西管到嗰一隻地級市。佢嗰總面積為25271平方公里。\n\n歷史\n\n區劃\n\n吉安市下底管到一隻區,一隻市,十隻縣。\n\n市轄區:吉州區、青原區 \n縣級市:井岡山 \n縣:吉安縣、新淦、永豐、峽江、吉水、泰和、萬安縣、遂川、安福、永新\n\n地理\n\n江西嗰城市\n吉安","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.331,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.693,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%90%89%E5%B7%9E%E5%8D%80","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"吉州區係吉安管到嗰一隻市轄區。有424.9平方公里面積,到2002年有29萬人。\n\n區劃\n\n吉州區管到六隻街道三隻鎮兩隻鄉:\n\n街道:古南街道、永叔街道、文山街道、習溪橋街道、北門街道、白塘街道\n鎮:興橋鎮、樟山鎮、長塘鎮\n鄉:禾埠鄉、曲賴鄉\n\n外部連結\n\n吉州區政府網站\n\n江西嗰市轄區\n吉安","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.286,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.82,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%90%B3%E5%9F%8E%E6%96%87%E5%8C%96","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"吳城文化係話中國江西贛江中下游塊子發現嗰一處商代時期嗰文化遺址,佢係到樟樹嗰吳城故係就咁叫。吳城遺址哈係而今發現嗰商代遺址中規模頂大、內涵頂豐富嗰。\n\n江西各地發現嗰歸吳城文化嗰遺址有100多處,其中有三處算係里程碑式嗰大發現,佢俚係樟樹吳城遺址、瑞昌銅嶺商周礦冶遺址同到新淦大洋洲商代遺址。\n\n相關書籍\n《吳城文化研究》,彭印(石昆),2004年\n《吳城商代遺址新發現的青銅兵器》,李玉林,1979年\n《吳城商代遺址考古三十年》,黃水根,2003年\n《試論吳城遺址文化類型與分佈》,李昆,1993年\n《吳城類型文化新探》,李玉林,1991年\n《吳城遺址與江西商文化》,許智範,1987年\n《吳城商代龍窯搬遷記述》,劉詩中,1987年\n《吳城遺址的發掘與研究》,許智範,1981年\n《吳城商代遺址窯爐的新發現》,黃水根、申夏,2002年\n《江西吳城青銅文化不是中原商文化的一支》,彭適凡,1983年 \n《吳城商代宗教祭祀場所探究》,周廣明、趙碧雲,1994年 \n《吳城遺址文化分析》,家和,1980年\n《吳城與三星堆》,李昆、黃水根,2001年\n《吳城文化族屬句吳說》,袁進,1993年\n《吳城文化的再認識——有關文明問題的討論》,李再華,1993年 \n《吳城遺址文化命名的探討》,李玉林,1982年\n《商殷文化與江西吳城類型文化》,李家和、楊巨源、劉詩中,1991年\n《吳城遺址聚落形態研究》,金漢波,2007年\n《吳城文化研究三十年的回顧與前瞻》,彭明瀚,2005年\n《吳城文化淵源蠡測》,區家發,1994年\n《試論吳城遺址文化類型與分佈》,李昆,1993年\n\n外部連結\n\n 吳城文化研究30年\n 樟樹吳城商文化遺址\n\n江西嗰歷史\n古文明","num_words":29,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.318,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.966,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%90%B3%E8%AA%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"吳語也叫吳方言、江南話、江浙話,係漢語豚下嗰一隻語言。啃子話吳語嗰地方同古時间嗰「吳地」二间壁,故叫佢係「吳語」。\n\n話吳語嗰人主要居嘚江蘇嗰南邊、上海、浙江跟安徽嗰南邊,挞挞拢八千萬嗰下似,嘚中國排第二,世界排第十。\n\n吳語嗰語音嗰古音多多嗰嘚。佢嗰代表話係蘇州話,也有人搦上海話做代表。\n\n歷史\n\n音韻\n\n辭彙\n\n語法\n\n書寫\n\n方言 \n\n漢語","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.236,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.87,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%93%B2%E5%AD%B8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"哲學傳統上包括了形上學、知識論、倫理學嗰研究。箇些學科都想回答一些思索性嗰問題,比如世界係從哪嘚來嗰、知識係讓樣獲得嗰,還有對善跟惡嗰判斷。對於箇些問題,哲學上基本係用理性嗰方法提出論證。但係哲學嗰實際範疇跟定義到現在還冇有一隻確切嗰答案,「哲學係什哩?」箇隻問題係分歧得非常嚴重嗰。\n\n理論 \n利他主義\n反現實主義\n享樂主義\n唯物主義\n唯心主義\n理想主義\n非現實主義\n邏輯正確主義\n悲觀主義\n佛教哲學\n儒家思想\n道家思想\n基督教信仰\n回教哲學\n自我主義\n悲觀主義\n理性主義\n唯美主義\n形而上學唯物主義\n辯證唯物主義\n客觀唯心主義\n主觀唯心主義\n非理性主義\n斯多噶主義\n存在主義\n形而上学\n功利主義\n\n分支 \n\n哲學","num_words":31,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.512,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%94%90","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"唐朝(618年—907年),係中國史上最要緊嗰朝代之一,唐朝皇室姓李,故係也叫「李唐」,係李淵等隋滅吥之後建嗰國。一般都公認唐朝係中國史上最興旺嗰朝代之一,也與漢朝並稱「漢唐」。佢到7世紀嗰最盛期間,中亞嗰砂漠地帯都拕大帝國支配,朝鮮半島嗰渤海國,日本等國到政制、文化等嗰方面都多大受佢嗰影響。唐王李淵到618年逼隋恭帝讓位,仰上改國號為唐(尊稱「大唐」),建立唐朝,以長安(今陝西西安)為京城(後又改叫西京、中京、上都等),接到設洛陽為東都(後改叫東京),太原為北都(後改叫北京),同長安合稱「三都」,接到還先後做嘞兮陪都就像成都、鳳翔、江陵等,但吖子就做銷嘞。唐朝鼎盛時期嗰西元7世紀嗰時間,中亞等地也受唐支配。690年,武則天改國號為周,遷都到神都(洛陽),史稱武周。一徑到705年,唐中宗復辟稱帝,咁才改回「唐」箇隻國號,搦首都遷回長安。唐朝嗰國力到唐玄宗開元年間到達頂點。天寶十四載(755年)嗰安史之亂係轉捩點,國力仰上風快敗落。到唐末民變後中央政府實際拕梁王朱全忠把到,首都遷到洛陽。907年朱全忠逼唐哀帝禪位,唐朝箇就告亡嘞,拕朱全忠建嗰新朝——後梁替代,箇也就係五代十國時期嗰起頭。唐朝攏共289年,傳22個皇帝(包括武則天)。唐帝國嗰文化、政治、經濟、外交等方面都非常喫價,係許時間全世界最嗱嗰國家之一。\n\n國號 \n國號嗰「唐」係而今山西省嗰中心許塊地域到「晉」嗰古名。古时间嗰堯建立嘍隻傳說上嗰「陶唐」,周嗰時代武王嗰崽「唐叔虞」設立晉嗰別稱「唐」,而今嗰湖北省嗰一部分就係已知嗰唐嗰國號下底嗰隻小國。唐嗰滅亡之後,五代十國時代嗰李存勗嗰後唐同到十國嗰南唐都自認係唐嗰後繼者並以「唐」做國號。箇兮朝代嗰皇帝都話自家有唐室嗰血統。\n\n李氏 \n唐朝李淵嗰李氏係隋嗰帝室同到武川鎮軍閥嗰出身。『舊唐書』・『新唐書』都話李氏係李耳(老子)嗰子孫,西涼嗰初代王・李暠哈係佢屋裡嗰遠祖。北周時間鮮卑執行嗰復古政策,李氏受迫改叫「大野」嗰姓,箇係指一時新造出來嗰名子。唐李氏嗰系譜可以一逕同西涼嗰李氏聯繫掛上鉤,唐李氏係鮮卑系血統嗰見解出自早先日本嗰宮崎市定,中國學界覺得咁係「日本軍為到支配中國而出嗰支持論説」而大加批判。\n\n歷史 \n唐嗰歷史有300年嗰樣子,咁長嗰統治,帶來嗰係唐代嗰時間嗰非常大嗰社會變動。一般來話,唐嗰歷史通觀下來可以細分成初唐,盛唐,中唐,晩唐嗰四隻期。\n\n初唐(7世紀初頭~) \n7世紀初頭嗰中國係由隋實現嗰國家統一,第二代煬帝嗰內政上嗰失政同到外征上嗰失敗嗰扤得各地反亂,全國陷進大混亂。箇時間嗰太原留守(總督)李淵到617年(義寧元年)舉兵,煬帝嗰留守中嗰都,大興城(長安)陷落到佢手中,佢尊煬帝係太上皇帝(前皇帝)接到搦佢嗰孫恭帝侑立成隻傀儡嗰皇帝,隋嗰中央有佢掌握。翌618年(隋義寧2年,唐武德元年)煬帝到江南拕人殺害,李淵讓恭帝禪讓到佢仰上就即位(高祖),唐就咁建國嘍。\n建國嗰時間中國嗰各地依然哈有好多隋末舉兵嗰群雄爭鬥,高祖嗰二崽李世民就到處討伐殲滅。建國嗰勳功都係李世民一個人立下嗰,626年高祖嗰大崽皇太子嗰李建成拕殺(玄武門之變),第二代嗰皇帝(太宗)繼位。\n太宗開始外征許時間嗰北方嗰強國突厥並讓蒙古高原置於佢嗰支配下,北方民族搦天可汗箇隻天帝嗰稱號贈到佢。內治上確立嘍影響中國之後非常長嗰時間嗰政治理想形態「三省六部」同到宰相嗰制度,箇時間嗰政治係名氣忒高嗰貞觀之治。由佢嗰治世寫正書嗰『貞觀政要』一逕都係日本、朝鮮等國嗰帝王要學習多讀嗰教科書。\n\n太宗嗰治世之後奠定嘍唐嗰國基,第三代高宗嗰時代取得隋以來嗰首回對高句麗成功征伐,咁就國勢迎來嘍最初嗰絶頂期。話係咁話,但高宗個人嗰政治欲望淡薄,天后武后(武則天)一族嗰武氏緊接到開始専橫朝政。代夫掌握實權嗰武則天等高宗嗰過後,改廢幾回傀儡天子後就仰上自立帝位嘍,690年(載初元年)改國號為「周」(武周)。\n\n武則天係中國史上最初哈係最後嗰一隻女皇帝,佢一個人施行恐怖政治任用酷吏,但係野都養成兮優秀嗰政治人材。等武則天漸入老境床事頻繁之後,佢嗰權威野就衰下來嘍。705年(神龍元年),宰相張柬之迫佢退位。こ武則天退位之後佢迫崽再繼中宗嗰帝位,唐重新復活,周傳一代15年就滅亡嘍。\n\n嘎箇回就更辣,有「第二武則天」嗰叫法嗰中宗嗰皇后韋氏都搦中宗毒殺死嘍。韋後背後扶持傀儡皇帝殤帝即位,禪讓上拕中宗嗰甥李隆基同到武則天嗰女太平公主嗰一齊反對。佢個俚起兵之後仰上就族殺韋後,拕武則天逼迫退位皇位嗰睿宗嗰崽李隆基再繼佢爺嗰帝位。之後,李隆基同到太平公主箇回照樣又再起爭端。\n\n7世紀後半一徑到8世紀前半箇段後宮中心緊係頻發政亂,咁就經常搦主導嗰兩隻皇后嗰姓稱呼為「武韋之禍」。\n\n盛唐(8世紀初頭~)\n\n中唐(8世紀半~)\n\n晩唐(9世紀半~10世紀初頭)\n\n政治\n\n官制\n\n地方制度\n\n經濟\n\n文化\n\n文學\n\n國際關係\n\n外部連接 \n\n 《新唐書》全文\n\n 《舊唐書》全文\n\n中國嗰朝代","num_words":29,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.529,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%A4%A7%E6%95%B8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"大數,就係萬以上嗰數,哈叫得正天文數字。古時間好少機會用大數,但係現代科學咁發達,一吖就可能拕天文數字著到。大數寫法伓只一種,故係有時間會扤到好亂。\n\n萬進法\n最清楚係用萬為單位,萬嗰萬倍係萬萬,萬萬嗰萬倍係萬萬萬,萬萬萬嗰萬倍係萬萬萬萬,如此類推。箇隻方法流行響國共內戰之前。古代成日會寫帶甲百萬,大清馬關條約賠款二萬萬両白銀,到戰前四萬萬同胞,都係用箇種寫法。\n\n黃帝法\n另一種就係萬以上用億、兆、京、垓、秭、穰、溝、澗、正、載箇十隻字表示,箇隻方法表示嗰數伓係獨一無異嗰。古書《五經算術》參考前人各書,就歸納做上數,中數同下數三種記法。記載如下:\n\n億-兆-京-垓-秭-穰-溝-澗-正-載,十隻字順住來排。下數係用十進,後字係前字十倍,例如億係萬嗰十倍,兆係億嗰十倍,如此類推。箇隻係三種之中,記嗰數相對係最細,到清朝時間都有用,而今科學單位兆都係用箇套,好似兆赫嗰兆就係下數來。中數係用萬進,後字係前字萬倍,好似億係萬嗰萬倍,兆係億嗰萬倍,而今中國大陸都係用箇套。而上數係平方進,後字係前字平方,好似億係萬嗰自乘,兆係億嗰自乘,如此類推。香港同台灣就係用箇套。\n\n比較\n\n參考\n五術算經\n\n數學","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.887,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%A4%A9%E6%96%87%E5%AD%B8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"天文學係研究宇宙嗰所有天體嗰一門學科。佢天體嗰分佈、運動、位置、狀態、結構、組成、性質跟起源、演化,係自然科學中嗰一門基礎學科。\n\n歷史\n\n分支 \n\n按研究方法來分天文學可以分成:\n\n 天體測量學 \n\n 天體力學 \n\n 天體物理學 \n\n按觀測手段來分天文學可分成:\n\n 光學天文學 \n\n 射電天文學 \/ 電波天文學\n\n 紅外線天文學 \n\n X射線天文學 \n\n 伽馬射線天文學 \n\n 空間天文學\n\n學科","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.31,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.661,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%A9%BA%E6%BA%90","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"婺源係上饒嗰一隻縣,位到江西、浙江、安徽三省嗰界上。\n\n行政區劃 \n今日婺源共管到10隻鎮,同到8隻鄉。紫陽鎮(縣治)、江灣鎮、浙源鎮、清華鎮\n\n旅遊 \n號稱“中國最克氣嗰農村”。\n\n特產 \n荷包紅鯉魚(紅)\n龍尾硯(黑)\n婺綠茶(綠)\n江灣雪梨(白)\n\n外部鏈結 \n中國婺源網\n\n江西嗰縣\n婺源","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.338,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.71,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%89%E5%BE%92%E7%94%9F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"安徒生(,),係丹麥嗰作家兼詩人,以佢嗰童話最出名。\n\n《國王嗰新衣》、《賣火柴嗰女仔子》、《人魚公主》、《醜小鴨》等等。\n\n童話作品 \n佢嗰出名作品包括\n 國王件新衫\n 醜小鴨\n 美人魚\n 豬倌\n 豌豆公主\n 幸運嗰套鞋\n 樅樹\n 雪皇后\n 跳高者\n 接骨木樹娘\n 鐘聲\n 老屋\n 幸福嗰家庭\n 娘嗰故事\n 裇領\n 影子\n 賣火柴嗰細路女\n 曳細路\n 紅鞋\n 手指公姑娘\n 天堂飄來嗰許塊葉\n 屎殼郎\n 夜鶯\n\n註 \n\n外國人","num_words":29,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.35,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.601,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%89%E5%BE%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"安徽,又簡稱「皖」,係中國嗰一隻省。佢到地理上拕劃到華東,但經濟上歸中部經濟區。佢嗰省會係合肥。\n\n歷史\n\n地理\n\n經濟 \n2006年安徽嗰國民生產總值係6141.9億元。\n\n人口 \n\n到2006年,安徽攏共有6593.5萬人。\n\n文化\n\n旅遊 \n\n安徽總共有2隻世界遺產(黃山跟皖南古村)、10隻國家重點風景名勝區、4隻國家歷史文化名城、10隻省級歷史文化名城、4隻中國歷史文化名村、56隻全國重點文物保護單位、451隻省級文物保護單位。\n\n安徽","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.344,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.544,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%97%E6%95%99","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宗教係指當人類嗰社會發展到一定嗰階段,出現嗰一種文化現象。佢主要嗰特點係相信現實世界外還有別嗰神秘力量,箇種神秘力量有絕對嗰能力可以控制人類嗰社會方方面面。也就咁樣,每隻人又敬又怕箇種神秘,再就用一系列文化活動來表達自簡嗰信仰。\n\n世界主要嗰宗教 \n\n 基督教:天主教、東正教、基督新教、後期聖徒運動(主要係摩門教,有爭議)、耶和華見證人 \n\n 伊斯蘭教:遜尼派、什葉派、中國伊斯蘭教(也叫回教) \n\n 佛教:上座部佛教、大乘佛教、金剛乘佛教、藏傳佛教 \n\n 印度教(也叫興都教):婆羅門教 \n\n 道教:中國道教、越南道教、朝鮮道教 \n\n 猶太教\n\n 儒教(孔教,係伓係宗教有好多爭議) \n\n 一貫道 \n\n 神道教 \n\n 天道教 \n\n 苯教 \n\n 錫克教 \n\n 巴哈教 \n\n 瑣羅亞斯德教(祅教、拜火教):摩尼教(波斯明教) \n\n 威卡教派\n\n宗教","num_words":18,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.286,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.466,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%9C%E6%98%A5","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宜春係江西管到嗰一隻地級市,位到江西嗰西頭。\n\n歷史\n\n行政區劃 \n\n今下管到一隻市轄區同到三隻縣級市六隻縣。\n\n 市轄區:袁州區 \n 縣級市:樟樹、豐城、高安 \n 縣:靖安、奉新、上高、宜豐、銅鼓、萬載\n\n地理\n\n交通 \n\n 鐵路:浙贛鐵路 \n 公路:320國道、滬昆高速公路、宜春高铁\n\n經濟\n\n文化\n\n教育\n\n體育\n\n外部連接 \n\n 中國宜春政府網\n 宜春信息港\n 宜春學院\n\n江西嗰城市\n宜春","num_words":21,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.355,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.522,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%A2%E5%AE%B6%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"客家話,也叫客話、客語,係漢語底下嗰一隻語言。話客家話嗰主要住在廣東東邊、福建西邊、江西南邊,在臺灣、香港、澳門,還有國外嗰一些華人社區也蠻作俏嗰。「客家話」一径到19世紀才叫起來嗰。\n\n客家話嗰代表音係梅縣話。箇些年也有人拿臺灣嗰四縣話跟廣東嗰惠陽話做代表。\n\n歷史\n\n音韻\n\n辭彙\n\n語法\n\n書寫\n\n方言\n\n外部連結 \n\n 客家人社区论坛\n 梅縣羅馬字方案(英語)\n 客家語言學:梅縣方言的特色(英語)\n 基督教客家宣教網 : 客家宣教神學院\/客家福音協會\n 全美台灣客家會:有很多客語的語言材料、歌謠等。\n 客家語言能力認證考試資訊網\n 中華民國行政院客家委員會\n 台灣客語通用拼音方案\n 台灣客語字典\n 臺灣本土語言互譯及語音合成系統\n\n漢語\n客家話","num_words":22,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.876,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B0%87%E9%80%B2%E9%85%92","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《將進酒》(屬樂府舊題),又名《惜樽空》,「將」譯作「邀請」。唐代詩人李白的作品,體裁為七言古詩。本詩寫於天寶十一年(752),作者於河南嵩山,與友人岑勛(岑夫子),在元丹丘(丹丘生)的潁陽山居中登高暢飲,縱酒高歌。作品以李白飲酒起興,淋漓盡致地高抒懷才不遇的鬱悶,以及對人生的短暫作出感慨。情感跌宕起伏,雄渾宏大,有報國無門的惆悵,有酣暢豪飲的豪邁,有白駒過隙的悲歎。由古詩體裁不拘格律,加上李白在半醉半醒的狀態中情感肆意而行,熱烈奔放,直率無隱,因此通篇筆風飛揚清逸,汪洋恣意,奔放自然,狂放不羈,飄逸瑰麗。修辭手法亦層出不窮,如黃河比喻人生易逝,以及反襯人生短暫,渺小,脆弱。又引出陳王—曹植(與李白一樣嗜酒,才華橫溢,一心為國但不被重用),借其表達自己胸懷大志卻不能有用武之地的悲憤。\n\n原文\n\n君不見黃河之水天上來,\n\n奔流到海不復回!\n\n君不見高堂明鏡悲白髮,\n\n朝如青絲暮成雪!\n\n人生得意須盡歡,\n\n莫使金樽空對月。\n\n天生我材必有用,\n\n千金散盡還復來。 \n\n烹羊宰牛且為樂,\n\n會須一飲三百杯。\n\n岑夫子、丹丘生,\n\n將進酒,杯莫停!\n\n與君歌一曲,\n\n請君為我傾耳聽:\n\n鐘鼓饌玉不足貴,\n\n但願長醉不願醒。\n\n古來聖賢皆寂寞,\n\n唯有飲者留其名。 \n\n陳王昔時宴平樂,\n\n斗酒十千恣歡謔。 \n\n主人何為言少錢?\n\n徑須沽取對君酌。 \n\n五花馬,千金裘。\n\n呼兒將出換美酒,\n\n與爾同銷萬古愁。","num_words":27,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.968,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B7%A5%E7%A8%8B%E5%AD%B8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"扚工程學係用科學技術嗰原理來處理人類遇到嗰問題。工程師通過想像、判斷跟推理,拿科學、技術、數學跟實踐經驗用到佢嗰設計、製造、物件或者程式嗰操作中。\n\n基礎學科\n\n工程數學 \n\n工程控制論 \n\n工程力學 \n\n工程物理學 \n\n工程地質學 \n\n工程水文學 \n\n工程仿生學 \n\n工程心理學 \n\n工程概算 \n\n標準化學 \n\n計量學 \n\n工程圖學 \n\n工業工程學 \n\n可拓工程 \n\n社會工程學\n\n技術","num_words":18,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.289,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.723,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B7%B4%E9%BB%8E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"巴黎(法語:Paris)係法國嗰首都,位到喺塞納河岸舷上,係法蘭西大島嗰中心。巴黎市區有到2005年估計 2,153,600人 。巴黎大都會區人口有993萬 ,哈有條兜巴黎一圈嗰通勤帶,攏共115萬人 ,係歐洲人口最多嗰地區之一 。\n\n巴黎位到河、路嗰交叉點嗰地勢讓佢到十世紀嗰就係法國主要城市之一嘍,有好多皇宮,有錢嗰修道院,哈有間大教堂;到十二世紀巴黎己經係歐洲學術同到藝術嗰主要中心之一。而今,巴黎到政治、時裝、商業、藝術同到科學都好有影響力。佢係洲際運輸嗰重要樞杻之一,哈有好多大學、體育盛事、歌劇公司同到世界知名嗰博物館 ,每年遊客超吥3000萬 。\n\n巴黎地區係法國經濟活動最前端嗰中心。佢到2005年本地生產總值有4787億歐元,佔到同年法國嗰國民生產總值嗰四分之一。佢嗰拉德芳斯區係歐洲最大嗰商業中心,過半嗰法國主要公司同到全世界最大嗰100間公司嗰十間嗰總部都放到箇首 。巴黎哈係好多國際機構嗰總部,像聯合國教科文組織、經濟合作及發展組織、國際總商會等。巴黎拕評為係世界四大國際都會之一 。\n\n參考 \n\n法國城市\n歐洲嗰首都","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.531,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%BB%AC%E5%B1%B1%E5%8D%80","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"廬山區係九江管到嗰隻市轄區,歸到九江市城區,係正縣級單位。佢嗰面積係548平方千米,人口有26萬。郵政編碼係332005。\n\n區劃\n\n山區下底管到三隻街道,七隻鎮,同到五隻鄉:\n\n街道辦事處:十里街道、五里街道、七里湖街道。 \n鎮:姑塘鎮(早以嗰大姑塘鎮)、牯嶺鎮、海會鎮、威家鎮、新港鎮、蓮花鎮、賽陽鎮。 \n鄉:高壟鄉、周嶺鄉、虞家河鄉、五里鄉、十里鄉。\n\n外部連接\n廬山區政府網站\n\n江西嗰市轄區\n九江","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.276,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.564,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%BC%8B%E9%99%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"弋陽位到江西嗰東北首,歸上饒管。面積有1592平方公里\n\n歷史\n\n區劃\n\n攏共管到:\n\n鎮:弋江鎮、漆工鎮、南岩鎮、圭峰鎮、朱坑鎮、疊山鎮、港口鎮、漆工鎮、樟樹墩鎮、曹溪鎮 \n鄉:灣里鄉、中畈鄉、清湖鄉、葛溪鄉、旭光鄉、三縣嶺、花亭場\n\n文化\n\n弋陽腔\n\n名人\n\n方志敏 \n邵式平\n\n外部链接\n弋陽縣政府\n\n江西嗰縣\n弋陽","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.317,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.854,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%BD%AD%E6%BE%A4","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"彭澤係九江管到嗰一隻縣。佢嗰總面積為1544平方公里,到2003年有35萬人。\n\n區劃\n\n彭澤縣下底管到十隻鎮同到三隻鄉跟一隻區四隻場(廠)跟一隻所:\n\n鎮:龍城鎮 棉船鎮 馬當鎮 定山鎮 楊梓鎮 芙蓉墩鎮 浪溪鎮 黃花鎮 東升鎮 天紅鎮 \n鄉:浩山鄉 太平關鄉 黃嶺鄉 \n區:太泊湖區 \n場:芙蓉農場 原種場 上十嶺墾殖場 紅光建材廠 \n所:棉科所\n\n外部連接\n彭澤縣政府網站\n\n江西嗰縣\n彭澤","num_words":26,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.298,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.914,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%81%90%E9%BE%8D","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"恐龍原來係世界上最辣嗰動物。佢最早在2億3千萬年前就出現嘍,在6千5百萬年前全部滅絕。不過現在有人覺得鳥類就係恐龍嗰後代。\n\n滅絕原因 \n\n真正嗰恐龍滅絕嗰原因現在還冇有人曉得。但係有下面幾隻話法:\n\n 小行星(隕石)撞擊\n\n 彗星撞擊\n\n 造山運動\n\n 氣候變化\n\n 火山爆發\n\n 海水減少\n\n 溫血動物\n\n 自相殘殺\n\n 食物緊張\n\n 哺乳動物\n\n 自己老化\n\n 生物鹼\n\n動物","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.293,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.501,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%92%AB%E5%B7%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"撫州係歸江西管到嗰一隻地級市。位到江西省東頭。\n\n歷史\n\n三國時間吳國嗰太平二年(西元257年)到臨川建郡。\n\n南朝梁陳時設巴山郡。\n\n隋朝開皇九年(西元257年),臨川郡改為撫州(安撫嗰意思)。\n\n唐朝接到置「昭武郡」湊。\n\n宋代接到置「建昌郡」湊。\n\n明清時間設撫州府、建昌府。\n\n1949年七月一日成立撫州分區。\n\n2000年十月撫州改市級。\n\n行政區劃\n\n眼下攏供管到一隻市轄區同到十隻縣。\n\n市轄區:臨川區\n\n縣:東鄉、金溪、資溪、南城、南豐、黎川、廣昌、崇仁、宜黃、樂安\n\n地理\n\n有「七山半水兩分田,半分道路和莊園」嗰話法。\n\n交通\n\n鐵路:向樂線,浙贛線(經東鄉)\n公路:316國道、206國道、京福高速公路\n\n產業\n\n糧食、紡織、食品工業同輕型汽車。\n\n文化\n\n臨川文化係區域型文化,歷史久,影響遠。農耕文化係佢嗰根,科舉文化係佢嗰面。\n\n教育\n\n高等學校\n東華理工學院\n\n中等專業技術學校\n江西省中醫藥學校\n\n高級中學\n撫州市第一中學(原臨川中學)\n臨川一中\n臨川二中\n\n人物\n\n曾鞏\n王安石\n晏殊\n李覯\n陸九淵\n吳澄\n譚綸\n湯顯祖\n趙醒儂\n潘震亞\n饒毓泰\n黃火星\n程孝剛\n盛中國\n\n外部連接\n撫州市官方網站\n\n江西嗰城市\n撫州","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.303,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.746,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%96%B0%E5%8A%A0%E5%9D%A1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"新加坡共和國(英文:Republic of Singapore,馬來話:Republik Singapura,泰米爾話:சிங்கப்பூர் குடியரச,Cingkappūr Kudiyarasu)係東南亞嗰一隻城市島國。佢係由新加坡島同到邊首上幾隻島組成嗰,位到馬來半島南頭,馬六甲海峽南口,南面隔星加坡海峽同印尼相望,北同馬來西亞隔到柔佛海峽。\n\n1819年英國東印度公司嗰萊佛士同柔佛嗰蘇丹簽訂條約,獲准到新加坡建立交易站同殖民地。特殊嗰地理位置讓新加坡到第二次世界大戰之前一逕都係大英帝國到東南亞最重要嗰据點,逐漸新加坡發展成為一隻繁榮嗰港口。1965年(8月9日)獨立後,新加坡用一代人嗰時間從一隻第三世界嗰國家轉變為一隻富裕嗰發達國家,人均國民生產總值居世界前首。新加坡以廉潔嗰政府、清潔嗰都市、高效率同袂完善嗰法制聞名於世,但同時又以政府嚴格嗰管制著稱。\n\n外部連結 \n\n Visit Singapore\n Active Singapore\n 新加坡咨訊站\n\n亞洲國家\n亞洲嗰首都","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.016,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.149,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.452,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%96%B0%E5%96%BB","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"新喻係江西管到嗰一隻市。佢位到江西中部偏西嗰位子,地處北緯27°33'~28°05',東經114°29'~115°24'之間。總面積有3178平方公里。\n\n區劃\n\n新喻市管到渝水區、仙女湖風景名勝區、高新技術經濟開發區同到分宜縣,攏共有17隻鄉、15隻鎮、兩隻辦事處,有446隻村民委員會、51隻居民委員會、3760隻村民小組。\n\n渝水區:城南街道辦事處、城北街道辦事處、良山鎮、水北鎮、下村鎮、觀巢鎮、水西鎮、羅坊鎮、姚圩鎮、珠珊鎮、歐里鎮、鵠山鄉、人和鄉、馬洪鄉、界水鄉、北崗鄉、東邊鄉、南安鄉、新溪鄉。 \n\n仙女湖風景名勝區:河下鎮、九龍山鄉。 \n\n高新技術經濟開發區:姚家邊、白水塘、潭塘、光明、勝利、東陂。\n\n分宜縣:宜鎮、楊橋鎮、湖澤鎮、松山鎮、雙林鎮、鳳陽鄉、新祉鄉、大崗山鄉、苑坑鄉、洞村鄉、高嵐鄉、操場鄉、洋江鄉。\n\n外部連結\n\n新喻市政府門戶網站\n\n江西嗰城市\n新喻","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.322,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.634,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%96%B0%E7%96%86","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"新疆(維語:شینجاڭ Shinjang)係中國西北嗰一隻省。中華人民共和國嗰行政上叫佢新疆維吾爾自治區(維語:شینجاڭ ئۇيغۇر ئاپتونوم رايونی Shinjang Uyghur Aptonom Rayoni),簡稱新,係省級嗰自治區。按地算嗰話,佢係全國最大面積嗰省份,省城係烏魯木齊。新疆係邊疆省份,國內同東接甘肅,東南接青海,南接西藏,國外東北接蒙古,北接俄國,西北接哈薩克,西接吉爾吉斯、塔吉克、阿富汗,西南接巴基斯坦同印度都爭嗰喀什米爾。\n\n新疆全省都係內陸,有好多山同到盆地,哈都有沙漠、草原同綠洲。歷史上有好多伓同種族住過,中國叫佢做西域,係絲綢之路所經嗰地方。\n\n外部鏈接\n新疆地舆总图","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.013,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.15,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.635,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%97%A5%E8%80%B3%E6%9B%BC%E8%AA%9E%E6%97%8F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"日耳曼語族係印歐語系下底嗰一隻語族,係住到歐洲北首日耳曼民族嗰話嗰集合。\n\n書寫 \n\n起先(約公元2世紀)嗰日耳曼語言都有自家嗰文字-如尼文字(runic alphabet),但佢冇幾廣泛嗰應用開。東日耳曼語支就用哥德字母。接到基督教]神甫同僧侶開始學話拉丁語,故係佢個俚就搦改動過嗰拉丁字母去寫日耳曼語言。\n\n除吥標準拉丁字母,每隻日耳曼語言都用別嗰一些子標音符號同到字母。像元音變音(umlaut)、ß (Eszett), Ø, Æ, Å, Ð, Ȝ同到從如尼文承繼到嗰Þ跟Ƿ。傳統嗰印刷體德語時常用黑體字,像fraktur體或schwabacher體。\n\n族譜 \n\n注1:倫巴底語嗰歸屬有爭議。\n\n注2:中世紀後期指黑死病疫亂之後。\n\n注3:話Norn語嗰人(的後裔)已改話蘇格蘭語。\n\n注4:而今嗰哥德蘭語實際上已係瑞典語嗰一隻方言。\n\n而今嗰狀況 \n\n 西日爾曼語支\n 高地日爾曼語\n 德語 \n 中部德語\n 東中部德語\n 低地西裏西亞語 (Lower Silesian German)\n 上撒克遜語 (Upper Saxon German)\n 盧森堡語 ()\n 西中部德語 (West Central German)\n 賓夕法尼亞德語(美國賓夕法尼亞州東南首嗰阿們宗派同到別嗰社群使用)\n 上德語\n 阿勒曼尼語\n 士瓦本語 (Swabian German)\n 低地阿勒曼尼語,包括巴塞爾德語 (Basel German)\n 瓦爾瑟語 (Alsatian)\n 高地阿勒曼尼語 (High Alemannic German),包括伯爾尼德語 (Bernese German) 和蘇黎世德語 (Zürich German)\n Highest Alemannic German,包括 Bernese Oberland 方言同到 Walliser German 奧地利-巴伐利亞語 (Austro-Bavarian)\n 北奧地利-巴伐利亞語,包括 Nuremberg\n 中奧地利-巴伐利亞語,包括慕尼克、維也納\n 南奧地利-巴伐利亞語,包括Innsbruck, Klagenfurt. 義大利 Bozen-Bolzano\n 倫巴第語(已滅亡)\n 哈特德語 (Hutterite German, 哈叫 Tirolean)\n 德克薩斯德語(幾近滅亡)\n 意第緒語 (從希伯來語同到別嗰語言輸進大量字彙,傳統上寫希伯來字母)\n 東意第緒語\n 西意第緒語 \n Wymysorys (從低地撒克遜語、荷蘭語、波蘭語同到蘇格蘭語輸進大量字彙,幾近滅亡)\n 低地日爾曼語\n 低地法蘭克語\n 荷蘭語\n Brabantic 西佛萊芒語\n 東佛萊芒語\n 林堡語\n Zuid-Gelders 南非荷蘭語(從別嗰語言輸進大量字彙)\n 蘇裏南語\n 低地德語\n 西低地德語\n 西發利亞話\n 北低地薩克森語\n 東發利亞話\n 荷蘭低地薩克森語\n 東低地德語\n 麥克倫堡-波莫瑞話\n 東波美拉尼亞話\n 勃蘭登堡話\n 低普魯士語\n 門諾低地德語 (Plautdietsch 或 Mennonite Low German)\n 東弗裏西語\n 盎格魯-弗裏西亞語\n 弗裏西語\n 北弗裏西語\n 海島北弗裏西語\n Söl'ring(Sylt 語,德國北首嗰島嶼)\n 大陸北弗裏西語\n Saterland Frisian \n 西弗裏西語\n 盎格魯-撒克遜語(古英語)\n 英語(輸進大量拉丁語字彙同語法,大部分由諾曼法語借進)\n 低地蘇格蘭語\n 海島方言\n 北部方言(包括 Doric 方言)\n 中部方言\n 南部方言\n 烏爾斯特語 (Ulster Scots)\n 都市方言\n Yola(愛爾蘭東南部)\n 東日爾曼語支(從哥特語承繼下來)\n 哥特語(已消亡)\n 克裏米亞哥特語(1800年代滅亡)\n 汪達爾語(滅亡)\n 勃艮第語(滅亡)\n 倫巴底語\n 北日爾曼語支(斯堪的納維亞語言支系,從古挪威語承繼下來)\n 西(島嶼)北歐語\n 冰島語\n 法羅語\n 挪威語(Nynorsk, 有爭議)\n 諾恩語(滅亡)\n 東(大陸)北歐語\n 丹麥語\n 日德蘭語\n 挪威語 (Bokmål'')\n 瑞典語\n Old Gutnish\n Finland-Swedish\n\n外部連結 \n 原始日耳曼語重建組\n\n印歐語系","num_words":162,"character_repetition_ratio":0.026,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.709,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%88%E6%B9%96%E5%8D%80","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"月湖區係鷹潭管到嗰一隻市轄區。佢嗰總面積有137平方公里,到2003年有18.48萬人。\n\n區劃\n\n月湖區下底管到六隻街道一隻鎮同到一隻鄉:\n街道:江邊街道、交通街道、東湖街道、梅園街道、四青街道、白露街道\n鎮:童家鎮\n郷:夏埠郷\n\n外部連結\n月湖區介紹\n\n江西嗰市轄區\n鷹潭","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.29,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.663,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%9D%E9%AE%AE%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"朝鮮話,也可以叫朝鮮語(조선어),或者係韓國語(한국어),又簡稱「朝語」或「韓語」,主要用在東北亞嗰朝鮮半島跟佢附近嗰區域。\n\n話朝鮮話嗰人差不多有七點八千萬,全世界排13名。到底拿朝鮮話劃到哪隻語言系還有爭議,有人覺得可以劃到阿爾泰語系,也有人覺佢係孤立語言。\n\n分佈 \n\n 韓國\n\n 朝鮮\n\n 中國嗰吉林、遼寧、黑龍江\n\n方言 \n\n1.西部方言,也叫平安道方言。 \n\n2.東部方言,也叫鹹鏡道方言。 \n\n3.中部方言,用得最廣、使用人口最多嗰方言,今吖韓國標準語就係以箇隻方言底下嗰漢城話為基礎嗰。\n\n4.西南方言,也叫全羅道方言。 \n\n5.東南方言,也叫慶尚道方言。 \n\n6.濟州方言,佢不能跟別嗰朝鮮話通話。\n\n文字 \n\n今吖用嗰基本字母只有二十四隻。\n\n紅色字母係豎立類豎立類,藍色字母係躺臥類,綠色字母係複合類複合類。\n\n音韻\n\n辭彙 \n\n朝鮮話中有非常多嗰漢語詞。總嗰來話朝鮮話嗰詞源有四隻:\n\n 固有詞(고유어,固有語):「나무(樹)」、「물(水)」\n\n 漢字詞(한자어,漢字語):「민주(民主)」、「천지(天地)」\n\n 外來詞(외래어,外來語):「컴퓨터(computer)」、「프로그램(program)」\n\n 混合詞(혼종어,混種語)\n\n語法 \n\n朝鮮話\n朝鮮\n韓國嗰文化","num_words":27,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.296,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.549,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9D%8E%E7%99%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"李白(),字太白,號青蓮居士,係唐朝時間嗰一隻詩人。李白對中國嗰文學有好重要嗰地位,佢有一千一百多首詩流傳後世,佢同許時間嗰另一隻尖端詩人哈係好友杜甫并稱『李杜』。\n\n李白出名嗰有想象力,末了有傳佢到長江上坐船喫多嘍酒,想撈水裡頭嗰月光影,跌到水沕死嘍。不過歷史記載佢係到屋裡過世嗰。\n\n作品 \n 《蜀道難》\n 《行路難》\n 《將進酒》\n 《靜夜思》\n\n外部連結 \n 中國李白網(簡體中文)\n\n唐朝人\n詩人","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.251,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.867,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9D%B1%E4%BA%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"東亞係話亞洲東頭嗰許塊地方,細分嗰話哈可以係東北亞、極東等一兮話法。\n\n地理 \n日本列島\n臺灣島\n朝鮮半島\n黃海\n日本海\n太平洋\n蒙古高原\n喜瑪拉雅山脈\n黃河\n長江\n青藏高原\n中原\n沖縄列島\n海南島\n東海\n東亞大致位到太平洋嗰西首,喜瑪拉雅山以東嗰地方。\n\n國家\n\n相關條目 \n\n 亞洲\n\n亞洲","num_words":22,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.607,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9D%B1%E9%84%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"東鄉係撫州管到嗰一隻區,佢面積有1262平方公里,到2003年有42.6萬人。\n\n區劃\n\n東鄉區下底管到九隻鎮同到四隻鄉。\n 鎮:孝崗鎮 小璜鎮 馬圩鎮 崗上積鎮 詹圩鎮 圩上橋鎮 楊橋鎮 黎圩鎮 王橋鎮\n 鄉:珀干鄉 鄧家鄉 瑤圩鄉 虎圩鄉\n\n外部連結\n\n東鄉縣簡介\n\n江西嗰縣\n東鄉","num_words":20,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.329,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.718,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%A8%82%E5%AE%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"樂安係撫州管到嗰一隻縣。佢左手边係崇仁县、宜黄县,东南係宁都县,西南係永丰县,上手係丰城市,佢面積有2413平方公里,到2020年有30.47萬嗰人。\n\n區劃\n\n樂安縣下底管到九隻鎮六隻鄉同到一隻民族鄉:\n鎮:鰲溪鎮、戴坊鎮、牛田鎮、招攜鎮、公溪鎮、龔坊鎮、萬崇鎮、山碭鎮、增田鎮\n鄉:湖溪鄉、谷崗鄉、南村鄉、湖坪鄉、羅陂鄉 \n民族鄉:金竹畲族鄉\n\n外部連結\n\n樂安縣簡介\n\n江西嗰縣\n樂安","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.282,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.455,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%A8%82%E5%B9%B3","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"樂平位到江西嗰東北首,歸得景德鎮管,1992年拕升做縣級市。佢嗰面積有1973平方公里,到2003年年豚人口有78.59萬,下底管到十四隻鎮,兩隻街道辦事處,兩隻鄉同到一隻大型水庫管理局,一隻農業高新科技示範園區,一隻工業園區。\n\n行政區劃\n街道:洎陽街道、塔山街道\n鎮:鎮橋鎮、樂港鎮、湧山鎮、眾埠鎮、接渡鎮、洪岩鎮、禮林鎮、後港鎮、塔前鎮、雙田鎮、臨港鎮、高家鎮、名口鎮、浯口鎮、\n鄉:鸕鷀鄉、十里崗鄉\n\n外部連結\n樂平市政府\n乐平人网\n乐平信息网\n\n江西嗰縣級市\n樂平","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.262,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.574,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%A8%9F%E6%A8%B9","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"樟樹市係江西中間頭嗰一隻縣級市,佢嗰南首係鄱陽湖平原,歸宜春管到。\n\n歷史\n\n南唐升元二年(公元938年),高安嗰建安、修德,新淦三隻縣拕劃到清江縣,設到瀟灘鎮(今日嗰臨江鎮)。\n\n北宋淳化三年(公元992年),清江、新淦、新喻三隻縣設成臨江軍,清江係附郭縣首。\n\n元代改臨江路。\n\n明朝改臨江府。清朝接到沿明制。\n\n1949年6月19日,清江縣人民政府設到樟樹鎮,7月15日遷到臨江鎮,1950年3月27日返遷樟樹鎮。\n\n1988年10月26日,撤吥清江縣同到樟樹鎮,設樟樹市。\n\n區劃\n\n今日攏共管到\n\n五隻街道:鹿江街道、淦陽街道、城北街道、福城街道、大橋街道 \n十隻鎮:臨江鎮、黃土崗鎮、劉公廟鎮、店下鎮、觀上鎮、閣山鎮、昌傅鎮、永泰鎮、經樓鎮、義成鎮 \n四隻鄉:洲上鄉、中洲鄉、洋湖鄉、吳城鄉\n\n地理\n\n樟樹嗰東南首、西北首儘係山地丘陵,中間嗰贛江同袁水沿上係平原。\n\n袁水到市區西頭匯到贛江。\n\n藥都\n\n樟樹係好有名嗰藥都,自古有「藥不過樟樹不靈」嗰話法。「樟樹幫」做嗰中藥飲片一逕都非常辣。\n\n交通\n\n鐵路:浙贛鐵路穿過市區,設樟樹站;京九鐵路到東南首穿過,設樟樹東站。 \n公路:105國道,滬昆高速公路同贛粵高速公路到昌傅鎮交匯。 \n水路:贛江幹流縱貫本市。市區有贛江鐵路大橋同到贛江公路大橋,兩橋之間係港區。 \n航空:東南首有隻軍用機場。\n\n風景\n\n吳城商代遺址\n築衛城遺址\n閣皂山國家森林公園\n\n外部連結\n 樟樹人民政府網\n 樟樹熱線\n 樟樹人論壇\n 行政區劃網\n\n江西嗰縣級市\n樟樹","num_words":34,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.268,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.519,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E8%8F%9C","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西菜,也叫贛菜,係江西嗰本地菜系。贛菜自古有「嘉蔬精稻,擅味八方」之稱。\n\n江西菜偏重辣味,到江西嗰地方上更加搦辣椒直接做蔬菜喫。江西菜也冇幾多冷盤生菜。佢也最喜歡用茶油弄菜,但要係直接喫生茶油嗰話好容易得病。茶油係江西菜嗰頭選用油。因為江西靠得長江,魚也係江西菜嗰一隻特色,箇特別係淡水魚。江西菜哈特喜歡用豆豉同到豆腐,𠵹都係別嗰中國菜好難得有嗰特色。\n\n名菜\n\n醬燒野鴨\n腐醬肉皮 \n烏雲追白雲\n三絲魚翅\n怪味玉兔肉\n白玉黃蜂肉 \n乾燒豬腳\n金相玉\n釀肉皮\n觀音坐蓮 \n荷花芙蓉豆腐\n燒腳魚\n砂缽魷浪雞\n海肚 \n水晶肉丸\n \n五香醬鴨\n十香鴨子 \n三杯雞\n魚頭魚尾燒豆腐 \n香質肉\n連皮菊花心 \n蛙式青魚\n蛋皮魚卷\n砂鍋“肉蛋”\n炒雙層肉 \n熏五香兔肉\n流浪雞\n水晶蜜桔\n槌魚 \n廬山雲霧熏石雞\n\n天星蛋\n雙魚過江 \n信豐雞\n五香鴿子\n陳皮兔\n紅酥肉 \n子薑炒子鴨\n福壽全雞\n清蒸頭尾\n活豆腐 \n文山雞丁\n志士肉 \n家鄉肉\n四寶菠菜 \n海參眉毛肉丸\n\n桔羹湯圓 \n葵花蓮子\n桂花魚皮 \n炒魚絲\n金絲蹄膀 \n清燉武山雞\n白澆鱅魚頭 \n鰍魚鑽豆腐\n廬山石耳清蒸雞 \n繡球魚丸\n小炒魚\n蘺蒿炒臘肉\n鄱陽湖獅子頭\n春菜黃牙魚\n枇杷肉圓\n\n特色菜\n\n群鳳迎賓\n蝴蝶鮑魚 \n蛋包鴿丁\n白松鴨 \n炸鵝頸\n炒血鴨 \n糯米雞軟\n凍蝦仁肉圓\n雞火蹄燕\n酥炸石雞腿 \n葵花雞凍\n花椒蝦珠 \n辣椒魚\n什錦臘味松 \n酸辣萵筍\n椒鹽肘子 \n腳魚燒七層\n紅拉雞 \n生燜鴨\n爆滿山紅\n \n清燉石雞\n清湯魚脆 \n潯陽魚片\n松仁鴿脯 \n四香狗肉\n雞辣蹦 \n雞茸鴿蛋\n骰子腦髓 \n青龍卷\n金玉滿堂 \n酥四樣\n糖醋千張 \n雙色蛋菇 \n脆皮石魚卷\n豫章酥鴨 \n群龍過海\n酸甜菜花 \n甜椒肉絲\n麻油火雞腎 \n焦頭筍\n\n桂元雞 \n弋陽雞\n明月魚 \n南煎雞排\n冬筍乾燒肉 \n辣油目魚\n菱汁豇豆 \n螺旋臘肉\n香芋虎掌菌 \n生魚裙邊\n紅油萵筍絲 \n蝦仁辣白菜\n炒肉絲拉皮\n花椒雞\n珍珠蝦仁 \n炒野鴨脯\n櫻桃肉凍 \n家鄉豆腐\n涼黃豆芽 \n凍米肉丸\n \n酸辣黃瓜\n萁菜蝦卷 \n玉帶雞卷\n珍珠粉 \n興國豆腐\n杏仁排骨 \n酸菜燒野鴨\n粉皮拌腰片 \n雀菜雞絲\n雙層肚絲 \n香辣百葉\n紅椒釀肉\n銀魚炒藕絲\n老薑雞湯\n冬筍炒臘肉\n雲耳炒仔雞 \n炒勺子肉 \n洪挪雞\n\n家常菜\n\n鍋鹵子雞\n金蔥燒野鴨 \n醃毛蟹\n乾牛肚嶺 \n八卦茄魚丁\n荷葉包鴨 \n辣味鹹魚\n蟹黃魚肚 \n醬汁肘子 \n辣子魚塊\n乾煸四季豆\n芝麻肉絲\n紅燒牛肚 \n\n熟炒肚尖\n炒毛蟹 \n乾燒桂魚\n紅燒牛蹄筋 \n家鄉牛肉\n麻辣牛肚 \n興國米粉魚\n黃瓜肚尖 \n金絲瓜卷\n荷包青椒 \n芝麻扁豆\n鹽水牛腱 \n炸牛裏脊\n\n炒魚豆 \n炒兔絲\n荷包紅鯉魚 \n松花皮蛋\n家常鯽魚 \n三鮮卷粉\n熟燴蝦仁 \n炒鱔魚\n栗子燜肉 \n小炒牛肉\n鹹魚茄子煲\n酸辣湯 \n回鍋肉\n\n牛肉炒粉 \n涼拌粉絲\n油酥花生米 \n核桃兔丁\n熗海雜拌兒 \n椒鹽茄夾\n青紅椒炒牛肚 \n酸辣臊子蹄筋\n番茄豆腐炒肉片 \n豉油杭椒\n韭黃炒掐菜 \n熗拌腰花\n\n別嗰條目\n江西省烹飪協會\n\n外部連結\n江西省烹飪協會\n\n江西嗰飲食","num_words":199,"character_repetition_ratio":0.001,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.293,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.593,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E8%B2%A1%E7%B6%93%E5%A4%A7%E5%AD%B8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西財經大學,位到中國江西南昌嗰北首,早前係江西省立商業學校,到1923年成立嗰,佢係一隻以經濟,管理為主嗰多隻學科綜合高等學校,江西有名嗰高等院校之一。\n\n院系\n\n工商管理學院 \n會計學院 \n金融學院 \n香江公共管理學院 \n信息管理學院 \n用友軟件學院 \n經濟學院 \n外國語學院 \n國際經貿學院 \n統計學院 \n旅遊學院 \n法學院 \n藝術與傳播學院 \n人文學院 \n體育學院 \n國際學院 \n資源與環境管理學院 \n成人教育學院 \n現代經濟管理學院 \n電子學院 \n職業技術學院 \n管理幹部學院 \n新一佳國際商學院 \n經濟與社會發展研究院 \n產業與政府規制研究中心 \nMBA學院 \n研究生學院\n\n外部連結\n\n江西財經大學\n\n江西嗰大學","num_words":32,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.746,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B3%95%E5%9C%8B","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"法蘭西共和國(法語:République française,音標:[ʁepyblik fʁɑ̃sɛz]),係西歐嗰一隻國家,但佢到各隻大陸也有海外領土。法國本土由地中海一徑延伸到英吉利海峽同得北海,由萊茵河一徑延伸到大西洋。佢時常拕叫做「六角形」(L’Hexagone),箇係因為佢嗰國土形狀長得像。\n\n法國係隻辦總統制嗰共和國,佢嗰建國理念都寫嘚在《人權同得公民權嗰宣言》(Déclaration des droits de l'Homme et du citoyen)裡頭。\n\n法國比利時、盧森堡、德國、瑞士、義大利、摩納哥、安道爾、西班牙接界,跟英國隔到英吉利海峽相望。\n\n法國係第一、第二次世界大戰主要戰勝國,也就係話佢係聯合國安理會常任理事國,對議案擁有否決權;法國還係歐盟跟北約創始會員國之一,《申根公約》嗰成員國。","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.479,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B3%95%E8%98%AD%E5%85%8B%E7%A6%8F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"法蘭克福(Frankfurt,正式名係緬因河畔嗰法蘭克福(Frankfurt am Main),咁就同德國東首嗰奧得河畔法蘭克福(Frankfurt an der Oder)區別開,佢位到黑森州嗰緬因河嗰北舷上。\n\n外部鏈結 \n 法蘭克福市\n 法蘭克福大學\n 法蘭克福應用技術大學\n 歐洲中央銀行\/歐洲央行\n 德國證券交易所(德國股市)\n 法蘭克福地圖\n\n德國","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.111,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.848,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B3%95%E8%AA%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"法語(français,國際音標:[])係印歐語系嗰羅曼語族底下嗰一隻語言,全世界有八千七百多萬人用佢做母語,哈有一點九億隻人用佢做第二語言,全世界排嘚第五位。法語係非常多國家或組織嗰官方話,好似聯合國同得歐洲聯盟。法國法語跟到加拿大法語係法語嗰兩大分支,佢俚有蠻大嗰區別。\n\n方言 \n\n先頭法國有好多方言嗰,末後巴黎拕定為首都,就喫贏手,故係佢許塊嗰方言就變做現代法語標準話哩。\n\n分佈 \n\n法語係第一語言嗰國家或地區有:法國(有六千萬人用,包到新赫裏多尼亞、留尼汪、瓜德洛普、馬提尼克到聖皮埃爾及密克隆)、加拿大(六百七十萬,主要係魁北克省、新不倫瑞克省) 、比利時(四百萬) 、瑞士(跟德語、義大利語、羅曼什語四語共用)、摩納哥、法屬圭亞那(Guyane française)、海地 \n\n法語哈係後頭箇滴子國家嗰第二語言:阿爾及利亞、黎巴嫩、毛里求斯、摩洛哥跟到突尼西亞。 \n\n法語到後頭箇滴子國家國家係官方語言,也係學校唯一用嗰語言:科摩羅、剛果共和國、法屬玻利尼西亞、加蓬同得馬里。 \n\n法語到後頭箇滴子國家係官方語言,但係冇有當地許常用:貝寧、伯基納法索、布隆迪、喀麥隆、中非共和國、乍得、象牙海岸、幾內亞、馬達加斯加、尼日爾、盧旺達、塞內加爾、塞舌耳、多哥、瓦努阿圖跟到剛果民主共和國。 \n\n法語到安道爾同得盧森堡也非常常用。 \n\n到埃及、印度嗰本地治里(Pondicherry)、義大利嗰(Vallée d'Aoste)、老撾、柬埔寨、毛利塔尼亞、英國(汊河島,海峽群島)、美國(阿卡迪亞,Cajun)跟到越南也有滴子人話法語。\n\n音韻\n\n輔音\n\n元音\n\n文字 \n\n寫法語係用拉丁字母,但係有滴子字母加得正比標音符,像:â、ç、ê、ï、ù。\n\n常用對話 \nBonjour!\n倷好!\n\n語言","num_words":23,"character_repetition_ratio":0.013,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.487,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B8%85%E6%B9%AF","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"清湯(贛語白話字:chin thon)係中國嗰傳統食品,俱起先發源於中國北方。早先清湯同水餃冇什哩差別。一徑到唐朝箇兩隻喫嗰開始用各自家嗰名字。\n\n特色 \n\n清湯皮一般係6公分長嗰正方形,要吥就係頂邊5公分,底邊7公分嗰等腰梯形。 \n\n清湯皮要薄嚸子,煮正之後還會蠻透明。\n\n名字 \n\n 中國北方 \n餛飩\n\n 四川 \n抄手\n\n 湖北 \n有水餃、包面嗰叫法\n\n 吳語地區\n「餛飩」[ɦwəndən]\n\n 廣東 \n俗寫成「雲吞」,英語嗰wonton係源自廣東話\n\n吃法 \n\n江南地區清湯嗰湯底上選係雞湯或骨頭湯。一般飯館內就到開水裡度加嚸調料搭到紫菜。常見嗰還有蛋皮絲、榨菜絲、幹絲、蝦米、鵪鶉蛋、蔥花等。\n\n廣東會拿清湯加到面裡度變成「餛飩面」。\n\n香港還有些飯館拿清湯放到滾油裡煠到剝脆,叫「炸餛飩」。\n\n小喫","num_words":21,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.251,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.607,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B8%9D%E6%B0%B4%E5%8D%80","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"渝水區係新喻嗰一隻市轄區。有1776平方公里面積,到2003年78.47萬人。\n\n區劃\n\n渝水區攏共管到四隻街道,十隻鎮,六隻鄉:\n街道:城南街道、城北街道、袁河街道\n鎮:水北鎮、下村鎮、良山鎮、羅坊鎮、姚圩鎮、珠珊鎮、觀巢鎮、歐里鎮、河下鎮、水西鎮\n郷:鵠山郷、人和郷、界水郷、南安郷、新溪郷、九龍山郷\n\n外部連結\n\n渝水區政府網站\n\n江西嗰市轄區\n新喻","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.298,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.723,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B9%96%E5%8F%A3","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"湖口係九江管到嗰一隻縣,佢面積有669.33平方公里,到1998年有26.46萬人。\n\n區劃\n\n湖口下底管到五隻鎮七隻鄉同到兩隻場:\n\n鎮:雙鐘鎮 流泗鎮 馬影鎮 武山鎮 城山鎮 \n鄉:大壠鄉 凰村鄉 張青鄉 文橋鄉 傅壠鄉 舜德鄉 流芳鄉 \n場:南北港水產場 武山墾殖場\n\n旅遊\n\n石鐘山\n\n外部連接\n湖口縣政府網站\n\n江西嗰縣\n湖口","num_words":23,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.321,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.879,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B9%AF%E9%A1%AF%E7%A5%96","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"湯顯祖(1550年9月24號 - 1616年7月29號),明朝晚期嗰戲曲劇作家、文學家。字義仍,號海若、清遠道人,晚年號若士、繭翁,佢係江西臨川人。佢也同英國嗰莎士比亞並稱,作品有典型嗰東方戲曲風格。\n\n主要作品\n\n戲劇 \n\n《紫簫記》,大概創作於1577年,但拕人覺得係影射當權派。十年後改名為《紫釵記》。 \n1598年棄官歸屋寫嘞《還魂記》,即《牡丹亭》,係話杜麗娘同書生柳夢梅到夢裡相愛,醒酒之後發現係假嗰鬱悶而亡。接到柳夢梅扒墳開棺,杜麗娘復生,同書生成過婚。 \n1600年?作《南柯記》\n1601年?作《邯鄲記》\n\n詩文 \n\n《感事》 \n《聞都城渴雨時苦攤稅》 \n《玉茗堂四夢》 \n《玉茗堂文集》\n《玉茗堂尺牘》 \n《紅泉逸草》 \n《問棘郵草》\n\n小說 \n\n《續虞初新志》\n\n臨川人","num_words":19,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.358,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.851,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%BC%A2%E8%AA%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢語係指漢人用嗰話,也可以叫佢中文、華文、華語等。佢屬於漢藏語系嗰帶聲調嗰語言。\n\n漢語嗰分支 \n\n 閩東話cdo\n 晉語cjy\n 官話cmn\n 莆仙片cpx\n 徽語czh\n 閩中片czo\n 東干話dng\n 贛語gan\n 客家話hak\n 湘語hsn\n 閩北片mnp\n 閩南語nan\n 吳語wuu\n 粵語yue\n\n漢字 \n中國人使用嗰字體,通用简体同得繁體。\n\n歷史\n\n語法\n\n影響\n\n外部連結 \n 中國語言論壇\n 線上漢語字典\n\n \n世界之最","num_words":25,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.276,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.4,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%BE%B3%E5%A4%A7%E5%88%A9%E4%BA%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"澳大利亞聯邦(英語:Commonwealth of Australia)係隻南半球嗰國家,佢嗰領土含到世界頭上最細嗰大陸(也係最大嗰島)。佢嗰面積到全世界排得第六位,領土係由澳洲大陸,加上一滴子太平洋、印度洋同到南極洲嗰島嶼組成。\n\n歷史 \n從四萬年前到18世紀歐洲人抵達之前,箇段時間裡頭澳大利亞箇滴子區域存在嘚250隻獨立嗰原住民國家。1770年,英國人頭先宣布澳大利亞係佢嗰,1788年正式成為英國嗰殖民地「新南威爾斯」,哈係囚犯流放地。之後一逕到19世紀,人口開始風快上升,大陸別嗰地方都拕開發,五隻自治殖民地接到成立。到1901年1月1號,六隻殖民地合併成做澳大利亞聯邦。由此澳大利亞一直歸英聯邦管到,英國王室係佢嗰國家元首。\n\n地理 \n佢嗰東南首係新西蘭、北首係巴布亞新畿內亞同到東帝汶,印度就到佢嗰西北首。「澳大利亞」源自拉丁文嗰terra australis incognita,係話「未知嗰南方大陸」。\n\n行政 \n澳大利亞嗰首都係坎培拉,但人口多集中到各隻州嗰首府,主要係悉尼、墨爾本、布里斯本、柏斯同到阿德萊德。\n\n澳大利亞拕劃做六隻省(State)、兩隻主要嗰領地(Territory),同到別嗰細嗰領地。\n\n六大州:\n 新南威爾斯 (New South Wales, NSW)\n 維多利亞 (Victoria, Vic)\n 昆士蘭 (Queensland, Qld)\n 南澳大利亞 (South Australia, SA)\n 西澳大利亞 (West Australia, WA)\n 塔斯曼尼亞 (Tasmania, Tas)\n\n兩隻主要領地\/地區:\n 澳洲首都地區 (Australian Capital Territory, ACT)\n 北領地 (North Territory, NT)\n\n別嗰領地:\n有人長期定居嗰:\n 澤維斯灣地區 (Jervis Bay Territory)\n 諾福克島 (Norfolk Island)\n 聖誕島 (Christmas Island)\n 可可島 (Cocos (Keeling) Islands)\n\n冇人長期定居嗰:\n 阿什摩爾及卡蒂埃群島 (Ashmore and Cartier Islands)\n 珊瑚海群島 (Coral Sea Islands)\n 赫德島和麥當勞群島 (Heard Island and McDonald Islands)\n 澳洲南極地區 (Australian Antarctic Territory)\n\n註腳 \n\n澳大利亞","num_words":83,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.611,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%94%98%E5%9C%B0","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"甘地(Gujarati: મોહનદાસ કરમચંદ ગાંધી,Hindi: मोहनदास करमचंद गांधी, IAST: mohandās karamcand gāndhī,:[],),係隻印度嗰政治、印度獨立運動嗰精神領袖。一般話佢係印度最偉大嗰政治領袖,佢帶領國家邁向獨立,脫離英國嗰殖民統治,故係拕譽做『聖雄甘地』。佢嗰『莫用暴力嗰真理』哲學(satyagraha),影響到全世界嗰民族主義者同到爭取和平變革嗰國際運動。\n\n到印度,佢拕公認係國父,為到紀念甘地,每年10月2號佢嗰生日都係國家節假。到2007年6月15號聯合國大會一致通過決議,宣佈10月2號做『國際日非暴力』 。\n\n註腳\n\n外部連結 \n\n http:\/\/www.gandhiserve.org\n http:\/\/www.gandhiservefoundation.org\n The Real Gandhi \n 甘地:论非暴力\n 录象甘地","num_words":21,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.346,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%99%BD%E9%B9%BF%E6%B4%9E%E6%9B%B8%E9%99%A2","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"白鹿洞書院位到九江廬山五老峰嗰南首,係中國最老嗰學院,有「海內第一書院」嗰叫法。首建於南唐升元年間(940年),係中國首處完備嗰書院;南唐時間還建正「廬山國學」(又叫「白鹿國學」),係中國歷史箇隻由中央政府到京都外頭設嗰國學;宋代理學家朱熹任南康(今下星子)太守嗰時間,重修書院,親身講學,白鹿洞書院一吖成為宋末清初幾百年之間中國嗰文化聖地。\n\n朱熹立下嗰《白鹿洞書院學規》:\n白 鹿 洞 書 院 學 規 朱 熹\n\n父子有親。君臣有義。夫婦有別。長幼有序。朋友有信。\n\n右五教之目。堯、舜使契為司徒,敬敷五教,即此是也。學者學此而已。\n\n而其所以學之序,亦有五焉,其別如左:博學之。審問之。謹思之。明辨之。篤行之。\n\n右為學之序。學、問、思、辨四者,所以窮理也。若夫篤行之事,則自修身以\n至於處事、接物,亦各有要,其別如左:\n\n言忠信。行篤敬。懲忿窒欲。遷善改過。\n\n右修身之要。\n正其義不謀其利。明其道不計其功。\n\n右處事之要。\n己所不欲,勿施於人。行有不得,反求諸己。\n\n右接物之道。\n\n熹竊觀古昔聖賢所以教人為學之意,莫非使之講明義理,以修其身,然後推以及人,\n非徒欲其務記覽,為詞章,以釣聲名,取利祿而已也。今人之為學者,則既反是矣。然\n聖賢所以教人之法,具存於經,有志之士,固當熟讀、深思而問、辨之。苟知其理之當\n然,而責其身以必然,則夫規矩禁防之具,豈待他人設之而後有所持循哉?近世於學有\n規,其待學者為已淺矣。而其為法,又未必古人之意也。故今不復以施於此堂,而特取\n凡聖賢所以教人為學之大端,條列如右,而揭之楣間。諸君其相與講明遵守,而責之於\n身焉,則夫思慮云為之際,其所以戒謹而恐懼者,必有嚴於彼者矣。其有不然,而或出\n於此言之所棄,則彼所謂規者,必將取之,固不得而略也。諸君其亦念之哉!\n\n廬山\n江西嗰文化\n江西嗰科舉","num_words":33,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.852,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%9C%9F%E8%80%B6%E7%A9%8C%E6%95%99%E6%9C%83","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"十大基本信條 \n 信耶穌:信耶穌乃係道成肉身,為得拯救罪人類代死嘚十字架上,第叄日復活、升天;佢係人類唯一嗰救主,天地嗰主宰,獨一嗰真神。 \n 信聖經:信聖經新約同得聖經舊約係神所默示嗰,為證明真道係唯一嗰根據,同到信徒嗰生活嗰準則。 \n 信浸禮:信水浸係赦罪重生嗰典禮,必須由已受水靈二浸者,奉主耶穌嗰聖名,到活水裡頭給受浸者予以低下頭之全身浸禮。 \n 信聖靈:信受聖靈係得天國基業嗰憑據,並以話靈言為受聖靈之明證。 \n 信聖餐禮:信聖餐係為得紀念主嗰死,同時領主肉、主血,與主聯合正,能得永生,到末日復活之典禮。要時常舉行,但必須用一隻無酵餅同得葡萄汁舉辦嗰。 \n 信安息日:信安息日(禮拜六)為神賜福嗰日仔。但要到恩典之下紀念創造及救贖嗰恩,並盼望來世永遠安息而遵守。 \n 信得救:信得救係本乎恩,也因著信正。但必須依靠聖靈追求聖潔、實踐經訓,敬神愛人。 \n 信審判:信主耶穌必於世界末日,從天降臨,審判萬民;義人得永生,惡人受永刑。 \n 信教會:信本會係耶穌基督藉晚雨聖靈所設立嗰,為得復興使徒時代嗰真教會。 \n 信洗腳禮:信洗腳禮係與主有分,及教訓相愛、聖潔、謙卑、服事、饒恕之典禮。對每隻受浸者,要奉主耶穌嗰聖名給予洗腳一次,至於彼此洗腳,必要時亦可行。\n\n外部連結 \n 真耶穌教會國際聯合總會\n 真耶穌教會台灣總會\n 真耶稣教會 - 台北教會\n 真耶稣教會 - 和順教會\n 真耶稣教會 - 中国大陆\n 真耶稣教会历史史迹考\n基督教","num_words":22,"character_repetition_ratio":0.013,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.839,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%A6%8F%E5%BB%BA","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"福建位到中國嗰東南角上,隔海望到臺灣。佢嗰面積係12.38萬平方公里。\n\n歷史\n\n中華人民共和國福建省 \n\n省會係福州,另外哈有8隻地級市,同到26隻市轄區,15隻縣級市,44隻縣。\n\n地理 \n\n福建全省幾乎淨係山地,有「八山一水一分田」嗰話法。\n\n人口 \n\n到2004年,福建攏共有3511萬人。\n\n中華民國福建省 \n\n省會係金門縣金城鎮。到2001年,全省實際有7.1萬人。實際面積182.66平方公里。","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.01,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.373,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.588,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%A7%91%E7%B4%A2%E6%B2%83","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"科索沃(阿爾巴尼亞語:Kosova 或 Kosovë,塞爾維亞語:Косово 或 Kosovo),係歐洲東南首嗰巴爾幹半島嗰一隻冇幾久單方面獨立嗰國家,眼下佢哈冇得到國際社會嗰普遍認同,而今嗰國名係科索沃共和國(阿爾巴尼亞語:Republika e Kosovës,塞爾維亞語:Република Косово 或 Republika Kosovo)。箇隻地區早先係塞爾維亞嗰兩隻自治省之一,叫科索沃同梅托希亞(塞爾維亞語:Косово и Метохија 或 Kosovo i Metohija)。\n\n到1999年嗰科索沃戰爭一徑到今吖,科索沃名義係塞爾維亞嗰一部分,實際上歸聯合國護到。九十年代,箇隻地區嗰阿爾巴尼亞族人叫科索沃稱係「科索沃共和國」,但咁就阿爾巴尼亞一隻國家承認佢。\n\n2008年2月17日,科索沃議會通過獨立宣言,宣佈脫離塞爾維亞。塞爾維亞政府就宣佈啷都伓會放棄科索沃嗰主權。\n\n歐洲國家","num_words":20,"character_repetition_ratio":0.025,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.416,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%A8%8B%E6%8A%B1%E4%B8%80","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"程抱一 (François Cheng,),係法國好有名嗰華裔作家、詩人、書法家。 \n\n程抱一祖籍南昌,生嘚山東濟南,1948年跟到佢爺到法國定居,嘚巴黎第九大學搦到博士學位,接到又嘚巴黎第三大學東方語言文化系教書。佢用法文寫哩好多作品,包括介紹中國文化,翻譯中法兩國文學大師嗰作品,拕法國學術界褒獎為「中國跟到西方文化之間永遠不嫌累嗰撐船人」。佢嗰好多作品已經係西方學術界為到研究中國繪畫、詩歌嗰主要參考材料,佢嗰詩歌《石與樹》也拕選入《20世紀法國詩歌選》。\n\n2002年程抱一拕選做法蘭西學院院士,法蘭西學院統共也就40隻終身院士,佢係到今吖唯一嗰亞裔院士,給佢嗰佩劍嗰欛上刻哩文天祥《正氣歌》嗰頭句「天地有正氣」。\n\n主要作品 \n\n《唐朝張若虛詩歌形式的分析》(1970年)\n翻譯老舍嗰《駱駝祥子》(1973年)\n《中國詩歌文字》(1977年)\n《虛與實:論中國繪畫語言》(1979年)\n《夢幻空間:中國畫的千年史》(1980年)\n《七首法語詩》(1983年)\n《亨利•米肖,他的生平和著作》(1984年)\n《朱耷,叛逆的才子》(1986年)\n《中國詩歌語言和中國宇宙觀的聯繫及其音韻的生命力》(1986年)\n《中國詩歌語言中主觀和客觀的交融,東方和西方的詩》(1988年)\n《石與樹》(1989年,被收入《20世紀法國詩歌選》)\n《雲霧與源泉,中國過去和現代詩歌音韻的變遷》(1990年)\n《生命的季節》(1993年)\n《36首愛情詩》(1997年)\n《用石頭做標記》(1997年,和法邊·威爾第耶合著)\n《天一言》(1998年,獲龔古爾文學獎|費米娜文學獎)\n《石濤,人間趣味》(1998年,獲安德列·馬爾羅獎)\n《托斯卡納旋律》(1999年)\n《歌唱的起源》(2000年)\n《二重唱》(2000年,獲羅傑·開魯瓦獎)\n《呼吸變成語言》(2001年)\n《誰講述我們的夜晚》(2001年)\n《期望永恆》(2002年)\n\n外部鏈結 \n 法蘭西學院網站對佢嗰介紹(法文) \n\n南昌人","num_words":32,"character_repetition_ratio":0.026,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.363,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.897,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%AC%AC%E4%BA%8C%E6%AC%A1%E4%B8%96%E7%95%8C%E5%A4%A7%E6%88%B0","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"第二次世界大戰(1939年-1945年)係直到今吖為止,人類社會扤出來嗰最大戰亂,死得最多人(粗略估計死吥8300萬人),破壞得最惡嗰全球性戰爭。\n\n戰爭高潮嗰時間,有六十一多隻國家同到一齊打,有十七多億人拕捲進去。打仗雙方係以美國、蘇聯、中華民國、英國、法國等國組成嗰反法西斯同盟,同到以德國、日本、意大利等法西斯國家組成嘅軸心國集團。戰禍遍及歐洲、亞洲、美洲、非洲同到大洋洲五大洲;打仗雙方同時到大西洋、太平洋、印度洋同北冰洋四大洋展開戰鬥。\n\n雖話到1939年九月以前,中國嗰抗日戰爭,埃塞俄比亞嗰抗意戰爭等反法西斯嗰抵抗已經開始嘞,但係一般認為戰爭係由1939年9月1日德國入侵波蘭、英法對德國宣戰起頭,到1945年8月15日(亞洲)\/ 8月14日(美洲)日本向盟國投降結尾。\n\n大戰嗰扭轉點係1941年12月7號七點五十五分(夏威夷時間),日本發動偷襲珍珠港,美國太平洋艦隊40喇隻戰艦、450架飛機拕摧毀,4500多美兵傷亡。之後嗰幾日,美國總統羅斯福到華盛頓宣佈向日本正式宣戰,係美國正式參與大戰。冇吖子,英國、中國、澳大利亞、新西蘭、加拿大等二十多隻國家先後對日本宣戰,真正嗰「世界」大戰算係正式爆發喇!\n\n大戰以諾曼第(Normandy)登陸戰最出名。經過周密嗰計劃同到充足準備,15.6萬盟軍到1944年6月6號(D-Day)由諾曼第箇隻缺口登陸,從此,德國陷於東西夾擊,腹背受敵嗰局面。\n\n其實到二戰完後,接到有好多問題還在,像美蘇冷戰。至於日本就因為美國到廣島同長崎掟嘞兩隻原子彈扤到今吖都受到核幅射嗰影響。\n\n同盟國 \n 美國\n 英國\n 自由法國\n 蘇聯\n 中國\n 加拿大\n 紐西蘭\n 澳洲\n 印度\n 南非\n\n軸心國 \n 德國\n 意大利\n 日本\n 匈牙利\n 羅馬尼亞\n 斯洛伐克\n 保加利亞\n 南斯拉夫\n 克羅地亞\n\n打仗\n世界之最","num_words":30,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.37,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%B2%89%E7%B4%85%E8%89%B2%E5%97%B0%E4%B8%80%E7%94%9F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《粉紅色嗰一生》(法文:La Môme),係2007年面世嗰一部法国電影。影片係話法國1930至1960年代頂有名嗰歌星艾迪特·皮雅芙嗰一生。\n\n2007年2月8日首演式到柏林電影節上舉行。2008年,影片嗰女主角玛丽昂·歌迪亚凭到箇部片子獲得第65屆金球獎音乐片同到喜剧类最佳女主角奖, 第80届奥斯卡金像奖嗰最佳女主角奖。\n\n導演\n奧利維爾·達罕(Olivier Dahan)\n\n監製\n阿蘭·戈德曼(Alain Goldman)\n\n主要演員 \n玛丽昂·歌迪亚 飾艾迪特·皮雅芙\n傑拉德·德巴杜(Gérard Depardieu)演路易·李佩利(Louis Leplée)\n席爾維·特絲圖(Sylvie Testud)扮細伢子時間嗰édith Gassion,即小皮雅芙\n禳-皮埃爾·馬丁(Jean-Pierre Martins)裝馬齊·色當(Marcel Cerdan)\n\n名曲\n《人生我無怨無悔》(Non, je ne regrette rien),係皮雅芙一生嗰瀝血之作同到最後嗰演唱。\n《玫瑰人生》(La Vie en Rose)\n片中別嗰插曲《愛情嗰贊禮》(Hymne a l'amour)\n Heaven Have Mercy\n 《偶嗰老爺》(Milord)\n Rien de rien\n La foule\n Cri du c?ur\n Padam Padam\n Mon Dieu\n Mon manège à moi\n上頭嗰各曲均採用皮雅芙嗰原聲。\n\n Mon Homme\n Les M?mes de la Cloche\n Les Hiboux\n由歌手Jil Aigrot演唱。\n\n票房進賬\n\n備註\n\n外部鏈接\n奧利維爾·達罕導演嗰敘述 \n女主角瑪香莪(Marion Cotillard)抒懷 \n《玫瑰人生》(La Môme)影片片段 \n英文版影片公式網址 \n全球影片公式網址 \n《IMDb資料庫》嗰介紹\n\n法國嗰電影","num_words":79,"character_repetition_ratio":0.005,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.259,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.559,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%B2%B5%E8%AA%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"粵語,又叫廣東話或者係白話,係漢藏語系漢語語族底下嗰一隻語言,話嗰人主要住在廣東中西部、廣西中南部、香港、澳門,跟其他一些有華人住嗰國家或地區。因故古代中國叫南方「越」或者係「粵」,所以才叫「粵語」。\n\n目前話粵語嗰人有6.6千萬到1.2億。廣州話係佢嗰標準音。但係因為廣東有大量嗰流動人口,香港嗰文化產業非常發達,所以粵語嗰中心事實上已經轉移到了香港。\n\n香港話跟廣州話年起來還係有奀區別嗰。就話廣州人習慣話「素質」,而香港人話「質素」多奀。但總嗰來話,兩個地方嗰人溝通係冇有問題嗰。\n\n歷史 \n粤语自秦朝至今,约有2200多年的历史\n\n音韻\n\n辭彙\n\n語法\n\n書寫\n\n方言 \n\n漢語","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.654,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%B5%82%E6%88%B0%E8%A9%94%E6%9B%B8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《終戰詔書》(日語全名:大東亜戦争終結ノ詔書)係日本昭和天皇裕仁到第二次世界大戰末期簽署表示接受美、英、中、蘇四國到波茨坦會議發表嗰《波茨坦公告》,同意無條件投降嗰詔書。咁拕認為係日本正式投抗嗰標誌。\n\n昭和天皇到1945年8月14日親自宣讀詔書接到錄音,第日用電臺到全日本播出,箇係日本公眾首回聽到日本天皇嗰聲氣。天皇嗰錄音敬稱係「玉音」,「放送」係日語嗰「廣播」,咁也叫「玉音放送」。\n\n終戰詔書全文 \n\n终战诏书全用日語文言文写正,許時間一般嗰基本好難理解佢嗰意思。翻譯如下:\n\n參考資料 \n\n 《天皇的玉音放送》小森陽一 著,陳多友 譯,北京三聯書店2004年八月初版 ISBN 7-108-02146-3\n\n外部鏈結 \n\n 玉音放送錄音檔案(網頁上嗰連結)同全文\n\n歷史","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.259,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.735,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%BE%8E%E5%9C%8B%E8%8B%B1%E8%AA%9E%E5%90%8C%E5%88%B0%E8%8B%B1%E5%9C%8B%E8%8B%B1%E8%AA%9E%E4%B9%8B%E9%96%93%E5%97%B0%E5%B7%AE%E5%88%A5","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"美國英語(American English = AE)係話到美國話嗰通用英語,英國英語(British English = BE)係話到英國話嗰通用英語,箇隻表就會介紹到兩者之間嗰差別。\n\n別嗰差別\n 望吖 : 美國英語同到英國英語之間嗰差別 (英語嗰維基百科)\n\n書寫嗰差別\n\n英語","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.03,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.863,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"1係0同2之間嗰自然數,亦係最細嗰奇數。古時1係最細嗰數。漢字寫做一,好多文明都用一豎或一橫寫個1。\n\n集合論中,1 拕定義為{0}。\n\n漢字 \n漢字可以寫成一,古文又寫成弌。佢好生容易拕人改,故係又寫做壹。\n\n一字到甲骨文、金文、箓文都係用一橫寫出來,箇隻字係來自算籌。而弌字係加嘍聲符弋嗰字。。甲骨文算籌由一到四,即係一二三亖,之上就用假借字表示。\n\n一迪子詞性上係數詞,而壹係形容詞。故係壹用原本只係專一咁話,壹當數字咁用,係武則天嗰時間發明嗰。\n\n一係古時最細嗰數,姑係引申做開頭。\n\n部首 \n《說文解字》首創一部,同一字形兼字義有關嗰字先歸入去。《康熙字典》部首,保留一部,不過只係字形上來話,收嗰字未必同一有關。一部係歸入子集,排第一。之後嗰部首檢字法為主嗰中文字典,多數都跟康熙字典排法,一往往係第一隻部首同第一隻字。\n\n一字字形可以做偏旁,不過伓係所偏旁都同一有關。\n\n音 \n\n一古音於悉切,入,質韻,影。\n\n姓氏 \n\n一都係姓,大明時有人叫一炫宗。\n\n數學性質 \n對於任何數x:\nx·1 = 1·x = x\nx\/1 = x\nx1 = x\n1x = 1\nx@1 = x and 1@x = 1\n對任意數x,當x伓係0嗰時間,x0=1\n\n 作為自然數,1既伓係質數哈伓係合成數,而係一隻特別數\n 平方數\n 第1隻高合成數\n 三角形數\n 矩形數\n\n 斐波那契數列嗰第2項同到第3項。\n 1伓能夠作為進位制嗰底。\n 1伓能夠做對數嗰底。\n 1嗰倒數係佢自家。\n 階乘,0!=1!=1\n 概率論中,一樣樣本空間中一定發生嗰隨機事件嗰機會率定義為1。\n 1係正數、整數、最細嗰正整數、奇數、實數、有理數、代數數。\n 幾何學中,單位圓嗰半徑係1。\n 歐拉公式,,搦數學上五個最重要嗰常數用最簡約嗰方式建立起關係。公式中包含1、0、自然對數嗰底e、圓周率π同到複數嗰虛數單位i。\n\n科學 \n電腦科學嗰1經常用話真值嗰「真」值,即係箇場事符合程式碼嗰要求。而幾何光學,真空嗰折射率係1,咁即係話代表到真空裡頭,光嗰速度伓會變。\n\n天文學來話,太陽同地球之間嗰平均距離係1隻天文單位。\n\n哲學 \n到中華文化中,「一」特別賦予萬物之始嗰意義:「惟初太極,道立於一,造分天地,化成萬物,凡一之屬皆從一」(《說文解字》)。道德經有道生一,一生二。 一亦可以代表天,易經就有寫「天一地二」。英文中亦以“The Great One”(偉大嗰一,太一)指代聖經中嗰上帝。\n\n生活 \n 貨幣中嗰基本面額,例如1美元、人民幣1元。\n 樂理中,簡譜上嗰do音用1表示。\n\n參閱 \n\n整數","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.308,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.453,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%AD%E5%9C%8B%E5%85%B1%E7%94%A2%E9%BB%A8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"中國共產黨,簡稱中共,係中國嗰共產黨,係中華人民共和國嗰執政黨。1921年7月1號成立。佢到1949年取得中國大陸地區嗰軍事上嗰勝利,打敗中國國民黨領導嗰軍隊,並到北京建立中華人民共和國,執行人民民主專政統治。\n\n2007年,中國共產黨現有黨員約七千三百萬,係中國甚至全世界最大嗰政治團體。現任中共中央總書記係習近平。近年中國共產黨高層人事更迭、權力轉移上已大幅制度化與透明化,但因為中共現仍堅持中國應由該黨領導,故係遭反對人士批評為「一黨專政」。 。\n\n歷史\n\n機構\n\n領導人 \n中共中央總書記:習近平 (2012年11月15號-)\n\n參考文獻\n\n外部鏈接 \n\n \n \n 中國共產黨-新華網","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.25,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.708,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%A3%8B","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"棋,又寫做碁,係到棋盤上對戰嗰遊戲,要邏輯、策略、有時憑運氣。\n\n隨機、策略類\n\n飛行棋\nRisk\n\n邏輯、策略類 \n國際象棋\n中國象棋\n圍棋\n跳棋\n\n遊戲","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.295,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.989,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%BB%91%E4%BA%BA","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"黑人係話一隻種族,哈可以代表政治、社會、文化,世界上其實冇一隻真係純正黑色嗰人,不過多數好深色膚色嗰人都叫黑人。\n\n公元十五世紀前,黑人係非洲最多嗰人種。\n\n台灣黑人代表 尹仲揚\n\n桃園高中棒球隊第七屆莊隊長是第一位黑人猴子隊長\n\n代表人物 \n\n 曼德拉:南非嗰民族英雄同到國父\n 馬丁·路德·金:美國嗰民權領袖\n 奧巴馬:首隻美國非洲裔黑人擔任第四十四任總統\n 奧尼爾:NBA嗰職業籃球員\n 米科·佐登:NBA嗰職業籃球員\n\n參考 \n\n生物學","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.019,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.62,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%95%AA%E8%8C%84","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"番茄(Solanum lycopersicum)係茄科茄屬番茄亞屬嗰多年生草本植物,哈有西紅柿嗰叫法。番茄原產於中美洲同到南美洲,而今全世界都廣泛種植番茄。\n\n番茄嗰梗話係木質嗰,但係好弱,故係要爬到別嗰植物上咁才活得正。番茄嗰葉長 10 到 25 厘米,像羽毛,一塊葉有五到九瓣,一瓣八公分長。葉邊像鋸子,梗同葉都係毛。花黃,1 - 2 厘米闊,花冠有五瓣向外。花成束生,一束有 3 到 12 朵。果係可以喫嗰,通常都係紅嗰,野生嗰一兩厘米,種嗰可以大滴子。\n\n品種 \n\n根據美國植物學家 Charles Rick 嗰分類方法,番茄屬可以分為下頭嗰九類:\n\n 普通番茄(Lycopersicon esculentum)\n 醋栗番茄(L. pimpinellifolium)\n 契斯曼尼番茄(L. cheesmanii)\n 小花番茄(L. parviflorum)\n 克梅留斯基番茄(L. chmeilewskii)\n 多毛番茄(L. hirsutum)\n 智利番茄(L. chilense)\n 秘鲁番茄(L. peruvianum)\n 潘那利番茄(L. pennellii)\n\n植物","num_words":32,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.242,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.586,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/1902%E5%B9%B4","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"發生嗰大事\n\n元月 \n 南昌、九江、袁州三隻衛,贛州、饒州、廣信、鉛山、撫州、吉安、安福、永建八隻所一下拕裁撤。\n\n二月\n\n三月\n\n四月\n\n五月\n\n六月\n\n七月\n\n八月 \n 萬花樓正式開業。\n\n九月\n\n十月\n\n十一月\n\n十二月\n\n出世\n\n過世\n\n諾貝爾獎\n\n參考\n\n注釋\n\n外部鏈接","num_words":21,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.397,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.62,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/1907%E5%B9%B4","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"發生嗰大事\n\n元月 \n 1月27號,到銅鼓營地設置銅鼓廳,拕劃到瑞州府。\n 1月27號,『瑞袁臨道』嗰道治拕改到袁州府嗰萍鄉,末後道名拕改做「瑞袁臨道」。\n\n二月\n\n三月\n\n四月\n\n五月\n\n六月\n\n七月\n\n八月\n\n九月\n\n十月\n\n十一月\n\n十二月\n\n出世 \n 邵逸夫爵士,係一位香港電影及TVB公司製作人、娛樂業大亨、慈善家(死於2014年)\n\n過世 \n 彭信威\n\n諾貝爾獎\n\n參考\n\n注釋\n\n外部鏈接","num_words":23,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.363,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.504,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/1937%E5%B9%B4","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"發生嗰大事\n\n元月\n\n二月\n\n三月\n\n四月\n\n五月\n\n六月\n\n七月 \n七月七號:七七事變。\n\n七月至八月:平津作戰。\n\n八月\n八月十三號至十一月二十六號:淞滬戰役。\n\n九月\n九月二十四號至九月二十五號:平型關戰役。\n\n十月\n\n十一月\n\n十二月\n十二月一號至十二月十三號:南京戰役。\n十二月至一九三八年二月:南京大屠殺。\n\n出世\n\n過世\n\n諾貝爾獎\n\n參考\n\n注釋\n\n外部鏈接","num_words":25,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.321,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.966,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/1938%E5%B9%B4","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"發生嗰大事\n\n元月\n\n二月\n\n三月 \n三月十七號至四月十九號:台兒莊戰役。\n\n四月\n\n五月\n\n六月\n六月十一號至十月二十五號:武漢會戰。\n\n七月\n\n八月\n\n九月\n\n十月\n\n十一月\n\n十二月\n\n出世\n\n過世\n\n諾貝爾獎\n\n參考\n\n注釋\n\n外部鏈接","num_words":21,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.369,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.474,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/1949%E5%B9%B4","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"發生嗰大事\n\n元月\n\n二月\n\n三月\n\n四月\n\n五月\n\n六月\n\n七月\n\n八月\n\n九月\n\n十月\n十月一號:中華人民共和國成立。\n\n十月二號至十月二十九號:廣東戰役。\n\n十月二十五號至十月二十七號:古寧頭戰役。\n\n十一月\n\n十二月\n十二月二號至十二月二十七號:成都戰役。\n\n出世\n\n過世\n\n諾貝爾獎\n\n參考\n\n注釋\n\n外部鏈接","num_words":23,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.325,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.877,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/1999%E5%B9%B4","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"發生嗰大事\n\n元月\n\n二月\n\n三月\n\n四月\n\n五月\n\n六月\n\n七月\n\n八月\n\n九月 \n 南昌向塘機場迎來最末一批到港旅客。\n 南昌昌北國際機場拕投入使用。\n\n十月\n\n十一月\n\n十二月\n\n出世\n\n過世\n\n諾貝爾獎\n\n參考\n\n注釋\n\n外部鏈接","num_words":21,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.378,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.468,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/2006%E5%B9%B4","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"發生嗰大事\n\n元月\n\n二月\n\n三月\n\n四月\n\n五月\n\n六月\n\n七月\n\n八月\n\n九月\n\n十月\n\n十一月\n\n十二月\n\n出世\n\n過世\n\n諾貝爾獎 \n 諾貝爾物理學獎:約翰馬瑟、喬治斯穆特 \n 諾貝爾化學獎:羅傑科恩伯格 \n 諾貝爾生理學或醫學獎:克雷格梅洛、安德魯法厄 \n 諾貝爾文學獎:奧爾汗帕穆克\n 諾貝爾和平獎:穆罕默德尤努斯、孟加拉鄉村銀行 \n 諾貝爾經濟學獎:埃德蒙費爾普斯\n\n節氣\n\n參考\n\n注釋\n\n外部鏈接","num_words":26,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.314,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.613,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%BF%8E%E6%81%A9%E9%96%80","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"迎恩門(朝鮮話:영은문,Yeong eun mun)係位到韓國首爾嗰一隻門,起先佢係用到歡迎中國皇帝派到朝鮮嗰大臣用嗰。作為冊封國,朝鮮王朝要在迎恩門迎接中國皇帝嗰使者。\n\n1895年嗰下關條約之後,李氏朝鮮脫離清朝嗰冊封體制,成立大韓帝國,迎恩門也就嗰拕剷吥嘍。仰上哈做起嘍獨立門。\n\n相關條目\n朝鮮\n大清皇帝功德碑\n太極旗\n朝貢國\n守禮門\n\n外部連結\n迎恩門\n獨立門\n\n朝鮮","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.481,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/5%E6%9C%8821%E8%99%9F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"發生嗰大事 \n1884年:美國自由女神像安裝峻工。\n\n出世\n\n過世\n\n節日鄉俗 \n世界文化多樣性促進對話和發展日(由聯合國教科文組織確立)\n\n參考\n\n注釋\n\n外部鏈接 \n\n5月21號","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.33,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.868,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/5%E6%9C%8822%E8%99%9F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"發生嗰大事 \n1960年,智利瓦爾迪維亞附近發生里氏8.9級的強烈地震,係世界史上記錄到的震級最大的地震。\n\n出世\n\n過世\n\n節日鄉俗 \n國際生物多樣性日\n也門國慶日\n\n參考\n\n注釋\n\n外部鏈接 \n\n5月22號","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.324,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.59,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/5%E6%9C%8825%E8%99%9F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"發生嗰大事 \n1966年,中國北京大學嗰教工聶元梓等7人在校內張貼文化大革命嗰首張大字報。\n1895年,臺灣民主國成立,原清朝臺灣巡撫唐景崧任總統。\n\n出世\n\n過世\n\n節日鄉俗 \n非洲解放日\n\n參考\n\n注釋\n\n外部鏈接 \n\n5月25號","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.316,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.836,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/12%E6%9C%8826%E8%99%9F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"發生嗰大事\n\n出世 \n1893年 - 毛澤東 (1976年過世)\n\n過世\n\n節日鄉俗\n\n參考 \n12月26號也就是聖誕節過後的那一天,所以叫做『禮物節』。這是因為聖誕節過後大家都會開始拆禮物;而它的英文是『Boxing Day』。\n\n注釋\n\n外部鏈接 \n\n12月26號","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.356,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.548,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%A4%A9%E5%B9%B2","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"天干係中國古時間嗰一種文字計序符號,攏共就10隻字: 甲、乙、丙、丁、戊、己、庚、辛、壬、癸,循環使用。古時間常用來命名、排序、記時等。\n\n十干表\n\n各語言嗰讀法\n\n各要素嗰關連\n\n別嗰條目 \n 地支\n 五行\n 八卦\n 生肖\n 節氣\n\n中國嗰文化\n干支","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.333,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.63,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%BA%94%E8%A1%8C","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"五行係中国古時間發端出來嗰一種自然哲学嗰思想,佢係話万物都係由火・水・木・金・土箇 5 隻元素構成。箇 5 種隻元素,佢俚又相互影響與合、係天地萬物變化嗰生滅盛衰、循環嗰根底所在。\n\n五行\n\n五行嗰關係\n\n相生 \n 木生火\n 火生土\n 土生金\n 金生水\n 水生木\n\n相剋 \n 木剋土\n 土剋水\n 水剋火\n 火剋金\n 金剋木\n\n別嗰條目 \n 地支\n 八卦\n 天干\n\n中國嗰文化","num_words":22,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.31,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.93,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%9E%8F%E9%87%91%E7%94%8C","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《鞏金甌》係中國第一隻法定嗰國歌,清·宣統三年(1911年)10月4號(武昌起義嗰頭六日)拕正式確定,佢哈拕寫到清朝憲法裡頭去嘍。\n\n作者\n\n作詞:嚴復\n\n編曲:溥侗\n\n修訂:郭曾炘\n\n歌詞\n\n外部連結 \n\nMIDI演奏版\nYouTube影音版\n\n國歌清朝","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.305,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.652,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/Portal%3A%E8%B4%9B%E8%AA%9E%E5%97%B0%E6%96%B9%E8%A8%80","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"{| cellpadding=\"0\" cellspacing=\"0\" style=\"border:0; width:100%; background:transparent; font-size:small;\" \n| colspan=\"3\" |\n\n昌都片\n南昌話\n南昌話 (南昌縣)\n新建話\n安義話\n永修話\n修水話\n德安話\n星子話\n都昌話\n湖口話\n高安話\n奉新話\n靖安話\n武寧話\n銅鼓話\n平江話\n\n宜瀏片\n宜春話\n宜春話(宜春縣)\n宜豐話\n上高話\n清江話\n樟樹話\n新淦話\n新喻話\n分宜話\n萍鄉話\n豐城話\n萬載話\n瀏陽話\n醴陵話\n上栗话\n\n吉茶片\n吉安話\n吉安話(吉安縣)\n吉水話\n峽江話\n泰和話\n永豐話\n安福話\n蓮花話\n永新話\n寧岡話\n井岡山話\n萬安話\n遂川話\n攸縣話\n茶陵話\n酃縣話\n\n撫廣片\n撫州話\n臨川話\n崇仁話\n宜黃話\n樂安話\n南城話\n黎川話\n資溪話\n金溪話\n東鄉話\n進賢話\n南豐話\n廣昌話\n建寧話\n泰寧話\n明溪話\n邵武話\n將樂話\n光澤話\n\n鷹弋片\n鷹潭話\n貴溪話\n餘江話\n萬年話\n樂平話\n景德鎮話\n餘干話\n鄱陽話\n彭澤話\n橫峰話\n弋陽話\n鉛山話\n\n大通片\n大冶話\n咸寧話\n嘉魚話\n蒲圻話\n崇陽話\n通城話\n通山話\n陽新話\n監利話\n臨湘話\n嶽陽話\n華容話\n\n懷嶽片\n懷寧話\n嶽西話\n潛山話\n太湖話\n望江話\n宿松話\n東至話\n石台話\n貴池話\n\n耒資片\n耒陽話\n常寧話\n安仁話\n永興話\n資興話\n\n洞綏片\n洞口話\n綏寧話\n隆回話\n\n參考文獻\n謝留文 《贛語的分區》(北京)\n陳昌儀 《贛方言概要》(南昌)江西教育出版社\n李如龍 《客贛方言調查報告》廈門大學出版社\n\n主題條目","num_words":132,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.287,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.868,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%98%9F%E5%AD%90%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"星子話係贛語嗰一隻方言,話佢嗰人主要住到星子。\n\n分類\n\n分布\n\n音韻\n\n輔音\n\n韻母\n\n聲調\n33、24、31、55、214、11、35\n\n詞彙\n\n星子银为自己身为中国银感到骄傲。星星之虎,可以条言!\n\n別嗰條目\n贛語\n昌都片\n普通话:你好,吃饭了么?有空过来我家玩\n星子话:倷好,喫饭没?有空到吾俚来耍的\n\n普通话:你冷吗?冷到是不冷,就是有些发抖!\n星子话:倷冷呗?冷倒是不冷,就是有糸的揌震咯!\n\n參考資料\n《客贛方言比較研究》,劉綸鑫,中國社會科學出版社,2000年,ISBN 7500427166\n\n贛語嗰方言","num_words":19,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.356,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.939,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%83%BD%E6%98%8C%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"都昌話係贛語嗰一隻方言,話佢嗰人主要住到都昌。\n\n分類\n\n分布\n\n音韻\n\n輔音\n\n韻母\n\n聲調\n陰平44高貪穿兄輕燈康聲鄉\n陽平35窮娘皇淩城貧嫌年盤\n上聲452古卵感碗展草嫂討委\n陰去425蓋吊叫獸豹告笑晝夠\n陽去313共校轎厚漏丈上亮像\n陰入Ⅰ45急月滅答鴨法虱列吸\n陰入Ⅱ43曲拍劈吃魄雀薄冊克\n陽入33六獲熟敵拔奪別蔑絕\n\n詞彙\n\n歷史\n\n別嗰條目\n贛語\n昌都片\n\n參考資料\n《客贛方言比較研究》,劉綸鑫,中國社會科學出版社,2000年,ISBN 7500427166\n\n贛語嗰方言","num_words":23,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.318,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.886,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%8A%E9%AB%98%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"上高話係贛語嗰一隻方言,話佢嗰人主要住到上高。\n\n分類\n\n城里话\n泗溪话\n墨山话\n\n分布\n\n音韻\n\n輔音\n\n韻母\n\n聲調\n\n詞彙\n\n歷史\n\n別嗰條目\n贛語\n宜瀏片\n\n參考資料\n《客贛方言比較研究》,劉綸鑫,中國社會科學出版社,2000年,ISBN 7500427166\n\n贛語嗰方言","num_words":18,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.39,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.96,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%94%B2","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"甲係天干嗰頭位。佢到方向上係指東方,五行裡頭歸木,陰陽學裡頭就係陽。\n\n天干哈表示得正植物嗰生長週期,甲係話殼嗰種子。\n\n甲到排名裡頭通常係話第一名,哈有分類嗰用法,像甲類、甲種等,不一定光係排名用嗰。\n\n含甲嗰干支\n甲子\n甲戌\n甲申\n甲午\n甲辰\n甲寅\n\n干01","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.229,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.529,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B9%99","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"乙係天干裡頭嗰次位。佢到方向上指東方,五行裡頭歸木,陰陽學裡頭係陰。\n\n天干哈表示得正植物嗰生長週期,乙係話幼苗或出芽。\n\n乙到排名裡頭通常係指第二位,哈有分類嗰用法,像乙類、乙種等,不光係排名用。\n\n含乙嗰干支\n乙丑\n乙亥\n乙酉\n乙未\n乙巳\n乙卯\n\n干02","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.458,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%99","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"丙係天干裡頭嗰第三位。佢到方向上係南方,五行裡頭歸火,陰陽學裡頭係陽。\n\n天干表示得正植物嗰生長週期,丙係內部嗰火拿生命嗰能量拿到植物嗰時期。\n\n丙到排名裡頭裡通常係指第三位,哈有分類嗰用法,像丙類、丙種等,不光係排名用,但咁嗰用法要少於甲、乙。\n\n含丙嗰干支\n丙寅\n丙子\n丙戌\n丙申\n丙午\n丙辰\n干03","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.539,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%81","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"丁係天干裡頭嗰第四位。佢到方向上係南方,五行裡頭歸火,陰陽學上係陰。\n\n天干表示得正植物嗰生長週期,丁係話植物不再係幼芽而開始成形嗰時期。\n\n丁到排名上通常係指第四位,部份學堂嗰成績以甲乙丙丁評定,丁係最瑣嗰等級。\n\n含丁嗰干支\n丁卯\n丁丑\n丁亥\n丁酉\n丁未\n丁巳\n\n干04","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.744,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%88%8A","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"戊係天干裡頭嗰第五位。佢到方向上係指中央,五行裡頭歸土,陰陽學上係陽。\n\n天干表示得正植物嗰生長週期,戊係指植物茂盛嗰時期。\n\n戊到排名上通常係指第五位。\n\n含戊嗰干支\n戊辰\n戊寅\n戊子\n戊戌\n戊申\n戊午\n\n干05","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.816,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B7%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"己係天干裡頭嗰第六位。佢到方向上係指中央,五行裡頭歸土,陰陽學上係陰。\n\n天干表示得正植物嗰生長週期,己係話新生命嗰開始之象,即植物開始結果。\n\n己到排名上係指第六位。\n\n含己嗰干支\n己巳\n己卯\n己丑\n己亥\n己酉\n己未\n\n干06","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.237,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.729,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%BA%9A","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"庚係天干裡頭嗰第七位。佢到方向上係指西方,五行裡頭歸金,陰陽學上係陽。\n\n天干表示得正植物嗰生長週期,庚指話果實形成。\n\n庚到排名上通常係指第七位。\n\n含庚嗰干支\n庚午\n庚辰\n庚寅\n庚子\n庚戌\n庚申\n\n干07","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.25,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.455,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%BE%9B","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"辛係天干裡頭嗰第八位。佢到方向上係指西方,五行裡頭歸金,陰陽學上係陰。\n\n天干表示得正植物嗰生長週期,辛指話植物枯萎,但同時間新一代嗰種子開始散播嗰時期。\n\n辛到排名上通常係指第八位。\n\n含辛嗰干支\n辛未\n辛巳\n辛卯\n辛丑\n辛亥\n辛酉\n\n干08","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.575,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%A3%AC","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"壬係天干裡頭嗰第九位。佢到方向上係指北方,五行裡頭歸水,陰陽學上係陽。\n\n天干表示得正植物嗰生長週期,壬係話種子拕散播到地底下,新嗰生命開始孕育嗰時期。\n\n壬到排名上通常係指第九位。\n\n含壬嗰干支\n壬申\n壬午\n壬辰\n壬寅\n壬子\n壬戌\n\n干09","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.634,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%99%B8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"癸係天干裡頭嗰第十位。佢到方向上係指北方,五行裡頭歸水,陰陽學上係[陰]]。\n\n天干表示得正植物嗰生長週期,癸係指種子埋到泥裡頭,拕澆種嗰時期。\n\n癸到排名上通常係指第十位。\n\n含癸嗰干支\n癸酉\n癸未\n癸巳\n癸卯\n癸丑\n癸亥\n\n干10","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.659,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%8A","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"上係下嗰相反。\n\n唐字\n甲骨文上係一開口向上嗰弧,加一短橫表示「上」嗰意思。末後方便刻字,拿橫變長橫畫。上哈認為係上帝或者皇帝,係殷人嗰神明。\n\n部首\n《說文解字》上字係部首,凡係同上形義相近都歸入「上部」。《康熙字典》就歸佢到「一部」。\n\n音\n時亮切,去,漾韻,襌。陽部。\n升上嗰意思,讀時掌切,上,養韻,襌。陽部。\n\n注\n\n方向","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.355,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.482,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%8B","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"下就係豚(),同上相反。\n\n唐字\n甲骨文下字係一隻向下開口弧,下首加一橫。殷人下字可以表示地祉百神。\n\n部首\n《說文解字》歸佢到「上部」。《康熙字典》就歸佢入「一部」。\n\n音\n胡雅切,上,馬韻,匣。魚部。\n降下嗰意思,讀胡駕切,去,禡韻,匣。魚部。\n\n注\n\n方向","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.366,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.637,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%97%E6%98%8C%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南昌話係贛語嗰一隻方言,話佢嗰人依话居到南昌。\n\n【恰噶】南昌話嗰普通話音譯,本當寫作『喫價』。舊社會嗰時候,人們嗰衣裳袖子又大又莽,商人兩兩拿手互相伸進去,賣方做手勢(價錢),買方摸佢嗰手來商討。要係談妥了,就係“喫到了價”,箇就係“喫價”,後來引申出了類似高端大氣上檔次嗰意思。\n\n分類\n\n分布\n\n音韻\n\n輔音\n\n韻母\n\n聲調\n\n詞彙\n\n歷史\n\n別嗰條目\n贛語\n昌都片\n\n參考資料\n《客贛方言比較研究》,劉綸鑫,中國社會科學出版社,2000年,ISBN 7500427166\n\n贛語嗰方言南昌話","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.285,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.834,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%BD%AD%E6%BE%A4%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"彭澤話係贛語嗰一隻方言,話佢嗰人主要住到彭澤。\n\n分類\n\n分布\n\n音韻\n\n輔音\n\n韻母\n\n聲調\n\n詞彙\n\n歷史\n\n別嗰條目\n贛語\n鷹弋片\n\n參考資料\n《客贛方言比較研究》,劉綸鑫,中國社會科學出版社,2000年,ISBN 7500427166\n\n贛語嗰方言","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.383,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.889,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%90%8D%E9%84%89%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"萍鄉話係贛語嗰一隻方言,話佢嗰人主要住到萍鄉。\n\n分類\n\n分布\n\n音韻\n\n輔音\n\n韻母\n\n聲調\n13、44、35、11\n\n詞彙\n\n要侯下杂个够.\n\n范例\n\n倷今日吃了饭冇? Hên jiábu qiálêê fǎn mǎo.\n栾心痛! Lonhsin tên!\n莫犯了癌症。 Mo fǎnlêê ngai.\n江西老表,看这边 Jiónhsi làobiào kǒn góibian.\n泽哥话要倷去搞点几事。 Tsêgo wǎ yǎo hên qiêzǔ dijee sêê.\n\n別嗰條目\n贛語\n宜瀏片\n\n參考資料\n《客贛方言比較研究》,劉綸鑫,中國社會科學出版社,2000年,ISBN 7500427166\n\n贛語嗰方言","num_words":42,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.326,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.354,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B0%B8%E6%96%B0%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"永新話係贛語嗰一種方言,屬於贛語吉茶片永新小片。話佢嗰人主要住來永新、井岡山北、蓮花南哋道,超過60萬人話永新話。\n\n分類同分佈\n永新話,主要分佈來江西吉安嗰永新縣,又分四乡方言。縣城去禾川鎮,話事同東鄉人參唔多。\n\n西鄉發音各隻調,有撻长音嗰特色。龍門鎮、台嶺鎮去澧田鎮隔壁。沙市鎮同龍田等地又係各隻音。到哩文竹,烏石山哋道,靠近蓮花縣,又冇一樣形。\n\n南鄉嗰音調蠻多,因永新南鄉狹長,各處方言同西鄉、東鄉又有區別。\n\n北鄉,其蘆溪鄉,象形鄉突出。蓮塘鄉同龍門鎮接壤處,有像西鄉話事風格。\n\n永新話來吉安地區屬於一種比較難懂嗰方言。因永新人分佈來吉安地區各道,也慢慢有更多嗰語言交流。\n\n音韻\n\n輔音\n\n韻母\n\n聲調\n\n詞彙\n\n歷史\n\n別嗰條目\n贛語\n吉茶片\n\n參考資料\n《客贛方言比較研究》,劉綸鑫,中國社會科學出版社,2000年,ISBN 7500427166\n\n贛語嗰方言","num_words":19,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.791,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%92%AB%E5%B7%9E%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"撫州話係贛語嗰一隻方言,話佢嗰人主要住到撫州。各縣市嗰撫州話嗰入聲韻尾要好過別地嗰贛語方言。\n\n分類\n\n分布\n\n音韻\n\n輔音\n\n韻母\n\n聲調\n\n詞彙\n\n歷史\n\n別嗰條目\n贛語\n撫廣片\n\n參考資料\n《贛方言概要》,陳昌儀,江西教育出版社\n\n贛語嗰方言","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.266,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.888,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B9%B3%E6%B1%9F%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"平江話係贛語嗰一隻方言,話佢嗰人主要住到湖南嗰平江縣。\n(以下嗰内容均係平江话嗰读音,其他嗰非平江人有嗰可能看吥懂)\n\n分類同噠分佈\n平江嗰话係属赣语昌靖片嗰南昌小片,可分为3隻小小片:\n 城关片(标准嗰音)\n分布咯城关、三阳、安定、嘉义、钟洞、梅仙咦6隻区同哒瓮江区嗰瓮江、双江、河东、谈岑区嗰西江、谈胥、张市咦6隻乡,使用唉嗰面积同哒人口占嗰係50%嗰强;\n 西乡片 \n受长沙话嗰影响较大,分布咯原栗山区同哒瓮江区嗰浯口镇同哒三联乡,使用唉咯面积同人口隻占嗰係15%;\n 东北乡片 \n分布咯长寿同哒金龙、还有虹桥同哒南江咦4隻区,使用嗰面积同哒人口隻占嗰係30%,内部可分嗰係长寿-金龙、虹桥-南江咦两嗰小片。\n\n特色嗰音同哒词汇\n哦——我\n嗯——你\n誒——他\/她\/它\/冇指定嗰人\n複數形式係咯人稱代詞嗰後面加嗰『哩』或係『付』\n\n夹五夹六——多管闲事\n屎马臭场——乱七八糟\n平往三四——往常\n东箍儡圆——完完整整\n不钟不罄——不伦不类\n莲花活现——说得很象\n\n音韻\n\n輔音\n\n韻母\n\n聲調\n44、12、313、21、33、53、4\n\n歷史\n\n別嗰條目\n贛語\n昌都片\n\n參考嗰資料\n\n贛語嗰方言","num_words":31,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.274,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.76,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%8C%B6%E9%99%B5%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"茶陵話係贛語嗰一隻方言,話佢嗰人主要住到湖南嗰茶陵。\n\n分類\n茶陵地处湘赣边界, 两省人员来往十分频繁,加上历史上大量客家人迁入境内,赣方言、湘方言、客家方言及茶陵当地土话相互融合,产生了具有多种方言特点的茶陵话,这些特点尤其在音系及名词词缀与形容词的变化方式等方面表现的更加明显,,但茶陵话受赣语影响很大,具有明显的赣语特征,以至在汉语方言研究里面,一般把茶陵话划分于赣方言区,属赣语吉茶片永新小片。\n\n分布\n茶陵大部区域包括县城、下东、洣江、严塘、思聪、腰陂、舲舫、马江、浣溪、湖口、枣市、界首等乡镇通行茶陵话。\n\n音韻\n\n輔音\n\n韻母\n\n聲調\n45、24、31、325、33\n\n詞彙\n\n歷史\n\n別嗰條目\n贛語\n吉茶片\n\n參考資料\n\n贛語嗰方言","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.879,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B6%BD%E8%A5%BF%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"嶽西話係贛語嗰一隻方言,話佢嗰人主要住到安徽嗰嶽西。\n\n分類\n\n分布\n\n音韻\n\n輔音\n聲母25個(包括零聲母[Ø])\n\n韻母\n韻母44個(包括自成音節嗰[])\n\n聲調\n三、聲調6個,輕聲在外:\n\n詞彙\n\n歷史\n\n別嗰條目\n贛語\n懷嶽片\n\n參考資料\n《安徽省誌·方言誌》安徽省地方誌編纂委員會 方誌出版社 1997 ISBN 7801221311\n\n贛語嗰方言","num_words":20,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.38,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.95,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%A4%AA%E6%B9%96%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"太湖話係贛語嗰一隻方言,話佢嗰人主要住到安徽嗰太湖。\n\n分類\n\n分布\n\n音韻\n\n輔音\n\n韻母\n\n聲調\n\n詞彙\n\n歷史\n\n別嗰條目\n贛語\n懷嶽片\n\n參考資料\n《安徽省誌·方言誌》安徽省地方誌編纂委員會 方誌出版社 1997 ISBN 7801221311\n\n贛語嗰方言","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.368,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.806,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%BF%E6%9D%BE%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宿松話係贛語嗰一隻方言,話佢嗰人主要住到安徽嗰宿松。\n\n分類\n\n分布\n\n音韻\n\n輔音\n聲母24個(包括零聲母[Ø])\n\n韻母\n韻母48個(包括聲化韻在內)\n\n聲調\n聲調6個輕聲在外:\n\n詞彙\n\n歷史\n\n別嗰條目\n贛語\n懷嶽片\n\n參考資料\n《安徽省誌·方言誌》安徽省地方誌編纂委員會 方誌出版社 1997 ISBN 7801221311\n\n贛語嗰方言","num_words":20,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.368,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.902,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9D%B1%E8%87%B3%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"東至話係贛語嗰一隻方言,話佢嗰人主要住到安徽嗰東至。\n\n分類\n\n分布\n\n音韻\n\n輔音\n\n韻母\n\n聲調\n\n詞彙\n\n歷史\n\n別嗰條目\n贛語\n懷嶽片\n\n參考資料\n《安徽省誌·方言誌》安徽省地方誌編纂委員會 方誌出版社 1997 ISBN 7801221311\n\n贛語嗰方言","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.368,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.834,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%A4%A7%E5%86%B6%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"大冶話係贛語嗰一隻方言,話佢嗰人主要住到湖北嗰大冶。\n\n分類\n大冶話大體上可定為係贛語方言嗰一種,屬於贛語大通片。\n\n分布\n把大冶話作爲母語嗰人分布在湖北省東南地區,主要通行在湖北省嗰大冶市、鄂州市梁子湖區跟鄂州市鄂城區嗰汀祖、碧石渡、花湖等鄉鎮、武漢市江夏南部幾個鄉鎮。還有黃石鐵山區本地原住民也通行大冶話。大冶話使用人數約150萬人。\n\n音韻\n\n輔音\n聲母20個(包括零聲母[Ø])\n\n韻母\n韻母43個(包括自成音節嗰[m][n])\n\n聲調\n城關話嗰聲調5個\n\n詞彙\n\n歷史\n該地區位于湖北省東南部、長江中遊南岸。唐屬江南西道,五代十國屬南唐,係南方地區著名嗰“魚米之鄉”。\n湖北省有“千湖之省”嗰美譽,而鄂東南地區就占了將近湖北湖泊總數嗰三分之二,這裏山清水秀,風光迤逦,因此也被外界譽爲“鄂江南”。\n唐代天佑二年(公元905年),楊吳在今銅綠山至棲儒橋壹帶設大型采礦冶煉機構“青山場院”。\n宋代乾德五年(967年),南唐升青山場院,並劃武昌三鄉跟佢合並建縣,取“大興爐冶”嗰意,定名“大冶”。\n宋初(977年)以陽新爲中心置永興軍,次年改興國軍,轄興國(即陽新)、大冶、通山三縣,其後三百多年壹直隸屬江西,元代至元三十年(1293年)始還湖廣。\n湖北東南八縣市嗰方言素以繁雜著稱。江西移民大量遷入,並與當地居民互動,讓這些地方嗰方言帶有贛語和湘語嗰特點,同時又受到鄰近官話嗰影響。\n總體來看,還是比較接近贛語。趙元任等人編纂嗰《湖北方言調查報告》把鄂東南單獨劃爲第三區,並指出:“第三區方言最特別,內部也最複雜,地域占東南壹小角,大致可以歸入贛語系統裏。”\n\n別嗰條目\n贛語\n大通片\n\n參考資料\n《湖北方言調查報告》國立中央研究院歷史語言研究所專刊 商務印書館 1948年\n\n贛語嗰方言","num_words":29,"character_repetition_ratio":0.003,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.922,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%92%B8%E5%AF%A7%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"咸寧話係贛語嗰一隻方言,話佢嗰人主要住到湖北嗰咸寧。\n\n分類\n\n分布\n\n音韻\n\n輔音\n\n韻母\n\n聲調\n\n詞彙\n\n歷史\n\n別嗰條目\n贛語\n大通片\n\n參考資料\n《湖北方言調查報告》國立中央研究院歷史語言研究所專刊 商務印書館 1948年\n\n贛語嗰方言","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.293,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.778,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%92%B2%E5%9C%BB%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"蒲圻話係贛語嗰一隻方言,話佢嗰人主要住到湖北嗰蒲圻(赤壁)。\n\n分類\n\n分布\n\n音韻\n\n輔音\n\n韻母\n\n聲調\n\n詞彙\n\n歷史\n\n別嗰條目\n贛語\n大通片\n\n參考資料\n《湖北方言調查報告》國立中央研究院歷史語言研究所專刊 商務印書館 1948年\n\n贛語嗰方言","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.299,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.888,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B4%87%E9%99%BD%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"崇陽話係贛語嗰一隻方言,話佢嗰人主要住到湖北嗰崇陽。\n\n分類\n\n分布\n\n音韻\n\n輔音\n\n韻母\n\n聲調\n\n詞彙\n\n歷史\n\n別嗰條目\n贛語\n大通片\n\n參考資料\n《湖北方言調查報告》國立中央研究院歷史語言研究所專刊 商務印書館 1948年\n\n贛語嗰方言","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.293,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.749,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%80%9A%E5%9F%8E%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"通城話係贛語嗰一隻方言,話佢嗰人主要住到湖北嗰通城。\n\n分類\n\n分布\n\n音韻\n\n輔音\n\n韻母\n\n聲調\n\n詞彙\n\n歷史\n\n別嗰條目\n贛語\n大通片\n\n參考資料\n《湖北方言調查報告》國立中央研究院歷史語言研究所專刊 商務印書館 1948年\n\n贛語嗰方言","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.293,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.793,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%80%9A%E5%B1%B1%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"通山話係贛語嗰一隻方言,話佢嗰人主要住到湖北嗰通山。\n\n分類\n\n分布\n\n音韻\n\n輔音\n\n韻母\n\n聲調\n\n詞彙\n\n歷史\n\n別嗰條目\n贛語\n大通片\n\n參考資料\n《湖北方言調查報告》國立中央研究院歷史語言研究所專刊 商務印書館 1948年\n\n贛語嗰方言","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.293,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.72,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%99%BD%E6%96%B0%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"陽新話係贛語嗰一隻方言,話佢嗰人主要住到湖北嗰陽新。\n\n分類\n\n分布\n\n音韻\n\n輔音\n\n韻母\n\n聲調\n\n詞彙\n\n歷史\n\n別嗰條目\n贛語\n大通片\n\n參考資料\n《湖北方言調查報告》國立中央研究院歷史語言研究所專刊 商務印書館 1948年\n\n贛語嗰方言","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.293,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.764,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%9B%A3%E5%88%A9%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"監利話係贛語嗰一隻方言,話佢嗰人主要住到湖北嗰監利。\n\n分類\n\n分布\n\n音韻\n\n輔音\n\n韻母\n\n聲調\n45、213、21、24、33、25\n\n詞彙\n\n歷史\n\n別嗰條目\n贛語\n大通片\n\n參考資料\n《湖北方言調查報告》國立中央研究院歷史語言研究所專刊 商務印書館 1948年\n\n贛語嗰方言","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.387,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.802,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%85%83%E7%B8%A3%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"酃縣話係贛語嗰一隻方言,話佢嗰人主要住到湖南嗰酃縣。\n\n分類\n\n分布\n\n音韻\n\n輔音\n\n韻母\n\n聲調\n\n詞彙\n\n歷史\n\n別嗰條目\n贛語\n吉茶片\n\n參考資料\n\n贛語嗰方言","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.321,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.65,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AD%94%E6%96%AF%E7%A7%91%E6%B2%83%E6%8B%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"(波蘭語 : Końskowola, 國際音標 : [kɔɲskɔ'vɔla]) 是 波蘭 東南方向嗰 一隻 村子,在 库鲁夫卡河 (Kurówka) 普拉维 (Puławy) 同到 库鲁夫市 (Kurów) 中間。 是 卢布林行政區的 首府,有 2,188 隻人。\n\n波蘭","num_words":22,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.358,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.966,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%A5%A7%E5%85%8B%E8%98%AD%E6%96%87%E7%90%86%E5%AD%B8%E6%A0%A1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"奧克蘭文理學校 ,係在新西蘭奧克蘭嗰一隻男校中學。佢教導從九年級至十三年級,學校也包含許多有限數量嗰宿舍,讓學生能到邊上嗰一座樓裡住學。奧克蘭文理學校在新西蘭算係最大嗰學校之一哩。學校由1868年嗰奧克蘭撥款法成立嗰,但學校嗰憲章賦予係由格雷爵士 (新西蘭最早嗰官員之一)嗰信託於1850年時定下嗰。\n\n知名校友 \n 拉塞尔·克罗\n 艾德蒙·希拉里\n\n外部連結 \n 學校官方網站\n 上定期更新嗰校園網\n\n教育","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.937,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%A0%85%E5%B0%BC%E5%9C%B0%E5%9F%8E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"堅尼地城(以前寫堅彌地城,英文:Kennedy Town),係香港島西環最西面隻地方,行政上係歸中西區。\n\n堅尼地城因為喺維多利亞城四環九約嗰西環裏面,所以亦都係維城一部份。命名以英王預準嗰第7任香港總督──堅尼地(Sir Arthur Edward Kennedy)。\n\n交通\n嗰區因為響市區邊邊,所以有電車同埋好多條巴士綫嘅總站,亦都有唔少小巴去九龍同埋港島其他地方。雖然嗰度啲車開得都算幾密,但係佢人口密度都算高,喺繁忙時間搭車可能都會有啲難、有啲慢。\n\n政府嘅行政會議喺2005年6月通過地鐵開始規劃起西港島綫,條綫由上環向西伸延,經西營盤同大學去到堅尼地城,地鐵預計哩條綫會喺2011年完工,到時由堅尼地城去銅鑼灣大概要12分鐘。\n\n參考\n\n \n\n \n香港地方","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%A2%E3%80%81%E8%B4%9B%E3%80%81%E9%80%9A%E6%B3%B0%E6%96%B9%E8%A8%80%E6%BA%90%E6%96%BC%E5%8D%97%E6%9C%9D%E9%80%9A%E8%AA%9E%E8%AA%AA","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"客、贛、通泰方言源於南朝通語說係語言學家魯國堯提出嗰一隻語言學假設。箇隻理論認為而今嗰客家話、贛語同到江淮官話嗰通泰方言攏共係源自南北朝末期以「建康話」為標準嗰「南朝通語」。\n\n魯國堯嗰論據,係先肯定客語、贛語關係密切而且同源起,接到指出先頭二者同到江淮官話嗰通泰片也屬同源。佢嗰理由係:①三者都保留入聲,陽入調要高過陰入調嗰調值(南昌例外)。②古漢語嗰全濁聲母,三者冇管平仄一律讀送氣清音。末後,作者聯繫史籍認為客、贛、通泰方言就係公元四世紀中原移民南下,佢俚嗰語言進逼吳、閩語嗰結果。\n\n别嗰條目\n\n中古漢語\n五胡亂華\n客家話\n贛語\n江淮官話\n\n參考資料\n\n《魯國堯語言學論文集·客、贛、通泰方言源於南朝通語說》,123~135頁,魯國堯,江蘇教育出版社,2003年,ISBN 7534354994 \n\n客家話\n贛語","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.615,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B4%9B%E5%8A%87","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"贛劇係江西嗰主要劇種。《珍珠記》、《張三借靴》係贛劇弋陽腔嗰代表性劇目。《還魂記》係由湯顯祖同名原著改譯。贛劇皮黃腔嗰《雪夜訪普》,同到高腔嗰《江邊會友》、《送衣哭城》攏共係蠻少見嗰古老劇目。\n\n經典劇目\n\n弋陽腔\n「十八本」:\n\n《青梅會》、《古城會》、《風波亭》、《定天山》、《金貂記》、《龍鳳劍》、《珍珠記》、《賣水記》、《長城記》、《八義記》、《十義記》、《鸚鵡記》、《清鳳亭》、《洛陽橋》、《三元記》、《白蛇記》、《搖錢樹》、《烏盆記》\n\n青陽腔\n《吐絨記》、《百花記》、《三跳澗》、《香球記》、《雙杯記》、《五桂記》等\n\n亂彈\n\n二凡戲\n《三官堂》、《四國齊》、《禹門關》等\n\n西皮戲\n《祭風台》、《花田錯》、《蘆花河》等\n\n西皮二凡戲\n《二皇圖》、《藍田帶》、《龍鳳閣》等\n\n二凡撥子戲\n《萬里侯》、《打金冠》等\n\n著名演員\n嚴有源、楊桂仙、潘鳳霞、段日麗、卓福生、陳桂英、祝月仙、胡瑞華、童慶初、肖桂香、萬良福、塗玲慧、陳俐等。\n\n參考資料\n《中國地方戲曲集成·江西卷》,中國戲劇出版社,1962年\n\n江西嗰文化","num_words":21,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.377,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.954,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B4%9B%E8%AA%9E%E6%8B%BC%E9%9F%B3","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"贛語拼音係劉鎮發研究出來嗰一套拼音方案,先頭適用於客家話,末後改過嘍,又應用於贛語。\n\n聲母\n\n韻母\n\n韻尾\n\n參見\n 贛語白話字\n 贛語\n\n外部鏈接 \nPinfa romanization system\n\n贛語","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.236,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.623,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B4%9B%E8%AA%9E%E4%B8%AD%E5%97%B0%E5%8F%A4%E5%90%B3%E8%AA%9E%E8%A9%9E%E4%B8%80%E8%A6%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"煠,《廣韻·洽韻》:「煠,湯渫。」\n\n𤘅,《集韻》平聲麻韻牛加切:「𤘅,吳人謂赤子曰孲𤘅。」\n\n渠,《集韻》平聲魚韻求於切:「𠍲,吳人呼彼稱,通作渠。」\n\n𢱑,《集韻》上聲馬韻烏瓦切:「𢱑,吳俗謂手爬物曰𢱑。」《廣韻》:「攨,吳人云牽亦為攨。」\n\n薸,《爾雅·釋草》:「萍,蓱。」郭璞注:「水中浮萍,江東謂之薸。薸音瓢。」\n\n别嗰條目\n贛語\n贛語嗰歷史\n贛語中嗰古百越語詞一覽\n贛語中嗰古楚語詞一覽\n\n參考來源\n《贛語聲母的歷史層次研究》,萬波,香港中文大學博士論文\n《福建方言》,李如龍\n\n贛語","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.351,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.774,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B4%9B%E8%AA%9E%E4%B8%AD%E5%97%B0%E5%8F%A4%E6%A5%9A%E8%AA%9E%E8%A9%9E%E4%B8%80%E8%A6%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"崽,《方言》卷十:「崽者,子也,湘沅之會,凡言子者謂之崽。」\n\n軚,《方言》卷九:「輪,漢楚之間謂之軚。」郭璞注音做「大」。\n\n嬉、愓,《方言》卷十:「媱、愓,遊也。江沅之間謂戲做媱,或謂之愓,或謂之嬉。」\n\n菢,《方言》卷二:「抱嬎,耦也。荊吳江湖之間抱、嬎,宋穎之間或曰嬎。」《廣韻》去聲號韻薄報切作菢:「菢,鳥孵卵。」\n\n蘿,《方言》卷五:「箕,陳魏宋楚之間謂之蘿。」\n\n揞,《方言》卷五:「揞、揜、錯、摩,藏也。荊楚曰揞。」《廣韻》作烏感切和烏含切兩音。\n\n雁鵝,《方言》卷八:「鴈,南楚之外謂之鵝。」\n\n曉,《方言》卷一:「黨,曉,哲,知也。楚謂之黨,或曰曉。」\n\n拌,《方言》卷十:「楚人凡揮棄物,謂之拌。」《廣韻》平聲恒韻普官切:「拌,棄也。俗作拚。」\n\n摣,《方言》卷十:「抯、摣,取也。南楚之間凡取物溝泥中謂之抯,或謂之摣。」\n\n簍,《方言》卷十三:「𥱿小者,南楚謂之簍。」\n\n撏,《方言》卷一:「撏、攓、摭、挻,取也。南楚曰攓,陳宋之間曰摭,魏魯揚徐荊衡之郊曰撏。」《集韻》注做「徐廉切」。\n\n夥,《史記·陳涉世家》記載陳涉做王之後,他的鄉人來看他,『入宮,見殿屋帷帳,客曰:「夥頤,涉之做王沈沈者」,楚人謂多做夥,故天下傳之。』《方言》卷一:「凡物盛多謂之寇……楚魏之際曰夥。」《廣韻》:「夥,胡火切,楚人云多也。」\n\n筲,《方言》卷十三:「簇,南楚謂之筲。」\n\n箬,《說文·竹部》:「箬,楚謂竹皮曰箬。」《玉篇·竹部》:「箬,竹大葉。」\n\n柿,《說文·木部》:「柿,削木朴也。從木,市聲。陳楚謂櫝做柿。」《廣韻》去聲廢韻芳廢切:「柿,斫木札也。」\n\n此處讀若重唇是古音的保留。\n\n睇,《說文·目部》:「睇,目小視也。南楚謂眄曰睇。」\n\n潭,《楚辭·釋水》:「長瀨湍流,泝江潭兮。」《一切經音義》卷三十六:「潭,閑也。南楚之人謂深水曰潭。」\n\n倢,《方言》卷一:「虔、懁,慧也。秦謂之謾,晉謂之貍,宋楚之間謂之倢。」\n\n摸,《方言》卷一:「張小使大謂之廓,陳楚之間謂之摸。」\n\n誺,《方言》卷十:「誺,不知也。沅澧之間,凡相問而不知答曰誺。」\n\n㧾,《方言》卷十:「南楚凡相推搏曰㧙,或曰㧾。」《集韻》:「㧾,楚謂擊做㧾。」\n\n僄,《方言》卷十:「𠆩、僄,輕也。楚凡相輕薄謂之相𠆩或謂之僄也。」《說文》:「輕也。」\n\n謰謱,《方言》卷十:「㘓哰……南楚曰謰謱。」戴震疏證引《說文》:「多言也。」又引《廣韻》:「嗹嘍,言語繁絮貌。」\n\n杜狗,《方言》卷十一:「螻蛄……南楚謂之杜狗。」\n\n別嗰條目\n楚國\n贛語嗰歷史\n贛語中嗰古百越語詞一覽\n贛語中嗰古吳語詞一覽\n\n參考來源\n《贛語聲母的歷史層次研究》,萬波,香港中文大學博士論文\n《福建方言》,李如龍\n\n贛語","num_words":35,"character_repetition_ratio":0.002,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.371,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.892,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%97%E6%98%8C%E8%A9%B1%E5%97%B0%E5%90%8C%E9%9F%B3%E5%AD%97%E8%A1%A8%EF%BC%88%E9%82%8A%E9%BC%BB%E9%9F%BB%EF%BC%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南昌話嗰同音字表係話南昌話中全部同音字匯攏嗰一隻表格。\n\n箇隻表格以邊鼻韻為歸類。\n\nm\n\n姆\n\nn\n\n爾\n\nng\n\n五\n\n蕹\n\n參考資料\n《南昌方言同音字彙》,熊正輝,《方言》1989年第3期\n\n同音字表贛語南昌話","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.324,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.86,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E6%98%8E%E4%BB%A3%E8%97%A9%E7%8E%8B%E4%B8%96%E7%B3%BB%E4%B8%80%E8%A6%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"明代江西攏共有「三大藩」,佢俚係寧藩王系、淮藩王系同到益藩王系。三大藩王由明朝皇帝分封到江西嗰,一來佢俚能「夾輔皇室」,二哈能監督地方官吏同到當地人民,以防發生叛亂爭鬥。\n\n寧藩王系\n封王:朱權\n封地:南昌\n封號:寧王\n時間:洪武二十四年(1391年)\n世系:寧獻王朱權——(寧惠王朱磐烒)——寧靖王朱奠培——寧康王朱覲鈞——朱宸濠\n\n淮藩王系\n封王:朱瞻墺\n封地:鄱陽\n封號:淮王\n時間:永樂二十二年(1424年)\n世系:淮靖王朱瞻墺——淮康王朱祁銓——(淮安王朱見濂)——淮定王朱佑棨——淮莊王朱祐楑——淮憲王朱厚燽——淮恭王朱載坮——淮順王朱載堅——淮王朱翊鉅——淮王朱常清\n\n益藩王系\n封王:朱祐檳\n封地:南城\n封號:益王\n時間:成化二十三年(1487年)\n世系:益端王朱祐檳——益莊王朱厚燁——益恭王朱厚炫——(益昭王朱載增)——益宣王朱翊鈏——益敬王朱常——益定王朱由木——益末王朱慈炱\n\n荊藩王\n封王:朱瞻堈\n封地:南城\n封號:荊王\n時間:永樂二十二年(1424年)~正統十年(1445年)\n\n王府官制\n左、右長史:掌控王府政令\n審理所:正、副審理,掌管斷案刑獄\n典膳所:正、副典膳,掌管祭祀賓客膳饈\n奉祠所:正、副奉祠,掌管祭祀樂舞\n典寶所:正、副典寶,掌管王寶符牌\n紀善所:正、副紀善,掌管諷導禮法\n良醫所:正、副良醫,掌管醫療\n典儀所:正、副典儀,掌管儀式\n工正所:正、副工正,掌管繕造修葺宮室\n伴讀:侍從起居,陳設經史\n教授:德義迪王,校勘經籍\n引禮舍人:接待賓客,贊相威儀\n\n參考資料\n《明代江西藩王研究》,張傑,2007年\n《明朝贛地藩王及其墓葬》,金來恩、田娟,2004年\n\n江西嗰歷史\n江西嗰列表","num_words":42,"character_repetition_ratio":0.028,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.287,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.94,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E7%9C%81%E7%AC%AC%E4%BA%94%E6%89%B9%E6%96%87%E7%89%A9%E4%BF%9D%E8%AD%B7%E5%96%AE%E4%BD%8D%E4%B8%80%E8%A6%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"第五批江西省文物保護單位係2006年12月28號到江西省政府第51次常務會議拕批下來嗰。第五批江西省文物保護單位攏共有121處。\n\n古遺址\n\n古墓葬\n\n古建築\n\n石窟寺跟石刻\n\n近現代重要史跡跟代表性嗰建築\n\n別嗰\n\n合併嗰文物保護單位\n\n相干條目\n江西省文物保護單位一覽\n\n外部鏈接\n江西省人民政府\n\n江西嗰歷史江西嗰文化江西嗰旅遊江西嗰列表","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.766,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E7%9C%81%E7%AC%AC%E4%BA%8C%E6%89%B9%E7%9C%81%E7%B4%9A%E6%AD%B7%E5%8F%B2%E6%96%87%E5%8C%96%E5%90%8D%E9%8E%AE%EF%BC%88%E5%90%8D%E6%9D%91%EF%BC%89%E4%B8%80%E8%A6%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西省第二批省級歷史文化名鎮(名村)係到2007年拕江西省政府批准公布嗰。佢俚攏共有19隻。\n\n樟樹市臨江鎮\n\n吉安縣永和鎮\n\n進賢縣架橋鎮陳家村\n\n萬載縣株潭鎮周家村\n\n高安市新街鎮賈家村\n\n宜豐縣天寶鄉天寶村\n\n吉安縣橫江鎮唐賢坊村\n\n安福縣金田鄉柘溪村\n\n吉水縣金灘鎮仁和店村\n\n青原區富田鎮陂下村\n\n浮梁縣勒功鄉滄溪村\n\n浮梁縣江村鄉嚴台村\n\n婺源縣思口鎮思溪村\n\n婺源縣浙源鄉虹關村\n\n婺源縣鎮頭鎮遊山村\n\n婺源縣思口鎮西沖村\n\n婺源縣段莘鄉慶源村\n\n東鄉縣黎圩鎮浯溪村\n\n贛縣白鷺鄉白鷺村\n\n相干條目\n江西嗰省級歷史文化名鎮(名村)一覽\n\n參考資料\n《江西省人民政府關於公佈我省第二批省級歷史文化名鎮(名村)名單的通知》,贛府字〔2007〕43號,2007年7月13號\n\n省","num_words":25,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.761,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E5%9C%8B%E5%AE%B6%E7%B4%9A%E6%AD%B7%E5%8F%B2%E6%96%87%E5%8C%96%E5%90%8D%E6%9D%91%E4%B8%80%E8%A6%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西嗰國家級歷史文化名村係由中華人民共和國建設部同到國家文物局聯合評定嗰。自2003年10月8號、2005年9月16號、2007年5月31號攏共公布哩三批。\n\n樂安縣牛田鎮流坑村(第一批) \n吉安市青原區文陂鄉渼陂村(第二批)\n婺源縣沱川鄉理坑村(第二批)\n高安市新街鎮賈家村(第三批) \n吉水縣金灘鎮燕坊村(第三批)\n婺源縣江灣鎮汪口村(第三批)\n\n別嗰條目\n江西嗰國家級歷史文化名鎮一覽\n\n國","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.021,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.268,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.751,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%85%83%E6%9C%9D%E6%99%82%E9%96%93%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E8%A1%8C%E6%94%BF%E8%A6%8F%E5%8A%83","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"元朝時間江西嗰行政規劃係話元朝到江西設置嗰行政規劃。\n\n建制過程\n1277年,江西軍民抵抗元朝軍隊嗰行動失敗,許年江西行省就拕設立,首治係南昌。第年首治拕換到贛州。等到文天祥嗰抗元事業完全失敗,宋·祥興帝趙昺同到陸秀夫跳海自殺,江西咁就徹底受元朝治理,1279年首治跟到遷還南昌。末後福建發生起義,江西行省嗰首治拕轉到福州。1282年,首治設還南昌,叫「隆興府」。1284年,「隆興府」拕改做「龍興府」。\n\n機構設置\n江西等處行中書省下頭管轄十八路、九州同到一隻肅政廉訪司、一隻宣慰司都元帥府。\n\n江西湖東道肅政廉訪司:佢管到龍興路、吉安路、瑞州路、袁州路、臨江路、撫州路、江州路、南康路、贛州路、建昌路、南安路十一路,同到南豐州。\n\n江西行省下頭嗰各級設置係路(府)、州、縣。行省裡頭哈設置哩「肅政廉訪司」,佢嗰監察範圍就叫做「道」。別嗰哈設置「宣慰司」,「掌軍民之務,分道以總郡縣,行省有政令則布於下,郡縣有請則為達於省。有邊陲軍旅之事,則兼都元帥府」。\n\n江西行省下頭哈管到「廣東道宣慰使司都元帥府」同到「海北廣東道肅政廉訪司」。起頭也管到過「興國路」,但係末後佢到1293年拕劃到湖廣行省裡頭去。\n\n歸到而今江西地面上嗰饒州路、信州路、鉛山州,許時間係歸得浙江行省管嗰。\n\n腳注\n\n參考資料\n《江西史稿》,許懷林,江西高校出版社\n《中國歷代行政區劃》,張明庚、張明聚,中國華僑出版社,1996年,ISBN 7801200764\n行政區劃網·江西行省\n\n江西嗰歷史行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.006,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.696,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E5%9C%8B%E5%AE%B6%E9%87%8D%E9%BB%9E%E9%A2%A8%E6%99%AF%E5%90%8D%E5%8B%9D%E5%8D%80%E4%B8%80%E8%A6%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西嗰國家重點風景名勝區係由中華人民共和國國務院評定嗰。今吖攏共頒布哩六批,江西有11隻。\n\n廬山(第一批) \n井岡山(第一批) \n三清山(第二批) \n龍虎山(第二批) \n仙女湖(第四批) \n三百山(第四批) \n梅嶺—滕王閣(第五批) \n龜峰(第五批) \n高嶺—瑤里(第六批) \n武功山(第六批) \n雲居山—柘林湖(第六批)\n\n外部鏈接\n 中國國家重點風景名勝區\n\n江西嗰文化 江西嗰旅遊 江西嗰列表","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.31,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.717,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B0%B8%E4%BF%AE","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"永修係九江管到嗰一隻縣。佢嗰總面積係2035平方公里,到2005年人口係36.1萬。\n\n行政區劃\n\n永修縣底下管到11隻鎮、5隻鄉、2隻墾殖場同到柘林湖風景區管理局。\n\n 鎮:白槎鎮、江益鎮、灘溪鎮、馬口鎮、梅棠鎮、虯津鎮、三溪橋鎮、塗埠鎮、吳城鎮、燕坊鎮、柘林鎮。\n 鄉:城豐鄉、九合鄉、江上鄉、立新鄉、三角鄉。\n 墾殖場:永豐、八角嶺\n\n外部連結\n永修縣政府網站\n\n江西嗰縣\n永修","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.318,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.601,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B2%B4%E6%BA%AA","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"貴溪係鷹潭管到嗰一隻縣級市。全市面積係2480平方公里,有55萬人口,管到18隻鄉鎮、3隻街道辦事處、7隻林(墾殖、園藝)場。\n\n行政區劃\n街道:東門街道、雄石街道、花園街道\n鎮:泗瀝鎮、河潭鎮、週坊鎮、鴻塘鎮、志光鎮、流口鎮、羅河鎮、金屯鎮、塘灣鎮、文坊鎮、冷水鎮、龍虎山鎮、上清鎮\n郷:浜江郷、白田郷、雷溪郷、彭灣郷、耳口郷、餘家郷\n民族郷:樟坪畬族郷\n\n文化旅遊\n\n 國家重點風景名勝區:龍虎山\n 全國重點文物保護單位:仙水岩崖墓群\n\n外部連結\n\n貴溪市政府網站\n\n江西嗰縣級市\n貴溪","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.269,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.491,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E6%96%B0%E7%9F%B3%E5%99%A8%E6%96%87%E5%8C%96","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西嗰新石器文化係話江西到新石器時期(4000年到5000年前)嗰古代文化。箇時間嗰江西社會經濟開始飛快發展,人口大量增加,全贛形成非常多嗰居民聚落。而今攏共發現五六十隻新石器時期文化遺址,主要分佈到樟樹、萬年、修水、九江、南昌、進賢、鄱陽、武寧、萬載、雩都、宜豐、高安、奉新、臨川、景德鎮、萍鄉、永豐箇些地方,相對集中嗰哈係贛北地區。\n\n江西嗰新石器文化出土哩大量嗰石器、骨器、蚌器、陶器、穀等,箇滴出土文物到全世界都係非常古早嗰。\n\n相關條目\n仙人洞文化,江西地盤嗰舊石器至新石器嗰過渡文化\n\n參考資料\n《江西史稿》,許懷林,1998年,ISBN 7810331434\n\n延伸閱讀\n《江西新石器時代文化類型綜述》,李家和、劉詩中、黃水根,《南方文物》1986年S1期\n《關於江西新石器時代晚期文化的探索》,肖一亭,《南方文物》1991年02期\n《江西地區新石器時代末期文化與夏文化的南漸》,彭適凡,《南方文物》2007年01期\n《再論樊城堆—石峽文化——二談江西新石器晚期文化》,李家和、劉林、劉詩中,《東南文化》1989年03期\n《樊城堆文化初論——談江西新石器時代晚期文化》,李家和、劉林、劉詩中,《南方文物》1986年01期\n\n江西嗰新石器文化","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.281,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.877,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%AB%98%E5%AE%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"高安係宜春管到嗰一隻縣級市。\n\n行政區劃\n\n高安市底下管到2隻街道、18隻鎮,2隻鄉:\n\n 街道:瑞州街道、筠陽街道;\n 鎮:藍坊鎮、荷嶺鎮、黃沙崗鎮、新街鎮、八景鎮、獨城鎮、太陽鎮、建山鎮、田南鎮、相城鎮、灰埠鎮、石腦鎮、龍潭鎮、楊圩鎮、村前鎮、伍橋鎮、祥符鎮、大城鎮;\n 鄉:上湖鄉、汪家圩鄉。\n\n外部連結\n\n高安市政府網站\n\n江西嗰城市\n高安","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.305,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.623,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%BB%A3%E8%B1%90","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"廣豐係上饒管到嗰一隻縣。\n\n行政區劃\n\n廣豐底下管到3隻街道、16隻鎮、4隻鄉:\n\n街道:永豐街道、蘆林街道、豐溪街道\n鎮:洋口鎮、五都鎮、毛村鎮、泉波鎮、沙田鎮、桐畈鎮、橫山鎮、梘底鎮、下溪鎮、大南鎮、湖豐鎮、壺嶠鎮、吳村鎮、排山鎮、霞峰鎮、銅鈸山鎮\n鄉:東陽鄉、少陽鄉、大石鄉、嵩峰鄉\n\n外部連結\n\n廣豐縣政府網站\n\n江西嗰縣\n廣豐","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.286,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.784,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B0%B8%E8%B1%90","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"永豐係吉安管到嗰一隻縣。\n\n行政區劃\n\n永豐底下管到8隻鎮,12隻鄉,1隻民族鄉:\n\n鎮:恩江鎮、坑田鎮、沿陂鎮、古縣鎮、瑤田鎮、藤田鎮、石馬鎮鎮、沙溪鎮\n郷:佐龍郷、八江郷、潭城郷、鹿岡郷、七都郷、陶塘郷、中村郷、上溪郷、潭頭郷、三坊郷、上固郷、君埠郷\n民族郷:龍岡畬族郷\n\n外部連結\n\n永豐縣政府網站\n\n江西嗰縣\n永豐","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.292,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.54,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%90%AC%E8%BC%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"萬載係宜春管到嗰一隻縣。\n\n行政區劃\n\n萬載底下管到1隻街道、7隻鎮、9隻鄉。\n\n 街道:康樂街道\n 鎮:株潭鎮、黃茅鎮、潭埠鎮、雙橋鎮、高村鎮、羅城鎮、三興鎮\n 鄉:鵝峰鄉、馬步鄉、高城鄉、赤興鄉、嶺東鄉、白水鄉、仙源鄉、白良鄉、茭湖鄉\n\n外部連結\n\n萬載縣政府網站\n\n江西嗰縣\n萬載","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.301,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.632,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%8A%E9%AB%98","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"上高係宜春管到嗰一隻縣。\n\n行政區劃\n\n上高底下管到1隻街道、隻鎮、6隻鄉。\n\n 街道:敖陽街道\n 鎮:田心鎮、徐家渡鎮、錦江鎮、泗溪鎮、翰堂鎮、南港鎮\n 鄉:蘆洲鄉、塔下鄉、蒙山鄉、鎮渡鄉、野市鄉、新界埠鄉\n\n外部連結\n\n上高縣政府網站\n\n江西嗰縣\n上高","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.328,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.719,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B1%90%E5%9F%8E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"豐城係宜春管到嗰一隻縣級市。\n\n行政區劃 \n\n豐城市底下管到19隻建制鎮,7隻鄉,5隻街道,526隻村(居)委會。\n\n 城區片:劍光、劍南、河洲(街道)\n 河西片:曲江、尚庄(街道)、同田、泉港、董家、梅林、隍城、湖塘、上塘\n 白土片:白土、小港、筱塘、段潭、袁渡\n 拖船片:拖船、榮塘、孫渡(街道)、麗村、橋東\n 杜市片:杜市、秀市、淘沙、張巷、石灘\n 山區片:洛市、鐵路、蕉坑、石江、荷湖\n\n外部連結 \n\n 豐城市政府網站\n\n江西嗰縣\n豐城","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.365,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.582,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%B1%E6%AC%8A","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"寧獻王 朱權(1378年5月-1448年),號臞仙,又號涵虛子、丹丘先生,明·洪武皇帝嗰第十七隻崽,佢娘係楊妃。\n\n1391年,朱權拕佢爺洪武帝封為寧王,三年後就藩內蒙古,「帶甲八萬,革軍四千,所屬朵顏三衛騎兵皆驍勇善戰」。故係燕王朱棣靖難騎兵嗰時間,佢死命哩托到寧王,更假話出事成以後「中分天下」嗰話。末後燕王登基成為永樂帝,仰上變卦,到1403年搦封到南昌。永樂帝哈下旨搦先頭嗰布政司衙門改做成寧王府,「瓴甋規制無所更」。\n\n到南昌之後,朱權日日研習黃老之術,拕人告係「巫蠱誹謗事」。永樂帝派人「密探無驗」,咁才算了。\n\n1448年,朱權病故,諡號「獻王」。\n\n王室\n寧王府嗰宗室規例:自寧獻王朱權以降,子孫嗰族名係「磐奠覲宸拱,多謀統議中,總添支庶闊,作哲向親衷」,攏共係二十世。另一字哈要輪流以「木、火、土、金、水」為偏旁,五世一換。\n\n妃:張氏(兵馬指揮張泰嗰女)\n崽:\n大崽朱磐烒,封寧世子\n二崽朱磐燁,封臨川郡王\n三崽朱磐烑,封宜春郡王\n四崽朱磐炷,封新昌郡王\n五崽朱磐㷬,封信豐郡王\n\n著書\n《通鑑博論》、《寧國儀範》、《家訓》、《文譜》、《詩譜》、《史斷》、《通鑒博論》、《漢唐秘史》、《琴阮啟蒙》、 《神奇秘譜》、《瓊林雅韻》、《神隱》、《太和正音譜》等數十種。\n\n世系\n寧藩王系\n\n木","num_words":20,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.288,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.853,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%B1%E7%9E%BB%E5%A2%BA","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"淮靖王 朱瞻墺(?—1446年),係明·洪熙皇帝嗰第七隻崽,佢嗰娘係李賢妃。1424年拕封為淮王,1429年就藩廣東韶關。末後覺得許隻地方「多瘴癘」,1436年就遷到哩饒州府。\n\n朱瞻墺到1446年過身,諡號「靖王」。\n\n王室\n大崽朱祁鑌:鄱陽懷僖王\n二崽朱祁銓:淮康王\n三崽朱祁鉞:永豐恭和王\n\n世系\n淮藩王系\n\n土","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.34,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.553,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%B1%E7%A5%81%E9%8A%93","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"淮康王 朱祁銓(1435年—1502年),係淮靖王朱瞻墺嗰大崽,1448年承繼到佢爺嗰王位。\n\n朱祁銓到1502年過身,諡號「康王」。\n\n王室\n淮王嗰大老婆李氏哈冇崽,朱見濂係淮王二老婆杜氏嗰庶大崽。見淀,見湁,見𣴅係三老婆崔氏嗰崽。見㴫,見洵係小老婆嗰崽。\n庶大崽朱見濂:淮安王\n庶二崽朱見淀:清江端裕王,后子承繼到淮王嗰王位。\n庶三崽朱見湁:南康莊惠王\n庶四崽朱見㴫:德興莊僖王\n庶六崽朱見𣴅:順昌恭懿王\n庶七崽朱見洵:崇安榮穆王\n\n墓志\n王讳祁铨,淮靖王之子也。母妃肖氏。宣德十年二月二十二日嫡生。正统八年三月初九日封世子。正统十二年正月十五日袭封为淮王。弘治十五年八月初八日以疾薨,享年六十有八。妃李氏,南城兵马指挥进之女。继妃杜氏、崔氏。子男六人。见濂,封淮世子,弘治六年五月初六日以疾薨,谥曰安懿。见淀,封清江王,弘治十五年九月二十八日病故。见湁,封南康王。见㴫,封德兴王。见𣴅,封顺昌王。见洵,封崇安王。嫡长孙佑棨,蒙敕主管府事,应袭淮爵。女六人。讣闻,上辍视朝三日,遣官赐祭,谥曰康。命有司治丧葬如制。圣慈仁寿太皇太后、皇太后、东宫及文武衙门,皆致祭焉。以弘治十六年十一月二十九日,葬于安山之原。惟王宗室至亲,享有大国,宜永寿年。夫何一疾,遂至不起,岂非命耶。爰述其概,纳诸幽宫,用垂不朽云。\n\n世系\n淮藩王系\n\n金","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.84,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%B1%E8%BC%89%E5%9D%AE","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"淮恭王 朱載坮係淮憲王朱厚燽嗰大崽。 1566年頂到嘍佢爺嗰淮王位子。\n\n朱載坮到1577年過身,諡號「恭王」。\n\n墓志\n淮恭王圹志\n王讳载坮,口口口口口口口口口口。王生于嘉靖丙申年三月十口日,以嘉靖四十五年六月二十五日,封为淮王,万历五年六月初八日,以疾薨,享年四十有二。妃虞氏,无出。第一妾吴氏,庶生一子,名翊镜,封荣昌王。庶生一女,封双林郡主。上闻讣,辍视朝三日,遣官谕祭,谥曰恭。命有司治丧葬如制。仁圣懿安皇太后、慈圣宣文皇太后,并赐遣祭。在京文武衙门,皆致祭焉。以万历九年二月初七日,葬于祖陇安山仙姑岭之原,乾山巽向。呜呼!王以宗室至亲,享有大国,为胡廷藩辅,贵富兼隆。宜永寿年,溘焉长逝,夫复何憾。爰述其概,纳诸幽圹,用垂不朽云。大明万历九年岁次辛巳仲春吉旦立。\n\n世系\n淮藩王系\n\n土","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.928,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%B1%E4%BD%91%E6%AA%B3","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"益端王 朱佑檳(1479年—1539年)係明·成化皇帝嗰第六隻崽,佢嗰娘係莊懿德妃張氏。\n\n朱佑檳到1479年正月初四出生,1487年7月拕封為益王。1495年得封建昌府(今吖嗰撫州),住到先頭荊憲王朱瞻堈嗰府邸。朱佑檳生來就蠻掐,衣裳洗洗穿穿,日日都喫齋。佢哈好歡喜讀書。故係史書上咁就話佢愛民重士,無所侵擾。\n\n朱佑檳到1539年過身,諡號端王。\n\n王室\n朱佑檳嗰王妃係彭氏,生有四崽二女。\n\n大崽朱厚燁:益莊王\n二崽朱厚炫:益恭王\n三崽朱厚煌:金溪莊惠王\n四崽朱厚:玉山恭安王\n\n木","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.278,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.622,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%B1%E5%8E%9A%E7%82%AB","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"益恭王 朱厚炫(1496年-1577年),號一齋,係益端王朱祐檳嗰二崽、益莊王朱厚燁嗰老弟。\n\n朱厚炫到1506年-1521年期間托封為崇仁郡王。 1556年,佢兄朱厚燁過身,身後冇有子嗣,故係佢就拕封為益王。\n\n朱厚炫攏共在位二十一年,壽八十二歲,到1577年薨。諡號恭王。\n\n王室\n大崽朱載增:崇仁王\n二崽朱載寰:安東王\n三崽朱載:舒城康簡王\n四崽朱載:阜平懿簡王\n五崽朱載壤:銅陵恭簡王\n\n火","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.308,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.444,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%B1%E7%BF%8A%E9%88%8F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"益宣王 朱翊鈏(1536年-1603年),自「潢南道人」,係益昭王朱載增嗰大崽,佢嗰娘係王妃鄭氏。\n\n佢爺到1546年過身,許時間朱翊鈏就十一歲,依例襲封為世孫。 1580年,嗣得益王。\n\n朱翊鈏攏共在位二十四年,壽六十八歲。佢到1603年過身,諡號宣王。\n\n王室\n大崽,早夭\n二崽朱常,號仙源,益敬王\n三崽朱常溱,號黎邱,黎丘郡王\n四崽朱常洚,號浦陽,浦陽郡王\n五崽朱常汭,號淳河,淳河郡王\n六崽朱常汛,號心源,華山郡王\n七崽,早夭\n八崽朱常淶,筠溪郡王\n九崽朱常湑,羅川郡王\n十崽朱常漈,安仁郡王\n十一崽朱常涂,號靈源,德化郡王\n十二崽朱常洞,號正源,德安郡王\n十三崽朱常湖,鄖西郡王\n十四崽朱常,豐城郡王\n十五崽朱常淄,瀘溪郡王\n十六崽朱常,峽江郡王\n十七崽朱常漴,安義郡王\n十八崽朱常泫,新建郡王\n十九崽朱常漣,號慶源,奉新郡王\n\n金","num_words":26,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.646,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%B1%E5%B8%B8%EE%89%87","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"益敬王朱常(),號仙源,係益宣王朱翊鈏嗰二崽,佢嗰娘係孫妃。\n\n佢兄老早就過身哩,故係1605年,朱常襲封為益王,一生攏共有八隻崽。\n\n朱常到1615年過身,諡號敬王。\n\n王室 \n 大崽朱由木,益定王\n 二崽朱由,仁化郡王\n 三崽朱由橦,興安郡王\n 四崽朱由,和順郡王\n 五崽朱由■,號寰敬,延寧郡王\n 六崽朱由,號冠寰,永寧郡王\n 七崽朱由檉,嘉祥郡王\n 八崽朱由,號思寰,德興郡王\n\n水","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.291,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.525,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%B1%E7%94%B1%E6%9C%A8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"益定王 朱由木(1588年—1634年),號震寰,係益敬王朱常嗰庶三子,佢嗰娘係顏氏。\n\n朱由木到1588年拕封為嘉善郡王,1617年襲封益王,一生攏共有王妃黃氏、次妃王氏,同到七隻崽。\n\n佢到1634年過身,諡號定王。\n\n王室\n大崽朱慈炲,益先王\n二崽朱慈䃕,鍾祥郡王\n三崽朱慈,興化郡王\n四崽朱慈,進賢郡王\n五崽朱慈燫,文昌郡王\n六崽朱慈燦,建城郡王\n七崽朱慈煫,彰德郡王 \n崽朱慈燭,益王\n\n木","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.303,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.558,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%B1%E6%85%88%E7%82%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"益末王 朱慈炱(?—1646年),號汲素,係益定王朱由木嗰大崽,佢嗰娘係王妃黃氏。\n\n朱慈炱到1636年拕封為益先王,或「素王」。 明末國變,佢捐款出力,賣命抵抗清軍,1645年失敗後跑到廣東。\n\n佢到第年死得廣州,一生攏共有八隻崽。\n\n王室\n大崽朱和璽,字仁接\n二崽朱和垕,字漢雪\n三崽朱和埈,字云倬\n四崽朱和坰,字可升\n五崽,夭\n六崽,夭\n七崽,夭\n八崽,夭\n\n火","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.31,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.403,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%BA%BA%E5%82%91%E5%9C%B0%E9%9D%88%E8%AA%A6%E6%B1%9F%E8%A5%BF","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《人傑地靈誦江西》係江西省教育廳發行嗰一套江西地方通用教材。佢係由江西高校出版社同到江西教育出版社共同出版嗰,全套攏共有九冊,供江西各地一年級到九年級嗰學生用。\n\n八大模塊\n安全教育\n心理健康教育\n環境教育\n民族教育\n江西自然\n江西文化\n江西社會\n江西經濟\n\n外部鏈接\n信息日報\n\n江西嗰教育\n江西嗰文學","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.158,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.814,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%A9%BA%E6%BA%90%E7%B8%A3%E5%8D%9A%E7%89%A9%E9%A4%A8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"婺源縣博物館到1953年始建,舊觀位到婺源縣城紫陽鎮西首嗰儒學山上,新館就位到縣城紫陽鎮嗰文公北路。館區館區面積達5萬餘平方米,展廳面積6000餘平方米。\n\n主題展廳\n\n婺源千年\n茶鄉美器\n工藝珍寶\n硯國明珠\n明清書畫\n當代藝術\n\n相關網站\n婺源縣博物館簡介\n\n江西嗰博物館","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.939,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E7%9C%81%E5%8D%9A%E7%89%A9%E9%A4%A8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西省博物館係江西嗰一級歷史類博物館,佢位到南昌嗰撫河舷上。\n\n江西省博物館到1953年籌建, 1961年7月1日正式開館。 1971年後變為專門從事考古發掘、歷史文物徵集同到研究嗰專業場館。 1978年10月改名為「江西省歷史博物館」,1980年8月佢同江西省歷史博物館跟江西省革命博物館合併,成為「江西省博物館」。\n\n陳列主題\n《江西古代文明史陳列》\n《江西革命文物陳列》\n《江西古代陶瓷陳列》\n\n藏品圖像\n\n官方網站\n江西省博物館\n\n江西嗰博物館","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.279,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.78,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%97%E6%98%8C%E5%97%B0%E5%9F%8E%E9%96%80","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南昌嗰城門係話南昌從西漢筑城以來嗰全部城門,而最晏嗰許次就是明代嗰「七門」。\n\n漢\n六門:南門、松陽門、皋門、昌門、東門、北門\n\n南唐\n東門拕改為「東華門」,西門拕改為「西華門」。\n\n宋\n\n明\n\n外部鏈接\n南昌2200年嗰變遷(城市變遷)\n南昌人記憶中嗰城門\n灌嬰始築南昌城\n明代朱元璋定奪南昌城\n唐宋南昌城嗰變遷\n\n南昌嗰城門","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.25,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.946,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B1%AB%E7%AB%A0%E5%8D%81%E6%99%AF","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"豫章十景係對南昌全部嗰山水風景嗰一隻總結,箇十隻景點係:\n\n西山積翠\n洪崖丹井\n鐵柱仙蹤\n滕閣秋風\n南浦飛雲\n贛江曉渡\n龍沙夕照\n徐亭煙樹\n東湖夜月\n蘇圃春蔬\n\n外部鏈接\n豫章十景嗰圖覽\n\n南昌\n豫章十景","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.494,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%88%95%E5%85%88%E9%8A%98","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"鈕先銘(1912年1月3號-1996年7月11號),九江滿族人。佢係日本嗰陸軍士官學校畢業嗰。\n\n1937年,鈕先銘到南京保衛戰中擔任教導隊桂永清部嗰工兵團營長兼團附。1937年12月13號南京陷落嗰時間,佢都曉得搦南京永清寺嗰和尚弆起來。\n\n戰後,鈕先銘先後擔任國民政府政府軍令部二處少將處長、北平軍調部副參謀長。1949年后同到國民政府赴台,先後擔任台灣警備司令部司令、駐日軍事代表團同到中國文化學院教授等職。\n\n1996年7月11號,鈕先銘到美國過身。\n\n著作\n小説《歸去来兮》,1956年 \n小説《天涯芳草》,1965年 \n自傳《還俗記》,1971年、1973年 \n傳記文學《釋迦牟尼新傳-經典文學研究》,1976年 \n遺稿集《佛門避難記》,南京師範大學出版社,2005年 \n\n江西人","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.006,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.335,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.81,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E9%90%B5%E5%99%A8%E6%96%87%E5%8C%96","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西嗰鐵器文化係話江西到鐵器時期嗰古代文化。江西最晏到2500年前就進入哩鐵器時代,贛江嗰中下游都尋到哩蠻多箇隻時期嗰鐵器。箇時間嗰鐵器主要應用到農業當中,咁也就係話許時間江西農業高度發展。箇係因為鐵器嗰耐用性、硬度、鍛造方式、原料儲量都要優過銅器。\n\n『鐵器形式』:\n軍事兵器:劍、戟、刀、矛、匕首等\n農業用具:钁、鍤、鋤、鐮、鏟等\n生活用具:斧、錘、釡、燈、鑊、盆等\n\n2500年前之前\n而今出土嗰箇隻時期嗰文物主要係鍤、錛、斧一類嗰細型農具同到手工業工具。出土嗰地方主要有:\n\n九江縣沙河鎮磨盤墩遺址:2隻鐵器殘片\n九江沙河街大王嶺遺址:鍤之類嗰5隻殘鐵器\n武寧石門鄉畢家坪古墓:1隻鐵斧(長方形、方銎,平刃)\n\n2500年前之後\n而今出土嗰箇隻時期嗰文物主要係生鐵做嗰,江西嗰冶鐵水平已經發展到鑄鐵嗰階段哩。\n\n新建大塘赤岸山遺址:1隻環鈕鐵斧範\n新淦界埠糧倉遺址:2隻鐵斧\n九江縣馬回嶺鄉磨盤山遺址一坑:1隻鐵斧、一隻鐵鐮刀、幾隻鐵鏈銅鏃\n臨川羅家寨遺址:14隻鐵斧(長方形)、1隻鐵口鋤(凹形)\n清江田家村遺址:1隻殘鐵器(像鏟)\n定南田螺塘遺址:1隻鐵斧\n上高塔下村遺址:44隻鐵鏃\n清江觀上古墓:1隻鐵蹄足鼎\n\n漢朝\n江西頭回郡治係漢朝建立嗰,即豫章郡。建郡之後,江西嗰鐵器使用變得相當普遍,咁就出土哩大量文物,像修水嗰古市公社漢墓、南昌縣嗰塘山公社西漢墓、修水嗰上奉公社西漢墓、南昌嗰老福山西漢墓跟青雲譜西漢墓,同到樟樹、新建、永新、宜春、萍鄉、湖口、遂川、撫州、贛州等地方嗰漢墓都出土哩蠻多嗰鐵器。\n\n參考資料\n 《江西通史》,陳文華,1999年,ISBN 9787210021568\n 《江西史稿》,許懷林,1998年,ISBN 7810331434 \n\n江西嗰鐵器文化","num_words":26,"character_repetition_ratio":0.019,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.723,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%97%E6%98%8C%E5%9C%B0%E9%90%B5","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南昌地鐵係南昌計劃中嗰一隻城市軌道交通系統。佢由南昌軌道交通有限公司承建,2009年6月開始動工修建一號線。總嗰計劃係到南昌建5根線,長度攏共達得到162公里。\n\n籌建過程\n\n規劃線路\n\n采用車型 \n南昌地鐵采用嗰車型係地鐵「B型車」。佢嗰車廂闊2.8米,高3.8米,車體嗰有效長度係19米,最大嗰載客量係3到5.5萬(單向每小時人次)。箇跟杭州地鐵、廣州地鐵三號線都係一樣嗰。\n\n按計劃,南昌地鐵有6隻編組列車,高峰嗰時間平均2分鐘會有一班車。\n\n参考文献\n\n外部鏈接 \n大江網專題\n江西新聞網\n新華網\n騰訊網\n新浪網","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.729,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%BC%A2%E6%9C%9D%E6%99%82%E9%96%93%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E8%A1%8C%E6%94%BF%E8%A6%8F%E5%8A%83","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢朝時間江西嗰行政規劃係話漢朝到江西設置嗰行政規劃。西漢初年,漢朝到江西設立豫章郡,郡治係南昌縣。箇也係中原王朝到江西設置嗰首隻郡治。\n\n西漢十八縣\n豫章郡下底管到哩十八隻縣。揸得《漢書·地理志》嗰書寫順序,佢俚係南昌、廬陵、彭澤、鄱陽、歷陵、餘汗、柴桑、艾、贛、新淦、南城、建成、宜春、海昏、雩都、鄡陽、南壄、安平。 \n\n佢個俚大概嗰位置係: \n\n南昌:今下嗰南昌市 \n廬陵:今下嗰吉安市\n彭澤;今下嗰湖口縣嗰東頭 \n鄱陽:今下嗰鄱陽縣嗰東頭 \n歷陵:今下嗰德安縣嗰東頭 \n餘汗:今下嗰餘干縣嗰東頭 \n柴桑:今下嗰九江市嗰西南 \n艾:今下嗰修水縣嗰西首 \n贛:今下嗰贛州市 \n新淦:今下嗰樟樹市\n南城:今下嗰南城縣嗰東頭 \n建成:今下嗰高安市\n宜春:今下嗰宜春市\n海昏:今下嗰永修縣 \n雩都:今下嗰雩都縣嗰東北 \n鄡陽:今下嗰都昌縣嗰西首 \n南野:今下嗰南康市嗰西南 \n安平:今下嗰安福縣嗰東南 \n\n漢朝設置嗰豫章十八縣不係話漢朝堪剌哩都管到哩江西,箇十八隻縣只係許時間住嘚人多滴子嗰地方,別嗰地方哈係處於原生狀態。\n\n十八隻縣大多保留到嘍今下,除吥歷陵、鄡陽、海昏箇三隻縣。隨得時間嗰變化,鄱陽湖嗰湖水越淜越高,湖面望南擴張,故係咁箇三隻縣就拕淹吥嘍。清·同治版嗰《都昌縣志》哈話:「古鄡陽在周溪司前湖中四望山,至今城址猶存」。\n\n新朝改名\n公元9年,王莽奪得西漢政權,建立「新朝」。佢個人歡喜舞「復古改制」,咁就搦豫章郡嗰地名改吥好十喇隻。\n\n「豫章郡」拕改為「九江郡」\n「南昌」拕改為「宜善」\n「艾」拕改為「治翰」\n「建成」拕改為「多聚」\n「宜春」拕改為「修曉」\n「新淦」拕改為「偶亭」\n「廬陵」拕改為「桓亭」\n「安平」拕改為「安寧」\n「鄱陽」拕改為「鄉亭」\n「餘汗」拕改為「治干」\n「鄡陽」拕改為「豫章」\n「歷陵」拕改為「蒲亭」\n「柴桑」拕改為「九江亭」\n「海昏」拕改為「宜生」\n\n東漢增縣\n公元25年,光武皇帝建立東漢,拕王莽改吥嗰地名又拕改回來。\n\n公元96年,新淦同到廬陵之間嗰地方新增嘍隻石陽縣,南城嗰北首增加嘍隻臨汝縣。公元104年,海昏嗰西南新增建昌縣。\n\n公元184年-189年,豫章郡接到增加哩新吳、上蔡、永修、漢平四隻縣。\n\n郡內嗰官制\n豫章郡\n\n郡守\n民政部門\n戶曹掾吏(管理戶口)\n田曹掾吏(管理農桑、墾殖、畜養)\n水曹掾吏(管理水利)\n時曹掾吏(管理時節祠祀)\n財政部門\n倉曹掾吏(管理糧食)\n金曹掾吏(管理貨幣、鹽鐵)\n計曹掾吏(管理上計之事)\n市掾(管理市政)\n軍事部門\n兵曹掾吏(管理兵事)\n尉曹掾吏(管理徒卒轉運)\n政法部門\n賊曹掾吏(管理盜賊)\n決曹掾吏(管理斷罪決訟)\n辭曹掾吏(管理辭訟)\n交通部門\n法曹掾吏(管理油驛、科程)\n集曹掾吏(管理供應、納輔)\n漕曹掾吏(管理漕運糧穀)\n教育部門\n學官掾吏(管理學堂)\n衛生部門\n醫曹掾吏(管理醫藥衛生)\n\n腳注旁釋\n\n參考資料 \n《江西史稿》,許懷林,1998年,ISBN 7810331434 \n\n \n\n江西嗰歷史行政規劃\n漢朝時間江西嗰行政規劃","num_words":77,"character_repetition_ratio":0.003,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.263,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.851,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%97%E6%98%8C%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢朝\n漢朝到江西設立豫章郡,佢嗰郡治就係南昌。一路同到哈有別嗰17隻縣。\n\n東吳\n南昌係東吳豫章郡嗰郡治所在。\n\n晉朝\n南昌係晉朝豫章郡嗰郡治所在。\n\n唐朝\n南昌係唐朝江州嗰郡治所在,佢係隋朝時間嗰豫章改過來嗰。公元762年,為到避唐代宗「李豫」嗰諱,「南昌」拕改做「鍾陵」。唐德宗嗰時間(785年—805年)又拕改還「南昌」。\n\n宋朝\n南昌係宋朝洪州嗰首治。\n\n元朝\n南昌係元朝龍興路嗰首治。\n\n明朝\n南昌係明朝南昌府嗰首治。\n\n清朝\n南昌係清朝南昌府嗰首治。\n\n漢朝時間江西嗰行政規劃\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n南昌","num_words":25,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.433,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%BB%AC%E9%99%B5","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢朝\n漢朝到江西設立豫章郡,廬陵係佢設置嗰十八縣之一。佢就係今下嗰吉安市。\n\n隋朝\n廬陵係隋朝廬陵郡嗰一隻縣。\n\n唐朝\n廬陵係唐朝吉州嗰一隻縣。\n\n宋朝\n廬陵係宋朝吉州嗰一隻縣。\n\n元朝\n廬陵係元朝吉安路嗰一隻縣。\n\n明朝\n廬陵係明朝吉安府嗰一隻縣。\n\n清朝\n廬陵係清朝吉安府嗰一隻縣。\n\n漢朝時間江西嗰行政規劃\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n吉安","num_words":22,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.544,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%AD%B7%E9%99%B5","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢朝\n漢朝到江西設立豫章郡,歷陵係佢設置嗰十八縣之一。佢就係今下嗰德安縣嗰東首滴子。\n\n東吳\n歷陵係東吳鄱陽郡嗰9隻縣之一。\n\n晉朝\n歷陵係晉朝鄱陽郡嗰一隻縣。\n\n漢朝時間江西嗰行政規劃\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n德安","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.756,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%A4%98%E6%B1%97","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢朝\n漢朝到江西設立豫章郡,餘汗係佢設置嗰十八縣之一。佢就係今下嗰餘干縣嗰東首滴子。\n\n東吳\n餘汗係東吳鄱陽郡嗰9隻縣之一。\n\n晉朝\n餘汗係晉朝鄱陽郡嗰一隻縣。\n\n漢朝時間江西嗰行政規劃\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n餘干","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.469,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%89%BE","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢朝\n漢朝到江西設立豫章郡,艾係佢設置嗰十八縣之一。佢就係今下嗰修水縣嗰西首滴子。\n\n東吳\n艾係東吳豫章郡嗰16隻縣之一。\n\n晉朝\n艾係晉朝豫章郡嗰一隻縣。\n\n漢朝時間江西嗰行政規劃\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n修水","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.601,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B4%9B","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢朝\n漢朝到江西設立豫章郡,贛係佢設置嗰十八縣之一。佢就係今下嗰贛州市。\n\n東吳\n贛係東吳廬陵南部都尉嗰6隻縣之一。\n\n晉朝\n贛係晉朝南康郡嗰一隻縣,東晉嗰時間遷到葛姥城。\n\n隋朝\n贛係隋朝南康郡嗰一隻縣。先頭佢叫「南康」,到公元605年嗰样子改叫「贛」。\n\n唐朝\n贛係唐朝虔州嗰一隻縣。\n\n宋朝\n贛係宋朝虔州嗰一隻縣。\n\n元朝\n贛係元朝贛州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n贛係明朝贛州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n贛係清朝贛州府嗰一隻縣。\n\n漢朝時間江西嗰行政規劃\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n贛州","num_words":28,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.533,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B5%B7%E6%98%8F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢朝\n漢朝到江西設立豫章郡,海昏係佢設置嗰十八縣之一。佢就係今下嗰永修縣。\n\n東吳\n海昏係東吳豫章郡嗰16隻縣之一。\n\n晉朝\n海昏係晉朝豫章郡嗰一隻縣。\n\n漢朝時間江西嗰行政規劃\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n永修","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.571,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%84%A1%E9%99%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢朝\n漢朝到江西設立豫章郡,鄡陽係佢設置嗰十八縣之一。佢就係今下嗰都昌縣嗰西首首滴子。\n\n東吳\n鄡陽係東吳鄱陽郡嗰9隻縣之一。\n\n晉朝\n鄡陽係晉朝鄱陽郡嗰一隻縣。\n\n漢朝時間江西嗰行政規劃\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n都昌","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.777,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%97%E5%A3%84","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢朝\n漢朝到江西設立豫章郡,南壄係佢設置嗰十八縣之一,末後改名叫南野。佢就係今下嗰南康市嗰西南首滴子。\n\n東吳\n南野係東吳廬陵郡嗰10隻縣之一。\n\n晉朝\n南野係晉朝廬陵郡嗰一隻縣。\n\n漢朝時間江西嗰行政規劃\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n南康","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.581,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%9F%B3%E9%99%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢朝\n漢朝到江西設立豫章郡,石陽係東漢新添嗰十八縣之一。佢就係新淦同到廬陵之間嗰地方。\n\n東吳\n石陽係東吳廬陵郡嗰10隻縣之一。\n\n晉朝\n石陽係晉朝廬陵郡嗰一隻縣,廬陵郡嗰郡治移到箇裡過。\n\n漢朝時間江西嗰行政規劃\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n樟樹吉安","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.843,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%87%A8%E6%B1%9D","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢朝\n漢朝到江西設立豫章郡,臨汝係東漢新添嗰十八縣之一。佢就係南城嗰北首滴子。\n\n東吳\n臨汝係東吳臨川郡嗰郡治所在,佢位到今下嗰臨川嗰西首。\n\n晉朝\n臨汝係晉朝臨川郡嗰一隻縣。\n\n漢朝時間江西嗰行政規劃\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n南城","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.156,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.517,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%BB%BA%E6%98%8C","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢朝\n漢朝到江西設立豫章郡,建昌係東漢新添嗰十八縣之一。佢就係海昏嗰西南首滴子。\n\n東吳\n建昌係東吳豫章郡嗰16隻縣之一。\n\n晉朝\n建昌係晉朝豫章郡嗰一隻縣。\n\n南朝\n南朝搦縣治遷到海昏,故係建昌咁就毀吥嘍。\n\n隋朝\n建昌係隋朝豫章郡嗰一隻縣,公元589年設置。佢係先頭嗰艾、永修、豫章、新吳并得來嗰。\n\n唐朝\n建昌係唐朝江州嗰一隻縣。\n\n宋朝\n建昌係宋朝南康軍嗰一隻縣。\n\n明朝\n建昌係明朝南康府嗰一隻縣。\n\n清朝\n建昌係清朝南康府嗰一隻縣。\n\n漢朝時間江西嗰行政規劃\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n永修\n修水奉新","num_words":28,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.57,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%96%B0%E5%90%B3","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢朝\n漢朝到江西設立豫章郡,新吳係東漢新添嗰十八縣之一,佢係185年到建昌裡頭分出來嗰。佢就係今下嗰奉新縣。\n\n東吳\n新吳係東吳豫章郡嗰16隻縣之一。\n\n晉朝\n新吳係晉朝豫章郡嗰一隻縣。\n\n唐朝\n新吳係唐朝江州嗰一隻縣。公元622年佢拕劃到南昌州。公元683年到建昌裡頭拕分出來嗰。\n\n漢朝時間江西嗰行政規劃\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n奉新","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.384,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%8A%E8%94%A1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢朝\n漢朝到江西設立豫章郡,上蔡係東漢新添嗰十八縣之一。佢就係今下嗰上高縣。\n\n東吳\n上蔡係東吳豫章郡嗰16隻縣之一。\n\n晉朝\n上蔡係晉朝豫章郡嗰一隻縣。《輿地記》話:「汝南上蔡人分徙於此,晉太康元年以上蔡人思本土,改為望蔡縣。」\n\n漢朝時間江西嗰行政規劃\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n上高","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.843,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%BD%AD%E6%BE%A4%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢朝\n漢朝到江西設立豫章郡,彭澤係佢設置嗰十八縣之一。佢就係今下嗰湖口縣嗰東首滴子。\n\n東吳\n彭澤係東吳豫章郡嗰16隻縣之一。\n\n晉朝\n彭澤係晉朝尋陽郡嗰一隻縣。公元307年,尋陽郡添嗰彭澤縣。\n\n陶淵明當過佢嗰縣令。\n\n南朝\n梁朝到彭澤設立太原郡,下頭管到彭澤、晉陽、和城、天水四隻縣。\n\n隋朝\n彭澤係隋朝九江郡嗰一隻縣。佢起頭係叫「龍城」。公元598年拕改叫「彭澤」。\n\n唐朝\n彭澤係唐朝江州嗰一隻縣。\n\n宋朝\n彭澤係宋朝江州嗰一隻縣。\n\n元朝\n彭澤係元朝江州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n彭澤係明朝九江府嗰一隻縣。\n\n清朝\n彭澤係清朝九江府嗰一隻縣。\n\n漢朝時間江西嗰行政規劃\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n湖口\n彭澤","num_words":32,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.495,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%84%B1%E9%99%BD%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢朝\n漢朝到江西設立豫章郡,鄱陽係佢設置嗰十八縣之一。佢就係今下嗰鄱陽縣嗰東首滴子。\n\n東吳\n鄱陽係東吳鄱陽郡嗰郡治所在。\n\n晉朝\n鄱陽係晉朝鄱陽郡嗰一隻縣。\n\n隋朝\n鄱陽係隋朝鄱陽郡嗰一隻縣。\n\n唐朝\n鄱陽係唐朝饒州嗰一隻縣。\n\n宋朝\n鄱陽係宋朝饒州嗰一隻縣。\n\n元朝\n鄱陽係元朝饒州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n鄱陽係明朝饒州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n鄱陽係清朝饒州府嗰一隻縣。\n\n漢朝時間江西嗰行政規劃\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n鄱陽","num_words":28,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.626,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%97%E5%9F%8E%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢朝\n漢朝到江西設立豫章郡,南城係佢設置嗰十八縣之一。佢就係今下嗰南城縣嗰東首滴子。\n\n東吳\n南城係東吳臨川郡嗰10隻縣之一。\n\n晉朝\n南城係晉朝臨川郡嗰一隻縣。\n\n隋朝\n南城係隋朝臨川郡嗰一隻縣。\n\n唐朝\n南城係唐朝撫州嗰一隻縣。\n\n宋朝\n南城係宋朝建昌軍嗰一隻縣。\n\n元朝\n南城係元朝建昌路嗰一隻縣。\n\n明朝\n南城係明朝建昌府嗰一隻縣。\n\n清朝\n南城係清朝建昌府嗰一隻縣。\n\n漢朝時間江西嗰行政規劃\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n南城","num_words":28,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.668,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%9C%E6%98%A5%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢朝\n漢朝到江西設立豫章郡,宜春係佢設置嗰十八縣之一。佢就係今下嗰宜春市。\n\n東吳\n宜春係東吳安成郡嗰6隻縣之一。\n\n晉朝\n宜春係晉朝安成郡嗰一隻縣,太康初年嗰時間位到避太后嗰諱「春」,拕改叫「宜陽」。\n\n隋朝\n宜春係隋朝宜春郡嗰一隻縣。先頭佢叫「宜陽」。公元591年廢入吳平。公元598年改名做「宜春」。\n\n唐朝\n宜春係唐朝袁州嗰一隻縣。\n\n宋朝\n宜春係宋朝袁州嗰一隻縣。\n\n元朝\n宜春係元朝袁州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n宜春係明朝袁州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n宜春係清朝袁州府嗰一隻縣。\n\n漢朝時間江西嗰行政規劃\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n宜春","num_words":28,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.782,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%9B%A9%E9%83%BD%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢朝\n漢朝到江西設立豫章郡,雩都係佢設置嗰十八縣之一。佢就係今下嗰雩都縣嗰東北首。\n\n東吳\n雩都係東吳廬陵南部都尉嗰郡治所在。\n\n晉朝\n雩都係晉朝南康郡嗰一隻縣。\n\n隋朝\n雩都係隋朝南康郡嗰一隻縣。\n\n唐朝\n雩都係唐朝虔州嗰一隻縣。\n\n宋朝\n雩都係宋朝虔州嗰一隻縣。\n\n元朝\n雩都係元朝贛州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n雩都係明朝贛州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n雩都係清朝贛州府嗰一隻縣。\n\n漢朝時間江西嗰行政規劃\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n雩都","num_words":28,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.904,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B0%B8%E4%BF%AE%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢朝\n漢朝到江西設立豫章郡,永修係東漢新添嗰縣。佢就係今下嗰永修縣。\n\n東吳\n永修係東吳豫章郡嗰16隻縣之一。\n\n晉朝\n永修係晉朝豫章郡嗰一隻縣。\n\n漢朝時間江西嗰行政規劃\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n永修","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.774,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%96%B0%E6%B7%A6%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"漢朝\n漢朝到江西設立豫章郡,新淦係佢設置嗰十八縣之一。佢就係今下嗰樟樹市。\n\n東吳\n新淦係東吳豫章郡嗰16隻縣之一。\n\n晉朝\n新淦係晉朝豫章郡嗰一隻縣。\n\n隋朝\n新淦係隋朝廬陵郡嗰一隻縣。\n\n唐朝\n新淦係唐朝吉州嗰一隻縣。\n\n宋朝\n新淦係宋朝臨江軍嗰一隻縣。\n\n明朝\n新淦係明朝臨江府嗰一隻縣。\n\n清朝\n新淦係清朝臨江府嗰一隻縣。\n\n漢朝時間江西嗰行政規劃\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n樟樹\n新淦","num_words":26,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.42,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9D%B1%E5%90%B3%E6%99%82%E9%96%93%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E8%A1%8C%E6%94%BF%E8%A6%8F%E5%8A%83","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"東吳時間江西嗰行政規劃係話東吳到江西設置嗰行政規劃。箇艮隻時期,江西擱擱攏攏設置哩六郡57縣。\n豫章郡\n廬陵郡\n鄱陽郡\n臨川郡\n安成郡\n廬陵南部都尉\n\n豫章郡\n豫章郡嗰郡治係南昌,下頭管到16隻縣:南昌、海昏、新淦、建城、上蔡、永修、建昌、吳平、西安、彭澤、艾、宜豐、陽樂、富城、新吳、鐘陵。\n\n廬陵郡\n廬陵郡嗰郡治係西昌,下頭管到10隻縣:西昌、高昌、石陽、巴邱、南野、東昌、新興、吉陽、興平、陽城。\n\n鄱陽郡\n鄱陽郡嗰郡治係鄱陽,下頭管到9隻縣:鄱陽、廣晉、樂安、餘汗、鄡陽、歷陵、葛陽、上饒、建平。\n\n臨川郡\n臨川郡嗰郡治係臨汝,下頭管到10隻縣:臨汝、南城、西平、東興、南豐、永城、宜黃、安浦、西城、新建。\n\n安成郡\n安成郡嗰郡治係平都,下頭管到6隻縣:平都、宜春、永新、新渝、安成、萍鄉。\n\n廬陵南部都尉\n廬陵南部都尉嗰郡治係雩都,下頭管到6隻縣:雩都、贛、陽都、平陽、安南(或南安)、揭陽。\n\n參考資料 \n《江西史稿》,許懷林,1998年,ISBN 7810331434 \n\n \n\n江西嗰歷史行政規劃\n東吳時間江西嗰行政規劃","num_words":23,"character_repetition_ratio":0.017,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.303,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.939,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%90%8D%E9%84%89%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"東吳\n萍鄉係東吳安成郡嗰6隻縣之一,縣治蘆溪古岡。佢係今下嗰萍鄉。\n\n晉朝\n萍鄉係晉朝安成郡嗰一隻縣。\n\n隋朝\n萍鄉係隋朝宜春郡嗰一隻縣。\n\n唐朝\n萍鄉係唐朝袁州嗰一隻縣。\n\n宋朝\n萍鄉係宋朝袁州嗰一隻縣。\n\n明朝\n萍鄉係明朝袁州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n萍鄉係清朝袁州府嗰一隻縣。\n\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n萍鄉","num_words":22,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.635,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%A8%82%E5%AE%89%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"東吳\n樂安係東吳鄱陽郡嗰9隻縣之一,佢位到今下嗰德安嗰東頭。\n\n晉朝\n樂安係晉朝鄱陽郡嗰一隻縣。\n\n宋朝\n公元1149年,樂安設立,佢歸到撫州管。佢係今下嗰樂安。\n\n元朝\n樂安係元朝撫州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n樂安係明朝撫州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n樂安係清朝撫州府嗰一隻縣。\n\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n德安\n樂安","num_words":20,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.388,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%8A%E9%A5%92%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"東吳\n上饒係東吳鄱陽郡嗰9隻縣之一,佢位到今下嗰上饒縣嗰西北。\n\n晉朝\n上饒係晉朝鄱陽郡嗰一隻縣。\n\n唐朝\n上饒係唐朝信州嗰一隻縣。佢係公元758年設立嗰。公元812年永豐拕并進來。\n\n宋朝\n上饒係宋朝信州嗰一隻縣。\n\n元朝\n上饒係元朝信州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n上饒係明朝廣信府嗰一隻縣。\n\n清朝\n上饒係清朝廣信府嗰一隻縣。\n\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n上饒","num_words":22,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.595,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%BB%BA%E5%9F%8E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"東吳\n建城係東吳豫章郡嗰16隻縣之一,佢位到今下嗰高安。\n\n晉朝\n建城係晉朝豫章郡嗰一隻縣。\n\n隋朝\n建城係隋朝豫章郡嗰一隻縣。\n\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n高安","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.702,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%97%E8%B1%90%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"東吳\n南豐係東吳臨川郡嗰10隻縣之一,佢位到今下嗰廣昌東頭嗰十五公里。\n\n晉朝\n南豐係晉朝臨川郡嗰一隻縣。\n\n唐朝\n南豐係唐朝撫州嗰一隻縣。佢係公元711年到南城裡頭分出來嗰,仰上到713年又拕廢吥哩。公元720年又接到由南城裡頭分出過。\n\n宋朝\n南豐係宋朝建昌軍嗰一隻縣。\n\n明朝\n南豐係明朝建昌府嗰一隻縣。\n\n清朝\n南豐係清朝建昌府嗰一隻縣。\n\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n廣昌","num_words":19,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.595,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%9C%E9%BB%83%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"東吳\n宜黃係東吳臨川郡嗰10隻縣之一,佢位到今下嗰宜黃嗰東頭。\n\n晉朝\n宜黃係晉朝臨川郡嗰一隻縣。\n\n宋朝\n宜黃係宋朝撫州嗰一隻縣。\n\n元朝\n宜黃係元朝撫州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n宜黃係明朝撫州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n宜黃係清朝撫州府嗰一隻縣。\n\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n宜黃","num_words":19,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.741,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%96%B0%E5%BB%BA%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"東吳\n新建係東吳臨川郡嗰10隻縣之一,佢係今下嗰崇仁西南嗰九十五里。\n\n晉朝\n新建係晉朝臨川郡嗰一隻縣。\n\n宋朝\n公元981年,新建設立,佢歸到洪州管。佢係今下嗰新建縣。\n\n元朝\n新建係元朝龍興路嗰一隻縣。\n\n明朝\n新建係明朝南昌府嗰一隻縣。\n\n清朝\n新建係清朝南昌府嗰一隻縣。\n\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n崇仁\n新建","num_words":20,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.489,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B0%B8%E6%96%B0%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"東吳\n永新係東吳安成郡嗰6隻縣之一,佢位到今下嗰永新西頭嗰三十五里。\n\n晉朝\n永新係晉朝安成郡嗰一隻縣。\n\n唐朝\n永新係唐朝吉州嗰一隻縣。佢係公元657年到太和裡頭分出來嗰。\n\n宋朝\n永新係宋朝吉州嗰一隻縣。\n\n明朝\n永新係明朝吉安府嗰一隻縣。\n\n清朝\n永新係清朝吉安府嗰一隻縣。\n\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n永新","num_words":19,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.418,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%99%89%E6%9C%9D%E6%99%82%E9%96%93%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E8%A1%8C%E6%94%BF%E8%A6%8F%E5%8A%83","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"晉朝時間江西嗰行政規劃係話晉朝到江西設置嗰行政規劃。箇隻時期江西嗰最高行政建制係江州,佢嗰郡治係豫章。江州嗰下頭哈設置哩七郡58縣。\n豫章郡\n鄱陽郡\n廬陵郡\n臨川郡\n安成郡\n南康郡\n尋陽郡\n\n公元280年,西晉滅吥嘍東吳,許年就劃安成郡到荊州。公元291年,晉朝覺得「荊、揚二州疆土廣遠,統理尤難。於是割揚州之豫章、鄱陽、廬陵、臨川、南康、建安、晉安,荊州之武昌、桂陽、安成,合十郡,因江水之名而置江州」。箇裡話嗰建安、晉安位到今下嗰福建,武昌位到今下嗰湖北,貴陽位到今下嗰湖南,盈嗰六隻郡位到今下嗰江西,哈係許時間江州嗰主體。\n\n公元304年,尋陽郡設立,歸江州管到。尋陽郡下頭哈管到尋陽、柴桑兩隻縣。公元307年,尋陽郡添哩隻彭澤縣。東晉嗰時間,尋陽拕并到柴桑裡頭。\n\n公元307年,桂陽郡拕劃到「湘州」裡頭。\n\n公元454年,武昌郡拕劃到「郢州」裡頭。\n\n腳注\n\n江西嗰歷史行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.01,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.604,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B1%90%E5%9F%8E%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"隋朝\n豐城係隋朝豫章郡嗰一隻縣,公元592年設置。先頭佢叫「廣豐」,末後到601年嗰樣子拕改叫「豐城」。佢位到今下嗰豐城。\n\n唐朝\n豐城係唐朝江州嗰一隻縣。\n\n宋朝\n豐城係宋朝洪州嗰一隻縣。\n\n明朝\n豐城係明朝南昌府嗰一隻縣。\n\n清朝\n豐城係清朝南昌府嗰一隻縣。\n\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n豐城","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.698,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%96%B0%E5%96%BB%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"隋朝\n新喻係隋朝宜春郡嗰一隻縣。先頭佢叫「新渝」。\n\n唐朝\n新喻係唐朝袁州嗰一隻縣。\n\n宋朝\n新喻係宋朝臨江軍嗰一隻縣。\n\n明朝\n新喻係明朝臨江府嗰一隻縣。\n\n清朝\n新喻係清朝臨江府嗰一隻縣。\n\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n新喻","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.635,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%97%E5%BA%B7%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"隋朝\n南康係隋朝南康郡嗰一隻縣。先頭佢叫「贛」,到公元605年嗰样子改叫「南康」。\n\n唐朝\n南康係唐朝虔州嗰一隻縣。\n\n宋朝\n南康係宋朝南安軍嗰一隻縣。\n\n元朝\n南康係元朝南安路嗰一隻縣。\n\n明朝\n南康係明朝南安府嗰一隻縣。\n\n清朝\n南康係清朝南安府嗰一隻縣。\n\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n贛州\n南康","num_words":20,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.87,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%99%94%E5%8C%96","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"隋朝\n虔化係隋朝南康郡嗰一隻縣。佢先頭係叫「寧都」,公元598年改嗰名子。\n\n唐朝\n虔化係唐朝虔州嗰一隻縣。\n\n宋朝\n虔化係宋朝虔州嗰一隻縣。\n\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n寧都","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.433,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%A4%98%E5%B9%B2%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"隋朝\n餘干係隋朝鄱陽郡嗰一隻縣。佢係早已嗰「餘汗」改過來嗰。\n\n唐朝\n餘干係唐朝饒州嗰一隻縣。\n\n宋朝\n餘干係宋朝饒州嗰一隻縣。\n\n明朝\n餘干係明朝饒州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n餘干係清朝饒州府嗰一隻縣。\n\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n餘干","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.103,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.689,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%BC%8B%E9%99%BD%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"隋朝\n弋陽係隋朝鄱陽郡嗰一隻縣。佢先頭係叫「葛陽」,公元593年改做「弋陽」。\n\n唐朝\n弋陽係唐朝信州嗰一隻縣。\n\n宋朝\n弋陽係宋朝信州嗰一隻縣。\n\n元朝\n弋陽係元朝信州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n弋陽係明朝廣信府嗰一隻縣。\n\n清朝\n弋陽係清朝廣信府嗰一隻縣。\n\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n弋陽","num_words":19,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.808,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B3%B0%E5%92%8C%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"隋朝\n泰和係隋朝廬陵郡嗰一隻縣。公元589年設置西昌。等公元591年東昌拕并過來後,咁就改做「泰和」。\n\n宋朝\n泰和係宋朝吉州嗰一隻縣。\n\n明朝\n泰和係明朝吉安府嗰一隻縣。\n\n清朝\n泰和係清朝吉安府嗰一隻縣。\n\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n泰和","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.431,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%87%A8%E5%B7%9D%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"隋朝\n臨川係隋朝臨川郡嗰一隻縣,佢係先頭嗰臨汝改過來嗰。\n\n唐朝\n臨川係唐朝撫州嗰一隻縣。\n\n宋朝\n臨川係宋朝撫州嗰一隻縣。\n\n元朝\n臨川係元朝撫州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n臨川係明朝撫州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n臨川係清朝撫州府嗰一隻縣。\n\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n臨川","num_words":19,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.656,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B4%87%E4%BB%81%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南朝\n梁朝到崇仁設立巴山郡,下頭管到大豐、新安、巴山、新建、興平、豐城、西寧七隻縣。\n\n隋朝\n崇仁係隋朝臨川郡嗰一隻縣。\n\n唐朝\n崇仁係唐朝撫州嗰一隻縣。\n\n宋朝\n崇仁係宋朝撫州嗰一隻縣。\n\n元朝\n崇仁係元朝撫州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n崇仁係明朝撫州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n崇仁係清朝撫州府嗰一隻縣。\n\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n崇仁","num_words":21,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.729,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B1%AB%E7%AB%A0%E9%83%A1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"豫章郡係漢代到隋朝箇段時間裡頭江西嗰一隻行政建置。起先佢嗰面積有今下嗰江西樣大,末後隨得多級行政機構嗰新添,佢就只係贛北許塊塊子嗰一隻行政區嘍。但南昌一徑哩係箇八百喇年嗰時間豫章郡嗰郡治所在。\n\n漢朝\n西漢嗰頭幾年,江西設立豫章郡,箇係江西歷史上首到行政建制。 《江西省古今政治地理沿革總略》話:「漢興,改九江郡為淮南國,領九江、廬江、衡山、豫章四郡,江西則為豫章郡。」《史記》卷九十一話:「(漢高祖)四年(前203年)七月,九江、廬江、衡山、豫章郡皆屬布。」咁就係話前203年豫章郡就設立正哩。但具體年份史記上都冇話明,更多內容請望下「豫章郡嗰建立年代考」。\n\n漢·豫章郡下頭管到十八隻縣,佢俚係:\n\n南昌\n廬陵\n彭澤\n鄱陽 \n歷陵\n餘汗\n\n柴桑\n艾\n贛\n新淦\n南城\n建成\n\n宜春\n海昏\n雩都 \n鄡陽\n南野\n安平 \n\n王莽篡漢嗰時間佢搦豫章郡嗰十喇隻地名都改過哩。東漢嗰時間又拕改回來,末後嗰幾年子哈新添哩好幾隻縣。\n\n六朝\n六朝係話東吳、晉朝、宋朝、齊朝、梁朝、陳朝。\n\n公元199年,孫策攻占豫章。末後三國紛爭嗰政治局面舞得東吳盡心經營江南,咁佢一方面係大力撫順江西境內嗰「山越」,一方面細化江西嗰行政區劃,為到更好統治。\n\n咁豫章郡就由先頭漢朝嗰「全贛十八縣」變細到「贛北十六縣」,佢俚係:\n\n南昌\n海昏\n新淦\n建城\n\n上蔡\n永修\n建昌\n吳平\n\n西安\n彭澤\n艾\n宜豐\n\n陽樂\n富城\n新吳\n鐘陵\n\n晉朝同到宋、齊、梁、陳四朝對豫章郡都冇做什哩大嗰變動,一徑都係保持到十六縣嗰行政建置。\n\n隋朝\n經過箇多年嗰戰亂,隋朝時間嗰江西行政規劃變得雜亂而龐大。為到解決嗰隻局面,江西咁就開始簡化、合并各級行政建置。早已一隻郡有十喇隻縣嗰情況已經冇有嘍。\n\n公元589年,豫章郡改做洪州總管府。到605年嗰样子,豫章郡又重新設立。佢下頭管到四隻縣,佢俚係:豫章、豐城、建昌、建城。\n\n江西\n漢朝時間江西嗰行政規劃\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n南朝時間江西嗰行政規劃\n隋朝時間江西嗰行政規劃","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.017,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.437,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%BB%AC%E9%99%B5%E9%83%A1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"廬陵郡係東吳到隋朝箇段時間裡頭江西嗰一隻行政建置。\n\n東吳嗰時間,廬陵郡設立,佢嗰郡治係西昌,下頭管到10隻縣。 《三國志·孫破虜討逆傳》話:「以孫責為豫章太守,分豫章為廬陵郡,以責弟輔為廬陵太守。 」《孫輔傳》也話:「策立輔為廬陵太守,撫定屬城,分置長吏。」裴松嗰注《江表傳》哈話:丹陽人僮芝「自署廬陵太守」。\n\n晉朝同到宋、齊、梁、陳四朝對廬陵郡都冇做什哩大嗰變動。\n\n隋朝嗰時間,起頭係設立吉州,末後改回廬陵郡。佢嗰郡治係廬陵縣,下頭管到4隻縣。\n\n東吳時間江西嗰行政規劃\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n南朝時間江西嗰行政規劃\n隋朝時間江西嗰行政規劃","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.023,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.627,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%AB%98%E5%AE%89%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"唐朝\n高安係唐朝江州嗰一隻縣。佢係先頭嗰建城。公元622年拕改做「高安」。\n\n宋朝\n高安係宋朝筠州嗰一隻縣。\n\n元朝\n高安係元朝瑞州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n高安係明朝瑞州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n高安係清朝瑞州府嗰一隻縣。\n\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n高安","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.643,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%AD%A6%E5%AF%A7%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"唐朝\n武寧係唐朝江州嗰一隻縣,佢係公元704年到建昌裡頭分出來嗰。\n\n宋朝\n武寧係宋朝洪州嗰一隻縣。\n\n元朝\n武寧係元朝龍興路嗰一隻縣。\n\n明朝\n武寧係明朝南昌府嗰一隻縣。\n\n清朝\n武寧係清朝南昌府嗰一隻縣。\n\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n武寧","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.88,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%A8%82%E5%B9%B3%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"唐朝\n樂平係唐朝饒州嗰一隻縣。\n\n宋朝\n樂平係宋朝饒州嗰一隻縣。\n\n明朝\n樂平係明朝饒州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n樂平係清朝饒州府嗰一隻縣。\n\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n樂平","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.126,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.546,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B5%AE%E6%A2%81%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"唐朝\n浮梁係唐朝饒州嗰一隻縣。公元621年,昌水之南嗰「新平鎮」設置「新平縣」。轉身625年又拕廢吥哩。公元716年,到鄱陽裡頭分出來設置「新昌」。公元742年拕改做「浮梁」。\n\n宋朝\n浮梁係宋朝饒州嗰一隻縣。\n\n明朝\n浮梁係明朝饒州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n浮梁係清朝饒州府嗰一隻縣。\n\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n浮梁","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.259,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.693,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%89%E7%A6%8F%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"唐朝\n安福係唐朝吉州嗰一隻縣。佢係先頭嗰「安復」改過來嗰。\n\n宋朝\n安福係宋朝吉州嗰一隻縣。\n\n明朝\n安福係明朝吉安府嗰一隻縣。\n\n清朝\n安福係清朝吉安府嗰一隻縣。\n\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n安福","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.576,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B2%B4%E6%BA%AA%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"唐朝\n貴溪係唐朝信州嗰一隻縣。佢係公元765年搦弋陽嗰西首分出來而設立嗰。\n\n宋朝\n貴溪係宋朝信州嗰一隻縣。\n\n元朝\n貴溪係元朝信州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n貴溪係明朝廣信府嗰一隻縣。\n\n清朝\n貴溪係清朝廣信府嗰一隻縣。\n\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n貴溪","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.743,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%8E%89%E5%B1%B1%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"唐朝\n玉山係唐朝信州嗰一隻縣。佢係公元758年從衢州劃到信州來嗰。\n\n宋朝\n玉山係宋朝信州嗰一隻縣。\n\n元朝\n玉山係元朝信州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n玉山係明朝廣信府嗰一隻縣。\n\n清朝\n玉山係清朝廣信府嗰一隻縣。\n\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n玉山","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.866,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%83%BD%E6%98%8C%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"唐朝\n都昌係唐朝江州嗰一隻縣。佢係公元622年到彭澤裡頭分出來嗰,\n\n宋朝\n都昌係宋朝南康軍嗰一隻縣。\n\n元朝\n都昌係元朝南康路嗰一隻縣。\n\n明朝\n都昌係明朝南康府嗰一隻縣。\n\n清朝\n都昌係清朝南康府嗰一隻縣。\n\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n都昌","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.579,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%BF%A1%E8%B1%90%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"唐朝\n信豐係唐朝虔州嗰一隻縣。公元682年,南康裡頭分出隻「南安」。公元742年拕改做「信豐」。\n\n宋朝\n信豐係宋朝虔州嗰一隻縣。\n\n元朝\n信豐係元朝贛州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n信豐係明朝贛州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n信豐係清朝贛州府嗰一隻縣。\n\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n信豐","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.235,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.492,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%89%E9%81%A0%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"唐朝\n安遠係唐朝虔州嗰一隻縣,佢係公元788年到雩都裡頭分出來嗰。\n\n宋朝\n安遠係宋朝虔州嗰一隻縣。\n\n元朝\n安遠係元朝贛州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n安遠係明朝贛州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n安遠係清朝贛州府嗰一隻縣。\n\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n安遠","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.684,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%A4%A7%E5%BA%BE%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"唐朝\n大庾係唐朝虔州嗰一隻縣,佢係公元705年到南康裡頭分出來嗰。\n\n宋朝\n大庾係宋朝南安軍嗰一隻縣。\n\n元朝\n大庾係元朝南安路嗰一隻縣。\n\n明朝\n大庾係明朝南安府嗰一隻縣。\n\n清朝\n大庾係清朝南安府嗰一隻縣。\n\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n大庾","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.76,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%94%90%E6%9C%9D%E6%99%82%E9%96%93%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E8%A1%8C%E6%94%BF%E8%A6%8F%E5%8A%83","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"唐朝時間江西嗰行政規劃係話唐朝到江西設置嗰行政規劃。箇時間江西攏共設立八隻州。編制上話,州嗰戶口有4萬以上嗰叫「上州」,州嗰戶口有2萬以上嗰叫「中州」,州嗰戶口不到2萬嗰叫「下州」,故係江西八州同到佢俚嗰級別係:\n洪州,上都督府\n饒州,下州\n吉州,上州\n撫州,中州\n袁州,下州\n信州,上州\n江州,中州\n虔州,中州\n\n建制嗰歷史\n唐朝嗰頭先幾年子,隋朝編制嗰「郡」一下子拕改成哩「州」,「郡太守」也跟到拕改成哩「州刺史」,「緣邊鎮守及襟帶之地,置總管府,以統軍戎」。咁到公元622年,「江州總管府」同到「洪州總管府」就拕設立起來。\n\n江州總管府下頭管到江、鄂、智、浩四隻州。公元624年,「江州總管府」又接到拕改做「江州都督府」。等到哩公元627年,林士弘嗰勢力拕消滅,江州都督府也拕取消嘍。\n\n洪州總管府起頭係管到洪、饒、撫、吉、虔、南平六隻州。公元624年,佢拕改做「洪州都督府」。公元628年。佢管到洪、饒、撫、吉、虔、袁、江、鄂八隻州。仰上「洪州都督府」拕分為上、中、下三隻等級。公元704年,改做洪、饒、撫、吉、虔五隻州。等到哩公元742年,江西各「州」拕改回「郡」,「州刺史」拕改回「郡太守」。公元758年,「州」、「郡」兩制又拕斢回頭。\n\n公元627年,「江南道」設立。公元733年,江南道拕分做「江南東道」同到「江南西道」,「每道置采訪使,檢查非法,如漢刺史之職」。江南東道嗰首治係蘇州,江南西道嗰首治係洪州。江南西道嗰下頭管到十九隻州,佢俚係:宣、歙、池、洪、江、鄂、岳、饒、虔、吉、袁、信、撫、潭、衡、永、道、郴、邵。\n\n公元755年之後,江西設立「節度使」,箇隻職務管到軍政、財政大權。咁也就出現「藩鎮割據」嗰情況,末後等情況好滴子後,「節度使」就拕改做「觀察使」。公元758年,「洪吉都防禦、團練、觀察、處置使」設立,佢「兼莫徭軍使,領洪、吉、虔、撫、袁五州」。末後,信州、江州又拕加進來。公元764年,「洪吉都防禦、團練、觀察、處置使」拕改做「江南西道觀察使」,佢下頭管到洪、饒、吉、江、袁、信、虔、撫等州。公元865年,「江南西道觀察使」拕改做「鎮南軍節度使」。許時間鎮守交趾嗰軍隊係北方人,佢俚不服當地嗰水土氣候,「涉氛瘴死者十七,戰無功,蠻勢蓋張」。故係江西嗰鎮南軍徵兵三萬,拕派去駐防。\n\n州嗰設立\n\n洪州\n公元622年,洪州設立。佢下頭管到7隻縣:南昌、豐城、高安、建昌、新吳、武寧、分寧。佢嗰州治係南昌。\n\n饒州\n公元621年,饒州設立。佢下頭管到4隻縣:鄱陽、餘干、樂平、浮梁。佢嗰州治係鄱陽。\n\n吉州\n公元622年,吉州設立。佢下頭管到7隻縣:廬陵、太和、安福、新淦、永新。佢嗰州治係廬陵。\n\n撫州\n公元622年,撫州設立。佢起頭管到臨川、南城、邵武、宜黃、崇仁、永城、東興、將樂八隻縣。公元624年,永城、東興、將樂拕取消,佢俚同到邵武獨立建州。公元625年,宜黃也跟到取消。末後撫州嗰下頭就盈4隻縣:臨川、南城、崇仁、南豐。佢嗰州治係臨川。\n\n袁州\n公元621年,袁州設立。佢下頭管到7隻縣:宜春、萍鄉、新喻。佢嗰州治係宜春。\n\n信州\n公元758年,信州設立。佢下頭管到7隻縣:上饒、弋陽、貴溪、玉山。佢嗰州治係上饒。\n\n江州\n公元621年,江州設立。佢下頭管到7隻縣:潯陽、都昌、彭澤。佢嗰州治係潯陽。\n\n虔州\n公元622年,虔州設立。佢下頭管到7隻縣:贛、虔化、南康、雩都、信豐、安遠、大庾。佢嗰州治係贛。\n\n腳注\n\n江西嗰歷史行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃","num_words":35,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.301,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.727,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%83%E9%96%80%E4%B9%9D%E6%B4%B2%E5%8D%81%E5%85%AB%E5%9D%A1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"七門九洲十八坡係傳統上對南昌大致嗰地理景致而做嗰一隻總結。\n\n七門係:\n\n進賢門\n惠民門\n章江門\n德勝門\n廣潤門\n永和門\n順化門\n\n九洲係:\n\n新洲\n潮王洲\n打纜洲\n楊家洲\n新添洲\n黃泥洲\n裡洲\n黃牛洲\n大洲\n\n十八坡係:\n\n傅家坡\n鳳凰坡\n駱家坡\n戴家坡\n十家坡\n總鎮坡\n鐵樹坡\n十八坡\n槐樹坡\n帥家坡\n樂家坡\n秥石坡\n金雞坡\n桃樹坡\n躍龍坡\n灌木坡\n煤炭坡\n黃泥坡\n\n參考資料 \n贛文化網\n\n南昌","num_words":41,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.275,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.6,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%89%E6%B9%96%E4%B9%9D%E6%B4%A5","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"三湖九津係傳統上對南昌大致嗰水利湖泊系統嗰一隻總結。南昌有傳統民諺話「七門九洲十八坡,三湖九津通贛鄱」。\n\n三湖係:\n\n東湖\n西湖\n北湖\n(南湖)\n(東太湖)\n\n九津係:\n\n三德津\n五福津\n五行津\n五事津\n五紀津\n八政津\n庶征津\n歸極津\n稽疑津\n\n參考資料\n贛文化網\n\n南昌","num_words":20,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.277,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.863,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B0%B8%E8%B1%90%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"唐朝\n公元758年,永豐縣設立,歸到信州管。公元812年拕并到上饒縣裡頭。佢係而今嗰廣豐嗰南首。\n\n宋朝\n公元1054年10月,吉水嗰報恩鎮升格為縣,永豐縣設立,歸到吉州管。佢係而今嗰永豐。\n\n公元1074年,先頭唐朝嗰永豐縣又拕設立過,歸到信州管。箇也就係話許時間江西有兩隻永豐縣。\n\n元朝\n永豐係元朝吉安路嗰一隻縣,同到信州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n永豐係明朝吉安府嗰一隻縣。\n\n永豐係明朝廣信府嗰一隻縣。清朝嗰時間永豐拕改做廣豐。\n\n清朝\n永豐係清朝吉安府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n廣豐\n永豐","num_words":18,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.459,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%98%9F%E5%AD%90%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南吳\n公元929年到935年之間,星子鎮設立,佢位到廬山嗰南麓,歸到江州潯陽管。\n\n宋朝\n公元978年,星子縣設立。許時間「星子當江湖之會,商賈所集」,故係咁公元978年或公元982年2月,星子同到洪州嗰建昌、江州嗰都昌一下哩升爲「南康軍」。\n\n元朝\n星子係元朝南康路嗰一隻縣。\n\n明朝\n星子係明朝南康府嗰一隻縣。\n\n清朝\n星子係清朝南康府嗰一隻縣。\n\n腳注\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n星子","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.532,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%83%E6%98%8C%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宋朝\n公元980年,會昌設立,佢歸到虔州管。\n\n明朝\n會昌係明朝贛州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n會昌係清朝贛州府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n會昌","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.112,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.564,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%96%B0%E6%98%8C","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宋朝\n公元981年,新昌設立,佢歸到筠州管。佢係今下嗰宜豐。\n\n明朝\n新昌係明朝瑞州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n新昌係清朝瑞州府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n宜豐","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.103,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.485,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%88%88%E5%9C%8B%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宋朝\n公元982年,興國縣設立,佢歸到虔州管。\n\n元朝\n興國係元朝贛州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n興國係明朝贛州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n興國係清朝贛州府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n興國","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.563,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%88%86%E5%AE%9C%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宋朝\n公元984年8月,宜春嗰安仁鎮升格為縣,分宜縣設立,佢歸到袁州管。佢下頭攏共有10隻鄉,20000戶。\n\n元朝\n分宜係元朝袁州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n分宜係明朝袁州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n分宜係清朝袁州府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n分宜","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.546,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%87%91%E6%BA%AA%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宋朝\n公元994年,金溪設立,佢歸到撫州管。\n\n元朝\n金溪係元朝撫州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n金溪係明朝撫州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n金溪係清朝撫州府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n金溪","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.101,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.881,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%90%AC%E5%AE%89%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南唐\n南唐設立萬安鎮。\n\n宋朝\n公元1071年,萬安縣設立,佢歸到吉州管。\n\n元朝\n萬安係元朝吉安路嗰一隻縣。\n\n明朝\n萬安係明朝吉安府嗰一隻縣。\n\n清朝\n萬安係清朝吉安府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n萬安","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.66,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%80%B2%E8%B3%A2%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宋朝\n公元1103年,進賢設立,佢歸到洪州管。\n\n元朝\n進賢係元朝龍興路嗰一隻縣。\n\n明朝\n進賢係明朝南昌府嗰一隻縣。\n\n清朝\n進賢係清朝南昌府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n進賢","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.593,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%96%B0%E5%9F%8E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宋朝\n公元1138年,新城設立,佢歸到建昌軍管。佢係今下嗰黎川。\n\n元朝\n新城係元朝建昌路嗰一隻縣。\n\n清朝\n新城係清朝建昌府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n黎川","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.674,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%BB%A3%E6%98%8C%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宋朝\n公元1138年,廣昌設立,佢歸到建昌軍管。\n\n元朝\n廣昌係元朝建昌路嗰一隻縣。\n\n明朝\n廣昌係明朝建昌府嗰一隻縣。\n\n清朝\n廣昌係清朝建昌府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n廣昌","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.519,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%90%89%E6%B0%B4%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南唐\n吉水到廬陵裡頭拕分出來嗰。\n\n宋朝\n吉水係宋朝吉州嗰一隻縣。\n\n明朝\n吉水係明朝吉安府嗰一隻縣。\n\n清朝\n吉水係清朝吉安府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n吉水","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.502,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%9D%96%E5%AE%89%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"唐朝\n唐朝設立靖安鎮。\n\n南吳\n南吳設立靖安場。\n\n南唐\n南吳設立靖安縣。\n\n宋朝\n靖安係宋朝洪州嗰一隻縣。\n\n元朝\n靖安係元朝龍興路嗰一隻縣。\n\n明朝\n靖安係明朝南昌府嗰一隻縣。\n\n清朝\n靖安係清朝南昌府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n靖安","num_words":19,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.582,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%A5%89%E6%96%B0%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南唐\n南唐烈祖皇帝李昪為到避南吳嗰諱,搦新吳改做奉新縣。\n\n宋朝\n奉新係宋朝洪州嗰一隻縣。\n\n元朝\n奉新係元朝龍興路嗰一隻縣。\n\n明朝\n奉新係明朝南昌府嗰一隻縣。\n\n清朝\n奉新係清朝南昌府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n奉新","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.405,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%8A%E9%AB%98%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南唐\n南唐設立上高縣。\n\n宋朝\n上高係宋朝筠州嗰一隻縣。\n\n元朝\n上高係元朝瑞州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n上高係明朝瑞州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n上高係清朝瑞州府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n上高","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.54,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%89%E4%BB%81%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"陳朝\n陳朝設立安仁,佢係今下嗰安仁嗰東南首。\n\n隋朝\n隋朝廢除安仁。\n\n宋朝\n宋朝設立安仁,佢係饒州嗰一隻縣。佢係今下嗰餘江。\n\n元朝\n安仁係元朝饒州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n安仁係明朝饒州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n安仁係清朝饒州府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n安仁\n餘江","num_words":18,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.624,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%BE%B7%E8%88%88%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南唐\n南唐設立德興縣。\n\n宋朝\n德興係宋朝饒州嗰一隻縣。\n\n元朝\n德興係元朝饒州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n德興係明朝饒州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n德興係清朝饒州府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n德興","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.858,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%BE%8D%E6%B3%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南吳\n南吳設立龍泉場。\n\n南唐\n南唐設立龍泉縣。\n\n宋朝\n龍泉係宋朝吉州嗰一隻縣。佢末後改名叫泉江,後頭又改回龍泉。\n\n元朝\n龍泉係元朝吉安路嗰一隻縣。\n\n明朝\n龍泉係明朝吉安府嗰一隻縣。\n\n清朝\n龍泉係清朝吉安府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n遂川","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.743,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%90%AC%E8%BC%89%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南唐\n南唐設立萬載縣。\n\n宋朝\n萬載係宋朝袁州嗰一隻縣。佢哈有過建成、成載箇滴子名子。\n\n元朝\n萬載係元朝袁州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n萬載係明朝袁州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n萬載係清朝袁州府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n萬載","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.729,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%89%9B%E5%B1%B1%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南吳\n南吳設立鉛山場,佢係先頭嗰寶山。\n\n南唐\n南唐設立鉛山縣,佢係今下嗰鉛山嗰西首。\n\n宋朝\n鉛山係宋朝信州嗰一隻縣。佢位到「八樹嶺」嗰南首,係今下嗰北關外。\n\n明朝\n鉛山係明朝廣信府嗰一隻縣。\n\n清朝\n鉛山係清朝廣信府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n鉛山","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.435,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%BE%B7%E5%8C%96","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南唐\n南唐設立德化。佢先頭係當陽縣,末後係九江縣。\n\n宋朝\n德化係宋朝江州嗰一隻縣。\n\n元朝\n德化係元朝江州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n德化係明朝九江府嗰一隻縣。\n\n清朝\n德化係清朝九江府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n九江","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.698,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%BE%B7%E5%AE%89%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南吳\n南吳設立德安縣。\n\n宋朝\n德安係宋朝江州嗰一隻縣。\n\n元朝\n德安係元朝江州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n德安係明朝九江府嗰一隻縣。\n\n清朝\n德安係清朝九江府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n德安","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.686,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%91%9E%E6%98%8C%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"東吳\n東吳設立瑞昌鎮,又叫赤誠烏鎮。\n\n唐朝\n唐朝搦瑞昌并到潯陽裡頭。\n\n南唐\n南唐設立瑞昌縣。\n\n宋朝\n瑞昌係宋朝江州嗰一隻縣。\n\n元朝\n瑞昌係元朝江州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n係明朝九江府嗰一隻縣。\n\n清朝\n瑞昌係清朝九江府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n瑞昌","num_words":19,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.825,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B9%96%E5%8F%A3%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"唐朝\n唐朝設立湖口戍。話佢「縣當江湖之沖,有炮臺及船廠,長江之要塞也」,咁也就係佢名子嗰來源。\n\n南唐\n南唐設立湖口縣。\n\n宋朝\n湖口係宋朝江州嗰一隻縣。\n\n元朝\n湖口係元朝江州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n湖口係明朝九江府嗰一隻縣。\n\n清朝\n湖口係清朝九江府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n湖口","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.414,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%91%9E%E9%87%91%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"唐朝\n唐朝設立瑞金監,係許時間淘金嗰地方。\n\n南唐\n南唐設立瑞金縣。\n\n宋朝\n瑞金係宋朝虔州嗰一隻縣。\n\n明朝\n瑞金係明朝贛州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n瑞金係清朝寧都州嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n瑞金","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.483,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%9F%B3%E5%9F%8E%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"隋朝\n隋朝設立石城場,歸到寧都管。\n\n南唐\n南唐設立石城縣,話佢「四山多石,聳峙如城」。\n\n宋朝\n石城係宋朝虔州嗰一隻縣。\n\n元朝\n石城係元朝贛州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n係明朝贛州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n石城係清朝寧都州嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n石城","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.463,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%BE%8D%E5%8D%97%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南唐\n南唐設立龍南縣。\n\n宋朝\n龍南係宋朝虔州嗰一隻縣。起頭佢叫虔南,末後又改回龍南。\n\n元朝\n龍南係元朝贛州路嗰一隻縣。\n\n明朝\n龍南係明朝贛州府嗰一隻縣。\n\n清朝\n龍南係清朝贛州府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n龍南","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.535,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%8A%E7%8C%B6%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南吳\n南吳設立上猶場,歸到南康縣管。佢位到今下嗰上猶嗰北首。\n\n南唐\n南唐設立上猶縣。佢位到今下嗰上猶嗰西首。\n\n宋朝\n上猶係宋朝南安軍嗰一隻縣。佢係今下嗰上猶嗰。\n\n元朝\n上猶係元朝南安路嗰一隻縣。\n\n明朝\n上猶係明朝南安府嗰一隻縣。\n\n清朝\n上猶係清朝南安府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n上猶","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.645,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B8%85%E6%B1%9F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南唐\n南唐設立清江縣。\n\n宋朝\n清江係宋朝臨江軍嗰一隻縣。\n\n元朝\n清江係元朝臨江路嗰一隻縣。\n\n明朝\n清江係明朝臨江府嗰一隻縣。\n\n清朝\n清江係清朝臨江府嗰一隻縣。\n\n宋朝時間江西嗰行政規劃\n元朝時間江西嗰行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃\n樟樹","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.641,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%A5%92%E5%B7%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"隋朝\n饒州係隋朝到公元589年設立嗰。到605年嗰样子拕改為鄱陽郡。\n\n唐朝\n饒州係唐朝嗰一隻州,佢下頭管到4隻縣。\n\n南唐\n饒州係南唐嗰一隻州。\n\n宋朝\n饒州係宋朝嗰一隻州,佢下頭管到6隻縣。\n\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n南唐時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.527,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%90%89%E5%B7%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"隋朝\n吉州係隋朝到公元589年設立嗰。到605年嗰样子拕改為廬陵郡。\n\n唐朝\n吉州係唐朝嗰一隻州,佢下頭管到5隻縣。\n\n南唐\n吉州係南唐嗰一隻州。\n\n宋朝\n吉州係宋朝嗰一隻州,佢下頭管到8隻縣。\n\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n南唐時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.715,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%92%AB%E5%B7%9E%20%28%E5%A4%9A%E7%BE%A9%E9%A0%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"隋朝\n撫州係隋朝到公元589年設立嗰。到607年拕改為臨川郡。\n\n唐朝\n撫州係唐朝嗰一隻州,佢先頭管到8隻縣,末後只管到4隻縣。\n\n南唐\n撫州係南唐嗰一隻州。\n\n宋朝\n撫州係宋朝嗰一隻州,佢下頭管到5隻縣。\n\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n南唐時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.618,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%A2%81%E5%B7%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"隋朝\n袁州係隋朝到公元589年設立嗰。到605年嗰样子拕改為宜春郡。\n\n唐朝\n袁州係唐朝嗰一隻州,佢下頭管到3隻縣。\n\n南唐\n袁州係南唐嗰一隻州。\n\n宋朝\n袁州係宋朝嗰一隻州,佢下頭管到4隻縣。\n\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n南唐時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.672,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%99%94%E5%B7%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"隋朝\n虔州係隋朝到公元589年設立嗰。到605年嗰样子拕改為南康郡。\n\n唐朝\n虔州係唐朝嗰一隻州,佢下頭管到7隻縣。\n\n南唐\n虔州係南唐嗰一隻州。\n\n宋朝\n虔州係宋朝嗰一隻州,佢下頭管到10隻縣。\n\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n南唐時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.497,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E5%B7%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"晉朝\n江州係晉朝到公元291年設立嗰。佢管到箇下嗰江西、福建、同得湖北嗰東首,佢嗰首治拕設嘚豫章(南昌)。\n\n隋朝\n江州係隋朝到公元589年設立嗰。到605年嗰样子拕改做九江郡。\n\n唐朝\n江州係唐朝嗰一隻州,佢下頭管到3隻縣。\n\n南唐\n江州係南唐嗰一隻州。\n\n宋朝\n江州係宋朝嗰一隻州,佢下頭管到5隻縣。\n\n晉朝時間江西嗰行政規劃\n隋朝時間江西嗰行政規劃\n唐朝時間江西嗰行政規劃\n南唐時間江西嗰行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.398,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%8B%E6%9C%9D%E6%99%82%E9%96%93%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E8%A1%8C%E6%94%BF%E8%A6%8F%E5%8A%83","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宋朝時間江西嗰行政規劃係話宋朝到江西設置嗰行政規劃。箇時間江西攏共設立13隻州軍,管到68隻縣。箇裡頭九隻州都係「上等州」,四隻郡都係「同下州」。\n\n行政規劃\n江西嗰13隻州軍係:\n洪州\n筠州\n饒州\n吉州\n撫州\n袁州\n信州\n江州\n虔州\n建昌軍\n南康軍\n南安軍\n臨江軍\n\n宋朝滅吥南唐後,江西箇時間歸到「江南路」管。公元976年,江南路分做東、西兩路,末後又合并,到公元1018年,兩路又分開過。\n\n北宋時間嗰13州軍裡頭,洪州、虔州、吉州、袁州、撫州、筠州、南安軍、臨江軍、建昌軍箇九隻州軍歸到「江南西路」管;江州、饒州、信州同到南康軍歸到「江南東路」管。另外江南西路哈管到一隻「興國軍」,轄永興、大冶、通山三隻縣。\n\n南宋時間,江州拕劃進江南西路。末後因為金兵入侵,公元1127年,洪州府拕升做「帥府」,江州拕升做「定江軍節度」。第年,江州設立「安撫制置使」,江、池、饒三隻州拕劃做「江州路」。\n\n公元1130年,江南路合并,接到劃進鄂、岳兩隻州,設立江西、鄂州、建康三帥。第年,江南東、西路兩路嗰設制拕恢復過,咁一徑維持到南宋末年。\n\n行政職權\n宋朝搦唐朝嗰「江南西道」改做「江南西路」。箇時間「路」嗰管轄範圍要細過唐朝嗰「道」。像唐朝許時間「江南西道」管到今下嗰江西同到佢邊上嗰一大片子地方,宋朝嗰「江南西路」就差不多就係今下嗰「江西」嘍。\n\n江南西路嗰職責係「觀其政而輕重朝廷」,實際上係「與天子分土而治」。佢自簡設有「轉運使」,可以監督州縣,掌管錢谷。別嗰哈有「提點刑獄」、「提舉常平等官」箇兮子職位,位到配合轉運使嗰監督職責。上頭嗰箇兮官階品級,管吏治官權嗰叫「監司」;管漕運財收嗰叫「漕司」。\n\n腳注\n\n江西嗰歷史行政規劃\n宋朝時間江西嗰行政規劃","num_words":26,"character_repetition_ratio":0.006,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.742,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%97%E6%98%8C%E8%BB%8C%E9%81%93%E4%BA%A4%E9%80%9A%E9%9B%86%E5%9C%98%E6%9C%89%E9%99%90%E5%85%AC%E5%8F%B8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南昌軌道交通集團有限公司係南昌市政府出自設立嗰一隻國有獨資公司。佢有市政府嗰授權,專門負責南昌城市軌道交通嗰融資、建設、營運同到管理。\n\n公司于2008年10月16日建立南昌轨道交通有限公司(NanChang Rail Transit Co.,Ltd)。2012年1月改名成南昌轨道交通集团有限公司(Nanchang Urban Rail Group Co., Ltd)。\n\n参考文献\n\n外部鏈接\n官方網站\n\n江西嗰企業","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.808,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%88%91%E6%9C%89%E4%B8%80%E9%9A%BB%E5%A4%A2","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《我有一隻夢》()係1960年代美國黑人民權運動領袖馬丁·路德·金博士作嗰一場極為出名嗰演講,佢到箇昌演說裡頭,強而有力咁描述佢對於黑人同白人終有一日能夠平起平坐嗰願景,不斷重複話「」箇一句。演講係到1963年8月28號華盛頓大遊行裡頭、林肯紀念堂門前發表嗰。美國國會末後到1964年通過《民權法案》宣布種族隔離同種族歧視係非法。\n\n外部鏈接 \n 「我有一隻夢」嗰演講稿 \n 演講嗰中譯文\n The I Have a Dream Speech \n\n美國嗰歷史","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.427,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%96%87%E8%BA%AB%E6%9C%80%E5%A4%A7%E5%97%B0%E5%99%A8%E5%AE%98","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"文身最大嗰器官係話世界頭上嗰全部生物裡頭,佢嗰文身器官嗰體積係最大嗰。地球上最大嗰動物不見得硬有最大嗰器官,細滴子嗰動物也能有特別大嗰器官。一般來話,哺乳動物最大嗰器官係佢嗰皮。\n\n動物\n\n藍鯨\n所有活得嗰動物裡頭,藍鯨擁有好幾隻世界紀錄。像:\n\n佢嗰舌頭嗰重量有2.7噸。\n佢嗰嘴容得下90噸嗰喫嗰。\n佢嗰心有1200斤許重,有時間都達得到1800斤。\n佢嗰主動脈嗰直徑有23公分許闊。\n佢嗰卵長度有2.4米許莽。\n\n別嗰動物\n\n大西洋巨型魷魚嗰眼睛嗰直徑有50公分許闊。\n長頸鹿嗰頸同到尾巴都係陸地動物裡頭最莽嗰。\n渡信天翁嗰翼展有3.63米許闊。\n亞洲野水牛嗰角,由根到尖,有4.24米許莽。\n抹香鯨嗰大腦係最大也係最重嗰,有9公斤許重。\n北極獅鬃水母係最莽嗰動物,連得佢嗰觸手一下算能有36米許莽。\n\n人類\n\n器官紀錄\n人最莽嗰骨頭係股骨。\n人最大嗰動脈係主動脈,最大嗰靜脈係肝段下腔靜脈。\n人最大嗰體內器官係佢嗰肝。佢也係最重嗰,有1.6公斤許重。\n人最大嗰體外器官係佢嗰皮。\n人最莽嗰肌肉係腳上嗰縫工肌。\n\n個人紀錄\n\n史蒂芬·泰樂(Stephen Taylor)嗰舌頭係最莽嗰,有9.5公分許莽。女嗰裡頭最莽嗰舌頭係亞尼卡(Annika)佢嗰,有7公分許莽。\n絲霍娜娜·班拉多娃(Svetlana Pankratova)係女嗰裡頭腳最莽嗰,佢嗰身高係1.9米,佢嗰腳就有1.5米許莽。\n麥·亨利(Mark Henry)嗰牙係最大嗰,佢右首嗰門牙有1.2公分許闊,2.28公分許莽。\n里·熱曼(Lee Redmond)嗰指甲子係最莽嗰,有7.513米許莽。\n謝秋萍嗰頭髮係最莽嗰,2004年嗰時間佢嗰頭髮有5.627米許莽。\n咸·朗瑟(Hans Langseth)嗰鬍子係最莽嗰,1927年佢過身嗰時間佢嗰鬍子有5.33米許莽。\n納野·監(Naya Ganj)嗰耳刀毛係最莽嗰,有13.2公分許莽。\n川上敏惠(Toshie Kawakami)嗰眉毛係最莽嗰,有15.1公分許莽。\n弗來迪·史牧(Freddie Smook)嗰腳係最大嗰,佢嗰腳係37公分許莽,15公分許闊。\n克思·榮(Cathie Jung)嗰腰係最細嗰,有38.1公分許狹。\n莫墨·俄罪勒(Mehmet Ozyurek)嗰鼻公係最大嗰,有8.8公分許莽。穆罕默特·古力嗰鼻公係最莽嗰,有14公分許莽。\n劉華嗰手係最大嗰,佢嗰左手大指拇頭、食指同到中指分別係26公分、30公分跟15公分咁莽。\n爵納·法堪(Jonah Cardeli Falcon)嗰卵係最莽嗰,佢勃起嗰時間有34.29公分許莽。\n麥絲·芒芝(Maxi Mounds)嗰胸係最大嗰,佢嗰胸圍有153.67公分許闊。\n蔣·梅若(Jon Brower Minnoch)係歷史上最重嗰人,到1983年佢過身之前,佢嗰體重有636公斤。而今在世最重嗰人係馬虐·烏里布·加者(Manuel Uribe Garza),佢嗰體重係597公斤。\n\n參考資料\n\n世界之最","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.613,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%A0%8C%E8%81%96%E6%AD%8C","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"頌聖歌(,泰國人一般叫佢Kor Wor ข.ว.)係一隻向泰王致敬嗰歌,係到泰王國電影院開映之前都要演或唱嗰,同時間銀幕上會出示箇時間泰王拉瑪九世親近平民嗰畫面。所有在場嗰人都要企到,向泰王致敬。\n\n箇首歌嗰作者係努瓦帝芒王子(สมเด็จพระเจ้าบรมวงศ์เธอเจ้าฟ้า กรมพระยานริศรานุวัดติวงศ์),凡響王室慶典度演奏佢亦同樣係必不可少嗰。\n\n1932年到泰國實行君主立憲之前佢係唯一嗰國歌。\n\n非官方中文譯詞\n泰之天尊,萬民仰服,\n至高無上,君德昭彰,\n心之有王,國法昌明,\n卻克裡朝,長運盛隆,\n(泰國人嗰)洪福安泰,必可保全,\n心祈合掌,眾祝我王,\n無願弗屆,(齊呼)萬歲。\n\n參考文\n 《泰王國歌》\n\n外部連結 \n 《頌聖歌》嗰詠唱 (MP3)\n 泰國電視11臺演奏佢 (MP3)\n箇首有段錄像 (YouTube)\nHKiBBS:到泰國看戲嗰經歷\n \n歌","num_words":25,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.809,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9F%8F%E5%A8%81%E5%A4%8F%E5%AF%BA","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"柏威夏寺(英文:;高棉文:,泰文:,拼音:Prasat Preah Vihear)係座古高棉嗰印度教佛廟,2008年該寺拕認定為世界文化遺產。由於佢位到泰、柬嗰邊界。兩國對箇座廟嗰歸屬緊爭,咁1962年兩國爭到上國際法庭。發圖那個判到柬埔寨嗰柏威夏省管轄。08年、09年佢俚為主權連打兩次仗。最晏箇會係2009年4月3號。\n\n外部連接 \n Wikivoyage -- Preah Vihear\n Preah-Vihear.com 國際法廷嗰裁決\n 對國際法廷裁決嗰分析\n 柏威夏寺簡介 \n 佛廟牆畫 \n\n世界文化遺产\n寺廟","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.375,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E9%80%9A%E5%8F%B2%20%282009%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《江西通史》係介紹江西嗰歷史嗰一般史書,佢係拕江西人名出版社到2009年出版嗰,主編係鐘起煌。\n\n《江西通史》攏共有11卷,500喇萬字,系統、全面嗰記錄江西到有人類活動開始,一徑到1949年中華人民共和國成立箇段時間嗰江西嗰政治、經濟、社會、人文歷史。佢2002年10月啟動編撰工作,早晏召開11到書稿嗰評審會。\n\n箇本書嗰11卷內容係:\n先秦卷\n秦漢卷\n魏晉南北朝卷\n隋唐卷\n北宋卷\n南宋卷\n元代卷\n明代卷\n清前期卷\n清後期卷\n民國卷\n\n江西嗰文學","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.265,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.515,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%A2%81%E5%A7%93","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"【袁】係江西第31隻大姓。\n\n宜春古時間叫袁州,係得自許時間嗰有名高士袁京。\n\n宋朝嗰時間,江西嗰袁姓人口排得宋朝嗰同姓總人口嗰第4位。明朝嗰時間,江西嗰袁姓人口排得明朝嗰同姓總人口嗰第1位,佔得明朝袁姓人口嗰26.5%,佔得江西總人口嗰1.1%。\n\n名人\n 泰國嗰總理阿披實‎ (อภิสิทธิ์ เวชชาชีวะ)\n\n外部鏈接\n江西袁氏\n\n姓","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.402,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%B1%E7%84%B6","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"朱然(181年-249年),字義封,本名施然。揚州丹陽郡故鄣(今下嗰浙江安吉)人。東吳嗰有力戰將。但佢身高不到七尺,為人斯文,會舞兵器,戰功卓著。佢末後拕封做豫章郡嗰「西安鄉侯」,即今下嗰武寧。\n\n屋裡 \n 爺:施氏\n 娘:朱氏\n 舅:朱治(養爺)\n 老弟:朱才、朱紀、朱緯、朱萬\n 崽:朱績\n\n參考資料 \n 《三國志·吳傳·朱然傳》\n\n江西人","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.331,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.95,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%90%B3%E7%8C%9B","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"吳猛,字世雲,東吳豫章人。《晉書》話佢細大哩非常孝順佢爺娘。\n\n佢屋裡冇錢,睏覺冇蚊帳。熱天蚊子多嗰時間,佢怫佢爺娘睏覺不住,就夜裡睏到佢爺娘邊上。細伢子肉潤,蚊子都尋得唶(de)佢,佢也不抨蚊子。咁蚊子喫飽哩就不喫佢爺娘嗰血嘍。\n\n四十歲嗰時間,吳猛逢到丁義道士,學得道術。佢歸還故鄉嗰時間,逢到江起大浪,佢掟把白羽扇到水面上,企得扇子上就過江嘍。江州刺史庾亮聽到箇場事,請佢相下佢嗰病。吳猛覺得自簡陽壽要盡,就不做偈,光話準備正棺材壽衣。一個月后吳猛過身,紋身鮮亮。大殮冇到佢嗰尸身都跌吥嘍。末後庾亮就倒床不得起嘍。\n\n吳猛拕宋徽宗封做「真人」。民間尊佢係「大洞真君」。聽話佢哈係許真君嗰老師或同門兄弟。\n\n評價\n古人話佢:「晉吳猛,年八歲,事親至孝。家貧,榻無帷帳,每夏夜,蚊多攢膚,恣渠膏血之飽,雖多,不驅之,恐去己而噬其親也。愛親之心至矣!」\n\n《晉書》話佢:「傳敘災祥,書稱龜筮。應如影響,協若符契。怪力亂神,詭時惑世。崇尚弗已,必致流弊。」\n\n《二十四孝》話佢:「夏夜無帷帳,蚊多不敢揮。恣渠膏血飽,免使入親幃。」\n\n參考\n《三國志·吳志》-陸遜傳\n《晉書·藝術傳》-卷九十五\n\n南昌人","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.744,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%98%BF%E6%8A%AB%E5%AF%A6","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"阿披實·威差奇瓦(泰文:อภิสิทธิ์ เวชชาชีวะ,英文:Abhisit Vejjajiva, 中文傳媒又叫佢:阿披實‎,1964年8月3號—)係泰國華人政治家,阿披實嗰祖先係從越南移民去泰國嗰華僑,屋裡姓袁。佢到英國紐卡素(New Castle)出世,自2005年2月(41歲)起擔任泰國民主黨嗰黨主席。\n\n2008年12月15號佢(44歲)當選為第27屆泰國總理。\n\n外部連接 \n\n 接受BBC採訪\n 官方網站 \n 提問泰國總理阿披實 \n \"Abhisit's Fame Taken in Vain,\" The Nation (Bangkok), October 7, 2005\n\n袁姓\n泰國華人\n泰國政治家","num_words":22,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.301,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.596,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%BE%A9%E9%96%80%E8%A8%98","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《義門記》係北宋兵部尚書胡旦到1002年,為到旌表江州嗰太平常樂里嗰陳氏一家寫嗰。佢嗰全文係:\n\n易曰:立天之道,曰陰與陽;立地之道,曰柔與剛;立人之道,曰仁與義。陰陽運化,天之全功也;剛柔成形,地之全德也;仁義厲教,人之全行也。故古之聖王,則乎天,法乎地,理乎人。堯舜帥天下以仁,湯武帥天下以義。義也者,仁之基、行之本也。所以敦九族、協萬邦、厚人倫、美風俗者也。周德方盛,文王化行,關雎樂而不淫,螽斯仁而不姤,子孫眾多,流於歌詠。其詩曰:「螽斯羽詵詵兮,宜爾子孫振振兮。」內崇親戚,外樹聲教。聲教所被,由家而國。其詩曰:「刑於寡妻,至於兄弟,以御於家邦。」然戰國亡親,秦廢諸子,漢滅親王,魏則聚鄴以終亡,晉則分藩以篡弒,迨夫隋唐失綱,皆無足尚我太宗聖德隆盛,人民親睦。\n\n匡盧崔巍,號為南障。山高水澄,秀甲他郡。鍾英陳氏,代生偉人,累世同居,歷朝旌表。孝弟藹於家門,義聲彰於邦國。按其宗譜:自漢太邱實公曆晉太子洗馬;逵公十四世為宜都王叔明;叔明五世孫兼舉唐玄宗朝進士,為右補闕,贈秘書少監;兼子京進士及第,官至給事中,集賢院學士,乏裔,子以從子褒為嗣,仕鹽官;褒子灌,為高安縣尉;灌子鑲,避難於泉州;生伯宣,隱居盧山,注司馬遷史記行於世,屢徵不出,就拜左侍郎;其孫旺,從徙居德安縣太平鄉長樂里;旺生機,機生感,感生蘭,蘭生青。青生六子,六子生十九,十九生三十,自是家益昌,族益盛矣。\n\n仲之子崇,乃立家法垂示將來。故自序云:我家襲祕監之累功,承著作之遺訓,代傳孝弟,業繼典墳。由是子孫益多,上下和睦。然雲礽既遠愚不同,苟無敦睦之方,慮乖孝友之訓。今繩之以規矩,則序之以尊卑之分。推功任能,懲惡勸善,下令子孫世守家規,永敦和睦。於是立主事以專家政,置庫司以掌家財,立莊長以督租賦,勘司以序男女,家塾以教童稚,道院以業焚修,巫祝以備禱祈,醫師以供藥石,匠作以資器用,闢書院以待學者,構廨宇以奉公門,其餘酒漿鹽米之儲、衣履笄箱之用、三時飲食之節、四時晏會之期、長幼出入之儀、晨昏定省之禮、婚姻弔喪、送往迎來、凡諸纖悉莫不周詳。然而贓獲不入其門,鷹犬不為其玩,天文圖識之學弗精,縱橫詭譎之謀弗尚,商賈營販之利弗習,娼優賭博之徒弗近,室無私財,廚無別饌,子弟知教,內外如一。於時,崇為江州長史,檢校散騎常侍,兼御史大夫,賜紫金魚袋。\n\n宗法之行,始於唐昭宗大順元年庚戍(公元890年)也,至袞為江州參軍,試太常寺丞,奉禮部郎,直至南唐李昪旌表孝弟,標揭門閭。於是陳氏特立義門,義門之立,始於李昪丁酉(公元937年)也。昪卒煜立,又蠲其沿徵科役。開寶末(公元975年),太平興國七年(公元982年),右補闕直史館張齊賢為轉運使,奏言「陳氏屢世義門,全家孝行,在煜時尚蒙蠲卹,於聖朝豈令徵收?宜免本戶沿徵雜派,庶彰大化。」上可其奏。淳化初,殿中丞相唐戩理江州事,又奏「陳氏一宗骨肉千口,近年乏食,飢貧難濟,請每春貸粟二千石以贍之,【俟豐年還官】」 。 【詔可】。至道中(公元995年-997年),太宗遣內侍裴愈齎御書散三吳名山寺觀,德義之家皆賜一本,陳氏所得凡三十三卷,藏於家。愈复上《陳氏家法》二篇,太宗曰:「天下有此人家,真良家也!」敕愈送史館繕寫,賜王公各一本,使知義門傳家之法。愈遂言:陳氏每歲租米四千斛,距江州二百餘里,舟車不通,常告二千斛腳值。若就德安倉輸納,以充軍馬驛料,則天恩加惠義門者厚矣。太宗許之。\n\n袞立義門坊;昉主家三十五年;崇為長吏;勳為蒲圻令;玫為德化令;禮為吉安令;袞為司戶參軍;昉為太僕少卿;恭為洪都掌書院;密知武陽事;皆為衣冠之俊者也。秩為都知兵馬使;讓為衙前兵馬使;繆、渥、藹為節度押衙使;郜為蒙義軍都頭使;輝為討擘副使;涼為教練使;皆為官職之選者也。若昭、若昱、若琛、若傳、若遜、若儼、若度、若漸、若永、若續、延年並登進士第;而喬省象誥策碧岳位諗延芝俱擅詞場,皆為文學之英才也。斯乃五世而昌,八世而大,非獨田完之興齊,實乃陳氏之永世也。\n\n夫天地一氣也,萬民一姓也,政教一體也。若清若濁者,為善為惡者,好仁好義者,固有不同。余觀陳氏之宗,清而純,善而和,義而正;才者不矜,技者不炫,清純者也;富而不驕,貧而不怨,善和者也;有勇不犯,有剛不折,義正者也。吾以為士大夫之族,未有若陳宗者也。謂其敦堯舜之道,循湯武之法,受文王之化,承召公之訓歟!不然,何其義之若是哉!天兵討江州也,陳氏昆弟七人,皆在圍中。及城破,軍民殺傷者殆盡,而七人異處同歸,一無所傷,義之感也。至道以來,仍歲饑荒,陳氏舉家啜粥,雜以藻菜,怡然相安,義之至也。丁酉歲(公元997年)夏,予以兵部尚書掌綸誥持史筆,坐命詞不當,連貶嶺表。己亥歲(公元999年),會赦東歸。過潯陽,登盧峰,得諸陳氏宅,覽世譜,閱家法,詢事實,具知其狀,因為記,庶乎傳之四方,留示來葉者。\n\n辭曰:舜有至德,其後必昌。曄曄陳氏,宗義刮颺。家法式定,義門表德。如何在上,示為世則。古人有言,家法如官。官若為義,其為必安。義則非利,利則非義。義利之途,人思共致。尚義則崇,尚利則窮。伊惟陳宗,世襲義風。替昪偽煜,猶然敦助。逮我聖宗,恩惠駢屬。大宋萬年,子孫億千。德澤旁流,陳宗綿綿。\n\n內閣兵部尚書製詔總裁胡旦撰\n\n咸平五年(公元1002年)壬寅月壬戍朔五日丙寅\n\n內文注釋\n\n外部鏈接\n江州義門陳\n\n江西嗰文學\n江西嗰族譜","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.727,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B6%8A%E5%8D%97","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"越南社會主義共和國(越南話:Cộng hòa Xã hội Chủ nghĩa Việt Nam;漢字:共和社會主義越南,音標:[]),係亞洲嗰中南半島上頭嗰一隻國家。\n\n越南全國拕分做58隻省(tỉnh)同到5隻直轄市(thành phố trực thuộc trung ương,城庯直屬中央)。\n\n越南","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.969,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%9B%E6%98%A5%E9%A2%A8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《望春風》係一隻台灣閩南話歌子,佢係客家人鄧雨賢(客家話:Then Yí-hièn)譜嗰曲,閩南人李臨秋(閩南話:Li Lim-chhiu)寫嗰詞。\n\n佢到20世紀30年代拕創作出世,末後哈拕日本改做愛國歌曲,《大地は招く》(羅馬字:Daichi wa maneku)。到今下都係非常有名嗰台灣歌子。\n\n試聽\n\n歌詞\n\nYoutube\nYoutube尋箇隻歌子\n\n音樂","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.724,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%A9%9A%E5%A7%BB","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"婚姻兩人之間建立嗰社會、宗教、精神、感情嗰人際關係,佢通常要拕官方機構認可才著數。\n\n過程 \n一般來話,兩人住一起,組織家庭,同得到當地政府申請正式關係。婚姻破裂之後也到當地政府解除關係,兩人也就分開住。\n\n結婚紀念 \n 1年︰紙婚\n 2年︰冥婚\n 3年︰皮婚\n 4年︰絲婚\/絹婚\n 5年︰木婚\n 6年︰鐵婚\n 7年︰離婚\n 8年︰電器婚\/青銅婚\n 9年︰陶器婚\n 10年︰錫婚\n 11年︰鋼婚\n 12年︰麻婚\n 13年︰花邊婚\n 14年︰象牙婚\n 15年︰水晶婚\n 20年︰瓷婚\n 25年︰銀婚\n 30年︰珍珠婚\n 35年︰珊瑚婚\/翡翠婚\n 40年︰紅寶石婚\n 45年︰藍寶石婚\n 50年︰金婚\n 55年︰翠玉婚\/綠寶石婚\n 60年︰鑽石婚\n 70年︰白金婚\n 75年︰白石婚\n\n社會","num_words":31,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.353,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.671,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%98%87%E8%81%AF","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"蘇維埃社會主義共和國聯盟(俄語:Союз Советских Социалистических Республик)係早以歐洲 \/ 亞洲嗰一隻共產主義國家。先頭佢係地球上最大嗰國家,末後蘇聯解體,拕分做十喇隻國家。\n\n第二次世界大戰 \n係直到今吖為止,人類社會扤出來嗰最大戰亂,死得最多人(粗略估計死吥8300萬人),破壞得最惡嗰全球性戰爭。\n\n戰爭高潮嗰時間,有六十一多隻國家同到一齊打,有十七多億人拕捲進去。打仗雙方係以美國、蘇聯、中華民國、英國、法國等國組成嗰反法西斯同盟,同到以德國、日本、意大利等法西斯國家組成嘅軸心國集團。戰禍遍及歐洲、亞洲、美洲、非洲同到大洋洲五大洲;打仗雙方同時到大西洋、太平洋、印度洋同北冰洋四大洋展開戰鬥。\n\n雖話到1939年九月以前,中國嗰抗日戰爭,埃塞俄比亞嗰抗意戰爭等反法西斯嗰抵抗已經開始嘞,但係一般認為戰爭係由1939年9月1日德國入侵波蘭、英法對德國宣戰起頭,到1945年8月15日(亞洲)\/ 8月14日(美洲)日本向盟國投降結尾。\n\n大戰嗰扭轉點係1941年12月7號七點五十五分(夏威夷時間),日本發動偷襲珍珠港,美國太平洋艦隊40喇隻戰艦、450架飛機拕摧毀,4500多美兵傷亡。之後嗰幾日,美國總統羅斯福到華盛頓宣佈向日本正式宣戰,係美國正式參與大戰。冇吖子,英國、中國、澳大利亞、新西蘭、加拿大等二十多隻國家先後對日本宣戰,真正嗰「世界」大戰算係正式爆發喇!\n\n大戰以諾曼第(Normandy)登陸戰最出名。經過周密嗰計劃同到充足準備,15.6萬盟軍到1944年6月6號(D-Day)由諾曼第箇隻缺口登陸,從此,德國陷於東西夾擊,腹背受敵嗰局面。\n\n其實到二戰完後,接到有好多問題還在,像美蘇冷戰。至於日本就因為美國到廣島同長崎掟嘞兩隻原子彈扤到今吖都受到核幅射嗰影響。\n\n歐洲\n亞洲","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.374,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%83%A1%E5%BF%97%E6%98%8E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"胡志明(Hồ Chí Minh,1890年5月19日-1969年9月2日)係隻越南嗰共產主義革命家,越南民主共和國主席同得政府總理,越南勞動黨領袖。\n\n佢細大哩係叫阮生恭(Nguyễn Sinh Cung),末後改叫阮必成(Nguyễn Tất Thành)和阮愛國(Nguyễn Ái Quốc),住得中國嗰時間叫李瑞(Lý Thụy)。1943年佢定名做「胡志明」。\n\n越南","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.265,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.479,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B8%8C%E8%87%98%E8%AA%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"希臘語(Ελληνικά,音標:)係歐洲嗰一隻語言,話佢嗰人主要住到希臘、阿爾巴尼亞、塞浦路斯箇滴子國家。\n\n歷史 \n 原始希臘語()\n 邁錫尼希臘語()\n 古典希臘語()\n 伊歐里斯希臘語()\n \n 阿提卡希臘語()\n 多立克希臘語()\n 愛奧尼希臘語()\n 海倫希臘語或通用希臘語()\n 中古希臘語()\n 現代希臘語()\n 卡帕多細亞希臘語()\n 塞浦路斯希臘語()\n 通俗希臘語()\n (方言,使用于南意大利半岛与西西里岛)\n \n 旁狄希臘語()\n \n 方言(希伯来语同得希臘語嗰结合)\n\n文字 \n\n語言","num_words":20,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.348,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.829,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E5%A4%A7%E5%A7%93","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西嗰大姓係話江西姓得人最多嗰許滴子姓。而今最晏嗰統計資料顯示,江西最大嗰十大姓係劉、李、陳、張、黃、王、吳、周、胡、徐。\n\n豫章五大姓\n\n歷史上,江西有「豫章五大姓」嗰話法。樂史嗰《太平寰宇記》裡頭話到唐朝末年許時間嗰江西五大姓,即「豫章郡五姓,熊、羅、雷、諶、章」。\n\n南昌尋到嗰一隻東吳古墓裡頭,銘磚有「吳永安六年八月熊西城葬」咁嗰字。墓主人嗰熊姓,也可以話係江西嗰千年第一大姓。東吳-兩晉嗰正史裡頭就有熊睦、熊鴻、熊遠、熊縉、熊鳴鵠、熊默箇多名人。聽話「熊」箇隻姓係楚人嗰舊姓。楚人嗰先祖季連,佢嗰後裔住到熊山,叫自簡「穴熊氏」,奉「熊」做圖騰。江西做為南楚之地,熊姓嗰人不斷繁衍,咁就一徑係江西歷史上嗰大姓。統計數據顯示宋朝嗰江西熊氏,占得宋朝熊氏嗰38%許多,江西、福建、湖南三地嗰熊氏更假占到82%。明朝嗰江西熊氏一下猛增到明朝熊氏人口嗰46%。\n\n《江西羅氏大成譜》話:「羅族出豫章西山」。西漢做嗰豫章城,就係大將羅珠嗰守城興建做正嗰。末後羅珠全家遷到城內居住落籍。羅姓到江西繁盛后,一徑到宋朝都係江西嗰望姓。宋朝嗰時間,江西嗰羅姓就係第一多,占得宋朝嗰羅姓總人口嗰38.8%,江西總人口嗰1.6%。許時間江西、四川、安徽、湖南四隻地方嗰羅姓總人數係宋朝羅姓人口嗰70%。明朝時間,江西嗰羅姓哈係第一多,占到明朝嗰羅姓人口嗰29.4%。箇下,羅姓嗰堂號哈係叫「豫章堂」,堂聯係「詩耽鄭女,曲感趙王」。\n\n「雷」係江西到晉朝時間好有名嗰姓之一。江西嗰雷姓係漢代遷入嗰,雷義係江西雷氏嗰第一人。末後晉朝嗰雷煥、南朝嗰雷次宗爺崽都係許時間嗰名士。敦煌嗰姓氏文書同到樂史嗰《太平寰宇記》話到「豫章五姓」,裡頭都有「雷」姓。永修嗰晉代墓磚上頭也有「雷天有」嗰銘文。宋代嗰時間雷姓係集中到陜甘、江西兩隻地方。明朝江西嗰雷姓人口占到同姓全部人口嗰30%,係明朝嗰全國第一多。中國南方嗰一部分雷氏係上古南蠻民族嗰後人,佢哈係今下嗰贛閩浙嗰畬民嗰四大姓之一。\n\n西漢嗰末年,湛姓遷到江西嗰塢土塘。東漢年間,大司農湛重遷佢屋裡到南昌,得朝廷「高第除郡博士」嗰稱號。咁湛姓一族到南昌一帶落地生花,形成望族,譙陽郡、豫章郡、南昌郡拕當做郡望。湛姓到東晉嗰時間開始壯大。《晉書·列女傳》話「陶侃母湛氏,豫章新淦人也」。箇時間嗰「湛」姓都係「氵」邊,箇拕今下嗰考古出土嗰文物證明嘍,末後到唐宋就變做「言」邊(諶)。佢嗰讀音係「甚」嗰音。隋唐嗰時間,江西嗰湛姓族人哈聚住到許時間嗰新淦,地方都叫「湛溪鎮」。\n\n有話法話「豫章」係「章」姓嗰誕生地。秦末將軍章平拕韓信捉到,赦免後住到豫章,繁衍後代。西漢時間嗰章文拕話做係姜太公嗰後人。晉末中原大亂,章姓嗰一族到豫章發展成郡望,南北朝時間好有名嗰吳興章氏就係佢嗰分衍。而今江西、浙江、湖北三地嗰章姓人係中國同類人口嗰64%。\n\n宋朝\n\n明朝\n\n而今\n根據1982年嗰中國第三次人口普查嗰資料,箇下子江西嗰十大姓係:\n\n根據2007年嗰公安部對江西戶籍嗰漢人姓氏嗰數據資料,江西嗰「劉」氏人口哈係江西第一多嗰,有272.6喇萬人。完個嗰江西百家姓嗰名單係:\n\n參考文獻\n梁洪生,《考古資料中的唐以前江西姓氏考察》,1991年,《江西文物》第2期 \n王泉根,《中國姓氏的文化解析》,1999年,ISBN 7801303318 \n張義達、張誠,《中國姓氏》,2002年,ISBN 7561727690 \n\n江西\n江西嗰姓","num_words":19,"character_repetition_ratio":0.001,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.725,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%98%8E%E6%9C%9D%E6%99%82%E9%96%93%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E8%A1%8C%E6%94%BF%E8%A6%8F%E5%8A%83","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"明朝時間江西嗰行政規劃係話明朝到江西設置嗰行政規劃。\n\n建制過程\n元朝末年,大漢皇帝陳友諒佔到江西嗰地盤。1362年,佢嗰手下龍興路守將胡廷瑞投抗朱元璋,朱元璋仰上搦龍興璐改做洪都府,讓佢嗰侄子朱文正帶兵鎮守南昌城。箇年正月,江西行省拕設立,首治係吉安,第月,首治拕遷到南昌。末後陳友諒到鄱陽湖之戰裡頭拕打敗,佢嗰大漢政權覆滅,江西嗰全境都歸明朝嘍。\n\n1370年,江西都衛拕設立。1375年,「江西都衛」拕改做「江西都指揮使司」。第年,「江西行省」拕改做「江西承宣布政使司」。\n\n明朝初年,明太祖朱元璋沿用元朝嗰行政制度。末後佢覺得咁一隻行政區大傷嘍,故係到1376年,佢廢除行中書省制度,改做「承宣布政使司」;行省平章政事,左、右丞箇滴子官職也拕罷除,參知政事拕改做「布政使」。\n\n咁,箇時間江西嗰行政最高長官就係「布政使」,軍事最高長官係「都指揮使司」,監察最高長官係「提刑按察使司」。箇三隻部門互相獨立,互不統轄。\n\n江西布政司、按察司另外設立5隻「道」,去管理全贛十三府。永樂年間,布政司嗰參政、參議開始分司諸道,叫「分守道」;明朝頭幾年,按察司嗰副使、僉事分司諸道,叫「分巡道」。分守道、分巡道嗰駐地有時間會設到一塊子,有時間分設兩地。\n\n1425年之後,有滴子分守道、分巡道哈會接到設立一隻「兵備道」,去整飭軍事。佢下頭設立一隻「督糧道」,駐南昌;一隻「督冊道」;一隻「屯田道」,同得管理驛傳道;一隻「提督學道」;一隻「清軍道」。\n\n1497年,江西設立「南贛巡撫」,巡撫南、贛、汀、韶等處地方提督軍務,駐地贛州。1516年,「南贛巡撫」拕改做「提督軍務」。1566年,定名做「巡撫」管得南安、贛州、南雄、韶州、汀州、郴州箇滴子地方。\n\n1521年後,江西最終設立「三衛十一千戶」嗰衛所制度。江西嗰三大藩王也提供三隻「儀衛司」,淮王、益王維持兩群牧所。\n\n行政機構\n\n十三府\n宋朝以降,宋朝嗰十三州軍、元朝嗰十三路、到明朝嗰十三府,江西嗰行政系統已經完善。宋代嗰時間江西攏共六十八縣,元代添加一隻永寧縣,明朝嗰時間接到添加九隻縣,咁擱擱攏攏就係78縣。1503年,寧縣拕升做寧州,咁就係係「明朝十三府七十七縣」。\n\n南昌府:南昌、新建、豐城、進賢、奉新、靖安、武寧\n瑞州府:高安、上高、新昌\n南康府:星子、都昌、建昌、安義\n饒州府:鄱陽、餘干、安仁、萬年、樂平、德興、浮梁\n九江府:德化、瑞昌、德安、湖口、彭澤\n吉安府:廬陵、吉水、永豐、泰和、萬安、龍泉、永新、永寧、安福\n撫州府:臨川、東鄉、金溪、崇仁、宜黃、樂安\n建昌府:南城、瀘溪、南豐、廣昌\n袁州府:宜春、分宜、萬載、萍鄉\n臨江府:清江、新淦、峽江、新喻\n廣信府:上饒、永豐、玉山、鉛山、興安、弋陽、貴溪\n南安府:大庾、崇義、南康、上猶\n贛州府:贛、雩都、興國、寧都、石城、瑞金、會昌、安遠、長寧、信豐、龍南、定南\n\n五道\n明朝嗰時間,江西哈設立幾隻「道」去管理諸「府」。「道」有督收錢糧、巡察治狀箇滴子職能。箇係因為許時間江西各府嗰經濟繁盛,咁賦稅收算、政務官制嗰工作量就非常大。\n\n江西布政司、按察司攏共設立5隻「道」,佢俚係:\n\n五衛\n\n江西到1370年建立「都衛」嗰軍事制度,1374年搉定衛所編製,1375年設立「都指揮使司」。\n\n每隻衛所前後種左右有五千戶所,大概5600喇子人。1120隻人做一隻「千戶所」;112隻人做一隻「百戶所」。一隻百戶所下頭設立總旗2人、細旗10人、100隻兵。\n\n1380年,江西都司嗰「五衛九千戶」係:\n\n南昌左衛\n南昌前衛\n袁州衛\n贛州衛\n吉安衛\n饒州千戶所\n安福千戶所\n會昌千戶所\n永新千戶所\n南安千戶所\n建昌千戶所\n撫州千戶所\n鉛山千戶所\n廣信千戶所\n\n1521年,南昌左衛同得南昌前衛拕合并做「南昌衛」,吉安衛拕降做「吉安千戶所」,新添一隻「信丰千戶所」。\n\n內文註腳\n\n參考資料\n《江西史稿》,許懷林,江西高校出版社 \n《明代政區沿革綜表》,牛平漢,中國地圖出版社,1997,ISBN 7503115408 \n《中國歷代行政區劃》,張明庚、張明聚,中國華僑出版社,1996年,ISBN 7801200764 \n\n江西嗰歷史行政規劃\n明朝時間江西嗰行政規劃","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.006,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.285,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.791,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E5%8D%97","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江南係一隻地理名詞。箇裡頭嗰「江」係話長江,「南」係話南方,佢嗰字面嗰意思就係「長江之南」。\n\n史料記載\n\n上古\n「江南」箇隻詞到歷史文獻裡頭最早係出現到漢代寫正嗰《史記》嗰「五帝本紀」,許裡頭話:「舜……年六十一代堯踐帝位。踐帝位三十九年,南巡狩,崩於蒼梧之野。葬於江南九疑,是為零陵」。箇裡嗰「江南」就係話「長江之南」,「九疑」係今下江西、湖南界上嗰九嶷山。\n\n《史記》嗰《秦本紀》接得話:「秦昭襄王三十年,蜀守若伐楚,取巫郡,及江南為黔中郡。」箇裡嗰「江南」係話許時間楚國嗰地盤。末後,佢嗰《貨殖列傳》又話:「衡山、九江、江南豫章、長沙,是南楚也」、「江南卑濕、丈夫早夭。」箇話嗰就係漢代設立嗰豫章郡、長沙郡箇滴子地方。佢嗰《貨殖列傳》哈話:「江南、泗上不足以待越矣。」箇話嗰就系、係楚國國境北首嗰洪州、饒州。\n\n晏滴子寫正嗰《後漢書》嗰《劉表傳》話:「江南宗賊大盛……唯江夏賊張莊、陳坐擁兵據襄陽城,表使越與龐季往譬之,及降。江南悉平。」箇話嗰係今下湖北嗰襄陽許塊子地方。王逸嗰《楚辞章句》裡頭話:「襄王遷屈原於江南,在江湘之間。」故係,上頭嗰箇滴子漢代史籍都表明,許時間嗰江南應該係今下嗰江西、湖南、湖北箇滴子地方。\n\n中古\n\n《裴註三國志》嗰卷七話:「以功加拜伏波將軍,甚得江淮間歡心,於是有吞滅江南之志。」箇隻「江南」係話三國裡頭嗰東吳。南北朝時間嗰「江南」嗰定義,像《舊唐書》嗰卷45話係「江南則以巾褐裙襦,北朝則雜以戎夷之製。」箇時間整隻南朝都係「江南」嗰地界。 \n\n末後到嘍唐朝,中國拕分做十「道」,江南道係裡頭嗰一道。佢東起東海,西到川蜀,長江以南嗰地方都完個嗰歸佢管,箇就搦漢朝以降嗰地理概念明確化嘍。但因為佢管嗰面積大傷嘍,故係到733年,江南道拕分做江南東道、江南西道、黔中道箇三隻道。 「江南東道」係蘇南、浙江、福建箇滴子地方。 「江南西道」係湖南、江西、鄂南、皖南箇滴子地方,箇也係今下湘语、贛語嗰主要通行區。 \n\n唐朝人到詩作裡頭也話明哩「江南」具體嗰地理概念。像,張鷟嗰《朝野僉載》嗰卷三話:「浮休子曾於江南洪州停數日,遂聞土人何婆善琵琶卜,與同行郭司法質焉。」白居易拕貶所江州嗰時間,寫得《江南謫居十韻》、《南湖早春》箇滴子作品,佢話:「不道江南春不好,年年衰病減心情。」李白嗰《贈別舍人弟台卿之江南》也話:「因為洞庭葉,飄落之瀟湘。」故係箇時間嗰「江南」話嗰係江西、湖南箇滴子地方。\n\n近古\n\n末後到嘍宋朝,江南東、西兩道承繼到「江南」嗰名子,拕改做「江南東路」、「江南西路」。箇時間嗰東、西江南係今下嗰江蘇、安徽、江西箇滴子地方。 \n\n呷箇之後,「江南」箇隻名子一下子拕作興起來。像: \n「江南三大糧倉」,佢俚係南昌嗰豫章倉、釣磯倉、錢壙倉。 \n「江南第一仙峰」,佢係上饒嗰三清山。 \n「江南第一坊」,佢係進賢嗰陳氏牌坊。\n「江南三大名樓」,佢俚係南昌嗰滕王閣、岳陽嗰岳陽樓、武漢嗰黃鶴樓。 \n「江南三大名山」,佢俚係九江嗰廬山、萍鄉嗰武功山、衡陽(湖南)嗰衡山。 \n《江南都市報》\n\n「江南」同嘚「江東」\n箇下子,蠻多人都覺得「江南」話嗰係蘇浙一帶,但箇滴子地方早以都係叫「江東」。西楚霸王項羽係江淮人氏,故係後人話「至今思項羽,不肯過江東」。《史記·貨殖列傳》也話:「夫吳自闔閭、春申、王濞三人招致天下之喜遊子弟,東有海鹽之饒,章山之銅,三江五湖之利,亦江東一都會也。」 \n\n除吥「江東」,蘇浙一帶早以哈拕叫做「江外」、「江左」。李白流落金陵宣城嗰時間,寫得《江南春懷》,裡頭話:「天涯失鄉路,江外老華髮。」杭州人羅隱嗰自號係「江東生」,後人羅威作興佢嗰詩作,就叫自簡嗰詩集係《偷江東集》。 \n\n地理","num_words":25,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.449,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E6%97%8F%E8%AD%9C","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西嗰族譜係用到記錄贛地各姓宗族嗰歷史嗰一類文書。\n\n概論\n族譜嗰起源係遠古時間嗰父系社會傳統。中國最早嗰族譜係周代寫正嗰《世本》,佢對司馬遷嗰史學創作有過脫大嗰幫助。戰國時間寫正嗰《春秋公子血脈譜》係最早叫「譜」嗰族譜。唐朝以前嗰家譜大多係官修嗰,話係「不考人才行業,空辨姓名高下」、「有司選舉,必稽譜牒」。一徑到宋代之後,中國嗰各家氏族開始自簡修譜。私人修譜嗰行為幫得普及「尊祖、敬宗、收族」嗰儒家傳統道德。故係歷朝歷代也鼓勵民間嗰修譜活動,覺得佢「聚其骨肉,以系其身心」。\n\n數目\n江西有大部份嗰族譜都係民間私修嗰,出版量少,保存艱難,加上歷代嗰戰火,特別係文革時間嗰「破四舊」嗰政治活動,江西有大量嗰族譜都已經散失亡佚。從古到今,江西歷史上攏共編撰過幾多族譜呷都係好難統計嗰。箇下出版嗰《中國家譜綜合目錄》裡頭登錄到嗰江西嗰族譜有556冊箇多,上海圖書館也弆到526冊。江西師範大學嗰一隻教授哈估計全贛嗰族譜,擱擱攏攏會有40000多冊。\n\n定義\n而今留到嗰江西嗰全部宗族譜牒,絕大部份都係叫「族譜」或者係「家譜」,但同時間也有幾喇隻別嗰名子,佢俚嗰內含也不盡相同。一般認為「家」係親緣系統裡頭最細嗰單位;幾隻「家」組合成嗰、有尊長體制嗰就係「宗」;幾隻有共同先祖嗰「宗」就組成「族」,咁話嗰話,族譜嗰含義範圍就大過「宗譜」,更假大過「家譜」。但宗族譜牒嗰主要維持標準係男性家族成員嗰血緣嗰傳承,故係一般來話家譜、宗譜、族譜用起來都冇許多講究。像,明·洪武年間遷到湖南嗰高安謝可安一族,佢屋裡嗰譜牒就係叫《中湘謝氏族譜》;元·泰定年間遷到湖南嗰泰和劉翊聖一族,佢屋裡嗰譜牒叫《劉氏續修宗譜》;明·永樂年間遷到湖南嗰廬陵易仲劍一族,佢屋裡嗰譜牒叫《易家塘易氏家譜》。\n\n別嗰叫法哈有「支譜」、「房譜」。佢俚係話箇家人屋裡係早已從某隻地方遷來嗰,係許隻地方嗰祖譜嗰子孫譜牒。箇兩隻叫法都可以合做「支房譜」或「房支譜」。像江西後裔、今下嗰湘潭羅氏一族,佢人屋裡嗰譜牒嗰譜序有點明嗰寫:「鼓磉洲羅氏九修支譜,始遷祖應龍公,字世興,號政齋,明初由江西吉安府吉水縣熂下遷湖廣長沙府湘潭縣鼓磉洲南岸鷓鴣坪。」\n\n歷史\n江西到上古時代都係南蠻、百越嗰地盤,到春秋戰國嗰時間拕吳國、楚國嗰文化影響,但箇都一徑要等得西漢時間,豫章郡拕設立,咁才開始有華夏文化嗰傳播。家族修譜嗰傳統始自兩晉南北朝,但許時間都係官方修撰,私人修譜嗰風氣要等到宋朝才確立。\n\n體例\n江西嗰族譜體式到宋代之後最終定型。廬陵歐陽修自簡纂修嗰《歐陽氏譜圖》裡頭話:「譜圖之法,斷自可見之世,即為高祖,下至五世玄孫,而別自為世」。箇就係話五世做一隻圖,遴到第六世都畫隻新圖過。一隻系圖嗰格式係「凡遠者疏者略之,近者親者詳之……凡諸房子孫,各紀其当紀者,使譜互見,親疏有倫,宜視此例而審求之。」歐陽修嗰族譜體式包括譜序、譜例、世系圖、世系錄、先世考辨箇五大項。箇隻格式嗰確定也係江西嗰族譜文化嗰成熟標誌。\n\n江西嗰大家士族注重「尊祖、敬宗、睦族」嗰價值觀念,箇裡頭「尊祖」就係話要勤修譜牒、「敬宗」係話要興做祠堂、「睦族」係話要族員和睦。一隻家族日常嗰生產、教育、人文活動舞得先頭單係記錄家族血緣關係嗰族譜,一下拕添進好多家族運作嗰詳細事例。像,明·正德十五年(1520年)彭澤主修嗰《長沙青山彭氏會宗譜》,佢起頭就話佢屋裡嗰始祖「旭湖公」係江西吉州廬陵人,唐末嗰時間帶兵征剿黄巢,年老辭官後住嘚長沙嗰青山,佢六隻崽跟嘚身邊。箇隻宗譜攏共有一册,含到譜序、跋、世系圖表,家族遷徙源流箇多內容。譜序哈係茶陵李東陽、新都楊廷和、鉛山費宏寫嗰。\n\n通常一本族譜都含到下頭嗰幾隻要素:\n譜序:佢一般係有家族長者要員或當世名流寫嗰,主要介紹箇隻家族嗰世系淵源、歷史傳承、修譜歷程箇滴子信息。序跋嗰數量可能隨得修譜嗰次數嗰增加而增加。 \n譜例:或叫凡例。佢介紹嗰係族譜嗰修撰原則、體例同到類目嗰安排理由。 \n譜論:佢一般引用先前嗰名人名士對家族宗譜嗰言論,或者係引用皇帝嗰喻民榜、喻民詔。 \n目錄:或叫總目,佢介紹全譜嗰大致內容、分類款項。 \n恩綸錄:或叫恩榮錄、褒頌、誥勅、賜諭、告身。佢係記錄歷史上皇室官府對家族嗰封賞贈賜,像勅書、誥命、上諭、御制碑文、祭文、賜匾等。 \n傳記:佢一般係對家族嗰先祖嗰贊詞傳記,哈會附添一滴子先人嗰肖像。箇類先人包括家族裡頭有名望著世或德行懿範者、節婦烈女等,記述內容可以係年譜、壽序、墓志銘、祭文、行述、碑銘等。 \n門規家訓:箇係一隻族譜嗰重要內容。佢嗰內容相當廣泛繁雜,高安陳氏嗰《義門記》就係隻事例。 \n典制:佢包到冠禮、笄禮、婚禮、祭禮箇滴子家族儀禮形式。 \n墓圖墓誌:佢記錄家族墓地嗰地名、所在、四址交界。 \n捐資名目:佢記載家族裡頭各房各派對修譜工程嗰捐資情況。 \n世系圖:佢用圖表嗰形式表示家族歷代世系,一般係五世一圖。\n\n參考\n\n別嗰條目\n宋氏宗譜\n\n外部資源\n家譜網 + 江西\n\n江西嗰文化\n江西嗰族譜","num_words":33,"character_repetition_ratio":0.002,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.634,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%AE%98%E5%A0%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《江西官報》係清朝末期江西巡撫柯逢時開辦嗰一份行政官報。佢係以官商合辦嗰經營模式發行嗰,\n\n1901年,袁世凱到天津發行《北洋官報》。咁柯逢時仰上到江西創辦《江西官報》,話明「參照《北洋官報》成法,擬定條例」。\n\n起頭《江西官報》係旬刊,哈係石印嗰,末後拕改良,名子改做《江西日日官報》,箇段時間得過官銀2000兩。改版後嗰《江西日日官報》係大四開嗰版面,欄目內容係京都要聞、各省新聞、各國新聞、專件、時論、轉抄、廣告。廣告占得版面嗰50%,新聞占得25-30%,佢嗰編排方式、內容比重都係蠻超前嗰。\n\n參考資料\n張小莉,《清末「新政」時期的地方官報》,2005年 \n《軍機處錄副奏摺·文教類》,中國第一歷史檔案館藏,第538號 \n農民家譜藏百年江西官報 揭開清末官報面紗\n《江西官報》\n清末《江西官報》\n萬載縣發現清末官報\n安徽發現清末《江西日日官報》\n\n江西嗰報紙","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.266,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.923,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%BB%84%E7%8E%B0%E7%92%A0","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"黄现璠(1899年11月13號—1982年1月18號),頭先係叫甘錦英,後背改嗰名。祖籍廣西省新寧州六都渠思村(今下嗰廣西壯族自治區崇左市扶綏縣渠舊鎮三合村渠思屯),係壯族人 。佢係隻中國好有名嗰歷史學家、人類學家同到民族學家。拕後人廣泛認為係壯族歷史之父。佢有名嗰著作有《廣西僮族簡史》同嘚《壯族通史》。\n\n生平 \n\n黃現璠到廣西省嗰一隻貧苦家庭出世,細細子就死開哩娘, 讀書蠻刻苦。1926年到北京師範大學讀書,佢嗰授業先生有陳垣、陶希聖、朱希祖。1935年佢去嘍日本,到東京帝國大學大學院讀書。末後回到家鄉,歷任廣西大學嗰講師、廣州中山大學、桂林師範學院、廣西師範學院嗰教授。佢係壯族頭隻教授同到八桂學派嗰宗師。到1982 年,黃現璠因為腦溢血而過身。享年83歲,佢嗰骨灰盒拕放到廣西壯族自治區革命公墓。\n\n學術貢獻 \n\n 佢嗰著作《唐代社會概略》係中國頭早嗰一部關於唐代社會史研究嗰專著。\n 佢嗰著作《宋代太學生救國運動》係中國頭早嗰一部關於青年學生運動史嗰專著。\n 佢嗰著作《廣西僮族簡史》係壯族頭早嗰一部關於壯族歷史嗰專著,故係拕譽為“為壯族史研究開拓者和奠基人”\n 佢嗰巨作《壯族通史》係壯族頭早嗰一部通史,故係拕譽為“壯學嗰開山祖師”\n 佢嗰著作《儂智高》係壯族頭早嗰一部研究人物嗰專著\n 佢嗰著作《中國歷史沒有奴隸社會》係中國頭早嗰一部論證中國歷史冇經歷過奴隸社會嗰專著,故係拕譽為“無奴學派”嗰領頭人 \n 佢開創中國民族學最早嗰學派——八桂學派,故係拕譽為八桂學派嗰創立者\n\n註腳\n\n另见 \n 壯族通史\n\n外部链接 \n\n 20世紀人文大學者嗰老照片集-嚴復、朱光潛、康有為、梁漱溟、黃現璠、沈從文、巴金等等\n 國務院新聞辦主管嗰網站:“中國民族” 頻道 - 桂海學術泰鬥黃現璠\n 近現代人文大學者嗰百人墨存 - 康有為\/魯迅\/周作人\/郭沫若\/傅斯年\/顧頡剛\/豐子愷\/黃現璠\/陶行知\/朱自清\/錢穆\/胡適\/錢鍾書等等\n\n1899年出世\n1月18過世\n1982年過世\n過世人物\n11月13號出世\n廣西人\n中國人","num_words":31,"character_repetition_ratio":0.014,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.229,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.483,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E6%B0%91%E6%97%8F%E9%84%89%E4%B8%80%E8%A6%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西嗰民族鄉而今攏共有七隻,佢俚係:\n\n貴溪樟坪畬族鄉\n鉛山太源畬族鄉\n鉛山篁碧畬族鄉\n永豐龍岡畬族鄉\n南康赤土畬族鄉\n青原東固畬族鄉\n樂安金竹畬族鄉\n\n別嗰條目\n江西嗰民族村一覽\n\n江西嗰民族鄉\n江西嗰列表","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.163,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.879,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%8B%E6%B0%8F%E5%AE%97%E8%AD%9C","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宋氏宗譜係話奉新宋應星家族嗰宗譜。佢到1510年開始編修,末後拕火燒吥嘍。咁族員宋時到1549年接得修譜,佢成為今後歷回宋譜修編嗰祖本。\n\n一修:宋時,1549年,手寫本\n二修:宋和慶,1602年,手寫本\n三修:宋應昇,1640年,刊印本\n四修:宋三禮,1763年,刊印本\n五修:宋穎,1813年,刊印本\n六修:宋鳴琦,1834年,刊印本\n七修:宋延春,1878年,刊印本\n八修:宋立權、宋育德,1934年,鉛印本(八修新吳雅溪宋氏宗譜)\n\n江西嗰族譜","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.372,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.708,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%8B%E6%89%BF%E6%85%B6","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宋承慶,(1522年—1547年)字道徵,號思南,明·南昌府奉新縣人。佢係宋景嗰第三隻崽,宋應星嗰公公。佢娘係韓夫人。\n\n宋承慶到1522年六月二十一號午時出世。佢一生勤奮好學,立志長遠。但命不長,1547年七月二十七號,26歲嗰宋承慶就過身嘍。\n\n佢嗰頭隻老婆娶龍潭黃氏冇生隻崽,末後續嗰老婆係泥灣處士顧杖之女,生得一隻崽。\n\n立傳\n宋承慶嗰孫子宋應昇到1640年幫佢寫正《思南公傳》:\n\n墓銘\n1547年,宋和庆寫正《明故禀膳生员宋公道征行凤六墓铭》:\n\n別嗰條目\n宋應星家族\n\n奉新人","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.294,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.806,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%8B%E6%87%89%E6%99%B6","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宋應晶(1590年-),字幼含,明·南昌府奉新縣人。佢係宋國霖嗰四崽,佢嗰娘係王氏。\n\n宋應晶細大哩好歡喜讀書,1610年就補諸生,接得拕選到北京應試,「以字跡嫌疑,遂中副車」,成為副貢生。但箇到應試裡頭佢因為冇張慌避諱,故係冇拕選正,𠵹佢也就遠離科舉嘍。三年後(1613年),屋裡逼得佢去科舉,佢話「人貴守此身耳,安能從狂風波駭浪中萬死一生,以邀不可必得之名哉!」\n\n家庭\n陳氏\n張氏(中堂張洪颺嗰女)\n陳氏\n士合\n士炎\n士孔\n士徽\n\n別嗰條目\n宋應星家族\n\n奉新人","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.274,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.776,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%8B%E6%87%89%E6%98%87","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宋應昇(1578年—1646年),字元孔,明·南昌府奉新縣人。佢係宋國霖嗰大崽,佢嗰娘係魏氏。\n\n宋應昇一生做官清廉有行。佢末後拕追贈做「文林郎」,錫之勅命,皇帝制曰:「效有成勞」。佢爺宋國霖也拕封做文林郎,封佢娘魏氏做孺人,老婆余氏也係孺人。\n\n1646年,清兵佔領江西。打得奉新嗰時間,宋應昇約得幾隻朋友,想到城西嗰百丈山跳崖自殺,但許時間大雪封山冇去正。之前佢特試寫正兩首詩:\n\n歸還屋裡後,宋應昇氣憤不過,喫毒而亡,享年69歲。\n\n传记\n《元孔公传》,徐曰都\n\n別嗰文献\n《南昌郡乘》\n\n廣東《恩平縣誌》:「宋應昇,江西奉新人。崇禎八年(1635)知縣事,冠盜充斥,飢謹洊臻。應異經營捍禦,不惜勞苦。念建邑百餘年,志乘未備,手輯成書,於兵防、田賦尤三致意焉。其他繕城池、修學校、葺廨字,有廢必興,而不以工役擾民,民至今稱之。」\n\n家庭\n宋應昇拢共有五隻崽:\n宋士穎(1623年—1672年),字茂挺,佢娘係南昌肖氏。著有《芄園詩集》。\n宋士璜\n宋士頵(1634年—1707年),字茂韞,號寓園,佢娘係南昌肖氏,老婆係新建布政公涂紹煃嗰女。\n宋士瑣\n宋士融\n\n別嗰條目\n宋應星家族\n\n奉新人","num_words":19,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.295,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.925,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B1%AB%E7%AB%A0%E8%A8%98","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《豫章記》係江西最早嗰地方志書,佢嗰係作者係南朝·宋·雷次宗。\n\n摘錄\n江西:地方千里,水路四通…嘉蔬精稻,擅味於八方,金鐵筿簜,資給於四境。\n江西人:多尚黃老清凈之教,重於隱遁,蓋洪崖先生、徐孺子之遺風。\n南昌:豫章,水路四通,山川特秀,咽扼荊楚,翼蔽吳越。\n東湖:東湖,郡城東,週回十里,與江通。\n西山:王隣隱西山,頂菱角巾。\n南浦:橋步門外往來艤舟之地。\n南浦亭:橋步門外往來艤舟之地。\n洪崖丹井:洪井西有鸞岡,舊說洪崖先生乘鸞所憩之處也。\n上蔡:縣有葛鄉,有石炭二百頃,可燃以炊爨。\n豐城:吳未亡,恆有紫氣見牛斗之間,張華聞雷煥妙達緯象,乃問曰:牛斗之間有異氣,是寶物之精,上徹于天。煥具言精在豫章豐城縣,遂以為豐城令。掘深二丈,得玉匣,長八尺,開之得二劍,光耀煒燁,煥若電發。\n\n內容輯佚\n豫章記\n\n江西嗰文學","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.023,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.821,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B1%AB%E7%AB%A0%E5%8F%A4%E4%BB%8A%E8%A8%98","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《豫章古今記》係江西最早地方志書之一,佢嗰係作者係雷次宗。\n\n內容\n《豫章古今記》攏共分九部:\n\n《郡記》\n《寶端記》\n《寺觀記》\n《鬼神記》\n《變化記》\n《神祠記》\n《山石記》\n《冢墓記》\n《翹俊記》\n\n摘录\n贛俗:紙剪人形,寫其年庚八字,燃香點燭敬拜焚之。\n廬山:輔山下有二泉,其一常溫…溫泉在縣西黃龍山之麓,其朱有二,四時溫暖\n胡勃,字欽宗,仕晉為郡功曹。\n石頭津,在郡江之西岸,亦名「沉書浦」。\n\n外部鏈接\n數位典藏\n香港中文大學\n\n江西嗰文學","num_words":21,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.305,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.825,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%A1%94","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"塔(梵文:स्तूप,stūpa;巴利文:thupa)係亞洲時常相得到嗰一類傳統建築。\n\n江西嗰塔\n南塔\n東山文塔\n大勝塔\n繩金塔\n烏遮塔\n龍藏塔\n蜚英塔\n西林塔\n紅塔\n大寶光塔\n永福寺塔\n大聖寺塔\n鎮江樓寶塔\n文星塔\n文昌塔\n金山塔\n銀山塔\n古南塔\n文峰塔\n水口塔\n奎文塔\n崇文塔\n朱華塔\n一錦溪塔\n風雷塔\n一峰塔\n大觀塔\n\n外部鏈接\n江西古塔\n\n文化\n宗教","num_words":33,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.943,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%97%E6%98%8C%E5%97%B0%E8%80%81%E5%AD%97%E8%99%9F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南昌係江西嗰政治、經濟、文化嗰中心,咁南昌嗰老字號企業就表現得非常多。像:\n\n百貨\n廣益昌\n萬象\n新新\n李怡昌\n國泰\n萬隆\n布匹\n李祥泰\n大豐隆\n江聚豐\n公泰\n裕隆\n王德順\n鐘錶\n亨得利\n照相\n鶴記\n真真照相館\n中藥\n黃慶仁棧\n同仁堂\n盧同仁\n樟樹國藥局\n糕點\n沈記\n信茂\n稻香村\n光華軒\n元裕\n醬菜\n老同興\n天生\n胡隆順\n龔天順豆鼓店\n\n外部鏈接\n贛鄱文化網\n\n南昌嗰老字號\n江西嗰文化","num_words":40,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.242,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.649,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%97%E6%98%8C%E6%98%8C%E5%8C%97%E5%9C%8B%E9%9A%9B%E6%A9%9F%E5%A0%B4","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南昌昌北國際機場係1996年10月20號做正嗰,1999年9月10號拕投入使用。2004年2月,「昌北機場」拕晉陞做「昌北國際機場」。\n\n昌北國際機場位到南昌城北28公里嗰樂化。先頭南昌嗰主要機場係向塘機場。\n\n航線\n\n通航城市 \n北京、上海、廣州、深圳、成都、海口、廈門、福州、昆明、重慶、杭州、青島、瀋陽、西安、太原、貴陽、南京、晉江、香港、台灣、新加坡\n\n執飛航空公司 \n中國國際航空公司\n中國東方航空股份有限公司\n中國南方航空股份有限公司\n海南航空股份有限公司\n深圳航空有限責任公司\n上海航空股份有限公司\n山東航空集團有限公司\n廈門航空有限公司\n\n外部鏈接 \n江西省機場集團公司\n\n江西嗰機場","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.007,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.263,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.756,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E7%9C%81%E4%BA%BA%E6%B0%91%E6%94%BF%E5%BA%9C","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西省人民政府係而今江西嗰最高行政機構。\n\n箇下江西省長係吳新雄,副省長係凌成興、陳達恆、孫剛、熊盛文、洪禮和、史文清、謝茹。\n\n部門\n\n政府組成部門\n\n發改委\n經貿委\n教育廳\n科技廳\n公安廳\n安全廳\n監察廳\n民政廳\n\n司法廳\n財政廳\n人事廳\n勞動保障廳\n建設廳\n國土資源廳\n交通廳\n信息產業廳\n\n水利廳\n農業廳\n林業廳\n外經貿廳\n文化廳\n衛生廳\n計生委\n審計廳\n\n政府直屬特設機構\n國資委\n\n政府直屬機構\n\n地稅局\n環保局\n廣電局\n民族宗教局\n體育局\n統計局\n\n工商局\n新聞出版局\n質量技術監督局\n食品藥品監管局\n安全生產監管局\n\n旅遊局\n糧食局\n國防科工辦\n外事僑務辦\n政府法制辦\n\n議事機構嗰辦事機構\n人防辦\n扶貧辦\n\n直屬事業組織\n\n檔案局\n經濟管理幹部學院\n科學院\n社科院\n\n對外經濟技術合作辦\n農業科學院\n地質礦產勘查開發局\n有色金屬工業行業辦\n\n核工業地質局\n南昌有色冶金設計院\n農墾事業管理辦\n供銷合作社\n\n直屬副廳級單位\n\n機械行業管理辦\n輕工行業管理辦\n煤炭行業管理辦\n國內貿易行業管理辦\n\n林業科學院\n有色地質勘查局\n煤田地質局\n\n政府駐外機構\n\n駐北京辦\n駐浙江辦\n駐江蘇辦\n駐福建辦\n\n政府管理机构\n\n監獄管理局\n中小企業局\n外國專家局\n社會保險事業管理局\n重點工程辦\n勞動教養管理局\n工程諮詢中心\n\n信息中心\n投資公司\n江西人民廣播電台\n江西電視台\n知識產權局\n山江湖開發治理委員會\n公路管理局\n\n交通稽查徵費局\n高等級公路管理局\n畜牧獸醫局\n測繪局\n南昌高新區管委會\n廬山風景區管理局\n\n中央駐贛單位\n\n國稅局\n南昌海關\n出入境檢驗檢疫局\n通信管理局\n南昌鐵路局\n氣象局\n\n煤礦安全監察局\n黃金管理局\n地方海事局\n計量局\n鹽務局\n行業管理辦\n\n郵政局\n人行南昌中心支行\n證監局\n保監局\n地震局\n煙草專賣局\n\n別嗰部門\n保密局\n台灣事務辦公室\n紅十字會\n工業經濟聯合會\n\n官方網站\n江西省人民政府\n\n江西省人民政府\n江西嗰政治\n江西嗰機構","num_words":126,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.757,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E7%9C%81%E4%BA%BA%E6%B0%91%E4%BB%A3%E8%A1%A8%E5%A4%A7%E6%9C%83","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西省人民代表大會係而今江西最高嗰立法機構。也係最高嗰權力機關。\n\n1953年,江西舉行嘍一場普選,選舉產生出江西各級地方嗰人大代表,末後接得召開市、縣級別嗰人民代表大會同到江西省第一屆人民代表大會第一次會議, 𠵹中華人民共和國嗰人民代表大會嗰政治制度正式到江西確立。1966年5月到1977年箇段時間,江西嗰各級人民代表大會連得12年冇舉行會議。1978年2月,江西省第五屆人民代表大會第一次會議召開,箇係表明人民代表大會制度嗰全面恢復。1979年7月,五屆全國人大二次會議通過嗰選舉法規定代表可以依法聯名提出代表候選人,接得到1980年實行縣級人大代表直接選舉跟差額選舉,地方國家機關領導人實行差額選舉。\n\n常務委員會 \n\n 主任:蘇榮\n 副主任:蔣茹銘、胡振鵬、姚亞平、魏小琴、朱秉發、漆權\n 秘書長:程水鳳\n\n機構設置 \n 內務司法委員會\n 財政經濟委員會\n 教育科學文化衛生委員會\n 農業和農村委員會\n 環境與資源保護委員會\n 法制委員會\n\n外部鏈接 \n 江西人大新聞網\n 江西人大\n 機構設置\n\n江西省人民代表大會\n江西嗰政治\n江西嗰機構","num_words":21,"character_repetition_ratio":0.013,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.84,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E7%9C%81%E5%8D%81%E4%B8%80%E5%B1%86%E4%BA%BA%E5%A4%A7%E5%B8%B8%E5%A7%94%E6%9C%83%E5%A7%94%E5%93%A1%E4%B8%80%E8%A6%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西省十一屆人大常委會委員一覽係話江西嗰第十一屆人大常委會委員一覽嗰全部委員\n\n領導\n主任:蘇榮\n副主任:蔣茹銘、胡振鵬、姚亞平、魏小琴、朱秉發、漆權\n秘書長:程水鳳\n副秘書長:傅世平\n\n委員\n\n上官新晨\n王樹林\n伍世安\n許蘇卉(女)\n李亞平(女)\n李國強\n李貴忱\n肖光明\n肖遠湛\n肖春雲\n吳會清\n何慶懷\n余達喜\n汪普生\n沈亞平\n宋京偉\n張友南\n張偉(女)\n\n張寶瑜\n張桂生\n陳東有\n陳永華(女)\n陳發芳\n陳毓平\n林多賢\n林海羅\n筱玉(女)\n胡丹(女)\n胡應良\n胡波\n胡柏齡\n姚燕平(女)\n桂又華\n徐曉泉\n涂書田\n\n嚴平\n黃素英(女)\n鄧運明\n鄧輝\n葉志勝\n劉昌持\n龔三堂\n閻鑫元\n彭春蘭(女)\n韓樹藝\n辜清\n舒南武\n溫銳\n蒲日新\n廖世槐\n廖維林\n熊賢忠\n\n外部鏈接\n江西省第十一屆人大常委會領導\n江西省第十一屆人大常委會委員\n\n江西省人民代表大會\n江西嗰列表","num_words":64,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.274,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.969,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%84%89%E8%A9%A6","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"鄉試係早以江西最高級別嗰科舉考試,佢係到南昌貢院裡頭舉行嗰,考生來自各地縣學。\n\n唐宋嗰時間,鄉試又叫「鄉貢」、「解試」。明清嗰時間哈有「大比」嗰話法。鄉試嗰主要內容係《四書》、《五經》、策問、八股文等形式,由正、副兩隻主考官監考。\n\n根據1384年頒布嗰《科舉程式》法令,鄉試每三年舉行一回,考期位到子、午、卯、酉年嗰秋八月,故係叫「秋闈」,係正科。有時間也會逢到「恩科」嗰加試。\n\n內容\n鄉試攏共考三場,每場考三日。考生以「八股文」(破題、承題、起講、領講、提比、中比、束比、大結)嗰固定結構答題。\n第一場:八月九號舉行,考四書義(《論語》、《孟子》、《大學》、《中庸》)三道題,同嘚五經義(《周易》、《尚書》、《詩經》、《周禮》、《春秋》)四道題。\n第二場:八月十二號舉行,考論一道、判五條、詔誥表內科一道,代古人立言。\n第三場:八月十五號舉行,考經史時務第五道。\n\n過程\n江西布政使司係主持鄉試嗰最高長官,試卷也係歸佢負責印嗰。鄉試嗰正、副主考官一般都係進士出身,另外也會有四隻考官陪同監考。\n\n考試期間,考生要清時蠻早就入闈,編號入室。要係斷夜都冇答完卷,考官會發三根蠟燭。箇時間需要嗰寫嗰筆紙、喫嗰食物都由考官派送。\n\n考試一開始,考生要到卷首寫正佢自簡同嘚佢三代人嗰姓名、籍貫、年甲,跟佢揀嗰本經。考生搦墨筆答卷,末後由謄錄官搦硃筆抄錄,只寫考生編號,交考官批閱。每卷嗰收卷、彌封、謄錄、對讀、受卷等程序都有專人到邊上眏到。\n\n評卷\n一張考卷先頭係由同考官批閱起,寫正評語后搦到主考官,佢接嘚批閱𠵹一張考卷就會有6隻考官嗰批印。通過三場考試嗰人就係「舉人」,頭名就係「解元」。\n\n示例\n江西鄉試(1627年)嗰相關檔案:\n官員\n主考官:倪元璐(翰林院編修)\n監臨官:巡按江西監察御史\n提調官:江西左布政使同嘚右參議\n監考官:江西按察司副使\n同考官:十三府嗰推官同嘚縣令\n別嗰官員:印卷官、收掌官、試卷官、彌封官、受卷官\n\n考題\n第一場(《五經》裡頭任選一經,答全四題,要寫300字以上嗰八股文) \n四書義\n臨之以庄則敬,孝慈則忠,舉善而教不能則勸\n從容中道聖人也\n皜皜乎不可尚已\n五經義\n《易》\n在師中吉承天寵也\n益動而巽,日進無疆\n知以藏往\n為君為父為玉為金\n《書》\n以昭受上帝,天其申命用休\n監於先王成憲\n用敷錫厥庶民\n率惟謀從容德\n《詩》\n八月在宇\n君子攸躋\n惠于朋友,庶民小子,子孫繩繩\n有虔秉鉞\n《春秋》\n秋九月齊侯宋公江人黃人盟於貫(僖公二年)\n秋齊侯使宋公江人黃人會於陽谷(僖公三年)\n春王正月公會齊(僖公四年)\n冬楚子使椒來聘(文公九年)\n《禮記》\n庶民安,故財用足\n動已,而天地應焉\n明足以見之仁,足以與之\n清明在躬\n第二場(作文)\n聖人博聞多見,蓄德以待物\n詔誥表(內科一道):「擬漢問郡國所舉賢良文學,民所苦教化之要」(始元元年)\n擬唐以馬周為監察御史誥(貞觀六年)\n擬上命儒臣纂修《五經四書性理大全》,書成,學士胡廣等恭呈御覽進表(永樂十三年)\n第三場(經史時務策論)\n\n參考資料\n《明代登科錄編》,台北,學生書局影印本,1977年\n\n江西嗰科舉","num_words":64,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.862,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%88%92%E6%9B%B0%E6%95%AC","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"舒曰敬(1558年—1636年),字元直,號碣石,明·南昌人。\n\n1589年,舒曰敬中得萬曆十七年鄉試嗰第二名舉人。1592年中得進士,箇年拕授予南直隸揚州府泰興縣令。約1593年,倷接得赴任南直隸徽州府儒學教授,辭任後到當地紫陽山書院講學。\n\n1617年,舒曰敬拕九江知府袁懋貞邀請,做白鹿洞書院洞主,「山居凡五十年,貧約如諸生。門人分俸,即均于弟侄並族人、鄉人之鰥寡者。」後來佢到滕王閣、杏花樓同到湖口虎丘社都講過課。\n\n佢也擔任過知縣同嘚府儒學教諭箇滴子職務。\n\n生平著作\n《只立軒前集》、《續集》、《四書五經講意》、《詩經臆解》、《時務要略》\n\n相关文献\n《南昌郡乘》卷58,1663年\n《西江志》卷70,1720年\n\n南昌人","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.315,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.926,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E7%A7%91%E8%88%89%E6%95%99%E8%82%B2","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西嗰科舉教育係話早以科舉時代江西嗰教育體制。\n\n國學\n\n江西設有自簡嗰國學教育——廬山國學,佢嗰教育場所白鹿洞書院到公元940年拕創立,係江西第一學府,也係中國最老嗰學院,有「海內第一書院」嗰叫法。\n\n府學\n\n江西十三府設有自簡嗰府學機構。府學設一隻教授,下頭配備四隻訓導。佢嗰生員名額係40人。\n\n州學\n\n江西各州設有州學機構。州學設一隻學正,下頭配備三隻訓導。佢嗰生員名額係30人。\n\n縣學\n\n江西各縣設有縣學機構。縣學設一隻教諭,下頭配備兩隻訓導。佢嗰生員名額係20人。\n\n江西嗰科舉\n江西嗰教育","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.025,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.672,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8A%89%E5%90%8C%E5%8D%87","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"劉同升(1587年—1645年),字孝則或晉卿,吉水人,豫章社嗰成員之一。佢爺係劉應秋。\n\n劉同升係天啟元年(1621)嗰舉人,崇禎十年(1637)嗰進士第五名。崇禎皇帝批佢嗰卷子嗰時間,相得佢話「皇上不負臣子,臣子自負皇上」,感情激切,就欽點佢做殿試第一,叫「忠孝狀元」。\n\n末後劉同升擔任翰林院修撰、福建按察使知事、兵部左侍郎、贛南巡撫等職務。\n\n著作\n《四書大全註疏合編》、《五經大全註疏合編》、《音韻類編》、《金石寶鑒錄》、《明文選》、《明詩選》、《錦鱗詩集》,再晚有《明名臣傳》、《金陵遊覽志》、《刪改宋史》、《哀至詩》\n\n家庭\n劉同升攏共有五隻崽: \n劉孟欽\n劉仲錞\n劉叔鉞\n劉季鑛\n劉幼鍾\n\n作品欣賞\n1640年,劉同升到30年後同宋應星重逢,特試寫詩紀念:\n\n內文註腳\n\n吉水人","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.329,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.957,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%A7%9C%E6%9B%B0%E5%BB%A3","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"姜曰廣(1583年—1648年),字居之,號燕及,明·新建人。\n\n1615年,姜曰廣中得萬曆四十四年乙卯鄉試。1619年,中得萬曆四十七年己未會試二甲進士,箇年拕授予翰林院庶吉士,1622年進編修。 1626,佢出使朝鮮,「不攜中國一物往,不取朝鮮一錢歸,朝鮮人為立懷潔之碑。〔歸后〕陳海外情形,有裨軍國者八事,多議行。」1625年,擔任京師順天府會試考試官嗰時間忤逆權臣魏忠賢嗰意思,拕削職為民。崇禎朝,佢復任南直隸應天府鄉試主考官,冇刻時又任詹事府右中允、內廷文學侍讀官等職務。\n\n姜曰廣話崇禎皇帝聽,「勿任性,勿用左右小人。」崇禎皇帝話佢:「姜曰廣在講筵,言詞激切,大見不平,朕知其人。」\n\n1635年,姜曰廣當到吏部右侍郎(從二品)。1642年,拕薦任南京詹事府詹事,掌管翰林院。\n\n南明時期,朝野爭亂頻頻。姜曰廣一方面顧得崇禎皇帝,話:「先帝之善政雖多,而以堅持逆案為尤美。先帝之害政間有,而以頻出口宣為亂階。」接得又話當朝亂臣:「而所得閣臣,則淫貪巧猾之周延儒也,逢君殃民,好險刻毒之溫體仁、楊嗣昌也,偷生從賊之魏藻德也。所得部臣,則陰邪貪狡之王永光、陳新甲也。所得勛臣,則力阻南遷、盡撤守御狂稚之李國楨也。所得大將,則紈絝支離之王朴、倪寵。所得言官,則貪橫無賴之史范、陳啟新也。凡此皆力排眾議,簡自中旨,後效可驗。」\n\n得罪遍全朝野嗰姜曰廣到1644年九月請辭,臨行前話:「微臣觸忤權奸,自分萬死,上恩寬大,猶許歸田。臣歸后,願陛下以國事為重。」弘光皇帝冇挽留得正佢,許時間南京城嗰百姓就話:「朝堂留了姜閣老,弘光方可保。去了姜閣老,弘光並要跑。」\n\n1648年,清兵圍困南昌,接得攻下贛州。姜曰廣滿心悲憤,到屋裡投塘自殺嘍,佢屋裡一道死嗰三十多隻人。\n\n著作\n 《皇華集》三卷\n 《輶軒紀事》一卷\n\n註腳\n\n1583年出世\n1648年過世\n新建人","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.252,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.781,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%90%AC%E6%99%82%E8%8F%AF","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"萬時華(1590年—1639年),字茂先,謚文懿先生,明·南昌人,豫章社嗰成員之一。陳弘緒話佢「時華生而敏慧過人,讀書五行俱下,諸經子史無不歷覽成誦。初應童子試,受知南昌令樊壬家,拔冠軍。」\n\n生平作品\n《溉園初集、二集》、《園居詩》、《田居詩》、《東湖集》、《詩經偶箋》等\n\n萬時華嗰同窗涂紹煃出任四川提督學政嗰時間,佢寫下《偶感涂伯聚先生往事》表示慶賀:\n\n相關文獻\n萬時華嗰摯友陳弘緒到《先友祀鄉賢萬徵君傳》裡頭話:\n\n外部鏈接\n《詩經偶箋》 - 中國哲學書電子化計劃\n\n萬時華嗰摯友授業先生舒曰敬話:\n\n萬時華嗰知己黎遂球(明·崇禎舉人出身,廣州人)話\n\n 明清之际江西诸子\n\n南昌人","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.264,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.922,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B1%AB%E7%AB%A0%E7%A4%BE","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"豫章社係1620年代嗰時間,由江西嗰好幾隻才子組成嗰社團。佢係明·江西左布政使李長庚嗰崽李春潮牽頭組起嗰。\n\n社員\n南昌\n萬時華\n萬曰佳\n進賢\n李光倬\n吉水\n劉同升\n臨川\n陳際泰\n羅萬藻\n章世純\n泰和\n肖士瑋\n魯大奇\n東鄉\n艾南英\n\n外部連結\n贛鄱文化網\n明清之际江西诸子\n\n江西嗰文学\n江西嗰組織","num_words":23,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.695,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%AE%8A%E7%B4%80%E7%95%A5","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《江變紀略》係明末江西文人徐世溥寫嗰一本書,佢記錄得許時間,清朝部隊係啷屠殺南昌士民嗰。南昌大屠殺係1649年正月十九號中晝,由南昌城拕清兵攻破開始嗰。\n\n內容\n\n卷一\n金聲桓,左良玉部將也,本遼陽衛,應襲世職,以邊資歷楊樞輔嗣昌,史督師可法諸營,累升至淮徐總兵官,尋隸左後隊。\n\n初,左既敗績襄樊,退保武昌,力不支,則圖屯兵南都;癸未春,至池州,聞有備而還;久之復至武昌,徘徊楚東。乙酉春,闖賊又日夜東下,左帥恐,不能不徙,欲復趨南京而無名也,患之。時宏光帝立已半載,朝廷昏亂,馬士英、阮大鋮用事,出史可法於揚州,而殺北來崇禎先皇太子,人滋不服。久之都下紛紛言,所殺者乃王駙馬子也,於真太子無與。東南日夜望真太子出而立之。左客胡以寧因獻計,令為太子手詔,趣左帥入□留都者,使客自北來,稱太子有手書血詔付左,左佯受詔,為壇而哭,洒血誓師。內憚江楚督師侍郎袁繼咸在九江,胡以寧舊與袁游,即遣以寧用太子旨給袁侍郎,會師部署三十六總兵,而東以江西屬之金聲桓。\n\n左至,則袁所部呂督師,舊將郝效忠、郭雲鳳,乘袁左舟宴,焚掠九江。左兵即附之。良玉見城中火起,聞報曰:「左兵也。」即其舟中頓足嘔血而死。\n\n左死,軍益亂。其子夢庚,竟劫袁與俱,下至蕪湖,宏光帝已執矣。繼咸隨宏光北,其中軍總兵官都督鄧林奇死之。而左軍三十六將皆降。\n\n英王令左夢庚以父官率諸將入朝。金聲桓不欲往,乃自請願取江西以獻,英王許之,即不遣一滿兵而以江西專委聲桓。聲桓還師南向,與闖部降將王體忠合營西屯九江。\n\n聲桓宣言滿兵旦夕至,馬步二十餘萬,日遣牌,諭江西速降即免屠城,一日牌十四五至。巡撫曠昭懼,解印而逃;諸有司紳士民則皆走江城,內外一空。\n\n六月初四日,鄉約遂偕市井諸士類迎金督鎮於九江,初不知有王體忠也。十九日,聲桓至,乃有諸生數十人迎於江干。聲桓戴方巾,被青紗金縷酒線蝴蝶披風,受諸生廷參於舟前。廷參者,初見即跪,跪已起揖乃拜,復起揖再拜而止。聲桓故武人,被輕衫驟受文謁,以唾手得江西,喜殊不自勝,左右顧從者,當如何答禮,且笑且摳引諸生起,口中謙讓喃喃,有所云而無其辭,頰延墜縮如絲。迎者及其從官皆掩口而笑。當時聞者知其無足與矣。恐有伏兵,徘徊久之,乃入城。\n\n體忠忿江城無人迎之,入則與金氏分營而居:城以東者為王城,以西者金城。金所分,當都會喧闐處,官府甲第卒焉。其偏裨弟族又多因得分據華劇,網羅鄉城諸富家,誅鏟未逃諸豪暴略盡,以漸便宜署置有司官屬矣。陰念:「江西迎我,特以清兵聲勢,而我甲仗士馬精強,遜王氏遠甚。」體忠亦不大誅掠,人心漸有王氏,欲計除之,未有以發,會八月二十五日剃髮令至,實其叔號稱十大爺者齎文以來;令下三日,未有應者。聲桓曰:「此王兵為梗也。」明日請體忠計事,即其揖時刺之。\n\n屍出,王兵大擾,攻金氏,燒德勝門,又燒章江門,格鬥三日。諸金各率其精兵巷戰,殺傷略相當。王氏老營兵私計,潰散無歸,且新去無主,即外據州府,勢不能久獨立。聲桓諜知其語,且戰且招降,而以王氏兵屬體忠舊掌軍鼓號筒者旗牌王得仁軍中,所謂「王雜毛」也。江西自是盡為金兵矣。\n\n聲桓以江西據江南上游,西控楚,南通閩越,得江西則東南要害居其大半,而聲桓未費滿州一矢斗糧,孤軍傳檄,取十三府,七十二州縣,數千里地拱手歸之新朝。計大清入塞以來,功未有高於己者。意望旦夕封公王,次亦不失侯耳。收江疏還,乃以副總兵提督江西軍務事,視舊官更貶。得報,氣沮,大非所望也。\n\n是時,明唐王已起福建,改元隆武。以楊廷麟為相,督師取江西,萬元吉為兵部尚書,督師鎮贛州。明年八月,隆武敗於江州。十月,贛州破,兩督師皆死之。諸嘗在閩授官,得脫歸者,往往有隆武及閣部諸札付。然見聲桓方恣殺明人士,諸凡年十五以上及有病者未剃與告反及誣官閩者,輒殺之;非有故而家質中百金以上,輒誣以通明,使有司論殺之,沒其財產;十三郡人人莫必其命。是以遊士莫敢言自外歸。\n\n金氏威震閩楚。巡撫李翔鳳死,聲桓益驕,乃大治宮室,以明都司署為帥府,役夫萬餘人,窮高極壯:避暑之室,舂白瓷屑為塵惡壁,倚者如冰;阿閣曲房,層氈為墁,覆以絳繒,履之若綿,嘗病,思食虎,即令環西山,勒三日得虎,而果得虎以脯。諸所為侈縱類是也。乃其胸中恚郁異甚,故滅裂,極意為荒暴如此。\n\n然聲桓為人陰狠,能箝噤不泄,方南顧明微,內恭清盛,欲待四方有起者,因而自立。自李巡撫死,北來有司益多挫之。王得仁亦望為提督總兵而不得,意頗怏怏,又屢受折辱。得仁本起群盜,從闖營,未嘗有堅陣,性獷躁,不能無惡言。或曰:「天下事大定矣,顧君命當侯否耳。富貴自有時,君其忍之。」得仁益憤,則招致方士,起宮觀,煅金銀,以萬金使丹客宗超一開天寶洞,將以立壇,請致物怪,檄罡雷,役使丁甲神將,為百勝天符軍法。所居,故宜春管理王府也,深八九重,畜伶優,教歌兒數十人。私居時時戴明制便衣冠,於最後堂張飲,數令伶人演郭子儀、韓世忠故事。由是金、王兩家怨辭稍稍聞於外。\n\n自贛州未破也,萬督師嘗遣間使密誘聲桓使反。萬從武陵楊樞輔西征時,嘗與聲桓相識於左營故也。聲桓得書不報。間使去,乃遣人捕萬仆箐華,械繫於庭;夜深,解其縛,與善飲食,勞苦問督師起居,殷勤甚厚;未明而縱之。萬死後,箐華亦間泄其語。\n\n諸歸客閉匿既久,慮人操其蹤跡,聞已確有間,往往各緣所知,私覿兩人,其始本圖聊免禍耳。諸栗競喜事者,乃妄意立功名,輒時時微言楊萬未死,隆武尚在也;反餂知兩家怨不得封意,則間自露其關防札印,乃言:「隆武屢有手詔,許公能以江西歸明者,即舉江西封公,亦嘗達一二乎?」\n\n未幾,江城人士走諸金門下者,受意為聲桓立生祠。祠成塑像,而請其冠服之式。聲桓令塑為華陽巾而羽衣。舁像入祠,觀者強手齚舌。而聲桓者益意得。初聲桓本故以此探明虛實,而歸客亦因極口詭聲桓,言明復大聚,且阿意調「先授侯印,令公舉江西,待收京,且分天下而王之。」聲桓日聞此言,況陰與萬督師前語相應,不能不喜且信。而說者久久亦真自以為中興果可指期待也。\n\n後巡撫章於天至,遇諸將益倨,日從諸將索珍寶奇貨,呼聲桓曰「金副總」,得仁曰「王把總」。先此兩人在外,固已自稱「都督」「副總」,以自文於偏裨矣,至是,其部伍亦駭。\n\n一日,章巡撫宴布政司。堂鋪旃,席地各取銀管吸煙,已遞火,不及諸將,解腰刀割炙蹄,又獨與文官飲食。自聲桓而下,皆坐旃外。酒半,嘻笑顧視曰:「王得仁,汝欲反耶?」是日得仁歸,大愧而憤甚。聲桓亦無色,俯首鞭還帥府。\n\n七月,得仁提兵如建昌,章於天差官票追其餉三十萬,得仁大怒,捶案大呼曰:「我王流賊也!大明崇禎皇帝為我逼死,汝不知耶!語汝官,無餉可得,杠則有之!」聲如嘶吼,目睛皆出,敲其差官三十杠曰:「寄章於天,此三十萬餉銀也!」聲桓聞之,謂其客曰:「王家兒急矣!所遣請印陳大生等數輩皆不還,奈何?」\n\n丹客宗超一弟子黎士廣者,亦輕𢛽喜事,舊與左右往來,其鄰胡叟有門人官隆武者,黎從買札付為官,即因為轉賣,以營致喜事少年;又雅遊於金客黃人龍之門,即因人龍自薦於聲桓曰:「若輩非能得之,明兵雖大聚,獨我知隆武主所在耳。公誠無愛厚費,資我以往,可期而至也。」聲桓曰:「顧汝歸,如何而酬汝,且功名本共之。」居有間,黎生及胡爾音夜袖兩印入帥府,一為鎮江侯,一為維新伯,篆皆柳葉文;又玉印一,上刻文小篆曰:「精忠報國,」玉亦美甚;曰:「此上所私賜也。」聲桓喜甚,日掛腕間。八月,得仁歸自建昌,聲桓舉印畀之,且揚腕笑,示其□□。得仁曰:「可矣!」聲桓曰:「待趙旗鼓歸而議之。我聞烏金王為何騰蛟所敗,已使趙旗鼓往賀且覘何得擒王否也。」趙旗鼓還,盛言烏金不過小失利,今且大破明兵於寶慶,會胡以寧亦死(以寧為人有口,敢主斷。陳大生、黎士廣等雖入幕,特伺候附會意指耳。先所泄王氏演韓郭諸克捷戲及使人請祠像服式,皆以寧啟之也)。\n\n以寧死,諸客並狐疑相伏,二人以故按不發。已而巡按董學成亦覺金、王謀反有端,屢揚言欲奏聞,而索得仁歌兒;得仁恐與之歌兒,則居家狀泄有驗,堅不肯與。於天又從索金玉杯、水犀、膃肭臍;得仁實無海物,益滋其怒,日夜諸匠為旗幟、煉火器、制鞍甲。戊子正月既望,章於天率內丁數十騎忽如瑞州捕掠諸豪富,索錢財,無狀甚。或謂得仁:「此恐非為索財賄也。前有滿兵數十騎,不知所往,恐其伏瑞州,待撫按定議而發。脫有尺一詔,出不意,公等且見擒。」得仁益急。\n\n正月晦萬壽節。二十六日壬戌,官將夜習儀於上蘭寺,得仁伏軍甲而往,上甬道,努喙睨聲桓曰:「如何?」聲桓搖首。是夕未發,習拜如儀,文武官各罷散。得仁歸,盡夜部勒全營,然未得聲桓指。癸亥五鼓,謁聲桓,聲桓不出,使其子出見之。得仁自未將兵時,業父事聲桓矣。及其子出,厲聲調曰:「大哥響馬,既出身從流賊,得伯不能作,即死;汝爹已侯,當死,今日不出為侯,亦死」。聲桓心薄侯不欲,又事急,度不能再遣人邀易爵於明。其子入報,乃曰:「為侯不為侯,皆死;然則為公耳。」聲桓許之,曰:「可!爹為公,□為侯!」遂反。\n\n天明,七門不開,絞殺董巡按於帥府西,絞殺湖西成守道於帥府南,盡捕殺司道府縣官諸兵,民戴蒲帽者輒射之。自是城中委棄纓笠,積道旁如山。\n\n得仁遣人邀擒章於天於江中。聲桓使人迎宏光閣臣姜曰廣於浠湖裡,第以其門生故里多人任南北者皆有,故迎與共事,資號召也。出告示安民,稱隆武四年;金聲桓稱豫國公;王得仁稱建武侯;吏部侍郎東閣大學士姜曰廣稱太子太保、吏部尚書、兼兵部尚書、中極殿大學士三銜;皆兼吏兵部尚書,皆稱賜尚方劍,便宜行事;大略謂「勞苦功高,不惟無寸功之見錄,反受有司之百凌,血氣難平,不得已效命原主。」云云。\n\n於是以聲桓中軍官宋奎光為左軍都督府都督僉事;聲桓所委守道黃人龍為總督川,陝、山東、山西、河南五省兵部侍郎;聲桓初入江西時觀變前鋒劉一鵬為漢城侯;胡以寧前死,使其十二歲子為進賢伯;諸金皆為都督;得仁婦弟黃天雷為兵部侍郎錦衣衛同知;金幕書記吳尊周為巡按江西監察御史;王幕書記陳芳為巡撫江西僉都御史。司道撫院各屬堂佐,皆其幕客也。\n\n時服色變易已久,倉猝求冠帶不能具,盡取之優伶箱中。一時官府皆紗帽、皂靴、白楊緋、藍元青盤領衫袍、鶴雁雉翟獅虎白澤補服、金銀犀玉各花帶、素帶傘、飄檐轎,唱道威儀如他日。鄉民扶攜擁街巷,艷觀嘖嘖,惟視其翅間前後皆禿無鬢,以此征異。\n\n內外寮署遍布私人,而諸客首言明事者錄並不及,惟陳大生、黎士廣、林亮數人得部曹而已。其有真宦閩歸而不願者,聲桓則又坐以觀望,矯詔加銜,勒令為官。欲因劫聚義旅,觀其強弱。諸客既失望,亦各稱目銜級,出所藏隆武閣部督府札付散賣頒給。欲羅萃山澤以自樹,常別為一軍。由是職方監紀,交錯於道矣。然時得大書姓名,往來交謁而已。非是豫國建武府售者,諸將亦不為禮,不能把權射金錢。\n\n黃天雷者,妹有殊色,得仁為之心死,而王體忠亦欲之,故構體忠於聲桓,殺之而奪其軍,以納其妹,於得仁慫恿也。天雷妹以不良死,已而追憐悔之,乃厚遇天雷。凡事咨而行,故營中諸客皆關黃舅爺。黃年少,亦能折節奔走,求官者皆就黃錦衣侍郎,以歸建武;建武之門幾傾。豫國金聲桓性素忌,見王氏日盛,由此內惡王氏。而得仁見諸客賣官聚眾,亦惡其分利撓權,即又嫉諸說客義師。\n\n得仁巡城,忽取襆頭。蓋其平日所見優伶演扮古公侯、丞相,冠皆襆頭雲耳,無紗帽者。不知明制,襆頭公服也,朝參公座,凡公事自府部至丞簿皆得戴之。既取至,於是其城巡也,紗帽而出,襆頭而還,展角又偏,頭匡寬過額。見者皆匿笑不禁。諸客傳相嘩噱,又引舊制府部不同銜,竊議「王侯舅侍郎即不當錦衣,錦衣即不當侍郎。」此兩語流聞,則王、黃益怒。姜冢輔亦惡其非制科而皆自居以進士官也,出示詬之。公侯逐客之意遂決。\n\n當此之時,金、王兩門下乃有一侯、一伯、一巡撫、三侍郎、兩御史、二十餘都督,而諸自稱隆武郎中員外監紀者,自陳大生等,皆囊頭箱脛。輕者榜掠笞撻,臀無完膚,蓬頭垢面,跛出國門而去。\n\n旬日之間,公侯義客分為三旅,所遣迎隆武駕丁時遇輩,趑趄道中莫前,實不知所在,或曰邵武,或曰安遠,並支吾不驗。兩人亦覺其詐,然事已舉。□聞南來人言隆武已死,明諸臣復擁立桂王於廣東也,改元永曆,即為隆武禪詔進諸官秩,有差告示文移更署永曆二年。然聲桓意終疑;又謀求益王子立為世子以監國。諸事隆武而嘗為魯王官者,因亦各謀尋迎魯王而戴之。紳有識者,見國中舉動如此,各各引歸,轉相告戒勿出。\n\n東路義旅督師侍郎揭重熙,詹事傅鼎銓到城,一日,並引兵還。城中獨姜太保在位陪金公王侯調劑兵食而已。\n\n永曆二年之前一日二月庚午,建武侯西征九江,胡以寧從兄胡澹詣軍門說曰:「君侯擁精騎數十萬指麾,顧盼反清為明,冠帶之倫,歡呼動地,今聞所在,莫不結氂刺網以待。以下九江,奚啻拉朽?若能乘破竹之勢,以清兵旗號服色順流而下,揚言章撫院請救者,江南必開門納君,其將吏文武可以立擒。遂更旗幟,播年號,祭告陵寢,騰檄山東,中原必聞風響應,大河南北,西及山陝,其誰得而為清有也?」得仁吒其言。到九江,不移時而破之。珍其鹵獲,自部送還。金亦忌王。\n\n北伐時數遣使歸以澹謀贊聲桓,坐客皆曰:「此上策也。若西取武漢,連衡鄖襄,與湖南何氏鼎足相投,此為中策。萬一不然,攻城破邑,所過不留,重為流寇,此出下策。雖然,審能如是,竟亦不失中策。待永曆帥六師,堂堂正正而後北伐,清兵猝至,嬰城自守,則無策也。」聲桓顧人龍曰:「策如是,宜何從?」奎光曰:「從上策未晚也。」人龍曰:「三策皆非也。不聞寧王之事乎?贛州高氏在彼。」聲桓愕然問故。人龍曰:「昔者明有寧王,名曰宸濠,反於江西,以不備贛州,故為贛州巡撫王守仁所擒也。」聲桓心動,立議伐贛,然忌王氏專制,會城協與偕往。\n\n三月丙辰,乃出師。騎步舳艫,旌旗輜重,水、陸亙三日不斷。使使先齎冊印封高進庫,諭以利害;進庫初無意斗,及見書,大怒曰:「金皇帝耶?安敢侯吾!且永曆安在?」使者不能答。遂勒兵出戰。聲桓使副將白朝佐沖之,曰:「戰酣來助。」朝佐者,本鐵嶺驍將,為聲桓刺王體忠者也;前破建昌,得金銀五十萬,聲桓出師時索之,朝佐不與,日久盡矣。及與高氏戰,追奔數十里,徑至城下,高師窘甚。白戰亦倦,使人視太軍尚去二十里,朝佐怒曰:「此為彼五十萬,欲致我死地也。」收軍歸南昌,削髮為僧。高得復入城守。金王全軍相持七十余日。\n\n會城空虛,陳芳、吳尊周等徒取其官,兵民獨倚宋奎光、黃天雷為重。四月二十八日,九江破。報至城下,內外皆走。車一輛,舟一渡,索雇值數金,如乙酉初,雖斬之不能禁。\n\n卷二\n五月初七日辛未,七百騎至石頭口,傳為鮑瑞王兵,又曰九江裨將吳高敗兵。及見其紅纓白帳,始議築城。明日,西岸哭聲震野,鐵騎滿西山矣。大隊從東路走南昌,而以偏師先從麥源青嵐諸道搜西山而後出,故未下營,已血刃數十里。\n\n癸酉,聲桓兄金成功納降,許為內應,奎光聞,殺之。是夜,盡撤城外屋廬,不及撤者焚之,火光燭天。王營裨將貢鰲以其軍叛,斬關竟出。而黃天雷未之知也。\n\n報至贛州,聲桓大恐,虞高兵尾之,故秘不傳,從容撤還。十五日,前隊至生米,聞清兵有十餘騎放掠,其將以為易與,使數十人趨之爭利,踹冷口橋,橋板朽斷,溺死十餘人。訛驚傳為清兵所敗。後舟即揚帆還。\n\n十九日,金王大隊乃至,與清兵接戰於北沙,敗之,獲其大炮三。聲桓與姜冢輔盛服祓而迎之,罩以丹帛,鼓吹舁至德勝門郛中。聲桓有驕色,遂勒兵入城。獨郭天才以為不可,而屯營西岸。\n\n大兵射書城中,以布丈二,瓜子斗,與之為隱,城中莫能解者。聲桓、得仁亦射書招大兵降。或曰:「未大捷,而說人降,聽乎?」\n\n六月三日,得仁悉其精兵攻清壘,兵未集,清兵橫出遮之,大敗於七里街。\n\n清兵雖勝,而素畏王勇名,甚慮其襲之軍中,時時夜驚曰:「王雜毛來也!」得仁生而腮二毛,故「雜毛」之稱聞於南北。越十餘日,竟城守莫敢出。\n\n大將軍固山額真譚泰乃行營掘濠溝,築土城,東自王家渡,屬灌城,西自雞籠山及生米。盡驅所擄丁壯老弱掘濠負土,婦女老醜者亦荷畚鍤。為濠率深二丈,餘廣如之。遠近伐山木,拆屋取其棟枋梁楣,大柯長干作排柵以為溝緣。又掘冢墓,斫棺傾屍,及未葬者悉梟之,取其匡廓牆以為濠。溽暑督工不停晷,上曝旁蒸,死者無慮十餘萬,死即棄屍溝中,臭聞數十里,蠅鳥日盤飛蔽天。又役俘擄為浮溝於章江,以凌風濤,自東及西,廣袤七里,上起文家坊,下至楊子洲,凡為三橋。章江故深險,而所造三橋,上直磯,中當迥■,下當湍駛,皆沒水置石,下樁為基,度及沙面且丈餘之土,乃更累木疊石。疊至與水面平,而後ㄌ船墁板,加土重棧為橋。死者又數十萬。會天旱水涸,功亦竟就。\n\n蓋天啟時,有廣信周生者,善布施,貧福利,嘗與宗室議論謀造浮橋於章江,時人皆以為狂,咨之碩師老匠,以為雖費百億萬金無益也。而大兵為輒成之。附郭東西周迥數十里間,田禾、山木、盧舍、邱墓,一望殆盡矣。\n\n其留築土城在營丁壯,率日與糜一飧,半溱水,莫能名其為溝池、井泉何等也。薪芻無遠近,辰出申還,疲病死者十七八。婦女各旗分取之,同營者迭嬲無晝夜。三伏溽炎,或旬月不得一盥拭。除所殺及道死、水死、自經死,而在營者亦十餘萬,所食牛豕皆沸湯微集而已。飽食濕臥,自願在營而死者,亦十七八。而先至之兵已各私載鹵獲連軻而下,所掠男女一併斤賣。其初有不願死者,望城破或勝,庶幾生還;至是知見掠轉賣,長與鄉里辭也,莫不悲號動天,奮身決赴。浮屍蔽江,天為厲霾。\n\n而自昌邑吳城下至儀揚,舢艫貨物,灧湛千餘里。於是河淮南北驍悍亡命之徒,莫不忻健,願死江西而厲饜焉。非從固山額真來而繼至從軍括掠滿志願者,莫能數。\n\n固山額真營蒲子塘,距永和門六七里,築高台於永和門東二里,高十餘丈。登台望城中,市貿往來,獨行偶語,一一盡見。獨留惠民門濠側數十丈不圍,縱其出入,亦藉以俘掠。\n\n城中情狀:吳尊周托請廣兵而去,諸將先後各托請援去。敦天才屯西岸,五戰三勝,見城中無出戰意,亦撤營去,所遣購米,運硝黃、芻油先後數百艘,見為大兵橫江夾岸追擊,六月二十一日西燒生米,東燒河泊所,明日燒市𣿭,七月初六日燒黃土墩,八月初十日洗松湖,水遮陸藏,無一人還報者。\n\n而得仁方娶武都司女為繼室,錦綺金寶,筐篚萬千,以為聘幣。親迎之日,綉旆帷燈,香燎歷亂,鼓樂前後,導從溢街巷。城外高台望見,大怪其繽紛暇豫異常,但妄意以為飭降,竟莫擬及建武侯娶婦也。笙吹方喧,忽大聲震天,火光數十道,擁黑雲大如車輪,飛墮城中。哄曰:「城奔!」舉國狂走,相蹈藉赴池井死者無算。是時也,頃刻幾潰,已而寂然。歌鼓復作,眾乃稍定。晡時得鉛彈於澹臺祠東,秤之其重八斤,蓋城外炮核,先時大若車轂之雲者也。\n\n自建武新婚炮驚,酒荒日甚,城中兵相率醵,縱歌舞,窮夜累日。聲桓面色如土,恨而已。諸將裨稟問,百不一應,惟日責姜太保,令其遣客間道出城,號召四鄉起義。殷國楨請行,胡澹書入曰:「國中擁百萬精兵,不能出寸步,日夜荒宴,而眼穿外援。澹非辭難者,故敢與相國訣。自金氏入城,富良,誅鋤貞烈幾盡;劉天駟家鈔,西山解體;胡奇偉擒至,李翔鳳欲釋而金卒斬之,庾嶺以南腐心;郭應銓兄弟不返,吉安恨之到今;支解曾亨應父子,臨汝莫不咬齒。王氏楊萬同時起事者,宿怨畏遍四維矣。且公以附金王而起者為義乎,不附金王者義乎?天下方亂,雄鷙並起,強者自立,弱者因人。夫戴舊主,稱宗國,此固忠義士所極願望,而亦能者風動之資也。今之確乎巋然不與畔援為伍者,獨陳九思孤軍五年百戰,即今兩家歸正,彼前一收祁門,旋還師候駕,卒未嘗通聘幣介尺素於二氏也。其受命隆武者,揭司馬,傅詹事,前入國門,已厭見其所為而去。自余不過群盜假義名以行。盜之魁傑若蔡全才,鄧參三輩,前已為金氏盪滅。余眾聞大兵至各先散保妻子。金之心腹獨張起祚起幕客守郡,宜圖得當以報。而瑞州闌僻,不能有所為。鄧雲龍以五千歲議,深召烏合崎嶇武寧溪谷間,望屋掠煙,實群盜耳,以當北兵如振落,雖萬眾何益?且即令義士如雲,見前者摧折,■辱如此,稍有志識,莫不飲恨祝亡!今假徒年號種怨自恣在前,上無真主而欲使氣節之士為金王出死力,其誰聽之!相國孤城瓦注,一葉閉目,不見泰山,豈知重之外,所在白骨如邱!陵環南新,附郭百里,村煙斷滅,人之不存,兵於有何!相國無庸談義兵為也!」姜讀竟,默然良久曰:「吾悔不用某言。」豫國來訊起義若何,但日與為期,言待援兵至集而已。\n\n城中斗米漸至售一金,宋奎光憂之,以死勸背城一戰,欲獨將其家丁開門以赴清營死之,終不能得,念諸將人人異趣,不足與謀,獨庶幾神道可以威眾。而德勝門中關王廟向有酬賽神羊、神馬:羊能怪,最聞;馬朝自出就水草,夕還廟,調馴殊畜而未嘗有試鞍勒者。奎光一日早起,使備香醴,疾趨德勝門,揚言曰:「夜者關帝見夢,賜吾馬以破敵,今趣往領。」遂入廟握馬□,不鞍而馳之。三十六營兵將七門四民皆驚,願聽約束,從宋都督出戰。而金王終欲待外援夾擊,奎光計復不行。\n\n城中斗米至六金,有狂僧大言於行,云能解圍破敵,自言其名曰摩訶般若。聲桓欲驗其術,乃請以米五升試散兵民,自辰至酉,闔城沾足,由是駭服,共願推拜以為國師。自豫國建武而下,至廝養佣丐,無不傾心頂禮者。令文武兵民皆蔬水齋戒,而摩訶般若飲酒食肉自如。每日闔城手香,隨國師環繞七門各衢市,誦摩訶般若三匝。期以每夜出城破敵,令軍士無持寸刃,獨用葦炬數千百竿縛之,人持一炬,四端,豫國建武親挾竹批,率師縱馬,大呼沖陣,即破矣。得仁覺其詐,然聲桓猶惑之。人龍乃稱病佯狂,聲桓為求救於國師,摩訶般若曰:「咦!吾已知之,彼私飲御婦,天帝罰令爾我行帝救之。」遂偕往之,人龍故狂言如初。豫國戒左右縛之,具刑考鞫,摩訶般若曰:「我北來巡按江西御史也,入為間,今何言!」遂磔之。是日並殺章於天,解太保印。更以文武兵餉內外軍事盡聽全鳴時指麾。全鳴時為都督,內外軍務吏、兵戶部三尚書、太子太師,賜尚方劍便宜行事。\n\n城中升米二金矣。固山額真聞之,知其窮也,以米二石使人呼於城下,縋而饋之。豫國報以冬筍百斤,金橘一石。固山亦笈稱其能答。至是百姓皆呼願出城從公侯一捨命決戰。聲桓得仁終望外糧來繼。\n\n城中薪亦盡,拆屋以炊,自荒靜漸至衢弄,漸至官廨寺寮。啟視官倉,米發者十已空七。或曰:「此摩訶般若術所銷攝。」或曰:「摩訶般若本無術,時感神鳥之事,僥倖取,不皆富貴;妖由人興,物或憑之,彼亦不知所以能然,數盡而敗。」或曰:「實為間,小有術,但能鬼物為耗耳。」\n\n而各營宿富裨伍私亦盡,城中米至六百金一石。有反捷重戶桄數千金而死者。禽畜草根木實悉盡,遂殺人而食,東北一偶,拆屋最先,廢宅往往生雀麥,飢人將以食。得仁猶稱瑞曰:「此天貽我也。」國中非十五成群不敢行,交衢直巷先有了者,以隱為號,曰「雄雞也」,即男;「伏雌也」,即婦;曰:「有翅」,即帶刀者;曰:「無翅」,即無器;曰「有尾」者,即群行;曰「無尾」,即獨行者。聞無「翅」與「尾」者,即共出擒而殺之。其始獨兵食老弱及病者,漸乃擇人而食。民剝鼓皮韚筒之屬既盡,亦復群聚掠兵為糧。後更不擇人而食,至父子夫婦相啖矣。日望外援外餉濟師,且曰春水漲必退,訖至全城為醯。城破後,廨宇存者,人脂薰尚充刃雲。\n\n譚固山知轉餉路絕,因得以從容西南逐張啟昌,西北降鄧雲龍,而殺五千人;北剿余應桂吳江於都昌,東收湖盜涂麒,西破丁家塘,土砦余什伯,為聚未成者;林亮殷國楨輩次第擒散。\n\n胡澹憤國中所為不中,以為兩人不足惜,而徒沮中原之氣,病膈噎死。其二子亦為大兵擒斬。百姓轉復歸輸糧販鬻,為大兵耳目。幾月以後,牛酒蔬菜日至安坐而收其斃。然王氏火器悍精且多,清兵攻城,亦數為所困。全鳴時蒞事,眾志一新。全亦能軍善守,故前後相持至八月閱。\n\n副將楊國柱私降江南,運紅夷大炮至。己丑正月十九日,盡日力攻,聲聞百餘里,山谷皆震。亭午,城始破。金聲桓衣其銀甲寶鋌赴帥府荷池死。王得仁突圍至德勝門,兵塞不能前,三出三入,擊殺數百人,被執,支解。宋奎光城破後,二日得之於城西空舍,擒見固山,諭之降,不屈,乃殺之。陳芳、黃人龍,皆死亂兵中。余諸將不知死狀者,大率皆為人所食也。\n\n聲桓病思食虎時,使人問死生於八角廟漢將軍番君梅鋗之神,神曰:「死存浮漚」,應在驗於荷池。得仁突圍出入,遭之者無不殊死,與譚固山馬首再相值,而不識其為大將軍,豈非天哉?姜舊輔儒衣冠,死於偰家池。余兵以次降走矣。\n\n此江右一時公侯將相之梗概也。人臣非甚頑薄,無不望其國中興者;顧知其可為而為之,與不知其不可為而為者,才與識異。要以武侯文山之誠,兼汾陽臨淮之福,盡瘁以事,生死置之度外,猶懼不濟;今輕俠不本正義,苟且趨功名,不顧以億萬僥倖,且冀後世可欺,謂如陸賈之調和將相,齊名平勃,欲格天得乎?古受降招叛者,皆垂成或半,而特借之以為全力,若漢高英布周殷之事是也。今江右之難,以金叛始,亦以金叛終,彼訁訁無論。乃宿稱老成沉毅者,不思身不躡半壘一城,無尺寸以制人,死命不免,亦借游諸區區,欲仗掉舌之功,使畜頭人鳴,庶他方尤而效之,成其瓦解;卒之以叛易叛,於事無濟而身名俱滅。雖事濟名遂,然後世猶不免以排闔之徒同類而稱之也。君子哀之。\n\n初姜舊輔之出也,道過江上,使人邀漢儒裔俱出,辭曰:「某三年不入國門,久無本朝冠服,今慚見長者,何言入郭!」後數屬人來邀,曰:「必致之。」乃入城,謁之於故第,相見慰藉,娓娓道故,敘一事不可斷如曩時。日午,客飢,風且起,欲西還,因起辭去。姜曰:「止!請兄來,固欲有報也。」即謬曰:「適倉卒待更端久,乃忘正語。」曰:「何語?」曰:「兩言耳:國家中興之喜忘賀,師相再造之功忘謝也!」立曰:「是何言!是何言!吾所謂當其時則無賤母以子貴舁而作太上皇者也。於今為之,當若何!」因復坐,請問曰:「明之所以失天下,非左與闖耶?金則左孽,王乃闖殺投,公與侯安所授之哉?十日之間,年號兩易,名雖歸明,實叛清耳。今擅除爵,恣殺人,管利權,大更張如此!若明有主,不待命如此,是僭也。若其無隆武永曆而如此為之,是偽也。僭、偽二者,春秋之所不許,相國縱與同事無後釁,後世論史謂姜公何如人?且兩家與諸客一以封拜,一以陶明,彼此互相愚以成其變。而究也,實為兩人所用。年號甫更,門跡已掃,今且內相猜忌,公能親於建武之與豫國乎?能則攬其兵柄,退稱舊輔,縞素待罪,以告天下,令其慚而聽我,竭心力為之。不濟則死,不能則引身而退,歸耕田野可耳!」言畢辭去。姜舊輔後竟不能克如其言,以致身雖死而名不彰,可慨也夫!\n\n江西嗰文學","num_words":67,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.833,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%87%8E%E8%AD%B0","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《野議》係宋應星嗰一本萬言政論集,到1636年3月出版。\n\n背景\n寫《野議》嗰本書嗰時間,宋應星做嘚分宜縣教諭。有日佢同分宜縣令曹國祺外出飲酒作賦,箇時間縣卒送來邸報(政府嗰新聞簡報),裡頭話陳啟新因為寫一篇文章,就得一隻官位。\n\n陳啟新寫嗰係《論天下三大病根》嗰上疏,佢話:「今天下有三大病,曰科目取人、資格用人、推知行取科道。惟皇上請停科目以詘虛文,舉孝廉以崇實行,罷推官行取以除積橫之習。……庶幾民怨平而寇氛靖。」明·崇禎皇帝覺得佢話得好煞火,特授吏科給事中到佢。\n\n曉得箇場事後,宋應星「散歸冷署,炊燈具草,繼以詰朝(第日上晝),胡成萬言,名之曰《野議》。」佢到序言裡頭話:「今時事孔棘(時局緊急),豈暇計文章工拙之候哉,故有議而無文,罪我者其原之。」\n\n內容\n\n《野議》攏共分12議:\n《世運》\n《進身》\n《民財》\n《士氣》\n《屯田》\n《催科》\n《軍餉》\n《練兵》\n《學政》\n《鹽政》\n《風俗》\n《亂萌》\n\n摘錄\n《野議·世運議》:\n\n《野議·進身議》:\n\n《野議·練兵議》:\n\n宋應星嗰著作","num_words":24,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.308,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.909,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%80%9D%E6%86%90%E8%A9%A9","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《思憐詩》係宋應星嗰一部自選詩集。佢嗰創作時間有1636年、1640年、1642年-1643年,箇滴子嗰話法。\n\n《思憐詩》攏共有52首,裡頭有《思美诗》十首,都係七律;有《怜愚诗》42首,都係七绝。二部嗰頭隻字「思」跟到「怜」,拕採用做《思怜诗》嗰名子。\n\n序言\n夙因結習,束髮即事沈郎。幸而僻心違俗,不願諛尊貴,並不諂名山。刻羽引商,造成自嬉。玩貨三十餘年,握之盈把。今秋吐殘雞肋,歸隱東皋,攜篋搜尋積年零雜鋪陳,短律長排。仟悔口業,則見半類閑情靖節,半鄰感慨子安。據悟而思,非志淫而露少年狂,卻怨天而呈小人態,付之一炬,此物奚宜住世哉!\n\n摘錄\n《思美詩》第二首:\n\n《思美詩》第三首:\n\n《思美詩》第五首:\n\n《思美詩》第十首:\n\n《憐愚詩》第九首:\n\n《憐愚詩》第十一首:\n\n《憐愚詩》第十三首:\n\n《憐愚詩》第十七首:\n\n註腳\n\n宋應星嗰著作","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.027,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.321,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.792,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E8%88%87%E5%9C%B0%E5%9C%96%E8%AA%AA","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《江西與地圖說》係江西到明朝萬曆年間嗰一部地圖集。佢係絹底彩繪印製嗰。佢嗰作者冇留得名。\n\n箇本地圖集箇下盈得一冊,37幅圖。佢有一幅江西總圖,26公分莽、56.6公分闊。\n\n每幅圖都寫得一滴子圖說,像餘干嗰分圖話:「餘干古干越地也,東山據城內,而琵琶洲正其前,昔人稱為明秀之區,其地東距安仁,南接進賢,西入鄱陽,蓋水陸交會之沖,舟車供億日不暇給,厥土上上,歲多二熟,山宜茶,貿易南昌,民富而奸,好隱匿積逋,負佐猾更為欺午蠢弊紏詰不復知有上法,地廣民眾,盜賊出沒而黃坵、埠乃其淵藪,習俗已成即廉明吏一旦居之未易挽也。」\n\n內容\n南康府\n星子\n安義\n臨江府\n峽江\n饒州府\n上饒\n浮梁\n德興\n餘干\n樂平\n安仁\n萬年\n撫州府\n臨川\n樂安\n崇仁\n宜黃\n金溪\n建昌府\n南平\n南城\n瀘溪\n新城\n南安府\n崇義縣\n吉安府\n永豐\n萬安\n廬陵\n吉水\n泰和\n廣信府\n玉山\n弋陽\n贛州府\n贛縣\n雩都\n安遠\n\n江西嗰古地圖","num_words":44,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.687,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%8E%8B%E5%AE%89%E7%9F%B3","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"荊國公 王安石(1021年12月18號-1086年5月21號),字介甫,號半山,諡號文。 北宋·臨川(今下嗰撫州東鄉嗰上池自然村)人,佢係許時間有名嗰文學家、政治家、思想家。\n\n相關著作 \n\n 王文公文集\n 王安石變法\n 王安石詩選\n 王安石詩文系年\n 王安石年譜三種\n 王安石詩文編年選釋\n 王安石學術思想研究\n 北宋政治改革家王安石\n 王安石與北宋文學研究\n 北宋臨川王氏家族及文學考論-以王安石為中心\n\n臨川人\n文學家\n詩人","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.279,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.69,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%BE%BD%E8%A1%A3%E4%BB%99%E5%A5%B3","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"羽衣仙女是江西神話故事裡非常典型的一個傳說人物。\n\n故事梗概\n故事主人公是一隻飛落人間的仙女,她化身為一隻鳥,為了下水沐浴,就脫下一身羽衣。一位男子看到她,他的心一下子被迷住了,就偷走仙女的羽衣。仙女為了拿回衣裳,就答應和男子成親完婚。之後仙女尋回羽衣,飛還天界。\n\n贛地流傳\n晉·干寶的《搜神記》是記錄「羽衣仙女」最早的文獻資料,書中第十四章描述道:\n\n現在,新喻市內有一個湖叫「仙女湖」,湖舷上有羽衣女的塑像。\n\n同樣的故事也發生在南昌,晉·《玄中記》、宋·《豫章職方乘》、明·《豫章十詠》和《頤庵集·臨清軒記》都記載著仙女的傳說。像,1751年(乾隆十六年)刻本的《南昌縣志》引用宋·洪芻的《豫章職方乘》,曰:\n\n同屬贛地的陽新也有「羽衣仙女」的流傳。《水經註》卷三五《江水》曰:「陽新縣,故豫章之屬縣矣,地多女鳥。」《玄中記》曰:「陽新男子於水次得之。遂與共居,生二女,悉衣羽而去。」\n\n外地嗰相類神話\n汪玢玲到佢嗰《天鵝處女型故事研究概觀》裡頭發現,「羽衣仙女」箇類嗰神話故事到世界頭上都有分佈,像傣人、納西人、朝鮮人等等。佢俚擱擱攏攏分得正五隻類別: \n創世始祖型\n孔雀公主型\n百鳥衣型\n牛郎織女型\n千羽錦型\n\n參考資料\n傅修延,《羽衣仙女與贛文化》,《江西師範大學學報》,2000年03期 \n肖凌猛,《贛文化中的羽衣仙女故事的流變及原因分析》,2008年,《思考與言說》No.5\n\n江西嗰神話","num_words":19,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.993,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%89%E8%8B%97","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"三苗係江西人嗰一支先人,佢俚生活到3000喇年前嗰贛鄱流域,憑得贛內嗰山川之險、水路之便,聚集四方百族,建正一隻負陸面誨、勢力廣被、聲威遠播嗰酋邦王國。佢同許時間嗰華夏人、東夷人形成三足鼎立嗰場面。\n\n首都\n三苗嗰古都可能係位到「紫桑、彭洋之間」。但也有話法,話三苗人「三徙其都」,起頭係筠州(今下嗰高安),末後遷到湖北嗰興國軍、武昌。先頭到新淦拕發現嗰大洋洲古墓裡頭尋到大量、豐富嗰青銅器,有禮器、樂器、銅犁等體現社會階級嗰工具,故係佢托認為係早以三苗嗰王陵所在。\n\n國境\n《戰國策·魏策一》裡頭話:「昔者三苗之居,左彭蠡之波,右有洞庭之水,文山在其南,而衡山在其北。」箇裡嗰「彭蠡」就係鄱陽湖,「洞庭」就係洞庭湖,箇也就係話三苗嗰勢力範圍係江西、湖南箇滴子區域。元·黃鎮成嗰《尚書通考》也話:「三苗之國,左洞庭,右彭蠡,今江州、鄂州、岳州三苗之地也。」箇話嗰就係贛北、鄂南、湘東箇滴子地面。\n\n歷史\n揸得《尚書》、《山海經》、《竹書紀年》箇滴子古書嗰話法,三苗人早晏同到中原嗰黃帝、堯、舜、禹相互挭仗。蚩尤可能就係三苗人早期嗰酋長。涿鹿之戰後,蚩尤拕皇帝擒殺,但「天下咸謂蚩尤不死,八方萬邦皆為殄服」。三苗人接得揮兵北征,拕堯短嘚在丹水之浦。到舜嗰時間,三苗人同嘚中原人換和,但晏滴子又挭起仗來。之後三苗內部分裂、政治不和,「天雨血,夏有冰,地坼及泉…」,等禹短得箇隻機會一下攻滅吥嘍。\n\n文化\n\n穀文化\n三苗係穀類文化嗰創造者。長江流域「江水肥仁而宜稻」,7000多年前嗰萬年就存在嘚仙人洞文化。別嗰像修水嗰山背文化、樟樹嗰樊城堆文化都普遍性嗰尋到農業稻作嗰文化遺跡。箇就係話5000年前嗰贛鄱大地已經產生發達嗰農業文明嘍。食物源嗰充分保障,舞得三苗嗰農副業生產、加工同嘚手工業都相應嗰快速發展。箇下拕浸到鄱陽湖裡頭嗰都昌城頭山地區早以就係隻經濟、文化繁榮嗰古城。三苗人到宗教、哲學、天文曆法、工藝技術箇滴子領域都有非常大嗰建樹。\n\n銅文化\n三苗係青銅文化嗰開山祖。而今嗰考古學界認同贛鄱區域係上古南方印紋陶文化嗰核心地。江西內裡豐富嗰銅礦資源,讓三苗贏盡先天優勢。蚩尤就係冶銅、煉銅做兵器嗰發明者。古書裡頭話佢係「銅頭啖石」嗰怪物,箇也就話明佢挭仗時間嗰盔甲裝備嘍。有人覺得,舜、禹同嘚三苗人作戰,可能係為到搶奪江西嗰銅錫資源,戰爭嗰主戰場話不定就位到贛北。箇下拕發現嗰吳城文化、瑞昌銅礦遺址就拕證明,許時間嗰江西有非常興旺、先進嗰銅礦產業。\n\n內文註腳\n\n參考資料\n張英明,《三苗文化是贛文化古老的源頭》,《江西社會科學》,1994年\n萬建中,《江西境內三苗氏史蹟考述》,《江西社會科學》,12004年\n\n江西嗰歷史","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.005,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.716,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B3%B0%E7%89%99%E5%B7%B1%E6%A6%9C%E5%9C%8B%E5%AE%B6%E5%85%AC%E5%9C%92","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"峰牙己榜國家公園(越南話: Vườn quốc gia Phong Nha-Kẻ Bàng/𡑰國家峰牙-己榜) 係越南嗰一隻國家公園。佢歸屬安南山脈,係越南广平省布澤縣同嘚明化縣佮用嗰国家公园。\n\nNotes \n\n山\n越南國家公園\n廣平省","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.454,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%BB%A4%E5%AD%90","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"令子,或係歌謎、謎歌,係一隻傳統遊戲。佢搦話者嗰意思用文字表達出來,但字面上係尋不到直觀含意嗰。\n\n令子嗰傳統有老早嗰歷史。像《古謠諺》收錄嘍隻漢·獻帝初期嗰京師童謠,裡頭話話:「千里草,何青青。十日卜,不得生。」令子實際上係暗話篡權嗰董卓。書裡頭話明:\n\n示例\n『一』\n\n千根線、萬根線,跌到水裡看不見——(落雨)\n\n『二』\n\n什哩水面翻跟鬥?什哩水面起高樓?什哩水面撐陽傘?什哩水面共白頭?\n鴨仔水面翻跟鬥。大船水面起高樓。荷葉水面撐陽傘。鴛鴦水面共白頭。\n\n『三』\n\n什哩秋去春天來?什哩飛過剪刀裁?什哩叫得滿山震?什哩唱得千戶開?\n雁鵝秋去春天來?燕仔飛過剪刀裁?老虎叫得滿山震?雞公唱得千戶開?\n\n語言","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.751,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%85%A7%E9%81%A0","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"慧遠(334年 - 416年)係東晉時間住嘚廬山嗰一隻有名嗰高僧。佢到江西組織蓮社、弘揚淨土,拕尊為淨土宗嗰初祖。\n\n早年生平\n慧遠嗰本籍係山西嗰雁門樓煩縣,俗姓係賈氏。佢冇出家嗰時間就已經係「博綜六經,尤善老莊」。但一日佢聽得東晉高僧道安嗰《般若經》嗰講法,陡然大悟,話「儒道九流,皆糠粃可」。佢仰上就同得佢嗰老弟慧持皈依佛門,削髮為僧。末後佢俚同得道安到中原一帶弘法,逢到許時間中原大亂,道安拕前秦將軍苻丕捉得嘍,𠵹道安就叫慧遠到江南一帶接得弘揚佛法,哈話「不依國主,則法事難立」。\n\n入贛弘法\n慧遠一行人來到江西,拕廬山嗰山水風景迷到嘍。佢俚尋到江州刺史桓玄,得到佢嗰資助後,慧遠到公元384年做起東林寺。同時間,慧遠哈特派佢嗰弟子法淨、法領到天竺西域取經,而且同住嘚長安嗰鳩摩羅什時常往來書信,探討經義,更假請得僧伽提婆、佛馱跋陀羅箇滴子印度高僧遊歷江西,到廬山傳法譯經,譯得《阿毘曇心論》四卷、《三法度論》二卷、《修行方便禪經》箇滴子經卷。故係冇幾久,廬山就成為許時間南方佛教嗰中心。\n\n白蓮社\n慧遠嗰盛名招來一大批嗰當世名士,像豫章嗰雷次宗、彭城嗰劉遺民、建昌嗰周續之、南陽嗰宗炳、張詮、張野箇幫子人。公元402年,慧遠同得佢俚組起「白蓮社」,話係有123隻人許多,名士有18隻。故係𠵹唐朝成型嗰淨土宗又號做「蓮宗」。宋朝嗰時間,淨土僧人就認定慧遠係本宗嗰始祖,東林寺係總本山。\n\n佛法理論\n慧遠至大嗰理論成就係佢嗰《沙門不敬王者論》。許時間桓玄係長江流域嗰霸主,係人都怫佢。桓玄先頭下令甄別寺院、淘汰僧尼,但箇都冇動到慧遠嗰所在,佢話「廬山為道德所居」。\n\n慧遠發表嗰《沙門不敬王者論》,裡頭話「天地雖以生生為大,而未能令生者不死。王侯雖以存存為功,而未能令存者無患。」「涅槃不變,以化盡為宅,三界流動,以罪苦為場。化盡則因緣永息,流動則受苦無窮。」\n\n慧遠哈覺得佛教同嘚儒教殊途同歸,佢話「道法之與名教,如來之與周孔,發致雖殊,潛相影響,出處誠異,終期則同。」\n\n公元412年,慧遠接得寫正《萬佛影銘》,哈到廬山刻石立佛影。箇進一步搦佢嗰「形盡神不滅」嗰理論具體化,佢到《萬佛影銘》裡頭話「廓矣大象,理玄無名。體神入化,落影離形。」同時間佢邀得一大埲嗰名僧大儒到廬山參加佢嗰佛會,當世高士謝靈運幫佢寫得《萬佛影頌》,佢儒生嗰身份也表達出慧遠「佛儒合一」嗰思想。箇篇頌文裡頭話:「夫大慈宏物,因感而接。接物之緣,端緒不一。難以形檢,易以理測。」\n\n後世評價\n唐·崔黯話:\n\n宋·李覯話:\n\n內文註腳\n\n參考資料\n《江西通志》,許懷林,江西高校出版社,1993年\n\n江西人","num_words":20,"character_repetition_ratio":0.002,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.727,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%BC%B5%E9%81%93%E7%A6%8E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"張道禎(),道教門派正一道張天師家族遠房支脈第三十二代天師後裔,出生在台灣。按《天壇玉格》及《天師系譜》所載,張道禎為「高」字輩,法名「高真」與六十二代天師張元旭同輩份,是六十三代張恩溥天師的「遠房堂叔輩」,亦是六十四代張源先天師的「遠房堂叔公輩」。\n\n生平\n高中職畢業,1988年10月15日陸軍兵工下士退伍,共服役二年。出社會後開始修習靈山啟乩(民間信仰乩童,先是擔任濟公乩身,後不知什麼原因改擔任金龍太子乩身),並開設私人神壇,服務信徒,踏上宗教服務業一職。2008年,張道禎與六十四代張源先天師競選「中國嗣漢道教協會」第五任理事長一職,獲得高票當選。\n\n2008年10月17日,張源先羽化之後,張道禎自稱獲得中華民國內政部認定的張天師襲職人選,但實際上內政部並未予承認。無論在臺灣或是在中國大陸都有不少宗教界人士持不同意見,中國大陸官方亦未予認定。\n\n2009年5月11日,張道禎於臺灣南投市體育場啟建道教天師襲位科儀。同年六月十日舉行舉行襲職儀式,自行襲職六十四代張天師。襲職儀式由天師旁系家族僅有兩位輩份比張道禎高的族長張德雨、張明熹(均為張道禎兄長)擔任三師,頒授劍、印、令等法器。結束儀式後,張道禎並在多位道長陪同下,出示日前前往江西鷹潭市「市區內的天師府(實為旁系家廟宗祠,該處先前亦有辦理奏職,所發放籙牒不被祖庭官方認同)(非龍虎山上的祖庭天師府)」告祖時,張家旁系族長所賜的祖庭法印及信函等,證明自己才是真正張天師傳人,但龍虎山並未承認。\n\n天師襲位爭議\n以下為各方回應:\n\n台灣道教界人士回應\n歷代天師傳承,從未聽聞「遠房堂叔公輩份」的人要與「侄孫輩份」的人爭奪天師法位,而且是在「侄孫輩」的「天師繼承者(第64代天師張源先)」往生後,才跳出來說自己是第六十四代天師,張道禎可謂是第一人。\n\n張道禎是遠房旁系子孫,無權過問「天師家」傳承事務!另外他回大陸祭祖,拜的是(他的)旁系張氏先人祖墳,其墓碑左下陽世子孫非「嫡系子孫張華山、張繼禹等人」的署名,而是他們「旁系子孫張道禎等人」的署名,故非天師世家(嫡脈)祖墳!\n\n張道禎口中的張家「族長」是張家繁衍眾多中的一位「旁系族長」,非天師家「嫡系族長」,「天師家的族長」歷朝歷代都是由「當代天師」兼任「族長」並修族譜!就像「孔家嫡脈」的「族長」是「孔垂長」(現任中華民國國家特任奉祀官),大陸孔家嫡派修族譜都要請他回中國大陸主持。\n\n現在天師傳承執法已落在「天師家第六十五代人」身上!至於易經中的第64卦「火水未濟卦」(水火不濟,冷熱不調,同受水火之害。未濟原意為未能渡水,無法渡水。引申為事情無法成功,無法得到救濟)表動盪不安的「第六十四代」已經結束了!當前最重的是....誰才是帶領道教走向新世紀的第六十五代天師!\n\n六十五減六十四等於「一」,故又回到新「一」的開始!誰才是新(第)一代的天師!\n\n2008年10月,六十四代天師張源先羽化後,在中華民國政府治地台灣(道教界)出現張意將(62代天師後裔)、張捷翔(58代天師後裔)、張懿鳳(64代天師長女)等人自称天师,然而均無被中央政府認定具有張天師資格。\n\n張懿鳳回應\n張源先的長女張懿鳳曾以嗣漢天師府總監察之名義發文,強調嗣漢道教協會與天師府無關,協會理事長由誰接任,皆無資格參與天師府事務。張懿鳳表示,第六十四代天師張源先是中華民國政府官方認可的張天師,身分證職業欄明白記載他是第六十四代張天師,張道禎若要說自己才是正統,就請他出示證據。\n\n張意將版本\n張意將称其祖父張新君是六十二代張元旭天師的兒子之一,並於彰化縣芬園鄉成立中國嗣漢張天師府。\n\n張源先身分爭議與澄清\n關於張道禎曾在臺北市議會的記者會上,指稱張源先不是天師後裔,而是六十三代天師張恩溥之子張允賢奶媽的兒子一事,曾於張道禎襲職活動中擔任籌備處處長的林毓筌,特別在活動後以個人名義前往江西龍虎山參訪,向天師世家族長張明熹取得完整張天師宗譜內容。回台後詳加考據宗譜及相關文獻,發現張道禎爭取襲位六十四代天師的說法與文獻所載諸多不符,因此,彙整出張源先與張道禎兩家的世系傳承,連同相關文獻發佈於張天師襲職網站,並在網站上發表道歉聲明啟事,對未能於主辦活動前詳加考證,以致提供社會大眾錯誤訊息略求補正。林毓筌說,文獻證實張源先是六十一代天師的直系曾孫,與六十三代天師張恩溥確為叔姪關係,並非如張道禎所說是奶媽之子。\n\n龍虎山回應\n对于张道祯袭職张天师的说法,龍虎山嗣漢天師府表示张天师自第一代至第六十三代都是经朝廷敕封的、道教界公認,此后已停止世袭。龍虎山嗣漢天師府不清楚张氏宗族是否推举天师且指出张氏宗族无权推举天师,同时也不承认任何自封“六十四代”或“六十五代”的天師,但箇隻職位而今哈有嘚爭議。\n\n註腳\n\n參考資料\n 嗣汉张天师世系图\n\n貴溪人\n天師\n\n外部連結 \n 道教嗣漢天師府\n 道教嗣漢天師府 六十四代天師 張源先\n 道教嗣漢天師府 國家歷史的見證\n 張家遠房旁系墓碑圖\n\n張姓\n台灣道士\n正一派道士","num_words":38,"character_repetition_ratio":0.002,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.987,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B2%99%E9%96%80%E4%B8%8D%E6%95%AC%E7%8E%8B%E8%80%85%E8%AB%96","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《沙門不敬王者論》係晋·慧遠嗰一篇好有名嗰佛學論說。佢嗰箇篇理論著作也係針對許時間嗰軍事霸主桓玄而寫得嗰。末後箇篇文章陀《弘明集》卷5收錄。\n\n內容\n『前言』\n\n『在家一』\n\n原夫佛教所明。大要以出家為異。出家之人。凡有四科。其弘教通物。則功侔帝王。化兼治道。至於感俗悟時。亦無世不有。但所遇有行藏。故以廢興為隱顯耳。其中可得論者。請略而言之。在家奉法。則是順化之民。情未變俗。跡同方內。故有天屬之愛。奉主之禮。禮敬有本。遂因之而成教。本其所因。則功由在昔是故因親以教愛。使民知其有自然之恩。因嚴以教敬。使民知有自然之重。二者之來。實由冥應。應不在今。則宜尋其本。故以罪對為刑罰。使懼而後慎以天堂為爵賞。使悅而後動。此皆即其影響之報而明於教。以因順為通而不廿其自然也。何者。夫厚身存生。以有封為滯。累根深固。存我未忘。方將以情欲為苑囿。聲色為遊觀。耽湎世樂。不能自勉而特出。是故教之所檢。以此為涯。而不明其外耳。其外未明。則大同於順化。\n\n故不可受其德而遺其禮。沾其惠而廢其敬。是故悅釋迦之風者輒先奉親而敬君。變俗投簪者。必待命而順動。若君親有疑則退求其誌。以俟同悟。斯乃佛教之所以重資生。助王化於治道者也。論者立言之旨。貌有所同。故位夫內外之分。以明在三之誌。略敘經意。宣寄所懷。\n\n『在家二』\n\n出家則是方外之賓。跡絕於物。其為教也。達患累緣於有身。不存身以息患。知生生由於稟化。不順化以求宗。求宗不由於順化。則不重運通之資。息患不由於存身。則不貴厚生之益。此理之與形乖。道之與俗反者也。若斯人者。自誓始於落簪。立志形乎變服。是故凡在出家。皆遯世以求其志。變俗以達其道。變俗。則服章不得與世典同禮遯世。則宜高尚其跡。夫然者。故能拯溺俗於沈流。拔幽根於重劫。\n\n遠通三乘之津。廣開天人之路。如令一夫全德。則道洽六親。澤流天下。雖不處王侯之位。亦已協契皇極。在宥生民矣。是故內乖天屬之重。而不違其孝。外闕奉主之恭。而不失其敬。從此而觀。故知超化表以尋宗則理深而義篤。昭泰息以語仁。則功末而惠淺。若然者。雖將面冥山而旋步。猶或恥聞其風。豈況與夫順化之民。屍祿之賢。同其孝敬者哉。\n\n『求宗不順化三』\n\n問曰。尋夫老氏之意。天地以得一為大。王侯以體順為尊。得一。故為萬化之本。體順。故有運通之功。然則明宗必存乎體極。體極必由於順化。是故先賢以為美談。眾論所不能異。異夫眾論者。則義無所取。而雲不順化何耶。答曰。凡在有方。同稟生於大化。雖群品萬殊。精粗異貫。統極而言。唯有靈與無靈耳。有靈則有情於化。無靈則無情於化。無情於化化畢而生盡生不由情。故形朽而化滅。有情於化。感物而動。動必以情。故其生不絕。其生不絕。則其化彌廣而形彌積。情彌滯而累彌深。其為患也。焉可勝言哉。是故經稱泥洹不變。\n\n以化盡為宅。三界流動。以罪苦為場。化盡則因緣永息流動則受苦無窮。何以明其然。夫生以形。為桎梏。而生由化有。化以情感。則神滯其本。而智暋其照。介然有封。則所存唯己。所涉唯動。於是靈轡失禦。生塗日開。方隨貪愛於長流。豈一受而已哉。是故反本求宗者。不以生累其神。超落塵封者。不以情累其生。不以情累其生。則生可滅。不以生累其神。則神可冥。冥神絕境。故謂之泥洹。泥洹之名。豈虛稱也哉。請推而實之。天地雖以生生為大。而未能令生者不死。王侯雖以存存為功。而未能令存者無患。是故前論雲。達患累緣於有身。不存身以息患。知生生由於稟化。不順化以求宗。義存於此。\n\n義存於此。斯沙門之所以抗禮萬乘。高尚其事。不爵王侯。而沾其惠者也。\n\n『體極不兼應四』\n\n問曰。歷觀前史。上皇已來。在位居宗者。未始異其原本。本不可二。是故百代同典。咸一其統。所謂唯天為大。唯堯則之。如此。則非智有所不照。自無外可照。非理有所不盡。自無理可盡。以此而推。\n\n視聽之外。廓無所寄。理無所寄。則宗極可明。今諸沙門不悟文表之意。而惑教表之文。其為謬也固已甚矣。若復顯然有驗。此乃希世之聞。答曰。夫幽宗曠邈。神道精微。可以理尋。難以事詰。既涉乎教。則以因時為撿。雖應世之具。優劣萬差。至於曲成。在用感即民心而通其分。分至。則止其智之所不知。而不關其外者也。若然。則非體極者之所不兼。兼之者不可並禦耳。是以古之語大道者。五變而形名可舉。九變而賞罰可言。此但方內之階差。而猶不可頓設。況其外者乎。請復推而廣之以遠其旨。六合之外。存而不論者。非不可論。\n\n論之或乖。六合之內。論而不辯者。非不可辯。辯之或疑。春秋經世。先王之誌。辯而不議者。非不可議。議之者或亂。此三者。皆即其身耳目之所不至以為關鍵。而不關視聽之外者也。因此而求聖人之意。則內外之道可合而明矣。常以為道法之與名教。如來之與堯孔發致雖殊。潛相影響。出處誠異。終期則同。詳而辯之指歸可見。理或有先合而後乖。有先乖而後合。先合而後乖者。諸佛如來則其人也。先乖而後合者。歷代君王未體極之主斯其流也。何以明之。經雲。佛有自然神妙之法。化物以權。廣隨所入。或為靈仙轉輪聖帝。或為卿相國師道士。若此之倫在所變現。諸王君子。莫知為誰。此所謂合而後乖者也。或有始創大業。而功化未就。跡有參差。故所受不同。或期功於身後。或顯應於當年。聖王則之而成教者。亦不可稱算。雖抑引無方。必歸塗有會。此所謂乖而後合者也。若令乖而後合。則擬步通塗者。必不自崖於一揆。若令先合而後乖。則釋迦之與堯孔。發致不殊。斷可知矣。是故自乖而求其合。則知理會之必同。自合而求其乖。則悟體極之多方。但見形者之所不兼。故惑眾塗而駭其異耳。因茲而觀。天地之道。功盡於運化。帝王之德。理極於順通。若以對夫獨絕之教。不變之宗。固不得同年而語其優劣亦已明矣。\n\n『形盡神不滅五』\n\n問曰。論旨以化盡為至極。故造極者必違化而求宗。求宗不由於順化。是以引歷代君王。使同之佛教。令禮極之至。以權居統。此雅論之所托。自必於大通者也。求之實當。理則不然。何者。夫稟氣極於一生。生盡則消液而同無。神雖妙物。故是陰陽之所化耳。既化而為生。又化而為死。既聚而為始。又散而為終。因此而推。固知神形俱化。原無異統精粗一氣。始終同宅。宅全則氣聚而有靈。宅毀則氣散而照滅。散則反所受於天本。滅則復歸於無物反覆終窮皆自然之數耳。\n\n孰為之哉。若令本異則異氣數合。合則同化。亦為神之處形。猶火之在木。其生必存。其毀必滅。形離則神散而罔寄。木朽則火寂而靡托。理之然矣假使同異之分昧而難明。有無之說必存乎聚散。聚散氣變之總名。萬化之生滅。故莊子曰。人之生氣之聚。聚則為生。散則為死。若死生為彼徒苦。吾又何患。古之善言道者。必有以得之。若果然耶。至理極於一生。生盡不化義可尋也。答曰。夫神者何耶。精極而為靈者也德。精極則非卦象之所圖。故聖人以妙物而為言。雖有上智。猶不能定其體狀。窮其幽致。而炎者以常識生疑。多同自亂。其為誣也。亦已深矣。將欲言之。是乃言夫不可言。今於不可言之中。\n\n復相與而依俙。神也者。圓應無生。妙盡無名。感物而動。假數而行。感物而非物故物化而不滅。假數而非數。故數盡而不窮。有情則可以物感。有識則可以數求。數有精粗。故其性各異。智有明闇。故其照不同。推此而論。則知化以情感神以化傳。情為化之母。為情之根。情有會物之道。神有冥移之功。但悟徹者反本。惑理者逐物耳。古之論道者。亦未有所同。請引而明之。莊子發玄音於大宗曰大塊勞我以生。息我以死。又以生為人羈死為反真。此所謂知生為大患。以無生為反本者也。文子稱黃帝之言曰。形有靡而神不化。以不化乘化。 \n\n其變無窮。莊子亦云。特犯人之形。而猶喜若人之形。萬化而未始有極。此所謂知生不盡於一化。方逐物而不反者也。二子之論。雖未究其實。亦嘗傍宗而有聞焉。論者不尋無方生死之說。而惑聚散於一化。不思神道有妙物之靈而精粗同盡。不亦悲乎。火木之喻原自聖典。\n\n失其流統。故幽興莫尋。微言遂淪於常教。令談者資之以成疑。向使時無悟宗之匠。則不知有先覺之明。冥傳之功。沒世靡聞。何者。夫情數相感。其化無端。因緣密構。潛相傳寫。自非達觀。孰識其變。\n\n自非達觀。孰識其會。請為論者驗之以實。火之傳於薪。猶神之傳於形。火之傳異薪猶神之傳異形。前薪非後薪。則知指窮之術妙。前形非後形。則悟情數之感深。惑者見形朽於一生。便以謂神情俱喪。猶睹火窮於一木。謂終期都盡耳。此曲從養生之談。非遠尋其類者也。\n\n就如來論。假令神形俱化。始自天本。愚智資生。同稟所受。問所受者。為受之於形耶。為受之於神耶。若受之於形。凡在有形。皆化而為神矣。若受之於神。是以神傳神。則丹朱與帝堯齊聖。重華與瞽■等靈。其可然乎。其可然乎。如其不可。固知冥緣之構。著於在昔。\n\n明闇之分。定於形初。雖靈均善運猶不能變性之自然。況降茲已還乎。驗之以理。則微言而有微。效之以事。可無惑於大道。\n\n論成後。有退居之賓。步朗月而宵遊。相與共集法堂。因而問曰。敬尋雅論。大歸可見。殆無所間。一日試重研究。蓋所未盡。亦少許處耳。意以為沙門德式。是變俗之殊制。道家之名器。施於君視。固宜略於形敬。今所疑者。謂甫創難就之業。遠期化表之功。潛澤無現法之效。來報玄而未應。乃今王公獻供。信士屈體。得無坐受其德。陷乎早計之累。虛沾其惠。貽夫素餐之譏耶。主人良久乃應曰。請為諸賢近取其類。有人於此。奉宣時命。遠通殊方。九譯之俗。問。王者以當資以■。錫以轝服不。答曰然。主人曰。類可尋矣。夫稱沙門者何耶。謂其發蒙俗之幽暋。啟化表之玄路。方將以兼忘之道與天下同往。使希高者挹其遺風。漱流者味其餘津。若然雖大業未就。觀其超步之跡。所悟固已弘矣。然則運通之功。資存之益。尚未酬其始誓之心。況答三業之勞乎。又斯人者。形雖有待。情無近寄。視夫四事之供。若蟭蚊之過乎其前者耳。濡沫之惠復焉足語哉。眾賓於是始悟冥塗以開轍為功。息心以凈畢為道。乃欣然怡襟。詠言而退。晉元興三年歲次閼逢。於時天子蒙塵。人百其憂。凡我同志。僉懷綴旒之嘆。\n\n故因述斯論焉。\n\n參考資料\n《江西通志》,許懷林,江西高校出版社,1993年\n佛教\n江西嗰文學","num_words":32,"character_repetition_ratio":0.012,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.421,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%88%A9%E7%91%AA%E7%AB%87%E4%BD%8F%E5%98%9A%E5%8D%97%E6%98%8C%E5%97%B0%E7%B6%93%E6%AD%B7","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"利瑪竇住嘚南昌嗰經歷係話意大利傳教士、學者利瑪竇到公元1595年6月-1598年6月嗰箇段時間裡頭住嘚南昌嗰經過歷程。居昌嗰期間,佢通過兵部侍郎石星嗰好友王繼樓醫生,結識到許時間江西嗰社會名流,像建安王朱多㸅、樂安王朱多焿、江西巡撫陸萬垓、南昌知府王佐、文學家李日華、理學家章潢箇滴子南昌嗰上流人物。佢也短得機會就刊發關於西方宗教知識嗰書冊,末後佢都拕邀請到江西第一學府——白鹿洞書院進行講學活動,做起中國嗰第三間教堂——「聖堂」。\n\n背景\n明朝嗰末期,歐洲嗰一幫子耶穌會嗰教士前後來亞洲宣傳宗教,利瑪竇係佢俚中間蠻出名嗰一隻。1582年,佢抵達澳門,末後到廣東嗰肇慶、韶州住定。1595年,利瑪竇尋到隻借口,話要去南京幫兵部侍郎石星嗰崽整病,但冇贏得南京陪得佢嗰官員嗰賞識,佢就申請來南昌居留,箇也拕批准嘍。\n\n佢跟得石星一行北上,離開廣東韶州,翻過梅嶺,進入江西嗰地界。經贛州、過吉安,抵達南昌後,接得坐船過鄱陽湖,順得長江而下,抵達南京。但南京嗰形勢容佢不下,連佢先頭認得嗰朋友工部侍郎徐大任都當面抨佢走。故係佢到公元1595年6月28號來還南昌,一徑到公元1598年6月25日離開,重赴南京,居昌時間擱擱攏攏有三年。\n\n行程經歷\n\n萬壽宮風波\n利瑪竇頭回到南昌,起先打算到南昌城內嗰鐵柱宮投宿。鐵柱宮係供奉許真君嗰所在,香火相當嗰煬,江西各地嗰善男信女都來箇裡虔誠嗰跪拜。等利瑪竇一進鐵柱宮門,就惹來一幫看新奇嗰人,覺得佢係「因為宮內神像嗰名聲招得佢從異國遠方來嗰」。但圍觀嗰人仰上發現利瑪竇不願跪拜許真君,故係佢俚𠱽得佢揸時敬神。利瑪竇冇搭佢俚,圍觀嗰人就話不跪得許真君嗰相前係會得報應嗰。利瑪竇自簡係天主教徒,佢嗰教義係「一神派」(Monotheism,除吥基督,別嗰什哩神都不拜)。呷兩邊嗰人就挭起仗來,更假有人想搦利瑪竇扯(音[te1])到神像前頭跪到。戲得箇時間有人話外國人都係不拜偶像嗰,𠵹才搦兩方扯(音[te1])開,避免衝突。\n\n末後,利瑪竇自簡心裡頭悔到,覺得不當進到一隻宗教場所。佢相到南昌人對本地嗰神像比廣州人就更假熱心,𠵹佢也決定,冇等佢宣傳完佢嗰教義,就不會再去鐵柱宮。利瑪竇哈話南昌人裡頭「有非常多嗰人係中國齋戒嗰嚴格遵守者」,當地嗰知識份子「缺少真正嗰信仰嗰光明,佢俚漫無目標嗰到德行嗰路上徘徊,係冇牧羊人嗰走跌吥嗰羔羊崽」。但佢也話當地嗰宗教自由嗰氛圍對佢俚傳教嗰活動有幫助。\n\n歸還南昌\n利瑪竇來還南昌後,一隻制臺嗰小官對狼狽嗰佢伸出幫手。佢等利瑪竇一上岸就安排正住嗰地方,讓佢住到朋友嗰幾間房子裡頭,雇轎子到碼頭接佢,請人搬佢嗰行李,進城也冇人檢查佢嗰證件。利瑪竇到南昌近郊嗰穀市街租嘍隻小屋,做為駐地。箇時間,利瑪竇自簡到心裡頭話,「就𠵹,如我所願,上帝引導得我進城嘍」,「話係起頭有滴子麻煩,末後都好轉嘍」。\n\n觀察完南昌後,利瑪竇話許時間南昌嗰人口,不算藝人、苦力嗰話,居民分得正四類:一係府衙、省府嗰官員;二係先頭當過官嗰士大夫或箇下官員嗰親戚;三係皇親國戚,箇占得全部人口嗰四分之一或五分之一,但就兩三隻人叫做「王」;四係三所有名書院嗰秀才,人數眾多。1595年,南昌有七八隻進士,廣東全省就五六隻,𠵹江西算係中國最文明嗰省份。\n\n改衣換面\n\n利瑪竇住到廣東嗰時間,廣東人一徑叫佢「和尚」,但明朝時間和尚已經不拕人尊敬嘍,故係來到江西嗰利瑪竇改衣換面,穿起儒士嗰衣裳、蓄得連邊鬍子,佢搦𠵹嗰裝扮出現到公眾場合。佢頭回𠵹出門,係到樟樹看望一隻短住嘚許裡韶州官員。利瑪竇話:「到箇裡,我係頭回蓄鬍子出門,穿儒服拜訪官吏。……早以我個俚穿和尚衣出門,都拕人冷淡不熱情嗰招待。箇下就不樣嘍,穿得跟佢俚樣嗰衣裳,都受到長時間嗰接待,哈會設宴款待我個俚。」利瑪竇哈同人解釋做什哩佢改裝蓄鬚,佢話從職業上看,佢俚就係儒士,係教授上帝嗰宗教同嘚別嗰科學嗰人。\n\n末後利瑪竇出門都係習慣𠵹打扮嘍,金尼閣話:「拜訪嗰時間佢都帶得兩隻身穿毛織衣裳嗰僕人,做得轎夫肩抗嗰轎子出門。箇都係習慣,就算冇幾有名嗰知識份子就係一樣嗰。事實上,忽視箇隻習慣嗰話會拕人覺得不係有學問嗰人。𠵹,儀表一旦拕看做習慣,就同佢俚做代表嗰東西合二為一嘍。」南昌嗰士大夫階層也作興利瑪竇𠵹打扮,「大家都歡喜神父嗰儀表,歡喜同佢來往,態度都係友善嗰。」\n\n結識權貴\n之後,利瑪竇更假懂眼,曉得巴結南昌在地嗰王族顯貴。佢通過侍郎石星嗰王繼樓醫生,由佢牽線逐步認得各方權貴。佢起頭拕建安王朱多㸅、樂安王朱多焿約到王府裡頭會面。利瑪竇就換上儒服,帶得禮物,進宮拜謁。建安王也身穿王袍,頭戴王冠,隆重嗰表示接見。箇時間利瑪竇獻到佢標有天軌嗰天球儀、地球儀、細塑像、玻璃器物同到別嗰滴子歐洲產品。建安王最歡喜嗰係兩部歐洲樣式裝訂、日本紙張印刷嗰書,裡頭一部書附有幾幅子地圖、九幅天體軌道圖、四種元素嗰組合、數學演示同得對所有圖畫嗰中文解說;另外一部書就系利瑪竇寫正嗰《交友論》。建安王花吥一個喇鐘頭同佢談第世來生嗰事,兩隻人佮得箇來,建安王就以「友伴」稱呼利瑪竇。利瑪竇話建安王「離上帝嗰王國不遠,就算我來隔離光係位到佢,我嗰全部工作也物有所償嘍。」\n\n末後,佢又去拜見樂安王。樂安王送到佢兩匹上等嗰彩緞、一雙刺繡嗰絲織綢緞同到一部書。利瑪竇就回贈一部裝幀精緻、繪得聖像嗰圖書。認得南昌嗰王族階層就幫利瑪竇「招來好多朋友,佢也贏得廣泛嗰聲譽」。\n\n𠵹,利瑪竇前後認得江西巡撫陸萬垓、南昌知府王佐、理學家章潢、文學家李日華箇滴子官員文士。陸萬垓聽得利瑪竇係「奇人」,就約佢見面,談過詑後對佢讚賞有加,就允許佢留到南昌。\n\n一大捀嗰社交活動舞得利瑪竇連每日嗰宗教活動都冇時間做嘍,佢話:「一隻禮拜我就會托邀請赴宴兩三到,有時間一日要去兩隻地方,我又非兩隻地方都去不可,……教會嗰齋戒日會有滴子不便利。箇裡嗰盛宴多係夜裡舉行,但我守齋係全日嗰。戲得我嗰消化系統蠻來勢嗰。」\n\n利瑪竇通過參加南昌文人嗰學術研究會,認得南昌嗰儒學泰鬥、理學家章潢,兩隻人佮得噱吙後,章潢邀佢到白鹿洞書院講學,同時間到南昌士人面前不住嗰稱譽利瑪竇。對於講學嗰經歷,利瑪竇話:「南昌團近嗰廬山有一間聞名嗰白鹿洞書院,眾多學人、秀才來箇裡講學,研究人生嗰大道理。」利瑪竇來嘍之後,所有人多次討論宗教,像章潢親眼利瑪竇話贏眾多儒生,讓佢俚相信天堂、地獄嗰存在,佢自簡哈話:「要係有天堂,好人會去許裡享福;要係有地獄,壞人會去許裡受罰。故係要做好人,莫做壞人。」\n\n到南昌落定後,利瑪竇覺得不宜仰上就公開設立教堂,「只得設立一所講道堂,像佢俚最有名嗰道學講師樣做法」。江西濃郁嗰儒學風氣也讓利瑪竇覺得要盡量引用儒家經書來說明天主教嗰道理,搦兩種文化嗰沖突限制到最低嗰程度。利瑪竇話:「儒教一派雖然不談什哩超性事理,但佢俚對倫理道德嗰教訓同我個俚嗰見解相樣。故係我已經開始利用儒教來駁斥別嗰兩派(佛、道兩派),但我不話儒教經理嗰不是,對裡頭不合我教聖道嗰只係加以解釋。要係我俚貿然對儒、釋、道三教同時進攻,許我俚就冇迴旋嗰餘地嘍」。\n\n買地做教堂\n\n冇一下子,利瑪竇覺得自簡到南昌打正人脈關係嘍,佢就要佢嗰頂頭上司、澳門神學院院長嗰孟三德神父添加人手湊,同時間要得一本江西簽發嗰外人來贛嗰護照。公元1595年嗰聖誕節嗰頭幾日, 葡萄牙神父蘇如望、廣東韶州嗰修士黃明沙拕派到南昌協助利瑪竇。等人手一增多,利瑪竇就開始計畫買地做教堂。\n\n頭先嗰時間,利瑪竇光係到南昌嗰上層階級宣傳佢嗰思想,但民間對佢俚一行人嗰懷疑不斷增加。新嗰一到南昌就「引起某滴子關切。百姓天生疑心外國人,易得產生幾乎各式各樣嗰想法或話法。覺得洋人肯定係舞什哩名堂,危害公益。」許時間南昌城裡都有謠言,話王繼樓醫生𠵹護到利瑪竇箇滴子人,係因為佢俚搦嘍嚇人嗰煉金術秘密傳到佢。「𠵹嗰謠言緊重複得,但都係靜靜子嗰,冇出現公開騷亂嗰跡象。」\n\n買地做教堂嗰計畫末後拕南昌知府王佐否定嘍,利瑪竇話王佐「膽量細傷嘍,怫自簡受牽連」。王佐冇批到利瑪竇允許購屋同得到城裡定居嗰文件,更假銷先頭允許到城裡嗰各種權利,「𠵹幾乎讓教團宣告終結」。末後利瑪竇一行人哈拕人抨,話不願跟外國人住嘚一條街。故係利瑪竇轉身去尋江西巡撫陸萬垓幫忙,希望「通過佢嗰權威來保障教團嗰安全」,「請求佢根據佢持有嗰護照,發份允許佢購屋同得到城裡定居嗰文件」。陸萬垓收正禮物,話會跟知府王佐商量。王佐就提議劃得教團郊區寺廟裡頭嗰一隻地方,但利瑪竇不願意,話天主、佛教教義相異,不得到一隻地方。末底督,王佐哈係同意讓利瑪竇一行人進城居住。對於買屋嗰事,利瑪竇寫得《西國記法》一書,連得一隻瞄準北極嗰鐘、一副星盤一下送到陸萬垓。之後利瑪竇不再拕要求官方文件,佢有官府嗰口頭答應就做得嘍。陸萬垓就跟佢話,「搦需要嗰地皮、屋買下來起,不要管什哩書面保證,不會有麻煩嗰。」王佐也𠵹話,更假話會做佢嗰保護人,利瑪竇就送得佢兩隻日晷。將腳得到官方保證,利瑪竇就揸時買屋購地,「省得官員嗰善意一冷,或者出別嗰意外」。\n\n利瑪竇花費六十隻金幣,到知府衙門嗰團近嗰黃金地帶做起教堂,箇係中國地界上除吥肇慶、韶州嗰第三間教堂,叫做「聖堂」。買正屋後,利瑪竇怫會有騷亂,就秘密準備正搬遷嗰事項,「舞得鄰舍都不曉得佢俚要住嘚箇裡,佢俚已經住進去嘍。佢俚用箇隻辦法來抵擋任何反對佢俚居住嗰謠言」。路段嗰保甲長跟知府王佐打報告,話有生人住到佢嗰地段,王佐就吙得佢,話巡撫已經徹查過箇場事,允許佢俚住進來,哈話利瑪竇一行人住嘚廣東十喇年,從來冇打攪任何人。王佐自簡也話曉得利瑪竇嗰為人,係隻好人,不應該拕遷離。保甲長非常懂眼,一下就估得事後嗰背景,就滿意嗰走嘍。事一舞平,利瑪竇就登門拜謝嗰官員,佢到南昌嗰傳教事業也就穩當嘍。\n\n1596年6月28號,利瑪竇一行人搬進教堂。第日6月29號,利瑪竇到南昌做頭回彌撒聖祭。10月14號佢寫信話:「惟願上帝保佑,莫引起什哩驚動,也不帶什哩私利。要係我個俚到箇裡定居,一年嗰時間就要超吥到廣東二十年嗰成績。」\n\n思想傳播\n\n天文\n利瑪竇住嘚南昌嗰頭年,佢「搦大部份嗰時間用到在製造天文儀器」。佢做嘍滴子日晷儀、地球儀、渾天儀,接得搦佢俚送嘚南昌嗰王室甲胄、政府官員或別嗰滴子好學嗰人。像佢搦嘍隻天球儀、一隻地球儀到建安王朱多㸅,天球儀嗰上頭標得天軌;送嘍隻對準北極嗰鐘、一隻星盤到江西巡撫陸萬垓;送嘍兩隻日晷到南昌知府王佐,一隻讓佢搦還佢嗰浙江老屋,一隻讓佢留得自簡用。佢哈教南昌嗰市民啷拼製日晷,啷用佢計時。1597年,利瑪竇搦本關於數據測量知識嗰書到南昌人看,南昌人對裡頭嗰滴子數據覺得不可思議。像佢隨手搦塊石就舞出隻日晷儀,每半隻格子做一晝夜嗰一隻時辰,攏共24格,上頭哈注明日出日沒嗰標記,箇也讓南昌人覺得驚奇。\n\n1596年9月22號,南昌發生日食(天狗喫日頭),箇先頭利瑪竇進行嘍準確嗰預報,箇一下讓佢到南昌名聲雀起。南昌人就問利瑪竇為什哩會有日食,為什哩佢嗰預測數據跟北京嗰欽天監嗰數據有差,啷得準確嗰曉得日食嗰發生時間。𠵹利瑪竇才曉得南昌人對現代科學知識嗰瞭解冇有幾多,「佢俚對歐式鐘錶咄真係一滴都伓懂,覺得地係平嗰、方嗰,天就只係氣而已。對別嗰滴子東西嗰理解也係荒謬嗰。對日食嗰解釋哈話得過去,但對月食嗰解釋就相當離譜,佢俚覺得月光到日頭嗰前頭係非常亮嗰,但等佢嗰直徑對得日頭嗰時間,就好像怫嘍佢樣嗰,一下變得陰澀嘍。」\n\n地理\n\n利瑪竇到南昌前,佢到廣州出版《山海與地圖》,箇係頭回有人到中國介紹「地圓說」。住嘚南昌之後,佢接得傳播佢嗰地理知識。1595年年督,佢送嘍本歐式訂制、日本紙印刷嗰天文地理書到建安王,裡頭就夾得好幾幅世界地圖、九幅天體軌道圖,同時附帶中文嗰解釋。箇係明末嗰時間中國裝訂嗰頭本西式書籍。\n\n居昌期間,利瑪竇前後繪製三到世界地圖,期間都解決嘍南昌、北京嗰緯度問題。利瑪竇嗰1584年版嗰《山海與地圖》裡頭北京係冇有緯度嗰。利瑪竇到南昌嗰許年,佢就算得南昌嗰緯度係29°,到南昌繪製嗰地圖裡頭開始標明北京嗰緯度係40°,箇都係蠻精確嗰科學數據嘍。\n\n數學\n利瑪竇住嘚南昌嗰時間,佢話自簡要賣命親近前來拜訪佢嗰當地居民嗰,故係佢有時間會回答佢俚滴子數學問題,箇也讓來嗰人覺得非常滿意。佢到利瑪竇裡頭話:「一徑到今下每日都有相當多嗰人來看我,……佢俚歡喜聽我話數學之類嗰知識,特別係白鹿洞書院嗰學者。」\n\n物理\n利瑪竇來南昌嗰時間,隨身帶得滴子大大細細嗰自鳴鐘、玻璃棱鏡。起頭佢送嘍隻臥鐘到建安王。鐘係揸得中國嗰計時法做嗰,烏色嗰大理石上頭刻得黃道帶,指示得正日出、日沒嗰時間,一隻月晝夜嗰長短變化。箇本禮物受到嘍非常大嗰讚賞。利瑪竇話南昌人頭世都冇看過𠵹嗰東西。佢俚曉得嗰唯一一隻測時器械,只能到36°緯度嗰高處才用得正。末後江西巡撫陸萬垓也話要一隻鐘,哈要同得佢屋裡人一下看玻璃棱鏡。𠵹利瑪竇就送嘍隻玻璃棱鏡(末後陸萬垓搦還嘍佢)、一隻瞄準北極嗰夜鐘、一幅星盤。利瑪竇哈到李日華面前展示過一隻鵝卵沙漏。箇隻沙漏「狀如鵝卵,實沙其中,而顛倒滲洩之,以候更數。」李日華哈相得一種西洋紙,佢話利瑪竇「攜有彼國經典,彩𦋺金寶雜飾之。其紙如美婦之肌,不知何物也?云:其國之樹皮,治薄之如此耳。」\n\n宗教\n利瑪竇係以傳教士嗰身份來江西嗰,故係佢居昌期間,都一徑哩攢勁宣傳佢嗰信仰。佢送過一隻天主神像到建安王,一本裱裝精緻嗰聖像圖書到樂安王。李日華相得過利瑪竇嗰一幅玻璃畫屏、一尊天主神像,佢話神像「乃先團聚五色鳥毳為之,而外用玻璃四合函之,極其精妙」。\n\n利瑪竇拕邀請到白鹿洞書院講學嗰時間,佢話「白鹿洞書院嗰讀書人對我相當客氣、敬仰。老會同我辯論人生跟身後嗰事。佢俚嗰院長章本清(利瑪竇記錄嗰係Ciam Teuciun【章斗津】)係我最佮嗰朋友,我俚時常見面,佢對我人嗰教義、禮規倍加讚賞。佢派佢嗰弟子來請教,也對天主伓住嗰讚頌。」\n\n利瑪竇、金尼閣話利瑪竇「箇上心嗰對待所有人,係為到爭取佢俚皈依基督」。1597年佢做嗰隻日晷上頭就刻得耶穌嗰名子同得兩篇天主教思想嗰銘文。佢嗰《西國記法》裡頭開篇就話:「人受造物主所附之神魂,視萬物最為靈司,故遇萬類悉能記識。……其敷施之妙,卒莫能語諸人,此則造物主顯露密秘,運斡精蘊,人烏得而測之乎?」\n\n著述\n\n交友論\n\n1595年,利瑪竇應得建安王嗰邀請,搦利瑪竇細大哩學過嗰歐洲名言整理做一本回憶集,箇就係有名嗰《交友論》(起頭係叫《右道》),南昌名士馮應京特試幫佢寫正序言。箇係利瑪竇頭回寫中文嗰書,佢末後搦箇本書獻得建安王。但《交友論》一下就拕傳開嘍,𠵹利瑪竇就讓佢俚隨意抄寫,自簡也謄抄過幾份,供人家索要。利瑪竇嗰一封寄到歐洲嗰信裡頭話:箇本書「幫我同嘚歐洲人都贏得蠻多面子,佢嗰影響甚至大過我做嗰別嗰事。……書裡頭介紹修養、智慧、文學,故係好多人都非常歡喜箇本書。」利瑪竇、金尼閣也話《交友論》「到今下都拕人讚悅,讀過嗰人也互相推薦。佢係搦歐洲、中國嗰兩種文字寫嗰,箇讓佢更假受作興。佢冇付印一下子,贛州嗰一隻知縣就搦佢嗰中文版重印,故係箇本書得流傳於中國各地,包到北京、浙江。佢堪垃哩都拕讚賞,一滴子權威作家都到佢俚嗰著述裡頭引用。……箇係利瑪竇神父寫嗰頭本中文著作。」\n\n西國記法\n有一回宴會嗰時間,利瑪竇讓一隻文人到紙上隨意寫滴子冇關聯嗰字(或一本四五百字嗰詩集)。末讀過一到後,仰上一字伓漏嗰背得出來,末後哈倒背一到。箇就係利瑪竇展示嗰佢嗰「西洋記法」。\n\n佢嗰超人記憶力吸引得好多人來佢屋裡。早以嗰時間,記得正大篇嗰文字就係科舉嗰保障。利瑪竇到一封信裡頭話:「秀才日日來,更假有重要人物求我教佢俚箇隻學問,話要拜我為師,做拜師禮,搦師禮金。」但因為住房、助手箇滴子問題,利瑪竇表示謝絕。江西巡撫陸萬垓都親自詢問利瑪竇,啷得記住許多東西,也請佢搦記憶方法寫成中文,準備搦還屋裡教崽女。故係利瑪竇寫正《西國記法》箇本書,佢到1596年6月28號送到陸萬垓。\n\n天主實義\n《天主實義》,或《天學實義》係利瑪竇到南昌完成嗰另一本書。佢嗰原版係公元1581年,羅明堅寫嗰拉丁文版《新編西竺國天主實錄》。公元1584年,利瑪竇對佢嗰部份譯文進行潤色、刪動,到廣東肇慶出版。公元1596年,利瑪竇到南昌搦《天主實錄》修訂過,擴編做《天主實意義》。佢叫西方宗教裡頭嗰「天主」做「上帝」,箇係來自中國嗰歷代古書,像《商頌》嗰「上帝是禱」、《周頌》嗰「上帝是皇」、《禮記》嗰「以事上帝」、《中庸》嗰「郊社之禮,所以事上帝」。利瑪竇哈一道哩批評佛、道兩家嗰學說,書裡頭嗰第七編「用天文地理之事」就批判佛教嗰「日輪夜藏須彌山之背」、「天下有四大部州。皆浮海中,半見半浸」、「阿函以左右手掩日月,為日月之蝕」等話法。佢嗰箇滴子行為拕認為係同佢嗰許回「鐵柱宮風波」有關聯。\n\n註腳\n\n參考資料\n利瑪竇,《利瑪竇書信集》,羅漁(譯),台北,光啟書社,1986年 \n利瑪竇、金尼閣,《利瑪竇中國札記》,何高濟、王遵仲、李申(譯),北京,中華書局,1983年\n吳孟雪,《利瑪竇在南昌的文化活動及影響》,《江西社會科學》,1992年\n李未醉、李魁海,《略論利瑪竇在南昌的傳教活動》,《忻州師範學院學報》,2004年 \n鄧愛紅,《利瑪竇、章潢、熊明遇與南昌地區的西學東漸》,《江西教育學院學報》,2004年\n鄧愛紅,《利瑪竇在南昌的兩次傳教風波》,《江西教育學院學報》,2005年\n黃細嘉、曹雪稚,《利瑪竇與「南昌傳教模式」初探》,《江西社會科學》,2007年\n裴化行,《利瑪竇司鐸和當代中國社會》,王昌社(譯),上海,上海徐家匯土山灣印書館本\n方豪,《利瑪竇年譜》,臺北,學生書局,1969年\n《利瑪竇全集》,台北,輔仁出版社、光啟出版公司\n李日華,《紫桃軒雜綴》,濟南,齊魯書社,1995年\n計翔翔,《關於利瑪竇衣儒服的研究》,《世界宗教研究》,2001年\n肖朗,《論利瑪竇在南昌的文化交流》,2009年\n《利瑪竇神父在南昌──以文會友》,天主教網\nVito Avarello, L'oeuvre italienne de Matteo Ricci : anatomie d'une rencontre chinoise, Paris, Classiques Garnier, 2014, 738p. (ISBN 978-2-8124-3107-4)\n\n江西嗰歷史\n江西嗰外交","num_words":86,"character_repetition_ratio":0.007,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.651,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9E%9C%E6%95%A2","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"果敢,全名係緬甸撣邦第一特區,係歸緬甸管嗰一個特別行政區,佢位到果敢高原,薩爾溫江嗰東首。佢嗰北首係雲南嗰龍陵縣、潞西市,東首係鎮康縣,南首係佤邦。果敢嗰首府係老街。\n\n人口\n2009年人口有14萬。共有7隻民族,即漢族、傣族、佤族、本族、苗族、崩龍族、傈僳族。漢族佔87%。\n\n外部連接\n 緬甸撣邦第一特區政府網站\n 果敢官方論壇\n KOKANG BRIEF HISTORY\n\n緬甸","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.25,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.528,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%AD%A3%E6%97%8B%E8%88%9E%E6%AD%8C","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"正旋舞歌(Strophe)係西方詩歌裡頭揸得一首詩嗰韻文嗰數量不同,定義出來嗰一隻概念。佢嗰名子來自古希臘語στροφή。\n\n1隻韻文叫 monostiche;\n2隻韻文叫 distique;\n3隻韻文叫 tercet;\n4隻韻文叫 quatrain;\n5隻韻文叫 quintil;\n6隻韻文叫 sizain;\n7隻韻文叫 septain;\n8隻韻文叫 huitain;\n9隻韻文叫 neuvain;\n10隻韻文叫 dizain;\n11隻韻文叫 onzain;\n12隻韻文叫 douzain。\n\n詩","num_words":26,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.855,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%A9%9E%E9%A0%AD%E9%9F%B3%E6%B6%88%E5%A4%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"詞頭音消失(Aphesis)係話一隻詞嗰頭音節拕跌吥嘍,通常係一隻輕讀嗰元音。\n\n示例\n任一音節:\n贛語:箇下 [] → [];許 [] → []\n英語:[k]nife → []\n\n輕讀元音:\n英語:[a]cute → cute \n英語:it is → poetic 'tis (念詩嗰時間)\n\n別嗰條目\n詞中音消失\n詞尾音消失\n\n語言","num_words":18,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.399,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.744,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%A9%9E%E5%B0%BE%E9%9F%B3%E6%B6%88%E5%A4%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"詞尾音消失(Apocope)係話一隻詞嗰督上嗰一隻音節或多隻音節消失。\n\n示例 \n贛語:玉 [] → []、[]、[] (入聲舒化)\n通俗拉丁語:lup[um] → loup (法語)\n通俗拉丁語:illu[d] → ello (西班牙語)\n英語:eternal → eterne (念詩嗰時間)\n名子:Alexander→ Alex\n\n別嗰條目 \n 詞頭音消失\n 詞中音消失\n\n詩","num_words":19,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.361,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.848,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%98%8E%E5%96%BB","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"明喻(simile),係語言表現技巧裡頭嗰一種修辭手法,係話一隻人用別嗰字去表示原本嗰詞,佢嗰比喻方式非常直白。像Lady Macbeth話嗰「Look like the innocent flower. \/ But be the serpent under't」(就像無辜嗰花。 \/ 但佢內藏毒蛇。)頭句就係明喻,第句係隱喻。\n\n語言","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.442,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E7%9C%81%E5%BB%A3%E6%92%AD%E9%9B%BB%E8%A6%96%E5%B1%80","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西省廣播電視局 \n\n局黨委書記、局長:黃曄明\n局黨委委員、副局長:梁勇\n局黨委委員、副局長兼江西電視台台長:楊玲玲\n局黨委委員、副局長:楊松\n局黨委委員、紀委書記:劉玉東\n局黨委委員、江西人民廣播電台台長:龔邦國\n局黨委委員、副局長:楊文英\n\n網站:https:\/\/web.archive.org\/web\/20080505094850\/http:\/\/www.jxgdw.com\/gd\/ \n\n \n\n江西省人民政府嗰直屬機構","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.289,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.522,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%81%94%E8%8A%AC%E5%A5%87","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"達芬奇(Leonardo di ser Piero da Vinci),1452年4月15號出世,1519年5月2號過身,係隻意大利嗰傳學家、科學家、數學家、工程家、發明家、解剖學家、畫家、雕塑家、建築家、植物學家、音樂家同得作家。\n\n達芬奇通常拕認為係西方文藝復興時期嗰典型代表,也拕認為係有史以來最偉大嗰畫家,可能哈係才藝最廣泛嗰人類。Helen Gardner話「佢嗰興趣嗰廣度、深度都係前所未有嗰,……佢嗰思想、個性對我俚來話都係超人類嗰,箇隻人本身就係隻老遠嗰謎。」\n\n達芬奇係佛羅倫薩嗰一隻文員Piero da Vinci同嘚一隻作田女Caterina野生嗰崽,佢係Vinci生人,頭幾年子拜有名嗰畫家Verrocchio做師。佢大部份嗰在其作品都係到米蘭完成嗰。末後佢到羅馬、威尼斯箇滴子地方工作,佢末年嗰時間拕法國國王Francis I邀請,末底督也死嘚法國嗰Amboise,享年67歲。\n\n達芬奇先頭係憑得畫畫出名嗰。佢嗰兩幅作品,《蒙娜麗莎》(Mona Lisa)同嘚《最末嗰夜飯》(The Last Supper)係頂頂有名嗰,也係有史以來拕再創作、拕模仿最多嗰宗教繪畫。佢嗰畫作《維楚袁人》(Vitruvian Man)已經拕看做一隻文化符號,從歐元到各類書刊、衣裳都尋得到佢嗰影。\n\n達芬奇也憑得佢嗰技術天分拕舉世推崇。佢許時間就概念性嗰發明過直升機、坦克、集中太陽能、計算機箇滴子東西,\n\n作品欣賞\n\n內文註腳 \n\n意大利人","num_words":21,"character_repetition_ratio":0.016,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.323,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E8%B2%A8%E5%B9%A3%E5%8F%B2","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西嗰貨幣史係話江西有史以來嗰流動貨幣鑄造、使用嗰歷史。\n\n江西到漢代嗰豫章郡之前嗰史料記載少傷嘍。前後拕越、吳、楚管得嗰江西到上古時代應該用嗰係各國嗰貨幣。\n\n上代\n\n西漢嗰時間,將腳建正嗰豫章郡開始鑄造本地嗰貨幣。《豫章圖經》話:「南昌山者,昔吳王濞鑄錢之山,時有夜光遙望如火,以為銅之光。」《史記·吳王濞列傳》話:「孝惠、高后時,……吳有豫章銅山,濞則招天下亡命者鑄錢,煮海水為鹽,以故無賦,國用富饒。」\n\n公元前175年,吳王劉濞到豫章大量鑄造四銖嗰「半兩」錢。《史記·平準書》話:「漢興,接秦之弊,丈夫從軍旅,老弱轉糧饟,作業劇而財匱,自天子不能具鈞駟,而將相或乘牛車,齊民無藏蓋。於是為秦錢重難用,更令民鑄錢。」「至孝文時,莢錢益多,輕,乃更鑄四銖錢,其文為「半兩」,令民縱得自鑄錢。故吳諸侯也,以即山鑄錢,富埒天子,其後卒以叛逆。鄧通,大夫也,以鑄錢財過王者。故吳、鄧氏錢佈天下。」吳王鑄正嗰「半兩」錢拕搦去「佈天下」。《中國古錢關解》介紹話西漢許時間,吳王、鄧通造嗰錢都係區分得開嗰,佢俚各自有自簡嗰獨特標記。𠵹《江西歷代錢幣》分析到江西境內尋到嗰四銖「半兩」錢,發現佢俚嗰直徑都位到2.2cm到2.5cm之間,重量位到2.2g到3.2克之間。末後箇本書話箇時間嗰江西鑄幣嗰特徵應該係「半兩」嗰「兩」係「一」字兩或不成「人」字兩嗰形制。\n\n中古\n\n唐代以後,江西嗰貨幣制度拕大幅嗰改動。《舊唐書·食貨上》話:「武德四年七月,廢五銖錢,行開元通寶錢,徑八分,重二銖四絫,積十文重一兩。一千文重六斤四兩。」新制定嗰「一兩十錢」嗰幣制替吥實行八百喇年嗰銖兩幣制,錢上嗰字拕改做「通寶」、「元寶」。\n\n唐·肅宗乾元年間,江西設立信州嗰玉山、饒州嗰永平兩隻錢監。南唐嗰時間,饒州嗰永平監嗰錢幣鑄量達六萬貫,係南唐全國嗰五分之一。箇隻時期嗰江西鑄幣就拕刻製到明顯嗰產地標記,像唐·會昌年間(841年—846年)做嗰「開元通寶」、乾元年間(758年-760年)做嗰「乾元重寶」嗰後背都刻嘚「洪」字,「洪」代指嗰就係「洪州」。箇兩批錢輪部汀清、面文深明。「開元通寶」嗰「洪」可以位到上頭、下頭、正手邊、倒手邊同得「洪月紋」。「乾元通寶」箇下單就尋到上「洪」、下「洪」兩款。\n\n中世\n\n宋·開寶八年(975年),南唐拕宋朝滅吥後,永平監接得拕投入使用。開寶年間(968年-976年),永平監嗰年鑄錢量達七萬貫,983年就刻時增產到三十萬貫,末後接得增加到四十萬貫,箇時間江西已經係宋朝嗰鑄錢基地,規模一徑哩拕擴大,產量也一徑哩拕提高。\n\n宋·至道年間(995年—997年),永平監撥一半嗰鑄幣匠到安徽嗰池州,到許裡設置永豐監。999年,接得到江州設立廣寧監、到福建嗰建州設立豐國監。箇四隻錢監嗰年鑄錢量達135萬貫。元豐年間(1078年-1085年),光永平監就鑄得61萬緡。箇時間,江西嗰地面上嗰錢監有永平監、裕國監、豐餘監同嘚鉛山、贛州嗰鑄錢院。\n\n984年,「詔虔、信、饒三州歲市鉛錫為錢,從轉運使張齊賢請也。齊賢初為江南西路轉運副使,訪知饒、信、虔州山谷產銅鐵鉛錫之所,又求前代鑄法,惟饒州永平監用唐開元錢料,堅實可久,由是定取其法,歲鑄五十萬貫,凡用銅八十五萬斤,鉛三十六萬斤,錫十六萬斤。齊賢詣闕面陳其事。詔既下,有言新法增鉛錫多者,齊賢固引唐朝舊法為言,議者不能奪。然唐永平錢法,肉好周郭精妙,齊賢所鑄,雖歲增數倍,而稍為粗惡矣。」\n\n《續資治通鑑》嗰箇段文字話明江西永平監嗰鑄錢程式哈係揸得唐永平錢法舞嗰,做正嗰錢幣肉好、制度精准、合金配比適當。箇時間嗰江西錢,都係緊江西用起,末後流通到別嗰地區,但係北宋嗰時間江南嗰錢係禁止運到北方嗰。\n\n北宋嗰時間(1105年),江西開始發行紙幣「錢引」,故係銅幣嗰鑄量大幅減少,有滴子錢監拕關吥嘍,但饒州、信州兩隻錢監哈係拕留得繼續生產。彭信威到佢嗰《中國貨幣史》裡頭話:\n\n1106年,江西流通嗰當十銅錢拕新型紙幣「小鈔」兌換替代,佢嗰最大嗰面額係一貫。\n\n近古\n\n元代嗰時間,江西用嗰大部份係紙鈔,冇鑄什哩錢,史籍也冇滴子記載。但箇下吉安尋到哩滴子元朝嗰「至正之寶」嗰伍錢、貳錢伍分、壹錢伍分、壹錢、伍份箇滴子面值嗰權鈔錢,都係抵得正現銀嗰。箇滴子錢嗰後背都刻得「吉」字,故係也叫「吉字錢」。\n\n元朝嗰起頭許下子,江西係發行自簡嗰紙幣「交鈔」,箇到外地流通不正。末後到1364年嗰年頭、十月,元朝統一發行「中統元寶交鈔」又叫(絲鈔)同得「中統元寶寶鈔」(又叫銀鈔)。「鈔」拕制定係唯一嗰合法貨幣,金、銀、銅錢都拕禁止流通。紙鈔嗰引發由寶鈔提舉司嗰達魯花赤負責。\n\n近世\n\n明朝嗰時間,江西設立寶泉局,前後發行「大中通寶」、「洪武通寶」、「永樂通寶」、「宣德通寶」箇滴子錢幣。1375年,又發行「大明寶鈔」頂替銅幣嗰流通位子。萬後年江西恢復鑄幣,𠵹幾停幾復,一徑到1393年,江西每年嗰鑄幣量達67000喇貫,佔得明朝嗰總數嗰37%強,排到各地之首。明朝嗰江西錢嗰面值,《明史·食貨志五》話:「及平陳友諒,命江西行省置貨泉局,頒大中通寶錢,大小五等錢式。即位,頒『洪武通寶』錢,其制凡五等:曰『當十』、『當五』、『當三』、『當二』、『當一』。『當十』錢重一兩,餘遞降至重一錢止。」\n\n箇時間江西也一下發行紙幣,「大明通行寶鈔」係唯一拕發行嗰紙票子,由寶鈔提舉司負責,佢下頭設立抄紙同得印鈔二局,寶鈔同得行用二庫。\n\n清朝嗰頭兩百喇年,江西接得沿用古法鑄錢,末後開始到外國買進新式鑄造機器,鑄造銅錢跟銅圓。\n\n監製鑄錢嗰機構——「寶昌局」拕設到南昌,佢嗰監製工作一徑維持到光緒年間。起頭嗰「順治通寶」嗰後背寫嘚「昌」字、「昌一厘」、漢滿文嗰「寶昌」三類字跡。箇裡頭嗰「昌一厘」錢嗰鑄造到1660年拕停吥嘍,末後又拕批准用兩年湊,1663年拕整體收毀。後頭嗰「康熙通寶」光就漢滿文嗰「寶昌」字一類。晏後嗰「雍正通寶」、「乾隆通寶」、「嘉慶通寶」、「道光通寶」、「咸豐通寶」、「同治通寶」、「光緒通寶」都係揸得「順治通寶」嗰樣式第四式舞嗰(前頭寫年號,後頭寫「滿文寶昌」)。箇滴子錢幣都係黃銅做嗰。\n\n1901年,設嘚在南昌嗰德勝門偰家塘嗰寶昌局開始鑄造銅圓,有「光緒元寶」、「大清銅幣」兩款。「光緒元寶」當頭寫得「光緒元寶」四隻字,字嗰上頭刻得「江西省造」,後背雕得江西蛟龍、江西反尾龍箇滴子龍紋樣式。「大清銅幣」當面寫得「大清銅幣」四隻字,中間陰刻得「贛」字。\n\n近代\n\n中華民國建立後,江西到1911年、1912年發行「大漢銅幣」以示紀念。1912年,江西接得發行「江西銅幣」。\n\n末後,江西建立中華蘇維埃共和國,𠵹也開始獨立嗰貨幣系統。像1928年,紅軍一上到井岡山,就鑄起「工字銀元」。箇年嗰5月督,毛澤東、朱德聽得王佐嗰話,請來謝火榮、謝阿秋、謝阿五箇滴子人做師傅、創辦起紅軍造幣廠。,廠址拕設到上井村嗰鄒甲貴屋裡。同時間佢俚哈到上井嗰牛路坑、大井嗰鐵坑、茨坪村箇滴子地方設立銀元粗坯車間,仿鑄墨西哥版銀元,材質係銀質或銅鍍銀。箇滴子銀元都拕刻得「工」字,故係叫「工字銀元」。\n\n1928年嗰冷天,為到躲避第三次圍剿,紅軍造幣廠拕遷到小井嗰金獅面崖洞同到下井嗰桶缸山箇滴子地方。第年1月拕圍剿軍佔領,毀吥嘍。\n\n1932年10月,湘贛省委決定成立隻造幣廠過,廠址起頭拕設到永新嗰龍門嗰黃岡,末後拕遷到貓鷹巷、下田、象形嗰天龍山、石橋嗰梅田箇滴子地方。陳玉林、蕭石潔、袁河秋前後擔任廠長。造幣廠嗰造幣工序係:溶銀、翻砂、銼光、稱重、衝壓;仿鑄嗰版別有:大清銀幣、光緒元寶、「袁大頭」、「孫小頭」、「拐杖」箇滴子貨幣。\n\n拕設到瑞金嗰國家造幣廠係生產刻得「中華蘇維埃」字樣嗰銀幣嗰。佢有兩角、五分、一分嗰面值,重量足、製作精,上頭有雕得共產主義特色嗰花紋。,\n\n參考資料\n龍吉昌、王寶珍,《江西歷代錢幣圖錄》,江西美術出版社,1991年,ISBN 7805800715\n中華印刷通史\n\n江西嗰歷史\n江西嗰經濟","num_words":35,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.236,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.759,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%90%8C%E6%B5%B7%E6%A9%9F%E5%A0%B4","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"同海機場係2004年8月30號做正嗰,2008年9月18號拕投入使用。 \n同海機場位到廣平省同海市,城北6公里嗰樂化。\n\n航線\n\n通航城市 \n河内內排國際機場\n\n預算目的地﹕\n 新山一國際機場 (胡志明市)\n 海防市\n 牙莊市\n\n執飛航空公司 \n 越南航空\n\n外部鏈接 \n\n Dong Hoi airport put into use, \n\n越南機場\n廣平省","num_words":21,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.335,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.628,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%A1%9E%E8%90%AC%E6%8F%90%E6%96%AF","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"塞萬提斯(Miguel de Cervantes Saavedra),1547年9月29號出世,1616年4月23號過身,係隻西班牙嗰小說家、詩人、劇作家。\n\n佢嗰小說《堂吉訶德》(Don Quixote)拕認為係現代文學裡頭嗰頭部小說,係西方文學嗰經典之作,係有史以來最喫價嗰小說之一。\n\n佢嗰著作對西班牙話產生拕大嗰影響,故係西班牙話有時間拕叫做「塞萬提斯嗰話」(la lengua de Cervantes)。\n\n腳注 \n\n西班牙人","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.237,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.446,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%AD%8C%E5%BE%B7","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"歌德(Johann Wolfgang von Goethe),1749年8月28號出世,1832年3月22號過身,係隻德國嗰作家,佢也拕話係「德國最偉大文學人氏……行嘚世界頭上嗰最末隻全靚嗰博學之才」。\n\n歌德嗰作品包到詩歌、戲劇、文學、理論、哲學、人文、科學箇滴子領域。佢最有名嗰著作有《韋咸·墨特嗰學徒時代》(Wilhelm Meisters Lehrjahre)同得《細鬼衛特嗰癆心事》(Die Leiden des jungen Werther)。\n\n註腳 \n\n德國人","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.45,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%89%98%E7%88%BE%E6%96%AF%E6%B3%B0","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"托爾斯泰(俄文:Лев Никола́евич Толсто́й;音標:[]),1828年9月9號出世,1910年11月20號過世,係隻俄羅斯嗰作家,佢通常拕認為係最偉大嗰歐洲小說家之一。\n\n托爾斯泰最有名嗰著作係《戰爭與和平》(Война и мир)同得《安娜卡妲尼娜》(Анна Каренина)。\n\n俄羅斯人\n1828年出世\n1910年過世","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.314,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.429,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%A9%B9%E5%A7%86%E6%96%AF%C2%B7%E5%96%AC%E4%BC%8A%E6%96%AF","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"詹姆斯·喬伊斯(James Augustine Aloysius Joyce),1882年2月2號出世,1941年1月13號過身,係隻愛爾蘭嗰作家,也拕認為係20世紀最重要嗰作家之一。\n\n佢一徑拕人類嗰意識(consciousness)迷到,故係佢時常用意識流(stream-of-consciousness)嗰創作技巧去寫作。佢也一下關注人類嗰集體記憶(collective memory),故係佢時常採用神話、傳說、歌子同得佢自簡創作嗰語言箇滴子元素去寫作。\n\n詹姆斯·喬伊斯有名嗰作品係短篇小說《都柏林人》(Dubliners)、半自傳小說《一隻後生藝術家嗰畫像》(A Portrait of the Artist as a Young Man)、小說《尤利西斯》(Ulysses)等等。\n\n愛爾蘭人","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.029,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.702,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%8A%AB%E9%A0%AD%E5%A3%AB","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"披頭士(The Beatles)係英國利物浦四隻搖滾樂手組合嗰一隻樂隊。佢俚到1962年同得 EMI 百代唱片公司簽正唱片合約。1963年,單曲唱片《Please Please Me》將一發行,就登上英國排行榜嗰頭位。末後四隻人嗰樂隊到全世界搦得巨大成功。1970年,樂隊因內部原因拕解散。\n\n披頭士嗰四隻成員係John Lennon、Paul McCartney、George Harrison、Ringo Starr。\n\n音樂","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.364,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%BC%8A%E6%9C%AC%C2%B7%E5%B7%B4%E6%9D%9C%E4%BB%96","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"伊本·巴杜他(阿拉伯文:أبو عبد الله محمد ابن عبد الله اللواتي الطنجي بن بطوطة‎),1304年出世,1369年或1369年過身,係隻摩洛哥嗰旅行家。佢早年到麥加朝聖嗰時間,一路旅行,有非洲一徑行到遠東嗰中國。\n\n摩洛哥人\n阿拉伯人","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.015,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.282,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.298,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%87%8B%E8%BF%A6%E7%89%9F%E5%B0%BC","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"釋迦牟尼(梵文:शाक्यमुनि,Śākyamuni),本名係喬達摩·悉達多(巴利文:Gotama Siddhattha;梵文:सिद्धार्थ गौतम,Gautama Siddhārtha),係隻古印度嗰釋迦族人,佢係佛教嗰創始人。等佢成佛後改叫釋迦牟尼,拕尊稱做「佛陀」(梵文:बुद्ध,Buddha),係徹悟宇宙、人生真相者嗰意思。\n\n尊號 \n 釋迦牟尼世尊\n 釋迦尊\n 釋尊\n 釋迦牟尼佛陀\n 釋迦牟尼仏\n 釋迦仏\n 釋迦牟尼如来\n 釋迦如来\n 多陀阿伽度\n 阿羅訶(應供)\n 三藐三佛陀(正徧智)\n\n弟子 \n 大迦葉:苦行第一。\n 目犍連:神通第一\n 富樓那:說法第一\n 須菩提:解空第一 \n 舍利弗:智慧第一\n 羅睺羅:密行第一\n 阿難陀:多聞第一 \n 優婆離:持戒第一 \n 阿尼律陀:天眼第一\n 迦旃延:議論第一\n\n法相 \n\n佛教","num_words":29,"character_repetition_ratio":0.005,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.306,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.422,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%BA%8E%E5%A7%93","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"【于】係江西嗰一隻姓。\n\n宋朝嗰時間,江西嗰于姓人口排得宋朝嗰同姓總人口嗰第10位。明朝嗰時間,江西嗰于姓人口排得明朝嗰同姓總人口嗰第6位,佔得明朝于姓人口嗰6%。\n\n姓\n\nen:Yu (Chinese surname)#Prominent people with family name 于","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.405,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%99%B3%E5%A7%93","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"【陳】係江西嗰第3大姓。\n\n宋朝嗰時間,江西嗰陳姓人口排得宋朝嗰同姓總人口嗰第2位。明朝嗰時間,江西嗰陳姓人口排得明朝嗰同姓總人口嗰第3位,佔得明朝陳姓人口嗰11.3%。\n\n別嗰條目 \n 江州陳氏\n 陳氏牌坊\n\n姓\n\n出名嗰些人:\n 陳霸先( 西元五零三年至西元五五九年 ): 南北朝陳朝介開國皇帝\n 陳寅恪: 學者,喺江西省九江市修水縣嗰人\n 陳溢晃: 香港嗰旅行家,發行《旅行家》年刊\n 陳彥霖: 香港知專設計學院女同學,二零一九年九月,陳彥霖屍體在香港油塘海面發現,死因好嗰可疑\n 陳亮均: 香港電臺隻男記者\n 陳健佳: 香港電臺嗰節目一「早辰. 早晨」隻男記者","num_words":21,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.25,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.883,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%89%98%E9%A6%AC%C2%B7%E9%98%BF%E5%A5%8E%E9%82%A3","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"聖 托馬·阿奎那(St. Thomas Aquinas,約3月7號)係隻歐洲中世紀嗰經院哲學嗰哲學家同得神學家。佢過身後拕封做「天使博士」(Doctor Angelicus)或「全能博士」(Doctor Communis)。\n\n托馬·阿奎那係自然神學頭早嗰提倡者之一,也係托馬哲學學派(Thomistic)嗰創立者。佢拕天主教教會認為係歷史上最偉大嗰神學家,拕評做33隻「教會博士」(Doctors of the Church)之一。\n\n著作 \n《神學大全》(Summa Theologica)\n\n天主教","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.021,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.574,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%96%AF%E5%A4%A7%E6%9E%97","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"斯大林(俄文:Иосиф Виссарионович Джугашвили; Сталин,),原名係იოსებ ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი(Ioseb Besarionis Dze Jughashvili,用俄文時轉做Iosif Vissarionovich Dzhugashvili),係蘇聯共產黨中央委員會嗰總書記(1922年-1953年),蘇聯部長會議主席(總理),第二次世界大戰嗰時間同得末後嗰蘇聯嗰領袖。\n\n俄羅斯人","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.658,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%98%BF%E6%A0%B9%E5%BB%B7","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"阿根廷共和國(西班牙文:República Argentina;音標:[])係隻南美洲嗰國家,佢由23隻省嗰聯邦同得一隻自治市(布宜諾斯艾利斯)組成。\n\n阿根廷嗰面積有 276 6890 km2大。佢係南美洲第二大面積嗰國家、世界第八大陸地面積嗰國家。也係最大嗰話西班牙話嗰國家。\n\n阿根廷係拉丁美洲裡頭,人類發展指數(Human Development Index)同得國內生產總值(Gross Domestic Product)嗰人均購買力第二高嗰國家。佢嗰國民生產總值到世界上排得第30位,揸得購買力來算嗰話,佢係世界第23大嗰經濟體。\n\n註腳 \n\n南美洲","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.614,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%93%A5%E5%80%AB%E6%AF%94%E4%BA%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"哥倫比亞共和國(西班牙文:República de Colombia;音標:[])位到南美洲嗰西北首。佢嗰北頭係加勒比海,東頭有委內瑞拉同得巴西,南頭有秘魯同得厄瓜多爾,西頭係太平洋。\n\n基本資料 \n 官方語言:西班牙話\n 首都:波哥大(Bogotá)\n 頭大嗰城市:波哥大\n 總統:Juan Manuel Santos (2010)\n 面積:1,138,910平方公里(排得世界第25位)\n 人口:44,531,434(2003年)\n\n南美洲","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.347,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.739,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%89%9B%E6%9E%9C%E6%B0%91%E4%B8%BB%E5%85%B1%E5%92%8C%E5%9C%8B","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"剛果民主共和國(法文:République démocratique du Congo)位到非洲嗰中部,早以係叫柘以何(Zaïre)。\n\n基本資料 \n 官方語言:法語\n 首都:近謝舍(Kinshasa)\n 總統:Félix Thisekedi\n 面積:2,345,410平方公里(排得世界第12位)\n 人口:100,000,000(2021年)\n\n非洲","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.358,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.799,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%89%BF%E5%AE%A3%E5%B8%83%E6%94%BF%E4%BD%BF","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"承宣布政使係江西到明、清兩代嗰行政方面嗰最高長官。佢負責搦政令宣傳到各府、州、縣、廳,故係叫「承宣布政使司 布政使」。佢也有「藩司」、「方伯」箇滴子花名。\n\n歷史·沿革\n《歷代職官表·簡釋》裡頭話:\n\n1376年,明·太祖皇帝為到防止地方掌管會專權滋事,就撤吥行中書省,建立承宣布政使司,下頭接得設立三司,即承宣布政使司、提刑按察使司、都指揮使司。明朝嗰時間嗰巡撫不係常設職務,故係布政使係江西嗰首領官。明朝嗰末期,兩江總督、江西巡撫嗰權力逐漸增大,故係布政使單就管到經理錢糧箇滴子嗰事務。清朝嗰時間,佢拕確定係督撫嗰屬官,專管全贛嗰財賦、民政。\n\n官階·品秩\n清朝嗰時間江西一下設立巡撫、總督,𠵹布政使就係督撫嗰屬官。1748年,布政使嗰政治品級正式拕確定,話「督撫總制百官,布、按二司皆其屬吏,應首列督、撫,次列布、按。」\n\n行文嗰時間,藩司寫得督撫,要話「詳」,叫自簡「本司」;督撫寫得藩司就話「札飭」。\n\n布政使係從二品官,位到巡撫嗰下頭。清朝時間嗰官制,布政使嗰出缺要開列具題,按例由按察使升任。\n\n職務·權力\n承宣政令:布政使搦上級嗰政務、法令宣達到嗰府、廰、州、縣。督促佢俚貫徹實施。\n管理屬官:布政使官吏府、州下頭嗰各級官員,按期搦得佢俚俸祿,考核政績,接得上報督撫。\n掌控財賦:布政使負責徵收全贛各地嗰賦稅,負責財政收支。十年裡頭會統計一道全贛十三府嗰戶籍、稅役、民數、田數箇滴子民事內容。\n三年賓興,提調考試\n參議政務,督撫帶得佢,同得學政、藩司、臬司一下會議進行。\n\n屬官·機制\n承宣布政使嗰衙署就係「承宣布政使司」,佢下頭設有各類內部機構、屬官。\n\n經歷司 經歷\n\n佢係從六品嗰品秩。清朝嗰時間,佢係由兵馬司副指揮、京府經歷、布政司都事、按察司經歷、鹽運司經歷或州判箇滴子官員升任來嗰;佢自簡就得升任光祿寺署正、知州或外府通判。\n\n佢職掌出納文移箇滴子事務,係布政使司嗰衙署裡頭嗰首領官,總理署內嗰各類事務。清朝嗰時間,江西攏共設立1隻經歷司經歷。\n\n照磨所 照磨\n\n佢係從八品嗰品秩。清朝嗰時間,佢係由按察司照磨、府照磨、同知照磨、通判照磨升任來嗰;佢自簡就得升任布政司都事、州判、按察司知事或外縣縣丞。\n\n佢職掌照刷宗卷箇滴子事務。清朝嗰時間,江西起頭設立照磨所照磨,1699年拕廢吥嘍。\n\n理問所 理問\n\n佢係從六品嗰品秩。清朝嗰時間,佢係由兵馬司副指揮、京縣縣城、京府經歷、布政司都事、鹽運司經歷、州判、外縣縣丞升任來嗰;佢自簡就得升任光祿寺署正、兵馬司指揮、知州或外府通判。\n\n佢職掌勘核刑名箇滴子事務。清朝嗰時間,江西攏共設立1隻理問所理問,起頭哈設得副理問,係從七品嗰官,1699年拕廢吥嘍。\n\n都事\n\n佢係從七品嗰品秩。清朝嗰時間,佢係由州判、外縣縣丞、布政司照磨升任來嗰;佢自簡就得升任兵馬司副指揮、外縣知縣、布政司經歷、布政司理問、州同或按察司經歷。\n\n佢同得經歷司經歷一下職掌出納文移箇滴子事務。\n\n庫大使\n\n佢係從八品嗰品秩。清朝嗰時間,佢係由舉人候補知縣揀補來嗰,佢自簡就得升任兵馬司副指揮、京縣縣丞、外縣知縣、按察司經歷、鹽運司經歷或州判。\n\n佢職掌庫藏賬籍箇滴子事務,係隻雜職。清朝嗰時間,江西攏共設立1隻庫大使,起頭哈設得庫大使副使,末後拕廢吥嘍。\n\n另外,江西布政使司設過「檢校」箇隻職務,佢負責檢查校對公事文牘,末後拕裁撤。別嗰滴子雜職哈有「典事」、「攢典」,佢俚負責協助各司、所辦理業務。\n\n參考資料\n劉子楊,《清代地方官制》,紫禁城出版社,1988年\n\n江西嗰官制","num_words":39,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.5,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%8C%89%E5%AF%9F%E4%BD%BF","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"提刑按察使係中國、日本、朝鮮、越南古代嗰官。明、清兩代嗰執法刑罰方面嗰最高長官。\n\n官階·品秩\n按察使係正三品官,位到布政使嗰後頭,合叫「兩司」。清朝嗰時間,按察使係由江西嗰運使、道員升任來嗰,逢到缺出要開列具題。按察使得升任通政使司副使、大理寺少卿或布政使箇滴子官職。\n\n職務·權力\n按察使嗰職務係「掌一省刑名按劾之事,振揚風紀,澄清吏治」。佢嗰具體嗰職責係:\n\n按察使要辦理全贛嗰刑名案件,勘核詞狀,管理囚犯;撞到大滴子嗰案件,就會同布政使一下辦理;每年嗰秋審,佢擔任主稿官。\n三年一回嗰鄉試,按察使要擔任監視官。\n五年一回嗰「大計」考察外官,按察使要擔任考察官。\n按察使掌管全贛嗰驛傳嗰事務。\n\n屬官·機制\n提刑按察使嗰衙署就係「提刑按察使司」,佢下頭設有各類內部機構、屬官。\n\n經歷司 經歷\n\n佢係正七品嗰品秩。清朝嗰時間,佢係由鴻臚寺主簿、布政司都事、州判、外府經歷、外縣縣丞、布政司庫大使、鹽課司大使、批驗所大使、運倉大使升任來嗰;佢自簡就得升任外府通判、外縣知縣、布政司經歷或鹽運司運判。\n\n佢職掌出納文移箇滴子事務,係按察使司嗰衙署裡頭嗰首領官。清朝嗰頭先時間,江西哈設立1隻經歷司知事,掌管勘察刑名,1699年拕廢吥嘍。佢係正八品官,係由布政司照磨、鹽運司知事、按察司照磨、府知事、縣主簿、府照磨、同知照磨或通判照磨升任來嗰;佢自簡就得升任外縣知縣或州判。\n\n照磨所 照磨\n\n佢係正九品嗰品秩。清朝嗰時間,佢係由府知事、縣主簿、府照磨、同知照磨或通判照磨升任來嗰;佢自簡就得升任按察司知事、外府經歷、外縣縣丞或布政司照磨。\n\n佢職掌照耍宗卷箇滴子事務。清朝嗰時間,江西起頭設立照磨所照磨,1699年拕廢吥嘍。\n\n司獄司 司獄\n\n佢係正九品嗰品秩。清朝嗰時間,佢係由崇文門副使、關大使、長官司吏目、茶引批驗所大使、鹽茶大使、同知庫大使、州庫大使、稅課司分司大使、州稅課司大使、縣稅課司大使、驛丞、河泊所官或各閘閘官升任來嗰;佢自簡就得升任府知事、縣主簿、京外府照磨、同知照磨或通判照磨。\n\n佢負責管理牢監箇滴子事務。清朝嗰時間,江西攏共設立1隻司獄司司獄。 \n\n江西嗰官制","num_words":24,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.442,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%96%87%E5%AD%B8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"文學係對一隻特定群體嗰語言嗰藝術作品。佢得記錄特定時代嗰一隻民族、一隻文化嗰價值觀同得別嗰滴子觀念。\n\n分類 \n 揸得載體分:口頭文學、書面文學、網路文學\n 揸得時間分:古代文學,近代文學、現代文學、當代文學\n 揸得地域分:本土文學、外國文學\n 揸得對象分: \n 揸得年齡分:兒童文學,成人文學等\n 揸得內容分:嚴肅文學、通俗文學或大眾文學、民間文學、宗教文學等; \n 揸得內容分:史傳文學、紀實文學等\n 揸得體裁分:小說、散文、詩歌、報告文學、戲劇等\n 揸得創作理念分:浪漫主義文學、現實主義文學等\n\n文學","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.539,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%A8%82%E5%99%A8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"樂器係話用得來舞出音樂嗰一類物什。理論上話,任何舞得出聲氣嗰東西都算得係樂器。\n\n分類 \n 揸得發聲原理分:\n 氣鳴樂器 \n 弦鳴樂器 \n 膜鳴樂器 \n 體鳴樂器 \n\n 揸得演奏方式分:\n 管樂器\n 弦樂器\n 打擊樂器\n 鍵盤樂器\n 電子樂器\n\n樂器","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.312,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.931,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E8%A3%95%E6%B0%91%E9%8A%80%E8%A1%8C","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西裕民銀行係1928年開張嗰一間江西嗰本土銀行。佢嗰總行拕設嘚南昌。資本定額係100萬元,官商各出一半,銀行收到25萬起,末後收盈下來嗰錢。裕民銀行先頭嗰行長係彭飛健,副行長係程達一。銀行由江西財政廳等機構籌辦,負責發行紙幣,代理金庫箇滴子業務。\n\n1928年1月7號,江西裕民銀行正式開始營業,起頭設立兩隻分行,代理江西嗰金庫。箇年發行5角券,第年拕全部收還。箇年也發行10枚、100枚嗰銅元券,攏共發行62萬串,1932年拕減到48喇萬串,1933年拕加到80萬吊。\n\n裕民銀行嗰九江分行到1928年3月成立,資本有5萬元,發行20萬串嗰銅元票。吉安分行到1933年發行345344串嗰銅元票。\n\n1928年到1936年箇段時間裡頭,裕民銀行前後發行5角、2角同得分幣券,攏共11527936元。1941年嗰時間就達到3799喇萬。\n\n1935年,裕民銀行設立行贛辦事處,負責贛南嗰金融市場,發行1毫、2毫、5毫券。\n\n1935年11月,江西實行法幣嗰政策,江西裕民銀行、江西建設銀行、南昌市立銀行三間銀行嗰銅元票拕停止發行,同時間拕收還銷毀。\n\n1936年,江西省政府增添100萬嗰官股到江西裕民銀行。\n\n1938年,江西嗰金融市場萎靡,社會上甚至搦郵票頂零錢用。因為先頭裕民、建設、市立三間銀行嗰貨幣已經破爛傷嘍,故係江西財政廳、建設廳到政府報批,准可箇三間銀行聯合發行過8000萬張5分嗰輔幣,攏共400萬。裕民銀行得到定額100萬,別嗰兩間銀行得到50萬嗰定額起,末後補還。\n\n抗日戰爭嗰時間,江西裕民銀行嗰總行拕遷到贛州。1941年拕改做官營,商股退出。1946年9月10號,受命截止帳目,改組做「江西省銀行」。\n\n發行嗰錢幣\n江西裕民銀行發行嗰紙幣攏共有:\n銀元券\n冇年份嗰一分、五分券\n1932年(民國二十一年版)嗰2角、5角、1元、5元、10元券\n1934年(民國二十三年版)嗰1角、2角同得(直型)2毫券\n1935年(民國二十四年版)嗰5毫券(直票改5角)\n1938年(民國二十七年版)嗰5分券\n銅元券\n1929年(民國十八年版)嗰10枚券\n1932年(民國二十一年版)嗰10枚同得100枚券\n本票\n1945年(民國三十四年版)嗰400圓票\n\n參考資料\n\n江西嗰銀行","num_words":24,"character_repetition_ratio":0.017,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.328,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.768,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E6%B0%91%E5%9C%8B%E9%8A%80%E8%A1%8C","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西民國銀行或贛省民國銀行係1912年嗰春天由江西銀錢總號改過來嗰。佢嗰總行拕設嘚南昌,實際資本有4萬喇兩,前後發行銀兩票、銀元票、銅元票。\n\n創辦嗰歷史\n辛亥革命過後,江西成立軍政府。為到籌措軍政嗰開支費用,發展社會經濟,江西軍政府收官先頭嗰江西銀錢總號,創辦江西民國銀行,代理全贛金庫,「執握江西金融之樞紐」,朱威成擔任銀行總理。\n\n江西民國銀行嗰原始註冊資本係200萬元,官股佔得4成、商股佔得6成,實收資本裡頭有商股嗰2060兩九三八平市銀,3470塊鷹洋,攏共40629元;有官股嗰190萬串九五錢票。銀行成立嗰許下子,先頭嗰銀錢總號嗰貨幣錢票拕清理整頓,銀行接得搦庫存嗰2225940串錢票編號,加蓋「贛省民國銀行驗訖准其通行」嗰印發行。同時間,江西民國銀行哈設計、印製、發行體現新興政權嗰鈔票。\n\n江西民國銀行前後到九江、吉安、贛州、漢口、長沙、上海等16隻城市開辦分行,到袁州、玉山、鎮江、武穴、常德等地開辦7隻兌換所同得35隻代理店。\n\n江西民國銀行話係話佢嗰紙幣都兌現得正,但每人每回有1元嗰兌換限額,而且佢辦理嗰時間短,手續多,故係等於兌現不正紙幣。\n\n1915年,江西都督李烈鈞發動二次革命,討伐袁世凱,𠵹江西嗰金融市場拕打亂,江西民國銀行增發500喇萬嗰紙幣到市面上湊。末後,都督李純治贛嗰時間,江西民國銀行接得大量發行紙幣,箇舞得幣制大跌,佢嗰用戶兌現不到,故係銀行到1916年4月10號宣佈歇業,拕改做清理處。\n\n發行嗰貨幣\n江西民國銀行攏共發行嗰貨幣:\n\n直型嗰九五錢票:一百文、一串文(一千文)\n橫型嗰銀元票:一圓、伍圓、拾圓\n銅元票:10枚、100枚\n銀兩票:一兩、伍兩、拾兩\n\n賈士毅嗰《民國財政史》裡頭話:「贛省民國銀行在民國三年夏,所發紙幣,約合五百餘萬元。至四年底止,得分為三種,一銀元票,約合八十五萬餘元;一銅元票,約合三十八萬餘元;一製錢票,約合三百〇九萬餘元,共計三種為四百三十餘萬元。」\n\n江西民國銀行承認先頭嗰江西官銀錢總號嗰滴子紙幣嗰流通有效性,哈搦佢嗰庫存空白小票編號,接得發行。《江西之金融》箇本書話,江西民國銀行總計發行錢票826萬喇串,銀兩、銀元票887000元。哈有別嗰資料話佢發行嗰銀兩、銀元、大細錢票有1400萬喇元。\n\n貨幣嗰樣式\n\n注:\n江西民國銀行發行嗰貨幣上頭畫得江西都督馬毓寶嗰相。佢邊上寫嘚「贛省民國銀行」,右首寫嘚「憑票即付」,左首寫嘚「執此為照」,下頭寫嘚「中華民國元年吉月吉日」。\n票面嗰右首寫嘚「完糧納稅,一律通行」,左首寫嘚「來往兌換,概不折扣」,上頭兩隻角寫嘚「拾」字,下頭兩隻角寫嘚「10」字。\n後背寫嘚英文\n「THE KIANG-SE BANK OF THE REPUBLIC」(江西共和國銀行)\n「MILITARY BANK-NOTE」(軍事銀行紙幣)\n「We promise to Pay the Bearer on Demand」…「at its Office here value received」(我俚嗰所在承認佢嗰價值,憑票支付)\n「XX DOLLARS LOCAL CURRENCY」(X塊嗰本地流通幣)\n「BY ORDER OF THE BOARD OF DIRECTORS」(拕上官命令執行)\n\n參考資料\n\n江西嗰銀行","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.229,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.833,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8F%A4%E7%BE%85%E9%A6%AC%E5%97%B0%E8%B2%A8%E5%B9%A3","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"古羅馬嗰貨幣係話由羅馬共和國到羅馬帝國嗰西半部份,即公元前4世紀-公元11世紀箇段時間裡頭建立嗰金屬貨幣體制。佢攏共有金質嗰奧婁斯、銀質嗰德拿留斯、青銅質嗰色斯特州斯同得都潘州斯、黃銅質嗰阿斯箇滴子貨幣。古羅馬嗰貨幣到拕希臘影響嗰地區都係通行得正嗰,嘜呷佢俚有自簡嗰貨幣系統。\n\n公元3世紀過後,德拿留斯拕安鐸尼年努斯頂替,末後安鐸尼年努斯自簡也到貨幣改革裡頭拕銀質嗰阿根透斯、青銅質嗰霍利斯頂替吥位置。箇之後,羅馬帝國嗰主要貨幣都係金質嗰所利都斯同得別滴子青銅質地嗰細零毫子。\n\n羅馬共和國\n\n初期 \n\n公元前400年嗰時間,古羅馬人廢棄吥一徑採用嗰物物交換嗰貿易形式,也冇接得使用古希臘嗰貨幣,而係建立起自簡嗰一套貨幣系統。佢俚頭先做出青銅砣子樣嗰貨幣——早期阿斯,佢冇有特定嗰形狀,冇有任何嗰官印、價值嗰標記。佢俚重幾多就抵幾多,箇下尋到嗰早期阿斯嗰重量位到0.5到3公斤之間。末後到公元前280年前後,開始做出青銅餅樣嗰重型阿斯。佢上頭標嘚貨幣嗰價值,標準重量係324克,守城門神耶努斯(Janus)嗰雙面相也拕刻嘚上頭。一隻阿斯嗰重量體現佢嗰價值,第一次步匿戰爭(Punic War,公元前264-241年)後,為到裝備佢嗰軍事部隊,古羅馬搦阿斯嗰重量減到290-280克左右。公元前225年前後嗰阿斯嗰後背哈拕刻嘚古羅馬兵艦頭嗰紀念圖案。\n\n第二次步匿戰爭(公元前264-241年),古羅馬嗰軍事開銷脫大,故係佢搦阿斯熔烊來做成餅狀,一隻有20喇克。別嗰常用貨幣哈有抵得兩隻半阿斯嗰色斯特州斯、抵得兩隻阿斯嗰都潘州斯、抵得半隻阿斯嗰杉美斯、抵得四分之一隻阿斯嗰卡䋎斯。箇滴子錢都係搦青銅做嗰。\n\n後期 \n\n古羅馬嗰貨幣體制拕改革轉型。公元前211年,銀質貨幣德拿留斯拕投入使用,佢抵得10隻530克嗰阿斯。一隻德拿留斯重4.5克,𠵹就算得許時間嗰銀、銅比價係1\/120。\n\n公元前170年前後,德拿留斯開始貶值,佢嗰重量拕減到3.96克。(箇時間銀、銅比價係1\/70)\n\n公元前2世紀嗰時間,色斯特州斯頂吥阿斯嗰地位,成為流通貨幣,許時間嗰支出、收入、財產都係搦色斯特州斯計算嗰。\n\n公元前140年嗰時間,古羅馬嗰貨幣比價係1隻德拿留斯抵得16隻阿斯,1隻色斯特州斯抵得4隻阿斯。\n\n羅馬帝國\n\n穩定時期 \n\n屋大維大帝執政後,羅馬帝國保持哩多過兩隻世紀嗰穩定時期。金質貨幣奧婁斯等凱撒大帝當位後就開始流通使用,佢抵得25隻德拿留斯。\n\n黃銅做嗰色斯特州斯抵得四分之一隻德拿留斯,佢嗰直徑係33毫米,係許時間嗰貨幣之王。\n\n羅馬帝國嗰皇帝歡喜搦自簡嗰頭像刻嘚貨幣上頭。貨幣嗰正面係滴子神祗、頭牲、建築、屬地嗰代表圖案,背面係紀念羅馬皇帝嗰生平功績。一隻皇帝能得有好幾款不同嗰貨幣紀念圖案,一滴子皇后、皇子有時間也得刻嘚錢幣上頭。\n\n政亂時期 \n\n公元2世紀嗰前後,羅馬帝國發生政治紛爭,𠵹帝國嗰貨幣也跟嘚貶值。Septimius Severus大帝當政嗰時間(公元193年-211年),德拿留斯嗰銀含量由70%拕降到50%。公元215年左右,Caracalla大帝為到供養佢嗰兵士,就發行新款貨幣安鐸尼年努斯,佢有一隻半德拿留斯許重,含到50%嗰銀。\n\n新款嗰貨幣冇一刻時就拕滴子皇帝廢吥嘍,要不就係冇鑄造幾多,但皇帝緊係會發行新嗰貨幣,貨幣嗰也緊係變得不抵錢。公元3世紀嗰無政府時期,造幣廠嗰數量拕增添蠻多,加上政治嗰不穩定,故係羅馬帝國嗰貨幣體系搖搖欲落。貨幣老係貶值,裡頭含嗰珍貴金屬也不斷減少。\n\n等公元258年,Valerian大帝執政嗰時間,安鐸尼年努斯就盈20%嗰銀含量嘍,帝國嗰機構就開始到貨幣嗰外頭鍍銀,覺得𠵹就得增加滴子佢俚嗰價值。Claudius Gothicus大帝嗰當政期間,安鐸尼年努斯嗰銀含量都冇到3%-4%,𠵹箇款貨幣同得別嗰青銅貨幣都冇什哩差別嘍,抵得八分之一隻安鐸尼年努斯嗰色斯特州斯幾乎都冇鑄造嘍。公元271年,Aurelian大帝著手羅馬帝國嗰貨幣改革,佢添加安鐸尼年努斯嗰重,故係箇隻貨幣拕叫做Aurelianus。佢也一下發行過黃銅嗰阿斯同得色斯特州斯。\n\n公元290年嗰前後,Diocletian大帝跟得改革貨幣制度,佢引進一款新嗰貨幣——霍利斯,佢係合金貨幣,要重過安鐸尼年努斯。阿根透斯也同時間拕引入,佢名子嗰字面就係暗示嘚話銀質貨幣嗰全新回歸。末後Constantius Chlorus大帝哈發行金質嗰所利都斯,箇也意味嘚奧婁斯拕正式頂替吥嘍。\n\n改革時期 \n\n公元311年嗰前後,Constantius Chlorus大帝舞出金質嗰所利都斯,佢有4.5克箇重,佢名子嗰字面就係保證嘚佢嗰幣制穩定性,箇係因為許時間羅馬帝國到別嗰異教寺廟裡頭搦得大量嗰黃金儲備。到大嗰環境下,幾乎所有嗰貨幣都風快嗰變得不抵錢,冇發行幾久嗰霍利斯都係一樣嗰,𠵹所利都斯就變做帝國嗰安全信用貨幣,重要嗰交易都用嘚佢,像兵士嗰軍餉、商業嗰稅收、蠻邦嗰進宮等等。所利都斯嗰次等幣值也一下拕制定,像抵得半隻所利都斯嗰杉美斯,三分之一隻所利都斯嗰展斯。\n\n所利都斯嗰4.5克嗰規定重量由羅馬帝國一徑維持到拜占庭帝國。公元11世紀嗰時間,所利都斯開始貶值,佢保持嘚將近7隻世紀嗰穩定幣值。\n\n貨幣比價\n\n貨幣文化 \n 起先,古羅馬嗰貨幣係到Juno Moneta神廟鑄造嗰,今下西方語言裡頭嗰「錢」都係源自廟嗰名子Moneta,像英語嗰money、法語嗰monnaie。\n 阿拉伯國家嗰貨幣名子第納爾(دينار)係德拿留斯嗰字源。\n 古羅馬嗰貨幣嗰面值係搦羅馬數字寫嗰,佢俚同阿拉伯數字嗰對應係:\n\n 古羅馬嗰貨幣嗰表面嗰字母縮寫嗰意思係:\n\n別嗰條目 \n\n 江西嗰貨幣史\n\n古羅馬嗰貨幣","num_words":39,"character_repetition_ratio":0.013,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.501,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B0%8F%E8%AA%AA","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"小說(英文:fiction;拉丁文:fingere)係話任何通過想像創作嗰、情節人物係假嗰一類文學作品。\n\n要素\n主題(theme) \n角色(character) \n情節(plot) \n衝突(conflict) \n對話(dialogue) \n觀點(point of view) \n場景(scene) \n設定(setting) \n架構(structure)\n\n分類\n揸得對象嗰年齡分:兒童小說、青少年小說、成人小說(不淨係情色小說)\n揸得內容嗰長度分:微型小說(Flash fiction,少過2000隻字)、短篇小說(Short story,2000-7500隻字)、中篇小說(Novelette、17500-7500隻字)、大型小說(Novella,50000-17500隻字)、長篇小說(Novel、多過50000隻字)\n\n小說","num_words":19,"character_repetition_ratio":0.011,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.325,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.674,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%85%A7%E6%87%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"照應(Cataphora,字源係希臘文Kαταφορά)係話一隻對話裡頭,一隻單詞或一組單詞指代末後出現嗰內容文字。像:\n\nIf you want some, here's some cheese.\n要係倷想要滴子嗰話,箇有滴子奶酪。\n\n上頭嗰「滴子」指代嗰就係後頭嗰奶酪。\n\n別嗰條目\n呼應(Anaphora)\n\n語言學","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.361,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%80%E9%9A%BB%E5%BE%8C%E7%94%9F%E8%97%9D%E8%A1%93%E5%AE%B6%E5%97%B0%E7%95%AB%E5%83%8F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《一隻後生藝術家嗰畫像》(英文:A Portrait of the Artist as a Young Man)係詹姆斯·喬伊斯到1914年-1915年期間寫正嗰一部半自傳式嗰長篇小說。\n\n小說嗰主人公Stephen Dedalus係信天主教嗰愛爾蘭人,佢一徑拕佢嗰信仰、出生同得藝術嗰創作需要折磨。\n\n小說","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.64,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%A2%B5%E8%AA%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"梵語(संस्कृता वाक् saṃskṛtā vāk,簡稱 संस्कृतम् saṃskṛtam)係印歐語系嗰印度-伊朗語族嗰印度-雅利安語支下頭嗰一隻語言,古時間佢係印度次大陸、東南亞嗰通用語,箇下佢已經係一種學術同得宗教性質嗰專門用語。\n\n音系\n\n輔音\n\n元音 \n\n語言","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.66,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%8B%9C%E5%80%AB","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"拜倫(英文:George Gordon Byron),1788年1月22號出世,1824年4月19號過身,係隻英國嗰詩人,佢係浪漫主義嗰代表者。佢出名嗰詩作有《She Walks in Beauty, When We Two Parted》同得《So, we'll go no more a roving》,跟到敘事詩《Childe Harold's Pilgrimage》、《Don Juan》。佢拕認為係歐洲最偉大嗰詩人之一,到英語文學同得別嗰滴子文學範圍裡頭都係好有影響力、廣受歡迎嗰。\n\n拜倫細大哩就非常克氣,但佢有隻生理缺陷就就係佢嗰跛腳,故係佢賣命從事體育活動(好似游泳),覺得箇得補還佢先天嗰殘疾。佢爺過身後,10歲嗰拜倫承繼到屋裡嗰貴族爵位——Lord Byron。末後佢拕送到貴族學堂讀書,箇段時間裡頭佢嗰生活係非常奢侈糜爛嗰。\n\n1807年,拜倫出版佢嗰頭部詩歌集——《Hours of Idleness》,箇也拕刊物《Edinburgh Review》猛烈抨擊。為得報復,拜倫寫得諷刺詩《English Bards and Scotch Reviewers》。接得佢到歐洲遊覽,等佢來還英國嗰時間,佢進入英國上院(House of Lords),開始從政。\n\n1812年,拜倫寫正佢嗰詩歌《Childe Harold's Pilgrimage》,箇舞得佢盛名一時,德國嗰歌德跟到法國嗰雨果都拕佢影響脫深。之後佢生活出現蠻多嗰醜聞,故係1816年拜倫搬到歐洲住,佢嗰末後生大部份時間都住嘚意大利。\n\n英國人","num_words":35,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.344,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%96%87%E6%B3%95","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"文法或者語法係人類嗰語言表現出來嗰法則。表面上每種語言嗰文法都伓共樣,好似:\n\n 代詞 + 動詞 + 副詞:\n贛語:佢話起。\n粵語:佢講先。\n越南語:Ông nói đầu tiên.\n英語:He speaks first.\n德語:Er spricht zuerst.\n法語:Il parle en premier.\n意大利語:Egli parla per primo.\n\n 代詞 + 副詞 + 動詞:\n官話:他先說。\n日語:彼は最初に語っています。\n吳語(蘇州話):俚先講。\n吳語(上海話):伊先說。\n\n語言學","num_words":32,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.301,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.669,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%8E%A9%E5%85%B7","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"玩具係話搦來「玩」嗰器具,通常係為到求快活,但也都有滴子教育意義。\n\n玩 \n贛語嗰各方言嗰「玩」伓凈係共樣嗰,好似:\n\n 南昌話、宜豐話、高安話、峽江話:𩑃\n 餘干話、景德鎮話、泉口話、土塘話、望城話:戲\n 撫州話、南城話:猥\n 鉛山話:嬉\n 宜春話:耍\n\n玩具 \n贛語嗰各方言嗰「玩具」伓凈係共樣嗰,好似:\n\n 宜春話:耍家伙\n\n遊戲","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.304,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.657,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/2009%E5%B9%B47%E6%9C%8822%E8%99%9F%E5%97%B0%E5%A4%A9%E7%8B%97%E5%96%AB%E6%97%A5%E9%A0%AD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"2009年7月22號起,江西大部份地區觀測得正21世紀以來最大規模嗰一次天狗喫日頭(日全食)。最佳嗰觀測地點係九江,由頭到督有2分喇鐘嗰時間。\n\n箇到日食發生嘚中國嗰長江流域同得日本嗰南部,攏共持續6分38.8秒。\n\n九江觀測日食嗰時間表:\n 初虧:8點16分19秒 \n 食既:9點28分46秒 \n 食甚:9點29分23秒 \n 生光:9點30分00秒 \n 復圓:10點50分15秒\n\n外部連接 \n 大江網專題\n\n江西嗰天文","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.384,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.696,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%A6%99%E6%B8%AF%E5%9C%B0%E9%90%B5","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"地鐵(MTR - Mass Transit Railway)係香港嗰集體運輸系統,由地鐵有限公司(MTR Corporation Limited)營運。自1979年10月1號開通去到2007年12月2號同九鐵合併為港鐵為止,香港地鐵攏共發展正7條路綫,全長91.0公里嗰鐵路系統網絡。系統共有53隻車站,其中14隻係轉車站。\n\n南昌鐵路站(香港)\n\n港鐵公司物業公司模板香港鐵路物業\n\n地鐵\n香港","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.665,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%86%8A%E6%AD%A3%E8%89%AF","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"熊正良,1954年12月出世,南昌人,係江西有名嗰本土作家。\n\n1979年,熊正良到南昌縣岡上鄉插隊務農,末後擔任過南昌市郊電影院美工,南昌縣文聯幹部,南昌市文學院專業作家、創作室主任、副院長箇滴子職務,箇下佢係江西省文聯《星火》雜誌社嗰主編,省作協嗰副主席。\n\n主要作品\n小說集 \n《紅綉》、《樂聲》、《誰在為我們祝福》 \n長篇小說 \n《死亡季節》、《疼痛》、《別看我的臉》、《隱約白日》、《閏年》 \n中篇小說 \n《紅河》、《匪風》、《城市麻雀》\n\n獎賞\n小說集《紅銹》獲1995年嗰江西省政府優秀文藝成果獎 \n中篇小說《紅河》獲第一屆嗰江西「穀雨文學獎」 \n長篇小說《閏年》獲第二屆嗰江西「穀雨文學獎」 \n《蒼蠅蒼蠅真美麗》獲第三屆嗰江西「穀雨文學特別獎」 \n中國作協1995年莊重文文學獎 \n《人民文學》2003年優秀作品首獎 \n\n南昌人","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.022,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.312,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.867,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%97","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"汗,係哺乳動物嗰汗腺分泌嗰液體。汗嗰成份主要係水。\n\n生理\n人嗰小汗腺分泌嗰汗,主要包括水、氯化納、鉀、鈣、尿素、乳酸、鎂。\n\n用處\n降温:汗到蒸發嗰時間帶走大量嗰熱;\n保护:湿润皮肤、軟化角質,酸化抑菌;\n排泄:\n\n望吖\n汗毛\n皮脂腺\n\n參考\n\n動物學","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.268,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.627,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%97%E6%98%8C%E8%B2%A2%E9%99%A2","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南昌貢院係江西古時間舉行科舉鄉試嗰考場所在。到1905年科舉制度拕廢吥以前,全贛嗰秀才會三年一到嗰來南昌貢院參加比試,考中及第嗰就係「舉人」,頭名舉人稱「解元」。\n\n歷史\n\n先頭南昌攏共有兩隻貢院,一隻位嘚進賢門嗰內首,一隻位嘚八一公園。進賢門嗰許隻係南宋嗰時間做起來嗰,歷史早,故係拕叫做「老貢院」,佢嗰原址係今下嗰松柏巷同得廉讓里巷之間嗰巷道,即老貢院巷嗰36號。\n\n《南昌縣誌》(清·光緒三十三年版,1907年)話1519年嗰時間,明·寧王朱宸濠到南昌做起「陽春書院」。1522年,書院拕搬到東湖,故係改叫「東湖貢院」。1545年,東湖貢院走火拕燒吥嘍。\n\n1653年,陽春書院拕改做貢院。1681年,江西巡撫安世鼎搦貢院遷到東湖嗰東北首(今下嗰民德路嗰東段),做嗰時間規模都做得相當大。1801年,東湖貢院拕改做鄉試嗰分試之所。末後東湖水澇,水湓到舷上來,陽春書院拕改做貢院。末後陽春書院接得走火,貢院拕遷到東湖過,箇之後陽春書院被稱為「老貢院」。\n\n1898年,科舉制度拕清朝廢除,開始作興新學,𠵹南昌貢院就拕改做別用。1930年9月8號,江西省政府拆吥東湖貢院,改做省體育場同得湖濱公園(即箇下嗰江西賓館、省外辦、八一公園),盈嗰地就做路、做屋。貢院拆下來嗰材料拕用去做「平安堡」。呷「貢院」到南昌就光係隻歷史名詞嘍。\n\n構造\n\n老貢院嗰正北首係脫大嗰一片桃林,係考試時間嗰秀才歇息、遊覽用嗰。林子嗰西頭有樁木,考生會搦馬緹嘚上頭,《南昌縣誌》、《江西省城地理白話教科書》覺得箇係「系馬樁」嗰地名因由。「狀元橋」話也係源自每回參考嗰秀才都會行過橋面以求金榜題名。\n\n東湖貢院嗰大前門有東、西兩邊轅門,係木質嗰牌坊。大門係磚木結構,中間拕分做三道門,中門懸嘚一塊紅底牌匾,寫嘚「貢院」兩隻鎦金大字。大門嗰兩頭立嘚一對石頭獅子同得兩隻古紋石坊,東石坊寫嘚「明經取士」,西石坊寫嘚「為國求賢」。大門裡首嗰東、西兩頭係官廨,考試時間維護考場秩序嗰人員會到箇裡歇。團近有兩道門,前頭係塊照壁,正面有隻大型盤龍,背面係貼「金榜」用嗰。卡過天井,係並排嗰五道門,箇係為到防止人踏人嗰亂場面。接得進去就得想到「龍門」(也叫「龍門口」)。由箇首起,除吥考生同得鄉試人員,別嗰人都係進去不正嗰。\n\n龍門嗰前頭係棟斗拱飛簷嗰三層塔形高樓,叫做「明遠樓」,佢嗰名子出自《大庸》嗰「慎絡追遠,明得歸厚」。鄉試時間嗰執事官員會到箇裡發號施令,值班人員也到箇裡監臨、監試、巡察。\n\n明遠樓過去就係主考官監臨考場、外簾官辦公相嗰場化——「致公堂」。堂嗰東、西頭嗰房間係監臨、提調、監試、巡察各堂辦公、食宿之地。外簾官辦事嗰場化前頭哈設置木欄迴廊,閒雜人等都進入不正。\n\n「致公堂」嗰後背係「戒慎堂」,堂後嗰壁有隻「外簾門」,外簾官不得進入。「致公堂」同得「戒慎堂」之間嗰屋間,係掌卷、受卷、譽錄、對讀、彌封、公卷、巡捕、理事等職司人員辦公同得食宿嗰場化。外簾門嗰外首有隻「飛虹石橋」,係內、外簾官做事嗰界限,兩方不得卡過箇道橋。內簾門嗰裡首係「衡鑒堂」,係許時間主考、典試嗰閱覽考卷、評定名次同得主司嗰食宿嗰所在。鄉試嗰考官係翰林、進士出身嗰官臨時擔任嗰,每回鄉試連考三到,每到三日。\n\n貢院嗰兩首係號舍,應試者必考嗰時間就住嘚箇裡。為得防止外人翻壁入院,貢院嗰內、外壁都長嘚帶簕嗰荊棘,故係有「棘闈」嗰叫法。南昌貢院攏共有17000喇萬間嗰號舍,係揸得《千字文》嗰編號命名嗰。為得避諱或不吉利嗰字,「天、地、玄、皇、軻、荒、吊」同得數目字通常不會拕採用。一排號舍一般係100間或50間嗰規格,兩排之間設有長巷,擺嘚號燈、號旗以做識別,哈有滴子水缸、廁舍等設施。單間嗰號舍有6尺高、3尺闊、4尺莽。兩壁離地有一、二尺嗰距離,有上、下兩道磚縫承板。\n\n開考嗰時間,考生挮得考籃進院,籃裡頭放嘚各式嗰用品,佢俚拕檢查完後,考生對號入座。接得貢院嗰大門拕關到,三日嗰考試期間考生都離不得貢院,佢俚喫、睏都到公園裡頭解決。考生到號舍裡頭,坐嘚成板上頭答卷,匐嘚寫作也要得,夜裡就抽出成板睏覺,喫嗰東西係考生搦自備嗰炊具自簡燶嗰。\n\n南昌貢院有箇多嗰號舍,也容許多嗰考生不下。逢得考生超額嗰年份,考場會搭蘆席臨時棚,叫「考棚」。明朝嗰時間利瑪竇住嘚南昌嗰時間就親自目睹兩萬考生一下參加鄉試嗰盛況。蔣士銓嗰《八月十五夜題號舍壁詩》就話「殘杯冷炙不能餐,四壁蒼苔擁莫寒」,箇也表明許時間考生讀書嗰艱苦。\n\n放榜嗰日子會揀清早嗰時間揭榜,《江西貢院放榜場景》裡頭就相得出許時間考生千門萬戶,走馬提燈,昂首翹足、爭相查看嗰鬧熱場面。南昌貢院有49眼貢井,係貢院人員喫水用嗰。最大嗰許眼井叫「貢院井」,佢嗰井口都要細過人頭,話係怫落第嗰考生蹤井輕生。\n\n文化\n\n江西人歷來作興讀書,盛行業儒之風,因為江西自身地狹人稠,科舉就有提供嘚一般人登科出仕嗰社會功用。《西園雜記》裡頭話南昌府「市井多儒雅之風」,吉安府「環吉水百里之疆多業儒」,廣信府「下逮田野小民生理裁足,皆知以課子孫讀書為事」,故係封建時代有「翰林多吉水,朝士半江西」嗰話法。\n\n明朝嗰頭隻狀元吳伯宗就係金溪人,佢也拉開江西士子壟斷明朝考場嗰序幕。好似洪武朝所錄六科嗰881名進士裡頭,江西士子佔得147席。建文至天順六朝年間嗰22科裡頭,江西佔得5090名進士裡頭嗰1001名,將近明朝嗰五分之一。洪武四年至天啟二年嗰82科裡頭,江西士子攏共奪得狀元18名、榜眼15名、探花21名、會元21名,佔得明朝嗰21.5%強。永樂二年,江西士子更假包圓全科嗰頭七名:狀元曾棨、榜眼周述、探花周孟簡、第四名楊相、第五名王環、第六名王訓、第七名王直。\n\n別嗰條目\n\n江西嗰科舉教育\n\n參考資料\n\n江西新聞頻道·南昌貢院:遠去的記憶\n南昌檔案局·南昌掌故\n《江西通史》,陳文華,江西人民出版社,1999年,ISBN 721002156\n《中國科舉史話》,林白、朱梅蘇,江西人民出版社,2000年,ISBN 7210023313 \n\n南昌嗰建築","num_words":27,"character_repetition_ratio":0.005,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.692,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%A8%8B%E6%87%8B%E7%AD%A0","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"程懋筠(),著名音樂家,新建人。佢係中華民國國歌嗰作者。\n\n作品\n\n政治歌曲\n《新生活运动歌》\n《国民精神总动员》\n《少年团团歌》\n《中华民国国歌》\n\n抗战歌曲\n《全靠俺自己》\n《抗敌救国》\n《好铁要打钉》\n《再牺牲再向前》\n\n艺术歌曲\n\n外部參考\n 紀念音樂家程懋筠逝世50周年\n\n新建人","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.317,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.896,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E6%B0%91%E5%B1%85","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西嗰民居主要拕分做贛派建築、徽派建築、客家圍屋三隻主要嗰組成形式,也係江西嗰傳統文化裡頭嗰重要內容。江西三面環山、北首臨江嗰獨特地理環境舞得江西嗰本地建築有鮮明嗰自身特色,佢到居住嗰編制等級、建築嗰大細規模、選址嗰風水觀念也都形成自簡嗰一套文化屬性。\n\n建築編制\n江西自古有「文章節義之邦」嗰話法,故係江西嗰民居時常依附於古時間嗰封建禮法制度。好似明·洪武二十六年,有規定話「庶民廬舍不過三間五架,不許用鬥拱飾彩色。」洪武三十年哈規定「禁飾,不許造九五間數,房屋雖至一二十所,隨其物力,但不許過三間。正統十二年令稍變通之,庶民房屋架多而間少者,不在禁限。」\n\n官家嗰法律對民居嗰住宅規模、裝修內飾都規定得非常嚴,話係𠵹話,位嘚封建建築等級制度督上嗰民居也有自簡嗰發揮空間,像佢嗰單體建築嗰數量同得組合方式都冇拕限制,正屋、門廳平面也冇拕限制到具體嗰尺寸,故係江西嗰明清民居到進深方向嗰發展要早過面闊方向嗰拓展。\n\n結構規模\n江西到明清時間嗰戶均人口係 4-6 隻人,江西多山缺田嗰地理面貌舞得全贛嗰農業生產力拕約束,𠵹幾隻人屋裡一下作田都冇一家人獨自耕田更有效,再話大家人屋裡兄弟子侄一下經營田產,每隻人嗰得利分不得勻,故係崽女成家後時常都係分家單過。\n\n𠵹嗰話,要係一棟屋住得好幾隻人家,一般都有單獨嗰灶漥廚房。實際情況不允許嗰話也會有單獨用嗰爐灶。一棟屋嗰廚房數或爐灶書同得佢裡頭住得嗰人家數相對應。除吥灶漥,堂漥也係一隻人屋裡必備嗰。但每隻人無力嗰堂漥數量不相等,一般位到 1-3 隻之間,滴把子不同人家也能共用堂漥,佢嗰規模、等級時常位到獨用堂漥之上。一棟屋裡頭嗰私密空間(好似書房、臥房)可以係堂漥左右嗰正房,也可以係廂房。總嗰來話,一棟屋嗰私密空間啷都不會多過廚房數嗰4倍。\n\n建築類型\n\n祭祀類\n【祖祭建築】\n\n祠堂建築係江西民居嗰核心部件,佢時常佔據嘚上好嗰風水意象地塊。江西人普遍覺得祠堂場地嗰風水關係到一家人屋裡、宗族嗰發展。好似泰和嗰華村,村民就話宗祠嗰進口前頭,應該有塊開闊滴子嗰平地,冇什哩東西擋得,同得要有一塊以上嗰水面,開闊地上頭哈要有棵把子古松或古樟。祠堂嗰大門也時常對得遠處嗰山,風水理論係覺得𠵹,祥瑞之氣會從許首拕導入祠堂。祠堂嗰後背同得左右首最好有靠背山跟到護龍。\n\n祠堂,特別係大宗祠,往往係宗族聚落裡頭體量至大嗰建築物。大滴子嗰宗祠時常係五開間三進,由前到後分頭係門戶、廳事、寢室。三進嗰建築會拕左右廂廊隔開,形成前後兩隻天井,箇像渼陂村嗰梁氏宗祠、龍溪宗祠。另外,支祠不得超吥大宗祠嗰嗰規格。\n「門戶」、或「下堂」,一般有左、中、右三隻門,當官嗰由中門進,一般人走邊門。有滴子祠堂做有戲臺,戲臺就拕設嘚門戶嗰後背。\n「廳事」係宗族內部議事嗰地方,又拕叫做「享堂」、「中堂」。\n「寢室」係擺嘚先祖神位嗰廳堂,又拕叫做「上堂」。\n祠堂裡頭嗰寢室一般同門戶、廳事通高。逢到大型嗰祭祀活動,像春秋二祭,祠堂廳事嗰隔扇門會拕打開來,𠵹廳事、寢室就合二為一,擴大空間。有滴子宗祠會到廳事前頭做隻拜亭,箇也形成一隻「工字殿」嗰平面,落雨天嗰祭祀活動也就容得下多滴子嗰族眾,另外也得突出縱向軸線,體現得正禮制嗰空間次序感同得程序延續性。\n\n蠻多嗰宗祠都作興搦牌樓做為裝飾嗰母題,要不揸得門戶同得廳事嗰前檐做隻木構牌樓、要不到門戶嗰前檐嗰壁上雕出石雕、磚雕嗰牌樓樣子。祠堂内裏就雕樑畫棟,採用藻井箇滴子天花形式。\n\n【社祭建築】\n\n社祭嗰主要對象係保護地方嗰土地公、土地婆,合叫土地神,佢俚管嘚嗰地盤子拕限制到一隻聚落。江西人敬奉土地神,故係土地廟堪垃哩都相得到,佢一般位到聚落嗰田跟到人住嗰地方之間,村門嗰團近,箇疑得係為得祭祀活動嗰時間會便利滴子。土地廟嗰規格一般冇幾大,差不多一間到三間嗰單座建築,細嗰話就係隻一隻人樣大嗰石頭小殿。\n\n【醮祭建築】\n\n作興巫文化嗰江西人敬奉各式各樣嗰神明,從山水、樹木、怪石到古時間嗰忠臣、節婦,乃至佛、道裡頭嗰各路神仙。江西大部份嗰地區,特別係山區,各類祀祠非常多,更假有時間會佛道儒一下祭拜,或者一廟供養好幾隻神。\n\n醮祭建築一般係一到三間嗰單座建築,哈有二、三進嗰大廟或樓閣建築,細嗰話就少到就係隻石頭龕或一塊碑牌,一般都位到村口或特定嗰地方,好似廣豐龍溪嗰水仙閣,位嘚水口;吉安釣源村嗰日月神碑,位嘚水氹舷上。\n\n文化類\n【書院建築】\n\n江西人讀書嗰風氣一徑相當盛行,故係隻隻聚落一般都做有學堂、書院,佢俚大多拕建嘚祠堂嗰團近、或聚落裡頭風景蠻克氣嗰地方。有時間一隻家族嗰各房各支都有自簡嗰書院,好似流坑村就有二十多喇所。\n\n書院嗰規模、形制大體接近一般嗰住屋,大滴子得有前後三堂,下堂係門廳,中堂係課堂、上堂係孔子祭祀堂,堂屋嗰兩首嗰正房、廂房嗰底層可以係研習室,樓上嗰話可以住人,有陪屋嗰話哈得燶菜舞飯喫。像流坑村嗰文館哈到三堂前後做起前院,裡頭有兩隻塘,中間係條小路,箇已經係官方文廟嗰形制嘍。細滴子嗰書院可能就光係一進、兩進嗰建築,祭孔嗰上堂一般就拕省吥嘍,功能主要就係講學用嗰。渼陂村嗰振翰學社係「三義」家族做起嗰,係一進嗰講課建築,西、北首有平面嗰曲型雙層屋,供得學生研習、居住用。\n\n【戲臺建築】\n\n江西嗰戲曲文化發達,佢產出過湯顯祖𠵹嗰偉大人物,也流行弋陽腔、採茶戲、贛劇、馬燈戲等各式各樣嗰本地戲種,原始嗰儺戲文化也係江西嗰特色,故係江西眾多嗰戲臺建築也江西人業餘文化生活嗰重要場所,好似樂平嗰傳統戲臺有200多座,占得全贛嗰五分之一。\n\n傳統嗰戲臺大致拕分做:\n廟宇臺:憑嘚寺廟嗰舷上,係揚道布教、酬神娛眾嗰場化\n會館臺:位嘚工業商埠嗰會館裡頭\n祠堂臺:位嘚宗族祠堂裡頭\n宅院臺:位嘚大戶人家嗰私屋裡頭\n萬年臺:露天建築\n\n江西嗰戲臺大多係牌樓嗰樣式,有三間四柱硬山式、三間四柱一樓式、三間四柱三樓式、五間四柱五樓式、五間四柱五樓兩硬山式。舞臺嗰木構架係外露嗰,故係出檐顯得脫大,冇檐柱嗰時間得達到3米,屋角嗰翹角也拕做得脫高。舞臺前頭嗰兩根大金柱隔得蠻大嗰距離,荷重也就大,故係箇兩根柱子嗰木材非常粗,佢俚上頭哈做有精緻嗰垂柱同得樑枋。木樑建築都飾以雕花,壁棚建築都飾以繪畫,內容大多係戲曲故事或者祥瑞嗰圖案。\n\n【牌坊建築】\n\n牌坊一般係拕做嘚祠堂、住屋嗰正面,為得紀念、表彰個人,好似宜豐嗰同安村,貞節牌坊就係第一進正面嗰民居;渼陂村古槐第嗰牌坊式院門,佢軒公祠嗰牌坊也有照壁嗰功用。\n\n江西嗰牌坊主要拕分做三類:\n功德牌坊:旌表功臣仕宦\n節孝牌坊:旌表節義忠孝\n長壽牌坊:旌表耆壽碩德\n\n做嘚建築上嗰牌坊式門面一般係木頭、磚石做嗰,獨立嗰牌坊一般係磚石材料,通常採用四柱三間式或六柱五間式,上頭架設挑簷。牌坊嗰做法非常細緻,佢嗰樑枋、垂柱、脊飾都是精心處理嗰,層層疊疊嗰十字拱更假係牌坊嗰重點。\n\n風水理論\n江西作為天師道嗰發源地,民間一徑都非常作興陰陽運氣、五行八卦箇滴子風水觀,佢也拕應用到民居嗰實際建設當中,對建築嗰選址佈局、內飾裝置有好大嗰影響。\n\n贛式風水理論主要講究「形法」(拕叫做「形勢派」或「巒頭派」),佢同得講究個人命相嗰「理法」相比,更假注重實質嗰自然環境,多含滴子科學成份,佢嗰主要內涵包括古時間嗰人到生產生活裡頭積累嗰同得大自然協調共生發展嗰經驗,佢包到氣候、地理、美學、醫學、環境心理學箇滴子領域嗰知識內容。\n\n明清兩代嗰「形法」經典書籍就有《陽宅十書》、《陽宅會心集》、《魯班營造正式》、《魯班經》等等。「形法」風水理論大致適用到民居嗰平面同得空間設計,佢拕分做兩類方式:\n一係間接方式,即通過對民居嗰選址、外部嗰形態規定去影響内裏嗰平面、空間形態,好似明代嗰《陽宅十書》就話民居對得砂尖、來巷或係直射水斗係不吉利嗰,江西嗰民居設計都盡力避免箇類外部環境。不得已嗰話就搦大門掉轉一角度,箇就舞得前立面折曲,即所謂嗰「歪門斜道」。\n二係直接方式,即直接規定民居內部嗰平面、空間要素嗰形狀、尺度、排布、組織方式嗰風水結構。佢總原則係到民居嗰內部空間設計同得人體內氣之間保持一隻動態平衡嗰外氣環境。箇要求民居空間嗰要素各具特徵又互相聯繫,一下組成一隻整體空間,佢就得調節陰陽、抵禦外邪。\n\n江西嗰民居哈相當重視對建築內部嗰氣流嗰調節,佢一般通過內開嗰天井、內合嗰屋舍同得開合鄉間嗰堂1漥箇三款不同性狀嗰空間要素去控制氣流,求得一樣陰陽平和。\n\n江西嗰平原地帶也關心「理法」嗰實際應用,好似建築嗰朝向、門、灶、床……嗰擺放、方向,同到佢俚同得屋主嗰生辰、姓氏嗰搭配關係都有一定嗰話法講究。像有滴子人家屋裡採用「轉門不轉屋」嗰方法,去調節大門嗰朝向以滿足風水。\n\n本土宗教\n江西歷來都蠻作興巫術文化嗰,到贛西南山區更假發達。一般人嗰日常生活都依求神祗嗰庇佑,每棟屋嗰屋神係一家人屋裡個居所裡頭供奉嗰神明,佢俚對建築嗰室內空間嗰佔據體現嘚不同空間嗰精神內容,限定嘚箇隻空間裡頭嗰祭祀活動。江西各類嗰大細神明大致有:\n門神:佢嗰名子、畫像會拕粘嘚門上。\n天神:堂漥裡頭嗰天井就是佢嗰所在,冇天井嗰屋,見光嗰地方也係佢嗰所在。\n祖神:堂漥後壁嗰左門門頂嗰祖宗神主嗰龕位。左門係青龍位,常年開到。\n齋神:堂漥後壁嗰右門門頂嗰觀音等菩薩嗰塑像神龕。右門係白虎位,不吉,終年合到。\n太歲:堂漥後壁嗰右門中間嗰神位牌。\n土地:太歲神位嗰下頭。\n中宮:堂漥後壁嗰右門嗰側柱前頭,跟到太歲、土地間壁,佢嗰神位係跟一米多長嗰木頭柱,上頭正方、下頭漸細、督下拕削尖插進地下。\n四方龍神:堂漥頂棚板嗰四隻角嗰神位。\n灶神:灶漥嗰煙筒上。\n\n參考文獻\n《簡析明清時期江西傳統民居形成的原因》,潘瑩、施瑛,《農業考古》,2006年3月\n《江西傳統聚落中的祭祀類建築》,潘瑩、施瑛,《農業考古》,2007年3月\n《江西傳統聚落中的文化類建築》,潘瑩、施瑛,《農業考古》,2007年6月\n\n內文注解\n\n外部鏈接\n中國易經協會\n\n延伸閱讀\n《江西民居》,黃浩,中國建築工業出版社,2008年11月,ISBN 9787-112-10373-7 \n《江西古村古民居》,黎明中,江西人民出版社,ISBN 721003324\n《江西民居史的分期》,鄭亞男、南川,《華中建築》 2009年第3期 \n《江西民居群體的區系劃分》,李國香,東南大學,《南方文物》 2001年02期 \n《隋唐五代時期江西的建築》,劉祿山,《南方文物》 2003年第3期 \n《江西古村古民居》,黎明中,2006年\n\n江西嗰建築","num_words":81,"character_repetition_ratio":0.015,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.171,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.623,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E5%85%A8%E7%9C%81%E9%87%8D%E9%BB%9E%E5%AF%BA%E9%99%A2%E4%B8%80%E8%A6%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西嗰全省重點寺院一覽\n\n南昌 \n南昌市佑民寺 \n南昌市觀音閣 \n南昌縣東禪寺 \n南昌縣地藏寺 \n南昌縣顯教寺 \n灣里區天寧寺 \n灣里區翠巖寺 \n進賢縣靜樂寺 \n安義縣接引寺\n\n九江\n潯陽區能仁寺 \n廬山區東林寺\n廬山區鐵佛寺 \n廬山諾那塔院 \n廬山黃龍寺\n九江縣無量壽寺 \n永修縣雲居山真如禪寺\n永修縣雲居山瑤田寺 \n永修縣蓮花寺\n永修縣同安寺\n武寧縣彌陀寺 \n彭澤縣佛應寺 \n星子縣萬杉寺 \n修水縣兜率寺 \n瑞昌市龍泉寺\n\n景德鎮\n昌江區暘府古寺\n昌江區觀音寺\n樂平市東山寺\n珠山區景德寺\n昌江區南雲寺\n\n萍鄉\n安源區寶積寺\n安源區泰和觀音院\n上栗縣楊岐普通寺\n上栗縣瑤金山寺\n\n新喻\n渝水區崇慶寺\n\n鷹潭\n月湖區甘露寺\n\n宜春\n宜春市棲隱禪寺\n宜春市化成寺\n袁州區慈化寺\n靖安縣寶峰寺\n高安市大愚寺\n宜豐縣普利寺\n宜豐縣黃檗禪寺\n奉新縣百丈寺\n上高縣九峰禪寺\n豐城市大正法寺\n豐城市淨住寺\n靖安縣雙林寺\n\n上饒\n鉛山縣慈濟寺\n廣豐縣靈鷲寺\n上饒縣七峰寺\n上饒市東岳護國寺\n信州區青巖寺\n廣豐縣博山寺\n玉山縣普寧寺\n鄱陽縣萬壽寺\n\n吉安\n青原區青原山淨居寺\n萬安縣東華寺\n吉安縣資國寺\n泰和縣法藏寺\n吉州區鐵佛寺\n吉安市螺子山靈泉寺\n\n撫州\n金溪縣疏山寺\n南城縣寶坊禪寺\n南豐縣地藏寺\n廣昌縣龍鳳巖寺\n臨川區大金山寺\n臨川區正覺古寺\n南豐縣南台寺\n宜黃縣曹山寶積寺\n宜黃縣石鞏寺\n黎川縣壽昌禪寺\n\n贛州\n寧都縣青蓮寺\n石城縣普照寺\n石城縣玉盂寺\n贛州市海會寺\n贛州市壽量寺\n贛州市廣福禪寺\n寧都縣永寧寺\n寧都縣海蓮寺\n寧都縣彌陀古寺\n石城縣寶福寺\n贛縣契真寺\n贛縣寶華寺\n瑞金市高山寺\n大庾縣靈巖古寺\n興國縣普惠寺\n興國縣大聖寺\n會昌縣清涼禪寺\n\n外部鏈接 \n江西省民族宗教事務局——2007年首批授牌的“全省重點寺院”名單\n\n江西嗰宗教\n江西嗰列表","num_words":104,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.501,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E6%9C%80%E9%95%B7%E5%91%BD%E8%80%85","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西嗰最長命者係話江西壽歲最莽嗰人。\n\n2005年起,江西已經進入老年社會。全贛有549萬隻60歲以上嗰老人,佔嘚總人口嗰12.49%。百歲老人(期頤)有471人,男嗰103人,佔總人口嗰21.64%,女嗰368人,佔總人口嗰78.36%,10萬隻人裡頭就有一隻有百歲老人。\n\n十大壽星\n2009年10月24號,江西選出全贛最長命嗰十隻人,即「十大壽星」,佢俚係:\n\n參考資料\n\n延伸閱讀\n南昌新聞網\n南昌新聞網\n新華網\n\n江西嗰列表\n江西之最","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.369,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.616,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%AD%B0%E6%9C%83%20%28%E6%B1%9F%E8%A5%BF%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西嗰議會係公元1912年2月1號由江西諮議局改組過來嗰,末後佢一徑係江西嗰最高嗰立法機構。到1924年嗰北伐戰爭期間,江西拕外部政治、軍事力量控制,𠵹江西議會就最終失吥佢嗰政治權力。\n\n背景\n江西議會係承繼自清朝新政舞起來嗰江西諮議局。清朝政府快落臺嗰時間,諮議局對召集臨時議會冇表示幾大子嗰興趣,故係江西嗰學生等辛亥革命之後合夥倡議組織臨時議會,一下擬定正選舉簡章。箇時間,諮議局副議長葉先圻同得常駐議員,一下呈請許時間嗰都督彭程萬,希望佢召集全體議員,以集會組織「臨時參議院」做為行政監督,跟得共同商量改革事務。\n\n箇時間活躍嘚江西政壇嗰箇隻公團想憑得自簡嗰政治實力,借得「革命」就係「革故鼎新」嗰口號,準備否認清朝諮議局全部議員嗰資格。學界也主動要求成立臨時議會,反對諮議局代行臨時議會之職。歐陽魁做頭嗰93隻江西學子聯名上書江西督府,要求取消諮議局,同得擬定臨時議會選舉章程。\n\n𠵹諮議局嗰議員都到政治上進行抵抗,召集全體議員前提就冇眼嘍。末後諮議局局長葉先圻、陳永懋箇滴子人開始同學界合作。兩方商議過後,學生擬定嗰選舉章程拕採納,但由兩團體聯名通電各屬,召集議員揸時開會。葉先圻、歐陽魁接得發佈另一文,請求各屬贊成原議,跟到催取各屬旅省嗰人數表冊。\n\n1912年年頭,建立嘚先頭諮議局嗰政治基礎上嗰「江西省臨時議會」。第年年頭臨時議會正式改名做「江西省議會」。但因為許時間嗰政治環境非常瑣,議會嗰選舉、召開、議事箇滴子基本政治功能都運作艱難。故係1924年後,江西議會就實際上名存實亡哩。\n\n組建\n1911年12月,馬毓寶上任江西都督。就任冇下子佢就意識到設立臨時議會嗰重要性,故係佢仰上頒佈召集辦法:江西每縣選舉一人,以品學優良、道德高尚、平日留心時事者為優先,令政治部與各縣辦理。先頭嗰諮議局副議長、現任政事部副部長葉先圻同得南昌紳民商議過後,覺得召集先頭嗰諮議局議員改組議會嗰想法係舞不正嗰,各縣旋派代表嗰方法又急不得,𠵹佢主張各縣在昌嗰紳商各就選出三人,做為各自嗰代表起,末後各府搦連記投票嗰方式選過湊,一隻縣選一人,同得早以嗰議員合做臨時議會議員。\n\n選舉規則接得拕送到都督府,前諮議局議員、現任政事部部長賀贊元話要不得。佢呈文到督府,話明諮議局不得組織臨時議會嗰三隻理由。諮議局也寫文到督府,話佢組織議會係得到過前任都督彭程萬嗰許可,再話現督府顧問吳、高也商議過,故係冇滴子侵犯都督大權嗰可能。臨時議會跟到發電南京,控訴嘚中華民國大總統聽,話賀贊元把持政柄、破壞共和。都督馬毓寶𠵹就出面進行調停。\n\n箇多人相互推諉,提案就拕拖晏哩上個月。各屬推出初選人員之後,賀贊元接得推託阻撓,頭選後背嗰複選故係也一徑拕後延。許時間有人話賀贊元因南潯鐵路公債嗰事,跟舊諮議局議員挭嘚仗,故係賀贊元可能不願意承認舊日議員。箇時間在昌嗰各地學生為主嗰社會人士,覺得賀贊元多獨斷專行傷哩,舞得延誤政事,故係同得舊議員商議,要揸得江浙等地嗰已有辦法,到法定期間由人民自由召集議會。\n\n1912年1月6號,頭選出來嗰200喇隻新、舊議員,到諮議局裡頭正式舉行複選大會,同得選出五人去請求吳護督蒞臨監督。礙得賀贊元嗰緣故,吳護督冇蒞會。與會人士為得完備政治程式,一手公推舊議員傅壽康、詹聯芳、羅詮三人做代表,前往軍政府進行報備;一手請48隻舊議員監察投票,接得選出新議員80人。末底督,江西臨時省議會就係箇新、舊議員128人組成嗰。\n\n臨時議會\n1912年2月1號,江西臨時議會正式開幕,會場係先頭清朝諮議局嗰舊屋。新選任嗰八十位議員佔得全議員數嗰三分之二,「均系遊學外洋及富有知識道德之人」,江西公眾覺得係一批「新士紳」替吥「舊士紳」。臨時議會正式召開會議之後,劉景烈拕選做議長,宋育仁、陳鴻鈞做副議長。臨時議會開幕嗰時間,馬毓寶蒞會祝賀。議長劉景烈到答辭裡頭表示「臨時議會,宣揚民意,指導行政,是謂地方監督機關」。\n\n江西臨時議會由籌備到成立,拖延持久,一徑到1912年2月才正式運作。箇之前嗰1月下旬,江西督府參事廳已制定正《江西省臨時約法》,由九江軍政府都督馬毓寶公佈,全法統共七章、六十條。江西臨時議會就係到箇部約法嗰框架下頭運作嗰。\n\n臨時議會到1912年5月1號正式閉會。召開期間,議決由暫行官制、各級地方自治章程、都督薪俸規定同得任官審定資格箇滴子政治舉措舞起,接得討論江西嗰新政治組織嗰各項建制同得系列法規,箇顯得許時間江西政治已經出現「省政自決」嗰傾向。\n\n臨時議會召開期間攏共討論過嗰議案數箇下考究艱難,但有兩大案引起過廣泛嗰探討:一係反對南京臨時政府以南潯鐵路抵借外債;一係臨時參議院選舉爭議。\n\n正式議會\n\n第一屆議會\n1912年8月10號,江西省議會議員選舉法正式公佈,各地揸得人口比例八十萬人裡頭選一人,全贛攏共得三十五隻名額。中國各省裡頭排到直隸、江蘇、浙江後背,位嘚第四位。參議員由議會選舉產生,眾議員同得議會議員揸得共樣條件嗰選民選舉產生。議會議員嗰名額係眾議員嗰四倍之多,全贛攏共得一百四十隻名額。\n\n1912年9月4號,第一屆江西省議會選舉法正式公佈,選舉人資格設定為:年滿二十一歲、居贛滿兩年、學歷有小學以上或同等學歷、財產不動產有五百元者。箇低過江西諮議局嗰選舉資格條件(分頭係二十五歲、十年、中學、五千元)非常多。新選舉法裡頭對消極資格、政治參與範圍嗰設定也有蠻大程度嗰寬鬆,箇體現共和體制下頭民權改善嗰新景象。末後統計得出,全贛選民人數同得先頭諮議局比,增加近八十倍,選民數佔全部人口比例由先頭嗰中國第十八名一下蹤到第五名。\n\n議會選民人數嗰增加得快傷嘍也可能有選民調查工作不認真箇滴子因素。新嗰選舉方式哈係沿襲諮議局嗰「複選法」,搦縣做初選區,合數州、縣做複選區,全贛嗰八十一縣拕分做六隻複選區。1912年12月頭開始初選,一個月之後進行複選。因為選民激增,選舉過程相當激烈,黨派之間嗰互相競爭也產生蠻多糾紛。先頭籌辦選務嗰時間,就有人質疑選民人數嗰查報。共和黨就舉報江西選民冊「多者報二十余萬,少僅千餘,均不符人口實數」。好似永豐嗰選民總數先頭攏共改過三到,相差15000人,縣知事末後拕予以記過處分。\n\n故係,許時間嗰選舉總監李烈鈞電飭各選區,務必當確實選民數。玉山知縣哈主張籌辦處派專員親赴各屬調查,揸得選舉名冊,一人納捐一元做為「享選權」嗰代價,𠵹防止選舉人數嗰浮報漏報。共和黨黨員張益芳先覺得德化選區鄉董張敦綿有賄選之嫌,仰上帶人強力阻留票匭,箇引起江西交通部嗰不滿。末後,張益芳哈控告選舉人張于潯年齡不實,經籌備國會事務局嗰裁定表示不確。3月舉行嗰參議員選舉,因同得另一候選人同票,張益芳接得控訴辦理選務當局辦事拖延。選舉期間更假有暴力事件嗰產生,像萬載知縣蔡安邦拕共和黨揭發選舉舞弊,佢有量派兵持械搗亂共和黨黨部。以來,1913年嗰議會選舉顯示出江西內部黨派之間白熱化嗰政治競爭。到國民黨佔據政治優勢嗰情況下,共和黨不住嗰揭發國民黨控制選務嗰醜聞,故係起著有效嗰政治監督作用。好似1912年10月,到選舉籌嗰起頭嗰時間,共和黨就表示對國民黨選務工作嗰不合意:\n\n話係一徑拕共和黨批評,國民黨哈係成功贏得選舉。江西眾議員統共三十五人,國民黨佔得二十七名,即77%。國民黨另有十隻參議員,咁江西國會議員嗰全部名額裡頭,國名黨籍議員佔82%。江西議會議員140人當中,國民黨也贏得104席,佔74%。\n\n議會140名議員嗰背景資料冇齊整,但就江西參、眾兩院嗰議員資料來話,可以相出:\n跟得議會議員同時間選出嗰眾議員三十五名,加帶議會推舉嗰十隻參議員,攏共四十五人。箇四十五人裡頭,12人有科舉功名,佔26.7%;17人係留日出身,佔37.8%,要係加上國內新式學堂出身嗰五人湊,有文化背景嗰議員佔得48.9%。年齡嗰話,四十五名參、眾議員平均33.42歲,許時間中國各省同比率係36.5歲,先頭江西諮議局嗰資政院議員平均年齡係44.17歲。新選議員凈有五人係頭早嗰諮議局議員。故係,有才嗰後生人係江西第一屆省議會嗰重要特色。\n\n備注:\n黨籍:「國」即國民黨;「和」即共和黨;「民」即民主黨;\n區屬:一、二、三、四、五、六區分頭係南昌選區、贛州選區、饒州選區、臨江選區、撫州選區、吉安選區。\n\n江西議會議員嗰任期係三年制。1913年2月成立嗰頭屆江西議會規定每年舉行一趟常會,第一次常會就到箇年2月24日至5月24日舉行。2月24日江西議會開幕後,任壽祺拕選做議長,顏丙臨、歐陽莘做副議長,箇三隻人都係國民黨籍。開幕式上李烈鈞發表祝詞,希望江西議會「對於政府則監督之,對於立法則持重之」,同時間哈提出江西政治嗰五大重點議題,擢請議會研究討論。\n\n1913年7月,二次革命爆發,江西議會拕解散。洪憲帝制完結之後,1916年10月1日江西議會復會,同期舉行第二次常會,至12月20日閉幕,為期八十日。\n\n1917年至1918年4月期間,民政長戚揚嗰強力阻撓,咁江西議會光就召開兩次臨時會議,第一屆議會就仰上結束。\n\n註腳\n\n江西嗰議會","num_words":33,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.821,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%BE%9B%E4%BA%A5%E9%9D%A9%E5%91%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"辛亥革命係1911年發生嘚清朝嗰一場政治革命,佢以1911年10月10號嗰武昌起義做為轉折點。\n\n辛亥革命最終推翻清朝,中華民國接得成立,箇結束嘞中國兩千多年嗰封建制度。\n\n1911年10月31號,江西宣告獨立,成立江西軍政府。\n\n別嗰條目\n辛亥革命 (江西)\n\n參考資料\n\n延伸閱讀\n辛亥革命時期嗰江西都督\n《辛亥革命在江西》,江西省政協文史辦,1991年10月,ISBN 7-210-01008-4\n《辛亥革命在江西》,許海泉,江西師範大學學報,1981年04期\n《辛亥革命在江西的勝利與失敗》,許海泉,《江西社會科學》,1993年06期\n\n清朝\n中華民國","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.015,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.354,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.451,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%B5%84%E5%90%88%E6%B3%95%E4%BB%A4","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《組合法令》(英文:Combination Act),全名係《一隻為得預防工人非法組合嗰法令》(英文:An Act to prevent Unlawful Combinations of Workmen),係英國到1799年通過嗰一部禁止工會同得工人聚集嗰法令。第年,佢嗰一部附加法令也拕通過。佢俚嗰通過係因為許時間嗰英國政府怫工人會得會利用戰爭時期強迫要求政府答應佢俚嗰要求。箇部法令也舞得工會轉向地下活動。\n\n末後經過Francis Place嗰政治遊說,箇部法令到1824年拕撤銷。但為到防止將來嗰罷工活動,第年又通過哩部組合法令,佢容許工會組織,但嚴格限制佢俚嗰活動。\n\n英國嗰歷史","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.014,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.159,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.458,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%97%E6%98%8C%E9%90%B5%E8%B7%AF%E7%AB%99%EF%BC%88%E9%A6%99%E6%B8%AF%EF%BC%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南昌站(英文:Nam Cheong Station)係港鐵西鐵綫同到東涌綫嗰一隻轉車站,係指位到香港深水埗區西九龍填海區西九龍公路橋底近富昌邨。本站在早期規劃時,早已係曾被叫為「欽州街站(英文:Yen Chow Street Station)」。\n\n起先兩鐵合併前,南昌站曾哈都係九廣鐵路同到地鐵唯一嗰共用鐵路車站,並將車站搦分成兩大收費範圍,拕兩間公司分別管理。\n\n九龍站同得柯士甸站並非為東涌綫同得(與)西鐵綫正式嗰轉車站,乘客若係兩站間轉乘,無論使用八達通還是單程車票,均需當拕分做兩段車程處理,並繳納再入閘收費,乘客須於哩隻站(本站)轉乘,方供得享有再入閘收費調減。\n\n香港地方\n香港","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.142,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.626,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%96%BB%E7%BE%85%E7%8E%8B","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"閻羅王係佛教、道教裡頭掌管地獄嗰主神。佢正名係閻魔羅社,來自梵文嗰यम राज(Yama Rājā)。\n\n十殿閻羅王 \n 第一殿:秦廣王 蔣\n 第二殿:楚江王 歷\n 第三殿:宋帝王 余\n 第四殿:五官王 呂\n 第五殿:森羅王 包\n 第六殿:卞城王 畢\n 第七殿:泰山王 董\n 第八殿:都市王 黃\n 第九殿:平等王 陸\n 第十殿:轉輪王 薛\n\n佛教\n道教","num_words":26,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.318,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.722,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B4%9B%E7%B2%B5%E9%81%8B%E6%B2%B3","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"贛粵運河係條規劃嘚嗰運河,佢計畫搦長江同得珠江連合,北起九江嗰鄱陽湖口,走贛江,路過南昌、吉安、万安、贛州進桃江,卡過分水嶺入廣東,順得湞水經過南雄、韶關,一徑抵達廣州嗰珠江出海口。\n\n贛粵運河攏共有1237公里𠵹莽,江西境內會占得759公里,係總長嗰61%左右。\n\n歷程 \n\n716年,唐代賢相「嶺南第一人」張九齡上奏唐玄宗提出開鑿大庾嶺,拕允可。做正嗰梅關驛道係1000多年來長江水系同得珠江水系嗰陸上通道。\n\n明代大學士、吉水才子解縉係頭隻提出開鑿贛粵運河嗰人,佢設想搦贛江水同得廣東北江水用做農田灌溉。哈同得同僚親赴大庾嶺南北調查勘測,寫正開鑿贛粵運河嗰具體規劃,擬寫奏摺后,建議明廷鑿贛江通南北,引水灌田,解除許時間嗰旱情。\n\n1960年,國家交通部會同長江流域規劃辦公室、廣東省航運廳、江西省交通廳,對贛粵運河進行經濟調查同得路線勘查,第年提出運河嗰初步規劃報告。\n\n1980年代初,江西交通部門對贛粵運河嗰開發做出遠景規劃,研繪正運河嗰規劃圖。許時間,交通部搦贛粵運河規劃列入可行性研究計劃,計畫到1983年完成贛粵運河同得湘桂運河嗰選線比較工作,末後湘桂運河拕選上。\n\n2002年,全國政協委員、交通部海事局副局長劉德洪到中國「兩會」上頭提出關於「開通贛粵運河、奠定富民之基」嗰提案。\n\n2005年4月,贛州發布《贛州市人民政府關於加快水運事業發展的實施意見》,話:2010年之前,贛州水運嗰主通道贛江(贛州港—贛縣小良口段)由早以嗰五級航道提升做三級航道。2010年之後,揸得贛粵運河嗰規劃方案,到萬安電站達到設計運行水位預定期限內,爭取對茅江樞紐嗰建設立項投資,促進貢江航道等級嗰提高,同建設嘚嗰居龍灘電站水位相銜接,推動贛粵運河嗰進程。\n\n2008年下半年,贛江石虎塘航電樞紐工程開工,佢有三級通航嗰能力,𠵹千噸嗰船得從南昌一徑開到泰和。\n\n2009年8月25號,國家交通運輸部珠江航務局話國務院進行嘚對中國七大江河流域規劃嗰修編,珠江流域嗰航運規劃修編已經拕上報國務院,初稿裡頭含到贛粵運河嗰修建計畫。\n\n2009年9月中旬,峽江水利樞紐工程開工。佢同到泰和水利樞紐工程、萬安水電站保證得正千噸級船由南昌直抵贛州。\n\n爭議\n\n正面 \n\n贛粵運河嗰建成會舞得長三角同得珠三角之間嗰運輸航程減少1200喇公里,往來嗰船冇必要兜上海、浙江、福建,就直接得搦貨運到兩地。佢直接連通长江、珠江两大水系,箇就形成江南嗰南北走向嗰交通大動脈。泛珠三角區域嗰經貿往來也得保證贛粵之間嗰充足貨物流量,佢不單連接江西同得廣東,哈通達达鄂、湘、川、渝,同得長江下游嗰江、浙、滬,更假得跟京杭大運河連到,貫通淮河、黃河、海河,直達北中國。故係社科院經濟研究所嗰所長麻智輝話,光話經濟嗰話,修通贛粵運河對江西同得廣東都係利大於弊,有利之處非常多。交通方面,水運嗰成本都要低過別嗰運輸方式,水運係空運成本嗰1\/20,公路運輸成本嗰1\/5,鐵路運輸成本嗰1\/2。水運更假拕看做最環保、最節能、佔地最少、運價最低嗰運輸方式。另外,贛粵運河具備一定嗰旅遊價值,對沿途流域嗰縣市嗰經濟蠻大嗰促進作用。\n\n負面 \n\n大江網舞哩隻「開建贛粵大運河的利與弊」嗰民意調查, 48.71%嗰網民覺得「開建大運河對江西是弊大於利」,29.03%嗰網民覺得「開建大運河對江西利大於弊」,19.68%嗰網民覺得「開建大運河的前提條件是開建贛粵高速鐵路」。 \n\n有人覺得贛粵運河開通正後會舞得江西境內嗰細河細江嗰水位下落,故係江西嗰學術界,包括官員都有非常多嗰反對意見。佢俚怫到時間鄱陽湖生態經濟區嗰水源出現外流嗰狀態。鄱陽湖水系覆蓋全贛96%嗰地區,除吥東江源,別嗰水系嗰源頭,包括贛江、撫河、修水、饒河、信江,都指向鄱陽湖。要係開通運河,可能會舞得箇隻封閉嗰水體體系嗰鄱陽湖源頭水流減少,也勢必會減少鄱陽湖嗰水量。\n\n有人覺得贛粵運河做正後鄱陽湖嗰水質會拕污染,而江西嗰生態優勢係無價之寶。鄱陽湖係隻全封閉嗰水系,故係長江污染嚴重嗰狀況冇延到鄱陽湖水系,因為佢嗰源頭都位到江西境內,自簡人保護別脫。要係資源出境嗰話,可能別人就冇幾上心去保護。\n\n有人覺得贛粵運河對珠江航運冇幾大意義,倒係廣東賣命主張修建,係想舞「北水南調」,舞得江西成為廣東飲用水嗰免費提供者,「贛粵北水南調工程」舞來嗰水拕送到廣東各地嗰水廠。而今嗰生態補償機制冇許健全,好似供給廣東、香港生活用水嗰東江源,江西為到保護水質關吥哩上游嗰好多工廠,香港一徑補償嘚廣東,但頭幾十年廣東冇搦一分資金補還江西。等江西方面提出抗議之後,箇下才從香港嗰補償金裡頭劃滴子到江西。\n\n另外,江西嗰經濟部署規劃主要偏重贛北,開鑿贛粵運河需要大量嗰資金物力同得時間,故係箇下赣粤运河不會拕做為一隻重点去考虑。\n\n各方嗰態度\n\n江西 \n\n贛州、吉安嗰滴子人士主張修建贛粵運河,好似贛州先頭嗰全國人大代表、民營企業家胡淑華提出過關於「修建贛粵運河,形成我國東西部水路交通網絡」嗰提案。到人大十屆三次會議上頭,吉安代表團嗰符紅桃等11隻代表聯名提出「關於開鑿贛粵運河,另闢出海通道,提升江西區位優勢」嗰議案。\n\n廣東 \n\n廣東方面非常積極建議興修贛粵運河。揸得發改委嗰人士嗰話法,廣東嗰航道部門接觸過好幾到江西嗰航道部門,哈實地勘察過江西境內嗰規劃河段。一滴子地方政府也相當積極,韶關市政府特試召開研討會討論開通贛粵運河嗰事宜,同得邀請贛州航務管理分局負責人蔘會。2009年嗰廣東「兩會」嗰時間,廣東省政協委員李晉鋒提交議案,提議有關部門加快北江上游至江西九江人工運河嗰可行性論證。廣東交通廳話遠景規劃嗰贛粵運河係關係到長江水系同得珠江水系進一步開發嗰重大工程,不僅規模浩大,而且跨省區跟涉及水資源、河流生態等眾多敏感問題,佢俚會建議由珠江流域管理機構提請中國交通運輸部會同水利部考慮開展相關嗰研究工作。\n\n參考資料\n\n外部鏈接 \n新華網\n大江論壇\n 【专题】赣粤运河 修,还是不修?--大江专题\n自由亞洲電臺\n\n運河","num_words":35,"character_repetition_ratio":0.009,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.165,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.705,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B4%9B%E6%B1%9F%E5%8D%81%E5%85%AB%E7%81%98","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"贛江十八灘係話贛江嗰十八隻險灘。佢俚係:\n\n儲灘\n鱉灘\n橫弦灘\n天柱灘\n小湖灘\n銅盆灘\n陰灘\n陽灘\n會神灘\n良口灘\n崑崙灘\n曉灘\n武術灘\n小蓼灘\n大蓼灘\n棉津灘\n漂神灘\n惶恐灘\n\n外部鏈接\n贛江十八灘\n\n贛江","num_words":22,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.25,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.543,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%89%E9%90%B8%E5%B0%BC%E4%BF%84%C2%B7%E9%83%BD%C2%B7%E7%B4%8D%E5%B8%83%E9%BB%8E%E5%A4%8F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"安鐸尼俄·都·納布黎夏(西班牙文:Antonio de Nebrija)或Antonio Martínez de Cala y Jarava,1441年出世,1522年過身,係隻西班牙嗰學者、人文學家、語法學家。\n\n1492年,佢寫正西班牙語嗰語法書,係歐洲語言裡頭頭隻官方確定語法嗰人。\n\n西班牙人","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.558,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B7%B4%E9%83%A8%E7%AC%AC%E6%96%AF%E6%9D%9C%C2%B7%E8%8C%84%E6%AF%94%E7%A7%91%E5%B0%BC","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"巴部第斯杜·茄比科尼(法文:Baptiste Giabiconi),1989年11月9號出世,係隻法國嗰模特。\n\n個人資料\n三圍:\n身高:188 公分\n鞋碼:43\n頭髮:烏色\n眼睛:棕色\n\n經紀公司\n巴黎:MGM(主公司)\n紐約: DNA\n漢堡: Mega Agency\n米蘭: d'management\n哥本哈根: Scoop\n倫敦: Premier\n\n法國人","num_words":23,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.32,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.873,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%8E%8E%E6%A6%AD%C2%B7%E5%80%8D%E7%A6%BE%E5%A8%83%E7%BE%85%E5%A8%83","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"莎榭·倍禾娃羅娃(俄文:Саша Пивоварова,Sasha Pivovarova),1985年1月21號出世,係隻俄羅斯嗰模特,佢幫得Prada做過六季嗰廣告。\n\n個人資料\n三圍:82-60-84\n身高:174 公分\n鞋碼:38\n頭髮:深金\n眼睛:藍色\n\n經紀公司\n巴黎:IMG Paris\n紐約:IMG\n東京:Donna\n米蘭:IMG Milano\n哥本哈根:UNIQUE DENMARK\n倫敦: IMG London\n\n俄羅斯人\n1985年出世","num_words":24,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.307,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.55,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%B8%BE%E7%B4%B9%C2%B7%E6%9C%AC%E8%A9%B9","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"績紹·本詹(Gisele Caroline Bündchen),1980年7月20號出世,係隻巴西嗰模特。\n\n揸得Forbes嗰話法,佢係世界酬勞最高嗰模特,也係娛樂界第六富嗰女嗰。\n\n個人資料\n三圍:89-67-91 或 89-59-90\n身高:179 公分\n鞋碼:37\n頭髮:淡褐\n眼睛:青色\n\n巴西人","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.379,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.39,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%9C%93%E5%BD%A2","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"圓形係離一隻點(圓心)相同遠(半徑)嗰所有點嗰集合。\n\n直徑係通過圓心,二个端點都位嘚圓上嗰線,長度係半徑嗰二倍。圓徑係圓嗰長度,係直徑 d 乘 圓周率 π,即 πd 或 2πr。\n\n形","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.301,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.527,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8F%AD%E5%91%94%E8%AA%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"叭呔語(Patois)係話任何一種拕認為係非標準嗰語言,但箇隻用詞嘚語言學上冇正式定義。佢得指嗶嚍語、呵哩哦囉語、嘀嘞吐語,或者別嗰形式嗰土生本地話,但一般來話不係指詈語、俚語箇類黑話。\n\n叭呔語得舞出階級分立,佢俚就係話叭呔語嗰人同得話文學或公眾生活裡頭使用嗰標準、主流語言嗰人。\n\n詞源\n「Patois」箇隻詞得自法語,但佢箇源頭哈冇舞清。一種話法話係源自古法語「patoier」,係話擟擟揢揢、擟手抗腳嗰意思,故係佢可能係形容話各種語言嗰人鬼鬼祟祟嗰相。另一種話法話係佢源自拉丁語嗰「patria」(母土),係形容佢係本地化嗰語言變體。\n\n使用\n\n法語國家\n語言學上(特別係社會語言學),語言學家不用叭呔語箇隻話法,而係歡喜用更精准嗰叫法,因為幾百年來法國政府搦「叭呔語」去貶低地方語言,舞出一類係「語言」、一類係「本土地方話」嗰語言等級意識。語言學家歡喜使用語言,對佢俚嗰各級變體就話係方言、次方言、口音。但滴子語言學家,特別係方言學家,經常搦「叭呔語」去形容一隻地方話。法國語言學家Henriette Walter話「一隻(羅曼)叭呔語就係一隻特定地區得自早以嗰拉丁語嗰口語,不帶任何價值觀點嗰話,一隻叭呔語就係一隻語言。」\n\n嘚法語國家(法國、瑞士、比利時同得意大利、加拿大部份),自1643年以來叭呔語拕用做貶低非巴黎口音嗰法語同得別嗰羅曼語族嗰語言,好似厄室唐語、胡郎科-普羅旺舍語、科西嘉語,或更假加達郎語、布羅段語。箇隻詞表達出一種覺得箇滴子語言係落後、鄉土、冇文化嗰看法,故係用箇隻詞嗰外地人會拕本地人看做係對佢俚嗰侵犯。法國政治思想家Jean Jaurès就話過「叭呔語就係一隻拕戰敗嗰國家嗰語言」。叭呔語嗰話者可能嘚非貶低、家常嗰語境下用箇隻詞去表示自簡嗰母語。\n\n1762年,法語學院詞典(dictionnaire de l'Académie française)對叭呔語嗰定義係「鄉下嗰、粗俗嗰,好比農村人、下等人嗰話」。法國嗰長期文化妖魔化政策嗰意圖係為得舞得法國人覺得光法語係語言,佢俚嗰話都不係。幾十年來大部份語言學家對箇隻政策都表示批判,認為箇係語言歧視嗰表現。好似Henriette Walter話「要曉得叭呔語不光不係法語嗰變種,法語自簡也就係隻功成哩嗰叭呔語。」\n\n因為叭呔語嗰貶義,故係箇隻詞箇下好少用,一般法國習慣話係地方語言、少數族群語言、小語種等。\n\n英語國家\n加勒比海嗰蠻多英語白話都拕話做係叭呔語(拕寫做patois或patwah),特別係話1934年以來牙買加嗰叭呔語。牙買加叭呔語含得住嘚加勒比海地區好幾隻人種嗰語言嗰詞彙,好似拉丁語、西班牙語、印度語、葡萄牙語、印第安語、英語、中國話、日本話同得滴子非洲話。一滴子島民嗰語言哈拕阿拉伯語、希伯來語、德語、荷蘭語、意大利語、越南話等語言影響。哥斯達黎加嗰大西洋沿岸,同得別嗰滴子加勒比島嶼好似千里達及托巴哥跟到南美洲嗰圭亞那也話叭呔語。箇滴子叭呔語時常拕看做係英語嗰「雜種化」、「塑料英語」或者俚語,但正確滴子嗰話,牙買加叭呔語係托歸類到呵哩哦囉語,好似加勒比海嗰本地法語變體就拕叫做呵哩哦囉語。小安的列斯群島嗰法語就係含得滴子南美、非洲詞彙嗰叭呔語。\n\n參考\n\n語言學","num_words":20,"character_repetition_ratio":0.014,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.146,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.439,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%92%8C%E6%9C%8D","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"和服(日本話:wafuku)或吳服(gofuku)、着物(kimono)係日本嗰傳統衣裳。箇下,佢嗰剪裁樣式已經有特定嗰規制,色樣也有詳細嗰分類,係日本文化嗰重要部份之一。\n\n和服嗰構造 \n\n 掛衿、共衿\n 本衿、地衿\n 右前身頃\n 左前身頃\n 袖\n 袂\n 左衽\n 右衽\n 劍先\n 身丈\n 裄丈\n 肩幅\n 袖幅\n 袖丈\n 袖口\n 袖付\n\n各式和服 \n\n日本嗰文化","num_words":20,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.315,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.546,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%86%95%E5%86%A0","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"冕冠係古時間皇帝戴嗰一款禮冠,係登基、朝賀等嗰正式場化著嗰冕服嗰頭飾。\n\n冕冠嗰構造\n\n 延(yēn)\n 天河帶(tien hó dāi)\n 帽卷(màu-giôn)\n 旒(liū)\n 充耳(cung-ô)\n 纓(yin)\n 武(mû)\n 玉笄(ngiu̍k-gi)\n\n漢服","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.336,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.991,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%86%95%E6%9C%8D","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"冕服係古時間代表得至高禮制嗰衣著體系,係皇帝嘚祭拜天地、宗廟、正旦、聖節等禮祀活動裡頭著嗰衣裳。完套嗰冕服主要含得冕冠、衣裳(上衣、中衣、下裳)、袴、襪、舄、腰帶(革帶、大帶)、蔽膝、佩玉、綬、劍、圭等構件。冕服嗰「形制」依得佢俚嗰款式、色氣、大細,拕分成不同等級,形成國家嗰正式典章制度,箇就係「以禮為服制」。\n\n構造組件\n\n冕冠\n延\n旒\n帽卷\n玉笄\n武\n纓\n充耳\n天河帶\n衣裳\n交領右衽\n袖\n袂\n大帶\n革帶\n蔽膝\n紋章:日、月、星、山、龍、華蟲、宗彝、藻、火、粉米、黼、黻\n赤舄\n\n製衣流程\n\n冕服係搦玄、纁色繒做嗰,祭服嗰做法係染絲起,接得織造繒。九職之嬪府會加工正絲,舞正嗰「素絲」拕擺嘚「典絲」許首。經過巾荒氏嗰練絲,素絲拕搦得染人上色,佢俚一般揀熱天嗰時間利用草類染料染色,話係丹秫染液嗰效果上佳。等得冷天,絲拕搦還典絲,內外工接過素絲或彩絲開始織造冕服嗰布匹。質量上乘嗰玄纁繒經「典婦功」嗰手,拕搦得縫人,佢俚做正衣裳後再搦還典婦功。末後畫繢嗰畫工、繡工接手,嘚衣裳上繪製五色嗰十二文章。做正嗰冕服成衣拕弆嘚內府,司服會依得場合決定皇帝著衣嗰規格,佢搦冕服交把女御,由女御奉承天子。\n\n形成演變\n\n三代\n\n中國嗰衣飾史歷史非常長遠。《易經》話「黃帝堯舜,垂衣裳而天下治,蓋取諸乾坤。」「黃帝始去皮衣,為上衣以象天,為下裳以象地。」箇下尋到嗰實物也證明許時間嗰華夏人具備做衣嗰能力,好似河南滎陽尋到哩5500年前嗰麻布同得淡絳色羅、紗、紈等帶色帶花嗰實物。等得夏禹,《論語》話佢「惡衣服,而致美乎黻冕」,即大禹不計算自簡嗰衣裳而著重公家嗰服制。商朝係有確切文字記載嗰朝代。《尚書》話「伊尹以冕服奉嗣王歸於亳」,等同證明冕服嗰確實存在。甲骨文裡頭也拕發現有「冕」字,係殷王嗰自稱。\n\n周朝係冕服正式確立嗰時代,後世話「尊古禮」都係意圖去還周朝嗰典章制度。《周禮·司服》搦冕服分做六款(大裘冕、袞冕、鷩冕、毳冕、絺冕、玄冕),故係叫「六冕」。著得正冕服嗰有天子、公、侯、伯、子、男、孤、卿、大夫。各級人員嘚重大祭祀場合,好似祭拜先王、宗廟嗰時間,得著自簡所屬級別嗰最高級別嗰冕服。\n\n秦漢\n\n「自秦滅棄禮法,先王之制靡敝不存,漢初猶服袀玄以從大祀。歷代雖漸復古,終亦不純也。」周朝嗰禮制經過春秋戰國嗰禮崩樂壞、秦朝嗰尊法抑儒,幾乎冇盈幾多哩。秦始皇廢吥六冕之制,光著玄衣紺裳,「一具而已」。玄色係緅色、緇色之間通過六染得到嗰赤黑色,紺色係帶麻麻子紅嗰烏色,佢俚象徵得天,係古人最推崇嗰色氣。\n\n漢朝建立後,復古思想回潮。高祖劉邦即位後冇下子就頒佈《天子所服第八》,「令群臣議天子所服,以安治天下」。賈誼也話「奇服文章,以等上下而差貴賤」。公元59年,漢明帝確立漢朝全面嗰冕冠制度。「天子、三公、九卿、特進侯、侍祠侯,祀天地明堂,皆冠旒冕,衣裳玄上纁下。乘輿備文,日月星辰十二章,三公、諸侯用山龍九章,九卿以下用華蟲七章,皆備五采,大佩,赤舄絇履,以承大祭。」即箇時間嗰完套冕服含得冕冠、玄衣纁裳、赤舄絢履、佩玉、佩刀佩雙印、綬等內容。\n\n唐宋\n唐朝恢復過周朝嗰六冕制度,皇帝嗰服制規格甚至拕舞得更繁複,《舊唐書》記載「天子衣服,有大裘之冕、袞冕、鷩冕、毳冕、繡冕、玄冕、通天冠、武弁、黑介幘、白紗帽、平巾幘、白帢,凡十二等。」《新唐書》哈添至十四等。至於禮冠方面,唐朝皇帝一了哩戴通天冠,大祭司嗰時間才戴冕冠。\n\n經過五代嗰亂世,宋朝力圖復還正統禮制,規定「大裘冕無旒,廣八寸,長一尺六寸,前圜後方,前低寸二分,玄表朱裏,以繒為之。玉笄以朱組為紘,玉瑱以玄紞垂之。為裘以黑羔皮,領袖以黑繒,纁裳朱紘而無章飾。佩白玉,玄組綬。革帶,博二寸,玉鉤,以佩紘屬之。素帶,朱裏,絳純其外,上朱下綠。白紗中單,皂領,青褾、襈、裾。朱襪,赤舄,黑絇、繶、純。」末後冕服變得更假華麗,「王洙奏:『天子法服,冕旒形度重大,華飾稍繁,願集禮官參定。』詔禮院詳典禮上聞,而禮院繪圖以進。因敕禦藥院更造,其後,冕服稍增侈如故。」宋朝對冕服嗰爭論故係有時間得持續幾十年不斷。\n\n元明清\n\n蒙元以來,皇室一頭推行漢法,一頭維持蒙古作風,「隨時損益,兼存國制」。冕服拕限定為皇室專用,含得冕冠十二旒、青羅袞龍服、緋羅裳、白紗中單、緋羅蔽膝、玉佩、大帶、綬、襪、履、靴、真圭等內容。元朝起,冕服開始使用一種叫「納石失」(nasij)嗰技法,即「織金錦」。\n\n1368年,明太祖朱元璋覺得五冕制度複雜傷哩,光揀出袞冕做為各類祭祀活動嗰正服。但明朝嗰冕服嗰上衣要莽過早以嗰規格,佢甚至遮得下裳,故係「今衣八章,裳四章,故衣常掩裳」。完套冕服嗰定制係:\n\n衣、玄色。凡織六章。曰月在肩。各徑五寸。星山在後。龍、華蟲在兩袖。長不掩裳之六章。\n裳、黃色。為幅七。前三幅。後四幅。連屬如帷。凡繡六章。分作四行。火、宗彝、藻、為二行。米、黼、黻、為二行。\n中單、素紗為之。青緣領、織黻文十二蔽膝、隨裳色、羅為之。上繡龍一、下繡火三、繫於革帶。\n大帶、素表朱裏。上緣以朱。下以綠。不用錦。\n革帶、前用玉、其後無玉、以佩綬繫而掩之。\n圭、白玉為之。長尺二寸。剡其上。下以黃綺約之。上刻山形四。盛以黃綺囊。藉以黃錦。\n\n清朝係中國歷史裡頭唯一一隻徹底廢棄冕服制度嗰朝代。有人勸乾隆著漢衫,乾隆反得話:「我朝滿洲先正之遺風,自當永遠遵循」,下諭「衣冠必不可輕言改易,所願變葉子孫,深維根本之計,毋為流言所惑,永永恪遵朕訓,庶幾不為獲罪祖宗之認。」不過,乾隆「取其文,不必取其式」,接受哩冕服制度嗰十二章形式。北京故宮哈留得順治皇帝嗰十二章龍袍。\n\n中華帝國\n1915年12月12日,袁世凱建立中華帝國,恢復帝制。佢登基時間穿著嗰祭冠、祭服時常拕話係冕服制度嗰再生。但佢嗰衣裳實際係爵弁同得冕服嗰混合體,衣裳嗰用色、文章才係冕服嗰繼續。\n\n等級差異\n冕服會依得不同嗰場合有不共樣嗰等級差異,主要體現嘚冕冠上「旒」數量、長度,衣裳上嗰「章紋」嗰種類、隻數等內容。箇就搦冕服分做六級:\n\n大裘冕:王祀昊天上帝所用,配十二旒冕冠,大裘、玄衣纁裳。上衣繪日、月、星辰、山、龍、華蟲六章紋,下裳綉藻、火、粉米、宗彝、黼、黻六章紋,統共十二章,故係叫「十二章服」。\n袞冕:王之吉服,配九旒冕冠,玄衣纁裳,衣繪龍、山、華蟲、火、宗彝五章紋,裳綉藻、粉米、黼、黻四章紋,統共九章。\n鷩冕:王祭先公、饗射所用,配七旒冕冠、玄衣纁裳,衣繪華蟲、火、宗彝三章紋,裳綉藻、粉米、黼、黻四章紋,統共七章。\n毳冕:王祀四望山川所用,配五旒冕冠、玄衣纁裳,衣繪宗彝、藻、粉米三章紋,裳綉黼、黻二章紋,統共五章。\n絺冕:王祭社稷、先王所用,配四旒冕冠、玄衣纁裳,衣綉粉米一章紋,裳綉黼、黻二章紋。\n玄冕:王祭群小即祀林澤墳衍四方百物時所用,配三旒冕冠、玄衣纁裳,衣無章紋,裳綉黻一章紋。\n\n《周禮·春官·司服》話明不同等級嗰用處:「王之吉服:祀昊天上帝,則服大裘而冕;祀五帝亦如之;享先王則袞冕;享先公饗射則鷩冕;祀四望山川則毳冕;祭社稷五祀則希冕;祭小祀則玄冕。」不同等級嗰人也有級別嗰限制:「公之服,自袞冕而下如王之服;侯伯之服,自鷩冕而下如公之服;子男之服,自毳冕而下如侯伯之服;孤之服,自希冕而下如子男之服;卿大夫之服,自玄冕而下如孤之服。」\n\n大裘冕\n\n大裘冕係六冕制度裡頭至尊貴嗰衣裳,一般係搦材質上乘嗰黑羊羔皮做嗰。大裘揀烏色,係因為「取其與冕服玄衣相承」;用羔皮,係因為羔羊「跪乳馴順」、「群而不失其類」。\n\n裘衣又拕分做好幾隻級別。依得穿著場合、人員身份、衣裳用途做工,裘衣拕分做大裘、良裘、功裘、廞裘四款。做為裘衣裡頭嗰至高等級,大裘光係做為天子祭天嗰時間著嗰祭服。《司裘》話「裘言大者,以其祭天地之服,故以大言之,非謂裘體侈大,則義同於大射也。」古時間諸侯不得祭天,天子不得搦大裘賞賜把諸侯。\n\n《禮記·玉藻》話「服之裘也,充美也」。大裘嗰外首得著裼衣,即「裼,謂裘上又加衣也」。古人覺得文身盈充才克氣。有身份嗰人走門嗰時間不得光穿裘衣,故係《玉藻》話「表裘不入公門」。裼衣嗰外首哈有上衣,「與裘同色」,「當以袞龍十二章為襲」。\n\n十二文章\n\n《周禮》:「青與赤謂之文,赤與白謂之章。」「文」係不同色氣嗰顏色交錯嘚一起,「章」係顏色好艷嗰紋樣。「文章」拕話嘚一起可以追溯到《左傳》嗰「昭文章,明貴賤」,《楚辭》嗰「青黃雜糅,文章爛兮」。冕服上頭嗰文章係為得標明階級之間嗰等差,好似董仲舒話:「是以天下見其服而知貴賤,望其章而知勢位」。天子穿戴嗰係十二旒、十二章,「十二」係古人思想裡頭嗰至大之數。《尚書》就記載舜嗰時間,「予欲觀古人之象,日、月、星辰、山、龍、華蟲、作會、宗彝、藻、火、粉米、黼、黻、絺繡,以五采彰施於五色,作服,汝明。」\n\n十二文章嗰排列分佈最早得到《隋書》裡頭尋到跡,「具依此,於左右髆上為日月各一,當後領下而為星辰,又山、龍九物,各重行十二。」末後歷代嗰記載著逐漸豐富,但各自有滴子不同。明朝嗰時間,十二文章嗰排列最終確定完備。1405年,永樂皇帝朱棣規定「玄衣八章,日、月、龍在肩,星辰、山在背,火、華蟲、宗彝在袖;纁裳四章,織藻、粉米、黼、黻各二。」\n\n文化意蘊\n冕服制度嗰奠定係華夏人中央集權社會嗰象徵。各自利益集團形成差別等級、階層,承認自簡所屬嗰價值地位。天子通過箇隻等級秩序統治四方,佢嗰服飾搦佢同得別嗰社會人群區分開,係下底人不得僭越嗰規章。冕服係王公貴胄嗰專有服飾,不同等級嗰貴族又拕配以不共樣嗰冕服,皇帝也揸得出席場合嗰不同穿著相配嗰冕服。故係《後漢書》話:\n夫禮服之興也,所以報功章德,尊仁尚賢。故禮尊尊貴貴,不得相逾,所以為禮也,非其人不得服其服,所以順禮也。順則上下有序,德薄者退,德盛者縟。故聖人處乎天子之位,服玉藻邃延,日月升龍,山車金根飾,黃屋左纛,所以副其德,章其功也。賢仁佐聖,封國受民,黼黻文綉,降龍路車,所以顯其仁,光其能也。\n\n國外影響\n\n中國嗰皇帝早以會贈與冕服把外藩國王,為得顯示係真龍天子,得統帥四方。好似朝鮮古書《高麗史》等史籍裡頭,記載得1065年到1370年之間,高麗國王、世子獲賜好幾到遼國嗰冕服。李氏朝鮮嗰時間,朝鮮嗰冕服等級拕明朝確立為國王著九章冕服,即:「上衣青色,裝飾五章,龍在兩肩,山在背部,火、華蟲和宗彜在兩袖,此三章每袖自上而下各三;下裳纁色,裝飾四章,藻、粉米、黼、黻,每章各二」,另有大帶、蔽膝、佩、綬等配件;王世子著七章冕服。20世紀初年朝鮮自立稱帝,故係改做最高等級嗰十二章冕服。\n\n日本拕唐朝嗰影響至深,早到701年嗰時間,文武天皇就發布大寶律令,規定天皇嘚正式場合得採用十二章冕服嗰「袞龍御衣」。732年,冕服拕正式指定做皇帝至高禮服,佢嗰上衣含得日、月、七星、山、火、龍、華蟲八隻模樣,下裳含得藻、粉米、斧、黻四隻模樣。\n\n越南嗰阮朝時間,脫離中國影響建立帝國,皇帝嗰禮服體制也跟得改做至高級別嗰冕服。\n\n內文註腳\n\n參考書目\n《中國歷代帝王冕服研究》,崔圭順,東華大學出版社,2007年,ISBN 978-7-81111-296-2\n《冕服服章之研究》,王宇清,國立歷史博物館,1966年\n\n外部鏈接\n冕服和十二纹章简介\n阎本的十三帝王图初探\n\n漢服","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.011,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.784,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%BA%AC%E6%96%AF%E5%8F%AF%E7%BE%85%E6%96%AF%E8%81%96%E6%BD%98%E5%8F%AF%E6%8B%BF%E6%96%AF%E7%AB%99","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"京斯可羅斯聖潘可拿斯 站(King's Cross St. Pancras)係倫敦地鐵嗰所科線、咸摩斯密史&實第線、美絕波利頓線、羅笙線、必卡底利線、韋庫拖里阿線嗰一隻站。\n\n所科線\n咸摩斯密史&實第線\n美絕波利頓線\n羅笙線\n必卡底利線\n韋庫拖里阿線","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.696,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%BE%8E%E5%88%A9%E5%A0%85%E5%90%88%E7%9C%BE%E5%9C%8B%E6%86%B2%E6%B3%95%E5%97%B0%E7%AC%AC%E5%9B%9B%E6%A2%9D","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《美利堅合眾國憲法》嗰《第四條》(Article Four)話到美國各州嗰責任,佢俚之間嗰責任同得聯邦政府對州政府嗰責任。\n\n《第四條》哈話到啷得添進新嗰一隻州或州之間嗰邊界啷得改變。\n\n第一節\n\n原文\n\n譯文\n\n第二節\n\n原文\n\n譯文\n\n第三節\n\n原文\n\n譯文\n\n第四節\n\n原文\n\n譯文\n\n美利堅合眾國憲法","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.273,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.625,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B0%B9%E8%87%B4%E6%98%8A","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"尹致昊(,1864年12月26號-1945年12月9號),字聖欽(성흠),成欽(성흠),號佐翁(좌옹),係韓國嗰政治家、獨立運動家、民權運動家、敎育家、思想家、懷疑論者。佢係獨立協會·獨立新門嗰領導人,韓國基督敎監理宗嗰宣敎傳播功獻者。 韓國係4任總統尹潽善嗰叔。\n\n著書 \n 『尹致昊日記』\n 『尹致昊書翰集』\n\n相關著作 \n\n 尹致昊日記-文化日報\n 尹致昊-韓國監理宗人物百科全書\n 平均西北,温柔係基湖-韓係來\n 尹致昊-Daum\n 開和期親日波識者尹致昊是'合放以後著英文日記翻译出刊'\n\n朝鮮人\n韓國人\n自由意志主義者\n基督敎徒\n敎育家\n思想家\n韓國嗰政治家\n韓國嗰獨立運動家\n自決者\n哲學者","num_words":21,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.265,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.774,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%B4%E6%86%B2%E6%B0%B8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"朴憲永(, 1900年5月28號-1956年12月5號),係韓國嗰政治家、獨立運動家、思想家,係\n朝鮮共産黨嗰領導人。\n\n朴憲永嘚忠淸南道出生,字德永(덕영),號而丁(이정),假名金成三(김성삼)。\n\n相關著作 \n\n朝鮮人\n敎育家\n思想家\n韓國嗰政治家 \n韓國嗰獨立運動家\n朝鮮民主主義人民共和國嗰政治家\n韓國人\n遇刺身亡者","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.302,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.87,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%87%91%E6%80%A7%E6%B4%99","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"金性洙(, 1891年10月11號-1955年2月18號),係韓國嗰政治家、獨立運動家、思想家,係韓國嗰第2任副總統(1951年5月17號-1952年5月29號)。\n\n金性洙嘚朝鮮全羅北道出生,字判錫(판석),號仁村(인촌)。\n\n相關著作 \n\n 仁村記念會\n 金性洙:Daum\n\n朝鮮人\n敎育家\n思想家\n韓國嗰政治家\n韓國嗰獨立運動家\n韓國人","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.386,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.565,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%88%A9%E6%8B%89%20%E5%94%90%E6%96%AF","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"利拉 唐斯 (西班牙話: Lila Downs\\ , 生於 瓦哈卡 , 是墨西哥的傳統音樂歌手。出世,係墨西哥一隻歌手、作曲家、演員、音樂製作人。\n\n外部連結 \n 利拉 唐斯 \n XISPAS:An interview with Lila Downs\n\n墨西哥","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.285,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.733,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9D%8E%E5%9F%88%E9%8E%94","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"李埈鎔(,1870年6月25號-1917年3月22號),係朝鮮王朝嗰一隻政治、軍事人物。佢係興宣大院君李夏應嗰長孫,爵位係永善君(영선군)。 \n\n李埈鎔字景極(경극),號石庭(석정),松亭(송정),日本名李埈。\n\n相關著作 \n 李埈鎔\n 李埈鎔\n\n朝鮮人\n朝鮮王子\n朝鮮君主\n哲學者\n作家","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.354,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.922,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%9D%92%E6%A3%AE%E7%B8%A3","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"青森県係日本嗰東北地方嗰一隻縣。\n\n城市\n 青森市\n 八戶市\n 弘前市\n 十和田市 \n 陸奧市\n 五所川原市 \n 黑石市 \n 三澤市 \n 津輕市 \n 平川市\n\n日本","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.378,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%A7%8B%E7%94%B0%E5%8E%BF","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"秋田县係日本嗰東北地方嗰一隻縣。\n\n市 \n 秋田市\n 男鹿市\n 由利本莊市\n 潟上市\n 湯澤市\n 能代市\n 大仙市\n 横手市\n 大館市\n 仁賀保市\n 仙北市\n 鹿角市\n 北秋田市\n\n日本","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.366,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B2%A9%E6%89%8B%E5%8E%BF","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"岩手县係日本嗰東北地方嗰一隻縣。\n\n市 \n 盛冈市\n 宫古市\n 大船渡市\n 水泽市\n 花卷市\n 北上市\n 久慈市\n 远野市\n 一关市\n 陆前高田市\n 釜石市\n 江刺市\n 二户市\n\n日本","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.38,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%87%91%E5%A5%8E%E6%A4%8D","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"金奎植(,1881年2月28號-1950年12月10號),號尤史(우사),竹笛(죽적)。敎名约翰(요한),假名'金成' · '仲文' · '一民' · '余一民' · '王介石'。 朝鮮東萊人,佢係韓國政治家、獨立運動家、敎育家、思想家。\n\n韓國臨時政府嗰外務部長,駐美國代使,學務部長,宣傳部長,1,2任韓國臨時政府副總統。\n\n朝鮮人\n敎育家\n思想家\n韓國嗰政治家 \n韓國嗰獨立運動家\n韓國人","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.391,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.929,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%8B%E9%8E%AD%E7%A6%B9","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宋鎭禹(、 1890年5月8號-1945年12月30號),初名玉胤,號古下(고하)。 朝鮮全羅南道人,佢係韓國政治家、記者、獨立運動家、敎育家。韓國嗰民主黨係政黨嗰初任黨首,東亞日報佢創幹的主歷。\n\n相關著作 \n 古下宋鎭禹記念館\n 宋鎭禹:Daum\n 宋鎭禹\n\n朝鮮人\n敎育家\n思想家\n韓國嗰政治家 \n韓國嗰獨立運動家\n韓國人\n遇刺身亡者","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.294,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.809,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8A%89%E9%9B%AF","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"劉雯,1988年1月27號出世,係隻中國嗰模特。\n\n個人資料\n三圍:78-58-85\n身高:179 公分\n鞋碼:36\n頭髮:烏色\n眼睛:烏色\n\n經紀公司\n紐約、巴黎:Marilyn Agency\n米蘭: D'management Group\n\n湖南人","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.392,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.857,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%81%B6%E6%96%AF%C2%B7%E5%90%A5%E5%96%87","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"聶斯·吥喇(Nils Butler)係隻法國、挪威混血嗰模特。\n\n個人資料\n三圍:100-79\n身高:184 公分\n鞋碼:44\n頭髮:金色\n眼睛:藍色\n\n經紀公司\n巴黎:Ford Europe\n紐約: DNA\n東京: Bravo\n米蘭: Why Not\n哥本哈根: UNIQUE DENMARK\n倫敦: Bravo\n\n法國人\n挪威人","num_words":26,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.331,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.914,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%84%AD%E5%A4%A2%E5%91%A8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"鄭夢周(、1337年11月22號-1392年4月4號)佢係韓國高麗王朝嗰政治家、詩人、敎育家。佢是韓國嗰初期性理學家。高麗王朝嗰最後門下侍中(1390年 - 1392年4月4號)。字達可,初名夢蘭,夢龍,號圃隱(포은)。諡號文忠(문충)。 朝鮮慶尙北道人。\n\n著書 \n 『圃隱集』(포은집)\n 『圃隱詩藁』(포은시고)\n\n詩歌 \n丹心歌 \n此身死了死了一百番更死了 \n白骨爲塵土魂魄有無也\n鄕主一片丹心寧有改理歟 \n \n春興\n春雨細不滴 夜中微有聲 \n雪盡南溪漲 多少草芽生\n\n相關著作 \n\n 鄭夢周:Nate (韓語)\n 鄭夢周:NaverCast (韓語) \n 鄭夢周家 家族网页\n\n高麗人\n朝鮮人\n敎育家\n思想家\n朝鮮嗰政治家\n詩人\n韓國人","num_words":30,"character_repetition_ratio":0.006,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.331,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.734,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%84%AD%E9%81%93%E5%82%B3","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"鄭道傳(、1337年或1342年-1398年8月26號)佢係韓國高麗王朝末期和李氏朝鮮初期嗰政治家、詩人、敎育家、性理學家。李氏朝鮮嗰首任宰相(都評議使司事)(1392年 - 1398年)。字宗之(종지),號三峯(삼봉)。諡號文憲(문헌)。 朝鮮忠淸北道出身人物。爵位奉化伯(봉화백)。\n\n著書 \n 『三峯集』(삼봉집)\n 『朝鮮經國典』(조선경국전)\n 『經濟文鑑』(경제문감)\n 『經濟議論』(경제의론)\n 『佛氏雜辨』(불씨잡변)\n 『心問天答』(심문천답)\n 『心氣理』(심기리)\n 『學者指南圖』(학자지남도)\n 『診脈圖結』(진맥도결)\n 『高麗國史』(고려국사)37券\n 『上明太日諸算法』(상명태일제산법)\n 『陣法』(진법)\n 『高麗史』(고려사)\n\n圖畵 \n 『五行陣出寄圖』(오행진출기도) \n 『太乙七十二局圖』(태을칠십이국도) \n 『講武圖』(강무도)\n\n相關著作 \n\n 鄭道傳:Nate (韓語)\n 鄭道傳:NaverCast (韓語) \n 鄭道傳:Naver (韓語)\n 鄭道傳:韓國歷代人物從合情報\n 奉化鄭氏 門中\n 鄭道傳\n\n高麗人\n朝鮮人\n敎育家\n思想家\n朝鮮嗰政治家\n詩人\n韓國人","num_words":39,"character_repetition_ratio":0.016,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.325,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.916,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9D%8E%E7%83%88%E9%88%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"李烈均(1882年2月23號-1946年2月20號),原名列訓,又名協和,字侠如,號俠黃,係九江武宁罗溪坪源村人。中國國民黨二級陆軍上將。\n\n生平 \n\n1882年:出世\n\n1902年:考入江西武备学堂\n\n1904年:去日本留学\n\n1907年:加入同盟会\n\n1909年:任云南讲武堂教官、陆军小学堂总办\n\n1911年:任江西都督府参谋长、海陆军嗰总司令,迫使北洋海军主要舰艇宣布起义。 \n\n1912年:中华民国成立,拕孙中山任命做江西都督\n\n1913年7月12日:到江西湖口成立讨袁军总司令部,就任总司令,揭开二次革命嗰战幕。\n\n1913年8月:二次革命失败,流亡日本。\n\n1915年12月25日:同得唐继尧、蔡锷揭起护国讨袁旗帜,任护国军第二军嗰总司令。\n\n1917年:任孙中山两次到广州所组政府嗰总参谋长\n\n1925年:应冯玉祥之邀任国民军总参议,指导国民军与奉军作战\n\n1927年初:拕任命做江西省政府主席,\n\n1946年2月20日:卒于重庆\n\n武寧人","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.362,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.82,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E5%8F%B3%E6%B0%91%E7%B3%BB","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江右人,即為江右民系,江右民系既指以贛語為母語嗰民系,即江右民系,以江西為中心分佈於江西、湖南、湖北、安徽、福建等地區,以贛語為母語,以贛江、瓦子角、瓦屑壩、撫河流域、吉泰盆地同遷嗰漢人為民系認同,有着自己獨特文化、語言、風俗、建築風格嗰漢族民系。\n\n定義\n廣義上說是指世居地、父母世居地、父母出生地、出生地、祖籍地、戶籍地、長久居住地、長久工作地在贛語區(包括贛南話)境內,被認為或自我認同為贛人的群體或個人。狹義上說是指如今江西省境內的全部人口,即4411.13萬擁有江西戶籍的個人。以語言劃分的方式,江右人主要以贛語為母語。\n\n遷徙融合史\n江西在上古時期曾經有過「干越國」和「艾國」等非華夏族國家。史載干越國在春秋時期為吳國所滅,其中心地帶可能位於今餘干一帶,而艾國則位於今修水、武寧一帶,後其被楚國併吞。至春秋時代,江西地方經常被稱為「吳頭楚尾」,是因為江西曾迭為吳、楚、越國的爭雄之地。公元前473年越滅吳,公元前306年楚滅越。處於「吳頭楚尾」的江西和各方都有大量關係,而贛語中至今依舊保存着一些很有特色、很常用的古吳語和古楚語詞的積澱,西漢揚雄在其著作《輶軒使者絕代語釋別國方言》中,提到「南楚」方言達85次,其中單言「南楚」、不並引其他地名有42次,提到「南楚之外」、「南楚之南」10次。而《史記·貨殖列傳》中則註明道:「衡山、九江、江南豫章、長沙,是南楚也。」同時,《方言》中提及的吳越、吳楊越、吳楚等地亦被認為包括江西的部分地區。\n\n當時江西的語言近乎吳、楚。漢代豫章被包括在南楚範圍內。南北朝時江西、湖南一帶的居民及其方言被稱為「楚人」、「楚語」,如果要區分的話,則兩湖被稱為「傖」,江西被稱為「傒」。 《余嘉錫論學雜著·釋傖楚》說:「永嘉喪亂,幽、冀、青、並、充州及徐州之淮北流民相率過淮,亦有過江者。……其地多中原村鄙之民,與楚人雜處,謂之『雜楚』。吳人薄之,亦呼『傖楚』。別目九江、豫章諸楚人謂『傒』。而於荊州之楚,以其與揚州唇齒,為上游重鎮,獨不受輕視,無所指目,非複如東渡以前,統罵楚人為傖矣。」《南史·胡諧之傳》關於「傒語」的記載曾被廣泛引用:「胡諧之,豫章南昌人也……建元二年,為給事中、驍騎將軍。上方欲獎以貴族盛姻,以諧之家人語傒音不正,乃遣宮內四五人往諧之家教子女語。二年後,帝問曰:『卿家人語音已正未?』諧之答曰:『宮人少,臣家人多,非唯不能得正音,遂使宮人頓成傒語。』」這表明南昌一帶的方言語音與當時洛陽話的變體金陵話已經存在相當明顯的區別。隋代江西的語言仍與吳、楚相近。 《隋書·地理志下》:「豫章之俗,頗同吳中……新安、永嘉、建安、遂安、鄱陽、九江、臨川、廬陵、南康、宜春,其俗又頗同豫章。」表明當時江西的風俗(可能包括語言在內)仍與吳中頗為相近。\n\n唐朝安史之亂期間,中原居民大範圍遷徙入江西,尤其是鄱陽湖平原,這時期便產生了原始北片贛語。到了唐末五代十國的二百年間,又發生了中國歷史上的第二次大分裂。由於安史之亂造成的戰亂,大量北方漢人遷移至江西。北方漢人的南遷導致楚語與吳語的分裂,南方方言格局被打破。\n\n五代十國的割據時期,江淮漢人持續南遷江西。贛語的全部本徵最終完全得以確定。此外,隋唐之後江西地區成為全國十道之一的「江南道」,經濟社會得到快速發展,人口劇增,江西第一次大規模向外移民也是由此間拉開序幕,南昌、吉安一帶的人口不斷向湖南東北的湘陰、寶慶、新化等地移民。在後續的幾百年間,又由贛北、贛中繼續向湖南東北、湖北東南的江漢平原及鄂東山區、安徽南部的安慶、池州及巢湖平原、福建西北移民。這批次的移民將贛語同時帶到上述地區,贛語今日的分佈格局因此而形成。\n\n分佈\n廣義的江右民系主要生活於江西大部分地區、湖南東部、湖北東南部、安徽西南部以及福建西北部等地。\n\n文化\n江右文化為江西文化或及其周邊文化的代表之一。江右文化的三大支柱為豫章文化、臨川文化、廬陵文化。\n\n其他事件\n明朝初年進行過一次江西填湖廣。","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.972,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9D%8E%E5%85%89%E8%BB%BE","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"李光軾(1493年9月29號-1563年12月1號),字伯欽。 朝鮮·江原道江陵羽溪縣(今下嗰江原道江陵市玉溪面)人,佢係朝鮮中期有名嗰軍人、政治家。\n\n係1544年女眞族嗰朝鮮邊方襲擊同掠奪,原因係朝鮮邊將嗰女眞族殺害。佢係女眞族居住地單身訪問,慰問後謝過,再發防止約束後回國。回國後,係女眞族嗰朝鮮北方掠奪攻擊嗰無。係1555年倭寇嗰全羅道海安奇襲,邊將射殺。10鎭陷落同海邊放火嗰掠奪。係出征倭寇討伐,兵亂平定。\n\n相關著作 \n 李光軾:麗州郡史 \n 李光軾\n 李光軾 \n 이광식 \n\n朝鮮人\n軍人","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.266,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.597,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%94%B3%E5%8F%94%E8%88%9F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"申叔舟(朝:신숙주,1417年 - 1475年6月21號),係朝鮮王朝嗰政治家,學者。 9代王成宗嗰繼妃齊獻王后嗰外叔。字泛翁,號希賢堂,保閑齋。諡號文忠。\n\n相關著作 \n 申叔舟\n 申叔舟\n [신복룡교수의 한국사 새로보기6]성삼문과 신숙주\n\n朝鮮人","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.352,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.481,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%99%82%E8%A3%9D%E9%80%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"時裝週(英語:fashion week;法語:semaine de la mode;意大利語:settimana della moda)係時裝產業嗰年度盛會。佢大概持續一個禮拜嗰時間,箇場中各大品牌會展示自家嗰最晏款嗰設計。而今,世界各地都有時裝週,但影響最大嗰係拕叫做「時尚之都」嗰紐約、倫敦、米蘭、巴黎箇四隻城市舉辦嗰流行時裝。\n\n時裝週拕分做「男裝週」同得「女裝週」。女裝週嗰設計更加考究,拕分做成衣設計(prêt-à-porter)跟到高級定製(haute couture)。揸得季節來分嗰話,又有「春夏時裝週」(Spring\/Summer)、「秋冬時裝週」(Autumn\/Winter)、「早春時裝週」(Cruise)、「早秋時裝週」(pre-Fall)。\n\n成年嗰時裝週嗰大致時間係:\n\n時尚","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.735,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%A8%B1%E7%A9%86","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"許穆(1595年3月-1682年4月27號),字文甫·和甫·文父,號眉叟·台領老人,臺領老人,石戶丈人,別號孔巖之世,承明,東膠老人,九疇老人,東序老人,二書圃翁,諡號文正。 朝鮮·陽川(今下嗰首爾)人,佢係許時間有名嗰朝鮮性理學者、文學家、政治家、詩人、畵家、思想家。朝鮮南人黨嗰黨首兼朝鮮后期禮訟論爭期時南人黨嗰中要論客。\n\n著作 \n 經禮類纂(1647) \n 東事(1667) \n 淸士列傳(1667) \n 經說(1677) \n 眉叟天字文 \n 檀君世家 \n 邦國王朝禮 \n 正體傳重說 \n 眉叟記言(1689) \n 心學圖 : 圖畵解錫法書\n 堯舜禹傳授心法圖\n 許穆手稿本\n 頭陀山記\n\n相關著作 \n\n 許穆:Daum \n 許穆:Nate \n 許穆:Naver \n 許穆 \n 許穆 \n 許穆 \n\n朝鮮人\n詩人\n畵家","num_words":27,"character_repetition_ratio":0.017,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.396,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.886,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%8B%E6%99%82%E7%83%88","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宋時烈(1607年11月12號-1689年7月24號),字英甫·聖賚,號尤庵·尤齋·橋山老夫·南澗老叟·華陽洞主,敬稱大老,諡號文正。 朝鮮·恩津人,佢係許時間有名嗰朝鮮巨儒性理學者、文學家、政治家、詩人、畵家、思想家。朝鮮西人黨嗰黨首。佢係朝鮮孝宗顯宗兩王嗰國師,朝鮮后期拕尊稱做宋子,宋夫子。\n\n相關著作 \n\n 宋時烈\n 宋時烈\n [종가기행 54] 恩津 宋氏 尤菴 宋時烈 (은진 송씨 우암 송시열), 《주간한국》. \n 宋時烈:Navercast\n\n朝鮮人\n學者\n文學家\n詩人","num_words":20,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.322,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.582,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%A3%AF%E5%AD%B8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"壯學係一門研究壯族整體嗰社會科學。到壯學嗰領域裏,主要研究嗰係壯族嗰歷史、文化、語言、社會、宗教、經濟同得風俗。據記載,頭早研究壯族嗰係19世紀嗰西方傳教士。但壯學嗰創立係到20世紀,係現代發展起來嗰一隻民族學嗰學科。佢嗰創始人係中國極為出名嗰歷史學家同得民族學家黃現璠。壯學係到廣西壯族自治區產生,接得傳到其它地區同得國家嗰。到今下壯學嗰研究機構有幾十間,專家學者不計其數。\n\n各國嗰壯學\n澳洲\n極為出名嗰係墨爾本大學嗰賀大衛(David Holm)教授。佢嗰代表作係《殺牛祭祖宗》同到《招魂》。\n\n日本\n極為出名嗰係冢田誠之同到松本光太郎教授。\n\n美國\n極為出名嗰係美國太平洋大學亞洲研究中心嘅主任傑弗裏·巴羅(Jeffrey Barlow)教授。佢嗰代表作係《The Zhuang: A Longitudinal Study of Their History and Their Culture》(《壯族:歷史與文化嘅縱向研究》)。\n\n主要嗰學術機構同到團體\n\n廣西民族研究所(到黃現璠領導成立嗰廣西少數民族社會歷史調查組嗰基礎上建立,頭早嗰學術機構)\n廣西師範學院(今下嗰廣西師範大學)地方民族史研究所(係黃現璠創立)\n廣西壯學學會\n廣西社會科學院壯學研究中心\n廣西師範大學壯學研究所\n廣西民族大學壯學研究中心\n\n註腳\n\n外部連結 \n 廣西民族大學壯學研究中心\n 廣西壯學學會\n\n學科","num_words":32,"character_repetition_ratio":0.02,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.161,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.503,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%8B%E6%B5%9A%E5%90%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宋浚吉(1606年12月28號-1672年12月2號),字明甫,號同春堂,儒學海東十八賢嗰一人,諡號文正。 朝鮮·恩津人,佢係許時間有名嗰朝鮮巨儒性理學者、文學家、政治家、思想家。朝鮮西人黨嗰領導人嗰一人。佢係朝鮮顯宗嗰國師、宋子宋時烈嗰親族嗰父系13村叔係母系6村從兄。\n\n相關著作 \n\n 宋浚吉-大德文和院 \n 宋浚吉 \n 宋浚吉 \n 宋浚吉:韓國歷代人物鍾合情報 \n 송준길의 자취 '동춘당과 동춘 선생 고택'에 있다 오마이뉴스 2009년 01월 08일 \n 宋浚吉嗰學文嗰著作 \n 宋浚吉\n 宋浚吉墓\n\n朝鮮人","num_words":22,"character_repetition_ratio":0.024,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.331,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.721,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%85%AB%E6%A1%82%E5%AD%B8%E6%B4%BE","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"八桂學派係隻研究中國少數民族嗰學者群體形成嗰地域性學派。箇隻學派起自1950年代,佢嗰發源地係到廣西壯族自治區嗰桂林,廣西以前叫做八桂,故叫箇隻學派為八桂學派。佢係中國頭隻民族學嗰學派。一般認為箇隻學派嗰領頭人係民族學家黃現璠。箇隻學派除吥主要研究壯族文化,哈有研究其它民族文化,包到苗族、瑤族、侗族同得仫佬族等箇滴子少數民族。\n\n學派嗰代表人物\n\n黃現璠(1899-1982),廣西壯族自治區扶綏縣人。係中國現代民族學奠基人之一,八桂學派嗰創始人。\n黃增慶(1918-?),廣西壯族自治區武鳴縣人。係廣西頭隻考古研究員,黃現璠嗰學生。\n羅家安,廣西壯族自治區德保縣人。係著名壯族中醫。\n班秀文(1920-),廣西壯族自治區隆安縣人。係國醫大師。\n張一民(1923.1—),廣西壯族自治區大新縣人。教授,黃現璠嗰學生。\n藍鴻恩(1924—1995),廣西壯族自治區馬山縣人。係中國民間文學研究會副主席。\n李幹芬,廣西壯族自治區扶綏縣人。係廣西民族研究所研究員,黃現璠嗰學生。\n歐陽若修(1928~),湖北公安縣人。中國作家協會會員。 \n蔣廷瑜(1939-),廣西壯族自治區興安縣人。係中國古代銅鼓研究會理事長。\n覃乃昌(1947-2010),廣西壯族自治區宜州市。係中國民族學學會副會長,黃現璠嗰弟子。\n\n註腳\n\n外部連結 \n 中國民族學的八桂學派\n\n科學","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.533,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%87%91%E9%9B%86","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"金集(김집, 1574年-1656年),字士剛,號愼獨齋·愼獨,諡號文敬。 朝鮮·光山人,佢係許時間有名嗰朝鮮巨儒、理學者、文學家、政治家、詩人、思想家、大明滅亡后嗰北伐論者、朝鮮西人黨嗰山黨派嗰領導人。佢嗰門人有宋時烈、宋俊吉、尹宣擧等。佢到朝鮮后期拕尊稱做金夫子。\n\n相關著作 \n\n 金集 \n 金集 \n 金集:韓國歷代人物鍾合情報 \n\n朝鮮人\n學者\n文學家\n詩人","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.284,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.771,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9D%8E%E6%BB%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"李滉(1501年11月25號-1682年12月8號),字景浩,號退溪·退陶·退陶晩隱·陶叟,敬稱海同朱子,諡號文純。 朝鮮·眞寶人,佢係許時間有名嗰朝鮮巨儒性理學者、文學家、政治家、詩人、畵家、思想家。佢係朝鮮明宗宣宗兩王嗰國師,朝鮮后期拕尊稱做李子,李夫子,享壽七十歲。\n\n相關著作 \n\n 陶山書院 \n 李滉:Navercast \n 李滉 \n 李滉 \n 李滉 \n 450년 전 퇴계 이황을 불러내다 조선일보 2011년 10월 19일자 \n 李滉:Nate \n 李滉:韓國歷代人物鍾合情報 \n\n朝鮮人\n學者\n文學家\n詩人","num_words":23,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.354,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.722,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%84%AD%E9%80%91","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"鄭逑(1543年7月9號-1620年1月5號),字道可·可父,號寒岡·檜淵野人,諡號文穆。 朝鮮·淸州人,佢係朝鮮巨儒性理學者、文學家、政治家、詩人、畵家、思想家。係朝鮮巨儒性理學者李滉,曺植嗰門人,佢係朝鮮宣宗嗰官人,享壽七十八歲。\n\n他係李滉,曺植嗰門人及高弟子,南人·北人嗰學門的政治的地主。佢係輩出門人許穆·尹鑴·尹善道係朝鮮後期嗰自由主意的思想家及實學思想嗰昌造者。\n\n相關著作 \n\n 鄭逑 \n 寒岡 鄭逑 \n 鄭逑 \n 鄭逑 \n 鄭逑:韓國歷代人物鍾合情報 \n 鄭逑 \n\n朝鮮人\n學者\n文學家\n詩人","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.278,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.856,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%BB%BB%E5%A3%AB%E6%B4%AA","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"任士洪(임사홍, 1595年11月12號-1682年7月24號),字而毅,初名士毅,爵豊城君。 朝鮮·豊川人,佢係許時間有名嗰朝鮮儒性理學者、文學家、政治家。佢係朝鮮成宗朝嗰言官兼外交官燕山君朝嗰寵臣。\n\n相關著作 \n\n 任士洪:Daum\n 任士洪\n 任士洪:Nate\n 임사홍ㆍ원균도 할 말은 있다함규진의 조선 간신傳 <9> 시스템의 희생자들 - 함규진\n 任士洪\n 任士洪:韓國歷代人物鐘合情報\n 任士洪\n\n朝鮮人\n學者\n文學家\n詩人","num_words":23,"character_repetition_ratio":0.019,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.35,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.746,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B0%B9%E9%91%B4","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"尹鑴(諺文:윤휴,1617年10月14號-1680年5月20號),字斗魁·希仲,號白湖·夏軒。 朝鮮·全羅北道南原人,父親尹孝全的臨地慶州出世。佢係許時間有名嗰朝鮮性理學者、文學家、政治家、詩人、作家、思想家、哲學者。朝鮮后期禮訟論爭期時南人黨嗰中堅人事。\n\n著書 \n 白湖全書\n 白湖讀書記\n 周禮說\n 洪範說\n 中庸大學後說\n 中庸說\n 白湖集\n\n相關著作 \n\n 尹鑴:Naver \n 尹鑴 \n 尹鑴:韓國歷代人物鍾合情報 \n 尹鑴:Nate \n 尹鑴 \n 尹鑴 \n 尹鑴 \n 白湖讀書記 \n 白湖文集 \n\n朝鮮人\n哲學者\n詩人\n作家","num_words":24,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.342,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.766,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%87%91%E7%91%AC","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"金瑬(1571年-1648年三月初五),字冠玉,號北渚,爵昇平府院君,諡號文忠。 朝鮮·全羅南道順天人,佢係許時間有名嗰朝鮮性理學者、文學家、政治家、詩人、作家、思想家。 仁祖反政嗰主要功獻者及靖社功臣及寧國功臣受勳,朝鮮西人黨嗰中堅人事。\n\n相關著作 \n\n 金瑬:Naver\n 金瑬\n 金瑬\n 金瑬\n 金瑬\n\n朝鮮人\n詩人\n文學家\n學者","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.284,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.679,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%BE%9B%E6%97%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"眞平侯 辛旽(1322年 -1371年7月),字耀空,號淸閑居士,佛敎法號遍照。 高麗·靈山(今下嗰慶尙南道昌寧)人,佢係許時間有名嗰佛敎僧侶、文學家、庶子出身政治家、作家、革命家、思想家。\n\n相關著作 \n\n 辛旽:Naver\n 辛旽:Navercast\n 辛旽:Nate\n 辛旽\n 辛旽\n 辛旽\n 辛旽\n 辛旽\n\n高麗人\n朝鮮人\n僧侶\n學者\n文學家\n詩人","num_words":19,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.331,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.663,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9D%8E%E9%BD%8A%E8%B3%A2","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"李齊賢(1287年 - 1367年),字仲思,初名之公,號益齋·櫟翁·實齋,諡號文忠。 高麗·東京(今下嗰慶尙北道慶州)人,佢係許時間有朝鮮半道係早期嗰性理學者及文學家、庶子出身政治家、作家、外敎官、通譯官、思想家。\n\n相關著作 \n\n 李齊賢\n 李齊賢:Navercast\n 李齊賢\n 李齊賢\n 李齊賢\n 李齊賢\n 李齊賢\n 李齊賢 肖像\n 騎馬渡江圖\n\n高麗人\n朝鮮人\n外敎家\n學者\n文學家\n詩人","num_words":20,"character_repetition_ratio":0.116,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.312,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.619,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9F%B3%E5%AD%90%E5%85%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"武靈府院君 柳子光 (1439年 -1512年6月),字于復·宇天。 朝鮮·南原(今下嗰全羅北道南原)人,佢係許時間有名嗰軍人、政治家、詩人。甲子士禍·戊午士禍嗰主事者、拕封做翊戴功臣·靖國功臣嗰勳號。\n\n相關著作 \n\n 柳子光\n 柳子光\n 柳子光\n 柳子光\n\n朝鮮人\n文學家\n詩人\n作家","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.333,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.691,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9D%8E%E4%BB%81%E4%BB%BB","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"李仁任(? - 1367年),號勝巖,諡號文肅·荒繆。 高麗·京山(今下嗰慶尙北道星州)人,佢係許時間有名政治家、作家、外敎官、通譯官、思想家。辛旽門人及1374年-1388年任高麗門下侍中。\n\n相關著作 \n\n 李仁任\n 李仁任\n 李仁任\n 李仁任\n\n高麗人\n朝鮮人\n外敎家\n文學家\n詩人","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.361,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.862,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9D%8E%E7%A7%80%E4%BA%A8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"李秀亨(朝:이수형,1435年 - 1528年 1月24號),字英甫,號桃村。朝鮮·羽溪(今下嗰韓國江原道江陵嗰上池玉溪面)人,係朝鮮王朝嗰文學家、政治家、詩人、思想家。朝鮮世祖嗰强制王位簒奪嗰憤慨官職辭退,以山行70年間隱居。金淡嗰門人同得姑爺。\n\n相關著作 \n 拱北軒\n [이정웅의 노거수와 사람들] 단종 향한 일편단심…세인 관심 끌어 \n 宣城 金氏 撫松軒 金淡 (선성 김씨 무송헌 김담) \n 400살 ‘시조木’ 두 그루 여전히 성성, 경북 봉화 띠띠미 마을 \n 桃村先生實記\n\n朝鮮人\n學者\n文學家\n詩人","num_words":36,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.342,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.77,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%8E%8B%E5%BB%BA%20%28%E9%AB%98%E9%BA%97%E5%A4%A7%E7%8E%8B%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"王建(朝:왕건,877年1月31號-943年7月4號),字若天,廟號太祖,諡號運光烈大定睿德章孝威穆仁勇神聖大王,年號天授,係韓國高麗王朝嗰王氏王朝首任君主(918年-943年)。\n\n相關著作 \n 王建:Naver \n 王建 \n 王建王陵 \n 王建:Navercast \n 고려태조 왕건\n 太祖眞殿 \n\n高麗人\n高麗君主\n軍人","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.026,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.354,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.444,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%BC%93%E8%A3%94","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"弓裔(朝:궁예,850年頃-918年6月14號),初名善宗,諡號一目大王,年號武泰,水德萬歲。係韓國高麗王朝嗰首任君主(901年-918年)。\n\n相關著作 \n\n 弓裔\n 弓裔:Navercast\n 弓裔\n 弓裔\n\n新羅人\n高麗人\n高麗君主\n軍人","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.393,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.67,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9D%8E%E7%B4%94%E7%A5%90%20%28%E9%AB%98%E9%BA%97%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"錦城君 李純祐(1573年7月20號-1654年11月13號),初名請,字拔之。 朝鮮·江原道羽溪(今下嗰江原道江陵市嗰玉溪面)人,佢係高麗王朝中期時間有名嗰文學家、政治家、詩人。\n\n相關著作 \n\n 李純祐\n 李純祐\n 李純祐:韓國歷代人物鍾合情報\n\n高麗人\n文學家\n詩人","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.016,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.324,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.744,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%AC%8A%E5%B0%99%E5%A4%8F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"權尙夏(1641年 - 1721年9月2號),字致道,號遂菴·寒水齋,諡號文純。朝鮮·安東人,佢係許時間有名嗰朝鮮巨儒性理學者、文學家、政治家、詩人、思想家。朝鮮西人黨嗰黨員兼老論黨嗰2任黨首。佢係朝鮮顯宗·肅宗兩王嗰大儒學者同得萬東廟·大報壇嗰建立者。兪棨·宋時烈·宋準吉嗰門人。宋時烈嗰首弟子兼思想嗰繼承者。\n\n相關著作 \n\n 權尙夏 \n 權尙夏 \n 權尙夏 \n 權尙夏 \n 權尙夏 \n 權尙夏 \n 權尙夏:韓國歷代人物鍾合情報 \n 權尙夏墓 \n [한강을 걷다]한수재 짓고 황강에 은거한 권상하 경향신문 \n\n朝鮮人\n學者\n文學家\n詩人","num_words":22,"character_repetition_ratio":0.121,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.297,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.557,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%99%AE%E4%BA%AC","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"普京(俄語:Влади́мир Влади́мирович Пу́тин,1952年10月7號- 2023年10月26號),蘇聯列寧格勒(箇下嗰俄羅斯嗰聖彼得堡)人,佢係俄羅斯有名嗰政治人同得軍人,係第2任、3任、5任總統,7任、11任總理。\n\n相關著作 \n\n 新華網資料:普京\n 新華網專題:普京\n 前蘇聯和俄羅斯的第一夫人們\n\n俄羅斯人\n政治人\n軍人\n1952年出世","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.33,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.701,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9D%8E%E7%91%9E%E9%9B%A8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"李瑞雨(1633年3月1號-1709年10月14號),字潤甫·休徵,號松谷,別號松波。 朝鮮·羽溪(今下嗰江原道江陵)人,佢係朝鮮文臣同得性理學者、政治家、文學家、詩人、思想家。朝鮮南人黨嗰黨員同朝鮮后期禮訟論爭期時南人黨嗰論客之一。許穆·尹鑴嗰門人。\n\n著作 \n 松坡文集 \n 康史 \n 萇山後誌 \n 東萊勝覽書後誌\n\n相關著作 \n\n 李瑞雨 \n 李瑞雨 \n 李瑞雨 \n 李瑞雨:韓國歷代人物鍾合情報 \n 李瑞雨\n 李瑞雨\n 李瑞雨廟宇\n\n朝鮮人\n詩人\n作家","num_words":18,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.33,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.878,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%88%90%E6%B8%BE","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"成渾(1535年6月25號-1598年6月6號),字浩原,號牛溪,默庵,諡號文簡。本貫昌寧成氏,朝鮮·波山(今下嗰京畿道波州市嗰波州邑)人,佢係許時間有名嗰文學家、政治家、詩人、思想家。佢同得李珥,鄭澈,宋翼弼係西人黨嗰主要人物。佢係趙光祖嗰弟子白仁傑嗰門人。\n\n著書 \n牛溪集\n朱門旨訣\n爲學之方\n\n相關著作 \n\n朝鮮人\n文學家\n作家\n詩人","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.275,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.45,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B0%B9%E6%8B%AF","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"尹拯(諺文:윤증,1641年 - 1721年9月2號),字子仁,號明齋·酉峰,諡號文成。朝鮮·漢城人,佢係許時間有名嗰朝鮮巨儒性理學者、文學家、政治家、詩人、思想家。朝鮮西人黨嗰黨員兼少論黨嗰首任黨首。佢係朝鮮顯宗·肅宗·景宗三王朝嗰大儒學者同老論嗰第2任黨首權尙夏嗰政敵。金集·兪棨·宋時烈·權諰嗰門人。\n\n著書 \n 明齋遺顧\n 明齋疑禮問答\n 明齋遺書\n\n相關著作 \n\n 尹拯\n 尹拯\n 尹拯:韓國歷代人物鍾合情報\n 尹拯\n 尹拯\n 尹拯\n 尹拯墓 \n 尹拯墓\n 尹拯先生故宅\n 尹拯\n 尹拯\n 尹拯肖像\n\n朝鮮人\n學者\n文學家\n詩人","num_words":23,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.305,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.849,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9D%8E%E7%88%BE%E7%9E%BB","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"李爾瞻(諺文:이이첨,1560年-1623年3月14號),字得與,號觀松,雙里,爵廣昌君。本貫廣州李氏,朝鮮·忠淸北道陰城人,佢係許時間有名嗰文學家、政治家、詩人、思想家及朝鮮攝政。佢同得李山海,許均,鄭仁弘係北人黨嗰主要人物。佢係曺植嗰高弟子鄭仁弘嗰門人。\n\n相關著作 \n\n 李爾瞻\n 李爾瞻\n 李爾瞻\n 마이산 아래 천혜 명당이라! 풍수좋고 인심좋은 양덕1리 \n 세조 영정도 지켰는데, 음성 이이첨 \n 李爾瞻\n 李爾瞻:韓國歷代人物鍾合情報\n 이이첨의 지견 \n 三昌\n\n朝鮮人\n文學家\n作家\n詩人","num_words":26,"character_repetition_ratio":0.028,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.296,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.769,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%87%91%E8%87%AA%E9%BB%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"金自點(諺文:김자점,1588年-1651年12月17號),字成之,號洛西,爵洛興府院君。 朝鮮·全羅南道順天人,佢係許時間有名嗰朝鮮文臣及性理學者、文學家、政治家、詩人、作家、思想家。 仁祖反政嗰主要功獻者及靖社功臣及寧國功臣受勳,朝鮮西人黨嗰中堅人事同成渾·宋翼弼嗰門人。近代韓國嗰政治人白凡金九嗰11代從先祖。\n\n相關著作 \n\n 金自點\n 金自點\n 金自點\n 金自點\n 金自點\n 金自點\n\n朝鮮人\n詩人\n文學家\n學者","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.109,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.275,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.824,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9B%BA%E6%A4%8D","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"曺植(1501年6月26號-1572年2月8號),字楗仲·健中,號南冥,諡號文貞。 朝鮮·三嘉(今下嗰慶尙南道陜川嗰三嘉面)人,佢係朝鮮巨儒性理學者、文學家、政治家、詩人、作家、思想家。係朝鮮巨儒性理學者李滉嗰同年輩及學文的競爭者。\n\n著書 \n 南冥集\n 南冥學記\n 神明舍圖\n 破閑雜記\n 南冥學記類編\n 南冥歌\n 勸善指路歌\n\n相關著作 \n\n 曺植\n 曺植\n 曺植\n 曺植\n 曺植:韓國歷代人物鍾合情報\n 曺植\n 曺植\n\n朝鮮人\n學者\n文學家\n詩人","num_words":22,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.323,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.392,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%98%A5%E5%9F%8E%20%28%E6%9C%9D%E9%AE%AE%E4%BA%BA%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"春城(諺文:춘성,1891年3月30號-1977年8月22號),字昌林,法名春城,號春性·無碍道人。 朝鮮·麟蹄(今下嗰麟蹄郡北面圓通里)人,佢係許時間有名嗰佛敎僧侶、詩人、思想家。\n\n相關著作 \n\n 春城 \n 春城:韓國歷代人物鍾合情報 \n 春城 \n 도올 TV 강의서 육두문자 인용 구설수 - 오마이뉴스\n 도올 TV 강의 육두문자 논란- 한국일보\n [아침을 열며] 인간에 대한 믿음\n 82. 춘성춘성 \n\n朝鮮人\n僧侶\n詩人","num_words":28,"character_repetition_ratio":0.009,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.369,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.871,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B0%B9%E8%87%B4%E6%9A%8E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"尹致暎(、 1898年2月10號-1996年2月9號),字子能,號東山(동산)。朝鮮漢城府(今下嗰首爾特別市)人,佢係有名韓國政治家、獨立運動家、敎育家。韓國嗰初任內務部長(1948年8月 - 1948年12月),2任駐法國‎韓國代使,13任首爾特別市長。\n\n著書 \n 尹致暎之20世紀:東山回顧錄(윤치영의 20세기:동산회고록)\n 建國淸年運動史\n 民族之進路\n\n相關著作 \n\n 尹致暎:韓國國會\n 尹致暎\n 尹致暎\n 尹致暎\n 尹致暎\n 尹致暎\n 一民俱樂部 \n 大韓國民黨\n\n朝鮮人\n思想家\n敎育家\n哲學者\n韓國嗰政治家 \n韓國嗰獨立運動家\n韓國人","num_words":24,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.36,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.867,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/Dior%20Homme","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"Dior Homme係法國時裝品牌Dior嗰男裝系列。八十年代到九十年代,佢係叫做「Dior Monsieur」。等2001年秋冬時裝週嗰時間,許陣中嗰設計師Hedi Slimane改過名做「Dior Homme」。2008年春夏時裝週之後,佢嗰設計師改為而今嗰Kris Van Assche。\n\n拕Hedi Slimane嗰設計理念嗰影響,Dior Homme搦緊貼、修身嗰剪裁做為自家嗰服裝特色。起頭嗰設計都着重男客嗰性感特徵,烏暗嗰服裝色氣係拕柏林嗰電樂流行風嗰啟發來嗰。2004年過後,Dior Homme發展出不共樣嗰搖滾風格。\n\n設計\n\nDior Homme係男性時裝領域嗰頂級品牌。佢推出嗰產品系列含到成衣、皮具、眼鏡、珠寶、手錶、香水、蠟燭、鞋具等,生產地包括法國、意大利、日本同得箇下嗰土耳其、摩洛哥、中國嗰新工廠。\n\n制定下品牌嗰瘦身、搖滾風格嗰Hedi Slimane一了哩都歡喜類似嗰風格。許時間佢時常佢柏林、倫敦觀察當地後生人嗰流行時尚,甚至時裝週嗰模特都係佢自家親自到巴黎、倫敦、洛杉磯嗰街邊尋來嗰,看上眼嗰就係佢俚嗰瘦弱體型、後生氣質。對於店面嗰設計,Hedi Slimane也設定正特有嗰風格,烏白漆面加鋁邊鏡框,試衣間嗰裝飾也會請現代藝術家來設計。\n\n用戶群\n\nDior Homme一徑係搖滾明星非常作興嗰一隻品牌,別嗰名人好似Brad Pitt、Mick Jagger、David Beckham跟到Kanye West都係佢嗰忠實顧客,甚至Chanel嗰設計師Karl Lagerfeld先頭為得搦自家篫進Hedi Slimane設計嗰狹版西服,2001年嗰時間花13隻月成功瘦身84斤。\n\n箇幾年Dior Homme加大自家嗰生產批量同得改換設計師舞得失吥早以嗰瘦身剪裁風格,故係有滴老顧客覺得箇晝子佢嗰服裝質量有滴下落。𠵹嗰話,早先嗰舊版設計產品變得非常喫香,好似血點T恤、Reflection系列嗰別針、Strip系列嗰上蠟淡藍牛仔褲、Luster系列嗰拿破崙風格夾克、D字頭皮帶、In The Morning系列嗰金色高踭靴。\n\n時裝週\n\n產品標誌\n\nDior Homme嗰產品編碼一般尋得佢嗰生產信息出。好似箇隻編碼,5EH1015678 E47 B6A8(2005年春夏嗰藍色帶閃粉牛仔褲),「5」係話年份,即2005年;「EH」係話季節,即Eté(夏),「HH」即係Hiver(冬);「101」係產品組別,佢係褲子嗰組號,「102」即係上衣、「105」即係襯衫等等;「5678」係話剪裁;「E47」係話材料;「B6A8」係話色氣,通常「B」即Bleu(藍)、「A」即Argent(銀)、「N」即Noir(烏)等等。\n\n奢侈品","num_words":37,"character_repetition_ratio":0.029,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.377,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%85%83%E5%9D%87","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"元均(1540年1月5號-1597年6月19號),字平仲,號原陵。 朝鮮·江原道原州人,佢係許時間有名嗰朝鮮嗰武臣、軍人、政治家、文學家、詩人。\n\n相關著作 \n\n 元均 \n 元均:韓國歷代人物綜合情報 \n 元均 \n 元均 \n Won Gyun \n [종가기행 33] 原州 元氏 原陵君 元均(원주 원씨 원릉군 원균) 한국일보 2007\/01\/22일자 \n 다시보는 이순신과 원균 \n 원균 선무공신교서:문화재청 \n 원균:만고충신 勇將 역사는 왜 그를 버렸나 \n 元均祠堂 \n\n朝鮮人\n軍人\n文學家\n詩人","num_words":35,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.398,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.706,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%89%E8%88%B9%E6%95%8F%E9%83%8E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"三船敏郎(Mifune Toshiro),1920年4月1日出世,1997年12月24號過身,係隻日本演員,電影導演。佢嗰代表作係《羅生門》(Rashomon)、《七武士》(Shitinin no samurai)。他出現在黑澤明的十六電影。\n\n2007年,美國誌「Entertainment Weekly」選擇「25 Awesome Action Heroes(二十五真棒行動英雄)」三船敏郎。\n\n註腳 \n\n日本人\n1920年出世\n1997年過世\n過世人物","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.314,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.656,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%BB%91%E6%B1%A0%E9%9B%BB%E8%BB%8A","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"黑池電車係英國黑池嗰一個路面電車系統,來往英格蘭蘭開夏郡嗰黑池與弗利特伍德。係英國僅存嗰唯一嗰一條第一代電車線。黑池電車於1885年啟用,係全球最古老嗰電車系統之一。現由黑池運輸(BTS)營運,為Metro Coastlines網絡嗰一部分,由黑池市議會擁有。電車線長11英里(約18公里),每年接載6,500,000名乘客。黑池電車也係全球現存少數採用雙層電車嗰電車系統(另有香港電車及埃及亞歷山大港電車)。\n \n黑池電車服務在經過一些升級工程後,在2012年復活節再度投入服務。\n\n歷史\n\n電車網絡\n\n黑池電車嗰今天\n\n相\n\n參見\n輕鐵運輸協會\n英國電車系統列表\n梅利和湯頓\n蘇格蘭電車與運輸協會\n歐洲電車","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.936,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B4%94%E6%98%8C%E7%9B%8A","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"崔昌益(朝鮮語:최창익,1896年—1957年12月),係韓國嗰政治家、獨立運動家、思想家,係 朝鮮獨立動盟·朝鮮新民黨嗰領導人。朝鮮民主主義人民共和國嗰副首相(1952年-1957年8月)。崔昌益嘚北朝鮮咸鏡北道出生,假名崔昌錫,崔昌淳,崔東宇,李建宇。\n\n相關著作 \n\n崔昌益 \n 崔昌益 \n崔昌益 \n崔昌益:韓國歷代人物鐘合情報 \n崔昌益 \n社會主義者同盟\n朝鮮民族戰線聯盟\n\n朝鮮人\n敎育家\n思想家\n朝鮮民主主義人民共和國嗰政治家 \n韓國嗰獨立運動家\n韓國人\n遇刺身亡者","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.026,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.28,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.876,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B0%B9%E6%97%A5%E5%96%84","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"尹日善(、 1896年10月5號-1987年6月22號),號東湖(동호)。日本東京都人,佢係韓國有名嗰醫師、醫學者、敎育家。韓國嗰早期近代嗰病理學者,解剖學者。\n\n相關著作 \n\n 尹日善 \n 尹日善 \n 尹日善 \n 尹日善家屋 \n 윤일선가옥, 문화재청:문화재 정보 \n 윤일선 : 한국과학기술인 명예의 전당 \n 尹日善 \n 尹日善:大韓民國學術院 \n 尹日善:首爾大學 6任總長 \n 伊東日善:J-stage Search \n\n朝鮮人\n思想家\n敎育家\n醫師 \n醫學者\n韓國人","num_words":26,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.357,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.833,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B4%94%E8%8C%82%E5%AE%A3","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"崔茂宣(諺文:최무선,1325年-1395年),朝鮮·永川津人,佢係許時間有名嗰朝鮮軍人、科學者、將領。\n\n相關著作 \n\n 崔茂宣 \n 崔茂宣:Navercast \n 영천시 최무선 과학축제 \n 최무선과 화약 개발 \n 崔茂宣 \n\n朝鮮人\n高麗人\n學者","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.367,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.677,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%BA%A2%E6%AD%8C","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"紅色經典歌曲,有时简称红歌,喺当今中国即指同中国共产党同中华人民共和国有关嘅,係歌颂中国共产党、歌颂其领袖(特别係毛泽东)、歌颂赞美其军队(中国工农红军、八路军、新四军、中国人民解放军、中国人民志愿军等)、歌颂偉大祖國(中華人民共和國)、歌颂社会主义、歌頌改革开放同促進民族團結嘅歌曲。\n\n此外,喺北韓、越南、苏联同东欧社会主义国家嘅一啲类似歌曲亦被称为红色經典歌曲。而蘇聯解體同東歐劇變後,由於共黨時代終結,紅色歌曲亦隨之衰落,除俄羅斯之外嘅國家已經好少聽到紅色歌曲嘅公開演唱同發行;而俄國紅色歌曲嘅演唱場合多半紀念衛國戰爭(第二次世界大戰)勝利,俄國亞歷山德羅夫紅旗歌舞團會演唱幾首紀念二戰嘅蘇聯軍歌;但係俄國嘅部分紅色歌曲亦隨住蘇聯解體而改變填詞,淡化咗歌頌共黨嘅色彩,好似〈牢不可破嘅聯盟〉。\n\n名称由来\n因为中国共产党、中国人民解放军、中华人民共和国都以红色为其主要颜色,歌颂赞美佢哋嘅歌曲因此被冠以“红色歌曲”嘅名称。\n\n影响\n好多中国人从小对红歌耳濡目染,尤其係改革开放以前,其佢形式嘅歌曲之类嘅艺术作品比较匮乏,被用于“抵制资本主义嘅糜烂风潮”,红歌广为传唱。\n\n但係改革开放以来,随住港澳台文化同西方文化嘅进入,大量流行歌曲涌入中国大陆,对红色歌曲造成咗一定嘅冲击。不过直至而家,官方举办嘅大型文艺活动,红色歌曲仍然係必不可少嘅节目。\n\n薄熙来主政重庆后,喺当地大力提倡唱红歌运动,2008年7月7日,重庆当局公布咗推荐嘅红歌曲目,包括“27首革命历史经典歌曲、18首现代经典歌曲”,重庆官方媒体亦对唱红歌运动大事渲染,甚至出现咗靠红歌挺过化疗嘅报导。2010年,重庆欲主办“中国红歌会”,引起江西电视台抗议,称其严重侵权。自從2012年薄熙來事件爆發後,薄被撤職並被雙規處分,改由張德江主政,重慶嘅唱紅風潮亦隨之衰退。\n\n喺2007-2012年期间,前重庆市委书记同中央就“发蛋糕定係分蛋糕”等话题进行争辩,并同乌有之乡等质疑改革,怀念阶级斗争嘅群体来往甚密,有违和谐社会嘅大方向。而佢嘅大搞形式主义,全市大唱“红歌”嘅做法,亦经常被同佢嘅政绩联想喺一齐,以致喺佢落马以后,好多省市同地区政府叫停咗“红歌”一名,或转以“爱国歌曲”或较为低调嘅词语来称爱国励志嘅歌曲。\n\n雄歌\n\n雄歌係“红歌”嘅另一个名称,意为“壮志歌曲”。好多重视爱国主义同社会道德纪律建设嘅国家,通常都会大力推广爱国歌曲,励志歌曲,革命歌曲,军歌,青少年歌曲,改革开放歌曲等。中国嘅红歌,其功能同呢啲壮志嘅歌曲係相同嘅,而且各地喺推广宣扬红歌嗰阵,选曲亦甚广,经常将经典苏联歌曲,抒情爱国歌曲,宣扬爱家乡爱人民嘅歌曲,对越自卫反击战时嘅小草等歌曲,优秀嘅励志流行歌曲,宣扬法制观念嘅歌曲等,纳入红歌演唱之列,亦达到咗鼓舞士气,宣扬爱国嘅目的。但虽然选曲甚广,但“红歌”一名显然比事实上嘅曲目要狭窄。而且“红歌”一名会畀人以局限于抗战同建国初革命歌曲嘅错觉,甚至联想到文革时期过分歌颂个人崇拜嘅“造反歌曲”或“忠字舞”,“语录歌”等,同时代明显脱节。因而,“雄歌”或“壮志歌曲”等名,较能涵盖“爱国歌曲”,“经典苏联歌曲”,“各国嘅节拍昂扬嘅歌曲同优秀民族歌曲”,“革命歌曲”,“军歌”,“青少年团队歌曲”,“青少年励志歌曲”,“进步歌曲”等多种体裁不同,目的相同嘅歌曲类型。\n\n著名嘅红歌手\n才旦卓玛\n郭兰英\n邓玉华\n宋祖英\n李雙江\n彭麗媛\n韓紅\n湯燦\n劉秉義\n其中宋祖英、李雙江同彭麗媛由於有解放軍文工团嘅背景,深受黨政軍高層賞識,並被拔擢為相当于解放軍少將或大校嘅文职级别。\n\n著名嘅红色歌曲\n东方红\n歌唱祖国\n我嘅祖国\n没有共产党就没有新中国\n花儿为什么这样红\n唱支山歌给党听\n浏阳河\n映山红\n北京嘅金山上\n游击队之歌\n草原上升起不落嘅太阳\n十送红军\n南泥湾\n\n逸闻 \n\n中国直轄市重庆市因當地市委書記薄熙來推動大兴唱红歌嘅活动引起咗极大争论,被网友冠以“西红市”嘅称号。\n\n参考文献\n\n \n共產主義\n中华人民共和国文化\n中华人民共和国政治术语","num_words":42,"character_repetition_ratio":0.001,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.162,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.81,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/AFI%E5%97%B0%E4%B8%96%E7%B4%80%E7%99%BE%E5%A4%A7%E5%90%8D%E8%A8%80","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"AFI嗰世紀百大名言係「AFI嗰世紀百大」嗰一隻系列,佢集攏美國電影嗰頭一百隻電影名言。箇隻表單係2005年6月21號,美國電影學院(AFI,American Film Institute)到CBS嗰一隻三個鐘頭箇久嗰電視節目上公佈嗰。箇隻節目由演員Pierce Brosnan主持,得到好多好萊塢演員、製片者嗰評價。1500隻藝術家、評論家、歷史學家組成評審團,揀出Clark Gable到美國內戰史詩片《Gone with the Wind》裡頭話嗰「話真嗰,我嗰愛人,我撘不得許多。」(Frankly, my dear, I don't give a damn.)係美國電影歷史上頂經典嗰名言。\n\n評審標準\n\n評審團嗰揀選標準係:\n電影名言:美國一部電影裡頭嗰一句話、一節詞或者部份對話。插曲不作數;\n文化影響:日常生活中緊拕觀眾使用、大眾文化非常作興、成為國家詞彙嗰標誌;\n歷史遺產:舞得觀眾得想起一部經典電影。\n\n表單\n\n參考資料\n\n美國嗰電影","num_words":23,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.638,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%AD%A6%E6%B1%89%E5%A4%A7%E5%AD%A6","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"武汉大學,簡稱「武大」。歷史上佢搬過好幾隻地方,到1949年由「國立武汉大學」改為現名,一徑用到今下。\n\n校訓 \n\n自强弘毅求是拓新\n\n校歌\n\n傑出人物 \n 李达\n 吳宓\n 竺可楨\n 吳有訓\n 趙忠堯\n 嚴濟慈\n 張其昀\n 繆鳳林\n 方東美\n 陳啟天\n 盧前\n 蔣彝\n 賽珍珠\n 吳健雄\n 沈祖棻\n 張大千\n 徐悲鴻\n 吳作人\n 唐君毅\n 陳康\n 馮康\n 彭加木\n 張徹\n 馮元楨\n 閔恩澤\n 許靖華\n 馮端\n 閔乃本\n\n大學","num_words":34,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.39,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.556,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%9C%E5%8D%97%E5%A4%A7%E5%AD%A6","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"东南大學,簡稱「东大」。歷史上佢搬過好幾隻地方,到1949年由「國立中央大學」改為現名,一徑用到今下。\n\n校訓 \n\n止于至善\n\n校歌\n\n傑出人物 \n 柳詒徵\n 王伯沆\n 趙聲\n 陳去病\n 王燕卿\n 呂鳳子\n 胡小石\n 胡先驌\n 梅光迪\n 吳宓\n 陶行知\n 竺可楨\n 吳有訓\n 趙忠堯\n 嚴濟慈\n 張其昀\n 繆鳳林\n 方東美\n 陳啟天\n 盧前\n 蔣彝\n 賽珍珠\n 吳健雄\n 沈祖棻\n 張大千\n 徐悲鴻\n 吳作人\n 唐君毅\n 陳康\n 馮康\n 彭加木\n 張徹\n 馮元楨\n 閔恩澤\n 許靖華\n 馮端\n 閔乃本\n 雷次宗,豫章南昌人。儒學館創始人。\n 周邦道,教育家,江西瑞金黃柏鄉直坑村人。民國首屆狀元(民國19年夏國民政府第一屆高等文官考試第一名)。 \n 吳學周,物理化學家。 江西萍鄉人。\n 傅抱石,畫家。江西新余人。前南京大學藝術學系教授。\n 余瑞璜,物理學家,江西宜黃人。\n\n大學","num_words":49,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.349,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.879,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%87%91%E4%B8%80%E8%91%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"金一葉(諺文:김일엽、1896年4月28號-1971年2月1號),本名元周,佛敎名荷葉,法號白蓮道葉·荷葉堂。朝鮮·平安南道龍岡郡(今下嗰南浦特別市大東區)人,佢係有名朝鮮嗰文學家、詩人、女性主義運動家兼自由主義 思想家、獨立運動家、佛敎僧侶。\n\n相關著作 \n\n Buddhist nun Il-yeop (英文)\n Revisiting the women who changed Korea with their pens (英文)\n Buddhist nun Il-yeop - koreatimes (英文)\n 本映画のあらすじ(脚本・準備稿より) (日文)\n 〈朝鮮近代史の中の苦闘する女性たち〉 女性雑誌編集者・金一葉 (日文)\n 金泰伸師のプロフィール (日文)\n Kim Il-yeop (韓文)\n Kim Il-yeop:Navercast (韓文)\n “엄마라고 부르지 마라” CNB News (韓文)\n\n朝鮮人\n僧侶\n文學家\n女性主義者\n韓國人\n韓國嗰獨立運動家\n詩人","num_words":48,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.28,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.614,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%94%B2%E5%9E%8B%E6%B5%81%E6%84%9F%E7%97%85%E6%AF%92H7N9%E4%BA%9E%E5%9E%8B","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"甲型流感病毒H7N9亞型(Influenza A virus subtype H7N9,記作A(H7N9)或H7N9)係一種甲型流感病毒,係禽流感病毒或禽流感病毒嗰一個亞型。\n港大感染及傳染病中心總監何栢良說,H7N9 病毒傳人致死,情況特殊,病毒有機會出現基因轉變,有需要加強監測。\n 香港大學微生物學系講座教授袁國勇說,H7N9原本屬於低致病性感冒病毒,死亡率低,但今次案例死亡率高,病情嚴重,可能病毒已經出現基因改變或基因洗牌,變成高致病性禽流感,但難以推斷是否與上海黃浦江早前發現過萬隻死豬有關。\n\n2013年\n 2月20日,中國報告了3例人感染H7N9病毒。\n 3月31日,衛生防護中心(CHP)收到了中國衛生部通知,從國家衞生和計劃生育委員會確診,上海和安徽總共三人感染 H7N9 禽流感,其中兩人死亡,一人病情危重,是全球首次發現人類感染 H7N9 禽流感病毒。 ,其中上海一名87歲男子和27歲男子分别在2月19日和2月27日發病,搶救無效於3月4日和3月10日死亡。\n\n參考文獻\n\n參見 \n 流感病毒\n 禽流感(甲型流感病毒的多數亞型)\n 西班牙流感(甲型流感病毒H1N1亞型)\n 亞洲流感(甲型流感病毒H2N2亞型)\n 香港流感(甲型流感病毒H3N2亞型)\n 流感","num_words":24,"character_repetition_ratio":0.013,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.25,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.873,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%B9%BF%E9%87%8E%E8%8B%91","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"鹿野苑(梵語:सरङ्गनाद,saraṅga-nāthá;印地語:सारनाथ,Sārnāth)係位嘚印度嗰北方邦瓦拉納西嗰北首10公里嗰一隻佛教聖地。佢係佛陀釋迦牟尼頭回講經說法嗰所在。\n\n歷史\n\n好似今下嗰苦行僧(sādhu)樣,季風時間或係坐夏時間(varṣaḥ)佛陀係到鹿野苑㪗腳嗰。佢起哩隻草屋做為歇息嗰居所,喊做「根本香室精舍」(Mulagandhakuti Vihara)。等僧伽人數到六十嗰時間,佛陀就派佢個俚去四塊哩宣揚佛法。\n\n𠵹,鹿野苑成為小乘佛教正量部(Sammatiya)嗰一間重點學堂;不過飲血金剛(Heruka)同得多羅菩薩(Tārā)也到箇首有相當嗰影響勢力,箇就證明許時間鹿野苑嗰密宗也有一定分佈。當地嗰達官貴族都來鹿野苑修行佛教,故係公元三世紀鹿野苑成為一隻重要嗰文化傳播中心,末後到笈多王朝嗰時間,鹿野苑達到佢發展嗰頂峰。四世紀中國嗰法顯和尚來嗰時間相到箇塊子有四座窣堵坡(stūpa)、兩間廟,等七世紀玄奘和尚來箇時間,箇塊子已經有三十間廟、三千和尚哩。鹿野苑嗰繁榮一徑持續到波羅王朝,到1026年,阿富汗嗰伽色尼王朝嗰馬哈茂德(Mahmoud)搦箇首洗劫一空。後背,鹿野苑就成為當地人撿取建築材料嗰荒地,佛教信仰也基本從印度消失。\n\n一徑到1794年,邦政府嗰官員Jagat Singh來到已經拕誺記六個世紀嗰鹿野苑,撿走哩達摩羅吉迦塔(Dharmarājika Stūpa)嗰磚石做為佢做屋嗰材料。1798年,駐印英國人Jonathan Duncan對塔嗰遺址裡頭發現嗰一隻青石盒子發表哩一篇研究報告。1835年,Alexander Cunningham爵士到鹿野苑尋到一隻飾有碎骨、珍珠、黃金玉石嗰空櫥子,佢搦櫥子送到孟加拉亞洲協會(Bengal Asiatic Society)研究,箇拕加爾各答嗰印度博物館收藏起來。\n\n逢Jagat Singh發現鹿野苑以來,箇隻廢墟成為眾多探險家嗰尋寶地。1815年,C. Mackenzie上校對鹿野苑進行頭回官方挖掘。1835-1836年,A. Cunningham爵士又搦一間寺廟重現於世。1851-1852年,有考古探尋者(Archaeological Enquirer)職務嗰Kittoe少校更假發現哩好幾座窣堵坡淆一間寺廟。1904-1905年,F. C. Gertel又發現阿育王嗰正殿跟到磉柱,即「阿育王石柱頭」。落後,C. Horne(1865年)、Sir John Marshall(1907)、H. Hargreaves(1914-1915)、Daya Ram Sahni(1927-1932)都對鹿野苑進行過挖掘工作。\n\n斯里蘭卡嗰佛教徒Anagarika Dharmapala致力於修復已經完全拕廢棄嗰鹿野苑遺址,佢四塊哩呼籲重建鹿野苑,爭取印度同西方嗰資金支持,故係正有今日嗰根本香室精舍。\n\n遺跡\n\n今下嗰鹿野苑遺址有阿育王跟到阿克巴(Akbar)嗰時間做嗰建築遺跡,同得一間展示到遺址發現嗰佛教、印度教嗰雕刻塑像。團近也有佛教國家到鹿野苑新做嗰寺廟,好似緬甸、中國、韓國、日本、泰國跟到三間藏傳寺廟。\n\n鹿野苑嗰所有古代建築都拕入侵嗰穆斯林摧毀吥哩,箇肚裡有名嗰有:\n\n達麥塔(Dhāmek Stūpa):始建於二~三世紀,七世紀擴建哩佢圓柱形嗰磚石塔體。今下佢都有35米箇高、30喇米闊。外頭係木板裝飾,𠞭有窟眼。基座係石頭牯做嗰,搦鐵釘固定。\n法王塔(Dharmarājika Stūpa):佢係少數經過穆斯林洗劫後,哈相得到阿育王時期嗰遺跡嗰建築。\n根本香室精舍(Mulagandhakuti Vihāra):佢有早以佛陀歇息嗰所在嗰遺址,哈有一間現代做起嗰新址。新址嗰外壁有日本畫家野生司香雪嗰壁畫作品。\n喬堪祗塔(Chaukhandī Stūpa)係阿克巴為得紀念佢爺胡馬雍(Humayun),做起嗰八角塔。\n阿育王柱:歷經毀壞哈一經徛住,佢嗰獅子石柱頭已經係印度嗰國家標誌。石柱頭先頭從十多米跌落來都冇損毀,箇下拕弆嘚考古博物館裡頭。\n\n另外,鹿野苑遗址哈有一蔸Anagarika Dharmapala栽嗰菩提樹、John Marshall爵士起嗰一間博物館。箇間博物館係印度考古調查局(Archaeological Survey of India)下屬嗰至早機構,1910年開張,收藏到公元前三世紀到公元七世紀嗰文物。\n\n佛教","num_words":46,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.509,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%A6%8F%E6%BE%A4%E8%AB%AD%E5%90%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"福澤諭吉(ふくざわ ゆきち,1835年1月10號-1901年2月3號),字子圍,號三十一谷人,諱範。日本·中津藩豊前村(今下嗰日本大阪府大阪市)人,佢係許時間日本有名嗰政治家、文學家、啓蒙思想家。産業經濟新聞,慶應義塾大學嗰創始者。\n\n相關著作 \n\n 慶應義塾:福澤諭吉嗰年譜 \n 未来をひらく福澤諭吉展(福沢諭吉展)- 慶應義塾創立150年記念− \n 大正版『福澤全集』「時事論集」所収論說一覽及び起筆者推定 \n 福澤諭吉演說一覽 \n デジタルで読む福澤諭吉:eBOOK版・テキスト版(慶應義塾嗰圖書館) \n 福澤諭吉 \n 近代日本人嗰肖像(日本國立國會圖書館)\n\n日本人\n政治人物\n思想家\n文學家","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.263,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.431,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%A5%BF%E9%9B%85%E5%9C%96","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"西雅圖(英語:Seattle)係美國太平洋西北區頂大嗰城市,佢位到華盛頓州嗰金縣,普吉特海灣淆華盛頓湖之間。佢也係金縣嗰縣城。\n西雅圖在1850年代拕建立起來,佢嗰名字係西雅圖酋長。到2005年,全市嗰人口摸係573 911人,佢嗰都市區嗰人口有380萬人。西雅圖嗰官方別名係“翡翠之城(the Emerald City)”,還可以拕叫做 “雨城(the Rainy City)”、“桔綠嗰城(Evergreen City)”、“阿拉斯加門戶(the Gateway to Alaska)”、“女王嗰城(Queen City)”淆“噴氣嗰之城(Jet City)”。西雅圖拕認為係垃圾音樂先頭嗰地方。","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.007,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.847,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%B9%E4%BD%9B","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"丹佛市縣(英語:City and County of Denver),係美國科羅拉多州嗰一隻合併市縣,也係科羅拉多州嗰頂大嗰城市淆首府。\n丹佛位到一坨憑到洛磯山脈嗰平原上面,係丹佛-奧羅拉大都會區嗰中心。佢嗰市中心位到南佩雷特河(South Platte River)嗰東岸,憑到南佩雷特河淆櫻桃溪(Cherry Creek)嗰交匯口,離山腳有15英里嗰地方。\n搾得2004年摸嗰數字,佢在人口上頭在美國排位第25名。丹佛地區政府協會(Denver Regional Council of Governments)摸係佢在2008年嗰人口有598 707人,都會區嗰人口就有2 830 000人,係美國第23大嗰都會區。","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.378,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%85%A7%E8%8F%AF%E9%81%94%E7%B8%A3%20%28%E5%8A%A0%E5%88%A9%E7%A6%8F%E5%B0%BC%E4%BA%9E%E5%B7%9E%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"內華達縣 (英語:Nevada County) 係美國加利福尼亞州東面內華達山脈嗰一隻縣,東面憑到內華達州。土地大小有2 524平方公里,搾得美國2000年嗰人口普查數字,佢有人口92 033人。縣城係內華達城 (Nevada City)。在1852年4月16日從尤巴縣分出來。縣名係縣城內華達城, “內華達”在西班牙語裡頭係“好多雪” 嗰意思,佢係指內華達山脈 (Sierra Nevada)。","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.268,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.533,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%81%96%E5%9C%B0%E7%89%99%E5%93%A5%E7%B8%A3%20%28%E5%8A%A0%E5%88%A9%E7%A6%8F%E5%B0%BC%E4%BA%9E%E5%B7%9E%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"聖地牙哥縣(英語:San Diego County)係美國加利福尼亞州頂南面嗰縣,南面憑到墨西哥嗰下加利福尼亞州。土地大小有11 721平方公里,搾得2000嗰年人口普查數字,佢有人口3 051 280人,係加州人第三多嗰縣。佢嗰縣城係聖地牙哥市。聖迭戈縣好多地方都濱海,佢嗰海岸線有70英里長。佢有16隻美國海軍、美國海軍陸戰隊淆美國海岸警備隊嗰基地,好似聖迭戈海軍基地(Naval Base San Diego)、海軍陸戰隊基地彭德爾頓營(Marine Corps Base Camp Pendleton)、海軍陸戰隊米拉瑪航空站(Marine Corps Air Station Miramar)、海軍北島航空站(Naval Air Station North Island)等。","num_words":20,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.334,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%A6%AC%E6%9E%97%E7%B8%A3%20%28%E5%8A%A0%E5%88%A9%E7%A6%8F%E5%B0%BC%E4%BA%9E%E5%B7%9E%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"馬林縣(英語:Marin County)係美國加利福尼亞州嗰一隻縣,縣城係聖拉斐爾。搾得美國人口調查局2000年嗰統計,佢有人口247 289人,嘚裡頭白人有84.03%、亞裔美國人有4.53%、非裔美國人有2.89%。馬林縣係通過金門大橋與舊金山市區通信嗰。\n\n旅遊\n馬林縣裡頭嗰Samuel P. Taylor State Park係北加州一隻有名嗰森林公園,每年有好多遊客去露營淆遠足。公園裡頭嗰Pioneer Tree傳說有几百年嗰歷史。馬林縣西部面嗰Reyes National Seashore係美國西海岸有名嗰一隻海濱景點,擁有大霧淆喫價嗰生態系統。","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.464,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%B1%E8%AB%BE%20%28%E9%98%BF%E6%8B%89%E6%96%AF%E5%8A%A0%E5%B7%9E%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"朱諾(英語:Juneau)係美國阿拉斯加州嗰首府。可以望到亞歷山大群島(Alexander Archipelago)淆加斯蒂諾海峽(Gastineau Channel)。\n\n概要\n在行政區劃上頭,朱諾係一隻自治市鎮(Borough),但係自治市鎮裡頭只有一嗰城市——就係佢,故係二隻嗰行政邊界係一樣嗰,朱諾自治市鎮嗰中心也在朱諾市裡頭。朱諾係位到朱諾山嗰下頭,淆道格拉斯島(也係朱諾嗰地盤)隔到哩海峽。搾得2000年嗰人口普查,佢有人口30 711人,土地大小有8 430.4平方公里,這裡頭含了7 036.1平方公里嗰陸地淆1 394.3平方公里嗰水塘。佢還係全美各州首府裡頭土地頂大嗰一隻。\n\n阿拉斯加州","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.438,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%A7%9C%E7%BE%A9%E9%8C%AB","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"姜義錫(諺文:강의석,1986年8月26號—),韓國·首爾人,佢係韓國嗰人權運動家兼市民運動家、自由主義運動家、反戰平和運動家、思想家。佢係許時間有名韓國宗敎嗰自由,思想嗰自由運動和反戰平和運動家。\n\n相關著作 \n\n 單獨示威者姜義錫被漢城大學法學院錄取 朝鮮日報中文網2004.12.16.\n 一首爾大學生全裸阻止坦克行進引話題 朝鮮日報中文網 2008.10.02\n 中國評論新聞:領導人也出糗重要場合的尷尬事件(圖二) 中國評論 2012.12.8\n 全球各國重要場合上的尷尬事件 新華網江西頻道 2012.12.26.\n 학교내 종교 자유 카페 \n 姜義錫嗰twitter \n 姜義錫] \n 姜義錫嗰facebook\n 바보 강의석 blog\n 대광고 강의석군, 퇴학에서 승소까지 국민일보 2010.04.23 \n\n韓國人\n人權運動家\n自由意志主義者‎\n哲學","num_words":29,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.333,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.864,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/Portal%3A%E5%8C%96%E5%AD%B8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"化學\n\n歡迎汝來到化學頁面!化學係科學 嗰一隻分支。箇下嗰化學係研究每一隻元素淆將佢連起來嗰化學鍵。化學哈係研究物質嗰組成、結構、屬性跟到物質之間一起嗰轉化。在物質變化嗰研究裡頭,化學還關心轉化中嗰能量跟到變化。世界裡頭嗰好多種嗰物質淆大多係化合物,故係化學家一般研究啷合成不同嗰化學分子淆佢裡頭嗰相互作用。\n\n化學頁面係含到俚維基百科上頭淆化學有關嗰文章嗰一隻主題頁面。全部關於化學嗰內容皆可以在箇裡頭尋到。還歡迎汝對化學條目嗰編寫。\n\n[ 刷新]\n\n分類\n化學嗰工業\n化學嗰實驗儀器\n化學跟到社會\n化學嗰實驗技術\n\n<\/div>\n\n<\/div>\n\n<\/div>\n\n<\/div>\n\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n\n頂要嗰項目\n子學科\n分析化學 - 無機化學 - 材料科學 - 藥物化學 - 核化學 - 有機化學 - 有機金屬化學 - 藥理學 - 藥劑學 - 物理化學 - 理論化學 - 立體化學 - 熱化學 - \n生物化學 - 地球化學 - 海洋化學 - 大氣化學 - 環境化學 - 宇宙化學 - 星際化學 - 綠色化學 - 量子化學 - 計算化學 - 配位化學 - 電化學\n\n目錄\n元素週期表 - 元素序號嗰列表 - 化學家嗰列表 - IUPAC命名法 - 化學品嗰列表 - 化學轉化方程式嗰列表 - 同位素嗰列表\n\n鄰舍嗰學科\n數學 - 物理學 - 生物學 - 地球科學 - 藥學 - 醫學 - 農學\n\n<\/div>\n<\/div>\n\n主題條目","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.314,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.788,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/Portal%3A%E6%AD%90%E6%B4%B2","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"歐羅巴州\n\n歐洲嗰全稱係歐羅巴州,佢係由40多隻國家組成嗰。可大概分成西歐、中歐、東歐、北歐淆南歐,係世界七大洲裡頭嗰一隻。佢西邊憑到大西洋;北面淆北極海為鄰舍;東面係用烏拉山脈淆亞洲當作界線;南面隔了地中海可以望到非洲。佢總嗰土地大小有1018萬平方公里,人頭數係7億1000萬人。\n\n從16世紀嗰頭上,歐洲嗰國家就有了可以影響全世界嗰力量,在17世紀到18世紀 嗰之間子,都可以控住蠻多嗰非洲、美洲淆亞洲地方。也在20世紀嗰冷戰時期形成了可以與美國打嗰蘇聯。歐洲聯盟嗰祖先係在第二次世界大戰完了嗰後頭拕建起來嗰。\n\n[ 刷新]\n\n 每隻主题嗰文章\n區域淆地圖\n歐洲嗰国家\n歐洲嗰城市\n 分类\n\n<\/div>\n\n<\/div>\n\n<\/div>\n\n<\/div>\n\n主題條目","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.242,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.664,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B2%B3%E8%8E%89%E7%A7%80","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"河莉秀(諺文:하리수,1975年7月14號-),原名李慶燁(이경엽)或李景葉,改名李慶恩(이경은)。韓國城南市人,佢係韓國有名嗰變性人歌手,演員,模特兒。2002年12月韓國最初嗰變性,同改名。\n\n相關著作 \n\nYahoo Korea \nEPG \n河莉秀\nFacebook Fan Page\n 하리수 효과, 무덤덤한 '性 쇼크' 한국일보 2001.09.04\n [거꾸로 사는 사람들] '트랜스젠더' 하리수와 이시연 스포츠조선 2009.07.06\n\n韓國人\n演員\n歌手\n舞者\n同性戀者","num_words":27,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.378,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.626,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%87%91%E6%98%9F%20%28%E8%88%9E%E8%80%85%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"金星(諺文:김성,1967年8月13號-),中國遼寧省瀋陽市人,朝鮮系中國人。佢係中國有名嗰變性人現代舞者,編舞者,芭蕾舞者,演員。1995年中國最初嗰變性人。北京現代舞團,上海金星現代舞團嗰創設者。\n\n相關著作 \n\n 鲁豫有约访谈舞蹈家金星——舞动人生,中舞网\n 上海金星現代舞團\n 英文片名:Shanghai Dancer \n 중국현대무의 창시인 조선족무용가 김성 \n 전기적 인생 경력의 소유자-무용가 김성(金星) \n 조선족무용가 김성, 이딸리아 공연 \n 중국상하이 김성무용단 총감독에게서 듣다 《최승희선생은 중국무용계에도 영향주었다》 \n\n舞者\n芭蕾舞者‎\n同性戀者\n金氏\n中國演員","num_words":31,"character_repetition_ratio":0.007,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.275,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.521,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%87%BA%E4%B8%AD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"臺中市係臺灣中部嗰城市,到2017年有277萬人以上係人口第二多嗰城市,面積有2215平方公里,全市攏共有29隻市轄區。\n\n景點 \n湖心亭\n臺中都會森林公園\n逢甲夜市\n老虎城\n南屯萬和宮\n國立台灣美術館\n國立自然科學博物館\n水安宮\n\n名產 \n太陽餅\n鳳梨酥\n珍珠奶茶\n太陽餅\n奶油酥餅\n雞腳凍\n\n台灣","num_words":18,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.267,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.75,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B0%AB","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"氫(英文),用化學符號表示成:H,它係一種化學元素,原子序數是:1,在元素週期表排到頭一位。它的原子是全部原子裏最小的。氫一般性的單質態係氫氣(H2),冇顏色冇味道,燒得著嗰雙原子分子氣體,氫氣也係最輕嗰氣體。它在宇宙當中含量最高。\n\n氫最常見嗰同位素又叫做氕,原子核只有一隻質子,冇中子,電子殼只有一粒電子,氫另外有兩隻同位素——氘跟到氚。\n\n氘跟氚嗰電子殼同樣只有一粒電子,原子核亦同樣只有一隻質子,但氘嗰原子核有一隻中子,氚嗰原子核就有兩隻中子。\n\n發現 \n\n16世紀末期,瑞士化學家巴拉采爾斯將鐵放入硫酸,鐵片同硫酸發生反應,放出很多氫泡——氫氣。但係直到1766年,氫先被英國科學家亨利·卡雲迪殊(Henry Cavendish)確定係化學元素,當時叫做可燃空氣,還証明佢在空氣里面同氧氣燃燒形成水。所以氫氣被認為係最理想嗰燃料,放熱量多,無污染。\n\n同位素\n\n氫在自然界中存在嗰同位素有:\n\n氕([pʰɜ35])(氫-1,H)\n\n氘([tɑʊ̯35])(氫-2,重氫,D)\n\n氚([kʷʰɜn35])(氫-3,超重氫,T)\n\n以人工方法合成嗰同位素有: 氫-4、氫-5、氫-6、氫-7\n\n氫嗰同位素圖表\n\n 標有\"*\"嗰係還冇經過試驗證明嗰理論推測數據;在括號中嗰表示數據不確定。\n\n用處 \n\n氫因為比空氣輕,所以如果用來做氣球就可以飄上天。氫曾經係用來做氫氣球或者飛船,載人飛來飛去,不過因為氫蠻易燃,不小心處理嗰話隨時會爆炸,所以好多人都改用雖然比較貴,但係安全嗰氦代替氫。除此之外,氫還可以用來合成氨同鹽酸(氫氯酸)。\n\n名字嗰由來 \n\n 希臘話 hydro(水)+genes(造成),意思係「產生水」嗰物質。\n 中文原本喊「氫氣」做「輕氣」,「氫」係之後新造嗰形聲字。\n 日文同韓文跟希臘話嗰原義,喊做「水素」。\n\n非金屬\n氫","num_words":24,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.252,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.776,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B0%A7","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"氧(英文)係元素一種,符號O,原子序號8。佢電子層係2-6。氧元素在自然情況下係氣體,以兩個氧原子結合成氧分子 。\n\n氧氣係無色、無味、無臭嗰。氧元素佔水質量嗰88%,氧氣佔空氣體積嗰20.93%。\n\n水分子係由一個氧原子跟到兩個氫原子組成。地球上嗰動植物大多要吸收氧來生存。\n\n發現 \n氧元素係由英國化學家約瑟夫•普利斯特里與瑞典藥劑師同化學家舍勒在1774年分別發現。但普利斯特里支持燃素學說。\n\n另外有一種講法認為氧氣由中國人馬和首先發現。\n\n1777年,法國化學家拉瓦錫提出燃燒嗰氧化學說,指出物質只能在含氧嗰空氣中進行燃燒,燃燒物重量嗰增加同空氣中失去嗰氧相等,從而推翻了全部嗰燃素說,並正式確立質量守恆定律。從嚴格意義來講,發現氧元素嗰係瑞典化學家舍勒,而確定氧元素化學性質嗰係法國化學家拉瓦錫。\n\n名嘅由來 \n氧氣(Oxygen)希臘文嗰意思係「酸素」,係法國化學家拉瓦錫所起,原因係拉瓦錫錯誤嗰認為,所有嗰酸都含有個種新氣體。現在氧氣嗰日文名仍然係「酸素」。而台語受到台灣日治時期嗰影響,都以「酸素」嗰日文發音稱呼氧氣。\n\n氧氣嗰中文名係清朝徐壽改嗰。佢認為人嗰生存離不開氧氣,所以就叫做「養氣」,即係「養氣之質」,後來為哩統一就用「氧」代替哩「養」字,就叫「氧氣」。\n\n構造 \n氧原子只有兩層電子層。八個電子,不係金屬並且冇得惰性。外層少哩兩粒電子而不穩定。穩定嗰氧分子(O2),含兩個氧原子。平流層嗰臭氧(O3)含三個氧原子,水同二氧化碳都有氧原子。\n\n其他 \n氧氣(O2)係光合作用嗰必要原料。\n\n氧\n非金屬","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.789,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B3%AA%E5%AD%90","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"質子係一種帶 1.6 × 10-19 庫侖(C)正電荷嗰亞原子粒子,直徑大約係 1.6 to 1.7×10−15 m ,質量有 938 百萬電子伏特 \/c²(MeV\/c²),即係 1.6726231 × 10-27 kg,大約係電子質量嗰 1836.5倍。質子屬於重子類,由兩個上夸克同一個下夸克通過膠子在強相互作用底下構成。\n\n原子核里面嗰質子數目決定哩它嗰化學性質跟它屬於哪種化學元素。氫原子最常見嘅同位素 1H 嗰原子核由一個質子構成。其他原子嘅原子核由質子同中子在強相互作用之下構成。\n\n參考 \n\n化學\n粒子","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.368,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.498,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8E%9F%E5%AD%90","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"原子係化學里面一種粒子。在保持住它化學特性嗰條件之下,可以存在嗰最細粒子。\n\n原子係由三種次原子粒子組成,即係質子、中子同電子。原子係化學里面幾個最基本嘅概念之一;化學作用里面原子嗰數量不會變,係研究化學作用嗰基本假設。\n\n名稱 \n原子嗰英文名係由希臘話轉化過來,原本意思係「不可以再切分嗰」。早在公元前,古希臘哲學家就講過原子嗰概念。大約在公元前450年,德謨克利特就創造哩「原子」呢個詞語,意思就係「不可切割」。\n\n到哩17至18世紀,英國化學家道爾頓(John Dalton)提出過:對於某種物質,不可能通過化學手段而將它繼續分解。當時未有質子、中子等等嗰概念。一直到19世紀尾,物理學家開始發現原子嗰內部結構,由此證明原子並不係不能夠進一步切分。\n\n結構 \n\n原子係由三種次原子粒子組成,而呢種粒子每樣有幾多就控制住粒原子嗰化學特性同核子特性:\n 電子,每粒有一個單位嗰負電荷,係三種粒子里面最輕嗰。\n 質子,每粒有一個單位嗰正電荷,大約係1836粒電子重。\n 中子,冇得電荷,大約有1839粒電子重,係三種粒子裏面最重嗰。\n\n化學\n粒子","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.526,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B0%A1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"氡()係一種元素,符號Rn,原子序號86。係惰性氣體。\n\n名字\n氡嗰名來自拉丁文「nitens」,意思係「閃光嗰」。\n\n同位素\n氡已知嗰放射性同位素共有36種,其相對原子質量在193同228之間。最穩定嗰同位素係Rn-222,它係Ra-226嗰衰變產物,而Ra-226則係U-235嗰衰變產物。Rn-222嗰子同位素還包括極微量嗰不穩定同位素Rn-218。\n\n除此之外半衰期超過一小時嗰同位素還有三種:Rn-211、Rn-210和Rn-224。\n\nRn-220係釷嗰最穩定同位素Th-232嗰自然衰變產物,一般叫“thoron”。它會釋放α粒子,半衰期係55.6秒。Rn-219則係錒嗰最穩定同位素Ac-227嗰產物,可叫做“actinon”。它同樣釋放α粒子,半衰期係3.96秒。錼(Np-237)衰變系不會產生大量嗰氡同位素,唯一產生嗰係微量蠻不穩定嗰Rn-217。\n\n安全性\n氡有放射性,有強烈放射性嗰氡可以致癌,流行病學明確表明吸入高濃度嗰氡同肺癌嗰發病率有關,所以,氡被人認為係一種影響全球室內空氣質量嗰污染物。不過,有種講法認為,微量反而對健康有益(輻射刺激效應),講法認為微量嗰族射線可以活化人體,有蠻多功效。\n\n應用\n氡蠻易得溶于水,地下水超過一定濃度嗰氡形成嗰放射能泉叫氡溫泉。\n\n惰性氣體","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.004,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.276,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.71,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%BF%AB","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"鿫(英文)係一種元素,符號Og原子序號118,原子重量294。\n它係人工合成嗰,有放射性,係稀有氣體。\n\nOganesson,原子量係293,半衰期12毫秒。屬於氣體元素,化學性質蠻不活潑。\n\n核反應製取方程式:\n\nOganesson嗰物理性質(預測):\n\n 固體,計算得佢可能不係氣體;\n 沸點:80±30 °C;\n 顏色:冇色(同其他六種稀有氣體(氦、氖、氬、氪、氙跟氡)一樣)。\n\n人工合成元素\n惰性氣體","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.02,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.332,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.687,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%89%80","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"鉀係一隻金屬元素,原子序數19。符號係K,來自德文。鉀色澤銀白,係鹼金屬。鉀在空氣裏面蠻易氧化,化學上亦都蠻活躍,遇到水會有激烈反應。鉀多數同其他元素化合成礦物,又或者留在海水裏面。鉀嗰化學性質同鈉相似。\n\n化合物\n氧化鉀\n\n氧化鉀化學式K2O,分子量94.2,密度2.32g\/cm3。易潮解,易溶于水。係白色粉末,溶于水生成氫氧化鉀,並放出大量熱。在空氣流中加熱能被氧化成過氧化鉀或超氧化鉀,易吸收空氣中嗰二氧化碳成為碳酸鉀。\n\n過氧化鉀\n\n過氧化鉀,化學式K2O2,黃色無定形塊狀物,易潮解。加熱分解,遇水放出氧氣,遇酸生成過氧化氫,過氧化鉀能吸收二氧化碳並放出氧氣。係強氧化劑。可由氫氧化鉀與過氧化氫反應制得。\n\n超氧化鉀\n\n超氧化鉀,化學式KO2,係一種一級氧化劑,在許多方面類似於第I族金屬過氧化物。遇易燃物、有機物、還原劑等會引起燃燒甚至爆炸。遇水或水蒸汽產生大量熱量,同樣可能發生爆炸。吸濕性極強,與水激烈反應生成氧及可被進一步分解嗰鹼性過氧化物溶液。\n\n氫氧化鉀\n\n氫氧化鉀,化學式KOH,白色粉末或片狀固體。具強鹼性及腐蝕性。極易吸收空氣中水分而潮解,吸收二氧化碳而成碳酸鉀。溶于水,能溶於乙醇同甘油。當溶解于水、醇或用酸處理時產生大量熱量。0.1mol\/L溶液的pH為13.5。相對密度2.044。熔點380℃(無水)。中等毒,有強腐性。\n\n鹼金屬","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.88,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%BA%8C%E6%B0%A7%E5%8C%96%E7%A2%B3","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"二氧化碳(carbon dioxide)係一種冇色冇臭冇味嗰氣體。符號 CO2,即係有兩個氧原子同一個碳原子嗰化合物。大氣層里有少量二氧化碳,作為溫室氣體。二氧化碳可以冰凍變成乾冰。在生態上,佢係碳循環之中,重要嗰一節。\n\n大自然嗰二氧化碳係來自火山活動,燒有機物,同有氧生物呼吸。而人造嗰,大部份都係燒化石燃料造成。\n\n製備同檢驗\n\n製備 \n在實驗室裏面,通常會以碳酸鹽加酸,製備二氧化碳,例如以碳酸鈣同鹽酸反應,並以向上排空氣法收集:\n CaCO3 + 2HCl → CaCl2 + CO2↑ + H2O\n\n在工業上係以高溫加熱石灰石(主要成分係碳酸鈣)分解,產生二氧化碳:\n CaCO3 → CaO + CO2↑\n\n檢驗 \n將二氧化碳通入石灰水,會產生白色嗰碳酸鈣沉澱。\n Ca(OH)2+CO2 → CaCO3 + H2O\n\n二氧化碳水溶液呈弱酸性,會被紅色嗰酚酞變成無色。\n\n用途 \n 二氧化碳可以加在飲品裏面,如汽水、啤酒。\n 固態嗰二氧化碳,叫乾冰,可以冷凍食品。\n 滅火筒好多都裝嗰液體二氧化碳,因為二氧化碳嗰重量比空氣重,不會加強燃燒。\n 二氧化碳可以用來做焊接用嗰保護氣體,因為成本比較低。\n 二氧化碳係植物光合作用嘅主要碳來源。\n\n二氧化碳","num_words":29,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.694,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%88%81","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"鈁(Francium),又叫鍅,係一種放射性嗰鹼金屬元素,符號係Fr,原子序數87,1939年在巴黎發現,並且用「法國」來起名。\n\n鈁係鹼金屬,由於佢有放射性,而且化學反應極之活躍,因此到而家都整唔到純鈁。\n\n製備方法\n鈁可以在鈾礦同釷礦里發現,亦可以通過以質子轟擊釷而得到。或者通過以下核反應:197Au + 18O → 210Fr + 5n\n\n同位素\n鈁有41種同位素,鈁-199到鈁-232。其中以鈁-223嗰半衰期最長,大概22分鐘。\n\n鹼金屬","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.323,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.56,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B0%AE","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"氮(英文),又作㲷,係一種元素,符號N,原子序號7。\n\n在室溫之下,氮嗰單質氮氣係一種冇色,冇臭,冇味嗰氣體。佢佔地球大氣78.08%,性質不活躍,多數以雙原子分子形式存在。氮係生物組織同胺基酸嗰重要成份。蠻多工業化合物都有氮,如氨、硝酸、氰化鉀等等。\n\n發現 \n氮氣 1772年在蘇格蘭愛丁堡由 D. Rutherford 發現。\n\n1774年法國 A.L. 拉瓦錫起了個名,叫 azote,含義係「冇益於生命」。氮嗰英文名來源于希臘文 nitre,「硝石」嗰意思。\n\n分散 \n分散在全地球,地球大氣里面最多嗰氣體,佔大氣78%體積。\n\n制備 \n工業上經常用低溫分餾空氣嗰辦法來分開氮氣同氧氣。工業氮氣都用黑色鋼樽裝。\n\n除低溫分餾外,在工業上亦有用分子篩碳(MSC)常壓再生法(Pressure Swing Adsorption,PSA),來分離低純度嗰氮氣。\n\n用途 \n廉價嗰惰性保護氣,用於金屬煉制同高溫合成時候嗰簡單保護性氛圍(效能冇氦氣同氬氣好);高溫下用於合成氮化物(好似氮化矽陶瓷、氮化硼呢啲)。佢嗰化合物亦有用於農業,如氮肥。液態氮有時用於冷卻。\n\n非金屬","num_words":23,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.687,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%A3%B7","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"磷係一種化學元素,佢嗰化學符號係P,佢嗰原子序數係15。\n\n性狀 \n磷係一種易起化學反應嗰、有毒嗰氮族非金屬元素。佢嗰化學反應活性同毒性取決於形態嗰不同而有所區別。\n\n單質磷嗰同素異形體 \n 黑磷(金屬磷)\n 化學結構類似石墨,所以可以導電。\n 化學式一般寫成P。\n 深黑色粉末\n\n 白磷(黃磷)\n 化學式:P4\n 淡黃蠟似半透明可以結晶嗰固體,在黑暗中可以發光。特臭,劇毒。比重係1.83,熔點係44.4,沸點係287度。\n\n 紅磷(赤磷)\n 化學結構係巨型共價分子。\n 化學式一般寫成P。\n 鮮紅色粉末,冇毒,比重係2.296,熔點係725度,係黃磷於壓力下惰氣中加熱8-10日而得到。\n\n 紫磷\n 化學結構係層狀,但同黑磷不同。\n 化學式一般寫成P。\n\n分佈 \n磷在地殼里面嗰含量係0.09%。磷不單止以單質存在,通常會在磷酸鹽中天然存在,尤其係磷灰石。磷亦存在生物體里面,係原生質嗰基本成分。\n\n同位素 \n\n已發現磷嗰同位素總共有13種,包括磷27到磷39,其中只有磷31係穩定,其他同位素都有放射性。\n\n含氧酸 \n磷有5種比較重要嘅含氧酸:\n\n用途 \n磷可以用在安全火柴、煙花、燃燒彈同化肥,還可以保護金屬表面不會生鏽。\n\n磷酸嗰用途亦蠻廣泛。\n\n 化學元素\n 氮族元素\n\n非金屬","num_words":30,"character_repetition_ratio":0.026,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.29,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.58,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%88%B9","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"鈹(Beryllium,舊名叫鋍、鑉)係一種元素,符號Be,原子序號係4,原子質量單位9.012182(3),屬於鹼土金屬。\n\n鈹同佢嗰化合物都係對人體有毒嗰。\n\n發現 \n法國人沃克朗在1798年在綠柱石嗰綠寶石中發現鈹元素。之後德國人弗里德里希·維勒同法國人畢于西不約而同在1828年從鉀同氯化鈹嗰反應中分離出金屬鈹。\n\n名稱由來 \nBeryllium一詞來自綠柱石(Beryl)。佢嗰別名Glucinum就由糖演變而來。\n\n同位素 \n\n已發現嗰鈹嗰同位素有8種,包括鈹6至鈹12、鈹14,當中嗰鈹9係穩定嗰,其他同位素都帶有放射性。\n\n用途 \n鈹銅錫合金用來製造在高溫下工作嗰彈簧,呢種彈簧嗰紅熱狀態下仍然保持良好嗰彈性同韌性;氧化鈹可以用在高溫熱電偶嗰耐熱填充物。\n\n因為具有反射中子嗰能力,所以可以做核彈嗰中子反射層,製造中子彈同小型原子彈,以及核能機器對中子放射線嗰防護層,甚至有人研究以此加強坦克嗰抗中子放射線防護能力。\n\n鹼土金屬","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.763,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%8E%82","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"鎂(英文:Magnesium)係一隻元素,原子序號12,原子量24.3050(6)。鎂符號係,來自,係地球第八多嗰元素,地殼有2%重量都係來自鎂,溶在海水嗰元素之中,佢排第三。鎂係細胞必要元素。鎂係鹼土金屬,不過自然界裏面冇金屬形態出現嗰鎂,全部都係鎂嗰化合物或者離子。鎂金屬可以由鎂鹽提煉出來。鎂金屬主要係用來制鎂鋁合金。\n\n發現 \n1808年,英國化學家戴維(H.Davy)用熔融電解法首先制金屬鎂出來。1828年法國科學家比西用金屬鉀還原熔融嗰無水氯化鎂得到純鎂。\n\n名嗰由來 \n來自希臘話,指嗰係一種礦石苦土(即係氧化鎂)。\n\n同位素 \n\n已發現鎂嗰同位素共有13種,包括鎂20至鎂32,其中得鎂24、鎂25、鎂26係穩定嗰,其他鎂嗰同位素都帶有放射性。\n\n用途 \n由於鎂比鋁輕,因此可以作為合金在航空、太空上使用。另外利用鎂易於氧化嗰性質,可用來製造蠻多純金屬嗰還原劑。亦可用在閃光燈、吸氣器、煙花、照明彈等。\n\n由18世紀初開始,苦滷(MgCl2)同瀉鹽(MgSO4·7H2O)就已經用來做藥品。\n\n鹼土金屬","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.627,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%8B%87","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"鋇(英文)係一種化學元素,符號Ba,原子序號56,原子重量137.3277。佢密度3.594,溶點1002.15,沸點2170,熱容量有0.204,電負度有0.89。\n\n鋇係鹼土金屬元素,一種柔軟嗰有銀白色光澤嗰鹼土金屬。元素名來源於希臘文βαρύς (barys),意思係“重的”。由於它嗰化學性質十分活潑,從來冇在自然界中發現鋇單質。\n鋇在1774年被確認係一隻新元素,但直到1808年電解法發明不久後才被歸納為金屬元素。\n\n同位素\n現在已經曉得鋇有原子量為130、132、134、135、136、137、138嗰同位素。\n\n分佈\n鋇,同其他鹼土金屬一樣,在地球上都有分佈:在地殼上部嗰含量係0.026%,在地殼中嗰平均值係0.022%。主要以重晶石形式存在,以硫酸鹽或碳酸鹽形式存在。鋇在自然界中最常見嗰礦物係重晶石(硫酸鋇)和毒重石(碳酸鋇),都不溶于水。\n\n用途\n金屬鋇可用來作除去真空管同顯像管痕量氣體嗰消氣劑、精煉金屬嗰脫氣劑。\n用於生產鋇鎳合金、鋇鈣鉛等合金。\n硝酸鋇與氯酸鉀、鎂粉、松香混合,可以用來製造信號彈與煙火。\n用作軸承嗰鉛合金含有0.5-4%的鋇。在醫藥領域,硫酸鋇用作X射線檢測的造影劑。可溶性嗰鋇化合物常用作殺蟲劑。\n\n鹼土金屬","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.304,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.906,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%90%B3","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"鐳(舊名鈤、銧、英文:Radium)係一種化學元素,化學符號Ra,原子序數係88,係一種銀白色嘅鹼土金屬,有放射性。\n\n鐳在響1898年由居里夫人同佢丈夫皮埃爾·居里在捷克北波希米亞發現。佢哩發現鈾在衰變之後,衰變物還帶有放射性。鐳嗰英文名Radium即係放射性嗰意思。\n\n鐳-226嗰半衰期有1602年。佢衰變會放出氡氣到大氣中。氡仍然有放射性,被生物吸入嗰話會危害生命。\n\n相關化學反應 \n鐳在空氣中蠻不穩定,蠻易同氮氣發生反應產生氮化鐳:\n\n3 Ra + N2 → Ra3N2\n\n鐳亦可以同水發生反應,產生氫氧化鐳:\n\nRa + 2 H2O → Ra(OH)2 + H2 ↑\n\n鹼土金屬","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.284,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.673,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B0%AF","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"氯(英文)係一隻非金屬元素,係一種鹵素。佢嗰單質係氯氣(Cl2),在常溫常壓下係黃綠色嗰氣體,化學性質十分活躍,有毒。氯以化合態嗰形式廣泛存在於自然界中,對人體嗰生理活動也有蠻重要意義。\n\n氯嗰英文名係Chlorine,來自希臘文khlros(χλωρó'),原本嗰意思係\"綠色\"\n\n同位素\n氯有Cl-35同Cl-37兩種穩定嗰同位素。相對原子質量分別係34.968 852同36.965 903。天然豐度分別係75.77%跟24.23%。\n\n制取方法\n\n工業制法\n一般用電解飽和食鹽水來制取,電解飽和食鹽水時,電極陰極出氫氣(放有鐵絲):2H2O+2e-=H2↑+2OH-,陽極出氯氣(放有石墨):2Cl-=Cl2+2e-。\n\n化學方程式係:2NaCl+2H2O=2NaOH+H2↑+Cl2↑。(條件:通電。)\n\n實驗室制法\n反應原理:在酸性條件下,用氧化劑氧化-1價嗰氯嗰化合物制得。實驗室里可以用濃鹽酸同二氧化錳一起加熱來制取,還可以用濃鹽酸同高錳酸鉀反應來制取。\n\n反應方程式:MnO2+4HCl=MnCl2+Cl2↑+2H2O。(條件:加熱。)或2KMnO4+16HCl=2MnCl2+2KCl+5Cl2↑+8H2O。\n\n用途 \n因為佢有毒,又易得提煉,氯可以用來消毒殺菌。所以會用在泳池、自來水嗰消毒。不過,在紫外線存在嗰地方,蠻易造成危險,因為會有氯化作用。\n\n所以,現在英國不用氯來消毒泳池,改用含氯化學物質來消毒,這樣安全點幾。\n\n香港個自來水處理亦都會用氯去殺死微生物。所以吃自來水前要先煮沸佢,因為氯嗰沸點係大概-35度(準確係-34.4度),所以煮沸佢就可以將氯蒸發。\n\n \n\n鹵素","num_words":18,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.299,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.832,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%BA%B4","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"溴(英語Bromine,來自希臘語βρώμιο,意思係\"公山羊嗰惡臭\"),係一隻化學元素,元素符號 Br,原子序數 35,在化學元素週期表中位於第4週期、第ⅦA族,係一種鹵素。溴分子在標準溫度同壓力下係有揮發性嗰紅棕色液體,活性在氯跟碘之間。純溴也叫溴素。溴蒸氣具有腐蝕性,還有毒。\n\n同位素\n溴有兩個穩定嗰同位素:溴-79(50.69%)同溴-81(49.31%)。其他最少有23種放射性同位素係已經被發現可以存在嗰。 蠻多嗰溴同位素係核分裂嗰產物。有幾種來自核分裂產物嗰大原子量嗰溴同位素會產生延遲性嗰中子衰變。所有嗰放射性溴同位素嗰半衰期相對來講係比較短嗰,半衰期最長嗰係一個中子數不足嗰同位素,半衰期係2.376天。半衰期最長嗰豐中子同位素嗰半衰期為1.47天。一些溴嗰同位素有亞穩定嗰同質異能素。穩定嗰Br有一個具放射性嗰同質異能素,半衰期4.86秒,佢最終衰變成穩定嗰基態。\n\n用處\n溴可以用於製備有機溴化物,還可以用於製備顏料與化學中間體。溴同氯配合使用可用在水嗰處理與殺菌。\n做氧化劑。有機化合物嗰溴化劑。乙烯同重碳氫化合物嗰吸收劑。水嗰消毒劑。漂白絲綢纖維。制藥。照相。染料製造。\n\n鹵素","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.656,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B3%A2%E8%98%AD%E7%90%83","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"波蘭球(英語Polandball),也叫國家球(Countryball),係一種用戶原創嗰網路漫畫,在2009年末起源於德國Imageboard網站Krautchan。個隻原創形式在眾多嗰線上漫畫之中獨樹一幟。在個部漫畫中,國家俾球狀嗰卡通角色代表,一般都係講塑料英語。\n\n特別\n新加坡嗰波蘭球選擇了三角形,因此被稱作“Tringapore”(Singapore同Triangle的組合)。\n以色列嗰波蘭球係超立方體形(借此向猶太物理學致敬)(第二種解釋係二戰期間納粹德國把猶太人做成了肥皂,所以以色列嗰波蘭球也可以當成肥皂盒)。\n波蘭係倒過來嗰,這源于一次穀歌地圖嗰錯誤,把波蘭所有城市都弄反了。上白下紅的波蘭象徵著它係一隻同性戀者。\n哈薩克斯坦嗰波蘭球係磚頭。(Kazakhbrick)。\n義大利嗰波蘭球係靴子,但係大多數人畫嗰係球形。\n尼泊爾嗰波蘭球採用他們國旗嗰形狀,加上眼睛、眉毛(不一定要加眉毛)跟尖牙。\n上海合作組織嗰波蘭球同哈薩克斯坦一樣係磚塊(SCO square)。\n英國嗰波蘭球戴著黑色禮帽同單眼鏡——紳士裝扮。\n美國嗰波蘭球要配上一幅墨鏡,表示他嗰傲氣。但這墨鏡係他取得全球霸權之後才戴上嗰。\n德意志帝國(第二帝國)在1914年至1918年這段時間內係平面長方形(豎著嗰),眼睛變小,一般嗰國家球不能同佢直視(只有鄂木斯克鳥嗰目光能同佢抗衡)。另外只有當它象徵國家嗰時候才會變成長方形,像士兵這種還係球形。\n泰國嗰波蘭球則係有頭髮,有時候還有口紅——這係女性形象。另外嗰女性形象還有聖誕島、科科斯群島。\n中國嗰波蘭球形象一般係帶著65式軍帽嗰造型。\n東亞各國(例如日本,中國,韓國,朝鮮,臺灣地區,港澳)嗰波蘭球形象一般係眯眼(西方人以為東亞人都係小眼睛)。","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.169,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.922,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%B1%E8%BC%89%E5%A3%A4","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"銅陵恭簡王 朱載壤(1531年-1560年),係益恭王朱厚炫嗰五崽,娘係妃吴氏。朱載壤到1540年-1559年期間托封為鎭國將軍,1559年-1560年期間托封為銅陵王,到1560年薨,攏共在位一年,壽三十歲,諡號恭簡王。\n\n王室\n大崽朱翊鉌 銅陵端僖王\n二崽朱翊鑄 鎭國將軍\n\n墓志\n益藩铜陵恭简王圹志\n王讳載壤,益王第五子。母妃吴氏。王生于嘉靖十年六月十二日,嘉靖三十八年十二月十一日册封为銅陵王。嘉靖三十九年六月十二日以疾薨,享年三十。妃张氏。生二子:长子翊鉌,次子翊鑄,生三女;俱未请封。讣闻,辍视朝一日,遣官谕祭,命有司治丧葬如制。文武官皆致祭焉。以嘉靖四十年十月十七日,葬于南城县一都蔡家源之原。王以宗室至亲,为国藩辅,茂膺封爵,贵富兼隆。兹以令终,夫复何憾。爰述其概,纳诸幽圹,用垂不朽云。\n\n土","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.846,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%B1%E5%B8%B8%E6%B1%AD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"淳河懷僖王 朱常汭(1565年-1592年),號澄源,係益宣王朱翊鈏嗰大崽,佢嗰娘係王妃孫氏。\n朱常汭到1581年-1592年期間托封為淳河王,作嗰《西園雅集》。1592年過身,諡號「懷僖王」。埋在南城縣延保山。有一崽一女。\n\n墓志\n大明益国淳河怀僖王圹志\n翰林院撰文。\n兄浦阳王璇源篆盖。\n弟华山王常汛书丹。\n王姓朱氏,讳常汭,号澄源,又号丹霞子。今益王嫡第五子,母妃孙氏。王生於嘉靖四十四年七月初五日,万历九年七月十二日册封为淳河王。 王性孝友,幼时会父王居恭王丧,晨夕侍不去。长益爱敬肫至,尝制纱厨以进,暑必赖之,事母妃於慈训凛如也,侍疾不解带者匝月。比薨,痛欲绝。时物不先荐不食。五咏之纪,读者堕泪。已念副官涂夫人有阿保恩,母事之,迎养焉。遇诸兄弟恭而婉,暇则修社,赓咏为乐。居恒布素自如,至礼贤赈急,则挥金不计。王质敏博学,好唐诗,因类选之,梓行於世。故诗多盛唐风,所著有《西园雅集》。展谒纪咏,平台会稿,尤多才艺。所绘人物花鸟,为世所珍。万历二十年三月二十一日,以疾薨於正寝。疾亟,惟以罔极未报为恨。及愦,犹睁目呼分题云。享年二十有八。妃江氏,生遗腹子一,乳名嗣宗;女一,乳名衍寿;俱幼尚未请名封。上闻讣,辍朝一日。遣行人乔廷栋督理丧仪,谕祭十三坛。命有司治丧葬如制。下史臣易号,谥曰怀僖王。在京文武及本省两院诸司举致祭焉。得请命弟华山王常泛,以万历二十一年十一月十一日,奉柩葬於南城县东三十六都延保山之原。呜呼,王以宗室懿亲,为国藩辅,茂膺封爵,贵富兼隆。兹以令终,夫复何憾。顾才德若此,乃不寿,则理有难镜者。兹述其概,纳诸幽圹,永垂不朽云。\n大明萬曆二十一年岁次癸巳冬十有一月十三日癸亥,孝子嗣宗泣血勒石。\n\n \n\n水","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.815,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%B1%E5%A5%A0%E5%A3%98","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"樂安昭定王 朱奠壘( 1427年—1488年 ),係寧惠王朱磐烒嗰三崽,到1442年-1451年期間托封為鎭國將軍,1451年三月十三日进封樂安王,1488年過身,諡號「昭定王」。四嗰大崽老早就過身嘍,樂安王嗰位子就傳到孫子朱宸湔。\n\n王室\n\n妃:宋氏(南昌左千户宋邕嗰女)\n妾:九嗰妾\n崽:\n大崽朱覲镶,死得脫早,哈冇周歲就過身嘍。\n二崽朱覲锒\n三崽朱覲诲\n四崽朱覲镒 鎭國將軍\n五崽朱覲钟 鎭國將軍,1519年起兵寧王朱宸濠逆亂,拕打敗以後廢為庶人,伏誅。\n六崽朱覲链 鎭國將軍\n七崽朱覲铤 鎭國將軍\n八崽朱覲锉 鎭國將軍,起兵朱宸濠逆亂,拕打敗以後廢為庶人,伏誅。\n女:八嗰。\n\n墓志\n王讳奠垒,宁惠王庶第三子。母李氏。宣德二年八月二十九日寅时生。正统七年六月十五日,封镇国将军。景泰二年三月十三日,进封乐安王。弘治元年十一月初力日,以疾薨,享年六十二岁。妃宋氏,生嫡长女上饶县主,仪宾吴谨,嫡第二女大余县主,仪宾陈淮,嫡长子觐镶,天顺元年十二月初一日未时生,天顺二年三月初四日故,生嫡第四女上犹县主,仪宾沈永通。夫人王氏,生庶第四子镇国将军觐镒,夫人黄氏,生嫡长孙宸湔,封辅国将军;庶第二孙宸飒,未封。生母骆氏,庶第三孙宸澜,未封,生母章氏。夫人陈氏, 生庶第三子觐诲,天顺元年十二月初九日生,天顺二年六月二十日故;生女南城县主,仪宾章镦。夫人王氏,生第五子镇国将军觐钟。夫人陆氏,生女未封,第七子镇国将军觐铤;第六女福宁县主,仪宾张嵩。夫人孙氏,生庶第二子觐锒,天顺元年十二月初七日生,天顺二年四年初四日故;生第三女武宁县主,已故。夫人樊氏,生第六子镇国将者觐链。夫人胡氏。夫人张氏,生第八子觐锉,未封。夫人钱氏,生第七女,未封。上闻讣,辍视朝一日,遣官渝祭,特谥曰昭定,命有司治丧葬如制。在京亲王及文武官皆致祭焉。以弘治二年八月十七月,葬于南昌府新建县洪崖乡二十里。都增寿山之原。呜呼!王生于宗室,为国藩辅,茂膺封爵,贵富兼隆。兹以令终,夫复何憾。爰述其概,纳诸幽圹,用垂不朽云。弘治二年七月吉旦。四川顺庆府通判臣黄表书丹。\n\n大明乐安王妃圹志\n\n妃宋氏,南昌左卫千户邕第七女。其先风阳寿州高团村人。生于宣德庚戌四月九日亥时。正统十年诰封镇国将军夫人。景泰二年册进乐安王妃。成化癸巳十月八日酉时薨,享年四十又四。朝延遣御马监奉御黄福御祭一坛,皇太后祭一坛,中宫祭一坛,诸王祭一坛。生子一,觐镶,早逝。女三人:长上饶县主,次大余县主,次上犹县主。成化乙未十一月二十七日,办事官秦敏、阴阳官司镛,奉敕前来督领夫匠造坟,葬于新建洪崖乡青山杓之原,首乾趾巽。呜呼!惟妃淑姿夙成,懿德茂著,内虔蜒弦苹藻之供,外翼鹊巢驺虞之化,有光宠锡,有助家邦。爰述其概,纳诸幽圹,用垂不朽云。成化十一年乙未十一月吉日书。\n\n土","num_words":28,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.87,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%B1%E5%A5%A0%E5%A0%B5","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"石城恭靖王 朱奠堵( 1427年—1486年 ),係寧惠王朱磐烒嗰四崽,到1442年-1451年期間托封為鎭國將軍,1451年三月十三日进封石城王。性庄毅,家法脫严。1486年過身,諡號「恭靖王」。\n大崽朱觐镐,脫孝順,老早就過身嘍。石城王嗰位子就傳到孫子朱宸浮。宸浮老誹謗母弟朱宸浦、庶兄朱宸潣、弟朱宸澅淫纵杀人,後廢為庶人除國。\n\n王室\n\n大崽朱覲镐鎭國將軍\n二崽朱覲鏂鎭國將軍\n三崽朱覲钏鎭國將軍\n四崽朱覲鑐鎭國將軍\n五崽朱覲□ \n六崽朱覲链鎭國將軍,1519年起兵寧王朱宸濠逆亂,拕打敗以後廢為庶人,伏誅。\n七崽朱覲铉鎭國將軍,起兵逆亂伏誅\n八崽朱覲鋊鎭國將軍\n\n世系\n寧藩王系\n\n土","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.257,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.878,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9D%8E%E5%9C%AD%E5%AE%8C","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"李圭完(朝鮮語:이규완,1862年11月15號出世,1946年12月15號過身),假名圭寬(규관),奎完(규완), 走完(주완),係隻韓國李氏朝鮮及朝鮮日占期嗰政治家、民權運動家、獨立運動家、懷疑論者。佢係1884年10月甲申政變嗰軍事指揮官嗰一人,1910年10月1日韓日合邦条約後,他是朝鮮人參政權獲得運動、自治權獲得運動、實力養成運動嗰領導。\n\n佢係甲申政變失敗後長期亡命、日本山口縣、美國等常時移動。1907年10月復權後歸國歷江原道觀察使、1910年10月韓日合邦条約後日本江原道長官、1918年9月23號咸鏡南道長官、1919年8月1號咸鏡南道知事等歷。\n\n相關著作 \n 이규완 ( 李圭完, 1862∼1946 ):일찍부터 참정권 주장한 '소신파' \n '남자' 노릇하는 다양한 방법 Hangyeorye \n 일본인 쓴 '춘천찬가'… 아픔의 역사 속 빛나는 절경 강원도민일보 \n\n朝鮮人\n韓國人\n思想家\n韓國嗰政治家\n韓國嗰獨立運動家\n自由意志主義者\n哲學者","num_words":31,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.333,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.783,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%87%91%E7%AD%96","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"金策(朝鮮語:김책,1903年8月14號—1951年1月31號),字洪啓(홍계),號洪溪,假名金樂,金印植,金仁植,金洪印,金東印,金印,華名羅東賢。係朝鮮民主主義人民共和國嗰政治家、獨立運動家、革命思想家,軍人。1948年2月任朝鮮人民軍戰線事領官、9月2號內閣産業省相兼民族輔衛省副相。1951年1月31號戰歿之原因心肌梗塞,煤球煤氣中毒。\n\n著作 \n 金日成將軍之歌\n 長篇史詩白頭山\n\n相關著作 \n 령도자와 인민의 추억속에 영생하는 혁명렬사 김책 조선통신 2006년 01월 30일자\n 혁명렬사 김책동지의 반신상에 화환 진정 주체100(2011)년 2월 1일 로동신문\n 당의 사상과 령도에 끝없이 충실한 김책형의 일군이 되자 - 조선로동당 중앙위원회 책임일군들과 한 담화 주체90(2001)년 1월 31일 \n 혁명가 김책 \n 김책 - 동북항일투쟁의 탁월한 지도자\n\n朝鮮人\n敎育家\n思想家\n朝鮮民主主義人民共和國嗰政治家 \n韓國嗰獨立運動家\n北朝鮮人\n遇刺身亡者","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.338,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.856,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B0%8F%E6%B2%B3%E5%85%AC%E4%B8%BB","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"小河公主(Princess of Xiaohe),是2003年新疆考古研究所考古隊在若羌縣羅布泊樓蘭古城以西102公里的小河墓地M11墓出土, 考古隊命名為小河公主, 與下面所說的1934年發現的女性乾屍不同。她有亞麻色的頭髮和長長的睫毛, 頭戴氈帽,身披毛織斗篷,戴著金耳環、毛線繩項鍊, 下身繫帶裙,腳穿襯里皮靴。伴有一個草編簍裝著顆粒清晰的小麥和黍, 麻黃的樹枝放在旁邊。\n小河公主不在任何博物館常設展覽。2010年, 佢在美國的加州聖安娜鮑爾斯博物館, 休斯頓自然科學博物館, 賓夕法尼亞大學考古與人類學博物館展出, 2019年在北京大學賽克勒考古與藝術博物館展出。\n\n以前被稱的小河公主或小河美女(Beauty of Xiaohe),係1934年夏瑞典考古學者貝格曼嗰發見,新疆罗布泊地區孔雀河南向60km地占小河墓地出土。佢係許時間有名嗰女性木耳乃。一稱微笑公主。\n\n外部鏈接\n 图:中国最古老的木乃伊 小河公主的动人微笑\n 中國出土最美千年女尸\n https:\/\/web.archive.org\/web\/20140704064741\/http:\/\/cul.shangdu.com\/yeshi\/20140302\/315_5881180.shtml\n http:\/\/news.xinhuanet.com\/book\/2010-05\/05\/content_13468338.htm\n\n新疆","num_words":23,"character_repetition_ratio":0.01,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.276,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.912,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%94%98%E6%B8%AD%E6%BC%A2","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"甘渭漢(1908年–1986年),湖南平江人。佢係中國人民解放軍嗰高級將領。佢係1927年加入嗰中國共產黨。1928年參加嗰中國工農紅軍。佢係擔任嗰紅5軍3縱隊排長同連長,紅3軍團5軍連政治指導員同團政治委員,紅3軍團供給部政治委員,紅8軍團政治部組織部部長。\n\n生平\n佢係1943年入嗰延安中央黨校學習。佢係1955年被授予嗰中將軍銜,並榮獲嗰一級八一勳章、一級獨立自由勳章同一級解放勳章。\n\n軼事\n佢係1979年10月因個人恩怨,積極反對給佢嗰上司粟裕平反。\n\n攷\n生平\n1979年粟裕突發心髒病真相:老部下阻撓其平反\n\n1908年出世\n1986年過世\n中國共產黨","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.303,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.875,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%81%E5%85%88%E5%9C%8B","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"丁先國(1909年–2001年),湖北麻城人。佢係1927年11月13號參加嗰黃麻起義,1929年11月參加嗰中國工農紅軍,1930年8月加入嗰中國共產黨。佢係先後擔任嗰紅4軍10師政治部主任、八路軍129師385旅769團政治處主任、冀南軍區1軍分區司令員、新四軍5師13旅39團政治委員、新四軍5師13旅27團政治委員、晉冀魯豫軍區14縱41旅政治委員、中國人民志願軍後勤部副部長同解放軍總後勤部副部長。佢係1955年被授予嗰少將軍銜。2001年11月11號佢係重慶過世,活了93歲。\n\n親屬\n堂弟:丁先德\n弟弟:丁憲法\n兒子:丁凱洲\n兒子:丁志平\n兒子:丁京平\n女兒:丁渝萍\n\n攷\n生平\n解放軍總後勤部原副部長丁先國同志逝世\n丁先國紅軍三兄弟文物陳列在麻城開館\n\n1909年出世\n2001年過世\n中國共產黨","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.006,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.329,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.685,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AD%AB%E6%AF%85","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"孫毅(1904年–2003年),河北大城人,曾叫嗰孫俊明。佢係毕业嗰河南陆军军官学校。佢係1933年加入嗰中國共產黨。參加嗰長征。佢係1955年被授予嗰中將軍銜,並榮獲嗰一級八一勳章、一級獨立自由勳章同一級解放勳章,一級紅星功勳榮譽章。2003年7月4號13時50分嗰北京過世,活了100歲。\n\n軼事\n因佢好留嗰鬍子,故叫佢嗰“孫鬍子”。\n\n家屬\n妻子:田秀涓\n\n攷\n生平\n\n1904年出世\n2003年過世\n中國共產黨","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.359,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.895,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8A%89%E7%A7%89%E5%BD%A5","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"劉秉彥(1915年3月19號–1998年7月21號),別名係李立元同張章,筆名話嗰冰言同兵言,河北蠡縣人。佢係1932年加入嗰中國左翼作家聯盟,1937年加入嗰中國共產黨,同年入嗰軍隊。擔任過軍分區司令員同旅長。中華人民共和國成立以後,擔任過國防部五院副院長、河北省委書記同河北省代省長等嗰職。佢係1955年拕授予嗰少將軍銜。\n\n著作\n抗日戰爭中的戰術問題\n京律保三角地帶的鬥爭策略問題\n\n軼事\n佢係同曠伏兆嗰感情深厚,過世後埋在河北雄縣嗰同一個陵園。\n\n攷\n生平\n\n1915年出世\n1998年過世\n中國共產黨","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.259,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.639,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%91%A3%E5%85%B6%E6%AD%A6","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"董其武(1899年11月27號–1989年3月3號),山西河津人。佢係解放軍嗰高級將領。係1919年參加嗰軍隊,並參加嗰北伐戰爭。從1928年開始,係在國民黨傅作義部歷任嗰參謀、團長同旅長。1933年,係參加嗰著名嗰長城抗戰,抗擊嗰日本侵略者。1936年,係參與組織指揮嗰綏遠抗戰,獲嗰百靈廟大捷。係1949年9月19號率嗰綏遠軍政人員嗰起義。1951年,參加嗰抗美援朝,係任中國人民志願軍第23兵團司令員。佢係1955年被授予嗰上將軍銜同一級解放勳章。\n\n佢係嗰偉大嗰愛國主義者,中國共產黨嗰忠誠戰士,中國人民解放軍嗰高級將領同傑出嗰軍事家。\n\n家屬\n爺爺:董懷球\n爸爸:董多見\n長女:董健民\n外公:范居江\n大舅:范必英\n\n攷\n生平\n董其武的傳奇人生:國民黨上將到共產黨上將\n\n1899年出世\n1989年過世\n中國共產黨","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.299,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.498,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%A3%B4%E5%91%A8%E7%8E%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"裴周玉(1912年12月–2015年6月20號),湖南平江人。佢係1927年參加嗰秋收暴動,同年參加嗰中國共產主義青年團,1930年參加嗰紅軍。歷經嗰中央蘇區五次“反圍剿”戰爭、二萬五千里長征、抗日戰爭、解放戰爭同抗美援朝戰爭。係1955年被授予嗰少將軍銜,1988年被授予嗰中國人民解放軍一級紅星功勳榮譽章。\n\n佢係中國共產黨嗰優秀黨員,忠誠嗰共產主義戰士同我軍優秀嗰政治工作領導者,係原來嗰新疆軍區副政治委員兼新疆生產建設兵團第二政治委員同原來嗰裝甲兵顧問(係副大軍區職)。\n\n2015年6月20號凌晨3時08分,佢係因嗰病冇得治在嗰北京過世,活了嗰103歲。\n\n家屬\n妻子:姚盼成\n兒子:裴靜琛\n女兒:裴靜華\n兒子:裴靜俠\n女兒:裴燕\n兒子:裴靜剛\n兒子:裴建軍\n兒子:裴靜京\n兒子:裴湘江\n\n軼事\n佢係劉志丹嗰犧牲嗰見證人。\n\n攷\n生平\n開國少將、原裝甲兵顧問裴周玉逝世,系劉志丹犧牲在場見證人\n老紅軍裴周玉將軍遺體告別儀式舉行 習近平送花圈(圖)\n開國少將裴周玉骨灰安葬家鄉平江(組圖)\n開國少將裴周玉在北京逝世 享年103歲\n開國將軍裴周玉:見證劉志丹的最後歲月【4】\n\n1912年出世\n2015年過世\n中國共產黨","num_words":27,"character_repetition_ratio":0.008,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.564,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%96%87%E5%B9%B4%E7%94%9F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"文年生(1906年–1968年),湖南嶽陽人。佢係中國共產黨嗰優秀黨員、久經考驗嗰忠誠嗰共產主義戰士、無產階級革命家同中國人民解放軍嗰優秀嗰軍事指揮員,係中國人民解放軍嗰高級將領。佢係1955年9月27號被授予嗰中將軍銜,並榮獲嗰一級八一勳章、一級獨立自由勳章同一級解放勳章。\n\n過世\n佢係1968年被嗰黃永勝迫害嗰過世,1978年被嗰平反,恢復佢嗰名譽,並被追認嗰烈士。\n\n家屬\n父親:文養然\n母親:文瞿氏\n大弟:文和平\n二弟:文慶祥\n堂兄:文琴南\n姑父兼舅父:瞿海平\n\n攷\n生平\n\n1906年出世\n1968年過世\n中國共產黨","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.292,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.707,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%A0%E6%98%9F%E8%A1%93","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"astrologia,係美索不達米亞平原(現為伊拉克)嗰術士根據人類個體出現時與星座位置嗰研究,發明出一整套系統嗰預測未來嗰方法。大約在公元前三千年前,美索不達米亞平原嗰牧羊人,將夜空中閃爍嗰星星分別依神或動物嗰形狀做了一番劃分.\n\n星盤 \n占星術中嗰星盤係指用來描述生物體誕生時,星體不同位置嗰能量對生物體產生先天與後天嗰各種影響嗰一張圖表。觀測者所在嗰星體以太陽系嗰地球為例,星盤嗰結構由外至內通常依次為:先天宮位區、黃道經度區、後天宮位區、星體區與地心。由於黃赤交角嗰存在導致晝夜長短於各緯度都不一致,致使包括普拉西多分宮制在內嗰眾多分宮制星盤上嗰上升星座與下降星座除赤道與春秋分外都未互補,由此也引發了對上升星座乃至整個西洋占星術體系嗰質疑。在沒有特別說明嗰前提下,以後星盤專指不使用任何分宮制(即“Null”)嗰星盤。\n\n星體 \n占星術中嗰星體係指宇宙中無意識嗰客觀存在與主觀映像,分別對應實星與虛星。實星又分為主要實星與次要實星:主要實星對觀測者所在實星來說共有十二顆,係指一個恒星系中嗰恒星與它十一個公轉軌道上嗰主要行星及其各自嗰主要衛星;次要實星係指相同軌道上嗰次要行星及主要行星嗰次要衛星。虛星也分為主要虛星與次要虛星:主要虛星對觀測者所在實星來說只有四顆,係指描述恒星相對於觀測者所在實星嗰位置嗰後天白羊宮宮首(即“卯星”,對應卯時)、後天巨蟹宮宮首(即“子星”,對應子時)、後天天秤宮宮首(即“酉星”,對應酉時)以及後天摩羯宮宮首(即“午星”,對應午時);次要虛星係指描述恒星相對於觀測者所在實星嗰位置嗰其余八個後天十二宮宮首及觀測者所在實星嗰衛星嗰軌道與恒星軌道嗰兩個交點(即北交點☊與南交點☋)。在沒有特別說明嗰前提下,以後星體專指實星。\n{|class=\"wikitable\" style=\"text-align:center;\"\n|-\n|+星體\n|-\n!\n\n宮位 \n占星術中嗰宮位係指將黃道平均劃分後嗰十二塊天區,分為先天十二宮(通常於星盤外圈以逆時針方向排列)與後天十二宮(通常於星盤內圈以逆時針方向排列)。不使用任何分宮制(即選擇“Null”)時,先天十二宮與後天十二宮嗰作用係等效嗰。在沒有特別說明嗰前提下,以後宮位專指後天十二宮。\n\n相位 \n占星術中嗰相位係指以觀測者所在星體為頂點,以其它任意兩顆星體(包括虛星)至頂點嗰連線為邊所形成嗰容許度小於7.5°(≨7°30′)嗰角。相位(即角)本身沒有吉兇之分,而星體卻有吉兇之別,因此相位嗰吉兇係由星體嗰吉兇而定。在沒有特別說明嗰前提下,以後相位專指主要相位。\n\n2分相又叫沖相;2.4分相又叫梅花相;3分相又叫拱相;4分相又叫刑相;6分相又叫6合相。\n補4.8分相又叫補倍梅花相;4.8分相又叫倍梅花相。\n絕對等宮制所有相位嗰容許度均必須小於7°30′,這一點有別於英國嗰占星學院。\n\n哲學\n天文\n心理學","num_words":18,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.156,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.799,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%AC%AC1%E9%9B%86%E5%9C%98%E8%BB%8D","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"第1集團軍,係中國人民解放軍嗰歷史最悠久嗰部隊之一,佢嗰歷史可追溯到1930年。而家嗰建制係1985年編成,佢係由嗰陸軍第1軍、第60軍、坦克車第10師合編而成。炮兵第9師係於1992年併入嗰集團軍。原先嗰代號係83010部隊,現在嗰代號係中國人民解放軍73011部隊,隸屬東部戰區嗰陸軍,軍部駐地係浙江嗰湖州市。\n\n歷史 \n1949年2月1號,根據中央軍委關於嗰統一嗰全軍編制同部隊番號嗰說話,西北野戰軍第1縱隊改稱中國人民解放軍嗰第1軍,隸屬第一野戰軍嗰建制。軍長係賀炳炎,政治委員係廖漢生。現在佢係發展成咗我軍18個集團軍嗰一。\n\n建制 \n佢係轄嗰以下部隊:\n軍直\n通訊團\n工兵團\n防化團\n司訓大隊\n教導大隊\n陸軍航空兵第5團\n電子對抗團\n直屬隊\n兩栖機械化第1師\n兩栖裝甲第10師\n炮兵第9師\n兩栖摩托化步兵第3旅\n防空旅\n\n軍事","num_words":20,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.252,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.693,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%A2%81%E5%90%9B%E5%9F%B9","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"梁君培(葡語:Leong Kuan Pui William),又澳門人,商人、基督教牧師。。\n\n參考\n\n出面網頁\n 梁君培Facebook專頁\n 梁君培見證 \n 基督教中福教會\n\n澳門\n香港人\n基督教","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.267,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.443,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/GV","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"GV可能指:\n 男同性戀色情片:和製英文Gay Video,拍攝男男性交嗰視頻;\n 喬治五世:英文George V;\n 十億伏特(Giga Volt):電壓單位;\n 基阿尼·沃薩濟(Gianni Versace),意大利服裝設計師,時尚品牌Versace嗰創辦人;\n 谷歌風投:英文Google Ventures,係谷歌公司屬下產品;\n 谷歌之音:英文Google Voice,也係谷歌公司屬下產品;\n 蒼穹雷霆-閃電槍:英文Gunvolt,一款二維類型嗰橫向卷軸動作遊戲;\n 馬恩語嗰ISO 639 alpha-2代碼;\n一種(EA-5365)或一類(GV類毒劑)神經性毒劑,前者為捷克斯洛伐克軍方二戰後所開發嗰磷酸酯類化合物,後者則常指美國於1970年代所開發嗰第四代化學戰劑。","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.03,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.87,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/AV","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"AV可能指:\nAV端子,又称复合端子,用於家用影音电器嗰視訊傳輸;\n色情片:,例如“色情片女演員”;\nAV (電影):一套2005年嗰香港電影,由彭浩翔執導;\n香港九龙巴士车队之中嗰富豪奥林匹克型号巴士车队编号;\n防毒軟體(Anti-virus)嗰简称;\n安圭拉嗰FIPS 10-4代码和北约代码;\n亚美亚公司在纽约证券交易所嗰代码,\nAvianca航空公司在国际航空运输协会嗰代码,\n選擇投票制;\n同意投票;\n水上飛機母艦。\n\nAv可能指:\n希伯来历中嗰一个月份,有时亦作Aw;\n用户头像(Avatar),在虚拟现实領域中用來代表用戶嗰圖像;\n\naV可能指:\n阿伏,国际单位制中电压嗰单位;\n\nav可能指:\n阿瓦尔语在ISO 639-1中嗰代码;\n網絡搜索引擎AltaVista嗰域名:av.com;\n\"\"av号\"\",在视频网站Bilibili中用来做视频编号嗰前缀;\n二字拉丁字母縮寫消歧義","num_words":25,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.229,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.881,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/GayVN%20Awards","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"美國同志成人影片獎(英文:Gay Video News Awards,縮寫:GayVN Awards),係美國一個男同性戀色情片嗰頒獎典禮。始於1998年,於2010年停止舉辦。\n\n獎項分類\n\n外部鏈結 \n英文維基:GayVN Awards\n\n性文化\n色情片\n同性戀","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.719,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%99%BC%E7%8F%BE%E4%B9%8B%E6%97%85","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《發現之旅》(法語:,中譯本別名:)係套收納超過700冊書籍(含番外)嗰袋裝百科全書式叢書,佢到1986年拕加利瑪出版社到法國出版,首冊主題係古埃及。箇套叢書以其豐富嗰彩色插圖拕喊做「圖像閱讀書籍」,內容包到歷史、考古、宗教、音樂、美術、科學等各類。\n\n臺灣時報文化自1994年起頭回刊行中譯本,歷時11年,合計出版81冊。上海書店出版社於1998年首次推出簡體字譯本,後有上海譯文出版社、漢語大詞典出版社、上海教育出版社、上海人民出版社、吉林出版集團陸續推出,合計出吥94冊同到番外6冊。\n\n正體中文譯本一覽\n\n攷\n\n出面網頁 \n\n 官方網站 \n 時報文化網上嗰正體中譯本《發現之旅》書目一覽 \n 世紀易文網上嗰簡體中譯本《發現之旅》書目一覽 \n 【法國】加利瑪的「發現」之旅 \n 古代文明推薦書目(2) —《古埃及探祕:尼羅河畔的金字塔世界》by 邱建一 \n 《伽利略》讀後感 — 單維彰的私人書評 \n 《氣象學》讀後感 — 單維彰的私人書評 \n 《鏡子:美的歷史》— 單維彰的私人書評 \n 「發現之旅」走天下 \n 「發現之旅」的無限魅力 \n\n文學","num_words":21,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.296,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.865,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%93%88%E4%B9%83%E6%96%90%E6%B4%BE","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"哈乃斐派 (阿拉伯语: المذهب الحنفي) (英语: Hanafi madhhab) 是伊斯兰教逊尼派四大教派, 其他是马立克派, 沙斐仪派和罕百里派。创始人是阿卜•哈尼法。\n\n哈乃斐派是印度次大陆, 巴基斯坦, 阿富汗, 中亚, 累范特, 土耳其和埃及北部官方教派。","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.448,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%BC%8A%E6%96%AF%E8%98%AD%E6%95%99","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"伊斯兰教 (阿拉伯语: الاسلام) (英语: Islam) 是世界四大宗教, 第二世界人口宗教, 仅次于基督教。伊斯兰教是中东, 南亚, 北非和中亚官方宗教。创世是穆罕默德。","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.74,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%A9%AC%E7%AB%8B%E5%85%8B%E6%B4%BE","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"马立克派 (阿拉伯语: المذهب المالكي) (英语: Maliki madhhab) 是伊斯兰教逊尼派四大教派, 其他是哈乃斐派, 沙斐仪派和罕百里派。创始人是阿纳斯•伊本•马利克。\n\n马立克派是非洲和波斯湾国家官方教派。","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.522,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B2%99%E6%96%90%E5%84%80%E6%B4%BE","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"沙斐仪派 (阿拉伯语: المذهب الشافعي) (英语: Shafi'i madhhab) 是伊斯兰教逊尼派四大教派, 其他是哈乃斐派, 马立克派和罕百里派。创始人是伊玛目•沙斐仪。\n\n沙斐仪派是马来西亚, 印尼, 泰国与菲律宾南部, 印度马哈拉施特拉邦, 喀拉拉邦与泰米尔纳德邦, 累范特, 土耳其东部和非洲衣索比亚-莫桑比克地区主要教派。","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.665,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%BD%95%E7%99%BE%E9%87%8C%E6%B4%BE","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"罕百里派 (阿拉伯语: المذهب الحنبلي) (英语: Hanbali madhhab) 是伊斯兰教逊尼派四大教派, 其他是哈乃斐派, 马立克派和沙斐仪派。创始人是艾哈迈德•伊本•罕百勒。\n\n罕百里派是沙特阿拉伯和卡塔尔国家教派。","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.427,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8A%87%E9%9B%86","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"劇集係指電視台或者互聯網上面播放嗰單元劇或者連續劇作品,其中係電視上面播放嗰叫電視劇集、係網絡上播放嗰叫做網絡劇集。\n\n劇集類型\n\n格式 (Format) \n電視劇\n廣播劇\n網絡劇\n單集劇\n單元劇\n連續劇\n系列劇\n改編劇\n翻拍劇\n動畫劇\n戲曲\n類戲劇\n故事劇\/劇情劇\n音樂歌舞劇\n舞台藝術劇\n合拍劇\n兩岸合拍劇\n短劇\n\n觀眾 (Audience) \n兒童劇\n青春劇\n女性劇\n肥皂劇\n偶像劇\n同志劇\n\n場境 (Setting) \n鄉土劇\n動作劇\/武打劇\n間諜劇\n動作驚悚劇\n超級英雄劇\n警匪劇\n醫療劇\n武俠劇\n古裝劇\n宮廷劇\n宮鬥劇\n清宮劇\n神話劇\n穿越劇\n功夫劇\n時代劇\n運動劇\n戰爭劇\n抗戰劇\n軍旅劇\n政治劇\n歷史劇\n災難劇\n末日劇\n冒險劇\n西部劇\n玄幻劇\n奇幻劇\n科幻劇\n公路劇\n賀歲劇\n\n心情 (Mood) \n劇情劇\n犯罪劇\n歷史劇\n倫理劇\n家庭倫理劇\n文獻紀錄劇\n律政劇\n心理劇\n悲劇\n喜劇\n情景喜劇\n儀態喜劇\n棍棒喜劇\n黑色喜劇\n恐怖喜劇\n浪漫喜劇\n劇情喜劇\n青春劇\n愛情劇\n恐怖劇\n殭屍劇\n喪屍劇\n懸疑劇\n邪典劇\n\n色情 (Porn) \n情色劇\n色情劇\n\n地區(Area) \n華語劇集\n陸劇\n港劇\n台劇\n美劇\n日劇\n韓劇\n泰劇","num_words":102,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.258,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.559,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%AC%9D%E8%B5%AB%C2%B7%E9%98%BF%E9%87%8C%C2%B7%E8%B3%88%E6%AF%94%E7%88%BE","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"阿里·穆罕默德·薩利赫·阿里·賈比爾(阿拉伯語جابر علي محمد صالح علي)(1976年 2月3日~2021年 1月14日)是印度尼西亞籍傳教士和學者。他還擔任過 印尼語哈菲茲 的法官,並為多家國家電視台做過牧師的各種研究。\n\n私生活 \n阿里·賈貝爾從小就致力於閱讀古蘭經。 是他的父親首先激勵 阿里·賈貝爾 學習古蘭經。 他的父親對宗教教育非常嚴格,尤其是《古蘭經》和祈禱文,小阿里塞爾在他不在的情況下甚至毫不猶豫地打了他祈禱。 他的家庭被稱為宗教家庭。 麥地那有一個很大的清真寺,用來研究伊斯蘭教。 作為十二個孩子中的長子,阿利薩雷需要為父親的伊斯蘭標誌繼續奮鬥。\n\n“起初這是我父親的願望,但我逐漸意識到自己的需要,當我 11 歲時,我想起了古蘭經的 30 部分。”\n\n參考","num_words":22,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%87%AA%E9%AB%94%E5%85%B1%E6%8C%AF","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"自體共振理論是一種關於生物體內生物波和生物波的反射波和諧共振的理論,此理論藉由將生物自身體產⽣之能量波反射至該身體本身來增強生物之健康狀況的方法。\n\n此一理論作為物理療法,可用來打通經絡, 加速血液循環.\n\n理論架構與實驗\n\n此一理論認為:生物體內的氣是生物能(生物波), 也就是生物電. \n\n藉能夠反射生物波的反射片反射回到生物體內, 就會和生物波形成和諧式共振. \n\n反射片貼在湧泉穴位置, 共振波立刻貫穿脊椎到百會穴, 改善脊椎平衡. 並增強手的握力和腳力.\n\n參考文獻\n\nEuropean Patent No. 3613582, 「A COMPOSITE AND AN ARTICLE COMPRISING THE SAME」25.08.21","num_words":24,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.938,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B3%A2%E5%88%A9%E5%85%B7%E6%88%90%E5%9C%9F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"波利·具成土(ハリー・グナルト),(生於 1954 年)是 日本 立命館亞洲太平洋大學的名譽教授,他在 印度尼西亞 出版了 婆羅浮屠 的數字保存 .\n\n內文註釋 \n\n日本\n科学家","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.326,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.984,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%A3%95%E5%AE%B9%E9%BD%A1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"裕容齡(英文名:;),晚清-民國時代舞蹈家,拕認為係「中國現代舞第一人」。幼時接受西式教育,精通英文、法文、日文。父親裕庚係清朝外交官,姊姊德齡著有回憶錄《清宮二年記》。\n\n生平 \n佢早年居住到法國巴黎,隨伊莎朵拉·鄧肯學習現代舞。後任慈禧太后御前女官獲封「壽山郡主」。1912年同外交家唐紹儀嗰堂侄唐寶潮完婚。民國時代擔任總統黎元洪嗰典禮官。文化大革命期間拕紅衛兵打斷雙腿,1973年因肺病過世。\n\n著作 \n \n 《清宮瑣記》,北京出版社,1957\n\n文學作品\n\n流行文化 \n 在2006年電視劇《德齡公主》中,孫逸飛出演裕容齡。\n\n攷 \n\n1899年出世\n1973年過世\n舞者\n芭蕾舞者\n作家","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.295,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.923,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%93%9C%E8%BE%BE%E6%8B%89%E5%93%88%E6%8B%89%20%28%E5%A2%A8%E8%A5%BF%E5%93%A5%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"瓜达拉哈拉市(西班牙语:、)係墨西哥哈利斯科州嗰首府,也係瓜达拉哈拉大都市区嗰首府、墨西哥第二大城市。瓜达拉哈拉市地处墨西哥西太平洋區,在哈里斯科州嗰中心,建立于1542年,面积187.91平方公里,海拔高度1560米。\n\n瓜达拉哈拉係墨西哥嗰文化、工业和经济重镇,市內設有轻轨系統。因其传统、文化休闲嗰魅力和烹饪而闻名于世,有西方之珠(Pearl of the Occident )嗰稱號。大街上富有殖民时期传统特色嗰建筑也显现出城市四个半世纪嗰文化底蕴。墨西哥係世界上唯一酿造龙舌兰酒(,因出产该酒嗰小镇而得名)嗰国家,而龙舌兰酒原产地即为哈里斯科州,目前该酒原产地权由墨西哥政府持有。\n\n名称 \n瓜达拉哈拉係沿用了西班牙城市瓜達拉哈拉嗰名字,来源于阿拉伯语,係“石头之河”或“要塞之谷”嗰意思。佢嗰其中一個建立者将佢确定为自己嗰荣誉故乡时,以自己出生城市嗰名字将其命名。\n\n历史文化 \n瓜达拉哈拉镇于1532年被西班牙探险家創立,位于现在嗰圣胡安。后来他與另一征服者魯尼奧·迪·古茲曼决定将小镇搬到水源丰富、交通方便又没有什么沙尘暴嗰地方。他们于1533年开始了搬迁工作。经过几次迁移后,到了今天嗰瓜达拉哈拉市嗰地方。瓜达拉哈拉市係1542年由查理五世国王颁布皇家命令建立嗰。在殖民时期,这里係新加利西亚州嗰首府。\n\n现在在城市里可以看到大量嗰名胜,吸引大量嗰游客,带动城市经济发展。瓜达拉哈拉建筑风格各异,从巴洛克風格到现代风格都有。其殖民时期嗰建筑基本为法国或西班牙风格。市中心广场周围以大教堂为代表嗰新古典主義建築尤其有特色。这里嗰历史性建筑代表了瓜达拉哈拉嗰特色。佢们嗰艺术、习惯、传统和传说係吸引游人嗰焦点。除此之外,城市还有无数绿地供市民和游客休闲娱乐。\n\n城市有上百座特色宗教建筑,其中最重要嗰就係瓜達拉哈拉聖母升天聖殿主教座堂,係該市最著名嗰天主教宗教中心。建于1561至1618年间,以新古典主义风格建成。最古老嗰宗教建筑係圣方濟堂,始建于1554年,以巴洛克风格建成。在这些宗教建筑中,可以看到新古典主義、巴洛克主義、新哥特主義等建築流派。城市还有19座有意思嗰民用建筑,现主要用于政府办公,博物馆、广场和公墓。根据其建设时期嗰不同显现出各异嗰建筑风格。\n\n自然地理\n\n氣候 \n瓜达拉哈拉气候温和,5月至十月为雨季,雨水充沛。春天係最炎热和最干燥嗰季节,气温达35度;夏季常有雷阵雨偶有冰雹;秋季降雨减少,多雾;冬季气温会低至零下五度左右。十月份平均气温为21.1度。\n\n人口 \n墨西哥国家统计局2005年数据显示,瓜达拉哈拉市区居住人口为1,600,894,为墨西哥人口第二多嗰城市,仅次于墨西哥州嗰埃卡提佩Ecatepec 。整个大都市区由哈里斯科州嗰八个城市组成,据同年统计数据,总常住人口达4,095,853,也係全国人口第二多嗰大都市区。瓜达拉哈拉市嗰人口密度也係墨西哥第二大,仅仅次于墨西哥州嗰內薩瓦爾科約特爾城Nezahualcóyotl城。居民54.8%信奉天主教。\n\n事故 \n\n在1992年4月22日,墨西哥國營煉油廠嗰汽油,因管路腐蝕導致燃油往下水道洩漏,隨後以外引燃並時引爆了市內大量易燃物。\n\n姐妹城市 \n 厦门市\n 阿拉胡埃拉\n 阿爾伯克基\n 阿雷基帕\n 卡拉卡斯\n 宿霧市\n 休達\n 克里夫蘭\n 庫里奇巴\n 大田廣域市\n 唐尼\n 戈亞尼亞\n 瓜達拉哈拉\n 美屬關島阿加尼亞\n 堪薩斯城\n 金斯敦\n 克拉科夫\n 京都市\n 蘭辛\n 利馬\n 馬拉博\n 米蘭\n 奧尼亞蒂\n 聖彼得堡\n 聖安東尼奧\n 巴拿馬城\n 帕爾馬\n 波特蘭\n 聖何塞\n 聖荷西\n 聖薩爾瓦多\n 聖多明各\n 塞維爾\n 弗羅茨瓦夫\n\nGuadalajara","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.58,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E7%94%9F%E8%82%96","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"生肖,係中國以頭牲代表年份箇方法,攏共就12隻頭牲: 鼠、牛、虎、兔、龍、蛇、馬、羊、猴、雞、狗、豬,佢俚依次拕十二地支(子、丑、寅、卯、辰、巳、午、未、申、酉、戌、亥)相配。\n\n別箇條目 \n 天干\n 地支\n 五行\n 八卦\n 節氣\n\n中國嗰文化\n干支","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.384,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.795,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%AA%9E%E9%9F%B3%E7%9C%81%E7%95%A5","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"語音省略(Elision)係話一隻單詞、或一隻句子嗰一隻音節或音素,甚至多隻音節拕省略嗰一種情形。箇多係因為話者𠵹話起來會撇托滴子。\n\n示例\n『英語』\n\n『法語』\n\nle enfant → l'enfant 男崽子\nje aime ... → j'aime 我歡喜……\nQue est-ce que ce est? → Qu'est-ce que c'est? 箇係什哩?\n\n語言","num_words":22,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.295,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.942,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%BD%95%E5%AD%9F%E9%81%A0","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"何孟遠(英文名:Dream,),出生于台灣台北市,臺灣男藝人。2012年參加我愛男子漢選秀活動,與斯辰、李宜柏、張家瑋及曾奕翔所組成TOP1男子漢,於2017年6月9號正式出道,發行首張寫真迷你專輯《我的愛》, ,同年與傳奇星娛樂約滿,轉到好看娛樂,2021年參加全明星運動會第二季,爆發感情風波道歉並退出《全明星運動會2》後,就此沉寂娛樂圈9個月之久 , 2022年重新出發。\n\n音樂作品 \n團體\n\n迷你專輯\n\n書籍\n TOP1「我的愛」寫真 《2017\/5\/23》\n\n影視作品\n\n網路劇\n\n新聞報導 \n2022\/2\/16 ETtoday 何孟遠宣布新身分「首出戰比賽」 道歉認罹憂鬱症一周近況網放心了\n2022\/2\/17 三立新聞網 自揭罹患憂鬱症!何孟遠甩陰霾喜曝「新身分」粉絲一看嗨翻\n2022\/3\/16 鏡週刊 何孟遠秀出暴肥巨肚 鏟肉成功冰塊盒腹肌現形\n\n外部連結 \nhttps:\/\/zh-tw.facebook.com\/homengyuan\nhttps:\/\/www.instagram.com\/dream.ho\/\n youtube|何孟遠 DREAM HO|何孟遠","num_words":25,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.312,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.965,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8F%A4%E9%BA%97%E8%BF%AA%E5%A9%AD%E7%88%BE%C2%B7%E9%98%BF%E7%B4%8D%E4%BE%9D%E6%8F%90","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"(箇詞條係用贛語吉茶片永新小片方言編寫嗰)\n\n古麗迪婭爾·阿納依提(維吾爾文:گۈلدىيار ئانايىت Güldiyar Anayit;習慣寫成:Guldiyar Anayit, ),簡稱古麗迪婭爾,又安作迪婭 ,出世来中國新疆,維吾爾族。中國女演員,舞蹈家,模特,北京舞蹈學院中國民族民間舞系畢業,什哩係北京現代音樂研修學院國際舞蹈學院中國舞系嗰老師。 \n\n佢得過第三屆中國民族民間舞技術技巧大賽銀獎、第五屆中國民族民間舞技術技巧大賽優秀指導教師獎、首屆傳承同傳統保護作品大賽優秀獎哋獎項。 佢來箇電影《歌聲嗰翼臂》裡吥演得不錯,拿到哩第九屆馬德里國際電影節外語片最佳女配角嗰提名。\n\n經歷 \n2011年,13哩嗰迪婭考到新疆藝術學院附屬中等藝術學堂,學習專業舞蹈。 \n\n2015年,渠畢17哩嗰客娘就考到哩北京舞蹈學院國際舞蹈學院中國舞系。\n\n2017年9月佢參加哩北京舞蹈學院中國民族民間舞系系慶嗰大型演出,12月參加北京舞蹈學院中國民族民間舞系《沉香·肆》節目嗰表演。 \n\n2018年1月去錄製《百花迎春——中國文學藝術界2018 春節大聯歡》,4月來海南參加“海南建省30週年”北京舞蹈學院舞蹈精品專場晚會,7月參加“CCTV 舞蹈盛典”嗰錄製演出,10月參加第二屆\"一帶一路\"民族傳統舞蹈展演。 \n\n2019年4月參加中國舞蹈協會、山東省文聯主辦嗰“頂尖舞者進校園活動”,表演舞蹈《冰山底來嗰客》。 \n\n2020年參演央視綜藝頻道同央視一吖出品嗰《爾好生活》。 \n\n2021年參演電影《平凡英雄》。\n\n作品\n\n參演電影\n\n綜藝節目\n\n參考資料","num_words":24,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.892,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%88%91%E6%98%AF%E6%AD%8C%E6%89%8B","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《我是歌手》,又叫歌手,係中國湖南衛視由2013年到2020年間搞嘅針對歌手之間嘅比賽,每年一屆。\n\n賽果\n\n得票數\n\n排名\n第一季\n\n第二季\n\n第三季\n\n第四季\n\n第五季\n\n第六季\n\n第七季\n\n第八季\n\n參考資料","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.364,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.863,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%80%E5%BA%9C%E5%85%AD%E6%9B%B9","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"一府六曹(1부 6조),高麗ㆍ朝鮮王朝時期官制。\n\n一府\n議政府(首長:領議政,副首長:左議政、右議政)\n\n六曹\n吏曹(首長:吏曹判書)\n禮曹(首長:禮曹判書)\n兵曹(首長:兵曹判書)\n工曹(首長:工曹判書)\n刑曹(首長:刑曹判書)\n戶曹(首長:戶曹判書)","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.344,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.542,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%AE%E5%85%A7%E5%BA%9C%20%28%E5%A4%A7%E9%9F%93%E5%B8%9D%E5%9C%8B%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宮内府(궁내부),大韓帝國皇室家政所掌機關。1894年甲午更张后设置。\n\n組織\n1907年(隆熙元年)時点\n大臣官房\n侍從院\n掌礼院\n承寧府(管理高宗太上皇之宮務)\n皇后宮\n東宮\n奎章閣\n內藏院\n典膳司\n主殿院\n帝室會計監查院\n帝室財產整理局\n御苑事務局\n修学院\n侍從武官府\n東宮武官府\n宗親府\n\n歷代宮內府大臣\n李載冕\n尹用求\n李耕稙\n李載冕\n李載純 \n閔泳奎\n李載純\n尹用求\n閔丙奭\n閔泳奎\n李載純\n閔泳韶\n閔丙奭\n閔泳喆\n李載克\n李根湘\n尹用求\n沈相薰\n李載克\n朴泳孝\n李允用\n閔丙奭\n\n條目\n大韓帝國皇室\n大韓帝國皇帝\n\n文獻\n宮内府大臣","num_words":48,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.496,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%9D%E9%AE%AE%E7%A5%9E%E8%A9%B1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"朝鮮神話(한국 신화),朝鮮文献神話。\n\n文献神話 \n 檀君朝鮮開國神話(檀君父桓雄天王共風伯,雨師,雲師降臨)\n 東明聖王誕生神話\n 金首露王誕生神話\n 朴赫居世居西干誕生神話\n 昔脫解尼師今神話\n 金閼智神話\n 三姓神話(耽羅建國神話)\n 高麗建國神話\n 朝鮮建國神話(龍飛御天歌)","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.864,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%A4%A7%E9%9F%93%E5%B8%9D%E5%9C%8B%E8%BB%8D","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"大韓帝國軍,1984年以前朝鮮軍。以後改稱大韓帝國軍。\n\n組職\n\n陸軍\n大韓帝國陸軍\n大韓帝國扈衛隊\n大韓帝國示威隊\n大韓帝國親衛隊\n大韓帝國鎭衛隊\n大韓帝國憲兵隊\n大韓帝國商務營\n\n海軍\n大韓帝國海軍\n揚武號\n廣濟號","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.925,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%A4%A7%E9%9F%93%E5%9C%8B%E5%9C%8B%E5%88%B6","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"大韓國國制 ( 대한국 국제 ),是1899年朝鲜王朝末期大韓帝國時期使用憲法。\n\n1899年6月,大韓國國制制定,8月发布:\n\n大韓國乃世界萬國公認、自主獨立之帝國。\n大韓帝國之政治,乃由前則五百年傳來,由後則亙萬世不變之專制政治。\n大韓國大皇帝享有無限之君權,乃公法謂之自立政體。\n大韓國臣民若有侵損大皇帝所享有君權之行爲,勿論其已行未行,皆認作失去臣民之道理者。\n大韓國大皇帝統率國內陸海軍,定編制,命戒嚴解嚴。 \n大韓國大皇帝制定法律,命其頒布執行,効倣萬國之公共法律改正國內法律,命大赦特赦減刑復權,乃公法謂之自定律例。 \n大韓國大皇帝制定或改正行政各府部之官制及文武官之俸給,發布行政上必要之各項勅令,乃公法謂之自行治理。\n大韓國大皇帝行文武官之黜陟任免,授與或-{遞}-奪爵位勳章及其他榮典,乃公法謂之自選臣工。\n大韓國大皇帝派送駐紮使臣至各有約國,宣戰講和及締結諸般約條,乃公法謂之自遣使臣。\n(原文見於《高宗太皇帝實錄》卷三十九光武三年八月十七日條)。\n\n別嗰項目\n光武改革","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.009,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.924,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%9F%93%E5%9C%8B%E6%8E%A2%E6%9C%88%E5%B7%A5%E7%A8%8B","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"韓國探月工程(대한민국의 달탐사 계획),韓國探月工程。\n\n探月工程\n\n1段階:軌道衛星\n赏月號(다누리)\n2022年12月赏月號發射。\n\n2段階:登月舱\n韓國登月舱(한국형 달 탐사선)\n2030年發射豫定。\n\n別嗰項目\n韓國航天","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.353,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.987,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E3%BF%8E%E7%98%99%E5%AD%90","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"㿎瘙子(國際音標:[ fun³⁵ sau³⁵ t͡su³⁵ ] ),官話裏頭拕叫痱,係一種常門發生徠炕人跟熱人箇滴子天氣嗰炎症,細伢子同得胖嘟嘟裡嗰人係世界頭上最容易得箇隻痛釁嗰。\n\n望吖\n痛釁\n\n別嗰鏈接\n江西話漢語贛方言之病痛\n病","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.634,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%AE%E5%AE%B6","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宮家(궁가),是朝鮮王朝王室的一種制度。\n\n近代朝鮮的宮家\n 大宮 麟坪大君\n 恩彦宮 恩彦君\n 恩全宮 恩全君\n 桂洞宮 延齡君\n 興寅宮 興寅君\n 興完宮 興完君\n 雲峴宮 興宣大院君(興宣獻懿大院王)\n 樓洞宮 全溪大院君\n 都正宮 德興大院君\n 寺洞宮 義和君(義親王)\n\n別嗰項目\n王族\n王位繼承\n皇位繼承\n皇族\n\n参考文獻\n朝鮮王朝實錄","num_words":29,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.287,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.464,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B4%9B%E8%AA%9E%E9%80%9A%E8%A8%8A%E7%A4%BE%28GNA%29","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"贛語通訊社(GNA)\n\nGNA是隻民間團體。致力於保留一個相對完整嗰贛語使用環境,推動贛語繼續向前發展。主要方式分爲文字項目跟聲音項目。2022年末成立以來一直保持活躍,并跟其他贛語使用者一起進行協同創作。目前主要活動在廣東省廣州市。成員内部政治觀點各不相同,主要通過語言維繫聯結。 \n文字部分由報紙形式呈現。通過實驗性嗰書面贛文寫作推動该項語言繼續向前發展。通訊社報紙第一期已經出刊。\n\n聲音部分由播客形式呈現。期望藉助互聯網加速各地語言交流,且自然嗰狀態下生成更加統一嗰贛語。播客“東扯西掖”已經釋出哩三期。\n\n報紙部分内容 \n 南京嗰基督\n\n作者:芥川龍之介\n\n譯者:贛語通訊社(source)\n\n一\n\n許是一個秋天嗰夜邊,南京奇望街嗰一間屋子內,有位膚色蒼白嗰支那女子,在張舊桌子上半撐嘚面頰,齧齧子盆裡嗰西瓜子。\n\n放且桌上嗰油燈,發出暗暗子個光綫(墨暗嗰光綫幽幽閃動)。話該光照亮哩該房間,倒不如話渠有種可以讓該房間加上緋子陰翳效果嗰能力。壁紙都冽下來嗰房間角腦內,毯子仔未蓋正嗰竹床上,垂下一塊做氣息嗰簾子。再望呀桌子許邊,一把舊椅子跟等(被)人家落刮哩樣個擺且許裡。箇啦,豈汝望哪裏,像樣地緋仔嗰傢俱是一張都冇。\n\n但女子冇所謂,有個連子會停下齧瓜子,擡起冷冷嗰眼珠望注桌子靠到嗰許扇墻。認真一看將會發現,跟前許口折釘上平平整整掛嘚一隻細細仔嗰黃銅十字架。在許上頭,一隻洋絮木頭樣個耶穌高高張開雙手,隱隱浮現出一隻等磨損哩嗰雕像輪廓嗰影子。女子嗰眼珠每次看到耶穌,茫茫睫毛下孤冷嗰眼神就會消失地冇影冇蹤,換之嗰是一種單純嗰希望之光從中生氣勃勃嗰蘇醒過來。但,也就是一瞬間,當目光移開連子,渠總會嘆出氣,黯淡嗰烏色緞子上衣下嗰肩胛像冇所依靠樣低落下去,又架勢齧齧仔下一盆瓜子。\n\n女子喊宋金花,爲哩幫濟屋裏,每工夜裏都且許個房間接客,(是個)十五歲嗰私娼。在秦淮衆多嗰鳳樓中,像金花箇麽熨帖個女子,有是有。但要話客氣方面在箇塊地方有冇有人比得上渠靠實是個問題。渠跟同輩嗰陪酒女吥一樣,既吥話假事也吥作咎,每工夜裏笑笑仔同蔓來箇裏嗰各色客人嬉在一下。撞到渠等多付哩緋仔都會拿畀爺老子去買杯常日不消喫嗰酒,自家還照念覺得開心叻。\n\n金花箇種性狀欸,肯定跟渠個人嗰天性有關係。但是要話箇之外有什哩原因嗰話,就跟牆上掛到嗰十字架所示,渠姆媽從細嗰連子就是咁咁教育渠嗰直到過世,所以話渠自家一直也是信耶穌嗰。\n\n今年開春,且看上海嗰賽馬順便來探尋南支那風光嗰日本後生旅行家在金花房間也有過捭人好奇嗰一夜。許刻子渠叼嘚根卷煙,畀金花輕輕抱到膝上,吥意望到墻上嗰十字架,露出怪樣表情,洋不洋土不土嗰問到:\n\n“汝是信耶穌嗎?”\n\n“誒,五歲嗰連子受洗嗰。”\n\n“假啷還做該種事喂?”\n\n將話完,就覺得有種諷刺感覺。但,金花只是把腦殼靠且渠嗰手上,笑笑子露出犬牙。\n\n“因爲若是吾吥做該種生意嗰話,吾爺、吾,都會等餓煞。“\n\n“汝爺老子就上哩年紀嗎?”\n\n“唔 是哦 腰子都直不起來哩。”\n\n“但噻吼,做該種事嗰話不怕上吥到天堂嗰嗎。”\n\n“唔 吥會。”\n\n金花眼珠愣到十字架,眼神好像在深思。\n\n“但是吾是覺得天堂嗰基督爺一定會好心體諒吾。不然話渠就跟姚家巷派出所嗰員警是一路腳色去哩。”\n\n日本後生旅行客笑笑子,若後在上衣暗兜內摸出哩一對翡翠耳環,親手幫渠戴到耳朵下。\n\n“箇本來是吾特勁買歸去日本嗰禮物,就算作是今夜嗰紀念,送捭汝吧“\n\n從金花第一轉夜裏接客架勢,渠就相信箇一點,天堂還是會為渠留下一隻位置。\n\n但是就在一個月之前,該個敬虔賣花女也是話不幸染到哩嚴重嗰梅毒,身況病態。聽話該件事嗰相好陳山茶薦渠喫鴉片酒,話對緩解疼痛有效。背路相好毛迎春也特勁帶哩自家服用餘下嗰汞藍丸跟迦路米等帶哩過來。但是金花不曉得什哩回事,捭接客停轉下來縮且間裏都冇得好轉。\n\n假有一工陳山茶來金花間裡嬉嗰連子,跟講迷信樣話哩些該樣嗰療法:\n\n“汝嗰病欸是讓客等帶嘚來嗰,所以快寧還捭哪個去。咁兩三工肯定就會好轉來。”\n\n··· ··· ···","num_words":34,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.17,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.805,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B8%A9%E5%A5%B3%E5%A3%AB","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"温女士(生於1982年10月5日)是加拿大女演員、製片人、導演、音樂家、電影製片人、歌手和編劇。她曾在多部音樂錄影帶和電影中扮演多個角色。[1][2][3]她的音樂天賦包括演奏鋼琴、吉他、貝斯和鼓。\n\n早年生活和教育 \nWan 是 Amy 和 Pak Cheung Wan 在艾伯塔省埃德蒙頓出生的,有兩個弟弟妹妹。[1][3] 她五歲時參加了芭蕾舞課程,七歲時與家人搬到了不列顛哥倫比亞省高貴林港。她就讀於中央小學一年級至六年級,並加入了布朗尼和女童軍組織。 \n\n萬在很小的時候就參加了溜冰、唱歌、吉他和鋼琴課程。從1994年至1996年,她就讀於Citadel中學,後來從1996年至2000年,她進入Riverside中學,在那裡她經常在才藝表演中展示她的鋼琴和歌唱技巧。 [3]她獲得了許多最佳工作習慣和 歌唱技巧的證書。為學校做志工。她獲得了皇家音樂學院鋼琴五級和六級兩張證書。Wan 在 THEO BC 學校學習電腦辦公室系統,於 2003 年以優異的成績畢業於電腦課程,並被授予最勤奮的學生。[1]\n\n她在西海岸演員工作室、月光石劇院、溫哥華戲劇藝術學院和格蘭維爾演員工作室參加了表演課程,並獲得了西海岸演員工作室的證書。她在太平洋視聽學院攻讀電影和數位藝術課程。[1][3]\n\n職業 \n萬開始在主流公司擔任辦公室助理。她目前在 POCO 辦公大樓工作。\n\n萬曾擔任《Blood Work Production》獨立電影的製作助理。2006年,她在溫哥華參加了《加拿大偶像》第四季的試鏡,並演唱了《Greatest Love of All》和《Inside Your Heaven》。[1][2] \n\n萬的處女作是一部浪漫喜劇短片《 Shampoozled》, 她在片中扮演一位亞洲屋主。她是籌款電影《塗鴉花》的臨時演員。[1] 她的演藝生涯因在一部劇情短片《全家福》中飾演傅傑明的配角而開始,該片講述了一個富裕家庭慶祝農曆新年的故事。他們努力克服最近的破產。在動作片 《復仇行動》中,萬與一位語速很快的律師安東尼奧·班德拉斯一起飾演一名顧客。[5]\n\n萬以其人道主義工作和支持社區而聞名。\n\n個人生活 \nWan居住於不列顛哥倫比亞省溫哥華[4]","num_words":40,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.988,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} diff --git a/gan_Hani/mala_000001_remove.jsonl b/gan_Hani/mala_000001_remove.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..6a0418d265d5952a99b62d073bb8608211ec7912 --- /dev/null +++ b/gan_Hani/mala_000001_remove.jsonl @@ -0,0 +1,60 @@ +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%BC%8A%E6%9C%AC%C2%B7%E8%A5%BF%E9%82%A3","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"伊本·西那(阿拉伯文:أبو علي الحسين بن عبد الله بن الحسن بن علي بن سينا‎,波斯文:ابوعلی حسین بن عبدالله بن حسن بن علي بن سینا‎;),西方人叫佢阿維森納(希臘文:Aβιτζιανός,拉丁文:Avicenna)係隻塔吉克阿拉伯人。佢係出名嗰哲學家、醫學家、自然科學家、文學家。\n\n阿拉伯人","num_words":22,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.194,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%BF%83%E7%B6%93","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《摩訶般若波羅蜜多心經》(梵語:प्रज्ञापारमिताहृदयसूत्र,Prajñāpāramitā Hridaya Sūtra)係佛教裡頭最精深、至重要嗰一部經文。完篇經文攏共300喇隻字,係和尚修行嗰時間要日日誦讀嗰功課。\n\n【梵文原本】\n\nआर्यावलोकितेश्वरो बोधिसत्त्वो गंभीरायां प्रज्ञापारमितायां चर्यां चरमाणो व्यवलोकयति स्म । पंचस्कन्धाः । तांश्च स्वभावशून्यान्पश्यति स्म । इह शारिपुत्र रूपं शून्यता शून्यतैव रूपं रूपान्न पृथक्शून्यता शून्यताया न पृथग्रूपं यद्रूपं सा शून्यता या शून्यता तद्रूपं । एवमेव वेदनासंज्ञासंस्कारविज्ञानानि । इह शारिपुत्र सर्वधर्माः शून्यतालक्षणा अनुत्पन्ना अनिरुद्धा अमला न विमला नोना न परिपूर्णाः । तस्माच्छारिपुत्र शून्यतायां न रूपं न वेदना न संज्ञा न संस्कारा न विज्ञानानि । न चक्षुःश्रोत्रघ्राणजिह्वाकायमनांसी । न रूपशब्दगंधरसस्प्रष्टव्यधर्माः । न चक्षुर्धातुर्यावन्न मनोविज्ञानधातुः । न विद्या नाविद्या न विद्याक्षयो नाविद्याक्षयो यावन्न जरामरणं न जरामरणक्षयो न दुःखसमुदयनिरोधमार्गा न ज्ञानं न प्राप्तिः ॥ तस्मादप्राप्तित्वाद्बोधिसत्त्वाणां प्रज्ञापारमितामाश्रित्य विहरत्यचित्तावरणः । चित्तावरणनास्तित्वादत्रस्तो विपर्यासातिक्रान्तो निष्ठनिर्वाणः ।। त्र्यध्वव्यवस्थिताः सर्वबुद्धाः प्रज्ञापारमितामाश्रित्यानुत्तरां सम्यक्सम्बोधिमभिसंबुद्धाः ।। तस्माज्ज्ञातव्यं प्रज्ञापारमिता महामन्त्रो महाविद्यामन्त्रो ऽनुत्तरमन्त्रो ऽसमसममन्त्रः सर्वदुःखप्रशमनः । सत्यममिथ्यत्वात् । प्रज्ञपारमितायामुक्तो मन्त्रः । तद्यथा गते गते पारगते पारसंगते बोधि स्वाहा ।। इति प्रज्ञापारमिताहृदयं समाप्तम्\n\n【梵音羅馬字】\n\n【唐·三藏法師玄奘嗰譯本】\n\n【贛音白話字(修正式)】\n\n【越南音(國語字)】\n\n【日本音(羅馬字)】\n\n佛教","num_words":136,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.335,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.919,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%AA%9E%E8%A8%80","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"語言係話人嗰話事嗰能力。全世界各種人話嗰語言相差伓係滴把子,但係每隻人只有學會語言才話得正事。語言箇隻概念好難話得汀清。非常多嗰語言係用手約、用嘴話,或者係用符號、文字來表達。\n\n語言係真嗰複雜傷嘍,佢拕人腦管到,同得思維聯到一起。一徑到今吖,科學哈冇完全類比出人腦語言功能,機器翻譯語言更加哈冇影。\n\n目前全世界差伓多有3000種語言。按語族分可以分成:\n\n 漢藏語系\n\n1.漢語\n\n2.藏緬語族 \n\n有滴子人覺得應該搦侗台語族跟到苗瑤語族列出來 \n\n 印歐語系\n\n1.日爾曼語族\n\n2.義大利語族(由拉丁語衍生出羅曼語族) \n\n3.凱爾特語族 \n\n4.波羅的語族 \n\n5.斯拉夫語族 \n\n6.印度-伊朗語族 \n\n7.希臘語 \n\n8.阿爾巴尼亞語 \n\n9.亞美尼亞語 \n\n10.安納托利亞語族 \n\n11.吐火羅語族 \n\n 高加索語系 \n\n1.南高加索語族 \n\n2.北高加索語族 \n\n 烏拉爾語系 \n\n1.芬蘭-烏戈爾語族 \n\n2.薩莫耶德語族 \n\n 阿爾泰語系 \n\n1.突厥語族 \n\n2.蒙古語族 \n\n3.滿-通古斯語族 \n\n4.日本話(有爭議) \n\n5.朝鮮話(有爭議) \n\n 達羅毗荼語系 \n\n1.北部語族 \n\n2.中部語族 \n\n3.南部語族 \n\n 南亞語系 \n\n1.孟-高棉語族 \n\n2.馬六甲語族 \n\n3.蒙(捫)達語族 \n\n4.尼科巴語族 \n\n 南島語系 \n\n1.印度尼西亞語族 \n\n2.密克羅尼西亞語族 \n\n3.美拉尼西亞語族 \n\n4.玻裏尼西亞語族 \n\n 閃含語系 \n\n1.閃語族 \n\n2.柏柏爾語族 \n\n3.查德語族 \n\n4.庫施特語族 \n\n5.埃及-科普特語族 \n\n 尼日-科爾多凡語系\n\n哈有滴子語系伓明嗰語言冇列出來。","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.379,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.358,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%AD%E8%8F%AF%E8%98%87%E7%B6%AD%E5%9F%83%E5%85%B1%E5%92%8C%E5%9C%8B","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"中華蘇維埃共和國由中國共產黨到1931年十一月七日,首都係江西省瑞金。佢嗰中央政府還同時頒佈嘞憲法,發行貨幣,設計國旗,佢控制嗰所在叫「蘇區」。接到中國抗日戰爭爆發,中華蘇維埃共和國臨時中央政府1934年十月決議撤離江西蘇區﹐1935年十月轉到陝甘蘇區﹐1937年九月二二日自動取消國家編制。\n\n領導人\n中華蘇維埃共和國臨時中央政府主要領導人:\n中央執行委員會主席\n毛澤東(1931年11月27日-1937年9月6日)\n項英(副主席,1931年11月27日-1937年9月6日)\n張國燾(副主席,1931年11月27日-1937年9月6日)\n\n人民委員會主席\n毛澤東(1931年11月27日-1934年2月3日)\n張聞天(1934年2月3日-1934年10月10日)\n\n外部連結\n中華蘇維埃共和國憲法大綱\n\n江西嗰歷史","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.154,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.351,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.921,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%B0%E6%AD%90%E8%AA%9E%E7%B3%BB","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"印歐語系係世界頭上分佈最廣嗰語系之一。歐洲、亞洲、非洲、美洲同到大洋洲嗰大多國家都話印歐語系嗰語言。印歐語系包括大概443種(SIL統計)語言同到方言,使用嗰人數差伓多係30億。\n\n分類\n\n分類 \n\n印歐語系各語言包括:\n\n日爾曼語族 \n 日爾曼語族\n 東日爾曼語支(已消亡)\n 哥德語\n 克裏米亞哥德語\n 汪達爾語\n 勃艮第語\n 倫巴底語\n 北日爾曼語支(斯堪的納維亞語支)\n 西斯堪的納維亞語言\n 挪威語|新挪威語\n 冰島語\n 法羅語\n 諾恩語(已消亡)\n 東斯堪的那維亞語言\n 丹麥語\n 挪威語\n 瑞典語\n 西日爾曼語支\n 盎格魯-弗裏西語\n 古英語\n 英語\n 低地蘇格蘭語\n 弗裏西語\n 西弗裏西語\n 北弗裏西語\n 低地日爾曼語\n 低地法蘭克語\n 荷蘭語\n 西佛萊芒語\n 東佛萊芒語\n 南非荷蘭語\n 林堡語\n 低地德語\n 東弗裏西語\n 高地日爾曼語\n 德語\n 盧森堡語\n 阿勒曼尼語\n 奧地利-巴伐利亞語\n 意第緒語\n\n義大利語族 \n 義大利語族(西元1世紀時拉丁語主宰箇隻語族底下嗰語言,之後就係羅曼語族)\n 威尼托語 (古威尼托)*\n 奧斯坎-翁布裏亞語支(已消亡)\n 翁布裏亞語\n 翁布裏亞語\n 埃桂語\n 沃爾西語\n 馬爾斯語\n 奧斯坎語\n 南皮賽恩語\n 拉丁-法利希語支\n 法利希語*\n 拉丁語\n 古拉丁語*\n 古典拉丁語\n 通俗拉丁語\n 羅曼語族\n 海島語支\n 勞古多羅方言(薩丁尼亞語)\n 坎皮達諾方言(薩丁尼亞語)\n 東部語支\n 義大利羅曼語支\n 南部語支\n 高盧義大利語\n 皮埃蒙特方言\n 西倫巴第方言\n 東倫巴第方言\n 利古裏亞語\n 埃米利亞方言 \n 羅馬尼阿區方言\n 威尼斯語\n 弗留利語\n 伊斯特裏奧方言\n 中部方言\n 義大利語\n 托斯卡納方言\n 托斯卡納方言 \n 科西嘉語(和義大利語的托斯卡納方言非常接近)\n 北科西嘉語(科西嘉語)\n 南科西嘉語(科西嘉語)\n 加盧拉方言\n 薩薩里方言\n 中部方言\n 羅馬方言 \n 喬西亞羅方言 \n 維泰爾博方言 \n 翁布裏亞方言 \n 馬爾凱方言 \n 阿吉拉諾方言 \n 南部方言\n 阿布魯佐方言 \n 那不勒斯語 \n 盧卡諾方言 \n 普利亞方言 \n 遠南方言\n 塔蘭托方言 \n 薩倫蒂諾方言\n 卡拉布裏亞方言\n 西西里語\n 潘德斯克語\n 達科羅馬尼亞語\n 羅馬尼亞語 (Dacorumeno)\n 伊斯特羅-羅馬尼亞語\n 梅格蘭尼語\n 阿羅馬尼亞語 (馬其頓)\n 達爾馬提亞語\n 列托-羅曼斯語\n 羅曼什語\n 拉迪諾語\n 弗留利語\n 西部方言\n 高盧-羅曼語支\n 南部方言 (奧克語)\n 奧克語\n 普羅旺斯語\n 奧弗涅語\n 朗克多格語\n 加斯科涅語\n 阿拉涅語\n 加泰羅尼亞語\n 南加泰羅尼亞語\n 瓦倫西亞語\n 巴厘阿裏語\n 北部方言 (奧依語)\n 法蘭西語\n 皮塔維諾語\n 諾曼語(諾曼第)\n 庇卡底語\n 高盧語\n 香檳語\n 洛林語\n 瓦龍語\n 阿爾皮塔諾語或 法蘭克-普羅旺斯語\n 伊比利亞-羅曼語支\n 西班牙語\n 卡斯蒂尼亞語\n 埃斯特雷馬杜拉語\n 安達盧西亞方言\n 阿拉貢語\n 阿斯圖裏亞斯語\n 米蘭迪斯語(用到葡萄牙境內嗰一滴子小地方,係門好古老嗰語言)\n 葡萄牙語\n 盧西塔諾語\n 加利西亞語\n 巴西葡萄牙語\n 南部方言\n 莫紮勒布語(15世紀晚期滅絕)\n 晚期拉丁語\n 古典文學拉丁語\n\n凱爾特語族 \n 凱爾特語族\n 大陸凱爾特語支(已消亡)\n 高盧語\n 南阿爾卑高盧語\n 加拉提亞語\n 凱爾特伊比利亞語\n 海島凱爾特語支\n 蓋爾亞支(北支)\n 愛爾蘭語\n 蘇格蘭蓋爾語\n 曼島語(馬恩語)\n 布立吞亞支(南支)\n 坎伯蘭語(已消亡)\n 威爾士語\n 康瓦爾語\n 布列塔尼語\n 皮克特語(已消亡)\n\n波羅的語族 \n 波羅的語族\n 西波羅的語支(已消亡)\n 普魯士語\n 東波羅的語支\n 立陶宛語\n 拉脫維亞語\n 瑟羅尼亞語\n 斯米伽聯語\n\n斯拉夫語族 \n 斯拉夫語族\n 東斯拉夫語支\n 俄語\n 白俄羅斯語\n 烏克蘭語\n 羅塞尼亞語\n 西斯拉夫語支\n 索布語\n 波蘭語\n 卡舒比語\n 捷克語\n 斯洛伐克語\n 南斯拉夫語支\n 東部亞語支\n 保加利亞語\n 馬其頓語\n 古教會斯拉夫語\n 西部亞語支\n 塞爾維亞-克羅地亞語\n 塞爾維亞語、蒙特內哥羅語\n 克羅地亞語\n 波士尼亞語\n 斯洛文尼亞語\n\n印度-伊朗語族 \n 印度-伊朗語族\n 印度-雅利安語支\n 古語言\n 梵語\n 巴厘語\n 東部語言\n 阿薩姆語\n 孟加拉語\n 奧裏亞語\n 比哈爾邦語\n 博傑普爾語\n 邁蒂利語\n 北部語言\n 尼泊爾語\n 西北部語言\n 達爾德語支\n 喀什米爾語\n 科瓦語\n 希納語\n 信德語\n 西旁遮普語\n 中部語言\n 古吉拉特語\n 印地語\n 馬拉地語\n 旁遮普語(東旁遮普語)\n 烏爾都語\n 羅姆語(吉普賽語)\n 僧伽羅-馬爾代夫語言\n 僧伽羅語\n 迪維希語(馬爾代夫語)\n 奴利斯塔尼語支\n 伊朗語支\n 東伊朗語言\n 阿維斯陀語\n 奧塞梯語\n 普什圖語\n 帕米爾語\n 西伊朗語言\n 達利語\n 俾路支語\n 庫爾德語\n 波斯語\n 塔吉克語\n\n希臘語族 \n 希臘語族\n 阿提卡希臘語\n 古希臘語\n 通俗希臘語\n 旁狄希臘語\n Yevanic\n 多立克希臘語\n Tsakonian\n\n阿爾巴尼亞語族 \n 阿爾巴尼亞語族\n 阿爾巴尼亞語\n 伊利裏亞語(已消亡,可能係阿爾巴尼亞語嗰祖語)\n\n亞美尼亞語族 \n 亞美尼亞語族\n 亞美尼亞語\n\n安那托利亞語族 \n 安那托利亞語族(已消亡)\n 赫梯語\n 盧維語\n 呂底亞語\n 呂基亞語\n\n吐火羅語族 \n 吐火羅語族(已消亡)\n 吐火羅語\n 吐火羅語A(焉耆語)\n 吐火羅語B(龜茲語)\n\n外部連結 \n 印歐語系諸語種列表","num_words":286,"character_repetition_ratio":0.005,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.299,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.801,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西,簡稱叫贛。叫佢「江西」許係因為733年唐玄宗到箇裏設「江南西道」。江西位到長江中下游嗰南首,佢嗰省會係南昌。\n\n歷史\n\n汉唐 \n\n估摸子到公元前202年嗰樣子,漢高帝到江西設豫章郡(先頭贛江叫豫章江),郡府放到哩南昌,底下管到哩18隻縣,佢俚係南昌、廬陵、彭澤、鄱陽、餘干、柴桑、贛、新淦、南城、宜春、雩都、艾、安平、海昏、曆陵同到建成,佢俚主要都分布到贛江、盱江、信江、修水、袁水嗰舷上,箇跟今吖江西嗰區域差伓多。今吖嗰南昌、贛州、吉安等都係從許時間嗰基礎上發展過來嗰。\n\n漢武帝嗰時間中國拕分成13隻監察區,叫「十三部州」,箇時間嗰江西歸揚州部管。\n\n西晉元康元年(公元291年),改設江洲,江西早已嗰主要郡縣還係冇變什哩。\n\n隋代「州」跟「郡」一級,箇時間嗰江西攏共有7郡24縣。\n\n唐代又加到8州37縣,8隻州分別係:\n\n 洪州\n 饒州\n 虔州\n 吉州\n 江州\n 袁州\n 撫州\n 信州\n\n貞觀元年唐太宗搦中國劃成10隻道(監察區),江西歸江南道。733年,唐玄宗加哩5隻湊,洪、饒、虔、吉、江、袁、撫、信 8 州都歸江南西道監察區。\n\n宋元 \n\n五代嗰時間,江西先頭係歸吳國管,末後歸南唐。交泰元年,南唐元宗到洪州建都,咁洪州也就升格成「南昌府」。\n\n宋代搦「道」改成「路」,江西攏共有9州、4郡、68縣,大部分都歸江南西路,哈有滴子歸江南東路。\n\n元朝嗰時間開始中書省制度(又簡稱行省或者省),箇時間嗰江西行省含到哩今吖江西嗰絕大部分地方同到廣東嗰大部分地方。行省底下哈有路、直隸州、州(跟縣級行政機構一樣)同到縣。江西行省底下有龍興、吉安、南康、贛州、建昌、江州、南安、瑞州、袁州、臨江、撫州、饒州、信州等 13 路跟南豐、鉛山 2 直隸州同到48隻縣、16隻縣級州。\n\n宋代嗰時間,大量中原人跑到江西。接到嗰元明清三朝,江西都係中國最喫價嗰省份之一。莫管係人口總量哈係糧食產量,哈係科舉及第嗰人數,都係中國嗰前三。\n\n明清 \n\n明朝基本上跟元朝嗰區劃冇兩樣,但係中書省拕改成布政使司,路改成府,州改成縣。江西布政使司管到哩南昌、瑞州、饒州、南康、九江、廣信、撫州、建昌、吉安、袁州、臨江、贛州、南安13 府,底下哈有 78 縣,箇差伓多就係今吖江西嗰樣子嘍。許時間嗰承宣佈政使司、提刑按察使司、都指揮使司係江西布政使司嗰最高行政機關,中央直接節制箇三隻司。接到就係還有三位藩王(寧王、淮王同到益王)分封到南昌府、饒州府(鄱陽)同到建昌府(南城)。\n\n江西布政使司到清朝拕改成江西省,行政區域基本冇變。但係吉安府增設哩蓮花、南昌府增設哩銅鼓、贛州府增設哩虔南等3隻縣級廳,哈搦寧都縣升成省轄直隸州。巡撫係全省最高嗰行政長官,底下哈有承宣佈政使司同到提刑按察使司,佢俚主要管民政、財政跟司法監察。\n\n明清嗰時間,梅關跟贛江係廣東跟長江最忙嗰南北通道,箇時間大量江西人遷到少人嗰湖南、湖北、廣東、雲南、貴州、四川等地方,到許裏做起生意。\n\n清朝末年,太平天國跟湘軍到江西打仗,江西嗰人口一吖子從1853年嗰2450萬跌到1873年嗰1770萬。\n\n清朝以後 \n\n民國以後,清朝嗰府、州、廳全都改成縣,整個江西攏共有81隻縣。1926年南昌正式改成南昌市。1934年婺源從安徽劃到江西,1947年又拕劃回去,1949年又拕劃回來。\n\n1926年嗰9月19號、10月20號跟11月7號,蔣介石帶北伐軍三次進攻南昌,係北伐戰爭中規模最大嗰戰役,殲掉了孫傳芳嗰主力部隊。\n\n國共內戰嗰時候,1927年到南昌發生了「南昌暴動」。箇時間中國共產黨到江西舞正哩好幾塊根據地,有名嗰有贛西井岡山革命根據地、湘贛革命根據地、贛東北革命根據地(也就係後來嗰閩浙贛革命根據地)跟湘鄂贛革命根據地。中華蘇維埃共和國更加拿首都設到瑞金(瑞京),也叫「紅色首都」或「紅都」。\n\n1930年到1934年箇幾年內,國民政府圍剿江西蘇區前後五次,戰爭跟「清洗」舞得江西嗰人口狂減40%。江西也係烈士最多嗰省份,國軍方面占到2\/3,共軍方面占到了17%。\n\n1934年國民政府到南昌發起新生活運動,接到推廣到全國。每年熱天國民政府嗰機關都會從南京到「夏都」廬山避暑,廬山上哈有軍官訓練團等設施。\n\n地理 \n\n• 鄰省:福建、浙江、安徽、湖北、湖南、廣東\n\n地形 \n\n江西三面都係山,可以話佢係一個北邊略微開口嗰盆地。西邊佢係阜山、九嶺山跟羅霄山脈;東邊係懷玉山跟武夷山脈;南邊係九連山跟大庾嶺,北邊挨到鄱陽湖跟長江,再就係有名嗰廬山。山地丘陵占全省面積嗰70%,南邊有蠻多丘陵,北邊係平原,也就係鄱陽湖平原、鄱陽盆地或豫章平原。江西嗰最高峰係跟福建交界嗰武夷山脈嗰黃崗山,海拔2157米。\n\n河流跟湖泊 \n\n贛江幾乎從南到北縱貫整個江西。鄱陽湖係中國最大嗰淡水湖,匯到贛江、撫河、信江、鄱江同到修水後,望北邊匯進長江。 重要嗰水庫有西北邊嗰修水柘林水庫跟贛江上岸嗰萬安水庫。\n\n氣候 \n\n江西嗰氣候係亞熱帶季風氣候,1月份平均氣溫3-9 °C,7月份平均氣溫27-31 °C。年降水量1200 - 1900毫米。\n\n行政區劃 \n\n全省攏共有11隻地級市,同到19隻市轄區,10隻縣級市,70隻縣\n\n 地級市:南昌、九江、景德鎮、贛州、撫州、上饒、吉安、萍鄉、鷹潭、宜春、新喻 \n\n 縣級市:井岡山、豐城、樟樹、瑞昌、德興、樂平、高安、瑞金、貴溪\n\n經濟 \n\n江西2004年GDP2830億人民幣,全國排第16位。城市人均可支配收入7154塊錢,排名第27位。農村人均收入2458塊錢,排名全國第16位。經濟水準跟周邊嗰浙江、廣東和福建差距蠻大,跟湖南、湖北、安徽水平差伓多。\n\n工礦業 \n\n江西嗰有色金屬礦藏非常多,有名嗰有德興銅礦同到大庾鎢礦,有色金屬冶煉係佢工業嗰主要特點。\n\n農業 \n\n江西向來全國係稻米嗰主要產區。哈盛產柑桔(以南豐蜜桔著稱)、茶葉、毛竹同到杉木。廣昌係全國通芯白蓮、曬煙出口嗰生產基地,省優質烤煙嗰生產基地。\n\n人口\n\n人口 \n\n大概4千萬\n\n總數\n\n 西元2年(西漢元始2年),35.20萬人。 \n\n 1491年(明弘治4年),654.98萬人。 \n\n 1909~1911年(清宣統),1697.70萬人。 \n\n 1928年(民國17年),2032.28萬人。 \n\n 1947年(民國36年),1272.52萬人。 \n\n 1950年,1568萬人。 \n\n 1978年,3182.8萬人。 \n\n 1998年,4191.21萬人。 \n\n 2001年,4139.80萬人。 \n\n人口自然增長率 9.8‰。人口密度平均每平方公里 251 人。全省人口密度最大嗰係南昌市,平均每平方公里 566 人;人口密度最小嗰係吉安市,平均每平方公里 183 人。\n\n民族 \n\n江西人口以漢族占得最多,達到總人口嗰99%以上。省內哈有別嗰37隻少數民族,人口多奀子嗰有回族、畬族等。江西係中國境內少數民族比重最低嗰省份。\n\n贛南跟粵北、閩西係客家民系嗰主要聚居地。贛西北銅鼓等地也有客家人住。\n\n文化 \n\n歷史文化名城: \n\n景德鎮:號稱「瓷都」 \n\n萍鄉:號稱「江南煤海」 \n\n南昌 贛州 安義 臨川 九江\n\n贛劇\n\n江西菜\n\n語言\n\n贛語 \n\n贛語係江西嗰主要語言\n\n客家話 \n\n客家話嗰使用人口主要住到贛南,同到贛西北嗰銅鼓\n\n江淮官話 \n\n九江話江淮官話\n\n西南官話 \n\n贛州市章貢區同到信豐縣城話西南官話\n\n徽語 \n\n婺源縣話徽語\n\n吳語 \n\n上饒、廣豐、玉山話吳語\n\n宗教\n\n基督教 \n\n可統計嗰信徒大概有47萬\n\n 南昌清鐘堂,志道堂,九江化善堂(原來都歸衛理公會) \n\n 九江督府巷複生堂(原屬聖公會) \n\n 江西大部分基督徒有中國內地會背景\n\n佛教 \n\n可統計嗰信徒大概有142萬人。江西係一滴子重要宗派嗰發源地。\n\n 九江能仁寺,東林寺,永修真如寺,吉安青原山淨居寺,南昌佑民寺,靖安寶峰寺\n\n道教 \n\n可統計嗰信徒大概有10萬\n\n 鷹潭龍虎山天師府華泉小村 \n\n 上饒三清山三清宮\n\n天主教 \n\n可統計嗰信徒大概有10萬\n\n伊斯蘭教 \n\n穆斯林大概有1萬人\n\n旅遊 \n\n 華泉小村\n\n 廬山:九江市郊嗰北頭,1996年列為世界遺產。\n\n 井岡山 \n\n 龍虎山跟天師府[貴溪市] \n\n 三百山 \n\n 上饒集中營 \n\n 八一紀念館 \n\n 安義文峰塔 \n\n 安義古浮橋 \n\n 滕王閣\n\n 新喻仙女湖 \n\n 婺源\n\n 樂平古戲臺 \n\n 鄱陽湖 \n\n 武功山:江南三大名山之一,在萍鄉市蘆溪縣跟安福縣 \n\n 三清山:2005年拕列入世界遺產預備名單,2007年拕正式提名為2008年世界自然遺產申報項目\n\n交通 \n\n 浙贛鐵路(947千米),連到杭州同到株洲,東西向橫穿贛北,1937年通車。 \n\n 京九鐵路(北京-九龍),南北縱貫江西全省,經過九江、南昌、吉安、贛州4隻主要城市,1996年通車。南昌到九江段建於1916年。 \n\n 滬瑞高速公路,起點係東頭嗰上海,終點係跟緬甸交界嗰雲南瑞麗。東西縱貫江西全境。\n 九景衢铁路(九江-景德镇-衢州),从九江经过鄱阳,景德镇连到金华衢州,纵贯赣东北,2010年开建,但因为铁道部取消,工期拖延,预计2017年通车。\n\n教育 \n\n南昌大學 南昌航空工業學院 華東交通大學 江西農業大學 江西師範大學 江西財經大學 江西理工大學 東華理工學院 景德鎮陶瓷學院 南昌工程學院 江西中醫學院 贛南醫學院 井岡山學院 江西科技師範學院 上饒師範學院 贛南師範學院 宜春學院 九江學院 南昌氣象學院 江西藍天學院 萍鄉市安源學院\n\n名人 \n 陶淵明(九江):(365—427),東晉詩人。\n 晏殊(臨川)(901-1055),北宋詞人。\n 歐陽修(永豐):(1007-1073),北宋文學家、史學家,「唐宋八大家」之一。\n 曾鞏(南豐):(1019-1083),北宋散文家,「唐宋八大家」之一。\n 王安石(臨川):(1021-1086),北宋政治家、思想家、文學家,「唐宋八大家」之一。\n 晏幾道(臨川):(約1030-1106),晏殊嗰小仔(或者係第七隻仔),北宋詞家。\n 黃庭堅(修水):(1045—1105),北宋詩人,書法家。\n 汪應辰(玉山):(1118-1176),南宋官吏、詩人、散文家。\n 洪邁(鄱陽):(1123-1202),南宋文學家。\n 楊萬里(吉水):(1127-1206),南宋詩人。\n 朱熹(婺源):(1130-1200),南宋哲學家,係宋明理學嗰奠基人.\n 陸九淵(金溪):(1139-1193),南宋哲學家,佢在以前儒學發展嗰基礎上,創立了心學體系,開創了心學一派。\n 姜夔(鄱陽):(約1155-1221),南宋詩詞作家、音樂家。\n 趙長卿(南豐):(?-1224左右),南宋詞人。 \n 謝枋得(弋陽):(1226-1289),南宋末年詩人、學者、民族英雄.\n 劉辰翁(吉安):(1232-1297),南宋末期辛派詞人嗰愛國詞人。\n 文天祥(吉安):(1236年-1283年),南宋民族英雄、愛國詩人。\n 馬端臨(樂平):(1254-1323),宋末宰相馬廷鸞嗰仔,宋、元嗰時間有名嗰史學家。\n 周德清(高安): (1277-1365),宋周美成之後,佢係元代最辣嗰音韻學家兼戲曲作家。\n 解縉(吉水): (1369年-1415年),明代學者、文學家,主持編纂偶國第一本百科全書嗰巨著《永樂大典》。\n 況鐘(靖安):(1383-1443),明代官吏、詩人。\n 嚴嵩(分宜):(1480年-1567年),明朝嘉靖年間內閣首輔。 \n 毛伯溫(吉水):(1487年-1544年),明朝嘉靖年間兵部尚書。\n 湯顯祖(臨川):(1550-1616),明代偉大嗰戲劇家、文學家。\n 鄒元標(吉水):(1551年-1624年),明代東林黨首領。\n 宋應星(奉新):(1587-1666)明朝科學家、詩人。著《天工開物》\n 魏良輔(南昌):(生卒年不詳),明代戲曲音樂家。後世奉佢係昆腔鼻祖,藝壇尊為“曲聖”。\n 朱耷(南昌):(1626年-1706年),明末清初畫家。\n 魏禧(寧都): (1624年-1681年),清初散文家。\n 蔣士銓(鉛山): (1725年-1785年),詩、文、戲曲創作有傑出成就,跟袁枚、趙翼合稱“乾隆三大家”或“江右三大家”。\n 張勳(奉新):(1854年-1923年),軍事家。 \n 文廷式(萍鄉):(1856~1904),晚清政壇“清流派”領袖,「四大公車」之一。 \n 陳三立(修水): (1858年—1937年)“維新四公子”之一,近代同光體詩派重要嗰代表。\n 詹天佑(婺源):(1861年-1919年)中國鐵路之父,鐵路工程專家 \n 歐陽竟無(宜黃):(1871年-1943年),近代佛學家思想家、教育家,別人叫佢「宜黃大師」。\n 陳衡恪(修水): (1876年-1923年),陳三立大仔,近代著名畫家。\n 李烈鈞(武寧): (1882年-1946年),革命家。\n 陳寅恪(修水): (1890年-1969年),詩人陳三立嗰三仔,史學家。\n 饒毓泰(臨川):(1891年-1968年),中國近代物理學奠基人之一。 \n 劉峙(吉安):(1892年-1971年)中國國民黨高級將領。 \n 熊式輝(安義):(1893年-1974年),江西省主席。 \n 胡先驌(南昌):(1894年-1968年),中國植物分類學之父,中國生物學界鼻祖,加州伯克利大學學士學位,哈佛大學博士學位,係國立中正大學首任校長,領導跟參與創辦了中國第一隻大學生物系、第一隻生物研究所,幫到了靜生生物調查所、廬山植物園等。 \n 羅家倫(進賢):(1897年-1967年),教育家,曾任中央大學校長和清華大學校長。 \n 張國燾(萍鄉): (1897年-1979年),中國共產黨創始人之一。 \n 吳有訓(高安): (1897年-1977年),中國近代物理學先驅,芝加哥大學博士學位,曾經係清華大學理學院院長、中國科學院副院長跟南京大學嗰校長等,曾經在哈佛大學和麻省理工學院搞科研工作,跟諾貝爾物理學獎嗰得主康普頓一起驗證了“康普頓-吳有訓效應”等,還先後培養了王淦昌、錢三強、錢偉長、鄧稼先、楊振寧、李政道、馮端等一大批科學家。 \n 方志敏(弋陽):(1899年-1935年),中國共產黨革命家。 \n 桂永清(貴溪):(1901年-1954年),中國國民黨高級將領。 \n 黃維(貴溪):(1904年-1989年),中國國民黨高級將領。 \n 傅抱石(新淦): (1904年-1965年),畫家、金石家、美術理論家、美術教育家。\n 康克清(萬安):(1911年-1992年),朱德妻子,曾任中國人民政治協商會議副主席。\n 章亞若(萬安): (1913年-1942年),中華民國總統蔣經國嗰愛人。 \n 余秋裏(吉安):(1914年-1999年),曾任中華人民共和國國務院副總理、中國人民解放軍總政治部主任。 \n 吳運鐸(萍鄉): (1917年-1991年),「中國嗰保爾」,兵工專家。 \n 程抱一(南昌): (1928年-),著名作家,法蘭西學院院士。 \n 吳官正(餘干): (1938年-),中共中央政治局常委、中共中央紀律檢查委員會書記。 \n 曾慶紅(吉安): (1939年-),中共中央政治局常委、國家副主席、中央書記處書記、中央黨校校長。 \n 高行健(贛州): (1940年-),2000年諾貝爾文學獎嗰得主。 \n 何大一(新餘): (1952年-),世界知名醫學家。\n\n1949年以後嗰省領導人 \n\n省委書記 \n\n陳正人、楊尚奎、程世清、江渭清、白棟材、萬紹芬、毛致用、吳官正、舒惠國、孟建柱、蘇榮\n\n省長\n\n邵式平、方誌純、程世清、江渭清、白棟材、趙增益、倪獻策、吳官正、舒聖佑、黃智權、吳新雄\n\n外部链接 \n 江西省人民政府\n 江西大幅地图","num_words":251,"character_repetition_ratio":0.015,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.364,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.671,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/1941%E5%B9%B4","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"發生嗰大事\n\n元月\n\n二月\n\n三月\n\n四月\n\n五月\n\n六月\n\n七月\n\n八月\n\n九月\n\n十月\n\n十一月\n\n十二月\n\n出世\n\n過世 \n日本仔打來香港,將香港政府所有一仙 伍仙 充公 後來跌曬落河 所以1941年 一仙 五仙 非常值錢\n\n諾貝爾獎\n\n參考\n\n注釋\n\n外部鏈接","num_words":27,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.396,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.344,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%9B%A8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"雨係降水嗰一隻方式。別嗰有雪,雹,露等。雨係雲跌到地下嗰水。不係所有雨都落得到地上,因為乾嗰空氣會拿水變到水汽,箇隻現象到沙漠好常見。\n\n分類 \n\n雨可以有雙分法,一係雨量,一係成因。\n\n雨量係咁分嗰: \n 梅雨(very light rain) — 雨量每隻鐘頭細過1毫米\n 細雨(light rain) — 每每隻鐘頭1至2毫米\n 中雨(moderate rain) — 每每隻鐘頭2至5毫米\n 大雨(heavy rain) — 每每隻鐘頭5至10毫米\n 豪雨(very heavy rain) — 每每隻鐘頭10至20毫米\n 傾盤大雨(extreme rain) — 每每隻鐘頭多過20毫米\n\n而靠成因就分四種:\n 地型雨(Orthographic Rain)\n 對流雨(Convective Rain)\n 鋒面雨(Frontal Rain),同\n 打風雨(Cyclonic Rain)\n\n註 \n\n降水","num_words":35,"character_repetition_ratio":0.124,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.29,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.727,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/2022%E5%B9%B4","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"發生嗰大事\n\n元月 \n1日:元旦。\n2日:哈薩克斯坦爆發大規模抗議。\n7日: 2019冠状病毒病于全球突破3亿病例。\n10日: 美国马赖兰大学医学院团队实施猪心转基因移植至57岁男性人类David Bennett,为全球嗰首成功例。\n15日:東加發生火山爆發。\n18日:印度尼西亞決定遷都努桑塔拉。\n\n二月\n24號: 俄羅斯入侵烏克蘭。\n\n三月\n\n四月\n\n五月\n\n六月\n\n七月\n\n八月\n\n九月\n\n十月\n\n十一月\n\n十二月\n\n出世\n\n過世\n\n元月\n\n二月\n\n三月\n\n四月\n\n五月\n\n六月\n\n七月\n\n八月\n\n九月\n\n十月\n\n十一月 \n11月30號: 江澤民(1926年出世)\n\n十二月\n\n諾貝爾獎\n\n參考\n\n注釋\n\n外部鏈接","num_words":44,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.39,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.811,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%97%A5%E6%9C%AC%E5%97%B0%E5%9C%8B%E5%AF%B6","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"國宝一覧係話日本嗰國宝。\n\n建造物\n\n神社 \n大崎八幡宮本殿·石嗰間·拜殿(1棟) 宮城縣 \n日光東照宮\/東照宮本殿·石嗰間·拜殿(1棟)\n東照宮正面唐門·背面唐門 2棟 櫪木縣\n東照宮東西透塀 2棟 櫪木縣\n東照宮陽明門 櫪木縣\n東照宮東西廻廊 2棟 櫪木縣 \n輪王寺大猷院靈廟本殿·相嗰間·拜殿(1棟) 櫪木縣 \n仁科神明宮本殿·中門(前殿) 2棟 長野縣 \n園城寺新羅善神堂 滋賀縣 \n禦上神社本殿 滋賀縣 \n大笹原神社本殿 滋賀縣 \n都久夫須麻神社本殿 滋賀縣 \n日吉大社西本宮本殿 滋賀縣 \n日吉大社東本宮本殿 滋賀縣 \n苗村神社西本殿 滋賀縣 \n宇治上神社拜殿 京都府 \n宇治上神社本殿 京都府 \n賀茂御祖神社東本殿·西本殿 2棟 京都府 \n賀茂別雷神社本殿·權殿 2棟 京都府 \n醍醐寺清瀧宮拜殿 京都府 \n豊國神社 (京都市)\/豊國神社唐門 京都府 \n北野天満宮本殿·石嗰間·拜殿·樂嗰間(1棟) 京都府 \n櫻井神社 (堺市)\/櫻井神社拜殿 大阪府 \n住吉大社本殿 4棟 大阪府 \n宇太水分神社本殿 3棟 奈良縣 \n春日大社本社 4棟 奈良縣 \n石上神宮攝社出雲建雄神社拜殿 奈良縣 \n圓成寺\/圓成寺春日堂·白山堂 2棟 奈良縣 \n三佛寺奧院(投入堂) 鳥取縣 \n出雲大社本殿 島根縣 \n神魂神社本殿 島根縣 \n吉備津神社 (岡山市)\/吉備津神社本殿及拜殿(1棟) 岡山縣 \n嚴島神社本社本殿·幣殿·拜殿、本社祓殿、攝社客神社本殿·幣殿·拜殿、攝社客神社祓殿、東西廻廊(以上6棟) 廣島縣 \n住吉神社 (下關市)\/住吉神社本殿 山口縣 \n神穀神社本殿 香川縣 \n青井阿蘇神社本殿、廊、幣殿、拜殿、樓門(以上5棟) 熊本縣 \n宇佐神宮本殿 3棟 大分縣\n\n寺院 \n中尊寺金色堂 岩手縣 \n瑞巖寺庫裏及廊下 2棟 宮城縣 \n瑞巖寺本堂(元方丈) 宮城縣 \n羽黒山五重塔 山形縣(所有者:月山神社·出羽神社·湯殿山神社)\n阿彌陀堂(白水阿彌陀堂) 福島縣(所有者:願成寺) \n正福寺 (東村山市)\/正福寺地蔵堂 東京都 \n圓覺寺舍利殿 神奈川縣 \n瑞龍寺 (高岡市)\/瑞龍寺佛殿·法堂·山門 3棟 富山縣 \n明通寺三重塔 福井縣 \n明通寺本堂 福井縣 \n清白寺佛殿 山梨縣 \n大善寺(甲州市)\/大善寺本堂 山梨縣 \n安樂寺(上田市)\/安樂寺八角三重塔 長野縣 \n善光寺本堂 長野縣 \n大法寺三重塔 長野縣 \n安國寺(高山市)\/安國寺經蔵 岐阜縣 \n永保寺開山堂 岐阜縣 \n永保寺觀音堂 岐阜縣 \n金蓮寺(愛知縣吉良町)\/金蓮寺彌陀堂 愛知縣 \n園城寺金堂 滋賀縣 \n延曆寺根本中堂 滋賀縣 \n金剛輪寺本堂 滋賀縣 \n常樂寺(湖南市)\/常樂寺本堂 滋賀縣 \n常樂寺三重塔 滋賀縣 \n西明寺 (甲良町)\/西明寺本堂 滋賀縣 \n西明寺三重塔 滋賀縣 \n石山寺本堂 滋賀縣 \n石山寺多寶塔 滋賀縣 \n善水寺本堂 滋賀縣 \n長壽寺(湖南市)\/長壽寺本堂 滋賀縣 \n寶嚴寺唐門 滋賀縣 \n海住山寺五重塔 京都府 \n東寺\/教王護國寺金堂 京都府 \n教王護國寺五重塔 京都府 \n教王護國寺大師堂(西院禦影堂) 京都府 \n教王護國寺蓮花門 京都府 \n清水寺本堂 京都府 \n高山寺石水院(五所堂) 京都府 \n光明寺(綾部市)\/光明寺二王門 京都府 \n廣隆寺桂宮院本堂 京都府 \n淨瑠璃寺本堂(九體寺本堂) 京都府 \n浄瑠璃寺三重塔(九體寺三重塔) 京都府 \n大仙院本堂 京都府 \n大德寺方丈及玄關 2棟 京都府 \n大德寺唐門 京都府 \n大報恩寺本堂(千本釋迦堂) 京都府 \n醍醐寺金堂 京都府 \n醍醐寺五重塔 京都府 \n醍醐寺藥師堂 京都府 \n知恩院三門 京都府 \n知恩院本堂(禦影堂) 京都府 \n東福寺三門 京都府 \n南禪寺方丈 京都府 \n仁和寺金堂 京都府 \n平等院鳳凰堂 4棟(中堂、兩翼樓、尾樓) 京都府 \n法界寺阿彌陀堂 京都府 \n西本願寺\/本願寺唐門 京都府 \n妙法院庫裏 京都府 \n龍吟庵方丈 京都府 \n蓮華王院本堂(三十三間堂) 京都府(所有者:妙法院) \n觀心寺金堂 大阪府 \n孝恩寺觀音堂 大阪府 \n慈眼院多寶塔 大阪府 \n一乘寺三重塔 兵庫縣 \n淨土寺(小野市)\/浄土寺浄土堂(阿彌陀堂) 兵庫縣 \n太山寺(神戸市)\/太山寺本堂 兵庫縣 \n朝光寺本堂 兵庫縣 \n鶴林寺(加古川市)\/鶴林寺太子堂 兵庫縣 \n鶴林寺本堂 兵庫縣 \n秋篠寺本堂 奈良縣 \n石上神宮拜殿 奈良縣 \n榮山寺八角堂 奈良縣 \n海龍王寺五重小塔 奈良縣 \n元興寺極樂坊五重小塔 奈良縣 \n元興寺極樂坊禪室 奈良縣 \n元興寺極樂坊本堂 奈良縣 \n金峯山寺二王門 奈良縣 \n金峯山寺本堂(蔵王堂) 奈良縣 \n興福寺五重塔 奈良縣 \n興福寺三重塔 奈良縣 \n興福寺東金堂 奈良縣 \n興福寺北圓堂 奈良縣 \n十輪院本堂 奈良縣 \n正倉院正倉 奈良縣(所有者:國(宮內庁)) \n新藥師寺本堂 奈良縣 \n當麻寺\/當麻寺本堂(曼荼羅堂) 奈良縣 \n當麻寺西塔 奈良縣 \n當麻寺東塔 奈良縣 \n長弓寺本堂 奈良縣 \n唐招提寺金堂 奈良縣 \n唐招提寺講堂 奈良縣 \n唐招提寺經蔵 奈良縣 \n唐招提寺鼓樓 奈良縣 \n唐招提寺寶蔵 奈良縣 \n東大寺南大門 奈良縣 \n東大寺金堂(大佛殿) 奈良縣 \n東大寺鐘樓 奈良縣 \n東大寺轉害門 奈良縣 \n東大寺二月堂 奈良縣 \n東大寺法華堂(三月堂) 奈良縣 \n東大寺開山堂 奈良縣 \n東大寺本坊經庫 奈良縣 \n長谷寺本堂 奈良縣 \n般若寺樓門 奈良縣 \n法起寺三重塔 奈良縣 \n法隆寺南大門 奈良縣 \n法隆寺金堂 奈良縣 \n法隆寺五重塔 奈良縣 \n法隆寺中門 奈良縣 \n法隆寺廻廊 2棟 奈良縣 \n法隆寺經蔵 奈良縣 \n法隆寺鐘樓 奈良縣 \n法隆寺大講堂 奈良縣 \n法隆寺綱封蔵 奈良縣 \n法隆寺三經院及西室(1棟) 奈良縣 \n法隆寺食堂 奈良縣 \n法隆寺聖靈院 奈良縣 \n法隆寺東室 奈良縣 \n法隆寺西圓堂 奈良縣 \n法隆寺東大門 奈良縣 \n法隆寺東院鐘樓 奈良縣 \n法隆寺東院傳法堂 奈良縣 \n法隆寺東院夢殿 奈良縣 \n室生寺金堂 奈良縣 \n室生寺五重塔 奈良縣 \n室生寺本堂(灌頂堂) 奈良縣 \n藥師寺東院堂 奈良縣 \n藥師寺東塔 奈良縣 \n靈山寺(奈良市)\/靈山寺本堂 奈良縣 \n金剛三昧院多寶塔 和歌山縣 \n金剛峯寺不動堂 和歌山縣 \n根來寺多寶塔(大塔) 和歌山縣 \n善福院釋迦堂 和歌山縣 \n長保寺本堂 和歌山縣 \n長保寺多寶塔 和歌山縣 \n長保寺大門 和歌山縣 \n向上寺三重塔 廣島縣 \n淨土寺(尾道市)\/浄土寺本堂 廣島縣 \n淨土寺多寶塔 廣島縣 \n不動院(廣島市)\/不動院金堂 廣島縣 \n明王院(福山市)\/明王院本堂 廣島縣 \n明王院五重塔 廣島縣 \n功山寺佛殿 山口縣 \n瑠璃光寺五重塔 山口縣 \n本山寺(三豊市)\/本山寺本堂 香川縣 \n石手寺二王門 愛媛縣 \n太山寺 (松山市)\/太山寺本堂 愛媛縣 \n大寶寺本堂 愛媛縣 \n豐樂寺藥師堂 高知縣 \n崇福寺(長崎市)\/崇福寺大雄寶殿 長崎縣 \n崇福寺第一峰門 長崎縣 \n富貴寺大堂 大分縣\n\n城郭 \n松本城天守 5棟(天守、乾小天守、渡櫓、辰巳附櫓、月見櫓)長野縣(所有者:國、管理團體:松本市) \n犬山城天守 愛知縣 (所有者:犬山城白帝文庫)\n彦根城天守、附櫓及多聞櫓 2棟 滋賀縣(所有者:彦根市) \n姫路城大天守 兵庫縣(所有者:國、管理團體:姫路市) \n姫路城乾小天守 兵庫縣 \n姫路城西小天守 兵庫縣 \n姫路城東小天守 兵庫縣 \n姫路城渡櫓 4棟 兵庫縣\n\n住宅 \n如庵 愛知縣(所有者:名古屋鉄道) \n勸學院客殿 滋賀縣(所有者:園城寺) \n光浄院客殿 滋賀縣(所有者:園城寺) \n觀智院客殿 京都府 \n三寶院表書院 京都府 \n三寶院唐門 京都府 \n慈照寺銀閣 京都府 \n慈照寺東求堂 京都府 \n二条城二嗰丸御殿 6棟(遠侍及車寄·式台·大廣間·蘇鉄之間·黒書院(小廣間)·白書院(御座嗰間))京都府(所有者:京都市)\n西本願寺\/本願寺黒書院及傳廊 2棟 京都府 \n本願寺書院(対面所及白書院)(1棟) 京都府 \n本願寺飛雲閣 京都府 \n妙喜庵茶室(待庵) 京都府 \n龍光院 (京都市北區)\/龍光院書院 京都府\n\n近世以前嗰 \n西本願寺\/本願寺北能舞台 京都府 \n舊閑穀學校講堂 岡山縣(所有者:岡山縣) \n大浦天主堂 長崎縣(所有者:カトリック長崎大司教区)\n\n繪画\n\n古墳壁画 \n高松塚古墳壁画 4面\n\n佛画·垂迹画 \n佛傳圖\n佛涅槃圖 (金剛峯寺 絹本著色 1幅)\n釋迦金棺出現圖 (京都國立博物館 絹本著色 1幅)\n密教曼荼羅\n兩界曼荼羅圖 (東寺\/教王護國寺 絹本著色 2幅)\n兩界曼荼羅圖 (神護寺 紫綾金銀泥繪 2幅)\n兩界曼荼羅圖 (子嶋寺 紺綾金銀泥繪 2幅)\n五重塔初重壁畫(醍醐寺 板繪著色 18面)\n如來、菩薩、天部、明王、羅漢像\n釋迦如來像 (神護寺 絹本著色 1幅)\n佛眼佛母像 (高山寺 絹本著色 1幅)\n千手觀音像 (東京國立博物館 絹本著色 1幅 平安時代)\n十一面觀音像 (奈良國立博物館 絹本著色 1幅 平安時代)\n傳船中湧現觀音像 (龍光院 絹本著色 1幅)\n普賢菩薩像 (東京國立博物館 絹本著色 1幅 平安時代)\n普賢菩薩像 (豊乘寺 絹本著色 1幀)\n普賢延命像 (持光寺 絹本著色 1幅)\n普賢延命像 (松尾寺 (舞鶴市)\/松尾寺 絹本著色 1幅)\n文殊渡海圖 (醍醐寺 絹本著色 1幀)\n虛空蔵菩薩像 (東京國立博物館 絹本著色 1幅 平安時代)\n五大力菩薩像 (有志八幡講十八箇院 絹本著色 3幅)\n不動明王像 (園城寺 絹本著色 1幅)\n不動明王像 (曼殊院 絹本著色 1幅)\n不動明王二童子像 (青蓮院 絹本著色 1幅)\n五大尊像 (東寺\/教王護國寺 絹本著色 5幅)\n五大尊像 (醍醐寺 絹本著色 5幅)\n五大尊像 (來振寺 絹本著色 5幅)\n孔雀明王像 (東京國立博物館 絹本著色 1幅 平安時代)\n吉祥天像 (藥師寺 麻布著色 1面)\n十二天像 (西大寺 (奈良市)\/西大寺 絹本著色 12幅)\n十二天像 (京都國立博物館 絹本著色 12幅)\n十二天屏風 (東寺\/教王護國寺 絹本著色 六曲一雙)\n閻魔天像 (醍醐寺 絹本著色 1幅)\n訶梨帝母像 (醍醐寺 絹本著色 1幅)\n善女龍王像 定智筆 (金剛峯寺 絹本著色 1幅)\n十六羅漢像 (東京國立博物館 絹本著色 16幅 平安時代)\n來迎圖、浄土教系佛畫\n阿彌陀三尊像 (蓮華三昧院 絹本著色 1幅)\n鳳凰堂中堂壁扉畫 (平等院 板繪著色 14面)\n阿彌陀聖衆來迎圖 (有志八幡講十八箇院 絹本著色 3幅)\n阿彌陀三尊及童子像 (法華寺 絹本著色 3幅)\n山越阿彌陀圖 (禪林寺 (京都市)\/禪林寺 絹本著色 1幅)\n山越阿彌陀圖 (京都國立博物館 絹本著色 1幅)\n阿彌陀二十五菩薩來迎圖 (知恩院 絹本著色 1幅)\n傳帝釋天曼荼羅圖 (室生寺 板繪著色 1面)\n六道繪 (聖衆來迎寺 絹本著色 15幅)\n倶舍曼荼羅圖 (東大寺 絹本著色 1幅)\n金光明最勝王經金字寶塔曼荼羅圖 (中尊寺大長壽院 紺紙著色 10幀)\n垂跡畫\n那智瀧圖 (根津美術館 絹本著色 1幅)\n\n祖師圖 \n慈恩大師像 (藥師寺 絹本著色 1幅)\n聖德太子及天臺高僧像 (一乘寺 絹本著色 10幅)\n勤操僧正像 (普門院 (高野町)\/普門院 絹本著色 1幅)\n明恵上人像 傳(恵日坊成忍筆 (高山寺 紙本著色 1幅)\n親鸞聖人像 専阿彌陀佛筆 (本願寺 紙本墨畫 1幅)\n蘭溪道隆像 (建長寺 絹本淡彩 1幅)\n大燈國師像 (大德寺 絹本著色 1幅)\n\n大和繪·繪巻 \n聖德太子繪傳 秦致貞筆 (東京國立博物館 綾本着色 10面 延久1年(1069年))\n山水屏風 (京都國立博物館 絹本著色 6曲1隻 平安時代)\n山水屏風 (神護寺 絹本著色 6曲1隻)\n兩部大經感得圖 傳藤原宗弘筆 (藤田美術館 絹本著色 2面)\n繪因果經 (上品蓮台寺 紙本著色 1巻)\n繪因果經 (醍醐寺 紙本著色 1巻)\n繪因果經 (東京藝術大學 紙本著色 1巻)\n華嚴五十五所繪巻 (東大寺 紙本著色 1巻)\n扇面法華經冊子(巻第八) (東京國立博物館 紙本著色 1帖 平安時代)\n扇面法華經冊子 (四天王寺 紙本著色 5帖 平安時代)\n平家納經(法華經等33巻、金銀荘雲龍文銅製經箱、蔦蒔繪唐櫃)(嚴島神社)\n白描繪料紙金光明經(巻第三) (京都國立博物館 紙本著色 1巻 建久3年(1192年))\n白描繪料紙理趣經 (五島美術館\/大東急記念文庫 1巻)\n餓鬼草紙 (東京國立博物館 紙本著色 1巻 平安時代)\n餓鬼草紙 (京都國立博物館 紙本著色 1巻 平安時代)\n地獄草紙 (東京國立博物館 紙本著色 1巻 平安時代)\n地獄草紙 (奈良國立博物館 紙本著色 1巻 平安時代)\n病草紙 (京都國立博物館 紙本著色 10面 平安時代)\n辟邪繪 (奈良國立博物館 紙本著色 5幅 平安時代)\n信貴山緣起 (朝護孫子寺 紙本著色 3巻 平安時代)\n粉河寺緣起 (粉河寺 紙本著色 1巻)\n當麻曼荼羅緣起 (光明寺 (鎌倉市)\/光明寺 2巻 紙本著色)\n北野天神緣起 (北野天満宮 紙本著色 8巻)\n華嚴宗祖師繪傳 傳恵日坊成忍筆 (高山寺 紙本著色 7巻)\n玄奘三蔵繪 (藤田美術館 紙本著色 12巻)\n一遍上人繪傳(巻第七)法眼圓伊筆 (東京國立博物館 絹本著色 1巻 鎌倉時代)\n一遍上人繪傳 法眼圓伊筆 (清浄光寺 絹本著色 12巻 鎌倉時代)\n法然上人繪傳 (知恩院 紙本著色 48巻)\n源氏物語繪巻 (德川黎明會 紙本著色 繪15面詞28面)\n源氏物語繪巻 (五島美術館 紙本著色 繪4面詞9面)\n紫式部日記繪巻 (藤田美術館 紙本著色 1巻)\n紫式部日記繪巻 (五島美術館 紙本著色 繪3面詞3面)\n寝覺物語繪巻 (近畿日本鉄道蔵·大和文華館保管 紙本着色 1巻)\n伴大納言繪詞 常磐光長筆(推定) (出光美術館 紙本著色 3巻)\n平治物語繪詞 (東京國立博物館 紙本著色 1巻 鎌倉時代)\n鳥獸人物戯畫 (高山寺 紙本墨畫 4巻)\n\n肖像畫 \n随身庭騎繪巻 (大倉文化財團蔵·大倉集古館保管 紙本淡彩 1巻)\n後鳥羽天皇像 傳藤原信實筆 (水無瀨神宮 紙本著色 1幅)\n花園天皇像 豪信筆 (長福寺 (京都市)\/長福寺 紙本墨畫 1幅)\n傳源賴朝像、傳平重盛像、傳藤原光能像(神護寺三像) (神護寺 絹本著色 3幅)\n北條實時像、北條顕時像、金澤貞顕像、金澤貞將像 (稱名寺 (橫浜市)\/稱名寺 絹本著色 4幅)\n\n水墨画近世繪画 \n達磨圖 (向嶽寺 絹本著色 1幅)\n寒山圖 可翁筆 (個人蔵 紙本墨畫 1幅)\n柴門新月圖 (藤田美術館 室町時代 1幅)\n瓢鮎圖 如拙筆 (退蔵院 紙本墨畫 1幅)\n溪陰小築圖 (金地院 紙本墨畫 1幅 室町時代)\n山水圖(水色巒光圖) (傳周文 筆、奈良國立博物館 紙本墨畫淡彩 1幅 室町時代)\n竹斎讀書圖 傳周文筆 (東京國立博物館 紙本墨畫淡彩 1幅 室町時代)\n四季山水圖 雪舟筆 (防府毛利報公會蔵·毛利博物館保管 紙本墨画 1巻 1486年)\n秋冬山水圖 雪舟筆 (東京國立博物館 2幅 紙本墨畫 室町時代)\n山水圖(破墨山水圖)(雪舟 筆、東京國立博物館 紙本墨畫 1幅 1495年)\n山水圖 雪舟筆 (個人蔵 紙本墨畫 1幅)\n天橋立圖 雪舟筆 (京都國立博物館 紙本墨畫淡彩 1幅 室町時代)\n慧可斷臂圖 雪舟筆 (齊年寺 紙本墨畫 1幅 1496年)\n周茂叔愛蓮圖 狩野正信筆 (九州國立博物館 紙本墨畫淡彩 1幅 室町時代)\n聚光院障壁画 狩野松榮·狩野永德筆 (聚光院 紙本墨画 38面)\n洛中洛外圖 狩野永德筆 (上杉博物館 紙本金地著色 六曲一雙 桃山時代)\n檜圖 傳狩野永德筆 (東京國立博物館 紙本金地著色 八曲一隻 桃山時代)\n智積院障壁画 長谷川等伯·長谷川久蔵筆 (智積院 紙本金地着色 25面 桃山時代)\n松に草花圖 長谷川等伯筆 (智積院 紙本金地著色 二曲屏風一隻 桃山時代)\n松林圖 長谷川等伯筆 (東京國立博物館 紙本墨畫 六曲一雙 桃山時代)\n觀楓圖 狩野秀賴筆 (東京國立博物館 紙本著色 六曲一隻 桃山時代)\n花下遊樂圖 狩野長信筆 (東京國立博物館 紙本着色 六曲一双(右隻嗰2扇を欠く) 桃山時代)\n風俗圖(彥根屏風)六曲屏風 (彥根市 紙本金地著色 1隻)\n風俗圖(松浦屏風) (近畿日本鉄道蔵·大和文華館保管 紙本金地著色 六曲一双)\n納涼圖 久隅守景筆 (東京國立博物館 紙本淡彩 二曲一隻 江戸時代)\n蓮池水禽圖 俵屋宗達筆 (京都國立博物館 紙本墨畫 1幅 江戸時代)\n源氏物語關屋及澪標圖 俵屋宗達筆 (靜嘉堂文庫\/靜嘉堂 紙本金地著色 六曲屏風一雙)\n風神雷神圖 俵屋宗達筆 (建仁寺 紙本金地著色 2曲1雙 江戸時代)\n燕子花圖 尾形光琳筆 (根津美術館 六曲屏風1雙 江戸時代)\n紅白梅圖 尾形光琳筆 (世界救世教蔵·MOA美術館保管 2曲一双 江戸時代)\n雪松圖 圓山応挙筆 (三井文庫蔵·三井記念美術館保管 紙本淡彩 六曲屏風 江戸時代)\n山水人物圖 池大雅筆 (遍照光院 紙本淡彩 10面 江戸時代)\n樓閣山水圖 池大雅筆 (東京國立博物館 紙本金地著色 六曲一雙 江戸時代)\n十便十宜圖 池大雅·与謝蕪村筆 (川端康成記念會 紙本淡彩 2帖)\n凍雲篩雪圖 浦上玉堂筆 (川端康成記念會 紙本墨畫 1幅)\n鷹見泉石像 渡辺崋山筆 (東京國立博物館 絹本淡彩 1幅 1837年)\n\n渡來畫 \n真言七祖像 (東寺\/教王護國寺 絹本著色 7幅)\n五部心觀 (園城寺 紙本墨画 2巻 唐時代·平安時代)\n十六羅漢像 (清涼寺 絹本著色 16幅)\n孔雀明王像 (仁和寺 絹本著色 1幅)\n無準師範像 (東福寺 絹本著色 1幅)\n桃鳩圖 徽宗筆 (個人蔵 絹本着色 1幅 北宋時代(1106年または1107年?))\n鶉圖 傳李安忠筆 (根津美術館 絹本著色 1幅 南宋時代)\n紅白芙蓉圖 李迪筆 (東京國立博物館 絹本著色 2幅 1197年)\n林檎花圖 傳趙昌筆 (畠山記念館 絹本著色 1幅 南宋時代)\n夏景山水圖 傳徽宗筆 (久遠寺 絹本著色 1幅)\n秋景·冬景山水圖 傳徽宗筆 (金地院 絹本着色 2幅)\n山水圖 傳李唐筆、高桐院 絹本著色 1幅)\n歸牧圖(騎牛) 李迪筆 (近畿日本鉄道蔵·大和文華館保管 絹本著色 1幅 南宋時代)\n出山釋迦圖·雪景山水圖·雪景山水圖 梁楷筆、東京國立博物館 絹本墨画淡彩 3幅 南宋時代)\n秋野牧牛圖 (泉屋博古館 絹本著色 1幅)\n風雨山水圖 傳馬遠筆 (靜嘉堂文庫\/靜嘉堂 絹本墨畫淡彩 1幅)\n瀟湘臥遊圖 (東京國立博物館 紙本墨畫 1巻 南宋時代)\n觀音猿鶴圖 牧谿筆 (大德寺 紙本墨畫 3幅)\n漁村夕照圖 傳牧谿筆 (根津美術館 紙本墨畫 1幅)\n煙寺晩鐘圖 傳牧谿筆 (畠山記念館 紙本墨畫 1幅 南宋時代)\n六祖挾擔圖 五島美術館\/大東急記念文庫 紙本墨畫1幅)\n禪機圖斷簡(寒山拾得圖) 因陀羅筆 (東京國立博物館 1幅 紙本墨畫 元時代)\n禪機圖斷簡(丹霞燒佛圖) 因陀羅筆 (石橋美術館\/石橋美術館(石橋財團) 1幅 紙本墨畫 元時代)\n禪機圖斷簡(智常禪師圖) 因陀羅筆 (靜嘉堂文庫\/靜嘉堂 1幅 紙本墨畫 元時代)\n禪機圖斷簡(布袋圖) 因陀羅筆 (根津美術館 1幅 紙本墨畫 元時代)\n禅機圖断簡(智常·李渤圖) 因陀羅筆 (畠山記念館 1幅 紙本墨画 元時代)\n宮女圖 (個人蔵 絹本著色 1幅 元時代)\n\n雕刻\n金色堂堂内諸像及天蓋 31躯、3面(中尊寺金色院)\n木造藥師如來及兩脇侍像(勝常寺)\n木造普賢菩薩騎象像(大倉文化財團蔵·大倉集古館保管)\n銅造阿彌陀如來坐像(高德院)\n木造智証大師坐像(中尊大師)(園城寺)\n木造智証大師坐像(禦骨大師)(園城寺)\n木造新羅明神坐像(新羅善神堂安置)(園城寺)\n木造十一面觀音立像(渡岸寺觀音堂安置)(向源寺)\n木造阿彌陀如來及兩脇侍像(仁和寺)\n木造藥師如來坐像 圓勢、長圓作(北院舊本尊)(仁和寺)\n木造藥師如來立像(金堂安置)(神護寺)\n木造五大虛空蔵菩薩坐像(多寶塔安置)(神護寺)\n木造釋迦如来立像(張延皎并張延襲作 ちょう然\/奝然将来 本堂安置)·像内納入品一切(清凉寺)\n木造阿彌陀如來及兩脇侍坐像(棲霞寺舊本尊)(清涼寺)\n木造彌勒菩薩半跏像(廣隆寺)\n木造彌勒菩薩半跏像(廣隆寺)\n木造阿彌陀如來坐像(講堂安置)(廣隆寺)\n木造不空羂索觀音立像(廣隆寺)\n木造千手觀音立像(廣隆寺)\n木造十二神將立像(廣隆寺)\n木造十一面觀音立像(本堂安置)(六波羅蜜寺)\n木造千手觀音坐像(湛慶作 三十三間堂\/蓮華王院本堂安置)(妙法院)\n木造風神·雷神像(所在蓮華王院本堂)(妙法院)\n木造二十八部衆立像(所在蓮華王院本堂)(妙法院)\n木造千手觀音立像(法性寺)\n木造阿彌陀如來及兩脇侍坐像(往生極樂院阿彌陀堂安置)(三千院)\n木造昆沙門天及吉祥天·善膩師童子立像(鞍馬寺)\n木造五大菩薩坐像 4躯(中尊像除外,講堂安置)(東寺\/教王護國寺)\n木造五大明王像(講堂安置)(教王護國寺)\n木造梵天坐像·帝釋天半跏像(講堂安置)(教王護國寺)\n木造四天王立像(講堂安置)(教王護國寺)\n木造弘法大師坐像(康勝作、禦影堂安置)(教王護國寺)\n木造不動明王坐像(御影堂安置)·木造天蓋(教王護國寺)\n木造僧形八幡神坐像一·木造女神坐像二 3躯(教王護國寺)\n木造兜跋昆沙門天立像(教王護國寺)\n木造菩薩半跏像(傳如意輪觀音)(寶菩提院願德寺)\n木造藥師如來及兩脇侍像(醍醐寺)\n木造阿彌陀如來坐像(阿彌陀堂安置)(法界寺)\n木造阿彌陀如來坐像(定朝作、鳳凰堂安置)(平等院)\n木造雲中供養菩薩像 52軀(所在鳳凰堂)(平等院)\n木造天蓋(所在鳳凰堂)(平等院)\n木心乾漆十一面觀音立像(京田辺市\/觀音寺)\n銅造釋迦如來坐像(蟹満寺)\n木造阿彌陀如來坐像 9軀(本堂安置)(浄瑠璃寺)\n木造四天王立像(浄瑠璃寺)\n乾漆千手觀音坐像(葛井寺)\n木造十一面觀音立像(道明寺 (藤井寺市)\/道明寺)\n木造如意輪觀音坐像(觀心寺)\n木造藥師如來坐像(獅子窟寺)\n木造阿彌陀如來及兩脇侍立像(浄土堂安置)(浄土寺 (小野市)\/浄土寺)\n木造藥師如來坐像(奈良國立博物館)\n乾漆八部衆立像(內一軀下半身欠失)(興福寺)\n乾漆十大弟子立像 6軀(興福寺)\n銅造佛頭(舊山田寺講堂本尊)(興福寺)\n板雕十二神將立像(興福寺)\n木造金剛力士立像 2軀(興福寺)\n木造天燈鬼·龍燈鬼立像(興福寺)\n木造千手觀音立像(舊食堂安置)(興福寺)\n木造文殊菩薩坐像(所在東金堂)(興福寺)\n木造維摩居士坐像(定慶作、所在東金堂)(興福寺)\n木造四天王立像(所在東金堂)(興福寺)\n木造十二神將立像(所在東金堂)(興福寺)\n木造不空羂索觀音坐像 康慶作(南圓堂安置)(興福寺)\n木造法相六祖坐像 康慶作(所在南圓堂)(興福寺)\n木造四天王立像(所在南圓堂)(興福寺)\n木造彌勒佛坐像 運慶作(北圓堂安置)(興福寺)\n木造無著菩薩·世親菩薩立像 運慶作(所在北圓堂)(興福寺)\n木心乾漆四天王立像(所在北圓堂)(興福寺)\n銅造盧舍那佛坐像(金堂安置)(東大寺)\n木造金剛力士立像 2軀(所在南大門)(東大寺)\n木造俊乘上人坐像(俊乘堂安置)(東大寺)\n木造良弁僧正坐像(開山堂安置)(東大寺)\n乾漆不空羂索觀音立像(法華堂安置)(東大寺)\n乾漆梵天·帝釋天立像(法華堂安置)(東大寺)\n乾漆四天王立像(法華堂安置)(東大寺)\n乾漆金剛力士立像 2軀(法華堂安置)(東大寺)\n塑造日光菩薩·月光菩薩立像(所在法華堂)(東大寺)\n塑造執金剛神立像(法華堂安置)(東大寺)\n木造僧形八幡神坐像 快慶作(八幡殿安置)(東大寺)\n塑造四天王立像(所在戒壇堂)(東大寺)\n銅造誕生釋迦佛立像·銅造灌佛盤(東大寺)\n乾漆盧舍那佛坐像(金堂安置)(唐招提寺)\n木心乾漆藥師如來立像(金堂安置)(唐招提寺)\n木心乾漆千手觀音立像(金堂安置)(唐招提寺)\n木造梵天·帝釋天立像(所在金堂)(唐招提寺)\n木造四天王立像(所在金堂)(唐招提寺)\n乾漆鑑真和上坐像(禦影堂安置)(唐招提寺)\n木造藥師如來立像(元興寺)\n木造藥師如來坐像(本堂安置)(新藥師寺)\n塑造十二神将立像(宮昆羅大将像除外)11躯(所在本堂)(新藥師寺)\n銅造藥師如來及兩脇侍像(金堂安置)(藥師寺)\n銅造觀音菩薩立像(東院堂安置)(藥師寺)\n木造僧形八幡神·神功皇后·仲津姫命坐像(藥師寺)\n木造十一面觀音立像(本堂安置)(法華寺)\n木造大日如來坐像 運慶作(圓成寺)\n木心乾漆十一面觀音立像(聖林寺)\n銅造釋迦如來及兩脇侍像(止利作、金堂安置)(法隆寺)\n銅造藥師如來坐像(金堂安置)(法隆寺)\n木造四天王立像(金堂安置)(法隆寺)\n木造昆沙門天立像·木造吉祥天立像(金堂安置)(法隆寺)\n塑造塔本四面具 78軀、2基(五重塔安置)(法隆寺)\n木造藥師如來及兩脇侍坐像(講堂安置)(法隆寺)\n木造釋迦如來及兩脇侍坐像(上堂安置)(法隆寺)\n乾漆藥師如来坐像(西圓堂安置)(法隆寺)\n木造聖德太子及侍者(山背王·殖栗王·卒末呂王·恵慈法師)坐像 5躯(聖靈院安置)(法隆寺)\n銅造阿弥陀如来及兩脇侍像(傳橘夫人念持佛)·木造厨子(法隆寺)\n銅造觀音菩薩立像(夢違觀音)(法隆寺)\n木造觀音菩薩立像(九面觀音)(法隆寺)\n木造觀音菩薩立像(百濟觀音)(法隆寺)\n木造地蔵菩薩立像(法隆寺)\n木造觀音菩薩立像(救世觀音、夢殿安置)(法隆寺)\n乾漆行信僧都坐像(所在夢殿)(法隆寺)\n塑造道詮律師坐像(所在夢殿)(法隆寺)\n木造菩薩半跏像(傳如意輪觀音)(中宮寺)\n木心乾漆義淵僧正坐像(岡寺)\n塑造彌勒佛坐像(金堂安置)(當麻寺)\n木造釋迦如來坐像(室生寺)\n木造釋迦如來立像(金堂安置)(室生寺)\n木造十一面觀音立像(所在金堂)(室生寺)\n木造玉依姫命坐像(吉野水分神社)\n木造彌勒佛坐像(慈尊院)\n木造八大童子立像(恵光、恵喜、烏倶婆誐、清浄比丘、矜羯羅、制多伽)6軀(所在不動堂)(金剛峯寺)\n木造諸尊佛龕(金剛峯寺)\n木造千手觀音立像·木造菩薩立像2躯(傳日光·月光菩薩)(道成寺)\n木造熊野速玉大神坐像·木造夫須美大神坐像·木造家津御子大神坐像·木造國常立命坐像(熊野速玉大社)\n臼杵磨崖佛 27軀(臼杵市)\n\n工藝品(刀劍除外)\n\n陶磁 \n日本\n秋草文壺(慶應義塾)\n志野茶碗 銘卯花墻(三井文庫蔵·三井記念美術館保管)\n色繪藤花文茶壺 野々村仁清\/仁清作(世界救世教蔵·MOA美術館保管)\n色繪雉香爐 仁清作(石川縣立美術館)\n樂燒白片身變茶碗 銘不二山 本阿弥光悦\/光悦作(サンリツ服部美術館)\n中國·朝鮮\n曜變天目茶碗(静嘉堂文庫)\n曜變天目茶碗(藤田美術館)\n曜變天目茶碗(京都·龍光院 (京都市北区)\/龍光院)\n油滴天目茶碗(大阪市立東洋陶磁美術館)\n玳玻天目茶碗(相國寺)\n青磁下蕪花生(東京·アルカンシエール美術財團)\n青磁鳳凰耳花生 銘萬聲(和泉市久保惣記念美術館)\n飛青磁花生(大阪市立東洋陶磁美術館)\n井戸茶碗 銘喜左衛門(孤篷庵)\n\n金工 \n鏡像\n線刻千手觀音等鏡像(秋田·水神社)\n鋳銅刻画蔵王權現像(東京·總持寺 (東京都足立区)\/總持寺)\n線刻釋迦三尊等鏡像(泉屋博古館)\n梵鐘\n梵鐘 戊戌年四月十三日在銘(妙心寺)\n梵鐘(觀世音寺)\n梵鐘(當麻寺)\n梵鐘(東大寺)\n梵鐘 神龜四年十二月十一日鋳在銘(興福寺)\n梵鐘 銘劔御子寺鐘神護景雲四年九月十一日(福井·劔神社)\n梵鐘 延暦寺西宝幢院鐘、天安二年八月九日鋳在銘(佐川急便蔵·佐川美術館保管)\n梵鐘 貞觀十七年八月二十三日冶工志賀部海継在銘(神護寺)\n梵鐘 道澄寺、延喜十七年十一月三日在銘(榮山寺)\n梵鐘(平等院)\n梵鐘 建長七年二月廿一日、大工大和權守物部重光在銘(建長寺)\n梵鐘 正安三年八月、大工大和權守物部國光在銘(圓覺寺)\n梵鐘 承和六年、伯耆國金石寺鐘在銘(福岡·西光寺)\n朝鮮鐘 太和七年三月日菁州蓮池寺鐘在銘(福井·常宮神社)\n佛教關係(佛具、舍利塔)\n孔雀文磬(中尊寺地蔵院)\n金銅宝相華文磬(福井·瀧谷寺)\n金銅蓮花文磬(京都·禅林寺 (京都市)\/禅林寺)\n孔雀文磬(彌勒寺金堂承元三秊八月五日奉鋳法印祐清在銘)(所有:個人、管理團體:宇佐神宮)\n華原磬(興福寺)\n金銅灌頂幡(法隆寺獻納)(東京國立博物館)\n金銅柄香爐(法隆寺獻納)(東京國立博物館)\n金銅獅子唐草文鉢(岐阜·護國之寺)\n金銀鍍透雕華籠 16枚(滋賀·神照寺)\n金銅經箱(叡山橫川如法堂埋納)(延暦寺)\n密教法具 一具(傳弘法大師將來)(東寺\/教王護國寺)\n金銅寶塔、金銅寶珠形舍利塔(下層內安置)、金銅筒形容器、赤地二重襷花文錦小袋、水晶五輪塔(赤地錦小袋共)、水晶五輪塔(織物縫合小裹共)(以上上層內安置)(西大寺 (奈良市)\/西大寺)\n金銅透雕舍利塔(西大寺)\n舍利瓶5具、鉄寶塔1基(西大寺)\n舍利容器(白瑠璃舍利壺(鑑真和上將來舍利納入)、方圓彩糸花網、金龜舍利塔)(唐招提寺) \n金銅能作生塔(奈良·長福寺 (生駒市)\/長福寺)\n金銅密教法具 一具(5點)(嚴島神社)\n鉄宝塔(水晶五輪塔共)(山口·阿弥陀寺 (防府市)\/阿弥陀寺)\n金銅錫杖頭(善通寺)\n鏡類\n海獸葡萄鏡(香取神宮)\n海磯鏡(法隆寺獻納)2面(東京國立博物館)\n禽獸葡萄鏡(大山祇神社)\n別嗰\n金銀鍍龍首水瓶(法隆寺献納)(東京國立博物館)\n金銅水注·金銅匙(3支)·金銅墨床(法隆寺献納)(東京國立博物館)\n金銅鳳凰 一対(鳳凰堂中堂舊棟飾)(平等院)\n金銅八角燈籠(大佛殿前所在)(東大寺)\n金銅燈籠(興福寺)\n銅版法華説相圖(千佛多寶佛塔)(長穀寺)\n\n漆工 \n佛教關係(經箱、厨子)\n螺鈿八角須彌壇(中尊寺大長壽院)\n寶相華蒔繪經箱(延暦寺)\n海賦蒔繪袈裟箱(東寺\/教王護國寺)\n紫檀塗螺鈿金銅裝舍利輦(教王護國寺)\n寶相華蒔繪寶珠箱(仁和寺)\n佛功德蒔繪經箱(藤田美術館)\n蓮唐草蒔繪經箱(奈良國立博物館)\n玉蟲廚子(法隆寺)\n黒漆螺鈿卓(法隆寺)\n當麻曼荼羅廚子(當麻寺)\n倶利伽羅龍蒔繪經箱(當麻寺奧院)\n神輿\n沃懸地螺鈿金銅装神輿(大阪·誉田八幡宮)\n塵地螺鈿金銅装神輿(和歌山·鞆淵八幡神社)\n馬具類\n柏木兔螺鈿鞍(永青文庫)\n螺鈿時雨鞍(永青文庫)\n圓文螺鈿鏡鞍(東京·武蔵御嶽神社\/御嶽神社)\n唐鞍 一具(手向山八幡宮)\n調度、樂器等\n黒漆七絃琴(法隆寺獻納)(東京國立博物館)\n沈香木畫箱(法隆寺獻納)(東京國立博物館)\n片輪車蒔繪螺鈿手箱(東京國立博物館)\n片輪車螺鈿蒔繪手箱(東京國立博物館)\n八橋蒔繪螺鈿硯箱 尾形光琳作(東京國立博物館)\n舟橋蒔繪硯箱 本阿彌光悅作(東京國立博物館)\n蝶螺鈿蒔繪手箱(畠山記念館)\n浮線綾螺鈿蒔繪手箱(寿不動産蔵、サントリー美術館保管)\n籬菊螺鈿蒔繪硯箱(鶴岡八幡宮)\n梅蒔繪手箱(三嶋大社)\n婚礼調度類 一括(德川光友夫人千代姫所用)(德川黎明會蔵·德川美術館保管)\n花蝶蒔繪挾軾(藤田美術館)\n花鳥彩繪油色箱(東大寺)\n澤千鳥螺鈿蒔繪小唐櫃(金剛峯寺)\n秋野鹿蒔繪手箱(出雲大社)\n\n染織 \n古神寶類(袿5領)(鶴岡八幡宮)\n七条刺納袈裟·刺納衣(傳教大師将来)(延暦寺)\n犍陀穀糸袈裟·横被(東寺\/教王護國寺)\n綴織當麻曼荼羅圖(當麻寺)\n四騎獅子狩文錦(法隆寺)\n天壽國繡帳殘闕(中宮寺)\n刺繍釋迦如來説法圖(奈良國立博物館)\n\n甲冑 \n赤絲威鎧(兜、大袖付)(青森·櫛引八幡宮)\n白絲威褄取鎧(兜、大袖付)(青森·櫛引八幡宮)\n赤絲威鎧(兜、大袖付)(東京·武蔵御嶽神社\/御嶽神社)\n小櫻韋威鎧(兜、大袖付)(山梨·菅田天神社)\n赤絲威鎧(兜、大袖付)(春日大社)\n赤絲威鎧(兜、大袖付)(春日大社)\n黒韋威矢筈劄胴丸(兜、大袖付)(春日大社)\n白絲威鎧(兜、大袖付)(島根·日御碕神社)\n赤韋威鎧(兜、大袖付)(岡山縣立博物館)\n小櫻韋黃返威鎧(兜、大袖付)(嚴島神社)\n淺黃綾威鎧(兜、大袖付)(嚴島神社)\n紺絲威鎧(兜、大袖付)(嚴島神社)\n黒韋威胴丸(兜、大袖付)(嚴島神社)\n澤瀉威鎧(兜、大袖付)(大山祇神社)\n赤絲威鎧(大袖付)(大山祇神社)\n紫綾威鎧(大袖付)(大山祇神社)\n紺絲威鎧(兜、大袖付)(大山祇神社)\n籠手(春日大社)\n\n別嗰 \n中尊寺金色堂堂內具 一括(中尊寺金色院)\n中尊寺經蔵堂內具 一括(中尊寺大長壽院)\n古神寶類 一括(鶴岡八幡宮)\n古神寶類 一括(阿須賀神社傳來)(京都國立博物館)\n牙笏、青白磁圓硯、玳瑁裝牙櫛、犀角柄刀子、銀裝革帯、伯牙弾琴鏡(傳菅公遺品)(道明寺天満宮)\n本宮禦料古神寶類 一括(春日大社)\n若宮禦料古神寶類 一括(春日大社)\n古神寶類 一括(熊野速玉大社)\n嚴島神社古神寶類 一括(嚴島神社)\n竹廚子(法隆寺獻納)(東京國立博物館)\n懸守 7懸(四天王寺)\n牛皮華鬘 13枚(奈良國立博物館)\n葡萄唐草文染韋(東大寺) \n彩繪桧扇(嚴島神社)\n\n工藝品(刀劍)\n\n上古~平安時代中期\n金銅荘環頭大刀拵·大刀身(高知·小村神社) \n七星劍(四天王寺)\n丙子椒林劍(四天王寺)\n直刀·黒漆平文大刀拵(鹿島神宮)\n劍(無銘)(大阪·金剛寺 (河内長野市)\/金剛寺)\n\n山城國\n粟田口派\n短刀 銘吉光(名物後藤藤四郎)(德川黎明會蔵·德川美術館保管)\n短刀 銘吉光(名物厚藤四郎)(東京國立博物館)\n短刀 銘吉光(福岡·株式會社御花)\n劍 銘吉光(白山比め神社\/白山比咩神社)\n太刀 銘久國(文化庁)\n太刀 銘則國(京都國立博物館) \n来派\n太刀 銘國行(日本美術刀劍保存協會)\n太刀 銘来國俊(東京·個人蔵)\n短刀 銘來國俊 正和五年十一月日(熱田神宮)\n短刀 銘來國俊(黒川古文化研究所)\n小太刀 銘来國俊·黒漆蛭巻太刀拵(日光二荒山神社\/二荒山神社)\n太刀 銘来孫太郎作(花押)正応五□辰八月十三日以下不明(德川黎明會蔵·德川美術館保管)\n太刀 銘來國光(九州國立博物館)\n太刀 銘來國光嘉暦二年二月日(東京國立博物館)\n短刀 銘来國光(名物有樂来國光)(静岡·個人蔵)\n短刀 銘来國次(東京·個人蔵)\n別嗰\n太刀 銘三条(名物三日月宗近)(東京國立博物館)\n太刀 銘定利(東京國立博物館)\n刀 金象嵌銘長谷部國重本阿花押 黒田筑前守(名物へし切)(福岡市博物館)\n\n大和國\n短刀 銘高市□住金吾藤貞吉 □亨二二年甲子十一月十八日(名物桑山保昌)(大阪·個人蔵)\n太刀 銘國行(日本美術刀劍保存協會)\n太刀 銘包永(靜嘉堂文庫)\n太刀 銘延吉(日本美術刀劍保存協會)\n大太刀 銘貞治五年丙午千手院長吉(大山祇神社)\n\n相模國\n短刀 銘國光(名物會津新藤五)(東京·法人蔵)\n短刀 銘國光(大阪·個人蔵)\n短刀 銘國光(個人蔵)\n短刀 銘行光(東京國立博物館)\n刀 金象嵌銘城和泉守所持 正宗磨上本阿(花押)(東京國立博物館)\n刀 金象嵌銘正宗本阿花押 本多中務所持(名物中務正宗)(文化庁)\n刀 無銘正宗(名物觀世正宗)(東京國立博物館)\n刀 無銘正宗(名物太郎作正宗)(前田育德會)\n短刀 無銘正宗(名物日向正宗)(三井文庫蔵·三井記念美術館保管)\n短刀 無銘正宗(名物九鬼正宗)(林原美術館)\n短刀 無銘正宗(名物庖丁正宗)(德川黎明會蔵·德川美術館保管)\n短刀 無銘正宗(名物庖丁正宗)(永青文庫)\n短刀 無銘正宗(名物庖丁正宗)(大阪·法人蔵)\n短刀 無銘貞宗(名物寺澤貞宗)(文化庁)\n短刀 無銘貞宗(名物德善院貞宗)(三井文庫蔵·三井記念美術館保管)\n短刀 朱銘貞宗 本阿花押(名物伏見貞宗)(黒川古文化研究所)\n刀 無銘貞宗(名物龜甲貞宗)(東京國立博物館)\n太刀 銘助真(東京國立博物館)\n太刀 銘助真(日光東照宮)\n\n備前國 \n古備前\n太刀 銘備前國友成造(東京國立博物館)\n太刀 銘友成作(嚴島神社)\n太刀 銘備前國包平作(名物大包平)(東京國立博物館)\n太刀 銘正恒(文化庁)\n太刀 銘正恒(文化庁)\n太刀 銘正恒(德川黎明會蔵·德川美術館保管)\n太刀 銘正恒(東京·法人蔵) \n太刀 銘正恒(大阪·個人蔵)\n太刀 銘真恒(久能山東照宮)\n太刀 銘信房作(致道博物館)\n一文字派\n太刀 銘一(静岡·法人蔵)\n太刀 無銘一文字(名物日光一文字)(福岡市博物館)\n太刀 無銘一文字(山鳥毛)(岡山·個人蔵)\n太刀 銘則宗(東京·日枝神社)\n太刀 銘吉房(東京國立博物館)\n太刀 銘吉房(東京國立博物館)\n太刀 銘吉房(林原美術館)\n太刀 銘吉房(東京·法人蔵)\n太刀 銘吉房(個人蔵)\n太刀 銘吉平(個人蔵)\n太刀 銘備前國吉岡住左近将監紀助光 一南无八幡大菩薩 南无妙見大菩薩 元亨二年三月日(大阪·個人蔵)\n薙刀 銘一備州吉岡住左近将監紀助光 元応二年庚申十一月日(大阪·個人蔵)\n太刀 銘助包(大阪·個人蔵)\n太刀 銘則房(東京·法人蔵)\n刀 無銘則房(東京·個人蔵)\n長船派\n刀 金象嵌銘光忠 光德花押 生駒讃岐守所持(生駒光忠)(永青文庫)\n太刀 銘光忠(德川黎明會蔵·德川美術館保管)\n刀 金象嵌銘光忠 光德花押(大阪·個人蔵)\n太刀 銘長光(大般若長光)(東京國立博物館)\n太刀 銘長光(名物遠江長光)(德川黎明會蔵·德川美術館保管)\n太刀 銘長光(東京國立博物館)\n薙刀 銘備前國長船住人長光造(佐野美術館)\n太刀 銘備前國長船住左近將監長光造(林原美術館)\n太刀 銘熊野三所權現長光(静岡·個人蔵)\n太刀 銘備前國長船住左兵衛尉景光 作者進士三郎景政 嘉暦二二年己巳七月日(埼玉縣立歴史と民俗嗰博物館)\n短刀 銘備州長船住景光 元亨三年三月日(埼玉縣立歴史と民俗嗰博物館)\n太刀 銘備前國長船住景光 元亨二年五月日(小龍景光)(東京國立博物館)\n太刀 銘真光(致道博物館)\n太刀 銘備前國長船住近景 嘉暦二二年□月日(大阪·個人蔵)\n短刀 銘備州長船住長重 甲戌(東京·個人蔵)\n大太刀 銘備州長船倫光 貞治五年二月日(二荒山神社)\n別嗰\n太刀 銘國宗(日光東照宮)\n太刀 銘國宗(鹿児島·照國神社)\n太刀 銘國宗(德川黎明會蔵·德川美術館保管)\n太刀 銘國宗(東京·法人蔵)\n\n別嗰國 \n越中國\n短刀 銘則重(日本一則重)(永青文庫)\n刀 無銘義弘(名物富田江)(前田育德會)\n刀 金象嵌銘天正十三十二月日江本阿弥磨上之花押 所持稲葉勘右衛門尉(義弘作·名物稲葉江)(個人蔵)\n備中國\n太刀 銘貞次(東京·個人蔵)\n太刀 銘為次(狐ヶ崎)(山口·吉川報效會)\n太刀 銘正恒(鶴岡八幡宮)\n太刀 銘康次(岐阜·法人蔵)\n太刀 銘守利(大阪·個人蔵)\n伯耆國\n太刀 銘安綱(名物童子切安綱)(東京國立博物館)\n太刀 銘安家(京都國立博物館)\n筑前國·筑後國·豊後國\n太刀 銘筑州住左(江雪左文字)(東京·法人蔵)\n短刀 銘筑州住左(東京·個人蔵)\n短刀 銘左 筑州住(東京·法人蔵)\n短刀 銘築州住行弘 觀応元年八月日(土浦市)\n太刀 銘光世作(名物大典太)(前田育德會)\n太刀 銘豊後國行平作(古今傳授嗰太刀)(永青文庫)\n大太刀 無銘傳豊後友行(大山祇神社)\n\n刀裝 \n兵庫鎖太刀(刀身銘一)(東京國立博物館)\n梨地螺鈿金荘餝劔(東京國立博物館)\n金装花押散兵庫鎖太刀(中身無銘 貞治四年)(春日大社)\n金地螺鈿毛抜形太刀(春日大社)\n菱作打刀(中身無銘)(春日大社)\n沃懸地獅子文毛抜形太刀(中身無銘)(春日大社)\n沃懸地酢漿平文兵庫鎖太刀(中身無銘)(春日大社)\n沃懸地酢漿紋兵庫鎖太刀(中身無銘)(春日大社)\n銀銅蛭巻太刀拵(丹生都比売神社)\n梨子地桐文螺鈿腰刀(中身に友成作と銘がある)(嚴島神社)\n菊造腰刀(刀身無銘傳當麻)(防府毛利報公會)\n牡丹唐草文兵庫鎖太刀拵(大山祇神社)\n\n書跡·典籍 \n佛教經典\n金剛場陀羅尼經(文化庁)\n浄名玄論(京都國立博物館)\n千手千眼陀羅尼經殘巻(天平十三年七月十五日玄昉願經)(京都國立博物館)\n紫紙金字金光明最勝王經 10巻(奈良國立博物館)\n紫紙金字金光明最勝王經 10巻(和歌山·龍光院 (高野町)\/龍光院)\n大昆盧遮那成佛神變加持經(天平神護二年吉備由利願經)7巻(西大寺 (奈良市)\/西大寺)\n大般若經(和銅五年長屋王願經)142帖(滋賀·太平寺)\n大般若經(和銅五年長屋王願經)27帖(滋賀·常明寺)\n大般若經(藥師寺經)387巻(藤田美術館)\n金光明最勝王經(天平寶字六年百濟豊蟲願經)10巻(西大寺)\n根本百一羯磨 巻第六(根津美術館)\n賢愚經 巻第十五(四百六十七行)(東大寺)\n賢愚經殘巻(大聖武)3巻(前田育德會)\n賢愚經殘巻(大聖武)2巻(白鶴美術館)\n賢愚經殘巻(大聖武)二百六十二行(東京國立博物館)\n大字法華經(第三巻欠)(明算自点本)(和歌山·龍光院)\n不空羂索神變真言經(和歌山·三宝院)\n南海寄歸内法傳 巻第一、第二(天理大學蔵·天理大學附属天理圖書館保管)\n紺紙金字法華經·觀普賢經(平清盛·賴盛合筆)8巻(嚴島神社)\n大般涅槃經集解 59巻(輪王寺)\n大般涅槃經集解(白鶴美術館)\n金銀字一切經(中尊寺經)4296巻(金剛峯寺)\n紺紙金字一切經(內十五巻 金銀交書經)2739巻(中尊寺大長壽院)\n一字一佛法華經序品(善通寺)\n一字蓮台法華經(普賢勸発品)(近畿日本鉄道蔵·大和文華館保管)\n一字蓮台法華經(開結共、巻第六欠)9巻(福島·龍興寺)\n法華經(開結共)10巻(淺草寺)\n法華經(久能寺經)19巻(鉄舟寺)\n法華經 巻第六(色紙)(金剛峯寺)\n法華經序品(竹生島經)(寶嚴寺)\n法華經方便品(竹生島經)(東京國立博物館)\n無量義經(裝飾經)·觀普賢經(裝飾經)(根津美術館)\n法華經 自巻第二至巻第七(壽永二年運慶願經)(真正極樂寺)\n法華經 巻第八(壽永二年運慶願經)(個人蔵)\n法華經一品經·阿弥陀經·般若心經 33巻(埼玉·慈光寺)\n法華經·觀普賢經·無量義經·阿弥陀經·般若心經 34巻(長谷寺)\n寶積經要品(足利尊氏、同直義、夢窓疎石合筆)(前田育德會)\n花嚴經音義 巻上下(文化庁)\n菩薩處胎經 5帖(知恩院)\n大樓炭經 巻第三(知恩院)\n細字法華經(一部七巻)(東京國立博物館)\n細字金光明最勝王經 2巻(和歌山·龍光院 (高野町)\/龍光院)\n釋摩訶衍論(石山寺)\n金剛經(張即之筆)(智積院)\n六祖恵能傳(延暦寺)\n大覺禅師筆金剛經(京都·龍光院 (京都市北区)\/龍光院)\n佛教撰述書、聖教類\n三十帖冊子·宝相華迦陵頻伽蒔繪ソク冊子箱(ソク=土篇に「塞」)(仁和寺)\n淳祐內供筆聖經(薫聖經)(石山寺)\n金剛般若經開題殘巻(弘法大師筆)(三十八行)(奈良國立博物館)\n金剛般若經開題殘巻(弘法大師筆)(六十三行)(京都國立博物館)\n大日經開題(弘法大師筆)(醍醐寺)\n聾瞽指歸(弘法大師筆)(金剛峯寺)\n觀心本尊抄(日蓮筆)(法華經寺)\n立正安國論(日蓮筆)(法華經寺)\n西方指南抄(親鸞筆)6冊(三重·専修寺)\n觀無量壽經註(親鸞筆)(本願寺)\n阿彌陀經註(親鸞筆)(本願寺)\n教行信証(親鸞筆)(阪東本)(真宗大穀派)\n三帖和讃(親鸞筆)3冊(三重·専修寺)\n普勸坐禪儀(道元筆)(永平寺)\n和書(日本文學·和歌)\n萬葉集 巻第九殘巻(藍紙本)(京都國立博物館)\n萬葉集 第三、第六巻殘巻(金澤萬葉)(彩牋)(前田育德會)\n元暦校本萬葉集 14冊(東京國立博物館)\n古今集(傳藤原清輔筆)(前田育德會)\n古今集 巻十九殘巻(高野切)(前田育德會)\n古今和歌集(彩牋)(元永本)(東京國立博物館)\n古今和歌集(色紙)(曼殊院本)(曼殊院)\n古今和歌集(藤原定家筆)(冷泉家時雨亭文庫)\n古今和歌集 巻第五(高野切本)(東京·個人蔵)\n古今和歌集 巻第十二殘巻(本阿彌切本)(京都國立博物館)\n古今和歌集 巻第廿(高野切本)(高知縣蔵·土佐山内家宝物資料館保管)\n古今和歌集 巻第八(高野切本)(防府毛利報公會蔵·毛利博物館保管)\n古今和歌集序(彩牋三十三枚)(大倉文化財團蔵·大倉集古館保管)\n後撰和歌集(藤原定家筆)(冷泉家時雨亭文庫)\n歌合(十巻本)(巻第一、二、三、八、十)(前田育德會)\n歌合 巻第六(十巻本)(陽明文庫)\n歌仙歌合(和泉市久保惣記念美術館)\n寛平禦時後宮歌合(十巻本)(東京國立博物館)\n拾遺愚草 上中下(自筆本)3帖(冷泉家時雨亭文庫)\n古來風躰抄 上下(初撰本)自筆本)(冷泉家時雨亭文庫)\n十五番歌合(彩牋)(前田育德會)\n廣田社二十九番歌合(藤原俊成筆)3巻(前田育德會)\n和歌躰十種(東京國立博物館)\n三十六人家集 37帖(本願寺)\n類聚歌合 19巻(陽明文庫)\n類聚古集(龍谷大學)\n明恵上人歌集(高信筆)(京都國立博物館)\n深窓秘抄(百一首)(藤田美術館)\n入道右大臣集(彩牋)(前田育德會)\n和書(日本文學·物語、漢詩文、説話他)\n蘆手繪和漢朗詠抄(藤原伊行筆)(京都國立博物館)\n倭漢抄下巻(彩牋)2巻(陽明文庫)\n倭漢朗詠抄 巻下残巻(静嘉堂文庫\/静嘉堂)\n源氏物語奥入(藤原定家筆)(京都·個人蔵)\n今昔物語集 9冊(京都大學)\n三寶繪詞(東京國立博物館)\n土左日記(大阪青山學園)\n土佐日記(藤原定家筆)(前田育德會)\n日本靈異記(中下)(京都·来迎院)\n日本靈異記 上巻(興福寺)\n和書(史書、歴史物語)\n古事記(賢瑜筆)3帖(大須觀音\/寶生院)\n日本書紀 巻第十一、第十四、第十七、第二十 4巻(前田育德會)\n日本書紀 巻第二十二、第二十四(京都國立博物館)\n日本書紀神代巻(上下)(吉田本)(京都國立博物館)\n日本書紀神代巻(上下)(吉田本)(天理大學蔵·天理大學附属天理圖書館保管)\n日本書紀 巻第十殘巻(奈良國立博物館)\n類聚國史 巻第百六十五、第百七十一、第百七十七、第百七十九 4巻(前田育德會)\n類聚國史 巻第廿五(東北大學)\n榮花物語 17帖(九州國立博物館)\n播磨國風土記(天理大學蔵·天理大學附属天理圖書館保管)\n肥前國風土記(香川·個人蔵)\n和書(別嗰)\n上宮聖德法王帝説(知恩院)\n後宇多天皇宸翰弘法大師傳(絹本)(大覺寺)\n醫心方(半井家本)(東京國立博物館)\n醫心方 第一、第五、第七、第九、第十殘巻 5帖(仁和寺)\n延喜式(九條家本)(東京國立博物館)\n延喜式 巻第十二殘巻、第十四、第十六 3巻(金剛寺 (河內長野市)\/金剛寺)\n延喜式神名帳(金剛寺)\n延暦交替式(石山寺)\n秘府略 巻第八百六十八(前田育德會)\n四天王寺緣起(根本本·後醍醐天皇宸翰本)2巻(四天王寺)\n禦室相承記 6巻(仁和寺)\n神樂和琴秘譜(陽明文庫)\n東寶記 12巻1冊(東寺\/教王護國寺)\n北山抄 12巻(前田育德會)\n稿本北山抄(巻第十)(京都國立博物館)\n催馬樂譜(鍋島報效會)\n類聚名義抄 11冊(天理大學蔵·天理大學附属天理圖書館保管)\n篆隷萬象名義 6冊(高山寺)\n漢籍(日本寫本)\n史記 孝文本記第十(東北大學)\n史記 夏本紀第二、秦本紀第五(高山寺本)(東洋文庫)\n史記 孝景本記第十一(大東急記念文庫)\n史記 呂后本記第九(防府毛利報公會蔵·毛利博物館保管)\n史記巻第九十六、九十七殘巻(石山寺)\n春秋經傳集解 巻第十(東洋文庫)\n春秋經傳集解 巻第廿六殘巻(石山寺)\n春秋經傳集解 巻第廿九殘巻(石山寺)\n漢書 高帝紀下、列傳第四殘巻 2巻(石山寺)\n漢書 食貨志第四(大須觀音\/寶生院)\n黄帝内經明堂 巻第一 2巻·黄帝内經太素 24巻(仁和寺)\n文館詞林残巻 12巻(和歌山·正智院)\n文館詞林残巻 1巻(和歌山·宝寿院)\n玉篇 巻第廿二(三重·伊勢神宮\/神宮)\n毛詩鄭箋残巻(大阪·大念佛寺)\n翰苑 巻第丗(太宰府天満宮)\n新撰類林抄 巻第四殘巻(京都國立博物館)\n兩京新記 巻第三(金澤文庫本)(前田育德會)\n文選集注 7巻(東洋文庫)\n文選集注 19巻(稱名寺 (橫浜市)\/稱名寺)\n群書治要(色紙)13巻(東京國立博物館)\n琱玉集 巻第十二、第十四(寶生院)\n新修本草 巻第四、第五、第十二、第十七、第十九(仁和寺)\n漢籍(中國寫本)\n王勃集 巻第二十八(個人蔵)\n王勃集 巻第二十九、第三十(東京國立博物館)\n春秋經傳集解 巻第二殘巻(藤井齊成會有鄰館)\n漢書楊雄傳第五十七(個人蔵)\n宋高宗書徽宗文集序(文化庁)\n禮記子本疏義 巻第五十九(早稲田大學)\n翰林學士詩集(寶生院)\n玉篇 巻第九殘巻(早稲田大學)\n玉篇 巻第廿七(後半)(石山寺)\n玉篇 巻第廿七(前半)(高山寺)\n古文尚書 巻第三、第五、第十二(東洋文庫)\n古文尚書 巻第六(東京國立博物館)\n説文木部殘巻(武田科學振興財團)\n世説新書 巻第六殘巻(京都國立博物館)\n世説新書 巻第六殘巻(東京國立博物館)\n世説新書 巻第六残巻(文化庁)\n世説新書 巻第六残巻(兵庫·個人蔵)\n毛詩(巻第六殘巻)(東洋文庫)\n冥報記 3巻(高山寺)\n碣石調幽蘭 第五(東京國立博物館)\n漢籍(中國刊本)\n宋刊本義楚六帖 12冊(東福寺)\n宋刊本欧陽文忠公集(金澤文庫本)39冊(天理大學蔵·天理大學附属天理圖書館保管)\n宋刊本史記集解 11冊(武田科學振興財團)\n宋刊本文選(金澤文庫本)(足利市蔵·足利學校遺蹟圖書館保管)\n宋版漢書(慶元刊本)(國立歴史民俗博物館)\n宋版後漢書(慶元刊本)(國立歴史民俗博物館)\n宋版史記(黃善夫刊本)(國立歴史民俗博物館)\n宋版周易注疏(足利市蔵·足利學校遺蹟圖書館保管)\n宋版尚書正義(足利市蔵·足利學校遺蹟圖書館保管)\n宋版太平禦覧 103冊(東福寺)\n宋版毛詩正義(紹興九年刊)(金澤文庫本)17冊(武田科學振興財團)\n宋版劉夢得文集(天理大學蔵·天理大學附属天理圖書館保管)\n宋版礼記正義(足利市蔵·足利學校遺蹟圖書館保管)\n墨蹟\n圜悟克勤墨蹟(印可狀)(東京國立博物館)\n虛堂智愚墨蹟(達磨忌拈香語)(大德寺)\n虛堂智愚墨蹟(法語)(東京國立博物館)\n竺仙梵僊墨蹟(明叟齊哲開堂諸山疏)(絹本)2幅(京都·龍光院 (京都市北区)\/龍光院)\n古林清茂墨蹟(月林道号 泰定四年三月望日)(京都·長福寺)\n古林清茂墨蹟(別源圓旨送別偈 泰定二年九月二日)(五島美術館)\n馮子振墨蹟(畫跋)(常盤山文庫)\n馮子振墨蹟(與無隠元晦詩)(東京國立博物館)\n密庵咸傑墨蹟(法語 淳熙己亥仲秋日)(綾本)(京都·龍光院)\n無學祖元墨蹟(與長樂寺一翁偈語 弘安二年十一月一日)4幅(相國寺)\n無準師範墨蹟(圓爾印可狀 丁酉歳十月)(絹本)(東福寺)\n無準師範墨蹟(山門流)(絹本)(五島美術館)\n無準師範墨蹟(尺牘)(東京國立博物館)\n清拙正澄墨蹟(遺偈 暦応二年正月十七日)(常盤山文庫)\n了菴清欲墨蹟(法語 至元七年正月十七日)(東京國立博物館)\n大慧宗杲墨蹟(尺牘 四月八日)(畠山記念館)\n大慧宗杲墨蹟(尺牘十月初二日)(東京國立博物館)\n大覺禪師墨蹟(法語規則)(建長寺)\n大燈國師墨蹟(印可狀 元德二年仲夏上澣)(妙心寺)\n大燈國師墨蹟(看讀真詮榜)(真珠庵)\n大燈國師墨蹟(關山字型大小 嘉暦己巳仲春)(妙心寺)\n大燈國師墨蹟(渓林、南獄偈)2幅(正木美術館)\n大燈國師墨蹟(元德二年五月十三日 與宗悟大姉法語)(大仙院)\n懐紙\n熊野懐紙(後鳥羽天皇宸翰以下十一通)(本願寺)\n熊野懐紙(後鳥羽天皇宸翰、藤原家隆·寂蓮筆)3幅(陽明文庫)\n一品經懐紙(西行、寂蓮等十四枚)(京都國立博物館)\n藤原佐理筆詩懐紙(香川縣立ミュージアム)\n手鑑\n手鑑「翰墨城」(三百十一葉)(世界救世教蔵·MOA美術館保管)\n手鑑「見ぬ世嗰友」(二百二十九葉)(出光美術館)\n手鑑「藻塩草」(二百四十二葉)(京都國立博物館)\n大手鑑(第一帖百三十九葉、第二帖百六十八葉)(陽明文庫)\n古筆類\n藤原行成筆白氏詩巻(正木美術館)\n白氏詩巻(藤原行成筆 保延六年十月廿二日定信奧書)(東京國立博物館)\n小野道風筆三體白氏詩巻(正木美術館)\n秋萩帖·淮南鴻烈兵略間詁(紙背)(東京國立博物館)\n傳藤原行成筆書巻(本能寺)\n別嗰\n真草千字文(京都·個人蔵)\n搨王羲之書(孔侍中帖)(前田育德會)\n禪院額字並牌字(東福寺)\n\n古文書 \n一括文書\n島津家文書 15,133通(東京大學)\n上杉氏\/上杉家文書 2,018通、4帖、26冊(米澤市立上杉博物館)\n東寺百合文書(24,067通)(京都府立総合資料館)\n東大寺文書 100巻、8,516通(東大寺)\n宝簡集(54巻)·續宝簡集(58巻18冊)·又續宝簡集(113巻30冊)(金剛峯寺)\n勅書類\n聖武天皇勅書(天平感宝元年(749年)閏月\/閏5月20日)(静岡·平田寺)\n圓珍贈法印大和尚位並智証大師諡號勅書(延長五年(927年)12月27日)(東京國立博物館)\n國郡文書\n越中國官倉納穀交替記殘巻(石山寺)\n周防國玖珂郡玖珂郷延喜八年戸籍殘巻(石山寺)\n書狀類\n弘法大師筆尺牘三通(風信帖)(東寺\/教王護國寺)\n傳教大師筆尺牘(弘仁四年(813年)11月25日)(奈良國立博物館)\n高倉天皇宸翰禦消息(仁和寺)\n後嵯峨天皇宸翰禦消息(仁和寺)\n後宇多天皇宸翰東寺興隆條事書禦添狀(教王護國寺)\n三朝宸翰(花園天皇消息、後醍醐天皇消息、伏見天皇消息)(前田育德會)\n傳藤原行成筆假名消息(十二通)(京都鳩居堂)\n藤原佐理筆書狀(離洛帖)(畠山記念館)\n藤原忠通筆書狀案(京都國立博物館)\n起請文、置文類\n後鳥羽天皇宸翰御手印置文(暦仁二年(1239年)2月9日〉(水無瀨神宮)\n後宇多天皇宸翰御手印遺告(大覺寺)\n後宇多天皇宸翰當流紹隆教誡(3通)(醍醐寺)\n後醍醐天皇宸翰禦置文(元弘三年(1333年)8月24日)(大德寺)\n慈恵大師自筆遺告(天祿三年(972年)5月)(廬山寺)\n理源大師筆處分狀(延喜七年(907年)6月2日)(醍醐寺)\n文覺四十五箇條起請文(藤原忠親筆)(神護寺)\n日記類\n明月記(藤原定家、自筆本)58巻、1幅(冷泉家時雨亭文庫)\n熊野御幸記(藤原定家筆 建仁元年(1201年)10月)(三井文庫蔵·三井記念美術館保管)\n後宇多天皇\/後宇多院宸記〈自筆本、文保三年(1319年))(國立歴史民俗博物館)\n後二條師通記\/後二條殿記(藤原師通、自筆本1巻、古寫本29巻)(陽明文庫)\n禦堂關白記(藤原道長、自筆本14巻、寫本12巻)(陽明文庫)\n水左記(源俊房、自筆本)(前田育德會)\n資財帳類\n觀心寺緣起資財帳(觀心寺)\n觀世音寺資財帳(東京藝術大學)\n廣隆寺緣起資財帳(廣隆寺)\n廣隆寺資財交替實録帳(廣隆寺)\n目録類\n弘法大師請來目録(傳教大師筆)(教王護國寺)\n傳教大師將來目録(貞元二十一年(805年)5月13日、明州剌史鄭審則跋)(延暦寺)\n羯磨金剛目録(傳教大師筆、弘仁二年(811年)7月17日)(延暦寺)\n別嗰寺院·僧侶關係文書\n法隆寺獻物帳(天平勝寶八歳(756年)7月8日)(東京國立博物館)\n灌頂歴名(弘法大師 筆)(神護寺)\n狸毛筆奉獻表(傳弘法大師 筆)(醍醐寺)\n天臺法華宗年分緣起(傳教大師筆)(延暦寺)\n傳教大師度緣案並僧綱牒(3通)(京都·来迎院)\n傳教大師入唐牒(延暦寺)\n嵯峨天皇宸翰光定戒牒(弘仁十四年(823年)4月14日〉(延暦寺)\n入唐求法巡礼行記(圓仁記、兼胤筆)(岐阜·法人蔵)\n圓珍關係文書 8巻(東京國立博物館)\n智証大師關係文書典籍 46種(園城寺)\n龜山天皇宸翰禪林寺禦起願文案(永仁七年(1299年)3月5日)(南禪寺)\n後醍醐天皇宸翰天長印信(醍醐寺)\n仁和寺禦室禦物實録(仁和寺)\n誓願寺盂蘭盆緣起(榮西筆、治承二年(1178年)7月15日)(誓願寺 (福岡市)\/誓願寺)\n泉涌寺勸緣疏(俊じょう\/俊芿筆、承久元年(1219年)十月日)(泉涌寺)\n附法状(俊じょう\/俊芿筆、嘉禄三年(1227年)3月22日)(泉涌寺)\n系圖、繪圖、金石\n海部氏系圖(京都·個人蔵)\n額田寺伽籃並條裏圖(國立歴史民俗博物館)\n那須國造碑(櫪木·笠石神社)\n日本國外嗰文書\n趙子昂書(与中峰明本尺贖、6通)(静嘉堂文庫)\nポルトガル國印度副王信書(京都·妙法院)\n\n考古資料 \n縄文時代\n新潟縣笹山遺跡出土深鉢形土器 57点 (十日町市博物館)\n土偶 北海道著保內野遺跡出土 (函館市)\n土偶 (茅野市尖石縄文考古館)\n彌生時代\n金印(漢倭奴國王印) (福岡市博物館)\n櫻ヶ丘町出土銅鐸·銅戈 (神戸市立博物館)\n福岡縣平原方形周溝墓出土品 (文化庁、伊都國歴史博物館保管 彌生時代~古墳時代)\n袈裟襷文銅鐸〈傳讃岐國出土〉(東京國立博物館)\n島根縣荒神穀遺跡出土品 (文化庁、島根縣立古代出雲歴史博物館保管)\n島根縣加茂岩倉遺跡出土銅鐸 39口 (文化庁、島根縣立古代出雲歴史博物館保管)\n古墳時代\n埴輪武裝男子立像 (東京國立博物館 古墳時代)\n肥後江田船山古墳出土品 (東京國立博物館 古墳時代)\n武蔵埼玉稲荷山古墳出土品 (文化庁、埼玉縣立さきたま史跡嗰博物館保管) \n日向國西都原古墳出土金銅馬具類 (五島美術館 古墳時代)\n金銅透雕鞍金具 (譽田八幡宮 古墳時代)\n七支刀 (石上神宮 古墳時代)\n奈良縣藤ノ木古墳出土品 (文化庁、奈良縣立橿原考古學研究所附属博物館保管 古墳時代)\n人物畫象鏡 (隅田八幡神社 古墳時代)\n宮地嶽古墳出土品 (宮地嶽神社 古墳時代)\n福岡縣宗像大社沖津宮祭祀遺跡出土品·傳福岡縣宗像大社沖津宮祭祀遺跡出土品 (宗像大社 古墳時代~平安時代)\n飛鳥 - 奈良時代\n銅製船氏王後墓誌 (三井文庫蔵·三井記念美術館保管 奈良時代)\n崇福寺塔心礎納置品 (近江神宮 奈良時代)\n金銅小野毛人墓誌 (崇道神社 奈良時代)\n山科西野山古墓\/西野山古墳出土品 (京都大學 奈良~平安時代)\n金銅威奈大村骨蔵器 (四天王寺 707年)\n金銅石川年足墓誌 (個人蔵 762年)\n興福寺金堂鎮壇具 (東京國立博物館 奈良時代)\n興福寺金堂鎮壇具 (興福寺 奈良時代)\n東大寺金堂鎭壇具 (東大寺 奈良時代)\n佛足石 (藥師寺 753年)\n佛足跡歌碑 (藥師寺 奈良時代)\n大和國粟原寺三重塔伏鉢 (談山神社 715年)\n文禰麻呂墓出土品 (東京國立博物館 707年)\n築前國宮地嶽神社境內出土骨蔵器 (宮地嶽神社 奈良時代)\n平安時代 - 中世\n伊勢國朝熊山經峯經塚出土品 (金剛證寺 平安時代)\n鞍馬寺經塚遺物 (鞍馬寺 平安 - 鎌倉時代)\n大和國金峯山經塚出土品 (金峯山寺 1007年)\n金銅藤原道長經筒 (金峯神社 (吉野町)\/金峯神社 1007年)\n伯耆一宮經塚出土品 (倭文神社 (湯梨浜町)\/倭文神社 1103年)\n伊予國奈良原山經塚出土品 (所有者:奈良原神社、管理團體:今治市、玉川近代美術館保管 平安時代)\n銅板法華經·銅筥 (所有者:國玉神社、管理團体:福岡縣、求菩提資料館保管 1142年)\n石幢 (普濟寺 (立川市)\/普濟寺 1361年)\n日本國外\n金銀錯狩獵文鏡 (永青文庫 中國·戰國時代)\n金彩鳥獸雲文銅盤 (永青文庫 中國·前漢 - 後漢時代)\n\n歴史資料 \n慶長遣欧使節關係資料 (仙台市博物館)\n琉球國王尚家關係資料 (那覇市歴史博物館)\n\n其他條目\n韓國嗰國寶\n\n日本國寶","num_words":2401,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.273,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.945,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%97%E6%98%8C%E8%A9%B1%E5%97%B0%E5%90%8C%E9%9F%B3%E5%AD%97%E8%A1%A8%EF%BC%88%E9%96%8B%E9%9F%BB%E5%B0%BE%EF%BC%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南昌話嗰同音字表係話南昌話中全部同音字匯攏嗰一隻表格。\n\n箇隻表格以開韻尾韻母為歸類。\n\na\n\nba\n\n巴芭疤笆扒\n\n把靶㞎\n\n霸欛罷\n\n吧\n\npa\n\n趴\n\n爬琶耙杷扒掱\n\n怕\n\n罷稗\n\nma\n\n媽摩馬\n\n馬碼瑪嗎嗎\n\n麻痲蔴\n\n罵螞\n\n蟆拇\n\nfa\n\n花\n\n華劃\n\n話計畫劃\n\nda\n\n打\n\nta\n\n他\n\nla\n\n拉\n\n哪惹\n\n拿\n\n喇\n\nza\n\n查渣遮抓摣厏\n\n者\n\n榨詐炸鷓柘蔗拃\n\nca\n\n叉差車\n\n茶搽查\n\n岔扯\n\n杈\n\n汊蚱\n\nsa\n\n沙紗鯊痧裟挲閯奢賒杉\n\n灑耍傻捨\n\n舍蛇赦\n\n社射麝\n\nga\n\n家傢加嘉枷袈佳\n\n假賈加\n\n架駕嫁價\n\nka\n\n抲\n\n跒\n\n卡胯\n\nnga\n\n丫鴉椏阿厊閕\n\n雅啞亞\n\n牙芽伢衙犽\n\n瓦\n\nha\n\n哈蝦瘕\n\n霞蝦\n\n夏廈下\n\nia\n\ndia\n\n嗲\n\ntia\n\n提\n\nlia\n\n啢\n\njia\n\n姐\n\n借\n\nqia\n\n茄\n\n且\n\n褯謝\n\nnia\n\n膩\n\nxia\n\n寫\n\n斜邪瀉\n\n謝\n\nia\n\n也野惹\n\n爺耶\n\n夜\n\nua\n\ngua\n\n瓜呱\n\n寡剮冎\n\n掛卦褂\n\nkua\n\n誇\n\n垮侉\n\nua\n\n蛙挖\n\n瓦搲\n\n娃\n\n話\n\no\n\nbo\n\n波菠玻坡\n\n簸\n\npo\n\n婆鄱\n\n破\n\n薄\n\nmo\n\n摸\n\n魔摩饃磨\n\n磨\n\nfo\n\n火夥夥\n\n和\n\n和禍\n\ndo\n\n多哆\n\n朵躲垛\n\n剁\n\nto\n\n拖\n\n詑駝拕馱砣坨䡐\n\n妥\n\n舵惰墮垛大\n\nlo\n\n囉\n\n嘍卵\n\n羅鑼蘿籮螺騾邏囉腡挪捼纙\n\n糯懦\n\nzo\n \n左虘\n\nco\n\n搓\n\n䠡\n\n莝銼錯\n\n座坐\n\nso\n\n梭唆蓑睃\n\n鎖瑣所\n\ngo\n\n哥歌\n\n箇\n\n個\n\nko\n\n柯苛\n\n可\n\nngo\n\n阿屙\n\n吾\n\n蛾俄鵝娥峨訛\n\n餓臥\n\nho\n\n呵\n\n何河荷\n\n賀\n\n荷\n\nuo\n\nguo\n\n果裹\n\n過\n\nkuo\n\n科顆稞棵窼\n\n課\n\nuo\n\n萵窩渦鑊\n\n禾和\n\ne\n\nde\n\nze\n\nce\n\nse\n\nhe\n\n許\n\nie\n\nbie\n\npie\n\nmie\n\n乜\n\nlie\n\njie\n\n佢\n\nqie\n\n去\n\nnie\n\n魚\n\nxie\n\ngie\n\n弆\n\n腒鋸\n\nkie\n\nie\n\nue\n\ngue\n\nüe\n\njue\n\nque\n\nxue\n\n靴\n\nüe\n\no\n\n乳爾耳咡\n\n如孺兒而\n\n孺\n\ni\n\nzi\n資姿玆滋知支肢枝梔之芝\n\n紫姊子紙旨指止址仔\n\n制製智致置至志誌痣\n\n脂\n\nci\n\n𧡍癡\n\n瓷糍慈磁辭詞祠池遲㓾持\n\n此恥齒刺次翅\n\n自字巳稚痔治柿\n\n廁\n\nsi\n\n斯撕私司絲思師獅施屍詩鷥\n\n死使史駛屎始\n\n四肆世勢時鰣試\n\n誓似寺是示氏士仕事\n\n匙豉\n\nbi\n\n杯盃蓖碑抔\n\n彼比妣\n\n貝閉輩背秘潷煏褙\n\npi\n\n批披\n\n陪賠裵皮疲脾琵枇匹\n\n配佩屁痞\n\n敝幣弊斃鐾倍背\n\n焙被避備篦\n\n箅帔\n\nmi\n\n眯攠\n\n米每美尾\n\n迷梅媒煤糜彌眉黴\n\n謎妹沕\n\nfi\n\n非飛妃啡恢灰揮輝徽\n\n匪悔毀\n\n廢肺肥疿費回茴蛔迴\n\n匯會惠慧\n\ndi\n\n低\n\n抵底\n\n帝蒂\n\n涕\n\nti\n\n梯\n\n題提蹄啼堤\n\n體替剃\n\n弟第地\n\n屜\n\nli\n\n禮李裏裡理鯉呂旅\n\n黎犁離籬璃梨厘驢𠻗\n\n例厲勵麗荔離利痢慮濾\n\n莉狸淚\n\nji\n\n雞稽飢肌基機譏箕乩嘰\n\n擠幾己麂蟣\n\n祭際濟計繼繫寄記既季㑧\n\n紀杞\n\nqi\n\n妻悽溪欺\n\n齊臍奇騎其期旗麒\n\n啟契企器起豈氣滊\n\n技妓徛忌\n\nni\n\n擬\n\n泥尼呢疑儀宜\n\n議義藝藝\n\n蟻\n\nxi\n\n西犀犧熙嘻稀希\n\n洗璽喜蟢\n\n戲細\n\n係系\n\n繫\n\ni\n\n翳醫衣依\n\n倚椅已以\n\n移姨遺意懿憶\n\n易異\n\n宜\n\nu\n\nbu\n\n補\n\n布佈\n\npu\n\n鋪潽\n\n蒲菩葡匍\n\n普舖譜甫輔脯\n\n部簿步\n\n埠訃\n\nmu\n\n母拇\n\n模摹\n\n慕墓募\n\nfu\n\n呼夫敷麩伕\n\n虎琥滸府腑斧撫腐\n\n胡狐湖壺乎葫蝴符扶芙付傅赴富副虎\n\n戶滬互護瓠父附駙負婦糊\n\n咐\n\ndu\n\n都\n\n堵賭肚\n\n妒嘟\n\ntu\n\n徒屠途塗圖塗\n\n土吐兔\n\n杜肚度渡鍍\n\nlu\n\n攎\n\n努魯櫓滷\n\n奴盧蘆爐廬擄\n\n怒路露鷺\n\nzu\n\n租\n\n祖組阻\n\n做\n\ncu\n\n粗初\n\n鋤\n\n醋楚礎\n\n助\n\nsu\n\n蘇酥穌梳疏蔬\n\n數所\n\n素訴塑數漱\n\ngu\n\n姑孤箍辜菇\n\n古估䀇盬股鼓臌\n\n故固雇顧\n\n牯鴣\n\nku\n\n枯咕\n\n跍\n\n苦庫褲胯\n\nu\n\n烏汙誣巫鄔鎢\n\n伍午仵武舞\n\n吳蜈梧惡無蕪湖鬍\n\n誤悟務霧婺戊\n\nü\n\nju\n\n豬諸蛛朱珠硃居車駒\n\n褚煮主舉矩\n\n著駐注據句劇\n\nqu\n蛆驅區蛐\n\n徐除廚櫥\n\n取娶處杵拄\n\n聚柱住巨拒距具\n\nnü\n\n女語\n\n遇\n\nxu\n\n須鬚需書舒輸虛噓\n\n暑鼠許滸\n\n薯藷庶婿\n\n序緒豎樹\n\nü\n\n迂\n\n雨宇禹羽\n\n余餘於盂瑜雩瘀\n\n譽預籲豫芋喻裕勩玉\n\nai\n\nbai\n\n擺襬\n\n拜\n\npai\n\n排牌簰\n\n派\n\n敗\n\nmai\n\n買\n\n埋\n\n賣邁\n\nfai\n\n懷槐淮\n\n壞\n\ndai\n\n呆\n\n歹\n\n戴帶\n\ntai\n\n胎苔\n\n台抬\n\n太泰\n\n待怠代袋大貸\n\nlai\n\n奶 \n\n來誺\n\n耐奈賴癩\n\nzai\n\n栽哉災齋\n\n宰崽\n\n再債\n\n載\n\ncai\n\n猜釵差\n\n才材裁纔豺柴\n\n彩採睬踩采菜揣\n\n載寨\n\nsai\n\n腮鰓篩\n\n賽曬帥\n\ngai\n\n該皆階街\n\n改解\n\n蓋丐界芥尬屆戒解\n\nkai\n\n開揩\n\n凱概概楷\n\n剴鎧磑\n\nngai\n\n哀埃挨\n\n矮\n\n呆敳捱愛\n\n礙外艾\n\nhai\n\n孩偕鞋\n\n海蟹\n\n亥害\n\nuai\n\nguai\n乖\n\n拐\n\n怪\n\nkuai\n\n快塊筷會劊\n\nuai\n\n歪\n\n懷\n\n外\n\nui\n\ndui\n\n堆\n\n對碓隊\n\ntui\n\n推\n\n腿退蛻\n\n兌\n\nlui\n\n累\n\n雷擂累\n\n內累類淚\n\nzui\n\n追錐\n\n嘴\n\n最嘴贅\n\ncui\n\n崔催吹炊\n\n垂捶錘槌\n\n脆粹翠\n\n罪墜\n\nsui\n\n雖\n\n水\n\n隨隋碎歲祟稅\n\n遂睡瑞\n\n荽\n\ngui\n\n閨規龜歸皈\n\n詭軌鬼\n\n鱖桂貴癸瑰\n\nkui\n\n盔虧\n\n逵奎葵\n\n跪愧\n\n櫃\n\nui\n\n煨萎威\n\n尾偉緯\n\n桅危為維惟違圍微薇喂\n\n慰\n\nau\n\nbau\n\n褒包胞\n\n保堡寶飽\n\n報豹爆\n\npau\n\n泡拋\n\n袍鉋泡\n\n跑炮泡\n\n抱暴菢鮑刨\n\nmau\n\n毛\n\n卯\n\n毛茅貓錨矛\n\n冒帽貌冇\n\ndau\n\n刀\n\n島倒禱到倒\n\n到倒\n\ntau\n\n滔縧\n\n桃逃淘陶萄掏濤咷\n\n討套\n\n道稻盜導\n\nlau\n\n撈老\n\n老佬腦惱瑙\n\n勞牢癆\n\n鬧癆\n\nzau\n\n遭糟䐬\n\n早棗蚤澡爪找\n\n躁灶燥罩\n\ncau\n\n操抄鈔\n\n曹槽巢𦟳\n\n草炒吵糙觘\n\n皂造\n\nsau\n\n騷臊梢稍筲\n\n掃嫂颾\n\n掃潲哨\n\ngau\n\n高膏篙羔糕交郊膠茭跤\n\n稿絞攪\n\n告教校較窖覺鉸\n\nkau\n\n敲\n\n考烤拷靠銬\n\n㩭\n\nngau\n\n扷\n\n襖咬\n\n鰲熬拗奧\n\n傲\n\nhau\n\n豪壕毫嚎嗥\n\n好\n\n孝號校\n\neu\n\nmeu\n\n某牡畝\n\n謀\n\n貿茂\n\nfeu\n\n否\n\n浮\n\ndeu\n\n兜蔸篼\n\n鬥抖陡\n\n鬥㨮\n\nteu\n\n偷\n\n頭投\n\n透敨\n\n豆荳痘竇\n\nleu\n\n𠞭\n\n擾摟簍\n\n樓嘍揉\n\n漏陋\n\nzeu\n\n朝昭招鄒\n\n走\n\n照奏皺縐\n\nceu\n\n超搊\n\n朝潮愁\n\n湊\n\n兆趙召詔\n\nseu\n\n燒搜餿嗾少\n\n少瘦\n\n紹邵\n\nheu\n\n齁\n\n侯喉猴睺䞀\n\n吼\n\n後後候厚\n\nieu\n\nbieu\n\n膘標鏢彪\n\n表俵裱婊\n\n嫑\n\npieu\n\n飄漂\n\n瓢嫖\n\n漂票\n\nmieu\n\n藐渺杪秒\n\n苗描瞄矛\n\n廟妙\n\ndieu\n\n刁貂雕碉\n\n釣吊調\n\ntieu\n\n挑\n\n條調\n\n跳調掉\n\n調\n\nlieu\n\n了蓼\n\n聊遼撩潦獠鐐\n\n料廖\n\njieu\n\n焦蕉椒驕嬌澆\n\n剿𢄺繳餃\n\n醮叫\n\nqieu\n\n鍬繰\n\n樵瞧喬僑橋蕎翹\n\n巧俏翹竅\n\n噍轎藠\n\nnieu\n\n鳥\n\n尿\n\nxieu\n\n消宵硝銷逍蕭簫\n\n小曉\n\n笑\n\ngieu\n\n勾鉤溝鬮\n\n狗枸垢苟\n\n夠構購\n\nkieu\n\n摳瞘𧏺\n\n口叩扣寇蔻\n\nngieu\n\n歐甌\n\n藕偶嘔\n\n漚慪熰牛\n\nieu\n\n妖邀要腰么\n\n舀杳\n\n搖謠窯遙姚要饒\n\n耀鷂\n\niu\n\ndiu\n\n丟\n\nliu\n\n溜\n\n柳溜\n\n流硫酼劉留瘤榴\n\n溜\n\njiu\n\n鬏揪糾\/周舟州洲\n\n酒九久韭扏\/帚\n\n救究𢭕𣪘\/咒晝\n\nqiu\n\n秋鰍丘邱\/抽\n\n泅求球\/綢酬籌仇\n\n醜醜臭\n\n就袖舅舊\/紂\n\nniu\n\n忸\n\n扭紐鈕\n\n牛\n\nxiu\n\n修羞休\/收\n\n朽\/手首守\n\n秀繡繡\n\n獸壽受授\n\niu\n\n優憂幽悠\n\n有友酉\n\n尤郵由油蚰遊遊猶幼\n\n又右佑柚釉\n\n參考資料\n《南昌方言同音字彙》,熊正輝,《方言》1989年第3期\n\n同音字表贛語南昌話","num_words":670,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.395,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.311,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%97%E6%98%8C%E8%A9%B1%E5%97%B0%E5%90%8C%E9%9F%B3%E5%AD%97%E8%A1%A8%EF%BC%88%E9%BC%BB%E9%9F%BB%E5%B0%BE%EF%BC%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南昌話嗰同音字表係話南昌話中全部同音字匯攏嗰一隻表格。\n\n箇隻表格以鼻韻尾韻母為歸類。\n\nan\n\nban\n\n班斑扳\n\n板版瓣\n\n扮辦\n\npan\n\n攀\n\n襻瓣\n\n辦\n\nman\n\n蠻\n\n蠻\n\n曼慢漫萬\n\nfan\n\n帆翻番幡\n\n反返\n\n凡煩藩繁環還\n\n範犯飯\n\ndan\n\n躭擔丹單\n\n膽撣\n\n擔旦\n\ntan\n\n灘攤癱\n\n潭譚談痰檀彈壇\n\n毯坦炭歎\n\n淡旦但彈蛋\n\nlan\n\n覽攬懶\n\n南楠男籃藍襤難蘭攔欄\n\n難爛\n\nzan\n\n斬嶄攢盞\n\n站蘸贊讚灒纘\n\ncan\n\n參摻攙餐䱗\n\n慚殘\n\n慘產鏟\n\n暫賺棧\n\nsan\n\n三衫山刪\n\n散傘饊\n\n散\n\ngan\n\n尷監艱間姦奸\n\n減堿簡揀\n\n鑒監間艦𨣉\n\nkan\n\n嵌鉛\n\n砍坎\n\nngan\n\n淹\n\n眼\n\n顏晏岩癌礹\n\n雁\n\nhan\n\n咸鹹銜閑\n\n喊\n\n陷餡限莧\n\nuan\n\nguan\n\n關\n\n慣\n\nuan\n\n彎灣\n\n晚挽綰\n\n頑還環玩\n\n萬\n\non\n\nbon\n\n般搬\n\n半\n\npon\n\n潘\n\n蟠盤\n\n判叛拚\n\n伴拌\n\nmon\n\n滿\n\n瞞饅\n\n漫幔\n\nfon\n\n緩\n\n緩\n\n患喚煥\n\ndon\n\n端\n\n短斷\n\n鍛斷\n\nton\n\n貪\n\n曇團糰罈\n\n斷段緞煆\n\nlon\n\n暖卵揇\n\n鑾鸞孿\n\n亂\n\nzon\n\n簪鑽專磚\n\n轉\n\n鑽轉\n\ncon\n\n汆川穿\n\n蠶傳椽\n\n竄篡喘串\n\n篆傳\n\nson\n\n酸拴閂\n\n糝\n\n算蒜船\n\ngon\n\n甘柑乾肝疳\n\n敢感杆桿稈趕\n\n贛淦幹\n\nkon\n\n堪龕看刊 \n\n看\n\nngon\n\n俺安鞍\n\n顉\n\n暗按案 \n\n岸玩\n\nhon\n\n憨鼾\n\n含函涵寒韓\n\n漢\n\n撼旱汗焊翰\n\nuon\n\nguon\n\n官棺觀冠\n\n管館\n\n貫灌罐觀\n\nkuon\n\n寬\n\n款\n\nuon\n\n豌\n\n碗腕婉惋\n\n完\n\n換宛\n\nüon\n\njuon\n\n捐\n\n捲\n\n卷眷絹\n\nquon\n\n圈\n\n全泉權拳顴蜷\n\n犬勸\n\n旋\n\nnüon\n\n軟\n\n元原源沿鉛\n\n願\n\nxuon\n\n宣喧暄揎\n\n選\n\n旋玄懸楦\n\n旋漩\n\nüon\n\n冤鴛\n\n遠\n\n圓園緣轅援員元丸完芫怨\n\n院\n\nen\n\nben\n\n奔\n\npen\n\n憑\n\nmen\n\n猛\n\n 孟\n\nfen\n\n宏橫\n\n橫\n\nden\n\n登燈蹬瞪覴\n\n等戥\n\n凳\n\nten\n\n吞\n\n騰滕藤滕\n \n\n鄧\n\nlen\n\n睖\n\n染\n\n然燃能棱\n\n堎淩寧檸\n\nzen\n\n占沾粘氈砧綻詹曾增罾爭\n\n黵展怎\n\n佔戰甑掙\n\ncen\n\n曾層\n\n襯\n\n纏贈\n\nsen\n\n森參膻僧生牲笙\n\n陝閃扇省㨘\n\n扇蟬禪僤\n\n善膳單鱔扇\n\nhen\n\n哼\n\n很恒行衡\n\n很狠哏\n\n行恨拫\n\nien\n\nbien\n\n鞭編鯿邊 \n\n貶扁匾蝙\n\n變遍\n\npien\n\n篇偏\n\n便\n\n騙偏片\n\n辯辨辮便汴弁\n\nmien\n\n免勉\n\n棉綿眠\n\n面麵\n\ndien\n\n掂顛巔\n\n點典碘踮\n\n踮\n\ntien\n\n添天\n\n甜田填\n\n舔\n\n簟電殿奠墊殮\n\nlien\n\n臉\n\n廉鐮簾連聯蓮鰱憐嗹\n\n練鏈煉楝戀\n\njien\n\n尖兼煎肩堅\n\n檢撿剪繭筧趼戩\n\n劍箭建薦見踐\n\nqien\n\n簽籤謙遷千牽扡\n\n鉗錢乾虔前撏\n\n淺遣欠歉縴撁\n\n儉漸踐賤件健\n\nnien\n\n拈蔫\n\n染碾研撚\n\n黏鯰言年嚴欕\n\n念驗釅硯\n\nxien\n\n仙鮮先暹\n\n險顯憲\n\n嫌涎賢弦舷線現獻鑦\n\n縣現\n\ngien\n\n根跟庚羹耕\n\n哽梗耿艮\n\n更\n\nkien\n\n坑\n\n懇墾肯啃掯\n\nngien\n\n恩\n\n應\n\nien\n\n淹醃焉煙胭\n\n掩厴演燕衍\n\n炎鹽閻簷延筵芫蜒厭燕宴\n\n焰豔敥\n\nin\n\nbin\n\n彬賓檳儐兵冰\n\n稟秉丙柄\n\n殯併並\n\npin\n\n拼姘\n\n貧憑平評瓶屏萍蘋\n\n品聘\n\n並\n\nmin\n\n閩憫敏抿閔泯\n\n民緡鳴明盟名瞑\n\n命\n\ndin\n\n丁仃叮虰靪盯\n\n頂鼎\n\n訂\n\ntin\n\n廳聽\n\n亭停廷庭蜓\n\n挺\n\n定錠\n\nlin\n\n領嶺\n\n林淋臨鄰鱗輪陵淩菱寧伶翎綾羚苓麟齡\n\n另令\n\njin\n\n金今禁襟津巾斤筋京荊驚精晶睛經\n\n錦儘緊謹僅景警井\n\n浸禁進勁近晉敬境\n\n槿螼\n\nqin\n\n侵欽親清卿青蜻傾\n\n尋秦琴禽擒芹情\n\n寢慶請\n\n噤盡近靜淨\n\nnin\n\n忍\n\n銀人\n\n認韌\n\nxin\n\n心辛新薪興星欣猩芯\n \n信興行性形刑囪\n\n杏幸\n\nlin\n\n忍\n\n人仁壬輪淪\n\n嫩任認論閏\n\nzin\n\n珍針斟真貞偵蒸征征\n\n枕疹拯整\n\n振震鎮圳證症政正\n\ncin\n\n稱抻\n\n丞陳臣沉塵承呈誠城成程\n\n趁秤稱\n\n陣鄭\n\nsin\n\n深身申伸紳娠升聲\n\n沈審嬸\n\n神辰諶晨繩乘承勝聖塍\n\n甚腎慎剩盛\n\nin\n\n音陰因姻殷鶯嬰纓鸚櫻應鷹英\n\n飲引隱影癮\n\n淫寅蠅營蔭印應洇\n\n瀴\n\nun\n\ngun\n\n滾\n\n棍\n\nkun\n\n昆崑坤\n\n困捆睏\n\nun\n\n溫瘟\n\n穩\n\n文紋炆蚊聞\n\n醖問\n\nbun\n\n本\n\n奔\n\npun\n\n噴\n\n盆湓\n\n笨𣴞\n\nmun\n\n門\n\n悶燜問\n\nfun\n\n分芬紛吩昏婚葷\n\n粉\n\n墳糞噴渾魂\n\n份分混\n\ndun\n\n蹲蹾墩\n\n躉\n\n燉噸敦\n\ntun\n\n氽豚\n\n盾遁囤鈍\n\nzun\n\n尊遵\n\n准\n\ncun\n\n村春椿\n\n存\n\n寸蠢\n\nsun\n\n孫\n\n損筍榫\n\n唇純\n\n順\n\nün\n\njun\n\n均鈞軍君皸\n\n俊駿郡\n\nqun\n\n群裙\n\nnün\n\n女\n\nxun\n\n熏薰醺勳\n\n訓巡旬循潯馴\n\nün\n\n暈\n\n允永\n\n勻雲熨耘芸\n\n暈韻運孕詠泳\n\nang\n\nbang\n\n梆\n\n迸\n\npang\n\n㧸抨\n\n彭棚\n\n甏𨭌\n\nmang \n\n猛\n\nfang\n\nlang\n\n冷\n\n跉\n\nzang\n\n正爭\n\n整\n\n正\n\ncang\n\n撐 \n\n程撐\n\n牚\n\nsang\n\n生甥\n\n省\n\n成城\n\ngang\n\n更羹耕\n\n挭\n\nkang\n\n坑\n\nngang\n\n硬雁\n\niang\n\nbiang\n\n餅\n\npiang\n\n平坪瓶\n\n病\n\nmiang\n\n名明\n\n命\n\ndiang\n\n丁釘叮疔\n\n頂鼎\n\n釘掟\n\ntiang\n\n聽廳\n\n筳霆亭\n\n定\n\nliang\n\n領嶺\n\n鈴零靈欞陵菱〇\n\njiang\n\n精睛驚經\n\n井頸警\n\n徑鏡\n\nqiang\n\n青清輕\n\n晴\n\n請磬\n\n淨\n\nxiang\n\n星猩腥兄\n\n醒\n\n性姓\n\niang\n\n縈\n\n影\n\n贏攍眏䁐\n\n盈\n\nuang\n\nguang\n\n梗\n\nkuang\n\n框眶恇\n\nuang\n\n橫\n\n橫\n\nong\n\nbong\n\n幫邦梆\n\n榜膀綁\n\npong\n\n旁螃\n\n胖判\n\n棒蚌磅\n\nmong\n\n莽蟒\n\n忙芒茫忘氓盲\n\n望忘\n\nfong\n\n方芳荒慌\n\n紡仿彷訪恍謊\n\n房防坊妨放惶凰\n\ndong\n\n當襠鐺\n\n黨擋檔\n\n當\n\ntong\n\n湯𢮐\n\n唐糖塘搪堂螳棠\n\n倘躺淌趟燙\n\n蕩氹\n\nlong\n\n郎\n\n郎狼啷廊榔螂瓤\n\n浪㫰\n\nzong\n\n贓張章樟蟑裝妝莊椿\n\n掌長漲\n\n葬賬帳脹漲障瘴幛壯仗\n\ncong\n\n倉蒼艙昌菖娼幢窗\n\n藏長腸場床\n\n廠敞暢唱倡創闖床場\n\n奘壯藏臟丈仗杖狀撞\n\nsong\n\n喪桑商傷霜雙\n\n嗓磉賞爽樉\n\n嘗裳常嫦\n\n上尚緔\n\ngong\n\n江岡崗剛綱鋼缸肛薑\n\n講港咁\n\n杠降虹䂫\n\nkong\n\n康糠慷\n\n抗\n\n炕抗\n\n砊\n\nngong\n\n肮\n\nhong\n\n行航杭絎降\n\n巷\n\niong\n\nliong\n\n兩\n\n良涼量糧梁粱樑\n\n亮諒量涼\n\njiong\n\n將漿疆僵薑韁\n\n蔣槳獎\n\n絳將醬\n\nqiong\n\n槍腔\n\n牆強\n\n嗆搶強\n\n像匠強\n\nniong\n\n仰\n\n娘\n\n讓釀\n\nxiong\n\n相湘香廂襄鑲香鄉\n\n想餉享\n\n相像詳祥向\n\n象橡相\n\niong\n\n央秧殃鞅鴦\n\n氧養癢\n\n羊洋烊佯楊揚煬陽瘍\n\n樣漾\n\nuong\n\nguong\n\n光胱\n\n廣\n\nkuong\n\n匡框誆筐眶哐\n\n狂\n\n曠礦逛況\n\nuong\n\n汪\n\n網枉\n\n王黃璜簧蟥磺皇隍蝗煌\n\niung\n\njiung\n\n供龔\n\n供\n\nqiung\n\n松窮瓊穹\n\n共\n\nniung\n\n濃\n\nxiung\n\n凶兇匈胸雄\n\n熊雄嗅\n\niung\n\n庸慵雍壅\n\n甬勇俑恿踴湧蛹永泳詠\n\n容蓉榕溶茸冗榮融戎絨\n\n用傭\n\nung\n\nbung\n\n繃\n\n崩迸\n\npung\n\n朋鵬棚\n\n捧碰\n\nmung\n\n蒙\n\n懵蠓猛\n\n蒙檬朦矇\n\n孟夢\n\nfung\n\n風瘋楓豐封峰鋒轟烘\n\n哄\n\n馮逢縫紅虹洪鴻弘\n\n鳳奉俸縫\n\ndung\n\n東冬\n\n董懂\n\n凍棟\n\ntung\n\n通\n\n同銅桐筒童瞳僮\n\n桶捅統痛\n\n洞董\n\nlung\n\n聾\n\n壟攏\n\n龍嚨籠朧瓏礱隆農濃膿\n\n弄\n\nzung\n\n宗鬃蹤棕中忠鐘盅衷終舂\n\n總種腫塚\n\n粽縱中眾種\n\ncung\n\n聰蔥匆從充沖衝\n\n從叢蟲崇重\n\n銃寵沖\n\n仲重\n\nsung\n\n訟松鬆嵩\n\n\n\n送宋頌誦\n\ngung\n\n工公功攻宮弓躬蚣恭\n\n拱\n\n貢供\n\nkung\n\n空\n\n孔空控恐\n\n共\n\nung\n\n翁\n\n參考資料\n《南昌方言同音字彙》,熊正輝,《方言》1989年第3期\n\n同音字表贛語南昌話","num_words":649,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.375,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.697,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%97%E6%98%8C%E8%A9%B1%E5%97%B0%E5%90%8C%E9%9F%B3%E5%AD%97%E8%A1%A8%EF%BC%88%E5%A1%9E%E9%9F%BB%E5%B0%BE%EF%BC%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"南昌話嗰同音字表係話南昌話中全部同音字匯攏嗰一隻表格。\n\n箇隻表格以塞韻尾韻母為歸類。\n\nat\n\nbat\n\n八\n\npat\n\n拔\n\nfat\n\n發髮法伐閥\n\n閥\n\ndat\n\n答搭遝笪𢴈韃躂\n\ntat\n\n塔塌蹋遢獺趿達踏\n\nlat\n\n臘捺邋蠟辣\n\n辣臘\n\nzat\n\n炸眨紮雜柵\n\ncat\n\n插察擦\n\n渫煠\n\nsat\n\n殺薩煞刹撒\n\ngat\n\n夾頰裌甲革\n\nkat\n\n恰鬝掐\n\nngat\n\n鴨押軋壓䰲\n\nhat\n\n瞎轄哈還\n\n峽\n\nuat\n\nguat\n\n刮圿\n\nkuat\n\nuat\n\n挖猾襪\n\n滑\n\not\n\nbot\n\n撥缽\n\npot\n\n潑\n\nmot\n\n末茉抹沫\n\n莫\n\ndot\n\n掇\n\ntot\n\n脫\n\nlot\n\n捋\n\nzot\n\n拙撮嘬\n\ncot\n\n撮\n\nsot\n\n說刷\n\ngot\n\n割葛合鴿蛤佮\n\nkot\n\n渴磕瞌\n\n搕\n\nngot\n\n罯\n\nhot\n\n喝\n\n合盒\n\nuot\n\nkuot\n\n闊\n\nuot\n\n齷\n\n活\n\nüot\n\njuot\n\n決訣撅\n\nquot\n\n缺\n\n絕\n\nnüot\n\n月\n\n月\n\nxuot\n\n雪血薛\n\n穴\n\nüot\n\n悅閱越粵曰\n\net\n\nbet\n\n北百柏伯\n\npet\n\n白珀迫魄帛\n\nmet\n\n麥墨脈默\n\nfet\n\n或\n\n惑\n\ndet\n\n得嘚德\n\ntet\n\n特\n\nlet\n\n熱肋勒𠢠簕\n\nzet\n\n折哲浙蜇則側窄責蚱鯽摺\n\ncet\n\n撤測廁策冊徹擇宅 \n\n賊\n\nhet\n\n黑赫\n\n核\n\niet\n\nbiet\n\n屄鱉\n\npiet\n\n撇\n\n別\n\nmiet\n\n滅搣\n\n篾\n\ndiet\n\n跌\n\ntiet\n\n鐵貼帖蝶諜\n\n碟\n\nliet\n\n列烈裂獵劣捩\n\njiet\n\n接劫節結潔癤揭\n\nqiet\n\n妾切竊\n\n截捷揭樓\n\nniet\n\n聶鑷臬孽捏業𩑃䌜\n\nxiet\n\n些歇屑脅泄挾楔\n\ngiet\n\n格革骼\n\nkiet\n\n刻咳克剋\n\nngiet\n\n額呃\n\niet\n\n葉頁\n\nuet\n\nguet\n\n國\n\nit\n\nbit\n\n必逼碧畢嗶筆潷\n\npit\n\n匹闢避劈弼\n\n鼻\n\nmit\n\n密蜜\n\ndit\n\n迪滴嫡底\n\ntit\n\n踢剔\n\n笛敵粒\n\njit\n\n急吉級即激擊積集戟窒績跡\n\nqit\n\n七戚漆乞汔疾輯緝\n\n集籍及\n\nnit\n\n日\n\nxit\n\n息熄媳昔惜析席隙膝吸習什咭\n\nit\n\n邑揖一乙弋逸益易譯\n\nlit\n\n入日\n\nzit\n\n執汁職織質只指脂\n\ncit\n\n赤出秩 \n\n直值植侄\n\nsit\n\n失室式飾濕識什適釋蝕拾術祟食實\n\nut\n\ngut\n\n故\n\nkut\n\n窟\n\nut\n\n勿物杌屋核𩑦\n\nbut\n\n不伓\n\nmut\n\n沫\n\nfut\n\n忽彿\n\n佛怫\n\ndut\n\ntut\n突\n\nüt\n\njut\n\n桔㰵\n\nqut\n\n屈黢\n\nnüt\n\nxut\n\n戌\n\nüt\n\n熨\n\nak\n\nbat\n\n百伯柏擘\n\npak\n\n拍\n\n白\n\nmak\n\n麥\n\nfak\n\n撥\n\nlak\n\n搦\n\nzak\n\n炙摘隻秺\n\ncak\n\n尺赤拆坼\n\nsak\n\n柵\n\n石\n\ngak\n\n格隔嘎\n\nkak\n\n客\n\nhak\n\n嚇\n\niak\n\nbiak\n\n壁\n\npiak\n\n劈\n\ndiak\n\n滴扚\n\ntiak\n\n約\n\nliak\n\n笛櫟\n\njiak\n\n跡脊\n\nqiak\n\n喫\n\n褯\n\nniak\n\n額\n\nxiak\n\n錫\n\nuak\n\nguak\n\nkuak\n\nok\n\nbok\n\n搏博膊剝駁\n\npok\n\n箔\n\n雹薄\n\nmok\n\n膜漠幕寞摸\n\n莫\n\nfok\n\n霍藿\n\ndok\n\n啄沰涿㧻\n\ntok\n\n托託\n\nlok\n\n駱洛烙絡若樂弱\n\n落\n\nzok\n\n捉著作酌桌仄\n\ncok\n\n齪戳\n\n昨著鐲鑿\n\nsok\n\n縮索\n\n勺\n\ngok\n\n閣擱各硌角覺\n\nkok\n\n瞌頦殼確搉敲\n\nngok\n\n岳嶽握惡樂鄂\n\nhok\n\n學\n\niok\n\nliok\n\n略\n\njiok\n\n腳爵角\n\nqiok\n\n雀鵲卻\n\n嚼\n\nniok\n\n虐弱瘧箬\n\nxiok\n\n削\n\niok\n\n約藥箬𢰹\n\nuok\n\nguok\n\n郭槨\n\nkuok\n\n擴廓\n\niuk\n\nliuk\n\n綠六\n\njiuk\n\n菊鞠足\n\nqiuk\n\n曲\n\n局\n\nniuk\n\n肉玉育獄\n\nxiuk\n\n畜蓄旭肅粟宿俗\n\nuk\n\nbuk\n\npuk\n\n撲樸\n\n匐\n\nmuk\n\n木目牧穆睦\n\nfuk\n\n福幅複復複腹覆獲茯袱\n\n服伏\n\nduk\n\n㞘豚督厾\n\ntuk\n\n禿\n\n讀獨毒\n\nluk\n\n鹿麓陸錄祿碌辱褥\n\nzuk\n\n竹祝粥築燭囑𡎺篫築\n\ncuk\n\n畜促觸軸族逐\n\nsuk\n\n叔速淑束塾\n\n熟屬贖\n\nguk\n\n谷穀\n\nkuk\n\n哭\n\nuk\n\n屋\n\n參考資料\n《南昌方言同音字彙》,熊正輝,《方言》1989年第3期\n\n同音字表贛語南昌話","num_words":356,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.386,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.556,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E7%AC%AC%E4%B9%9D%E5%B1%86%E4%BA%BA%E6%B0%91%E6%94%BF%E6%B2%BB%E5%8D%94%E5%95%86%E6%9C%83%E8%AD%B0%E5%A7%94%E5%93%A1%E6%9C%83%E5%A7%94%E5%93%A1%E4%B8%80%E8%A6%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西第九屆人民政治協商會議委員會委員一覽係話江西嗰第九屆人民政治協商會議委員會嗰全部委員,佢俚攏共683隻人。\n\n中共(41名)\n\n王際賢 王林森 方正平 史之漢 包尚賢 江國鎮 孫清儒 杜喜學 蘇多壽 李品行 李海泉 李懋奎 嚴 平 吳同國 張桂生 陳世國 陳守朴 周日揚 周立文 周谷生 胡應良 胡國鋌 胡劍平 榮憲國 鐘起煌 桂水金(♀) 袁定強 倪賢伍 殷國光 黃定元 龔農民 戚善宏 韓京承 彭煥恭 蔣如銘 童水仙(♀) 雍忠誠 蔡新貴 廖世槐 黎明中 熊 巍\n\n民革(35名)\n\n王 華 王 勤 王一民(♀) 王守之 王際民 王筱琴(♀) 方國興 鄧 斌(♀) 盧勝平(♀)樂伯樂(♀) 許小歡 李季仁 李家祥 肖建萍 吳文娛(♀) 何昌正 張華康 陳 平 陳清華 易志文 羅文華 羅時民 胡 忠 饒良僖 賈洪生 賈益綱 徐天慧(♀) 翁海光 塗世釗 黃 英(♀) 黃 海 章躍進 彭中天 彭志剛 繆麗華(♀)\n\n民盟(35名)\n\n萬國華 王東林 毛慶生 鄧麗明(♀) 鄧啟明 朱樂耕 朱清仙 劉曉莊 劉益民 杜萬安 何建洋 李承道 李萍文(♀) 汪健民 陳 濤 陳雲斐 陳秉正 陳富良 歐陽珊(♀) 羅慧芬(♀) 鄭月慧(♀) 鐘華仁 郜海金 段顯明 俞景陸 倪國熙 錢光湧 徐 奔 徐書生 塗予青(♀) 黃 嵐(♀) 康 泰 童第雲 溫 銳 黎俊初\n\n民建(26名)\n\n萬宗明 萬玲媛(♀) 萬筱安 左繼生 盧曉勇 劉紅林 李光榮 李秀香(♀) 李建中 肖 山 沈昂千 張正海 張重陽 張愛萍(♀) 陳長安 桂又華 顧承業 倪錚榮 徐良平 徐桂芬(♀) 唐玉英(♀) 梅彩玲(♀) 黃廉忠 曹岩波(♀) 程遠濤 熊安生\n\n民進(18名)\n\n萬榮生 王世蘭(♀) 葉 柯 馮登洪 劉利民(♀) 劉運來 孫 憲 嚴 峻 李志躍 肖 斌 張麗華(♀) 陳宗煊 歐陽長城 胡顯勇 饒愛京(♀) 黃志堅 滿 瑾(♀) 戴興臨\n\n農工黨(27名)\n\n萬麗玲(♀) 王祖慶 文師華 劉天倫 劉月輝 劉季春 劉建平 劉建民 劉精東 杜德勝 肖慶昌 吳亦豐 閔佑林 汪重陽 陳 協 陳東亮 陳玲珠(♀) 幸志強 鄭華萍(♀) 孟靈源 徐 靜(♀) 塗 建 龔林兒 彭增源 舒夢陶 熊炎松 潘其樂\n\n九三學社(18名)\n\n劉銘容 關德華 李廣振 何齊宗 沈 薇(♀) 陳文培 陳漢傑 邵 鴻 周 浪 胡志亮 鐘健生 俞子榮 夏承武 徐陵昌 黃日強 黃懋衡(♀) 韓曉方 廖 亮\n\n無黨派人士(13名)\n\n王火茂 葉存洪 湯 彬 張文海 陳 懇 易 青 徐曉泉 黃明和 曾廣興 謝 茹(♀) 詹有生 熊 毅 顏劍彬\n\n工會(25名)\n\n王 耀 王淑敏(♀) 文之周 李良仕 吳 湧 何昌明 汪當時(♀) 張文標 周照華 柯進水 鐘宜生饒正國 徐三毛 徐愛民 徐輝廣 梅 清 黃 平 黃平輝 符念平 傅玉芳(♀) 溫惠忠 謝雲春 謝祚珍 賴啟華 魏祥榮\n\n共青團(12名);青聯(12名)\n\n共青團\n於 麗(♀) 劉 闖 江曉斌 李明生 何金銘 張龍飛 鐘志生 饒利萍(♀) 姚 虎 郭美薦 黃先才 廖奇志(♀)\n\n青聯\n王安維 鄔成香(♀) 李期倩 邱小林 張玉清 陳 蘇 歐陽世麟 柳和生 傅 玫(♀) 曾 新 解 麗(♀) 魏寒柏\n\n婦聯(37名)\n\n丁 萌(♀) 萬紹裘(♀) 王玉萍(♀) 王亞麗(♀) 文小平(♀) 方家駰(♀) 鄧才秀(♀)甘月紅(♀) 左麗華(♀) 左梅香(♀) 劉曉燕(♀) 劉莉芬(♀) 劉菊嬌(♀) 孫雅光(♀) 李電花(♀) 吳 菊(♀) 吳巧娥(♀) 辛建華(♀) 汪 霞(♀) 張建華(♀) 歐陽齊(♀) 歐陽榮軍(♀) 羅淑蘭(♀) 金桂英(♀) 周 玲(♀) 胡 辛(♀) 胡蘭平(♀) 徐雲香(♀)塗宗勤(♀)黃菊花(♀) 黃鶴翩(♀) 梁莉莉(♀) 彭群林(♀) 賴葉青(♀) 賴曉陽(♀) 廖小明(♀) 熊曼玲(♀)\n\n工商聯(30名)\n王開貴 王華林 王健利 左 琦 葉 青 盧志鵬 馮炎木 邢星奎 李義海 吳侃君(♀) 鄒俐菁(♀)宋偉峰 陳 琪 林印孫 歐陽自強 羅邦平 金 異 周永生 周明華 練新廷 胡聚文 趙子義 黃澤蘭 黃榮福 梁春國 舒國華 溫顯來 雷元江 熊曉清 潘義忠\n\n科協(20名)\n\n王夢雲(♀) 朱星河 江向東 許惠雲(♀) 嚴超華 鄒道文 張 彬 張雲根 張泉鑫 鄭在邦 查加智 姚曉明 徐英法 徐俊如 郭有明 黃 勇 程 斌 舒斯會 雷敏生 薛振華\n\n僑聯(13名);台聯(9名)\n\n僑聯\n包章日 池興敏 池峰龍 許仕貞 陳海晏 胡彪斌 洪茂榮 黃邵剛 黃順和 曾華新 普 建 賴招權 簡淑卿(♀)\n\n台聯\n方和平 呂春華(♀) 李小美(♀) 李育蓉(♀) 何大欣 沈 勇 邱建華 俞江松 徐友洪\n\n文化藝術(24名);體育(8名)\n\n文化藝術\n鄧偉民 龍 紅(♀) 馮 傑 劉 平 劉國芳 劉歐生 孫海浪 孫雪玉(♀) 杜 玲(♀) 吳清汀 余達喜 陳倫元 陳海萍 林美嵐 金 晨 胡飛翔 胡中泰 胡桔根 唐湯民 黃玉英(♀) 黃良楷 黃煥義 詹祥生 蔡 超\n\n體育\n王 暉 馮上豹 甘 鋒 畢 忠 楊志剛 吳紀饒 聶明阮 郭 翔\n\n科學技術(33名)\n\n于龍江 鄧小安 鄧國萍 呂百達 劉飛飛 劉高航 許 楊(♀) 楊 輝 李滿苗 吳 俐(♀) 吳蔚東 鄒曉紅(♀) 張青年 張維敏 張鼎新 陳守國 陳俊卿 歐陽貴明 金國慶 周天瑞 鄭宗文 倪先平 倪忠民 徐尤南 徐世年 勒中堅 黃日高 黃建新 黃臨平 廖維林 熊 暉 熊小星 戴民主\n\n經濟(36名)\n\n王忠獎 方紅光 史書愚 史忠良 朱美娥(♀) 華人民 華有良 劉宗凡 楊柳 \n李木林 李安山 吳中東 余木來 余當貴 汪波 汪玉奇 張慶亮 張卓群 張玲君(♀) 張繼勝 陳猛 陳華山 陳國華 陳國瑞 陳綿水 封明波 胡菊芬(♀) 徐日進 徐叔衡 塗建民 陶武盛 程曉 詹水和 廖縣生 熊家森 藺春林\n\n農業(24名)\n\n馬岩波 古祖亮 葉日民 馮健雄 劉極燦 劉政民 劉菊喜 呂小雲 孫漢 孫霞林 李小旭 李龍輝 吳志清 吳宗保 張子林 陳雙溪 陳春平(♀) 羅奇祥 周金生 侯樂鋒 徐建生 彭濟民 熊慶泰 繆兵\n\n教育(28名)\n\n于玉梅(♀) 萬繼抗 王勝華 楊名權 楊福運 楊輯光 李滿 李以鑌 李應春 李賢瑜 鄒少蘭(♀) 汪長模 張少欽(♀) 張安哥 張國軒 陳水秘 陳東有 陳夢雄(♀) 林多賢 洪三國 饒祥明 姚電 倪少成 郭慧玲(♀) 傅江華 舒正新 熊耀祖 魏家鳳\n\n社會科學(18名);新聞(9名)\n\n社會科學\n王健 王國良 王德保 方寶璋 鄧春元 劉維富 吳鋒剛 張輝 張金元 陳澤水 周尚超 鐘志賢 徐毅 徐佩瑛(♀) 陶水準 韓振飛 虞梅生 詹開遜\n\n新聞\n王石水 許志銳 李青 陳清華 項國雄 黃曄明 彭開天 彭春蘭(♀) 戴曉文\n\n醫藥衛生(25名)\n\n王建 王建中(♀) 王柏群 石潯(♀) 呂輝章 朱光輝 朱培謙 許靖 楊文龍 李遠實 肖秩秩 吳朝陽 汪忠武 張文惠 蘇海 陳日新 歐陽鋒 胡瓊華 趙玲(♀) 姚文豹 袁展群 徐仁根 盛洪流 程曉曙 熊小江\n\n少數民族(10名);宗教界(10名);社會福利同社會保障(9名)\n\n少數民族\n馬小文(♀) 王曉燕(♀) 蘭贇 蘭念瑛(♀) 蘭曉珍 農紅光 鄭堅東 趙觀勝 雷炳身 雷美珍(♀)\n\n宗教\n一誠 葉至明 李保樂 李穌光 吳仕珍 陳衛民 林裘壽 海鵬俊 郭富有 釋輝悟\n\n社會福利同社會保障\n王樂秋(♀) 孫安銀 楊小萍(♀) 楊宏勳 胡來知 趙文庭 淩智 傅敏先 熊印輝\n\n特邀\n\n南昌市、九江市(5名)\n\n鐘樂初 鐘田力 姚向紅(♀) 雷武江(♀) 趙登榮(♀)\n\n贛州市、景德鎮市(5名)\n\n龍德華(♀) 夏山東 雷漢生 管正川 曹海龍\n\n吉安市、宜春市、新喻市(5名)\n\n王榮春 徐建元 楊熾煌(♀) 李友禮 肖建軍\n\n上饒市、撫州市、鷹潭市(3名)\n\n許明秋 王曉媛(♀) 饒功旺\n\n省直、萍鄉市(23名)\n馬存才 王吉龍 石弘寶 呂錄庭 冷芬俊 沃祖全 沈運煊 張安南 張國華 張毓梓 陳溪能 鐘國軍 段火梅(♀) 徐運平 徐耀金 容喬生 龔紹林 梁閩春 喻長林 溫發星 蔡華相 顏春甯 黎世偉\n\n港澳地區(37名)\n\n馬仲強 王再興 王忠桐 王忠椒(♀) 王波如(♀) 王維邦 文富穩 鄧聲華 鄧國容 葉鳳瑛(♀) 盧景昭 馮柏喬 馮毅慶 劉業強 阮建昆 蘇家林 嚴大慶 張立群 張仲良 張良琛 張春華 陳蘇 陳漢強 陳鐵生 林衛東 林昌平 鐘國榮 周起鴻 冼炎深 施利亞 施能船 姚貽德 陶秀英(♀) 黃朝陽 黃楚和 梁麟 梁安琪(♀)\n\n注釋\n(♀)係話女性委員。\n\n參考資料\n新華網\n\n江西嗰列表\n江西省人民政治協商會議","num_words":795,"character_repetition_ratio":0.003,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.39,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.416,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E7%AC%AC%E5%8D%81%E5%B1%86%E4%BA%BA%E6%B0%91%E6%94%BF%E6%B2%BB%E5%8D%94%E5%95%86%E6%9C%83%E8%AD%B0%E5%A7%94%E5%93%A1%E6%9C%83%E5%A7%94%E5%93%A1%E4%B8%80%E8%A6%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西第十屆人民政治協商會議委員會委員一覽係話江西嗰第九屆人民政治協商會議委員會嗰全部委員,佢俚攏共683隻人,到2008年1月4號江西第九屆政協委員會常務委員會第二十八次會議拕通過。\n\n中國共產黨(共38人)\n王林森 王忠武 王樣生 朱張才 伍自堯 劉育椿 孫軍 李東堂 李品行 吳偉 吳松榮 宋晨光 陳安眾 邵業鵬 易光景 周亞夫 胡金珊 胡劍平 榮憲國 查炳炎 趙傳寶 鐘健華 賀愛民 賀維林 桂水金(♀) 徐雨生 殷國光 閻鋼軍 梁建新 梁閩春 程來安 傅克誠 童水仙(♀) 賴聯明 熊巍 熊良華 黎細保 魏旋君(♀)\n\n中國國民黨革命委員會(共35人)\n王華王 亞平(♀) 王際民 盧勝平(♀) 包禮祥 劉積紅 許小歡 李季仁 李家祥 李越湘 吳文娛(♀) 吳素琪(♀) 吳維權(♀)\n沈澤民 陳平 陳文華 陳守國 陳清華 周琪(♀) 胡忠 胡漢平 胡來知 胡燕琴(♀) 賈洪生 賈益綱 徐勇 徐江明 徐余波 唐玉琴(♀) 黃英(♀) 章躍進 梁莉莉(♀) 彭中天 童道雄 魏洪義\n\n中國民主同盟(共35人)\n王松林 鄧麗明(♀) 甘月紅(♀) 帥斌 朱小玉(♀) 朱清仙 任江南 劉曉莊 劉益民 阮雲興 李滿 李應春 肖春蓮(♀) 吳海根 何建洋 鄒少蘭(♀) 鄒順蘭(♀) 汪建民 陳雲斐 陳秉正 陳秋玲(♀) 陳富良 范淑英(♀) 歐陽世麟 羅慧芬(♀) 周洪(♀) 鄭月慧(♀) 錢光湧 徐奔 徐書生 陶春元 黃河浪 黃菊花(♀) 康泰 童第雲\n\n中國民主建國會(共27人)\n萬宗明 萬玲媛(♀) 左繼生 盧曉勇 朱麗萌(♀) 劉紅林 李軍(♀) 李光榮 李崗華 李秀香(♀) 何炳欽 邱玉 鄒基雲 張愛萍(♀) 陸發 陳長安 陳朝清 金仁濤 金聯宜 胡淑珠(♀) 趙波(♀) 徐良平 唐玉英(♀) 梅彩玲(♀) 黃廉忠 喻冬華 熊春林\n\n中國民主促進會(共18人)\n卞卡利 石潯(♀) 葉柯 湯建人 孫憲 李志躍 肖斌 張麗華(♀) 張國軒 張育平 歐陽長城 胡顯勇 饒愛京(♀) 祝光進 顧幸勇 崔傳鵬 滿瑾(女,回族) 戴興臨\n\n中國農工民主黨(共30人)\n萬麗玲(♀) 王采 王斌 王亞麗(♀) 王柏群 王祖慶 文師華 方寶璋 盧志鵬 呂曉梅(♀) 朱光輝 劉月輝 劉季春 吳亦豐 陳東亮 陳玲珠(♀) 幸志強 羅燕萍(♀) 鄭小燕(♀) 鄭友清 鄭少春 鄭華萍(♀) 趙華(♀) 袁兆康 徐靜(♀) 郭慧玲(♀) 塗建 黃和平 龔兆華 龔林兒\n\n九三學社(共18人)\n朱培謙 劉平 劉銘容 劉超傑 紀崗昌李廣振 李華棟 李金有 何齊宗 周水鳳(♀) 鐘健生 侯樂鋒 晏順根 欒波 塗相奎 曹建華 韓曉方 廖亮\n\n無黨派人士(共16人)\n王火茂 葉存洪 任用鑥 劉衛東 劉志強 湯彬 李沛武 李道鵬 肖建軍 張萌(♀) 陳懇 易青 周志平 夏英傑 黃明和 熊毅\n\n江西省總工會(共24人)\n萬先勇 王耀 文之周 盧紹增 馮炎木 伍枝勤 李驥 李良仕 李逢春 張京生 張柒生 張祖煌 易魯宜 趙登榮(♀) 鐘崇武 徐水花(♀) 徐盛龍 黃平 黃平輝 符念平 董學煌 溫惠忠 管華鞍 魏祥榮\n\n中國共產主義青年團(共12人)\n劉智藝(♀) 孫鑫 楊志 李建軍 張志堅 陳吉煒 羅璿(♀) 鐘志生 程新飛 溫揚漢 廖濤(♀) 漆海雲\n\n江西省婦女聯合會(共31人)\n毛曉青(♀) 左麗華(♀) 劉屹烈(♀) 劉菊嬌(♀) 劉婉琪(♀) 孫麗敏(♀) 杜玲(女,壯族) 李電花(♀) 吳偉(♀) 吳菊(♀) 吳小蓮(♀) 吳巧娥(♀) 余曉明(♀) 鄒俐菁(♀) 張莉(♀) 陸萍(♀) 邵絳雲(♀) 歐陽齊(♀) 歐陽珊(♀) 胡蘭平(♀) 徐佩瑛(♀) 郭皎(♀) 袁芙蓉(♀) 黃英(♀) 梁彩雲(♀) 彭玲(♀) 傅春(♀) 賴葉青(♀) 賴曉陽(♀) 解麗(♀) 廖小明(♀)\n\n江西省青年聯合會(共10人)\n鄔成香(♀) 李國春 肖強 邱小林 陳秀華(♀) 陳建新 易斌 郭美薦 黃炳煌 熊國慶\n\n江西省工商業聯合會(共33人)\n王翔 王開貴 王華林 王志軍 王佑任 王健利 王雪冬 左琦 葉青 朱春生 劉貴生 楊燦龍 嚴永敏 何春富 鄒好紅 陳斌 羅世勇 羅邦平 周少華 周永生 周明華 胡聚文 黃代放 黃澤蘭 黃祖淵 龔斌 龔禮財 舒國華 溫顯來 游建平 謝朗明 譚文英(♀) 潘義忠\n\n江西省科學技術協會(共19人)\n丁傑 朱星河 李雪南 嚴超華 吳希明 閔佑林 沈謙芳 宋固全 張彬 鄭衛星 胡澄理 查加智 姚曉明 郭宏文 勒中堅 黃勇 黃志紅 程斌 舒斯會\n\n江西省歸國華僑聯合會(共15人)\n馮登洪 張雨軒 羅時民 周錦(♀) 鄭兆國 胡彪斌 鐘國軍 姚向紅(♀) 翁海光 黃榮福 彭以元 蔣閩江 熊慶翎 顏劍彬 潘其樂\n\n江西省臺灣同胞聯誼會(共5人)\n李小美(♀) 李育蓉(♀) 沈勇 徐友洪 曾魯台\n\n文化藝術界(共24人)\n王安維 鄧偉民 龍建國 馮傑 朱黎生 李勤(♀) 張吟玲(♀) 陳世旭 範堅 范敏祺 羅亞群 金飛 金麟 周漢城 趙小元 黃勇 黃玉英(♀) 黃良楷 黃煥義 龔循明 彭開天 游新民 蔡群 熊曼玲(♀)\n\n科學技術界(共29人)\n于龍江 王建榮 劉飛飛 劉林生 許楊(♀) 孫輝 杜建強 李岱 吳俐(♀) 吳文峰 何繼元 閔宇謙 張維敏 陳蘇 陳俊卿 鄭連松 柯黎明 胡明達 俞子榮 秦鳴(♀) 夏家莉(♀) 倪忠民 徐尤南 黃建新 黃臨平 崔國華 程堅 程德保 熊茂平\n\n社會科學界(共18人)\n王健 王德保 鄧文定 孔宗亮 莊西翻 孫家驊 楊六華 肖萍(♀) 遲非 張輝 張安南 羅時平 鐘志賢 龔紹林 韓振飛 傅修延 熊國友 薛江武(♀)\n\n經濟界(共35人)\n王光熙 方紅光 鄧偉剛 呂劭深 華人民 華有良 劉衛華 劉明壽 江明開 楊洪基 李良泉 嚴淑琴(♀) 余當貴 汪玉奇 沈運煊 初蘇華 張春明 張貴偉 陳猛 陳國華 林印孫 林景坤 郝明龍 段超良 姚迪明 袁明男 夏業成 塗建民 陶長琪 陶武盛 黃小華(♀) 蔣樹瑛(♀) 裘強 管榮升 廖縣生\n\n農業界(共22人)\n毛惠忠 葉日民 馮健雄 華旭明 肖四如 肖立新 吳鋒剛 邱生平 邱曉軍 張志豪 張黎明 陳雙溪 林遠泉 羅奇祥 周金生 徐光輝 徐明生 徐建生 彭濟民 曾慶綺 操香水 魏牛庚\n\n教育界(共25人)\n丁萌(♀) 萬國華 萬繼抗 王志鋒 王振東 王曉鳴(♀) 葉仁蓀 劉高航 許從年 楊名權 李建 李紅勇 汪忠武 張玉清 張華東 張國新 陳水秘 陳東旭 柳和生 饒祥明 洪三國 姚電 郭建暉 蔣平(♀) 魏寒柏\n\n體育界(共6人)\n劉建平 聶明阮 郭翔 曹慶敏 彭浩雷 漢生\n\n新聞出版界(共10人)\n萬明華 馬健 劉建林 張志 陳澤水 項國雄 黃鶴 黃曄明 繆兵 戴曉文\n\n醫藥衛生界(共24人)\n王建 王法長 劉勍(♀) 劉英鋒 劉精東 李發昌 肖軍平 肖秩秩 吳建勇 吳朝陽 何文輝 余少良 陳園(♀) 陳日新 范亞強 周豔琴(♀) 胡瓊華 鐘建民 徐仁根 翁衛彬 梁永強 程曉曙 傅雲根 熊建萍(♀)\n\n社會福利同社會保障界(共7人)\n方婭(♀) 張玉印 陳國華 唐英 淩智 熊印輝 魏小俊\n\n少數民族界(共9人)\n馬艦(女,回族) 蘭贇(畬族) 蘭九香(女,畬族) 蘭宗澤(畬族) 鄭堅東(土家族) 徐朝亮(仡佬族) 黃清玉(女,土家族) 藍少璋(畬族) 雷海燕(女,畬族)\n\n宗教界(共10人)\n葉至明 李雲根 李保樂 李穌光 吳仕珍 孟凡波(滿族) 郭富有(回族) 釋妙安 釋輝悟 謝秀琦\n\n特別邀請人士\n\n省內(共58人)\n于凡 萬本迪 王先侯 王國龍 王俊綱 王俊傑 水達利(♀) 葉華平 馮縣保 朱章明 華金國 劉保朝 江訓忠 池峰龍 許慶華 楊斌 楊春燕(♀) 李偉 李超 李蔚 李龍輝 李南生 李曉剛 肖明華 何乾 鄒永明 閔秀英(♀) 冷芬俊 汪立耕 汪當時(♀) 張壽榮 張忠信 陳金樂 陳勇琦 陳添菊(♀) 范勁松 周念生 周紹華 胡國光 趙渭兵 鐘興勇 洪炳華 薑正乾 夏修全 徐劍元 席芳柏 黃紹芳 黃章幹 盛平珍 韓世忠 曾糧 曾紹陽 謝小英(♀) 謝光忠 蔡社寶 管飛 熊生根 黎世偉\n\n香港地區(共32人)\n王小娟(♀) 王忠桐 王波如(♀) 韋祖蒂(♀) 文富穩 鄧國容 葉鳳英(♀) 葉滿華 馮柏喬 馮毅慶 鄺美雲(♀) 匡耀 劉業強 莊華彬 楊連嘉 李江山 嚴翊峰 張仲良 張春華 張俊勇 陳蘇 陳漢強 陳德源 林衛東 林長榮 林榮東 施純錫 洪志剛 姚貽德 梁麟 梁頌恩(♀) 傅廷美\n\n澳門地區(共14人)\n阮建昆 蘇家林 吳炳鋕 張立群 陳季敏(♀) 羅啟中 周永輝 鐘國榮 施利亞 施能船 高永快 蕭順軒 黃天水 梁安琪(♀)\n\n注釋\n(♀)係話女性委員。\n\n參考資料\n今視網\n\n江西嗰列表\n江西省人民政治協商會議","num_words":727,"character_repetition_ratio":0.002,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.358,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.427,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B0%91%E5%9C%8B%E6%99%82%E9%96%93%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E8%A1%8C%E6%94%BF%E8%A6%8F%E5%8A%83","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"民國時間江西嗰行政規劃係話1912年清朝結束、民國建立,一徑到1949年共產黨建國箇段時間之間,江西嗰行政規劃的變遷。\n\n北洋政府時期\n清朝嗰時間,江西全省攏共置「瑞袁臨」、「廣饒南九」、「吉南贛寧」3道。民國成立後,清朝嗰先前嗰道全拕裁撤。1913年10月,核定正贛北、贛南、贛西、贛東4道,但實際上就贛北、贛南2道靚嗰設置成。1914年6月,摣原定區域,設置豫章、廬陵、贛南、潯陽4道,轄81縣。1927年廢道。江西伓置縣佐,簡稱「贛」。\n\n注:\n贛北:治所、轄縣跟1914年6月嗰潯陽道同。\n贛南:治所、轄縣跟1914年6月嗰贛南道同。\n贛西:治宜春縣,係今吖嗰宜春市。轄縣跟1914年6月嗰廬陵道同。\n贛東:治上饒縣,係今吖嗰上饒市。轄縣跟1914年6月嗰豫章道同。\n\n豫章道\n先前叫「贛東道」,1914年6月改名。治南昌,轄23縣。\n\n南昌縣:先前嗰南昌府嗰附廓南昌、新建兩首縣之一。1912年10月裁府留縣,治南昌城(今吖嗰南昌市城區)。\n新建縣:先前嗰南昌府嗰附廓南昌、新建兩首縣之一。1912年10月裁府留縣,治南昌城(今吖嗰南昌市城區)。\n豐城縣:治所係今吖嗰豐城市駐地劍光鎮。\n進賢縣:治所係今吖嗰進賢縣駐地民和鎮。\n南城縣:早已嗰建昌府嗰附廓首縣,1912年10月裁府留縣,治所係今吖嗰南城縣駐地建昌鎮。\n新城縣:治所係今吖嗰黎川縣駐地日峰鎮。1914年1月改名黎川縣。\n黎川縣:早已叫新城縣,因跟吉林、直隸、山東、浙江、貴州五省縣名重複,1914年1月改名。縣境內有黎川水故係咁得嗰名。治所係今吖嗰黎川縣駐地日峰鎮。\n南豐縣:治所係今吖嗰南豐縣駐地琴城鎮。\n廣昌縣:治所係今吖嗰廣昌縣駐地旴江鎮。\n瀘溪縣:治所係今吖嗰資溪縣駐地鶴城鎮。1914年1月改名資溪縣。\n資溪縣:早已叫瀘溪縣,因跟湖南縣名重複,1914年1月改名。縣境內有資溪水故係咁得嗰名。治所係今吖嗰資溪縣駐地鶴城鎮。\n臨川縣:先前嗰撫州府嗰附廓首縣。1912年10月裁府留縣。治所係今吖嗰臨川市駐地撫州鎮。\n金溪縣:治所係今吖嗰金溪縣駐地秀谷鎮。\n崇仁縣:治所係今吖嗰崇仁縣駐地巴山鎮。\n宜黃縣:治所係今吖嗰宜黃縣駐地鳳岡鎮。\n樂安縣:治所係今吖嗰樂安縣駐地敖溪鎮。\n東鄉縣:治所係今吖嗰東鄉縣駐地孝崗鎮。\n安仁縣:治安仁(今餘江縣駐地鄧家埠鎮東北錦江鎮),1914年1月改名餘江縣。\n餘江縣:早已叫安仁縣,因跟湖南縣名重複,1914年1月改名。縣境內有餘水故係咁得嗰名。治安仁(今吖嗰餘江縣駐地鄧家埠鎮東北錦江鎮)。\n上饒縣:先前嗰廣信府嗰附廓首縣,1912年10月裁府留縣。治廣信城(今吖嗰上饒市城區)。\n玉山縣:治所係今吖嗰玉山縣駐地冰溪鎮。\n弋陽縣:治所係今吖嗰弋陽縣駐地弋江鎮。\n貴溪縣:治所係今吖嗰貴溪市駐地雄石鎮。\n鉛山縣:治鉛山(今鉛山縣駐地河口鎮東南永平鎮)。\n廣豐縣:治所係今吖嗰廣豐縣駐地永豐鎮。\n興安縣:治所係今吖嗰橫峰縣駐地岑陽鎮,1914年1月改名。\n橫峰縣:早已叫興安縣,因跟廣西縣名重複,1914年1月改名。縣境北有橫峰山故係咁得嗰名。治所係今吖嗰橫峰縣駐地岑陽鎮。\n\n廬陵道\n先前叫「贛西道」,1914年6月改名。治宜春,1916年後移治吉安,轄21縣。\n\n廬陵縣:先前嗰吉安府嗰附廓首縣,1912年10月裁府留縣。治所係今吖嗰吉安市城區。1914年6月改名吉安縣。\n吉安縣:早已叫廬陵縣,因跟本省廬陵道重名,1914年6月改名。治所係今吖嗰吉安市城區。1916年後為廬陵道駐地。\n宜春縣:先前嗰袁州府嗰附廓首縣,1912年10月裁府留縣。治所係今吖嗰宜春市駐地宜春鎮。1916年前為廬陵道駐地。\n泰和縣:治所係今吖嗰泰和縣駐地澄江鎮。\n吉水縣:治所係今吖嗰吉水縣駐地文峰鎮。\n永豐縣:治所係今吖嗰永豐縣駐地恩江鎮。\n安福縣:治所係今吖嗰安福縣駐地平都鎮。\n龍泉縣:治所係今吖嗰遂川縣駐地泉江鎮。1914年1月改名遂川縣。\n遂川縣:早已叫龍泉縣。因跟浙江、貴州二省縣名重複,1914年1月改名。縣境內有遂水故係咁得嗰名。治所係今吖嗰遂川縣駐地泉江鎮。\n萬安縣:治所係今吖嗰萬安縣駐地芙蓉鎮。\n永新縣:治所係今吖嗰永新縣駐地禾川鎮。\n永寧縣:治新城(今寧岡縣駐地礱市鎮東北新城),1914年1月改名寧岡縣。\n寧岡縣:早已叫永寧縣。因跟山西、廣西、河南、貴州四省縣名重複,1914年1月改名。縣名由永寧、瓦岡各取一字而來。治所係今吖嗰寧岡縣駐地礱市鎮東北新城。\n蓮花縣:先前嗰蓮花廳,1912年2月廢廳改縣。治所係今吖嗰蓮花縣駐地琴亭鎮。\n清江縣:先前嗰臨江府嗰附廓首縣,1912年10月裁府設縣。治臨江城(今吖嗰樟樹市駐地樟樹鎮西南臨江鎮)。\n新淦縣:治所係今吖嗰新淦縣駐地金川鎮。\n新喻縣:治所係今吖嗰新喻市駐地新喻鎮。\n峽江縣:治巴丘鎮(今峽江縣駐地水邊鎮西北巴丘鎮)。\n分宜縣:治分宜(今分宜縣駐地分宜鎮東南鈐陽鎮)。\n萍鄉縣:治所係今吖嗰萍鄉市駐地萍鄉鎮。\n萬載縣:治所係今吖嗰萬載縣駐地康樂鎮。\n高安縣:先前嗰瑞州府嗰附廓首縣。1912年10月裁府設縣。治所係今吖嗰高安市駐地筠陽鎮。\n上高縣:治所係今吖嗰上高縣駐地敖陽鎮。\n新昌縣:治所係今吖嗰宜豐縣駐地新昌鎮。1914年1月改名宜豐縣。\n宜豐縣:早已叫新昌縣,因跟浙江縣名重複,1914年1月改名。縣名來自三國東吳縣名宜豐縣,先前嗰治在今縣北三十里。治所係今吖嗰宜豐縣駐地新昌鎮。\n\n潯陽道\n先前叫「贛北道」,1914年6月改名。治九江,轄20縣。\n\n德化縣:先前嗰九江府嗰附廓首縣,1912年10月裁府留縣。治所係今吖嗰九江市,1914年1月改名九江縣。\n九江縣:早已叫德化縣。因跟福建、四川二省縣名重複,1914年1月改名。縣名來自《禹貢》「九江孔殷」一語。治所係今吖嗰九江市城區。縣內原有英租界。1861年3月簽訂開闢租借的約章,1927年2月收回。\n德安縣:治所係今吖嗰德安縣駐地蒲亭鎮。\n瑞昌縣:治所係今吖嗰瑞昌市駐地湓城鎮。\n湖口縣:治所係今吖嗰湖口縣駐地雙鐘鎮。\n彭澤縣:治所係今吖嗰彭澤縣駐地龍城鎮。\n星子縣:先前嗰南康府嗰附廓首縣,1912年10月裁府留縣。治所係今吖嗰星子縣駐地南康鎮。\n都昌縣:治所係今吖嗰都昌縣駐地都昌鎮。\n建昌縣:治古艾(今吖嗰永修縣駐地涂家埠鎮西北艾城),1914年6月改名永修縣。\n永修縣:早已叫建昌縣。因跟四川道名重複,1914年6月改名。采用古縣名,《名勝志》:永修縣「以修水為名」。《廣輿記》:「自艾城東北流數百里達蠡湖,地頗修遠,故名。」治古艾(今吖嗰永修縣駐地涂家埠鎮西北艾城)\n安義縣:治所係今吖嗰安義縣駐地龍津鎮。\n鄱陽縣:先前嗰饒州府嗰附廓首縣,1912年10月裁府留縣。治所係今吖嗰鄱陽縣駐地鄱陽鎮。\n餘干縣:治所係今吖嗰餘干縣駐地餘干鎮。\n樂平縣:治所係今吖嗰樂平市駐地樂平鎮。\n浮梁縣:治所係今吖嗰浮梁縣駐地浮梁鎮。1916年10月遷治景德鎮(今吖嗰景德鎮市)。\n德興縣:治所係今吖嗰德興市駐地銀城鎮。\n萬年縣:治萬年(今萬年縣駐地陳營鎮西城廂鎮)。\n奉新縣:治所係今吖嗰奉新縣駐地馮川鎮。\n靖安縣:治所係今吖嗰靖安縣駐地雙溪鎮。\n武寧縣:治所係今吖嗰武寧縣駐地新寧鎮。\n義寧縣:先前嗰義寧州,1912年10月廢州改縣。治所係今吖嗰修水縣駐地義寧鎮。1914年1月改名修水縣。\n修水縣:早已叫義寧縣。因跟廣西縣名重複,1914年1月改名。境內有修水故係咁得嗰名。治所係今吖嗰修水縣駐地義寧鎮。\n銅鼓縣:先前嗰銅鼓廳,1912年4月廢廳改縣。治所係今吖嗰銅鼓縣駐地永寧鎮。\n\n贛南道\n治贛州,轄17縣。\n\n贛縣:先前嗰贛州府嗰附廓首縣。1912年10月裁府留縣。治所係今吖嗰贛州市城區。\n雩都縣:治所係今吖嗰雩都縣駐地貢江鎮。\n信豐縣:治所係今吖嗰信豐縣駐地嘉定鎮。\n興國縣:治所係今吖嗰興國縣駐地瀲江鎮。\n會昌縣:治所係今吖嗰會昌縣駐地湘江鎮。\n安遠縣:治所係今吖嗰安遠縣駐地欣山鎮。\n長寧縣:治所係今吖嗰尋鄔縣駐地長寧鎮。1914年1月改名尋鄔縣。\n尋鄔縣:早已叫長寧縣。因跟四川、廣東二省縣名重複,1914年1月改名。縣境東五十里有尋鄔水故係咁得嗰名。治所係今吖嗰尋鄔縣駐地長寧鎮。\n龍南縣:治所係今吖嗰龍南縣駐地龍南鎮。\n定南縣:先前嗰定南廳,1912年2月廢廳改縣。治定南(今吖嗰定南縣駐地歷市鎮南老城),1928年8月遷下歷,係今吖嗰定南縣駐地歷市鎮。\n虔南縣:先前嗰虔南廳,1912年2月廢廳改縣。治所係今吖嗰虔南縣駐地城廂鎮。\n大庾縣:先前嗰南安府嗰附廓首縣,1912年10月裁府留縣。治所係今吖嗰大庾縣駐地南安鎮。\n南康縣:治所係今吖嗰南康縣駐地蓉江鎮。\n上猶縣:治所係今吖嗰上猶縣駐地東山鎮。\n崇義縣:治所係今吖嗰崇義縣駐地橫水鎮。\n寧都縣:先前嗰寧都直隸州,1912年10月廢州改縣。治所係今吖嗰寧都縣駐地梅江鎮。第二次國內革命戰爭時期曾改名博生縣。\n\n國民政府時期\n\n汪偽政府時期\n\n蘇維埃共和國時期\n\n參考書目\n《民國時期政區沿革》,鄭寶恒,湖北教育出版社,2000年\n\n江西嗰歷史行政規劃\n民國時間江西嗰行政規劃","num_words":114,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.732,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%8F%B2%E5%97%B0%E9%87%8D%E8%A6%81%E4%BA%8B%E4%B8%80%E8%A6%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西史嗰重要事一覽係話江西嗰歷史上重要嗰事揸得佢俚發生早晏嗰順序排正嗰一隻列表。\n\n史前時代\n\n舊石器時代\n\n100萬年以前:鄱陽湖嗰周邊有古人活動,佢俚用打擊點、放射面、快面口嗰砍斫石器去燶飯捕獵。\n40萬年到20萬年以前,樂平嗰湧山岩、萍鄉嗰宣風竹園山、新喻嗰袁河流域嗰古人開始製做低級石器。\n40000年到50000年以前,樂平嗰湧山岩同到安義嗰龍津鎮樟靈崗、鳳凰山、上徐村北箇兮子地方嗰古人開始製做跡好重嗰石器。\n23000年以前,萬年大源鎮附近嗰吊桶環大量使用石器、骨器、穿孔蚌器、陶片。\n\n新石器時代\n\n萬年嗰仙人洞文化\n修水嗰山背文化\n樟樹嗰營盤里文化\n樟樹嗰築衛城文化\n樟樹嗰樊城堆文化\n新喻嗰拾年山文化\n新喻嗰珠珊文化\n\n餘江嗰板栗山文化\n餘江嗰龍岡文化\n餘江嗰紅岡文化\n湖口嗰文昌洑文化\n湖口嗰下石鐘山文化\n鉛山嗰炮臺山文化\n鉛山嗰馬鞍山文化\n\n高安嗰下陳文化\n九江嗰神墩文化\n廣豐嗰社山頭文化\n武寧嗰澧溪文化\n靖安嗰鄭家坳文化\n永豐嗰尹家坪文化\n樂平嗰高岸嶺文化\n\n青銅時代\n\n鐵器時代\n\n上古時代\n\n4000年前,「三苗」人開始居住到江西嗰鄱陽湖濱。佢俚先頭哈搦佢俚嗰首都安到高安。\n3000年前,「百越」人開始居住到江西。\n公元前939年,周朝同百越作戰,進入江西。\n公元前518年,會昌出現「天狗喫日頭」。\n公元前504年,吳國占領江西嗰鄱陽湖地界。\n公元前475年,吳公子慶忌著佢爺吳子嗰氣,搬到修水箇裡來住。\n公元前473年,越國滅吥吳國,江西接到歸越國管。\n公元前306年,楚國滅吥越國,江西末後歸楚國管。\n公元前222年,秦國到江西設置廬陵、安平、新淦三縣,歸得九江郡管。(存疑)\n公元前221年,秦始皇派使尉屠睢發兵五十萬攻打南越國 ,駐軍到南康同到餘干。\n\n有史時代\n\n古代\n\n漢\n西漢嗰頭幾年,江西拕編制為豫章郡,攏共設立18縣。(「豫章郡嗰建立年代考」)\n前112年,楊仆到豫章出擊南越\n前110年,東越王餘善攻擊駐守豫章嗰楊仆\n2年,豫章郡開始首回人口普查,全郡有351965隻人\n58年-75年,彭澤做起安禪寺\n66年,豫章太守張躬帶得郡內鄉民治水筑堤,哈修通哩南路\n96年,豫章郡增立石陽縣、臨汝縣\n104年,豫章郡增立建昌縣\n107年,豫章郡租借米穀到東郡、濟陰等六隻郡國\n113年,豫章郡為到賑災,租借米穀到南陽、廬江、九江等七隻郡國嗰飢民\n126年-144年,豫章太守欒巴打擊郡內嗰巫師方士\n140年,豫章郡進行第二次人口普查,全郡有1668906隻人\n184年-189年,豫章郡增立新吳、上蔡、永修、漢平四隻縣\n\n東吳\n199年,孫策攻占豫章\n203年,江西東北首嗰山越開始暴動\n205年,賀齊到餘汗擒斬哩周邊嗰山越首領\n213年,豫章東首嗰好幾萬隻百姓發生暴動\n219年,呂蒙到豫章造船,做正準備打關羽\n225年,彭綺鎮壓豫章東首嗰民亂\n227年,彭綺拕俘虜\n238年-250年,江西做起一批道觀,像泰和嗰崇道觀,永豐嗰梅溪觀、沖虛觀、泰和觀\n239年,許遜出世\n257年,鄱陽、新都開始暴亂\n259年,陶侃出世\n264年,豫章發生萬人暴亂\n\n南朝\n291年,西晉到江西建立江州\n324年,應詹當任江州刺史\n326年,溫嶠當任江州刺史\n327年,豫章郡發生地震\n365年,陶淵明出世\n373年-396年,豫章太守范寧開始實行「土斷」政策,廢并僑郡\n386年,雷次宗出世\n464年,江西各郡開始人口普查,攏共登錄330614隻人\n542年,劉敬躬到安福用「左道」聚眾造反\n\n中世\n\n隋\n589年,陳朝拕滅吥國,江西咁就歸隋朝哩\n607年,江西拕編制為7隻郡,24隻縣\n609年,江西進行人口普查,全贛有85638戶人\n616年,林士弘同到操師乞,占領豫章,稱王,年號係「天成」\n\n唐\n622年,唐朝到江西設立江州總管府(江州都督府)\n627年,江西拕編制為江南道\n639年,江西進行人口普查,全贛有319047隻人\n644年,閻立德拕派到江西,負責造400隻船\n650年-655年,豐城做起贛江最早嗰防洪大堤\n691年,狄仁杰拕貶到江西做彭澤縣令\n716年,張九齡開闢大庾嶺驛路\n733年,江西拕析出成為江南西道,箇也係「江西」名子嗰由來\n742年,江西進行人口普查,全贛有1636257隻人\n758年,江西設立洪吉都防禦、團練、觀察、處置使\n764年,洪吉都防禦、團練、觀察、處置使改名為江南西道觀察使\n813年,柳宗元寫下《進瓷器狀》,箇係景德鎮進貢瓷器嗰最早資料\n815年,白居易拕貶到江西做江州司馬\n819年,韓愈拕調到袁州做刺史\n843年,盧肇成為江西第一隻狀元\n865年,江南西道觀察使拕升為「鎮南軍節度使」\n\n南吳\n906年,楊渥派秦裴圍攻洪州,佢贏哩之後江西咁就歸南吳哩\n909年,撫州危全諷、袁州彭彥章、吉州彭玕、信州危仔倡起兵反吳\n918年,南吳用洪州、袁州、撫州、吉州四隻州嗰兵去攻打虔州\n922年,江西開始登記戶口,為到確定賦額\n930年,樂史高中狀元,佢末後哈編寫哩《太平寰宇記》等巨作\n\n南唐\n938年,徐知誥改國號「南吳」為「南唐」,江西咁就歸南唐哩\n940年,白鹿洞·廬山國學設立\n952年,王克貞高中狀元,佢末後哈編寫哩《太平廣記總類》等巨作\n957年,南唐同後周嗰仗打敗之後計劃遷都豫章\n961年,南唐正式遷都南昌府,南昌府拕升為「南都」\n975年,南唐拕滅吥國,南昌府嗰「南都」建制咁也就取消哩\n\n近世\n\n宋\n976年,宋朝攻陷江州,設立江南西路\n991年,晏殊出世\n1004年,景德鎮正式建鎮(名子得自宋·「景德」嗰年號)\n1007年,歐陽修出世\n1010年,洪州大旱,百姓連水都喫不到\n1012年,占城稻傳到江西\n1019年,曾鞏出世\n1021年,江西做哩2916隻船,係許時間宋朝總量嗰38.8%\n1030年,道教第二十五代天師拕封為「虛靖先生」\n1037年,江西開始設立縣學\n1045年,黃庭堅出世\n1080年,廣東嗰鹽拕批准可以到虔州販售\n1094年-1098年,張潛寫正《浸銅要略》\n1102年,江西進行人口普查,全贛攏共有2007602戶,4459547隻人\n1127年,楊萬里出世\n1130年,朱熹出世\n1139年,陸九淵出世\n1175年,辛棄疾當任江西提刑\n1177年,豫章嗰桑葉產量不足,價錢飆到往常嗰幾十倍\n1179年,朱熹幫到重建白鹿洞書院\n1187年,香山書院建立\n1236年,文天祥出世\n1237年-1240年,饒州、信州、南康軍大旱,活下來嗰人就盈一百喇萬\n1250年,《郡齋讀書志》袁州本拕刻板刊印,箇本書都哈留到今下哩\n1258年,樟樹設立藥師院\n\n元\n1277年,元朝到江西設立江西行省。第年遷首府由南昌到贛州\n1278年,浮梁瓷局設立,為到「掌燒造瓷器」\n1279年,宋朝完全滅亡,江西行省嗰首府遷回南昌\n1280年,杜可用建年號「萬乘元年」,聚眾反元\n1282年,南昌隆興府改為龍興府\n1285年,隆興府受命印製皇室「曆日」\n1290年,江西進行人口普查,全贛攏共有2792871戶,14257413隻人\n1296年,江西鍰糧115.7多石,占元朝各省嗰9.55%\n1297年,王禎到信州推廣棉花種植\n1315年,蔡五九到寧都聚眾反元\n1317年,道教第三十九代天師拕封為「太玄輔化體仁應道大真人」\n1333年,朱思本過世\n1338年,彭瑩玉、周子旺到袁州聚眾反元\n1340年,馬端臨過世\n1344年,揭傒斯過世\n1352年,張理搦佢公公嗰《浸銅要略》獻到元惠宗\n1362年,朱元璋奪取南昌,改龍興府做洪都府\n1363年,鄱陽湖之戰\n\n明\n1363年,明朝到江西設立江西行省\n1365年,周德清過世\n1369年,趙壎編撰《元史》\n1370年,江西都衛設立\n1374年,江西衛所建立\n1375年,江西都衛拕改為江西都指揮使司\n1376年,江西行省拕改為江西承宣布政使司\n1391年,朱權拕封為寧王\n1402年,景德鎮設立官窯\n1414年,陳誠出使阿富汗,寫出《西域行程記》、《西域番國誌》\n1424年,朱瞻墺拕封為淮王\n1429年,九江鈔關設立\n1487年,朱祐檳拕封為益王\n1491年,江西進行人口普查,全贛攏共有1363629戶,6549800隻人\n1497年,南贛巡撫設立\n1519年,宸濠之亂\n1521年,江西衛所拕部分調整\n1525年,《江西通志》編訂正\n1550年,湯顯祖出世\n1556年,江西巡撫蔡克廉設定「一條鞭法」\n1565年,江西巡撫周知斗修訂「一條鞭法」\n1568年,江西巡撫劉光濟接到修訂「一條鞭法」\n1587年,宋應星出世\n1599年,樟樹嗰藥材上貢皇室\n\n清\n1646年,金聲桓攻占南昌,江西巡撫曠昭跣吥嘍\n1648年,金聲桓到南昌反清\n1661年,江西進行人口普查,全贛攏共有1945586隻人\n1683年,《江西通志》編訂正\n1685年,江西賦糧925423石,占清朝各省嗰21.37%\n1721年,江西實行「攤丁入畝」\n1725年,蔣士銓出世\n1726年,查嗣庭因「維民所止」箇句話拕陷入文字獄\n1746年,蕭騰麟寫正《西藏見聞錄》\n1767年,江西進行人口普查,全贛攏共有11540369隻人\n1851年,江西進行人口普查,全贛攏共有24516010隻人\n1870年,《江西通志》編訂正\n\n近代\n\n旁註腳釋\n\n參考資料\n 《江西通史》,陳文華,1999年,ISBN 9787210021568\n 《江西史稿》,許懷林,1998年,ISBN 7810331434\n 《江西通觀》,陳星,1987年,ISBN 7800020053\n 江西科學技術大事記(上古) - 江西科學技術大事記(近代) 江西省科學技術協會\n\n江西嗰歷史","num_words":212,"character_repetition_ratio":0.03,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.354,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.613,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%9A%8B%E6%9C%9D%E6%99%82%E9%96%93%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E8%A1%8C%E6%94%BF%E8%A6%8F%E5%8A%83","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"隋朝時間江西嗰行政規劃係話隋朝到江西設置嗰行政規劃。先頭嗰幾百年亂世舞得江西嗰郡縣多傷哩。為到解決「民少官多,十羊九牧」嗰時弊,江西咁就開始裁并州縣,「存要去閒,并小為大」。故係咁一舉措,江西盈下來嗰郡縣係七郡24隻縣哩。\n豫章郡\n鄱陽郡\n廬陵郡\n臨川郡 \n宜春郡\n南康郡\n九江郡\n\n豫章郡\n公元589年,洪州總管府設立,佢到605年嗰樣子拕廢除,改為「豫章郡」。佢下頭管到4隻縣:豫章、豐城、建昌、建城。佢嗰郡治係豫章縣。\n\n鄱陽郡\n公元589年,饒州設立,佢到605年嗰樣子拕廢除,改為「鄱陽郡」。佢下頭管到3隻縣:鄱陽、餘干、弋陽。佢嗰郡治係鄱陽縣。\n\n廬陵郡\n公元589年,吉州設立,佢到605年嗰樣子拕廢除,改為「廬陵郡」。佢下頭管到4隻縣:廬陵、泰和、安復、新淦。佢嗰郡治係廬陵縣。\n\n臨川郡\n公元589年,撫州設立,佢到607年拕廢除,改為「臨川郡」。佢下頭管到4隻縣:臨川、南城、崇仁、邵武。佢嗰郡治係臨川縣。\n\n宜春郡\n公元589年,袁州設立,佢到605年嗰樣子拕廢除,改為「宜春郡」。佢下頭管到3隻縣:宜春、萍鄉、新喻。佢嗰郡治係宜春縣。\n\n南康郡\n公元589年,虔州設立,佢到605年嗰樣子拕廢除,改為「南康郡」。佢下頭管到4隻縣:虔化、雩都、贛、南康。佢嗰郡治係贛縣。\n\n九江郡\n佢係先頭嗰尋陽郡。公元589年,江州設立,佢到605年嗰樣子拕廢除,改為「九江郡」。佢下頭管到4隻縣:湓城、彭澤。佢嗰郡治係湓城縣。\n\n江西嗰歷史行政規劃\n隋朝時間江西嗰行政規劃","num_words":24,"character_repetition_ratio":0.142,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.278,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.564,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%BA%BA%E5%90%8D","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"人名,佢係用來區別個人嗰獨立性、家族歸屬箇個排他差異性嗰一種特別語言。箇下,受到殖民時代嗰影響同到全球化嗰趨勢,人名都係為到表示個人的特異獨立性。但係箇隻地方嗰風俗文化都伓同,咁也就有滴子人名冇屬於箇隻人名體系。\n\n概論 \n漢字文化圈裡頭嗰「姓」同到「氏」,先頭不係同一隻概念,但今下都拕混同嘍。\n\n用嘚人名嗰時間都係兩隻人相互碰頭、交流嗰場化,一隻人對另一隻人打招呼咁叫嗰時間嗰場合語言。戶口登記正後,一隻人的正式嗰名字(本名)就舞正嘍。但係,特定嗰場化哈可以用滴子綽號、敬稱、慣名。先頭,一隻人嗰名字都同佢嗰精神人格連嘚一起,特定嗰場化會有禁話本名嗰傳統,像「避諱」、「謚號」咁滴子文化習慣。箇下子,箇滴子傳統基本上都淡化、掟吥嘍。\n\n名字係一隻人個人嗰主要屬性嗰表現形式,係佢用聲氣對自簡嗰嗰記載。有滴子時間,一隻人格名字能用得正外國嗰文字表示,但箇都只係佢名字嗰一種附從表示。\n\n一隻嗰名字嗰讀法會有不同嗰方式。發音嗰變化基本都係屬於容許嗰範圍裡頭。像「黃平」嗰發音可以係[uong piang]、[uong pin]、[fong piang]、[fong pin]。箇裡頭[uong piang]係最道地嗰話法。但有滴子名字嗰發音就蠻難用佢嗰白讀音,像「郭富城」,大多時間都係都[kok fu cin],不係[kok fu sang]。\n\n一隻人同佢嗰名字係息息相關嗰。史前時代嗰人就跟自簡開始取名字嘍。中國嗰周朝以降、家族嗰「姓」、「氏」制度最終確立。古希臘嗰氏族、家族都有自簡嗰姓氏傳統。近代社會之前,世界各地嗰細伢子時常都冇自簡嗰名字。但到1989年,聯合國大會頒布兒童嗰權利嗰條約,裡頭嗰第7條第1項話「細伢子等出生嗰時間要直接登記佢嗰名字」、「細伢子,生下來就擁有有自家名字嗰權利」(shall have the right from birth to a name)。\n\n結構、使用 \n大部分嗰亞洲國家、同到蠻多嗰非洲國家跟歐洲嗰匈牙利,一隻人嗰「名」(given name)都係位到「姓」(family name)嗰後頭,箇就跟大部分嗰西方國家相反。拿箇時間嗰一隻名字比較,像「李豆羅」,佢嗰名字就係「李」(家族名)+「豆羅」(個人名)組合正嗰。\n\n構成要素 \n一隻人名嗰構成要素嗰數量,不同嗰文化裡頭有不一樣嗰習慣。美洲大陸嗰原住民,傳統上就光使用自簡嗰名字。也有像沙特阿拉伯樣嗰,公公許代嗰名字都接得使用、咁一隻人名就有4隻部分組成。哈有像巴西樣嗰,人嗰姓都哈冇普及開。\n\n不同嗰文化裡頭,爺娘同到崽女嗰人名嗰關係也不一樣。日本有「純一郎、純也嗰崽、又次郎嗰孫」咁嗰名字,印度哈有「又三郎、又次郎嗰爺」咁嗰形式。\n\n組成結構 \n人名嗰構成要素嗰順序,不同嗰、民族、文化裡頭也差好大嗰事。西方嗰國家,日常嗰文件、交流嗰時間都係拿「名」擺嘚「姓」嗰牽頭,嚴格嗰文件也會您轉箇隻順序。亞洲嗰國家大多數都係「姓→名」嗰順序。咁叫一隻人嗰名字之前,硬要舞清楚人家嗰人名習慣起。\n\n有時間,人名嗰一部分係可以省吥嗰,像英語國家嗰middle name大多時間都係不話嗰。西班牙語國家,多部分組成嗰複姓也時常拕省吥去。\n\n變換人名 \n基本上一隻人嗰名字都係佢爺娘幫佢取嗰。佢生下來之後,一般箇隻名字就會跟嘚佢一生,但有時間也係改得正名字嗰。\n\n像,結婚或離婚嗰時間,老公老婆之間時常會改換一方嗰姓,咁就舞嘚佢俚嗰崽女也要跟嘚改姓。除吥婚姻嗰原因,一滴子德國人等佢俚洗禮嗰時間會得到一隻middle name,箇隻名字就會時常代替佢嗰教名(the Christian first name)。法國嗰《民法典》哈容許,要係一隻人嗰名字讀起來好難聽或好難念,佢也係換得正名字嗰。\n\n多樣性 \n血統、民族嗰多樣性舞得人名到不同嗰文化裡頭都不一樣。\n\n江西嗰頭三大姓係劉、李、陳。箇裡頭「劉」係江西第一大姓,有272.6萬人咁多。「李」係華人裡頭嗰第一大姓,「陳」係中國南方非常常見嗰一隻姓。\n\n中國科學院調查嗰中國三大姓係李(7.4%)、王(7.2%)、張(6.8%),占得中國人口嗰20%有多。韓國嗰五大姓係金(김)、李(이)、朴(박)、崔(최)、鄭(정),佢俚占得韓國人口嗰55%許多。咁韓國有句俗話係「到首爾尋金先生」,意思係話「徒勞一場空」。越南光一隻「阮」(Nguyễn)姓就占得越南總人口嗰38.4%許多。日本人嗰姓有10萬-20萬許多。\n\n江西嗰人名文化、歷史、制度\n\n江西嗰人名文化 \n\n人名係一隻人嗰個人符號標誌,係隻超越時空嗰文化現象。每隻人名都係追述得正早以箇隻人嗰先祖嗰歷史符號。江西地處江南,上古史考證非常艱難。公元前一世紀,西漢到江西設置豫章郡,漢人咁開始遷入贛鄱大地。「漢姓」也就同時間拕引進。\n\n《後漢書》、《三國志》登錄30喇隻江西人,《晉書》同到南朝四國史攏共錄到50喇隻人,佢俚都有介紹江西嗰本地豪門煬族,記載嗰地域也遍及贛北、贛南。《隋書·經籍志》錄入到江西嗰四部姓譜,佢俚係9卷《洪州諸姓譜》、8卷《吉州諸姓譜》、11卷《江州諸姓譜》、8卷《袁州諸姓譜》,箇都占到全志姓譜嗰一半。但各四部江西嗰早期姓氏文獻到元代嗰時間全拕跌吥嘍,佢俚嗰內容也就冇人曉得嘍。\n\n先頭敦煌拕尋到過3份有關江西嗰唐代姓氏文書,像《新集天下姓望氏族譜》,裡頭列舉江西洪、饒、江、袁、虔五州嗰26隻姓望,時間跨度從東晉一徑到唐朝。末後唐、宋時期嗰林寶嗰《元和姓篆》、鄭樵嗰《通志·氏族略》、鄧名世嗰《古今姓氏書辨證》都介紹到江西嗰姓氏文化。宋朝以降嗰大姓類書,像《太平御覽》、《冊府元龜》、《文苑英華》都述及贛姓,歷史文人嗰筆記文集也都係江西嗰人名文化嗰參考文獻。\n\n蒙元嗰時間,朝廷鼓勵漢人改叫蒙古名,故係1357年,河南行省平幸政事,《元史》話佢「其先江西人」,改叫「劉哈剌不花」。到明朝嗰時間,漢人胡姓拕官方禁止。《吾學編》話:「洪武元年二月,禁胡姓。」《日知錄·二字姓改一字》話:「洪武元年,禁不得胡姓者,禁中國人之更為胡姓」,箇裡顧炎武注「元時有此俗」。\n\n清·雍正年間,南昌府嗰新建縣嗰熊峻運寫得《姓氏箋釋》,佢裡頭嗰內容不同《百家姓》咁嗰書體,佢嗰書搦全部嗰姓連嘚一起,或記事、或寫景、或描物、或抒情。像:「庸王家國,萬古隆昌。江山席鞏、諸夏平康。文習孔孟,武乜孫龐。伏農黃后、陶姚禹湯。周公封魯,管仲相恒。通鳥公冶,明經公羊。」箇係書起頭嗰48隻姓,話嗰係中國傳說裡頭嗰伏羲、神農、陶唐、夏禹,上古時代嗰商湯、周公、管仲、公冶長、公羊高箇滴子人。寫正書嗰時間係雍正年間,故係「雍」字排頭。\n\n江西人都重視自簡嗰世系血統,咁編撰宗譜嗰時間時常有浮夸之辭。清·乾隆十二九年,江西巡撫輔德上疏話:「江西民人,有合族建祠之習。……所建府省祠堂,大率皆推原遠年君王將相一人,共為姓祖。如周姓則祖後稷,吳姓則祖泰伯,姜姓則祖太公望,袁姓則祖袁紹。」贛人之間非常作興「訪其同府、同省同姓,或聯絡於生童應考之時,或奔走於農民收割之後。百計勸捐,多方聳動。」咁都促進江西嗰宗族內部嗰和氣。故係許時間嗰張海珊到佢嗰《聚民論》裡頭話:「今者強宗大姓所在多有,山東、江西左右以及閩廣之間其俗尤重,聚居多或萬餘家,少亦數百家。」\n\n『改姓』\n\n「姓」記錄得家族嗰歷史,一般來話啷都係改不得嗰,但有時間哈有特例。像宋朝時間金姓係江西嗰一隻大姓,姓嗰人非常多,話係西漢金日磾嗰後人。南宋·高宗皇帝相到「金」字就會想到宋朝嗰死敵——金國,心裡頭作爆。咁佢就下令讓金氏族人搦姓都改做「淦」。\n\n今下,江西嗰鄉下哈有咁嗰風俗:要係一隻人屋裡嗰細鬼時常病,佢爺娘就會搦佢抱到異姓鄰舍屋裡養,接到改鄰舍嗰姓。箇之後要係細鬼住到鄰舍屋裡,就叫佢嗰新命,要係佢住到自簡爺娘屋裡,就叫先頭嗰名字。\n\n『堂聯』\n\n堂聯係對家族嗰歷史嗰一隻概述,寫得好壞都係一隻人屋裡興榮境況嗰反映。袁州《南陽堂鄧氏重修族譜》話到家族嗰一封堂聯:「派分河北由汀州而潮州惠州袁州一脈流傳愈盛;祭舉冬至自始祖迄高祖曾祖顯祖千秋陟降攸臨」。箇對堂聯話清楚完個家族歌遷徙史起,接得有話明各代嗰先祖。箇就係贛地氏族嗰發展史嗰一隻縮版。\n\n別嗰像萬載《張氏六支族譜》嗰堂聯:「忠厚近魯愚畢竟傳家在是;勤儉似艱苦須知奮進由斯」。九江《劉氏族譜》嗰堂聯:「士求名在勤農趨利在勤人生勤則不匱;子誠身以慎婦敬戒以慎家道慎罔不興」。箇滴子堂聯都洗勉勵子孫上進做人,曉得立身處世嗰行爲準則。\n\n江西嗰人名歷史 \n梁洪生嗰《唐以前江西地方姓望考》(《歷史地理》第10輯)話明樓唐代之前江西由「四姓衣冠」發展到三十喇隻姓望嗰完個過程。 江西嗰晉代望姓陶氏,佢搦家族名人陶侃同到陶潛列做唐代之前尋陽郡江州嗰兩隻世家大族(陶、翟),哈話陶潛嗰老婆翟氏也係箇隻大姓嗰後人。末后去哈引用《古今姓氏書辨證》,裡頭話:「陶姓……世望出丹陽。晉太尉侃之祖父同,同生丹,吳揚武將軍,柴桑侯,遂居其地。生侃……逸生彭澤令,贈光祿大夫潛……」。佢接得引用敦煌嗰唐寫本姓望氏族譜殘卷,裡頭話「尋陽郡之陶翟二姓」。\n\n正史文獻裡頭記錄嗰第一隻江西人嗰名字係吳芮(?-前203年)。吳姓也係許時間江西、江蘇、安徽箇滴地方嗰大姓。末後姓吳嗰江西人哈有三國嗰吳遽、晉代嗰吳猛、吳應等。上猶有隻摩崖石刻,上頭寫嗰款識係「虞去虍」,咁就係暗話「吳」,箇都係今下江西年代最早嗰石刻題記。宋朝江西嗰吳姓係許時間最多嗰,占得宋朝吳姓總人口嗰13%,江西總人口嗰2.8%,係當時吳姓人口嗰聚集地。明朝時間,江西嗰吳姓人口增加到總人口嗰14.8%。今下佢係江西嗰第7大姓。\n\n考古發現裡頭尋到西漢嗰兩隻古墓。一隻係宜春嗰白泥山古墓,裡頭嗰套棺底板有有「黃母」兩隻字。許時間係不作興女嗰嗰娘家姓嗰,故係「黃母」係話「黃氏之母」。另一隻古墓係南昌七里街張家山嗰「南昌民工都袁」墓。箇係一隻姓「袁」嗰人嗰墓。江西嗰方志裡頭記錄過東漢許時間嗰高士袁京,佢住嘚宜春,過身後也拕埋到宜春嗰山林裡頭,故係宜春嗰古名係「袁州」。\n\n江西李氏老早就拕記錄到史書裡頭。《後漢書》就話到李淑,《三國志》嗰李玉等等。西晉鄱陽郡嗰李達係有資料嗰頭隻卒葬外境嗰江西人。江蘇嗰鎮江燕子山有「收鄱陽葛陽縣李達」磚地券。《梁書》哈記載哩梁朝大通年間,鄱陽郡嗰李、彭兩隻大姓「先因忿爭,遂相誣告」,末後爭鬥得結,「李睍等四百二十人詣闕拜表,陳襄德化」。箇係江西有資料嗰最早嗰宗姓爭鬥。\n\n『豫章五大姓』\n\n樂史嗰《太平寰宇記》裡頭話到許時間嗰江西五大姓,「豫章郡五姓,熊、羅、雷、諶、章」。\n\n南昌尋到嗰一隻東吳古墓裡頭,銘磚有「吳永安六年八月熊西城葬」咁嗰字。墓主人嗰熊姓,也可以話係江西嗰千年第一大姓。東吳-兩晉嗰正史裡頭就有熊睦、熊鴻、熊遠、熊縉、熊鳴鵠、熊默箇多名人。聽話「熊」箇隻姓係楚人嗰舊姓。楚人嗰先祖季連,佢嗰後裔住到熊山,叫自簡「穴熊氏」,奉「熊」做圖騰。江西做為南楚之地,熊姓嗰人不斷繁衍,咁就一徑係江西歷史上嗰大姓。統計數據顯示宋朝嗰江西熊氏,占得宋朝熊氏嗰38%許多,江西、福建、湖南三地嗰熊氏更假占到82%。明朝嗰江西熊氏一下猛增到明朝熊氏人口嗰46%。\n\n《江西羅氏大成譜》話:「羅族出豫章西山」。西漢做嗰豫章城,就係大將羅珠嗰守城興建做正嗰。末後羅珠全家遷到城內居住落籍。羅姓到江西繁盛后,一徑到宋朝都係江西嗰望姓。宋朝嗰時間,江西嗰羅姓就係第一多,占得宋朝嗰羅姓總人口嗰38.8%,江西總人口嗰1.6%。許時間江西、四川、安徽、湖南四隻地方嗰羅姓總人數係宋朝羅姓人口嗰70%。明朝時間,江西嗰羅姓哈係第一多,占到明朝嗰羅姓人口嗰29.4%。箇下,羅姓嗰堂號哈係叫「豫章堂」,堂聯係「詩耽鄭女,曲感趙王」。\n\n「雷」係江西到晉朝時間好有名嗰姓之一。江西嗰雷姓係漢代遷入嗰,雷義係江西雷氏嗰第一人。末後晉朝嗰雷煥、南朝嗰雷次宗爺崽都係許時間嗰名士。敦煌嗰姓氏文書同到樂史嗰《太平寰宇記》話到「豫章五姓」,裡頭都有「雷」姓。永修嗰晉代墓磚上頭也有「雷天有」嗰銘文。宋代嗰時間雷姓係集中到陜甘、江西兩隻地方。明朝江西嗰雷姓人口占到同姓全部人口嗰30%,係明朝嗰全國第一多。中國南方嗰一部分雷氏係上古南蠻民族嗰後人,佢哈係今下嗰贛閩浙嗰畬民嗰四大姓之一。\n\n西漢嗰末年,湛姓遷到江西嗰塢土塘。東漢年間,大司農湛重遷佢屋裡到南昌,得朝廷「高第除郡博士」嗰稱號。咁湛姓一族到南昌一帶落地生花,形成望族,譙陽郡、豫章郡、南昌郡拕當做郡望。湛姓到東晉嗰時間開始壯大。《晉書·列女傳》話「陶侃母湛氏,豫章新淦人也」。箇時間嗰「湛」姓都係「氵」邊,箇拕今下嗰考古出土嗰文物證明嘍,末後到唐宋就變做「言」邊(諶)。佢嗰讀音係「甚」嗰音。隋唐嗰時間,江西嗰湛姓族人哈聚住到許時間嗰新淦,地方都叫「湛溪鎮」。\n\n有話法話「豫章」係「章」姓嗰誕生地。秦末將軍章平拕韓信捉到,赦免後住到豫章,繁衍後代。西漢時間嗰章文拕話做係姜太公嗰後人。晉末中原大亂,章姓嗰一族到豫章發展成郡望,南北朝時間好有名嗰吳興章氏就係佢嗰分衍。而今江西、浙江、湖北三地嗰章姓人係中國同類人口嗰64%。\n\n江西嗰宗族 \n「義門」係話江西本地嗰大家族。佢俚嗰家族人口眾多、廣有田產、家法嚴明,典型嗰像德安嗰陳氏一族。胡旦嗰《義門記》話佢屋裡到公元1000年嗰時間,全家有2478隻人,每年秋糧租米有4000多斛,光係搦到家族私有嗰東佳書院嗰田就搦嘍20頃。德安陳氏由唐·僖宗皇帝以降,一徑受歷代朝廷嗰封賞同到嘉獎。南唐「敕賜義門陳氏」,「蠲其沿徵科役」。公元890年,陳崇頒布《義門家法三十三條》,規整家族嗰門風。宋·太宗皇帝免吥陳氏一族「本戶沿徵雜配」,哈「令歲貸官米二千石」。真宗皇帝賜聯,話陳氏屋裡「萃居三千口人間第一,合爨四百年天下無雙」。末後仁宗皇帝哈賜匾「忠孝世家」,極盡哀榮。\n\n末後宋皇怫陳氏家族會做威一方,到公元1062年7月初三,江南西路轉運使謝景初帶人奉旨拆分陳氏一族。第年3月議定方案,揸得禦賜嗰「知守宗希,公汝才思,彥承延繼」12隻派行分析做291隻莊園。箇291隻陳氏,末後移居中國各地,故係箇下好多陳姓祖祠哈掛得「義門世家」嗰牌匾,咁也就係「天下陳氏出義門」嗰話法嗰由來。1212年2月14號,家族裡頭嗰進士陳炎上書話:「自建炎以來,高祖至炎及孫,委實七代同居,有一百餘口,自幼至長,不蓄私財,鄉里父老,眾所共知。乞加旌表,詔與特賜。旌表門閭,仍令長吏致禮。」咁德安陳氏分家後重新佮攏。\n\n『門規』\n\n1847年修正嗰《義門陳氏大成宗譜》嗰卷首收錄到「陳氏家法三十三條」。老早嗰《義門記》裡頭就話到「崇乃撰家法垂示將來。……立主事以專家政,置庫司以掌家財,立莊長以督賦租,勘司以序男女,院學以教童稚,道院以業焚修,巫師以備祈禱,醫司以供藥石,東佳書院以待學者,德安■■宇以奉公門。其餘酒醬鹽米之儲,中履笄箱之用,三時飲食之節,四時宴會之期,長幼出入之儀,晨婚定省之禮,婚疾吊葬,送往迎來,賞以勸善,罰以懲惡,凡諸纖細,忙不周詳。」\n\n家法門規制定嗰目的係「恐將來昆雲漸眾,愚智不同,苟無敦睦之方,慮乘負荷之理」,要係一家人屋裡兄弟鬩墻,家族時常就會咁敗吥嘍。故係為到避免家族破散嗰可能,家法頭先就要求每隻人「推功任能,懲惡勸善。公私出納之式,男婚女嫁之儀,蠶事衣妝貨財飲食,須令均等,務要和同,令子子孫孫無間言而守義範也」。\n\n嚴明嗰家法限制每隻家族成員嗰個人慾望,所有人喫嘚一起,住嘚一起,做事也一起。屋裡全家人嗰經營管理係家族同到各莊客兩頭舞,錢財收支也係咁舞。驁鴷不聽話嗰人會拕專門嗰刑杖厅懲罰。\n\n『族譜』\n\n箇下江西留到嗰族譜,《中國家譜綜合目錄》裡頭攏共登錄到556冊,上海圖書館弆到526冊,箇滴子宗譜嗰宗族居住地分佈全贛,有51喇隻,佢俚都有鮮明嗰自身特點。像,民國三十二年(1943年)編正嗰木活字本《瑞金北關楊氏七修族譜》,佢四周係雙邊,冇世系圖,單只一隻西式世系表,族譜一冊嗰最督一頁嗰頁面係第冊嗰頭一頁,咁最督一側嗰最督一頁嗰頁碼就係完本族譜嗰總頁數。\n\n別嗰文化嗰人名習慣 \n世界頭上特試研究各家文化裡頭嗰人名習慣嗰專門性、系統性、總括性嗰學術資料係非常少嗰。但係單單一文化裡頭,哈係尋得到一滴子佢自簡文化嗰特徵嗰信息材料。下頭就會話到各式各樣嗰文化嗰人名習慣。\n\n東亞\n\n漢語國家 \n漢人嗰名字都係「姓 + 名」組成嗰。一般來話一隻人嗰姓係佢爺傳嘚佢嗰,佢嗰名係一隻字到兩隻字組成嗰。\n\n早已「姓」跟「氏」係不同嗰。像周代嗰王族姓「姫」,太公望呂尚嗰後代齊國公姓「姜」,秦始皇帝嗰皇族姓「嬴」,都係「女」旁,箇表示許時間嗰社會哈有母系氏族嗰跡。故係「姓」也係「女 + 生」組成。末後父系文化強盛,「姓」咁就隨嘚爺嘍。一隻「姓」嗰宗族自簡一徑繁衍,下頭不同嗰家庭就取「氏」,為到跟人家區分開。故係「氏」係「姓」下一級嗰概念。「姓」係得自起先居住嗰村落、歸屬嗰部落;「氏」係得自君王嗰封地、賞賜嗰爵位、擔任嗰官職或生平嗰功績。故係貴族係有姓、有名、有氏嗰;平民係有姓、有名、冇氏嗰。咁同「氏」嗰男女得正結婚,同「姓」嗰就結不正。\n\n秦·始皇帝一統天下,同時間貫徹佢嗰「郡縣制」,咁周室嗰分封制度拕完全破壞。貴族冇有自簡嗰封土,象徵豪門士第嗰「氏」變得冇有意義,「姓」同得「氏」也跟嘚合并嘍。《日知錄·氏族》就話:「姓氏之稱,自太史公始混而為一。」\n\n古時間一般人哈會有隻自簡嗰「字」。男仔子等20歲嗰時間舞過「冠禮」之後就會取字,女仔子舞過「及笄」或嫁人之後就會取字。「字」一般都同本人嗰名字有關,像杜甫字「子美」,「甫」係話男嗰好克氣;王維字「摩詰」,因為佢好歡喜佛士「維摩詰」。箇隻傳統一徑到箇下才少作興。\n\n一隻人嗰中國式嗰完個姓名像:\n\n公元627年,唐·太宗朝嗰吏部尚書高士廉寫正《氏族志》,朝廷拿佢頒布天下。公元960年,好有影響力嗰《百家姓》寫正,裡頭攏共記錄408隻單姓、20隻複姓。北宋嗰皇姓「趙」拕擺到頭位。\n\n漢字使用面積遼闊,各地嗰語言也差好多。故係一隻姓到不同嗰地方會有不一樣嗰發音,咁箇兮名字嗰羅馬拼音也就不相同嘍。\n\n朝鮮語國家 \n\n朝鮮半島歷史上受到中國文化嗰好大影響,故係名字也都係由一隻字、兩隻字組成嗰。整隻半島姓金、李、朴、崔鄭嗰人非常多,箇五隻姓占韓國人口嗰54%嗰樣子。\n\n統一新羅之前嗰朝鮮半島人嗰名字不係跟今下一樣嗰。許時間高句麗王朝末期嗰貴族「淵蓋蘇文」,今下嗰韓國話念[Yeon Gaesomun],但係《日本書紀》裡頭佢嗰名字係「伊梨柯須彌」(Iri Kasumi),箇日語發音拕認為係許時間高句麗語嗰模擬。\n\n統一新羅之後,朝鮮半島嗰人嗰名字都漢化嘍。「姓」基本上都係一隻字,也有「皇甫」二隻字嗰特別複姓。韓國人嗰同姓同籍貫(本貫,bon gwan)嗰意識濃厚,故係同姓同本貫嗰人結婚係不拕容許嗰。箇下,朝鮮半島裡頭嗰金海金氏係最多人嗰(本貫係釜山廣域市附近嗰金海市)。族譜(족보,jok bo)係記錄先祖事跡嗰載體,但女仔子嗰名字係不登記嗰。李氏朝鮮嗰黨爭激烈嗰時間,族譜開始投入使用。一般族譜裡頭對始祖嗰記載都係依據傳說,故係古人嗰偉跡顯得多傷嘍,可信性也跟嘚降低。\n\n要係名字係兩隻漢字,同族同代嗰男仔子會有共有嗰字,箇係位到表示世代間嗰差別順序。箇類字拕叫做「行列字」,佢係由陰陽五行說規定嗰,即「木、火、土、金、水」。像某代嗰人嗰行列字係「木」(根、桓),佢俚嗰下代就係「火」(煥、榮),下下代係「土」(圭、在)……咁一徑接嘚下去。哈有使用天干嗰,十干係「甲、乙、丙、丁、戊、己、庚、辛、壬、癸」;十二支係「子、丑、寅、卯、辰、巳、午、未、申、酉、戌、亥」。\n\n箇下,有滴子人嗰名字係用純朝鮮諺文記錄嗰,箇係因為漢字記錄不正朝鮮自簡嗰固有語。\n\n日本 \n\n日本嗰人名基本上都係漢字寫正嗰,用假名(仮名)寫嗰名字係冇有含義嗰。箇下一滴子女仔子講究個性,佢俚多歡喜用假名去取名字。\n\n日本人嗰姓有十多萬隻姓。箇係因為日本明治維新後,國家要求所有人揀隻自簡嗰姓,咁冇幾年就一下多出8萬多隻姓,松下、井上、田中箇類典型嗰姓係許時間嗰人根據居所位置舞出來嗰。日本話裡頭嗰漢字有幾喇種發音,咁介紹一隻人嗰名字到人家,必須要搦假名注音才做得,像人名裡頭有「一」字,佢嗰讀音可以係hajime、hitoshi、ichi、kazu。同樣嗰hajime箇隻音,佢嗰人名用字可以係一、始、治、初、元、肇、創、甫、基、哉、啓、本、源、東、大、孟、祝。日本嗰姓嗰字數不定,多嗰可以到5隻字:\n\n 一隻字:東、西、南、北、辻、森、林、谷、原、岡、堺…\n 兩隻字:佐藤、鈴木、田中、山本、高橋、中村、渡辺、小林、原田…\n 三隻字:長谷川、佐々木、五十嵐、久保田、佐久間、小笠原、大久保、小野寺、波多野…\n 四隻字:勅使河原(勅使川原)、小比類巻、長宗(曽)我部…\n 五隻字:勘解由小路、左衛門三郎、正親町三条…\n\n日本嗰皇室家族係冇有姓嗰。\n\n蒙古 \n蒙古人歡喜取講緣分、帶佛性嗰詞做細伢子嗰名字。蒙古冇有「姓」嗰傳統,故係個人嗰部落名可以當「姓」來用。時常看到嗰名字都係跟性別有關嗰。男仔子嗰常見名有Tömörbaatar(鐵英雄)、Chuluunbold(石金剛)、Batsaikhan(強健美),女仔子嗰常見名有Altantsetseg(金花)、Sarangerel(月光)、Erdenetungalag(玉珍珠)。成吉思(Chingis)、忽必烈(Khubilai)箇類蒙古古代英雄嗰名字箇下哈係用嘚。\n\n蒙古人哈歡喜用藏傳佛教嗰名字,Dorjpalam係話「寶石」、Ochir或Bazar係話「金剛」。\n\n蒙古嗰爺娘也會幫自簡嗰細鬼取「賤名」,覺得咁會讓妖魔鬼怪少惹自簡嗰細伢子。Muunokhoi係話「惡狗」、Nergüi係話「冇名」、Terbish係話「不係許隻」……\n\n蒙古變做蘇聯嗰衛星國嗰時間,有滴子哈會取俄國名,像Alexander、Sasha等等。\n\n越南 \n屬於漢字文化圈嗰越南,佢嗰人名文化同中國都係差不大嗰。姓都係一隻字,少數係兩隻字;名係一隻字或兩隻字,少數三隻字。\n\n「阮」(Nguyễn)係越南第一大姓,占越南人口嗰38.4%許多。盈下來嗰大姓哈有「陳」(Trần,11%)、「黎」(Lê,9.5%)、「范」(Phạm,7.1%)、「黃」(Huỳnh \/ Hoàng,5.1%)。\n\n名字嗰頭隻字叫tên đệm(中間嗰名),後頭嗰名字做為稱呼,係經常使用嗰。像呉廷琰(Ngô Đình Diệm),佢嗰政府就係「琰政府」,而不係「吳政府」。除吥一滴子非常有名嗰人物,像胡志明(Hồ Chí Minh),就會叫佢Uncle Hồ,不係Uncle Minh。\n\n早已嗰中間名都冇幾多嗰選擇空間。男嗰大部分係Văn(文),女嗰大部分係Thị(氏)。箇下更多嗰中間名拕發展出來,男仔子嗰中間名就主要有Văn、Hữu、Đức、Công、Quang箇滴子。\n\n南亞\n\n中南半島 \n傳統上,中南半島裡頭除吥越南,別嗰國家嗰人都係冇「姓」嗰。末後受到殖民帝國法國嗰影響,柬埔寨、老撾開始到名字嗰後頭加自簡屋裡爺嗰名字。緬甸哈冇有「姓」嗰傳統,必要嗰時間就拿爺娘嗰名字同自簡嗰名字連到一下用。\n\n印尼 \n整個印尼人民系統也分得正下面呢4類:\n\n 齋一隻名、冇姓,好似係蘇加羅、蘇夏拖\n 兩個(或更多)名、冇姓,好似係蘇思羅 班崩 尢多約羅\n 兩個(或更多)名、有一個姓,好似係手亞督 夏利·拿蘇巡、Liem Swie King(林水鏡)\n 兩個(或更多)名、有一個爺名,好似係梅加娃娣 蘇加羅卜利\n\n大部分印尼人都冇「姓」。通常印尼人會搦自簡嗰名字連到自簡爺嗰名字一下用。有滴子老婆哈會搦自簡老公嗰名字加到自簡嗰名字後頭。\n\n馬來西亞 \n馬來西亞只有當地嗰華人會用「姓」。別嗰種族,都係自簡嗰本名接一隻爺名。\n\n馬來族嗰人大部分都係揸阿拉伯人嗰取名傳統。像bin(阿拉伯話:بن)係話「某人嗰崽」,binti(阿拉伯話:بنت)係話「某人嗰女」。故係一隻叫Osman嗰人嗰崽Musa,佢嗰全名會係Musa bin Osman。但係bin跟binti都有簡化形式,或者可以完全省吥去。\n\n菲律賓 \n菲律賓係隻基督教國家。故係佢嗰人名都係用得「名 + middle name + 姓」嗰西方姓氏。女嗰等結吥婚之後,就搦老公嗰姓做自簡嗰姓,先頭自簡嗰姓就做middle name。\n\n大部分嗰菲律賓人都有西班牙語嗰名字,但蠻多嗰人也同時間有菲律賓本土嗰名字。箇下年輕人哈會有隻基督教嗰英文名。\n\n印度 \n印度教裡頭,係可以通過一隻上層種姓(Caste)嗰人嗰系族(Gotra)曉得佢嗰血統門第嗰,佢嗰名字通常係佢父系血統裡頭最早嗰許隻人,像Atreya、Koundinya等等。有滴子人嗰名字可能係佢先祖嗰職業或者居住地。同系族嗰兩隻人係結婚不正嗰,一般會覺得佢俚係有親緣關係。\n\n上層種姓人嗰姓大多得自佢俚先祖嗰居所、職務、敬稱、名號、部族。低滴子嗰種姓也係佢俚同種姓階層嗰職務、個人特徵,像Niogi就係話祖上有人當過王室嗰部,Vaideeki係話祖上有人從事宗教修煉。\n\n印度存在種姓歧視,故係好多人一下揀隻共同嗰姓,像Kumar。等Kumar變得多傷嘍嗰時間,Ranjan、Anand又拕采用嘍。\n\n西亞\n\n以色列 \n\n非常多嗰希伯萊名字都係出自希伯來語版嗰《聖經》。世界上嗰猶太教徒、基督教徒、甚至穆斯林都會用箇兮名字。希伯萊明細一般都會有特殊嗰含意、暗指,像Judah(יהודה,Yəhûḏāh)就係話歷史上有名嗰猶大。Reuben(ראובן,Rəʼûḇēn)係話「看,崽哩」。\n\n希伯萊名字經常有隻詞綴,猶太人用得多嗰係יהו(-yāhû \/ -iyyāhû \/ -ayhû)同到יה(-yāh\/-iyyāh),佢俚組成嗰常見名有ישׁעיהו(Yəšaʻªyāhû)、צדקיהו(Ṣiḏqiyyāhû)、שׂריה(Śərāyāh)。\n\n波斯 \n20世紀初,勒者·闍(رضا شاه پهلوی,Rezā Shāh)當政之前,伊朗(古名「波斯」)人係冇有姓嗰。一隻人硬要到自簡嗰名字前頭、後頭加隻詞綴,咁才得跟人家區分開。有好多人嗰名字哈係佢自簡住嘚嗰地方加隻詞尾,像Tehrani(德黑蘭 + i)、Shirazi、Khorasani等等。\n\n伊斯蘭占領波斯後,同時間也帶來嘍一滴子阿拉伯名字。信基督教嗰波斯人嗰阿拉伯名字同周邊阿拉伯國家嗰名字差不到好大嗰事,但也不會有「穆罕默德」咁典型嗰穆斯林名。佢俚會用波斯語轉寫基督教名。\n\n伊斯蘭國家 \n\n阿拉伯人嗰傳統名字係由ism(اسم,某人嗰本名)、kunya(كنية,某人嗰爺娘)、nasab(نسب,某人嗰細鬼)、laqab(لقب,某人嗰尊稱、外號)、nisba(نسبة,某人嗰出身)箇滴子要素組成嗰。\n\n『ism』\n\n一隻阿拉伯人最主要嗰名字就係ism(اسم)。大多數阿拉伯名字都係阿拉伯話裡頭有一滴子意思嗰詞,時常係話一隻人嗰喫價嗰性格,像Karīm係話佢人大方,maħmūd係話佢值得表揚,箇兩隻詞都係日常中日日會話到嗰。\n\n『kunya』\n\nkunya(كنية)經常係一隻人嗰頭隻崽,佢經常替代ism,像Abu Kareem(أبو كريم)係話「Kareem嗰爺」,Umm Kareem(أم كريم)係話「Kareem嗰娘」。\n\n『nasab』\n\nnasab(نسب)係屬於父輩系統。佢用ibn\/bin(ابن)表示一隻人嗰「崽」、bint表示一隻人嗰「女」。咁Ibn Khaldun(ابن خلدون)就係話「Khaldun嗰崽」。幾喇隻nasab連嘚一起就可以一下尋到早已佢嗰祖先嗰名字。到古阿拉伯嗰部落社會裡頭,箇對個人嗰身份、政治社會地位都係好重要嗰。\n\n『laqab』\n\nlaqab(لقب)係對一隻人自身嗰描述。像一千零一夜裡頭嗰Abbasid Caliph Haroun al-Rashid,al-Rashid就係話「有德嗰人」。\n\n『nisba』\n\nnisba(نسبة)係一隻人嗰來源地、故居地,佢傳得正好幾代嗰人。像常見嗰名字al-miṣrī就係話「埃及來嗰」,叫箇隻名字嗰人都可能好幾代都冇住嘚埃及嘍。\n\n故係,搦一隻名字嗰做比方:\n阿拉伯語:ابو كريم محمد الجميل بن نضال بن عبد العزيز الفلسطيني\n羅馬化:Abu Kareem Muhammad al-Jameel ibn Nidh'aal ibn Abdulazeez aal-Filisteeni\n國際音標:abū karīmi muḥammadu-l-jamīlu-bnu niḍāli-bni abdi-l-azīzi-l-filisṭīnī\n\n箇隻名字就係話「卡林嗰爺、穆咸瑪德,克氣嗰、尼答嗰崽、阿都嗱茲嗰崽,巴勒斯坦人」。\n\n歐洲\n\n古羅馬 \n古羅馬嗰人名有三隻部分:名(praenomen,本人嗰名字)、氏(nomen,氏族嗰名字)、姓(cognomen,家族嗰名字)。男嗰哈有隻「號」(agnomen,後添嗰名字)多。箇隻人名形式一徑追溯得到公元前5世紀許早。末後佢嗰普及冇變快,到公元前125年出現首隻記錄,箇一百年後就咄真普及開。\n\n『praenomen』\n\n箇隻名字係爺娘揀嗰,通常係爺嗰責任。揀得正嗰範圍也限於Gaius、Gnaeus、Marcus、Quintus、Publius、Tiberius同到Titus箇滴子名字。故係一隻人嗰屋裡可能好幾代嗰人叫一隻名字,咁可以用「姓」、「號」區分開。一般來話,佮得來嗰朋友才會叫一隻人嗰「名」。\n\n『nomen』\n\n箇隻名字係一隻人佢氏族嗰名字,分陰陽性詞尾,男嗰係-ius,女嗰係-ia。先頭嗰氏族係話住嘚羅馬嗰人。末後羅馬帝國一徑擴張,別嗰部落也加進來,有滴子名字就有明顯嗰地理信息。有名嗰「氏」有 Aemilius、Claudius、Cornelius、Domitius、Julius、Junius、Pompeius、Antonius同到Valerius。\n\n『cognomen』\n\n箇隻名字出現嗰最晏,到公元前100年上下首回拕記錄到官方文件。「姓」經常係描述一隻人嗰表現、或挖苦佢都可能。凱撒大帝嗰「姓」(Caesar)係話一隻人嗰毛多傷嘍,但實際上凱撒大帝係隻客頭。\n\n有滴子「姓」係源自「氏」,通常係-anus結尾。 Vespasian嗰「氏」係Flavius,箇也係佢爺嗰。佢嗰「姓」係Vespasianus,箇得自佢娘嗰Vespasia。\n\n『agnomen』\n\n箇隻名字係為到表述一隻人嗰本事成就。常見嗰「號」Pius就係話一隻人虔誠敬天、樂於奉獻。一般來往「號」係不拕繼承嗰。但有時間爺崽舞正一場事或性格一樣,崽箇時間許就會繼過佢爺嗰「號」,像Augustus、Germanicus咁嗰情況。\n\n故係,搦一隻名字嗰做比方:\n拉丁語:Marcus Aurelius Lucii f. Quinti n. tribu Galeria Antoninus Felix, domo Caesaraugusta\n譯文:馬庫·俄勒琉·魯齊嗰崽·昆第嗰孫·加勒栗部落·顏托尼奴家族·拫運嗰人·住嘚舍拿哥舍嗰人\n\n基督教國家 \n基督教國家之間嗰文化傳統、語言習俗都不同。但都歡喜用聖賢、天使嗰名字做自簡嗰名字。像,英語嗰Michael、法語嗰Michel、德語嗰Michael、西班牙語嗰Miguel、意大利語嗰Michele、瑞典語嗰Mikael、希臘語嗰Μιχάλης(Michalis)、俄羅斯語嗰Михаил(Mikhaïl)、阿拉伯語嗰ميكال‎(Mikâïl)都係出自希伯萊語嗰מיכאל(Mikha'el),係話「崇拜上帝」嗰一隻大天使。\n\n別嗰宗教名哈有Thomas、Peter、David、Cyril、Samuel、Deborah、Isaac、John、Anthony、Catherine、Gabriel、Nicholas、Joachim、Mary、Joseph、Paul、Kevin等等。\n\n斯拉夫國家 \n斯拉夫民族都係「名 + 爺名 + 姓」三隻部分組成嗰。爺名(Отчество)大多時間係一隻人屋裡嗰爺嗰名字嗰基礎。像蘇聯先頭嗰總統斯達林嗰全名係Светлана Иосифовна Сталина(Svetlana Iosifovna Stalina),到佢嗰名字裡頭就可以曉得佢爺嗰名字係Иосиф(Iosif)。下頭就搦隻俄語嗰名字做比方。\n\n俄羅斯先頭嗰總統普京嗰全名係Владимир Владимирович Путин,拿迪密·拿迪米羅韋集·普京)。拿迪密(Владимир)係佢嗰名,拿迪米羅韋集(Владимирович)係佢嗰爺名,普京(Путин)係佢嗰姓。\n\n俄羅斯人嗰名字大多係到東正教嗰宗教文化裡頭選,接得就係俄羅斯嗰自身文化裡頭嗰固有名。\n\n爺名係一隻人佢屋裡爺嗰名字嗰根基,箇隻名字也會到所有嗰文件裡頭拕登記,佢永遠都位到名字嗰後頭。箇下子,爺名嗰後頭哈拕加嘍隻詞綴,男嗰嗰詞綴係-ович(-ovich),女嗰嗰詞綴係-овна(-ovna)。要係詞綴嗰前頭係隻й(y)或係隻軟輔音,佢俚會分頭變做-евич(-yevich)同到-евна(-yevna)。箇隻規律也有特殊情況。\n\novich(-ovna)早以都係俄羅斯貴族用得嗰詞綴,一般人都係用-in、-yn、-ov、-ev(男嗰嗰詞綴)同到-eva、-ova、-ina(女嗰嗰詞綴)等等。末後19世紀開始,俄國沙皇搦ovich(-ovna)賜嘚一般嗰百姓,咁箇隻詞綴都變得全國通用嘍。\n\n俄羅斯嗰夫妻之間會搦兩隻人嗰姓合做一隻姓,像老公Ivanov同嘚佢老婆Petrova嗰合姓就係Ivanov-Petrov或Ivanova-Petrova。俄羅斯嗰姓哈會根據人嗰性別區分陰陽性,像俄羅斯早先嗰總統Борис Ельцин(Boris Yel'tsin,波利思·葉津),佢嗰老婆就係Наина Ельцина(Naina Yel'tsina,奈娜·葉濟娜)。\n\n俄羅斯嗰人名自身嗰順序係「名 + 爺名 + 姓」,但到正式嗰文件裡頭就係「姓,名 + 爺名」。正式嗰場合嗰時間,像采訪總統、稱呼上司就用「名 + 爺名」。\n\n英語國家 \n\n英語國家嗰人名基本上係三部分組成嗰,「首名 + 中名 + 尾名」(first name + middle name + last name)。尾名也有surname、family name嗰話法。\n\nlast name等同係「姓」,係通過父系血統傳承嗰。也有時間會搦爺娘兩隻人嗰姓連嘚一起做為細鬼嗰一隻合姓。middle name大多場合係可以拕省吥去嗰或略成佢嗰首字母大寫,佢通常也就一隻咁多。\n\n西歐國家女嗰會等結婚後改做佢老公嗰姓。20世紀中期後,箇隻現象到美國一徑減少,蠻多女嗰到婚後都不改名嘍,或者夫妻雙方搦兩隻人嗰名字連到共用。\n\n愛爾蘭 \n愛爾蘭人嗰名字可以係對一隻人嗰形容,像爺崽之間可以咁用:Óg係話「細」、Mór係話「大」,箇類次係拕擺到「名」跟「姓」嗰中間,像Seán Óg Ó Súilleabháin。Beag \/ Beg係話「小」,佢都替代得正Óg。一般咁叫嗰人不見得係身材碼子小。有時間毛伢子生下來丁丁子大嗰話,佢爺娘會叫佢beag,特別係爺娘冇結婚到10月就出生嗰細伢子。\n\n愛爾蘭嗰姓裡頭,男仔子嗰姓要係Ó開頭,係話「某人嗰孫」;要係Mac開頭,係話「某人嗰崽」,像Ó Dónaill就係話「多納嗰孫」、Mac Gearailt係話「格奈嗰崽」。女仔子嗰話,Ó、Mac就拕換做Ní(Iníon Uí來嗰)、Nic(Iníon Mhic來嗰)。要係男女結婚後,老婆要換做老公嗰姓,Ó、Mac就會拕換做Bean Uí、Bean Mhic。箇裡頭嗰Bean係可以省吥嗰。\n\n要係一隻姓嗰起頭係隻元音,許上頭嗰Ó類會到箇隻姓嗰牽頭加隻h,像Ó hUiginn、Ó hAodha。\n\n德國 \n德國嗰人名係由一隻或多隻「名」(Vornamen)+一隻「姓」(Familienname)組成嗰。一般來話,德國細伢子一生下來就拕爺娘取嘍隻名。女仔子或天主教徒好少會取好幾隻名字。平常叫人用嗰名字係Rufname。\n\n德國人嗰姓或族姓(Nachnamen)大多就一隻詞。早已貴族嗰姓都含有von(「嗰」嗰意思),箇下都全民化嘍。但平民用嗰貴族姓光拕國家法律認可,早已貴族組成嗰協會係不認可嗰。要係一隻貴族女嫁到一隻平民男,兩隻人都叫得正女方嗰貴族姓,箇係早已不拕容許嗰。\n\n荷蘭 \n1811年以降,荷蘭引進大量嗰外姓,箇下荷蘭人有10萬多隻姓。荷蘭蠻多嗰姓牽頭都有隻前綴,像van(嗰)、de \/ het \/ 't (箇)、der(箇嗰)、van de(箇來嗰)、in het(箇裡頭嗰),像van Rijn係話「萊茵河來嗰」、de Wolf係話「箇隻狼」。一滴子動詞形式嗰姓後頭加上-en,就係話佢嗰工作,像van Bruggen係話「做橋嗰人」。\n\n有van嗰人名可能係話佢屋裡早以可能係貴族,像van Tuyll van Serooskerken,箇都係到法國嗰de學來嗰。貴族嗰箇隻前綴永遠不大寫。\n\n法國 \n法國人嗰名字可以有幾喇隻,但會有一隻係最常用嗰,盈下嗰名字都係到官方文件裡頭填嗰。咁西拉克只會拕叫做Jacques Chirac,不會係Jacques René Chirac。中間嗰名字大多都係公公婆婆嗰名字,故係箇下都不作興叫細伢子嗰中間名嘍。大部分名字係到天主教嗰聖人名錄裡頭揀嗰,常見嗰男仔子嗰名字係Jean、Jacques、Michel、Jean-Baptiste,常見嗰女仔子嗰名字係Marie、Jeanne、Julie。箇下哈作興取外國名,像Kevin、Enzo、Jessica、Sonia等等。\n\n幾乎全部嗰法國名都係分做男名、女名嗰,但而今Dominique、Claude、Camille都做中性名使用。\n\n根據法國統計局(INSEE)嗰話法,1891年到1990年,全法國登記到130萬隻姓,同時間有20萬隻姓消失。一般認為法國嗰姓嗰數量係100萬左右,別嗰資料哈估計50-80%嗰姓都係罕見姓。\n\n法國嗰人名裡頭有隻冠詞de,佢通常表示特定嗰封建領土,也就係話許時間嗰貴族階級,像Louis, duc d'Orléans係話「路易,俄勒安嗰公爵」。有滴子含de嗰名字就不係貴族名,像法國先頭嗰總統Valéry Giscard d'Estaing,佢係1922年申請搦自簡嗰姓從Giscard改做Giscard d'Estaing,理由係話佢箇隻姓到法國大革命嗰時間就滅絕吥嘍。\n\n法國大革命嗰時間,有滴子貴族怫自簡嗰名字惹禍,就搦許隻de舞吥嘍。末後,19世紀嗰時間又有有錢人去買貴族嗰標誌de,為到係裝假子自簡係貴族。\n\n意大利 \n意大利嗰人名係由「名」(nome)同到「姓」(cognome)組成嗰。\n\n男仔子嗰名字嗰詞尾通常係-o,少部分係-e、-i、-a。女仔子嗰名字嗰詞尾通常係-a,少部分係-e、-i。最作興嗰男仔子嗰名字係Giuseppe、Antonio、Giovanni、Francesco、Mario、Luigi;最作興嗰女仔子嗰名字係Maria、Anna、Rosa、Giuseppina、Angela、Giovanna。因為係羅馬帝國發源地嗰關係,意大利嗰人名有滴子係古羅馬嗰人名變來嗰,像Marco來自Marcus、Fabiano來自Fabianus、Orazio來自Horatius。\n\n意大利嗰姓係世界上最多嗰,有35萬咁多。大部分意大利嗰姓嗰末尾都係i,箇係來自中古意大利語指明籍貫嗰習慣。像Ormanno屋裡嗰Filippo就會拕叫做messer Filippo degli Ormanni(俄瑪羅嗰菲利波 先生)。\n\n意大利嗰姓嗰牽頭加得一隻冠詞(il,元音前頭變做i),表示尊敬,像Mario Russo可以叫佢il Russo,或il Russo Mario,不可以係Il Mario Russo。貴族姓嗰牽頭永遠都冇冠詞,像Farnese、Cornaro。\n\n西班牙 \n西班牙語國家嗰人都有一隻或多隻嗰名字,同到兩隻姓。一隻係爺姓(apellido paterno),一隻係娘姓(apellido materno)。一般叫人都係叫「名字 + 第一隻姓」。要係許隻姓非常普遍,就會用第二隻姓。第一隻姓一般都係爺姓。\n\n西班牙語裡頭叫人,係:José Antonio Calderón Iglesias應該拕叫做「甲德郎 先生」(Señor Calderón),不係「易勒謝 先生」(Señor Iglesias)。佢佮嗰朋友一般就叫佢José Antonio或José。\n\n葡萄牙 \n葡萄牙語國家嗰人也係有一隻或多隻嗰名字,同到兩隻姓。一隻係爺姓,一隻係娘姓。不過第一隻姓係娘姓,第二隻姓係爺姓,箇同西班牙語嗰習慣係反到嗰。社交或者學術嗰場合叫爺姓就做得。\n\n人名嗰文化 \n\n 趙C,江西鷹潭人,1986年生人。\n 八曼·賓·蘇迫曼(Batman Bin Suparman),新加坡人,1990年生人。\n 尤寧·肯達·伊西·艾特·斯迫薛·克(Urhines Kendall Icy Eight Special K),2003年生人。\n 葛登白拉斯朵特感·室弗曼(GoldenPalaceDotCom Silverman),2005年生人。係家網上賭場GoldenPalace.com搦15199美金到特麗·伊利簡(Terri Iligan),讓佢改嗰名。\n 焦柯·阿羅約(Joker Arroyo),菲律賓人,1927年生人。佢係菲律賓嗰一隻政治人物。佢嗰名字Joker係撲克裡頭嗰大王。佢嗰兄叫Jack。\n 葛·薩姆葛(God Shammgod),美國人,1976年生人,籃球手。佢名字裡頭嗰God係英文嗰上帝嗰意思。\n 迪·亞斯曼(Dick Assman),美國人,1934年生人。佢係隻加油站嗰老闆。佢嗰名跟姓係話「卵 + 屎人」。\n 肯德基 弗勒 庫魯第.com(KentuckyFriedCruelty.com),美國人,1986年生人。佢係「好生對待頭牲組織」(People for the Ethical Treatment of Animals,PETA)嗰成員。佢不滿肯德基(KFC)舞死許多雞,故係搦自簡嗰名字換到箇隻名字,表示抗議。\n 普萊茲-葛 巴勒邦(Praise-God Barebone),英國人,1598年生人。佢係賣皮革嗰,傳教嗰。\n 尼柯拉 昂勒斯-耶穌-庫里斯特-哈-戴德-霍-第-杜-哈斯特-賓-答姆德 巴邦(Nicholas Unless-Jesus-Christ-Had-Died-For-Thee-Thou-Hadst-Been-Damned Barbon),英國人,1640年生人。佢係經濟學家、物理學家。佢可能係Praise-God Barebone嗰崽。\n 孺賓(Brfxxccxxmnpcccclllmmnprxvclmnckssqlbb11116),瑞典人,1991年生人。佢爺娘幫佢取箇隻名字,末後冇拕批准,哈拕罰吥500喇美金。之後佢爺娘哈想叫佢「A」,也冇拕批准。\n 甲旦 環達斯直 華斯特 單 蘇迫曼 斯派德曼 八曼 沃弗寧 學 岩德 特 弗拉細 康拜德(Captain Fantastic Faster Than Superman Spiderman Batman Wolverine Hulk And The Flash Combined),英國人,1989年生人。\n 沃虎+585 聖聶(Wolfe+585, Senior),美國人,1904年生人。佢嗰名字係Wolfe加到585隻字母,係世界頭上最莽嗰名字。佢嗰全名係「Adolph Blaine Charles David Earl Frederick Gerald Hubert Irvin John Kenneth Lloyd Martin Nero Oliver Paul Quincy Randolph Sherman Thomas Uncas Victor William Xerxes Yancy Zeus Wolfe­schlegelstein­hausenberger­dorffvoraltern­waren­gewissenhaft­schaferswessen­schafewaren­wohlgepflege­und­sorgfaltigkeit­beschutzen­von­angreifen­durch­ihrraubgierigfeinde­welche­voraltern­zwolftausend­jahres­vorandieerscheinen­wander­ersteer­dem­enschderraumschiff­gebrauchlicht­als­sein­ursprung­von­kraftgestart­sein­lange­fahrt­hinzwischen­sternartigraum­auf­der­suchenach­diestern­welche­gehabt­bewohnbar­planeten­kreise­drehen­sich­und­wohin­der­neurasse­von­verstandigmen­schlichkeit­konnte­fortplanzen­und­sicher­freuen­anlebens­langlich­freude­und­ruhe­mit­nicht­ein­furcht­vor­angreifen­von­anderer­intelligent­geschopfs­von­hinzwischen­sternartigraum, Senior」。\n\n外部鏈接\n\n東亞 \n江西嗰人名\n\n 江西稀有姓氏及姓氏文化\n 劉姓為何成江西最大姓?\n 黃姓入贛傳奇\n 江西李姓主要有五大世系\n 江西熊姓排譜\n 羅姓與江西\n 江西豫章湛氏源流考\n 江西·張氏族譜\n 客家百家姓源流考——吳姓\n\n日本嗰人名\n\n 日本嗰人名\n 日本嗰10萬隻姓\n 名字見聞錄\n 苗字館\n 日本細伢子嗰名字\n\n朝鮮嗰人名\n\n 朝鮮嗰人名\n 2001年個人人名嗰一覽表\n 朝鮮嗰「漢字-諺文」嗰人名\n 民政法\n 朝鮮人用日本名\n\n蒙古嗰人名\n\n 蒙古嗰人名檔案\n 蒙古嗰人名\n\n越南嗰人名\n\n 早已嗰越南人名\n 越南人嗰名字\n 越南人嗰名字\n 對自簡嗰態度\n 越南嗰男女人名\n\n南亞 \n中南半島嗰人名\n\n 柬埔寨嗰人名\n 老撾嗰人名\n 緬甸嗰人名\n\n印尼嗰人名\n\n 印尼細伢子嗰名字\n\n菲律賓嗰人名\n\n 菲律賓人嗰名字\n 菲律賓嗰人名歸類\n 菲律賓流行嗰細伢子嗰名字 \n 菲律賓嗰人名一覽\n\n印度嗰人名\n\n IndianHinduNames.com\n BabyNamesIndia.com\n Indian Babynames\n 印度細伢子嗰人名數據庫\n 印度細伢子嗰名字\n 流行嘚嗰細伢子嗰名字\n 印度細伢子嗰名字嗰意思、歷史、來源\n\n西亞 \n阿拉伯嗰人名\n\n 阿拉伯人名嗰後頭\n 穆斯林細伢子嗰名字\n 阿拉伯嗰人名文化\n 阿拉伯嗰人名傳統\n 阿拉伯人名一覽,同佢俚嗰意義\n 穆斯林細伢子嗰人名數據庫\n 阿拉伯男仔子、女仔子嗰名字\n 阿拉伯細伢子嗰人名線上詞典\n 穆斯林嗰人名同佢俚嗰來源\n\n伊朗嗰人名\n\n 伊朗人名嗰後背\n 伊朗細伢子嗰波斯名\n\n以色列嗰人名\n\n 取名嗰傳統\n 猶太名一覽\n 姓嗰數據庫\n 希伯萊人名嗰數據庫\n\n歐洲 \n俄羅斯嗰人名\n\n 俄羅斯嗰人名字典\n 俄羅斯細伢子嗰名字\n\n愛爾蘭嗰人名\n\n 愛爾蘭人名嗰來源\n 尋下愛爾蘭人名嗰意思\n 愛爾蘭人名嗰來源、意思、傳說全覽表\n\n意大利嗰人名\n\n 意大利嗰「男-女」人名一覽\n 尋下一隻意大利人名嗰分布\n\n法國嗰人名\n\n 法國民法典\n 法國嗰人名一覽 \n\n西班牙嗰人名\n\n 西班牙語名字嗰資料\n 西班牙細伢子嗰名字\n 2006年1月1號嗰人名數據\n 西班牙人名到各省嗰分布情況\n\n葡萄牙嗰人名\n\n 法律認可嗰葡萄牙語名字\n\n德國嗰人名\n\n 德國嗰人名一覽\n\n荷蘭嗰人名\n\n 荷蘭嗰「姓」嗰數據庫\n 荷蘭嗰「名」嗰數據庫\n 荷蘭嗰常用人名\n\n參考文獻 \n 梁洪生,《考古資料中的唐以前江西姓氏考察》,1991年,《江西文物》第2期\n 張義達、張誠,《中國姓氏》,2002年,ISBN 7-5617-2769-0\n 王泉根,《中國姓氏的文化解析》,1999年,ISBN 7-80130-331-8\n 松本脩作、大岩川嫩,《第三世界の姓名 人の名前と文化》,1994年,ISBN 4-7503-0579-0\n 朝日ジャーナル,《世界のことば》,1991年,ISBN 4-02-259536-1\n 東京外国語大学語学研究所,《世界の言語ガイドブック》,1998年,ISBN 4-385-35815-X\n 梅田修,《世界人名ものがたり―名前でみるヨーロッパ文化》,1999年,ISBN 4-06-149437-6\n 梅田修,《世界人名ものがたり―名前でみるヨーロッパ文化 》,1999年,ISBN 4-06-149437-6\n 辻原康夫,《人名の世界史》,2005年,ISBN 4-582-85295-5 \n Simon & Schuster Macmillan,《\"Naming\" Encyclopedia of Marriage and the Family. David Levinson》,1995年\n\n文化","num_words":591,"character_repetition_ratio":0.015,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.498,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E6%B0%B4%E5%BA%AB%E4%B8%80%E8%A6%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西嗰水庫一覽係對江西全境嗰水庫嗰一隻統計。江西位到亞熱帶氣候地區,全年雨落得勤。故係做水庫係利用水能、防洪減災嗰一隻手段。\n\n到2006年嗰年督,江西攏共有大係9782隻水庫,佢俚25隻大型水庫、238隻中型水庫、1439隻小(一)型水庫、8080隻小(二)型水庫。\n\n南昌 \n 新建縣\n 中型水庫:溪霞、幸福、肖峰、夢山、朱坊\n 進賢縣\n 中型水庫:鐘陵、秧塘\n\n九江 \n 九江縣\n 中型水庫:馬頭\n 武寧縣\n 中型水庫:源口、盤溪\n 修水縣\n 大型水庫:東津\n 中型水庫:石嘴、紅旗\n 冇注冊水庫:抱子石、郭家灘\n 永修縣\n 大型水庫:柘林\n 中型水庫:雲山\n 德安縣\n 中型水庫:林泉、湖塘\n 都昌縣\n 中型水庫:大港、長壟、張嶺\n 星子縣\n 中型水庫:觀音塘\n 湖口縣\n 中型水庫:馬跡嶺、殷山\n 彭澤縣\n 中型水庫:白沙、余家堰、浪溪\n 瑞昌市\n 中型水庫:橫港、幸福、石門、高泉\n\n上饒 \n 信州區\n 中型水庫:岩底\n 德興市\n 中型水庫:雙溪、雙河口\n 上饒縣\n 大型水庫:大坳\n 中型水庫:上潭、茗洋關、下會坑\n 廣豐縣\n 中型水庫:關裏、七星、軍潭\n 玉山縣\n 大型水庫:七一\n 中型水庫:王宅、峽口\n 鉛山縣\n 中型水庫:豐產、鐵爐\n 橫峰縣\n 中型水庫:姚源、黃源\n 弋陽縣\n 中型水庫:方團、柴角灣、水碓李、碓頭嶺\n 餘干縣\n 中型水庫:大山、木溪、楓珠湖、神嶺\n 鄱陽縣\n 大型水庫:軍民、濱田\n 中型水庫:北槎壟、蜈蚣山、大源河、里湖、灌湖\n 萬年縣\n 中型水庫:張家山、群英、大港橋\n 婺源縣\n 中型水庫:段莘、大塘塢、清華、鐘呂\n 冇注冊水庫:星江水\n\n撫州 \n 臨川區\n 中型水庫:躍進、前進、上游\n 南城縣\n 大型水庫:洪門\n 中型水庫:徐坊、麻源\n 黎川縣\n 中型水庫:潦源、龍頭寨\n 冇註冊水庫:龍頭寨\n 南豐縣\n 中型水庫:潭湖、車麼嶺\n 崇仁縣\n 中型水庫:石路、港河、虎毛山\n 樂安縣\n 中型水庫:東源、山坑\n 冇註冊水庫:山坑\n 宜黃縣\n 中型水庫:下南、觀音山\n 冇註冊水庫:觀音山\n 金溪縣\n 中型水庫:高坊、馬街\n 東鄉縣\n 中型水庫:橫山、幸福、蠻橋、何坊\n 廣昌縣\n 中型水庫:青桐、中坊、楊溪\n 冇註冊水庫:楊溪\n\n宜春 \n 袁州區\n 大型水庫:飛劍潭\n 中型水庫:石溪、酌江、裏睦、沙江、飛劍潭二壩\n 豐城市\n 大型水庫:紫雲山、潘橋\n 中型水庫:金橋、蘆圍、梅林、黃金、楓溪、三門坑、攸洛、觀橋\n 高安市\n 大型水庫:上游\n 中型水庫:礦山、嚴羅勝、樟樹嶺、碧山、蓮花塘、三八、曾家橋\n 樟樹市\n 中型水庫:店下、上陽、洞塘、廟前、吳城\n 奉新縣\n 中型水庫:水欄關、香坪\n 上高縣\n 中型水庫:馬崗、南港、江南、蒙山\n 宜豐縣\n 中型水庫:雙峰、豐產、芳里、光華、大豐、板坑\n 萬載縣\n 中型水庫:三興、錦江、三十把、潭口\n 靖安縣\n 中型水庫:石馬、小灣、羅灣\n 銅鼓縣\n 大型水庫:大塅\n\n吉安 \n 吉州區\n 中型水庫:官溪\n 吉安市\n 中型水庫:螺灘、白雲山二級\n 吉安縣\n 大型水庫:白雲山\n 中型水庫:銀灣橋、福華山、江口、樟坑\n 冇註冊水庫:功閣\n 吉水縣\n 中型水庫:雙山、橫山、太山\n 井岡山市\n 中型水庫:羅浮、井岡沖、靈坑\n 峽江縣\n 中型水庫:幸福、萬寶\n 新淦縣\n 中型水庫:田南、窯裏、黃泥埠\n 永豐縣\n 中型水庫:白水門、高虎腦、返步橋\n 冇註冊水庫:下溪\n 泰和縣\n 大型水庫:南車、老營盤\n 中型水庫:洞口、縫嶺、蘆源\n 遂川縣\n 中型水庫:安村\n 萬安縣\n 大型水庫:萬安\n 中型水庫:蕉源、蘆源\n 安福縣\n 大型水庫:社上\n 中型水庫:谷口、柘田、岩頭陂\n 永新縣\n 中型水庫:鬥上、禾山、洞口、繁榮、豐源、楓渡、龍源口\n\n贛州 \n 贛縣\n 中型水庫:金盤\n 信豐縣\n 中型水庫:白蘭、五渡港、中村、走馬壟、龍井、上逕\n 冇註冊水庫:桃江\n 大庾縣\n 大型水庫:油羅口\n 中型水庫:躍進、壟澗里\n 冇註冊水庫:添錦潭\n 上猶縣\n 大型水庫:上猶江、龍潭\n 中型水庫:靈潭、南河、仙人陂\n 崇義縣\n 中型水庫:長河壩\n 冇註冊水庫:牛鼻壟\n 南康市\n 中型水庫:羅邊\n 尋鄔縣\n 中型水庫:鬥晏\n 安遠縣\n 中型水庫:東風、蔡坊\n 定南縣\n 中型水庫:禮亨、九曲、長灘\n 冇註冊水庫:轉塘\n 虔南縣\n 中型水庫:龍興、黃雲、虎頭陂\n 寧都縣\n 大型水庫:團結\n 中型水庫:老埠、竹坑\n 雩都縣\n 中型水庫:下欄、漁翁埠\n 興國縣\n 大型水庫:長岡\n 中型水庫:長龍\n 會昌縣\n 中型水庫:石壁坑\n 石城縣\n 中型水庫:岩嶺\n 瑞金市\n 中型水庫:日東、龍山\n\n景德鎮 \n 昌江區\n 中型水庫:山田\n 樂平市\n 大型水庫:共產主義\n 中型水庫:勤儉、幸福、大口塢、東方紅\n 市直\n 中型水庫:玉田\n\n萍鄉 \n 蓮花縣\n 中型水庫:河江、樓梯蹬\n 上栗縣\n 中型水庫:棗木\n 市直\n 中型水庫:坪村、黃土開\n 冇註冊水庫:鍋底潭\n\n新喻 \n 分宜縣\n 中型水庫:西坑、石牛灘、彰湖\n 渝水區\n 大型水庫:江口\n 中型水庫:龍門口、獅子口、鵠山\n\n鷹潭 \n 餘江縣\n 中型水庫:錦北、黃莊、五湖、洪湖\n 貴溪市\n 大型水庫:界牌\n 中型水庫:塘灣、硬石嶺、太平阪、楓林灣、大禾源、白廟\n\n參考資料 \n 江西省大壩安全管理中心\n\n江西嗰水庫\n江西嗰列表","num_words":216,"character_repetition_ratio":0.004,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.343,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.837,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%8B%E6%87%89%E6%98%9F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宋應星(?),字長庚,南昌府奉新縣北鄉雅溪牌坊村(今下嗰宋埠鄉牌樓村)人。佢係明朝好有名嗰科學家。佢寫嗰《天工開物》箇本17世紀嗰百科全書容得許時間大量嗰科學技術門類,裡頭就有火藥武器箇滴子尖端武器、技術嗰介紹。佢到歷史上舞出嗰巨大成就,𠵹佢有時間會拕人跟法國嗰科學家狄德羅比得一起,話宋應星係「中國嗰狄德羅」。\n\n祖望生平\n\n家世 \n\n揸得八修《宋氏宗譜》嗰《江西奉新世系考略》裡頭話嗰,宋應星屋裡最早嗰先祖係漢朝嗰九江太守宋均。隋唐嗰時間,後世宋釗開始搬家到新吳(奉新)住。但到嘍宋朝,宋應星嗰十世先祖宋瓚入贅熊氏人屋裡,故係改姓做「熊」,箇也係江西嗰大姓之一。末後佢嗰崽熊定五為到躲避戰亂,搦佢老婆嗰姓——「宋」做自簡嗰姓,但箇隻「宋」算不得係宋家人屋裡本身嗰祖姓。八修《宋氏宗譜》裡頭對箇場事係𠵹話嗰:「吾族自元以前本熊姓,二世祖定五公為劍江驛宰,娶於豐城宋氏,解組歸。值元明鼎革之際,初避兵亂,嗣畏國(明)威,遂承宋氏姓。元孔公舊譜著之甚詳。」之後,宋家人屋裡搬到奉新東首個雅溪(今下嗰潦水)岸舷,以經營田產過生。\n\n宋應星老屋嗰村盤子上先頭都留得「三代尚書第」、「方伯第」、「世進士第」同得「世科坊」箇滴子大型牌坊(文革嗰時間拕毀吥嘍),箇也顯示佢屋裡早以嗰榮光。「三代尚書第」牌坊係為到宋應星嗰太公宋景做嗰,宋景嗰爺宋迪嘉、公公宋宇昂也蔭封到箇隻官階。「方伯第」係為到宋應星嗰族叔宋國華做嗰,佢擔任過貴州左布政使。「世進士第」係為到宋應星嗰宋國華,同得佢嗰崽孫宋應和、宋一貞做嗰,佢三隻人都係進士及第。箇隻時期也係宋應星屋裡最烊嗰時間。\n\n等到宋應星出世嗰許下子,宋家人屋裡着嘍一場火,屋裡嗰豪華大屋、現財同得萬捲圖書都拕燒得盡光,𠵹之後,宋家開始敗下來。箇時間宋應星嗰娘魏氏都要親自下廚、燶菜舞飯。屋裡甚至慳到夜裡捨不得點燈,魏氏也咩得烏尋水喫。宋應星就係𠵹嗰一隻破落嗰地主家庭成長嗰。\n\n生平\n\n早年 \n對於宋應星出世嗰準確時間,60年代以前都係話「未詳」、「萬曆年間」、「萬曆二十五年(1597年)左右」,連八修《宋氏宗譜》都話佢「生歿未詳」。箇可能係因為而今已經冇有宋應星嗰嫡系後人嗰緣故。1935年,歐陽成到佢嗰《江西鄉賢事略審核意見書》裡頭,利用宋應昇嗰《方玉堂全集》,推斷出「萬曆四十三年(1615年)應星年二十九歲」。𠵹也就確定宋應星嗰生年係1587年。宋應星出世嗰時間,佢爺宋國霖就係四十二歲,佢娘魏氏三十三歲。\n\n7歲嗰時間,佢同佢兄宋應昇一下到佢俚族叔宋國祚嗰家塾裡頭讀書啟蒙。宋應星自簡哈話:「余不肖髫時,讀書於塘季公家塾者八年。」箇裡嗰「塘季公」就係叔公宋和慶。宋和慶係進士出身,佢做官歸里後就到老家開辦私塾學堂,教育全族人。私塾嗰教程分兩隻階段。起先係啟蒙階段,學生會學《千字文》、《百家姓》、《龍文鞭影》箇滴子教材,末後就會開始學平仄、作文同到經書等內容。教書先生會讓學生到學堂裡一日到夜嗰讀書、背書、作文。宋國祚規定一隻學生每日上晝要讀生文七篇,接得要背下來。\n\n《長庚公傳》話宋應星「公少靈芒,眉宇逼人,數歲能韻語。」宋應星到學堂念書嗰時間,佢時常好晏起床,咁佢都能一刻時背完七篇文章。箇係因為佢睏覺嗰時間,佢兄到佢身邊背書,佢也就同時到心裡頭默記下來。1597年,11歲嗰宋應星讀完第一階段。佢仰上開始第二階段,研讀四書五經等儒家經典。宋應星花費大概4年嗰時間讀完第二階段(到1601年),箇時間學堂換嘍隻新老師,佢就係新建舉人鄧良知。\n\n讀書嗰同時,宋應星哈歡喜同佢兄宋應昇幾隻人佮伴旅遊。像縣城北首嗰獅山、西北50里路嗰越王山、西首120里嗰百丈山都係佢俚時常去嗰地方。\n\n大概到1601年,宋應星到北鄉學塾以優異成績卒業,獲得童生嗰資格。後背佢同佢兄宋應昇參加縣學考試,都成功成為奉新縣學嗰廩生。佢俚每隻月有六斗廩米嗰生活補助。佢到1611年修完學業。箇段時間佢要學除吥四書五經之外嗰,諸子百家、歷代史書等教材。1619年,宋應星順利通過縣學主持嗰歲考,搦得參加鄉試嗰資格。\n\n1615年,29歲嗰宋應星同佢兄宋應昇到南昌參加鄉試,箇年參加鄉試嗰江西士子有一萬多人,中舉嗰單就109人,宋應星名列第三,宋應昇列第六。兩隻人同時中舉,許時間拕稱做「奉新二宋」。鄉試嗰獲利,讓兄弟二人決定第年就去北京二月嗰會試,宋應昇為此哈作詩話:「我年三十餘,足不出州黨。每每覽輿圖,時時寄夢想。吾弟亦復然,遐征從北舫。」佢俚兄弟二人,約正涂紹煃、姜曰廣、李光倬箇幾隻朋友一道哩去北京。佢俚從奉新陸行到南昌,到南昌碼頭坐船到鄱陽湖,接嘚由九江嗰湖口坐船順長江東下一徑到南京,之後到鎮江沿嘚京杭大運河到北京。二月嗰會試到箇月九號、十二號同、十五號正式舉行,結果二隻主考跟房考韓光枯,同到一幫考生都賄賂舞弊,𠵹宋氏兄弟冇到榜上尋到自簡嗰名子,之後佢伓就仰上返贛嘍。1617年-1618年,佢两人到江西第一學府——白鹿洞書院進修,洞主舒曰敬任教。\n\n1619年、1623年、1627年、1631年,接到嗰幾場大試宋家兄弟也都冇過關。箇時間宋應星已經45歲嘍。佢接得一考再考都一徑失利,佢就對自簡話「為方萬里中,何事何物不可聞」,咁也打消嘍佢接得應試嗰想頭。\n\n晚年 \n1604年,宋家兄弟各自分產分家。多年嗰科舉花費太多同到屋裡人口嗰不斷增多,故係宋應星覺得係時間尋腳事做嘍。佢兄宋應昇到1631年最督一次會試失敗後,決定留嘚北京,候吏部選職。第年佢當上浙江桐鄉縣令。1634年,宋應星也出任分宜縣教諭。教諭係隻不上品嗰文職官員。《分宜縣誌·職官志》對佢嗰記載係:「宋應星,奉新人,舉人。崇禎七年任,升汀州府推官,有賢聲,汀人肖像祀之。」宋應星做教諭一徑做到1638年。箇期間佢受到分宜縣令曹國祺嗰支持,到1636年3月出版萬言政論集《野議》,佢係佢一夜時間寫正嗰。末後也哈整理發表佢嗰自選詩集《思憐詩》,同到《畫音歸正》、《原耗》兩本書,但後頭嗰兩本書已經亡佚。公元1637年,宋應星出版佢名垂青史嗰重要作品《天工開物》。\n\n《天工開物》嗰序言裡頭話:\n\n箇裡頭就話到下頭幾場事。:\n 宋應星嗰書齋叫「家食之問堂」\n 宋應星寫作嗰目的係重視農產、輕視金財,不係搦到當官嗰看嗰\n 《天工開物》嗰出版時間係1637年4月(夏曆)\n 《天工開物》、《畫音歸正》都係宋應星嗰朋友涂伯聚資助嗰\n 《天工開物》嗰原稿先頭係有《觀象》、《樂律》兩篇。但宋應星覺得佢俚專業傷嘍,故係刻板印梓嗰時間就刪吥嘍。\n\n1637年6月,宋應星寫正佢嗰《卮言十種》嗰第八種《論氣》,9月寫正第九種《談天》。1638年後佢嗰教諭任期期滿,但佢考列優等,就升任福建汀州府推官,箇係隻正六品嗰刑獄司法官。箇段時期嗰歷史記載係:\n\n1640年,宋應星冇等汀州府推官任期結束就辭官歸里。1642年-1643年,奉新爆發李肅十、肅七帶領嗰紅巾軍之亂,宋應星就跟兵備道陳起龍、司李胡時享一下鎮壓嘍箇場民亂。\n\n1643年,宋應星出任安徽毫州知州,正五品級,箇係宋應星一生當到嗰最高級別嗰官嘍。擔任知州嗰時期,中國已經係戰亂頻頻。宋應星嗰官衙都拕毀吥嘍,故係佢捐資重做,跟到召集離散嗰官員。之後哈買下亳州城南嗰薛家閣,準備做隻書院。第年1644年,明朝拕推翻後,宋應星就辭官歸鄉,全身退出公眾生活,佢11年嗰官宦生涯就咁結束嘍。佢箇時間哈寫正《春秋戎狄解》表示自簡嗰心境。\n\n同年,南明到南京建立。宋應星拕推薦做滁和兵巡道跟南瑞兵巡道,但佢一心歸隱,表示推辭。明朝滅亡後,辭吥廣州知府之職嗰宋應昇同宋應星到老家重逢。1646年,宋應昇寫完兩首絕筆詩後就吞毒殉國嘍。1655年。宋應星拕陳弘緒邀請,幫佢嗰《南昌郡乘》寫篇《宋應昇傳》。\n\n大概係1666年,宋應星過身,享年80歲,拕埋到戴家園祖墓。\n\n著作一覽 \n宋應星一生都非常作興科技、文學、藝術、歷史、語文、經濟、哲學箇滴子領域嗰知識,平常也歡喜音樂、書法、圍棋、騎馬、游泳。佢有箇闊嗰興趣愛好,故係佢一生筆耕不錯,著述頗豐。而且佢成熟速度風快,箇多係因為佢平生大量遊歷,經驗豐富舞得。\n\n下頭係宋應星嗰生平著作:\n\n 自然科技:\n 《天工開物》(傳世)\n 《觀象》(遺失)\n 《樂律》(遺失)\n 《厄言十種》 (遺失,佢嗰《論氣》、《談天》得傳世 )\n 詩作:\n 《思憐詩》(傳世,十首「思美」詩、四十二首「怜愚」詩 )\n 政論集:\n 《野議》(傳世)\n 《原耗》(遺失)\n 歷史學:\n 《春秋戎狄解》(遺失)\n 文學:\n 《美利箋》(遺失)\n 音韻學\n 《畫音歸正》(遺失)\n 雜文集:\n 《雜色文》(遺失)\n\n天工開物 \n\n先頭,《天工開物》箇本書拕認為到中國已經絕版嘍。地質學家丁文江(1888年—1936年)介紹佢尋到箇本書嗰過程話:\n\n末後,浙江寧波嗰墨海樓嗰蔡氏藏書嗰擁有者李慶城到1951年熱天搦崇禎十年版嗰《天工開物》捐到國家公庫,晏後拕轉送北京圖書館。箇本崇禎十年版嗰《天工開物》係江西竹紙印製嗰,攏共分上中下三冊。書嗰督上寫嘚「崇禎丁丑孟夏月,奉新宋應星書於家食之問堂」,也就係1637年七月涂紹煃到南昌府頭回刊印嗰。\n\n贛藏四書 \n\n箇下留得嗰宋應星嗰著作哈有《野議》、《思憐詩》同嘚《談天》、《論氣》箇四本嗰明刊孤本,佢俚拕江西省圖書館弆到。箇四部著作係江西竹紙印製嗰,拕先頭嗰收藏者合訂做一冊,版框20.4公分高、12.7公分闊,半葉9行,一行21隻字。\n\n書裡頭搉得「江西蔚挺圖書館珍藏」嗰隸體陽文正方朱印。封面用毛筆寫得:「明宋應星《野議》、《論氣》、《談天》、《思憐》 四種著作。蔚挺圖書館珍藏」箇23字。箇裡話嗰圖書館主人就係「蔚挺」新建蔡敬襄。佢到分宜尋到箇四本書,1933—1934年借得周憲民等人編纂《江西鄉賢事略·宋應星事略》,1952年拕收歸到江西省圖書館,1976年拕上海人民出版社重行鉛印出版。\n\n思想傳播\n\n早期\n\n日本 \n17世紀嗰時間,宋應星嗰《天工開物》起首就傳到海外嗰江戶時代(1608年-1868年)嗰[日本]],佢係由「唐船」帶到日本嗰長崎做為開始嗰。 日本國嗰本草學家貝原益軒(1630年-1714年)到佢嗰《花譜》、《菜譜》嗰《參用書目》裡頭話到《天工開物》箇本書,也可能係日本方面對宋應星嗰思想著作嗰最早嗰文字記錄。 日本學者三枝博音覺得《天工開物》大概係1687年嗰早晏滴子傳進日本嗰。 貝原益軒嗰《大和本草》(1708年)裡頭話:「登試金石上,則金銀之真偽立見分明。有名為《天工開物》一書言之甚詳。」箇之後,一大幫嗰日本學者連得引用、摘取《天工開物》嗰內容思想,像伊藤長胤嗰《名物六帖》、增田綱嗰《鼓銅圖錄》、村瀨嘉右衛門的《藝苑日涉》、草間直方的《三貨圖匯》、宇田川榕嗰《舍密開宗》等等等等,佐藤信淵更假創立「開物之學」。\n\n1942年,三枝博音到佢嗰《支那文化談叢》裡頭話:\n\n歐洲 \n17世紀嗰時間,宋應星嗰《天工開物》傳播到歐洲。法國係最頭先收藏箇本書嗰,弆嘚在法國國立圖書館。而今1637年(崇禎十年)版嗰《天工開物》攏共就有三本,一本弆嘚在北京圖書館,一本弆嘚在東京靜嘉堂文庫,一本就弆嘚在法國巴黎。\n\n1830年起,法國漢學家史答尼斯拿·儒蓮開始搦《天工開物》翻譯成法文,佢嗰歷程係:\n\n 1830年,《天工開物·丹青》→《論中國嗰銀朱——翻譯自中國同時摘錄一本叫〈天工開物〉嗰技術百科全書》(Sur la vermillon chinois traduit du chinois et extrait d'un encyclopédie technologique intitulée Thien-Kung-Kai-Wu),發表到《新亞洲雜誌》(Nouveu Journal Asiatique),卷五,第205—213頁。\n 1833年,《天工開物·製墨》→《中國嗰製墨嗰方法》(Procédés des Chinois pour la fabrication de l'encre),發表到《化學年鑒》(Annales de Chimie),卷53,第308—315頁。\n 1833年,《天工開物·五金》、《天工開物·錘鍛》→《銅合金、青銅、鑼鉦》(Alliages du cuivre, cuivre blanc, gongs et tatams),發表到《化學年鑒》(Annales de Chimie),11月刊。\n 1837年,《天工開物·蠶桑》→《論植桑養蠶嗰主要中國嗰著作提要》(Resumé des principaux traités Chinois sur la culture des mûries et l'éducation des vers à soie),單行本,攏共224頁。仰上,箇本譯本拕翻譯成意大利文、德文,佢俚係Dell'art di coltivare igelsi e di governare i bachi da seta secondo il metodo Cinese、Ueber Maulbeer-baumzucht und Erzeihung der Seidenraupen,末後又接得拕翻譯成英文版、俄文版。\n 1838年,《天工開物· 彰施》、《群芳譜》卷一、《授時通考》卷69、《便民圖纂》→《中國提製蓼藍染料嗰通用方法》(Procédés usités en Chine pour l'extraction de la matière colorante du Polygonumtinctorium),《科學院院報》,卷七,第703—704頁。\n 1838年,《天工開物· 殺青》→《中國人造紙方法概述》(Déscription des procédés Chinois pour la fabrication du papier),《科學院院報》,卷十,第697—703頁。\n\n英國生物學家達爾文(Charles Darwin)讀過儒蓮翻譯嗰《授時通考》和《天工開物》後,話佢俚係「權威著作」。 \n\n對於宋應星冶煉金屬鋅嗰技術,美國化學史家韋克斯(Mary Elvira Weeks)到佢嗰《化學元素的發現》(Discovery of the Elements)裡頭話:「中國1637年刊印《天工開物》裡頭,話到過鋅嗰冶煉法同到用途。歐洲人發明鋅嗰熔煉法前頭嗰一百年嗰時間,佢俚用嗰鋅,都係葡萄牙商人運自東方嗰。」\n\n當代 \n1964年,德國嗰柏林洪堡大學嗰學者第羅(Thomas Thilo)搦《天工開物》嗰頭四章翻譯成德文,寫正佢嗰博士論文《宋應星寫個〈天工開物〉嗰頭四章論農藝同到農產品嗰進一步加工》(Die Dapitel I bis IV-Ackerbau und Weiterbearbeitung der Acebauproduked des Tian-gong Kai- wu von Song Ying-Xing)。1967年,第羅接得發表《宋應星論中國農業嗰經營》 (Song Ying-xing uberchinesische andwirtschaft)。箇都係當代外國學術界對宋應星嗰學術思想研究嗰新嗰開端。\n\n內文註腳\n\n參考資料 \n 潘吉星,《宋應星評傳》,南京大學出版社,1990年,ISBN 7-305-00850-8 \n 邱恆聰,《鵑花緣:宋應星之路——江西籍歷史名人傳記系列》,江西人民出版社,2003年 \n 聶冷,《宋應星》,新華出版社,2003年,ISBN 750116203X\n 劉林,《宋應星和〈天工開物〉》,科學普及出版社,1987年,ISBN 7-110-00398-1 \n 郭蓉、溫書貴,《實學大家——宋應星》,海南國際新聞出版中心,1996年,ISBN 7-80609-258-7 \n 楊維增,《宋應星思想研究及詩文註譯》,中山大學出版社,1987年,ISBN 7-306-00063-2 \n Brook, Timothy. (1998). The Confusions of Pleasure: Commerce and Culture in Ming China. Berkeley: University of California Press. ISBN 0-520-22154-0 \n Needham, Joseph (1986). Science and Civilization in China: Volume 4, Physics and Physical Technology, Part 2, Mechanical Engineering. Taipei: Caves Books Ltd.\n Needham, Joseph (1986). Science and Civilization in China: Volume 4, Physics and Physical Technology, Part 3, Civil Engineering and Nautics. Taipei: Caves Books Ltd.\n Needham, Joseph (1986). Science and Civilization in China: Volume 5, Chemistry and Chemical Technology, Part 7, Military Technology; the Gunpowder Epic. Taipei: Caves Books, Ltd.\n Song, Yingxing, translated with preface by E-Tu Zen Sun and Shiou-Chuan Sun (1966). T'ien-Kung K'ai-Wu: Chinese Technology in the Seventeenth Century. University Park: Pennsylvania State University Press.\n\n奉新人","num_words":309,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.047,"special_characters_ratio":0.249,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.694,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%A4%A9%E5%B7%A5%E9%96%8B%E7%89%A9","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《天工開物》係宋應星到1637年5月正式出版嗰一本百科全書。箇本書含到非常闊嗰範圍嗰科學知識,像各種嗰火藥武器等。但等到清朝嗰時間,官府壟斷《天工開物》裡頭嗰蠻多嗰技術,故係箇本書嗰清朝印本冇有幾多,戲得佢嗰原本哈拕保留到日本。\n\n內容 \n箇本書攏共有十八卷,全書記錄一百三十多隻技術經濟數據,同到附帶一百二十三幅插圖,跟二百七十多隻現場操作嗰勞工形象。佢嗰「物種發展變異理論」、「動物雜交培育良種」都係許時間嗰世界嗰首創發明。別嗰像煉鋅制法、瓦斯排空、巷道支扶、化學質量守恒道理箇滴子領域知識都係非常超前嗰。\n\n《天工開物》嗰章節內容都拕分化做幾隻獨立嗰大類,佢俚係:\n 上篇:\n 乃粒:作田嗰技術\n 乃服:做衣裳嗰技術\n 彰施:植物染色嗰技術\n 粹精:深加工穀類嗰技術\n 作鹹:產鹽嗰技術。\n 甘嗜:做糖養蜂嗰技術#中篇:\n 陶埏:做磚瓦陶器嗰技術\n 冶鑄:冶金嗰技術\n 舟車:做車船嗰技術\n 錘鍛:煉金嗰技術\n 燔石:做石灰、煤炭嗰技術\n 膏液:提煉油脂嗰技術\n 殺青:造紙嗰技術\n 下篇: \n 五金:採金嗰技術 \n 佳兵:做兵器嗰技術\n 丹青:做墨硯顏料嗰技術\n 麹櫱:釀酒嗰技術\n 珠玉:採玉嗰技術\n\n著作成就\n\n百科全書 \n\n宋應星嗰《天工開物》寫正之前,中國也有過幾本大型嗰百科全書,像10-11世紀編正嗰「宋四大書」(《冊府元龜》、《太平御覽》、《太平廣記》同嘚《文苑英華》)明朝嗰同期也有《三才圖會》咁嗰百科全書嗰出版(1609年)。\n\n宋應星嗰《天工開物》係到1637年5月正式出版嗰。箇本書含到非常闊嗰範圍嗰科學知識,像各種嗰火藥武器等。但等到清朝嗰時間,官府壟斷《天工開物》裡頭嗰蠻多嗰技術,故係箇本書嗰清朝印本冇有幾多,戲得佢嗰原本哈拕保留到日本。\n\n《天工開物》裡頭嗰技術知識涵蓋有:⑴農業、灌溉、水力;⑵養蠶、織布;⑶農產、磨麵;⑷製鹽;⑸製糖;⑹製陶;⑺冶銅;⑻交通、船舶、車輛;⑼冶鐵;⑽煤炭、硫酸、砷礬;⑾石油;⑿造紙;⒀冶煉銀、鉛、錫、鋅;⒁軍事技術;⒂製汞;⒃製墨;⒄酒飲發酵;⒅珍珠、玉石。箇本書同到配得123幅插圖,咁都讓箇下嗰史學家、科學家曉得許時間嗰具體生產過程,像一幅製磚圖就畫得一隻燒爐師傅一邊檢查得爐子嗰溫度,佢嗰徒弟棲得一邊,搦燒爐舞濕來幫表層上釉。第幅製磚圖就畫得一隻製磚師傅搦粘土裝嘚一隻木頭模具裡頭,接得搦一根上嘚弓上頭嗰線去處理磚嗰表面。\n\n英國漢學家、史學家李約瑟話《天工開物》裡頭大量嗰畫得非常精細嗰插圖讓中國先頭嗰百科全書都變得像侏儒,箇本百科全書都係中國文學裡頭非常有價值嗰著作。同時間,《天工開物》箇本書也打破中國早以極少引用先前書籍嗰一貫傳統,佢強烈採用第一手經驗嗰材料。宋應星也到書嗰序言裡頭話箇都係多虧佢早年嗰清苦貧賤。\n\n農事生產 \n\n宋應星到《天工開物》嗰頭章《乃粒》嗰序言裡頭話明大量嗰農業人口對一隻社會嗰必要性,儘管佢俚一徑拕貴族階層相不上眼。佢嗰原文係:\n\n佢嗰農業名詞——「五穀」特指稻、麻、菽、稷、黍箇五樣。箇裡頭嗰「稻」係傳統話法冇有嗰,宋應星解釋話許係因為早以都係採取中國嗰北方人嗰觀點,南方嗰傳統食物「穀」(稻)故係就冇拕含到裡頭。末後佢都非常詳盡嗰解釋每樣穀類嗰具體種法,同到耕作嗰時間應該啷嗰避免農業災害。為到幫助讀者理解文字,宋應星哈提供哩好多手工繪圖,像一隻人帶得一隻牛作田鬆土,牛扯《te》嗰耙搦土耕得碎碎子等等。\n\n海上航運 \n宋應星對海上航運嗰技術知識論述得非常深入。佢話中國北方嗰主要運輸方式係車馬,而南方主要係船艦。佢哈話哩海航事務嗰一滴子細緻內容,像兵艦嗰盡數錨、30000斤嗰海船等等。佢也指出中國單係船舶嗰名子就有幾千隻,通常係揸得船嗰整體形狀、噸位容量、做工材料分嗰類。\n\n宋應星非常作興船尾舵嗰方式(箇隻做法中國至少公元1世紀都開始使用),書裡頭話:\n\n蠶絲棉麻 \n\n對於衣裳箇隻章節,宋應星用養蠶產絲做起頭內容。佢非常精准嗰描述絲蠶嗰養殖流程,同到傳統嗰交尾方式。養嗰蠶會搦卵產到紙片、布頭上,咁就要存到等到第年用。佢哈話有滴子地方會洗下箇兮紙片、布頭,一般係用雨水、鹽水、石灰水,接到準確嗰掌握孵卵時間,一徑到一年嗰第12隻月。咁舞嗰理由係,一滴子品質瑣嗰蠶卵會到過程裡頭死亡,也就避免將來冇必要嗰消耗更多嗰桑葉。\n\n宋應星哈到《天工開物》裡頭話,絲一般都會因為經濟嗰原因拕弆起來,但富人、窮人到冷天嗰時間都會用棉。佢話早已「棉」係叫「麻」。棉麻又分得正兩類,木棉同得草棉。等等。具體紡棉嗰過程係:\n\n冶金鍛鑄 \n\n中國傳統嗰話法——「五金」係指金、銀、銅、鐵、錫,佢箇隻詞嗰意義範圍實際上會更闊,係話全部嗰金屬。宋應星到書裡頭解釋金子啷會係全部金屬裡頭最貴嗰,到山裡、河溪、礦井裡頭都尋得到金子,金子嗰品色、開採性。同到用坩堝技術分離合金。等等。\n\n宋應星拕認為係世界上第一隻提煉出「鋅」嗰人。《天工開物》嗰《五金》篇裡頭介紹嘍古代煉鋅嗰詳實資料。許時間煉鋅嗰主要原料係搦爐甘石(主要成份係ZnCO3)。接得用「密封蒸餾法」讓沸點低嗰鋅快速揮發、氧化,後背就得到鋅。佢嗰方程式係:\n(條件:300 °C)\n(條件:>900 °C)\n(條件:>907 °C)\n\n硫磺硝石 \n\n《天工開物》裡頭介紹到好多相關製造流程。像,冶煉黃鐵礦嗰時間,搦硫化物變做氧化物箇滴子技術。\n\n火藥兵器 \n《天工開物》裡頭介紹嗰火藥兵器同14世紀寫正嗰《火龍經》嗰內容都係差不多嗰。不同嗰內容就像係,《火龍經》裡頭介紹一種地雷,要等到敵人匠得上頭才會拕引發;一種爆炸時間拕導火線控制嗰水雷。但宋應星嗰天工開物話到嗰係一種,弆得岸舷嗰伏擊者扯下觸發索,就會有隻鐵輪裝置舞出火星子,接到燃爆船底下嗰水雷。佢另外哈話明係什哩金屬最適合製造手槍、大炮。\n\n宋應星係咁介紹一種叫「萬人敵」嗰炸彈嗰:\n\n宇宙天文 \n宋應星出版過兩本科學專論,裡頭介紹佢對天文學嗰觀點。佢話到「氣」同到「形」嗰概念。「氣」係中國哲學裡頭經常拕話到嗰一隻抽象概念。對宋應星來話,固態嗰「形」都係由無處不在嗰「氣」形成嗰,「形」最末也會重新變做「氣」,接得就全變做太虛空間嘍。有滴子東西,像日頭、月光一徑都係「氣」,石頭就永遠係「形」,水、火就係箇兩隻形式中間嗰一隻形態。\n\n出版 \n從《天工開物》1637年頭版正式發行以來,佢已經拕再版哩幾十次,哈前後到朝鮮、法國、英國、俄國、德國、美國等國家翻譯出版。\n\n天工開物園 \n\n箇下,宜春嗰溫湯鎮做起哩隻「天工開物園」,佢係揸得《天工開物》裡頭寫嗰內容做起嗰各類建築同到模型。\n\n評價 \n英國生物學家達爾文話箇本書係「權威著作」。法國漢學家盧蓮(Stanislas Julien)話佢係本「技術百科全書」。日本哲學家三枝博音話佢係「中國有代表性嗰技術書」。英國漢學家李約瑟話佢係「十七世紀早期嗰重要工業技術著作」。\n\n內文註腳\n\n參考資料 \n Brook, Timothy. (1998). The Confusions of Pleasure: Commerce and Culture in Ming China. Berkeley: University of California Press. ISBN 0-520-22154-0\n Needham, Joseph (1986). Science and Civilization in China: Volume 4, Physics and Physical Technology, Part 2, Mechanical Engineering. Taipei: Caves Books Ltd.\n Needham, Joseph (1986). Science and Civilization in China: Volume 4, Physics and Physical Technology, Part 3, Civil Engineering and Nautics. Taipei: Caves Books Ltd.\n Needham, Joseph (1986). Science and Civilization in China: Volume 5, Chemistry and Chemical Technology, Part 7, Military Technology; the Gunpowder Epic. Taipei: Caves Books, Ltd.\n Song, Yingxing, translated with preface by E-Tu Zen Sun and Shiou-Chuan Sun (1966). T'ien-Kung K'ai-Wu: Chinese Technology in the Seventeenth Century. University Park: Pennsylvania State University Press.\n\n別嗰條目 \n 宋應星\n\n宋應星嗰著作","num_words":173,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.085,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.613,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E6%B0%91%E6%97%8F%E6%9D%91%E4%B8%80%E8%A6%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西嗰民族村而今攏共有61隻。箇裡頭有56隻畬族村、2隻黎族村、1隻瑤族村、1隻回族村、1隻多民族村。攏共有35萬喇人。另外哈有400喇隻少數民族村民小組。\n\n分佈\n\n南昌 \n進賢縣池溪鄉橋南村委會蘭家畬族村\n\n九江 \n永修縣梅棠鎮新莊畬族村 \n武寧縣羅坪鎮漾都畬族村 \n武寧縣船灘鎮河潭畬族村 \n武寧縣東林鄉山頭畬族村 \n武寧縣南市鄉武安民族村 \n都昌縣多寶鄉多寶回族村(馬家堰上舍馬沙港馬三個回族自然村) \n永修縣梅棠鎮大塘村(畬族) \n武寧縣船灘鎮東岸村(畬族) \n武寧縣新寧鎮團結村((畬族)畬族) \n武寧縣甫田鄉外湖村(畬族) \n星子縣澤泉鄉雷家畈村(畬族) \n德安縣鄒橋鄉石門村磨盤洲畬族村 \n德安縣車橋鎮義門村東溏河畬族自然村 \n都昌縣多寶鄉金沙村委會鬆口馬回族村 \n都昌縣左里鎮城山村委會馬家坂回族村\n\n景德鎮 \n樂平市浯口鎮瑤衝瑤族村\n\n上饒 \n上饒縣鐵山鄉九獅畬族村 \n上饒縣鐵山鄉小溪畬族村 \n上饒縣高洲鄉船坑畬族村 \n弋陽縣葛溪鄉雷蘭畬族村 \n信州區茅家嶺鄉車頭畬族村 \n鉛山縣陳坊鄉長壽畬族村 \n鉛山縣天柱山鄉疊石畬族村 \n橫峰縣姚家鄉蘭子畬族村 \n上猶縣平富鄉橫坑畬族村 \n德興市香屯鎮蘭村畬族村 \n信州區茅家嶺街道汪家園畬族居委會 \n三清山管委會引漿畬族村 \n廣豐縣洋口鎮嚴村(畬族) \n弋陽縣圭峰鄉大塘村雷家自然村(畬族) \n上饒縣鐵山鄉西岩村(畬族) \n上饒縣鐵山鄉鐵山村(畬族) \n上饒縣鐵山鄉洪水村(畬族)\n\n鷹潭 \n余江縣馬荃鎮楊柳畬族村 \n貴溪市文坊鎮太源畬族村 \n貴溪市志光鎮西江村雷家畬族村 \n貴溪市餘家鄉流橋雷家畬族村\n\n撫州 \n資溪縣烏石鎮新月畬族村 \n樂安縣金竹畬族鄉流舍畬族村 \n樂安縣招攜鎮東爐村徐田畬族村小組 \n崇仁王沙塘鄉畬族村 \n崇仁縣桃源鄉王沙塘村王沙塘畬族村小組 \n東鄉縣小璜鎮珊壁村樟源畬族村小組 \n宜黃縣新豐鄉護竹村一組畬族村 \n宜黃縣中港鄉鹿崗村向新畬族村小組 \n宜黃縣中港鄉鹿崗村何坊村畬族村小組 \n宜黃縣新豐鄉護竹村一組畬族村小組 \n宜黃縣湖坪鄉賀粟村(畬族) \n南豐縣市山鎮進賢村石牛村畬族小組 \n黎川縣熊村鎮邱源村茶戈畬族村小組 \n黎川縣熊村鎮上街村直街畬族村小組 \n黎川縣湖坊鄉塘坊村盤際畬族村小組\n\n吉安 \n吉水縣丁江鎮鉛坊畬族村 \n吉水縣丁江鎮袁家畬族村 \n吉水縣水南鎮沙田畬族村 \n永豐縣君埠鄉山嶺畬族村 \n永豐縣君埠鄉山嶺畬族村 \n永豐縣上溪鄉禮坊畬族村 \n永豐縣上溪鄉水槎畬族村 \n永豐縣上固鄉漢下畬族村 \n永豐縣潭頭鄉臥龍畬族村 \n萬安縣寶山鄉安長畬族村 \n萬安縣澗田鄉曉東畬族村 \n萬安縣澗田鄉里仁畬族村. \n永豐縣潭頭鄉臥龍畬族村 \n永豐縣君埠鄉山嶺畬族村 \n永豐縣潭頭鄉臥龍畬族村 \n泰和縣水槎鄉四和畬族村 \n泰和縣水槎鄉坑西畬族村 \n泰和縣水槎鄉西陽山畬族村 \n泰和縣水槎鄉水槎畬族村 \n梘頭鄉龍頭畬族村 \n遂川縣湯湖鄉油湖畬族村 \n泰和縣水槎鄉水槎村(畬族) \n泰和縣水槎鄉西陽山畬族村 \n泰和縣中龍鄉周溪村畬族村 \n遂川縣大汾鎮和坪畬族村 \n泰和縣老營盤鎮五豐村馬止畬族組 \n泰和縣蘇溪鎮上彭村長子塘畬族組 \n泰和縣上圯鄉上圯村凹背畬族組 \n永豐縣潭頭鄉潭頭(畬族) \n永豐縣潭頭鄉石陂(畬族) \n永豐縣潭頭鄉楊梅江(畬族) \n井岡山睦村鄉河橋村(畬族) \n吉安縣天河鎮常林村(畬族) \n吉安縣敖城鎮斛水村(畬族) \n吉安縣安塘鄉安塘村(畬族) \n泰和縣老營盤鎮嵐豐五豐村馬止畬族組 \n泰和縣蘇溪鎮上彭村長子塘畬族組 \n泰和縣上圯鄉上圯村凹背畬族組 \n新幹縣潭丘鄉羅門山(畬族) \n新幹縣力江鄉金村(畬族) \n新幹縣桃溪鄉嶺背村(畬族)委會王坑畬族村小組 \n新幹縣漂江鄉金村(畬族) \n峽江縣金坪農場新民分場(多民族) \n永新縣三灣鄉高車坳(畬族)\n\n新喻 \n渝水區姚圩鎮紅山少數民族村\n\n宜春 \n上高縣敖山鄉大坪民族村 \n上高縣敖山鄉洋林民族村 \n靖安縣雷家畬族村 \n宜豐縣車上鄉洞上村楊林坪組(畬族) \n宜豐縣石花尖墾殖場洪源槽分場易家坪2隊(侗族) \n宜豐縣黃崗鄉潮溪村(畬族) \n宜豐縣潭山鎮找橋村(畬族) \n上高縣錦江鎮新華村橋頭組(畬族) \n靖安縣仁首鄉棠港村雲嶺組(畬族) \n靖安縣仁首鄉棠港村石下村白石組(畬族) \n靖安縣水口鄉騰豐村南邊組(畬族)\n\n萍鄉 \n蓮花縣神泉鄉棋盤山黎族村 \n蓮花縣良坊鎮沖頭黎族村\n\n贛州 \n遂川縣湯湖鎮油湖畬族村 \n都昌縣左里鎮和多寶鄉多寶回族行政村 \n武寧縣東林鄉山頭畬族村 \n武寧縣羅坪鎮漾都畬族村 \n贛縣湖江鄉堯口畬族村 \n於都縣寬田鄉上堡畬族村 \n於都縣梓山鎮梓山畬族村 \n瑞金市澤覃鄉安治畬族村 \n興國縣古龍崗鎮建設畬族村 \n興國縣楓邊鄉社坪畬族村 \n興國縣古龍崗鎮瑤前畬族村 \n崇義縣聶都鄉竹洞畬族村 \n崇義縣樂洞鄉高洞畬族村 \n崇義縣長龍鎮沈埠畬族村 \n大餘縣池江鎮九水畬族村 \n大餘縣內良鄉李洞畬族村 \n大餘縣青龍鎮元龍畬族村 \n大餘縣池江鎮九水畬族村 \n大餘縣黃龍鎮黃龍畬族村 \n信豐縣安西鎮田壟畬族村 \n信豐縣正平鎮球獅畬族村 \n信豐縣嘉定鎮月嶺畬族村 \n信豐縣古陂鎮太平畬族村 \n會昌縣洞頭鄉洞頭畬族村 \n會昌縣筠門嶺鎮龍頭畬族村 \n龍南縣黃沙鄉黃沙畬族村 \n全南縣陂頭鎮瑤族村 \n安遠縣高雲山鄉圩崗畬族村 \n安遠縣龍布鎮新村畬族村 \n尋烏縣澄江鎮北亭畬族村 \n尋烏縣澄江鎮汶口畬族村 \n尋烏縣澄江鎮汶口畬族村 \n寧都縣田埠鄉龍下畬族村 \n上猶縣平富鄉信地畬族村 \n上猶縣平富鄉橫坑畬族村 \n章貢區解放街道濂溪路居委橋兒口(回族) \n上猶縣黃埠鎮豐崗村(畬族) \n上猶縣黃埠鎮黃沙村(畬族) \n上猶縣安和鄉富灣村(畬族) \n會昌縣筠門嶺鎮上增村(畬族) \n上猶縣社溪鎮石崇村(畬族) \n章貢區湖邊鎮社前村(畬族) \n章貢區湖邊鎮崗邊村(畬族) \n章貢區湖邊鎮官田村(畬族) \n章貢區湖邊鎮螺田村(畬族) \n章貢區湖邊鎮龍嶺(畬族) \n章貢區蟠龍鎮車頭村(畬族) \n贛縣韓坊小坪村蘭屋村小組(畬族) \n瑞金市澤覃鄉希平村(畬族) \n瑞金市日東鄉贛源村河背畬族小組 \n瑞金市橫坑村山塘下畬族村小組 \n瑞金市橫坑村大龍村畬族村小組 \n興國縣古龍崗鎮江夏村(畬族) \n興國縣均村鄉長教村(畬族) \n興國縣均村鄉橫柏村(畬族) \n興國縣鼎龍鄉靈山村(畬族) \n興國縣高興鎮老圩村富布畬族村民小組 \n興國縣永豐鄉焦溪村碰塘下畬族村民小組 \n興國縣南坑鄉富溪村外爐畬族村民小組 \n興國縣隆坪鄉高園村青案畬族村民小組 \n興國縣瀲江鎮筲箕村松柏崗畬族村民小組 \n興國縣茶園鄉義渡村(畬族) \n興國縣長岡鄉仁塘村(畬族) \n信豐縣正平鎮咀頭村(畬族) \n信豐縣正平鎮潭口村(畬族) \n會昌縣筠門嶺鎮上增村(畬族) \n會昌縣永隆鄉益寮村(畬族) \n全南縣龍源壩鎮瑤族村小組 \n全南縣龍下鄉龍下村(畬族) \n全南縣龍下鄉虎條村(畬族) \n崇義縣鉛廠鎮石羅村(畬族) \n崇義縣鉛廠鎮義安村(畬族)\n\n別嗰條目\n江西嗰民族鄉一覽\n\n江西民族\n江西嗰列表","num_words":200,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.769,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B8%85%E6%9C%9D%E6%99%82%E9%96%93%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E8%A1%8C%E6%94%BF%E8%A6%8F%E5%8A%83","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"清朝時間江西嗰行政規劃係話清朝到江西設置嗰行政規劃。\n\n行政規劃\n\n十三府一州\n清朝嗰頭下子,江西接得承繼「明朝十三府」嗰行政建制。等到1754年6月3號,寧都拕升級做直隸州,𠵹江西嗰最高行政劃分就變做「十三府一州」嗰框架,佢俚分頭係南昌府、瑞州府、南康府、饒州府、九江府、吉安府、撫州府、建昌府、袁州府、臨江府、廣信府、南安府、贛州府同到寧都州。\n\n『南昌府』\n\n南昌府係清朝時間江西嗰首治所在。佢下頭管到七隻縣,佢俚係南昌、新建、豐城、進賢、奉新、靖安、武寧、義寧州。\n\n1730年1月23號,新建縣管得嗰吳城鎮拕劃到南康府管到嗰星子。1765年吳城又拕劃還新建。 \n\n1801年5月5號,寧州因故拕改名做義寧州。 \n\n1910年11月18號,瑞州府管得嗰銅鼓廳拕劃到南昌府。\n\n『瑞州府』\n\n瑞州府下頭管到三隻縣,佢俚係高安、上高、新昌。 \n\n1907年1月27號,到銅鼓營地設置銅鼓廳,拕劃到瑞州府。1910年11月18號,銅鼓廳拕劃到南昌府。\n\n『南康府』\n\n南康府下頭管到四隻縣,佢俚係星子、都昌、建昌、安義。\n\n1730年1月23號,南昌府嗰吳城鎮拕劃到星子。1765年,又拕劃還南昌府嗰新建。\n\n『饒州府』\n\n饒州府下頭管到七隻縣,佢俚係鄱陽、餘干、安仁、萬年、樂平、德興、浮梁。\n\n『九江府』\n\n九江府下頭管到五隻縣,佢俚係德化、瑞昌、德安、湖口、彭澤。\n\n1768年9月24號,湖北嗰蘄州管得小江口地拕劃到德化。\n\n『吉安府』\n\n吉安府下頭管到九隻縣,佢俚係廬陵、吉水、永豐、泰和、萬安、龍泉、永新、永寧、安福。\n\n1743年12月9號,到蓮花橋地設置蓮花廳,拕劃到吉安府。\n\n『撫州府』\n\n撫州府下頭管到六隻縣,佢俚係臨川、東鄉、金溪、崇仁、宜黃、樂安。\n\n『建昌府』\n\n建昌府下頭管到五隻縣,佢俚係南城、瀘溪、南豐、廣昌、新城。\n\n『袁州府』\n\n袁州府下頭管到四隻縣,佢俚係宜春、分宜、萬載、萍鄉。\n\n『臨江府』\n\n臨江府下頭管到四隻縣,佢俚係清江、新淦、峽江、新喻。\n\n『廣信府』\n\n廣信府下頭管到七隻縣,佢俚係上饒、廣豐、玉山、鉛山、興安、弋陽、貴溪。\n\n1731年4月22號,永豐拕改做廣豐。\n\n『南安府』\n\n南安府下頭管到四隻縣,佢俚係大庾、崇義、南康、上猶。\n\n『贛州府』\n\n贛州府起頭管到十二隻縣,佢俚係贛、雩都、信豐、興國、會昌、安遠、龍南、定南、長寧、寧都、瑞金、石城。\n\n1754年6月3號。寧都拕升做寧都直隸州,瑞金、石城兩隻縣一下劃到寧都州管。\n\n1773年8月23號,定南拕升做定南廳。\n\n1903年7月14號,設置虔南廳,拕劃到贛州府,龍南嗰大龍鎮等三隻堡、信豐嗰揚溪等四隻堡一下劃到佢管。\n\n『寧都州』\n\n寧都起頭係贛州府嗰一隻縣。\n\n1754年6月3號。寧都拕升做寧都直隸州,瑞金、石城兩隻縣一下劃到寧都州管。\n\n五衛十二所\n清朝嗰時間,江西擱擱攏攏設置五隻衛、十二隻所:\n南昌衛\n南昌左衛\n九江衛\n袁州衛\n贛州衛\n饒州所\n廣信所\n鉛山所\n建昌所\n撫州所\n吉安所\n安福所\n永新所\n龍泉所\n信豐所\n會昌所\n南安所\n\n1655年,龍泉、信豐、會昌、南安四隻所拕併進贛州衛。\n\n1669年,南昌左衛拕併進南昌衛。\n\n1765年,建昌所拕併進永新所,永新所改叫永建所。\n\n1819年,贛州衛拕改做贛州所。\n\n1902年,南昌、九江、袁州三隻衛,贛州、饒州、廣信、鉛山、撫州、吉安、安福、永建八隻所一下拕裁撤。\n\n四道\n『南撫建道』\n\n1731年5月,「南撫建道」(或叫「督糧道」)管到南昌、撫州、建昌三隻府嗰事務。道治拕設到南昌府。\n\n『瑞袁臨道』\n\n1731年5月,「驛鹽道」管到袁州、瑞州、臨江三隻府嗰事務。道治拕設到南昌府。\n\n1907年1月27號,道治拕改到袁州府嗰萍鄉,末後道名拕改做「瑞袁臨道」。\n\n『廣饒九南道』\n\n1670年,「饒南九道」管到饒州、南康、九江三隻府嗰事務。道治拕設到饒州府。\n\n1731年5月,廣信府拕劃進, 𠵹就改名做「廣饒九南道」。\n\n1778年,道治拕設到九江府。\n\n『吉南贛寧道』\n\n1670年,「贛南道」管到贛州、南安兩隻府嗰事務。道治拕設到贛州府。\n\n1731年5月,吉安府拕劃進, 𠵹就改名做「吉南贛道」。\n\n1754年6月3號,寧都直隸州拕劃進, 𠵹就接得改名做「吉南贛寧道」。\n\n【1911年(清·宣統三年)七月嗰江西嗰職官名錄一覽】\n\n文職\n巡撫:馮汝騤\n布政使:劉春霖\n提學使:王同愈\n提法使:張學華\n高等審判廳廳丞:江峰青\n高等檢察廳檢察長:袁勵忠\n巡警道:張檢\n勸業道:傅春官\n鹽法道:慶寬\n南瑞袁臨道:陸長佑\n廣饒九南道:保恒\n吉南贛寧道:趙臣冀\n武職\n九江鎮:李雲峰\n南贛鎮:邱俊風\n\n內文註腳\n\n參考資料\n《江西史稿》,許懷林,江西高校出版社 \n《清代政區沿革綜表》,牛平漢,中國地圖出版社,1990年,ISBN 7503105305\n《中國歷代行政區劃》,張明庚、張明聚,中國華僑出版社,1996年,ISBN 7801200764 \n\n江西嗰歷史行政規劃\n清朝時間江西嗰行政規劃","num_words":109,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.316,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.539,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E5%8D%9A%E7%89%A9%E9%A4%A8%E4%B8%80%E8%A6%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西嗰博物館一覽係介紹江西各地嗰博物館同到紀念館。\n\n各地嗰博物館、紀念館\n\n南昌\n江西省博物馆\n江西省文物考古研究所\n江西省文物建筑保护中心\n南昌八一起义纪念馆\n八大山人纪念馆\n南昌市博物馆\n南昌市民俗博物馆\n南昌新四军军部旧址陈列馆\n黄秋园纪念馆\n南昌县博物馆\n新建县博物馆\n\n九江\n九江市博物馆\n陶渊明纪念馆\n庐山博物馆\n庐山白鹿洞书院\n德安县博物馆\n都昌县博物馆\n瑞昌市博物馆\n秋收起义修水纪念馆\n修水黄庭坚纪念馆\n\n景德鎮\n景德镇陶瓷考古研究所\n景德镇官窑博物馆\n景德镇陶瓷民俗博览馆\n湖田窑遗址陈列馆\n乐平市博物馆\n浮梁县博物馆\n\n鷹潭\n鹰潭市博物馆\n\n新喻\n新喻市博物馆\n分宜县博物馆\n\n萍鄉\n萍乡市博物馆\n安源路矿工人运动纪念馆\n莲花县一枝枪纪念馆\n\n宜春\n宜春市博物馆\n樟树市博物馆\n丰城市博物馆\n高安市博物馆\n靖安县博物馆\n上高县博物馆\n宜丰县博物馆\n奉新宋应星纪念馆\n秋收起义铜鼓纪念馆\n万载湘鄂赣纪念馆\n吴有训科教馆\n\n吉安\n吉安市博物馆\n吉安县博物馆\n文天祥纪念馆\n吉水县博物馆\n峡江县博物馆\n永丰县博物馆\n新干县博物馆\n新干大洋洲商代青铜博物馆\n泰和县博物馆\n万安县博物馆\n遂川县博物馆\n安福县博物馆\n永新湘赣革命纪念馆\n宁岗井冈山会师纪念馆\n井冈山革命博物馆\n\n撫州\n王安石纪念馆\n汤显祖纪念馆\n临川市博物馆\n南城县博物馆\n南丰县博物馆\n广昌县博物馆\n乐安县博物馆\n东乡县博物馆\n舒同博物馆\n金溪县文物管理所\n\n上饒\n上饶市博物馆\n上饶县博物馆\n德兴市博物馆\n横峰县博物馆\n弋阳县博物馆\n铅山县博物馆\n玉山县博物馆\n波阳县博物馆\n余干县博物馆\n万年县博物馆\n婺源县博物馆\n\n贛州\n赣州市博物馆\n赣县博物馆\n兴国县革命纪念馆\n于都县博物馆\n宁都县博物馆\n石城县博物馆\n会昌县博物馆\n寻乌县革命纪念馆\n安远县博物馆\n信丰县博物馆\n大余县博物馆\n南康市博物馆\n上犹县博物馆\n瑞金中央革命根据地纪念馆\n龙南县博物馆\n\n別嗰條目\n江西嗰重點博物館一覽\n\n外部連結\n江西文物信息網\n\n江西嗰列表江西嗰文化江西嗰旅遊江西嗰歷史","num_words":112,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.157,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.849,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B2%93%E7%8E%8B","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"艾維斯·普利斯萊(Elvis Aaron Presley),花名係貓王(The Hillbilly Cat and King of the Western Pop),1935年1月8號出世,1977年8月16號過身,係隻美國嗰出名搖滾樂手、歌手、演員。\n猫王,埃尔维斯·普雷斯利,(Elvis Aron Presley,1935.1.8-1977.8.16)美国摇滚乐史上影响力最大的歌手,有摇滚乐之王的誉称。20世纪50年代,猫王的音乐开始风靡世界。他的音乐超越了种族以及文化的疆界,将乡村音乐、布鲁斯音乐以及山地摇滚乐融会贯通,形成了具有鲜明个性的独特曲风,强烈的震撼了当时的流行乐坛,并让摇滚乐开始如同旋风一般横扫了世界乐坛。\n猫王埃尔维斯·普雷斯利--“猫王”(The Hillbilly Cat),这个绰号是狂热的美国南方歌迷为他取的昵称。猫王从未录制过外语歌曲,并且除了在三个加拿大城 市的五场演出,他也从未在美国国外举办过演唱会。英俊不凡的容貌,天赋的音乐灵性,不羁天性而富有感召力的舞台表现力成为了猫王的标签,也使他成为世人狂 热崇拜的明星,猫王在Graceland的家中,奖品陈列馆放满了金唱片和白金唱片,以及各种各样来自全世界各个国家的荣誉,他们中一部分是挪威,南斯拉夫,日本,澳大利亚,南非,英国,瑞典,德国,法国,加拿大,比利时,荷兰。从50年代到70年代,他的影响力持续了20多年,歌曲流行经久不衰。1977年猫王去世之后,他的经典旧作仍然广为流行,任何再版唱片都能保持非常稳定的销量。毫无疑问,猫王是流行音乐历史上唱片销量最高的艺人之一。\n据估计,猫王已经销售超过300,000,000张专辑,是唱片业历史上销量最大的歌手之一。仅仅在美国,猫王就已经拥有RCA唱片公司和美国录音工业协会(RIAA)追颁的131张金唱片及白金唱片。据估计,猫王总销量中,30%是在美国国外创造的。\n猫王生平记忆力惊人,小时候能从收音机里记下所有的歌词,让双亲感到吃惊,1977年6月,猫王最后一次在拉皮德城举行演唱会时,连《温柔地爱我》歌词都记不起来了。\n1961年2月25日田纳西州州长宣布此日为“猫王日”。\n猫王拥有很多凯迪拉克车,他也喜欢赠送给亲人朋友,他曾经购买过超过100辆的凯迪拉克各式轿车。\n猫王死后竟有三名歹徒意图盗走埃尔维斯的遗体,在猫王之父的决定下,母子迁葬到“雅园”(Graceland)内。\n1993年美国发行的猫王纪念邮票,共计发行1.24亿张,面值29美分,总值3600万美元。\n1971年6月,Graceland前方的南51号高速公路更名为“猫王大道”(Elvis Presley Boulevard)。\n\n《Flaming Star》 许多人认为猫王在《Flaming Star》中扮演的角色是他最出色的一个,原因在于剧本没要求他唱歌,但Sid Wayne和Sherman Edwards作词作曲的主题曲仍然是很动听的歌曲。优美的吉他演奏,不定音的鼓潜在地演奏出固定音型,给予歌曲一种“印地安的感觉”,以便与剧本一致 (猫王饰演一名混血儿)。\n\n《I Feel so Bad》 这是猫王另一次突出的蓝调表现。《I Feel so Bad》是前五名的流行畅销曲,节奏蓝调排行第十五位,持续猫王在这两种歌曲上的纯熟度。在这张唱片上,Floyd Cramer清脆的钢琴声很突出,配上鼓声(可能由D。J。 Fontana或Buddy Harman演出,极可能是后者)极高难度的中节拍混合。\n《Wild in the Country》 猫王在《Wild in the Country》这部电影中扮演的一个叛逆的年轻人。这部电影产生两支畅销歌曲:《Lonely Man》和这首主题曲,录制于RCA的好莱坞录音室,Scotty Moore演奏吉他,Bob Moore演奏低音吉他,《Wild in the Country》在美国流行排行榜升到第26名,在英国则成为前五名的畅销曲。\n《His Latest Flame》 这首Doc Pomus-Mort Shuman的作品的另一个曲名是《(Maris's the Name)His Latest Flame》,和《Little sister》同是畅销单曲,也是一首在同样值得赞赏的期间产生的摇滚乐。这首歌的木吉他可能是由猫王本人亲自弹奏。或许不是公认的,猫王仍可算是演奏高 手。意外的是通常只担任演唱的The Jordanaires中的两名成员,也在这卷原声带中伴奏--Neil Mathews弹奏吉他,团长Gordon Stoker弹钢琴。\n《Little Sister》 《Little Sister》是Doc Pomus和Mort Shuman写的另一首著名的摇滚歌曲。由Scotty Moore提供才华洋溢的吉他乐谱,他在太阳唱片公司培育出的技巧显然是丝毫无损。为了回应这首歌的成功,节奏蓝调歌手LaVerm Baker录了一首《回应唱片》,指名给猫王,歌名是《Hey Memphis》Baker小姐使用同样的旋律,但她扮演遭到遗弃的姊姊的身份,《Little Sister》登上告示牌第五名,单曲唱片的另一首歌《His Latest Flame》则晋升到第四名。使这张单曲成为60年代早期最兼具商业及创意的猫王唱片之一。\n《Can't Help Falling in Love》 猫王在电影《Blue Hawaii》里面演唱的《Can't Help Falling in Love》是以古典旋律做基础。由George Weiss, Hugo Peretti和Luigi Creatore改编自德国成曲家Johann Paul Aegidus Martini于18世纪所写的《Plaisir d'amour》。猫王在60及70年代的演唱会几乎都是以这自歌收尾。大家熟悉的录音版本在1962年成为他的第35张百万畅销唱片。\n《Good Luck Charm》 毫不意外的,《Good Luck Charm》是一首百万畅销歌曲。Aaron Schroeder和Wally Gold作词,给《It's Now or Never》填英文歌词的同一组人。但歌曲中丝毫没有古典旋律,倒是猫王和The Jordanaires完美的歌声融合,以轻柔流畅的从容低吟这首流行抒情歌曲。\n《Follow That Dream》 这首1962年的电影主题曲由Fred Wise和Ben Weisman作词作曲。以同样是他们创作的《Follow That Dream》相类似的理想主义模式作曲。《Follow That Dream》是要把猫王形象和比较平庸的歌曲结合,猫王即可将它扭转成鼓舞人心的歌曲的好例子。在其他任何一个人手中,《Follow That Dream》可能只是另一首浪漫的电影主题曲,但是猫王本身即本身即代表了很多梦想的实现。 《Anything That's Part of You》 这首歌原来摆在《Good Luck Charm》的反面发行,在大西泮两岸皆是冠军畅销曲。在美国,它冯自己的实力成为畅销曲,在1962年春天升到第31名。\n《She's Not You》 为了这首歌,Doc Pomus结合50年代的一流作曲组合:Jerry Leiber和Mike Stoller。成果是猫王,The Jordanaires,以及给整首歌从头到尾添加诡异气氛的合音Millie Kirkham一次漂亮的综合表现。在美国,《She's Not You》在1962年8月升到流行排行榜第五名,在英国则是扶摇直上,荣登畅销曲行列的冠军。\n《Just Tell Her Jim Said Hello》 另一首Jerry Leiber和Mike Stoller的作品,这首歌最初发行时是《She's Not You》的B面歌曲。但它凭实力进入畅销曲行列。1962年8月升到第55位,并赢得百万销售歌曲的金唱片。\n《King of the Whole Wide World》 任何认为猫王到了好莱坞之后就不再是一流摇滚歌手的人,都应该坐下来听一听这首歌。Roth batchelor和Bob Robers的歌曲有强烈的萨克斯风特孔和清脆的吉他弹奏,加强歌曲强劲有力的节拍。《King of the Whole Wide World》是1962年的猫王电影《Kid Galahad》里面的特色之一。这首歌可说是流行音乐刺激性的极致,歌词则是另一个基本的猫王形象的浓缩。\n《Return to Sender》 Othis Blackwel另一首成为猫王万万畅销曲的前十名摇滚歌曲。《Return to Sender》由Winfield Scott联合创作,在电影《Girls, Girls, Girls》中演唱。这首歌在好莱坞由两个洛山矶录音界的巨匠伴奏录制-HalBlaine打鼓,吉他手Barney Kessel,除此之外,还有Jordanaaires, Scotty Moore, Dudley Brooks和Boots Randolph(他的萨克斯风演出精彩)。\n《(You're the)Devil in Disguise》 告示牌热门100的第三名及英国榜的冠军曲。这又是另一张猫王的金唱片。但是Bill Grant, Bernie Baum和Florence Kaye的歌曲其实不仅如此而已。这是猫王60年代早期出色的制作之一,从几乎是吟诵的开端演变成全力以赴的摇滚乐。这首歌在1963年5月录制于RCA 的纳许维尔录音室。这是猫王在将近三年来最后一次录制非电影原声带的歌曲(隔年1月,他录下了这一天的几首歌及一首新歌。)\n《One Broken Heart for Sale》 Othis Blackwell和winfield Scott这首动听的歌曲是1962年的畅销电影《It Happened at the World's Fair》中的重点所在。虽是百万畅销歌曲,《One Broken Heart for Sale》却没挤进告示牌的前十名(它停在第十一名。)这首歌大量放效Blackewll-Scott早期的畅销曲《Return to Sender》。但是这首歌的合音并非The Jordanaires,而是一支在西海岸成军的团体,定期被米高梅及其他电影公司使用的The Mello Meo。\n《Bossa Nova Baby》 《Bossa Nova Baby》标记着Jerry Leiber和Mike stoller暂时又再为猫王创作的历史,bossa nova乃由巴西音乐家发展出来,在1960年早期变成一种舞蹈风潮。Leiber和Stoller曾以自己的Tiger唱片公司在1963年早期替一支 叫做Tippie & The Clovers的团体录过这首歌。可是要靠猫王才能让这首歌进入前十名。并于10月升到在第八名。这首歌在电影《Fun In Acapulco》中演唱,因而由The Amigos(Jose Vadiz, Pedro Berrios, Miguel Alcaide和German Vega)协助The Jordanaires。\n《Witchcraft》 1960年5月12日,就在退伍后不久,猫王回电视台参加一个《欢迎猫王》的特别节目。法兰克辛纳屈主持。法兰克演唱《Love Me Tender》,而猫王则唱了《Witchcraft》,这是CyColeman和Carolyn Leigh写的歌,辛纳屈在50年代最红的歌之一。几年后的1963年,猫王成为第二个让《Witchcraft》登上畅销曲行列的超级巨星。\n《They Remind Me Too Much of You》 猫王在1962年9月22日替他的第12部电影《It Happened at the World's Fair》录下这首歌曲。他在电影中扮演连遭遇困难的驾驶员。它在1963年1月当做《One Broken heart for Sale》的B面发行,但歌曲的实力让它进入畅销曲排行榜。\n《Kiss Me Quick》 这是Doc Pomus和Mort Shuman替猫王写的最后一首重要的歌曲,在1964年4月发行。据说披头士是这首歌的忠实歌迷。在他们上英国电视节目《Juke Box Jury》时,对它评价甚高。就像很多Pomus-Shuman的歌曲一样,《Kiss Me Quick》有拉丁音调支撑固定音型的吉他乐谱。 《Viva Las Vegas》 猫王最出色的电影之一的电影原声带,由Ann Margret合演,这也是猫王迄今于60年代中期录制的最好的摇滚歌曲之一,Doc Pomus和Mort Shuman作词作曲,这首歌只进入告示牌排行榜的前30名。但全球销售量仍然超出一百万张。电台和观众何以会疏忽它仍是一个谜。虽然披头四在那一年几乎席卷歌坛,这首拉丁风味的曲子和Scotty Moor哀泣的吉他演奏应足以让它登上冠军宝座。这首歌听起来仍然像1964年那样朝气蓬勃。\n《Kissing Cousins》 1964年2月发行,这是另一首因披头四和其同伴的入侵而被挤出前十名的猫王畅销曲。不过这首Fred Wise和Randy Starr写的歌仍是猫王另一张百万畅销唱片。当然,《Kissing Cousins》是同名电影的原声带。这首歌写于蓝调歌曲产生剧变的时期,从头到尾由猫王的老班底纳许维尔乐团兴高采烈地伴奏,有漂亮的吉他装饰音节和急 促的鼓声。\n《What'd I Say》 这当然是伟大的Ray Charles的节奏摇滚歌曲。猫王在电影《Viva Las Vegas》中演唱,发行时是主题曲B面歌曲。它是猫王表达其节奏蓝调活力的理想形式。这首歌的合音由The Carole Lombard Quartet提供,The Jubilee Four协助。大乐团风格的鼓声几乎一定是Hal Blaines演奏的。Charles最初在1959年录下这首歌,并进入热门100的第六名,是猫王的翻唱歌曲中最成功的一首,进入第21名。\n《Such a Night》 这是一首罕见的节奏蓝调经典之作,起码在猫王这段演唱生涯中算是罕见的。他是这种曲风的诠释高手。他在当时需要这么做,因为《Such a Night》的原始版本(作词作曲:Lincoln Chase)是由节奏蓝调歌手中音色最柔美的一位--Clyde McPhatter在1954年演唱。虽然延至1964年7月才发行单曲《Such a Night》。早就由猫王于1960年4月在纳许维尔隶好,并收录在《Elvis Is Back》的专辑中发行。1964年的单曲进入告示牌前20名。这首歌若是没有挑选在披头士入侵美国的当头上发行,其表现可能会更出色。这是一个阻碍猫王 唱片销路的因素,不论是对猫王强烈的演唱表现,D.J.Fontana的乐器演奏技巧,或是纳许维尔其他常客而言皆如此。Boots Randolph的表现从未像在《Such a Night》里面这么地热情洋溢过,以他的萨克斯风的反覆乐节将歌曲推到最高潮。\n《Aint' That Loving You Baby》 这首节奏蓝调歌曲有一段大趣的故事,Clyde Otis和Ivory Joe Hunter写于1955年。最初是由纯朴的蓝调歌手Jimmy Reed录制。猫王的版本将这首歌带到商业地区,有D.J.Fontana清脆的鼓声及激烈的吉他伴奏(或许是Hank Garland担任吉他演奏)。这是另一首在1958年,猫王赴德国之前最后一次录音期间灌录的歌曲,但拖延到1964年年尾才出版。这是猫王另一首百万 畅销曲。虽然只进入告示牌热门100的第16名《Aint' That Loving You Baby》最初是摆在《Ask Me》的反面发行。\n《Blue Christmas》 在猫王所有的音乐才华中,最杰出的或许是做为一名蓝调歌手。可惜离开太阳唱片公司之后。他仅有过一次表现这个优点的机会(尽管他可以在最不可能的歌曲中悄 悄加入一些蓝调感觉),而且几乎没唱过任何一首蓝调畅销曲。因为大众的品味倾向于欣赏于纯摇 滚或抒情歌曲。Billy Hayes和Jay Johnson写的《BlueChristmas》是猫王录过最出色的蓝调之一,或许也是Yuletide唱片为他发行的众多好唱片之中最出色的一张。它 最初是出现在1957年的《Elvis Sings Christmas Songs》专辑中,一直到七年后才发行单曲。\n《Do the Clam》 《Girl Happy》是猫王的第17部电影。他在片中饰演一个夜总会歌手,和Gary Crosby Shelley Fabares及Jackie Coogan合演。11首电影歌曲中唯一登上排行榜的就是这首时髦的摇滚歌曲。在美国升到第21名,英国则是第19名。\n《Crying in the Chapel》 Artie Glenn于1952年写下这首歌。他的两个儿子Darrell和Rex Allen让这首歌在1953年进入告示牌流行及乡村排行榜的前十名。那年稍后,The Orioles以这首歌缔造流行和节奏蓝调畅销曲的佳绩。猫王在1960年10月31日于纳许维尔录下这支曲子。伴奏由Scotty Moore和Hank Garland弹吉他,Bob Moore弹低音吉他,Floyd Cramer弹钢琴。这首歌在五年之后发行时,成为猫王在两年内最畅销的歌,也是自从披头士大肆改变流行音乐面貌之后,猫王的第一支英国畅销冠军曲。\n\n美國人","num_words":371,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.978,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%A5%BF%E6%9B%BC%C2%B7%E5%8D%9C%E5%88%A9%E6%BB%91","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"西曼·卜利滑(Simón José Antonio de la Santísima Trinidad Bolívar y Palacios Ponte Blanco),公元1783年7月24號出世,公元1830年12月17號過身,係拉丁美洲有名嗰革命家、軍事家。佢前後幫得委內瑞拉、秘魯、哥倫比亞、厄瓜多爾、玻利維亞同得巴拿馬箇六隻國家從西班牙嗰殖民統治裡頭解放出來,獲得獨立。\n\n軍事","num_words":13,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.159,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%B1%9F%E8%A5%BF%E5%97%B0%E5%AE%98%E5%88%B6","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"江西嗰官制係話江西到近代以前嗰各級統治機關嗰歷史制度。\n\n西漢\n郡\n郡守:掌治全郡\n郡丞:輔佐郡守\n都尉:掌控軍事\n農都尉:掌屯墾植穀\n關都尉:掌守關隘\n\n縣\n縣令:掌治全縣\n縣丞:輔佐縣令,兼顧刑獄\n縣尉:掌控軍事\n\n鄉\n三老:掌治教化\n有秩:掌管聽訟,兼收賦稅\n遊徼:掌管巡查緝捕\n\n亭\n亭長:掌管治安,兼治民事\n求盜:掌管治安\n\n里\n里正:掌管民事\n里監門:監理安全\n\n東漢\n郡\n太守:掌治全郡\n功曹史:掌管選署\n倉曹史:掌管倉庫\n戶曹掾:掌管民戶\n決曹史:掌管刑法\n賊曹史:掌管刑法\n督郵:掌監屬縣\n\n縣\n縣令:掌治全縣\n縣丞:署理文書、倉獄\n縣尉:監察奸究、盜賊\n\n鄉\n有秩:掌治全鄉\n三老:掌治教化\n遊徼:掌管治安\n鄉佐:掌收賦稅\n\n亭\n亭長:掌治全亭\n亭侯:助理亭長\n\n里\n里魁:檢查民事,掌百家\n里什:掌十家\n里伍:掌五家\n\n東吳\n州\n刺史\n部郡從事、治中從事、別駕從事、功曹從事、師友從事、主簿、書佐\n\n郡\n太守\n郡丞、都尉、司馬、功曹掾、五官掾、上計掾、門下掾、督郵、主簿、門下書佐\n\n縣\n縣令\n縣丞、縣尉\n\n鄉\n有秩(三老)\n\n晉朝·南朝\n州\n刺史\n領兵刺史\n單車刺史\n郡太守\n縣令\n\n隋朝\n州\n刺史\n\n郡\n太守\n郡丞、郡尉\n\n縣\n縣令\n縣丞、縣尉\n\n鄉\n鄉官\n\n唐朝\n州\n刺史:掌治全州\n別駕\n長史\n司馬\n錄事參軍事:掌握符印\n司功曹參軍事:掌管考課祭祀禮樂學校喪葬\n司倉曹參軍事:掌管租調庖廚倉庫市肆\n司戶曹參軍事:掌管戶籍道路蠲符田頌婚姻\n司田曹參軍事:掌管園宅天分及永業田\n司兵曹參軍事:掌管武官選及兵甲門禁烽侯\n司法曹參軍事:掌管法律督盜賊知鞠獄\n司士曹參軍事:掌管津梁舟車工藝\n參軍事:掌管贊導\n典獄:掌管獄徒\n問事\n白直\n市令:掌管市場交易\n經學博士:教授五經\n醫學博士:醫療民疾\n\n縣\n縣令:掌治全縣\n縣丞\n主簿\n縣尉\n錄事:掌控符印\n司功佐:掌管考課祭祀禮樂學校喪葬\n司倉佐:掌管租調庖廚倉庫\n司戶佐:掌管戶籍蠲符道路田頌婚姻\n司兵佐:掌管兵甲門禁烽侯傳驛\n司法佐:掌管法律督盜賊\n司士佐:掌管津梁舟車百工眾藝\n典獄:掌管獄徒\n問事\n白直\n市令:掌管物價交易\n經學博士:教育生徒\n\n鄉\n耆老\n鄉佐\n\n里\n里正\n\n宋朝\n路\n經略安撫司(掌管兵民)\n安撫使\n幹當官\n走馬承受\n轉運司(掌管財賦)\n轉運使\n副使\n判官\n提刑司(掌管司法)\n提點刑獄使\n檢法官\n提舉常平司(掌管山水收利)\n提舉官\n幹辦官\n提舉學事司(掌管學校)\n提舉官\n提舉保甲司(掌管教什伍民武藝)\n提舉官\n\n州\n刺史(虛銜)\n知州\n司馬參軍\n錄事參軍\n司法參軍\n司理參軍\n戶曹參軍\n倉曹參軍\n通判\n別駕\n長史\n\n縣\n縣令(虛銜)\n知縣\n縣丞\n主簿\n縣尉\n\n元朝\n行中書省\n丞相\n檢校所\n照磨所\n理問所\n架閣庫\n都鎮撫司\n儒學提舉司\n平章政事\n左、右丞\n參知政事\n郎中\n員外郎\n\n道\n宣慰司\n宣慰使\n同知\n副使\n肅政廉訪司\n肅政廉訪使\n\n路\n總管府\n達魯花赤\n總管\n同知\n治中\n判官\n司獄司\n使平準行用庫\n織染局\n染造局\n府倉\n惠民藥局\n稅務局\n錄事局\n儒學教授\n蒙古教授\n醫學教授\n陰陽教授\n\n府\n達魯花赤\n知府(府尹)\n同知\n判官\n推官\n\n州\n達魯花赤\n州尹\n同知\n\n縣\n達魯花赤\n縣尹\n縣丞\n縣簿\n縣尉\n巡檢司巡檢\n\n社\n社長\n\n明朝\n\n省\n巡撫\n\n承宣布政使司\n左、右布政使\n經歷司\n照磨所\n理問所\n司獄司\n左、右參政\n左、右參議\n分守道\n督糧道\n督冊道\n\n提刑按察使司\n按察使\n經歷司\n照磨所\n司獄司\n訓使\n僉使\n分巡道\n提督學道\n清軍道\n驛傳道\n\n都指揮使司\n都指揮使\n經歷司\n斷事司\n司獄司\n都指揮同知\n都指揮僉事\n\n都轉運鹽使司\n\n鹽課提舉司\n\n市舶提舉司\n\n府\n府\n知府\n經歷司\n照磨所\n司獄司\n同知\n通判\n推官\n儒學教授\n訓導\n\n州\n知州\n同知\n判官\n學正\n訓導\n\n縣\n知縣\n縣丞\n主簿\n教諭\n訓導\n\n里\n里長\n甲首\n糧長\n\n直隸州\n直隸州\n知州\n同知\n判官\n學正\n\n縣\n知縣\n縣丞\n主簿\n教諭\n\n清朝\n\n省\n巡撫\n\n承宣布政使司\n經歷司\n照磨所\n理問所\n庫大使\n\n提刑按察使司\n經歷司\n照磨所\n司獄司\n\n分守道\n分巡道\n督糧道\n鹽法道\n河工道\n驛傳道\n海關道\n屯田道\n兵備道\n\n府\n府\n知府\n同知\n通判\n儒學教授\n經歷司\n照磨所\n司獄司\n宣課大使\n倉大使\n庫大使\n\n州\n知州\n州同\n州判\n吏目\n巡檢\n驛丞\n庫大使\n閘官\n\n廳\n撫民同知\n理事同知\n\n縣\n知縣\n縣丞\n主簿\n教諭\n典史\n驛丞\n巡檢\n稅課大使\n閘官\n\n里\n里長\n保正\n甲首\n甲長\n\n直隸州\n直隸州\n知州\n州同\n州判\n吏目\n巡檢\n驛丞\n稅課大使\n\n直隸廳\n直隸同知\n\n別嗰條目\n江西嗰行政規劃史\n\n江西嗰官制","num_words":364,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.277,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.716,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%92%86%E5%93%AE%E5%B1%B1%E8%8E%8A","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《咆哮山莊》(英文:Wuthering Heights)係布朗第姊妹之一嗰艾美莉·布朗第(Emily Brontë)嗰一部長篇小說。佢到1847年拕Thomas Cautley Newby到英國出版。\n\n小說冇出版幾久嗰時間,箇本書嗰口碑冇幾喫價,末後佢拕認為係非常有原創性嗰一部作品。\n\n箇本小說話嗰係兩隻人物之間激情、瘋狂嗰愛情故事——Catherine同得Heathcliff。完部書都研究嘚兩隻世界之間嗰極度差別——Thrushcross Grange嗰故作風雅嗰世界跟到Wuthering Heights嗰野性癲狂嗰世界。對比之下,體現得和諧跟暴力、善良跟邪惡之劍嗰反差。\n\n故事嗰梗概係Catherine起頭拒絕哩Heathcliff嗰求婚,嫁嘚別嗰人。Heathcliff為到報復佢,就一徑哩尋Catherine同得佢嗰後人嗰著格(cot giet,「麻煩」)。\n\n小說","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.14,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.513,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B7%A5%E6%A5%AD%E9%9D%A9%E5%91%BD","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"工業革命(英文:Industrial Revolution),係18到19世紀到英國開始嗰農業、製造業、礦業、運輸業嗰大革新。到箇隻時期裡頭,英國嗰社會、經濟同得文化都有很大的變動。箇滴子變化也末後影響到歐洲、北美乃至全世界。工業革命嗰發生係人類歷史上嗰隻重大轉折點,生活上嗰各方面都或多或少拕佢影響到嘍。\n\n18世紀嗰督尾,英國嗰早先嗰人力、畜力為主嗰經濟開始轉為機器製造。佢起始自紡織業嗰機械化、冶鐵技術嗰發展同得精質煤嗰廣泛使用。運河嗰開鑿、交通系統(公路、鐵路)嗰改良也舞得貿易交流快速擴張。蒸汽動力嗰引入、水車設備同得高能機器嗰推廣都保證嘍生產力嗰快速提高。19世紀頭二十年,全金屬打造嗰機器工具拕廣泛應用,箇也舞得別嗰產生引進更多嗰機器以供生產。箇滴子變革到19世紀嗰時間已經發展到西歐、北美,末後最終影響到大部份嗰國家。佢對社會嗰影響都係好大嗰。\n\n詞源 \n揸得歷史學家大衛·蘭德(David Landes)嗰研究,Industrial Revolution箇隻詞係法國人路易季約姆·屋鐸(Louis-Guillaume Otto)到1799年7月6號嗰一封信裡頭至早使用嗰。專話技術變革的Industrial Revolution係到1830年代開始普遍使用嗰,好似路易屋古斯拖·布朗基(Louis-Auguste Blanqui)到1837年的la révolution industrielle提及的。胡利帝什·恩格斯(Friedrich Engels)到《1844年英格蘭嗰工人階級的條件》(The Condition of the Working Class in England in 1844)裡頭話到「一隻工業革命,係話一隻同一時間改變正完隻文明社會嗰變革。」\n\n誘因 \n\n工業革命嗰誘因蠻複雜嗰,一徑係爭論嗰焦點,有滴子歷史學家覺得17世紀嗰英國內戰舞得全國嗰封建制度正式結束,𠵹工業革命就係許時間社會、體制變化嗰自然產物。國家嗰邊境拕更有效嗰管理,故係傳染病拕控制嘚,避免出現早先時常性嗰流行病。活過幼年期嗰細人嗰百分比顯著提高,箇就提供正更大嗰勞動力。圈地運動同得英國農業改革也舞得糧食嗰生產更高校,冇必要許多嗰人工,𠵹盈下來嗰人到農業生產裡頭尋不到事做,就拕逼得進入棉紡工業,好似紡織業,之後就進城或新開嗰工廠。17世紀嗰殖民擴張帶動國際貿易嗰發展,金融市場嗰產生、資本嗰大量積累、17世紀嗰科學革命就拕認為係工業革命嗰誘因。\n\n一徑到1980年代,學院歷史學家普遍認為技術創新係工業革命嗰主心骨,佢最關鍵嗰技術系蒸汽機嗰發明同得改進。但箇下進入市場時代嗰研究對傳統搦供給為導向嗰觀點做出新嗰挑戰。\n\nLewis Mumford提議工業革命嗰起因源自中世紀嗰早期,箇要早過大多數嗰估計。佢話大量生產嗰標準模式係印刷行,工業時代嗰原型模式就係鐘錶。佢哈話到修道院對紀律、守時嗰強調、中世紀城市固定時間會搉市中心教堂嗰樓鐘等因素。\n\n一隻巨大嗰國內市場嗰出現也係工業革命嗰一隻重要驅動力,尤其解釋得正啷會發生嘚英國。別嗰國家,好似法國,市場拕地方政府分頭控制,佢俚互相來往嗰貨物貿易經常要擐零零硁硁嗰稅。\n\n哈有一隻影響深遠嗰因素係政府部門一下保障發明者嗰專利體系同得限制佢嗰壟斷權力。專利嗰影響有好有壞,蒸汽機嗰歷史進程係工業化發展嗰重中之重。為得補還公開透露發明嗰發明者,專利體系准許發明者(好似瓦特)龍轉第一批蒸汽機嗰生產,箇就獎賞哩發明者也加快哩技術發展嗰速度。不過技術嗰壟斷也會損傷發明者嗰創造力。好似,瓦特嗰龍特舞得別嗰發明者(好似Richard Trevithick、William Murdoch、Jonathan Hornblower)改善不正蒸汽機,箇都舞晏哩工業革命達20年。\n\n歐洲嗰誘發因素 \n\n有隻歷史學家非常感興趣嗰問題係,工業革命啷會產生嘚歐洲而不係18世紀世界嗰別嗰地方,好似中國、印度、中東,或者別嗰時間,好似古典時期、中世紀。蠻多嗰印度都拕提出來,佢俚有教育、「現代」政府、「現代」工作態度、生態、文化。啓蒙時期不光係話產生嘍一大批嗰受教育人群,哈產生嘍對工作嗰現代意識。\n\n英國嗰誘發因素 \n工業革命啷會起自英國、舞得英國超吥別嗰國家一大莝,到今下哈有好多學者爭論嘚。有人強調英國到佢嗰海外殖民地獲得嗰自然、經濟資源嗰重要性,同得佢到非洲、加勒比海之間做嗰奴隸貿易裡頭賺到嗰利潤都係工業投資嗰原始資金。但也有人指出,奴隸貿易跟到西印度嗰獲利單係工業革命許幾年子嗰英國全國收入嗰5%。即便話奴隸制係工業革命時期英國嗰經濟獲益嗰小頭,但基於加勒比海嗰市場需求也係英國工業輸出嗰12%。\n\n別嗰來話,一隻具有更大嗰自由度嗰大型商業平臺舞得英國能夠更有效嗰生產、使用時時湧現嗰科學、技術發展,不像有滴子君主制國家,好似俄羅斯同得中國。英國係拿破崙戰爭以來唯一一隻冇拕金融掠奪、經濟破壞嗰歐洲國家,佢也係唯一一直擁有有效規模嗰商業艦隊嗰(歐洲別嗰國家嗰商業艦隊都拕英國皇家海軍到戰爭裡頭摧毀吥嘍。)。英國大量嗰出口棉產業也保證嘍早期形式嗰手工產品嗰市場。𠵹也就舞得英國嗰戰爭開銷花費嘚海外貿易上頭,不像歐洲別嗰國家樣為得領土日日打仗,箇也得利於英國嗰地理條件——同得歐洲大陸隔開嗰一隻島。\n\n另一隻理論話英國得到工業革命時期取得巨大成功係因為佢擁有嗰重要資源。佢滴子大嗰地理面積住嘚大量人口。圈地運動同得相關嗰農業革命舞得充沛嗰勞動力去供給產業所需。英格蘭北部、中部、南威爾士、蘇格蘭低地嗰當地自然資源提供嘚煤、鐵、鉛、銅、錫、石灰、水力,各滴子優良資源都保證嘍工業嗰發展、擴大。英格蘭西北部嗰潮濕、熱和嗰氣候也為得紡織產業嗰壯大提供嘍完美嗰條件。\n\n1688年以來英國穩定嗰政治局面同等群眾求變嗰心態也拕話成係誘發工業革命嗰因素。因為圈地運動嗰展開,耕田傳統拕工業化進程摧毀圓,𠵹有地嗰上層階級開始做佢理嗰資本生意,冇再有過任何阻礙。\n\n參考資料 \n\n英國嗰歷史","num_words":41,"character_repetition_ratio":0.015,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.132,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.502,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%98%BF%E6%AD%B7%E5%B1%B1%E5%BE%B7%C2%B7%E9%BA%A5%E7%90%A8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"李·阿歷山德·麥琨(英文:Lee Alexander McQueen)或阿歷山德·麥琨(Alexander McQueen),1969年3月17號出世,2010年2月11號過身,係隻英國嗰時裝設計師。佢嗰設計風格異於常俗、手法獨到新穎,故係有「Enfant terrible」(狼犺崽)嗰叫法。\n\n阿歷山德·麥琨先頭擔任過嗰五年Givenchy嗰首席設計師,末后創立自簡擁有嗰高級訂製品牌Alexander McQueen同得McQ。憑得佢嗰天才設計,Björk、Lady Gaga、Rihanna都係佢嗰客戶群,更假四年拕選做嗰「英國年度設計師」(British Designer of the Year)。\n\n早年 \n1969年麥琨出生嘚倫敦嗰Lewisham,係蘇格蘭的士司機Ronald同得社會科學教師Joyce嗰崽,佢係屋裡六隻細伢子裡頭最細嗰。佢到倫敦Stratford嗰一棟政府高層公屋(council flat)裡頭長大。佢細大哩就幫得佢三隻姊妹做衣裳,哈立志成為時裝設計師。\n\n麥琨進入Rokeby School學習,等1985年佢16歲嗰時間離開學堂,藝術搦得「一般水平」(O-level,Ordinary Level)。接得佢到Savile Row街嗰Anderson & Sheppard裁縫舖裡頭做學徒,末後麥琨先後到Gieves & Hawkes、戲劇服裝品牌Angels and Bermans底下做事。佢學徒生涯裡頭學到嗰技術幫得佢到時裝世界樹立正一隻剪裁得當嗰名聲。\n\n工作經歷 \n麥琨到Savile Row做學徒嗰時間,客戶群就有戈爾巴喬夫、Prince Charles。一次訪談中,麥琨話佢到幫查爾斯王子做嗰夾克嗰內裡上頭禶過「我係隻屄」(I am a cunt)嗰字樣。20歲嗰時間,麥琨到立野浩二(Koji Tatsuno)手上做哩段時間,末後到意大利嗰米蘭旅遊,同得到Romeo Gigli手上做事。\n\n1994年,麥琨返還倫敦,拕Central Saint Martins College of Art and Design聘請做式樣剪裁助教。佢嗰作品選完成得非常來事,故係拕碩士課程帶頭人𠱽得讀碩。搦得時裝設計嗰碩士文憑之後,佢嗰畢業選集也拕時裝設計師Isabella Blow完個買下,聽話佢也係建議麥琨搦Alexander(而不係Lee)做未來嗰個人品牌名嗰人。\n\n1997年,冰島歌手Björk請麥琨設計佢嗰Homogenic專輯嗰封面。麥琨也幫得佢指導哩箇盤專輯嗰Alarm Call嗰音樂錄影帶。\n\n麥琨嗰早先嗰時裝展係以爭議、驚人手法出名嗰,故係幫佢賺得「驁烈崽」或「狼犺崽」(Enfant terrible)同得「英國時裝嗰羅漢」(the hooligan of English fashion)嗰花名,好似佢設計嗰一款低腰褲拕叫做「兜得屁督嗰」(bumsters)、一隻系列設計拕叫做「高地強姦」(Highland Rape)。末後,麥琨嗰展覽轉為大出手、反常規嗰風格,好似2003年嗰春季系列佢現做一隻沉督嗰船、2005年嗰春季系列嗰人體棋盤、2006年嗰秋季系列嗰「丘羅登嗰寡婦」佢舞隻人樣大嗰Kate Moss嗰全息圖。\n\n麥琨嗰bumsters褲仰上舞得低腰牛仔褲拕作興起來,起頭嗰時間哈係惹得滴子非議。Blow公關公司嗰經理、麥琨嗰朋友Michael Oliveira-Salac話「對我來話,bumsters褲就係麥琨啷定義嗰」。麥琨也因得佢嗰設計裡頭應用骷髏變得出名。箇款設計風格嗰絲巾變得係每隻名人必備嗰,全世界也堪垃哩拕複製。\n\n麥琨嗰展覽時常引進滴子戲劇、奢華嗰元素。佢搦新技術、創新去轉變佢嗰展覽,不間界都會嚇到、著到觀眾。佢嗰設計都拕認為係時裝界嗰奇幻、叛逆嗰潮流。麥琨也係倫敦頭隻聘用印度人做模特嗰設計師。\n\nGivenchy時期 \n1996年,接得John Galliano後,LVMH嗰總裁Bernard Arnault聘請麥琨做Givenchy嗰首席設計師,箇都舞出哩滴子騷動。將腳上任,麥琨就話品牌嗰創始人係「冇幾重要」(irrelevant)嗰。佢嗰頭回Givenchy時裝展冇成功,1997年麥琨自簡話得Vogue聽,話許到展覽就係「惡屑」(crap)。末後麥琨低調設計Givenchy,但哈係相得出叛逆嗰傾向。\n\n2001年3月,麥琨話合同限制嘚「佢嗰創作性」,故係離開哩Givenchy。\n\n職業成就 \n\n麥琨係最細嗰「英國年度設計師」嗰得主,佢到1996年-2003年之間攏共得過四到箇隻獎。2003年,佢哈一下搦得「大英帝國司令勳章」(CBE)同得「時裝設計師協會獎」(Council of Fashion Designer Awards)嗰「年度國際設計師」(International Designer of the Year)。 2000年1月,麥琨拕Gucci集團買下佢公司嗰51%嗰股份,麥琨自簡就擔任創作總監。末後麥琨嗰店面拕擴展到倫敦、米蘭跟得紐約,哈一下推出香水產品「Kingdom」同得箇晝子出嗰「My Queen」。2005年,麥琨同得運動品牌彪馬(Puma)合作,推出特別款嗰運動鞋產品。2006年,佢開發子品牌「McQ」,一隻面對後生人嗰低價位嗰牌子。麥琨係頭隻參加過MAC化妝品發行嗰宣傳設計師。2007年10月11號,佢嗰設計系列拕正式發售,箇也係佢許年秋冬時裝展嗰指向,佢嗰創意係來自Elizabeth Taylor嗰電影Cleopatra。\n\n到2007年年督,麥琨嗰時裝舖已經開到倫敦、紐約、洛杉磯、米蘭同得拉斯維加斯。佢嗰有名客戶好似Nicole Kidman、Penélope Cruz、Sarah Jessica Parker同得Rihanna,都時常拕拍到穿麥琨嗰衣裳。Bjork跟得Lady Gaga也經常到佢俚嗰音樂裡頭採用麥琨嗰設計。\n\n個人生活 \n麥琨係同性戀者,佢六歲嗰時間就警覺到自簡嗰性向哩。佢等得18歲嗰時間跟得屋裡坦白,起頭有滴子艱難,後背佢屋裡也接受箇場事嘍。談嘚佢許年青出櫃嗰時間,麥琨就話「我相信我自簡同得我嗰性向,我冇什哩弆得。我從我娘嗰子宮一徑行進同性戀隊伍裡頭。」\n\n2000年嗰熱天,麥琨到西班牙各Ibiza嗰一隻遊艇上頭非正式嗰同得記錄片製作人George Forsyth結婚。佢俚一年之後就斷吥嘍,末後都係噱貨嗰朋友。\n\n麥琨係隻老到嗰水肺潛水員,箇隻興趣也係佢嗰設計嗰靈感來源之一,好似佢2010年春季嗰「柏拉圖嗰阿特蘭蒂斯」(Plato's Atlantis)。大部分時間佢都係到馬爾代夫潛水。\n\n過身 \n2010年2月11號,麥琨拕宣告過世。佢嗰屍身係許日早上,拕佢嗰眏屋人到佢倫敦Green街嗰屋裡嗰衣幮裡頭尋到嗰。醫務人員仰上拕叫來,佢俚當場就宣佈哩死亡。\n\n麥琨就死嘚佢娘Joyce過身嗰九日之後,也死嘚倫敦時裝週嗰幾日之前,但日程表上也冇佢嗰展覽。\n\n2010年2月3號,麥琨到佢Twitter嗰個人頁上頭話佢娘頭幾日嗰時間過身哩,佢哈話「姆媽…,安息!」(RIP mumxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxx)四日之後佢又話佢箇隻禮拜「貓傷嘍」(awful we),「朋友都滿好嗰」(friends have been great),「箇下我要搦自簡斢起來滴子。」(now i have to some how pull myself together)\n\n麥琨死之後留得張條子,內容冇拕公開。倫敦嗰首都警察話佢嗰死冇什哩疑點,但冇確定是否係自殺。2010年2月17號,威斯敏市嗰屍檢官發現麥琨嗰死係源自窒息同得吊頸。驗屍程序拕推晏到2010年4月28號。\n\n2010年2月18號,Gucci集團嗰董事長兼執行官Robert Polet話,即使品牌嗰創始人兼創作總監過世哩,麥琨嗰生意按樣會接得做下去。\n\n2010年2月25號,麥琨嗰葬禮到西倫敦Knightsbridge街嗰St Paul教堂舉行。\n\n2010年4月28號,驗屍工作結束,報告表明佢過身之前喫哩可卡因、鎮定劑同得安眠藥。\n\n作品圖集\n\n內文註釋\n\n外部鏈接 \n Alexander McQueen嗰主頁\n McQ嗰主頁\n 麥琨嗰生平\n\n英國人","num_words":115,"character_repetition_ratio":0.035,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.531,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/Saint%20Laurent","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"Saint Laurent,先頭叫做Yves Saint Laurent或簡做YSL,係法國人伊夫·聖·羅倫(Yves Saint Laurent)同得佢嗰合夥人Pierre Bergé到1962年創立嗰一隻高級品牌。風格以精緻、高雅為主。早時間哈會到男裝風格裡頭汲取滴子元素用得女裝設計裡頭。\n\n外部鏈接\n\"聖羅蘭美妝\"嘅微博\n\n奢侈品","num_words":10,"character_repetition_ratio":0.138,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.367,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%8D%81%E5%A4%A7%E4%BA%95%E5%B2%A1%E4%B9%8B%E5%AD%90","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"十大井岡之子係江西宣傳部主辦嗰評選江西優秀公民嗰活動所授予嗰榮譽稱號。每回會揀10隻人,挑選嗰方式主要係公開投票、媒體監督、實地考察、專家評審箇滴子手段。\n\n【第二屆】\n兰念瑛:资溪县乌石镇新月村党支部书记\n朱祥培:江西省地矿局赣南地质调查大队大队长\n向东:中国电信九江电信分公司“向东班”班长\n杨文龙:仁和(集团)发展有限公司董事长、总经理\n陈勇琦:南昌市公安局青山湖分局湖坊派出所民警\n周元强:景德镇市昌江区竟成镇文化中心站站长\n郭远君:崇义县卫生局长、党组书记\n项曙红:江西翔云企业集团总裁\n袁国剑:分宜湖泽水川村党支部书记\n赖开洪:萍乡市丰园实业有限责任公司总经理\n\n【第三屆】\n卢国平:南昌县蒋巷镇洲头村党支部书记、江西国旺实业有限公司董事长\n杨文军:江西省水上运动管理中心运动员\n吴希明:中国直升机设计研究所总设计师\n范继新:萍乡市升华实业有限公司董事长\n周俊军:瑞昌市公安局民警\n周慧:中国移动通信集团江西有限公司上饶分公司网络部经理\n饶祥明:临川区第一中学党总支书记、校长\n施华山:贵溪市公安局流口派出所政治教导员兼刑侦大队打拐中队长\n黄泽兰:崇义章源钨业股份有限公司董事长\n温燕霞:江西人民广播电台台长助理、民生频率总监、江西省文联副主席、省作协副主席\n\n參考資料\n\n江西人","num_words":25,"character_repetition_ratio":0.004,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.136,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.963,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/Notting%20Hill","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"《Notting Hill》係1999年5月21號上映嗰一部英國浪漫喜劇電影,係嘚倫敦嗰羅町侯(Notting Hill)拍嗰。佢嗰劇編係Richard Curtis,製片係Duncan Kenworthy,導演係Roger Michell,主演係Hugh Grant、Julia Roberts、Rhys Ifans、Emma Chambers、Tim McInnerny、Gina McKee跟到Hugh Bonneville。\n\n箇部電影得到蠻多嗰好評,係英國電影史上最賣座嗰發行影片。佢贏得英國影視藝術學院獎(BAFTA)、英國喜劇獎(British Comedy Awards)、英國音樂獎(Brit Awards)等等。\n\n戲文劇情 \n威廉·舍科(William Thacker,Hugh Grant飾),「威」(Will)嘚羅町侯有間自簡嗰特賣旅遊書籍嗰鋪子。佢冇幾久處理正同得佢老婆離婚嗰箇腳事,因為佢老婆跟得隻長得好似Harrison Ford嗰人走吥哩。箇下,威廉同得一隻威爾士嗰怪人史拜可(Spike,Rhys Ifans飾)分租嘚一棟屋。\n\n有日,美國好萊塢女明星安娜·斯葛(Anna Scott,Julia Roberts飾)來佢嗰店鋪買書,兩隻人咁逢得面。冇下子,箇對人嘚街上又逢過一次湊,但威廉竳翻吥安娜手裡嗰桔子水,兩隻人嗰衣裳拕湛厊厏哩。威廉邀請安娜到佢對街嗰屋裡頭換衣裳,安娜應哩佢。換正衣裳後,安娜嘚臨走嗰時間凍哩威廉嗰嘴,兩隻人嗰浪漫關係咁就開始哩。\n\n幾日過後,威廉問史拜可收到什哩信息過啵,一徑冇什哩記性又寫不得字嗰史拜可想吥半日,末後想起有隻叫安娜嗰美國女崽子,但佢不叫自簡做「Anna」,而係叫「Flintstone」,住嘚理茲酒店,哈叫威廉去佢許裡走門。威廉到酒店嗰時間將好有場記者會,威廉拕誤認為係記者,咁拕准許入場。末後佢拕逼得採訪安娜嗰新電影《Helix》,但佢根本冇看過。箇場危機過身後,威廉邀請安娜一下去佢妹子幾日後嗰生日宴會。\n\n嘚馬庫斯(Max,Tim McInnerny飾)同得北娜(Bella,Gina McKee飾)嗰屋裡,安娜覺得威廉嗰朋友好似屋裡人樣嗰。末後箇對人偷偷子翻進一家私人庭院。接得嗰幾日佢俚一下去影院、一下去餐館。等得安娜叫威廉去佢酒店房間嗰時間,撞到安娜嗰男朋友捷胡·景(Jeff King,Alec Baldwin飾)。安娜裝假子好歡喜相到佢,咁威廉就裝假子係房間服務生。等捷胡離開房間之後,安娜同得威廉陪失禮,因為佢以為佢俚早捖吥哩。箇時間威廉覺得自簡應該轉身走人。\n\n冇下子,安娜跟得捷胡咄真分手哩。安娜來歸威廉嗰屋裡,準備住落來,箇時間佢也因為滴子豔照醜聞不得不尋隻場化密起來。箇對人頭一到睏嘚一齊。第日清早,威廉拕屋裡門口嗰大批記者拕嚇得哩,箇都係史拜可頭夜嘚酒吧亂嚼舞得。安娜覺得威廉背叛哩佢,故係咁走哩,威廉也決定誺記箇段情,儘管冇幾成功。\n\n一年過後,安娜為得拍場Henry James嗰電影來歸倫敦,箇也係威廉先頭建議佢嗰。威廉來到片場,安娜邀佢徛嘚邊上相。無意中威廉通過電影聲控系統聽到安娜同得另一隻演員嗰對話,安娜話佢跟得威廉之間嗰關係冇幾熟,威廉拕氣得離開。第日,安娜又來威廉嗰書鋪,想兩隻人重歸於好,但傷心嗰威廉斷哩佢箇隻想頭。咁安娜留得威廉一樣禮物後就走哩,禮物末後拕拆開,係Marc Chagall嗰真跡《La Mariée》,箇係因為先頭安娜嘚威廉屋裡相過箇幅畫。\n\n威廉尋來滴子朋友談詑,佢俚都支持佢同得安娜斷吥去。一徑等到史拜可來,當場罵威廉係隻「偗卵」(daft prick)。威廉仰上著醒,曉得自簡哩一生至大嗰犯錯。箇幫子人坐嘚馬庫斯嗰車子裡頭堪垃哩搔安娜。等到哩安娜嗰記者會現場,威廉𠱽得安娜留嘚倫敦陪佢。末底督,箇對人結正婚,電影最末嗰鏡頭係安娜駄哩肚,坐嘚一隻公園椅子上陪得威廉。\n\n演員一覽 \n\n Julia Roberts 演 Anna Scott:一隻好萊塢嗰電影明星,佢嘚威廉嗰書鋪裡頭同佢逢面。Julia Roberts拕覺得係箇隻角色唯一嗰人選,但先頭Roger Michell、Duncan Kenworthy冇想到佢會接手。Roberts嗰經理人話得Roberts聽,箇係佢相過最浪漫嗰喜劇。等Roberts讀過後,話佢自簡肯定要接下來。\n Hugh Grant 演 William \"Will\" Thacker:羅町侯嗰間書鋪嗰老闆,將腳離嗰婚。揀Hugh Grant演箇隻角色係所有人同意嗰,因為佢俚覺得Grant同得編劇Richard Curtis之間有種「命裡註定嗰『作者-演員』嗰姻緣」(writer\/actor marriage made in heaven)。Michell話Grant演Curtis嗰作品要結棍過任何人、Curtis寫Grant嗰角色也要結棍過任何人,Grant係唯一一隻得完美表現Curtis嗰文字嗰演員。\n Emma Chambers 演 Honey Thacker:威廉嗰細妹、安娜嗰影迷。末後佢嫁得佢兄嗰室友史拜可。\n Hugh Bonneville 演 Bernie:一個冇出路嗰股票經紀人、威廉嗰朋友。聚會嗰時間佢冇一眼相出安娜嗰身份,私底哩話到電影產業嗰低報酬,接得問安娜最末部電影賺得嗰錢。\n Rhys Ifans 演 Spike:威爾士人、威廉嗰怪物室友,佢眠夢成為一隻藝術家。末後佢娶進威廉嗰妹子Honey Thacker。威廉形容佢係「世界頭上最偗嗰人,再偗過一倍湊」。\n Tim McInnerny 演 Max:威廉嗰摯友,威廉時常同佢佮嘚一齊。佢跟到Bella備辦哩Honey嗰生日聚會。\n Gina McKee 演 Bella:一個半身不遂嗰律師,威廉嗰舊女友。先頭佢嫁得Max。威廉話佢係一生愛過嗰兩隻女人之一。\n James Dreyfus 演 Martin:威廉嗰書店裡頭冇路用嗰助理。\n\n別嗰角色\n Richard McCabe 演 Tony:不跑火嗰飯鋪老闆,主角都到佢許首碰面。\n Omid Djalili嘚鏡頭嗰頭幾分鐘演隻銷售員。\n Dylan Moran 演 Rufus:到Will書鋪偷書嗰賊。佢拕錄像攝到搦書弆到褲子內裡,但佢哈自簡係冤枉嗰,末後,佢又問Anna要電話號碼。\n Alec Baldwin 演 Jeff King:Anna嗰男朋友。\n Sanjeev Bhaskar:Anna同得Will到餐館喫飯嗰時間撞得佢評論嘚電影,佢聲氣又大話事又無聊。\n Emily Mortimer 演 “Perfect Girl”:佢暗戀嘚Will。\n John Shrapnel 演Anna嘚英國嗰經紀人。\n\n拍攝製作 \n\nRichard Curtis係夜裡睏嘚床上想出箇部電影嗰。佢話佢起先嗰設想係「一隻好平常嗰人出門難以相信嗰逢到一隻名人,同得咁佢俚拕影響到嗰生活」。Mike Newell拕請來做導演但佢冇答應,不過佢也話自簡不後悔,儘管箇係商業上嗰一隻過錯。製片人Duncan Kenworthy末後尋到Roger Michell,佢話「尋一隻好似Roger嗰導演,就好似尋到隻隻角色都合嗰演員樣艱難。Roger非常出眾。」\n\nCurtis揀Notting Hill做拍攝地點係因為佢住過許首,也瞭解箇隻場化,佢話「Notting Hill係隻熔爐,係拍電影嗰上好所在。」但箇舞得製片商面對一隻人口稠密嗰地區,Kenworthy話「早先我俚想起一隻大型戶外棚,咁我俚就得控制場面,因為我俚怫出現嘚大街上嗰Roberts靠Grant會吸引幾千隻圍觀者。」末後,佢俚哈係搉定到街上拍。Michell也愅「拍攝嗰頭日Hugh靠Julia一出現嘚Portobello路上,就會舞得交通堵塞,我俚也會拕幾千隻人、狗仔隊圍到,舞得電影拍不正。」地面保安人員全力防止箇隻場面,同時佢俚哈要應對當地嗰居民因為電影拍攝而變得「異常興奮」。電影取點嗰負責人Sue Quinn話保證電影得以拍攝係隻龐大嗰任務。Quinn同得佢嗰團隊拕逼得寫信到住地嗰幾千隻居民,保證會酬謝每隻人。\n\n製作設計人Stuart Craig樂意拍一部當代電影,佢話「我俚面對嗰係街道上幾千隻人,有商家、店家、住家,舞得場面非常複雜。」1998年4月17號電影開始到西倫敦同得Shepperton工作室拍攝。Will嗰書鋪位嘚Portobello路,也係電影嗰主要場景地之一。Notting Hill嗰別嗰拍攝地點包括Westbourne Park路、Golborne路、Landsdowne路跟到Coronet電影院。Will嗰屋位嘚Westbourne Park路280號,係Richard Curtis嗰產業,入口嗰後背係間大屋,電影裡頭嗰套間係工作室起出來嗰。許隻藍門也拕拍賣做慈善哩,而今嗰門係烏嗰。到Notting Hill拍吥六個禮拜後,攝製組轉到Ritz酒店(只得夜裡拍攝)、Savoy酒店、Nobu酒家、Hempel酒店嗰禪園(Zen Garden)同得Kenwood屋。督尾嗰一隻場景係一部電影嗰首映式,箇有滴艱難,Michell想拍Leicester廣場,但拕拒絕哩,因為警察因為Leonardo DiCaprio嗰一場首映式出哩滴子落殼,就怫共樣嗰事出現嘚箇隻首映式。經過一次衛生安全排練,攝製組拕允許到24個鐘頭之內起正、拍了箇隻場景。室內場景係最末嘚Shepperton工作室拍嗰。電影嗰最末剪輯係3.5鐘頭箇久,發行嗰時間拕編輯到90分鐘。\n\n電影有隻主題係Marc Chagall嗰1950年嗰畫《La Mariée》。Anna嘚William嗰屋裡相到箇幅畫嗰印刷版,末後就搦原版送得佢。Michell跟《娛樂週報》(Entertainment Weekly)話揀箇幅畫係因為Curtis好作興Chagall嗰作品,《La Mariée》話嗰也係對失吥嗰東西嗰哀傷。製片人為得電影舞哩隻複製品,但箇要得到畫主同得「設計靠藝術版權協會」(Design and Artists Copyright Society)嗰許可。末後,Kenworthy話「我俚決定毀吥佢。因為著得我俚嗰畫靚傷哩,佢會得會流進市場、舞出禍端。」有人估測原畫抵得50到100萬美金。\n\n電影配樂 \n\n電影嗰配樂係Trevor Jones舞嗰。有隻把子歌係別嗰藝術家嗰創作,好似Elvis Costello翻唱Charles Aznavour嗰《She》、Shania Twain重編嗰《You've Got A Way》同得Ronan Keating特製翻唱歌《When You Say Nothing at All》,箇首歌哈得過英國銷量頭名。Will行嘚Portobello路上播嗰係Bill Withers嗰《Ain't No Sunshine》。Tony嗰飯鋪關張許夜,佢靠Max彈嗰係鋼琴版嗰《Blue Moon》。起頭,Charles Aznavour版本嗰《She》係拕用嘚電影裡頭嗰,但美國觀眾測試對箇冇什哩反響,故係Richard Curtis請來Costello翻唱箇首歌。除吥美國,電影別嗰放映都含得箇兩隻版本,原聲帶也由Island Records發行。\n\n曲目:\n Another Level嗰《From the Heart》\n Ronan Keating嗰《When You Say Nothing at All》\n Elvis Costello嗰《She》\n Charles Aznavour嗰《She》\n Al Green嗰《How Can You Mend a Broken Heart?》\n Texas嗰《In Our Lifetime》\n 98 Degrees嗰《I Do》\n Pulp嗰《Born to Cry》\n Lighthouse Family嗰《Ain't No Sunshine》\n Shania Twain嗰《You've Got a Way》\n Spencer Davis Group嗰《Gimme Some Lovin》\n Trevor Jones嗰《Will and Anna》\n Trevor Jones嗰《Notting Hill》\n Bill Withers嗰《Ain't No Sunshine》\n\n電影發行\n\n評介 \n對箇部電影嗰評介大部分係正面嗰,爛番茄網站嗰評分係82%嗰「公認嗰新鮮」(Certified Fresh)《綜藝》(Variety)嗰Derek Elley搦哩隻總體正面評價,話箇部電影樸實、偗偗子,多哩10分鐘有滴長,依架構、基調來話明顯不係《Four Weddings and a Funeral》嗰續集。《激情評介》(Cranky Critic)話佢「咄真好看得會死」,係部「完美嗰約會電影」。《硝酸鹽》(Nitrate)話佢新奇、明快、新鮮跟到多變,有值得珍愛、紀念嗰橋段、人物。John J. Puccio看完電影嗰DVD過後話佢「係隻童話,作者Richard Curtis曉得大眾有幾歡喜童話故事」,係部「馨甜嗰電影」。《華盛頓郵報》嗰Desson Howe對電影嗰評介非常正面,特別表揚Rhys Ifans演嗰Spike。James Sanford搦哩三隻半個星到箇部電影,「話Curtis嗰對話會得比別嗰時間打晃嗰情節要大聲,但電影嗰頭一隻鐘頭係咁咀(zê)咁滑稽,話佢盈下嗰部分冇幾好子會顯得有滴嗇。」《喵喔嘰前哨雜誌》(Milwaukee Journal Sentinel)嗰Sue Pierman話箇部電影「精靈、滑稽、浪漫,喔,哈舞得人想到《Four Weddings and a Funeral》」,但佢「咁合人意,不愅人話。」Roger Ebert表揚箇部電影,話佢「情節明快、對話機智,主角也好愛人。」Kenneth Turan觀後感相當良好,話「電影嗰浪漫中心不拕毛病影響」。CNN嗰評論員Paul Clinton話電影係「亂象裡頭關於愛嗰、滑稽又溫馨嗰少數電影之一。」\n\n《Needcoffee.com》嗰Widgett Wallsn搦哩三隻半杯咖啡到箇部電影,話佢嗰幽默「拯救哩電影嗰完全平庸、不足嗰督尾」,哈批評哩電影嗰音效。Dennis Schwartz嗰「C-」負面評介話箇部電影根本係「十足嗰偗話」。有人話箇部電影展示哩「不合實際、人為溫馨嗰倫敦生活同得英國怪癖」。\n\n排行 \n《Notting Hill》係英國電影學院依得英國電影接受度嗰標準排嗰「世上頭一百名電影」嗰第95名。\n\n票房 \n1999年4月27號,《Notting Hill》到Leicester廣場嗰Odeon電影院舉行首映式。佢嗰英國本土票房收入達$116,089,678,全球收入達$363,889,678。開映週末佢賺得$0.27億嗰收入,打破美國浪漫喜劇片嗰相關紀錄, 第個禮拜佢接得賺到$0.15億,末後開始滑落。播映一個月之後,佢嗰首映週嗰票房紀錄拕女主角Roberts嗰別部電影《Runaway Bride》打破。佢係1999年第六高票房收入嗰電影,也係到2007年4月為止,史上最高票房收入電影嗰104名。許時間,佢一徑係英國嗰最高收入電影。\n\n獎項 \n《Notting Hill》贏得2000年嗰英國電影靠電視藝術學院獎(BAFTA)嗰最受觀眾歡迎獎(Audience Award for Most Popular Film),也獲得英國年度傑出電影嗰Alexander Korda獎、最佳男配角(Rhys Ifans)嗰提名。佢哈贏得英國喜劇片獎(British Comedy Awards)嗰最佳喜劇片電影。跟到英國音樂獎(Brit Awards)嗰最佳音效獎。接到佢也獲得帝國獎(Empire Awards)嗰最佳英國電影、最佳英國導演(Roger Michell)、最佳英國男演員(Hugh Grant)。末後,電影也得到金球獎嗰三隻提名:最佳「喜劇片-音樂片」電影、最佳男「喜劇片-音樂片」電影演員(Hugh Grant)同到最佳女「喜劇片-音樂片」電影演員(Julia Roberts)。\n\n參考資料 \n\n英國嗰電影","num_words":276,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.161,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.415,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B4%9B%E8%AA%9E%E5%97%B0%E8%AA%9E%E6%B3%95","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"贛語嗰語法係對贛語嗰語言性質、規律嗰體系描述。一隻語言嗰任何要素必須揸得一定嗰形式斢嘚一齊,箇一般含到「詞法」、「句法」兩項形式,即係話起正一隻詞、句嗰方法。\n\n詞法\n\n名詞\n\n詞綴\n「老」、「阿」箇滴前綴時常拕用做人同得滴把子動植物嗰呼稱。好似「老兄」、「老妹」、「老俵」、「老公」;「阿婆」、「阿叔」、「阿嬸」。\n\n有滴後綴有一定嗰語法意義。\n「仔」、「俚」一般搭配體積、形狀伓大嗰物什,好似「蛾子」、「杌子」、「廈俚」、「猴俚」。若係前語素有修飾意義,使用「仔」\/「俚」後綴會更假強調物什嗰細小,好似「茶腳仔」、「豬婆仔」、「狗崽仔」、「年邊仔」。\n「頭」一般搭配方位、時間名詞。好似「下頭」、「日頭」、「灶頭」。若係搭配普通詞語,表示對象嗰數量伓多,好似「望頭」、「賺頭」、「布頭」。\n「佬」、「婆」搭配人嗰時間有微微子嗰貶義。好似「撐船佬」、「侉佬」、「啞婆」。\n「公」、「牯」、「婆」一般形容動物嗰雄雌性別,雀仔類用「公」、頭牲類用「牯」、「婆」用做所有雌性動物。好似「雞公」、「牛牯」、「狗婆」。另外,「公」\/「牯」\/「婆」也用做構成滴子冇性別區分嗰名詞,好似「鼻公」、「石頭牯」。\n\n詞性\n蠻多名詞嗰詞性伓拕限制做名詞,哈得係動詞、形容詞。好似「袋一袋米」、「西瓜有滴沙」。\n\n代詞\n\n人稱代詞\n\n複數人稱嗰標記「俚、人、倲」搭配伓正一般名詞,好似單只能話「各位同志」,伓得話「同志俚\/人\/倲」。\n\n第一複數人稱屬於排除式類型,是否含到聽事者要揸得上下語境分析。\n\n指示代詞\n指示代詞一般拕分做近指同得遠指,即「箇」同得「許」,有時間也得用「該」表示極近嗰距離。\n指代人、物:箇隻、箇個、箇滴子、箇場、箇項、箇款…\n指代方位:箇首、箇頭、箇端…\n指代時間:箇時間、箇晝仔、箇刻仔、箇常間、箇陣間…\n指代:箇樣(咁)、許樣(哏)\n\n疑問代詞\n\n數量詞\n\n數詞\n數詞係「一」嗰時間,若係伓強調數量,佢一般會拕省略,短語單由量詞加名詞組成。好似「冇[一]下子就相到[一]隻人」。\n\n量詞\n若係對象嗰數量冇幾多子,量詞後背得附加「把子」、「子」表示數量少嗰意象,好似「斤把子肉」、「三張子紙」;或者,使用小數量詞,好似「一滴滴子」、「一屑屑子」、「一微微子」。\n\n若係對象嗰數量伓精准且係整數嗰話,量詞前頭附加「喇」,好似「二十喇隻人」;或者,同時間使用兩款詞綴,好似「五百喇斤子穀」。\n\n若係對象嗰數量蠻多,得使用「量詞 + 打 + 量詞」,好似「幫打幫嗰朋友」。若係對象嗰數量均一、齊整,得使用「量詞 + 打 + 量詞 + 子」,好似「綑打綑子嗰禾」。\n\n有滴量詞非常有本地特色,好似「一搲米、一潑屎、一場事、一餐罵、一蔸菜、一封爆竹、一莝甘蔗、一捧鎖匙」。另外,萬能量詞「隻」嗰使用非常普遍,好似「一隻人、一隻地方、一隻麵包、一隻話法」。\n\n量詞得直接搭配表示性狀嗰形容詞,好似「箇細歲嗰人」、「箇大粒嗰眼屎」。量詞哈得重複使用,好似「一間大間嗰房間」。\n\n動詞\n\n重疊\n「AABB」形式:兩隻意思相近或相反嗰單音節動詞拕重疊使用,構成新嗰伓及物動詞,好似「擆擆扯扯(de-de câ-câ)、從從容容、挑挑揀揀」等。\n「XXV」形式:一滴具有描述性質嗰動詞或冇實際意義嗰音節拕擺嘚一隻單音節動詞嗰前首,去生動化箇隻動詞嗰表現情狀、或者表示動詞嗰實現過程具有連續性跟持久性,好似「丩丩轉、蹀蹀跳、嚯嚯叫」等。\n\n體貌\n\n形容詞\n若係為得表達形容詞嗰形狀、程度伓深,得使用「AA + (滴)子」嗰形式,好似「侲侲子、黃黃子、長長子」,佢做得正定語、或係謂語。若係形容詞嗰形狀、程度加深,得到形容詞嗰前首加一隻冇具體意義嗰音節,構成偏正形容詞,好似「嗒侲、黆黃、雒長」;或重複箇隻音節,表示形狀、程度嗰更深化,「嗒嗒侲、黆黆黃」或「嗒嗒子侲、黆黆子黃」。\n\n副詞\n\n介詞\n\n連詞\n\n助詞\n\n嘆詞\n\n擬聲詞\n做狀語嗰擬聲詞搦「嗰」連接謂語使用,好似「一隻貓喵喵嗰叫」。謂語表現嗰動作持續性伓強嗰話,擬聲詞得連接「(一)下(子)」使用,好似「許隻貓喵下就上壁哩」。動作嗰持續性增強嗰時間,得使用副詞「緊」,好似「許隻貓緊喵嘚」;或使用「啊」,好似「許隻貓一夜都喵啊喵」。\n\n句法\n\n述賓結構\n【動詞 + 人體】拕用做表述外部世界刺激人體而產生嗰負面感受。好似,「愅人」,惹人著愅;「睺人」,惹人著睺;「麻喉」,舞得喉嚨發麻;「利手」,手用起來便利。\n\n【雙賓結構】一般係拕用做表述取得、給予箇滴子動作。\n「把 + 間接賓語 +(到)+ 直接賓語」,好似「把本書我」。\n「動作 + 間接賓語 + 到 + 直接賓語」,好似「搦本書到我」。\n給取意識不強烈嗰時間,「動作 + 直接賓語 + 間接賓語」,好似「佢教我語文」。\n\n【動詞 + 得 + 賓語】拕用做表述動作嗰施力者同得受力者之間嗰趨向關係,虛詞「得」冇具體意義。好似,「我箇去喊得人來 \/ 箇場事啷怪得我」。\n\n述補結構\n【動詞 + 得】拕用做表述動作施力者嗰能力、價值。好似,「箇隻人蠻喫得嗰 \/ 箇隻菜喫得滴子」。\n\n【動詞 + 到 + 結果補語】拕用做表述動作產生嗰結果。好似,「累到死也賺伓到幾多錢」。\n\n【動詞 + 啊 + 趨向補語】拕用做表述兩隻接連動作、或一隻動作同得佢嗰結果之間嗰趨向關係。好似,「箇衣裳洗啊就會爛吥嗰」。\n\n【動詞 + 得 + 賓語 + 可能補語】拕用做表述動作發生、完成嗰可能性。好似,「話得佢贏 \/ 憡得鬼到 \/ 喫飯伓進 \/ 尋人伓著」。\n\n「體」\n【起始體】係話一隻動作已經開始。\n搦「動詞 + 起來」或「動詞 + 上來」標記,好似,「話起來汝也算屋裡人。」\n\n【完成體】係話一隻動作處於完成嗰狀態,搦「動詞 + 哩」(或「叻」、「嘍」、「咭」)標記。好似,「汝喫哩啵?」\n\n【嘗試體】係話一隻動作嗰目的單只想嘗試、較下看,搦「動詞 + 下(子) + (賓語) + (看)」或「動詞 +動詞 + (賓語) + (看)」標記。好似,「等我來相下看。」 \/ 「我去問問佢看。」\n\n【持續體】係話一隻動作處於持續嗰狀態。\n搦「動詞 + 到」標記,好似,「睏到人會好過滴子。」\n搦「緊 + 動詞」標記,好似,「我緊話佢,也冇什哩用。」\n重複動詞,好似,「佢變變變變出隻鴿子來。 \/ 佢變啊變變出隻鴿子來。」 \n\n【繼續體】係話一隻動作一徑繼續發展進行。\n搦「動詞 + 下去」或「動詞 + 落去」標記,好似,「接得等下去也係多嗰。」\n搦「動詞 + 去」標記,好似,「喫汝嗰飯去,莫多大人嗰事。」\n\n【始續體】係話一隻動作開始後,一徑延續冇中斷,搦「動詞 + 開」標記,好似,「事話開哩就一下話完。」\n\n【進行體】係話一隻動作嘚某一時間段正在進行。\n搦「動詞 + 嘚」標記,好似,「我話嘚事嗰時間汝莫吵。」\n搦「動詞 + 起」標記,好似,「佢一日到夜壁起張面。」\n搦「動詞 + 住」標記,好似,「開住部車望樹上磴去。」\n\n【反復體】係話一隻動作反復發生。\n搦「動詞 + 哩又 + 動詞」標記,好似,「我尋哩又尋,啷都尋伓到。」\n搦「動詞 + 來 + 動詞 + 去」標記,好似,「尋來尋去,啷都尋伓到。」\n搦「動詞 + 下 + 動詞 + 下」或「動詞 + 動詞 + 下」標記,好似,「尋下尋下,就尋得到。」 \/ 「尋尋下,就尋得到。」\n\n【回復體】係話恢復先頭已經中斷嗰動作。\n搦「動詞 + 還」標記,好似,「我搦還錢到佢。」\n搦「動詞 + 歸」標記,好似,「佢終於曉得去歸屋裡。」\n\n【可能體】係話一隻動作得以完成嗰可能性。\n搦「動詞 + 得」標記,好似,「汝年紀箇大都哈行得路。」\n搦「形容詞 + 得 + 數量詞」標記,好似,「我惟願佢年輕得一歲。」\n\n【經歷體】強調一隻動作嗰先頭曾經發生,搦「動詞 + (賓語) + 過」標記,好似,「我駕車從來冇磴到人過。」\n\n【序次體】強調動作嗰對象嗰參與動作嗰次序經驗,搦「動詞 + 數量詞 + 過」標記,好似,「一人一下過。」\n\n【重行體】強調一隻動作嗰再次發生。\n為得糾正、改進先頭嗰動作嗰話,搦「動詞 + 過」標記,好似,「衣裳要涾一到過。」\n為得補充、完善先頭嗰動作嗰話,搦「動詞 + 湊」標記,好似,「喫碗飯湊。」\n\n【穩定體】強調一隻動做嗰穩定狀態。\n搦「動詞 + 定」標記,好似,「記定箇場事。」\n\n【結束體】強調一隻動作已經完結。\n搦「動詞 + 正」標記,好似,「話正嗰事伓著數。」\n\n【消減體】強調一隻動作造成負面嗰結果。\n搦「動詞 + 吥」標記,好似,「喫吥箇碗飯。」\n\n【結果體】強調一隻動作嗰結果、影響。\n搦「動詞 + 著」標記,好似,「火熄著哩。」\n搦「動詞 + 當」標記,好似,「事舞當哩。」\n\n【先行體】強調一隻動作先於另一隻動作。\n先後關係伓強烈嗰話,搦「動詞 + 著」標記,好似,「棋汝走得著,我解下手就來。」\n先後關係強烈嗰話,搦「動詞 + 起」標記,好似,「棋係汝走起嗰,故係贏我一腳。」\n\n句式\n【判斷句】描述一個動作同得佢嗰結果,謂語得附加「好」表示規勸、警示嗰意義。好似,「做吥作業嗰好,放假也就一心一頭」。\n\n【主動句】得使用「動詞 + 賓語」結構,好似「我喫吥箇碗飯,姆媽正放我出門」。但話題優先句式嗰使用更占贏手,即「賓語 + 動詞」好似「我飯喫了後,姆媽正放我出門」。若係賓語成份有滴複雜,也得使用「搦 + 賓語 + 動詞」,好似「等我搦許一藍邊碗嗰飯喫了,姆媽正放我出門」。\n\n【被動句】一般使用「賓語 + 動詞」結構,好似「衣裳舞厊厏哩」。若係有明確嗰動作施力者,得搦「拕」或「等」做為引出標記,好似,「衣裳拕佢舞厊厏哩」 \/ 「酒店等人包場哩」。\n\n【比較句】拕分做等比句、差比句兩類。\n等比句\n使用「甲 + 同\/跟 + 乙 + 樣 + 形容詞」結構。好似,「汝同佢樣大」。\n使用「甲 + 好似 + 乙 + 樣 + 形容詞」結構。好似,「汝好似佢樣喫價」。\n使用「甲 + 有 + 乙 + 咁\/許 + 形容詞」結構。好似,「汝有佢咁大」。\n使用「甲 + 當得 + 乙 + 咁\/許 + 形容詞」結構。好似,「汝當得佢許喫價」。\n差比句\n使用等比句嗰否定形式。好似,「汝冇佢許大」。\n使用「甲 + 形容詞 + 乙 + 補語」。好似,「汝大佢一歲」。\n使用「甲 + 形容詞 + 過 + 乙」。好似,「舊年熱過今年」。\n\n贛語","num_words":226,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.35,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.619,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%87%91%E7%9B%8A%E5%8B%B3","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"光南君 金益勳(朝鮮語:김익훈,1619年-1689年3月11號),字懋叔,號光南,爵光南君,諡忠獻。 朝鮮·光山(今下嗰全南光州)人,佢係許時間有名嗰政治家、軍人、思想家。宋時烈嗰門人。\n\n相關著作 \n\n 金益勋 \n 金益勋 \n 金益勋 \n 金益勋 \n 金益勋 \n\n朝鮮人\n軍人\n文學家","num_words":12,"character_repetition_ratio":0.163,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.368,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.484,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%87%91%E9%95%B7%E7%94%9F","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"金長生(김장생, 1548年7月8號-1631年8月3號),字希元·希之,號沙溪,諡號文元。 朝鮮·光山人,佢係許時間有名嗰朝鮮巨儒、理學者、文學家、政治家、詩人、思想家、朝鮮後期嗰禮學者同得西人黨嗰山黨派嗰領導人。佢係李珥、成渾、宋翼弼嗰門人。\n\n相關著作 \n\n 金長生\n 金長生\n 金長生\n 金長生\n 金長生\n 金長生\n\n朝鮮人\n學者\n文學家\n詩人","num_words":14,"character_repetition_ratio":0.132,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.312,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.506,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%87%91%E9%8C%AB%E5%86%91","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"金錫冑(1634年-1684年9月20號),字斯百,號息庵·息菴,雀靑城府院君,諡號文忠。 朝鮮·淸風(今下嗰忠淸北道堤川市)人,佢係許時間有名嗰朝鮮性理學者、政治家、文學家、詩人。朝鮮18任王顯宗妃明聖王后金氏嗰從兄,首相潛谷金堉嗰孫,國舅淸風府院君金佑明嗰姪。朝鮮后期禮訟論爭期時南人·西人黨嗰對立調節。1680年3月-4月2號,1683年4月-5月朝鮮首相。\n\n著書 \n '息庵集'\n '別稿'\n '海東辭賦'\n '息菴遺稿'\n '行軍須知'\n '古文白選'\n '息菴遺稿'\n '韓構字藪'\n 春沼子集序\n\n相關著作 \n\n 金錫冑 \n 金錫冑 \n 金錫冑 \n 金錫冑 \n 金錫冑 \n 金錫冑 \n 金錫冑 \n\n朝鮮人\n作家\n詩人","num_words":23,"character_repetition_ratio":0.13,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.373,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.872,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%AE%8B%E7%BF%BC%E5%BC%BC","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"宋翼弼(송익필,1534年2月10號-1599年8月8號),字雲長,號龜峰·玄繩,諡號文敬。 朝鮮·光山人,佢係許時間有名嗰朝鮮巨儒、理學者、文學家、政治家、詩人、思想家。朝鮮後期嗰禮學中興祖同得西人嗰領導人。\n\n著書 \n 龜峰集\n 玄繩集\n 家禮註說\n 玄繩編\n 禮問答\n\n相關著作 \n\n 宋翼弼\n 宋翼弼\n 宋翼弼\n 宋翼弼\n 宋翼弼\n 宋翼弼\n 宋翼弼\n\n朝鮮人\n學者\n文學家\n詩人","num_words":20,"character_repetition_ratio":0.146,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.345,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.668,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E8%B6%99%E5%85%89%E7%A5%96","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"趙光祖(諺文:조광조,1482年8月10號-1519年12月20號),字孝直,號静庵,諡號文正。本貫漢陽趙氏,朝鮮·漢城(今下嗰首爾特別市)人,佢係許時間有名嗰政治家、文學家同得思想家。佢係金宗直嗰弟子金宏弼·柳崇祖嗰門人。李珥,成渾嗰師祖係西人黨嗰學文嗰先祖。渠到士林派嗰領首嗰己卯士禍嗰場中拕朝鮮國王中宗嗰命賜死,末後等仁宗登位嗰時間復權。\n\n著書 \n\n 《靜庵集》\n\n相關著作 \n 趙光祖\n 趙光祖:Navercast\n 趙光祖\n 趙光祖\n 趙光祖\n 趙光祖\n 趙光祖\n 趙光祖\n 趙光祖:韓國歷代人物鐘合情報\n 趙光祖\n 趙光祖\n 趙光祖\n 趙光祖:中學生用社傳\n 趙光祖墓\n 己卯士禍\n 己卯士禍:Navercast\n 己卯士禍\n 趙光祖嗰流配池\n\n朝鮮人\n文學家\n詩人","num_words":25,"character_repetition_ratio":0.142,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.282,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.423,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9D%8E%E7%8F%A5","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"李珥(1536年12月26號-1584年1月16號),字叔獻·見龍,號栗谷·石潭·愚齋,諡號文成。本貫德水李氏,朝鮮·江原道江陵人,佢係許時間有名嗰巨儒性理學者、文學家、政治家、詩人、思想家。佢嗰西人黨嗰2任黨首同得成渾,鄭澈,宋翼弼係西人黨嗰主要人物。佢係趙光祖嗰弟子白仁傑嗰門人。\n\n著作\n\n著書 \n 聖學輯要\n 擊蒙要訣\n 東湖問答\n 小學集註\n 萬言封事\n 箕子實記\n 經筵日記\n 醇言\n 人心道心說\n 金時習傳\n\n作品 \n 西原鄕約\n 海州鄕藥\n 社倉契約束\n 同居戒辭\n 學敎模範\n 海州隱屛精舍學規\n 約束\n 文獻書院學規\n 自警文\n\n相關著作 \n\n 李珥\n 李珥\n 李珥:Navercast\n 李珥\n 李珥\n 李珥:韓國歷代人物鍾合情報\n 李珥\n 李珥\n 李珥\n 李珥\n 李珥\n 李珥\n 李珥\n 李珥\n 李珥\n 李珥\n 李珥\n 李珥\n 李珥\n\n朝鮮人\n文學家\n作家\n儒學者\n畵家\n詩人","num_words":49,"character_repetition_ratio":0.133,"word_repetition_ratio":0.1,"special_characters_ratio":0.335,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.379,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%96%BC%E4%BA%8E%E5%90%8C","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"-{H|於于}-\n於-{于}-同(諺文:어우동,?-1480年10月18號),異名 於宇同,於-{于}-同,於乙-{于}-同。 朝鮮·忠清北道陰竹縣(今下嗰忠清北道陰城郡)人,佢係許時間有名嗰朝鮮貴族家出身詩人、文學家、舞姬、詩人、畵家。\n\n詩 \n玉淚丁東夜氣淸\n\n玉淚丁東夜氣淸\n白雲高捲月分明\n間房叔謐餘香在\n可寫如今夢裏情\n\n白馬臺空經幾歲\n\n白馬臺空經幾歲\n落花巖立過多時\n靑山若不曾緘黙\n千古興亡問可知\n\n相關著作 \n\n 於于同 \n 於于同 \n 於乙于同:韓國歷代人物鍾合情報 \n 於于同 \n 於于同 \n 於于同 \n 於于同-影畵 \n 於于同-影畵 \n 朝鮮成宗實錄\n 어우동과 양반의 성문화 \n '팜므파탈' 어우동과 관계했던 남성들의 최후 - 오마이뉴스‎ 2012.02.27 \n 왕가의 며느리였던 '어우동'은 어떤 스캔들? - 오마이뉴스 2012.03.01 \n 풍기문란죄로 교수형에 처해진 기생, 어우동(어을우동)과 살아남은 유감동 \n 남성지배 사회에 맞선 어우동 \n於于同 \n於于同(オウドン) \n「王と私」観賞基礎ノート(4)―於乙宇同事件― \n於宇同 \n\n朝鮮人\n詩人\n文學家\n畵家\n作家","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.363,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.914,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%BC%B5%E6%BE%A4%E7%9B%B8","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"張澤相(、 1893年10月22號-1969年8月1號),字致雨,初名三旭,號滄浪(창랑)。 朝鮮慶尙北道漆谷郡北三面(今下嗰慶北龜尾市吳太洞)人,佢係有名韓國政治家、獨立運動家、敎育家。韓國嗰3任總理(1952年5月6號 - 1952年10月5號),初任外交部長(1948年8月 - 1948年12月)。\n\n著書 \n 大韓民國建國餘我(대한민국 건국과 나)\n\n相關著作 \n\n 張澤相:韓國國會\n 張澤相\n 張澤相\n 張澤相\n 張澤相:韓國歷代人物綜合情報\n 張澤相\n 張澤相\n 張澤相\n 張澤相\n\n朝鮮人\n敎育家\n思想家\n韓國嗰政治家\n韓國嗰獨立運動家\n韓國人","num_words":25,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.383,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.78,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9C%B4%E6%99%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"朴晉(諺文:박진, 1560年8月25號-1597年3月),字明甫·明夫·汝晦,號凝川君,諡號毅烈。 朝鮮·江原道原州人,佢係許時間有名嗰朝鮮嗰武臣、軍人、政治家、文學家、性理學者。\n\n相關著作 \n\n 朴晉 \n 朴晉 \n 朴晉:韓國歷代人物綜合情報 \n 朴晉 \n 작원관에서 장렬히 전사한 300명의 군사 오마이뉴스 2004.09.17일자 \n 항왜(降倭) 김충선을 아십니까? 오마이뉴스 2005.04.29일자 \n 박진의 작원관 전투 \n '임진왜란과 밀양의 의병 항쟁 학술회의' 밀양문화원 주최:군관민 합세 대항 전국의 의병 창의 계기 밀양시민신문 \n 朴晋將軍墓 \n 朴晋將軍墓 \n 朴晋將軍墓 \n\n朝鮮人\n軍人\n文學家\n詩人\n學者","num_words":45,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.389,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.903,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%9D%8E%E7%A6%94","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"讓寧大君 李禔(1394年-1462年9月7號),字厚伯,號讓寧,諡剛靖。 朝鮮·漢城(今下嗰首爾)人,佢係許時間朝鮮王子同得有名嗰文學家、政治家、作家、詩人。\n\n相關著作 \n\n 譲寧大君 \n 譲寧大君:韓國歷代人物綜合情報 \n 譲寧大君 \n 譲寧大君 \n 譲寧大君 \n 譲寧大君 \n 양녕대군의 호색 \n 譲寧大君 \n 讓寧大君 李禔 墓域\n 讓寧大君 李禔 墓域\n 왕위 버리고 자유 택하다 오마이뉴스 2006.09.15 \n 풍운아인가 처세의 달인인가 마이더스 동아일보\n\n朝鮮人\n朝鮮王子\n哲學者\n詩人\n作家\n畵家","num_words":35,"character_repetition_ratio":0.145,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.358,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.727,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B0%B9%E5%85%83%E8%A1%A1","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"尹元衡(1509年-1565年11月21號),字彦平,爵瑞原府院君。 朝鮮·波平(今下嗰京畿道波州市嗰波平面)人,佢係朝鮮王朝嗰有名外戚出身嗰政治家、思想家。朝鮮11代國王中宗嗰第3繼妃文貞王后嗰男弟第同13代國王明宗嗰外叔。尹任·章敬王后嗰三從姪。\n\n相關著作 \n\n 尹元衡 \n 尹元衡 \n 尹元衡 \n 尹元衡 \n 尹元衡 \n 尹元衡 \n 尹元衡:韓國歷代人物鐘合情報 \n 尹元衡 \n 尹元衡:Navercast \n 乙巳士禍 \n 乙巳士禍 \n 윤원형의 몰락을 예언한 고래의 정체 사이언스 타임즈 \n\n朝鮮人\n文學家\n政治人","num_words":24,"character_repetition_ratio":0.152,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.323,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.704,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B0%B9%E4%BB%BB","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"尹任(1487年-1545年8月28號),字任之,諡號忠義。 朝鮮·波平(今下嗰京畿道波州市嗰波平面)人,佢係朝鮮王朝嗰有名外戚出身嗰武臣、軍人、政治家。朝鮮11代國王中宗嗰第2繼妃章敬王后嗰男兄同12代國王仁宗嗰外叔。尹元衡·文貞王后嗰三從叔。\n\n相關著作 \n\n 尹任 \n 尹任 \n 尹任 \n 尹任 \n 尹任 \n 尹任 \n 尹任:韓國歷代人物鐘合情報 \n 尹任 \n 乙巳士禍 \n 乙巳士禍 \n\n朝鮮人\n軍人","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.128,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.353,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.652,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E9%87%91%E6%9E%93%E5%A5%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"金枓奉(朝鮮語:김두봉,1889年2月16號—1961年),係朝鮮民主主義人民共和國嗰政治家、獨立運動家、思想家,朝鮮語學者。係朝鮮獨立動盟·朝鮮新民黨嗰領導人。朝鮮民主主義人民共和國嗰初任國家首班兼崔高人民會議常任委員長(1948年9月-1957年3月)。號白淵,帛連。\n\n相關著作 \n\n 金枓奉 \n 金枓奉 \n 金枓奉 \n 金枓奉 \n 'Kim Tu-bong and Historical Linguistics' by Andrei Lankov \n\n朝鮮人\n敎育家\n思想家\n朝鮮民主主義人民共和國嗰政治家 \n韓國嗰獨立運動家\n北朝鮮人\n遇刺身亡者","num_words":21,"character_repetition_ratio":0.132,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.287,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.527,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%B4%94%E5%BA%B8%E5%81%A5","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"崔庸健(朝鮮語:최용건,1900年—1976年9月16號),係朝鮮民主主義人民共和國嗰政治家、獨立運動家、思想家,軍人。朝鮮民主主義人民共和國嗰第2任國家首班兼最高人民會議常任委員長(1957年3月-1972年12月14號)。號石泉,假名崔石泉,崔秋海,金志剛。\n\n相關著作 \n\n 崔庸健 \n 崔庸健:韓國歷代人物鐘合情報 \n 崔庸健 \n 崔庸健 \n 崔庸健 \n 崔庸健 \n\n朝鮮人\n敎育家\n思想家\n朝鮮民主主義人民共和國嗰政治家 \n韓國嗰獨立運動家\n北朝鮮人\n遇刺身亡者","num_words":15,"character_repetition_ratio":0.15,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.318,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.733,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%88%90%E5%9C%A8%E5%9F%BA","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"成在基(諺文:성재기,1967年9月11號—2013年7月26號),字臨聖,號審軒(심헌)、心軒、靑竹(청죽)、筆名靑狼。韓國·大邱人,佢係許時間有名韓國嗰人權運動家兼自由主義者、男性主義運動家、思想家。韓國性平等運動領首和人權運動領導人一人。佢係2007年1月4號女性部廢止運動本部、2008年1月26號韓國嗰男性人權運動團體男性連帶創建。\n\n2013年7月26號佢嗰自決、因爲韓國嗰性別歧視主義嗰抗議。佢嗰遺言、\"男子又一人間!(남자도 사람이다!)\"\n\n相關著作 \n\n 男性連帶 \n 成在基嗰twitter \n 反女性主義男性解放連帶 \n 女性部廢止運動本部 \n 男子呼籲捐助“假戲真做”跳江身亡 朝鮮日報 2013.07.29\n 韓國KBS電視臺記者直播一男子自殺全程引爭議\n 韓男子投江自盡 電視台全程拍攝\n 韩国电视台直播男子投江 新华新闻2013年07月29日\n 韩国电视台直播男子投江自杀 新闻报道伦理引争议 人民网2013年07月29日\n 韩国KBS电视台记者直播一男子自杀全过程引发争议中央人民广播电2013-07-29\n 韩国KBS电视台记者直播一男子自杀全程引争议 \n 韩国KBS电视台记者直播一男子自杀全程引争议 壹壹肆 2013-8-9\n 男子投江自尽 电视台全程拍摄引发伦理争议(图) 壹壹肆 2013-8-9\n 韩国电视台全程拍摄男子投江自尽(图) 壹壹肆 2013-8-9\n '이기적 여성들'에 일침…성재기, 대체 누굴까? \n 여성부 디도스 공격 10대 알고 보니 남성연대 前 회원 주간동아 \n 그는 왜 여성부 폐지에 '목숨'을 걸었나? 머니투데이 2012.01.04 \n '성매매 안하면 현금준다?' 캠페인 논란 \n\n韓國人\n人權運動家\n自由意志主義者‎\n哲學\n自決者","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.335,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.84,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/Google","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"Google公司(英語:Google Inc.,官方嗰中文名字係谷歌),係一隻美國嗰科技企業,佢在互聯網搜索、雲計算、廣告技術等方面有研究。佢開發也給了好多用互聯網嗰產品淆服務。Google係拕當時在斯坦福大學裡頭唸書嗰拉裡•佩奇淆謝爾蓋•布盧姆建起來嗰,故係𠵹兩隻人也拕叫做“Google Guys”。在先頭,Google官方嗰任務係“收全世界嗰信息,每隻人都可以望,還可以得到好處”(To organize the world's information and make it universally accessible and useful);還一隻非官方嗰口號係“伓作壞事”(Don't be evil),係工程師阿米特•帕特爾(Amit Patel)說嗰。佢嗰總部拕叫做“Googleplex”,係位到美國加州聖克拉拉縣嗰山景城。拉裡•佩奇係首席執行官。","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.005,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.156,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.123,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%AF%94%E5%88%A9%C2%B7%E6%B5%B7%E9%9D%88%E9%A0%93","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"比利·海靈頓(英文:Billy Herrington,),美國長島人,佢係美國有名嗰色情演員。\n\n死亡 \n2018年3月2日,比利·海靈頓死於車禍。\n\n相關 \n 范·達克霍姆\n\n參考\n\n相關著作 \n\n Billy Herrington at SmutJunkies (英文)\n 比利·海靈頓 (英文)\n 比利·海靈頓 (英文)\n 比利·海靈頓 (英文)\n 本格的 ガチムチパンツレスリング (日本文)\n\n美國人\n男同性戀色情片演員","num_words":24,"character_repetition_ratio":0.18,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.335,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.814,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%97%A5%E6%9C%AC%E5%97%B0%E4%BD%9B%E6%95%99%E5%AF%BA%E9%99%A2%E5%90%8D%E5%96%AE","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"日本嗰佛教寺院名單係列出日本到近代以前做起嗰佛教寺院列表。\n\n北海道\n國泰寺(北海道厚岸郡厚岸町)\n\n青森縣\n\n岩手縣\n毛越寺(岩手縣西磐井郡平泉町)\n中尊寺(岩手縣西磐井郡平泉町)\n正法寺(岩手縣奧州市)\n\n宮城縣\n瑞巖寺(宮城縣宮城郡松島町)\n\n秋田縣\n\n山形縣\n立石寺(山形縣山形市)\n\n福島縣\n專稱寺(福島縣いわき市)\n\n茨城縣\n\n栃木縣\n輪王寺(栃木縣日光市)\n滿願寺(栃木縣栃木市)\n專修寺(三重縣津市、栃木縣芳賀郡二宮町)\n鑁阿寺(栃木縣足利市)\n\n群馬縣\n\n埼玉縣\n正法寺(埼玉縣東松山市)\n喜多院(埼玉縣川越市)\n\n千葉縣\n萬滿寺(千葉縣松戶市)\n本土寺(千葉縣松戶市)\n東漸寺(千葉縣松戶市)\n新勝寺(千葉縣成田市)→ 成田山新勝寺\n\n東京都\n護國寺(東京都文京區)\n藥王院有喜寺(東京都八王子市)→ 高尾山藥王院有喜寺\n本門寺(池上本門寺、東京都大田區)\n普濟寺(東京都立川市)\n禪林寺(東京都三鷹市)\n總持寺(西新井大師、東京都足立區)\n增上寺(東京都港區)\n淺草寺(東京都台東區)\n泉岳寺(東京都港區)\n豪德寺(東京都世田谷區)\n寬永寺(東京都台東區)\n池上本门寺(東京都大田區)\n\n神奈川縣\n總持寺(神奈川縣横濱市鶴見區)\n明月院(神奈川縣鎌倉市)\n妙本寺(神奈川縣鎌倉市)\n長谷寺(神奈川縣鎌倉市)\n東慶寺(神奈川縣鎌倉市)\n瑞泉寺(神奈川縣鎌倉市)\n青蓮寺(神奈川縣鎌倉市)\n稱名寺(橫濱市金澤區)\n清淨光寺(神奈川縣藤澤市)\n壽福寺(神奈川縣鎌倉市)\n光明寺(鎌倉市)\n高德院(鎌倉大佛、神奈川縣鎌倉市)\n建長寺(神奈川縣鎌倉市)\n弘明寺(橫濱市南區)\n覺園寺(神奈川縣鎌倉市)\n圓覺寺(神奈川縣鎌倉市)\n\n新潟縣\n蓮華峰寺(新潟縣佐渡市)\n淨興寺(新潟縣上越市)\n\n富山縣\n\n石川縣\n\n福井縣\n永平寺(福井縣永平寺町)\n\n山梨縣\n本遠寺(山梨縣南巨摩郡身延町)\n久遠寺(山梨縣南巨摩郡身延町)\n\n長野縣\n放光寺(長野縣松本市)\n長谷寺(長野縣長野市)\n善光寺(長野縣長野市)\n牛伏寺(長野縣松本市)\n\n岐阜縣\n華嚴寺(岐阜縣揖斐郡揖斐川町)\n\n靜岡縣\n大石寺(靜岡縣富士宮市)\n修禪寺(靜岡縣伊豆市)\n\n愛知縣\n長興寺(愛知縣豐田市)\n興正寺(尾張高野、名古屋市昭和區)\n\n三重縣\n初馬寺(三重縣津市)→ 蓮光院初馬寺\n專修寺(三重縣津市、栃木縣芳賀郡二宮町)\n青蓮寺(地藏院、三重縣名張市)\n金剛證寺(三重縣伊勢市)\n\n滋賀縣\n三井寺(滋賀縣大津市)→ 園城寺\n寶嚴寺(竹生島、滋賀縣東淺井郡びわ町)\n百濟寺(滋賀縣東近江市)\n長命寺(滋賀縣近江八幡市)\n金剛輪寺(滋賀縣愛知郡秦莊町)\n延曆寺(滋賀縣大津市)\n園城寺(三井寺、滋賀縣大津市)\n石山寺(滋賀縣大津市)\n永源寺(滋賀縣東近江市)\n\n京都府\n天龍寺(京都府京都市右京區)\n龍安寺(京都市右京區)\n了德寺(京都市右京區)\n三十三間堂(蓮華王院本堂、京都市東山區)\n鹿苑寺(金閣寺、京都市右京區)\n慈照寺(銀閣寺、京都市左京區)\n善峰寺(京都市西京區)\n壬生寺(京都市中京區)\n妙心寺(京都市右京區)\n妙法院(京都市東山區)\n松尾寺(京都府舞鶴市)\n曼殊院(京都市左京區)\n萬福寺(京都府宇治市)\n本願寺(京都市下京區)\n西本願寺(淨土真宗本願寺派本願寺、京都市下京區)\n東本願寺(京都市下京區)\n本能寺(京都市中京區)\n法然院(京都市左京區)\n方廣寺(京都市東山區)\n寶嚴院(京都市右京區)\n法金剛院(京都市右京區)\n法住寺(京都市東山區)\n佛光寺(京都市下京區)\n法界寺(京都市伏見區)\n法觀寺(八坂塔、京都市東山區)\n平等院(京都府宇治市)\n成相寺(京都府宮津市)\n南禪寺(京都市左京區)\n仁和寺(御室御所)(京都市右京區)\n東福寺(京都市東山區)\n東寺(教王護國寺、京都市南區)\n等持院(京都市右京區)\n頂法寺(六角堂、京都市中京區)\n知恩院(京都市東山區)\n智積院(京都市東山區)\n大報恩寺(京都市上京區)\n大德寺(京都市北區)\n醍醐寺(京都市伏見區)\n大覺寺(京都市右京區)\n禪林寺(永觀堂、京都市)\n泉涌寺(京都市東山區)\n清涼寺(京都市右京區)\n隨心院(京都市山科區)\n淨瑠璃寺(京都府木津川市加茂町)\n神護寺(京都市右京區)\n青蓮院(京都市東山區)\n相國寺(京都市上京區)\n清淨華院(京都市上京區)\n實相院(京都市左京區)\n寂光院(京都市左京區)\n三室戶寺(京都府宇治市)\n三十三間堂(妙法院蓮華王院、京都市)\n三千院(京都市左京區)\n六波羅蜜寺(京都市東山區)\n西芳寺(苔寺、京都市)\n廣隆寺(京都市右京區)\n金戒光明寺(京都市)\n高台寺(京都市東山區)\n鞍馬寺(京都市左京區)\n建仁寺(京都市東山區)\n光悅寺(京都市北區)\n高山寺(京都市右京區)\n興正寺(京都市下京區)\n教王護國寺(京都市南區)→ 東寺\n行願寺(京都市中京區)\n清水寺(京都市東山區)\n海住山寺(京都府木津川市加茂町)\n勸修寺(京都市山科區)\n穴太寺(京都府龜岡市)\n廬山寺(京都市上京區)\n\n大阪府\n林昌寺(大阪府泉南市)\n野中寺(大阪府羽曳野市)\n葛井寺(大阪府藤井寺市)\n南宗寺(大阪府堺市)\n道明寺(大阪府藤井寺市)\n長慶寺(大阪府泉南市)\n太融寺(大阪市北區)\n大聖觀音寺(大阪市住吉區)\n大聖勝軍寺(大阪府八尾市)\n大念佛寺(大阪市平野區)\n施福寺(大阪府和泉市)\n四天王寺(大阪市)\n西琳寺(大阪府羽曳野市)\n孝恩寺(大阪府貝塚市)\n觀心寺(大阪府河內長野市)\n勝尾寺(大阪府箕面市)\n西江寺(大阪府箕面市)\n叡福寺(大阪府南河內郡太子町)\n\n兵庫縣\n本興寺(兵庫縣尼崎市)\n斑鳩寺(兵庫縣揖保郡太子町)\n中山寺(兵庫縣寶塚市)\n如意寺(兵庫縣神戶市西區)\n能福寺(兵庫縣神戶市兵庫區)\n朝光寺(兵庫縣加東郡社町)\n大龍寺(兵庫縣神戶市中央區)\n太山寺(兵庫縣神戶市西區)\n須磨寺(福祥寺、兵庫縣神戶市須磨區)\n淨土寺(兵庫縣小野市)\n清荒神清澄寺(兵庫縣寶塚市)\n清水寺(兵庫縣加東郡社町)\n神呪寺(兵庫縣西宮市)\n伽耶院(兵庫縣三木市)\n鶴林寺(兵庫縣加古川市)\n溫泉寺(兵庫縣豐岡市)\n圓教寺(兵庫縣姫路市)\n一乘寺(兵庫縣加西市)\n\n奈良縣\n大安寺(奈良縣奈良市)\n靈山寺(奈良市)\n藥師寺(奈良縣奈良市)\n室生寺(奈良縣宇陀郡室生村)\n南法華寺(壺阪寺、奈良縣高市郡高取町)\n寶山寺(奈良縣生駒市)\n法隆寺(奈良縣生駒郡斑鳩町)\n法輪寺(奈良縣生駒郡斑鳩町)\n法華寺(奈良縣奈良市)\n法起寺(奈良縣生駒郡斑鳩町)\n不退寺(奈良縣奈良市)\n長谷寺(奈良縣櫻井市)\n唐招提寺(奈良縣奈良市)\n東大寺(正倉院)(奈良縣奈良市)\n中宮寺(奈良縣生駒郡斑鳩町)\n當麻寺(奈良縣葛城市)\n橘寺(奈良縣高市郡明日香村)\n新藥師寺(奈良縣奈良市)\n西大寺(奈良市)\n興福寺(奈良縣奈良市)\n元興寺(奈良縣奈良市)\n岡寺(奈良縣高市郡明日香村)→龍蓋寺\n帶解寺(奈良縣奈良市)\n秋篠寺(奈良縣奈良市)\n飛鳥寺(安居院、奈良縣高市郡明日香村)\n大峰山寺(奈良県吉野郡天川村) \n大峯山龍泉寺(奈良県吉野郡天川村)\n\n和歌山縣\n補陀洛山寺(和歌山縣東牟婁郡那智勝浦町)\n根來寺(和歌山縣岩出市)\n道成寺(和歌山縣日高郡日高川町)\n長保寺(和歌山縣海南市)\n善福院(和歌山縣海南市)\n青岸渡寺(和歌山縣東牟婁郡那智勝浦町)\n淨妙寺(和歌山縣有田市)\n金剛三昧院(和歌山縣伊都郡高野町)\n金剛峰寺(和歌山縣伊都郡高野町)\n粉河寺(和歌山縣那賀郡粉河町)\n紀三井寺(和歌山縣和歌山市)\n\n鳥取縣\n三佛寺(鳥取縣東伯郡三朝町)\n\n島根縣\n一畑寺(島根縣出雲市)\n\n岡山縣\n\n廣島縣\n明王院(廣島縣福山市)\n福禪寺(對潮樓、廣島縣福山市)\n\n山口縣\n東光寺(山口縣萩市)\n功山寺(山口縣下關市)\n\n德島縣\n靈山寺(德島縣鳴門市)\n\n香川縣\n善通寺(香川縣善通寺市)\n\n愛媛縣\n泰平寺(愛媛縣宇和島市)\n\n高知縣\n\n福岡縣\n承天寺(福岡縣福岡市)\n觀世音寺(福岡縣太宰府市)\n\n佐賀縣\n\n長崎縣\n崇福寺(長崎縣長崎市)\n\n熊本縣\n\n大分縣\n富貴寺(大分縣)\n\n宮崎縣\n\n鹿兒島縣\n泰平寺(鹿兒島縣薩摩川內市)\n\n日本\n佛教","num_words":284,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.622,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%97%A5%E6%9C%AC%E5%97%B0%E4%BD%9B%E6%95%99%E5%BB%BA%E7%AF%89","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"日本嗰佛教建築係話日本由古時間以來,拕中國建築文化影響下發展出嗰佛教建築。\n\n伽藍樣式\n\n「七堂伽藍」(Shichidō garan)係日本嗰佛教建築理想嗰寺院模式。箇「七堂」一般係話金堂、佛塔、講堂、鐘楼、經藏、僧坊、食堂。禪宗寺院嗰「七堂」也可以係山門、佛殿、法堂、僧堂、庫院、東司、浴室。\n\n法隆寺樣式\nA 中門(Chūmon)\nB 廻廊(Kairō)\nC 金堂(Kondō)\nD 塔(Tō)\nE 講堂(Kōdō)\nF 經藏(Kyōzō)\nG 鐘樓(Shōrō)\n\n藥師寺樣式\nA 中門\nB 廻廊\nC 金堂\nD 塔\nE 講堂\nF 鐘樓\nG 經藏\n\n瑞龍寺樣式\nA 總門(Sōmon)\nB 山門(Sanmon)\nC 廻廊(Kairō)\nD 佛殿(Butsuden)\nE 法堂(Hōdō)\nF 禪堂(Zendō)\nG 鐘樓(Shōrō)\nH 庫裏(Kuri)\n\n建築樣式\n\n飛鳥樣式\n飛鳥樣式係日本嗰飛鳥時代,拕南北朝中國嗰建築文化影響,演變出嗰一種建築樣式。\n\n白鳳樣式\n白鳳樣式係日本嗰奈良時代初期,拕隋代、唐代初期中國嗰建築文化影響,演變出嗰一種建築樣式。\n\n天平樣式\n天平樣式係日本嗰奈良時代末期,拕唐朝中國嗰嗰建築文化影響,演變出嗰一種建築樣式。\n\n弘仁・貞觀樣式\n弘仁・貞觀樣式係日本嗰平安時代,演變出嗰一種建築樣式。\n\n和樣\n和樣(Wayō)係日本嗰平安時代以來,自家演變出嗰一種建築樣式。\n\n鐮倉樣式\n\n大佛樣\n大佛樣(Daibutsuyō)也喊做天竺樣(Tenjikuyō),係日本嗰鎌倉時代嗰和尚重源,拕宋代中國嗰福建一帶禪宗建築文化影響,演變出嗰一種建築樣式。\n\n禪宗樣\n禪宗樣(Zenshūyō)也喊做唐樣(karayō),係日本嗰鎌倉時代嗰和尚榮西、道元,拕宋代中國嗰江浙一帶嗰建築文化影響,演變出嗰一種建築樣式。\n\n折衷樣\n折衷樣(Setchūyō)係上頭三個樣式嗰混合風格。\n\n寺院設施\n\n日本嗰寺院","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.121,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.791,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E6%AF%9B%E6%8B%89%E7%B4%8D%E7%A9%86%E7%A7%80%E4%B8%81%E6%B1%97","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"毛拉納•穆秀丁•汗 (英文: Maulana Muhiuddin Khan) (孟加拉文: মাওলানা মুহিউদ্দিন খান) (1935年4月19日 - 2016年6月25日),是孟加拉穆斯林學者。","num_words":11,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.396,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.352,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%BF%9D%E5%8A%A0%E5%88%A9%E4%BA%9E","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"保加利亞共和國 (保加利亞語: Република България), 其他保加利亞 () (保加利亞語: България), 東南歐國家之一, 羅馬尼亞位於北部, 希臘位於南部, 塞爾維亞位於西北部, 北馬其頓位於西部。首都及最大城市是索非亞, 歐盟成員國之一。全人口是7,000,039。\n\n地理\n\n保加利亞是巴爾干半島中部, 羅馬尼亞位於北部, 塞爾維亞位於西北部, 希臘位於南部, 北馬其頓位於西部。\n\n宗教\n\n大多數保加利亞人口是東正教教徒, 占80%全人口。第二大宗教信仰, 伊斯蘭教, 占13%人口。","num_words":24,"character_repetition_ratio":0.12,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.282,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.972,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E4%B8%AD%E5%85%B1%E6%B5%B7%E5%A4%96%E6%83%85%E5%A0%B1%E6%B4%BB%E5%8B%95","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"中共當局通過國家安全部,統一戰線 工作部和人民解放軍情報部門以及其各個前線組織以多種方式指導海外間諜活動。它採用多種策略,包括網絡間諜以遠程訪問敏感信息,信號情報(SIGINT)電子情報(ELINT)和人員代理(HUMINT)。中共還從事工業間諜活動,旨在收集信息以促進其經濟發展,並監視海外持不同政見者,例如西藏獨立運動,東突厥斯坦斯坦獨立運動,台灣獨立運動,香港獨立運動,法輪功和一般的民運活動家。\n\n行動方式 \n普遍相信中共的間諜活動旨在通過獲取商業,技術和軍事秘密來維護中共的國家安全。人們普遍認為,中共情報機構的運作方式與其他間諜組織不同,其主要雇用的學者或學生只會在很短的時間內到他們的留學或訪問囯,而不是花費數年時間培養一些高級情報或雙重間諜。在中共法律中,對非傳統情報資產的使用進行了編纂。 中國《 2017年國家情報法》第14條規定,中共情報機構“可以要求有關機構,組織和公民提供必要的支持,援助與合作。”\n\n有關中共情報部門的許多信息來自流亡者,中共指責這些流亡者撒謊以促進反對中國議程。 該規則的一個已知例外情況是卡特里娜·梁(Katrina Leung)的案件,他被指控與FBI特工有染,以從他那裡獲取敏感文件。 由於起訴不當行為,美國法官駁回了對她的所有指控。\n\n美國認為,近年來中共軍方一直在發展網絡技術,以便對其他國家進行間諜活動。 在包括澳大利亞,新西蘭,加拿大,法國,德國,荷蘭,英國,印度和美國在內的多個國家中發現了幾起涉嫌與中共有關的計算機入侵案件。\n\n在“影子網絡”計算機間諜活動之後,安全專家聲稱“針對藏族激進分子是中共政府正式介入的有力指標”,因為中國私人黑客僅追求經濟信息。\n\n 2009年,多倫多大學蒙克國際研究中心的加拿大研究人員檢查了達賴喇嘛個人辦公室中的計算機。證據導致發現了大型的網絡間諜網絡GhostNet。儘管研究人員說,中共黑客已經獲得了103個國家的政府和私人組織擁有的計算機的訪問權限,但研究人員表示,尚無確鑿的證據表明中共政府在背後支持著這一行為。入侵的計算機包括達賴喇嘛,西藏流亡者,與印度,布魯塞爾,倫敦和紐約的達賴喇嘛有關聯的組織,使館,外交部和其他政府機關的計算機,據信重點是南亞和東南亞國家。\n\n同一位研究人員於2010年發現了第二個網絡間諜網絡。他們能夠看到一些被盜文件,包括有關印度導彈系統的機密材料,印度多個邦的安全性,有關印度在西非,俄羅斯和中部關係的機密使館文件。在東部,北約部隊在阿富汗旅行,並獲得了達賴喇嘛多年的私人電子郵件。這些“老練”的黑客與中國的大學有聯繫。北京再次否認參與。\n\n2019年,冒充《紐約時報》,大赦國際和其他組織記者的中共黑客將達賴喇嘛的私人辦公室,藏族議會議員和藏族非政府組織等作為目標。 Facebook和Twitter擊倒了一個龐大的中國機器人網絡,該網絡傳播有關2019年香港抗議活動的虛假信息,並且追溯到對中國媒體黑客長達數月的攻擊。\n\n在中共內部開發的用於識別穆斯林少數民族維吾爾人的面部識別和監視人工智能(AI)技術現已在整個中共囯使用,儘管對中共國參與5G無線網絡的安全存在擔憂,但仍由國有的中共國家電子製造並出口到世界各地。華為與華為的進出口業務遍及厄瓜多爾,津巴布韋,烏茲別克斯坦,巴基斯坦,肯尼亞,阿拉伯聯合酋長國,委內瑞拉,玻利維亞,安哥拉和德國等許多國家。\n\n麻省理工學院等美國公司和大學正在與洛克菲勒基金會的普林斯頓大學合作加州公共僱員退休系統,中國監視和AI初創公司(如海康威視,SenseTime和Megvii)都提供了支持,這些公司出售的中共國家開發的人工智能監視系統的價格要便宜一些,不過由於這兩家公司的緣故,這種情況有所減少被宣佈為國家安全威脅和侵犯人權行為他對美國以及中美貿易的擔憂。中共投資了美國的AI初創公司,並開始超過美國在AI方面的投資。\n\n中共全球情報活動\n\n埃塞俄比亞\n《世界報》在2018年1月報導說,由中國國家建築工程公司建造的非洲聯盟總部在2012年至2017年間計算機系統遭到入侵,非盟服務器的數據被轉發到了上海。[39 ] [40] [41] 該建築物的計算機系統隨後被拆除,非盟拒絕了中國提出的配置替換系統的提議。 Le Monde聲稱非盟當時掩蓋了黑客攻擊,以保護中國在非洲大陸的利益","num_words":25,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.131,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.992,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/22%E4%B8%96%E7%B4%80","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"22世紀,是從2101年1月1日開始至2200年12月31日結束。\n\n科技預測[編輯] \n\n 根據尼古拉·卡爾達肖夫每年能源使用量增長1%的推論,到2200年,地球將達到卡爾達肖夫指數的第一型文明。\n\n天文[編輯] \n\n 將有239次月食。\n 2126年7月29日世界時16時8分,水星掩火星。\n 2133年12月3日世界時14時14分,水星掩金星。\n 2134年,哈雷彗星返回內太陽系。\n 2148年,火星與土星三合。\n 2170年,火星與木星三合。\n 冥王星繞太陽一周約為248地球年,2178年將是自從冥王星被發現以後,它第一次繞太陽轉過一圈。\n 2185年,火星與土星三合。\n 2187年,火星與土星三合。\n 2197年9月2日,金星掩角宿一。(之前一次掩角宿一是在1783年11月10日)\n\n科幻作品中的22世紀[編輯]\n\n文學(小說、超短篇小說、漫畫)[編輯] \n\n 《Distress》,作者 Greg Egan\n 《The Sirens of Titan》,作者 Kurt\n 《Kaleidoscope》,作者 John Barnes\n 《Noon Universe》,作者 Boris和Arkady Strugatsky\n 《Rendezvous with Rama》,作者 Arthur C. Clarke\n 《When Gravity Fails》,作者 George Alec Effinger\n 《Judge Dredd》,出版於公元2000年的故事。最初的事件發生在2099年,雖然大部分故事發生於22世紀,大約是真實世界出版該故事後的122年,因此2005年出版的漫畫將在2127年發生。\n 《Strontium Dog》,出版於2000年的故事。\n 《Crisis in 2140》(以Nula《Sci-Fi Channel》中創世紀任務(Mission Genesis)發生在2157年。\n 《哆啦A夢》中,\n 主角之一的哆啦A夢誕生於2112年9月3日。\n 2114年12月2日哆啦A夢的妹妹哆啦美誕生。\n 2115年1月19日哆啦A夢被野比大雄的玄孫世修認投。\n 2122年8月30日哆啦A夢的耳朵被老鼠咬掉。\n 2123年4月5日哆啦A夢受世修之託前往20世紀幫助他的高祖父野比大雄。\n\n電視與電影[編輯] \n\n 《哆啦A夢》中的主角,機器貓哆啦A夢誕生於2112年。\n 第一部外星電影《Alien》的故事發生於2122年。\n 《Bicentennial Man》中一半的故事發生在22世紀。\n 由於時空旅行的能力,Doctor Who在22世紀中的不同時候多次出現。\n 《Daleks - Invasion Earth 2150 AD》,一部基於第二部《Doctor Who》電視故事的電影改寫本,特寫Daleks\n 《機動戰士鋼彈》,一部日本電視動畫影集。其中UC時間從2081年開始。一年戰爭(One Year War)發生於2159年(UC 0079)。\n 《Gundam Wing》故事起始於2166年(AC 195)。\n 《Gundam X》中,2174年,在alternate universe Mobile Suit Gundam中,地球聯邦(the Earth Federation)在一年戰爭(the One Year War,在GX中叫做第七次太空戰爭(the Seventh Space War))中戰敗,七年戰爭也與一年戰爭(the One Year War)發生在同一時候。\n 《Gundam Seed》,在alternate universe Mobile Suit Gundam中,宇宙歷(the Cosmic Era calendar)在關於21世紀中期的石油危機的預言之後約10年開始,CE歷大約開始於2040至2090之間,故事因此發生在2111年至2161年間。\n 《Phil of the Future》,一部迪士尼頻道(Disney Channel)的電視劇。在他們闖入2003年12月之前,Diffys來自2121年。主題曲引用了Phil的22nd Century man。\n 《22世紀的夏洛克·福爾摩斯》(Sherlock Holmes in the 22nd Century),一部動畫電視劇,劇中夏洛克·福爾摩斯帶有科幻色彩。\n 動畫《宇宙戰艦大和號》(Space Battleship Yamato)中,宇宙戰艦大和號發射於2199年10月9日,前往執行一個保衛地球的任務。\n 《星艦迷航記》中,地球與羅慕倫在2156年至2160年發生戰爭。導致了2161年10月11日,行星聯合聯盟(the United Federation of Planets)和Starfleet成立。該片也預言,人類將於2103年殖民火星。\n 《星艦前傳Star Trek: Enterprise (2151-2161)》中,第一艘有能力飛往Warp 5的恆星際飛船從地球發射,導致了一場空前的太空探險,包括第一次與克林貢、Andorians和羅慕倫接觸。在故事中,從佛羅里達至委內瑞拉的地區將在2153年的外星攻擊中毀壞,導致7百萬人死亡。2161年,在行星聯合聯盟(the United Federation of Planets)成立前,企業號退役。\n 《駭客任務》,一部科幻電影中,主角Neo發現他所相信的真實源自於電腦模擬。劇中另一角色Morpheus確定故事發生於2199年。然而,電影《黑客帝國2 重裝上陣》中稱,電影發生在《黑客帝國》劇中的第七化身內,因此,事實上電影的發生時間遠比先前認為的要在更久遠之後。\n 《巴比倫五號》中,宗教Foundationism開始於2157年。\n 香港無綫電視翡翠台於2007年農曆新年前播出一套名為《盛世連年》的賀年宣傳廣告,故事背景為2107年的香港。\n 2009年科幻電影《阿凡達》,其背景設定於2154年。\n 2012年史詩電影《雲圖》中的第五個故事,其背景設定於2144年的韓國新首爾。\n 2019年日本特攝劇《假面騎士ZI-O》第23~24話,其中一個場景設定於2121年。\n 2021年馬來西亞網絡劇《月老便利店》,其背景設定於22世紀,年份不詳。\n\n電腦遊戲[編輯] \n\n Zero Wing開始於2101年。\n 任天堂遊戲Mach Rider開始於2112年。\n System Shock 2開始於2114年。\n Alien Legacy中,2119年發射Seedship UNS Calypso,2135年發射Tantalus。\n 毀滅戰士3(Doom 3)的故事發生於2145年,在當時火星的聯合宇宙航空公司基地。\n 公元2150 (Earth 2150) 中,地球在2150年年末被毀滅。\n Aliens vs. Predator發生於2154年。\n Star Control II: The Ur-Quan Masters從2155年2月17日開始。\n Fallout開始於2161年。\n Traffic Department 2192發生於2192年。\n 毀滅戰士(Doom)遊戲事件開始。\n 洛克人X系列發生於21XX年間。(從2114年或以後開始)\n Front Mission 3發生於2112年。而且,這一年,the People's Republic of Da Han Zhong脫離中國而形成。\n 戰地風雲2142(Battlefield 2142)\n\n其他[編輯] \n\n 2112年,Rush樂隊的一個專輯中提到一個人生活在反烏托邦社會。\n 角色扮演遊戲Reich Star發生在2134年,它在1991年由Simon Bell和Ken Richardson以Creative Encounters的名稱發表。\n\n事件[編輯] \n\n 2111年10月10日:辛亥革命200週年,亦是中華民國200年國慶。\n 2115年8月31日:馬來亞獨立158年。\n 2115年9月16日:馬來西亞成立152週年。\n 2115年11月18日:預計100年(電影)上映。\n 2116年5月13日:513事件爆發147週年。\n 2119年5月4日:五四運動爆發200週年。\n 2121年7月23日:中國共產黨建黨200週年。\n 2118年:第一次世界大戰終戰200週年。\n 2145年:第二次世界大戰終戰200週年。\n 2149年10月1日:中華人民共和國建國200週年。\n 2200年12月2日:《1989年合艾條約》簽署211週年。\n\n參考資料[編輯] \n\n ^ \n ^ 《月老便利店》导演Teddy 陈立谦临场加戏 郭晓东喊“受尽委屈”!. 365 Hachiuu. [2021-05-21]. (原始內容存檔於2021-06-09)","num_words":206,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.342,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.956,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%A4%A7%E9%9F%93%E6%B0%91%E5%9C%8B%E8%87%A8%E6%99%82%E6%86%B2%E6%B3%95","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"大韓民國臨時憲法,大韓民國臨時政府所用憲法也。\n\n原文 \n我 大韓民國은 我國이 獨立國임과 我 民族이 自主民임을 宣言하엿도다. 此로써 世界萬邦에 告하야 人類平等의 大義를 克明하엿스며 此로써 子孫萬代에 誥하야 民族自存의 正權을 永有케 하엿도다\n\n半萬年 歷史의 權威를 仗하야 二千萬 民衆의 誠忠을 合하야 民族의 恒久如一한 自由發展을 위하야 組織된 大韓民國의 人民을 代表한 臨時議政院은 民意를 體하야 元年 四月 十一日에 發布한 十個條의 臨時憲章을 基本삼아 本 臨時憲法을 制定하야써 公理를 彰明하며 公益을 增進하며 國防及 內治를 籌備하며 政府의 基礎를 鞏固하는 保障이 되게 하노라\n\n大韓民國臨時憲法全文 \n\n第1章 綱領\n\n第1條 大韓民國은 大韓人民으로 組織함\n\n第2條 大韓民國의 主權은 大韓人民 全體에 在함\n\n第3條 大韓民國의 疆土는 舊韓帝國의 版圖로 定함\n\n第4條 大韓民國의 人民은 一切 平等함\n\n第5條 大韓民國의 立法權은 議政院이 行政權은 國務院이 司法權은 法院이 行使함\n\n第6條 大韓民國의 主權行使는 憲法 範圍內에서 臨時大統領의게 委任함\n\n第7條 大韓民國은 舊皇室을 優待함\n\n第2章 人民의 權利와 義務\n\n第8條 大韓民國의 人民은 法律 範圍內에서 左列 各項의 自由를 有함\n\n 一. 信敎의 自由\n\n 二. 財産의 保有와 營業의 自由\n\n 三. 言論, 著作出版, 集會, 結社의 自由\n\n 四. 書信 秘密의 自由\n\n 五. 居住 移轉의 自由\n\n第9條 大韓民國의 人民은 法律에 依하야 左列 各項의 權利를 有함\n\n 一. 法律에 依치 아니하면 逮捕 監禁 訊問 處罰을 受치 아니하는 權\n\n 二. 法律에 依치 아니하면 家宅의 侵入 는 搜索을 受치 아니하는 權\n\n 三. 選擧權及 被選擧權\n\n 四. 立法部에 請願하는 權\n\n 五. 法院에 訴訟하야 其 裁判을 受하는 權\n\n 六. 行政官署에 訴願하는 權\n\n 七. 文武官에 任命되는 權 는 公務에 就하는 權\n\n第10條 大韓民國의 人民은 法律에 依하야 左列 各項의 義務를 有함\n\n 一. 納稅의 義務\n\n 二. 兵役에 服하는 義務\n\n 三. 普通敎育을 受하는 義務\n\n第3章 臨時大統領\n\n第11條 臨時大統領은 國家를 代表하고 政務를 總攬하며 法律을 公布함\n\n第12條 臨時大統領은 臨時議政院에서 記名單記式 投票로 選擧하되 投票總數의 三分 二 以上을 得한 者로 當選케 함\n\n 但 二回 投票에도 決定치 못할 時는 三回 投票에는 多數를 得한 者로 當選케 함\n\n第13條 臨時大統領의 資格은 大韓人民으로 公權上 制限이 無하고 年齡 滿 四十歲 以上된 者로 함\n\n第14條 臨時大統領은 就任할 時에 臨時議政院에서 左와 如히 宣誓함을 要함\n\n 余는 一般 人民의 前에서 誠實한 心力으로 大韓民國 臨時大統領의 義務를 履行하야 民國의 獨立及 內治 外交를 完成하야 國利民 福을 增進케 하며 憲法과 法律을 遵守하고 한 人民으로 하여곰 遵守케 하기를 宣誓하나이다\n\n第15條 臨時大統領의 職權은 左와 如함\n\n 一. 法律의 委任에 基하거나 或은 法律을 執行키 爲하야 命令發布 는 發布케 함\n\n 二. 陸海軍을 統率함\n\n 三. 官制官規를 制定하되 臨時議政院의 決議를 要함\n\n 四. 文武官을 任命함\n\n 但 國務員과 駐外 大使 公使를 任命함에는 臨時議政院의 同意를 要함\n\n 五. 臨時議政院의 同意를 經하야 開戰 講和를 宣告하고 條約을 締結함\n\n 六. 法律에 依하야 戒嚴을 宣告함\n\n 七. 臨時議政院을 召集함\n\n 八. 外國의 大使와 公使를 接受함\n\n 九. 法律案을 臨時議政院에 提出함\n\n 十. 緊急必要가 有한 境遇에 臨時議政院이 閉會된 時난 國務會議의 同意를 得하야 法律에 代한 命令을 發하되 次期議會에 承諾을 要함\n\n 但 承諾을 得치 못할 時난 將來에 向하야 其 效力을 失함을 公布함\n\n十一. 重大한 事件에 關하야 人民의 意見書를 收合함\n\n十二. 大赦, 特赦, 減刑, 復權을 宣告함\n\n 但 大赦난 臨時議政院의 同意를 要함\n\n第16條 臨時大統領은 臨時議政院의 承諾이 無히 國境을 擅離함을 不得함\n\n第17條 臨時大統領이 有故한 時난 國務總理가 代理하고 國務總理가 有故한 時난 臨時議政院에서 臨時大統領 代理 一人을 選擧하야 代理케 함\n\n第4章 臨時議政院\n\n第18條 臨時議政院은 第十九條에 規定한 議員으로 組織함\n\n第19條 臨時議政院 議員의 資格은 大韓民國 人民으로 中等敎育을 受한 滿 二十三歲 以上된 者로 함\n\n第20條 臨時議政院 議員은 京畿 · 忠淸 · 慶尙 · 全羅 · 咸鏡 · 平安 各道及 中領僑民 · 俄領僑民에서 各 六人, 江原 · 黃海 各道及 美洲僑民에서 各 三人을 選擧함\n\n 前項에 關한 臨時 選擧方法은 內務部令으로 此를 定함\n\n第21條 臨時議政院의 職權은 左와 如함\n\n 一. 一切 法律案을 議決함\n\n 二. 臨時政府의 豫算決算을 議決함\n\n 三. 全國의 租稅 貨幣制度及 度量衡의 準則을 議定함\n\n 四. 公債募集과 國庫負擔에 關한 事項을 議決함\n\n 五. 臨時大統領을 選擧함\n\n 六. 國務員及 駐外 大使 公使 任命에 同意함\n\n 七. 宣戰講和와 條約締結에 同意함\n\n 八. 臨時政府의 諮詢事件을 覆答함\n\n 九. 人民의 請願을 受理함\n\n 十. 法律案을 提出함\n\n 十一. 法律 其他 事件에 關한 意見을 臨時政府에 建議함을 得함\n\n 十二. 質問書를 國務員에게 提出하야 出席答辯을 要求함을 得함\n\n 十三. 臨時政府에 諮請하야 官吏의 受賄와 其他 違法한 事件을 査辦함을 得함\n\n 十四. 臨時大統領이 違法 또는 犯罪行爲가 有함을 認할 時난 總員 五分 四 以上의 出席, 出席員 四分 三 以上의 可決로 彈劾 는 審判함을 得함\n\n 十五. 國務員이 失職 或 違法이 有함을 認할 時난 總員 四分 三 以上의 出席, 出席員 三分 二 以上의 可決로 彈劾함을 得함\n\n第22條 臨時議政院은 每年 二月에 臨時大統領이 召集함. 必要가 有할 時에 臨時 召集함을 得함\n\n第23條 臨時議政院의 會期난 一個月로 定하되 必要가 有할 時난 院의 決議 或은 臨時大統領의 要求에 依하야 紳縮함을 得함\n\n第24條 臨時議政院의 議事는 出席員 過半數로 決하되 可否同數될 時는 議長이 此를 決함\n\n第25條 臨時議政院의 會議난 公開하되 院의 決議 는 政府의 要求에 依하야 秘密히 함을 得함\n\n第26條 臨時議政院의 議決한 法律 其他 事件은 臨時大統領이 此를 公布 는 施行함. 法律은 咨達 後 十五日 內로 公布함을 要함\n\n第27條 臨時議政院의 議決한 法律 其他 事件을 臨時大統領이 不可함으로 認할 時는 咨達 後 十日 以內에 理由를 聲明하야 再議를 要求하되 其 再議事項에 對하야 出席員 四分 三 以上이 前議를 固執할 時난 第二十六條에 依함\n\n第28條 臨時議政院 議長 副議長은 記名單記式 投票로 議員이 互選하야 投票總數의 過半을 得한 者로 當選케 함\n\n第29條 臨時議政院은 總議員 半數 以上이 出席치 아니하면 開會함을 不得함\n\n第30條 否決한 議案은 同會期에 再次 提出함을 不得함\n\n第31條 臨時議政院 議員은 院內의 言論及 票決에 關하야 院外에서 責任을 負치 아니함\n\n 但 議員이 其 言論을 演說, 印刷, 筆記 其他 方法으로 公佈할 時난 一般法律에 依하야 處分함\n\n第32條 臨時議政院 議員은 內亂外患의 犯罪나 或 現行犯이 아니면 會期中에 院의 許諾이 無히 逮捕함을 不得함\n\n第33條 臨時議政院은 憲法及 其他 法律에 規定한 外에 內部에 關한 諸般規則을 自定함을 得함\n\n第34條 臨時議政院은 完全한 國會가 成立되난 日에 解散하고 其 職權은 國會가 此를 行함\n\n第5章 國務院\n\n第35條 國務院은 國務員으로 組織하야 行政事務 一切을 處辦하고 其 責任을 負함\n\n第36條 國務院에서 決定할 事項은 左와 如함\n\n 一. 法律, 命令, 官制, 官規에 關한 事項\n\n 二. 豫算, 決算 는 豫算外 支出에 關한 事項\n\n 三. 軍事에 關한 事項\n\n 四. 條約과 宣戰媾和에 關한 事項\n\n 五. 高級官吏 進退에 關한 事項\n\n 六. 各部 權限爭議及 主任不明에 關한 事項\n\n 七. 國務會議에 經由를 要하는 事項\n\n第37條 國務總理와 各部 總長과 勞働局 總辦을 國務員이라 稱하야 臨時大統領을 補佐하여 法律及 命令에 依하야 主管 行政事務를 執行함\n\n第38條 行政事務난 內務 · 外務 · 軍務 · 法務 · 學務 · 財務 · 交通의 各部와 勞動局을 置하야 各其 分掌함\n\n第39條 國務員은 臨時大統領이 法律案을 提出하거나 法律을 公佈하거나 或은 命令을 發布할 時에 반다시 此에 副署함\n\n第40條 國務員及 政府委員은 臨時議政院에 出席하야 發言함을 得함\n\n第41條 國務員이 第二十一條 第十五項의 境遇를 當할 時는 臨時大統領이 免職하되 臨時議政院에 一次 再議를 請求함을 得함\n\n第6章 法院\n\n第42條 法院은 司法官으로 組織함\n\n第43條 法院의 編制及 司法官의 資格은 法律로써 此를 定함\n\n第44條 法院은 法律에 依하야 民事訴訟及 刑事訴訟을 裁判함. 行政訴訟과 其他 特別訴訟은 法律로써 此를 定함\n\n第45條 司法官은 獨立하야 裁判을 行하고 上級官廳의 干涉을 受치 아니함\n\n第46條 司法官은 刑法의 宣告 난 徵戒의 處分에 依치 안으면 免職함을 不得함\n\n第47條 法院의 裁判은 公開하되 安寧秩序 또난 善良風俗에 妨害가 有하다 認할 時난 公開치 아니함을 得함\n\n第7章 財政\n\n第48條 租稅를 新課하거나 稅率을 變更할 時난 法律로써 此를 定함\n\n第49條 現行의 租稅는 更히 法律로써 改正한 者 外에난 舊例에 依하야 徵收함\n\n第50條 臨時政府의 歲入歲出은 每年 豫算을 臨時議政院에 提出하야 議決함을 要함\n\n第51條 豫算款項에 超過하거나 豫算外에 支出이 有할 時난 次期 臨時議政院의 承諾을 要함\n\n第52條 公共安全을 維持하기 爲하야 緊急需用이 有한 境遇에 臨時議政院을 召集키 不能한 時난 臨時政府는 財務上 必要의 處分을 爲하고 第五十一條에 依함\n\n第53條 決算은 會計檢査院이 此를 檢査確定한 後 臨時政府의 其 檢査報告와 共히 臨時議政院에 提出하야 承諾을 要함\n\n第54條 會計檢査院의 組織及 職權은 法律로써 此를 定함\n\n第8章 補則\n\n第55條 本臨時憲法을 施行하야 國土回復 後 限 一個年 內에 臨時大統領이 國會를 召集하되 其 國會의 組織及 選擧方法은 臨時議政院이 此를 定함\n\n第56條 大韓民國憲法은 國會에서 制定하되 憲法이 施行되기 前에난 本臨時憲法이 憲法과 同一한 效力을 有함\n\n第57條 本臨時 憲法은 臨時議政院 議員의 三分 二 以上이나 或 臨時大統領의 提議로 總員 五分 四 以上의 出席, 出席員 四分 三 以上의 可決로 改正함을 得함\n\n第58條 本臨時憲法은 公布日로부터 施行하고 元年 四月 十一日에 公佈한 大韓民國臨時憲章은 本臨時憲法 施行日로부터 廢止함 \t\t \n大韓民國元年9月11日","num_words":1130,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.316,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.923,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"https:\/\/gan.wikipedia.org\/wiki\/%E5%BC%B5%E6%BA%90%E5%85%88","collection":"wikipedia","source":"wikipedia","original_code":"gan","text":"張源先(),字宏基,江西貴溪人,為六十三代天師張恩溥堂姪,乃中華民國政府承認天師傳承繼任者,並名列國史館登載為道教天師傳承人物,全國道教界公認的嗣漢天師府第六十四代天師。\n\n生平 \n第六十四代天師張源先,祖父元昶為六十二代天師之兄弟,父為張克明,母親為汪氏,有兄姐六位,張天師排名第四。天師性情質樸敦厚,處事端正,道德兼備,世居江西龍虎山。\n\n民國三十八年四月初,天師隨胡璉將軍麾下之三谿部隊,經福建、廣東來台。\n民國五十八年十二月二十五日六十三代天師仙逝,經在台家族會議通過,承繼教主衣缽,五十九年九月二十八日代理臺灣首廟天壇啟建天師襲職金籙醮典。\n民國六十年八月奉命以經理中尉退伍,正式就任中國道教嗣漢六十四代天師教主職位,以總領道教,宏揚教義,推展教務為職志。天師符法精練,筆力剛健,得者甚有徵驗。在位近四十年來參與主持國內外各地宮廟醮典,祈福禳災,造福黎民無數。奏授法籙,闡揚教化,受度者眾。\n民國六十五年,應聘前往台南麻豆代天府主持慶成祈安七朝清醮大典,十二年後(七十七年)及二十四年後(八十九年)再度受邀蒞臨主持戊辰科七朝慶成祈安清醮與庚辰年祈安七朝清醮。\n民國六十六年,應聘前往台南學甲慈濟宮主持丁巳科金籙五朝大醮,二十八年後(九十四年)再度受邀蒞臨主持祈安五朝清醮。\n民國六十七年,應華岡中華學術院院長張其昀博士之邀,參加宗教與道德第六次協進會,同年接受日本道教學會會長酒井忠夫專訪。\n民國六十八年四月,蒙總統蔣經國召見於總統會客室。民國六十八年底,應聘前往美國夏威夷主持祈安清醮法會。\n民國七十六年,率數位弟子前往慈湖謁陵,先總統蔣中正示現靈光接見。\n民國八十一年,成立全國性及區級人民團體「中國嗣漢道教協會」,榮膺第一屆、第二屆理事長、第三屆名譽理事長、第四屆理事長,任內推展教務不遺餘力。\n民國八十五年,應中國甘肅省平涼市崆峒山道教協會之邀,率領三十六人參訪團前往,並至四川成都青城山天師洞等道教聖地參訪。\n民國八十七年,前往馬來西亞檳城參訪。\n民國八十八年,率眾法師義務為草屯鎮九二一地震罹難者超度點主,並發動弟子募捐,將所募得之五十萬元分別捐給草屯鎮公所二十萬元、國姓鄉公所三十萬元,做為賑災之用。同年,於台中市東峰公園舉辦全國道教聯合祈天護國祐民齋醮法會,為九二一亡靈做七七四十九天「滿七超度」。\n民國八十九年,於草屯鎮中山公園設壇啟建「千禧祈福大法會」。九十年間,義務為草屯鎮中潭公路舉行路祭法事,為民祈求行車平安。\n民國九十三年,受邀蒞臨參與泰國暹羅代天宮三朝祈安清醮大典。九十四至九十六年,連續三年受邀蒞臨參與南鯤鯓平安鹽祭消災法會。\n民國九十六年,順利於草屯鎮中正路購置了一棟永久會館。\n民國九十七年七月三十日,天師召開天師府弘道籌備召集人臨時會議,當眾宣布長女張懿鳳為天師府總監察,並指示由長女張懿鳳發起籌組中國正一道教總會。\n民國九十七年十月十七日,張天師於凌晨仙逝,終年76歲。\n\n著作 \n張天師於民國六十三年(1974年)著手編撰《歷代張天師傳》,由於部分文獻闕如,經過三年奔波尋覓終於將資料找齊,遂於民國六十六年二月十日編撰初版,參考中央研究院院藏史料與傅勤家所著之《中國道教史》(台灣商務印書館編印)等文獻,蒐集彙整第一代至第六十一代天師生平事蹟,補述六十二代至六十三代天師傳略,藉以弘揚歷代先祖彪炳勳業,永傳後世。在位期間,《歷代張天師傳》一書歷經二十版修訂新增,記錄了許多珍貴史料。\n\n記載 \n民國九十八年十月,國史館印行《國史館現藏民國人物傳記史料彙編 第三十四輯》初版,將六十三代張恩溥天師傳略與六十四代天師張源先教主生平事蹟分別收錄在358頁與367頁。\n\n參考資料\n 嗣汉张天师世系图\n\n貴溪人\n天師\n\n外部連結 \n 道教嗣漢天師府\n 六十四代天師 張源先 - 道教嗣漢天師府\n 歷代張天師系譜 - 道教嗣漢天師府\n 國家歷史的見證 - 道教嗣漢天師府\n\nYuan源先\nYuan源先\n贵溪人\n台灣道士\n正一派道士\n台灣戰後江西移民\n中華民國陸軍人物","num_words":45,"character_repetition_ratio":0.007,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.139,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.958,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} diff --git a/gan_Hani/mala_000001_stas.jsonl b/gan_Hani/mala_000001_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..7bbb107527251fe8e02374d49383228d3f18c61a --- /dev/null +++ b/gan_Hani/mala_000001_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 39.247588424437296, + "character_repetition_ratio": 0.023618971061093248, + "word_repetition_ratio": 0.0003762057877813505, + "special_characters_ratio": 0.2659855305466238, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.6827893890675241, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 127.31393883434559, + "character_repetition_ratio": 0.03713304263769567, + "word_repetition_ratio": 0.005577568741285106, + "special_characters_ratio": 0.06424564581408614, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.17525585068494923, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 17.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.2545, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.6895, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 2401.0, + "character_repetition_ratio": 0.18, + "word_repetition_ratio": 0.1, + "special_characters_ratio": 0.399, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.999, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 10.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.131, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.123, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 48.0, + "character_repetition_ratio": 0.086, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.358, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9158, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 26.0, + "character_repetition_ratio": 0.03775, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.31775, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.833, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 17.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.2545, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.6895, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 12.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.215, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.54325, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "622", + "keep size": "562", + "remove size": "60" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/gub_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl b/gub_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..e495d901b5974099c2edd5d0e775cef6b7736235 --- /dev/null +++ b/gub_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl @@ -0,0 +1,110 @@ +{"text":"PIREM\n1\n1-2 Ihe Pawru ihe, Ximot zanerywyr xe hepyr hekon a'e no. Ko urepape oromono kar putar newe ure nehe kury, Pirem, urerapi har, urerupi uma'ereko ma'e. Oromono kar putar ureze'eg amogwer uzeruzar ma'e wanupe no, a'e neràpuz me uzemono'og ma'e wanupe no, Aw pe no, zanerupi uma'ereko ma'e Araki her ma'e pe no. Ihe Pawru ihe, amume'u Zaneruwihawete Zezuz rehe ze'eg puràg teko taw nànàgatu ihe, teko wanupe ihe. A'e rupi tuwihaw hemunehew kar hereraha kar pà zemunehew paw pe a'e. Aiko zemunehew paw pe ihe kury, ko 'ar rehe ihe kury. 3 Tupàn zaneru a'e, Zezuz Zaneruwihawete Zanezar a'e no, tuwe uzapo ikatuahy ma'e peme a'e wà nehe. Tuwe nemupytu'u kar ma'e wi nekyze re wà nehe. A'e rupi nerurywete putar tuwe nehe.\nUze'eg Pawru Pirem ikatu haw rehe xe a'e kury\n4 Pirem herywyr, tuweharupi Tupàn pe heze'eg mehe, aze'eg teko nerehe ihe. — Pirem uzeruzar nerehe a'e, a'e izupe. 5 Erezamutar katu Tupàn hemiruze'eg ne wà, erezeruzar katu Zezuz Zanezar rehe no. Aenu ko ma'e paw imume'u mehe ihe. A'e rupi amume'u nekatu haw Tupàn pe. 6 Aze'eg teko Tupàn pe nerehe ihe, ma'e henoz pà izupe ihe. — Pirem a'e, umume'u nerehe uzeruzar haw oho iko a'e, teko wanupe a'e, wamuzeruzar kar pà nerehe a'e, a'e izupe. — A'e rupi ainoz ma'e newe ihe kury. Pirem henu har a'e wà nehe, aze uzeruzar Zaneruwihawete Zezuz rehe a'e wà nehe, a'e mehe ekwaw kar nekatu haw wanupe nehe no, a'e izupe, ma'e henoz pà izupe. 7 Erezamutar katu Tupàn. Erepuruamutar no. Nepuruamutar haw imume'u haw henu mehe, herurywete ihe. A'e rupi hema'ereko wera'u wer Tupàn pe ihe. Ta'e eremurywete kar Tupàn hemiruze'eg ne wà xe.\nUze'eg One rehe xe a'e kury\n8 A'e rupi aze'eg putar newe One rehe ihe kury, ma'e henoz pà newe kury. Ta'e ihe neryky'yr romo aiko Zaneruwihawete rehe zanezeruzar haw rehe ihe xe. Aze mo aputar, apuner mo iapo kar haw rehe a'e ma'e newe ihe, ta'e ihe Tupàn hemimono karer romo aiko ihe xe, ize'eg imume'u har romo ihe xe. 9 Nan kwaw pa. Uruamutar katu ihe. A'e rupi ainoz putar ma'e newe nehe. Aze nanepurapo wer kwaw hehe nehe, a'e mehe nazapo kar kwaw newe nehe. Ihe Pawru ihe, ihe Zezuz hemimono karer romo aiko teko wanupe ihe. Ko 'ar rehe zemunehew paw pe imunehew pyrer romo aiko ihe, ta'e Tupàn ze'eg imume'u har romo aiko ihe xe. 10 Aze'eg putar newe One rehe kury, a'e ma'e henoz pà newe kury. Ne izar romo ereiko ne. Newe uma'ereko e ma'e romo hekon a'e. Amo 'ar mehe uzàn oho newi. Nan kwehe tete àwàxi xe Hom tawhu pe ihe. Amuzeruzar kar Zezuz rehe, zemunehew paw pe hereko mehe. A'e rupi aiko tu ài izupe kury. 11 A'e 'ar mehe uzàn oho newi. Newi izàn awer na'ikatu kwaw newe. Ko 'ar rehe wiko wiwi putar ikatu ma'e romo newe nehe kury, ta'e uma'ereko wi putar newe nehe kury xe. Ikatuahy ihewe no. Ta'e ikatuahy ma'e tetea'u uzapo ihewe no xe.\n12 Amono kar putar newe ihe nehe kury. Azemumikahy ta'e oho putar ihewi a'e nehe xe, ta'e azamutar katu tuwe ihe xe. 13 Hepurumupyta kar wer zepe hehe xe hepyr ihe, xe zemunehew paw pe hereko mehe ihe. Nepurupytywà wer herehe ne no, xe zemunehew paw pe hereko mehe ne no. Nan kwaw pa. Nereiko kwaw xe, a'e rupi nerepuner kwaw hepytywà haw rehe. Aze mo One xe hekon, a'e mehe mo hepytywà mo nerekuzar romo. 14 Nahepurapo kar wer kwaw ko ma'e rehe newe ihe. Aze erezapo neze'eg rupi nehe, a'e mehe ikatu putar ihewe nehe. A'e rupi namupyta kar kwaw One xe ihe. Ta'e nakwaw kwaw neze'eg àwàm ihewe ihe xe.\n15 One a'e, uzàn oho newi a'e. Upyta muite newi. Ko 'ar rehe uzewyr newe kury. Upyta ru'u nepyr tuweharupi nehe. Aze ru'u noho kwaw newi nehe. 16 Nuiko kwaw xo uma'ereko e ma'e romo zutyka'i ko 'ar rehe. Zanerywyr romo tuwe hekon a'e kury, ta'e uzeruzar Zaneruwihawete rehe xe. Kwa azamutar katu azeharomoete ihe pa. Ne nehe no ty, ezamutar katu wera'u nehe no ty. Ta'e a'e newe uma'ereko e ma'e romo hekon a'e xe, ta'e nerywyr romo hekon a'e no xe.\n17 Ihe nerupi uma'ereko ma'e romo aiko ihe. A'e rupi, aze mo aha nepyr, a'e mehe mo hemuixe katu kar mo pe neràpuz me. Nezewegatete One a'e nehe, emuixe katu kar neràpuz me nehe. Aze ikatu ma'e rehe nepurapo wer ihewe, a'e mehe ezapo nezewe izupe nehe. 18 Kwehe mehe ikatu 'ym ma'e uzapo newe. Aze unewer ma'e rehe newe, a'e mehe amekuzar putar ihe nehe. 19 Hepo pupe amuapyk heze'eg pape rehe xe ihe kury. Amekuzar putar One inewer awer newe ihe nehe kury. Ne nehe no ty, nema'enukwaw katu ko ma'e rehe nehe no ty. Aze mo namume'u kwaw Tupàn ze'eg newe, a'e mehe mo nanepyro iwer mo a'e. 20 Herywyr. Ezapo ko ma'e ihewe nehe, ta'e ereiko uzeruzar ma'e romo xe. Hemurywete kar pe nehe ty, ta'e herywyr romo ereiko xe, ta'e Zaneruwihawete rehe zazeruzar zane xe.\n21 Ezapo tuwe a'e ma'e newe hereminozgwer nehe ty. Kutàri, ko pape rehe imuapyk mehe, akwaw ma'e newe hereminozgwer iapo àwàm ihe. Erezapo putar nehe. 22 Ezapokatu nepyr heker àwàm nehe. Ta'e Tupàn hemuhem kar putar zemunehew paw wi a'e nehe xe, hemono kar pà nepyr a'e nehe xe, ta'e nezewe haw erenoz izupe no xe.\nUpaw etea'i kury\n23 Epa a'e no, xe hepyr zemunehew paw pe hekon a'e no, ta'e umume'u Tupàn ze'eg a'e no xe. Omono kar uze'eg newe a'e no. — Nekatu ty, i'i newe. 24 Amogwer herupi uma'ereko ma'e a'e wà no. Mak, Aritak, Nem, Iruk. A'e paw omono kar uze'eg newe a'e wà no.\n25 Zezuz Zaneruwihawete Zanezar a'e, tuwe ikatu ma'e uzapo peme a'e nehe.\nUpaw kwez kury.\nPawru","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/PHM01.htm","date":"2018-01-22T22:09:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084891543.65\/warc\/CC-MAIN-20180122213051-20180122233051-00286.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000066757,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000066757202148}","num_words":933,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.443,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"EMEREW WÀ\n1\nZutew wanupe ze'eg pape rehe imuapyk pyrer\n1 Kwehe mehe Tupàn uze'eg tetea'u zaneipy wanupe a'e, zutew kwehe arer wanupe a'e. Uze'eg wanupe wapuahu pe. Wexak kar ma'e hexak pyr 'ym wanupe no. Omono kar weko haw pe har wanupe wà no, uze'eg imume'u kar pà wanupe wà no. Wexaexak amo awa a'e wà no, uze'eg imume'u pà wanupe no. A'e awa a'e wà, umume'u a'e ize'eg oho purupe a'e wà. 2 Ko 'ar rehe kury, Tupàn uze'eg iko purupe kury, wa'yr imono kar pà uze'eg imume'u har romo kury. Uzapo kar ywy ywak wa'yr pe. Iahykaw rehe ta'yr wereko putar ma'e paw rupi katete a'e nehe no. Wiko putar teko wazar romo nehe no, ta'e Tupàn hemixak kwer romo hekon a'e xe. 3 Ta'yr a'e, uhyape katu iko tatainy ài a'e, ta'e wereko Tupàn ikàgaw ipuràgaw uzehe a'e xe. Heko haw nuzawy kwaw Tupàn heko haw a'e. A'e ae nuzawy kwaw Tupàn a'e. Ywy a'e, ywak a'e no, ma'e paw rupi katete a'e wà no, teko paw rupi katete a'e wà no, wikuwe a'e wà, ta'e ta'yr umuigo kar iko a'e wà xe, uze'egaw ikàg ma'e pupe a'e wà xe. A'e ae umukatu teko a'e wà, wapyro pà wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi a'e wà. A'e re oho ywate kury, Tupàn iawyze har rehe wapyk pà kury. Tupàn a'e, tuwihaw ikàg wera'u ma'e romo hekon a'e. Ta'yr wiko tuwihaw romo u ipyr a'e no.\nUze'eg Tupàn ta'yr rehe a'e kury, Tupàn heko haw pe har wanehe a'e no\n4 Tupàn umuigo kar wa'yr tuwihaw ikàg wera'u ma'e romo a'e, weko haw pe har wanuwi a'e. Omono her izupe no. — Hera'yr, i'i izupe. Her ywate wera'u waner wanuwi a'e no, amogwer weko haw pe har waner wanuwi a'e no. 5 Ta'e — Hera'yr, ni'i pixik kwaw wanupe a'e xe. Xo wa'yr pe zo uze'eg nezewe. — Ereiko hera'yr romo ne. Kutàri amume'u hera'yr romo nereko haw kwez ihe kury, i'i izupe. Tupàn nuze'eg pixik kwaw nezewe ni amo weko haw pe har wanupe. — Aiko putar tu romo nehe. Hera'yr romo hekon putar nehe, i'i izupe. 6 Tupàn umur kar wa'yripy ywy rehe. Imur kar etea'i mehe nezewe uze'eg izupe. — Hereko haw pe har paw rupi a'e wà nehe, umuwete katu putar hera'yr a'e wà nehe, i'i izupe. 7 Nezewe Tupàn uze'eg weko haw pe har wanupe. — Amuigo kar putar hereko haw pe har ywytu zàwenugar romo ihe wà nehe. Amuigo kar putar heremiruze'eg tata zàwenugar romo ihe wà nehe, i'i wanupe. 8 Nezewe i'i wa'yr pe no. — Tuweharupi ereruze'eg putar teko ne wà nehe. Nupaw pixik kwaw waneruze'egaw nehe, Tupàn. Tuweharupi ereiko putar teko wanuwihaw romo nehe. Erepureruze'egatu putar iko nehe, neze'eg iawy 'ym pà nehe. 9 Ikatu ma'e iapo haw ikatu tuwe newe. Ikatu 'ym ma'e iapo haw na'ikatu kwaw newe. A'e rupi ihe nezar ihe, uruexak kwez ihe. Urumurywete kar kwez ihe, tuwihaw romo nemuigo kar pà ihe. Nazapo kwaw nezewe nerehe we har wanupe. Namurywete kar kwaw nezewe ihe wà, i'i Tupàn wa'yr pe. 10 Nezewe uze'eg izupe a'e no. — Ne teko wazar ne. Izypy mehe erezapo ywy. Nepo pupe erezapo ywak no. 11 Ywak a'e, ywy a'e no, ukàzym putar a'e wà nehe. Ne erepyta putar nehe. Ywak ywy izymànerahy putar kamir ài wà nehe.\n12 Erekanakanaw putar ywy nehe, ywak nehe no, kamir ài nehe. Teko weityk kamir izemàner ma'e a'e wà, ipyahu ma'e ime'eg kar pà a'e wà. Nezewegatete erezapo putar amo ae ywy nehe, ipyahu ma'e nehe, ko ywy hekuzaromo nehe. Erezapo putar ywak ipyahu ma'e nehe no. Xo ne zo nereiko pixik kwaw izemànahy ma'e romo nehe. Tuweharupi ereiko putar nezewegatete nehe. Nereiko pixik kwaw amo ae ma'e romo nehe, i'i izupe. 13 Tupàn nuze'eg pixik kwaw nezewe, amogwer weko haw pe har wanupe. Xo wa'yr pe zo uze'eg nezewe. Nezewe i'i izupe. — Azo'ok putar wakàgaw ihe nehe, neàmàtyry'ymar wanuwi ihe nehe. Nereruzar putar a'e wà nehe, Amo 'ar mehe a'e wà nehe. A'e 'ar hàro mehe, ereiko putar heruwake nehe. Ereapyk putar heruwake nehe, i'i wa'yr pe. 14 Ma'e romo Tupàn heko haw pe har wanekon a'e wà. Tekwe romo wanekon wà. Uzapo ma'e oho waiko Tupàn pe wà, uzar pe wà. Tupàn omono kar a'e weko haw pe har ywy rehe a'e wà. Ywy rehe waneko mehe upytywà Tupàn pyr oho ma'e ràm waiko wà, Tupàn hemipyro ràm wapytywà pà wà.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/HEB01.htm","date":"2018-01-20T22:45:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084889736.54\/warc\/CC-MAIN-20180120221621-20180121001621-00494.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":708,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.262,"stopwords_ratio":0.531,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"KARAT\n1\nTuwe Tupàn uzapo ikatuahy ma'e peme a'e nehe\n1 Ihe Pawru ihe, pe Zezuz rehe uzeruzar ma'e Karat ywy rehe har romo peiko pe. Ko hepape amono kar putar peme ihe nehe kury. Zezuz hemimono karer romo aiko ihe. Naiko kwaw wyzài awa hemimono kar romo ihe. Nama'ereko kwaw wyzài awa ikàgaw rupi. Tupàn zaneru a'e, umugweraw kar Zezuz imàno re a'e. Tupàn a'e, Zezuz a'e no, hemuigo kar wemimono kar romo a'e wà, ukàgaw rupi a'e wà. 2 Uzeruzar ma'e xe har paw omono kar uze'eg peme a'e wà kury.\n3 Tupàn zaneru a'e, Zanezar Zezuz Zaneruwihawete a'e no, tuwe ikatuahy ma'e uzapo peme a'e wà nehe, tuwe pemupytu'u kar ma'e wi pekyze re a'e wà nehe no. A'e rupi penurywete putar nehe no.\n4 Zaneruwihawete a'e, uzemono uzezuka kar pà zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e hekuzaromo a'e. Teko uzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u waiko ko 'ar rehe a'e wà. Zaneruwihawete zanepyro ikatu 'ym ma'e ko 'ar rehe har wi a'e. A'e rupi zapuner ikatu 'ym ma'e iapo re zanepytu'u haw rehe zane kury. Ta'e nezewe Tupàn zaneru uputar a'e xe. 5 Tuwe teko paw uze'egatu Tupàn ikàgaw ipuràg eteahy haw rehe wà nehe, tuweharupi wà nehe, awyzeharupi wà nehe no. Azeharomoete.\n— Amume'u Tupàn ze'eg azeharomoete har purupe ihe, i'i Pawru a'e kury\n6 Amo umume'u penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e ihewe wà. Hepytuhegatu henu mehe ihe. Tupàn penenoz Zaneruwihawete pe pemono pà a'e, ta'e pepuhareko a'e xe, ta'e ipurupyro wer penehe a'e xe. Na'arewahy pepuir izuwi, pepuir penenoz tarer wi. Amo ae ze'eg rupi peho peiko kury. Temu'emaw heruzar pà kury. 7 Na'ikatu kwaw nezewe haw. Naheta pixik kwaw amo ae ze'eg a'e. Nezewe a'e peme ihe kury, ta'e amo ae teko pepyr har a'e wà xe, umume'u amo ae ze'eg waiko peme a'e wà xe. Uzawy Zaneruwihawete rehe ze'eg puràg imume'u mehe wà. Umume'u amo ae ze'eg wà. A'e rupi — Nazaneho wer kwaw Zezuz hape rupi kury, peze peiko kury. 8 Aze amume'u amo ae ze'eg peme nehe, tuwe Tupàn hemono kar tatahu pe a'e nehe. Aze amo Tupàn heko haw pe har umume'u amo ae ze'eg peme a'e nehe, tuwe Tupàn omono kar a'e weko haw pe har tatahu pe a'e nehe no. 9 Kwehe mehe nezewe uru'e peme ure. Uru'e wi wi putar peme ure kury. Aze wyzài awa umume'u amo ae ze'eg oho peme a'e nehe, aze a'e ze'eg uzawy a'e ze'eg peneminu kwer izypy mehe arer a'e nehe, tuwe Tupàn weityk imume'u har tatahu pe a'e nehe. 10 — Peze'egatu herehe nehe, i'i Pawru iko zanewe a'e, peze peiko pezeupeupe. Nan kwaw ty wà. Aze Tupàn uze'egatu herehe nehe, a'e mehe herurywete putar ihe nehe. Herehe ize'egatu haw zo aputar ihe. — Pawru uzeagaw zanemyrypar romo wiko pà a'e, peze peiko ihewe. Nan kwaw pa. Aze mo azeagaw teko wamyrypar romo hereko pà ihe, aze mo a'e romo zutyka'i hereko wer ihe, naiko iwer mo Zaneruwihawete hemiruze'eg romo ihe.\n— Zezuz hemimono kar romo aiko ihe, i'i Pawru a'e kury\n11 Amo ma'e amume'u putar peme ihe kury, herywyr wà. Amume'u ze'eg puràg aha teko purupe ihe. Ni amo awa numume'u kwaw a'e ze'eg ihewe wà. Nan kwaw awa uzapo e ko ze'eg heremimume'u a'e wà. 12 Ni amo awa nukwaw kar kwaw a'e ze'eg ihewe wà. Awa nahemu'e kwaw hehe wà. Nan. Xo Zezuz Zaneruwihawete zo ukwaw kar ihewe a'e.\n13 Amo teko umume'u hereko awer oho peme a'e wà. — Pawru wiko tuwe zutew romo a'e. Weruzar tuwe zutew wanàmuzgwer waze'eg a'e no. Parizew romo hekon a'e no, i'i peme wà, herehe uze'eg pà wà. — Wekar Tupàn hemiruze'eg oho iko a'e wà, wapuhareko 'ym pà a'e wà, i'i peme herehe uze'eg pà wà. — Uzeagaw tuwe wamumaw pà wazuka pà a'e no, i'i peme wà. 14 Azeharomoete a'e 'ar mehe aruzar tuwe zutew wanàmuzgwer waze'eg ihe. Aruzar wera'u a'e ze'eg amogwer zutew wanuwi ihe. (Napuhareko kwaw Zezuz rehe uzeruzar ma'e a'e 'ar mehe ihe wà.)\n15 Tupàn hepuhareko a'e. Herexak kwehe mehe hezexak kar 'ym mehe we, herenoz wemiruze'eg romo hemuigo kar pà. Uzapo kar wemiapo putar haw ihewe. 16 — Aexak kar putar hera'yr Zezuz Pawru pe ihe nehe, i'i Tupàn uzeupe a'e. — A'e rupi Pawru umume'u putar hehe ze'eg puràg oho nehe, zutew 'ym wanupe nehe, i'i uzeupe. Na'e wexak kar wa'yr ihewe. A'e 'ar ire naha kwaw amo ae awa ipyr. — Ma'e azapo putar ihe nehe, na'e kwaw amo pe. 17 Naha kwaw Zeruzarez tawhu pe. Naze'eg kwaw amogwer Zezuz hemimono karer wanupe a'e 'ar mehe. (A'e ràgypy Zezuz hemimono karer romo wanekon herenune a'e wà.) Nan. Araw ywy rehe aha na'arewahy ihe. Amumaw màràn 'ar a'e pe. A'e re azewyr Namaz tawhu pe. 18 Na'iruz kwarahy pawire aha Zeruzarez tawhu pe, Pet pe heze'eg pà. 14 'ar amumaw ipyr hepyta pà. 19 Naze'eg kwaw amogwer Zezuz hemimono karer wanupe. Xo Xiak Zanezar tywyr zo aexak a'e pe, a'e 'ar mehe.\n20 Heze'eg heremimuapyk kwer ihe, azeharomoete ihe. Naheremu'em kwaw. Tupàn ukwaw heremu'em 'ymaw a'e.\n21 A'e re aha amo ae taw Xir ywy rehe har pe ihe, aha taw Xiri ywy rehe har pe ihe no. 22 A'e 'ar rehe uzeruzar ma'e Zutez ywy rehe har nahekwaw kwaw a'e wà, naherexak pixik kwaw a'e wà. 23 Xo herer zo ukwaw wà, ta'e amo ae teko umume'u heremiapo kwer wanupe a'e wà xe. — Pawru a'e, izypy mehe urerekar urezuka kar pà a'e. Ko 'ar rehe umume'u Zezuz rehe uzeruzar haw oho iko purupe a'e kury, i'i wanupe wà. — Izypy mehe uzeagaw teko wamupytu'u kar pà Zezuz rehe wazeruzar ire a'e wà. Ko 'ar rehe umume'u ze'eg puràg oho iko purupe kury, purumuzeruzar kar pà hehe kury, i'i wanupe wà. 24 A'e rupi uze'egatu Tupàn rehe wà, ta'e Zezuz rehe uzeruzar ma'e romo aiko ihe kury xe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/GAL01.htm","date":"2018-01-22T22:06:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084891543.65\/warc\/CC-MAIN-20180122213051-20180122233051-00379.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":928,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.26,"stopwords_ratio":0.458,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 PET\n1\nPet umume'u Zezuz hemiruze'eg romo weko haw a'e kury\n1 Ihe Ximàw Pet ihe. Zezuz Zaneruwihawete hemiruze'eg romo aiko ihe, izupe uma'ereko ma'e romo aiko ihe no, hemimono karer romo aiko ihe no. Tupàn a'e, Zanepyro har Zaneruwihawete Zezuz a'e no, ikatuahy a'e wà, a'e rupi hemuzeruzar kar uzehe a'e wà. Pemuzeruzar kar uzehe a'e wà no. Amono kar putar ko hepape peme ihe nehe no.\n2 Pekwaw katu Tupàn pe. Pekwaw katu Zanezar Zezuz pe no. A'e rupi, tuwe pepuhareko katu tuwe a'e wà nehe. Tuwe pemupytu'u kar ma'e wi pekyze re a'e wà nehe no.\nZanerenoz Tupàn a'e\n3 Tupàn ikàgaw umur upaw rupi zanereko haw pupe iputar pyr zanewe wemimutar rupi a'e. Uma'enukwaw paw inuromo zanerenoz a'e, upuràg eteahy haw imur pà zanewe a'e, ukatu haw imur pà zanewe no. 4 Umume'u ma'e wemiapo kàràm a'e, zanewe wemiapo kàràm a'e. — Ikatuahy ma'e azapo kar putar heremiaihu wanupe ihe nehe, i'i purupe. Uzapo kar iko zanewe kury. A'e rupi pepuner putar ikatu 'ym ma'e wi petyrykaw rehe nehe. Pepytu'u putar ikatu 'ym ma'e rehe pepurapo wer ire nehe no. Ywy rehe har ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe a'e wà. Iapo mehe umuaiw weko haw wà. Tupàn uzepyk putar wanehe nehe. Izypy mehe zanepurapo wer ikatu 'ym ma'e ko ywy rehe har wainuromo zane no. Ko 'ar rehe zanemupytu'u kar ikatu 'ym ma'e rehe zanepurapo wer ire a'e kury. Zaneapo uzezàwe a'e. 5 Pezeruzar katu hehe. A'e rupi pezeagaw tuwe ikatuahy ma'e iapo pà nehe. Pezeagaw tuwe Tupàn ze'eg ikwaw pà nehe no. 6 Pezeagaw pezeruze'eg pà nehe no. Aze pepuraraw ma'erahy nehe, pepytu'u zo pezeruzar ire nehe. Peiko ikatuahy ma'e romo Tupàn zàwegatete tuweharupi nehe, ikatu 'ym ma'e iapo 'ym pà nehe. 7 Pezapo ikatuahy ma'e penapi har wanupe nehe no. Pepuruamutar katu paw rupi nehe no. 8 Awyzeharupi pezapo agwer ikatu ma'e peiko nehe. Aze peiko nezewe nehe, pepuner putar ikatuahy ma'e iapo haw rehe nehe, ta'e pekwaw Zanezar Zezuz Zaneruwihawete pe xe. 9 Aze awa nuiko kwaw nezewe nehe, a'e mehe hehàpyhà 'ym ma'e ài hekon nehe. Hehàpyhàgatu 'ym ma'e ài hekon. Heharaz Tupàn ikatu haw wi. — Aze ru'u Tupàn numunàn kwaw heremiapo kwer ikatu 'ym ma'e a'e, i'i zepe uzeupe.\n10 Pekar tuwe pekàg wera'u haw pezeruzar haw rehe nehe. Ta'e Tupàn penenoz izypy mehe a'e xe. Ta'e penexanexak a'e no xe. Aze nezewe pezapo nehe, napepytu'u kwaw pezeruzar ire nehe. 11 Aze nezewe peiko nehe, Zezuz Zanezar Zanepyro har Zaneruwihawete uze'eg putar nezewe peme a'e nehe. Peiko hepyr tuweharupi nehe, i'i putar peme nehe. — Peiko putar pureruze'eg ma'e romo hepyr nehe, i'i putar peme nehe. — Ikatuahy putar nezewe haw ihewe nehe, i'i putar peme nehe.\n12 A'e rupi tuweharupi apumuma'enukwaw kar ko ma'e rehe ihe. Pekwaw katu ko ma'e. Pekwaw katu ze'eg azeharomoete har, ta'e amo umume'u peme a'e wà xe. Napepytu'u kwaw a'e ze'eg rehe pezeruzar ire nehe. 13 Apumuma'enukwaw kar a'e ma'e rehe ihe, ta'e ikatuahy nezewe xe. Aze amumaw amo 'ar hemàno 'ym pà nehe, apumuma'enukwaw kar wiwi putar hehe ihe nehe. 14 Na'iàrew kwaw hemàno àwàm ihe nehe. Akwaw hemàno tària'i haw ihe, ta'e Zezuz Zanezar Zaneruwihawete umume'u ihewe a'e xe. 15 A'e rupi amuapyk ko ze'eg teko pape rehe ihe. A'e rupi pema'enukwaw katu hehe tuweharupi nehe, hemàno re nehe.\n— Aexak tuwe Zezuz ikàgaw ihe, i'i Pet a'e kury\n16 Amume'u Zezuz Zanezar Zaneruwihawete ikàgaw peme ihe. Amume'u tur àwàm peme no. Namume'u e kwaw temu'emaw peme. Aexak tuwe ikàgaw ihe, ko ywy rehe heko mehe ihe. 17 Tupàn zaneru umur ukàgaw upuràg eteahy haw izupe a'e. — Tuwihawete romo hekon a'e, i'i izupe no. Aiko a'e pe ipyr ihe, ize'eg mehe ihe. Tupàn a'e, ikàg wera'u ma'e a'e, ipuràg eteahy wera'u ma'e a'e, ywate har a'e, uze'eg urewe Zezuz rehe a'e. — Ko awa a'e, hera'yr heremiamutar romo hekon a'e. Hemurywete kar har romo hekon a'e, i'i Tupàn urewe. 18 Ihe ainu ywak rehe ize'eg mehe ihe. Ta'e aiko Zezuz ipyr ywytyr rehe ihe xe. Tupàn uze'eg urewe a'e ywytyr rehe.\n19 Izypy mehe uruzeruzar Tupàn ze'eg imume'u har wanehe ure. Ze'eg ywate har henu re uruzeruzar wera'u waze'eg rehe. Pema'enukwaw a'e umàno ma'e kwer waze'eg rehe nehe. Tatainy uhyape katu zanerape rehe a'e. Nezewegatete a'e ze'eg kwehe arer ukwaw kar Zezuz zanewe a'e. Izi'itahy zahytata pyheweteahy har uzexak kar zanewe a'e. Nezewegatete Zezuz ur wi putar zanewe a'e nehe no. A'e rupi — Zahytata pyheweteahy har, za'e izupe. Hàro mehe pema'enukwaw katu Tupàn ze'eg imume'u har umàno ma'e kwer waze'eg rehe nehe. 20 Aze peneharaz amogwer ma'e wi paw rupi nehe, pema'enukwaw katu xo pitài ma'e rehe nehe. Kwehe mehe Tupàn Hekwe umuapyk kar uze'eg pape rehe a'e. Umume'u ma'e uzeapo ma'e ràm a'e. Umuapyk kar a'e ze'eg awa wanupe. Aze zane zutyka'i ximugeta a'e pape nehe, naxinu katu kwaw Tupàn ze'eg nehe, naxikwaw katu kwaw nehe. Tupàn Hekwe zanepytywà putar a'e nehe. A'e mehe zapuner a'e ze'eg ikwaw katu haw rehe nehe. 21 Ta'e teko nupuner kwaw ma'e uzeapo ma'e ràm imume'u haw rehe a'e wà xe. Tekwe Puràg wixe oho awa ipy'a pe a'e. Xo a'e rupi zo a'e awa umume'u Tupàn ze'eg a'e wà. A'e rupi umume'u ma'e uzeapo ma'e ràm purupe wà. Numume'u kwaw uze'eg wà. Umume'u Tupàn ze'eg wà.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2PE01.htm","date":"2018-01-22T21:38:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084891543.65\/warc\/CC-MAIN-20180122213051-20180122233051-00464.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000083447,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000083446502686}","num_words":845,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.45,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 XIMOT\n1\n1 Ihe Pawru ihe, ne Ximot ne. Ko hepape mokoz haw amono kar putar newe ihe nehe kury. Zaneruwihawete Zezuz a'e, hemono kar teko wanupe a'e, uze'eg imume'u kar pà ihewe a'e. Ta'e Tupàn uputar nezewe haw a'e xe. — Eze'eg nezewe teko wanupe ne nehe ty, i'i ihewe. — Aze pezeruzar Zaneruwihawete Zezuz rehe nehe, a'e mehe peiko putar ipyr tuweharupi nehe, ere wanupe nehe, i'i ihewe. 2 Ne Ximot hera'yr heremiamutar ne ty. Tupàn zaneru a'e, Zaneruwihawete Zezuz Zanezar a'e no, tuwe uzapo ikatu ma'e newe a'e wà nehe. Tuwe nepuhareko katu wà nehe no. A'e rupi nerurywete putar tuweharupi nehe no.\nPawru uze'eg Tupàn pe Ximot rehe a'e\n3 Tuweharupi ama'ereko aha teko Tupàn pe ihe, ikatu 'ym ma'e iapo 'ym pà ihe. Heipy a'e wà no, uzapo ma'e nezewegatete a'e wà no, Tupàn pe uma'ereko pà a'e wà no. Tuweharupi aze'eg Tupàn pe nerehe ihe, pyhaw, 'aromo no. — Ikatu Ximot a'e, a'e izupe. — Ta'e neremiapo putar haw iapo har romo hekon a'e xe, a'e izupe. 4 Newi hezur mehe erezai'o ne. Hema'enukwaw nezai'o awer rehe ihe. Hepurexak katu wer zepe nerehe ihe. Aze uruexak nehe, herurywete putar tuwe nehe. 5 Nezaryz Oroz a'e, nehy Ewni a'e no, uzeruzar katu Tupàn rehe a'e wà. Hema'enukwaw katu wazeruzar katu haw rehe ihe. Akwaw nezeruzar katu haw. Erezeruzar wazàwegatete. Hema'enukwaw katu nezeruzar katu haw rehe no. 6 A'e rupi a'e putar newe ihe nehe kury. — Kwehe mehe apokok nerehe ihe. A'e 'ar mehe Tupàn umur e ukàgaw newe a'e pe a'e, ikatu ma'e iapo kar pà newe a'e. Ezapo wiwi a'e ma'e tuweharupi nehe, a'e newe kury. 7 Tupàn umur kar Wekwe zanewe a'e. Tekwe Puràg nazanemukyze kar kwaw ma'e wi a'e. Nan kwaw pa. Umynehem zanepy'a ukàgaw pupe, teko wamutar katu kar pà zanewe, zanemuzeruze'eg kar pà.\n8 Nemaranugar zo Tupàn ze'eg imume'u mehe teko wanuwa rupi nehe. Kwehe mehe Hom tawhu pe har wanuwihaw a'e, hemunehew kar hereraha zemunehew paw pe a'e, ta'e amume'u Tupàn ze'eg a'e pe har wanupe ihe xe. Ta'e nazeruzar kwaw tupàn ua'u Hom ywy rehe har wanehe ihe xe. Nemaranugar zo ihewi nehe, zemunehew paw pe hereko awer wi nehe. Ihe apuraraw ma'erahy ihe. Ne nehe no ty, aze eremume'u Tupàn ze'eg eho iko purupe nehe, a'e mehe erepuraraw putar ma'erahy ne nehe no. Aze Tupàn umur ukàgaw newe nehe, a'e mehe nerepytu'u kwaw nezeruzar ire hehe nehe, ma'erahy ipuraraw mehe nehe. Nerepytu'u kwaw imume'u re nehe. 9 Tupàn zanepyro ikatu 'ymaw wi a'e, zanerenoz uzeupe a'e, uzepyr wiko ma'e ràm romo zanemuigo kar pà a'e. Nezewe uzapo a'e, ta'e nezewe uputar a'e xe, ta'e zanepuhareko katu a'e xe. Nazanepyro kwaw zaneremiapo kwer hekuzaromo. Zanepyro a'e, ta'e zanepuhareko katu e a'e xe. Izypy mehe zanezexak kar 'ym mehe we zanepuhareko a'e. Ta'e ukwaw amo 'ar rehe Zaneruwihawete Zezuz rehe zanezeruzar àwàm a'e xe. 10 Zaneruwihawete Zezuz a'e, ur ko ywy rehe a'e. A'e rupi ko 'ar rehe Tupàn a'e, wexak kar upurupuhareko haw teko wanupe a'e. Zaneruwihawete numumàno kar kwaw uzeruzar ma'e a'e wà. Umuigo kar putar tuweharupi wà nehe. Umume'u kar uze'eg puràg teko wanupe kury. A'e rupi wexak kar uzepyr zanereko àwàm iko wanupe no. Tuweharupi zaiko putar ipyr zane nehe no.\n11 Tupàn a'e, heapo uze'eg puràg imume'u har romo a'e. Hemuigo kar wemimono kar romo no, hemuigo kar upurumu'e ma'e romo no. 12 A'e rupi apuraraw ma'erahy teko ihe kury. Nahemaranugar kwaw puruwi ihe, ma'erahy kwer ipuraraw mehe ihe. Ta'e akwaw katu heremiruzar ihe xe. Tupàn uzapo kar uma'ereko haw ihewe a'e. Azapo hemiapo putar haw ihe. Amo 'ar mehe nehe, napuner kwaw iapo haw rehe nehe. A'e 'ar mehe nehe, Tupàn uzapo kar putar wemiapo putar haw amo teko pe a'e nehe. Ta'e Tupàn uzapo kar tuwe wemiapo putar haw amo pe tuweharupi a'e xe. 13 Ezeruzar katu heze'eg azeharomoete har rehe nehe, a'e newe heremimume'u kwer rehe nehe. Eho iko hupi nehe no. Ezeruzar wiwi iko hehe nehe no, epuruamutar katu wiwi iko nehe no. Ta'e zazemuryparypar katu zaiko Zezuz inuromo zane no xe. 14 Tupàn uzapo kar ma'e iko newe. Ezapo tuwe a'e ma'e eho iko nehe. Tekwe Puràg a'e, zanepy'a pe wiko ma'e a'e, nepytywà putar a'e ma'e iapo mehe nehe.\n15 Uzeruzar ma'e Az ywy rehe har a'e wà, a'e paw hereityk a'e wà. Imaranugar hewi wà. Nuweruzar kwaw heze'eg wà kury. Te Pi a'e, Eràmo a'e no, hereityk a'e wà no. Erekwaw hereityk awer ne. 16 Onezi nuiko kwaw wazàwe a'e. Na'imaranugar kwaw teko wanuwi zemunehew paw pe hereko haw rehe. 17 Ur Hom tawhu pe a'e. Na'arewahy uzypyrog herekar pà a'e pe. Te herexak zemunehew paw pe. Hemurywete kar iko tuweharupi. Tuwe Zanezar upuhareko katu iànàm wà nehe. 18 Tuwe Zanezar upuhareko Onezi a'e nehe no, a'e 'ar mehe nehe no, uze'eg rupi oho 'ym ma'e wanehe uzepyk mehe nehe. Ta'e Onezi uzapo ikatu ma'e tetea'u ihewe a'e xe, Ew tawhu pe urereko mehe a'e xe. Erekwaw ihewe hemiapo kwer a'e pe har ne kury.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2TI01.htm","date":"2018-01-20T23:05:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084889736.54\/warc\/CC-MAIN-20180120221621-20180121001621-00688.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000083447,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000083446502686}","num_words":805,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.48,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"EZÀRÀ\n1\nTuwihawete Xiru umuapyk kar uze'eg pape rehe\n1 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u uzeapo ma'e ràm uze'eg imume'u har Zeremi her ma'e pe a'e. Xiru Pezi ywy rehe har wanuwihawete romo heko mehe pitài haw kwarahy mehe uzeapo a'e ma'e ize'eg awer rupi katete a'e kury. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzapo kar ma'e Xiru pe. A'e rupi uze'eg wemiruze'eg wanupe kury. — Pemuapyk ko heze'eg pape rehe nehe. A'e re pemono kar 'aw pape teko heremiruze'eg nànàn pe wà nehe. Wexak kar putar a'e ze'eg teko wanupe wà nehe. Umugeta putar wanupe nehe no. Na'aw heze'eg wanupe imugeta pyràm xe kury. 2 — Ihe Xiru Pezi ywy rehe har wanuwihawete ihe, amume'u ko ma'e ihe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ywak rehe har hemuigo kar ywy nànànar wanuwihawete romo a'e. — Ezapo kar heràpuzuhu Zeruzarez tawhu pe har Zuta ywy rehe har ihewe nehe, i'i ihewe. 3 Aze peiko hemiruze'eg romo nehe, tuwe Tupàn wiko penehe we nehe. Peho Zeruzarez pe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar hàpuzuhu iapo wi pà. Teko Zeruzarez pe har umuwete katu a'e Tupàn a'e wà. 4 Aze peiko amo Izaew huwake har romo nehe, aze zawaiw katu uiwy rehe izewyr àwàm izupe nehe, epytywà nehe. Emono ma'e izupe ipytywà pà nehe: parat, or, hemi'u ràm pe rupi i'u pyràm, tapi'ak. Emono amo ma'e izupe nehe no. Zeruzarez pe uhem mehe omono putar a'e ma'e Tupàn pe hàpuzuhu Zeruzarez pe har pe penekuzar romo a'e nehe, i'i tuwihawete Xiru wemiruze'eg nànàn.\nIzaew izuapyapyr uzewyr Zeruzarez pe wà\n5 Na'e Zuta izuapyapyr a'e wà, Mezàmi izuapyapyr a'e wà no, xaxeto a'e wà no, Erewi izuapyapyr a'e wà no, amo teko Tupàn hemimurywete karer a'e wà no, uzemuàgà'ym Zeruzarez pe oho àwàm rehe a'e wà kury, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hàpuzuhu iapo wi àwàm rehe a'e wà kury. 6 Wanuwake har paw upytywà wà. Omono ma'e wanupe wà: kawaw parat iapo pyrer, kawaw or iapo pyrer, wanemi'u ràm, tapi'ak, ma'e hekuzar katu ma'e, ma'e tàpuzuhu pupe Tupàn pe imono pyràm.\n7 Kwehe mehe tuwihawete Namukononozor upyro kawaw hekuzar katu ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hàpuzuhu Zeruzarez pe har wi a'e, tawhu ipyro mehe a'e. Tuwihawete Xiru omono a'e kawaw Zutew wanupe a'e kury. 8 Umuzewyr kar a'e ma'e Mixerenat temetarer rehe uzekaiw ma'e pe. Mixerenat umuapyk a'e ma'e her paw rupi pape rehe. Na'e omono a'e pape Xezemazar Zuta ywy rehe har wanuwihaw pe kury. 9-10 Na'aw a'e ma'e her pape rehe imuapyk pyrer xe kury: 30 kawaw or iapo pyrer, 1.000 kawaw parat iapo pyrer, amo 29 kawaw, 30 kanekpuku or iapo pyrer, amo 410 kanekpuku hekuzar wewer ma'e, amo 1.000 ma'e. 11 Heta 5.400 ma'e or iapo pyrer parat iapo pyrer inuromo. Xezemazar weruzewyr a'e ma'e paw Zeruzarez pe Mawiron wi Izaew wanupi oho pà. Mawiron ywy wi uzewyr mehe werur Izaew ywy rehe har wemipyhyk kwer wà no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/EZR01.htm","date":"2018-01-20T07:09:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084889473.61\/warc\/CC-MAIN-20180120063253-20180120083253-00166.warc.gz","language":"gub","language_score":1.000007391,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000073909759521}","num_words":454,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.46,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"XOPONI\n1\n1 Na'aw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ze'eg Xoponi pe hemimume'u kwer xe a'e kury. Zuzi Amon ta'yr wiko Zuta wanuwihawete romo a'e 'ar mehe. Na'aw Xoponi waipy waner xe wà: Tuwihawete Ezeki umuzàg Amaria. Amari umuzàg Zenari. Zenari umuzàg Kuzi. Kuzi umuzàg Xoponi a'e.\nTupàn izepyk àwàm 'ar\n2 Nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Xoponi pe. — Amumaw putar ywy rehe har upaw rupi katete ihe wà nehe. 3 Teko wà, ma'ea'yr wà, miar wà, wiràmiri wà, pira wà. Azepyk putar ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe nehe. Amumaw putar teko paw ihe wà nehe.\n4 Azepyk putar teko Zuta ywy rehe har wanehe nehe. Azepyk putar Zeruzarez pe har wanehe nehe no. Heta we Ma'aw imuwete haw. Amunàn putar imuwete haw nehe. Teko paw heharaz putar xaxeto tupàn ua'u henataromo ma'ea'yr zuka har wanuwi wà nehe. 5 Amo teko uzeupir wàpuz i'aromo kwarahy zahy zahytata wamuwete katu pà wà. Amumaw putar agwer teko ihe wà nehe. Amo teko hemuwete katu wà. Umume'uahy ma'e wemiapo ràm herer rehe wà. Nezewe rehe we umume'uahy wemiapo ràm tupàn a'ua'u Morok her rehe wà no. Amumaw putar a'e teko ihe wà nehe no. 6 Amumaw putar ihewi utyryk ma'e kwer paw wà nehe. A'e teko nuekar kwaw hepurupytywà haw wà. Na'ipureruzar wer kwaw heze'eg rehe wà no, i'i Tupàn.\n7 Uhem putar amo 'ar nehe. A'e 'ar mehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar umume'u putar wemiaihu wanemiapo kwer nehe. A'e rupi peze'eg zo henataromo nehe kury. Uzuka putar wemiaihu ma'ea'yr tupàn a'ua'u wanenataromo wà nehe. Wenoz wàmàtyry'ymar wà. — Hepytywà pe heremiaihu wazuka mehe nehe, i'i iko wanupe. 8 Nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. — A'e 'ar mehe nehe, azepyk putar tuwihaw wanehe nehe. Azepyk putar tuwihawete ta'yr wanehe nehe no. Azepyk putar tupàn a'ua'u wamuwete har wanehe nehe no. 9 Amo teko umuwete katu tupàn a'ua'u wà. Amo teko hemuwete katu wà. Wamuwete haw nuzawy kwaw a'e tupàn a'ua'u wamuwete haw wà. Azepyk putar nezewe hemuwete katu har wanehe nehe. Amo teko imunar ma'e tetea'u rehe wà. Amo uzuka amo teko wama'e ipyro pà wanuwi wà. A'e teko omono'og a'e ma'e paw wazar tupàn a'ua'u hàpuzuhu imynehem kar pà wà. Azepyk putar a'e teko wanehe ihe nehe no.\n10 A'e 'ar mehe teko heiheihem putar uma'eahy haw ipuraraw mehe wà nehe, tawhu Zeruzarez hukenawhu Pira her ma'e huwake wà nehe. Teko Zeruzarez ipehegwer ipyahu ma'e pe har heiheihem putar uzepyro haw henoz pà wà nehe. Ywytyr rehe wenu putar teko waneiheihem wà nehe, ta'e naheta kwaw wapyro àwàm wanupe nehe xe. 11 Pezai'o nehe, tawhu ywytyr ipy pe har wà. Ta'e ma'eme'egar paw umàno putar wà nehe xe.\n12 A'e 'ar mehe nehe, apyhyk putar tatainy Zeruzarez tawhu rehe heme'egatu pà nehe. Azepyk putar hurywete ma'e paw wanehe nehe. Azepyk putar ma'erahy ipuraraw 'ymar wanehe nehe no. Amo uze'eg waiko uzehezehe wà. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nuzapo kwaw ma'e a'e nehe. Nupyro kwaw teko wà nehe. Nuzepyk kwaw wanehe nehe, i'i waiko wà. Azepyk putar a'e teko wanehe ihe nehe no. 13 Zauxiapekwer weraha putar wama'e wà nehe. Umuaiw putar wanàpuz wà nehe no. Na'e uzapo wi putar amo wàpuz wà nehe. Nuiko kwaw a'e wàpuz pupe wà nehe. Uzapo putar uwà tyw wà nehe. Nu'u kwaw win a'e pe har iapo pyràm wà nehe.\n14 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e i'aruhu na'iàrew kwaw nehe. Na'arewahy ur iko. Iaiw putar a'e 'ar nehe. Te zauxiapekwer ikàg wera'u ma'e ukyze 'ym ma'e heiheihem putar ukyze pà a'e wà nehe. 15 Tupàn wexak kar putar wikwahy haw a'e 'ar mehe nehe. Teko upuraraw putar ma'erahy a'e mehe wà nehe no. Ukyze katu putar wà nehe. Ipytun putar a'e 'ar mehe nehe. Kwarahy nuhyape katu kwaw a'e mehe nehe. Heta putar ywàkun tetea'u nehe. Ipuhuz katu putar ipihun putar ywàkun nehe. 16 Zauxiapekwer upy putar uxi'àm wà nehe. Zauxiapekwer uhapukaz putar tawhu iàmàtyry'ym pà wà nehe. Heta pàrirogaw aiha katu ma'e a'e tawhu izywyr. Heta tàpuz aiha katu ma'e ma'e rehe ume'egatu haw a'e pe no.\n17 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg nezewe kury. — Amu'ar kar putar iaiw ma'e tetea'u teko wanehe ihe nehe. A'e mehe wata e putar ko rupi wà nehe, kwe rupi wà nehe no, hehàpyhà 'ym ma'e ài wà nehe. A'e teko uzapo ikatu 'ym ma'e herenataromo wà, heze'eg heruzar 'ym pà wà. A'e rupi azakook kar putar wanuwykwer 'y ài ihe nehe. Amo weityk putar wanetekwer ity imono'ogaw pe wà nehe.\n18 A'e 'ar mehe aze heta parat teko wanupe nehe, aze heta or wanupe nehe, wanemetarer nupyro kwaw a'e teko Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikwahy haw wi wà nehe. Ikwahy haw nuzawy kwaw tata. Wapy ywy nànàn. Ukaz paw putar wà nehe. Ni amo nuhem kwaw izuwi wà nehe. Ta'e Tupàn umumaw putar teko ywy rehe har paw na'arewahy pitài 'ar mehe wà nehe xe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/ZEP01.htm","date":"2018-01-20T07:11:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084889473.61\/warc\/CC-MAIN-20180120063253-20180120083253-00174.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000084639,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000008463859558}","num_words":777,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.528,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"KORO\n1\n1 Ihe Pawru ihe, Zaneruwihawete Zezuz hemimono karer romo aiko ihe, ta'e Tupàn uputar nezewe haw a'e xe. Zanerywyr Ximot a'e no, xe hepyr hekon a'e no. 2 Pe Koro tawhu pe har Tupàn hemiruze'eg pe, urerywyr romo peiko pe, Zaneruwihawete rehe uzeruzar ma'e romo peiko pe. Ko urepape oromono kar putar peme ure nehe kury. Tupàn zaneru a'e, tuwe pepuhareko a'e nehe, ikatu ma'e iapo pà peme a'e nehe. Tuwe pemupytu'u kar ma'e wi pekyze re nehe, pemurywete kar pà nehe.\nPawru umume'u Tupàn ikatu haw izupe a'e kury\n3 Tuweharupi uruze'eg Tupàn pe penehe ure. Wiko Zezuz Zaneruwihawete Zanezar tu romo a'e. — Nekatuahy Tupàn, ta'e Koro tawhu pe har uzeruzar tuwe nerehe a'e wà xe, uru'e izupe. 4 Urenu Zaneruwihawete Zezuz rehe pezeruzar haw ure. Pezamutar katu Tupàn hemiruze'eg paw rupi pe wà no. Urenu wamutar katu haw imume'u haw ure no. 5 Kwehe mehe urumume'u ze'eg puràg azeharomoete har peme. — Zezuz umàno penekuzaromo a'e, a'e rupi napeho kwaw tatahu pe nehe, uru'e peme. — Peho putar Tupàn heko haw pe amo 'ar mehe nehe. Peiko putar ipyr tuweharupi nehe, uru'e peme. Henu mehe pezypyrog hehe pezeruzar pà. Pezypyrog pezeamutamutar pà no. Ta'e peàro tuwe ipyr peho àwàm xe. Azeharomoete peho putar a'e pe nehe. 6 Urumume'u ze'eg puràg peme ure. — Tupàn pepuhareko a'e, a'e rupi pepyro putar ikatu 'ym ma'e wi a'e nehe, pepyro putar tatahu wi a'e nehe no, uru'e peme. A'e rupi pekwaw Tupàn ikatu haw. Nezewe haw urumume'u oroho uruiko taw nàn no. Uzeruzar ma'e upytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re wà kury. Ikatuahy ma'e uzapo oho waiko wà kury. A'e rupi waneko haw ikatu wera'u kury. 7 Awa Epa her ma'e a'e, urerehe we Tupàn pe uma'ereko ma'e a'e, uma'ereko tuwe iko Zaneruwihawete pe a'e, urerehe we a'e. Ureremiamutar katu romo hekon. Izypy mehe umume'u Tupàn ze'eg puràg peme. 8 Tekwe Puràg uzamutar katu kar teko iko peme a'e. — Azeharomoete Koro tawhu pe har uzeruzar ma'e a'e wà, upuruamutar katu a'e wà, i'i Epa ihewe.\n9 A'e rupi uruze'eg uruiko Tupàn pe ure, penehe ure. Penehe ze'egaw henu re te kutàri uruze'eg penehe izupe. — Ekwaw kar tuwe neremiapo putar haw Koro tawhu pe har wanupe nehe, Tupàn, uru'e izupe. — Tuwe nerekwe wiko wainuromo nehe. A'e rupi ukwaw wiwi putar ikatu 'ym ma'e wi utyrykaw a'e wà nehe no, uru'e izupe. 10 Nezewe mehe pepuner Zanezar hemiapo putar haw iapo haw rehe nehe. Tuweharupi pezapo putar ma'e imuryw kar pà nehe. Ikatuahy ma'e tetea'u pezapo putar peho peiko nehe. Pekwaw putar Tupàn nehe no. Tuweharupi pekwaw wera'u putar nehe. 11 Ikàg tuwe a'e. Ikàgaw ipuràg eteahy tuwe a'e. Tuwe umur ukàgaw peme nehe. A'e mehe pepuner putar wyzài ma'erahy ipuraraw paw rehe nehe, hehe pezeruzar ire pepytu'u 'ym pà nehe. 12 Tupàn zaneru a'e, pemukatu a'e, penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e imunàn pà a'e. A'e rupi pepuner peho haw rehe heko haw pe nehe, ipyr peneko pà tuweharupi nehe. Aze naheta kwaw tatainy pyhaw, zazemumikahy zane. Tupàn pyr zanereko mehe nehe, zanerurywete putar nehe. A'e rupi, — Tatainy, za'e heko haw pe zane. Pemume'u Tupàn ikatu haw izupe nehe, penurywete pà nehe, ta'e pemukatu a'e xe. 13 Zurupari a'e, pyhaw wata ma'e wazar romo hekon a'e. Hemiruze'eg a'e wà, ikatu 'ym ma'e uzapo waiko a'e wà. Tupàn zanepyro ikatu 'ym ma'e wi a'e. Zanepyro pyhaw wata ma'e wazar wi a'e. A'e rupi Zurupari nuiko kwaw zanezar romo. Tupàn ta'yr a'e, hemiamutar katu a'e, a'e ae Zanezar romo hekon a'e. 14 Zanepyro ikatu 'ym ma'e wi a'e. Tupàn umunàn zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e zanewi a'e. Heharaz putar izuwi nehe, ta'yr rehe zanezeruzar mehe nehe.\nPawru umume'u Zezuz ima'ereko awer xe a'e kury\n15 Ni amo teko nuexak pixik kwaw Tupàn a'e wà. Hexak pyr 'ym romo hekon a'e. Zaneruwihawete a'e, uzexak kar a'e, Tupàn hexak kar pà purupe a'e. Tupàn ta'yripy romo hekon a'e. Ikàg wera'u Tupàn hemiapo kwer wanuwi paw rupi katete a'e. 16 Tupàn uzapo kar ma'e paw izupe, ywate har wà, ywy rehe har wà no, ma'e hexak pyr wà, ma'e hexak pyr 'ym wà no, tekwe ikàg ma'e wà no, tuwihaw wà no, pureruze'eg ma'e wà no, ikàg ma'e wà no. A'e ma'e paw Tupàn uzapo kar Zaneruwihawete pe. (A'e rupi Zaneruwihawete uzapo a'e ma'e paw rupi a'e wà.) 17 A'e ma'e paw iapo 'ym mehe we Zaneruwihawete wiko a'e 'ar mehe a'e. Teko wazar romo ma'e wazar romo hekon paw rupi katete. Umuigo kar ko 'ar rehe a'e wà no. Aze mo numuigo kar iwer wà, a'e mehe mo nuiko iwer mo wà. 18 Hehe uzeruzar ma'e a'e wà, wiko hetekwer ài a'e wà. Wetekwer iàkàg ài hekon a'e. Umuigo kar wetekwer iko. Tupàn ta'yripy romo hekon, màno haw wi imugweraw kar pyrer romo hekon. Tupàn umugweraw kar a'e. A'e rupi ma'e paw wazar romo hekon a'e, teko paw waneruze'egar romo hekon a'e no. Tuwihawete romo hekon a'e. 19 Ta'e wereko Tupàn ikàgaw ipuràg eteahy haw uzehe paw rupi katete a'e xe. Tupàn romo hekon azeharomoete. 20 Tupàn umur kar wa'yr ywy rehe. Umàno ta'yr. Ukweraw wi no. A'e rupi Tupàn umuzewyr kar putar wemiapo kwer paw uzeupe a'e wà nehe. Ta'yr umàno ywyra kanetar rehe. A'e rupi upytu'u purupe upuruzukaiw ire kury. Umuzewyr kar teko uzeupe a'e wà, umuzewyr kar ma'e paw uzeupe a'e wà no, paw rupi a'e wà, ywy rehe har wà, ywate har wà no. Umuawyze paw rupi wà.\nPepytu'u zo pezeruzar ire nehe\n21 Izypy mehe peiko muitea'u Tupàn wi. Pezapo ikatu 'ym ma'e peho peiko. Ikatu 'ym ma'e rehe pema'enukwaw peho peiko no. A'e rupi Tupàn ipuruzukaiw peme a'e. Iàmàtyry'ymar romo peiko. 22 Wa'yr imàno awer rehe Tupàn peapo umyrypar romo kury. A'e rupi pemuawyze kar uzeupe. Umunàn ikatu 'ym ma'e pewi. A'e rupi pepuner putar peho haw rehe ipyr nehe, huwa rupi nehe. Ta'e pekatu izupe kury xe. A'e 'ar mehe nehe, peiko putar Tupàn pe uzemono ma'e kwer romo nehe. Naheta kwaw ikatu 'ym ma'e penehe nehe. Napekwaw kwaw ikatu 'ym ma'e iapo haw a'e 'ar mehe nehe. 23 Pezeruzar wiwi peho peiko ze'eg azeharomoete har rehe nehe. Pezawy zo a'e ze'eg nehe. Pepytu'u zo heruzar ire nehe. Peàrogatu Zezuz tur àwàm nehe, peàrogatu ipyr peho àwàm nehe no. Ze'eg puràg henu mehe pezypyrog hàro pà nehe. Pezekaiw zo temu'emaw rehe nehe, a'e rupi napepytu'u kwaw ze'eg puràg rehe pezeruzar ire nehe. Zezuz umume'u kar uze'eg puràg ihewe. A'e rupi imume'u har a'e wà, ihe ihe no, urumume'u ize'eg oroho uruiko ywy nànàn taw nànàn ure no. Ze'eg puràg a'e kury, hezar romo uzeapo a'e kury.\nPawru uma'ereko a'e, uzeruzar ma'e wamukàg pà a'e\n24 Amume'u Tupàn ze'eg peme ihe. A'e rupi Tupàn iàmàtyry'ymar hemunehew kar hereraha wà, xe Hom tawhu pe wà. Apuraraw ma'erahy kwer teko ihe, ta'e amume'u ze'eg puràg peme ihe xe. Ywy rehe wiko mehe Zaneruwihawete upuraraw ma'erahy tetea'u a'e. Ko 'ar rehe hemiruze'eg upuraraw ma'erahy tetea'u izàwe a'e wà no, hemipuraraw imuhyk pà a'e wà no. A'e rupi ipuraraw mehe amuhyk hemipuraraw teko ihe no, amogwer uzeruzar ma'e wanekuzar romo ihe no. Hetekwer ài wanekon wà. 25 Tupàn hemuigo kar wemiruze'eg wanupe uma'ereko ma'e romo a'e. Hemur kar pepyr, uze'eg puràg imume'u kar pà ihewe. A'e rupi pezeruzar hehe. A'e rupi Tupàn pepyro a'e. Umume'u kar uze'eg paw iko ihewe kury. 26 Kwehe mehe teko nukwaw kwaw ko ze'eg a'e wà. Xo ko 'ar rehe zo Tupàn umume'u kar a'e ze'eg ikwaw pyr 'ym iko teko wanupe a'e kury. 27 Nezewe Tupàn uzapo putar nehe. Ipurukwaw kar wer uze'eg ikwaw pyr 'ym rehe wemiruze'eg wanupe. Ikatuahy a'e ze'eg, teko hurywete henu mehe wà. Umume'u kar iko teko nànàn kury. Ai'aw ize'eg awer ikwaw pyr 'ym xe kury. Zaneruwihawete a'e, peinuromo hekon a'e. A'e rupi peiko putar ikàg ma'e romo ipuràg eteahy ma'e romo Tupàn ài nehe, i'i a'e ze'eg ikwaw pyr 'ym. 28 A'e rupi urumume'u Zaneruwihawete hemiapo kwer teko nànàn ure. — Aze napetyryk kwaw ikatu 'ym ma'e wi nehe, aze napezewyr kwaw Tupàn pe nehe, aze napezeruzar kwaw Zezuz rehe nehe, peho putar tatahu pe nehe, napeho kwaw Tupàn pyr nehe, pemàno re nehe, uru'e oroho uruiko ure, purumu'e pà ure. Urumume'u katu ze'eg puràg uruiko wanupe. A'e rupi pitàitàigatu ur putar Tupàn huwa rupi a'e wà nehe. Wiko putar Zaneruwihawete inuromo wà nehe no. Ikatu ma'e iapo haw ikwaw par romo wanekon putar wà nehe, ikatu 'ym ma'e wi utyryk ma'e romo wanekon putar wà nehe, huwa rupi oho mehe wà nehe. 29 Ama'ereko tuwe teko ihe, a'e ma'e iapo pà ihe. Zaneruwihawete umur ukàgaw ihewe a'e. Hemukàg kar a'e. A'e rupi apuner hemiapo putar haw iapo haw rehe ihe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/COL01.htm","date":"2018-01-20T06:54:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084889473.61\/warc\/CC-MAIN-20180120063253-20180120083253-00201.warc.gz","language":"gub","language_score":1.000007987,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000079870224}","num_words":1396,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.249,"stopwords_ratio":0.468,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"MIKEZ\n1\n1 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u ko uze'eg Mikez Morezet tawhu pe har pe a'e. Mikez wexak ma'e Xamari tawhu pe uzeapo ma'e ràm upuahu zàwenugar pe a'e. Wexak ma'e Zeruzarez tawhu pe uzeapo ma'e ràm no. Zotàw, Akaz, Ezeki wiko teko Zuta wanuwihawete romo a'e 'ar mehe a'e wà, a'e ma'e Mikez pe izexak kar mehe a'e wà.\nTupàn uzepyk Xamari tawhu pe har wanehe\n2 Pezeapyaka katu ko ze'eg rehe nehe, teko paw wà.\nPezekaiw katu hehe nehe, ywy nànànar wà.\nTupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar wexak penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e. Umume'u putar penemiapo kwer paw nehe.\nUze'eg putar wàpuzuhu ywak rehe har wi nehe.\n3 Wezyw putar weko haw wi nehe.\nWata putar ywytyr wanehe nehe.\n4 Ywytyr uzekazeka ipy iwype wà.\nNuzawy kwaw iraity tata pupe typyràn ma'e wà.\nYwyàpyznaw uzewàpytymawok putar wà nehe.\nNuzawy kwaw 'y tetea'u ywy wamyteromo uwyryk ma'e.\n5 A'e ma'e paw uzeapo putar nehe, ta'e teko Izaew uzapo ikatu 'ym ma'e wà xe. Ta'e nuputar kwaw Tupàn uzar romo wà xe. Mo umuzewyr kar Izaew Tupàn wi wà. Xamari pe har umuzewyr kar wà. Mo uzapo kar tupàn a'ua'u wamuwete haw Zuta ywy rehe wà. Zeruzarez tawhu pe har uzapo kar wà. 6 A'e rupi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg nezewe. — Azapo putar Xamari tawhu ma'e heityk pyrer ywytyr romo iapo pyrer romo kaiwer rehe har romo ihe nehe. Azapo putar tupawer uwà tyw romo nehe. Aruwaruwak putar itahu tawhu parer ywytyr wi nehe. Aexak kar putar ita tàpuz Xamari pe har wype har ywy rehe ihe wà nehe. 7 Azukazuka kar putar tupàn a'ua'u wanagapaw upaw rupi ihe wà nehe. Kuzà wyzài tupàn a'ua'u wanàpuzuhu pe iaiw ma'e iapo har a'e wà, omono'ono'og temetarer tetea'u tupàn a'ua'u wanenataromo awa wapuhe uker haw hekuzar a'e wà. Amunyk kar putar tata wanemetarer rehe upaw rupi ihe nehe. Tupàn a'ua'u ikaika pyrer uzeapo putar ywytyr ma'e heityk pyrer romo a'e wà nehe. Kuzà wyzài wazar ume'eg kar ma'e tetea'u wanemetarer rehe wà. Omono putar a'e ma'e kuzàwyzài amo tupàn a'ua'u wanàpuzuhu pe har wanupe wà nehe.\nWàmàtyry'ymar uhem wà Zeruzarez tawhu huwakea'u wà kury\n8 A'e rupi azai'o hereiheihem pà ma'erahy rehe ihe. Ata aha teko hexapat 'ym ihe, hema'e 'ym ihe, hezemumikahy haw hexak kar pà ihe. Azai'o awara ài. Amuhem hereiheihemaw wiranu ài ihe no. 9 Ta'e teko Xamari pe har waperew a'e wà xe, nupuner kwaw uke'e haw rehe a'e wà xe. Iaiw paw uhem Zuta pe. Uhem etea'i Zeruzarez heremiaihu waneko haw huwake.\n10 Pemume'u zo zanereityk awer Kat tawhu pe nehe. Pezypyrog zo pezai'o pà nehe. Teko Metereapara pe har wà, pewapewak ywy rehe pezemumikahy haw hexak kar pà nehe. 11 Xapir tawhu pe har wà, peata peho peiko pema'e 'ym pà nehe. Pemaranugar pemunehew pàwàm me peho mehe nehe. Zàànà pe har wà, pehem zo tawhu wi nehe. Teko Mete-Ezew tawhu pe har wazai'o haw henu mehe pekwaw putar iaiw ma'e wanupe ihemaw nehe. Nupuner kwaw pepytywà haw rehe a'e 'ar mehe wà nehe.\n12 Marot tawhu pe har wàro upyro àràm waiko ukyze pà wà. Ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umur kar a'e iaiw paw Zeruzarez huwakea'i a'e xe. 13 Araki pe har wà, pezàpixipixi kawaru ywyramawa wanehe wà nehe. Peiko Izaew wazàwe pe. Pezapo kar ikatu 'ym ma'e Zeruzarez pe har wanupe. 14 A'e rupi, teko Zuta ywy rehe har wà, — Zazur rihi, nuruexak wi kwaw ure nehe, peze Morezete Kat tawhu pe nehe. Izaew wanuwihawete uzepytywà kar putar Akaziw tawhu pe har wanupe wà nehe. Nupytywà kwaw wà nehe. Uzapo putar ikatu 'ym ma'e wanupe nehe.\n15 Nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e kury. — Amono putar Marexa tawhu wàmàtyry'ymar wapo pe ihe nehe. Izaew wanuwihaw uzeàmim putar oho itakwaruhu Ànurà tawhu huwake har pupe wà nehe. 16 Teko Zuta ywy rehe har wà. Pemonohok pe'aw nehe. Pezupin peàkàg pezemumikahy haw hexak kar pà. Ta'e zauxiapekwer weraha putar pena'yr penemiamutar katu wemipyhyk kwer romo wà nehe, muitea'u waiwy wi wà nehe xe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/MIC01.htm","date":"2018-01-18T23:59:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084887660.30\/warc\/CC-MAIN-20180118230513-20180119010513-00048.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000087023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000087022781372}","num_words":643,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.47,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"NAU\n1\n1 Tupàn wexak kar Nin tawhu pe uzeapo ma'e ràm Nau pe ipuahu zàwenugar pe a'e. Nau wiko Ewko tawhu pe har romo a'e.\nTupàn wikwahy Nin pe har wanupe\n2 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e a'e, na'iakatuwawahy kwaw amogwer tupàn wanehe a'e.\nWikwahy ma'e romo hekon. Uzepyk wàmàtyry'ymar wanehe.\nUzapo ma'e wàmàtyry'ymar wanupe, wanehe uzepyk pà.\nWikwahy mehe uzepyk wanehe.\n3 Iàrew ikwahy haw a'e. Ikàg no. Nuezar kwaw ikatu 'ym ma'e wà, wanehe uzepyk 'ym pà wà.\nWata ywytuàiw myter pe.\nYwàkun nuzawy kwaw ywy ku'i kwer ipy iwy pe har wà. Umuzeupir upy pupe wata mehe.\n4 Uze'egahy Tupàn yryhu pe. Na'e uxinig yryhu.\nUmuxinig kar Tupàn yrykaw paw wà no.\nKa'api'i Màxà pe har, ka'api'i ywytyr Karamew rehe har no, uxinig wewer upaw rupi no.\nMa'eputyr ywytyr Irimano ywy rehe har wanehe har ipyw a'e wà no.\n5 Ywytyruhu uryryryryz henataromo wà. Ywytyra'i uzekazeka wà.\nIzexak kar mehe\nywy a'e, hehe har paw a'e wà no, uryryryryz a'e wà no.\n6 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikwahy mehe, ni amo nupuner kwaw upu'àmaw rehe wà.\nMo upuner ikwahy haw ipuraraw paw rehe wà.\nIkwahy haw uwyryk oho iko tata yrykawhu romo uzeapo ma'e kwer ài.\nHenataromo itahu uzekazeka wà.\n7 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikatu a'e.\nWemiaihu waneko haw zawaiw katu mehe upyro wà kury.\n— Ezekaiw katu herehe nehe, aze i'i amo izupe, uzekaiw katu putar hehe a'e nehe.\n8 'Y tyhu haw weraha ma'e paw wenataromo. Nezewegatete Tupàn umumaw wàmàtyry'ymar wà no. Amo ipurumumaw wer Tupàn rehe wà.\nTupàn omono kar a'e teko umàno ma'e kwer wanenaw pe wà. Omono kar wàmàtyry'ymar umàno ma'e kwer waneko haw pe wà.\n9 Ma'e ikatu 'ym ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe penemiapo ràm pemume'u peiko pezeupeupe.\nPemumaw putar upaw rupi a'e nehe.\nNi amo teko nuzàmàtyry'ym kwaw Tupàn mokoz haw wà.\n10 Peiko xu tyw ài pe. Peiko ka'akyr uxinig ma'e kwer ài pe no.\nTupàn umunyk putar tata penehe nehe. Pekaz putar upaw rupi nehe.\n11 Amo awa ur Nin tawhu wi a'e. Ikatu 'ym ma'e iapo har romo hekon a'e. Ikatu 'ym ma'e rehe ipurapo wer Tupàn pe kury. 12 Tupàn uze'eg teko Izaew wanupe.\n— Amumaw kar putar Axir paw ihe wà nehe. Ukàzym putar wà nehe.\nKo 'ar rehe ikàg a'e wà. Heta tetea'u wà no.\nNezewe rehe we amumaw putar wà nehe. Apuraraw kar ma'erahy peme.\nNazapo wi pixik kwaw agwer ma'e nehe.\n13 Apupyro putar Axir wakàgaw ihe nehe.\nApueraha putar uma'erekoahy e ma'e romo peneko haw wi nehe,\ni'i Tupàn wanupe.\n14 Uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Axir wanuwihawete rehe kury.\n— Nata'yr kwaw nehe.\nNezewe mehe her ukàzym putar nehe.\nAzukazuka putar izar tupàn a'ua'u wanagapaw tàpuzuhu pe har ihe wà nehe.\nAzutym putar hetekwer ihe nehe.\nTa'e iaiw a'e xe,\ni'i Tupàn wanupe.\n15 Pexak kury. Amo ze'eg herur har ur iko ywytyruhu rehe ze'eg ikatu ma'e herur pà a'e kury. Zeàmàtyry'ymawhu ipaw pàwàm umume'u putar zanewe nehe. Teko Zuta wà, pezapo pepynykawhu nehe. Pemono ma'e Tupàn pe penemimume'u kwer izupe nehe kury. Ta'e ni amo zauxiapekwer amo ae ywy rehe har nuixe pixik kwaw peiwy rehe a'e wà nehe xe. Amumaw a'e zauxiapekwer paw ihe wà.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/NAM01.htm","date":"2018-01-20T06:54:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084889473.61\/warc\/CC-MAIN-20180120063253-20180120083253-00259.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000085831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000085830688477}","num_words":511,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.489,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 PET\n1\n1 Ihe Pet ihe. Ko hepape amono kar putar peme ihe nehe kury. Zezuz Zaneruwihawete hemono kar purupe a'e, uze'eg imume'u kar pà ihewe a'e. Pe Tupàn hemixamixak kwer romo peiko pe. Peiko Tupàn heko haw pe wiko ma'e ràm romo no. Peiko teko weko haw 'ym me wiko ma'e ài. Aze awa wiko wànàm 'ym wainuromo nehe, zawaiw katu heko haw izupe nehe. Peiko wànàm 'ym wainuromo wiko ma'e ài. Pehàpehàz màràn ywy rehe peneko pà kury. Pon ywy rehe peiko, Karaz ywy rehe peiko no, Kapanoz ywy rehe peiko no, Az ywy rehe peiko no, Mixin ywy rehe peiko no. Pitàitàigatu peiko amo ywy rehe no. 2 Penexanexak Tupàn Zaneru a'e, ta'e ipurexaexak wer tuwe penehe a'e xe. Umur kar Wekwe Puràg peinuromo. Hekwe Puràg pemonokatu ikatu 'ym ma'e wi uzeupe a'e, ikatuahy ma'e romo pemuigo kar pà a'e. — Peruzar Zezuz Penuwihawete nehe, i'i peme a'e no. Ta'e Zezuz umàno a'e xe, pemukatu kar pà Tupàn pe a'e xe. Tuwe pepuhareko katu a'e nehe. Tuwe pemupytu'u kar ma'e wi pekyze re nehe no.\n— Tupàn zanemuigo kar putar uzepyr nehe, i'i Pet a'e kury\n3 Tuwe ximume'u Tupàn ikatu haw nehe, izupe nehe. Tupàn a'e, Zanezar Zezuz Zaneruwihawete tu romo hekon a'e. Zanepuhareko katu a'e, a'e rupi zanemuigo kar ukweraw wi ma'e kwer zàwenugar romo a'e. Zanemuigo kar putar uzepyr tuweharupi nehe. Ta'e umugweraw kar Zezuz Zaneruwihawete a'e xe, imàno re a'e xe. A'e rupi tuweharupi xiàro tur àwàm zane kury. Nazapytu'u kwaw hàro re. 4 Tupàn uzapo putar ikatuahy ma'e wemiruze'eg wanupe a'e nehe. Omonokatu ikatuahy ma'e ywate a'e. Amo 'ar mehe umur putar a'e ma'e wemiruze'eg wanupe nehe. A'e ma'e ywate har na'iaiw kwaw a'e pe nehe. Nukàzym kwaw a'e wi nehe. 5 Omonokatu a'e ma'e peme a'e. Pezeruzar Zezuz rehe. A'e rupi Tupàn pepyro a'e, ta'e ikàg a'e xe. Pepyro putar tatahu wi a'e nehe, pemuigo kar pà uzepyr tuweharupi a'e nehe. Iahykaw rehe umume'u putar zanepyro haw a'e nehe, teko nànàn a'e nehe.\n6 Penurywete nehe ty wà, ta'e Tupàn uzapo putar ikatuahy ma'e peme a'e nehe xe, pemurywete kar pà ywate a'e nehe xe. Pezemumikahy putar ko 'ar rehe nehe kury, ta'e pepuraraw putar ma'erahy tetea'u nehe kury xe. 7 Uzeruzar 'ym ma'e upuraraw kar putar ma'erahy peme a'e wà nehe. Tupàn numupytu'u kar kwaw a'e wà nehe. Ta'e pekàg putar ipuraraw mehe nehe xe. A'e mehe teko uze'eg putar nezewe peme a'e wà nehe. — Uzeruzar tuwe Zezuz rehe a'e wà, i'i putar peme a'e wà nehe. Aze zanepurexak wer ita hekuzar katu ma'e or her ma'e heny katu ma'e ikatu haw rehe nehe, ximupyràn tata pupe nehe. Hepuxi kwer wapyk i'aromo nehe. Xityk izuwi. Upyta xo ikatuahy ma'e zutyka'i nehe. Nezewegatete pezeruzar haw no. Ikatu wera'u a'e ita wi Tupàn pe a'e. A'e rupi xixak putar ikatu haw nehe, aze xipuraraw ma'erahy nehe. Ma'erahy ipuraraw paw a'e, nuzawy kwaw tata a'e. Aze napepytu'u kwaw pezeruzar ire nehe, ma'erahy ipuraraw mehe nehe, napepytu'u pixik kwaw pezeruzar ire nehe. A'e rupi Zezuz Zaneruwihawete purupe izexak kar mehe nehe, a'e 'ar mehe nehe, umume'u putar uzehe pezeruzar katu haw a'e nehe. Peiko putar ikàg ma'e romo ipuràg eteahy ma'e romo a'e 'ar mehe nehe no. Umume'u putar pekatu haw teko wanuwa rupi paw rupi a'e 'ar mehe nehe no. Teko pemuawate katu putar a'e wà nehe. 8 Pezamutar katu Zezuz peiko. Napexak pixik kwaw. Pezeruzar hehe no. Napexak kwaw no. A'e rupi penurywete kury. Uhua'u penurywete haw. Napepuner kwaw penurywete haw paw imume'u haw rehe, ta'e penurywete azeharomoete xe. 9 Penurywete peiko kury, ta'e pepyhyk zepyro haw pe xe. Pezeruzar haw rehe pe kury xe.\n10 Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer a'e wà, wekar tuwe purupyro haw a'e wà. Upuranu purehe wà no. — Ma'e 'ar mehe Tupàn zanepyro putar a'e nehe, i'i purupe a'e wà. Umume'u ma'e ikatu ma'e a'e wà, peme Tupàn hemimur ràm a'e wà. 11 — Màràn 'ar mehe Tupàn umur kar putar zanepyro har zanewe a'e nehe, i'i izupe wà. — Ma'e taw pe uzexak kar putar nehe, i'i izupe wà. Zaneruwihawete Hekwe a'e, uhem wapy'a pe a'e. Umume'u Purupyro Ma'e hemiapo ràm wanupe. — Purupyro ma'e upuraraw putar ma'erahy tetea'u a'e nehe, i'i Hekwe wanupe. — Ipuraraw paw ire wiko putar tuwihawete ikàg ma'e romo nehe, ipuràg eteahy ma'e romo nehe, i'i wanupe. 12 — Pemuapyk heze'eg pape rehe nehe, i'i Tupàn Hekwe a'e awa wanupe. — A'e rupi amo 'ar mehe teko ukwaw putar Purupyro Ma'e a'e wà nehe, i'i wanupe. A'e rupi a'e Tupàn ze'eg imume'u har umuapyk ize'eg pape rehe a'e wà. A'e rupi ko 'ar rehe pepuner a'e ze'eg imugeta haw rehe kury. Ta'e umume'u Zaneruwihawete Zezuz tur àwàm a'e wà xe, purupe a'e wà xe. Tupàn ze'eg puràg imume'u har ko 'ar rehe har a'e wà no, umume'u waiko purupe a'e wà no. Peinu imume'u mehe no. Tekwe Puràg umur ukàgaw wanupe a'e, a'e ze'eg imume'u kar pà wanupe a'e. Tupàn umur Wekwe Puràg wanupe a'e, ywak wi a'e. Te Tupàn heko haw pe har a'e wà, nukwaw katu kwaw ko ma'e a'e wà. Nukwaw kwaw a'e wà. Pekwaw katu pe. Ipurukwaw wer zepe hehe wà.\nTupàn zanerenoz ikatu ma'e romo zanemuigo kar pà a'e\n13 Tupàn umur putar ikatuahy ma'e peme nehe, Zezuz Zaneruwihawete tur mehe nehe. Peàrogatu tur àwàm nehe. Pema'enukwaw tuwe Zezuz rehe nehe. 14 Peruzar Tupàn ze'eg nehe ty wà. Kwehe mehe ikatu 'ym ma'e rehe pepurapo wer peiko, ta'e napekwaw kwaw Zezuz pe xe. Pepurapo wer zo agwer ma'e rehe nehe kury. Peiko zo agwer ma'e rehe ipurapo wer ma'e romo nehe. 15 Pezemonokatu Tupàn pe nehe. Ma'e paw iapo mehe peiko ikatuahy ma'e romo nehe. Ta'e Tupàn penenonenoz har a'e xe, ikatuahy ma'e romo hekon a'e xe. Nuzapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e a'e. 16 Nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer a'e. — Petyryk ikatu 'ymaw wi nehe, ta'e atyryk ikatu 'ymaw wi ihe no xe, i'i zaneipy wanupe.\n17 Aze peze'eg Tupàn pe nehe, — Heru, peze izupe nehe. Aze amo uzapo ikatu 'ym ma'e nehe, Tupàn umume'u putar hemiapo kwer a'e nehe. Pitàitàigatu teko wanemiapo kwer umume'u putar nehe. — Namume'u kwaw neremiapo kwer nehe, ni'i kwaw amo pe. A'e rupi, ko ywy rehe peneko mehe pemuwete katu Tupàn nehe. 18 Ta'e pekwaw katu Zezuz penekuzaromo imàno awer pe xe. Tupàn umumàno kar wa'yr imono penekuzaromo a'e. A'e rupi pepyro penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi. Ta'e peiko penàmuzgwer wazàwe a'e 'ar mehe xe. Zaneremetarer tàtà ma'e or her ma'e a'e, parat her ma'e a'e no, ukàzym zanewi a'e. Zezuz imàno awer uzawy temetarer. Nukàzym pixik kwaw zanewi nehe. 19 Tupàn pepyro a'e, ta'e Zaneruwihawete umàno penekuzaromo a'e xe. Uhua'u penekuzar a'e. Àràpuhàràna'yr izuka pyrer ikatuahy ma'e ài hekon a'e. Naheta kwaw ikatu 'ymaw hehe. Kwehe mehe zutew uzuka Àràpuhàràna'yr Tupàn huwa rupi a'e wà, wemiapo kwer ikatu 'ym ma'e hekuzaromo a'e wà. Zezuz umàno zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e hekuzaromo a'e, Àràpuhàràna'yr ài a'e. 20 Ywy iapo 'ym mehe Tupàn wexaexak wa'yr Zezuz a'e, zanepyro har romo imuigo kar pà a'e. Ko 'ar rehe umur kar xe a'e kury, ywy rehe har romo imuigo kar pà a'e kury. Ta'e ipurupyro wer penehe a'e xe. 21 Tupàn umugweraw kar Zezuz imàno re. A'e re umuigo kar tuwihawete ikàg ma'e ipuràg eteahy ma'e romo no. A'e rupi pezeruzar tuwe Tupàn rehe. Peàrogatu ipyr peho àwàm peiko.\n22 Peruzar katu ze'eg azeharomoete har. A'e rupi pezemukatu Tupàn huwa rupi. A'e rupi pezamutar amogwer uzeruzar ma'e peiko pe wà kury. Pezeamutamutar katu tuwe nehe. 23 Izypy mehe zazexak kar zane, ta'e zaneru ywy rehe har zanemuzàg a'e wà xe. Zaneru ywy rehe har a'e wà, umàno a'e wà. Zamàno putar zane nehe no. — Zanezexak kar awer ipy, za'e izupe. Ko 'ar rehe zazexak kar wi kwez kury, Tupàn ipurumuzàmuzàg romo zane kury. Tupàn numàno kwaw a'e. Zazexak kar wi ipurumuzàmuzàg romo zane, ta'e zazeruzar ize'eg rehe zane xe. — Zanezexak kar wi haw, za'e izupe. 24 Ta'e nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer a'e xe.\nTeko paw rupi a'e wà,\nKa'api'i ài wanekon a'e wà.\nWakàgaw wapuràgaw a'e wà,\nNuzawy kwaw ka'api'i putyr a'e wà.\nUxinig ka'api'i.\nIputyr uxinig u'ar pà izuwi no.\n25 Tupàn ze'eg a'e,\nNukàzym pixik kwaw nehe.\nTeko ukwaw putar ize'eg tuweharupi a'e wà nehe.\nUrumume'u a'e ze'eg puràg peme ure.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/1PE01.htm","date":"2018-01-18T23:58:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084887660.30\/warc\/CC-MAIN-20180118230513-20180119010513-00079.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000084639,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000008463859558}","num_words":1341,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.252,"stopwords_ratio":0.48,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 XAMUEW\n1\nAmo umume'u Xau imàno haw Tuwihaw Tawi pe\n1 Xau imàno re Amarek ywy rehe har wazuka re uzewyr Tawi wà Zikirak tawhu pe a'e kury. Umumaw mokoz 'ar a'e pe wiko pà. 2 Iku'egwer pe uhem amo kwàkwàmo Xau rehe we arer wà iker haw wi a'e kury. A'e 'ym mehe umu'i ukamir uzemumikahy haw hexak kar pà a'e. Umuhàmuhàz ywy ku'i kwer uwàkàg rehe no. Ur Tawi heko haw pe kury. Wapyk upenàràg rehe ywy rehe uwa imuhyk pà, tuwihawete imuwete haw hexak kar pà izupe. 3 Na'e upuranu Tawi hehe kury. — Ma'e wi erezur, i'i izupe. — Azur Izaew wapytu'u awer wi ihe, i'i izupe.\n4 — Emume'u ma'e uzeapo ma'e kwer ihewe kury, i'i Tawi izupe. — Zauxiapekwer Xau rehe we arer a'e wà, uzàn oho zeàmàtyry'ymawhu wi a'e wà. Piri ywy rehe har uzuka Izaew tetea'u wà. Xau umàno a'e. Ta'yr Zonata umàno a'e no, i'i izupe.\n5 — Màràzàwe tuwe erekwaw Xau Zonata hehe we izuka awer ne, i'i Tawi izupe.\n6 Uwazar kwàkwàmo ize'eg izupe nezewe. — Ahem e ywytyr Zimoa her ma'e pe ihe. Aexak Xau upurukutukaw rehe uzekok mehe ihe. Piri ywy rehe har waiwyramawa rehe har wà, kawaru waku'az har wà no, uhem Xau huwake wà. 7 Na'e uwak Xau herenoz pà a'e kury. — Aiko xe ihe, hezar, a'e izupe. 8 — Mo romo ereiko ne, i'i Xau ihewe. — Amarek izuapyr romo aiko ihe, a'e izupe. 9 — Hekutuk tuwe Piri ywy rehe har a'e wà. Àmàno etea'i kury. Ezur xe hezuka pà kury, i'i ihewe. 10 A'e rupi azeupir i'àmaw pe izuka pà na'arewahy ihe kury. — Tàrityka'i u'ar putar ywy rehe kury. A'e mehe umàno putar kury, a'e hezeupe. A'e rupi azuka. A'e rupi anuhem iàkàg rehe har tàtà ma'e iàkàg wi kury. Anuhem ipoapyw ku'aw har izuwi newe herur pà ihe kury, i'i izupe.\n11 Na'e Tawi umu'i ukamir uzemumikahy haw hexak kar pà kury. Zauxiapekwer hehe we har paw uzapo izàwegatete a'e wà no. 12 Uzai'o wà. Uzegar uzemumikahy haw rehe wà. Uzekwaku umai'u 'ym pà wà no. Xo kwarahy heixe etea'i mehe zo umumaw wà. Uzai'o Xau imàno awer rehe wà, Zonata rehe wà no, Izaew Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemiruze'eg wanehe wà no, ta'e umàno teko tetea'u zeàmàtyry'ymawhu pe wà xe.\n13 Na'e upuranu Tawi kwàkwàmo a'e uzeapo ma'e kwer imume'u arer rehe kury. — Ma'e pe nereko haw ne, i'i izupe. — Amarek izuapyr romo aiko ihe. Aiko xe neywy rehe ihe kury, i'i izupe.\n14 Màràzàwe tuwe nerekyze kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemixak kwer izuka mehe ne, i'i izupe.\n15 Na'e wenoz pitài awa uzehe we har imuwà kury. — Ezuka ko kwàkwàmo ty, i'i izupe. Ukutuk a'e awa kwàkwàmo kury, izuka pà kury. 16 Na'e uze'eg wi Tawi a'e Amarek zuapyr pe kury. — Ne ae erezezuka kar ihewe ne. Ta'e erezuka tuwihawete Tupàn hemixak kwer ne xe. Ta'e eremume'u izuka awer ihewe ne xe, i'i izupe.\nUzai'o Tawi Xau rehe, Zonata rehe kury\n17 Na'e uzegar Tawi Xau imàno awer rehe Zonata imàno awer rehe kury. 18 — Pemu'e Zuta ko zegar haw rehe pe wà nehe, i'i wemiruze'eg wanupe. Amo umuapyk ko zegar haw pape azeharomoete har her ma'e rehe a'e.\n19 Na'aw izegar awer xe kury.\n— Zaneruwihaw umàno ywytyr Izaew ywy rehe har rehe wà kury.\nZauxiapekwer ikàg wera'u ma'e zanerehe we har u'ar a'e wà.\n20 Pemume'u zo wamàno awer Kat tawhu pe nehe.\nPemume'u zo wamàno awer Akerom tawhu myter pe nehe.\nNezewe mehe kuzàgwer Piri ywy rehe har nahurywete kwaw wà nehe.\nNezewe mehe tupàn a'ua'u wamuwete har wazyr\nnuzemomor kwaw urywete haw rehe wà nehe.\n21 Tuwe àmàn nukyr kwaw Zimoa ywytyr rehe nehe.\nTuwe zuwiri nuhem kwaw a'e pe nehe.\nTuwe nahezuz kwaw ma'e ko a'e pe har wanupe nehe.\nTa'e ywy ku'i kwer upyk zauxiapekwer ipuruzukaiwahy ma'e u'yw wi wazemimaw a'e wà xe.\nTa'e Xau u'yw wi izemimaw naheny kwaw a'e pe a'e kury xe.\n22 Zonata uzuka zauxiapekwer tetea'u uzywyrapar pupe a'e wà.\nXau itakihepuku nuzawy kwaw waàmàtyry'ymar wazuka mehe a'e.\nWeityk ikàg ma'e wà. Uzuka wàmàtyry'ymar wà no.\n23 Xau a'e, Zonata a'e no, ikatuahy teko wanupe a'e wà. Ipuràg eteahy wà, ikatuahy wà.\nUpyta uzehe we wikuwe mehe wà. Wiko uzehezehe we umàno mehe wà no.\nUzàn wera'u wiràhu wanuwi wà. Ikàg wera'u zàwàruhu iriàw wanuwi wà no.\n24 Kuzàgwer Izaew izuapyapyr wà, pezai'o Xau rehe nehe.\nUmur Xau topoz ipuràg eteahy ma'e àràpuhàràn hawer ipiràg ma'e iapo pyrer peme a'e.\nPemupuràg eteahy kar itazu or pupe.\n25 Zauxiapekwer ikàg wera'u ma'e u'ar zeàmàtyry'ymawhu pe umàno pà a'e wà.\nUmàno Zonata ywytyr rehe a'e.\n26 Azai'o teko nerehe, Zonata herywyr.\nUruamutar katu ihe.\nHeamutar katu pe ne no.\nHeamutar katu awer ikatuahy ihewe.\nAmo kuzà heamutar a'e wà.\nZonata heamutar haw ikatu wera'u kuzà heamutar haw wi a'e.\n27 Zauxiapekwer ikàg wera'u ma'e u'ar wà.\nWatakihepuku upytu'u wà kury, wapurukutukaw upytu'u wà no,\ni'i Tawi uzegar pà.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2SA01.htm","date":"2018-01-20T06:51:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084889473.61\/warc\/CC-MAIN-20180120063253-20180120083253-00297.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000084639,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000008463859558}","num_words":780,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.397,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"XIAK\n1\n1 Ihe Xiak ihe, Tupàn pe uma'ereko ma'e romo aiko ihe. Zezuz Zaneruwihawete Zanezar pe uma'ereko ma'e romo aiko ihe. Amono kar putar ko hepape ihe nehe, Tupàn hemiruze'eg wanupe ihe nehe, ywy nànàn uhàuhàz ma'e kwer nànàn ihe nehe.\nXiak uze'eg zanezeruzar haw rehe a'e kury, zaneremigwaw rehe a'e no\n2 Herywyr wà, hereinyr wà. Aze pepuraraw ma'erahy nehe, wyzài ma'erahy nehe, aze uzeruzar 'ym ma'e uzapo wyzài ikatu 'ym ma'e peme wà nehe, penurywete nehe. 3 Ta'e ma'erahy ipuraraw mehe pekàg wera'u putar pe xe. Pezeruzar wera'u putar pe xe. Aze pepuraraw wyzài ma'erahy nehe, Zezuz rehe pezeruzar ire pepytu'u 'ym pà nehe, pekàg wera'u putar nehe no. Pekwaw nezewe pezemukàg kar haw. 4 Pezeruzar wiwi nehe, pepytu'u pixik 'ym pà nehe. Nezewe mehe peiko putar ikatuahy ma'e romo nehe. Peiko putar ikatu 'ym ma'e iapo 'ymar romo nehe. Peiko putar Tupàn hemiapo putar haw paw iapo har romo nehe no. Peiko putar peho Tupàn hemimutar rupi katete nehe no. 5 Aze amo pepyr har nukwaw katu kwaw Tupàn hemiapo putar haw nehe, tuwe uze'eg Tupàn pe nehe, ma'e henoz pà izupe nehe. Tupàn ukwaw kar putar izupe nehe. Ta'e nahekyty'ym kwaw a'e xe. Umur tuwe ma'e tetea'u teko wanupe a'e, ta'e upuhareko katu a'e wà xe. A'e rupi ukwaw kar putar wemiapo putar haw wyzài teko wanupe a'e nehe. 6 Pezeruzar tuwe hehe nehe, izupe peze'eg mehe nehe. — Aze ru'u Tupàn numur kwaw hereminozgwer ihewe nehe, peze zo nehe. Nezewe uze'eg ma'e a'e wà, uzeruzar katu 'ym ma'e a'e wà, 'ypenogaw ài wanekon a'e wà. Ywytu weraha 'ypenogaw wemimutar rupi a'e. Ko rupi, kwe rupi no. Xe kutyr, pemutyr no. Nezewegatete uzeruzar wewer ma'e a'e wà no, nukwaw katu kwaw Tupàn hemiapo putar haw iapo haw a'e wà no. 7-8 Agwer teko a'e wà, mokoz iapeku ma'e ài wanekon a'e wà. Mokoz ze'eg imume'u har romo wanekon wà. — Aze ru'u azapo putar Tupàn hemiapo putar haw kutàri nehe, aze ru'u nazapo kwaw nehe, i'i uzeupe wà. Aze agwer teko wenoz ma'e Tupàn pe wà nehe, Tupàn numur kwaw wanupe nehe.\nUze'eg hemetarer 'ym ma'e wanehe, hemetarer katu ma'e wanehe no\n9 Ma'e hereko 'ymar a'e wà, hemetarer 'ym ma'e a'e wà, aze uzeruzar ma'e romo wanekon a'e wà nehe, hemetarer katu ma'e ài wanekon putar Tupàn pe a'e wà nehe. Tupàn umurywete kar agwer teko a'e wà. Agwer teko wiko putar tuwihaw romo ipyr wà nehe. 10 Uzeruzar ma'e hemetarer katu ma'e a'e wà no, aze wiko hemetarer 'ym ma'e ài wà nehe, tuwe hurywete wà nehe no. Ta'e ukàzym putar wà nehe xe, ka'a kyr iputyr ài wà nehe xe. 11 Kwarahy uhem a'e. Hakuahy. Umuxinig ka'akyr iputyr. Iputyr u'ar izuwi. Ukàzym ipuràg eteahy haw izuwi. Nezewegatete hemetarer katu ma'e ukàzym putar wà nehe no, wemetarer ima'e mehe we wà nehe no.\nTupàn nupuraraw kar kwaw ma'erahy zanewe, nuzapo kar kwaw ikatu 'ym ma'e zanewe\n12 Teko uzapo ikatu 'ym ma'e uzeruzar ma'e wanupe wà. Uzeruzar ma'e upuraraw ma'erahy wà no. Aze nupytu'u kwaw uzeruzar ire wà nehe, ma'erahy ipuraraw mehe wà nehe, ikatu 'ym ma'e ipuraraw mehe wà nehe, hurywete putar wà nehe. Aze uzeruzar wiwi oho waiko te iahykaw rehe wà nehe, wiko putar Tupàn pyr tuweharupi wà nehe, tatahu pe oho 'ym pà wà nehe. Ta'e nezewe i'i tuwe Tupàn purupe a'e xe. — Heamutar katu har a'e wà nehe, wiko putar tuweharupi hepyr a'e wà nehe, i'i purupe a'e xe. 13 Aze amo ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe nehe, tuwe nuze'eg kwaw nezewe nehe, — Tupàn uzapo kar kwez ihewe, tuwe ni'i kwaw nehe. Ni amo nupuner kwaw ikatu 'ym ma'e iapo kar haw rehe Tupàn pe a'e wà. Tupàn a'e no, nuzapo kar pixik kwaw ikatu 'ym ma'e purupe a'e no. 14 Xipyhyk ipira zane, ta'e uzuhez uputaw pina rehe har a'e xe. Nezewegatete teko uzapo ikatu 'ym ma'e a'e wà, ta'e ipurapo wer tuwe hehe a'e wà xe. 15 Kwarer a'e, uzeapo uhy rie pe a'e. Uzexak a'e re. Nezewegatete teko ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe a'e wà, upy'a pe a'e wà. A'e rupi amo 'ar mehe uzapo oho wà. A'e kuzà imemyr tua'uhez putar a'e nehe, umàno putar a'e nehe. Nezewegatete ikatu 'ym ma'e iapo har a'e wà nehe no, uzapo a'e ikatu 'ym ma'e a'e wà nehe, tatahu pe oho pà a'e wà nehe.\n16 Herywyr heremiamutar wà. Aze amo uze'eg nezewe peme nehe. — Tupàn uzapo kar ikatu 'ym ma'e ihewe a'e, aze i'i peme nehe, pezeruzar zo ize'eg rehe nehe. Ta'e hemu'em a'e xe. 17 Tupàn umur ikatu ma'e zanewe a'e. Ikatuahy ma'e paw imur har romo hekon a'e no. Tatainy ywak rehe har paw iapo har romo hekon a'e no. Nuzeapo pixik kwaw amo ae ma'e romo. Tuweharupi uzezàwegatete hekon. Kwarahy wixe oho a'e. A'e mehe ipytun. Tupàn nuiko kwaw nezewe. Tuweharupi ikatu zanewe. 18 Wemimutar rupi zaneapo zanemuzexak kar pà a'e. Uze'eg azeharomoete har inuromo a'e. Nezewe zaiko zaneràgypy amogwer ma'e hemiapo kwer ko ywy rehe har wanuwi zane.\nXinu Tupàn ze'eg zane. Tuwe xiruzar nehe\n19 Peruzar ko ze'eg nehe, herywyr heremiamutar wà. Aze amo umume'u Tupàn ze'eg nehe, pezeapyaka katu hehe nehe. Aze napekwaw katu kwaw Tupàn ze'eg nehe, pemume'u zo ize'eg peho tàrityka'i amo pe nehe. Amo wikwahy tàrityka'i wyzài ma'e rehe wà. Peiko zo wazàwe nehe. 20 Teko nuzapo kwaw ikatu ma'e wikwahy mehe wà. Nuzapo kwaw Tupàn hemiapo putar haw wà. A'e rupi, peikwahy zo nehe. 21 Kwehe mehe pezapo ikatu 'ym ma'e peiko. Pepytu'u a'e ma'e iapo re nehe kury. Pepytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re paw rupi katete nehe kury. Peruzar Tupàn nehe. Pezeruzar katu ize'eg rehe nehe, ize'eg pepy'a pe imur pyrer rehe nehe. A'e mehe pepyro putar a'e nehe.\n22 — Aze zazeapyaka katu ize'eg rehe nehe, a'e mehe zanepyro putar a'e nehe, peze zo pezeupeupe nehe. Peruzar ize'eg nehe no, hehe pezeapyaka re nehe no. 23-24 Aze awa ume'e uzehe waruwa pupe nehe, aze oho a'e wi nehe, heharaz putar wexakaw wi nehe. Aze amo uzeapyaka katu Tupàn ze'eg rehe nehe, aze nuweruzar kwaw a'e re nehe, wiko a'e awa uzexak ma'e kwer zàwe nehe. 25 Aze teko uzeruzar Tupàn ze'eg ikatuahy ma'e rehe wà nehe, aze uzemu'e hehe wà nehe, Tupàn upyro putar a'e teko a'e wà nehe. Aze a'e teko uzekaiw katu wiwi a'e ze'eg rehe wà nehe, aze weruzar tuwe wà nehe, izuwi heharaz 'ym pà wà nehe, a'e mehe wanemiapo kwer ikatu Tupàn pe wà nehe. Tupàn umurywete kar putar a'e teko a'e wà nehe, ikatuahy ma'e iapo pà wanupe a'e wà nehe.\n26 — Amuwete katu Tupàn teko ihe, aze amo teko i'i uzeupe wà nehe, aze umume'u ze'eg iaiw ma'e tuweharupi wà nehe, aze uze'eg zemueteahy amo wanehe wà nehe, azeharomoete a'e teko numuwete katu kwaw Tupàn a'e wà. Hemu'em waiko uzeupe wà no. 27 Nezewe i'i Tupàn zaneru a'e. — Pezekaiw katu kwarearer tu 'ym ma'e ihy 'ym ma'e wanehe nehe. Pezekaiw katu kuzàtàigwer tu 'ym ma'e ihy 'ym ma'e wanehe nehe no. Pezekaiw katu kuzà imen umàno ma'e kwer wanehe nehe no, ma'erahy ipuraraw mehe nehe, wanemetarer ihyk 'ym mehe nehe, i'i Tupàn zanewe. — Teko ko ywy rehe har a'e wà, Tupàn iàmàtyry'ymar a'e wà, aze ipurapo kar wer ikatu 'ym ma'e rehe peme a'e wà nehe, pezapo zo nehe, peruzar zo waze'eg nehe, i'i zanewe. — Aze peruzar ko heze'eg nehe, hemuawate katu putar pe nezewe azeharomoete nehe, i'i Tupàn zanewe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/JAS01.htm","date":"2018-01-22T21:32:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084891543.65\/warc\/CC-MAIN-20180122213051-20180122233051-00709.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":1197,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.5,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"NEEMI\n1\nNeemi uze'eg Tupàn pe Zeruzarez rehe\n1 Na'aw Neemi Akari ta'yr heko awer imume'u haw xe kury. Arataxer Pezi ywy rehe har wanuwihawete heko mehe 20 haw kwarahy mehe zahy kizirew her ma'e rehe ihe Neemi ihe, aiko Xuzà tawhu Pezi ywy rehe har pupe ihe. 2 Herywyr Anani uhem wà Zuta ywy wi amo Zutew wanupi kury. Na'e apuranu wanehe. — Ma'e uzeapo iko Zeruzarez pe. Aipo Zutew Mawiron ywy wi uzewyr ma'e kwer ikatu a'e wà, a'e wanupe. 3 Umume'u waneko haw ihewe wà. — Zuta ywy rehe uzewyr ma'e kwer umàno 'ym ma'e kwer a'e wà, upuraraw zawaiw haw uhua'u ma'e waiko a'e wà, i'i ihewe wà. — Amo ae ywy rehe arer a'e wà, wanuwake wiko ma'e a'e wà, wereko zemueteahy zaneànàm Mawiron ywy wi uzewyr ma'e kwer a'e wà. Nuzapo wi kwaw ipàrirogawtàtà iaiha ma'e Zeruzarez izywyr har wà. Nuzawy kwaw heityk pyrer a'e rihi. Kwehe mehe tuwihawete amo ae ywy rehe har umunyk tata ukenawhu rehe hapy pà. Mawiron ywy wi uzewyr ma'e kwer nuzapokatu kwaw ukenawhu ukaz ma'e kwer a'e wà rihi, i'i ihewe wà. 4 Waze'eg henu mehe apyk ywy rehe hezai'o pà ihe kury. Amumaw màràn 'ar hezai'o pà. Namai'u kwaw. Na'e aze'eg Tupàn pe kury.\n5 O Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ywak izar. Erepuner katu ne. Urukyze newi ure. Na'urereityk pixik kwaw pe ne. Erezapokatu neze'egaw neamutar katu har wanehe we neze'eg heruzar har wanehe we ne. Erezapo ma'e a'e neze'eg awer rupi katete no. 6 Eme'e herehe, o Tupàn. Herenu pe newe heze'eg mehe nehe, 'aromo nehe, pyhaw nehe no, Izaew neremiaihu wanehe newe heze'eg mehe nehe. Amume'u ko ma'e newe kury: ure Izaew ure, uruzapo ikatu 'ym ma'e nerenataromo ure. Heipy a'e wà, ihe ihe no, uruzapo ikatu 'ym ma'e ure. 7 Ma'e iapo mehe uruiko ikatu 'ym ma'e iapo har romo nerenataromo. Nureruzar kwaw neremiapo putar haw. Nureruzar kwaw neze'eg Moizez neremiruze'eg pe imono pyrer no. 8 Nema'enukwaw neze'eg awer Moizez pe neremimume'u kwer rehe nehe. — Pe Izaew pe, aze hereityk pe nehe, apumuhàmuhàz putar amo ywy rehe har wainuinuromo ihe nehe, ere Izaew wanupe Moizez pe imume'u kar pà. 9 — Aze a'e re pezewyr ihewe nehe, aze peruzar wi heremiapo putar haw nehe, apumuzewyr kar putar peneruwà ywy heremixak kwer pe nehe. Hemuwete katu pe xe nehe, a'e peme kwehe mehe. Aze pezemuhàmuhàz ywy nànàn nehe, nezewe rehe we apumuzewyr kar putar peneruwà xe nehe, ere Izaew wanupe, Moizez pe imume'u kar pà.\n10 — Hezar, 'aw teko wiko neremiruze'eg romo wà. Wiko neremiaihu romo wà. Erepyro wapyhyk awer wi ne wà. Ta'e erepuner katu ne xe. Nekàg ne no. 11 Herenu pe newe heze'eg mehe nehe kury. Neremiruze'eg hurywete nemuwete katu mehe wà. Einu waze'eg mehe ne wà nehe no. Hepytywà pe kutàri nehe. Ezapo kar ikatu ma'e Tuwihawete pe ihewe nehe, a'e Tupàn pe. A'e 'ar rehe aiko win tuwihawete pe heraha har romo ihe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/NEH01.htm","date":"2018-01-20T07:03:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084889473.61\/warc\/CC-MAIN-20180120063253-20180120083253-00346.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000042915,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000042915344238}","num_words":466,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.414,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"AZEW\n1\nTupàn uzapo kar wi tàpuzuhu a'e\n1 Nariw Pezi ywy rehe har wanuwihaw romo heko mehe, mokoz haw kwarahy rehe, pitài haw 'ar mehe, 6 haw zahy nehe no, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u kar amo uze'eg uze'eg imume'u har Azew her ma'e pe. A'e rupi uze'eg Azew umume'u a'e ze'eg Zurupapew Xaraxiew ta'yr Zuta ywy rehe har wanuwihaw pe a'e, xaxeto wanuwihawete Zuzue Zozanak ta'yr pe a'e no. 2 Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e uze'eg nezewe a'e. — Tupàn Hàpuzuhu iapo wi haw 'ar nuhem kwaw a'e rihi, i'i teko waiko wà, i'i Tupàn.\n3 A'e rupi Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e umuze'eg kar uze'eg imume'u har Azew her ma'e nezewe a'e kury.\n4 — Teko Zuta ywy rehe har wà. Peiko tàpuzuhu hekuzar katu ma'e ipuràg eteahy ma'e pupe ko 'ar rehe kury. Napezapokatu wi kwaw heràpuzuhu. Heityk pyrer a'e. Iaiw haw rehe hin e a'e. Aipo ikatu nezewe haw. 5 Pema'enukwaw katu ma'e peme uzeapo ma'e kwer rehe nehe. 6 Pezutym ma'eà'yz tetea'u. Xo pixika'i ma'e zo pepo'o a'e re. Heta wewer temi'u peme. Nuhyk kwaw. Pema'uhez peiko. Heta wewer win peme. Nuhyk kwaw peka'u haw romo. Heta wewer pekamir penopoz peme. Napemuaku kwaw penuwixàg mehe. Uma'ereko ma'e upyhyk temetarer uma'ereko haw rupi. Nuhyk kwaw penekuwe haw romo, i'i Tupàn.\n7 A'e rupi Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e uze'eg nezewe kury. — Pema'enukwaw katu ma'e peme uzeapo ma'e kwer rehe nehe. 8 Peho ywytyruhu pe nehe kury. Perur ywyra nehe. Pezapo wi heràpuzuhu nehe. Herurywete putar a'e heràpuzuhu ràm rehe nehe. Teko hemuwete katu a'e pe wà nehe. Hemurywete kar putar a'e pe wà nehe.\n9 Peàro arozràn ipo'o haw uhua'u ma'e. Xo pixika'i ma'e zo pepo'o. Pezeagaw a'e arozràn pixika'i ma'e peneko haw pe heraha pà. Amumaw a'e temi'u pewi herur mehe. Pepuranu pezehezehe nezewe nehe. — Màràzàwe tuwe Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e uzapo agwer ma'e zanewe a'e, peze pezeupe nehe. Azapo nezewe haw peme ihe, ta'e xo penàpuz rehe zo pezekaiw pe xe. Napezekaiw kwaw heràpuzuhu imuaiw pyrer rehe. 10 A'e rupi nukyr kwaw àmàn. A'e rupi nahezuz kwaw arozràn peko kaiwer rehe har pe. 11 Amupytu'u kar àmàn ikyr ire kaiwer pe ihe, ywytyruhu pe ihe no. Amuxinig kar arozràn itymaw. Amuxinig uwà tyw no, uri tyw no, amo ma'etymaw ko ywy rehe har paw no. Ixinig awer uzepyk teko wanehe, ma'ea'yr wanehe no, miar wanehe no, ma'etymaw nànàn no, i'i Tupàn.\nTeko weruzar Tupàn hemiapo putar haw a'e wà\n12 Na'e Zurupapew Zuta wanuwihaw a'e, Zuzue xaxeto wanuwihawete a'e no, teko Mawiron wi izemunehew pyrer wi uzewyr ma'e kwer paw a'e wà no, ukyze Tupàn wi a'e wà kury. Weruzar uzar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ze'eg Azew pe imur pyrer wà kury. Tupàn ze'eg imume'u har romo hekon Azew a'e. 13 Nezewe mehe Azew Tupàn ze'eg imume'u har uze'eg Zuta ywy rehe har wanupe ko Tupàn ze'eg imume'u pà wanupe. — Aiko putar penehe we ihe nehe. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e aze'eg kwez ihe kury, i'i Azew wanupe.\n14 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umukàg kar a'e teko paw a'e wà kury, wamurywete kar pà a'e wà kury. Zurupapew Zuta wanuwihaw, Zuzue xaxeto wanuwihawete no, teko Mawiron wi izemunehew pyrer uzewyr ma'e kwer wà no. Uzemono'og paw rupi uzar Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e ràpuzuhu iapo katu pà wà, iapo haw rehe uzypyrog pà wà. 15 24 haw 'ar mehe 6 haw zahy rehe mokoz haw kwarahy rehe Nariw tuwihawete romo heko mehe uzypyrog Tupàn Hàpuzuhu iapo wi pà wà kury.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/HAG01.htm","date":"2018-01-20T23:01:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084889736.54\/warc\/CC-MAIN-20180120221621-20180121001621-00055.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":552,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.46,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1- 12A'e 'ar rehe Ero a'e, Karirez ywy rehe har wanuwihawete romo hekon a'e. Piri a'e, Ero tywyr romo hekon a'e. Eroxi a'e, Piri hemireko romo hekon a'e 'ar mehe a'e. Amo 'ar mehe Ero weraha Piri hemireko izuwi a'e kury, wemireko romo imuigo kar pà a'e kury. Oho Zuàw purumuzahazahak ma'e Ero ipyr a'e kury, hemiapo kwer ikatu 'ymaw imume'u pà izupe a'e kury. Na'ikatu pixik kwaw nerywyraty neremireko romo imuigo kar awer ne ty, i'i izupe. Na'ikatu pixik kwaw nezewe haw Tupàn pe a'e, i'i izupe. Na'e Ero umunehew kar Zuàw a'e, ta'e Eroxi uzapo kar nezewe izupe a'e xe. Uzàpixi kar zemunehew paw pe heraha kar pà. Ero ipuruzuka wer zepe Zuàw rehe a'e kury. Nuzuka kwaw a'e, ta'e ukyze teko wanuwi a'e xe, Zutew wanuwi a'e xe, ta'e Tupàn ze'eg imume'u har romo hekon a'e, i'i teko Zuàw pe a'e wà xe. Amo 'ar mehe Ero uzapo kar mai'u haw uhua'u ma'e kury, ta'e izexak kar awer 'ar uhem izupe a'e xe. Upynyk Eroxi imemyr oho teminozgwer wanuwa rupi. Kuzàwaza romo hekon. Ikatuahy ipynykaw Ero pe. A'e rupi umume'u tuwe uze'eg izupe. Wyzài ma'e nereminoz ràm amono putar tuwe newe ihe nehe, zàkwà, i'i kuzàwaza pe. Kuzàwaza upuranu oho uhy rehe. Ma'e ainoz putar izupe nehe, i'i izupe. Emur Zuàw purumuzahazahak ma'e iàkàgwer imonohok pyrer ihewe nehe kury 'y, na'arewahy nehe kury 'y, ere eho izupe nehe kyn, i'i umemyr pe. Oho kuzàwaza Ero huwa rupi kury. Wenoz tuwe Zuàw iàkàgwer izupe. Uzemumikahy tuwihaw, ta'e umume'u tuwe uze'eg weminozgwer wanuwa rupi a'e xe. Nupuner kwaw uze'eg awer imuaze 'ymaw rehe kury. Nupuner kwaw uze'eg awer ihaw paw rehe kury. A'e rupi uzakagok kar Zuàw zauxiapekwer wanupe. Zemunehew paw pupe uzakagok oho wà. Werur iàkàg imonohok pyrer izupe wà, kuzàwaza pe wà. Kuzàwaza weraha uhy pe. Zuàw hemimu'e a'e wà, ur zemunehew paw pe wà, hetekwer heraha pà a'e wi wà. Utym heraha wà. A'e re umume'u izuka awer oho Zezuz pe wà. Amo 'ar mehe Ero wenu Zezuz rehe ze'egaw a'e kury. Na'e i'i tuwihaw wanupe a'e, weko haw pe har wanupe a'e. Zezuz a'e, Zuàw purumuzahazahak ma'e ukweraw wi ma'e kwer romo hekon a'e, i'i mua'u wanupe. A'e rupi upuner agwer ma'e iapo haw rehe a'e, purumupytuhegatu kar pà a'e, i'i mua'u wanupe. 13Zezuz wenu Zuàw imàno awer imume'u haw a'e. Na'e uhem oho a'e wi a'e kury, kanuhu pupe wata pà kury. Oho ywyxig heta haw pe taw heta 'ymaw pe. Teko tetea'u wenu a'e pe ihem awer imume'u haw a'e wà. Wata oho haikweromo wà, ywy rehe wà, yryhu izywyr wà. 14Uhem Zezuz kanuhu wi yryhu izywyr. Wexak teko tetea'u wanur mehe wà. Upuhareko katu wà. Umukatu ima'eahy ma'e tetea'u a'e wà. Umukatu a'e teko wanemiraha paw rupi a'e wà. 15Ure hemimu'e ure, uruzur ipyr ure. Karuk etea'i kury, uru'e izupe. Zaiko xe ywyxig heta haw pe zane, uru'e izupe. Emono kar teko xe wi ne wà nehe, taw pe ne wà nehe. A'e rupi upuner wemi'u ràm ime'eg kar haw rehe uzeupe a'e wà nehe, uru'e izupe. 16Upuner xe upyta haw rehe wà, i'i urewe. Pemono temi'u wanupe nehe ty wà, i'i urewe. 17Xo 5 typy'ak zutyka'i heta urewe. Xo mokoz pira zo heta urewe no, uru'e izupe. 18Perur xe ihewe nehe, i'i urewe. 19Umuapyk kar teko ywy rehe ka'api'i rehe a'e wà. Upyhyk typy'ak kury, upyhyk pira no. Ume'e ywate. Uze'eg Tupàn pe ikatu haw rehe. Uzaikaikaw typy'ak, imueta tetea'u kar pà, urewe imur pà. Ure oromono typy'ak teko wanupe pitàitàigatu ure no. 20U'u paw rupi katete wà. Hewykàtà wà. Oromono'og wanemi'u kurer no. Heta 12 kokuhu por i'u 'ym pyrer. 21Heta 5.000 ru'u awa a'e pe wà. Ipapar haw kuzàgwer wà no, kwarearer wà no, kuzàtàigwer wà no. 22Na'e Zezuz uremuixe kar kanuhu pupe a'e kury. Uremono kar wenataromo yryhu waz. Omono kar teko a'e wi uzewi a'e wà no. 23Wamono kar ire uzeupir ywytyr rehe Tupàn pe uze'eg pà. Karuk etea'i mehe a'e pe hekon a'e zutyka'i a'e. 24Ure hemimu'e ure, a'e 'ar mehe uruata oroho uruiko 'y myteromo ure, kanuhu pupe ure. Na'e ywytuaiw uhem wà a'e pe urewe kury. Ykotok omomomomor kanuhu hereko a'e, ta'e ikàg wera'u ywytuaiw urewe a'e xe. 25Izi'itahy zekwa putar mehe ur Zezuz urekutyr a'e kury. Wata iko 'y 'aromo. 26Uruexak 'y 'aromo iata mehe. Hexak mehe urukyze katu tuwe izuwi. Àzàg aipo ty wà, uru'e izupe. Urereiheihem izuwi urekyze pà. 27Na'arewahy uze'eg urewe. Pekyze zo ihewi nehe ty wà, i'i urewe. Ihe Zezuz ihe, pekyze zo ihewi ty wà, i'i urewe. 28Na'e i'i Pet izupe kury. Urezar, i'i izupe. Aze Zezuz romo ereiko ne. Hemuata kar pe 'y 'aromo nekutyr nehe ty, i'i izupe. 29Ezur ty, i'i Zezuz izupe. A'e rupi wezyw Pet kanuhu wi kury, uzypyrog wata pà Zezuz kutyr kury, 'y 'aromo kury. 30Na'e wexak ykotok kury. Ukyze a'e mehe. Uzypyrog 'y pupe uzeapypyk pà. Hepyro pe nehe ty hezar, hepyro pe nehe ty hezar, i'i izupe. 31Na'arewahy upyho Zezuz opo izupe, ipyhyk pà. Pixika'i herehe nezeruzar haw ne, i'i izupe. Màràzàwe tuwe nerezeruzar katu kwaw herehe, i'i izupe. 32Na'e wixe oho kanuhu pupe wà. Upytu'u ywytu kury. 33Ure kanuhu pupe har ure, urumuwete katu Zezuz ure. Azeharomoete ereiko Tupàn ta'yr romo ne, uru'e izupe. 34Urupyterahaw yryhu oroho ure, Zenezare ywy kutyr urehem pà ure. 35Teko a'e ywy rehe har ukwaw Zezuz hexak mehe a'e wà. A'e rupi oho taw a'e ywy rehe har nànàn wà kury, ima'eahy ma'e tetea'u wanerur pà izupe wà kury. 36Tuwe ima'eahy ma'e opokok nekamir rehe wà nehe, i'i izupe wà. Xo a'e ma'e zo urenoz newe ure kury, i'i izupe wà. Umukatu ukamir rehe opokok ma'e kwer paw rupi katete a'e wà.\nCopyrighted Material","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"http:\/\/listen.bible.is\/GUBWBT\/Matt\/14\/D","date":"2018-01-22T00:24:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084890928.82\/warc\/CC-MAIN-20180121234728-20180122014728-00782.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000063181,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000063180923462}","num_words":936,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.26,"stopwords_ratio":0.388,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"WAHEM AWER\n1\nIzaew izuapyapyr upuraraw ma'erahy tetea'u Ezit ywy rehe wà\n1 Kwehe mehe Zako oho Ezit ywy rehe a'e. Ta'yr oho hupi a'e wà no, wànàm waneraha pà pitàitàigatu a'e wà no. Na'aw ta'yr waner xe wà: 2 Humen, Ximeàw, Erewi, Zuta, 3 Ixakar, Zemurom, Mezàmi, 4 Nà, Napitari, Kaz, Azer. 5 Zako ta'yr a'e wà, wapurumuzàmuzàg a'e wà no, 70 romo waneta haw a'e 'ar mehe a'e wà. Ta'yr inugwer Zuze her ma'e a'e, wiko tuwe Ezit ywy rehe wahem mehe a'e. 6 Kwarahy tetea'u imumaw ire Zuze umàno a'e. Tyky'yr tywyr paw umàno a'e wà no. Hekuwe mehe wikuwe ma'e paw umàno a'e wà no. 7 Zako izuapyapyr a'e wà, Izaew izuapyapyr her inugwer ma'e a'e wà, upurumuzàmuzàg tetea'u a'e wà. Heta tetea'u wà kury. Ikàg a'e wà kury. Uhàuhàz Ezit ywy nànàn wà.\n8 Amo kwarahy mehe amo ae awa wiko Ezit ywy rehe har wanuwihawete romo a'e kury. A'e tuwihawete nukwaw pixik kwaw Zuze heko awer a'e. 9 A'e rupi uze'eg nezewe wemiruze'eg wanupe teko wanupe kury. — Peinu katu heze'eg nehe ty wà, i'i wanupe. — Izaew izuapyapyr ikàg tuwe a'e wà, heta tetea'u a'e wà no. Heta wera'u waiko zanewi wà, i'i wanupe. 10 — Aze amo ae ywy rehe har zaneàmàtyry'ym wà a'e wà nehe, Izaew izuapyapyr upuner uzemono'ogaw rehe zaneàmàtyry'ymar wanehe a'e wà nehe. Upuner zaneàmàtyry'ymaw rehe wà nehe, zaneiwy wi uhemaw rehe wà nehe. A'e rupi xikar amo ma'e iapo pyràm zane nehe kury. Ximupytu'u kar heta tetea'u wera'u ma'e romo waneko re zane nehe kury, i'i wanuwihawete Ezit ywy rehe har wanupe.\n11 A'e rupi Ezit ywy rehe har omono kar tuwihaw Izaew izuapyapyr wapyr a'e wà kury. Uzapo kar ma'ereko haw ipuhuz katu ma'e wanupe wà. Upuraraw kar ma'erahy wanupe nezewe wà. Izaew izuapyapyr uzapo mokoz tawhu Ezit ywy rehe har wanupe wà. Pitom, Hamexe tawhu waner romo wà. Tuwihawete uzapo kar arozràn imono'ogaw a'e tawhu pe a'e. 12 Nuzeapo kwaw ma'e Ezit ywy rehe har wanemimutar rupi. Ma'erahy ipuraraw mehe Izaew izuapyapyr heta tetea'u wera'u wà. Aze upuraraw kar ma'erahy wanupe wà, upurumuzàmuzàg wi wi tuwe wà. A'e rupi Ezit rehe har ukyze wanuwi wà. — Ikàg wera'u putar zanewi a'e wà nehe, i'i uzeupeupe wà. 13 Umuigo kar uma'ereko e ma'e romo wà kury. Upetepetek wà, wamuahy kar pà wà. 14 A'e rupi umuaiw kar waneko haw wanupe wà. Uzapo kar ywytàtà tetea'u wanupe wà. Uzapo kar tàpuz tetea'u wanupe wà. Uzapo kar ko ma'etymaw tetea'u wanupe wà no. Wyzài ma'ereko haw iapo kar mehe umuahy kar wà, ma'erahy ipuraraw kar pà wanupe wà.\n15 Heta mokoz kuzà a'e pe wà. Izaew izuapyapyr kuzà wapytywà har romo wanekon wamemyr izexak kar mehe wà. Xipira, Pua a'e kuzà waner romo wà. Amo 'ar mehe Ezit ywy rehe har wanuwihawete uze'eg wanupe a'e kury.\n16 — Kuzà Izaew izuapyapyr wapytywà mehe nehe, wamemyr wazexak kar mehe nehe, aze uzexak kar awa nehe, pezuka a'e imemyr nehe. Aze uzexak kar kuzà nehe, tuwe wikuwe nehe, i'i wanupe.\n17 Kuzà wapytywà har umuwete katu Tupàn izuwi ukyze pà wà. A'e rupi nuweruzar kwaw uwihawete ze'eg wà. Nuzuka kwaw kwarer wà. Umuikuwe kar wà. 18 A'e rupi amo 'ar mehe tuwihawete wenoz a'e kuzà uzeupe wà kury. Upuranu wanehe. — Màràzàwe tuwe naperuzar kwaw heze'eg peiko. Màràzàwe tuwe pemuikuwe kar kwarer pe wà, i'i wanupe.\n19 — Kuzà Izaew izuapyapyr a'e wà, nuiko kwaw kuzà Ezit ywy rehe har wazàwe a'e wà. Nazawaiw kwaw wamemyr wazexak kar haw wahy wanupe. A'e rupi wamemyr uzexak kar urehem 'ym mehe we wà, i'i mua'u izupe wà.\n20-21 A'e kuzà ukyze Tupàn wi wà, a'e rupi Tupàn ikatuahy wanupe a'e no. Umumemyr kar a'e wà no. Izaew heta tetea'u wera'u wi wi a'e wà. Heta tetea'u a'e wà kury. 22 Waneta haw na'ikatu kwaw tuwihawete pe. A'e rupi umume'uahy ko wemimutar teko wanupe a'e kury. — Izaew izuapyapyr wamemyr awa ko 'ar rehe uzexak kar ma'e paw wà nehe, pemomor yrykawhu Niru her ma'e pupe pe wà nehe. Wamemyr kuzà pemuikuwe kar pe wà nehe, i'i wanupe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/EXO01.htm","date":"2018-01-20T22:56:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084889736.54\/warc\/CC-MAIN-20180120221621-20180121001621-00197.warc.gz","language":"gub","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":643,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.251,"stopwords_ratio":0.487,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"ZEREMI\n1\n1 Ko pape umume'u Zeremi ize'eg awer a'e, hemiapo kwer a'e no. Wiko Iwki ta'yr romo. Iwki wiko xaxeto romo Anatot tawhu Mezàmi Izaew ta'yr izuapyapyr waiwy rehe har pe. 2 Zuzi Amon ta'yr Zuta ywy rehe har wanuwihawete romo heko mehe 13 haw kwarahy rehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg Zeremi pe a'e kury. 3 Uze'eg wi izupe Zeoaki Zuzi ta'yr tuwihawete romo heko mehe no. A'e re Tupàn uze'eg tetea'u Zeremi pe. Te amo 'ar mehe zauxiapekwer amo ae ywy rehe har weraha teko Zeruzarez pe har a'e wi wemipyhyk kwer romo wà. Zeneki Zuzi ta'yr tuwihawete romo heko mehe 11 haw kwarahy rehe 5 haw zahy rehe uzeapo a'e ma'e.\nTupàn wenoz Zeremi\n4 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg ihewe.\n5 — Nezexak kar 'ym mehe we nehy hie pupe nereko mehe we uruexak ihe, nemonokatu pà hezeupe ihe, teko ywy nànànar wanupe heze'eg imume'u har romo nemuigo kar pà ihe, i'i ihewe.\n6 Na'e aze'eg izupe kury.\n— Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hezar. Nakwaw kwaw heze'egatu haw ihe. Ta'e kwàkwàmo ipyahu ma'e romo aiko ihe xe, a'e izupe.\n7 Nezewe rehe we Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uwazar heze'eg ihewe a'e.\n— Eze'eg zo nezewe nehe. Oromono kar putar amo teko wanupe nehe. Eze'eg eho wanupe nehe. Amume'u putar ma'e newe nehe. Emume'u a'e ma'e paw wanupe nehe no. 8 Ekyze zo amo wanuwi nehe. Ta'e aiko putar nerehe we ihe nehe xe. Azekaiw putar nerehe nehe. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e newe uze'eg ma'e romo aiko ihe.\n9 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e opoe'eg hekutyr kury. Opokok hereme rehe ihewe uze'eg pà. — Einu katu heze'eg nehe kury. Amume'u putar heze'eg newe nehe. Eremume'u putar a'e heze'eg purupe nehe no. 10 Kutàri amono putar hepuner haw nerehe nehe kury. Erepuner putar teko wyzài ywy rehe har wanenuhemaw rehe waneitykaw rehe nehe. Erepuner wamumaw paw rehe nehe no. Erepuner waneko haw iapo wi haw nehe. Erepuner ma'e itymaw rehe waiwy kwer rehe nehe no.\n11 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e upuranu herehe.\n— Ma'e erexak iko ne. — Amen i'yw hàkà aexak teko ihe, a'e izupe.\n12 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg ihewe.\n— Azeharomoete aipo. Ame'egatu teko wanehe ihe no. Azapo tuwe heze'eg awer ihe nehe, i'i Tupàn ihewe.\n13 Uze'eg wi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ihewe herehe upuranu pà.\n— Aipo erexak amo ma'e iko ne, i'i ihewe. Awazar ize'eg izupe.\n— Kwarahy heixe haw awyze har kutyr heme'e mehe aexak zapepo ipupur mehe. Uzeakook ipupe har iko xe kutyr a'e, a'e izupe.\n14 Na'e i'i Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e kury.\n— Puruzuka haw ma'e imumaw paw rehe we har ur putar kwarahy heixe haw awyze har kutyr har wi nehe. Uzakook putar teko ko ywy rehe har nànàn wanehe nehe. 15 Aenoz putar teko kwarahy heixe haw awyze har kutyr har paw wamuwà ihe wà nehe. Wanuwihawete uhem putar xe a'e wà nehe. Umuapyk putar wenaw Zeruzarez tawhu hukenaw henataromo wà nehe, ipàrirogawtàtà ma'e izywyr wà nehe no, amo tawhu Zuta ywy rehe har waiwyr wà nehe no. 16 Azepyk putar a'e tawhu pe har wanehe ihe nehe, ta'e ikatu 'ym ma'e iapo har romo wanekon a'e wà xe. Hereityk a'e wà. Wapy yhyk zàwenugar waiko amo tupàn wamuwete pà wà. Umuwete katu tupàn a'ua'u wanagapaw opo pupe wemiapo kwer wà. 17 Zeremi, ezemuàgà'ym neho àwàm rehe nehe kury. Emume'u heze'eg paw eho wanupe nehe. Ekyze zo wanuwi nehe kury. Aze erekyze wanuwi ko 'ar rehe nehe, urumukyze kar wera'u putar wainuinuromo nereko mehe ihe nehe. 18-19 Einu heze'eg nehe, Zeremi. Teko ko ywy rehe har wiko putar neàmàtyry'ymar romo a'e wà nehe: Zuta ywy rehe har wanuwihawete wà, amogwer tuwihaw wà, xaxeto wà, teko wà. Paw rupi wiko putar neàmàtyry'ymar romo wà nehe. Nezewe rehe we kutàri amono hekàgaw teko newe. Nezewe mehe erepuner putar a'e teko wanenataromo neze'egaw rehe nehe. Ereiko putar tawhu pàrirogawtàtà ma'e tetea'u hereko har ài nehe, izyta itaper iapo pyrer ài nehe no, pàrirogawtàtà ma'e itazu morog iapo pyrer ài nehe no. Nanereityk kwaw wà nehe. Ta'e aiko putar neruwake ihe nehe xe, nerehe hezekaiw pà ihe nehe xe. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e aze'eg kwez kury, i'i Tupàn ihewe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/JER01.htm","date":"2018-01-20T07:06:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084889473.61\/warc\/CC-MAIN-20180120063253-20180120083253-00672.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000066757,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000066757202148}","num_words":661,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.472,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"XIT\n1\n1 Ihe Pawru ihe, ne Xit ne. Ko hepape amono kar putar newe ihe nehe kury. Ihe aiko Tupàn pe uma'ereko ma'e romo ihe. Zezuz Zaneruwihawete hemono kar teko wanupe a'e, uze'eg imume'u kar pà ihewe a'e. Herexak hemono kar pà hemuze'eg kar pà wemixamixak kwer wanupe a'e. — Epytywà ne wà nehe, a'e mehe uzeruzar wera'u putar herehe a'e wà nehe, i'i Zezuz ihewe. — Emume'u ze'eg azeharomoete har wanupe nehe, i'i ihewe. Ne Xit ne ty, ezeruzar a'e ze'eg rehe nehe. 2 Tupàn nahemu'em pixik kwaw a'e. Kwehe mehe, ywy iapo 'ym mehe we, uze'eg nezewe. — Aze teko uzeruzar hera'yr rehe wà nehe, a'e mehe amuigo kar putar a'e teko hepyr tuweharupi ihe wà nehe, i'i. Apurumu'e aha teko ko ze'eg rehe ihe. Xiàro ipyr zaneho àwàm zaiko zane. 3 Amo 'ar mehe Tupàn uze'eg nezewe. — Kutàri ikatu ihewe. Akwaw kar putar hepyr wanur àwàm teko wanupe kutàri nehe, i'i uzeupe. A'e rupi Tupàn zanepyro har a'e, hemur kar wanupe a'e, uze'eg imume'u pà ihewe a'e: kury.\n4 Ne Xit ne ty. Azeharomoete ereiko hera'yr ài ne ty. Ta'e erezeruzar katu Zaneruwihawete rehe ihe ài xe. Tuwe ikatuahy ma'e uzapo newe a'e wà nehe. Tuwe nemupytu'u kar ma'e wi nekyze re wà nehe no. A'e rupi nerurywete putar tuweharupi nehe.\nXit uma'ereko Kereta ywy rehe a'e\n5 A'e 'ar mehe urezar yrypypo'o Kereta her ma'e rehe ihe, taw nànàgatu nemono kar pà ihe. Nezewe aze'eg newe. — Amo uzeruzar ma'e xe har a'e wà, uzawy Tupàn hape a'e wà. Noho katu kwaw hupi wà. Exak kar wanemiawy kwer wanupe nehe, wamuzewyr kar pà Tupàn pe nehe, a'e newe. — Eho taw nànàn nehe, awa wanexanexak pà nehe. Emuigo kar a'e awa uzeruzar ma'e waneruze'egar romo ne wà nehe, a'e newe. (Ta'e naexaexak kwaw ihe wà xe, nepyr hereko mehe ihe wà xe.) 6 Aze amo awa ikatuahy a'e nehe, aze pitài zo hemireko a'e nehe, aze ta'yr uzeruzar ma'e romo wanekon a'e wà nehe no, aze nuwata kwaw ikatu 'ymaw rupi a'e wà nehe, aze oho uze'eg rupi a'e wà nehe no, a'e mehe a'e awa upuner uzeruzar ma'e waneruze'egar romo weko haw rehe a'e nehe.\n7 Uzeruzar ma'e waneruze'egar a'e wà, uzapo tuwe Tupàn pe uma'ereko haw a'e wà. A'e rupi nuzapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e wà. Nuiko wera'u kwaw amogwer wanuwi wà. Tuwe nuikwahy e kwaw na'arewahy wà nehe. Tuwe nuzàmàtyry'ym e kwaw amogwer wà nehe. Tuwe nuputar kwaw ma'e tetea'u uzeupe wà nehe. 8 Aze teko hàpuz me ur wà nehe, umuixe kar putar wà nehe, omono putar temi'u wanupe wà nehe. Umupytu'u kar wàpuz me wà nehe. Xo ikatuahy ma'e rehe ipurapo wer wà. Uzeruze'eg tuwe wà. Uzapo ikatuahy ma'e amogwer wanupe wà. Uzapo Tupàn hemiapo putar haw tuweharupi wà, uzemonokatu pà ikatu 'ym ma'e wi izupe wà. Uzeruze'eg wà, Tupàn hape rupi oho pà wà. 9 Tuweharupi oho ze'eg azeharomoete har rupi wà. Nuzawy kwaw hehe purumu'e haw wà. Zapuner a'e ze'eg heruzar haw rehe zane. Amume'u a'e ze'eg teko wanupe ihe no. Nezewe mehe uzeruzar ma'e waneruze'egar a'e wà nehe kury, upuner ze'eg azeharomoete har rehe upurumu'e haw rehe a'e wà nehe kury. A'e rupi aze amo ae upurumu'e ma'e ur a'e pe nehe, aze ipurawy kar wer Tupàn hape rehe amogwer wanupe nehe, a'e mehe a'e pureruze'eg ma'e upuner ze'eg azeharomoete har imume'u haw rehe wanupe nehe, iawy awer hexak kar pà wanupe nehe.\n10 Heta tetea'u teko Tupàn hape rupi oho 'ym ma'e a'e wà kury. Uze'eze'eg e waiko wà. Hemu'em amogwer wanupe wà. Amo zutew Zezuz rehe uzeruzar ma'e a'e wà no, nezewegatete wanekon a'e wà no. Uze'eze'eg e wera'u amogwer wanuwi wà, ma'e iapo kar pà wàmuzgwer waze'eg rupi wà, amogwer wanupe wà. Nezewe mehe uzawy Tupàn hape wà. 11 Emupytu'u kar nezewe waze'eg ire ne wà nehe kury. Ta'e uzawy kar Tupàn hape amo teko wanupe a'e wà xe, waànàànàm wanupe a'e wà no xe. Ta'e upurumu'e ze'eg ikatu 'ym ma'e rehe a'e wà xe. Ta'e heko wer hemetarer katu ma'e romo a'e wà no xe, upurumu'e pà a'e wà no xe. Na'ikatu kwaw nezewe iapo haw Tupàn pe a'e. 12 Amo purumu'e ma'e a'e pe har uze'eg nezewe a'e. — Kereta ywy rehe har a'e wà, hemu'em ma'e romo wanekon a'e wà. Ikatu 'ym ma'e romo wanekon wà. Iranahy wà. Umai'u haw rehe zo ima'enukwaw wà, i'i uiwy rehe har wanehe. 13 Ize'eg awer a'e, azeharomoeteahy a'e. Na'ikatu pixik kwaw a'e pe har a'e wà. A'e rupi eze'eg ahyahy wakatu 'ymaw rehe wanupe nehe. A'e rupi upytu'u putar ikatu 'ym ma'e iapo re wà nehe no. A'e rupi uzeruzar katu putar Zezuz rehe wà nehe no. 14 — Peho zo penàmuzgwer waze'eg rupi nehe ty wà, ere wanupe nehe, Xit. — Peho zo teko waze'eg rupi nehe, aze a'e teko numume'u kwaw ze'eg azeharomoete har wà nehe, ere wanupe nehe. 15 Zutew uze'eg nezewe zanewe a'e wà, — Pezekwaku ma'e tetea'u i'u 'ym pà nehe, i'i waiko zanewe wà. — Pezapo zo agweagwer ma'e nehe, i'i waiko zanewe wà. — Nan kwaw pa, a'e newe. Aze teko uzapo ikatu 'ym ma'e iko a'e nehe, aze nuzeruzar kwaw Zezuz rehe a'e nehe, a'e mehe hemiapo kwer ikatu 'ym ma'e upyta putar ipy'a pupe a'e nehe, a'e mehe a'e teko nukwaw kwaw ikatu ma'e iapo haw a'e nehe. A'e rupi aze uzekwaku nehe, na'ikatu kwaw Tupàn pe nehe, aze nuzekwaku kwaw nehe, a'e rupi katete nehe no, ta'e ipy'a na'ikatu kwaw Tupàn pe xe. Aze teko uzapo ikatu ma'e oho iko a'e nehe, aze uzeruzar katu Zezuz rehe a'e nehe, a'e mehe naheta kwaw zekwaku haw izupe nehe, ta'e ipy'a ikatuahy Tupàn pe a'e nehe xe. 16 A'e Tupàn ze'eg heruzar 'ymar uze'eg mua'u nezewe wà. — Kwa, urukwaw katu Tupàn ure, urumuwete katu uruiko ure, i'i mua'u waiko wà. Nan kwaw pa. Agwer teko wanemiapo kwer uzawy Tupàn ikwaw par wanemiapo kwer a'e wà. Na'ikatu kwaw Tupàn pe wà kury. Noho kwaw Tupàn ze'eg rupi wà. A'e rupi nupuner pixik kwaw ikatu ma'e iapo haw rehe wà.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-47","url":"http:\/\/ebible.org\/gubBl\/TIT01.htm","date":"2018-11-19T03:50:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-47\/segments\/1542039745015.71\/warc\/CC-MAIN-20181119023120-20181119045120-00409.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":975,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.261,"stopwords_ratio":0.523,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"ZUZUE\n1\nZuzue wiko Moizez hekuzaromo kury\n1 Amo 'ar mehe Moizez a'e, Tupàn hemiruze'eg Tupàn pe uma'ereko ma'e a'e, umàno a'e kury. Na'e Tupàn uze'eg Zuzue Nun ta'yr pe a'e kury. Zuzue a'e, a'e 'ym mehe wiko Moizez ipytywà har romo a'e.\n2 — Moizez heremiruze'eg umàno kwez a'e kury, i'i Tupàn Zuzue pe. — A'e rupi ne nehe kury, ko teko paw a'e wà nehe no, pezemuàgà'ym nehe kury. Ta'e pe peahaw putar yrykaw Zotàw her ma'e nehe kury xe. Peixe putar a'e ywy rehe nehe, peme heremimono ràm rehe nehe, Izaew izuapyapyr wanupe heremimono ràm rehe nehe kury, i'i Tupàn Zuzue pe. 3 — Aze pepyrog amo ywy rehe pepy pupe nehe, amono putar a'e ywy peme nehe, Moizez pe heremimume'u kwer rupi katete nehe. 4 Ko rupi peywy uzypyrog ywyxiguhu pe nehe. Oho putar ywy Irimano her ma'e pe nehe. Kwe rupi uzypyrog yrykawhu Ewparat her ma'e pe nehe. Oho putar Mezitehàn yryhu pe nehe no, yryhu kwarahy heixe haw kutyr har pe nehe no. Pepyhyk putar Ete izuapyapyr waiwy paw nehe no. Ta'e waiwy a'e xe, ywy heremimono ràm myter pe tuz a'e xe. 5 Nereko mehe nehe, nemàno 'ym mehe we nehe, ni amo teko nupuner kwaw nereitykaw rehe wà nehe. (Izaew izuapyapyr wiko putar a'e ywy wazar romo wà nehe. Ereiko putar waneruze'egar romo nerekuwe mehe nehe.) Aiko Moizez hehe we har romo ihe. Nezewegatete aiko putar nerehe we har romo ihe nehe no. Nuruezar pixik kwaw ihe nehe. Napuir pixik kwaw newi nehe, i'i Tupàn Zuzue pe a'e. 6 — Nekàg nehe, ekyze zo ma'e wi nehe. Ta'e ereraha putar ko teko a'e ywy rehe nehe xe. Eremuigo kar putar a'e teko a'e ywy izar romo ne wà nehe no. Ta'e amume'u tuwe ko ywy waipy wanupe kwehe mehe ihe xe. 7 Nekàg nehe, ekyze zo ma'e wi nehe. Nema'enukwaw katu heze'eg heremiruze'eg Moizez pe imono pyrer rehe nehe. Amono a'e ze'eg newe no. Eruzar katu a'e ze'eg nehe. Eata katu herape rupi nehe. Ezewyr zo ko rupi nehe, ezewyr zo kwe rupi nehe. Epytu'u zo heze'eg heruzar ire nehe. Nezewe mehe wyzài ywy rehe wyzài tawhu pe neho mehe nereko haw ikatu putar nehe. Xo ikatuahy ma'e zo uzeapo putar newe nehe. 8 Heze'eg imuapyk pyrer a'e nehe, epytu'u zo hehe neze'eg ire nehe. Nema'enukwaw katu a'e ze'eg rehe tuweharupi nehe, 'aromo nehe, pyhaw nehe no. Nezewe mehe erekwaw katu putar heze'eg imuapyk pyrer nehe. Nezewe mehe ereruzar putar nehe no, upaw rupi nehe no. Nezewe mehe uzeapo putar ikatuahy ma'e newe nehe. Neremiapo ràm ikatuahy putar nehe no. 9 — Nekàg nehe, ekyze zo ma'e wi nehe, a'e kwez newe kury. Ekyzeahy zo (a'e ywy rehe har wanuwi nehe). Nerury'ar zo nehe. Ta'e ihe nezar romo aiko putar wyzài neho àwàm me ihe nehe xe, i'i Tupàn Zuzue pe.\nUzemuàgà'ym Zotàw 'yahaw paw rehe wà\n10 A'e rupi Zuzue uze'eg teko waneruze'egar wanupe a'e kury.\n11 — Peata teko waneko haw rupi teko wanupe peze'eg pà nezewe nehe ty wà, i'i wanupe. — Pemuàgà'ym pema'e nehe ty wà, peze wanupe nehe. — Kutàri henataromo na'iruz 'ar pawire peahaw putar Zotàw yrykaw xe nehe. Peixe putar a'e ywy rehe nehe. Pepyhyk putar a'e ywy nehe, izar romo peneko pà nehe. Ta'e Tupàn pezar umur putar a'e ywy peme a'e nehe xe, izar romo pemuigo kar pà a'e nehe xe, peze wanupe nehe, i'i Zuzue tuwihawete wanupe. 12 Uze'eg wi Zuzue Humen izuapyapyr wanupe, Kaz izuapyapyr wanupe no, amo Manaxe izuapyapyr wanehe har wanupe no.\n13 — Pema'enukwaw Moizez Tupàn Zanezar hemiruze'eg ize'eg awer rehe nehe. — Tupàn pezar pemupytu'u kar putar a'e nehe. Umur putar ko ywy peme a'e nehe. 14 Penemireko a'e wà nehe, pena'yr penazyr a'e wà nehe no, peneimaimaw a'e wà nehe no, upuner putar upyta haw rehe ywy Zotàw huwake har kwarahy hemaw kutyr har rehe a'e wà nehe, ywy Moizez peme imur pyrer rehe a'e wà nehe. Pe awakwer zauxiapekwer peahaw putar yrykaw peànàm wanenataromo nehe, petakihepuku waneraha pà nehe. Peàro putar peànàm yrykaw waz rehe pe wà nehe. 15 Pepytywà a'e ywy rehe har wàmàtyry'ym mehe pe wà nehe, aze upyhyk tuwe ywy Tupàn hemimur kwer wà nehe, xo a'e mehe zo pepuner peywy pe pezewyr haw rehe nehe. Xo a'e mehe zo pepuner ywy ipyhykaw rehe nehe, Moizez Tupàn Zanezar hemiruze'eg hemimur kwer ipyhykaw rehe nehe. A'e ywy Zotàw yrykaw huwake kwarahy hemaw kutyr har huwake tuz a'e, i'i Zuzue wanupe.\n16 Na'e uze'eg Zuzue pe a'e wà. — Uruzapo putar tuwe ma'e neze'eg rupi katete ure nehe. Oroho putar tuwe wyzài tawhu pe wyzài ywy rehe ure nehe no. 17 Ureruzar tuwe Moizez ze'eg. Nezewegatete ureruzar putar tuwe neze'eg ure nehe no. Tupàn nezar wiko Moizez rehe we tuweharupi a'e. Tuwe hekon nerehe we tuweharupi nezewegatete nehe no. 18 Aze neze'eg iro amo pe nehe, aze nuweruzar kwaw amo neze'eg nehe, uruzuka putar a'e teko ure nehe. Nekàg tuwe nehe. Ekyze zo ma'e wi nehe, i'i Zuzue pe wà.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-47","url":"http:\/\/ebible.org\/gubBl\/JOS01.htm","date":"2018-11-18T06:09:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-47\/segments\/1542039743968.63\/warc\/CC-MAIN-20181118052443-20181118074443-00104.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000060797,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000006079673767}","num_words":796,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.242,"stopwords_ratio":0.485,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 KORIN\n1\nPawru umume'u Tupàn ze'eg Korin tawhu pe har wanupe a'e kury\n1-2 Ihe Pawru ihe. Kwehe mehe Tupàn uze'eg Zaneruwihawete Zezuz pe a'e. — Emuigo kar Pawru neze'eg imume'u har romo nehe, i'i izupe. A'e rupi herexak a'e, hemono kar pà teko wanupe a'e. — Emume'u heze'eg eho purupe nehe, i'i ihewe. Zanerywyr Xoz wiko xe hepyr a'e no. Peiko Zezuz rehe uzeruzar ma'e Korin tawhu pe har romo pe. Ko hepape amono kar putar peme ihe nehe kury, Tupàn heminominozgwer nànàn ihe nehe no, Zezuz hemimono'ono'ogwer nànàn ihe nehe no, taw nànànar wanupe ihe nehe no, ywy nànànar wanupe ihe nehe no. Amono kar putar ko hepape ihe nehe, Zezuz Zaneruwihawete Zanezar hemiruze'eg nànàgatu ihe nehe.\n3 Tupàn zaneru a'e, Zezuz Zaneruwihawete Zanezar a'e no, tuwe uzapo ikatuahy ma'e peme a'e wà nehe. Tuwe pemunyryk kar ma'e wi pekyze haw wi wà nehe no. A'e rupi penurywete putar nehe.\nTupàn pemono'ono'og Zaneruwihawete Zezuz inuromo a'e\n4 Tuweharupi aze'eg teko Tupàn pe ihe, penehe ihe. — Nekatuahy Tupàn, ta'e erepuhareko katu neremiruze'eg Korin tawhu pe har ne wà xe, ta'e eremumàno kar Zaneruwihawete Zezuz wanekuzaromo ne xe, a'e izupe tuweharupi.\n5 Zaneruwihawete Zezuz inuromo pezemono'ono'og mehe Tupàn uzapo kar ikatuahy ma'e tetea'u peme a'e. Aze pemume'u ize'eg purupe nehe, pepytywàgatu putar imume'u mehe a'e nehe. Ukwaw katu kar putar ma'e tetea'u peme nehe no. 6 Kwehe mehe amume'u Zaneruwihawete rehe ze'egaw peme ihe. Imume'u mehe pezeruzar katu tuwe hehe. 7 A'e rupi Tupàn uzapo ikatuahy ma'e paw rupi peme a'e kury. Ta'e peàrogatu Zezuz Zaneruwihawete Zanezar hexak àwàm peiko kury xe. 8 Tupàn pemuzeruzar katu kar putar a'e nehe. Zezuz Zaneruwihawete Zanezar ur putar amo 'ar mehe nehe. Tur mehe uze'eg putar nezewe peme nehe, — Kwa, ikatuahy ko heremiruze'eg a'e wà, i'i putar peme nehe. 9 Tupàn nuzawy kwaw weko haw a'e. Penenoz wa'yr imyrypar romo pemuigo kar pà a'e. Zezuz Zaneruwihawete Zanezar a'e, Tupàn ta'yr romo hekon a'e. A'e rupi pepuner tuweharupi peze'egaw rehe izupe. Ta'e Tupàn uzapo tuwe ma'e uze'eg rupi a'e xe. Uzapo tuwe wemimume'u kwer. Pezeruzar hehe nehe.\nPezeàmàtyry'ym zo nehe\n10 Herywyr wà, hereinyr wà, ainoz Zezuz Zaneruwihawete Zanezar ipuner haw rupi peme ihe kury. Amume'u putar ize'eg peme ihe nehe kury. Tuwe pitài ze'eg rupi peho nehe. Pezeàmàtyry'ym zo nehe. Pezemono'ono'og pezehezehe nehe. Tuwe pitài zo penemimutar ràm nehe, a'e rupi pezemono'ono'og putar ikatu ma'e iapo pà nehe.\n11 Herywyr wà, hereinyr wà, amo teko Koroe iànàm umume'u tuwe pezeàmàtyry'ym awer ihewe a'e wà xe, pezeupeupe peze'eg ahyahy awer imume'u pà a'e wà xe. 12 Amo pepyr har umume'u amo ma'e a'e wà. Amo ae umume'u amo ae ma'e a'e wà no. — Ihe Pawru hemimu'e romo aiko ihe, i'i amo wà. — Ihe Apor hemimu'e romo aiko ihe, i'i amo wà. — Ihe Pet hemimu'e romo aiko ihe, i'i amo wà. — Ihe Zaneruwihawete Zezuz hemimu'e romo aiko ihe, i'i amo wà. 13 Pemuza'aza'ak Zaneruwihawete hemiruze'eg peiko pe wà. Apuranu putar penehe kury. — Aipo amàno penekuzaromo ywyra kanetar rehe ihe. Aipo pezemuzahazahak kar heremimu'e romo peneko pà. Nan kwaw pa. (Zezuz umàno penekuzaromo a'e. Pezemuzahazahak kar Zezuz hemimu'e romo.)\n14 Napumuzahazahak kwaw ihe. Ikatuahy nezewe mehe. Kiri a'e, Kaz a'e no, pepyr har romo wanekon a'e wà. Xo a'e zutyka'i amuzahazahak ihe wà. Herurywete ihe, ta'e namuzahazahak kar kwaw amogwer pepyr har ihe wà xe. Amume'u pemuzahazahak 'ym awer Tupàn pe ihe. 15 A'e rupi teko ni'i kwaw peme a'e wà nehe kury. — Pawru pemuzahazahak kar wemimu'e romo a'e, ni'i kwaw peme a'e wà nehe. 16 Hema'enukwaw amo wanehe ihe kury. Amuzahazahak Ete ihe, iànàm ihe wà no. Xo a'e zo wà. Nahema'enukwaw kwaw amo rehe. Namuzahazahak kar kwaw amo a'e 'ar rehe ihe wà. 17 Zaneruwihawete nahemono kar kwaw purupe a'e. Numuzahazahak kar kwaw teko ihewe a'e wà. Hemono kar wapyr a'e, uze'eg puràg imume'u kar pà ihewe a'e. Naze'eg kwaw ma'e ikwaw katu har ze'eg rupi ihe, Tupàn ze'eg puràg imume'u mehe ihe. Aze mo a'e rupi, a'e mehe mo teko nuzeruzar iwer mo heze'eg rehe a'e wà. A'e mehe mo nuzekaiw iwer mo Zaneruwihawete ywyra kanetar rehe imàno awer rehe wà.\nTupàn umur ukàgaw zanewe\n18 Zaneruwihawete ywyra kanetar rehe imàno awer rehe ze'egaw a'e, na'ikatu kwaw teko zepykaw pe oho ma'e ràm wanupe a'e. — Kwa, uze'eg ma'e kwaw 'ymar ài a'e, i'i urewe wà. Xo zanewe zo ikatuahy a'e ze'eg. Ta'e Tupàn hemipyro kwer romo zaiko zane xe, a'e rupi — Tupàn ikàgaw, za'e Zezuz imàno awer pe zane. 19 Nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer a'e.\n— Amuaiw putar wama'e kwaw katu haw ma'e kwaw par wanuwi ihe nehe, i'i Tupàn a'e teko wanupe a'e.\n— Amumaw putar wanemigwaw ihe nehe, i'i iko wanupe.\n20 Azeharomoete a'e ma'e kwaw par nukwaw kwaw ma'e tetea'u a'e wà. Ze'eg kwehe arer kwaw par nukwaw kwaw ma'e tetea'u a'e wà no. Ma'emume'u katu har nukwaw kwaw ma'e tetea'u a'e wà no. A'e rupi ma'e kwaw 'ymar ài wanekon paw rupi wà.\n21 Tupàn zutyka'i ukwaw ma'e paw rupi a'e. Nuputar kwaw teko ukwaw paw uma'ekwaw katu haw rupi a'e wà. Aze teko uzeruzar ize'eg puràg rehe wà nehe, xo a'e mehe zo Tupàn upyro putar a'e wà nehe. A'e uzemu'e ma'e a'e wà, ma'e ko ywy rehe har ikwaw par a'e wà, nuzeruzar kwaw ze'eg puràg rehe a'e wà, ta'e nezewe i'i uzeupe a'e wà xe. — Waze'eg nuzawy kwaw ma'e kwaw 'ymar ze'eg a'e wà, i'i ze'eg puràg pe wà. 22 Zutew wenoz ma'e hexak pyr 'ym iapo haw, i'i waiko wà. Kere ywy rehe har wekar ma'e kwaw katu haw wà. 23 Zane zane kury. Ximume'u Zaneruwihawete ywyra kanetar rehe imàno awer zaha zaiko purupe zane. Zutew a'e wà, ipuruzukaiw henu mehe a'e wà. — Waze'eg nuzawy kwaw ma'e kwaw 'ymar ze'eg a'e wà, i'i zutew 'ym a'e wà, henu mehe a'e wà. 24 Zutew a'e wà nehe, zutew 'ym a'e wà nehe no, aze Tupàn heminozgwer romo wanekon a'e wà nehe, a'e mehe ko ze'eg ikatu putar wanupe nehe. Ta'e nezewe ukwaw putar Zaneruwihawete a'e wà nehe xe. Zaneruwihawete a'e, ikàg tuwe Tupàn ài a'e. Ukwaw tuwe ma'e izàwe no. 25 Teko nukwaw pixik kwaw ma'e a'e wà. Xo Tupàn ukwaw ma'e paw rupi a'e. Teko na'ikàg pixik kwaw wà. Tupàn ikàg wera'u teko paw wanuwi.\n26 Herywyr wà, hereinyr wà. Aipo pema'enukwaw peneko awer rehe. Pezeruzar Zezuz rehe izypy mehe. Napeiko kwaw ma'e kwaw katu har romo a'e 'ar mehe. Napeiko kwaw ikàg ma'e romo a'e 'ar mehe. Napeiko kwaw tuwihaw romo a'e 'ar mehe. Xo màràmàràn pepyr har zo wiko ikàg ma'e romo a'e 'ar mehe wà. Xo màràmàràn zo ma'e kwaw par romo wanekon a'e 'ar mehe wà. 27 Tupàn penexanexak wemimutar rupi a'e, ta'e ikàg 'ym ma'e romo peiko pe xe. Ta'e ma'e kwaw 'ymar romo peiko pe xe. Tupàn wexaexak ma'e kwaw 'ymar uzeupe a'e wà, ma'e kwaw katu har wamumaranugar kar pà a'e wà. Wexaexak ikàg 'ym ma'e uzeupe a'e wà, ikàg ma'e wamumaranugar kar pà a'e wà. 28 Tupàn wexaexak ikàg 'ym ma'e uzeupe a'e wà, wexaexak ma'e hereko 'ymar a'e wà no. Aze teko uze'eg urywahy amo rehe wà nehe, Tupàn wexaexak putar agwer uzemumikahy ma'e uzeupe nehe. Tupàn umumaw putar ikàg ma'e wà nehe, wakàgaw imono pà ikàg 'ym ma'e wanupe nehe. 29 A'e rupi ni amo teko nupuner kwaw nezewe u'e haw rehe Tupàn huwa rupi wà nehe. — Aiko wera'u amogwer wanuwi ihe, nupuner kwaw u'e haw rehe wà nehe. 30 Tupàn pemono'ono'og Zaneruwihawete Zezuz hekwe inuromo a'e. Hekwe upyta pepy'a pe. Aze xikwaw Zezuz zane nehe, ukwaw kar putar uze'eg zanewe nehe. Aze zazeruzar hehe nehe, Tupàn zanemuawyze putar nehe. Zaiko putar hemiruze'eg romo nehe, zanepyro putar zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi nehe no. 31 Nezewe i'i ze'eg kwehe arer a'e. — Aze amo ize'egatu wer amo rehe nehe, tuwe uze'egatu Zanezar hemiapo kwer rehe nehe, i'i ze'eg kwehe arer.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-47","url":"http:\/\/ebible.org\/gubBl\/1CO01.htm","date":"2018-11-18T06:20:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-47\/segments\/1542039743968.63\/warc\/CC-MAIN-20181118052443-20181118074443-00295.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":1266,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.252,"stopwords_ratio":0.508,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 A'e 'ar rehe Ero a'e, Karirez ywy rehe har wanuwihawete romo hekon a'e. Piri a'e, Ero tywyr romo hekon a'e. Eroxi a'e, Piri hemireko romo hekon a'e 'ar mehe a'e. Amo 'ar mehe Ero weraha Piri hemireko izuwi a'e kury, wemireko romo imuigo kar pà a'e kury. Oho Zuàw purumuzahazahak ma'e Ero ipyr a'e kury, hemiapo kwer ikatu 'ymaw imume'u pà izupe a'e kury. Na'ikatu pixik kwaw nerywyraty neremireko romo imuigo kar awer ne ty, i'i izupe. Na'ikatu pixik kwaw nezewe haw Tupàn pe a'e, i'i izupe. Na'e Ero umunehew kar Zuàw a'e, ta'e Eroxi uzapo kar nezewe izupe a'e xe. Uzàpixi kar zemunehew paw pe heraha kar pà. Ero ipuruzuka wer zepe Zuàw rehe a'e kury. Nuzuka kwaw a'e, ta'e ukyze teko wanuwi a'e xe, Zutew wanuwi a'e xe, ta'e Tupàn ze'eg imume'u har romo hekon a'e, i'i teko Zuàw pe a'e wà xe. Amo 'ar mehe Ero uzapo kar mai'u haw uhua'u ma'e kury, ta'e izexak kar awer 'ar uhem izupe a'e xe. Upynyk Eroxi imemyr oho teminozgwer wanuwa rupi. Kuzàwaza romo hekon. Ikatuahy ipynykaw Ero pe. A'e rupi umume'u tuwe uze'eg izupe. Wyzài ma'e nereminoz ràm amono putar tuwe newe ihe nehe, zàkwà, i'i kuzàwaza pe. Kuzàwaza upuranu oho uhy rehe. Ma'e ainoz putar izupe nehe, i'i izupe. Emur Zuàw purumuzahazahak ma'e iàkàgwer imonohok pyrer ihewe nehe kury 'y, na'arewahy nehe kury 'y, ere eho izupe nehe kyn, i'i umemyr pe. Oho kuzàwaza Ero huwa rupi kury. Wenoz tuwe Zuàw iàkàgwer izupe. Uzemumikahy tuwihaw, ta'e umume'u tuwe uze'eg weminozgwer wanuwa rupi a'e xe. Nupuner kwaw uze'eg awer imuaze 'ymaw rehe kury. Nupuner kwaw uze'eg awer ihaw paw rehe kury. A'e rupi uzakagok kar Zuàw zauxiapekwer wanupe. Zemunehew paw pupe uzakagok oho wà. Werur iàkàg imonohok pyrer izupe wà, kuzàwaza pe wà. Kuzàwaza weraha uhy pe. Zuàw hemimu'e a'e wà, ur zemunehew paw pe wà, hetekwer heraha pà a'e wi wà. Utym heraha wà. A'e re umume'u izuka awer oho Zezuz pe wà. Amo 'ar mehe Ero wenu Zezuz rehe ze'egaw a'e kury. Na'e i'i tuwihaw wanupe a'e, weko haw pe har wanupe a'e. Zezuz a'e, Zuàw purumuzahazahak ma'e ukweraw wi ma'e kwer romo hekon a'e, i'i mua'u wanupe. A'e rupi upuner agwer ma'e iapo haw rehe a'e, purumupytuhegatu kar pà a'e, i'i mua'u wanupe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-22","url":"https:\/\/live.bible.is\/bible\/GUBWBT\/MAT\/14\/1","date":"2019-05-22T15:08:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-22\/segments\/1558232256858.44\/warc\/CC-MAIN-20190522143218-20190522165218-00122.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000083447,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000083446502686}","num_words":377,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.419,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"ZE'EG XIROGATU\n1\nZe'eg xirogatu ikatu haw\n1 Ze'eg xirogatu Xàrumàw Tawi Izaew wanuwihawete ta'yr ima'emume'u awer xe kury.\n2 Ko ze'eg xirogatu zanepytywà putar ma'ekwaw paw rehe zanemuigo kar pà wà nehe, pureruze'egaw ikatu ma'e rehe zanemuigo kar pà wà nehe no. Ma'enukwaw paw zawaiw katu wera'u ma'e ukwaw kar putar zanewe wà nehe no. 3 Zanemu'e putar ma'ekwaw katu har ài zanereko àwàm rehe wà nehe. Zanemuigo kar putar teko ikatu ma'e romo wà nehe no. Wereko katu kar amogwer teko zanewe wà nehe. Imunar 'ym ma'e romo zanemuigo kar putar wà nehe no. 4 Upuner teko ma'ekwaw 'ymar imuigo kar haw rehe teko ma'ekwaw par romo wà no. Upuner kwàkwàmo ma'ekwaw par romo wamuigo kar haw rehe wà no. 5 Ko ze'eg xirogatu ma'e umuhua'u wera'u putar ma'e kwaw par wanemigwaw wà nehe. Umu'e uzemu'e tetea'u ma'e kwer wà nehe no. 6 Ukwaw kar putar ma'enukwaw paw ze'eg xirogatu inuromo imim pyrer wà nehe, a'e teko wanupe wà nehe. Uzemu'e tetea'u ma'e uzeagaw zawaiw katu ma'e ikwaw pà wà. Ko ze'eg ukwaw kar putar a'e ma'e wanupe wà nehe no.\nPureruze'egaw kwàkwàmo wanupe\n7 Aze amo heko wer ma'e kwaw katu har romo a'e nehe, a'e 'ym mehe we nehe, tuwe ukyze Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wi a'e nehe. Ma'e kwaw par 'ym nuzekaiw kwaw ma'e kwaw paw rehe wà. Na'izemu'e wer kwaw hehe wà. 8 Hera'yr, ezeapyaka katu neru ze'eg rehe nehe. Ezekaiw katu nehy ze'eg rehe nehe no.\n9 Aze eremunehew amo àkàg rehe har ipuràgeteahy ma'e neàkàg rehe, aze eremunehew neazu'yw imupuràgaw, nepuràg wera'u putar nehe. Nezewegatete neru ipurumu'e haw nehy ipurumu'e haw umukatuahy putar nereko haw nehe no.\n10 Hera'yr. Aze awa iaiw ma'e uzeagaw ikatu 'ym ma'e iapo haw rehe newe wà nehe, ezapo zo nehe. 11 Nezewe uze'eg putar ru'u newe nehe. — Ezur ty, xiuka amo zane wà nehe ty, i'i putar newe wà nehe. — Zazemurywete kar teko ikatu ma'e wàmàtyry'ym pà nehe. 12 Wanexak mehe wikuwe putar wà nehe. Na'ima'eahy kwaw wà rihi. Ximumaw putar zane wà nehe. 13 Xixak putar ma'e hekuzar katu ma'e nehe. Zanemunar putar wama'e rehe nehe. Ximynehem putar zaneràpuz a'e ma'e pupe nehe. 14 Ezur urerupi nehe. Zanemunar putar ma'e tetea'u rehe nehe. A'e re ximuza'aza'ak a'e ma'e zanezeupeupe nehe, i'i putar newe wà nehe.\n15 Hera'yr. Eata zo agwer teko wanupi nehe. Epyta muite wanuwi nehe. 16 Uzàn ikatu 'ym ma'e iapo pà wà. Uzuka teko wyzài 'ar mehe wà no. 17 Aze wiràmiri ume'e iko nerehe a'e nehe, aze a'e 'ar mehe erezapo arapuk izupe nehe, nuixe pixik kwaw ipupe uzepyhyk kar pà a'e nehe. 18 Arapuk zàwenugar a'e awa uzapo waiko wà. A'e ae uzezuka kar putar oho ipupe wà nehe. 19 Aze amo wiko hemetarer katu ma'e romo amogwer teko wàmàtyry'ym pà a'e nehe, a'e ae uzezuka kar putar a'e nehe.\nMa'ekwaw katu haw muranu haw\n20 Pezeapyaka katu ko ze'eg rehe nehe. Ma'ekwaw katu haw uhapukaz iko nahu rupi a'e, taw pupe katu haw rehe a'e. 21 Tawhu ukenaw huwake uhapukaz iko. Uhapukazahy teko wazemono'ogaw nànàn no.\n22 Nezewe uze'eg iko. — Teko he'o ma'e wà. Màràn 'ar pemumaw putar pene'o haw rehe peneko pà nehe. Màràn mehe pepytu'u putar ma'ekwaw paw rehe pepuka re nehe. Aipo napekwaw pixik kwaw ma'e nehe. 23 Amume'u putar penemiawy kwer peme nehe. Pezeapyaka katu imume'u mehe nehe. Amume'u putar pureruze'egaw ikatu ma'e peme nehe no. Amuza'ak putar hema'ekwaw paw ipehegwer imono pà peme nehe no. 24 Apuenoz ihe. — Pezur nehe, a'e peme. Naherenu kwaw pe. Napezekaiw kwaw herehe. 25 Hepureruze'egaw iro peme a'e. Hepurumukatu wer peneko haw rehe. Napeputar kwaw imukatu haw. 26 A'e rupi nehe, ikatu 'ym ma'e peme izeapo mehe apuka putar nehe. Pemukyzeahy kar haw ihem mehe aze'eg urywahyahy putar penehe nehe. 27 Pemukyzeahy haw ur putar àmàn ywytuaiw inuromo har ài nehe. Peneko haw zawaiw katu haw nuzawy kwaw ywytuaiw nehe. Apuka putar a'e 'ar mehe nehe. Ma'erahy ipuraraw paw rehe peho mehe nehe, ipuraraw tuwe mehe nehe, apuka putar penehe nehe. 28 Na'e herenoz putar pe nehe. Ihe ma'e kwaw katu haw ihe, nawazar kwaw peze'eg peme ihe nehe. Herekar putar pe taw nànàn ko nànàn nehe. Naherexak kwaw pe nehe. 29 Napeputar kwaw ma'e kwaw katu haw. — Nurukyze kwaw Tupàn wi ure, peze pezeupe tuweharupi. 30 Naperuzar kwaw hepureruze'egaw. Amume'u penemiawy kwer. Napezekaiw kwaw heze'eg rehe imume'u mehe. 31 A'e rupi pepyhyk putar penemiapo kwer hekuzar nehe. A'e mehe pezemumikahy putar penemiapo kwer rehe nehe. 32 Iranaiw ma'e umàno a'e wà, ta'e ma'ekwaw katu haw iro wanupe a'e xe. Ma'e kwaw 'ymar uzemumaw a'e wà, ta'e waneko haw ikatu wanupe xe. 33 Herenu har uzepyro putar nehe. Ikatuahy putar heko haw nehe. Nukyze kwaw ma'e wi nehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-50","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/PRO01.htm","date":"2020-11-29T05:34:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-50\/segments\/1606141196324.38\/warc\/CC-MAIN-20201129034021-20201129064021-00086.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000082254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000008225440979}","num_words":745,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.49,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"EW\n1\n1 Ihe Pawru ihe, Zaneruwihawete Zezuz hemimono karer romo aiko ihe, ta'e nezewe Tupàn uputar a'e xe. Ko hepape amono kar putar peme ihe nehe kury. Pe Ew tawhu pe har pe, Zaneruwihawete Zezuz rehe uzeruzar ma'e pe, hekwe inuromo uzemono'og ma'e romo peiko pe. 2 Tupàn Zaneru a'e nehe, Zanezar Zezuz Zaneruwihawete a'e nehe no, tuwe pepuhareko a'e wà nehe. Tuwe pepy'a pe wanekon wà nehe. A'e rupi napekyze kwaw ma'e wi nehe.\nZaneruwihawete uzapo ikatuahy ma'e zanewe a'e\n3 Tupàn a'e, Zanezar Zezuz Zaneruwihawete tu romo hekon a'e. Tuwe ikatu haw ximume'u izupe nehe. Ta'e Hekwe zanepy'a pe har zanemurywete kar tuwe iko a'e xe, ta'e zazemono'og zaiko Zaneruwihawete inuromo zane xe, ta'e zaiko ipurumuzàmuzàg ài zane no xe, ta'e zanemugweraw kar putar amo 'ar mehe nehe xe, zanemuigo kar pà uzepyr tuweharupi nehe xe, ywate nehe xe. Uzapo putar ikatuahy ma'e tetea'u zanewe nehe, ywate nehe. 4 Ywy iapo 'ym mehe Tupàn ukwaw zanereko àwàm a'e. A'e rupi zanerexarexak a'e, wemiruze'eg romo zanemuigo kar pà a'e, Zaneruwihawete inuromo zanemono'og kar pà a'e. A'e rupi zaiko ikatu 'ym ma'e iapo har 'ym ài huwa rupi zane kury. Naheta kwaw ikatu 'ym ma'e zanerehe nehe, huwa rupi zanereko mehe nehe. Zaneamutar katu tuwe iko a'e. 5 A'e rupi nezewe i'i uzeupe kwehe mehe a'e, zanerehe uze'eg pà a'e. — Amuigo kar putar a'e teko hepurumuzàmuzàg romo Zezuz Tuwihawete imàno àwàm rupi ihe wà nehe, i'i zanewe. Nezewe uzapo iko a'e, ta'e uputar nezewe haw a'e xe, ta'e a'e rupi hemimutar zanerehe a'e xe. 6 A'e rupi, tuwe ximume'u Tupàn ikatu haw izupe zane nehe, teko wanupe zane nehe no, ta'e zanepuhareko katu a'e xe. Zanepuhareko katu a'e, a'e rupi wexak kar ukàgaw upuràg eteahy haw iko teko wanupe a'e. Ta'e kwehe mehe umur e wa'yr zanewe xe, wemiamutar katu zanewe xe. 7 Aze awa imunar nera'yr rehe nehe, heraha pà newi nehe, aze a'e re uze'eg nezewe newe nehe, — Aze eremur temetarer tetea'u ihewe nehe, amuzewyr putar nera'yr newe nehe, aze i'i newe nehe, eremono putar neremetarer paw rupi izupe nehe, nera'yr imuzewyr kar pà izupe nehe. Zaiko Tupàn ipurumuzàmuzàg ài zane. Nazapuner kwaw zaneho haw rehe Tupàn pyr zane, ta'e ikatu 'ym ma'e iapo har romo zaiko zane xe. A'e ae umur kar wa'yr ywy rehe, imumàno kar pà zanerekuzaromo. Ta'yr uzakook uwykwer umàno mehe a'e. A'e rupi Tupàn heharaz zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi kury, imunàn pà kury. Uzapo nezewe a'e, ta'e zanepuhareko katu tuwe a'e xe. Azeharomoete zanepuhareko haw ikatuahy a'e. 8 Nahekyty'ym kwaw wa'yr zanewe imur mehe. Ta'e ukwaw katu ma'e paw rupi katete xe. Ukwaw katu ma'e iapo katu haw paw rupi katete no xe. 9 A'e rupi uzapo ma'e wemiapo putar haw. Kwehe mehe teko nukwaw kwaw hemiapo putar haw a'e wà. Tupàn ukwaw kar wemiapo putar haw zanewe Zezuz Zaneruwihawete inuromo a'e kury.\n10 — Kutàri amuhyk putar heremiapo putar haw ihe kury, i'i putar amo 'ar mehe nehe. A'e 'ar mehe umuhyk putar wemiapo putar haw nehe. Omono'og putar wemiapo kwer wamuwà wà nehe. Omono'og putar teko wà nehe, omono'og putar ma'e wà nehe no. Ywak rehe har paw rupi katete wà, ywy rehe har paw rupi katete wà no. Omono'og putar Zaneruwihawete hekwe inuromo paw rupi katete wà nehe. Zaneruwihawete wiko putar wanuwihaw romo paw rupi katete a'e nehe no.\n11 Izypy mehe Tupàn umume'u wemiapo ràm paw rupi katete uzeupe a'e. Uzapo a'e ma'e iko kury, wemimume'u kwer rupi katete kury. Zanerexarexak, wemiaihu romo zanemuigo kar pà, Zaneruwihawete hekwe inuromo zanemono'og pà. Ta'e uputar nezewe haw a'e xe. Izypy mehe umume'u wemiapo ràm uzeupe. 12 A'e rupi ure zutew ure, tuwe urumume'u katu Tupàn ikàgaw ipuràgaw izupe ure nehe, ta'e ure ràgypy uruzeruzar Zaneruwihawete rehe ure xe, uruzeruzar izewyr wi àwàm rehe ure no xe.\n13 Nezewegatete pe zutew 'ym pe. Peinu ze'eg azeharomoete har pe, tatahu wi pepyro haw rehe ze'eg puràg pe. A'e rupi pezeruzar Zaneruwihawete rehe kury. Awa umuapyk uwer weimaw kawaru rehe a'e. A'e rupi amogwer ukwaw putar kawaru izar a'e wà. Nezewegatete pe no. Zaneruwihawete rehe pezeruzar mehe pe no. Tupàn umur Wekwe Puràg pepy'a pe a'e, wemimume'u kwer rupi katete a'e. A'e rupi teko ukwaw Zaneruwihawete inuromo pemono'ono'og awer a'e wà. 14 Kwehe mehe Tupàn umume'u ma'e wemiruze'eg wanupe a'e. — Apumuhem kar putar ikatu 'ym ma'e wi ihe nehe, hezepyr pemuigo kar pà tuweharupi ihe nehe, i'i wanupe. A'e rupi, zane zane kury, xikwaw nezewe hemiapo ràm zane kury, ta'e umur Wekwe zanewe a'e xe. A'e rupi ximume'u katu ikàgaw ipuràg eteahy haw purupe zane nehe kury.\nPawru uze'eg Tupàn pe a'e kury\n15 Pezeruzar katu Zanezar Zezuz rehe. Amogwer umume'u pezeruzar katu haw a'e wà. Aenu imume'u mehe ihe. Pezamutar katu amogwer uzeruzar ma'e paw rupi katete pe wà no. Aenu imume'u mehe no. 16 A'e rupi tuweharupi aze'eg Tupàn pe penehe. Napytu'u kwaw heze'eg ire izupe. Hema'enukwaw katu penehe tuweharupi, izupe heze'eg mehe. 17 Tupàn a'e, Zanezar Zezuz Zaneruwihawete hemimuwete katu romo hekon a'e, zaneru ikàg ma'e romo ipuràg eteahy ma'e romo hekon a'e no. Aenoz ma'e iteko izupe ihe. — Emono kar nerekwe Ew tawhu pe har uzeruzar ma'e wapy'a pe nehe, a'e izupe. — Tuwe nerekwe umu'e a'e wà nehe. Tuwe umume'u nereko haw nekatu haw wanupe nehe. A'e rupi nekwaw katu wera'u putar a'e wà nehe, a'e izupe. 18 — Erexarexak neremiruze'eg Ew tawhu pe har ne wà, ma'e imume'u pà wanupe ne wà. — Peàrogatu Zezuz iho àwàm nehe, ere wanupe nehe. — Peàrogatu pezur àwàm hepyr nehe, ere wanupe nehe, a'e iteko izupe. — Teko wexak katu ma'e tatainy ihyape katu mehe wà. Nezewegatete eiko tatainy ài wapy'a pe nehe, neze'eg ikwaw katu kar pà wanupe nehe. Nezewe mehe ukwaw katu putar Zezuz tur àwàm hàro haw wà nehe. Ukwaw katu putar nepyr oho àwàm ikatu haw a'e wà nehe no, a'e izupe. — Awa omono ma'e ikatuahy ma'e wa'yr pe a'e. Nezewegatete erezapo ikatuahy ma'e ipuràg eteahy ma'e neremiruze'eg wanupe ne no. Ezapo wi wi agwer ma'e nehe no, ikatuahy ma'e ipuràg eteahy ma'e imono e pà wanupe nehe no, a'e izupe, Tupàn pe. 19 — Aze ereiko tatainy ài wapy'a pe nehe, ukwaw putar nekàg wera'u haw wanehe wiko ma'e a'e wà nehe no, a'e izupe. 20 — Eremugweraw kar Zaneruwihawete ne, imàno re ne, teko wanuwihaw romo imuigo kar pà ne, ma'e izar romo imuigo kar pà paw rupi katete ne, nekàgaw rupi ne, a'e izupe, Tupàn pe. 21 Heta tuwihaw ywak rehe a'e wà. Heta pureruze'eg ma'e a'e pe wà no. Heta ikàg ma'e a'e pe wà no. Heta teko wazar a'e pe a'e wà no. Zaneruwihawete a'e, wiko wanuwihaw romo paw rupi katete a'e. Heta tuwihaw ko ywy rehe a'e wà no. Heta putar tuwihaw amo 'ar mehe a'e wà nehe no. Zaneruwihawete wiko wanuwihaw romo paw rupi katete a'e no. 22 Tupàn a'e, umuigo kar Zaneruwihawete a'e teko paw wanuwihaw romo a'e, ma'e paw wazar romo a'e no. Omono Zaneruwihawete hehe uzeruzar ma'e paw wanupe a'e no. Naheta kwaw amo Zanezar a'e. 23 Zane hehe uzeruzar ma'e zane, hetekwer ài zaiko zane. A'e rupi Zaneruwihawete a'e kury, uhyk ma'e ài hekon a'e kury, ta'e ximuhyk zane xe, hehe zanezeruzar mehe zane xe. Azeharomoete pa. Ywak ywy paw iapo har a'e, wiko zanepy'a pe a'e. Ximynehem ywy'a 'y pupe zane. Nezewegatete Zaneruwihawete umynehem zanepy'a a'e, Wekwe pupe a'e.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-50","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/EPH01.htm","date":"2020-11-29T05:27:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-50\/segments\/1606141196324.38\/warc\/CC-MAIN-20201129034021-20201129064021-00150.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000069141,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000006914138794}","num_words":1185,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.458,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"MARAKI\n1\nTupàn uzamutar katu Izaew wà\n1 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u uze'eg ko pape rehe imuapyk kar pyràm Maraki pe a'e. — Emume'u ko heze'eg eho teko Izaew izuapyapyr wanupe nehe, i'i izupe.\n2 Nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e teko wemiaihu wanupe. — Tuweharupi apuamutar katu ihe, i'i wanupe. Upuranu hehe wà. — Ma'e erezapo putar urewe ureamutar katu haw hexak kar pà urewe nehe, i'i izupe wà. Uwazar Tupàn waze'eg wanupe. — Ezau wiko Zako ryky'yr romo a'e. Ihe azamutar katu Zako ihe. Azamutar katu izuapyapyr ihe wà no. 3 Naheakatuwawahy kwaw Ezau rehe izuapyapyr wanehe ihe. Azapo Ezau waiwy ywyxiguhu romo ihe. Ko 'ar rehe teko nuiko kwaw a'e ywy rehe wà. Xo miar hehaite ma'e zo upuner a'e pe weko haw rehe wà.\n4 Enom, Ezau izuapyapyr romo wanekon wà. — Iaiw tawhu zanereko haw wà. Xiapokatu wi nehe, aze i'i izuapyapyr wà nehe, nezewe uze'eg putar Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e wanupe nehe. — Aze uzapokatu wi weko awer tawhu wà nehe, amuaiw wi putar ihe wà nehe no. — Ywy iaiw haw hereko haw, i'i putar teko waiwy pe wà nehe. — Tupàn wikwahy putar a'e teko wanupe tuweharupi nehe, i'i putar wanehe wà nehe no, i'i Tupàn Izaew wanupe.\n5 Teko Izaew izuapyapyr wexak putar a'e ma'e izeapo mehe wà nehe. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uhua'u a'e. Ikàgaw uhu wera'u Izaew ywy wi a'e, i'i putar izupe wà nehe.\nTupàn uze'egahy xaxeto wanehe a'e\n6 Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e uze'eg xaxeto wanupe kury. — Ta'yr uzeruze'eg u rehe a'e. Uma'ereko e ma'e uzeruze'eg uzar rehe a'e no. Ihe aiko penu romo ihe. Màràzàwe tuwe napezeruze'eg kwaw herehe. Ihe aiko pezar romo no. Màràzàwe tuwe napekyze kwaw ihewi. Aiko ity heityk pyrer ài peme. Nezewe rehe we pepuranu nezewe. — Ma'e uruzapo nerereko pà ikàg 'ym ma'e ài, peze peiko. 7 Pemur temi'u ikatu 'ym ma'e ma'ea'yr hapy haw rehe herenataromo. Nezewe rehe we pepuranu peiko herehe. — Ma'enugar ikatu 'ym ma'e uruzapo newe ure, peze peiko. — Zapuner ikatu 'ym ma'e izuka haw rehe Tupàn henataromo, peze pezeupeupe. 8 Nezewe pezapo hemukwahy kar haw ihewe. Pezuka ma'ea'yr hehàpyhà 'ym ma'e ihewe wà. Pezuka ma'ea'yr pàri ma'e ihewe wà no. Pezuka ima'eahy ma'e ihewe wà no. A'e ma'e iapo haw hahy ihewe a'e. Peagaw agwer ma'ea'yr imono pà penuwihaw pe nehe. Aipo ikatu putar izupe nehe. Aipo hurywete putar nehe, ikatu ma'e iapo pà peme nehe. Ihe Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e aze'eg kwez kury.\n9 Xaxeto wà, peze'eg Tupàn pe kury. — Emur neze'egatu urerehe nehe, peze izupe nehe. Aipo wenu putar peze'eg agwer ma'ea'yr iaiw ma'e henataromo izuka pyràm wanexak mehe nehe.\n10 Nezewe uze'eg Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e xaxeto wanupe kury. — Amo peinuromo har pe ainoz putar ma'e ihe nehe kury. Ewàpytym heràpuzuhu huken nehe. Nezewe mehe napemunyk e kwaw tata hema'e ma'ea'yr hapy haw rehe nehe. Naherurywete kwaw penehe penemiapo rehe ihe. Naputar kwaw ma'ea'yr penemimur ràm nehe. 11 Teko amogwer ywy nànànar wainuromo har hemuwete katu wà. Ywy nànàn teko wapy yhyk hemuwete katu haw rehe wà. Umur ma'ea'yr ikatuahy ma'e ihewe wà. Upaw rupi uzeruze'eg herehe wà. 12 Pezapo hemuwete 'ymawahy ihewe. Ta'e pezuka iaiw ma'ea'yr herenataromo xe. 13 — Zanekene'o ma'e Tupàn henataromo izuka haw rehe zane, peze pezeupeupe. Pezapo hemuwete 'ymaw ihewe, herehe pepuka pà pezekaiw 'ym pà no. Pemunar amo ma'ea'yr wanehe. A'e re pemur ihewe pe wà. Perur ma'ea'yr pàri ma'e ihewe. Perur ma'ea'yr ima'eahy ma'e ihewe. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ihe. Aipo agwer iaiw ma'e ikatu putar ihewe wà nehe. 14 Aze amo awa umume'u amo weimaw ikatuahy ma'e weimaw wainuromo har ihewe nehe, aze a'e re werur weimaw iaiw ma'e ihewe nehe, azepyk putar a'e awa rehe ihe nehe. Aiko tuwihawete ikàg wera'u ma'e romo ihe. Teko ywy nànànar hemuwete katu wà. Ihe Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e ihe kury, aze'eg kwez ihe kury.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-50","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/MAL01.htm","date":"2020-11-29T04:51:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-50\/segments\/1606141196324.38\/warc\/CC-MAIN-20201129034021-20201129064021-00161.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000070333,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000070333480835}","num_words":613,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.242,"stopwords_ratio":0.436,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 ZUÀW\n1\n1 Ihe Zuàw ihe, uzeruzar ma'e waneruze'egar romo aiko ihe. Ne kuzà Tupàn hemixak kwer romo ereiko ne. Ko hepape amono kar putar newe ihe nehe zàkwà. Ko heze'eg amono kar putar nememyr wanupe no, zàkwà. Apuamutar katu paw rupi ihe. Amogwer ze'eg azeharomoete har ikwaw par paw peamutar katu a'e wà no. 2 Ta'e ze'eg azeharomoete har upyta zanepy'a pe tuweharupi a'e xe. Nuhem pixik kwaw zanepy'a wi nehe. 3 Tupàn zaneru a'e, ta'yr Zezuz Zaneruwihawete a'e no, tuwe uzapo ikatuahy ma'e zanewe a'e wà nehe. Tuwe zanepuhareko a'e wà nehe no, ma'e wi zanekyze re zanemupytu'u kar pà wà nehe no. A'e rupi zanerurywete putar tuweharupi zane nehe no. Tuwe ukwaw katu kar uze'eg azeharomoete har zanewe wà nehe no. Zaneamutar katu a'e wà. Tuwe uzamutar katu kar amogwer zanewe wà nehe no.\nZazeruzar ze'eg azeharomoete har rehe\n4 Pitàitài nememyr a'e wà, uzeruzar katu ze'eg azeharomoete har rehe a'e wà. Tuweharupi weruzar a'e ze'eg waiko wà no. Amo teko umume'u nememyr wazeruzar haw ihewe a'e wà. Herurywete henu mehe ihe. Ta'e nezewe zaneru uzapo kar zanewe a'e xe, ze'eg azeharomoete har heruzar kar pà zanewe a'e xe. 5 A'e rupi ainoz putar ma'e newe ihe kury zàkwà, hemyrypar. Na'ipyahu kwaw ko ze'eg heremimuapyk kwer ihe. Izypy mehe xiriko ko ze'eg zane. — Tuwe zazeamutamutar katu zane nehe, a'e wiwi newe kury, nememyr wanupe no. 6 Aze xiamutar katu Tupàn nehe, xiruzar putar ize'eg nehe. Izypy mehe peinu ize'eg. — Tuweharupi pezamutar katu teko peho peiko pe wà nehe, i'i Tupàn purupe. 7 Heta tetea'u awa hemu'em ma'e a'e wà. Ywy nànàn taw nànàn wata oho waiko wà. Uze'eg nezewe wà. — Zezuz nuiko kwaw tuwihawete awa romo uzeapo ma'e kwer romo a'e. Nuiko kwaw Tupàn hemimur kar ko ywy rehe ur ma'e kwer romo a'e, i'i a'e purumu'e ma'e oho waiko purupe wà. Agwer teko wiko hemu'em ma'e romo wà. Zaneruwihawete iàmàtyry'ymar romo wanekon wà. 8 Pema'emua'u katu pezehe nehe, nezewe mehe napepytu'u kwaw Tupàn ima'ereko haw iapo re nehe. A'e mehe umur putar hekuzar peme a'e nehe.\n9 Aze amo teko upytu'u Zaneruwihawete ze'eg heruzar ire nehe, — Aha putar amo ae ze'eg ikatu wera'u ma'e rupi nehe, aze i'i nehe, a'e mehe a'e teko nuiko kwaw Tupàn hemiruze'eg romo nehe. Noho kwaw ipyr nehe. Zaneruwihawete ze'eg rupi oho tuwe ma'e a'e wà nehe, wiko putar Tupàn hemiruze'eg romo a'e wà nehe. Wiko putar ta'yr hemiruze'eg romo a'e wà nehe no. Wiko putar Tupàn imyrypar romo wà nehe, Zezuz imyrypar romo wà nehe no. 10 Aze amo purumu'e ma'e ur pepyr a'e nehe, aze napemu'e kwaw Zaneruwihawete ze'eg rehe a'e nehe, pemuixe kar zo penàpuz me nehe. — Zaneku'em, nekatu ty, peze zo izupe nehe. — Tuwe Tupàn uzapo ikatuahy ma'e newe nehe, peze zo izupe nehe. 11 Aze amo ipurumuigo kar wer a'e teko rehe zeàmàtyry'ymaw rehe a'e nehe, a'e teko wiko putar ikatu 'ygwer iapo har romo ipyr a'e nehe. Imyrypar romo hekon putar nehe no.\nUpaw etea'i ko pape kury\n12 Ma'e tetea'u rehe hepurumume'u wer peme ihe. Nahepurumuapyk wer kwaw pape rehe ihe, peme imono kar pà ihe. Ta'e heho wer pepyr ihe xe. Aha putar pepyr ihe nehe, peme heze'eg pà ihe nehe. A'e rupi zanerurywete wera'u putar tuwe zane nehe. 13 Nekypy'yr imemyr a'e wà no, omono kar uze'eg peme a'e wà no, — Nekatu pa, i'i peme wà. — Nekatu ma, i'i peme wà. Upaw kwez kury. Zuàw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-50","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2JN01.htm","date":"2020-11-29T04:06:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-50\/segments\/1606141196324.38\/warc\/CC-MAIN-20201129034021-20201129064021-00191.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":549,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.483,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"HOM\n1\nZe'eg puràg teko paw wanupe\n1 Ihe Pawru ihe, amono kar putar ko hepape peme ihe nehe kury. Ihe aiko Zaneruwihawete Zezuz hemiruze'eg romo ihe, hemimono kar romo ihe no. Herexak Tupàn kwehe mehe a'e. Herenoz ma'e iapo kar pà ihewe. — Emume'u heze'eg puràg eho iko purupe nehe, i'i ihewe.\n2 Kwehe mehe Tupàn umume'u kar uze'eg puràg awa wanupe a'e, uze'eg rehe purumu'e ma'e wanupe a'e. Amo ize'eg imume'u har a'e wà, umuapyk ize'eg pape rehe a'e wà. 3-4 Uze'eg Tupàn ta'yr rehe wà, Zezuz Zaneruwihawete Zanezar rehe uze'eg pà wà. Umuapyk a'e ze'eg pape rehe wà. Zezuz Zaneruwihawete a'e, awa romo uzeapo a'e, Tawi izuapyr romo hekon a'e. Tuwihaw romo Tawi hekon kwehe mehe a'e. Zezuz Zaneruwihaw a'e, azeharomoete Tupàn ta'yr romo hekon a'e. Nuzapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e a'e. Xo ikatuahy ma'e zo uzapo oho iko tuweharupi. Uzemonokatu ikatu 'ym ma'e wi. Umàno. Amo 'ar mehe ukweraw wi umàno re. Nezewe wexak kar ukàgaw teko paw wanupe. Nezewe wexak kar Tupàn ta'yr romo weko haw teko wanupe no. 5 Ihe Pawru ihe, Tupàn hemuigo kar Zezuz hemimono kar romo a'e. Ta'e Zezuz Zaneruwihawete a'e xe, Tupàn ta'yr romo hekon a'e xe. A'e rupi hemono kar teko nànàn a'e. — Emume'u heze'eg teko ywy nànàgatu har wanupe nehe, i'i ihewe. A'e rupi amuzeruzar kar teko tetea'u ihe wà, Zezuz rehe ihe wà. Aruzar kar Tupàn ze'eg teko tetea'u wanupe ihe no. 6 Pe Hom tawhu pe har uzeruzar ma'e romo peiko pe. Amume'u putar Tupàn ze'eg peme ihe nehe no, ta'e umume'u kar ihewe a'e xe. Tupàn a'e, penenoz iko a'e. — Peiko Zezuz Zaneruwihawete hemiruze'eg romo pe, i'i iko peme.\n7 A'e rupi ko ze'eg amuapyk putar pape rehe ihe nehe kury, peme imono kar pà ihe nehe kury. Pe Hom tawhu pe har pe, Tupàn hemiamutar romo peiko pe. Penenoz iko a'e, ta'e ipurumuigo kar wer penehe wemiruze'eg romo a'e xe. Tupàn zaneru a'e, Zezuz Zaneruwihawete Zanezar a'e no, tuwe ikatuahy ma'e uzapo peme a'e wà nehe, tuwe pemupytu'u kar ma'e wi pekyze re a'e wà nehe no.\nUze'eg Pawru Tupàn pe a'e kury\n8 Peme heze'eg zanune aze'eg putar Tupàn hezar pe ihe nehe kury, penàenàn ihe nehe kury. Apuner izupe heze'egaw rehe ihe, ta'e Zezuz Zaneruwihawete umàno herekuzar romo a'e xe. Nezewe a'e putar izupe kury. — O Tupàn, amo Hom tawhu pe har a'e wà, uzeruzar katu nerehe a'e wà, a'e izupe. — Nekatuahy, ta'e eremuzeruzar kar nezehe ne wà xe, a'e izupe. — Teko ko ywy rehe har paw rupi a'e wà kury, wenu nerehe wazeruzar katu haw imume'u haw waiko a'e wà kury, a'e izupe. 9 Aze Tupàn uzapo kar ma'e ihewe nehe, azapo putar ihe nehe, ta'e hepurapo wer hemiapo putar haw rehe azeharomoete ihe xe. Amume'u ze'eg puràg ihe, ta'yr rehe ze'eg puràg ihe. Azeharomoete ko heze'eg ihe. Tupàn ukwaw heremu'em 'ymaw a'e. Tuweharupi hema'enukwaw penehe ihe. Tupàn ukwaw penehe hema'enukwaw paw a'e. 10 Tuweharupi aze'eg Tupàn pe penehe ihe. Tupàn wenu penehe heze'egaw a'e. Tuweharupi aze'eg nezewe izupe ihe. — Tupàn heru, aze neporomono kar wer herehe a'e pe Hom pe har wapyr nehe, a'e mehe hemono kar pe a'e pe nehe, a'e izupe. 11 Hepurexak wer zepe penehe ihe. Aze apuexak ihe nehe, amume'u putar Tupàn ikatu haw peme ihe nehe. A'e mehe pekàg putar pezeruzar haw rehe nehe no. 12 Ko ma'e rehe hepurumume'u wer peme ihe. — Hekàg wera'u putar penexak mehe ihe nehe no, ta'e pezeruzar haw hepytywà putar a'e nehe xe. A'e rupi pe nehe no. Apupytywà putar ihe nehe no, ta'e pexak putar hezeruzar haw pe nehe no xe.\n13 Herywyr wà, tuweharupi hema'enukwaw katu pepyr heho àwàm rehe ihe. Naha kwaw ihe. Ta'e tuweharupi amo ma'e uzeapo a'e xe, hemupyta kar pà xe a'e xe, pepyr hemono kar 'ym pà a'e xe. Hepurumume'u wer zepe Tupàn ze'eg puràg rehe peme ihe. Aze mo apuner imume'u haw rehe peme, a'e mehe mo pezeruzar wera'u mo hehe, a'e mehe mo peruzar mo ize'eg no. Amogwer zutew 'ym uzeruzar ma'e a'e wà no, nezewe uzapo a'e wà no, Tupàn ze'eg heruzar katu pà a'e wà no. 14 Ta'e Tupàn hemono kar teko ywy nànàgatu har nànàn a'e xe. Hemono kar taw pe har wanupe, ka'a pe har wanupe no, ma'e kwaw katu har wanupe, ma'e kwaw katu 'ymar wanupe no. Hemuze'eg kar iko wanàanàgatu a'e. 15 A'e rupi azeharomoete hepurumume'u wer Tupàn ze'eg puràg rehe peme ihe kury.\nUze'eg ze'eg puràg ikàgaw rehe xe a'e kury\n16 Nahemaranugar kwaw puruwi Tupàn ze'eg puràg imume'u mehe ihe, ta'e Tupàn ikàgaw a'e xe, ta'e upyro putar teko uzehe uzeruzar ma'e ràm a'e wà nehe xe, tatahu wi a'e wà nehe xe. (Zutew ràgypy wenu putar ize'eg a'e wà nehe, a'e re zutew 'ym wenu putar a'e wà nehe no.) Tupàn upyro putar wyzài uze'eg rehe uzeruzar ma'e a'e wà nehe. Upyro putar tatahu wi ikatu 'ym ma'e wi a'e wà nehe. 17 Ta'e Tupàn ze'eg kwehe arer nezewe i'i a'e xe. — Aze teko uzeruzar herehe a'e wà nehe, ikatu 'ym ma'e iapo 'ymar ài amuigo kar a'e teko heruwa rupi ihe wà nehe. Amuawyze putar hezeupe ihe wà nehe, wamukatu pà hezeupe ihe wà nehe. Aze amuawyze ihe wà nehe, a'e mehe wiko putar hepyr tuweharupi a'e wà nehe, i'i Tupàn ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer.\nUze'eg teko paw wanemiapo kwer ikatu 'ygwer rehe xe a'e kury\n18 Teko ko ywy rehe har a'e wà, uzapo ikatu 'ym ma'e oho waiko paw rupi a'e wà, ta'e na'ikatu pixik kwaw a'e wà xe. Tupàn wikwahy ikatu 'ymaw rehe a'e, upuruzukaiw pà iapo har wanupe a'e. Uzepyk putar wanehe nehe. A'e teko a'e wà, nukwaw kwaw ze'eg azeharomoete har a'e wà, nukwaw kar kwaw a'e ze'eg amogwer teko wanupe a'e wà no, ta'e a'e teko nuiko kwaw ikatu ma'e romo a'e wà xe. Tupàn uzepyk putar wanehe nehe. Xikwaw tuwe wanehe izepyk àwàm zane. 19 Tupàn a'e, uzepyk iko teko ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe a'e. Ta'e a'e teko a'e wà xe, upuner Tupàn ikwaw paw rehe a'e wà xe, ta'e Tupàn uzekwaw kar wanupe a'e xe. 20 Izypy mehe Tupàn uzapo ywy a'e. A'e 'ar mehe arer we te ko 'ar rehe kury, teko upuner Tupàn ikatu haw ikwaw paw rehe a'e wà. Teko nuexak kwaw Tupàn a'e wà. Tupàn uzapo ywy a'e, uzapo ywy rehe har a'e wà no. Teko wexak Tupàn hemiapo kwer a'e wà, a'e rupi upuner ikatu haw ikwaw paw rehe a'e wà. Upuner ikàgaw ikwaw paw rehe a'e wà no. Azeharomoete ikatu a'e. Azeharomoete ikàg a'e. Xixak Tupàn hemiapo kwer zane. A'e rupi zapuner Tupàn ikatu haw ikwaw paw rehe. — Kwa, naxikwaw kwaw Tupàn ikatu haw zane, nazapuner kwaw zane'e haw rehe nehe. 21 Ukwaw zepe teko Tupàn a'e wà. Nuweruzar kwaw wà. Numuwete katu kwaw wà. Numume'u kwaw ikatu haw wà. Nukwaw katu kwaw ma'e azeharomoete har a'e wà. Na'ima'enukwaw kwaw ikatu ma'e rehe wà. Xo ikatu 'ym ma'e rehe zo ima'enukwaw wà. 22 — Uruiko ma'e kwaw katu har romo ure, i'i mua'u waiko uzeupeupe wà. Ma'e kwaw 'ymar romo wanekon wà. 23 Awyzeharupi Tupàn wikuwe a'e. Nukàzym pixik kwaw nehe. A'e teko numuwete kwaw Tupàn a'e wà. Xo Tupàn a'ua'u zo umuwete katu wà. Umuwete awa hagapaw wà. Umuwete katu wiràmiri hagapaw wà no, umuwete katu moz hagapaw wà no.\n24 A'e teko he'o azeharomoete wà, a'e rupi Tupàn nezewe i'i iko wanupe. — Kwa, tuwe uzapo ikatu 'ym ma'e wemiapo putar haw a'e wà nehe, tuwe uzapo uzemumaranugar kar haw uzeupeupe a'e wà nehe no, i'i iko wanupe. 25 Nuzeruzar kwaw Tupàn rehe ze'egaw azeharomoete har rehe a'e wà. Uzeruzar temu'emaw rehe wà. Umuwete katu Tupàn hemiapo kwer wà. Numuwete katu kwaw iapo har wà. Tuwe zaze'egatu Tupàn rehe tuweharupi zane nehe. Azeharomoete.\n26 Teko a'e wà, ikatu 'ym ma'e uzapo waiko a'e wà. A'e rupi Tupàn nezewe i'i wanupe a'e. — Tuwe uzapo ikatu 'ym ma'e wemiapo putar haw a'e wà nehe, i'i wanupe. Kuzà a'e wà, noho kwaw umen wapuhe a'e wà no, uker oho amo ae kuzà wapuhe wà, iaiw ma'e iapo pà wapuhe wà. Na'ikatu pixik kwaw nezewe iapo haw Tupàn pe. 27 Awa a'e wà, upytu'u wemireko wapuhe oho re a'e wà. Uputar tetea'u amo ae awa wà, a'e rupi oho wapuhe wà, iaiw ma'e iapo pà wanehe wà. Tupàn uzepyk putar a'e ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe a'e nehe. Uzepyk putar wanehe nehe, ta'e a'e teko numuwete katu kwaw Tupàn a'e wà xe.\n28 Agwer teko a'e wà, nuzekaiw kwaw ze'eg azeharomoete har ikwaw paw rehe a'e wà. A'e rupi Tupàn nezewe i'i iko wanupe a'e. — Tuwe ima'enukwaw ikatu 'ym ma'e rehe a'e wà nehe, i'i iko wanupe. A'e rupi uzapo ikatu 'ym ma'e waiko a'e wà kury. 29 A'e rupi a'e teko a'e wà, ikatu 'ym ma'e paw uzapo waiko a'e wà. Ipurapo wer tuwe ikatu 'ym ma'e rehe wà. Uputar tetea'u ma'e uzeupe wà. Uzypyrog ikatu 'ym ma'e iapo pà wà, a'e re nupuner kwaw upytu'u haw rehe wà. Uzapo oho waiko tuweharupi wà. Hewyrowyro amogwer wama'e rehe wà. Upuruzuka wà. Uzàmàtyry'ym amogwer waiko wà. Hemu'em waiko amogwer wanupe wà. Uzapo e ikatu 'ym ma'e amo wanupe wà. Uze'eg zemueteahy amogwer wanehe wà, wemu'em pà wà. 30 Uze'egaiwete amo wanehe wà. Na'iakatuwawahy kwaw Tupàn rehe wà no. A'e teko uze'eg ahyahy amo pe wà. — Aiko wera'u amogwer wanuwi ihe, i'i uzeupe wà. — Aiko wera'u newi ihe, i'i mua'u amo pe wà no. — Tuweharupi azapo ikatu 'ym ma'e teko ihe, i'i uzeupe wà. — Azapo wi putar amo ikatu 'ym ma'e kutàri ihe nehe kury, pyhewe ihe nehe no, i'i uzeupe wà. Tuweharupi ima'enukwaw amo ikatu 'ym ma'e iapo àwàm rehe wà. Nuweruzar kwaw u ze'eg wà, nuweruzar kwaw uhy ze'eg wà. 31 Nukwaw kwaw ikatu ma'e iapo haw wà, a'e rupi xo ikatu 'ym ma'e zo uzapo oho waiko wà. Nuzapo kwaw ma'e uze'eg rupi wà. Nuzapo kwaw wemimume'u kwer wà. Nuzapo kwaw ikatu ma'e amogwer wanupe wà. Nupurupuhareko kwaw wà. 32 Ukwaw zepe Tupàn ze'eg agwer ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe izepyk àwàm rehe ze'egaw wà. Nezewe rehe we uzapo wera'u a'e ikatu 'ygwer oho waiko wà kury. Ta'e wagaw iapo pà wà xe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-50","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/ROM01.htm","date":"2020-11-29T05:00:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-50\/segments\/1606141196324.38\/warc\/CC-MAIN-20201129034021-20201129064021-00313.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":1650,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.259,"stopwords_ratio":0.516,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"PIRI\n1\n1 Ihe Pawru ihe. Ko hepape amono kar putar peme ihe nehe kury. Ximot a'e no, xe hepyr hekon a'e no. Ure Zaneruwihawete Zezuz pe uma'ereko ma'e romo uruiko ure. Pe Tupàn hemiruze'eg Piri tawhu pe har romo peiko pe, Zaneruwihawete Zezuz rehe uzeruzar ma'e romo peiko pe. Oromono kar putar ko pape peme ure nehe kury, peneruze'egar wanupe nehe no, pepytywà har wanupe nehe no. 2 Tupàn zaneru a'e, Zanezar Zezuz Zaneruwihawete a'e no, tuwe pepuhareko a'e wà nehe, ikatuahy ma'e iapo pà peme a'e wà nehe. Tuwe pemurywete kar wà nehe. A'e rupi napekyze kwaw ma'erahy ipuraraw paw wi nehe. Tuwe pemuigo kar ukatu haw rehe wà nehe no.\nPawru uze'eg Tupàn pe Piri pe har wanehe a'e\n3 Tuweharupi aze'eg teko Tupàn pe ihe. Heze'eg mehe aze'eg penehe ihe. — Nekatuahy Tupàn, ta'e nerehe uzeruzar ma'e Piri tawhu pe har uzeruzar katu nerehe a'e wà xe. 4 Aze'eg penehe izupe. Heze'eg mehe herurywete ihe. 5 Ta'e hepytywàgatu pe peiko Tupàn ze'eg puràg imume'u mehe pe xe. Izypy mehe hepytywà pe. Te ko 'ar rehe no. 6 A'e rupi akwaw katu ko ma'e ihe. Tupàn uzypyrog ikatuahy ma'e iapo haw rehe peme a'e. Uzapo wiwi iko. Te Zaneruwihawete Zezuz tur mehe nehe, umumaw putar a'e ma'e nehe. 7 Tuweharupi hema'enukwaw penehe ihe. Ta'e apuamutar katu ihe xe. Herurywete penehe, ta'e Tupàn ze'eg puràg imume'u mehe hepytywà pe no xe. Ta'e ma'erahy kwer ipuraraw mehe hepytywà pe no xe. Ko 'ar rehe aiko zemunehew paw pe ihe, Hom tawhu pe ihe. Hepytywà pe peiko ko 'ar rehe no. Amo 'ar mehe amume'u Tupàn ze'eg puràg aha teko taw nànàgatu ihe. Hepytywà pe peiko a'e 'ar mehe no. 8 Tupàn wiko a'e heremiapo azeharomoete har ikwaw par romo a'e, a'e peamutar katu haw hepy'a pe har a'e, Zaneruwihawete ipy'a wi tuwe tur a'e.\n9 Nezewe uruze'eg uruiko Tupàn pe tuweharupi ure, penehe ure. — O Tupàn. Piri tawhu pe har nerehe uzeruzar ma'e a'e wà nehe, tuwe tuweharupi uzeamutamutar katu a'e wà nehe. Tuwe ukwaw katu wera'u neze'eg wà nehe no. Tuwe ukwaw ikatuahy ma'e iapo haw wà nehe, tuwe ukwaw ikatu 'ym ma'e iapo re upytu'u haw wà nehe no, uru'e uruiko Tupàn pe. 10 — A'e rupi uzapo putar ikatuahy ma'e wà nehe, uru'e uruiko izupe. A'e rupi Zaneruwihawete tur mehe nehe, naheta pixik kwaw ikatu 'ym ma'e penehe nehe. A'e rupi teko nuze'eg zemueteahy kwaw penehe a'e wà nehe. Uze'egatu putar penehe wà nehe. 11 Zezuz Zaneruwihawete pemukatu putar a'e nehe no. A'e rupi peiko putar tuwe ikatuahy ma'e romo pe nehe no. A'e rupi pezapo putar xo ikatuahy ma'e zo nehe no. A'e rupi pexak kar putar Tupàn ikàgaw ipuràg eteahy haw teko wanupe nehe no. A'e rupi teko a'e wà nehe no, uze'egatu putar Tupàn rehe a'e wà nehe no.\nPawru wiko Zaneruwihawete imurywete kar haw rehe a'e\n12 Aiko xe zemunehew paw pe ihe, ta'e amume'u Tupàn ze'eg taw nànàgatu ihe xe. Tuwihaw na'iakatuwawahy kwaw Zezuz rehe a'e wà. A'e rupi hemunehew kar xe wà. Ikatuahy nezewe haw ihewe, ta'e amume'u Tupàn ze'eg teko xe har wanupe ihe kury xe. 13 A'e rupi zauxiapekwer xe har paw rupi a'e wà, amogwer xe har paw rupi a'e wà no, ukwaw Zaneruwihawete hemiruze'eg romo hereko haw a'e wà kury. Ukwaw Zezuz rehe hemunehew pawer xe a'e wà. 14 Amogwer uzeruzar ma'e xe har ukwaw xe hereko haw a'e wà no. Ukwaw hekàgaw wà, a'e rupi nukyze kwaw amogwer wanuwi wà kury. Uzeruzar wera'u Zanezar rehe wà kury. Tuweharupi uze'eg wiwi oho waiko Tupàn ze'eg rehe wà, uzeruzar 'ym ma'e wanuwi ukyze 'ym pà wà. 15 Amo Zaneruwihawete rehe ze'egaw imume'u har a'e wà, hewyrowyroahy herehe a'e wà. Ipuruzukaiw ihewe wà. Amogwer Tupàn ze'eg imume'u har a'e wà, umume'u katu ize'eg waiko a'e wà. Nupuràmàtyry'ym kwaw imume'u mehe wà. 16 Tupàn ze'eg imume'u har ikatuahy ma'e a'e wà, ikatuahy nezewe a'e wà, ta'e upuruamutar katu a'e wà xe, ta'e uzamutar katu Tupàn a'e wà no xe, ta'e ukwaw katu Tupàn hemimono karer romo hereko haw a'e wà no xe, ta'e ukwaw ize'eg imume'u katu har romo hereko haw a'e wà no xe. 17 Amogwer umume'u Zaneruwihawete rehe ze'egaw oho waiko purupe a'e wà, ta'e heko wer zepe tuwihaw romo a'e wà xe. Ipurupuraraw kar wer ma'erahy rehe ihewe wà, xe zemunehew paw pe hereko mehe wà. Ipurumuzemumikahy kar wer herehe wà no.\n18 Nazekaiw kwaw a'e nezewe haw rehe ihe. Zaneruwihawete rehe ze'eg puràg imume'u haw rehe zo azekaiw ihe, ikatu mehe, ikatu 'ym mehe no. A'e rupi herurywete ihe. Amume'u wiwi putar Zaneruwihawete rehe ze'egaw teko wanupe ihe nehe.\n19 Ta'e peze'eg herehe Tupàn pe tuweharupi xe. Zezuz Zaneruwihawete hekwe hepytywà iko tuweharupi a'e. Hemuhem kar putar xe wi zemunehew paw wi amo 'ar mehe nehe. 20 Hereko wer tuwe ikàg ma'e romo ko 'ar rehe ihe, xe zemunehew paw pe hereko mehe ihe. Aze nahekàg kwaw nehe, aze azawy herape nehe, azemumikahy putar nehe. Aze hekàg nehe, a'e mehe amogwer xe har uze'egatu putar Zaneruwihawete rehe a'e wà nehe. Aze aikuwe nehe, ikatu ihewe nehe. Aze amàno nehe, ikatu ihewe nehe no. Zuawygatu ihewe nehe. A'e rupi apuner Zaneruwihawete uhua'u haw ikwaw kar haw rehe amogwer teko wanupe ihe nehe. 21 Zaneruwihawete wiko hereko haw romo ihewe a'e. Hemàno àwàm nuzawy kwaw ikatuahy ma'e tetea'u heremipyhyk ràm ihewe nehe no. 22 Aze aikuwe nehe, aze azapo amo ma'e imurywete kar pà nehe, ikatu ihewe nezewe mehe nehe no. Aze aikuwe nehe, aze amàno nehe, uzuawygatu ihewe nehe. 23 Mokoz heremimutar. A'e rupi hepurezar wer tuwe zepe ko hereko haw rehe hemàno pà ihe, a'e rupi aha tuwe mo Zaneruwihawete ipyr ihe. A'e zo ikatuahy a'e xe. 24 Aze aikuwe nehe, hekatu wera'u peme nehe, ta'e apuner putar pepytywà wi haw rehe nehe xe. 25 Akwaw katu ko ma'e. Namàno kwaw ko 'ar rehe nehe. Apyta putar pepyr nehe. A'e rupi apupytywà putar nehe. A'e rupi peruzar putar Tupàn ze'eg nehe. A'e rupi penurywete wera'u putar pezeruzar haw rehe nehe kury. 26 A'e rupi pepyr hereko mehe nehe, peze'egatu putar amogwer wanupe nehe no, herehe nehe no. Ta'e apupytywà putar ihe nehe xe. A'e rupi peruzar katu wera'u putar Zaneruwihawete Zezuz nehe kury.\nPekàg pezeruzar haw rehe nehe\n27 A'e rupi aze peho tuwe Zaneruwihawete ze'eg puràg rupi peiko nehe, pezemono'og pà nehe, a'e mehe pekatuahy putar ihewe nehe. A'e rupi aze napuner kwaw heho haw rehe pepyr nehe, ainu putar pezeruzar katu haw imume'u haw nehe kury. Aenu putar ikatu 'ym ma'e wi petyrykaw imume'u haw nehe no. Aenu putar pezeruzar haw rehe pezemono'ogaw imume'u haw nehe no, ze'eg puràg rehe pezemono'ogaw imume'u haw nehe no. 28 Pekyze zo peàmàtyry'ymar wanuwi nehe. A'e rupi peàmàtyry'ymar ukwaw putar ikàg ma'e romo peneko haw a'e wà nehe, ukwaw putar ikàg 'ym ma'e romo weko haw a'e wà nehe no. Tupàn ikàg wera'u wanuwi a'e.\n29 Tupàn pemuma'ereko kar iko Zaneruwihawete pe a'e. Pemuzeruzar kar iko hehe no. Aze Zurupari upuraraw kar ma'erahy peme a'e nehe, Zaneruwihawete rehe pezeruzar haw rehe a'e nehe, Tupàn numupytu'u kar kwaw ipuraraw kar ire ko 'ar rehe a'e nehe. 30 Kwehe mehe Zurupari upuraraw kar ma'erahy kwer ihewe a'e. Napytu'u kwaw Tupàn ze'eg imume'u re a'e 'ar mehe. Ta'e Tupàn hemukàg kar a'e 'ar mehe a'e xe. Pekwaw hepytu'u 'ym awer pe. Ko 'ar rehe nezewegatete hekon wiwi no. Upuraraw kar wiwi ma'erahy iko ihewe no. Hekàg wiwi ihe no. Nezewegatete upuraraw kar putar ma'erahy kwer peme nehe no. Pekàg putar nehe no. Napepytu'u kwaw Tupàn ze'eg imume'u re ma'erahy ipuraraw mehe nehe no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-50","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/PHP01.htm","date":"2020-11-29T05:14:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-50\/segments\/1606141196324.38\/warc\/CC-MAIN-20201129034021-20201129064021-00321.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000085831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000085830688477}","num_words":1220,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.497,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 XIMOT\n1\n1 Ihe Pawru ihe, ne Ximot ne. Ko hepape amono kar putar newe ihe nehe kury. Tupàn a'e, hemur kar teko wanupe a'e, uze'eg imume'u kar pà ihewe a'e. Zanepyro har romo hekon a'e. Xikwaw Zaneruwihawete Zezuz ikatu haw zane. Xiàro tuwe tur àwàm zaiko zane no. 2 Kwehe mehe amume'u Tupàn ze'eg newe ihe. Erezeruzar katu hehe henu mehe. A'e rupi hera'yr ài ereiko. Tupàn zaneru a'e, Zaneruwihawete Zezuz Zanezar a'e no, tuwe uzapo ikatuahy ma'e newe a'e wà nehe. Tuwe nepuhareko wà nehe no, ma'e wi nekyze re nemupytu'u kar pà wà nehe no, a'e rupi nerurywete putar tuwe nehe.\nPawru uze'eg Tupàn ze'eg 'ym rehe upurumu'e ma'e wanehe xe a'e kury\n3 Amo 'ar mehe zaiko Ew tawhu pe zane. A'e re ihe zutyka'i aha Maxeton ywy rehe ihe. Heho 'ym mehe we aze'eg nezewe newe. — Epyta xe Ew tawhu pe nehe ty, a'e newe. — Amo awa xe har a'e wà, upurumu'e Tupàn ze'eg 'ym rehe a'e wà, a'e newe. — Ne ty, eze'eg eho wanupe nehe ty, a'e newe. — Pepurumu'e zo kwez ze'eg rehe nehe ty wà, ere wanupe nehe, a'e newe. 4 A'e awa a'e wà, uze'eg e tetea'u wàmuzgwer wanemiapo kwer rehe a'e wà. Ko 'ar rehe uze'eg wiwi waiko nezewegatete wà no. — Aipo nezewe uzeapo a'e pe zaneipy wanupe a'e, i'i e oho waiko uzeupeupe wà, uzehezehe upuranu pà wà. Tuwe upytu'u nezewe uze'eg e re wà nehe. Emupytu'u kar nezewe waze'eg ire ne wà nehe ty. Aze nezewe uze'eze'eg wiwi wà nehe, a'e mehe nuzapo kar kwaw Tupàn hemiapo putar haw wà nehe. Uzeruzar ma'e a'e wà, nuze'eze'eg e kwaw nezewe a'e wà. Uzekaiw katu oho waiko Tupàn ze'eg rehe wà. 5 Amume'u agwer ma'e teko tuweharupi ihe, uzeruzar ma'e wanupe ihe. A'e rupi wapy'a ikatuahy putar Tupàn pe a'e wà nehe. A'e rupi na'ipurapo wer kwaw ikatu 'ym ma'e rehe wà nehe. A'e rupi upuruamutar wera'u putar oho waiko wà nehe no. Uzamutar wera'u putar Tupàn wà nehe no. Amume'u agwer ma'e teko uzeruzar ma'e wanupe tuweharupi. A'e rupi ukwaw putar ikatu 'ym ma'e iapo re upytu'u haw a'e wà nehe. A'e rupi upuruamutar wera'u putar wà nehe no. Uzamutar katu wera'u putar Tupàn wà nehe no. Nuzeruzar mua'u kwaw wà nehe. 6 Amo teko nepyr har a'e wà kury, noho kwaw a'e heze'eg rupi a'e wà kury. Uze'eg e waiko uzeupeupe wà. 7 Heko wer zepe Tupàn ze'eg rehe purumu'e ma'e romo wà. Nuiko kwaw wà. Nukwaw katu kwaw Tupàn ze'eg wà, a'e rupi nupuner kwaw upurumu'e katu haw rehe ize'eg rehe wà.\n8 Tupàn ze'eg ikatu a'e. Aze zaha ize'eg rupi nehe, heruzar pà nehe, aze zaneho mehe xiapo tuwe hemiapo putar haw nehe, a'e mehe zanerurywete putar tuwe nehe no. 9 Xikwaw ko ma'e zane. Ta'e ze'eg tuwihaw hemimuapyk kwer a'e, nan kwaw teko ikatu ma'e wanupe har romo a'e xe. Teko ikatu 'ym ma'e wanupe har romo a'e, ma'e rehe imunar ma'e wanupe, puruzuka ma'e wanupe, ikatu 'ym ma'e iapo har wanupe, Tupàn rehe uzeruze'eg 'ym ma'e wanupe, u, uhy zuka har wanupe, amo agwer ikatu 'ym ma'e iapo har wanupe no. 10 Agwer awa a'e wà, oho wemireko 'ym wapuhe a'e wà. Agwer kuzà a'e wà no, oho umen 'ym wapuhe a'e wà no. Agwer awa wà, oho amo ae awa wapuhe wà, kuzà ài wà. Agwer ma'e iapo haw iaiw tuwe Tupàn pe. Agwer teko upyhyk amo ae teko oho wà, wamuma'ereko kar e pà wà. Hemu'em wà no, uma'emume'u pà wà no. Aze Tupàn nezewe i'i a'e nehe, — Pezapo zo a'e ikatu 'ym ma'e nehe, aze i'i wanupe nehe, a'e mehe a'e teko uzapo putar tuwe a'e ikatu 'ym ma'e oho wà nehe. 11 Tupàn hurywete a'e, ikatuahy a'e. Umur kar uze'eg ipuràg ma'e ihewe. Emume'u purupe nehe, i'i ihewe. Ezekaiw hehe nehe, i'i ihewe.\nUze'eg Tupàn ikatu haw rehe xe a'e kury\n12 Zaneruwihawete Zezuz Zanezar umur ukàgaw ihewe a'e, a'e rupi apuner ize'eg imume'u haw rehe ihe. A'e rupi — Nekatuahy ihewe ne, a'e Tupàn pe. Zezuz uze'eg uzeupe a'e, herehe a'e. — Pawru umume'u katu heze'eg oho iko a'e, a'e rupi amuigo kar putar heze'eg imume'u harete romo ihe nehe kury, i'i ihewe. A'e rupi — Nekatuahy tuwe ihewe ne, a'e izupe. 13 Kwehe mehe aze'eg zemueteahy Zezuz rehe ihe, hemiruze'eg wanehe ihe. Ata aha hehe uzeruzar ma'e wapyhyk pà, wamunehew kar pà. Zezuz hepuhareko a'e. Nuzepyk kwaw herehe. Ta'e nakwaw kwaw heremiapo kwer iaiw paw ihe xe. Nazeruzar kwaw hehe a'e 'ar mehe ihe rihi. 14 A'e re Zanezar a'e, ikatuahy ihewe a'e, ta'e a'e 'ar mehe hemuzeruzar kar uzehe a'e xe. Ta'e uzeamutar katu kar ihewe xe, amogwer wanupe no xe. Nezewe xiapo Zaneruwihawete Zezuz hemiapo putar haw zaiko zane no.\n15 — Zaneruwihawete Zezuz a'e, ur ko ywy rehe a'e, ikatu 'ym ma'e iapo har wamukatu pà a'e, uru'e ure. Azeharomoeteahy ko ureze'eg. Ihe ihe, heaiw wera'u amogwer wanuwi ihe. 16 Nuzepyk kwaw herehe. Ta'e ipurexak kar wer puràrogatu haw rehe teko wanupe a'e xe, uzehe uzeruzar ma'e ràm wanupe a'e xe, uzepyr wemimuigo kar ràm wanupe a'e xe. Nuzepyk kwaw na'arewahy purehe. Wàrogatu uzehe wazeruzar àwàm. 17 Teko paw rupi a'e wà nehe, tuwe umuwete katu Zaneruwihawete tuweharupi a'e wà nehe. Tuwe wexak ikàgaw ipuràg eteahy haw wà nehe no, tuweharupi wà nehe no. Tuwihawete romo hekon a'e. Izypy mehe hekon, ko 'ar rehe no, tuweharupi nehe no. Numàno pixik kwaw nehe. Teko nuexak kwaw wà. Xo a'e zo Tupàn romo hekon a'e. Naheta kwaw amo. Azeharomoete ko heze'eg ihe.\n18 Ezekaiw katu ko heze'eg àwàm rehe nehe kury ty. Amo 'ar mehe Tekwe Puràg umuze'eg kar amo teko nerehe a'e, teko wanuwa rupi a'e. — Tuwe Ximot Tupàn ze'eg imume'u har romo hekon a'e nehe kury, i'i nerehe, teko wanuwa rupi. Nema'enukwaw katu a'e ze'eg awer rehe nehe ty, a'e 'ar mehe arer rehe nehe ty. A'e rupi nerepytu'u kwaw Tupàn ze'eg imume'u re nehe. 19 Epytu'u zo Tupàn ze'eg rehe nezeruzar ire nehe. Erekwaw ikatuahy ma'e iapo haw. A'e mehe xo ikatuahy ma'e zo ezapo nehe. Amo teko ukwaw ikatu ma'e iapo haw a'e wà. Xo ikatu 'ym ma'e zo uzapo oho waiko wà. A'e rupi umuaiw uzeruzar haw wà. Nuzeruzar kwaw wà kury. 20 Awa Imenew her ma'e a'e, amo awa Àrexàn her ma'e a'e no, nezewegatete wanekon a'e wà no. Umuaiw uzeruzar haw kwez wà. A'e rupi amono Zurupari pe ihe wà kury. Zurupari uzapo putar wemiapo putar haw wanupe a'e nehe. A'e rupi upytu'u putar Zezuz rehe uze'eg zemueteahy re a'e wà nehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-50","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/1TI01.htm","date":"2020-11-29T05:07:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-50\/segments\/1606141196324.38\/warc\/CC-MAIN-20201129034021-20201129064021-00383.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":1056,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.262,"stopwords_ratio":0.497,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"3\nTupàn umume'u putar teko ywy nànànar wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e\n1 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg nezewe. — A'e 'ar rehe amukatu putar Zeruzarez pe har waneko haw ihe nehe, Zuta ywy rehe har waneko haw ihe nehe no. 2 Na'e amono'og putar teko paw ywy nànànar ihe wà nehe. Araha putar ywyàpyznaw Zuzapa her ma'e pe ihe wà nehe. A'e pe amume'u putar wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e nehe. Nezewe azapo putar nehe, ta'e uzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u Izaew heremixamixak kwer wanupe a'e wà xe. Umuhàmuhàz Izaew izuapyapyr màràmàràn ywy rehe wà. Umuza'aza'ak heywy wà no. 3 Omomor ita'i ma'e papar haw hereko har wà, heremiaihu imunehew pyrer wazar ràm hexaexak pà wà. Ume'eg kwarer amo pe uma'ereko e ma'e romo wà. Ume'eg kuzàtài amo pe uma'ereko e ma'e romo wà no. Omono wanekuzarer kuzàwyzài wanupe wapuhe oho awer rehe wà. Ume'eg kar win tetea'u wà no.\n4 Teko Xir tawhu pe har wà, teko Xitom tawhu pe har wà, teko Piri ywy rehe har wà, ma'e peputar nehe. Ma'e amono putar peme nehe. Aipo pezepyk wer herehe. Aze a'e rupi nehe, ihe azemuàgà'ym penehe hezepyk àwàm rehe ihe nehe no. 5 Ta'e pemunar hema'e rehe pe xe. Parat, or no. Pemonokatu a'e temetarer a'e ita hekuzar katu ma'e tupàn a'ua'u pezar wanàpuzuhu pe. 6 Peraha teko Zuta ywy rehe har wà. Peraha Zeruzarez pe har wà. Muitea'u waiwy wi peraha wà. Peme'eg Kere ywy rehe har wanupe uma'ereko e ma'e romo wà. 7 Arur wi putar heremiaihu a'e ywy muitea'u har wi ihe wà nehe. Iaiw ma'e pezapo wanupe. A'e rupi iaiw ma'e azapo putar peme nezewegatete ihe nehe no. 8 Amo upyhyk putar pena'yr penazyr a'e wà nehe. Ume'eg putar Zuta rehe har wanupe uma'ereko e ma'e romo wà nehe. Azapo kar putar a'e ma'e ihe nehe. Zuta ume'eg putar pena'yr Xawe izuapyapyr wanupe wà nehe. Muitea'u waiwy xe wi. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e amume'u ko ma'e teko ihe kury, i'i Tupàn.\n9 — Pemume'u ko ma'e teko ywy nànànar wanupe nehe.\nPezemuàgà'ym zeàmàtyry'ym àwàm rehe nehe.\nTupàn uzàmàtyry'ym amogwer teko a'e wà nehe.\nPenoz zauxiapekwer wà nehe.\nTuwe zauxiapekwer paw uhem wà wà nehe.\nTuwe uzemuàgà'ym zeàmàtyry'ym àwàm rehe wà nehe.\n10 Pema'ema'e ywy imuwamuwakaw takihepuku romo iapo pà nehe.\nPema'ema'e petakiheapar purukutukaw romo iapo pà nehe.\nTuwe te ikàg 'ym ma'e uzemume'u ikàg ma'e romo wà nehe.\n11 Pezur na'arewahy nehe, teko ywy ko ywy huwake har pe har wà.\nPezemono'ono'og ywyàpyznaw rehe nehe.\nTuwe puràmàtyry'ym 'ym ma'e uzeapo zauxiapekwer romo wà nehe.\n12 Pezemuàgà'ym nehe, teko ywy nànànar wà.\nPezur ywyàpyznaw Zuzapa her ma'e pe nehe.\nTa'e ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ihe xe,\nazepyk putar teko ko ywy huwake har wanehe upaw rupi ihe nehe xe.\n13 A'e ywy rehe har uzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u a'e wà.\nA'e rupi amonohok kar putar ihe wà nehe.\nTeko omonohok arozràn xirik ipo'o haw 'ar mehe wà. Nezewegatete amonohok putar a'e teko ihe wà nehe no.\nTeko upyropyrog uwà rehe zapepohu pupe itykwer imuy'e pà izuwi wà. Nezewegatete amupyropyrog kar putar a'e teko ihe wà nehe no,\ni'i Tupàn.\n14 Teko tetea'u ur putar ywyàpyznaw Zepykaw her ma'e pe wà nehe. A'e re amo ae teko ur putar a'e pe wà nehe no.\nTupàn Tuweharupi Wiko Ma'e i'ar uhem etea'i.\nUr putar ywyàpyznaw Zepykaw her ma'e pe nehe.\n15 Kwarahy upytu'u uhyape katu re.\nZahy upytu'u uhyape katu re no.\nZahytata upytu'u uhyape katu re wà no.\nTupàn omono putar uze'egatu wemiaihu wanehe\n16 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg wahyhaw rupi ywytyr Xiàw pe kury.\nIze'egaw nuzawy kwaw àmàn iànoànogaw.\nZeruzarez pe har wenu ize'egaw iànoànogaw waiko wà.\nYwak ywy uryryryryz wà.\nTupàn uzekaiw katu Izaew izuapyapyr wanehe wà, wàmàtyry'ymar wanuwi wapyro pà wà.\n17 Nezewe pekwaw putar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pezar romo hereko haw nehe.\nAiko Xiàw pe ihe, ywytyr ihewe imonokatu pyrer pe ihe.\nZeruzarez uzeapo putar tawhu ikatuahy ma'e romo nehe.\nTeko amo ae ywy rehe har nupyro pixik kwaw a'e tawhu wà nehe.\n18 A'e 'ar rehe uwà tyw upyk putar ywytyr paw wà nehe.\nTapi'ak umai'u putar ywytyr nànàn wà nehe no.\n'Y tetea'u uwyryk putar yrykaw Zuta ywy rehe har wanupi nehe.\nAmo yrykawhu uhem putar heràpuzuhu wi nehe.\nUmuhàmuhàz putar 'y ywyàpyznaw Akaz her ma'e nànàn nehe.\n19 Ezit ywy uzeapo putar teko heta 'ymaw romo nehe.\nEnom ywy uzeapo putar ywyxiguhu romo nehe,\nta'e a'e ywy rehe har wixe Zuta ywy rehe a'e wà xe,\nteko ikatu 'ym ma'e iapo 'ymar wazuka pà a'e wà xe.\n20-21 Azepyk putar a'e teko wazuka arer wanehe nehe.\nAzepyk putar a'e ma'e iapo arer wanehe nehe. Tuweharupi heta putar teko Zuta ywy rehe wà nehe, Zeruzarez pe wà nehe no.\nUpaw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/JOL03.htm","date":"2021-10-20T10:21:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585305.53\/warc\/CC-MAIN-20211020090145-20211020120145-00050.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000067949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000067949295044}","num_words":763,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.499,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"14\nWenoz Izaew Tupàn pe wazewyr haw rehe wà\n1 Teko Izaew wà. Pezewyr Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pezar pe nehe. Pe'ar ta'e pezapo ikatu 'ym ma'e xe. 2 Pezewyr Tupàn pe nehe. Peze'eg izupe nezewe nehe. — Emunàn ureremiapo kwer ikatu 'ym ma'e wà nehe. Nereharaz izuwi nehe. Einu katu ko ureze'eg nehe. Urumume'u putar nekàgaw nehe, nekatu haw nehe. A'e ma'e imume'u àwàm upyta putar newe ureremimono ràm romo nehe. 3 Axir nupuner kwaw urepyro haw rehe wà. Zauxiapekwer kawaru ku'az har nupuner kwaw urerehe uzekaiw katu haw rehe wà. — Peiko urezar romo, nuru'e pixik kwaw tupàn a'ua'u ureremiapo kwer wanupe nehe. Ne Tupàn urepuhareko katu pe ne. Xo ne zo erezekaiw katu putar ma'e hereko 'ymar wanehe ne, peze izupe nehe.\nWaneko haw pyahu Izaew wanupe\n4 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg nezewe.\nAmukatu putar heremiaihu ihe wà nehe,\nherehe wazeruzar 'ymaw wi ihe wà nehe.\nAzamutar katu putar hepy'a nànàn ihe wà nehe.\nTa'e apytu'u wanehe hekwahy re ihe xe.\n5 Aiko putar àmàn ài Izaew wanupe nehe.\nHezuz putar ma'eputyr wanehe nehe. Iputyr nuzawy kwaw ma'eputyr iri her ma'e wà nehe.\nWanapo ohoete wà,\nywyra Irimano ywy rehe har wanapo ohoete haw ài wà.\n6 Hàkàgwer uzeaiko putar wà nehe.\nIpuràg eteahy putar uri 'yw hàkàgwer ài wà nehe.\nHyàkwegatu putar ywyra ywyràkàxigyw Irimano rehe har ài wà nehe no.\n7 Izaew wiko wi putar heremimonokatu kwer romo wà nehe.\nHeta tetea'u putar arozràn ài wà nehe.\nI'akatu putar uwà 'yw ài wà nehe no.\nTeko paw uze'egatu win Irimano parer rehe wà. Nezewegatete uze'egatu putar Izaew wanehe wà nehe no.\n8 Teko Izaew uze'eg putar nezewe wà nehe.\n— Na'ikatu pixik kwaw tupàn a'ua'u wà, i'i putar wà nehe.\nIhe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e\nainu katu heremiaihu waneminoz ihe.\nIhe azekaiw katu wanehe ihe.\nAiko ywyra pin 'yw her ma'e ài. Teko upyta he'àg rehe wà.\nAmono ikatu ma'e paw purupe ihe no,\ni'i Tupàn.\nUze'eg iahykaw rehe har\n9 Teko ma'e kwaw katu har a'e wà, teko ikatu ma'e iapo haw ikwaw katu har a'e wà no, tuwe weinu katu ze'eg ko pape rehe har a'e wà nehe. Ikatuahy Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hape a'e. Teko ikatu ma'e wata a'e hape rupi wà. Ikatu 'ym ma'e iapo har uzepyapi hehe wà, u'ar pà wà. Upaw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/HOS14.htm","date":"2021-10-28T01:07:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588246.79\/warc\/CC-MAIN-20211028003812-20211028033812-00295.warc.gz","language":"gub","language_score":1.000007987,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000079870224}","num_words":370,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.237,"stopwords_ratio":0.468,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"21\nUmuàgà'ym wanemireko ràm Mezàmi izuapyapyr wanupe wà kury\n1 A'e 'ym mehe Mipa tawhu pe, teko Izaew izuapyapyr umume'uahy ko uze'eg Tupàn pe wà. — Ni amo awa Mezàmi izuapyapyr nuwereko kwaw urerazyr wemireko romo a'e wà nehe, i'iahy Tupàn pe wà.\n2 Teko oho Metew pe wà, Tupàn henataromo wiko pà wà. Upyta a'e pe 'aromo wà. Kwarahy heixe etea'i mehe we wiko a'e pe wà. Uzai'o upaw rupi wahyhaw rupi wà. 3 O Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar ne. Màràzàwe tuwe uzeapo a'e ma'e urewe a'e. Màràzàwe tuwe pitài Izaew ta'yr izuapyapyr ukàzym urewi a'e wà, i'i izupe wà.\n4 Iku'egwer pe izi'itahy teko upu'àm wà kury. Uzapo amo ma'ea'yr hapy haw a'e pe Tupàn henataromo wà. Uzuka ma'ea'yr Tupàn henataromo wà. Omono ma'e Tupàn pe imuawyze kar har romo wà no. 5 — Izaew ta'yr izuapyapyr paw uzeupir oho Mipa pe Tupàn henataromo uzemono'og pà wà. Xo pitài zo noho kwaw wà. Mon aipo noho kwaw wà, i'i uzeupeupe wà. Ta'e a'e 'ym mehe uzapo amo ae wemimume'uahy kwer wà. — Aze amo noho kwaw zanezemono'ogaw pe wà nehe, xiuka a'e teko zane wà nehe, i'i ahyahy uzeupeupe a'e 'ym mehe wà.\n6 Izaew upuhareko katu wànàm wà, Mezàmi izuapyapyr wà. — Kutàri amo zaneànàm ukàzym zanewi a'e wà, i'i uzeupe wà. 7 — Heta we màràmàràn awa Mezàmi izuapyapyr wà. Ma'e xiapo putar wanemireko ràm wanexak pà zane nehe. Ta'e ximume'uahy zanerazyr wamono 'ym àwàm Mezàmi wanupe wanemireko romo zane wà xe.\n8 A'e rupi upuranu uzehezehe wà. — Ma'enugar Izaew ta'yr izuapyapyr noho kwaw Mipa pe Tupàn henataromo wà, i'i uzeupe wà. Na'e amo umume'u a'e oho 'ym ma'e kwer waner amogwer wanupe wà. — Zamez tawhu Zireaz pe har noho kwaw wà, i'i wanupe wà. 9 A'e rupi wenoz tawhu pe har pitàitàigatu wà. Ni amo Zamez Zireaz pe har nuiko kwaw a'e pe wà. 10 A'e rupi uze'eg nezewe uzeupeupe wà kury. — Ximono kar 12 miw awa ikàg wera'u ma'e a'e tawhu pe wà nehe, i'i uzeupeupe wà. — Pezuka Zamez Zireaz pe har pe wà nehe. Pezuka awa wà nehe. Pezuka kuzà wà nehe no. Pezuka kwarearer kuzàtàigwer wà nehe no. 11 Pezapo nezewe nehe. Pezuka awa paw pe wà nehe. Pezuka kuzà paw pe wà nehe no. Pezuka zo kuzà awa puhe uker pixik 'ym ma'e pe wà nehe, i'i teko zauxiapekwer wanupe wà.\n12 Wexak 400 kuzà awa puhe oho pixik 'ym ma'e Zamez Zireaz pe wà. Weraha a'e kuzà Xiro Kànàà ywy rehe har pe upytu'u haw pe wà.\n13 Omono kar uze'eg heraha har Mezàmi Itahu Himom pe wiko ma'e wanupe wà. — Zapytu'u zanezeàmàtyry'ym ire nehe kury, i'i wanupe wà. 14 A'e rupi Mezàmi uzewyr wà. Upyhyk a'e 400 kuzàwaza Zamez Zireaz parer wemireko romo wà. Nuhyk kwaw kuzà awa paw wanupe wà rihi. 15 A'e rupi teko upuhareko katu Mezàmi wà. Ta'e Tupàn hemimutar rupi pitài Izaew ta'yr ukàzym wanuwi a'e wà xe. 16 Na'e Izaew wanuwihaw uze'eg nezewe wà kury. — Naheta kwaw kuzà Mezàmi izuapyapyr wà kury. Ma'e xiapo putar wanemireko ràm wamono'og pà amogwer wanupe zane nehe. 17 Na'ikatu kwaw pitài Izaew ta'yr ikàzymaw. Xikar Mezàmi ipaw 'ym àwàm zane nehe. 18 Nupuner kwaw zanerazyr wanereko haw rehe wà, i'i teko wanupe wà. Uze'eg nezewe wà, ta'e a'e 'ym mehe omono ze'egaiw awa Mezàmi wanehe wà xe. A'e rupi nomono kwaw wazyr Mezàmi wanupe wanemireko romo wà. 19 Uhem etea'i Tupàn pe zanemynykaw Xiro tawhu pe iapo pyràm kury: (Xiro tawhu a'e, Metew huwake kwarahy hemaw ahurehe har kutyr har rehe tuz a'e, Eremona tawhu huwake kwarahy hemaw awyze har kutyr har rehe a'e. Teko oho Metew tawhu wi Xikez tawhu pe amo pe rupi wà. Xiro upyta a'e pe huwake kwarahy hemaw kutyr a'e).\n20 A'e rupi Izaew wanuwihaw uze'eg Mezàmi wanupe wà kury. — Pezeàmim peho uwà tyw pupe nehe. 21 Peme'egatu nehe. Mynykaw 'ar mehe kuzàwaza Xiro pe har upynyk putar oho wà nehe. Pehem uwà tyw wi a'e 'ar mehe we nehe no. Tuwe pitàitàigatu upyhyk amo kuzàwaza wà nehe, Mezàmi ywy rehe waneraha pà wà nehe. 22 Nezewe mehe aze wanu uze'egahy wà urewe wà nehe, aze wakywyr uze'egahy wà urewe wà nehe, urupuner nezewe ure'e haw rehe nehe. — Tuwe upyta a'e pe wanemireko romo wà nehe, ta'e Zamez Zireaz waàmàtyry'ym mehe nurupyhyk kwaw kuzà Mezàmi paw wanupe ure xe. Napezuhaw kwaw peze'eg awer, ta'e napemono kwaw penazyr wanupe xe. Imunar penazyr wanehe wà, peze wanupe nehe, i'i tuwihawete awakwer wanupe wà.\n23 A'e rupi weruzar Mezàmi Izaew wanuwihaw waze'eg wà. Pitàitàigatu wexaexak amo kuzàwaza wemireko ràm romo wà, wapynyk mehe wà. Weraha weko haw pe wà. Uzewyr uiwy pe wà. Uzapo wi wàpuz wà. Uzapo wi tawhu wà no. Upyta a'e pe wiko pà wà. 24 Amogwer Izaew uhem oho weko haw pe wànàm wanupe uiwy pe wà.\n25 A'e 'ar rehe naheta kwaw tuwihawete Izaew waiwy rehe. Pitàitàigatu uzapo ma'e wemimutar rupi katete a'e wà.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/JDG21.htm","date":"2021-10-20T10:36:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585305.53\/warc\/CC-MAIN-20211020090145-20211020120145-00068.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":781,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.46,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\n1 A'e rupi — Azemaraz tetea'u putar ihe nehe, a'e hezeupe. — Akwaw putar purumurywete haw paw rupi nehe no, a'e hezeupe. Aexak ko ma'e ihe. A'e ma'e paw nuzawy kwaw na'arewahy ukàzym ma'e ràm a'e no. 2 Zanepuka haw uzeapo zaneranaiw haw romo. Zanezemurywete kar haw rehe zanezeagaw haw nazanemurywete kar kwaw azeharomoete. 3 Na'e aikar hereko haw ikatu wera'u ma'e. — Azemurywete kar putar win i'u pà nehe. Azemuryw putar nehe, a'e hezeupe. Na'ipukua'u kwaw zanereko haw. A'e rupi ikatu zanezemuryw àwàm.\n4 Azapo ma'e uhua'u ma'e ihe. Azapo heràpuz hezeupe ihe wà. Azapo ma'ywa tyw ihe wà no. 5 Azutym ma'e heko pe. Azutym ma'e 'yw heko pe no. Ma'e'yw paw azutym heko pe. 6 Azapo ypaw iapo pyrer no. Nezewe mehe heta 'y heko pe imuàkymaw romo. 7 Ame'eg kar uma'ereko e ma'e tetea'u wà. Heta amo uma'ereko ma'e e tetea'u ime'eg kar 'ym pyrer ihewe heràpuz me uzexak kar ma'e kwer wà no. Heta tetea'u tapi'ak ihewe wà. Heta tetea'u àràpuhàràn ihewe wà no. Zeruzarez parer hereko 'ym mehe we arer wereko weimaw tetea'u wà. Hereimaw waneta haw heta tetea'u wera'u waneimaw waneta haw wi. 8 Amono'og itaxig parat tetea'u hezeupe. Amono'og itazu or tetea'u hezeupe no. Aiko ywy tetea'u rehe har wanuwihawete romo. Wanuwihaw umur kar a'e parat a'e or ihewe wà. Awa uzegar hemurywete kar pà wà. Kuzà uzegar hemurywete kar pà wà no. Areko wyzài kuzà heremimutar ihe wà.\n9 Azeharomoete aiko upuner ma'e romo ihe. Amo hemetarer katu ma'e wiko Zeruzarez pe hereko 'ym mehe we wà. Heremetarer katu wera'u a'e awa wanuwi ihe. Hema'ekwaw katu haw nupaw pixik kwaw ihewi. 10 Heremimutar paw apyhyk. Aze aputar ma'e, apyhyk a'e ma'e. Aze aputar amo purumurywete kar haw, apyhyk a'e ma'e no. Hema'ereko haw hemurywete kar a'e. Apyhyk herurywete haw hema'ereko haw hekuzaromo. 11 Na'e hema'enukwaw heremiapo kwer paw rehe kury. Ama'ereko tuwe a'e ma'e iapo pà. Hema'enukwaw hema'ereko awer paw rehe no. — A'e ma'e paw na'arewahy uzeapo ukàzym ma'e ràm romo ihewe a'e. Nuzawy kwaw ma'e heityk pyrer ihewe. Upaw rupi nuzawy kwaw ywytu ipyhyk àwàm rehe hezànaw.\n12 Na'e azypyrog Ma'e Kwaw Katu Har romo hereko haw rehe hema'enukwaw pà. Azypyrog iranaiw ma'e romo heko haw rehe hema'enukwaw pà no. Na'aw hema'enukwaw pawer xe kury: Aipo amo tuwihawete upuner ipyahu ma'e iapo haw rehe. Nan. Xo amo tuwihawete a'e 'ar 'ym mehe arer wanemiapo kwer zàwenugar iapo haw rehe zo upuner a'e. 13 Na'e aze'eg hepy'a pe. — Tatainy ikatu wera'u ipytunahy haw wi a'e. Nezewegatete ma'e kwaw katu haw ikatu wera'u iranaiw paw wi a'e no. 14 Ma'e kwaw katu har upuner oho àwàm hexakaw rehe wà. Iranaiw ma'e wata ipytunahy haw rehe wà. Nezewe rehe we zepe, Ma'e Kwaw Katu Har wanupe uzeapo ma'e nuzawy kwaw iranaiw ma'e wanupe uzeapo ma'e. Akwaw wazuawygatu haw. 15 Na'e aze'eg nezewe hezeupe. — Iranaiw ma'e wanupe uzeapo ma'e uzeapo putar ihewe a'e nehe no. Màràzàwe tuwe aiko Ma'e Kwaw Katu Har romo, a'e hezeupe hezehe hepuranu pà. — Aiko e Ma'e Kwaw Katu Har romo ihe, a'e heze'eg iwazar pà hezeupe. 16 Ni amo na'ima'enukwaw kwaw Ma'e Kwaw Katu Har wanehe wà, wamàno re wà. Nezewegatete ni amo na'ima'enukwaw kwaw iranaiw ma'e wanehe wà no. Zane paw zàmàno putar nehe. Ma'e kwaw katu har umàno putar wà nehe. Iranaiw ma'e umàno putar wà nehe no. 17 A'e rupi hereko haw uzypyrog iro pà ihewe. Xo zemumikahy haw zo werur ihewe a'e. Ma'e paw uzeapo na'arewahy ukàzym ma'e ràm romo ihewe. Àzàn e ywytu haikweromo. 18 Hema'e paw a'e, heremimono'og kwer hema'ereko awer paw a'e no, nuzawy kwaw heityk pyrer ihewe. — Aezar putar a'e ma'e paw amo tuwihawete heraikweromo ur ma'e ràm pe nehe, herekuzaromo ur ma'e ràm pe nehe, a'e hezeupe a'e ma'e uzeapo ma'e ràm ikwaw pà.\n19 A'e tuwihawete wiko putar ru'u Ma'e Kwaw Katu Har romo nehe. Wiko putar ru'u iranaiw ma'e romo nehe. Mo ukwaw heko àwàm. Nezewe rehe we wiko putar hema'e hema'ereko haw heremimono'og kwer paw izar romo a'e nehe. Hema'e kwaw katu haw umur ma'e tetea'u ihewe ko ywy rehe a'e. A'e tuwihawete wiko putar a'e ma'e paw izar romo a'e nehe. Ma'e paw uzeapo na'arewahy ukàzym ma'e ràm romo ihewe. 20 Na'e azemumikahy. Màràzàwe tuwe ama'ereko tetea'u ihe. Azemumikahy a'e ma'e rehe hema'enukwaw mehe. 21 Zama'ereko katu ma'e kwaw katu haw rupi, ma'e kwaw paw inuromo no, ma'e imono'og pà. A'e re xizar a'e ma'e paw amo pe nehe. Ipyhyk àràm nuzapo pixik kwaw ma'e a'e ma'e ipyhyk pà a'e. Azeharomoete nezewe haw na'ikatu kwaw. Na'arewahy ukàzym ma'e ràm romo uzeapo ihewe a'e. 22 Zama'ereko katu. Zane'ar nànàn zanema'enukwaw katu zaneremiapo rehe. Màràzàwe tuwe zaiko nezewe. 23 Zaneremiapo zane'ar nànàn nuerur kwaw ma'e zanewe. Xo zemumikahy haw zo werur zanewe. Xo iro haw zo werur zanewe. Nazapuner kwaw zanepytu'u haw rehe. Ni pyhaw. Upaw rupi uzeapo na'arewahy ukàzym ma'e ràm romo.\n24 Xo 'agwer ma'e zo ikatu iapo mehe: Zamai'u nehe. Xi'u ma'ywa tykwer nehe. Zazemurywete kar zaneremetarer imono'og pyrer rehe nehe. Te agwer ma'e ur Tupàn wi wà. Akwaw izuwi wanur haw. 25 Aze mo Tupàn nuzekaiw iwer mo zanerehe, naheta iwer mo zaneremi'u ràm. Naheta iwer mo zanemurywete kar haw. 26 Tupàn umur ma'e kwaw katu haw wemiamutar wanupe. Umur ma'e kwaw paw wemiamutar wanupe no. Umur turywete haw wemiamutar wanupe. Tupàn umuma'ereko kar ikatu 'ym ma'e wà. Omono'og kar wanemetarer wanupe no. A'e re omono kar wanemetarer wemiamutar wera'u wanupe. Upaw rupi na'arewahy ukàzym ma'e ràm romo uzeapo. Nuzawy kwaw ywytu haikweromo zanezànaw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/ECC02.htm","date":"2021-10-20T09:52:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585305.53\/warc\/CC-MAIN-20211020090145-20211020120145-00127.warc.gz","language":"gub","language_score":1.000005722,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000057220458984}","num_words":881,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.431,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nEter wiko Tuwihawete hemireko romo a'e\n1 Amo 'ar pawire hakuir tuwihawete ikwahy haw. Nezewe rehe we ima'enukwaw Waxi hemiapo kwer rehe, uze'eg hehe uzepyk awer rehe no. 2 Na'e amo izupe uma'ereko ma'e hemigwaw katu uze'eg izupe wà kury. — O tuwihawete, emur kar kuzà awa puhe oho 'ym ma'e neremiruze'eg ipuràg eteahy wera'u ma'e ne wà nehe. 3 Exaexak newe uma'ereko ma'e ywy imuza'ak pyrer nànànar nehe. — Perur kuzàwaza ipuràg eteahy wera'u ma'e heremireko wanàpuz me xe Xuzà tawhu pe pe wà nehe, eze'eg wanupe nehe. Egaz awa wa'yr haw rehe upuner 'ym ma'e neremireko wanehe uzekaiw ma'e uzekaiw putar wanehe nehe. Omono kar putar muhàg wanehe wamupuràg eteahy kar pà nehe. Uzapo putar amo ma'e wanupe wamupuràg eteahy kar pà nehe no. 4 A'e mehe, o tuwihawete, ereme'e putar wanehe paw rupi nehe. Pitài kuzà ikatu wera'u putar newe a'e nehe. Eremuigo kar putar a'e kuzà neremirekoete romo tuwihaw romo Waxi hekuzaromo nehe, i'i izupe. Ize'eg ikatu tuwihawete pe. Uzapo ma'e ize'eg rupi.\n5 Xuzà tawhu pe wiko amo zutew Monekaz her ma'e a'e. Wiko Zair ta'yr romo Ximez izuapyr romo Ki izuapyr romo Mezàmi izuapyr romo. 6 Kwehe mehe Namukononozor Mawiron wanuwihawete weityk Zeruzarez tawhu a'e. Weraha Zuta wanuwihawete Zoaki her ma'e wemipyhyk kwer romo. Weraha amo teko uzeupi wà no, weko haw Mawiron pe wà no. Monekaz wiko a'e heraha pyrer wainuinuromo a'e, Zoaki rehe we a'e. 7 Monekaz weraha ututyr tazyr Anaxa her ma'e uzeupi a'e. Eter inugwer her romo a'e. Huwa ipuràg eteahy. Hetekwer ipuràg eteahy no. Tu a'e, ihy a'e no, umàno izuwi a'e wà. Monekaz umugakwaw wazyr ài a'e.\n8 Tuwihawete uze'eg imume'u kar mehe teko werur kuzàtài tetea'u Xuzà tawhu pe wà, Egaz pe wamono kar pà wà. Egaz wiko tuwihawete hemireko wanehe uzekaiw ma'e romo. Eter wiko a'e kuzàwaza wainuinuromo. 9 Eter ikatu Egaz pe. Ipurapo wer hehe tuwihawete hemirekoete romo. Nan kwehe tete uzapo kar imupuràg eteahy kar haw hehe. Omono temi'u ikatu ma'e izupe no. Wexaexak 7 uma'ereko ma'e tàpuzuhu pupe har ikatu wera'u ma'e izupe wà, hehe uzekaiw ma'e romo wà. Omono Eter ipupyaikaw pyrer ikatu wera'u ma'e pupe hehe uzekaiw ma'e wanehe we no.\n10 Eter uzapo ma'e Monekaz ize'eg rupi. Numume'u kwaw uwipy waner teko wanupe. Numume'u kwaw wànàm waner teko wanupe. Numume'u kwaw zutew romo weko haw. 11 Tuweharupi Monekaz uzekytyar oho tuwihawete hemireko wanàpuzuhu huwake katu pe a'e, Eter heko haw ikwaw pà a'e. Ipurukwaw wer izupe uzeapo ma'e ràm rehe no.\n12 Umumaw pitài kwarahy kuzàwaza wamupuràg eteahy kar pà wà. Umumaw 6 zahy kàpuhàg hyàkwegatu ma'e miha iapo pyrer pupe wamupuràg eteahy kar pà wà. Umumaw inugwer 6 zahy amo kàpuhàg pupe uma'ereko pà wà. Wamukatu haw iapo pawire weraha kuzàwaza pitàitàigatu tuwihawete Xerexe pe wanexak kar pà wà kury. 13 Tàpuzuhu pe tuwihawete hemireko wanàpuz me oho mehe kuzàwaza pitàitàigatu upuner wyzài ma'e wemimutar heraha haw rehe wà. 14 Karuk mehe oho tàpuzuhu pe wà. Iku'egwer pe oho amo hemireko hàpuz me wà. Xagaz uzekaiw wanehe a'e. Xagaz wiko awa wa'yr haw rehe upuner 'ym ma'e tuwihawete hemirekoagaw wanehe uzekaiw ma'e romo a'e. Aze ikatu tuwihawete pe, aze tuwihawete wenoz her nehe, xo a'e mehe zo uzewyr tàpuzuhu pe. Nezewe uzapo a'e kuzàwaza nànàn a'e.\n15 Eter wiko Amiaiw tazyr romo Monekaz itutyrazyr romo a'e. Ikatu ikwaw par paw wanupe. Na'e uhem i'ar kury. Egaz awa wa'yr haw rehe upuner 'ym ma'e tuwihawete hemireko wanehe uzekaiw ma'e uze'eg Eter pe. — Xo ma'e newe heremimume'u zo eraha tàpuzuhu pe nezewe mehe nehe, i'i izupe. Tuwihawete pe oho mehe weruzar ize'eg. 16 Zahy Temet her ma'e rehe Xerexe tuwihawete romo heko mehe 10 haw zahy rehe 7 haw kwarahy rehe, weraha Eter tuwihawete pe hexak kar pà wà kury. 17 Ikatu wera'u tuwihawete pe amogwer kuzàwaza paw wanuwi a'e. Uzemukatu tuwihawete pe. — Nekatuahy wera'u ihewe amogwer wanuwi paw rupi katete ne, i'i izupe. Omono tuwihawete iàkàg rehe har iàkàg rehe. Umuigo kar wemirekoete romo tuwihaw romo Waxi hekuzaromo no. 18 Na'e uzapo mai'u hawhu Eter imuawate pà. Wenoz tuwihaw paw wamuwà wà, uma'ereko ma'e paw wà no. Ko 'ar rehe ni amo numa'ereko kwaw wà nehe, ta'e amonokatu kwez ihe xe, i'i teko wanupe. Omono e ma'e teko tetea'u wanupe. Xo tuwihawete upuner ma'e tetea'u imono haw rehe nezewe wà.\nMonekaz upyro tuwihawete\n19 Omono kar kuzàwaza amo tuwihawete hemireko wanàpuz me wà. A'e ma'e izeapo mehe we tuwihawete umuigo kar Monekaz tuwihaw romo uiwy rehe a'e. 20 Eter numume'u kwaw Zutew romo weko haw amo wanupe a'e rihi. Ta'e Monekaz numume'u kar kwaw izupe a'e xe. Weruzar Monekaz ize'eg ukuzàtài mehe umugakwaw mehe. Weruzar wiwi ize'eg iko kury.\n21 A'e 'ar mehe uma'ereko haw tàpuzuhu pupe har iapo mehe Monekaz wenu amo ma'e imume'u mehe. Mokoz awa wa'yr haw rehe upuner 'ym ma'e Migita, Terez her ma'e a'e wà, wikwahy tuwihawete pe a'e wà. A'e rupi umume'u izuka àwàm uzeupeupe wà. 22 Na'e Monekaz umume'u a'e ma'e oho tuwihawete hemireko Eter pe kury. Na'e Eter umume'u Monekaz heminu kwer oho tuwihawete pe. 23 Tuwihawete umupuranu kar wemiruze'eg teko tetea'u wanehe wà. — Azeharomoete umume'u nezuka àwàm wà, i'i izupe wà. A'e rupi u'azuwyk kar a'e mokoz awa wa'yr haw rehe upuner 'ym ma'e wà kury, zauxiapekwer wanupe wà kury. Na'e tuwihawete uze'eg wemiruze'eg wanupe kury. — Pekwaw pape hepureruze'egaw imume'u haw. Pemuapyk ko ma'e uzeapo ma'e kwer paw a'e pape rehe nehe, i'i wanupe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/EST02.htm","date":"2021-10-20T11:07:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585305.53\/warc\/CC-MAIN-20211020090145-20211020120145-00144.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000050068,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000050067901611}","num_words":863,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.229,"stopwords_ratio":0.387,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"4\nTupàn 'ar\n1 Uze'eg wi Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e kury. — Uhem putar amo 'ar nehe. A'e 'ar mehe wiko wera'u ma'e paw a'e wà nehe, ikatu 'ym ma'e paw a'e wà nehe no, ukaz putar ka'akyr tata pupe ukaz paw ma'e ài a'e wà nehe. Ukaz putar a'e 'ar mehe wà nehe. Upaw putar wà nehe. 2 Pe ihewi ukyze ma'e, napemàno kwaw nezewe nehe. Apupyro putar nehe. Pepyro haw nuzawy kwaw kwarahy heny katu haw nehe. Kwarahy uhyape katu ma'e imuigo kar pà. Nezewegatete apumuigo kar putar nehe no. Tapi'aka'yr opoopor pari wi uhem mehe wà. Pepopor putar penurywete haw rehe nezewegatete nehe no. 3 Amuàgà'ym a'e 'ar iteko ihe. A'e 'ar mehe pepyrog putar ikatu 'ym ma'e wanehe ywyku'i kwer pe rupi har ài nehe.\n4 Pema'enukwaw katu Moizez heremiruze'eg ize'eg awer rehe nehe. Pema'enukwaw katu heze'eg izupe heremimono kwer rehe nehe. Pema'enukwaw katu heremiapo putar haw paw rehe nehe no. Amume'u heze'eg izupe ywytyr Xinaz rehe. A'e re Moizez weruzar kar a'e ze'eg paw teko Izaew wanupe no.\n5 A'e 'ar uhua'u ma'e iaiw ma'e ihem 'ym mehe we ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e amono kar putar amo heze'eg imume'u har Eri her ma'e peme ihe nehe. 6 Umumaw putar awa wa'yr rehe we wazeàmàtyry'ymaw nehe. Umumaw putar awa u rehe we wazeàmàtyry'ymaw wà nehe. Nezewe mehe nazur kwaw peiwy rehe hezepyk pà nehe. Namumaw kwaw peiwy nehe, i'i Tupàn. Upaw kwez kury.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/MAL04.htm","date":"2021-10-20T10:09:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585305.53\/warc\/CC-MAIN-20211020090145-20211020120145-00164.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000067949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000067949295044}","num_words":230,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.496,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nIpuahu zàwenugar 3 haw: amo ma'e puku haw hagaw paw\n1 Aexak amo ae ma'e hepuahu zàwenugar pe ihe kury. Aexak amo awa amo ma'e puku haw hagaw paw opo pe ipyhyk mehe ihe. Na'e apuranu hehe. 2 — Ma'e pe ereho putar nehe, a'e izupe. Uwazar heze'eg ihewe. — Agaw putar Zeruzarez ipuku haw nehe, ipupy uhu haw nehe no, i'i ihewe.\n3 Na'e aexak Tupàn heko haw pe har ihewe uze'eg ma'e kwer ihem mehe ihe kury. Amo Tupàn heko haw pe har ur huwàxi mà. 4 Uze'eg Tupàn heko haw pe har ràgypy izupe kury. — Ezàn na'arewahy kwàkwàmo puku haw hagaw paw hereko har pe neze'eg pà kury. — Heta wi putar Zeruzarez pe har wà nehe. Heta tetea'u putar teko a'e pe wà nehe. Heta tetea'u putar ma'ea'yr a'e pe wà nehe no. Teko nupuner kwaw pàrirogaw tàtà ma'e tawhu izywyr har iapo haw rehe wà nehe, ta'e heta tetea'u putar tuwe teko a'e pe wà nehe xe. 5 Nezewe i'i Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. A'e ae wiko putar pàrirogaw romo tata iapo pyrer Zeruzarez izywyr a'e nehe. Wiko putar a'e tawhu pupe nehe. Wexak kar putar ukàgaw upuràg eteahy haw a'e pe purupe nehe no.\nIzaew izuapyapyr wamuhem kar awer uzemunehew paw wi\n6-7 Uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e teko wemiaihu wanupe. — Peinu katu ko ze'eg nehe. Peinu katu ko ze'eg nehe. Pe Mawiron pe har wanemipyhyk kwer pe wà. Pezàwehem a'e wi nehe. Pezàwehem peho a'e ywy kwarahy hemaw awyze har kutyr har wi nehe. Apumuhàmuhàz ywy nànàn ihe. Nezewe rehe we uhem Zeruzarez pe pezewyr haw 'ar kwez kury, i'i Tupàn.\n8 Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e umur ukàgaw ihewe kury. — Emume'u ko heze'eg teko heremiaihu wanemetarer heraha arer wanupe nehe, i'i ihewe. Nezewe ize'eg. — Heremiaihu waàmàtyry'ymar nuzawy kwaw heàmàtyry'ymar ihewe. 9 A'e rupi ihe ae apuàmàtyry'ym putar ihe nehe. Araha kar putar penemetarer paw pewi nehe, penemipyhyk kwer wanupe nehe, i'i Tupàn peme, a'e wanupe. A'e ma'e izeapo mehe pekwaw putar Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e heremimur karer romo heko haw nehe, a'e wanupe.\n10 Uze'eg wi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. — Zeruzarez pe har wà. Pezegar penurywete haw rehe nehe. Ta'e azur putar pepyr hereko pà ihe nehe xe, i'i wanupe.\n11 A'e 'ar mehe teko ywy tetea'u rehe har uzemono'og putar wà Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hehe we wà nehe. Wiko putar hemiruze'eg romo wà nehe. Wiko putar wapyr nehe, wanehe we nehe. A'e mehe Izaew ukwaw putar Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e hemono kar arer romo heko haw a'e wà nehe. 12 Zuta ywy uzeapo wi ywy Tupàn pe ikatuahy ma'e ipehegwer romo nehe. Zeruzarez uzeapo wi tawhu Tupàn hemixak kwer romo nehe no.\n13 Tuwe teko paw upytu'u uze'eg ire Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo wà nehe. Ta'e ur weko haw ikatuahy ma'e wi wemiaihu wanehe we wiko pà a'e nehe xe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/ZEC02.htm","date":"2021-10-25T02:04:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323587608.86\/warc\/CC-MAIN-20211024235512-20211025025512-00002.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000078678,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000078678131104}","num_words":454,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.509,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"4\n1 Pe teko wazar pe ty wà, pezapo ikatu ma'e pezeupe uma'ereko ma'e wanupe nehe. Pezar wiko ywate a'e. Pema'enukwaw hehe nehe.\nPawru zanereruze'eg a'e kury\n2 Peze'eg Tupàn pe tuweharupi nehe. Izupe peze'eg mehe pema'enukwaw zo amo ae ma'e rehe nehe. Pemume'u Tupàn ikatu haw izupe nehe no. 3 Peze'eg urerehe nehe no, izupe peze'eg mehe nehe no. — Epytywà Pawru ne wà nehe, peze izupe nehe. — Epytywà Pawru ne nehe Tupàn, a'e mehe upuner neze'eg imume'u haw rehe teko tetea'u wanupe nehe, upuner ureruwihawete rehe ze'eg ikwaw pyr 'ym imume'u haw rehe a'e nehe, peze izupe nehe. Ta'e a'e rupi aiko zemunehew paw pe ihe kury xe. 4 — Epytywà nehe, a'e mehe umume'u katu putar neze'eg nehe, a'e mehe henu har wenu katu putar a'e wà nehe, a'e mehe uzeruzar putar nerehe a'e wà nehe, peze izupe nehe. Ta'e aze amume'u katu purupe nehe, wenu katu putar wà nehe xe.\n5 Aze pepuner Tupàn ze'eg imume'u haw rehe amo pe nehe, pemume'u izupe nehe. Pemume'u katu teko wanupe nehe, a'e mehe izeruzar wer putar hehe wà nehe. 6 Aze peze'eg amo pe nehe, tuwe peze'egatu wanupe. Peze'eg e zo wanupe nehe. Aze peze'egaw ipuràg eteahy wanupe nehe, izeruzar wer putar Zezuz rehe wà nehe. Aze upuranu penehe wà nehe, tuwe pekwaw waze'eg iwazar haw wanupe nehe.\nZe'eg iahykaw rehe har\n7 Zanerywyr Xik a'e, Zanezar pe uma'ereko katu ma'e a'e, herehe we uma'ereko ma'e a'e, umume'u putar heremiapo kwer paw peme nehe, hereko haw paw peme a'e nehe no. 8 Amono kar putar pepyr ihe nehe kury. A'e rupi pemurywete kar putar a'e nehe, ureremiapo kwer imume'u pà peme a'e nehe. 9 Amo awa Onez her ma'e a'e nehe no, oho putar hupi a'e nehe no. Zanerywyr romo zanemyrypar romo hekon a'e no. Ikàg izeruzar haw. Peneko haw pe har romo hekon. Umume'u putar uzeapo ma'e kwer xe arer paw peme wà nehe.\n10 Aritak a'e no, xe zemunehew paw pe hepyr hekon a'e no, omono kar uze'eg peme a'e no. Mak a'e, Nape tywyr ta'yr a'e, omono kar uze'eg peme a'e no. Aze uhem oho pepyr nehe, pemuixe katu kar penàpuz me nehe, a'e peme. 11 Zuzue a'e, (Zut amo her ma'e a'e), omono kar uze'eg peme a'e no. Ko awa a'e wà, na'iruz a'e wà, herupi uma'ereko ma'e romo wanekon a'e wà. A'e zutyka'i zutew romo wanekon wà. Amogwer herupi uma'ereko ma'e wà, zutew 'ym romo wanekon wà. Hepytywà tuwe waiko wà. Teko tetea'u wiko Tupàn remiruze'eg romo a'e wà kury, ta'e a'e na'iruz awa hepytywà a'e wà xe, Tupàn ze'eg puràg imume'u pà a'e wà xe.\n12 Amo pepyr har xe hekon a'e no. Epa her romo a'e. Zaneruwihawete Zezuz pe uma'ereko ma'e romo hekon a'e no. Omono kar uze'eg peme. Tuweharupi uze'eg Tupàn pe penehe a'e. — Emukàg kar Koro tawhu pe har ne wà nehe, i'i iko izupe. — Tuwe uzapo nerekwe Puràg hemiapo putar haw wà nehe, i'i izupe. — Tuwe uzeruzar katu neze'eg rehe wà nehe, tuwe weruzar wà nehe no, i'i iko izupe, penehe uze'eg pà. 13 Uma'ereko katu Tupàn ze'eg heraha pà peme, Araorixez tawhu pe har wanupe no, Iera tawhu pe har wanupe no. Aexak ima'ereko mehe. 14 Iruk a'e, muhàg kwaw par zaneremiamutar a'e, Nem a'e no, omono kar uze'eg peme a'e wà no.\n15 Pemono kar heze'eg uzeruzar ma'e Araorixez tawhu pe har wanupe nehe. Amono kar heze'eg Nin pe no, hàpuz me uzemono'og ma'e wanupe no. 16 Ko pape imugeta re nehe, pemugeta kar tuwe imono Araorixez pe har uzeruzar ma'e wanupe nehe no, wazemono'og mehe nehe no. Nezewegatete pemugeta hepape wanupe heremimono kwer nehe no. Umur kar putar peme a'e wà nehe no. 17 Pemume'u ko ze'eg Araki pe nehe no. — Zanezar nemuma'ereko kar a'e, ma'e iapo kar pà newe a'e. Emumaw a'e ma'e iapo haw nehe, peze izupe nehe.\n18 Ko ze'eg pehegwera'i amuapyk putar hepo pupe tuwe pape rehe ihe nehe kury. Ihe Pawru ihe, amono kar heze'eg peme ihe kury. Peneharaz zo zemunehew paw pe hereko haw wi nehe. Tuwe Tupàn pepuhareko nehe, ikatuahy ma'e iapo pà peme nehe. Upaw kwez kury. Pawru.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/COL04.htm","date":"2021-10-28T01:44:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588246.79\/warc\/CC-MAIN-20211028003812-20211028033812-00444.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000084639,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000008463859558}","num_words":660,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.259,"stopwords_ratio":0.502,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"13\nPemume'u Tupàn ikatu haw izupe nehe, i'i wanupe a'e kury\n1 Peiko penywyr ài pezeupeupe, ta'e pezeruzar Zaneruwihawete rehe pe xe. A'e rupi pezeamutamutar katu wi wi nehe. 2 Pemuixe katu kar uzeruzar ma'e amo ae taw pe har penàpuz me pe wà nehe. Aze ru'u Tupàn ze'eg imume'u har romo wanekon a'e wà nehe. (Aze ru'u Tupàn heko haw pe har ywy rehe ur ma'e kwer romo wanekon a'e wà nehe.) Kwehe mehe Àmàrààw umuixe kar mokoz awa wàpuz me a'e wà. Nukwaw kwaw waner. Tupàn heko haw pe har awa romo uzeapo ma'e kwer romo wanekon wà. Wixe hàpuz me uzekwaw kar 'ym pà izupe wà.\n3 Tuwihaw umunehew kar amo uzeruzar ma'e zemunehew paw pe a'e wà, ta'e a'e tuwihaw na'iakatuwawahy kwaw Zezuz rehe a'e wà xe. Pepytywàgatu a'e zemunehew paw pe har pe wà nehe. Aze ru'u tuwihaw pemunehew putar amo 'ar mehe wà nehe no. Teko upuraraw kar ma'erahy amo uzeruzar ma'e wanupe a'e wà no, ta'e Zezuz na'ikatu kwaw a'e teko wanupe a'e xe. Pepytywàgatu a'e uzeruzar ma'e pe wà nehe no. Aze ru'u pepuraraw putar ma'erahy nezewegatete amo 'ar mehe nehe no.\n4 Aze awa hemireko nehe, aze kuzà imen nehe, pemuawate katu wazereko haw nehe. Aze awa hemireko nehe, tuwe noho kwaw amo ae kuzà puhe nehe. Aze kuzà imen nehe, tuwe noho kwaw amo ae awa puhe nehe. Aze awa oho wemireko 'ym puhe nehe, Tupàn uzepyk putar hehe nehe. Aze kuzà oho umen 'ym puhe nehe, Tupàn uzepyk putar hehe nehe. Tupàn uzepyk putar kuzàwyzài wanehe nehe. Tupàn uzepyk putar kuzàwyzài puhe oho ma'e wanehe nehe no.\n5 Aze ma'e pixika'i ma'e pereko nehe, aze penemetarer pixika'i nehe, penurywete nezewe mehe nehe. — Aze heremetarer tetea'u nehe, xo a'e mehe zo herurywete putar ihe nehe, peze zo nehe. Ta'e nezewe i'i Tupàn a'e xe. — Naha pixik kwaw pewi ihe nehe. Napuir pixik kwaw pewi ihe nehe, i'i zanewe a'e xe. 6 A'e rupi, tuwe nazakyze kwaw ma'e wi nehe. Tuwe zaze'eg nezewe nehe.\n— Zanezar a'e, hepytywà har romo hekon a'e.\nNakyze kwaw ma'e wi ihe nehe.\nTeko nupuner kwaw hemono kar haw rehe tatahu pe wà nehe,\ntuwe za'e nehe.\n7 Pema'enukwaw katu peneruze'egar izypy mehe arer wanehe nehe. Umume'u Tupàn ze'eg peme a'e wà. Pema'enukwaw waneko awer rehe nehe, wamàno awer rehe nehe. Peiko wazàwe nehe, pezeruzar Tupàn rehe wazàwegatete nehe no. 8 Zezuz Zanezar a'e, ikatuahy kwehe mehe a'e. Ikatuahy ko 'ar rehe no. Ikatuahy putar tuweharupi nehe no. Nuzawy pixik kwaw nehe. 9 Teko umume'u putar amo ae ze'eg wà peme a'e wà nehe, Tupàn ze'eg azeharomoete har imume'u 'ym pà peme a'e wà nehe. Peruzar zo waze'eg nehe. Ipurawy kar wer Tupàn hape rehe peme wà. Pezekaiw zo waze'eg rehe nehe. Tupàn zanepuhareko a'e, a'e rupi umukàg zanepy'a a'e. Ikatuahy nezewe haw zanewe. Ze'eg kwehe arer umuzekwaku kar teko temi'u tetea'u rehe a'e wà. Aze xiruzar wi wi ze'eg kwehe arer nehe, naximukàg kwaw zanepy'a nezewe mehe. Ze'eg kwehe arer heruzar har a'e wà, ma'e tetea'u rehe uzekwaku ma'e romo wanekon a'e wà. Na'ikàg wera'u kwaw uzeruzar haw rehe wà, a'e ma'e rehe uzekwaku re wà.\n10 Xaxeto a'e wà, ze'eg kwehe arer heruzar har a'e wà, uzuka ma'ea'yr a'e wà, teko wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e hekuzaromo a'e wà. Zezuz umàno zaneremiapo kwer imekuzar pà a'e. A'e rupi naxiuka kwaw ma'ea'yr Tupàn huwa rupi kury. Ko 'ar rehe kury, ma'ea'yr zuka haw rehe uzeruzar ma'e a'e wà, nuzeruzar kwaw Zezuz imàno awer rehe a'e wà. A'e rupi nuiko kwaw Zezuz hemiruze'eg romo wà. 11 Xaxeto wanuwihaw a'e, zutew wanuwihaw a'e, uzuka ma'ea'yr a'e. A'e re weraha huwykwer tàpuzuhu ipupyaikaw pyrer inugwer pupe. Omono Tupàn pe teko wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e hekuzaromo. Umunyk tata ma'ea'yr hetekwer iwy pe hapy pà katu pe taw huwake. Ta'e Tupàn ze'eg kwehe arer uzapo kar nezewe haw izupe a'e xe. 12 A'e rupi Zezuz a'e no, umàno muite taw wi a'e no, ywyxig heta haw pe a'e no. A'e rupi umukatu teko a'e wà, wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi a'e wà, uwy kwer pupe a'e wà. 13 Teko uzuka Zezuz ywyra kanetar rehe a'e wà, muite taw wi a'e wà. — Upuruzuka ma'e, i'i mua'u izupe wà. Uze'eg zemueteahy putar zanerehe wà nehe no, ta'e zaiko hemiruze'eg romo zane no xe. Tuwe uze'eg wà nehe. Pepuraraw ma'erahy izàwe nehe. Pemaranugar zo izuwi nehe, wanuwa rupi nehe. 14 Ta'e naheta kwaw taw zanereko hawete zanewe ko ywy rehe a'e xe, ko 'ar rehe a'e xe. Amo 'ar mehe Tupàn uzapo putar tawhu zanewe a'e nehe, zanereko àwàm romo a'e nehe. Xiàro a'e pe zanereko àwàm zaiko zane. 15 A'e rupi, tuwe ximume'u Tupàn ikatu haw izupe tuweharupi nehe, ta'e Zezuz umàno zanerekuzaromo a'e xe. Kwehe mehe teko omono ma'ea'yr Tupàn pe wà. Ikatu haw zaneremimume'u ràm a'e no, ikatu Tupàn pe a'e no. Ikatu haw imume'u haw nuzawy kwaw a'e ma'ea'yr imono pyrer a'e. Naximono kwaw ma'ea'yr izupe kury. Ximono zaneze'egatu haw izupe kury. — Uruzeruzar tuwe nerehe ure, za'e izupe kury. 16 Pezapo ikatuahy ma'e pezeupeupe nehe, pepytu'u 'ym pà nehe. Pezepytywàtywà nehe no, pepytu'u 'ym pà nehe no. Ta'e agwer ma'e iapo haw ikatu Tupàn pe a'e xe. Nuzawy kwaw ma'e imono pyr izupe.\n17 Uzeruzar ma'e waneruze'egar a'e wà, uzekaiw katu penehe a'e wà, peneraha katu pà Tupàn hape rupi a'e wà, upytu'u 'ym pà a'e wà. Peruzar peneruze'egar waze'eg pe wà nehe. Pezekaiw katu waze'eg rehe nehe. Ta'e amo 'ar mehe umume'u putar wemiapo kwer Tupàn pe a'e wà nehe xe. Aze peruzar waze'eg nehe, hurywete putar Tupàn pe uma'ereko mehe wà nehe. Aze naperuzar kwaw nehe, uzemumikahy putar wà nehe. Nezewe mehe napepytywàgatu kwaw a'e wà nehe.\n18 Peze'eg wi wi Tupàn pe urerehe tuweharupi nehe. Azeharomoete nuruzapo kwaw ikatu 'ym ma'e ure. Ta'e urepurapo wer tuwe ikatuahy ma'e rehe tuweharupi ure xe. 19 Aenoz putar ma'e peme ihe nehe kury. Peze'eg tuweharupi Tupàn pe pepyr heho àwàm rehe nehe. — Emur kar neze'eg imume'u har xe urewe tàrityka'i nehe, peze izupe herehe nehe, tuweharupi nehe.\nZaze'eg Tupàn pe nehe\n20 Àràpuhàràn wanehe uzekaiw ma'e a'e, uzekaiw katu weimaw wanehe a'e. Nezewegatete Zanezar Zezuz uzekaiw katu zanerehe a'e no, ta'e umàno zanerekuzaromo a'e xe. Tupàn umugweraw kar Zezuz a'e, imàno re a'e. Upyro putar uzehe uzeruzar ma'e paw rupi a'e wà nehe no. Noho pixik kwaw tatahu pe wà nehe, ta'e Tupàn umume'u waho 'ym àwàm a'e xe, ta'e Zezuz umàno wanekuzaromo a'e xe. 21 Tupàn umupytu'u kar teko wazeàmàtyry'ym ire a'e wà. Umurywete kar a'e wà. Tuwe omono ikatu ma'e penemimutar peme paw rupi katete nehe. A'e mehe pepuner hemiapo putar haw iapo haw rehe nehe. Tuwe zanemuigo kar ikatu ma'e romo wemimutar rupi nehe, ta'e Zaneruwihawete Zezuz umàno zanerekuzaromo a'e xe. Tuwe teko umume'u Zaneruwihawete ikàgaw ipuràg eteahy haw tuweharupi wà nehe, upytu'u pixik 'ym pà wà nehe. Azeharomoete.\nUmume'u ze'eg iahykaw rehe har a'e kury\n22 Amuapyk heze'eg kwez ko pape rehe ihe, pemurywete kar pà ihe. Pepytu'u zo pezeapyaka katu re nehe, imugeta mehe nehe. Ta'e na'ipukua'u kwaw a'e xe. 23 Akwaw kar putar ma'e peme ihe nehe kury. Tuwihaw umunehew kar zanerywyr Ximot a'e wà, zemunehew paw pe a'e wà, ta'e umume'u Tupàn ze'eg purupe a'e xe. Umuhem kar zemunehew paw wi a'e wà kury. Aze ur xe ko 'ar rehe nehe, araha putar hezeupi nehe, pepyr heho mehe nehe.\n24 Pemono ureze'eg peneruze'egar wanupe nehe, Tupàn hemiruze'eg nànàgatu nehe no. Uzeruzar ma'e Itar ywy rehe har omono uze'eg peme a'e wà no.\n— Pekatu pa, i'i peme wà.\n— Pekatu ma, i'i peme wà.\n25 Tuwe Tupàn pepuhareko wi wi a'e nehe, ikatuahy ma'e iapo pà peme a'e nehe. Upaw kwez kury.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/HEB13.htm","date":"2021-10-20T11:23:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585305.53\/warc\/CC-MAIN-20211020090145-20211020120145-00207.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":1243,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.469,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nTupàn uzepyk hemetarer 'ym ma'e wanupe ma'erahy upuraraw kar arer wanehe\n1 Amo tuwihaw umume'u amo teko wama'e rehe umunar àwàm uzeupe upaw wi upu'àm 'ym mehe we wà. Umume'u amo teko wanupe ma'erahy ipuraraw kar àwàm uzeupe wà no. Na'e upu'àm uker haw wi wà. Tàrityka'i uzapo wemimutar oho wà, ta'e ikàg a'e wà xe, ta'e hemetarer katu ma'e romo wanekon a'e wà xe. A'e tuwihaw uzemumikahy putar wà nehe. 2 Aze uputar amo ywy pehegwer, aze ru'u amo tàpuz, upyro oho uzeupe wà. Hurywahyahy amo rehe wà. Nuzeruze'eg kwaw wànàm wanehe wà. Nuzeruze'eg kwaw ma'e rehe wà no. 3 A'e rupi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg nezewe wanupe kury. — Amu'ar kar putar iaiw paw penehe ihe nehe. Napehem kwaw izuwi nehe. Pepuraraw putar ma'erahy a'e 'ar rehe nehe. A'e re napeata kwaw peneko wera'u haw rupi nehe. 4 A'e 'ar ihem mehe nehe, amogwer teko umuzàg putar zegar haw amo ze'egaw penehe har wà nehe. Umuzàg putar ko zegar haw purumuzemumikahy kar haw wà nehe.\n— Azeharomoete zanemuaiw Tupàn a'e.\nTupàn Tuweharupi Wiko Ma'e upyro kar zaneiwy zanewi amo wanupe.\nUpyro kar zanema'e zanewi no. Omono zaneiwy zanereityk arer wanupe.\nOmono zanema'e zanepyhyk arer wanupe no, i'i wanupe wà.\n5 Amo 'ar mehe Tupàn umuza'aza'ak wi putar ko ywy wemimume'u kwer nehe, ipehegwer wamono pà wemiaihu wanupe nehe. A'e 'ar mehe napepyhyk kwaw ni pitài ipehegwer nehe.\n6 Teko uze'eg ihewe wà kury. — Epytu'u Tupàn ze'eg imume'u re nehe. Emume'u zo agwer ma'e urewe nehe. Tupàn numu'ar kar kwaw agwer iaiw paw urerehe nehe. 7 Aipo Tupàn omono uze'egaiw Izaew wanehe. Aipo Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wikwahy. Aipo nezewe haw uzapo wikwahy mehe, i'i ihewe wà. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg kury. — Azeharomoete ikatuahy heze'eg ikatu ma'e iapo har wanupe. 8 Napeiko kwaw ikatu ma'e iapo har romo. Peiko heremiaihu waàmàtyry'ymar zàwenugar romo. Pezàmàtyry'ym peho wà. Awakwer uzewyr zeàmàtyry'ymawhu wi wà. — Kwa, ikatuahy putar zanereko àwàm nehe kury, i'i uzeupeupe wà. A'e 'ar mehe we pemunar wakamir rehe. 9 Pemono kar heremiaihu wanemireko waneko haw ikatu ma'e wi wà. Nezewe mehe wamemyr nupyhyk pixik kwaw ikatu ma'e heremimume'u kwer wà nehe. 10 Pehem xe wi nehe. Peho muitea'u pe nehe. Napepytu'u katu kwaw xe nehe. Heta tetea'u teko imunar ma'e xe wà. Heta tetea'u teko iaiw ma'e iapo har xe wà no. A'e rupi aityk putar tuwe tawhu ihe nehe. Amumaw putar tuwe nehe.\n11 Aze amo Tupàn ze'eg imume'u har hemu'em a'e, ikatu teko wanupe a'e. Aze numume'u kwaw Tupàn ze'eg azeharomoete har, ikatu wanupe. Aze umume'u win tetea'u wanupe, ikatu wanupe. Aze umume'u kàwiràn xeruwez her ma'e wanupe, ikatu wanupe.\nTupàn umume'u wemiaihu wapyro àwàm wanupe\n12 Uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e teko Izaew wanupe kury. — Pe umàno 'ym ma'e ràm pe, apomono'og putar ihe nehe. Apureruzewyr putar ywy heremimume'u kwer pe nehe. Àràpuhàràn mono'ogar weraha weimaw ka'api'i ikatu ma'e rehe wà. Pyhaw weraha waker haw pe pari pupe wà no. Nezewegatete apuerur putar ko ywy rehe nehe no. Tawhu ko ywy rehe har pe heta putar teko tetea'u wà nehe. Tynehem putar a'e taw a'e nehe.\n13 Tupàn uzapokatu putar wanape ràm wemiaihu wanupe nehe. Uhem putar tawhu pàrirogaw tàtà hukenaw rupi wemimutar rupi wà nehe. Tuwihawete Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e oho putar wanenataromo nehe. Teko paw oho putar haikweromo wà nehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/MIC02.htm","date":"2021-10-28T02:17:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588246.79\/warc\/CC-MAIN-20211028003812-20211028033812-00449.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000067949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000067949295044}","num_words":533,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.471,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"29\nTeko umur wemetarer ikurer Tupàn Hàpuzuhu iapo haw hekuzaromo wà\n1 Na'e tuwihawete Tawi uze'eg teko paw wanupe kury. — Tupàn wexak hera'yr Xàrumàw tuwihawete romo imuigo kar pà a'e. Nezewe rehe we kwàkwàmo romo hekon a'e. Nukwaw katu kwaw ma'e iapo haw. Ma'ereko haw iapo pyràm uhua'u a'e. Nuzapo kwaw teko waneko àwàm a'e nehe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hàpuzuhu ràm uzapo putar a'e nehe. 2 Ama'ereko tuwe Tupàn hezar hàpuzuhu romo iapo pyràm imuàgà'ym pà ihe: or, parat, morog, per, ywyra, ita onik, ita hekuzar katu ma'e, ita màràn hexakaw rehe hereko har ma'eragapaw romo iapo pyràm, ita maramore her ma'e tetea'u. 3 Amuàgà'ym a'e ma'e paw tàpuzuhu iapo àwàm rehe. Amono hema'e parat izupe. Amono hema'e or izupe no. Ta'e azamutar katu Tupàn hezar hàpuzuhu ihe xe. 4 Amono 100.000 kir or ikatuahy wera'u ma'e. Amono 40.000 kir parat ikatu ma'e no. Uma'ereko ma'e uzapeao putar tàpuzuhu ywyok a'e or pupe wà nehe, a'e parat pupe wà nehe no. 5 Uma'ema'e putar a'e or a'e parat amo ae ma'e tàpuzuhu pupe àràm iapo pà wà nehe no. Apuranu penehe kury. Mo iporomono e wer ma'e rehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe wà, i'i wanupe.\n6 Na'e uzeànàm ma'e wanuwihaw a'e wà, Zako ta'yr wazuapyapyr a'e wà no, zauxiapekwer wanuwihaw a'e wà no, tuwihawete ima'e rehe uzekaiw ma'e a'e wà no, omono e ma'e Tupàn Hàpuzuhu ràm iapo haw pe a'e wà kury. 7 Na'aw wanemimono kwer: 170.000 kir or, 10.000 temetarer tàtà ma'e or iapo pyrer, 340.000 kir parat, 615.000 kir morog, 3.420.000 per. 8 Ita hekuzar katu ma'e hereko har omono a'e ita tàpuzuhu pe wà. Zeiew Erewi izuapyr Zeroxon izuapyr a'e, wiko a'e ma'e rehe uzekaiw ma'e romo a'e. 9 Teko iporomono wer ma'e rehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe wà. A'e rupi omono wà. Hurywete wà, ta'e heta tetea'u a'e ma'e a'e xe. Hekuzar katu a'e.\nTawi umume'u Tupàn ikatu haw\n10 Na'e a'e pe teko wanenataromo Tawi umume'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikatu haw a'e kury. — O Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ureipy Zako izar. Nekatuahy tuweharupi. 11 Nekàga'u ne. Erepuner katu no. Nekàg no. Nepuràg eteahy no. Ereiko tuwihawete romo azeharomoete. Ereiko ywak rehe har paw wazar romo. Ereiko ywy rehe har paw wazar romo no. Ereiko tuwihawete romo. Ereiko teko paw ma'e paw izar romo. 12 Temetarer paw ur newi. Ma'e paw temi'u paw ur newi no. Ereruze'eg ma'e paw nepuner haw rupi, nekàgaw rupi no. Erepuner wyzài teko imuhua'u kar haw rehe imukàg kar haw rehe ne. 13 Tupàn urezar. Urumume'u nekatu haw newe kury. Urumume'u nerer ikatu haw purupe no.\n14 Azeharomoete, ihe ihe, teko heremiaihu a'e wà no, nurupuner kwaw ma'e imono haw rehe newe ure. Ta'e ma'e paw ur newi a'e wà xe. Urumuzewyr kar nema'e newe ure. 15 O Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. Erekwaw ko ma'e ne. Ureipy a'e wà, ure ure no, uruiko amo ae ywy rehe har zàwenugar romo ure. Uruiko ko rupi ukwaw ma'e zàwenugar romo. Ure'ar nuzawy kwaw ma'e i'àgaw ko rupi ukwaw ma'e. Nurupuner kwaw uremàno àwàm wi urehemaw rehe. 16 O Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e urezar. Urerur 'aw temetarer paw ure, ta'e urepurapo wer tàpuzuhu rehe nerer imuwete haw romo ure xe. A'e ma'e paw ur newi. Ereiko izar romo paw rupi. 17 Ereagaw teko wapy'a ne wà. Akwaw neremiapo. Erezamutar katu teko ikatu ma'e ne wà. Ko ma'e paw amono newe hemunar 'ym pà heremu'em 'ym pà ihe. Neremiaihu xe uzemono'og ma'e kwer a'e wà no, werur ma'e newe wà no, ta'e ipurerur wer hehe wà xe. Aexak herur mehe ihe wà. 18 O Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ureipy wazar, Àmàrààw izar, Izak izar, Zako izar. Emonokatu nekatu haw neremiaihu wapy'a pe nehe. Tuwe ima'enukwaw katu nerehe wà nehe. Tuwe uzeruzar katu nerehe tuweharupi wà nehe. 19 Ema'ereko hera'yr Xàrumàw ipy'a pe nehe. Nezewe mehe ipureruzar wer putar neze'eg rehe paw rupi nehe, upy'a pupe azeharomoete nehe. Ipurapo wer putar neràpuzuhu rehe nehe no. Amuàgà'ym ma'e tetea'u neràpuzuhu iapo àwàm rehe ihe, i'i Tawi Tupàn pe.\n20 Na'e uze'eg Tawi teko wanupe kury. — Pemume'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar ikatu haw izupe nehe, i'i wanupe. Na'e teko paw umume'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uwipy wazar ikatu haw izupe wà kury. Paw rupi wapyk upenàràg rehe wà, uwa imuhyk pà ywy rehe wà, Tupàn imuwete katu pà wà, tuwihawete rehe uzeruze'egatu pà wà no.\n21 Iku'egwer pe uzuka ma'ea'yr Tupàn henataromo wà, izupe wamono pà wà. A'e re omono teko wanupe. Teko u'u ho'o kwer wà. Wapy ma'ea'yr tetea'u wazuka haw rehe wà no. Ukaz paw wà: 1.000 tapi'aka'yr awa wà, 1.000 àràpuhàràn hawitu ma'e awa wà, 1.000 àràpuhàràn hawitu ma'e kuzà wà. Werur win imono pyràm romo no. 22 A'e 'ar mehe umai'u urywete haw tetea'u rehe wà, Tupàn henataromo wà. Ui'u urywete pà wà no. A'e re Tawi umume'u wi Xàrumàw tuwihawete romo heko haw kury. Na'e uzakook uri kawer Xàrumàw rehe uwihawete romo imuigo kar pà wà. Uzakook uri kawer Zanok rehe xaxeto romo imuigo kar pà wà no. 23 Nezewe mehe tuwihawete Xàrumàw wapyk Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henaw rehe u Tawi hekuzaromo a'e kury. Hemetarer katu ma'e romo wiko tuwihawete romo wiko mehe. Izaew paw weruzar ize'eg wà. 24 Tuwihaw paw wà, zauxiapekwer paw wà no, te inugwer Tawi ta'yr wà no, umume'u Xàrumàw heruzar àwàm wà. 25 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umuwete katu kar Xàrumàw teko paw wanupe a'e wà. Umuigo kar Xàrumàw amogwer Izaew wanuwihaw wanuwi upuner wera'u ma'e romo a'e.\nUmàno tuwihawete Tawi\n26 Tawi Zexe ta'yr wiko Izaew paw wanuwihawete romo a'e. 27 Umumaw 40 kwarahy waneruze'eg pà. Umumaw 7 kwarahy Emerom tawhu pe wiko pà. Umumaw 33 kwarahy Zeruzarez tawhu pe wiko pà no. 28 Umàno mehe itua'uhez tuwe a'e. Hemetarer katu a'e no. Teko uzeruze'egatu hehe wà no. Ta'yr Xàrumàw wiko u hekuzaromo tuwihawete romo a'e. 29 Na'iruz Tupàn ze'eg imume'u har umuapyk tuwihawete Tawi hemiapo kwer imume'u haw pape rehe wà. Na'aw waner xe wà: Xamuew, Nàtà, Kaz. 30 Umume'u ipureruze'egaw wà, ipuner haw wà no, heko mehe uzeapo ma'e kwer paw wà no, Izaew wanupe uzeapo ma'e kwer paw wà no, ywy Izaew huwake har wanupe uzeapo ma'e kwer wà no. Upaw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/1CH29.htm","date":"2021-10-20T09:39:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585305.53\/warc\/CC-MAIN-20211020090145-20211020120145-00229.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000078678,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000078678131104}","num_words":980,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.429,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nIzaew wiko teko heta 'ymaw pe wà\n1 Uze'eg wi Moizez teko wanupe. — Na'e zata wiwi zaha zaiko ywyxiguhu rupi ypawhu Akaw her ma'e kutyr Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ze'eg rupi katete. Ximumaw 'ar tetea'u zaneata e pà Enom ywy ywytyruhu hereko har rehe. 2 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg ihewe. 3 Pemumaw 'ar tetea'u peata e pà ko rupi. Peho kwarahy heixe haw awyze har kutyr nehe kury, i'i ihewe. 4 — Emume'u ko heze'eg teko wanupe kury, i'i ihewe. — Peahaw putar Enom ywy nehe. Peànàm Ezau izuapyapyr wiko izar romo wà. Ukyze putar pewi wà nehe. Nezewe rehe we peme'egatu wanehe nehe. 5 — Peneityk àràm romo uruiko ure nehe, peze zo wanupe nehe. Namono kwaw waiwy peme nehe, ni ipehegwera'i namono kwaw peme nehe. Ta'e amono Enom ywy Ezau izuapyapyr wanupe ihe xe. 6 Aze nuhyk kwaw peme nehe, pepuner penemi'u ràm ime'eg kar haw rehe wanuwi nehe. Pepuner 'y ime'eg kar haw rehe wanuwi nehe no.\n7 Pema'enukwaw katu ko ma'e rehe nehe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar omono uze'egatu penemiapo kwer nànàn a'e. Naheharaz kwaw penehe 40 kwarahy imumaw mehe ko ywyxiguhu uhua'u ma'e rehe peata mehe a'e. Uzekaiw penehe tuweharupi. Aze nuhyk kwaw ma'e peme, umur peme a'e.\n8 Nezewe zamàmàn Enom ywy izywyr. Zahem Erat wi Eziom-Zemer piar wi. Zemer wi Yryhu Umàno Ma'e Kwer pe iho haw wi zane. Zaha Moaw ywyxiguhu piar rupi. 9 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg ihewe. — Ezàmàtyry'ym zo Moaw izuapyapyr ne wà nehe. Wiko Iro izuapyapyr romo wà. Peho zo waàmàtyry'ym pà nehe. Amono Ar tawhu wanupe ihe. Namono kwaw waiwy pehegwer peme nehe, i'i ihewe.\n10 Kwehe mehe amo teko iaiha ma'e Emim her ma'e wiko Ar pupe wà. Waiha haw nuzawy kwaw Anaki waiha haw. Anaki wiko amo teko iaiha katu ma'e romo wà. 11 — Hepai, i'i teko Anaki wanupe wà, Emim wanupe wà no. — Emim, i'i Moaw a'e teko wanupe wà. 12 A'e 'ar rehe Ore izuapyapyr wiko Enom ywy rehe wà. Ezau izuapyapyr umuhem kar Ore a'e wi wà. Umumaw wà. Wiko waiwy rehe wà. Kwarahy tetea'u pawire Izaew omono kar teko ywy Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemimume'u kwer wi wà, hehe wixe mehe wà. Ezau uzapo nezewegatete haw a'e 'ym mehe Enom ywy rehe wà no.\n13 Na'e xiahaw Zerez yrykaw zaha Tupàn ze'eg rupi. 14 Zahem Kanez-Maranez wi. Ximumaw 38 kwarahy zaneata pà ywyxiguhu rehe. Na'e xiahaw Zerez yrykaw. A'e kwarahy rehe uzeapo ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemimume'u kwer. Awa tua'u ma'e zeàmàtyry'ymawhu pe oho haw rehe upuner ma'e paw umàno a'e kwarahy rehe wà. 15 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko wamyrypar 'ym romo. Uzuka oho wanereko wà. Te ni pitài nuikuwe kwaw Izaew wanezupaw pe wà.\n16 A'e awa wamàno pawire 17 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg ihewe. 18 Kutàri eho Ar tawhu Moaw ywyzaw huwake har rupi kury. 19 Amon Iro izuapyapyr waiwy pe nehem mehe ezàmàtyry'ym zo ne wà nehe. Eho zo waàmàtyry'ym pà nehe. Amono Amon ywy wanupe ihe. Namono kwaw ni pitài waiwy pehegwer peme nehe.\n20 — Hepai waiwy, i'i teko ko ywy wanupe wà no. Kwehe mehe teko iaiha katu ma'e wiko ko ywy rehe wà. Hepai waner romo wà. — Zàzumi, i'i Amon a'e teko wanupe wà. 21 Heta tetea'u wà. Iaiha katu wà. Ikàg Anaki wazàwe wà. Tupàn umumaw Zàzumi wà. Amon upyhyk waiwy wà hehe wiko pà wà no. 22 Tupàn uzapo nezewegatete haw Enom Ezau izuapyapyr wanupe no. Umumaw Orew wà. Enom upyhyk waiwy wà hehe wiko pà wà. Te ko 'ar rehe wiko hehe wà. 23 Kereta ywy rehe har uzapo nezewegatete haw wà no. Uhem oho Kereta yrypypo'o wi wà. Wixe Awi waiwy Mezitehàn yryhu izywyr har rehe wà. Na'e oho kwarahy ihemaw awyze har kutyr Kaz tawhu pe uhem pà wà. Kereta ywy rehe har umumaw Awi wà. Wiko tawhu waiwy rehe har wapupe wà.\n24 Xiahaw Moaw ywy zaha. Na'e Tupàn uze'eg zanewe. — Peho wiwi peiko nehe. Peahaw Aronon yrykawhu nehe. Ta'e aityk kar putar Xeom Amohe wanuwihawete peme ihe nehe xe. Wiko Ezemon tawhu pupe a'e. Pezàmàtyry'ym Xeom pe wà nehe. Pepyhyk iziwy nehe, i'i zanewe. 25 Na'e Tupàn uze'eg ihewe. Ko 'ar henataromo amukyze kar putar teko ywy nànànar pewi ihe wà nehe. Teko paw ukwaw putar pekàgaw wà nehe. Penehe ze'egaw henu mehe ipytuhegatu putar paw rupi wà nehe. Uryryryryz putar ukyze pà wà nehe, i'i izupe.\nIzaew upyro Xeom wakàgaw wanuwi wà\n26 Uze'eg wi Moizez. — A'e re Kenemot ywyxiguhu rehe zanereko mehe amono kar heze'eg tuwihawete Xeom pe. — Tuwe uruiko pemyrypar romo nehe, a'e izupe. 27 — Tuwe uruahaw neywy nehe. Xo pe rupi zo uruata putar nehe. Nuruhem kwaw izuwi nehe. 28 Oromono putar temetarer ureremi'u hekuzaromo ma'ywa tykwer hekuzaromo nehe, ihyk 'ym mehe urewe nehe, a'e izupe. Xo neywy ahaw paw zo uruputar uruiko. 29 Urehem wer Zotàw yrykawhu pe. Na'e uruahaw putar a'e yrykawhu ywy Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e urezar urewe hemimur nehe. Ezau izuapyapyr Enom ywy rehe har a'e wà, Moaw izuapyapyr Ar rehe har a'e wà no, wahaw kar uiwy urewe a'e wà, a'e izupe. 30 Tuwihawete Xeom nuwahaw kar kwaw uiwy zanewe. Ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar umuàtà Xeom ipy'a a'e xe. Nuweruzar kar kwaw uze'eg izupe. Uzapo nezewe haw a'e, ta'e ipureityk kar wer tuwihawete Xeom rehe zanewe a'e xe. Ipurupyhyk kar wer iziwy zanewe no. Te kutàri zaiko a'e ywy izar romo.\n31 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg ihewe kury. — Exak heremiapo ràm nehe. Aityk kar putar Xeom newe nehe. Ezàmàtyry'ym eho na'arewahy nehe kury. Epyhyk iziwy nehe, i'i ihewe. 32 Xeom uhem weko haw wi wemiruze'eg zauxiapekwer wanupi zaneàmàtyry'ym pà Zaxa tawhu pe kury. 33 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar weityk kar zanewe wà. Xityk Xeom zane. Xityk ta'yr zane wà no. Xityk hemiruze'eg zauxiapekwer paw zane wà no. 34 Ximumaw waneko haw tawhu paw no. Xiuka teko paw rupi zane wà: awa wà, kuzà wà, kwarearer wà, kuzàtàigwer wà. Ni pitài nuhem kwaw wà. 35 Xipyhyk waneimaw tapi'ak zane wà. Xipyhyk wama'e hekuzar katu ma'e tawhu pupe zaneremixak kwer no. 36 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar weityk kar tawhu paw zanewe wà: Zazypyrog Aroer tawhu pe Aronon ywyàpyznaw huwake har pe. Xityk tawhu ywyàpyznaw rehe har no. Xipyhyk tawhu zaha zaiko te Zireaz ywy rehe zane wà. Xipyhyk tawhu paw rupi zane wà. Heta pàrirogawtàtà amo tawhu waiwyr. Xityk te a'e tawhu zane wà no. 37 Nazaixe kwaw ywy Amon izuapyapyr waneko haw pe. Naxityk kwaw tawhu Zamok yrykawhu izywyr har zane wà. Naxityk kwaw tawhu ywy ywytyruhu hereko har rehe har wà. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar umume'u amo ywy zanewe no. — Peityk zo tawhu a'e ywy rehe har pe wà nehe, i'i zanewe. Naxityk kwaw tawhu a'e ywy rehe har wà.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/DEU02.htm","date":"2021-10-28T02:14:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588246.79\/warc\/CC-MAIN-20211028003812-20211028033812-00478.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000064373,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000064373016357}","num_words":1072,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.403,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nTupàn heko haw pe har oho Moki tawhu pe a'e\n1 Amo Tupàn heko haw pe har oho Ziwkaw tawhu wi Moki tawhu pe a'e kury. Uze'eg a'e pe har wanupe. — Apuerur Ezit ywy wi ihe. Apumuixe kar ywy peipy wanupe heremimume'u kwer rehe ihe no. — Nazuhaw pixik kwaw peme heze'eg awer ihe nehe, a'e peme. 2 — Pezapokatu zo peze'eg a'e ywy rehe har wanehe we nehe. Peityk ma'ea'yr hapy haw tupàn a'ua'u wanenataromo har nehe, a'e peme. Naperuzar kwaw heze'eg. Màràzàwe tuwe herereko pe nezewe, i'i wanupe. 3 — Naperuzar kwaw heze'eg, a'e rupi namuhem kar kwaw a'e teko ko ywy rehe har penenataromo ihe wà nehe. Wiko putar peàmàtyry'ymar romo wà nehe. Pepurumuwete wer putar wazar tupàn a'ua'u wanehe nehe no, i'i wanupe.\n4 A'e ma'e Izaew paw wanupe imume'u re teko uzai'o tetea'u tuwe a'e wà kury. 5 — Moki, i'i a'e ywy pe wà. — Uzai'o ma'e wà, i'i her zaneze'eg rupi. Uzuka ma'ea'yr a'e pe Tupàn henataromo wà.\nZuzue imàno haw\n6 Omono kar Zuzue Izaew uzewi wà. A'e re teko oho uiwy rehe pitàitàigatu wà, weko haw iapo pà a'e pe pitàitàigatu wà. 7 Zuzue heko mehe we teko weruzar Tupàn ze'eg wà. Amo tàmuz wikuwe Zuzue imàno mehe wà. A'e tàmuzgwer wexak Tupàn hemiapo kwer ikàg ma'e paw a'e wà, Izaew wanupe iapo mehe a'e wà. Teko weruzar Tupàn ze'eg waneko mehe wà no.\n8 Zuzue Nun ta'yr 110 kwarahy hereko mehe umàno a'e. 9 Utym hetekwer iziwy Tupàn hemimur kwer rehe a'e wà. Xinater tawhu pe Eparai ywy ywytyruhu heta haw pe itym wà. Itym awer ywytyr Kaz huwake kwarahy heixe haw awyze har kutyr tuz. 10 Umumaw Izaew kwarahy tetea'u a'e pe wà. Umàno Zuzue 'ar mehe arer upaw rupi wà no. Wazuapyapyr wiko a'e ywy rehe wà kury. Nukwaw kwaw Tupàn wà. Nukwaw kwaw Izaew wanupe hemiapo kwer wà.\nIzaew upuir Tupàn wi wà\n11 Na'e Izaew uzapo iaiw ma'e Tupàn huwarupi wà. Umuwete katu tupàn ua'u Ma'aw her ma'e wà kury. Na'ikatu pixik kwaw wanemiapo kwer Tupàn pe.\n12 Upuir teko Tupàn wàmuzgwer wazar wi wà, Ezit ywy wi wanerur arer wi wà. Umuwete katu tupàn a'ua'u a'e ywy rehe har wazar wà, uzeake wiko ma'e wazar wà. Umuikwahy kar Tupàn wà. 13 Ta'e upuir izuwi wà xe, ta'e umuwete katu Ma'aw wà xe, ta'e umuwete katu Atarot wà no xe. (Ma'aw tupàn ua'u awa romo hekon a'e. Atarot tupàn ua'u kuzà romo hekon a'e no.) 14 Wikwahy tuwe Tupàn Izaew wanehe. A'e rupi umuhem kar awa iaiw ma'e Izaew waneko haw pe wà kury. A'e awa uzuka amo Izaew wà, wama'e heraha pà wà. Omono Tupàn Izaew waàmàtyry'ymar wanupe wà. A'e rupi Izaew na'ikàg kwaw wà kury. Wanuwake har upuner iaiw ma'e iapo haw rehe wanupe wà kury. 15 Aze Izaew uhem oho amo teko waàmàtyry'ym pà wà, Tupàn nupytywà kwaw wà. Upytywà waàmàtyry'ymar wà, uze'eg awer rupi katete a'e. Uzemumikahy Zutew wà. Upuraraw ma'erahy tetea'u wà.\n16 Na'e Tupàn wexaexak amo tuwihaw teko wapyro har romo a'e kury. A'e tuwihaw upyro Izaew waàmàtyry'ymar wanuwi wà. 17 Nezewe rehe we teko nuzekaiw kwaw uwihaw waze'eg rehe wà. Umuwete katu amo tupàn a'ua'u wà. Nuiko kwaw wàmuz wazàwe wà. Na'arewahy uhem oho Tupàn rape wi wà, wàmuz wanape wi wà. Nuweruzar kwaw Tupàn ze'eg wàmuz wazàwe wà. 18 Teko wanupe tuwihaw hexakar mehe Tupàn wiko a'e tuwihawete rehe we a'e. A'e tuwihaw a'e wà, wikuwe mehe upyro Zutew oho waiko waàmàtyry'ymar wanuwi a'e wà. Ta'e Tupàn upuhareko katu Zutew a'e wà xe, ta'e waàmàtyry'ymar upuraraw kar ma'erahy tetea'u wanupe a'e wà xe. 19 Wyzài tuwihaw imàno re teko uzewyr wemiapo kwer pe wà. Wanemiapo kwer pitàitàigatu iaiw wera'u wanu wanemiapo kwer wanuwi. Umuwete katu wi wi tupàn a'ua'u oho waiko wà, ikatu 'ym ma'e iapo pà wanenataromo wà. — Nazapytu'u kwaw a'e ma'e iapo re nehe, i'i uzeupeupe wà. 20 A'e rupi Tupàn wikwahy tuwe Izaew wanehe kury. — Ko teko uhaw wàmuzgwer ze'eg awer ihewe wanemimume'u kwer wà. Nuzekaiw kwaw heze'eg rehe wà, i'i uzeupe. 21 — Zuzue umuhem kar amo wà. Amogwer upyta xe wà. Namuhem kar kwaw xe wi ihe wà nehe kury, i'i uzeupe. 22 — Amono kar putar a'e teko Izaew wakutyr ihe wà nehe. Agaw putar Izaew nezewe ihe wà nehe. Aze ru'u wata putar herape rupi wàmuzgwer wazàwe wà nehe. Aze ru'u nan, i'i uzeupe.\n23 Tupàn umupyta kar a'e teko a'e ywy rehe wà. Numuhem kar kwaw upaw rupi a'e 'ar mehe wà. Nuweityk kar kwaw Zuzue pe a'e 'ym mehe wà.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/JDG02.htm","date":"2021-10-20T09:55:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585305.53\/warc\/CC-MAIN-20211020090145-20211020120145-00247.warc.gz","language":"gub","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":720,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.252,"stopwords_ratio":0.474,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"16\nUze'eg temetarer penywyr wanupe penemimono ràm rehe xe a'e kury\n1 Azapo kar putar amo ma'e peme ihe kury. (Tupàn hemiruze'eg Zutez ywy rehe har a'e wà, upuraraw ma'erahy kwer waiko a'e wà. Nuhyk kwaw temi'u wanupe.) A'e rupi pemono'og penemetarer ikurer nehe, wanupe imonokatu pà nehe. Amono'og kar temetarer Karaz ywy rehe har uzeruzar ma'e wanupe ihe. Nezewegatete amono'og kar kwez peme ihe kury. 2 Mytu'u haw 'ar nànàgatu pemono'og amo penemetarer ikurer nehe. Aze pemono'og temetarer tetea'u nehe, pemonokatu ikurer uhua'u ma'e nehe. Aze pixika'i penemimono'og nehe, xo pixika'i pemonokatu nehe. Pemono'ono'og imonokatu pà nehe. A'e mehe pepyr heho mehe heta tetea'u putar nehe. A'e mehe — Ximono'og temetarer tàrityka'i nehe, napeze kwaw hehem mehe nehe. 3 Pepyr heho mehe nehe, apuranu putar penehe ihe nehe. -Ma'enugar awa weraha putar penemetarer imono'og pyrer a'e wà nehe, Zutez ywy rehe har wanupe nehe. Pemume'u awa penemixamixak kwer ihewe wà nehe. A'e mehe azapo putar pape Zutez ywy rehe har wanupe ihe nehe. — Ko awa a'e wà, werur temetarer Korin tawhu pe har wanemimono'og kwer kwez peme a'e wà kury, a'e putar Zutez ywy rehe har wanupe nehe, pape rehe imuapyk pà ihe nehe. A'e mehe amono kar putar a'e temetarer heraha har ihe wà nehe, Zeruzarez tawhu pe har uzeruzar ma'e wanupe ihe wà nehe. 4 Aze ikatu nehe, aha putar wapyr ihe nehe no. Nezewe mehe a'e temetarer heraha har oho putar herupi a'e wà nehe no, Zeruzarez tawhu pe heho mehe a'e wà nehe no.\nPawru umume'u Korin tawhu pe oho àwàm a'e kury\n5 Aha putar Maxeton ywy rehe ihe nehe. Apyterahaw putar Maxeton ywy nehe. A'e re aha putar pepyr nehe. 6 Aze ru'u amumaw putar màràn 'ar pepyr hepyta pà nehe. Aze ru'u amumaw putar 'ar huwixàg ma'e paw rupi nehe, pepyr hepyta pà nehe. A'e mehe pepuner hepytywà haw rehe nehe, heata àwàm rehe nehe. Nakwaw kwaw heho àwàm ihe rihi. 7 Aze màràn 'ar amumaw pepyr nehe, na'ikatu kwaw ihewe nehe. Aze ikatu Tupàn pe nehe, amumaw putar 'ar tetea'u pepyr nehe.\n8 Ko 'ar rehe apyta putar Ew tawhu pe ihe. Xo Penteko 'ar pawire ata putar aha xe wi nehe. 9 Aze apyta xe nehe, apuner Tupàn ze'eg imume'u haw rehe teko tetea'u wanupe nehe. Heta tetea'u Tupàn iàmàtyry'ymar xe a'e wà. Nazekaiw kwaw wanehe.\n10 Aze Ximot oho pepyr nehe, pemuixe katu kar pezemono'ogaw pe nehe, penàpuz me nehe. Ta'e uma'ereko iko Zanezar pe a'e no xe, ihe ài a'e no xe. 11 Tuwe ni amo pepyr har nuze'eg zemueteahy kwaw hehe wà nehe. Pepytywàgatu nehe. A'e rupi upuner wata wi haw rehe amo taw pe nehe no, pekatu haw ikwaw pà nehe no. A'e rupi uzewyr putar ihewe nehe. Ihe ihe, herywyr wà no, uruàro izewyr àwàm uruiko ure.\n12 Aze'eg putar zanerywyr Apor rehe peme ihe no. — Eho amogwer zanerywyr wanexak pà nehe, wapyr nezekytyar pà nehe, a'e izupe tuweharupi ihe. Noho kwaw pepyr ko 'ar rehe. Amo 'ar mehe nehe, aze upuner nehe, oho putar pepyr nehe.\nPawru omono kar uze'eg wanupe xe a'e kury\n13 Peiko ume'egatu ma'e ài nehe. Pezapo zo ikatu 'ym ma'e nehe, Zezuz tur àwàm hàrogatu pà nehe. Pepytu'u zo pezeruzar ire nehe, pekyze zo peàmàtyry'ymar wanuwi nehe, pekàg tuwe nehe. 14 Pezeamutamutar katu nehe, pema'ereko haw iapo mehe paw rupi nehe.\n15 Pekwaw Ete pe, pekwaw iànàm pe wà no. Kwehe mehe amume'u Tupàn ze'eg aha Kere ywy rehe har wanupe ihe. A'e ràgypy uzeruzar Zezuz rehe a'e wà, henu mehe a'e wà, amogwer Kere ywy rehe har wanenataromo a'e wà. Tuweharupi upytywàgatu Tupàn hemiruze'eg waiko wà kury, wanehe uzekaiw pà wà kury. A'e rupi azapo kar amo ma'e peme ihe nehe kury. 16 Peruzar agwer teko pe wà nehe. Aze amo uzeruzar ma'e uma'ereko wazàwe Tupàn pe wà nehe, tuwe a'e teko wiko peneruze'egar romo wà nehe no, tuwe wiko penuwihaw romo wà nehe no.\n17 Ete a'e, Potuna a'e no, Kere a'e no, xe hepyr wanekon a'e wà kury. Napeiko kwaw hepyr. Nazemumikahy kwaw ihe, ta'e wiko hepyr penekuzaromo a'e wà xe. 18 Pemurywete kar a'e wà. Hemurywete kar waiko nezewegatete ko 'ar rehe a'e wà no. Tuwe zazekaiw agwer awa wanehe nehe.\n19 Uzeruzar ma'e Az ywy rehe har a'e wà, omono kar uze'eg peme a'e wà, — Pekatu aipo, i'i peme wà. Ak a'e, Pirixi a'e no, wanàpuz me uzemono'og ma'e uzeruzar ma'e a'e wà no, omono kar uze'eg peme a'e wà no. Ta'e pezeruzar Zaneruwihawete rehe pe no xe. 20 Uzeruzar ma'e xe har paw rupi a'e wà no, omono kar uze'eg peme a'e wà no. Peiko tywyr romo Zezuz inuromo. A'e rupi pexak kar pezeamutamutar katu haw pezeupeupe nehe.\n21 Ko heze'eg pehegwera'i amuapyk putar hepo pupe azeharomoete ihe nehe kury. Ihe Pawru ihe, amono kar ko heze'eg peme ihe. Pekatu pa. 22 Aze teko nuzamutar katu kwaw Zanezar wà nehe, tuwe Tupàn uzepyk wanehe nehe. MARANATA, a'e peme. — Ezur nehe, urezar, i'i a'e ze'eg zaneze'eg rupi. 23 Tuwe Zezuz Zanezar pepuhareko a'e nehe, ikatuahy ma'e iapo pà peme a'e nehe.\n24 Zaiko Zaneruwihawete Zezuz inuromo zane. Apuamutar katu tuwe inuromo ihe. Upaw kwez kury. Pawru.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/1CO16.htm","date":"2021-10-25T01:27:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323587608.86\/warc\/CC-MAIN-20211024235512-20211025025512-00058.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000075102,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000075101852417}","num_words":826,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.492,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nUze'eg Pawru Zaneruwihawete ywyra kanetar rehe imàno awer rehe xe a'e kury\n1 Herywyr wà, hereinyr wà. Pepyr heho mehe, amume'u Tupàn ze'eg azeharomoete har ikwaw pyr 'ym peme ihe. Naze'eg tetea'u kwaw peme. Naze'eg kwaw ma'e kwaw par ze'eg rupi. 2 Pepyr hereko mehe nahema'enukwaw kwaw amogwer ma'e rehe. Xo ywyra kanetar rehe umàno ma'e kwer amume'u peme. 3 Pepyr heho mehe, nahekàg kwaw ihe, akyze pewi. — Aze ru'u nuzeruzar kwaw Tupàn ze'eg rehe a'e wà nehe, a'e peme. 4 A'e rupi heze'eg awer na'ipuràg kwaw peme. Naze'eg kwaw ma'e kwaw par ài ihe. Tupàn Hekwe Puràg hemuze'eg kar a'e. A'e rupi peze'eg nezewe ihewe. — Azeharomoete ize'eg a'e, peze ihewe. 5 A'e rupi pezeruzar tuwe pe, ta'e pezeruzar Tupàn ikàgaw hexak ire pe xe, napezeruzar kwaw teko wanemigwaw hexak ire.\nTupàn ukwaw ma'e paw rupi a'e\n6 Aze teko ukwaw Tupàn ze'eg a'e wà nehe, aze oho katu ize'eg rupi a'e wà nehe, a'e mehe amume'u putar ma'e wanupe nehe, ma'e kwaw par waze'eg rupi heze'eg pà nehe. Namume'u kwaw ko ywy rehe har wanemigwaw ihe nehe. Namume'u kwaw tuwihaw ko ywy rehe har wanemigwaw nehe. Ta'e amo 'ar mehe wakàgaw uhem putar wanuwi a'e wà nehe xe. 7 Kwehe mehe ywy iapo 'ym mehe we, Tupàn i'i uzeupe a'e. — Apyro putar hera'yr rehe uzeruzar ma'e ràm ihe wà nehe, i'i uzeupe. Nukwaw kar kwaw a'e ze'eg teko wanupe a'e 'ar mehe. Ko 'ar rehe amume'u a'e ze'eg ikwaw pyr 'ym aha teko wanupe ihe kury. Tupàn umur putar upuràg eteahy haw ukàgaw zanewe a'e nehe kury, hehe zanezeruzar mehe a'e nehe. 8 Tuwihaw ko ywy rehe har paw rupi a'e wà, nukwaw kwaw a'e ma'ekwaw katu haw a'e wà. Aze mo ukwaw wà, a'e mehe mo nuzuka iwer mo Zanezar ipuràg eteahy ma'e a'e wà, ywyra kanetar rehe mo a'e wà. 9 Nezewe i'i ze'eg kwehe arer a'e.\nMa'e hexak pyr 'ym,\nMa'e henu pyr 'ym,\nMa'e ikwaw pyr 'ym,\nA'e ma'e Tupàn umuhyk iko wemiamutar wanupe kury.\n10 Tupàn Hekwe ukwaw kar a'e ma'e ikwaw pyr 'ym zanewe a'e. Tekwe Puràg a'e, ukwaw katu ma'e paw rupi a'e. Te Tupàn hemiapo putar haw ikwaw pyr 'ym ukwaw a'e. 11 Teko hekwe a'e wà, ukwaw uzar a'e wà. Nezewegatete Tupàn Hekwe a'e no, a'e zutyka'i ukwaw tuwe uzar a'e. Ukwaw Tupàn zaneru a'e. 12 Nan kwaw tekwe ko ywy rehe har xipyhyk zane. Tupàn umur Wekwe zanewe a'e, a'e rupi ukwaw kar ma'e wemimur kwer zanewe paw rupi a'e.\n13 A'e rupi nazaze'eg kwaw ma'e kwaw par ko ywy rehe har wazàwe zane. Tekwe Puràg zanemu'e amo ze'eg rehe a'e. Ximume'u a'e ze'eg amo wanupe zane, Tekwe Puràg hereko har wanupe zane. 14 Tupàn Hekwe hereko 'ymar a'e wà nehe, nupyhyk kwaw ma'e hemimur ràm a'e wà nehe. Ta'e nukwaw katu kwaw hemimur a'e wà xe. — Kwarer wazemaraz taw ài a'e, i'i hemimur pe wà. Ta'e nuwereko kwaw Tekwe Puràg upy'a pe a'e wà xe. Tekwe Puràg zutyka'i upuner uze'eg ikwaw kar haw rehe teko wanupe a'e. 15 Tekwe Puràg hereko har ukwaw katu ma'e a'e wà. — Ko ma'e ikatu a'e, kwez ma'e na'ikatu kwaw a'e, upuner u'e haw rehe wà. Tekwe Puràg hereko 'ymar nukwaw kwaw agwer ma'e a'e wà. A'e rupi, tuwe nuze'eg zemueteahy kwaw Tekwe Puràg hereko har wanehe wà nehe. Ta'e nukwaw kwaw Tekwe Puràg hemiapo putar haw a'e wà xe. 16 Nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer a'e. — Mo ukwaw Tupàn ima'enukwaw paw a'e wà. Mo upuner hemiapo ràm imume'u haw rehe izupe a'e wà nehe, i'i ze'eg kwehe arer. Xo zanema'enukwaw paw zo nuzawy kwaw Zaneruwihawete ima'enukwaw paw zane.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/1CO02.htm","date":"2021-10-28T01:44:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588246.79\/warc\/CC-MAIN-20211028003812-20211028033812-00503.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":581,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.265,"stopwords_ratio":0.465,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"31\nXau umàno a'e, ta'yr umàno wà no\n1 Uzàmàtyry'ym Piri ywy rehe har Izaew waiko ywytyr Zimoa rehe wà. Piri ywy rehe har uzuka Izaew tetea'u a'e pe wà. Amo uzàn a'e wi wà. 2 Umàmàn Piri ywy rehe har Xau izywyr wà, ta'yr waiwyr wà no. Uzuka ta'yr wà. Na'aw ta'yr waner xe wà: Zonata, Aminanaw, Mawkizu. 3 Uzàmàtyry'ymahy zauxiapekwer Xau izywyr wà. Amo uzywà Xau u'yw pupe. Ukutuk tuwe wà. 4 Na'e uze'eg kwàkwàmo utakihepuku heraha har pe kury. — Enuhem netakihepuku kury. Hezuka pe kury. Nezewe mehe agwer Piri ywy rehe har tupàn a'ua'u wamuwete katu har nupuraraw kar kwaw ma'erahy ihewe hezuka 'ym mehe we wà nehe, i'i izupe. Ukyze katu tuwe kwàkwàmo. Na'ipurapo wer kwaw ma'e ize'eg awer rupi a'e. Na'e upyhyk Xau utakihepuku kury. Uzemomor iapyr rehe uzezuka pà kury. 5 Imàno haw hexak mehe kwàkwàmo uzezuka nezewegatete utakihepuku pupe no. Umàno Xau rehe we a'e pe. 6 Nezewe a'e 'ar mehe umàno Xau a'e. Umàno a'e na'iruz ta'yr a'e wà no. Umàno a'e kwàkwàmo a'e no. Umàno hemiruze'eg zauxiapekwer upaw rupi katete wà no. 7 Izaew izuapyapyr ywyàpyznaw Zereew her ma'e ikupe kutyr har a'e wà, Zotàw yrykaw izywyr har kwarahy hemaw kutyr wiko ma'e a'e wà, wexak Izaew zauxiapekwer wazàn mehe wà. Ukwaw Xau ta'yr wanehe we izuka awer wà no. A'e rupi utyryk weko haw tawhu wi wà, a'e wi uzàn pà wà. A'e rupi wixe Piri ywy rehe har oho a'e tawhu pupe wiko pà a'e wà kury.\n8 Zeàmàtyry'ymawhu ipawire iku'egwer pe uzewyr Piri ywy rehe har umàno ma'e kwer wanetekwer wama'e kwer ipyro pà wanuwi wà kury. A'e pe uhem mehe wexak Xau hetekwer wà. Wexak na'iruz ta'yr wanetekwer wà no, Zimoa ywytyr rehe wamàno awer pe wà. 9 A'e rupi uzakagok Piri ywy rehe har Xau hetekwer wà. Wenuhem ikamirtàtà izuwi wà. A'e re omono kar uze'eg heraha har uiwy pe wà. — Pemume'u ko ikatu ma'e uzeapo ma'e kwer peho zaneywy rehe har wanupe nehe, zanezar tupàn wanupe nehe no, i'i wanupe. 10 Weraha Xau kamirtàtà tupàn kuzà Atarot her ma'e hàpuzuhu pupe imono pà wà. Uzywàzywà hetekwer tawhu Mete-Xà her ma'e ipàrirogaw rehe wà. 11 Zamez taw pe har Zireaz ywy rehe har wenu Piri ywy rehe har Xau pe wanemiapo kwer wà. 12 A'e rupi a'e pe har ikàg wera'u ma'e umumaw pytun gatu wata pà wà. Te uhem Mete-Xà tawhu pe wà. Weruwezyw Xau hetekwer pàrirogaw wi wà. Weruwezyw na'iruz ta'yr wanetekwer a'e wi wà no. Weruzewyr Zamez pe wà. Umunyk tata wanehe a'e pe wà. Ukaz paw wà. 13 Na'e upyhyk wàkàgwer a'e wi wà kury. Utym wà tawhu pupe kury, amo ywyra tamara 'yw iwy pe wà kury. A'e re umumaw 7 'ar mai'u 'ym pà wà kury. Upaw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/1SA31.htm","date":"2021-10-20T10:00:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585305.53\/warc\/CC-MAIN-20211020090145-20211020120145-00325.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":442,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.421,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nMa'ekwaw katu haw hekuzar haw\n1 Hera'yr, ezemu'e heze'eg newe imume'u pyrer rehe nehe. Nereharaz zo ma'e newe heremiapo kar ràm wi nehe. 2 Ezeapyaka katu ma'e kwaw katu har wanehe nehe. Ezeagaw wapurumu'e haw ikwaw paw rehe nehe no. 3 Azeharomoete ty. Enoz ma'e kwaw katu haw nehe. Ehapukaz ma'e kwaw paw henoz pà nehe no. 4 Teko wekar itaxig parat a'e wà. Wekar temetarer uhua'u ma'e imim pyrer wà no. Ekar agwer ma'e nezewegatete nehe no. 5 Aze erekar agwer ma'e nehe, erekwaw putar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wi nekyze haw nehe. Erezemu'e putar Tupàn ikwaw paw rehe nehe no. 6 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e a'e, a'e ae umur ma'e kwaw katu haw purupe a'e. Ma'e kwaw katu haw ur izuwi a'e. Ma'e kwaw paw ur izuwi a'e no. 7 Upytywà teko ikatu ma'e wà. Upyro teko imunar 'ym ma'e wà no. 8 Tupàn uzekaiw katu teko amogwer teko wanereko katu har wanehe a'e. Omonokatu weruzar har wà no.\n9 Aze herenu pe nehe, erekwaw putar ikatu ma'e iapo haw nehe. Erekwaw putar purereko katu haw nehe no, teko wama'e rehe imunar 'ymaw nehe no. 10 Ereiko putar ma'e kwaw katu har romo nehe. Nema'e kwaw katu haw nemurywete kar putar nehe no. 11 Nema'e kwaw paw a'e nehe, nema'e kwaw katu haw nehe no, nepyro putar ikatu 'ymaw wi nehe. 12 Nemunyryk putar ikatu 'ym ma'e iapo haw wi nehe no. Nezewe mehe ereiko putar muitea'u teko hemu'em tetea'u ma'e wanuwi nehe. 13 A'e teko wezar weko haw ikatu ma'e wà. Wiko ikatu 'ym ma'e iapo haw rehe wà. Waneko haw nuzawy kwaw ipytunaw rehe waneko haw. 14 A'e teko ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe wà. Aze amo uzapo ikatu 'ym ma'e wà, a'e teko hurywete iapo haw hexak mehe wà. 15 A'e teko wiko imunar ma'e romo wà. Ni amo nupuner kwaw wanehe uzeruzar haw rehe wà.\n16 A'e rupi erepuner kuzàwyzài wi netyrykaw rehe nehe, aze uze'eg puràg rupi ipureraha wer nerehe uker haw pe nehe. 17 Uzereko mehe kuzà umume'u xo umen puhe uker àwàm zo Tupàn henataromo a'e. Kuzàwyzài heharaz wemimume'u kwer wi. 18 Aze ereho hàpuz me hupi nehe, ereiko putar màno haw piar rupi oho ma'e ài. Hupi oho ma'e nuzawy kwaw umàno ma'e kwer wapyta haw pe wiko ma'e wà. 19 Awa kuzàwyzài pe oho ma'e kwer nukwaw kwaw uzewyr haw rehe weko katu haw pe nehe. 20 A'e rupi, eiko ikatu ma'e ài nehe. Eiko ikatu ma'e romo nehe. 21 Awa ikatu ma'e wà, imunar 'ym ma'e wà, wiko putar xe zaneywy rehe wà nehe. 22 Tupàn upi'ir putar ko ywy nehe, ikatu 'ym ma'e wamono kar pà xe wi nehe. Teko ozo'ok ka'akyr ywy wi wà. Nezewegatete Tupàn ozo'ok putar ikatu 'ym ma'e iapo har zaneywy wi wà nehe no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/PRO02.htm","date":"2021-10-28T00:39:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588246.79\/warc\/CC-MAIN-20211028003812-20211028033812-00567.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":441,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.258,"stopwords_ratio":0.51,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"3\nZeruzarez pe har wanehe izepyk àwàm, wazepyro àwàm no\n1 Ezemumikahy nehe, Zeruzarez. Ta'e nereputar kwaw Tupàn nezar romo ne xe. Ta'e netynehem imunar ma'e wapupe ne xe. Tuweharupi erepuraraw kar ma'erahy nepupe har wanupe. 2 Zeruzarez na'ipurenu wer kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ize'eg rehe. Nuputar kwaw weruze'egaw no. Nuzeruzar kwaw uzar rehe. — Hepytywà pe nehe, ni'i kwaw izupe. 3 Tuwihaw a'e pe har nuzawy kwaw zàwàruhu iriàw okororo ma'e wà. Pureruze'eg ma'e a'e pe har nuzawy kwaw awarahu hehaite ma'e wà. U'u ma'e paw pitài haw rupi. Nomonokatu kwaw wemi'u ràm ikurer iku'egwer pàràm romo wà. 4 Tupàn ze'eg imume'u mua'u har wiko wera'u wà. Hemu'em teko wanupe wà. Xaxeto uzapo iaiw ma'e Tupàn Hàpuzuhu pupe wà. Nuweruzar kwaw Tupàn ze'eg wà. 5 Nezewe rehe we Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko a'e tawhu pe. Tuweharupi xo ikatu ma'e zo uzapo. Nuzawy pixik kwaw. Tuweharupi ku'em mehe uzapo kar ikatu ma'e. Teko ikatu 'ym ma'e uzapo wiwi iaiw ma'e oho waiko wà. Na'imaranugar kwaw wemiapo rehe wà.\n6 Nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. — Amumaw amo ywy rehe har tetea'u ihe wà. Aeityk tawhu tetea'u ihe wà. Azukazuka tàpuz aiha katu ma'e, ma'e rehe ume'egatu haw no. Amuaiw pe tawhu myter pe har tetea'u wà no. A'e tawhu uzeapo ywyxiguhu romo wà kury. Naheta kwaw teko a'e pe wiko ma'e wà kury. 7 Nezewe aze'eg hezeupe. — Heremiaihu hemuwete katu putar a'e wà nehe, a'e zepe hezeupe. — Uruputar nepureruze'egaw ure nehe, i'i putar ihewe wà nehe, a'e zepe hezeupe. — Azepyk tetea'u wanehe ihe. Naheharaz kwaw hezepyk tetea'u haw wi wà nehe, a'e zepe hezeupe. Nan kwaw nezewe. Uzeagaw wera'u ikatu 'ym ma'e iapo pà wà, i'i Tupàn uzeupe a'e.\n8 A'e rupi nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e kury. — Peàro he'ar nehe. A'e 'ar mehe apu'àm putar nehe. A'e mehe amume'u putar teko ywy nànànar wanemiapo kwer nehe. Azepyk putar wanehe a'e 'ar mehe nehe. Amono'og putar teko ywy nànànar wamuwà wà nehe. Amono'og putar tuwihawete paw wà nehe no, wanehe hezepyk pà nehe. Upuraraw putar hekwahy haw wà nehe. Ta'e azakook putar hekwahy haw wanehe tata ài ihe nehe xe. Hekwahy haw tata zàwenugar wapy putar ywy paw nehe.\n9 Na'e amupytu'u kar putar teko tupàn a'ua'u wamuwete katu re wà nehe. Xo ihe zo hemuwete katu putar wà nehe. Aiko Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e romo ihe. — Hereruzar pe nehe, a'e putar teko paw wanupe nehe. Upaw rupi hemuwete katu putar tupàn a'ua'u imuwete katu awer zàwe wà nehe. 10 Heremiaihu ywy nànàn uhàuhàz ma'e ur putar ma'ea'yr wazuka pà herenataromo wà nehe. Te tawhu Exio ywy rehe har muite wera'u ma'e wi wanur putar wà nehe. 11 Pe heremiaihu pe. Pemumaw kwarahy tetea'u heputar 'ym pà pezar romo. A'e 'ar mehe nehe, pepytu'u putar heputar 'ym awer rehe pemaranugar ire nehe. Ta'e amukàzym kar putar wiko wera'u ma'e pemyter wi wà nehe xe. Amukàzym kar putar heko kateteahy wera'u ma'e pemyter wi wà nehe no. Napeiko wi pixik kwaw wiko wera'u ma'e heywytyr imonokatu pyrer rehe nehe. 12 Amuigo kar putar amo teko Zeruzarez pupe ihe wà nehe. A'e teko nuiko wera'u kwaw amogwer wanuwi wà nehe. Nuiko wera'u kwaw ihewi wà nehe. Ma'e kwaw katu har romo wanekon putar wà nehe. Uzeruzar putar herehe wà nehe. 13 Teko Izaew wikuwe ma'e ràm a'e wà nehe, nuzapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e a'e wà nehe. Nahemu'em pixik kwaw wà nehe. Nuzeagaw pixik kwaw amogwer teko wanupe wemu'em pà wà nehe. Uhyk putar temi'u wanupe nehe. Ni amo zauxiapekwer nuzàmàtyry'ym kwaw wà wà nehe. Nukyze kwaw amo wanuwi wà nehe.\nZegar haw Tupàn imuwete katu haw\n14 Teko Izaew wà. Pezegar Tupàn pe ikatu haw rehe nehe.\nPenurywete nehe, Zeruzarez pe har wà.\nPemume'u Tupàn ikatu haw pepy'a pupe upaw rupi nehe.\n15 Kwehe mehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u penehe uzepyk àwàm a'e. Umumaw a'e uze'eg awer. Nuzepyk kwaw penehe nehe.\nUmunyryk kar wàmàtyry'ymar paw wemiaihu wanuwi wà.\nTupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew Wanuwihawete wiko penehe we a'e.\nA'e rupi, pekyze zo iaiw paw wi nehe.\n16 Uhem putar amo 'ar nehe. A'e 'ar mehe teko uze'eg putar Zeruzarez pe wà nehe.\n— Pekyze zo nehe, teko Xiàw rehe har wà.\nPezemumikahy zo nehe. Peityk zo pekàgaw pezewi nehe no.\n17 Ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pezar wiko penehe we a'e xe.\nIkàg a'e. Pepyro putar nehe.\nHurywete putar penehe nehe.\nPeamutar katu, a'e rupi umur putar peneko haw pyahu ma'e peme nehe.\nUzegar putar Tupàn nehe. Hurywete putar nehe.\n18 Teko uzapo mynykawhu urywete haw romo wà. Nezewegatete Tupàn hurywete putar penehe nehe.\nNezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e a'e kury.\n— Amunyryk kar putar iaiw ma'e peme uzeapo etea'i ma'e pewi ihe nehe.\nApupyro putar ikatu 'ymaw wi nehe.\n19 A'e 'ar ihem mehe nehe,\nazepyk putar a'e peàmàtyry'ymar wanehe nehe.\nApyro putar pàri ma'e wà nehe.\nAmono'og wi putar uhàuhàz ma'e kwer wamuwà ihe wà nehe.\nAmo pemumaranugar kar ywy nànàn peneko mehe wà.\nAmo 'ar mehe a'e teko umume'u putar pekatu haw wà nehe. Pekàg wi putar nehe no.\n20 A'e 'ar ihem mehe nehe,\napomono'og putar nehe, peiwy rehe penerur wi pà nehe.\nApumuigo kar wi putar hemetarer katu ma'e romo nehe.\nTeko ywy nànànar ukwaw putar pekàgaw wà nehe. Teko ywy nànànar uzeruze'eg putar penehe wà nehe.\nIhe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e amume'u ko ma'e kwez ihe.\nUpaw kwez kury.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/ZEP03.htm","date":"2021-10-28T00:53:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588246.79\/warc\/CC-MAIN-20211028003812-20211028033812-00576.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":866,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.514,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nPet uze'eg Tupàn ze'eg imume'u mua'u har wanehe a'e kury\n1 Kwehe mehe Tupàn ze'eg imume'u mua'u har uze'eg wà purupe a'e wà. Nezewegatete ko 'ar rehe amo purumu'e mua'u ma'e ur putar a'e wà nehe no. Umume'u putar wemu'emaw peme wà nehe no. Aze pezeruzar waze'eg rehe nehe, umuaiw putar Zezuz rehe pezeruzar haw wà nehe, ta'e hemu'em putar peme wà nehe xe. Zanezar umàno zanerekuzaromo a'e. A'e awa nuzeruzar kwaw hehe wà. A'e rupi Tupàn uzepyk putar wanehe na'arewahy a'e nehe. 2 Teko tetea'u uzeruzar putar a'e awa wanemu'emaw rehe a'e wà nehe. A'e mehe uzapo putar ikatu 'ym ma'e wà nehe. A'e mehe amogwer teko uze'eg zemueteahy putar Zezuz rehe wà nehe, hemiruze'eg wanehe wà nehe no. 3 A'e awa a'e wà, iporomono'og wer temetarer tetea'u rehe a'e wà, a'e rupi umume'u putar wemu'emaw peme wà nehe, penemetarer ipyhyk pà pewi wà nehe. Umume'u putar wyzài ma'emume'u haw peme wà nehe, hemetarer katu ma'e romo uzemuigo kar pà wà nehe. Wanehe uzepyk ma'e ràm a'e, wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e imume'u àràm a'e, kwehe ume'e iko wanehe a'e. Nuker kwaw. Omono kar putar tuwe tatahu pe wà nehe.\n4 Kwehe mehe amo Tupàn heko haw pe har uzapo ikatu 'ym ma'e a'e wà. Tupàn omono kar a'e weko haw pe har ywykwaruhu zàwenugar pupe a'e wà. Wiko a'e pe ko 'ar rehe wà. Wàro Tupàn 'ar iahykaw rehe har waiko wà. A'e 'ar mehe nehe, Tupàn umume'u putar wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e a'e nehe, wanehe uzepyk pà a'e nehe. 5 Kwehe mehe teko ywy rehe har na'ipureruzar wer kwaw Tupàn rehe a'e wà. Tupàn umugyr kar àmànuhu imuwà wanupe, wapixipaw pà. Upyro Tupàn Noe 'y wi a'e, ta'e Noe umume'u Tupàn ze'eg teko wanupe a'e xe. — Pepytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re nehe, i'i wanupe tuweharupi. A'e rupi Tupàn upyro a'e, amo 7 teko wapyro pà a'e no. Noe iànàm romo wanekon a'e 7 teko wà.\n6 Tupàn uzepyk Xotom tawhu pe har wanehe a'e, uzepyk Komor tawhu pe har wanehe a'e no. Umuezyw kar tata wa'aromo, wazuka pà paw rupi. Nezewe wexak kar wikwahy haw purupe. Ta'e uzepyk putar ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe nezewe nehe xe. 7 Amo ae 'ar mehe Tupàn upyro awa Oro her ma'e a'e, ta'e Oro ikatuahy izupe a'e xe, ta'e amogwer wanemiapo kwer na'ikatu kwaw izupe a'e xe. Ta'e amogwer nuweruzar kwaw Tupàn ze'eg a'e wà xe. 8 Oro a'e, ikatu a'e. Wiko a'e teko ikatu 'ym ma'e wainuromo tuweharupi. Uzemumikahy waze'eg henu mehe. Uzemumikahy wanemiapo kwer hexak mehe. Ta'e ikatu 'ym ma'e uzapo tuwe waiko a'e wà xe. 9 Aze teko ikatu wà nehe, Tupàn ukwaw putar ma'erahy ipuraraw paw wi wapyro haw a'e nehe. Upyro putar wà nehe. Ukwaw ikatu 'ym ma'e iapo har wanexakaw a'e no. Amo 'ar mehe umume'u putar wanemiapo kwer a'e nehe, wanehe uzepyk pà a'e nehe. 10 Aze amo teko ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe wà nehe, aze uzapo a'e ikatu 'ym ma'e oho wà nehe no, aze Tupàn hemimutar na'ikatu kwaw wanupe nehe, aze na'ipureruzar wer kwaw Tupàn rehe wà nehe, Tupàn uzepyk putar a'e teko wanehe azeharomoete a'e nehe. A'e Tupàn ze'eg rehe purumu'e mua'u ma'e a'e wà, nukyze kwaw ma'e wi a'e wà. Nukyze kwaw Tupàn hemiruze'eg wanuwihaw wanuwi wà. Uze'eg zemueteahy wanehe wà. 11 Tupàn heko haw pe har a'e wà, ikàg wera'u a'e purumu'e mua'u ma'e wanuwi a'e wà. Nuze'eg zemueteahy kwaw a'e tuwihaw wanehe wà, Zanezar huwa rupi wà. 12 Miar a'e wà, na'ima'enukwaw kwaw teko wanehe a'e wà. Umai'u e wà, uker e wà, umuzàg wa'ya'yr wà. Amo 'ar mehe xiuka i'u pà zane wà. Nezewegatete a'e upurumu'e mua'u ma'e a'e wà no. Nukwaw kwaw Tupàn wà. Uze'eg zemueteahy hehe wà. A'e rupi amo 'ar mehe Tupàn uzepyk putar wanehe nehe. 13 A'e awa upuraraw kar ma'erahy waiko uzeruzar ma'e wanupe wà. A'e rupi Tupàn upuraraw kar putar ma'erahy wanupe nehe no. Uzapo ikatu 'ym ma'e wemiapo putar haw tuweharupi wà, te 'aromo teko wanuwa rupi wà. Hurywete iapo mehe wà. Tuweharupi pezapo mai'u haw Zezuz imàno awer rehe pema'enukwaw pà. Pemai'u mehe a'e upurumu'e ma'e uzapo ikatu 'ym ma'e wà pepyr wà no. Aze zanekamir izipiw nehe, na'ikatu kwaw zanewe nehe. Nezewegatete a'e upurumu'e ma'e na'ikatu kwaw Tupàn pe wà no, ta'e uzapo ikatu 'ym ma'e pepyr wiko mehe wà xe. 14 Kuzà wyzài hexak mehe tàrityka'i uputar wà. Oho ipuhe wà. Ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe tuweharupi wà. Na'ipytu'u wer kwaw iapo re wà. Wekar uzeruzar katu 'ym ma'e ikàg 'ym ma'e wà. Wanexak mehe uzapo kar ikatu 'ym ma'e wanupe wà. Uputar temetarer tetea'u wà. Ta'e umu'e upy'a wà xe, temetarer tetea'u iputar haw rehe wà xe. Tupàn umume'u wanehe uzepyk àwàm kwez kury. 15 Upytu'u Tupàn hape rupi oho re wà. Wiko a'e awa kwehe arer Mara'aw her ma'e zàwe wà kury. Weor ta'yr romo hekon a'e. Wiko Mara'aw zàwe wà, ta'e upyhyk temetarer waiko wà xe, ikatu 'ym ma'e iapo haw hekuzaromo wà xe. 16 Mara'aw heimaw a'e, zumen a'e, uze'eg izupe teko ài a'e. — He'o ma'e ài ereiko, i'i heimaw izupe. — Epytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re tàrityka'i nehe, i'i izupe. Zumen nuze'eg kwaw zanewe wà. A'e zumen uze'eg izupe awa ài a'e, ta'e Tupàn umuze'eg kar a'e xe.\n17 Aze ytyzuzàmaw typaw nehe, aze ywàkun numur kwaw àmàn zanewe nehe, zaneiwez putar tuwe nehe. Nezewegatete a'e purumu'e ma'e a'e wà no. Numume'u kwaw Tupàn ze'eg purupe a'e wà. Tupàn uzepyk putar tuwe wanehe nehe. Ipytunahy putar waneko àwàm nehe. 18 — Aze xiapo ikatu 'ym ma'e nehe, zanezemurywete pà nehe, zanekatu Tupàn pe nehe, i'i mua'u purupe wà. — Aze zaker kuzàwyzài wapuhe nehe, ikatu Tupàn pe nehe, i'i mua'u purupe wà. Hemu'em uzeruzar romo ma'e wanupe wà. A'e rupi a'e uzeruzar romo ma'e uzapo wiwi ikatu 'ym ma'e oho wà. 19 — Xiapo wyzài ma'e nehe. Xiapo ikatu ma'e nehe, xiapo ikatu 'ym ma'e nehe no, ta'e Tupàn zanepyro putar a'e nehe xe, i'i mua'u purupe wà. Nupuner kwaw ikatu 'ym ma'e iapo re upytu'u haw rehe wà. Aze ikatu ma'e rehe zanepurapo wer nehe, xiapo putar ikatu ma'e nehe. Aze ikatu 'ym ma'e rehe zanepurapo wer nehe, xiapo putar a'e ikatu 'ym ma'e nehe. A'e temu'emaw rehe upurumu'e ma'e nupuner kwaw ikatu ma'e iapo haw rehe wà, ta'e ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe wà xe. 20 Aze teko ukwaw Zezuz Zanezar Zanepyro har Zaneruwihawete wà nehe, a'e mehe upytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re wà nehe. Aze a'e re uzypyrog wi ikatu 'ym ma'e iapo pà wà nehe, waneko haw iahykaw rehe iaiw wera'u putar wanupe nehe, waneko awer izypy mehe arer wi nehe. 21 Aze amo nukwaw kwaw ze'eg azeharomoete har nehe, Tupàn uzepyk wewer putar hehe imàno re nehe. A'e temu'emaw rehe purumu'e ma'e a'e wà, ukwaw ze'eg azeharomoete har a'e wà. Ta'e wenu wà xe. Izypy mehe weruzar a'e ze'eg wà, Tupàn ze'eg wà. Ikatuahy tuwe ize'eg. Amo 'ar mehe a'e purumu'e ma'e upytu'u ize'eg iputar ire wà. Tupàn uzepyk wera'u putar wanehe nehe, ta'e upytu'u ize'eg heruzar ire wà xe. 22 — Aze zawar uhuuhuk a'e nehe, uzewyr wi putar a'e uhuuhuk awer i'u pà a'e nehe, i'i teko wà. Aze ximuzahak tàzàhuràn nehe, uzewyr putar to'om me nehe, i'i teko wà. Nezewegatete aze teko upytu'u Tupàn ze'eg heruzar ire wà nehe, wiko putar a'e zawar ài wà nehe, a'e tàzàhuràn ài wanekon putar wà nehe. Ta'e uzypyrog wi putar ikatu 'ym ma'e iapo pà wà nehe xe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2PE02.htm","date":"2021-10-25T02:11:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323587608.86\/warc\/CC-MAIN-20211024235512-20211025025512-00145.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":1212,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.26,"stopwords_ratio":0.489,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"16\nPawru omono kar uze'eg umyrypar wanupe kury\n1 Amono kar putar amo kuzà pepyr ihe nehe kury. Pew her romo a'e. Xekerez taw pe har romo hekon a'e. Uzeruzar ma'e wanehe uzekaiw ma'e romo hekon a'e pe a'e. 2 Pezeruzar Zezuz rehe pe. Uzeruzar hehe a'e no. A'e rupi pemuixe kar pezemono'ogaw pe Zanezar her rehe nehe, ta'e uzeruzar ma'e paw uzapo nezewe a'e wà xe. Pepytywà nehe, aze uputar a'e nehe, ta'e upytywà amogwer uzeruzar ma'e tetea'u a'e wà no xe. Hepytywà a'e no xe.\n3 — Nekatu pa, nekatu pa, a'e Pirixi pe ihe, Ak pe ihe no. Ta'e uma'ereko waiko Zaneruwihawete Zezuz pe a'e wà no xe. Wikuwe pepyr a'e wà kury. 4 Amo 'ar mehe teko ipuruzuka wer herehe a'e wà. Hepytywà Pirixi, Ak a'e 'ar mehe a'e wà. Umàno etea'i hepytywà mehe wà. A'e rupi hema'enukwaw katu wanehe ihe kury. Uzeruzar ma'e zutew 'ym a'e wà no, ima'enukwaw hehe a'e wà no, ta'e hepyro hemàno haw wi a'e 'ar mehe a'e wà xe. 5 Amono kar heze'eg amogwer uzeruzar ma'e wanupe no, Pirixi Ak wanàpuz me uzemono'og ma'e wanupe no. Heze'eg amono kar hemyrypar Epen pe no. A'e ràgypy uzeruzar Zaneruwihawete rehe Az ywy rehe har wanenataromo a'e.\n6 Heze'eg amono kar Mari pe no. Uma'ereko katu iko a'e, ikatu ma'e iapo pà peme a'e. 7 Amono kar heze'eg Ànàron pe no, Zun pe no. Zutew romo wanekon ihe ài a'e wà. Zemunehepaw pe wanekon hepyr wà. Amogwer Zezuz hemimono karer a'e wà, ukwaw katu Ànàron a'e wà, ukwaw katu Zun a'e wà no. Uzeruzar Zezuz rehe herenataromo a'e wà.\n8 Amono kar heze'eg Àmiri pe no. Hemyrypar romo hekon Zanezar rehe a'e.\n9 Amono kar heze'eg Urupàn pe no. Ureinuromo Zaneruwihawete pe uma'ereko ma'e romo hekon a'e. Amono kar heze'eg Etak pe no, 10 Aper pe no. Aper a'e, wexak kar tuwe Zaneruwihawete rehe uzeruzar haw iko zanewe a'e. Amono kar heze'eg Arito iànàm wanupe no. 11 Amono kar heze'eg Eroxiàw pe no. Zutew romo hekon ihe ài a'e. Amono kar heze'eg Naraxi iànàm wanupe no.\n12 Amono kar heze'eg Xiripen pe no, Xiripoz pe no. Zanezar pe uma'ereko ma'e romo wanekon a'e wà no. Amono kar heze'eg hemyrypar Pez pe no. Uma'ereko tuwe iko Zanezar pe a'e. 13 Amono kar heze'eg Hu pe no. Zanezar pe uma'ereko ma'e romo hekon azeharomoete a'e. Amono kar heze'eg ihy pe no. Hehy ài hekon ihewe.\n14 Amono kar heze'eg Àzin pe no, Perekon pe no, Er pe no, Pa pe no, Herema pe no. Amono kar heze'eg wapyr har uzeruzar ma'e nànàn no. 15 Amono kar heze'eg Piro pe no, Zut pe no, Nerew pe no, heinyr pe no, Urim pe no. Amono kar heze'eg wapyr har nànàn no, Tupàn hemiruze'eg nànàn no.\n16 Pezeàzuwàzuwàn puruamutar haw rupi nehe, — Nekatu pa, nekatu ma, peze pà pezeupeupe kury. Zaneruwihawete rehe uzeruzar ma'e a'e wà, taw nànànar ywy nànànar a'e wà, omono uze'eg peme a'e wà no, — Pekatu pa, pekatu ma, i'i peme wà.\nPawru uzapo kar amo ma'e Hom pe har wanupe kury\n17 Herywyr wà, pezemupy'a katu teko wanehe nehe. Aze pemuze'eg ahyahy kar pezeupeupe a'e wà nehe, aze pemuza'aza'ak pezewizewi a'e wà nehe, aze umuaiw pezeruzar haw a'e wà nehe, aze nupurumu'e kwaw ze'eg heremimume'u kwer rehe a'e wà nehe, a'e mehe petyryk wanuwi nehe. Peruzar zo waze'eg nehe. 18 Agwer teko nuzapo kwaw Zaneruwihawete hemiapo putar haw a'e wà. Uzapo wemiapo putar haw oho waiko wà. Puràg eteahy mua'u waze'eg wà. Uze'eg katuahy mua'u putar oho penehe wà nehe. Uzeruzar ma'e a'e wà, aze nukwaw katu kwaw Tupàn ze'eg a'e wà nehe, a'e mehe nukwaw kwaw hemu'em ma'e romo waneko haw a'e wà nehe. 19 Teko tetea'u wenu Tupàn ze'eg puràg rehe pezeruzar katu haw a'e wà. A'e rupi herurywete penehe ihe. Pekwaw ikatu ma'e iapo haw nehe. Pekwaw zo ikatu 'ym ma'e iapo haw nehe. Pekwaw katu ikatu 'ym ma'e iapo 'ymaw nehe. 20 Tupàn zanemurywete kar har a'e, ma'e wi zanekyze re zanemupytu'u kar har a'e, na'arewahy umumaw putar Zurupari ikàgaw a'e nehe. Tuwe Zezuz Zanezar uzapo ikatuahy ma'e peme a'e nehe.\n21 Ximot a'e, herupi uma'ereko ma'e a'e, omono kar uze'eg peme a'e no. Iruz, Zàxàw, Xozi. Zutew romo wanekon ihe ài a'e wà no, omono kar uze'eg peme a'e wà no.\n22 Ihe Ter ihe, amuapyk ko Pawru ze'eg kwez ko pape rehe ihe. Amono kar heze'eg peme ihe no.\n23 Ihe Pawru ihe, Kaz hàpuz me aiko ihe, ko ze'eg imuapyk kar mehe ihe. Uzeruzar ma'e xe har uzemono'og waiko hàpuz me a'e wà. Kaz omono kar uze'eg peme a'e no. Era a'e no, omono kar uze'eg peme a'e no. Taw pe har wanuwihaw wanemetarer imono'ogar romo hekon a'e. Zanerywyr Kwa a'e, omono kar uze'eg peme a'e no. 24 Zezuz Zaneruwihawete Zanezar a'e, tuwe pepuhareko paw rupi a'e nehe kury.\nTupàn ikatu haw imume'u haw\n25 Ximume'u Tupàn ikàgaw ipuràgaw izupe nehe, teko wanupe nehe no. Upuner pemukàgaw rehe a'e nehe, uze'eg rehe pezeruzar mehe a'e nehe, a'e ze'eg puràg peme heremimume'u kwer rehe pezeruzar mehe a'e nehe. Zezuz Zaneruwihawete rehe ze'egaw amume'u purupe ihe. Kwehe mehe Tupàn uzumim a'e ze'eg puruwi a'e. Numume'u kar kwaw purupe. Ko 'ar rehe Tupàn ukwaw kar a'e ze'eg iko purupe kury. 26 A'e ze'eg azeharomoete a'e. Ko 'ar rehe teko ukwaw putar a'e wà nehe kury. Kwehe mehe Tupàn ze'eg imume'u har a'e wà, umume'u a'e ze'eg purupe a'e wà, imuapyk pà pape rehe a'e wà. Teko nuenu katu kwaw imugeta mehe a'e wà. Ko 'ar rehe aze teko umugeta wà nehe, ukwaw katu putar wà nehe. Ta'e Tupàn awyzeharupi har a'e kury xe, umume'u kar teko nànàn a'e kury xe. A'e rupi aze amo izeruzar wer hehe a'e wà nehe, aze ipureruzar wer hehe a'e wà nehe, upuner hehe uzeruzar haw rehe a'e wà nehe kury, upuner heruzar haw rehe a'e wà nehe no.\n27 Tupàn a'e, pitài zo a'e. Naheta kwaw amo. A'e zutyka'i ukwaw katu ma'e paw rupi. Umur e Zezuz Zaneruwihawete zanewe. A'e rupi, tuwe ximume'u ikàgaw ipuràgaw izupe nehe, teko nànàn nehe no, tuweharupi nehe, awyzeharupi nehe. Azeharomoete. Upaw kwez kury. Pawru.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/ROM16.htm","date":"2021-10-20T10:39:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585305.53\/warc\/CC-MAIN-20211020090145-20211020120145-00349.warc.gz","language":"gub","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":987,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.258,"stopwords_ratio":0.497,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nZaiko wikuwe ma'e romo zane kury\n1 Kwehe mehe peiko tatahu pe oho ma'e ràm romo pe. Peiko umàno ma'e kwer ài. Ta'e naperuzar kwaw Tupàn ze'eg pe xe. Ta'e pezapo ikatu 'ym ma'e peho peiko a'e 'ar rehe xe. 2 A'e 'ar rehe peiko ikatu 'ym ma'e iapo har romo, amogwer ywy rehe har wazàwe. Peruzar tekwe ikatu 'ym ma'e wanuwihaw ze'eg peho peiko. A'e tuwihaw a'e, Zurupari her romo a'e. Weruze'eg Tupàn ze'eg heruzar 'ymar wanereko ko 'ar rehe a'e wà kury. 3 Izypy mehe zane paw zaiko a'e teko ikatu 'ym ma'e iapo har wazàwe zane. Xiapo zaneremiapo putar haw zaha zaiko. Zaneretekwer ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe a'e. A'e rupi xiapo zane. Zanepy'a ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe a'e wà. A'e rupi xiapo zane. Amogwer wazàwe zaiko. A'e rupi tatahu kutyr oho ma'e romo zaiko. Ta'e Tupàn uzepyk ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe a'e xe, tatahu pe wamono kar pà a'e xe.\n4 Tupàn zanepuhareko katu tuwe a'e. Zaneamutar katu tuwe no. 5 Tatahu kutyr oho ma'e romo zaiko zane, ta'e naxiruzar kwaw Tupàn ze'eg zane xe. Umàno ma'e kwer ài zaiko. Zanemuigo kar wi Zaneruwihawete inuromo a'e. Zanepyro tatahu wi a'e, ta'e zanepuhareko katu tuwe a'e xe. 6 Zaneruwihawete Zanepyro har rehe zanezemono'og mehe, Tupàn zanemugweraw kar inuromo a'e. A'e rupi zaiko putar pureruze'eg ma'e romo zane nehe, ywate Zezuz ipyr zanereko mehe zane nehe. 7 Tupàn uzapo nezewe a'e, ta'e zanepuhareko katu tuwe a'e xe, ta'e ipurexak kar wer upurupuhareko haw purupe a'e xe. Umur Zaneruwihawete Zezuz zanerekuzaromo a'e, zanepyro pà a'e, ta'e zaneamutar katu a'e xe.\n8 Tupàn pepuhareko katu a'e, a'e rupi pepyro tatahu wi a'e. Ta'e pezeruzar Zezuz rehe pe xe. Napepuner kwaw ma'e iapo haw rehe pezepyro kar pà. Nan. Tupàn pepyro imekuzar kar 'ym pà a'e. 9 — Tupàn hepyro a'e, ta'e hekatuahy ihe xe, napepuner kwaw peze haw rehe nehe, ta'e napepuner kwaw ma'e iapo haw rehe pezepyro kar pà Tupàn pe xe. Pepyro a'e, imekuzar kar 'ym pà a'e. 10 Tupàn zaneapo a'e. — Ikatuahy ma'e iapo har romo azapo ihe wà, i'i zanewe. Izypy mehe naxiapo kwaw a'e ikatuahy ma'e zane. A'e rupi zanemono'og Zaneruwihawete Zezuz inuromo a'e kury. A'e rupi ko 'ar rehe xiapo a'e ikatuahy ma'e zaha zaiko kury. Ta'e uzapo kar zanewe a'e xe.\nZaiko Zaneruwihawete inuromo zane kury\n11 Zutew 'ym romo pezexak kar pe. — Pirera'i imonohok kar 'ymar, i'i zutew peme a'e wà, penehe uze'eg zemueteahy pà a'e wà. — Pirera'i imonohok kar har, i'i waiko uzeupe wà, Tupàn hemiruze'eg romo weko haw hexak kar pà purupe wà. Pema'enukwaw peneko awer rehe. 12 A'e 'ar rehe naperuzar kwaw Zaneruwihawete ze'eg. Amo ae ywy rehe har ài peiko. Uiwy rehe wiko 'ym ma'e ài peiko. Napeiko kwaw Tupàn hemiruze'eg romo. Kwehe mehe Tupàn umume'u tuwe ma'e wemiruze'eg wanupe a'e, zutew wanupe a'e. Numume'u kwaw a'e ma'e peipy wanupe. A'e rupi peipy nuàro kwaw upyro àwàm a'e wà. Nuàro kwaw Tupàn pyr oho àwàm wà. Napeàro kwaw pe no. Napemuwete kwaw Tupàn peiko. 13 Ko 'ar rehe kury, napeiko kwaw nezewe kury. Peiko Zaneruwihawete Zezuz ze'eg heruzar har romo kury. Tupàn wi utyryk ma'e romo peiko kwehe mehe. Ize'eg heruzar har romo peiko kury, ta'e umàno Zezuz penekuzaromo a'e xe, uwykwer hakook pà a'e xe. 14 Aze heta pàrirogaw uhua'u ma'e mokoz teko wamyteromo nehe, a'e mehe a'e teko nupuner kwaw uzemyrypar haw rehe wà nehe. Nezewegatete izypy mehe zutew wiko Tupàn hemiruze'eg romo a'e wà. Zutew 'ym nuiko kwaw hemiruze'eg romo a'e wà. A'e rupi zutew 'ym na'ikatu kwaw zutew wanupe wà. Wàmàtyry'ymaw nuzawy kwaw pàrirogaw wamyteromo. Zaneruwihawete imàno awer nuzawy kwaw a'e pàrirogaw heitykaw a'e. A'e rupi zutew 'ym upuner Tupàn hemiruze'eg romo weko haw rehe wà kury, zutew wainuromo wà kury, wanehe uzemuryparypar pà wà kury. 15 — Kwehe mehe azapo kar ma'e tetea'u peme ihe, ma'e tetea'u rehe pemuzekwaku kar pà ihe, pemukatu kar pà heruwa rupi ihe, i'i Tupàn iko zutew wanupe kury. — Pepytu'u a'e ma'e iapo re nehe kury, a'e ma'e rehe pezekwaku re nehe kury, i'i iko wanupe. — Xo Zaneruwihawete rehe zo pezeruzar nehe kury, a'e rupi peiko putar zutew wànàm ài nehe kury, wamyrypar romo peneko pà nehe kury, wainuromo Zaneruwihawete inuromo pezemono'og pà nehe kury. 16 Zaneruwihawete umàno ywyra kanetar rehe a'e, zutew wanekuzar romo a'e, zutew 'ym wanekuzaromo a'e no. Teko paw rupi katete a'e wà kury, upuner hehe uzeruzar haw rehe a'e wà kury, Tupàn hemiruze'eg romo wiko pà a'e wà kury. A'e rupi zutew upuner zutew 'ym wanehe iakatuwaw katu haw rehe wà kury. Ta'e zutew 'ym a'e wà xe, wànàm ài wanekon a'e wà kury xe. 17 A'e rupi Zaneruwihawete ur ywy rehe a'e, teko wanekuzaromo umàno àwàm rehe ze'egaw imume'u pà a'e, teko nànàn a'e. Umume'u zutew wanupe. Hemiruze'eg ipy romo wanekon wà. Ize'eg heruzar har romo wanekon wà. Umume'u kar iko zutew 'ym wanupe kury. Hemiruze'eg ipy 'ym romo wanekon wà. Ize'eg heruzar 'ymar romo wanekon wà. 18 Zaneruwihawete umàno zanerekuzaromo a'e, a'e rupi zutew a'e wà, zutew 'ym a'e wà no, upuner oho haw rehe zaneru huwa rupi paw rupi a'e wà kury, ta'e xiriko hekwe zanepy'a pe paw rupi zane xe.\n19 A'e rupi pe zutew 'ym pe kury, napeiko kwaw amo ae ywy rehe har ài ko 'ar rehe pe kury. Peiko Tupàn hemiruze'eg romo kury. Peiko amogwer Tupàn hemiruze'eg wànàm ài kury. Peiko Tupàn ipurumuzàmuzàg ài kury. 20 Tupàn hemiruze'eg a'e wà, tàpuz ài wanekon a'e wà, ta'e Tupàn wiko wainuromo a'e xe. Ta'e wiko wapy'a pe xe. Tupàn ze'eg imume'u har a'e wà, Zezuz hemimono karer a'e wà no, tàpuz ywyra ài wanekon a'e wà. Zaneruwihawete a'e no, ita tàpuz iwy pe har ài hekon a'e no. Zane tàpuz iàrukàg ài zaiko zane. Tàpuz 'aromo har ài zaiko no. Zatyryk ikatu 'ym ma'e wi zane, zazemonokatu pà Tupàn pe zane. Nezewe mehe hàpuz ikatu putar izupe nehe. 21 Zaneruwihawete a'e, umupu'àm tàpuz iko a'e. Zanemuigo kar iko Tupàn hàpuzuhu uzeupe uzemonokatu ma'e romo a'e. 22 Nezewe zane no. Zaneruwihawete zanemono'og uzeinuromo, amogwer Tupàn hemiruze'eg wainuromo no. Tupàn umur Wekwe zanepy'a pe. Hàpuz ài heko haw ài zaiko izupe kury.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/EPH02.htm","date":"2021-10-28T02:44:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588246.79\/warc\/CC-MAIN-20211028003812-20211028033812-00631.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000085831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000085830688477}","num_words":993,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.464,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"6\nUze'eg Pawru awa wanupe a'e kury, wana'yr wanupe a'e no\n1 Pe kwarearer pe no. Aze Zaneruwihawete rehe uzeruzar ma'e romo peiko nehe, peruzar penu pehy pe wà nehe no, ta'e nezewe haw ikatu Tupàn pe xe. 2 — Pemuawate katu penu pehy pe wà nehe, i'i Tupàn ze'eg kwehe arer a'e. Nezewe i'i Tupàn a'e 'ar mehe a'e. 3 — Aze pemuawate katu penu pehy pe wà nehe, ikatuahy putar peneko haw peme nehe, peiko putar kwehe peywy rehe nehe no, i'i zutew waipy wanupe.\n4 Pe awa kwer pe, pe kuzàgwer pe no. Pezapo zo ma'e pepurumuzàmuzàg wanupe wamuikwahy kar pà nehe. Nan. Pemugakwaw Zanezar Zaneruwihawete heruzar kar pà wanupe pe wà nehe, hehe wamu'e pà pe wà nehe no.\nUze'eg Pawru uma'ereko e ma'e wanupe a'e kury, wazar wanupe a'e no\n5 Pe amo pe uma'ereko ma'e pe no. Peruzar pezar ko ywy rehe har pe wà nehe no, wanuwi pekyze pà nehe no, wamuawate katu pà nehe no. Pema'ereko katu Zaneruwihawete pe. Nezewegatete pema'ereko pezar ko ywy rehe har wanupe nehe no. 6 Aze ume'e waiko penehe wà nehe, pema'ereko katu peiko nehe. Aze nume'e kwaw waiko penehe wà nehe, pema'ereko a'e rupi katete nehe no. — Ama'ereko katu putar nehe. A'e mehe hekatu putar hezar wanupe nehe, peze zo nehe. Pema'ereko katu tuwe nehe. Tuwe pepy'a ipurapo wer tuwe Tupàn hemimutar rehe nehe, ta'e Zaneruwihawete pe uma'ereko ma'e romo peiko pe no xe. 7 Pema'ereko pezar pe nehe, penurywete haw rupi nehe, ta'e napema'ereko kwaw awa pe zutyka'i xe. Nan kwaw pa. Pema'ereko peiko Zanezar pe no. 8 Pema'enukwaw katu ko ma'e rehe nehe. Zanezar umekuzar putar teko wama'ereko katu awer pitàitàigatu wanupe a'e nehe, wanemiapo kwer ikatu ma'e a'e nehe no. Aze amo pe uma'ereko ma'e romo wanekon wà nehe, aze uzeupe uma'ereko ma'e romo wanekon wà nehe no, umekuzar putar wama'ereko awer nehe.\n9 Pe uma'ereko ma'e wazar pe no, peiko ikatu ma'e romo peme uma'ereko ma'e wanupe nehe no. — Aze napema'ereko katu kwaw ihewe nehe, azepyk putar tuwe penehe ihe nehe, peze zo wanupe nehe. Pema'enukwaw ko ma'e rehe nehe. Pe ty wà, penemiruze'eg a'e wà no, paw rupi katete pezar ywate har hemiruze'eg romo peiko no. Uzepyk putar ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe a'e nehe, aze uma'ereko ma'e romo wanekon wà nehe, aze wazar romo wanekon wà nehe no. Zuawygatu putar Tupàn huwa rupi wà nehe.\nZauxiapekwer ài zaiko\n10 Xo hema'emume'u haw imumaw paw romo xe kury. Amume'u putar ko ma'e peme ihe nehe kury. Pemuzuapyr wiwi pekàgaw heraha hereko nehe, Zanezar inuromo nehe, ikàgaw inuromo nehe no. 11 Zauxiapekwer a'e wà, umunehew kamir tàtà ma'e a'e wà, zapew tàtà ma'e a'e wà no. Weraha takihepuku wà no. A'e rupi zawaiw katu wazuka haw wà. Zurupari hemu'em wer peme a'e, ikatu 'ym ma'e iapo kar pà peme a'e. Pezemuàgà'ym nehe, zauxiapekwer wazàwe nehe. Tupàn umur putar ukàgaw peme a'e nehe. A'e mehe pekàg putar nehe. A'e mehe Zurupari nuzapo kar kwaw ikatu 'ym ma'e peme a'e nehe.\n12 Zauxiapekwer uzàmàtyry'ym amo zauxiapekwer ko ywy rehe har a'e wà. Peàmàtyry'ymar nuiko kwaw zauxiapekwer romo a'e wà. Zurupari peàmàtyry'ymar romo hekon a'e. Hemiruze'eg peàmàtyry'ymar romo wanekon a'e wà no. Tekwe romo wanekon wà. Nuiko kwaw teko romo wà. A'e tekwe wanuwihaw a'e wà no, peàmàtyry'ymar romo wanekon a'e wà no. Weruze'eg teko ywy rehe har wà, ikatu 'ym ma'e iapo kar pà wanupe wà. A'e teko pyhaw wata ma'e ài wanekon wà. 13 Peiko zauxiapekwer wazàwe nehe. Tupàn umur ukàgaw peme. A'e rupi pekàg nehe. A'e rupi aze a'e tekwe ipurapo kar wer ikatu 'ym ma'e rehe peme wà nehe, napezapo kwaw nehe. Peiko putar zauxiapekwer umàno 'ym ma'e ài nehe. Napezapo kwaw ikatu 'ym ma'e nehe. Pezapo wi wi putar ikatu ma'e nehe.\n14 Zauxiapekwer ume'egatu tuweharupi a'e wà. Peme'egatu pe nehe no. Umunehew uzeku'apixi haw wà. Uhyk nezewe wà. Tuweharupi pemume'u ze'eg azeharomoete har nehe. A'e rupi pehyk putar nehe no. Ze'eg azeharomoete har nuzawy kwaw zeku'apixi haw peme. Zauxiapekwer umunehew ukamir tàtà ma'e wà. A'e rupi amo nuzuka kwaw takihe pupe a'e wà, nuzywà kwaw a'e wà. Nezewegatete pezapo ikatuahy ma'e peho peiko nehe, ikatu 'ym ma'e iapo 'ym pà nehe. A'e rupi Zurupari nuzapo kar kwaw ikatu 'ym ma'e peme nehe no. Penemiapo kwer ikatu ma'e nuzawy kwaw kamir tàtà ma'e a'e. 15 Zauxiapekwer umunehew uxapat wà. A'e rupi upuner muite wata haw rehe wà. Pezemuàgà'ym Tupàn ze'eg puràg imume'u haw rehe nehe. — Tupàn upurumuawyze uzeupe a'e, peze peho purupe nehe. Nezewe mehe pehyk putar zauxiapekwer wazàwe nehe no. 16 Zauxiapekwer weraha wyrapewa'i u'yw wi uzemimaw romo wà. A'e rupi takihepuku a'e, u'yw a'e no, nukutuk kwaw a'e wà. Zurupari hemu'em peme a'e. Hemu'emaw nuzawy kwaw u'yw ukaz ma'e a'e. Aze pezeruzar Zezuz rehe nehe, napezeruzar kwaw Zurupari ze'eg rehe nehe. Napezapo kwaw ikatu 'ym ma'e nehe. Pezeruzar haw nuzawy kwaw u'yw wi pezemimaw a'e nehe. 17 Zauxiapekwer umunehew zapew tàtà ma'e wà. Tupàn pepyro tatahu wi a'e, pemuigo kar pà uzepyr tuweharupi a'e. Pepyro haw nuzawy kwaw zapew tàtà ma'e a'e. Zauxiapekwer weraha takihepuku wà. Tupàn Hekwe umur uze'eg peme a'e. Pezemu'e ize'eg rehe nehe, ikwaw katu pà nehe, heruzar pà nehe. A'e mehe pehyk putar nehe. Ize'eg nuzawy kwaw takihepuku a'e. 18 A'e ma'e paw pezapo nehe, Tupàn pe peze'eg mehe nehe. — Hepytywà pe nehe, Tupàn, peze izupe nehe. Tuweharupi peze'eg izupe nehe, aze Hekwe pemuze'eg kar nezewe nehe. A'e rupi peme'egatu putar nehe. Pepytu'u zo peze'eg ire izupe nehe. Tuweharupi peze'eg peiko Tupàn hemiruze'eg wanehe nehe, izupe nehe, ikatu ma'e henoz pà izupe nehe. 19 Peze'eg izupe herehe nehe no. A'e rupi umur putar uze'eg ihewe a'e nehe, imume'u kar pà ihewe a'e nehe. A'e rupi aze uhyk ihewe nehe, aze'eg putar xe har wanupe nehe, Tupàn ze'eg ikwaw 'ym pyrer imume'u pà wanupe nehe, wanuwi hekyze 'ym pà nehe. 20 Ta'e Tupàn hemur kar xe har wanupe a'e xe, uze'eg puràg imume'u kar pà ihewe a'e xe. A'e rupi hemunehew kar xe zemunehew paw pe a'e wà. Peze'eg Tupàn pe hekyze 'ym àwàm rehe nehe. A'e mehe nakyze kwaw wanuwi ihe nehe no, ze'eg puràg imume'u mehe wanupe ihe nehe. Ta'e nezewe ikatu putar Tupàn pe nehe xe.\nUpaw etea'i Pawru ze'eg xe a'e kury\n21 Xik a'e, zanerywyr zaneremiamutar katu a'e, Zanezar pe uma'ereko katu ma'e a'e, umume'u putar hereko haw peme a'e nehe, pepyr oho mehe a'e nehe. A'e rupi pekwaw putar hereko haw nehe no. 22 Amono kar putar pepyr ihe nehe. A'e rupi umume'u putar xe urereko haw peme a'e nehe, pepy'a imukàg pà a'e nehe.\n23 Tupàn zaneru a'e, Zanezar Zezuz Zaneruwihawete a'e no, tuwe pemupytu'u kar ma'e wi pekyze re a'e wà nehe. Tuwe pemuzeamutamutar katu kar wà nehe no. Tuwe pemuzeruzar katu kar uzehe wà nehe no. 24 Aze amo uzamutar katu Zanezar Zezuz Zaneruwihawete a'e wà nehe, tuwe Tupàn upuhareko katu a'e teko a'e wà nehe, aze a'e teko nupytu'u kwaw iamutar katu re a'e wà nehe.\nUpaw kwez kury.\nPawru.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/EPH06.htm","date":"2021-10-20T11:14:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585305.53\/warc\/CC-MAIN-20211020090145-20211020120145-00395.warc.gz","language":"gub","language_score":1.000007391,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000073909759521}","num_words":1129,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.515,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nTupàn zanepyro tuwe a'e\n1 A'e rupi zazekaiw wera'u tuwe ze'eg azeharomoete har rehe nehe, ze'eg zanereminu kwer rehe nehe. A'e rupi ni amo nazanemuzeruzar kar kwaw wemu'emaw rehe a'e wà nehe. 2 Tupàn heko haw pe har umume'u a'e ze'eg purupe a'e wà. Azeharomoete a'e ze'eg a'e. Tupàn ukwaw kar a'e ze'eg azeharomoete har purupe a'e. Aze teko nuzeruzar kwaw hehe wà nehe, aze nuweruzar kwaw wà nehe, Tupàn uzepyk putar a'e teko wanehe nehe. 3 Tupàn ikatuahy a'e, ta'e upurupyro iko tatahu wi a'e xe, ikatu 'ym ma'e wi a'e xe. Aze nazazekaiw kwaw a'e zepyro haw rehe nehe, nazapuner kwaw zanehemaw rehe zepykaw wi nehe. Zanezar ràgypy umume'u a'e zepyro haw a'e, ko ywy rehe wiko mehe a'e. Henu har a'e wà, umume'u zanewe a'e wà no. — Azeharomoeteahy ko ureze'eg ure, i'i zanewe wà, Zezuz ze'eg imume'u mehe zanewe wà. 4 A'e 'ar mehe we Tupàn uzapo kar purumupytyhegatu kar haw teko wanuwa rupi no, ukàgaw hexak kar pà purupe no. Uzapo kar ma'e hexak pyr 'ym no. Umur Wekwe Puràg no, Zezuz rehe uzeruzar ma'e wanupe no. Tekwe Puràg uzapo kar ma'e ikatuahy ma'e wanupe pitàitàigatu no, ta'e Tupàn uputar nezewe haw a'e xe.\nZezuz Zaneruwihawete wiko zanepyro har romo a'e\n5 Urumume'u ywy iapo awer kwez peme ure. Ywy iapo mehe Tupàn numuigo kar kwaw weko haw pe har ywy rehe har wanuwihaw romo a'e wà. 6 Nan kwaw nezewe pa. Nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer a'e, pape rehe imuapyk pyrer a'e.\n— Ne Tupàn ne, nema'enukwaw ywy rehe har wanehe ne.\nNuiko kwaw ikàg ma'e romo a'e wà. Nema'enukwaw katu wanehe.\n7 Awa neremuigo kar kwaw ikàg ma'e romo ne.\nNereko haw pe har ikàg wera'u ywy rehe har wi a'e wà.\nEremuigo kar awa kwez ikàg wera'u ma'e romo kury.\nEremono nekàgaw nepuràgaw kwez izupe,\ni'i Tupàn ze'eg kwehe arer.\n8 Pureruze'eg ma'e romo eremuigo kar kwez kury.\nWiko putar ma'e wazar romo paw rupi katete nehe no,\n— Awa ma'e paw wazar romo hekon a'e, teko paw wanuwihaw romo hekon a'e, i'i ze'eg kwehe arer. Màràzàwe tuwe aipo pa. Ko 'ar rehe ni amo awa nuiko kwaw ma'e paw wazar romo wà. Ni amo nuiko kwaw teko paw wanuwihaw romo wà. Nan. 9 Zezuz wiko putar ma'e paw wazar romo a'e nehe, teko paw wanuwihaw romo a'e nehe no. Amo 'ar mehe Tupàn heko haw pe har ikàg wera'u izuwi a'e wà. Ta'e uzeapo ikàg 'ym ma'e romo a'e xe. A'e rupi upuner umàno haw rehe teko wanekuzaromo paw rupi. Ta'e Tupàn zanepuhareko katu a'e xe. Ko 'ar rehe Tupàn umuigo kar Zezuz tuwihawete romo kury. Omono ukàgaw upuràg eteahy haw izupe a'e no, ta'e Zezuz umàno teko wanekuzaromo a'e xe. 10 Tupàn uzapo ma'e paw rupi katete a'e wà, teko paw rupi katete a'e wà no. Zaneapo a'e no. Iporomono wer ukàgaw rehe upuràgaw rehe purupe a'e. A'e rupi nezewe uze'eg uzeupe. — Aze hera'yr upuraraw ma'erahy a'e nehe, teko wanekuzaromo a'e nehe, xo a'e mehe zo apuner wapyro haw rehe tatahu wi ihe nehe. Xo a'e mehe zo nazepyk kwaw wanehe nehe, i'i Tupàn uzeupe. A'e rupi upuraraw kar ma'erahy wa'yr pe, imumàno kar pà. Ukweraw mehe a'e ràgypy uzeupir oho ywate a'e, wemipyro kwer wanenataromo a'e, wanape ràm iapo har ài a'e. Hemipyro kwer a'e wà nehe, ywy rehe har wanuwihaw romo wanekon putar a'e wà nehe. Umàno mehe Zezuz upyro tuwe ikatu 'ym ma'e iapo har a'e wà, tatahu wi a'e wà.\n11 Zezuz umukatu teko a'e wà, wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi a'e wà. Tupàn ta'yr romo hekon a'e. Hemimukatu kwer a'e wà no, wereko Tupàn u romo a'e wà no. A'e rupi Zezuz na'imaranugar kwaw wanehe uze'eg mehe a'e. — Herywyr wà, i'i iko wanupe. 12 Nezewe i'i Zezuz.\n— Tupàn, amume'u putar nekatu haw herywyr wanupe ihe nehe.\nAmume'u katu putar nekàgaw teko nànàn ihe nehe no, wazemono'og mehe ihe nehe no,\ni'i izupe.\n13 Nezewe i'i Zezuz purupe. — Azeruzar katu Tupàn rehe ihe. Uzapo putar ikatu ma'e ihewe nehe, i'i wanupe. Amo ae ma'e umume'u wanupe no. — Aiko xe hepurumuzàmuzàg zàwenugar wapyr ihe, ta'e Tupàn umur ihewe a'e wà xe, i'i wanupe.\n14 Ipurumuzàmuzàg zàwenugar a'e wà, teko romo wanekon a'e wà. Ho'o wà, huwy wà no. A'e rupi Zezuz a'e no, wiko wazàwe a'e no, awa romo wiko pà a'e no. A'e rupi upuner ikàgaw izo'okaw rehe, àzàg wanuwihaw wi a'e, tekwe ikatu 'ym ma'e wanuwihaw wi a'e. Wanuwihaw a'e, zanemukyze har zanemàno haw wi a'e. 15 Teko ukyze katu umàno àwàm wi a'e wà. A'e rupi zemunehew paw pe har ài wanekon wà. Zezuz umuhem kar teko a'e zemunehew paw wi a'e wà. Nukyze kwaw umàno haw wi wà kury. 16 Ko heze'eg azeharomoete ihe. Nur kwaw Zezuz weko haw pe har wapytywà pà a'e. Nan. Nezewe i'i ze'eg imuapyk pyrer a'e. — Zezuz upytywà Àmàrààw izuapyapyr iko a'e wà, i'i a'e ze'eg. 17 A'e rupi Zezuz a'e, wywyr wazàwegatete hekon a'e. A'e rupi Xaxeto wanuwihaw ài hekon wanupe a'e, ma'e iapo pà Tupàn huwa rupi wanekuzaromo a'e. Nupytu'u kwaw ma'e iapo re Tupàn huwa rupi, uzehe uzeruzar ma'e wanekuzaromo. Upuhareko katu teko a'e wà, a'e rupi uze'eg nezewe Tupàn pe tuweharupi a'e. — Ezepyk zo wanehe nehe, ta'e amàno wanekuzaromo ihe xe, wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e imunàn pà ihe xe, i'i iko izupe. Nezewe mehe Tupàn umunàn wanemiapo kwer wanuwi. Heharaz a'e ikatu 'ym ma'e wi. 18 Ywy rehe heko mehe Zurupari uzeagaw zepe ikatu 'ym ma'e iapo kar pà Zezuz pe a'e. Upuraraw Zezuz ma'erahy a'e no. Nuzapo kwaw ikatu 'ym ma'e. A'e rupi ko 'ar rehe upuner teko wapytywà haw rehe nehe kury, aze Zurupari ipurapo kar wer ikatu 'ym ma'e rehe wanupe nehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/HEB02.htm","date":"2021-10-28T02:33:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588246.79\/warc\/CC-MAIN-20211028003812-20211028033812-00655.warc.gz","language":"gub","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":923,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.502,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nPawru uze'eg ikatu 'ygwer izar rehe xe a'e kury\n1 Urerywyr wà, urumume'u Zezuz Zaneruwihawete Zanezar tur àwàm peme ure. Tur mehe nehe, zanemono'og putar uzepyr a'e nehe. 2 Amo a'e pe har pepyr har a'e wà, nezewe i'i mua'u waiko peme a'e wà. — Zanezar uhem wi wà kwez kury, i'i Pawru zanewe, i'i mua'u waiko peme wà. Pezekaiw zo waze'eg rehe nehe. Namume'u kwaw Zezuz izewyr awer ihe. Izewyr àwàm amume'u ihe. — Pawru umume'u Zezuz izewyr awer a'e, pape rehe imuapyk pà a'e, zanewe imur kar pà a'e, aze i'i mua'u peme wà nehe, a'e mehe pezekaiw zo waze'eg rehe nehe. — Tekwe Puràg umume'u kar nezewe haw urewe a'e, aze i'i mua'u peme wà nehe, pezekaiw zo waze'eg rehe nehe. Pezemumikahy zo agwer ma'e rehe nehe. 3 Pezekaiw zo agwer temu'emaw rehe nehe no. Zanezar ihem 'ym mehe nehe, teko ikatu 'ym ma'e a'e wà nehe, Tupàn hape rupi oho 'ym ma'e a'e wà nehe no, a'e paw oho putar ize'eg 'ym rupi a'e wà nehe. Nuweruzar kwaw ize'egete wà nehe, ta'e Tupàn na'ikatu kwaw wanupe a'e nehe xe. A'e 'ar ihem 'ym mehe nehe, uzexak kar putar amo awa a'e nehe, teko wanupe nehe. A'e awa a'e nehe, ikatu 'ym ma'e izar her romo a'e nehe. Zepykaw pe oho ma'e ràm amo ae her romo izupe nehe no, ta'e Tupàn uzepyk putar hehe azeharomoete a'e nehe xe. Teko numupytu'u kar pixik kwaw hehe izepyk ire wà nehe. 4 A'e awa a'e nehe, uze'eg putar nezewe teko wanupe a'e nehe. — Ihe hekàg wera'u ihe, amogwer tupàn a'ua'u wanuwi ihe, amogwer penemimuwete wanuwi ihe, i'i putar wanupe nehe. — Pezekaiw zo amogwer tupàn wanehe nehe, i'i mua'u putar wanupe nehe. A'e 'ar mehe nehe, wapyk putar oho Tupàn hàpuzuhu Zeruzarez tawhu pe har pupe nehe. — Ihe Tupàn azeharomoete har romo aiko ihe, i'i mua'u putar teko wanupe nehe. Ko ma'e izeapo re nehe, uhem putar Zanezarete wà a'e nehe.\n5 Aipo pema'enukwaw ureze'eg awer rehe. Pepyr hereko mehe we amume'u ko ze'eg peme ihe. 6-12 Ko 'ar rehe teko uzapo tuwe ikatu 'ym ma'e oho waiko a'e wà, ta'e amo ikatu 'ym ma'e ikwaw pyr 'ym a'e xe, uzapo kar iko wanupe a'e xe. Ikatu 'ym ma'e izar a'e, izexak kar wer zepe teko wanupe a'e, taw nànàn a'e. Nan kwaw nezewe nehe. Amo umupytu'u kar putar a'e nehe. Numuzexak kar kwaw teko wanupe nehe. Pekwaw imupytu'u kar har. Amo 'ar rehe nehe, Tupàn pe ikatu mehe nehe, Tupàn umunyryk kar putar a'e imupytu'u kar har a'e nehe. A'e 'ar mehe ikatu 'ym ma'e izar uzexak kar putar teko wanupe nehe, taw nànànar wanupe nehe. Zurupari umur kar putar ikatu 'ym ma'e izar ko ywy rehe a'e nehe, ukàgaw herur kar pà izupe a'e nehe. A'e mehe uzapo putar ma'e hexak pyr 'ym a'e nehe, hexak kar pà teko wanupe nehe. Uzapo putar purumupytuhegatu kar haw tetea'u teko wanuwa rupi nehe, wemu'emaw rehe wanupe nehe. A'e rupi teko uze'eg putar nezewe wà nehe, — Kwa, 'aw awa wereko Tupàn ikàgaw a'e, i'i putar uzeupeupe wà nehe. Hemu'em putar iko teko wanupe a'e nehe. Teko zepykaw pe oho ma'e ràm paw rupi wà nehe, uzekaiw putar ize'eg rehe wà nehe. Ta'e nuzekaiw kwaw Tupàn ze'eg azeharomoete har rehe wà xe. Ta'e nuzeruzar kwaw hehe wà xe. A'e rupi Tupàn numuigo kar kwaw a'e teko uzepyr a'e wà nehe. Uzepyk putar wanehe nehe. A'e rupi Tupàn i'i putar uzeupe nehe. — Aw teko a'e wà, tuwe uzeruzar temu'emaw rehe a'e wà nehe, i'i putar uzeupe nehe. Na'e uzeruzar putar temu'emaw rehe wà nehe. A'e rupi ze'eg azeharomoete har rehe uzeruzar 'ym ma'e a'e wà nehe, ikatu 'ym ma'e rehe ipurapo wer katu ma'e a'e wà nehe no, oho putar tatahu pe a'e wà nehe. Tupàn uzepyk putar wanehe nehe. Ta'e hurywete ikatu 'ym ma'e iapo mehe wà xe. Upyta putar a'e pe tuweharupi wà nehe. Tupàn nupytu'u pixik kwaw wanehe uzepyk ire nehe. Amo 'ar mehe Zezuz Zanezar ur putar ywy rehe a'e nehe, uzexak kar pà teko wanupe a'e nehe. Wexak kar putar ukàgaw upuràg eteahy haw teko wanupe nehe. A'e 'ar mehe nehe, upy putar ikatu 'ym ma'e izar kutyr a'e nehe, izuka pà nezewe a'e nehe.\nUze'eg zanerexarexak awer rehe xe a'e kury\n13 Urerywyr wà. Uruze'eg uruiko Tupàn pe tuweharupi ure, penehe ure. Ta'e Tupàn penexanexak izypy mehe a'e xe, ywy iapo 'ym mehe a'e xe. Penereko putar uzepyr nehe. Ta'e peamutar katu a'e xe. — Ikatuahy wanexak awer, uru'e uruiko Tupàn pe. — Ikatuahy wapuhareko awer no, ikatuahy wamutar awer no, uru'e izupe. Tekwe Puràg a'e, umur ukàgaw peme a'e, a'e rupi peiko ikatuahy ma'e iapo har romo kury. Ta'e pezeruzar ize'eg azeharomoete har rehe xe. 14 Urumume'u Tupàn ze'eg puràg peme ure. A'e 'ar mehe Tupàn penexanexak uzeupe a'e. Penenoz a'e no, ta'e urumume'u ize'eg peme ure xe. A'e rupi nehe, peiko putar Zezuz Zaneruwihawete Zanezar ài nehe, pereko putar ikàgaw nehe, pereko putar ipuràgaw nehe no. 15 A'e rupi amo ma'e uruzapo kar putar peme ure nehe kury, urerywyr wà. Pezekaiw katu ureze'eg awer azeharomoete har rehe nehe, ureze'eg awer peme ureremimume'u kwer rehe nehe. Urumuapyk a'e ze'eg ure, peme imono kar pà ure.\n16 Zezuz Zaneruwihawete Zanezar a'e, Tupàn zaneru a'e no, zaneraihu har romo wanekon a'e wà, zanepytywà waiko ma'erahy ipuraraw mehe a'e wà. — Peàro urepyr peneko àwàm nehe, i'i waiko zanewe. Ta'e ikatuahy zanewe a'e wà xe. 17 Tuwe pepytywà ma'erahy ipuraraw mehe a'e wà nehe. Tuwe pepytywà ikatuahy ma'e iapo mehe wà nehe no. Tuwe pepytywà ikatu ma'e imume'u mehe wà nehe no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2TH02.htm","date":"2021-10-28T02:13:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588246.79\/warc\/CC-MAIN-20211028003812-20211028033812-00688.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":906,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.523,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"24\nZuzue uze'eg iahykaw rehe teko wanupe\n1 A'e re Zuzue omono'og Izaew ta'yr wazuapyapyr paw Xikez tawhu pe a'e wà. Wenoz amo wamuwà uzeupe wà: pureruze'eg ma'e wà, tuwihaw wà, tàmuz wà, zauxiapekwer wanuwihaw Izaew wainuromo har wà. Uzexak kar Tupàn henataromo paw rupi wà. 2 Na'e Zuzue uze'eg teko wanupe kury. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar umume'u ko ma'e a'e. — Kwehe mehe peipy wiko Ewparat yrykawhu ikupe kutyr wà. Umuwete amo tupàn wà. Peipy Ter her ma'e wiko Àmàrààw tu romo a'e. Wiko Naor tu romo no. 3 Nezewe rehe we anuhem Àmàrààw ywy Ewparat yrykawhu ikupe kutyr har wi ihe, Kànàà ywy nànàn imuata kar pà ihe. Amuzàg kar izuapyapyr tetea'u izupe ihe wà: Amono Izak Àmàrààw pe. 4 Amuzàg kar mokoz awa Izak pe ihe wà: Zako, Ezau. Amono ywy ywytyruhu hereko har Xeir her ma'e Ezau pe. Wiko izar romo a'e. Zako uzewyr Ezit ywy rehe wa'yr wanupi. 5 Na'e amono kar Moizez Àràw rehe we Ezit ywy pe. Uzapo iaiw haw uhua'u ma'e a'e pe wà. A'e 'ar mehe apupyro a'e wi ihe. 6 Amuhem kar peipy Ezit wi ihe wà. Uhem Yryhupiràg pe wà. Nezewe rehe we Ezit ywy rehe har oho wanaikweromo yryhu pe ywyramawa pupe wà. Amo zauxiapekwer oho kawaru ku'az wà no. 7 Na'e Izaew wenoz uzepyro àwàm ihewe wà. Amono ipytunahy haw wa'aromo. A'e rupi Ezit nupuner kwaw wanexakaw rehe wà. Amu'ar kar yryhu Ezit ywy rehe har wanehe. 'Y upyk wà. Pexak Ezit wanupe heremiapo kwer. A'e re pemumaw kwarahy tetea'u ywyxiguhu rehe peneko pà.\n8 A'e re apueraha Amohe waiwy pe. Wiko Zotàw yrykaw ikupe kutyr kwarahy ihemaw kutyr wà. Amohe peàmàtyry'ym wà wà. Aityk kar peme ihe wà. Pepyhyk waiwy. Amumaw Amohe penenataromo ihe wà. 9 Na'e Moaw wanuwihawete Marak Zipor ta'yr her ma'e uzàmàtyry'ym Izaew wà wà kury. — Peho Màrààw, Meor ta'yr, ipiaromo nehe, i'i wemiruze'eg wanupe. Oho ipiaromo wà. — Emono ze'egaiw Izaew wanehe nehe, i'i Marak Màrààw pe. 10 Nahepurenu wer kwaw Màrààw rehe. A'e rupi umur ze'egatu penehe. Nezewe mehe apupyro Marak ipo wi ihe. 11 Peahaw Zotàw yrykaw. Pehem Zeriko tawhu pe. Awa Zeriko pe har peàmàtyry'ym wà. A'e re amo teko peàmàtyry'ym wà: Amohe wà, Perize wà, Kànàà wà, Ete wà, Zirikaze wà, Ewe wà, Zepu wà. Aityk kar peme paw rupi ihe wà. 12 Pehem 'ym mehe we amuhem kar mokoz Amohe wanuwihawete ihe wà. Amukyze kar ihe wà. Uzàn oho wà. Napemuhem kar kwaw pe wà. Ni petakihepuku pupe ni peywyrapar pupe ni penu'yw pupe. 13 Amono amo ywy peme ihe. Napema'ereko pixik kwaw a'e ywy rehe. Amono tawhu tetea'u peme wà no. Napeiko pixik kwaw a'e tawhu pupe. Peiko wapupe kury. Pe'u uwà peiko. Pe'u uri peiko no. Napezutym kwaw i'yw, i'i Tupàn.\n14 Umumaw Zuzue wemimume'u kury. — A'e rupi, pekyze Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wi nehe kury. Peiko hemiruze'eg azeharomoete har romo nehe. Peiko izupe uma'ereko katu ma'e romo nehe no. Peipy umuwete amo tupàn Mezopotàm ywy rehe wiko mehe wà, Ezit ywy rehe wiko mehe wà no. Peneharaz a'e tupàn ua'u wanuwi nehe kury. Pemuwete katu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nehe kury. 15 Aze napeneko wer kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemiruze'eg romo nehe, pexaexak penemiruzar ràm kutàri nehe kury. U peruzar putar tupàn peipy wanemimuwete kwer Mezopotàm ywy rehe wiko mehe arer pe wà nehe. U peruzar putar tupàn Amohe wazar ko ywy rehe har pe wà nehe. Ihe namuwete kwaw a'e tupàn ihe wà nehe. Ihe nehe, heànàm a'e wà nehe no, urumuwete katu putar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ure nehe. Uruma'ereko putar izupe ure nehe.\n16 Na'e teko uwazar ize'eg Zuzue pe wà. — Nuruityk pixik kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ure nehe. Nurumuwete pixik kwaw amo tupàn ure wà nehe. 17 Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar zanepyro Ezit ywy wi uma'ereko e ma'e romo zanereko awer wi a'e. Upyro zaneipy a'e wi a'e wà no. Xixak hemiapo kwer upuner ma'e no. Uzekaiw katu zanerehe pe rupi zaneata mehe. Uzekaiw katu zanerehe amo ywy rupi zaneata mehe no. 18 Zanehoneho mehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umuhemuhem kar a'e teko zanerenatar wi wà. Tupàn umuhem kar te Amohe ywy rehe har ko ywy rehe wiko ma'e a'e wà. A'e rupi ure nehe no, urumuwete katu putar Tuweharupi Wiko Ma'e ure nehe no. Uruma'ereko putar izupe nehe, ta'e wiko Zanezar romo a'e xe.\n19 Uze'eg Zuzue teko wanupe. — Napepuner kwaw Tuweharupi Wiko Ma'e pe pema'ereko haw rehe nehe. Tupàn ikatuahy ma'e romo hekon a'e. Numuawyze kwaw amo tupàn wamuwete har wà. Numunàn kwaw ikatu 'ym ma'e penemiapo kwer nehe. Numunàn kwaw pekatu 'ymaw pewi nehe. 20 Aze peityk Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nehe, aze pemuwete tupàn amo ywy rehe har pe wà nehe, peàmàtyry'ym putar a'e nehe, penehe uzepyk pà a'e nehe. Ikatu peme ko 'ar rehe. Nezewe rehe we pemumaw putar nehe.\n21 Uwazar teko Zuzue ize'eg izupe wà. — Tuwe nuzeapo kwaw nezewe haw nehe. Ure ureruzar wer Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe. Urema'ereko wer izupe.\n22 Na'e Zuzue uze'eg wanupe. — Ureruzar putar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nehe, peze kwez ihewe. Pezeinu imume'u mehe, i'i wanupe. — Azeharomoete uruzeinu imume'u mehe, i'i izupe wà.\n23 Uze'eg wi Zuzue. — A'e mehe, peityk tupàn amo ywy rehe har pepo pe har pe wà nehe. — Uruzeruzar katu putar Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar rehe nehe, peze nehe.\n24 Uze'eg teko Zuzue pe wà. — Urumuwete katu putar Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar ure nehe. Ureruzar putar hemiapo kar nehe.\n25 A'e mehe a'e 'ar mehe Zuzue uzapokatu uze'egaw teko wanehe we Tupàn rehe we. Omono Tupàn ze'eg teko wanupe a'e pe Xikez tawhu pe. Umume'u hemiapo kar wanupe no. 26 Zuzue umuapyk a'e ze'eg Tupàn pape rehe. Na'e upyhyk amo itahu kury. Omono a'e itahu ywyra kawar iwype Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e imuwete haw pe. 27 Uze'eg teko wanupe. — Peme'e 'àg itahu rehe nehe. Wiko putar zaneremiapo kwer hexak arer zàwenugar romo nehe. Wenu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ize'eg awer paw a'e. Wiko putar penemiapo hexakar romo a'e nehe no. Nezewe mehe napeityk kwaw Tupàn nehe.\n28 Na'e Zuzue omono kar teko a'e wi izuwi waneko haw nànàn wà kury.\nUmàno Zuzue, umàno Ereazar no\n29 A'e re Zuzue Nun ta'yr Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemiruze'eg umàno a'e kury. Wereko 110 kwarahy imàno mehe. 30 Uzutym hetekwer iziwy rehe Ximinat-Xera pe wà. Upyta Eparai waiwy ywytyruhu hereko har rehe Kaz ywytyr ikupe kutyr kwarahy heixe haw awyze har kutyr.\n31 Teko Izaew izuapyapyr umuwete Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zuzue hekuwe mehe wà. Imàno re umuwete waiko wà no, amo tuwihaw Tupàn Izaew wanupe hemiapo kwer ikwaw par wanekuwe mehe wà no.\n32 A'e 'ym mehe teko Izaew werur Zuze hetekwer Ezit ywy wi wà. Uzutym hetekwer Xikez pe wà. Kwehe mehe Zako ume'eg kar amo ywy pehegwer Amor ta'yr wanuwi a'e. Amor wiko Xikez tu romo. Omono 100 temetarer tàtà parat iapo pyrer izupe hekuzaromo. Zuze izuapyapyr upyhyk a'e ywy pehegwer a'e wà, ta'e wanu wiko izar romo kwehe mehe a'e wà xe.\n33 Ereazar Àràw ta'yr umàno a'e no. Uzutym hetekwer Zimea pe Eparai ywy rehe ywytyruhu heta haw rehe wà. Zuzue omono a'e tawhu Ereazar ta'yr Pinez her ma'e pe a'e 'ym mehe a'e. Upaw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/JOS24.htm","date":"2021-10-20T10:11:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585305.53\/warc\/CC-MAIN-20211020090145-20211020120145-00456.warc.gz","language":"gub","language_score":1.000007987,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000079870224}","num_words":1150,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.455,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nTupàn uwazar wi Amakuk ize'eg izupe no\n1 Azeupir putar heràpuz aiha katu ma'e rehe heme'e haw pe ihe nehe. Àro putar Tupàn ze'eg àwàm ihe nehe. Ma'in putar hepuranu haw iwazar pà nehe. Azeapyaka katu putar nehe.\n2 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg wà ihewe. Nezewe ize'eg awer.\n— Erexak putar ma'e nepuahu zàwenugar nehe.\nEmuapyk a'e neremixak kwer ywyrapewa'i rehe nehe. Emuapyk katu newe ma'e heremixak kar ràm nehe.\nNezewe mehe wyzài teko upuner imugeta haw rehe wà nehe.\n3 A'e ma'e neremixak ràm 'ar\nnuhem kwaw a'e rihi.\nUhem putar azeharomoete nehe. Uzeapo putar nehe.\nI'ar katu uhem etea'i kury.\nA'e rupi — Kwa, iàrew tetea'u tur àwàm, aze ere izupe nehe, eàro nehe.\nTa'e a'e ma'e uzeapo putar i'ar kateteahy rehe a'e nehe xe.\n4 Nezewe heze'eg newe heremimume'u ràm xe kury.\n— Ikatu 'ym ma'e waneko haw na'ikatuahy kwaw.\nIkatu ma'e iapo har wikuwe putar wà nehe, ta'e uzeruzar tuwe Tupàn rehe wà xe.\nMawiron pe har wanehe uzepyk àwàm\n5 Azeharomoete teko wanemetarer hemu'em uzar pe. Na'ikatu kwaw wiko wera'u ma'e waneko haw. Nupaw kwaw temetarer iputar haw. — Aputar we amo ihe, i'i uzeupeupe tuweharupi wà. Tuweharupi umàno ma'e kwer waneta haw uputar amo umàno ma'e kwer wà. Nezewegatete a'e teko uputar amo temetarer tuweharupi wà. 6 Teko heityk pyrer a'e wà, uze'eg zemueteahy Mawiron pe har wanehe wà. Uze'eg urywahyahy wanehe wà no. Nezewe uze'eg wanupe wà. — Pezeapo hemetarer katu ma'e romo amo teko wama'e ipyro pà. Pezemumikahy nehe. Aze penewer amo temetarer rehe amo pe, pemekuzar kar penewer haw amo ae pe. Màràn kwarahy pemumaw putar agwer ma'e iapo pà nehe, i'i wanupe wà.\n7 Pe Mawiron pe har pe. Na'arewahy peiko putar unewer ma'e romo nehe. Na'e wemetarer imur arer uze'eg putar peme wà nehe. — Pemekuzar putar penewer haw temetarer imemyr inuromo nehe, i'i putar peme wà nehe. Peàmàtyry'ym putar a'e wà nehe. Pekyze putar wanuwi nehe. Weraha putar pema'e paw pewi a'e wà nehe. 8 Pemunar tetea'u ywy rehe har wama'e rehe. Na'arewahy uzapo putar nezewegatete haw peme a'e wà nehe no. Pemekuzar putar pemunar awer nehe, pepuruzuka awer nehe no. Peityk tawhu tetea'u wanehe har wama'e paw heraha pà. Pemekuzar putar penemiapo kwer nehe kury.\n9 Pezemumikahy nehe, Mawiron puruzuka ma'e. Pemynehem penàpuz amogwer wama'e penemiraha kwer pupe. — Zaiko hemetarer katu ma'e romo kury. A'e rupi nuzeapo kwaw ikatu 'ym ma'e zanewe nehe. Zapuner zazepyro haw rehe zaneàmàtyry'ymar wanuwi nehe, peze zepe peiko. 10 Penemiapo kwer werur maranugar haw peànàm wanupe. Pezuka teko tetea'u pe wà. A'e rupi pemàno putar nehe kury. 11 Te ita penàpuz ywyok rehe har a'e wà, te ywyra penàpuz izita a'e wà no, uhapukaz pekutyr peaiw paw imume'u pà wà.\n12 Pezemumikahy nehe. Ta'e pezapo tawhu peneko haw puruzuka haw i'aromo xe, purehe imunar haw i'aromo no xe. 13 Pemuma'erekoahy e kar teko penemipyhyk kwer paw pe wà. Uzapo tàpuz tetea'u peme wà. Uzapo tawhu peme wà no. Nezewe rehe we tata wapy putar wanemiapo kwer nehe. Ukaz paw putar nehe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikàg wera'u ma'e wiko a'e ma'e iapo àràm romo a'e. 14 Yryhu tynehem 'y pupe. Nezewegatete ywy tynehem putar Tupàn ikàgaw ikwaw paw pupe nehe, ipuràg eteahy haw ikwaw paw pupe nehe no.\n15 Ezemumikahy nehe. Emono muhàg win inuromo har nerehe we har pe nehe. Uka'u putar nehe. Wenuhem putar wemyhar. Teko paw wexak putar ima'e 'ym mehe wà nehe. 16 Ne ae ereityk putar nezemuawate katu kar haw nehe. Maranugar haw nepyk putar nehe. Tupàn ikwahy haw nuzawy kwaw kanek por. U'u kar putar ipor newe nehe. Ereka'u putar ne nehe no. Teko nuze'egatu kwaw nerehe wà nehe. — Iaiw ma'e, i'i putar newe wà nehe. 17 Eremonohok ywyra ywytyr apyr Irimano rehe har ne. A'e rupi amo nemumaw putar nehe kury. Erezuka ma'ea'yr tetea'u wà. A'e rupi ko 'ar rehe erekyze putar ma'ea'yr wanuwi nehe no. Agwer ma'e uzeapo putar wà nehe, ta'e erezapo ikatu 'ym ma'e tetea'u teko ywy nànànar wanupe xe. Ta'e erezuka ywy nànànar tetea'u ne wà xe.\n18 Aipo tupàn ua'u hagapaw ikàg a'e. Nan. Awa uzapo a'e hagapaw opo pupe. Xo purupe temu'emaw romo zo hekon a'e. Nupuner kwaw uze'egaw rehe. Màràzàwe tuwe amo teko uzeruzar amo ma'e wemiapo kwer rehe. 19 — Eme'e ty, aze ere hagapaw pe nehe, erezemumikahy putar nehe. — Epu'àm ty, aze ere izupe, erezemumikahy putar nehe. Aipo tupàn a'ua'u hagapaw upuner amo ze'eg herur haw rehe purupe. Nupuner kwaw. Iapo har uzàpewàn tupàn ua'u or pupe a'e, parat pupe a'e no. Nezewe rehe we nuikuwe pixik kwaw nehe.\n20 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko wàpuzuhu ikatuahy ma'e pupe. Tuwe teko paw upytu'u uze'eg ire henataromo wà nehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/HAB02.htm","date":"2021-10-28T02:46:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588246.79\/warc\/CC-MAIN-20211028003812-20211028033812-00707.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000014305,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000014305114746}","num_words":747,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.236,"stopwords_ratio":0.446,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nÀn uze'eg Tupàn pe\n1 Na'e Àn uze'eg Tupàn pe kury.\n— Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umynehem hepy'a herurywete haw pupe a'e.\nApuner heata haw rehe amogwer wanuwake ihe kury,\nta'e uzapo a'e ikatu ma'e ihewe a'e 'y.\nApuka iteko heàmàtyry'ymar wanehe. Herurywete tuwe no.\nTa'e Tupàn hepytywà a'e 'y.\n2 Ni amo na'ikatu kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e zàwe a'e wà.\nNaheta kwaw amo Tupàn. Xo a'e zo.\nNaheta kwaw amo purehe uzekaiw ma'e Zanezar zàwe a'e wà.\n3 Pemume'u zo pekàgaw nehe.\nPemume'u zo pekatu haw nehe.\nTa'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ukwaw teko paw a'e wà.\nUkwaw wanemiapo kwer paw a'e.\n4 Tupàn uzuhaw zauxiapekwer ikàg ma'e waywyrapar wanuwi a'e.\nZauxiapekwer ikàg 'ym ma'e a'e wà,\nuzeapo ikàg ma'e romo wà kury.\n5 Hemetarer katu ma'e kwer a'e wà kury,\numa'ereko waiko amo pe wemi'u ràm ipyhyk pà ko 'ar rehe a'e wà.\nIma'uhez ma'e kwer a'e wà kury, umai'u katu waiko a'e wà kury.\nHewykàtà waiko a'e wà kury.\nKuzà imemyr 'ym ma'e kwer a'e wà kury, wexak kar 7 umemyr teko wanupe wà kury.\nUmemyr tetea'u wanereko arer a'e wà kury, wiko umemyr 'ym ma'e romo a'e wà kury.\n6 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e a'e, purumumàno kar ma'e romo hekon a'e.\nPurumuigo kar ma'e romo hekon a'e no.\nUmàno ma'e kwer waneta haw pe poromono kar ma'e romo hekon a'e.\nUmuzewyr kar teko a'e wi a'e no.\n7 Umuigo kar amo teko hemetarer 'ym ma'e romo a'e wà.\nUmuigo kar amo teko hemetarer katu ma'e romo a'e wà no.\nUmuezyw kar amo wà. Upir amo wà no.\n8 Upir hemetarer 'ym ma'e ywy ku'i kwer wi wà.\nO'ok ma'uhez taw ima'uhez ma'e wanuwi.\nUmuigo kar hemetarer 'ym ma'e tuwihawete wamyrypar romo wà.\nUmuapyk kar a'e teko tuwihaw henaw rehe wà no.\nYwy iwy pe har wazar romo hekon Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e a'e.\nUmuapyk ywy wa'aromo a'e.\n9 Uzekaiw katu uze'eg heruzar har wanehe.\nOmono kar teko ikatu 'ym ma'e pytunaw inuromo wà, a'e pe wamuzeàmim kar pà wà.\nNi amo nueityk kwaw amo ukàgaw rupi a'e wà.\n10 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umumaw putar waàmàtyry'ymar a'e wà nehe.\nWànoànog putar ywak rehe wakutyr nehe.\nUmume'u putar teko ywy rehe har wanemiapo kwer upaw rupi katete a'e nehe.\nOmono putar ukàgaw, wemixak kwer tuwihawete pe nehe.\nUpytywà putar a'e wemixak kwer tuwihawete a'e nehe.\nA'e rupi a'e tuwihawete weityk putar waàmàtyry'ymar a'e wà nehe.\nUpaw Àn ze'eg awer xe kury.\n11 Na'e Ewkàn uzewyr weko haw pe Hama taw pe wà kury. Kwarer Xamuew upyta Xiro pe Tupàn henataromo ma'e iapo har romo kury. Upytywà xaxeto Eri her ma'e iko a'e pe kury.\nEri ta'yr wà\n12 A'e mokoz Eri ta'yr a'e wà, iaiw a'e wà. Nuzekaiw kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe wà. 13 — Xaxeto upuner ma'e ro'o kwer henoz taw rehe teko wanupe wà, i'i Tupàn ze'eg. Nuweruzar kwaw a'e ze'eg wà. Nezewe teko uzapo wà. Amo awa umuin amo ma'ea'yr Tupàn pe imono pà. Xaxeto ipytywà har upuner ma'ero'o kwer henuhemaw rehe a'e. Uhem kawaw huwake. Werur kuzeràxi na'iruz hàxi wanereko har uzeupi no. 14 Ma'ero'o kwer imuin mehe omono kuzeràxi kawaw pupe ma'ero'o kwer pehegwer henuhem pà ipupe. Heminuhem kwer upyta xaxeto pe. Upuner nezewe haw iapo haw rehe tuweharupi a'e, aze amo awa oho a'e pe Xiro pe ma'ea'yr izuka pà imono pà Tupàn pe a'e. Ikatu nezewe iapo haw Tupàn pe. 15 Imuin 'ym mehe we a'e ma'ero'o kwer izar o'ok ikawer izuwi. Wapy ikawer tata pupe Tupàn henataromo. Eri ta'yr nuweruzar kwaw a'e ze'eg kwehe arer wà. Uputar ikawer uzeupe wà. A'e rupi iapy 'ym mehe we oho izar pe henoz pà wà. — Emur ma'ero'o kwer pegwer ihewe nehe, ta'e xaxeto ipurumihir wer hehe a'e xe, i'i izupe wà. — Nuputar kwaw nema'ero'o kwer imuin pyrer nehe. Xo ma'ero'o kwer imuin pyr 'ym zo uputar newi, i'i izupe wà. 16 Izar i'i nezewe wanupe. — Tuwe ikawer ukaz nehe. A'e re eraha ipehegwer neremimutar rupi nehe, i'i izupe. — Nan, i'i xaxeto ipytywà har izupe. — Emur 'àg ma'ero'o kwer tàrityka'i ihewe kury. Aze neremur kwaw ihewe nehe, apyhyk putar wahyhaw rupi nehe, i'i izupe.\n17 Nezewe Eri ta'yr uzapo Tupàn pe ma'e herur arer pe a'e wà. Wanemiapo kwer iro Tupàn pe.\nXamuew wiko Xiro taw pe\n18 Tuweharupi Xamuew uma'ereko iko Tupàn henataromo a'e. Kwarer romo hekon. Nezewe rehe we umunehew xaxeto ikamir puku irin iapo pyrer uzehe a'e. 19 Kwarahy nànàgatu Àn a'e, uzapo kamir puku ikatu ma'e heraha pà izupe. Oho umen rupi ma'ea'yr izuka pà Tupàn henataromo wà. 20 Na'e Eri omono Tupàn ze'egatu Ewkàn rehe hemireko rehe a'e no. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e a'e, tuwe umur amo nera'yr newe wà nehe. Tuwe umur amo imemyr neremireko pe wà nehe, ko kwarer hekuzaromo wà nehe. Ta'e pemur Xamuew Tupàn pe pe xe, i'i wanupe. A'e re uzewyr Ewkàn weko haw pe wà.\n21 Tupàn upytywàgatu Àn a'e. A'e rupi heta wi amo imemyr izupe wà no: na'iruz awa wà, mokoz kuzà wà. Itua'u wewer Xamuew kury, Tupàn pe uma'ereko pà kury.\nEri, ta'yr wà kury\n22 Tua'uhez Eri a'e kury. Ta'yr uzapo iaiw ma'e waiko Izaew wanupe wà. Teko umume'u wanemiapo kwer paw oho Eri pe wà. — Uker oho waiko kuzà Tupàn hàpuz uken huwake uma'ereko ma'e wapuhe tuweharupi wà, i'i teko izupe ta'yr wanehe uze'eg pà wà. 23 A'e rupi uze'eg Eri oho wanupe. — Màràzàwe tuwe pezapo agwer ma'e peiko. Teko paw umume'u iaiw ma'e penemiapo kwer ihewe wà. 24 Pepytu'u iapo re nehe, hera'yr wà. Teko Tupàn hemiruze'eg umume'u iroahy ma'e penemiapo kwer waiko ihewe wà. 25 Aze amo uzapo iaiw ma'e amo teko pe nehe, Tupàn upuner a'e iaiw ma'e iapo arer ipyro haw rehe. Aze amo uzapo iaiw ma'e Tupàn pe nehe, mon aipo upyro putar iapo arer nehe, i'i wanupe. Nuzekaiw kwaw ize'eg rehe wà. Ta'e Tupàn umume'u wazuka àwàm uzeupe a'e xe.\n26 Kwarer Xamuew a'e, itua'u wi wi a'e. Ikatuahy teko wanupe. Ikatuahy Tupàn pe no.\nZe'eg Eri ta'yr wakutyr har\n27 Amo 'ar mehe amo Tupàn ze'eg imume'u har wekar Eri wà a'e pe kury. Hexak mehe umume'u Tupàn ze'eg awer izupe kury. — Kwehe mehe azexak kar neipy Àràw pe ihe, Ezit pe uma'ereko e ma'e romo heko mehe ihe, iànàm Ezit pe uma'ereko e ma'e romo waneko mehe ihe wà. 28 Apuexaexak amogwer Izaew ta'yr izuapyapyr wanuwi ihe, hexaxeto romo pemuigo kar pà ihe. Apumuma'ereko kar ma'ea'yr hapy haw herenataromo har pe ihe. Peapy yhyk zàwenugar herenataromo. Pemunehew a'e kamir puku heremixak kwer no, herenataromo no. — Pepuner ma'ea'yr herenataromo izuka pyrer pehegwer i'u haw rehe nehe, a'e peipy wanupe. 29 Ko 'ar rehe peputar tuwe ma'ea'yr ihewe imur pyrer paw pe wà. Ihe azuka kar a'e ma'ea'yr teko wanupe ihe wà. Màràzàwe tuwe peputar ma'ero'o kwer tetea'u. Ne Eri ne, eremuawate katu wera'u nera'yr ihewi ne wà. Màràzàwe tuwe eremukyra katu kar iko ne wà. U'u ma'e ro'o kwer ihewe imur pyrer ikatu wera'u ma'e waiko tuweharupi wà. Heremiruze'eg umur a'e ma'ea'yr ihewe wà. Nera'yr upyro ihewi wà. Màràzàwe tuwe uzapo nezewe wà, i'i Tupàn newe, i'i ize'eg imume'u har Eri pe. 30 — Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ihe, Izaew wazar ihe, kwehe mehe aze'eg neràmuz pe ihe, neànàm wanehe ihe. — Peiko xaxeto romo herenataromo tuweharupi nehe, a'e wanupe. Kutàri amo ma'e amume'u putar newe ihe kury. Nazapo kwaw ma'e a'e heze'eg kwehe arer rupi ihe nehe kury. Amuwete putar hemuwete har ihe wà nehe. Namuwete kwaw hemuwete 'ymar ihe wà nehe. 31 Uhem etea'i amo 'ar a'e nehe kury. A'e 'ar mehe azuka putar kwàkwàmo neànàm paw ihe wà nehe. Azuka putar awa neru ta'yr paw ihe wà nehe no. Ni amo awa neànàm na'itua'uhez kwaw wà nehe. 32 Zawaiw katu putar nereko àwàm nehe. Azapo putar ikatuahy ma'e Izaew wanupe nehe. Nerewyrowyroahy putar wanehe nehe, ma'e wanupe heremimono ràm wanehe nehe no. Ni amo neànàm na'itua'uhez kwaw wà nehe. Azuka putar wà nehe. 33 Xo pitài nezuapyr zo amuigo kar putar nehe. A'e ae wiko putar xaxeto romo herenataromo nehe. A'e ae wiko putar hehàpyhà 'ym ma'e romo nehe. Upytu'u putar ikatu ma'e hàro re a'e nehe. Amogwer nezuapyapyr paw umàno putar wà nehe. Aze ru'u amo uzuka putar wà nehe. Aze ru'u amo iaiw ma'e uzeapo putar wanupe nehe, wazuka pà nehe. 34 Nera'yr mokoz a'e wà nehe, Opini her ma'e nehe, Pinez her ma'e nehe no, umàno putar pitài 'ar mehe a'e wà nehe. Nezewe mehe erekwaw putar ko heze'eg azeharomoete har nehe. 35 Aexak putar pitài xaxeto heze'eg heruzar katu har ihe nehe. Uzapo putar ma'e heremimutar rupi upaw rupi a'e nehe. Amono putar izuapyapyr ràm izupe ihe wà nehe. Izuapyapyr wiko putar xaxeto romo tuwihawete heremixamixak paw wanupe wà nehe. 36 Amogwer nezuapyapyr paw a'e wà nehe, aze wikuwe wà nehe, wiko putar hemetarer 'ym ma'e romo a'e tuwihawete henataromo wà nehe. Wenoz putar temetarer tuwihawete pe wà nehe. Wenoz putar temi'u wanupe wà nehe no. — Epytywà xaxeto ne wà nehe, i'i putar izupe wà nehe. Xo nezewe mehe zo heta putar temi'u wanupe nehe, i'i Tupàn iko newe, i'i a'e awa Eri pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/1SA02.htm","date":"2021-10-28T02:36:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588246.79\/warc\/CC-MAIN-20211028003812-20211028033812-00713.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000082254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000008225440979}","num_words":1464,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.25,"stopwords_ratio":0.47,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nUze'eg ita purumuigo kar ma'e rehe a'e kury\n1 A'e rupi pepytu'u ikatu 'ym ma'e paw iapo re nehe ty wà. Pepytu'u penemu'em ire nehe. Penemu'em zo penemiapo kwer rehe nehe. Peiko Tupàn ze'eg heruzar harete romo nehe. Pepytu'u penewyrowyroahy re nehe. Pepytu'u amo wanupe peze'eg zemueteahy re nehe.\n2-3 Nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer a'e. — Pekwaw Zanezar ikatu haw kury. Peiko kwarera'i uzexak kar romo ma'e ài. Kwarera'i ipuru'u wer uhy ikamy kwer rehe a'e. Nezewegatete pezemu'e Tupàn ze'eg rehe nehe. Kwarera'i tua'u ikamy kwer i'u re. Nezewegatete aze pezeruzar Tupàn ze'eg rehe nehe, pepyro putar a'e nehe. 4 Pezeruzar Zanezar rehe. Ita tàpuz iwy pe har ài hekon a'e. Tàpuz iapo har a'e wà, aze nukwaw katu kwaw iapo haw a'e wà, weityk ita ikatu ma'e a'e wà. Omono ita ikatu 'ym ma'e tàpuz iwy pe wà. Nezewegatete Tupàn iàmàtyry'ymar a'e wà, nuzeruzar kwaw Zezuz rehe wà. — Na'ikatu kwaw, i'i izupe wà. Tupàn nuze'eg kwaw nezewe. — Ikatuahy, i'i tuwe izupe. 5 Pezeruzar Zezuz Zaneruwihawete rehe. A'e rupi Tupàn uzekaiw katu penehe. Aze ita ikatu nehe, tàpuz ikatu putar nehe no. Nu'ar kwaw nehe. Zezuz a'e, ita tàpuz iwy pe har ài hekon a'e. Peruzar ize'eg nehe. A'e mehe peiko putar tàpuz ài izupe nehe. A'e mehe zaiko putar Tupàn hàpuzuhu ài nehe, ta'e Hekwe wiko putar zaneinuromo a'e nehe xe. Xaxeto a'e wà, uma'ereko tuweharupi tàpuzuhu pupe wà, ma'e imono pà Tupàn pe wà. Pezeruzar Zezuz Zaneruwihawete rehe. A'e rupi peiko Xaxeto ài. Pekatu izupe kury, ta'e Zezuz o'ok ikatu 'ym ma'e pewi a'e xe. Pezapo putar ma'e Tupàn pe nehe, hàpuzuhu rehe uzekaiw ma'e wazàwe nehe. Penemiapo ràm ikatu putar izupe nehe no. Ta'e Hekwe Puràg umur putar ukàgaw peme a'e nehe xe, ikatu ma'e iapo kar pà peme a'e nehe xe. 6 Ta'e nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer a'e xe.\n— Teko wexak ita ikatu ma'e a'e wà, tàpuz iwy pe har romo a'e wà.\nNezewegatete aexak penuwihawete ihe no.\nXiàw taw pe wiko putar a'e nehe.\nHehe uzeruzar ma'e a'e wà nehe,\nnuzemumikahy pixik kwaw a'e wà nehe.\nHurywete putar wà nehe,\nta'e uzeruzar hehe wà nehe xe.\n7 Aze pezeruzar hehe nehe, a'e ita tàpuz iwy pe har zàwenugar ikatuahy putar peme a'e nehe. Aze napezeruzar kwaw hehe nehe, a'e mehe Tupàn ze'eg kwehe arer uzeapo putar penemiapo kwer imume'u har romo a'e nehe. Nezewe i'i a'e ze'eg. — Tàpuz iapo har weityk ita imono wà, ta'e ita na'ikatu kwaw wanupe xe. Tupàn omono a'e ita tàpuz iwy pe a'e, Imukàg kar har romo a'e.\n8 Nezewe i'i amo Tupàn ze'eg kwehe arer a'e no.\nA'e ita tàpuz iwy pe har zàwenugar na'ikatu kwaw uzeruzar 'ym ma'e wanupe a'e.\nA'e rupi Tupàn uzepyk putar wanehe nehe.\nTupàn uzepyk putar wanehe nehe,\nta'e nuzeruzar kwaw ize'eg rehe a'e wà xe.\nTupàn na'ipurupyro wer kwaw wanehe.\n9 Tupàn hemixamixak kwer romo peiko pe. Xaxeto ài peiko, tuwihawete pe uma'ereko ma'e romo peiko. Tupàn hemiruze'egete romo peiko. Penexanexak a'e. — Pemume'u heremiapo kwer peho teko nànàn nehe, ta'e ikatuahy heremiapo kwer ihe xe, i'i iko peme. Aze teko wata pyhaw wà nehe, nuexak kwaw wape ràm wà nehe. Izypy mehe peiko pyhaw wata ma'e wazàwe, ta'e napekwaw kwaw Tupàn hape rupi peho haw xe. Tupàn penenonenoz a'e. A'e rupi pekwaw hape rupi peho haw kury. 'Aromo wata ma'e wazàwe peiko kury. 10 Izypy mehe napeiko kwaw Tupàn hemiruze'eg romo. Ko 'ar rehe peiko hemiruze'eg romo kury. Izypy mehe napekwaw kwaw ikatu haw. Pepuhareko tuwe a'e. Ko 'ar rehe pekwaw katu pepuhareko haw kury.\nZaiko Tupàn pe uma'ereko ma'e romo zane\n11 Aze amo teko oho amo ae ywy rehe wà nehe, aze upyta a'e pe wà nehe, na'ikatu kwaw a'e ywy rehe har wanupe wà nehe, ta'e nuiko kwaw wànàm romo a'e wà nehe xe. Peiko weko haw 'ym me wiko ma'e wazàwe. Uzeruzar 'ym ma'e uzapo ikatu 'ym ma'e waiko wà. Napeiko kwaw wazàwe, ta'e pepytu'u iapo re xe. Pezypyrog zo iapo pà nehe, a'e peme, hemyrypar wà. Aze zauxiapekwer oho puràmàtyry'ymaw pe nehe, ume'egatu putar wàmàtyry'ymar wanehe nehe. — Aze name'e kwaw wanehe nehe, hezuka putar wà nehe, i'i uzeupe. Nezewegatete aze xiapo zaneremiapo putar haw zutyka'i nehe, xiapo putar ikatu 'ym ma'e nehe. Pezapo zo ikatu 'ym ma'e nehe. 12 Uzeruzar 'ym ma'e wainuromo peneko mehe nehe, peiko ikatuahy ma'e romo nehe. Pezapo zo ikatu 'ym ma'e nehe. A'e rupi aze awa uze'eg zemueteahy penehe nehe, amogwer nuzeruzar kwaw ize'eg rehe wà nehe, ta'e ukwaw putar pekatu haw wà nehe xe. A'e rupi a'e teko umume'u putar Tupàn ikatu haw izupe wà nehe, Zezuz tur mehe wà nehe, ta'e xo ikatu ma'e zo pezapo peiko pe nehe xe.\n13 Peruzar penuwihaw waze'eg nehe. Ta'e nezewe haw ikatu Zanezar pe xe. Peruzar peywy rehe har ikàg wera'u ma'e ze'eg nehe no. 14 Peruzar amogwer peywy rehe har wanuwihaw pe wà nehe no. Ta'e Tupàn umur kar a'e tuwihaw zanewe a'e wà xe. A'e tuwihaw uzepyk putar imunar ma'e wanehe wà nehe, upuruzuka ma'e wanehe wà nehe no. Ta'e Tupàn umuzepyk kar a'e teko a'e tuwihaw wanupe a'e wà xe. Teko uze'egatu putar ikatu ma'e iapo har wanehe wà nehe no, ta'e Tupàn umuze'egatu kar a'e wà xe. 15 Pezapo ikatuahy ma'e tetea'u nehe. Tupàn uputar nezewe haw a'e. A'e mehe a'e teko a'e wà, a'e ma'e kwaw 'ymar a'e wà, nuze'eg zemueteahy kwaw penehe a'e wà nehe, ta'e amogwer ukwaw putar pekatu haw a'e wà nehe xe. 16 Ikatu 'ym ma'e iapo har a'e wà, Zurupari hemiruze'eg romo wanekon a'e wà. Uzapo kar wemiapo putar haw wanupe a'e. Wazar romo hekon a'e. Peiko Zezuz rehe uzeruzar ma'e romo kury. A'e rupi Zurupari nuiko kwaw pezar romo kury. Pepytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re nehe kury. Pepuner wyzài ma'e iapo haw rehe nehe. — Azapo putar te ikatu 'ym ma'e nehe kury, ta'e naheta kwaw hezar ihewe a'e kury xe, peze zo nehe. Peiko Tupàn hemiruze'eg romo tuweharupi nehe, ikatu ma'e zutyka'i iapo pà nehe. 17 Pezeruze'egatu teko wanehe upaw rupi nehe. Pezamutar katu amogwer uzeruzar ma'e pe wà nehe. Pekyze Tupàn wi nehe, heruzar pà nehe. Pemuawate katu peywy rehe har wanuwihaw ikàg wera'u ma'e nehe no.\nTeko upuraraw kar py ma'erahy peme a'e wà kury\n18 Aze'eg putar amo pe uma'ereko e ma'e wanupe kury. Peruzar pezar waze'eg nehe. Pemuawate katu pe wà nehe. Aze ikatu peme wà nehe, ikatu ma'e iapo pà peme wà nehe, pemuawate katu pe wà nehe. Aze na'ikatu kwaw peme wà nehe, aze upuraraw kar ma'erahy peme wà nehe, pemuawate wiwi pe wà nehe no. (Ta'e pezar romo wanekon a'e wà xe.) 19 Aze pekwaw Tupàn hemiapo putar haw nehe, aze pezapo nehe, a'e mehe teko upuraraw kar putar ma'erahy peme wà nehe. A'e mehe Tupàn uzapo putar ikatuahy ma'e peme nehe, pemurywete kar pà nehe. 20 Aze pezapo ikatu 'ym ma'e pezar wanupe nehe, aze a'e re pezar pepetek a'e wà nehe, Tupàn nuzapo kwaw ikatu ma'e peme nehe. Aze xo ikatuahy ma'e zo pezapo pezar wanupe nehe, aze a'e re pepetek wà nehe, a'e mehe Tupàn uzapo putar ikatu ma'e peme nehe, pemurywete kar pà nehe. 21 Ta'e Tupàn penenoz a'e xe, ikatuahy ma'e iapo kar pà peme a'e xe. Ta'e Zaneruwihawete Zezuz upuraraw ma'erahy kwer penekuzaromo a'e xe, pepyro haw rehe a'e xe. A'e rupi, peiko izàwe nehe. Pezapo ma'e hemiapo kwer zàwenugar nehe. 22 Nuzapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e a'e. Nahemu'em pixik kwaw teko wanupe. 23 Tuwihaw uze'eg zemueteahy hehe wà. Nuze'eg zemueteahy kwaw wanehe a'e. Upuraraw kar ma'erahy tetea'u izupe wà. — Azepyk putar penehe ihe nehe, ni'i kwaw wanupe. — Tupàn wexak wanemiapo kwer a'e. Uzepyk putar wanehe nehe, ta'e pureruze'eg ma'e ikatuahy ma'e romo hekon a'e xe, i'i wanupe. 24 Zaneruwihawete umàno ywyra kanetar rehe a'e, zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e hekuzaromo a'e. A'e rupi zapuner ikatu 'ym ma'e iapo re zanepytu'u haw rehe kury. Zapuner ikatuahy ma'e iapo haw rehe tuweharupi nehe. Zauxiapekwer umugaz Zezuz a'e wà, izuka 'ym mehe a'e wà. Upuraraw ma'erahy kwer a'e, a'e rupi zanekatu Tupàn pe zane kury. 25 Aze naheta kwaw Àràpuhàràn wanehe uzekaiw ma'e wà nehe, Àràpuhàràn ukàzym putar ka'a pe wà nehe. Kwehe mehe peiko Àràpuhàràn ka'a pe ukàzym ma'e kwer wazàwe. Tupàn penerur kwez Zezuz pe kury. Peruzar penehe uzekaiw ma'e peiko kury. Peiko Àràpuhàràn wazàwe. Wamono'ogar zàwenugar romo hekon a'e. Pepyro tatahu wi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/1PE02.htm","date":"2021-10-25T02:10:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323587608.86\/warc\/CC-MAIN-20211024235512-20211025025512-00320.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":1354,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.484,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"24\nUpapar kar Tawi teko wà\n1 Amo ae 'ar mehe wikwahy Tupàn teko Izaew wanupe. A'e rupi uzapo kar ma'e Tawi pe. Epuraraw kar ma'erahy Izaew wanupe nehe, i'i izupe. — Eho teko Izaew izuapyapyr wapapar pà nehe, Zuta izuapyapyr nehe no, i'i izupe.\n2 Na'e umume'u Tawi ko iapo pyràm zauxiapekwer wanuwihaw Zoaw her ma'e pe kury. — Eho amogwer tuwihaw wanupi Izaew ta'yr wazuapyapyr waneko haw nànàn nehe. Ezypyrog neata haw rehe tawhu kwarahy heixe haw awyze har kutyr har pe nehe. Eata eho iko tawhu kwarahy hemaw awyze har kutyr har pe nehe no. Tawhu nànàn eho nehe. Ta'e hepurukwaw wer zanereta haw rehe ihe xe, i'i izupe.\n3 Uwazar Zoaw Tawi ize'eg izupe, — Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar umueta tetea'u kar Izaew a'e wà nehe. Tuwe waneta àwàm uhua'u wera'u putar 100 haw rupi waneta haw ko 'ar rehe har wi nehe. Tuwe ereikuwe waneta tetea'u àwàm hexak pà nehe. — Màràzàwe tuwe nepurupapar wer wanehe, i'i izupe hehe upuranu pà.\n4 Nezewe rehe we upapar kar Tawi Izaew Zoaw pe amogwer tuwihaw pe wà. A'e rupi uhem oho Tawi henatar wi Izaew wapapar pà wà kury.\n5 Wahaw Zotàw yrykaw wà. Umuapyk wàpuzràn Aroer tawhu huwake kwarahy hemaw awyze har kutyr wà. Amer ywyàpyznaw pe Kaz ywy rehe tuz a'e wi, oho kwarahy heixe haw awyze har kutyr Zazer tawhu pe wà. 6 A'e re wata wi oho waiko Zireaz kutyr wà. Uhem Ete izuapyapyr waiwy rehe Kanez her ma'e pe wà. A'e re oho Nà ywy rehe wà. A'e wi oho kwarahy heixe haw kutyr wà. Uhem Xitom tawhu pe wà. 7 A'e re oho kwarahy hemaw awyze har rehe har kutyr wà, Xir tawhu pe wà. Heta pàrirogaw aiha katu ma'e Xiro izywyr. A'e wi oho tawhu Ewe izuapyapyr waneko haw nànàn wà, Kànàà izuapyapyr waneko haw nànàn wà no. Iahykaw rehe oho tawhu Merexewa her ma'e Zuta ywy rehe har pe wà. Kwarahy hemaw awyze har rehe har kutyr tuz. Upapar teko paw a'e ywy nànàn a'e tawhu nànàn wà. 8 Umumaw 9 zahy 20 'ar rehe we wata pà wà. A'e re uzewyr Zeruzarez pe wà, Izaew ywy nànàn wata re wà. 9 Uze'eg oho tuwihawete pe wà, — Urupapar awa zauxiapekwer romo weko haw rehe upuner ma'e oroho ure wà. Heta 800 miw Izaew ywy rehe wà. Heta 500 miw Zuta ywy rehe wà no, i'i izupe wà.\n10 Wapapar ire ukwaw Tawi ikatu 'ym ma'e hemiapo kwer a'e kury. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e, azapo ikatu 'ym ma'e iaiw ma'e ihe, heremiaihu wapapar kar pà ihe. Nereharaz heremiapo kwer wi nehe. Heremiapo kwer nuzawy kwaw he'o ma'e hemiapo kwer.\n11-12 Na'e uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e kury, Kaz Tawi pe ma'e uzeapo ma'e ràm imume'u har pe kury. — Eze'eg eho Tawi pe herekuzar romo nehe. — Amono putar na'iruz ma'e newe nehe. Exaexak pitài ma'e amogwer ma'e wanuwi nehe. Azapo putar neremixak ràm ihe nehe, ere izupe nehe, i'i Tupàn Kaz pe kury. Iku'egwer pe upu'àm Tawi. 13 Ipu'àm ire uze'eg Kaz oho izupe. Umume'u Tupàn hemimume'u kwer Tawi pe. Na'e upuranu hehe. — Ma'enugar ereputar nehe. Aze ru'u, neywy rehe har umumaw putar na'iruz kwarahy temi'u ihyk 'ym pà wà nehe. Aze ru'u, eremumaw putar na'iruz zahy nereàmàtyry'ymar wanuwi nezàn pà nehe. Aze ru'u, neywy rehe har umumaw putar na'iruz 'ar uperewahy pà wà nehe. Exaexak kury. A'e re emume'u neremixak kwer nehe. A'e re amume'u putar neze'eg awer Tupàn pe nehe.\n14 Uwazar Tawi ize'eg izupe. — Azemumikahy ihe kury. Naputar kwaw awa herehe wazepyk àwàm ihe. Tuwe Tupàn ae uzepyk zanerehe nehe, ta'e zanepuhareko a'e xe, i'i Tawi izupe.\n15 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umur kar perewahy Izaew izuapyapyr wanehe kury. Uzypyrog teko ipuraraw pà ku'em mehe. Xo na'iruz 'ar pawire iperewir wà. Umàno 70 miw Izaew wà. 16 Tupàn reko haw pe har uzypyrog oho Zeruzarez pe har wazuka pà. A'e 'ar mehe we Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umupytu'u kar. — Epytu'u kury. Uhyk kury, i'i Tupàn izupe. Tupàn reko haw pe har uhem arozràn iapirer henuhemaw huwake. Araun Zepu zuapyr a'e ywy izar romo hekon.\n17 Wexak Tawi Tupàn reko haw pe har teko wazuka har. Uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe. — Xo ihe zo ikatu 'ym ma'e romo aiko nerenataromo. Ihe aiko iawy har romo. Ma'e uzapo ko teko wà. Màràzàwe tuwe erezepyk iko wanehe. Ezepyk heànàm wanehe nehe. Ezepyk zo teko wanehe nehe.\n18 A'e 'ar mehe we uze'eg Kaz oho Tawi pe. — Ezeupir eho arozràn iapirer henuhemaw pe nehe, Aruwana ywy rehe har pe nehe. Ezapo amo ma'ea'yr hapy haw a'e pe Tupàn henataromo nehe, i'i izupe.\n19 Weruzar Tawi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ize'eg kury, Kaz hemimume'u kwer rupi katete kury. 20 Araun ume'e ywytyr wi. Wexak tuwihawete a'e pe. Wexak amogwer tuwihaw Tawi rehe we har wà no. — Ur ihewe uze'eg pà wà, i'i uzeupe. A'e rupi wapyk upenàràg rehe uwa imuhyk pà ywy rehe kury, Tawi henataromo kury. 21 Upuranu hehe. — Hezar, màràzàwe tuwe erezur xe, i'i izupe. — Azur 'aw ywy ime'eg kar pà newi. Azapo putar ma'ea'yr hapy haw xe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo nehe, ko perewahy imumaw pà nehe, i'i izupe.\n22 Na'e uze'eg Araun izupe. — Hezar. Epyhyk wyzài ma'e neremimutar nehe, Tupàn pe imono pà nehe. Ai'aw tapi'ak izuka pyràm hapy pyràm xe wà. Nako wazu'yw rehe har wà no. Nako ywyrapew arozràn apirer henuhemaw no. Zepe'aw romo uzeapo putar nehe.\n23 Omono Araun a'e ma'e paw tuwihawete pe. — Tuwe neremimono ràm neremizuka ràm ikatu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nezar pe nehe, i'i izupe.\n24 Uwazar tuwihawete Araun ize'eg izupe. — Nekatuahy. Napuner kwaw ipyhyk e haw rehe. Amekuzar putar ko ma'e upaw rupi katete ihe nehe. Namono kwaw ma'e ihewe hekuzar 'ym ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe nehe, hezar pe nehe, i'i izupe. — Aze amono heremetarer a'e ma'e hekuzaromo nehe, xo a'e mehe zo amono putar a'e ma'e Tupàn pe nehe, hapy pà henataromo nehe, i'i izupe. Na'e ume'eg kar a'e ywy arozràn apirer henuhemaw kury. Ume'eg kar tapi'ak wà no. Omono itaxig parat wanekuzar romo. Heta 70 kàràm ipuhuz taw rehe. 25 Na'e uzapo ma'ea'yr hapy haw a'e pe kury, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo kury. Omono a'e ma'ea'yr izupe. Umunyk tata wanehe. Ukaz paw Tupàn henataromo. Omono amo ae ma'e Tupàn pe uzemuawyze kar pà wà no. Wenu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e heminozgwer. Uwazar a'e. Upaw perewahy Izaew izuapyapyr waiwy wi kury.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2SA24.htm","date":"2021-10-25T00:31:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323587608.86\/warc\/CC-MAIN-20211024235512-20211025025512-00362.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000082254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000008225440979}","num_words":1023,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.406,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nPawru wiko amogwer Zezuz hemimono kar wainuromo a'e kury\n1 14 kwarahy pawire azewyr Zeruzarez tawhu pe ihe, Nape ta'yr rupi ihe. Araha Xit herupi ihe no. 2 Aha a'e pe ihe, ta'e Tupàn hemono kar a'e pe a'e xe. A'e pe Zeruzarez pe uzeruzar ma'e waneruze'egar uzemono'og heze'eg henu pà a'e wà. — Amume'u ze'eg puràg aha teko zutew 'ym wanupe ihe, a'e wanupe. — Aze peze'eg zemueteahy hema'ereko awer rehe nehe, uzeruzar ma'e tetea'u upuir putar Zezuz wi a'e wà nehe. — Pawru hemu'em zanewe a'e, i'i putar ihewe wà nehe, a'e wanupe. — Naputar kwaw nezewe izeapo haw ihe, a'e wanupe. 3 Herehe we har Xit a'e, nuiko kwaw zutew romo a'e. Kere ywy rehe har romo hekon. 4 A'e rupi amo a'e pe har i'i izupe wà.\n— Emonohok kar nepirera'i nehe, Tupàn hemiruze'eg romo nereko haw hexak kar pà zutew wanupe nehe, i'i izupe wà. Namonohok kar kwaw izupe ihe. Amogwer iporomonohok kar wer hehe izupe wà. — Uruiko penyky'yr romo ure, i'i mua'u urewe wà. Uzemono'og wà urepyr wà. Agwer awa wixe oho pepyr wà, ureremiapo kwer hexak pà wà. Ta'e noroho kwaw zutew wanàmuz ze'eg rupi ure xe. Ure uruzemono'og uruiko Zaneruwihawete hehe we ure. A'e rupi nuruzapo kwaw ma'e zutew wanàmuzgwer waze'eg rupi ure kury. 'Aw awa ipurapo kar wer zepe ma'e rehe urewe a'e wà, ze'eg kwehe arer heruzar kar pà urewe a'e wà. 5 Nuruzapo pixik kwaw ma'e waze'eg rupi ure. A'e rupi pekwaw ze'eg puràg azeharomoete har.\n6 A'e pureruze'eg ma'e numume'u kwaw ma'e ipyahu ma'e ihewe wà. Nuzapo kar kwaw ma'e ihewe wà. (Aipo uzeruzar ma'e waneruze'egar romo wanekon azeharomoete a'e wà. Heruwà. Xo Tupàn zo ukwaw a'e, ta'e na'ima'enukwaw kwaw ma'e rehe teko ài a'e xe. Ukwaw tuwe teko wapy'a a'e.) 7 Tupàn nezewe i'i ihewe. — Emume'u heze'eg puràg eho zutew 'ym wanupe nehe, i'i ihewe. Nezewe i'i Pet pe a'e no. — Emume'u heze'eg puràg eho zutew wanupe nehe, i'i izupe. A'e uzeruzar ma'e waneruze'egar ukwaw Tupàn hemiapo putar haw ihewe imume'u pyrer a'e wà. Ukwaw hemiapo putar haw Pet pe imume'u pyrer wà no. 8 Tupàn hemuigo kar uze'eg imume'u har romo a'e, zutew 'ym wanupe hemono kar pà a'e, ukàgaw imur pà ihewe a'e. Nezewegatete Pet a'e no. Tupàn umuigo kar Pet uze'eg imume'u har romo a'e no, zutew wanupe imono kar pà a'e no. 9 — Xiak a'e, Pet a'e no, Zuàw a'e no, uzeruzar ma'e waneruze'egar romo wanekon a'e wà, i'i teko wanupe wà. Na'e a'e pureruze'eg ma'e uze'eg urewe a'e wà kury, amogwer wanupe wà no. — Azeharomoete Tupàn omono kar Pawru zutew 'ygwer wanupe a'e, uze'eg imume'u kar pà izupe a'e, i'i wà. A'e rupi umur opo urepopyhyk pà wà. (Nape ta'yr herehe we hekon a'e pe a'e.) — Zaiko ze'eg puràg imume'u har romo zane, uru'e urezeupeupe ure. — Pe pemume'u zutew wanupe nehe, ure urumume'u putar zutew 'ym wanupe ure nehe no, a'e pureruze'eg ma'e wanupe ihe. 10 Xo pitài ma'e zo wenoz urewe wà. — Heta tetea'u ma'e hereko 'ymar xe urepyr, i'i urewe wà. — Aze pepuner nehe, pemono'og temetarer xe har wanupe nehe, i'i urewe wà. Azeharomoete ama'ereko tetea'u teko temetarer imono kar pà wanupe ihe kury.\nPawru uze'eg Pet pe a'e\n11 Amo 'ar mehe Pet wiko Àxioki tawhu pe a'e, uzeruzar ma'e a'e pe har wapyr a'e. 12 Umai'u in uzeruzar ma'e wapyr zutew 'ym wapyr. Xiak wikuwe Zeruzarez tawhu pe a'e. Na'e omono kar amo awa Àxioki tawhu pe a'e wà kury. Uhem a'e pe wà. Wahem mehe Pet upytu'u umai'u re a'e kury. — Kwez awa umume'u putar zutew 'ym wapyr hemai'u haw oho a'e wà nehe, uzeruzar ma'e Zeruzarez pe har wanupe a'e wà nehe, zutew wanupe a'e wà nehe, i'i Pet uzeupe kury. Ukyze uzeruzar ma'e Zeruzarez pe har wanuwi. Ta'e zutew weruzar kar wàmuzgwer ze'eg zutew 'ym wanupe a'e wà xe. 13 Na'e amogwer uzeruzar ma'e a'e wà, zutew a'e wà, a'e pe umai'u ma'e a'e wà, upytu'u umai'u re a'e wà no. Ta'e ukyze a'e wà no xe, Pet zàwegatete a'e wà no xe. Te Nape ta'yr ukyze wanuwi a'e no, umai'u re upytu'u a'e no. 14 A'e rupi aexak a'e Tupàn hape iawy awer a'e pe ihe. Noho kwaw ze'eg puràg azeharomoete har rupi a'e wà. A'e rupi aze'eg Pet pe ihe kury, teko paw wanuwa rupi ihe kury, hemiawy kwer imume'u pà izupe ihe kury. — Zutew romo ereiko ne. Nereiko kwaw zutew ài ne, ta'e nereho kwaw ze'eg kwehe arer rupi ne xe. Ereiko zutew 'ym ài ne, a'e izupe. — Màràzàwe tuwe eremuigo kar zutew 'ygwer zutew wazàwe ne wà, a'e izupe, hehe hepuranu pà.\nUzeruzar haw rupi teko uzepyro tatahu wi a'e wà\n15 Azeharomoete uruiko zutew romo ure. Uruzexak kar nezewe nugar romo ure. Nuruiko kwaw zutew 'ym romo. — Zutew 'ym a'e wà, ikatu 'ym ma'e iapo har romo wanekon a'e wà, ta'e ze'eg kwehe arer heruzar 'ymar romo wanekon a'e wà xe, i'i zutew wà, zutew 'ym wanupe wà. 16 Xikwaw ko ma'e zane. Xo Zezuz Zaneruwihawete rehe uzeruzar haw rupi zo teko uzemukatu Tupàn huwa rupi a'e wà. Nuzemukatu kwaw ze'eg kwehe arer heruzar haw rupi wà. Zane zane no, zazeruzar Zaneruwihawete Zezuz rehe zane no, a'e rupi Tupàn zanemukatu uwa rupi a'e. Ta'e nazazemukatu kwaw Tupàn huwa rupi ze'eg kwehe arer heruzar haw rupi a'e xe. Ta'e Tupàn numukatu pixik kwaw teko a'e ze'eg heruzar haw rupi a'e wà nehe xe. Ta'e ni amo nuweruzar kwaw a'e ze'eg paw rupi a'e xe. 17 Zutew 'ygwer a'e wà, ikatu 'ym ma'e iapo har romo wanekon paw rupi a'e wà. Nezewegatete zutew kwer paw rupi a'e wà no, ikatu 'ym ma'e iapo har romo wanekon a'e wà no. Aze zutew 'ym uzemono'og Zaneruwihawete hehe we wà nehe, uzemukatu putar Tupàn huwa rupi wà. Nezewegatete zutew a'e wà no. A'e rupi amo i'i putar ihewe nehe. — Kwa, Zaneruwihawete nuweruzar kar kwaw Tupàn ze'eg kwehe arer zanewe a'e, a'e rupi nuzapo kar kwaw ikatu ma'e zanewe a'e. Uzapo kar ikatu 'ym ma'e iko zanewe a'e, i'i mua'u putar ihewe nehe. — Nan kwaw pa, a'e putar izupe nehe. 18 Naruzar kar kwaw a'e Tupàn ze'eg kwehe arer peme ihe, ta'e heruzar 'ymar romo aiko ihe no xe, ta'e napuner kwaw heruzar haw rehe ihe no xe. 19 Napuner kwaw a'e ze'eg kwehe arer heruzar haw rehe ihe, a'e rupi nahekatu kwaw Tupàn huwa rupi ihe. A'e ze'eg imugeta mehe akwaw hekatu 'ymaw ihe. Nazapuner kwaw a'e ze'eg rupi zaneho haw rehe zane. Aze mo zapuner, a'e mehe mo Zaneruwihawete numàno iwer mo ywyra kanetar rehe a'e. 20 Nezewe nan kwaw ihe aiko ihe. Zaneruwihawete wiko herehe a'e ko hereko haw pupe hereko mehe. Tupàn Ta'yr rehe hezeruzar haw rehe aiko ihe. Ta'e uzezuka kar heamutar haw rupi herehe a'e xe. 21 Namumaw kwaw Tupàn purupuhareko haw ihe. Nan. Aze mo ze'eg kwehe arer rupi teko uzemukatu Tupàn huwa rupi wà, a'e mehe mo Zaneruwihawete umàno e mo a'e.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/GAL02.htm","date":"2021-10-25T00:55:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323587608.86\/warc\/CC-MAIN-20211024235512-20211025025512-00380.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":1117,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.262,"stopwords_ratio":0.483,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"6\n1 Uzeruzar ma'e a'e wà, a'e amo ae awa pe uma'ereko e ma'e a'e wà, tuwe umuawate katu uzar a'e wà nehe. A'e rupi uzeruzar 'ym ma'e a'e wà nehe, nuze'eg zemueteahy pixik kwaw Tupàn rehe a'e wà nehe, nuze'eg zemueteahy pixik kwaw zanepurumu'e haw rehe a'e wà nehe no. 2 Aze wazar uzeruzar ma'e romo hekon a'e nehe, tuwe uma'ereko ma'e ni'i kwaw nezewe wà nehe, — Kwa hezar uzeruzar ma'e romo hekon a'e, a'e rupi naruzar kwaw ize'eg ihe nehe, tuwe ni'i kwaw uzeupe wà nehe. Eze'eg agwer uma'ereko e ma'e wanupe nehe. — Pema'ereko wera'u nehe ty wà, ta'e pezar uzeruzar ma'e romo hekon a'e no xe, ere wanupe nehe. — Pezar a'e, uzeruzar Zezuz rehe a'e no, a'e rupi xiamutar katu zaiko zane, a'e rupi pema'ereko katuahy izupe nehe, ere wanupe nehe.\nUze'eg purumu'e ma'e ikatu 'ym ma'e wanehe xe a'e kury\nNe Ximot ne ty, emu'e uzeruzar ma'e tuweharupi ne wà nehe ty. Ezapo kar ma'e wanupe nehe, neze'eg rupi nehe. 3-4 Amume'u Zezuz Zaneruwihawete Zanezar ze'eg aha teko wanupe ihe. Azeharomoete a'e ze'eg. Aze amo awa upurumu'e iko a'e ze'eg 'ym rehe nehe, aze nuzapo kar kwaw Tupàn hemiapo putar haw teko wanupe nehe, a'e mehe a'e upurumu'e ma'e a'e nehe, uze'eg putar nezewe uzeupe a'e nehe. — Hekatu wera'u amogwer wanuwi ihe, i'i putar uzeupe nehe. Nukwaw kwaw ma'e a'e. Ipuràmàtyry'ym wer zepe amo rehe a'e, uze'eg ahyahy pà izupe a'e. A'e rupi henu har hewyrowyroahy a'e wà. Heko wera'u wer zepe amogwer wanuwi wà no. A'e rupi uzeàmàtyry'ym waiko wà. Uze'eg zemueteahy uzehezehe wà. Uzemupy'a waiko uzehezehe wà no. 5 Uze'eze'eg ahyahy e waiko uzeupeupe wà no. Ta'e nukwaw kwaw uze'eg a'e wà xe. Uzemugeta ikatu 'ym ma'e rehe wà. Nukwaw kwaw ze'eg azeharomoete har a'e wà. Nezewe uze'eg mua'u waiko uzeupeupe wà. — Aze aha Tupàn hape rupi ihe nehe, a'e mehe hemetarer katu ma'e romo aiko putar ihe nehe, i'i mua'u waiko uzeupeupe wà. 6 Aze teko oho Tupàn hape rupi a'e wà nehe, a'e mehe hemetarer katu ma'e ài wanekon putar a'e wà nehe. Hurywete putar a'e wà nehe, ta'e Tupàn ikatu wera'u temetarer wi a'e xe. 7 Zanezexak kar mehe naxirur kwaw ma'e xe zanezeupi. Zanemàno mehe, naxiraha kwaw ma'e zanezeupi nehe no. 8-9 Aze heta temi'u zanewe nehe, aze heta kamir zanewe nehe no, ikatuahy putar zanewe nehe no. Teko a'e wà, aze heko tetea'u wer zepe hemetarer katu ma'e romo a'e wà, a'e mehe wiko miar ài a'e wà. Miar a'e, ima'uhez a'e, a'e rupi oho wemi'u ma'ywa i'u pà a'e, a'e pe uzezuka kar pà a'e. Nezewegatete a'e teko a'e wà no, uputar tetea'u temetarer a'e wà no, a'e rupi ikatu 'ym ma'e uzapo a'e wà, wemiapo ikwaw 'ym pà a'e wà. A'e mehe uzemumikahy wà. Oho putar zepykaw pe a'e wà nehe.\n10 Ta'e temetarer iamutar wera'u haw a'e xe, nuzawy kwaw ikatu 'ym ma'e paw piarupi teko iho haw a'e xe. Amo uzeruzar ma'e a'e wà, upuir uzeruzar haw wi wà, ta'e uputar wera'u temetarer tetea'u uzeupe a'e wà xe. A'e rupi uzemumikahy a'e wà.\nPawru omono uze'eg Ximot pe a'e\n11 Ne Ximot ne ty, ne Tupàn hemiruze'eg romo ereiko ne ty. A'e rupi etyryk ikatu 'ym ma'e wi nehe ty. Ezeagaw tuwe ikatu ma'e iapo pà nehe. Ezeagaw Tupàn ài nereko pà nehe, hemiapo putar haw iapo pà nehe. Ezeagaw hehe nezeruzar katu pà nehe no, ezeagaw puruamutar katu pà nehe no. Aze erepuraraw ma'erahy nehe, a'e mehe epytu'u zo nezeruzar ire nehe. Aze teko neputupyk a'e wà nehe, eikwahy zo wanupe nehe. 12 Erezeruzar katu Zezuz rehe, a'e rupi eho iko Tupàn hape rupi tuweharupi nehe. A'e rupi Tupàn nemuigo kar putar uzepyr tuweharupi a'e nehe no. Amo 'ar mehe ereze'eg teko tetea'u wanuwa rupi, neze'eg henu har wanuwa rupi. — Azeruzar katu Zezuz rehe ihe kury, heho wer hape rupi ihe kury, ere teko wanuwa rupi. A'e rupi Tupàn a'e nehe, nemuigo kar putar uzepyr tuweharupi a'e nehe.\n13-14 Tupàn a'e, umuigo kar teko paw a'e wà, umuigo kar miar paw a'e wà no, umuigo kar ka'a paw a'e no. Zaneruwihawete Zezuz a'e, umume'u katu Tupàn ta'yr romo weko haw a'e, Pon Pirat pe a'e. Ihe ihe kury, aze'eg putar newe ihe kury, Tupàn huwa rupi kury, Zaneruwihawete Zezuz huwa rupi no. Ezapo ma'e eho iko Tupàn ze'eg rupi nehe ty, ikatu 'ym ma'e iapo 'ym pà nehe ty, ko 'ar rehe nehe, te Zezuz Zaneruwihawete Zanezar tur mehe nehe no, a'e newe kury. 15 Amo 'ar mehe nehe, Tupàn ipurumur kar wer putar Zezuz rehe a'e nehe. A'e 'ar mehe umur kar wi putar ko ywy rehe nehe, teko wanupe hexak kar pà nehe. Tupàn a'e, a'e zo zanereruze'egar romo hekon a'e. Teko umume'u ikatu haw a'e wà. Tuwihaw paw wanuwihaw romo hekon a'e no. Teko wazar paw wazar romo hekon a'e no. 16 Izypy mehe Tupàn a'e, xo a'e zo wikuwe a'e. Nuzexak kar pixik kwaw a'e. Ni amo teko nuzapo kwaw Tupàn a'e wà. Wiko putar tuweharupi a'e nehe. Numàno pixik kwaw nehe. Wiko tata heny kwer inuromo. Teko nuixe kwaw a'e tata heny kwer pupe a'e wà. Teko nuexak kwaw wà. Nuexak pixik kwaw wà nehe. Tuwe zazeruze'eg hehe tuweharupi nehe. Tuwe wiko ma'e paw wazar romo nehe. Tuwe ximuete ikàgaw iahyk 'ym ma'e rehe nehe.\n17 Eze'eg hemetarer katu ma'e wanupe nehe. — Peiko zo amogwer wanuwi ikatu wera'u ma'e romo nehe, ere wanupe nehe. — Aze ukàzym neremetarer newi nehe, ma'e ere'u putar nehe, ere wanupe nehe. — Nema'enukwaw tetea'u zo neremetarer rehe nehe. Nema'enukwaw tetea'u Tupàn rehe nehe, ere wanupe nehe. Ta'e umur ma'e tetea'u zanewe paw rupi a'e xe, zanemurywete kar pà a'e xe, ere wanupe nehe. 18 — Ezapo ikatu ma'e nehe, ere wanupe nehe. -Emono e ma'e hemetarer 'ym ma'e wanupe nehe, ere hemetarer katu ma'e wanupe nehe. 19 A'e hemetarer katu ma'e a'e nehe, aze ikatuahy ma'e uzapo oho iko amogwer wanupe a'e nehe, a'e mehe Tupàn uzapo putar ikatu ma'e izupe a'e nehe no. Umuigo kar putar a'e hemetarer katu ma'e uzepyr tuweharupi nehe, ikatu 'ym ma'e wi tatahu wi ipyro pà nehe.\n20-21 Ne Ximot ne ty, ezapo Tupàn hemiapo putar haw eho iko nehe ty, a'e ma'e newe iapo kar pyrer nehe ty. Ezepy'amugeta Tupàn ze'eg newe imur pyrer rehe tuweharupi nehe no. Epurumu'e zo temu'emaw rehe nehe. Emume'u e zo ze'eg iaiw ma'e purupe nehe. Xo Tupàn ze'eg azeharomoete har rehe zo epurumu'e nehe. Amo upurumu'e ma'e a'e wà, uze'eg mua'u waiko nezewe a'e wà, — Xikwaw ma'e paw rupi zane, i'i mua'u waiko wà. Nan kwaw pa. Nukwaw pixik kwaw ma'e wà. Ezeruzar zo waze'eg rehe nehe. Amo teko uzeapyaka katu waze'eg rehe wà. A'e rupi upuir uzeruzar haw wi wà. Upytu'u Zezuz rehe uzeruzar ire a'e ze'eg henu re wà. Tuwe Tupàn uzapo ikatuahy ma'e newe nehe.\nUpaw kwez kury.\nPawru.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/1TI06.htm","date":"2021-10-20T10:33:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585305.53\/warc\/CC-MAIN-20211020090145-20211020120145-00628.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":1111,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.26,"stopwords_ratio":0.511,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nTupàn uzepyk xaxeto wanehe\n1 Nezewe Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e uze'eg kury. — Xaxeto wà. Aze'eg teko peme. 2 Aze naperuzar kwaw heze'eg nehe, aze nahemuwete katu kwaw pe nehe, amu'ar kar putar heze'egaiw penehe nehe. Heze'egaiw u'ar putar pema'e pema'ereko haw hekuzar ràm nànàn nehe. Amono heze'egaiw kwez penehe kury. Ta'e napepurumuwete wer kwaw herehe pe xe. 3 Azepyk putar pena'yr rehe nehe. Apyhyk putar ma'ea'yr herenataromo penemizuka kwer wanepuxi kwer nehe, penuwa rehe ikytykytyk pà nehe. Amo peneraha putar tepuxi heitykaw pe wà nehe no, a'e pe peneityk pà wà nehe no. 4 Azapo kar a'e ma'e iteko ihe kury. A'e rupi napezuhaw kwaw heze'egaw xaxeto Erewi izuapyapyr wanehe we heremiapo katu kwer nehe. Ko ze'eg henu mehe pekwaw putar heremimutar nehe. Naputar kwaw a'e ze'eg kwehe arer ihaw paw ihe. Ihe Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e aze'eg iteko ihe.\n5 Azapokatu heze'egaw wanehe we ihe. A'e 'ar mehe amume'u waneko àwàm wanupe. Amume'u zeàmàtyry'ymawhu heta 'ym àwàm wanupe no. Azapo ma'e heze'eg rupi katete ihe. Ta'e hezemuwete katu kar wer wanupe ihe xe. Hemuwete katu tuwe a'e wà. Ukyze ihewi wà no. 6 Upurumu'e ikatu ma'e rehe tuweharupi wà. Nupurumu'e kwaw iawy awer rehe wà. Wiko herehe we heàmàtyry'ym 'ym pà wà. Uzapo ikatu ma'e waiko wà. Upytywà teko tetea'u pe iaiw ma'e wi wamuhem kar pà wà no. 7 Tuwe xaxeto upurumu'e ze'eg azeharomoete har rehe heze'eg rehe wà nehe. Tuwe teko paw wenoz weruze'egatu haw wà nehe. Nezewe mehe ukwaw putar ikatu ma'e iapo haw wà nehe. Ta'e xaxeto wiko Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e ze'eg heraha har romo a'e wà xe.\n8 Pe xaxeto pe wà. Pehem wewer peiko pe ikatu ma'e wi kury. Pepurumu'e haw uzapo kar ikatu 'ym ma'e teko tetea'u wanupe wà. Pezuhaw heze'egaw xaxeto wanehe we heremiapo katu kwer peiko. 9 A'e rupi ama'ereko putar teko wapy'a pupe ihe nehe kury. A'e mehe napekatu kwaw wanupe nehe. A'e mehe nuzeruze'eg kwaw penehe wà nehe. Ta'e nahereruzar kwaw pe xe. Amo hemiapo kwer imume'u mehe napereko katu kwaw teko pe wà. Ihe Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e aze'eg kwez ihe kury.\nIzaew nuweruzar kwaw Tupàn ize'eg wà\n10 Heru wiko penu romo. Penu wiko heru romo. Tupàn heapo arer wiko peapo arer romo. Peapo arer wiko heapo arer romo. Pitài zo Tupàn a'e. A'e rupi, màràzàwe tuwe zaneremu'emu'em zanezeupeupe. Nezewe haw iapo mehe xiuhaw Tupàn ze'egaw zaneipy wanehe we iapo katu awer zane. 11 Teko Zuta ywy rehe har upytu'u Tupàn rehe uzeruzar ire wà. Teko Izaew ywy rehe har wà, Zeruzarez pe har wà no, uzapo ma'e purumuhuhuk kar haw wà. Teko Zuta ywy rehe har nuzeruze'eg kwaw Tupàn Hàpuzuhu rehe wà, hemiamutar rehe wà. Uzapo ikatu 'ym ma'e ipupe wà. Awa wereko kuzà tupàn a'ua'u wamuwete katu har wemireko romo wà. 12 Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umuhem kar agwer ma'e iapo har zaneiwy wi wà nehe. Tuwe umuhem kar tupàn a'ua'u wamuwete har paw wà nehe. Aze uzuka ma'ea'yr Tupàn henataromo wà, nezewe rehe we omono kar putar Tupàn a'e teko ko ywy wi wà nehe. (Ta'e xo Tupàn imuwete haw ikatu a'e xe.)\n13 Pezapo amo ae ma'e peiko no. Pekuhem peiko. Pezai'o no. Pepyk ma'ea'yr hapy haw penehay kwer pupe, ta'e ma'ea'yr penemizuka na'ikatu kwaw Tupàn pe kury xe. Napemuawyze kwaw wazuka re a'e. 14 Pe pitàitàigatu pepuranu hehe. — Màràzàwe tuwe, peze izupe. Amo awa wereko amo kuzà wemireko romo kwàkwàmo mehe a'e. A'e re oho amo ae kuzà ipuhe. Na'ikatu kwaw wemireko pe. Izypy mehe umume'u imen ikatu ma'e romo weko àwàm wemireko pe Tupàn henataromo. Amo 'ar mehe uzuhaw uze'eg awer oho kury. Peiko a'e awa zàwegatete pe. 15 Tupàn uzapo awa pitài teko romo hemireko rehe we. Tupàn wiko wanetekwer wazar romo. Wiko wanekwe wazar romo no. Màràzàwe tuwe uzapo mokoz pitài romo wà. Ta'e uputar wazuapyapyr umuwete katu har romo wà xe. A'e rupi, pezapo zo ikatu 'ym ma'e penekwe pupe nehe. Pepuir zo penemireko wi a'e awa ài nehe. 16 Nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e Izaew wazar kury. — Awa wemireko wi ipuir haw iro ihewe. Aze amo awa uzapo agwer iaiw ma'e, naheakatuwawahy kwaw a'e awa rehe ihe. A'e rupi peata katu peho peiko. Tuwe ni amo nupuir kwaw wemireko wi amo kuzà hehe we oho pà nehe.\nTeko wanemiapo kwer imume'u haw 'ar a'e\n17 Peze'eg tetea'u peiko. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikene'o peze'eg awer henu re. Pepuranu wiwi peiko. — Ma'e uruzapo Tupàn imukene'o kar pà ure, peze. — Ikatu 'ym ma'e iapo har ikatu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe wà, peze mua'u peiko. A'e rupi napekatu kwaw izupe. — Ma'e pe hekon Tupàn ikatu ma'e a'e, peze peiko.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/MAL02.htm","date":"2021-10-20T10:08:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585305.53\/warc\/CC-MAIN-20211020090145-20211020120145-00642.warc.gz","language":"gub","language_score":1.000007987,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000079870224}","num_words":751,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.442,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"7\nIzaew wanemiapo kwer ikatu pixik 'ym ma'e\n1 Azemumikahy tekoko ihe. Aiko awa ima'uhez katu ma'e ài. A'e awa wekar ma'e'a kwer pi her ma'e oho pi ityw pe, pi po'o awer ipaw ire a'e. Wekar uwà ityw pe ipo'o awer ipaw ire no. Nuexak kwaw, ta'e amo opo'o uwà iazu ma'e paw a'e 'ym mehe a'e wà xe. Opo'o pi paw wà no. 2 Naheta kwaw ni pitài teko imunar 'ym ma'e hemu'em 'ym ma'e ko ywy rehe wà. Naheta kwaw ni pitài Tupàn heruzar har wà. A'e paw uzeagaw amogwer wazuka pà wà. Pitàitàigatu uzeagaw wapihar zemunehew paw pupe imunehew kar pà wà. 3 Teko paw uzemuàgà'ym ikatu 'ym ma'e iapo haw rehe wà. Tuwihaw umur kar temetarer wemu'emaw rehe wà. Pureruze'eg ma'e upyhyk temetarer wemu'emaw hekuzaromo wà, teko wanehe imunar pà wà. Ikàg ma'e hemetarer katu ma'e umume'u iaiw ma'e wemiapo ràm uzemurywete kar àwàm waiko wà. Teko paw ima'enukwaw katu wemiapo ràm ikatu 'ym ma'e rehe wà. 4 Te teko ikatu wewer ma'e wà, teko imunar 'ym ma'e wà, nuzawy kwaw xu Tupàn pe wà. Uhem amo 'ar wà iko. A'e 'ar mehe Tupàn uzepyk putar wanehe nehe. Hemiruze'eg teko wanehe ume'egatu ma'e a'e wà, ize'eg imume'u har a'e wà, umume'u a'e 'ar ihem àwàm a'e wà. Ur putar waze'eg awer rupi katete nehe. A'e 'ar mehe uzeapo putar iaiw ma'e teko wanupe nehe. Nukwaw kwaw wemiapo ràm wà nehe. — Màràzàwe tuwe aipo pa, i'i putar uzeupe wà nehe.\n5 Pezeruzar zo penuwake wiko ma'e wanehe nehe. Pezeruzar zo pemyrypar wanehe nehe. Aze ereze'eg neremireko pe nehe, nema'enukwaw katu neze'eg àwàm rehe nehe. Ezekaiw katu neze'eg àwàm rehe nehe. 6 Ta'e ko 'ar rehe kwarer nuzeruze'egatu kwaw u wanehe wà xe. Kuzàtài nuweruzar kwaw uhy ze'eg wà. Kuzà uzàmàtyry'ym umehy wà. Neànàm wiko neàmàtyry'ymar iaiw wera'u ma'e romo wà.\n7 Ihe azeruzar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe. Azeruzar katu hepyro àràm romo heko haw rehe. Tupàn hezar wenu putar heze'eg nehe. Hepyro putar nehe.\nTupàn upyro wemiaihu wà kury\n8 Pe ureàmàtyry'ymar pe. Peze'eg urywahyahy zo urerehe nehe. Uru'ar azeharomoete. Urupu'àm wi putar nehe. Ko 'ar rehe uruiko pytunaw pe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko putar tatainy zàwenugar romo urewe nehe. 9 Uruzapo ikatu 'ym ma'e Tupàn henataromo. A'e rupi wikwahy urewe. A'e rupi uzepyk putar urerehe nehe. A'e rupi urupuraraw putar izepyk àwàm nehe. Umume'u putar ureremiapo kwer a'e nehe. Uzapo putar ikatu ma'e urewe nehe. Urereraha putar tatainy pe nehe. Urepyro putar nehe no. 10 Ureàmàtyry'ymar wexak putar hemiapo ràm wà nehe. Hexak mehe imaranugar putar wà nehe. Ta'e a'e 'ym mehe uze'eg zemueteahy Tupàn rehe a'e wà xe. — Ma'e pe hekon Tupàn pezar a'e, i'i urewe wà. Tupàn weityk putar ureàmàtyry'ymar wà nehe. Urerurywete putar hexak mehe nehe. Teko upyropyrog oho waiko to'om pe tawhu myter rupi har rehe har rehe wà. Nezewegatete Tupàn upyropyrog putar ureàmàtyry'ymar wanehe nehe.\n11 Teko Zeruzarez pe har wà. Uhem tawhu pàrirogaw iapo katu wi haw 'ar iko kury. Uhem zaneiwy zaw imunyrykaw 'ar iko no. Ximuhua'u wera'u zaneiwy nehe kury. 12 A'e 'ar mehe zaneiwy rehe arer uzewyr putar Zeruzarez pe wà nehe. Ur putar Axir wi wà nehe. Ur putar Ezit wi wà nehe no. Ur putar ywy Ewparat yrykaw izywyr har wi wà nehe no. Ur putar yryhu wi wà nehe. Ur putar ywytyruhu muitea'u wera'u ma'e wi wà nehe no. 13 Ywy paw uzeapo putar ywyxiguhu romo wà nehe. Ta'e a'e ywy rehe har uzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u a'e wà xe.\nUze'eg waiko Tupàn pe wà, upuhareko haw henoz pà wà\n14 O Tupàn, ereiko àràpuhàràn wanehe uzekaiw ma'e ài urewe ne. Ezekaiw katu urerehe nehe. Ta'e uruiko àràpuhàràn ài newe ure xe. Ta'e ure zutyka'i uruiko ka'a pupe ure xe. Heta tetea'u ywy ikatu ma'e ureiwy izywyr. Kwehe mehe urereraha pe ka'api'i ikatu ma'e Màxà pe har pe ne, Zireaz pe har pe ne no. Urereraha wi pe a'e pe nehe no. 15 Ezapo purumupytuhegatu kar haw urepytywà pà nehe. Kwehe mehe erezapo purumupytuhegatu kar haw Ezit ywy wi urepyro mehe ne. Ezapo wi agwer ma'e nehe kury. 16 Teko amo ae ywy rehe har ikàg ma'e wexak putar iapo mehe wà nehe. Ikàg tuwe wà. Nezewe rehe we imaranugar putar nekàgaw hexak mehe wà nehe. Amogwer teko ukyze putar wà nehe. Upytu'u putar uze'eg ire wà nehe. Upyk putar wapyakwar wà nehe. 17 Wata putar ywy ku'i kwer rehe wie rehe moz ài wà nehe, ma'e ywy rehe uzeàkyz ma'e ài wà nehe. Uryryryryz putar ukyze haw wi wà nehe. Uhem putar wàpuzuhutàtà wi wà nehe. Uzewyr putar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar pe ukyze mehe wà nehe.\n18 O Tupàn. Naheta kwaw amo nezàwenugar wà. Ta'e nereharaz neremiaihu wikuwe ma'e wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi ne xe. Nerezepyk kwaw wanehe nehe. Nekwahy kwaw tuweharupi nehe. Erepytu'u putar nekwahy re nehe. Tuweharupi nepurexak kar wer nepuruamutar haw rehe purupe. 19 Urepuhareko wi pe nehe. Eremumaw putar urekatu 'ymaw urewi nehe. Ereityk putar ikatu 'ym ma'e ureremiapo kwer yryhu pupe nehe. Upyta putar yryhu wype nehe. 20 Kwehe mehe eremume'u neremiapo ràm ureipy wanupe. — Tuweharupi aiko putar pemyrypar romo nehe. Tuweharupi apuamutar katu putar nehe, ere ureipy wanupe. A'e rupi erezamutar katu putar Àmàrààw izuapyapyr tuweharupi ne wà nehe, Zako izuapyapyr ne wà nehe no. Ureamutar katu pe tuweharupi nehe.\nUpaw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/MIC07.htm","date":"2021-10-20T10:46:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585305.53\/warc\/CC-MAIN-20211020090145-20211020120145-00694.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000075102,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000075101852417}","num_words":861,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.235,"stopwords_ratio":0.447,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nXàrumàw uzapokatu uze'egaw tuwihawete Iràw rehe we\n1 Tuwihawete Xàrumàw umume'u tàpuzuhu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e imuwete haw iapo àwàm a'e. Umume'u tàpuzuhu weko àwàm iapo àwàm a'e no. 2 Umuma'ereko kar 70.000 awa tàpuz romo iapo pyràm heraha har romo wà. Umuma'ereko kar 80.000 awa ita ywytyruhu rehe har ipei'ài'àgar romo wà no. Omono kar 3.600 awa a'e uma'ereko ma'e wanuwihaw romo wà no. 3 A'e re omono kar uze'eg Iràw Xir tawhu pe har wanuwihaw pe kury. — Ereme'eg ywyràkàxigyw heru tuwihawete Tawi hàpuzuhu romo iapo pyràm. Ezapo nezewegatete haw ihewe nehe kury. 4 Ahyk tàpuzuhu iapo àwàm rehe ihe. Urumuwete katu putar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e urezar a'e tàpuzuhu pupe ure nehe. Ikatuahy wera'u putar nehe. Uruapy putar yhyk zàwenugar hyàkwegatu ma'e imuwete katu pà a'e pe nehe no. Tuweharupi oromono putar typy'ak imukatu pyrer izupe nehe no. Tuweharupi ku'em mehe nehe, karuk mehe nehe no, oromono putar ma'ea'yr izupe nehe. Uruzuka putar ure wà nehe. Uruapy putar a'e ma'e paw rupi ure wà nehe no. Uruzapo putar nezewe haw mytu'u haw 'ar nànàn nehe, mynykaw zahy pyahu mehe har nànàn nehe no, amo mynykaw rehe nehe no. Uruzapo putar nezewe haw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e urezar imuwete katu pà ure nehe. Uzapo kar nezewe haw urewe tuweharupi a'e. 5 Azapo putar tàpuzuhu uhua'u ma'e ihe nehe. Ta'e Tupàn Zanezar uhua'u wera'u amo tupàn wanuwi upaw rupi a'e xe. 6 Ywak ipixika'i Tupàn pe. Ta'e uhua'u a'e xe. Mo upuner tàpuzuhu iapo haw rehe izupe wà. Mo romo aiko ihe. Napuner kwaw tàpuzuhu iapo haw rehe izupe, ta'e ikatuahy wera'u ihewi a'e xe. Xo yhyk zàwenugar hapy haw pixika'i ma'e iapo haw rehe apuner ihe. 7 Nezewe rehe we emur pitài awa ma'e tetea'u ima'ema'e haw kwaw par ihewe nehe: or ima'e haw kwaw par, parat ima'e haw kwaw par, morog ima'e haw kwaw par, per ima'e haw kwaw par. Tuwe ukwaw inemu'i ipihun wewer ma'e pàn romo iapo haw nehe, ipiràg ma'e no, huwyahy ma'e no. Tuwe ukwaw ma'eragapaw iapo haw ywyrapew rehe nehe. Uma'ereko putar Zuta ywy rehe Zeruzarez tawhu pe hema'e iapo har wanehe we nehe. Heru Tawi umuma'ereko kar a'e ma'e iapo har wà. 8 Newe uma'ereko ma'e ukwaw ywyra imonohokaw wà. Akwaw waneko haw ihe. A'e rupi, emur ywyra imonohok pyrer Irimano ywy wi nehe: ywyràkàxigyw, pi 'yw no, ywyra zànàru her ma'e 'yw no. Ihewe uma'ereko ma'e uma'ereko putar newe uma'ereko ma'e wainuinuromo wà nehe. 9 Umuhym putar ywyra tetea'u wà nehe. Ta'e tàpuzuhu heremiapo ràm uhua'u putar a'e nehe xe. Ipuràg eteahy putar a'e nehe no. 10 Amono putar temi'u tetea'u newe uma'ereko ma'e wanupe nehe, ywyra imonohokar wanupe nehe: 2.000.000 kir arozràn, 2.000.000 kir arozràn xewar her ma'e, 400.000 zutahyky'a por ma'ywa uwà tykwer, 400.000 zutahyky'a por uri kawer, i'i Xàrumàw a'e tuwihawete pe.\n11 Tuwihawete Iràw omono kar uze'eg pape rehe imuapyk pyrer Xàrumàw pe. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzamutar katu wemiaihu a'e wà. A'e rupi nemuigo kar wanuwihawete romo a'e. 12 Tuwe teko umume'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar ikatu haw wà nehe. Ywak iapo arer ywy iapo arer romo hekon a'e. Tuwe teko umume'u ikatu haw wà nehe. Ta'e omono ma'e kwaw katu har tuwihawete Tawi pe ta'yr romo a'e xe. Erekwaw katu ma'e ne. Xo katu haw rupi ereata ne. Erezapo putar tàpuzuhu Tupàn pe nehe. Erezapo putar amo tàpuzuhu nezeupe nehe no. 13 Amono kar putar Urà newe nehe. Ma'e iapo haw kwaw par wamu'e har romo hekon a'e. Ukwaw katu ma'e a'e. Ukwaw katu ma'e iapo haw no. 14 Ihy wiko Nà izuapyr romo. Tu wiko Xir tawhu pe har romo. Uma'ereko ma'e tetea'u ima'ema'e pà a'e: or, parat, morog, per, ita, ywyra. Ukwaw pàn irin ikatuahy ma'e iapo haw. Ukwaw pàn inemu'i ikatu ma'e iapo pyr iapo haw no: ipihun wewer ma'e, huwyahy ma'e, ipiràg ma'e. Ukwaw ma'e hagapaw iapo haw ywyrapew ikixikixi pà no. Emono wyzài ma'e hagapaw izupe nehe. Ukwaw putar iapo haw nehe. Uma'ereko putar uzeupe uma'ereko ma'e wanehe we a'e nehe. Uma'ereko putar Tawi neru ikatuahy ma'e pe ma'e iapo har wanehe we a'e nehe no. 15 Emur kar a'e temi'u neremimume'u kwer urewe nehe: arozràn, xewar, win, uri kawer. 16 Oromonohok putar ywyra neremimutar ywytyr Irimano ywy rehe har paw ure nehe. Ureraha putar ywyra imonohok pyrer yryhu pe nehe. Uruzàpixi putar a'e ywyra imuzuakeake pyrer nehe. Ureraha putar yryhu rupi Zop tawhu pe nehe. A'e wi peraha Zeruzarez tawhu pe nehe, i'i Iràw Xàrumàw pe. Umuàgà'ym Tupàn Hàpuzuhu iapo àwàm.\nXàrumàw uzemuàgà'ym Tupàn Hàpuzuhu iapo haw rehe a'e\n17 Tuwihawete Xàrumàw upapar amo ae ywy rehe har Izaew ywy rehe wiko ma'e wà kury. A'e 'ym mehe tu Tawi uzapo nezewe haw a'e no. Heta 153.600 amo ae ywy rehe arer Izaew rehe wà. 18 Xàrumàw omono'og 70.000 amo ae ywy rehe har ma'e heraha àràm romo wà. Omono'og 80.000 ita ywytyruhu rehe har ipei'ài'àg àràm romo wà no. Umuigo kar 3.600 uma'ereko ma'e wanuwihaw romo wà no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2CH02.htm","date":"2021-10-20T11:06:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585305.53\/warc\/CC-MAIN-20211020090145-20211020120145-00705.warc.gz","language":"gub","language_score":0.9999982119,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 0.9999982118606567}","num_words":793,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.25,"stopwords_ratio":0.434,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\n1 Tuweharupi hema'enukwaw putar penehe ihe, Tupàn pe heze'eg pà penehe ihe. Hema'enukwaw Araorixez tawhu pe har wanehe ihe no, amogwer uzeruzar ma'e hekwaw 'ymar wanehe ihe no. 2 A'e rupi wapy'a ikàg putar wà nehe, hurywete putar wà nehe. Uzemono'og putar uzeamutamutar pà wà nehe no. Ukwaw katu putar Tupàn ze'eg wà nehe, a'e rupi ukwaw katu putar Tupàn heko haw pe oho àwàm wà nehe. Ukwaw putar ma'e Tupàn ze'eg ikwaw pyr 'ym imim pyrer wà nehe no. Xikwaw a'e ze'eg zane kury. A'e ze'eg umume'u Zaneruwihawete heko awer a'e, umume'u zanepyro haw a'e no, umume'u Tupàn heko haw pe zaneho àwàm a'e no. 3 Aze amo uzeruzar Zaneruwihawete rehe a'e wà nehe, ukwaw putar Tupàn ze'eg ikwaw pyr 'ym a'e wà nehe, ukwaw putar ma'e izàwe a'e wà nehe no.\n4 A'e rupi amume'u ko ma'e peme ihe kury. Pezekaiw zo temu'emaw rehe nehe. Aze ipuràg eteahy waze'eg peme nehe, aze hemu'em nehe, pezekaiw zo wanehe nehe. 5 Naiko kwaw pepyr ihe. Apuexaka'u ihe. Penexaka'u haw nuzawy kwaw pepyr hereko haw ihewe, ta'e hema'enukwaw katu penehe ihe xe. Pezeruzar katu Zaneruwihawete rehe, a'e rupi pezemono'ono'og pezemurywete kar pà pezeruzar haw rehe. Herurywete ihe, ta'e napepytu'u kwaw pezeruzar ire xe.\nZaiko Zaneruwihawete Zezuz inuromo zane\n6 Pemuigo kar Zaneruwihawete Zezuz pezar romo pe. A'e rupi peiko inuromo kury. 7 Aze ywyra ipy oho katu ywypahy nehe, ikàg putar nehe. Nezewegatete pezemu'e ize'eg rehe nehe. A'e mehe ikàg putar pezeruzar katu haw nehe. Ta'e nezewe azapo kar peme ihe xe, kwehe mehe pemu'e mehe ihe xe. Pemume'u hemiapo kwer ikatu haw izupe nehe no.\n8 Amo hemu'em ma'e uze'eg putar ru'u peme nehe. — Akwaw katu ma'e ihe, peruzar heze'eg nehe, aze i'i mua'u peme nehe, pezekaiw zo ize'eg rehe nehe. Aze uzapo kar ma'e peme nehe, zutew wanàmuzgwer waze'eg imume'u pà peme nehe, amo teko waze'eg imume'u pà peme nehe, peruzar zo waze'eg nehe. 9 Ta'e Zaneruwihawete a'e xe, awa romo hekon azeharomoete a'e xe, Tupàn romo hekon azeharomoete a'e no xe. 10 Peiko Zaneruwihawete inuromo, a'e rupi peiko izàwe no. A'e ae wiko Tupàn heko haw pe har wanuwihaw wazar romo paw rupi, amogwer tuwihaw wazar romo paw rupi no.\n11 Kwehe mehe zutew kar upirera'i a'e wà, ta'e Tupàn uzapo kar nezewe haw wanupe a'e xe, uze'eg imur pà Àmàràw pe a'e xe. Nezewe pexak kar heremiruze'eg romo peneko haw ihewe, i'i Àmàràw pe. Nuzapo kar kwaw nezewe zanewe ko 'ar rehe kury. Zaneruwihawete zanepyro ikatu 'ym ma'e wi. Zanepurapo wer hehe. Zanemupytu'u kar hehe zanepurapo wer ire. Nezewe wexak kar Tupàn hemiruze'eg romo zanereko haw izupe kury. Ko 'ar rehe amo ae rupi wexak kar wemiruze'eg romo zanereko haw iko kury.\n12 Pezemuzahazahak kar mehe peiko Zaneruwihawete rehe we itym pyrer ài. Hehe we imugweraw kar pyrer ài peiko no, ta'e pezeruzar Tupàn ikàgaw rehe xe. Umugweraw wa'yr a'e. Zanemugweraw putar nehe no. 13 Izypy mehe peiko umàno ma'e kwer ài, ta'e pezapo ikatu 'ym ma'e peiko xe, ta'e napeiko kwaw zutew romo xe, ta'e napereko kwaw ze'eg kwehe arer xe. Ko 'ar rehe Tupàn pemuigo kar ukweraw wi ma'e kwer ài Zaneruwihawete inuromo kury. Tupàn heharaz ikatu 'ym ma'e zaneremiapo kwer wi, imunàn pà paw rupi. 14 Umuapyk ikatu 'ym ma'e zaneremiapo kwer upape rehe. Ko 'ar rehe kury, umunàn a'e ze'eg pape wi kury. Ta'e ywyra kanetar rehe umàno mehe Zaneruwihawete umekuzar zaneremiapo kwer a'e pape rehe imuapyk pyrer a'e xe. Umumaw kury. Umunàn kury. 15 Zaneruwihawete umàno ywyra kanetar rehe. A'e re Zurupari nupuner kwaw heruze'egaw rehe a'e. Nupuner kwaw ma'e iapo kar haw rehe izupe. Ta'e a'e zo ikàg wera'u amogwer wanuwi a'e xe. Wexak kar ikàg wera'u haw iko teko wanupe kury.\n16 A'e rupi amo uze'eg putar nezewe peme wà nehe. — Pe'u ko ma'e nehe, pezekwaku kwez ma'e rehe nehe, pepytu'u ko 'ar rehe, pepytu'u zo kwez 'ar mehe nehe, pezapo mai'u haw zahy ipyahu mehe nehe, pezapo zo wyzài ma'e mytu'u haw 'ar mehe nehe, aze i'i peme wà nehe, pezekaiw zo waze'eg rehe nehe. Peruzar zo waze'eg nehe. 17 Agwer ma'e paw rupi a'e, xo ur ma'e ràm i'àgaw zo a'e, Zaneruwihawete zo wiko azeharomoete har romo a'e. 18 Aze amo i'i peme nehe. — Tupàn wexak kar ma'e ihewe a'e, ihe zutyka'i aexak kwez ihe, aze i'i peme nehe, pezekaiw zo ize'eg rehe nehe. — Napepuner kwaw Tupàn pe peze'egaw rehe nehe, heko haw pe har wanupe peze'egaw rehe nehe, aze i'i peme nehe, pezekaiw zo ize'eg rehe nehe. Ta'e a'e teko heko wer wera'u pewi a'e xe. Nuiko kwaw nezewe. Nukwaw kwaw Tupàn ze'eg. 19 Nuzeruzar katu kwaw Zaneruwihawete rehe. Zaneretekwer uzapo ma'e ta'e zaneàkàg uzapo kar izupe a'e xe. Nezewegatete Zaneruwihawete hetekwer ài zaiko zane. A'e wiko wetekwer iàkàg ài a'e, ta'e uzapo kar ma'e zanewe a'e xe. Zanerazuk kwer umukàg zanekagwer iàpytàro haw a'e wà. Nezewegatete Zaneruwihawete ikàgaw zanemono'og zanemukàg pà. A'e rupi zazeruzar wera'u hehe zane. Xiruzar tuwe ize'eg no.\nZaiko Zaneruwihawete inuromo, zamàno putar inuromo nehe no\n20 Aze awa umàno a'e nehe, amo ae teko nupuner kwaw ma'e iapo kar haw rehe izupe a'e wà nehe. Zaneruwihawete umàno zanerekuzaromo a'e. A'e rupi umàno ma'e kwer ài zaiko zane. A'e rupi ni amo nupuner kwaw ma'e iapo kar haw rehe zanewe wà nehe. A'e rupi Zurupari hemiruze'eg a'e wà, ize'eg rupi upureruze'eg ma'e a'e wà, nupuner kwaw ikatu 'ym ma'e iapo kar haw rehe zanewe wà kury. — Màràzàwe tuwe peiko wiwi ywy rehe wikuwe ma'e ài. Màràzàwe tuwe pezapo wiwi ikatu 'ym ma'e, a'e peme. 21 Amo hemu'em peme wà. — Pepyhyk zo kwez ma'e nehe, pe'u zo ko temi'u nehe, pezaky zo ko ma'e nehe, i'i mua'u peme wà. Màràzàwe tuwe pezekaiw waze'eg rehe. 22-23 Aze pe'u amo temi'u nehe, a'e temi'u ukàzym a'e nehe. Màràzàwe tuwe pekyze izuwi. Amo teko pemuzekwaku kar amo ma'e rehe a'e wà. Teko romo wanekon wà. Xo uze'eg zo umume'u peme wà. Numume'u kwaw Tupàn ze'eg peme wà. Upurumu'e uze'eg rehe wà. Nupurumu'e kwaw Tupàn ze'eg rehe wà. A'e teko umuwete katu Tupàn heko haw pe har a'e wà. — Ikàg 'ym ma'e romo zaiko zane, i'i mua'u peme wà. Weruze'eg ahyahy wetekwer wà no. A'e rupi — Kwa, azeharomoete peiko Tupàn ze'eg imume'u har romo, peze wanupe. — Pezekaiw zo wanehe nehe, a'e peme, ta'e azeharomoete uzapo agwer ma'e a'e wà xe, ta'e ipurenu wer peze'egatu haw rehe a'e wà xe. Aze peze'egatu wanehe nehe, hurywete putar wà nehe. A'e mehe — Zaiko wera'u amogwer Tupàn ze'eg imume'u har wanuwi zane, i'i putar uzeupeupe wà nehe. Nuiko wera'u kwaw wà.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/COL02.htm","date":"2021-10-19T05:34:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585242.44\/warc\/CC-MAIN-20211019043325-20211019073325-00202.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":1057,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.445,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"14\nZanezar wiko ywy paw izar romo\n1 Uhem iko Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e i'ar kury. A'e 'ar mehe umume'u putar teko ywy nànànar wanemiapo kwer nehe. Uzepyk putar ikatu 'ym ma'e wanehe nehe. Zauxiapekwer upyro putar Zeruzarez tawhu wà nehe. Iàmàtyry'ymar umuza'aza'ak putar ma'e tawhu pe har paw wà nehe, wemixak ràm paw wà nehe. Upyro putar uzeupe wà nehe. 2 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e omono'og putar teko ywy nànànar Zeruzarez iàmàtyry'ym kar pà wanupe wà nehe. Upyro putar tawhu wà nehe. Weraha putar tàpuz me har paw uzeupi wà nehe. Uzapo putar a'e iaiw ma'e kuzàgwer wanupe wà nehe. Weraha putar amo teko a'e pe har weko haw pe wemipyhyk kwer romo wà nehe. Amogwer upuner putar upyta haw rehe Zeruzarez pe wà nehe. 3 A'e re Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uhem putar oho a'e ywy nànànar wàmàtyry'ym pà nehe. Kwehe mehe uzàmàtyry'ym oho wà. Uzàmàtyry'ym wi putar nezewegatete wà nehe no. 4 A'e 'ar mehe upu'àm putar ywytyr Uri tyw her ma'e rehe Zeruzarez huwake kwarahy hemaw kutyr har rehe nehe. Na'e amo ywyàpyznawhu umuza'aza'ak putar Uri tyw ywytyr nehe. Uzypyrog putar kwarahy hemaw pe nehe. Oho putar kwarahy heixe haw pe nehe. Pitài ywytyr ipehegwer utyryk putar kwarahy heixe haw awyze har kutyr nehe. Inugwer ipehegwer utyryk putar kwarahy ihemaw awyze har kutyr nehe. 5 Pezàwehem putar tawhu wi pehem pà a'e ywyàpyznaw rupi nehe. Ywyàpyznaw oho putar Azaw pe nehe. Kwehe mehe Uzi Zuta wanuwihawete romo heko mehe ywy uryryryryzahy a'e. Peipy uzàwehem a'e wi wà. Pezàwehem putar wazàwe nehe. Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hezar ur putar weko haw pe har paw wanupi nehe.\n6 A'e 'ar henataromo nahuwixàg kwaw nehe. 'Y natàtà kwaw nehe. 7 Na'ipytun pixik kwaw nehe. Heta putar xo 'ar zo nehe. Ta'e kwarahy uhyape katu putar pyhaw nehe xe. Nupytu'u kwaw nehe. Xo Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e zo ukwaw a'e 'ar ihem àwàm a'e.\n8 A'e 'ar mehe heta putar ytyzuzàmaw 'y katu hereko har wà nehe. 'Y pehegwer uwyryk putar oho Yryhu Umàno Ma'e Kwer her ma'e kutyr nehe. Inugwer pehegwer uwyryk putar oho yryhu Mezitehàn kutyr nehe. Kwarahy nànàn uwyryk putar nehe. Uwyryk putar kwarahy mehe nehe. Uwyryk putar àmàkymehe nehe no. 9 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko putar ywy nànàn wanuwihawete romo nehe. Heta putar xo pitài Tupàn zo nehe. A'e wiko putar Tupàn romo nehe. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e, i'i putar teko paw izupe wà nehe. Naheta kwaw amo nehe.\n10 Ko ywy paw uzeapo putar ywytyr heta 'ymaw romo nehe. Uzypyrog putar Zema kwarahy heixe haw awyze har kutyr har pe nehe. Oho putar Himon Zeruzarez huwake har pe kwarahy ihemaw awyze har kutyr har pe nehe. Zeruzarez uzeapo putar tawhu aiha katu wera'u ma'e romo ko ywy rehe har nehe. Heta putar teko a'e pe wiko ma'e wà nehe. Ukenawhu Mezàmi her ma'e heta putar wà nehe. Te Ukenawhu Izekanaw her ma'e heta putar wà nehe no. Kwehe mehe — Ukenawhu Kwehe Arer, i'i teko izupe wà. Heta putar teko tàpuzaiha Ananew her ma'e a'e pe wà. Te heta putar teko tuwihawete win iapo haw pe wà no. 11 Zauxiapekwer nuweityk pixik kwaw a'e tawhu wà nehe. A'e pe har wiko putar zauxiapekwer wanuwi ukyze 'ym pà wà nehe, uzeàmàtyry'ym 'ym pà wà nehe.\n12 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzepyk putar teko Zeruzarez iàmàtyry'ymar paw wanehe nehe. Umur kar putar iaiw ma'e wanupe wano'o kwer i'u har romo wà nehe. Wanekuwe mehe we wano'o ukàzym putar wanuwi nehe. Te waneha te wapeku inem putar wàkàg pupe wà nehe no. 13 A'e 'ar mehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umue'o kar putar wà nehe. Umupytuhegatu kar putar wà nehe no. A'e mehe pitàitàigatu upyhyk putar uzeake har wà nehe, iàmàtyry'ym pà wà nehe. 14 Te Zuta ywy rehe har uzàmàtyry'ym putar Zeruzarez pe har oho wà nehe. Zauxiapekwer weraha putar temetarer a'e ywy wi huwake har rehe paw wà nehe. Itazu or tetea'u, itaxig parat tetea'u no, kamir tetea'u no, topoz tetea'u no. 15 A'e teko wano'o kwer imuaiw har umuaiw putar wàmàtyry'ymar waneimaw wà nehe no. Kawaru wà, kawaràn wà no, kamer wà no, zumen wà no.\nTeko umuwete katu putar Tupàn Zeruzarez pe wà nehe\n16 A'e re teko ywy nànànar Zeruzarez iàmàtyry'ym arer wikuwe ma'e a'e wà nehe, oho putar Zeruzarez pe kwarahy nànàn Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e uwihawete romo imuwete katu pà wà nehe. Mynykawhu tàpuzràn her ma'e pe oho putar wà nehe. 17 Aze teko amo ywy rehe har noho kwaw Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e imuwete katu pà wà nehe, a'e mehe nukyr kwaw àmàn a'e ywy rehe nehe. 18 Aze Ezit ywy rehe har noho kwaw tàpuzràn mynykawhu pe wà nehe, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzepyk putar wanehe nehe. Omono kar putar a'e to'o imuaiw har amogwer ywy rehe wà nehe. Omono kar putar Ezit ywy rehe wà nehe no. 19 Nezewe Tupàn uzepyk putar wyzài ywy rehe har tàpuzràn mynykawhu pe oho 'ym ma'e ràm wanehe nehe. Uzepyk putar Ezit ywy rehe har wanehe nezewegatete nehe no.\n20 A'e 'ar mehe teko umuapyk putar ko ze'eg te kawaru ipu'yr ipupe har rehe a'e wà nehe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe imonokatu pyrer, i'i putar wà nehe. Kawaw ma'ea'yr hapy haw henataromo har ikatuahy Tupàn henataromo wà. A'e 'ar mehe wyzài kawaw tàpuzuhu pupe har ikatuahy putar henataromo nezewegatete wà nehe no. 21 Zeruzarez tawhu pe nehe, Zuta ywy rehe nehe no, teko omonokatu putar kawaw paw Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e pe wà nehe, wamukatu pà henataromo wà nehe. Aze amo teko oho tàpuzuhu pe ma'e izuka pà Tupàn henataromo wà nehe, a'e teko umuin putar ho'o kwer ukawaw pupe wà nehe. A'e 'ar mehe naheta pixik kwaw ni pitài ma'eme'egar Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e hàpuzuhu pe wà nehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/ZEC14.htm","date":"2021-10-28T00:44:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588246.79\/warc\/CC-MAIN-20211028003812-20211028033812-00035.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000075102,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000075101852417}","num_words":927,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.519,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nPezemumikahy nehe, i'i Tupàn teko wanupe\n1 Pema'enukwaw katu nehe. Pepytu'u iaiw ma'e iapo re nehe. Peiko imaranugar 'ym ma'e romo. 2 Ka'api'i uxinig ma'e umumaw pitài 'ar ukaz pà. Pemàno putar nezewe nehe no. Aze napepytu'u kwaw iaiw ma'e iapo re nehe, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikwahy haw u'ar putar penehe nehe, aze napepytu'u kwaw ikatu 'ym ma'e iapo re nehe. Pepytu'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikwahy haw 'ar ihem 'ym mehe we nehe. 3 Pe ikàg 'ym ma'e ko ywy rehe har wà, pezewyr Tupàn pe nehe. Pe ize'eg heruzar har wà, pezewyr izupe nehe no. Pezapo ikatu ma'e nehe. Peiko zo wiko wera'u ma'e romo nehe. Aze ru'u nezewe mehe, pezepyro Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e izepyk àwàm ikwahy àwàm 'ar wi nehe.\nTeko ywy rehe har wanehe izepyk àwàm\n4 Teko paw uhem putar Kaz tawhu wi wà nehe. Naheta kwaw teko Akerom tawhu pe wà nehe no. Zauxiapekwer umuhem kar putar Azenoz tawhu pe har waneko haw wi pitài 'ar rehe wà nehe. Zauxiapekwer weraha putar Ekerom pe har wemipyhyk kwer romo wà nehe no. 5 Pezemumikahy nehe, Piri ywy rehe har Mezitehàn yryhu izywyr wiko ma'e wà. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u ko ze'eg penehe uze'eg mehe. — Amumaw putar peiwy Kànàà ihe nehe. A'e ywy rehe har paw umàno putar wà nehe. 6 Peiwy pehegwer yryhu izywyr har, uzeapo putar ka'api'i romo ma'ea'yr hemi'u romo nehe. Heta putar tàpuzràn àràpuhàràn wamono'ogar wanupe nehe. Heta putar pari waneimaw wanupe nehe no. 7 Zuta ywy rehe nehe, teko umàno 'ym ma'e ràm upyta putar ywy yryhu izywyr har rehe wà nehe. Uzekaiw putar weimaw wanehe a'e pe wà nehe. Uker putar tàpuz Akerom tawhu pe har pupe wà nehe. Ta'e ne Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e urezar ne xe, nema'enukwaw putar neremiaihu wanehe nehe xe. Eremuigo kar wi putar hemetarer katu ma'e romo wà nehe. Eremono putar ma'e tetea'u wanupe nehe.\n8 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Ikàg Wera'u Ma'e uze'eg nezewe. — Aenu Moaw izuapyapyr waze'eg mehe ihe wà. Aenu Amon izuapyapyr waze'eg mehe ihe wà no. Uze'eg urywahyahy heremiaihu wanehe wà. Uze'eg zemueteahy wanehe wà no. — Urupyro putar peiwy nehe, i'i heremiaihu wanupe wà. 9 A'e rupi ihe Izaew wazar amume'uahy ko ma'e hereko haw rehe ihe kury. Kwehe mehe amumaw Xotom tawhu Komor tawhu ihe wà. Nezewegatete amumaw putar Moaw waiwy nehe. Amumaw putar Amon waiwy nehe no. Waiwy uzeapo putar ywyxiguhu teko heko 'ymaw romo nehe. Xu upyk putar waiwy nehe. Heta putar ywykwar xa hereko har a'e ywy nànàn nehe. Heremiaihu umàno ma'e 'ym ràm, weraha putar wama'e paw Moaw wanuwi Amon wanuwi wà nehe. Upyta putar waiwy rehe wà nehe no.\n10 Nezewe azepyk putar wanehe nehe. Ta'e wiko wera'u amogwer wanuwi wà xe. Ta'e uze'eg zemueteahy Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Ikàg Wera'u Ma'e hemiaihu wanehe wà xe. — Uruityk putar Tupàn hemiruze'eg ure wà nehe, i'i purupe wà. 11 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzàmàtyry'ymahy putar wà nehe. Umumaw putar amogwer teko wazar tupàn a'ua'u upaw rupi wà nehe. Na'e teko pitàitàigatu umuwete katu putar Tupànete uiwy rehe weko haw pe wà nehe.\n12 Tupàn uzuka putar teko Exio ywy rehe har utakihepuku pupe a'e wà nehe no.\n13 Tupàn uzàmàtyry'ym putar Axir ywy rehe har a'e wà nehe no. Kwarahy heixe haw awyze har kutyr har rehe wanekon Axir wà. Umumaw putar Tupàn a'e ywy nehe. Umumaw putar Nin tawhu nehe no. Naheta kwaw teko a'e pe a'e re wà nehe. Nuzawy kwaw ywyxiguhu 'y heta 'ymaw nehe. 14 Àràpuhàràn hawitu ma'e tetea'u upytu'u putar a'e tawhu pupe wà nehe. Ma'ea'yr tetea'u wà, miar tetea'u wà no, upytu'u putar a'e pe wà nehe no. Pypy wapyk putar tàpuz imuaiw pyrer rehe wà nehe no. Uze'eg putar in uken henawer rehe wà nehe. Zàpuun uze'eg putar uken kokaw rehe wà nehe no. Zauxiapekwer wenuhem putar ywyra tàpuz izita paw wà nehe. 15 A'e ma'e paw uzeapo putar Nin tawhu pe nehe. Ta'e wiko wera'u a'e xe. Ta'e uze'eg tuweharupi ukàgaw rehe xe. — Naheta kwaw amo tawhu urereko haw wi ikàg wera'u ma'e a'e, i'i purupe wà. Uzeapo putar ywyxiguhu romo nehe. Miar waneko haw romo ma'ea'yr izar 'ym ma'e waneko haw romo uzeapo putar nehe. Aze amo ukwaw tawhu kwer huwake wà nehe, ipytuhegatu putar iaiw paw uhu haw hexak mehe wà nehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/ZEP02.htm","date":"2021-10-28T00:52:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588246.79\/warc\/CC-MAIN-20211028003812-20211028033812-00095.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000076294,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000076293945312}","num_words":693,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.235,"stopwords_ratio":0.491,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nUze'eg Tupàn ze'eg imume'u haw rehe xe a'e kury\n1 Ne nehe ty hera'yr, nekàg nezeruzar haw rehe Zaneruwihawete Zanepyro har inuromo nehe. 2 Kwehe mehe amume'u heze'eg a'e pe Ew tawhu pe teko wanuwa rupi. Ne nehe no ty, emume'u a'e heze'eg amo awa wanupe nehe, a'e awa neremigwaw katu wanupe nehe, upurumu'e ma'e wanupe nehe, aze ukwaw upurumu'e haw wà nehe. Emume'u kar a'e ze'eg teko wanupe nehe. 3 Erezeruzar hehe ne, a'e rupi aze erepuraraw ma'erahy nehe, ezeagaw zo izuwi nehemaw rehe nehe, ma'erahy ipuraraw paw wi nehe. 4 Zauxiapekwer uma'ereko mehe nuzekaiw kwaw uma'e rehe a'e, ta'e ipurumurywete kar wer weruze'egar rehe a'e xe. A'e rupi ezapo zo neremiapo putar haw nehe. Ezapo Tupàn hemiapo putar haw nehe kury, ta'e nepurumurywete kar wer Tupàn rehe ne no xe. 5 Tupàn ze'eg imume'u har a'e wà, uzeruze'egatu a'e wà. Aze nuzeruze'eg kwaw wà nehe, a'e mehe nupuner kwaw ize'eg imume'u haw rehe wà nehe. 6 Ma'e tymar a'e, aze uma'ereko katu a'e nehe, a'e mehe umai'u putar a'e nehe. Nezewegatete Tupàn ze'eg imume'u har a'e wà no, aze umume'u katu ize'eg oho waiko a'e wà nehe, a'e mehe amogwer uzeruzar ma'e a'e wà, henu har a'e wà, omono putar ma'e izupe a'e wà nehe, omono putar temetarer izupe a'e wà nehe no. 7 Nema'enukwaw katu heze'eg rehe nehe ty. A'e rupi Tupàn nepytywà putar nehe, a'e ze'eg paw ikwaw kar pà newe nehe.\n8 Nema'enukwaw katu Zezuz Zaneruwihawete rehe nehe. Ukweraw wi umàno re a'e. Tawi hemimino romo hekon. Tupàn ze'eg puràg imume'u mehe, amume'u ko ma'e aha iteko ihe kury, teko wanupe ihe kury. 9 Amume'u Tupàn ze'eg aha teko ihe, a'e rupi apuraraw ma'erahy aha teko ihe kury. Heàpixi a'e wà, puruzuka ma'e kwer ài a'e wà. Aipo ikatu 'ym ma'e iapo har romo aiko ihe. Tupàn ze'eg a'e, nan kwaw nezewe a'e. Teko nuzàpixi kwaw Tupàn ze'eg a'e wà. 10 Tupàn wexaexak amo teko a'e wà. Upyro putar a'e teko a'e wà nehe kury. Ta'e Zaneruwihawete Zezuz umàno wanekuzar romo a'e xe. A'e rupi hemixamixak kwer a'e wà nehe, wiko putar tuweharupi a'e wà nehe, Zezuz ikatu haw ikàgaw hereko pà a'e wà nehe. A'e rupi apuraraw ko ma'erahy teko ko 'ar rehe ihe kury. 11 Ko heze'eg heremimume'u ràm ihe, azeharomoete a'e.\n— Aze teko zanezuka zanezeruzar haw rehe a'e wà nehe,\na'e mehe zaiko putar zaha Zaneruwihawete Zezuz ipyr zane nehe.\n12 Aze xipuraraw ma'erahy zane nehe,\na'e mehe zaiko putar tuwihaw romo ipyr zane nehe.\n— Zezuz nuiko kwaw Zanezar romo a'e, aze za'e nehe,\na'e mehe Zezuz i'i putar zanewe a'e nehe, — Kwa, napeiko kwaw heremiruze'eg romo,\ni'i putar zanewe nehe.\n13 Aze nazazeruzar kwaw hehe nehe,\nuzapo putar tuwe ma'e uze'eg rupi a'e nehe.\nTa'e nahemu'em pixik kwaw a'e xe.\nUzapo tuwe wemimume'u kwer a'e.\nUze'eg Tupàn pe uma'ereko haw rehe xe a'e kury\n14 Emume'u ko heze'eg nerenu har wanupe nehe. Eze'eg wanupe Tupàn huwa rupi nehe, heze'eg rehe wamuma'enukwaw kar pà nehe. — Pezeàmàtyry'ym zo ze'eze'eg rehe nehe, ere wanupe nehe. Ta'e na'ikatu kwaw nezewe haw Tupàn pe a'e xe. Aze uzeàmàtyry'ym nezewe a'e pe wà nehe, a'e mehe umuaiw putar Tupàn ze'eg henu har a'e pe har wazeruzar haw wà nehe. 15 Ema'ereko katu Tupàn pe nehe. A'e mehe uze'eg putar newe nezewe nehe. — Ne Ximot ne, nekatuahy ne, ta'e eremume'u katu heze'eg eho iko purupe ne xe, i'i putar newe nehe. Aze erema'ereko katu izupe nehe, a'e mehe nanemaranugar kwaw izuwi nehe. — Emume'u katu Tupàn ze'eg azeharomoete har nehe. A'e rupi nanemaranugar kwaw nehe. 16 Aze teko uze'eze'eg e waiko amo ma'e rehe, aze a'e ma'e na'ikatu kwaw Tupàn pe nehe, a'e mehe eze'eg zo eho wanupe nehe. Agwer ma'e umupytu'u kar teko Tupàn ze'eg rehe wazeruzar ire a'e wà. 17 A'e awa upurumu'e Tupàn ze'eg 'ym rehe a'e wà. Wapurumu'e haw nuzawy kwaw amo iperew. Nuzawy kwaw perew awa ro'o imunem kar har. Mokoz upurumu'e ma'e a'e pe wanekon a'e wà kury, nereko haw pe taw pe a'e wà kury. Imenew awa ipy her romo a'e. Pire inugwer her romo a'e no. Nezewe a'e wà. Inem wapurumu'e haw a'e wà. Ta'e umupytu'u kar teko Tupàn ze'eg rehe wazeruzar ire a'e wà xe. 18 Hemu'em nezewe wà. — Tupàn umugweraw kar wi uzeruzar ma'e umàno ma'e kwer kwez paw rupi a'e wà kury, weko haw pe waneraha pà kwez a'e wà kury. Zanerezar tuwe xe ywy rehe a'e, i'i mua'u waiko teko wanupe wà. 19 Nan kwaw pa, aze uzeruzar ma'e ukwaw Tupàn ze'eg azeharomoete har a'e wà nehe, a'e mehe nuzekaiw kwaw agwer upurumu'e mua'u ma'e waze'eg rehe a'e wà nehe. Zanezar ukwaw katu wemiruze'eg a'e wà. Aze awa uze'eg nezewe nehe, — Tupàn hezar romo hekon a'e, aze i'i izupe nehe, a'e mehe upytu'u putar ikatu 'ym ma'e iapo re nehe.\n20 Aze tàpuz uhua'u a'e, heta tetea'u kawaw a'e pe. Amo kawaw a'e pe har ipyahu a'e, ipuràg eteahy a'e. Heta ita hekuzar katu ma'e or her ma'e a'e kawaw rehe a'e. Omo ae kawaw izemàner a'e, na'ipuràg kwaw a'e. Aze tuwihaw ur tàpuz me nehe, umai'u putar kawaw ipyahu ma'e pupe nehe, kawaw ipuràg ma'e pupe nehe.\n21 Nezewegatete awa no, aze utyryk ikatu 'ym ma'e wi nehe, a'e mehe nuzawy kwaw kawaw ipuràg ma'e nehe. Izar wereko putar nehe, ta'e ipuràg a'e xe. Nezewegatete a'e awa uzapo Tupàn hemiapo putar haw nehe, ikatu ma'e iapo pà izupe nehe.\n22 Ne no ty, Ximot. Eiko zo amogwer awa ipyahu ma'e wazàwe nehe, ta'e a'e wà xe, ipurapo wer zepe ikatu 'ym ma'e rehe a'e wà xe. Etyryk ikatu 'ym ma'e wi nehe. Ikatuahy ma'e ezapo eho iko nehe. Ezeruzar katu Tupàn ze'eg rehe nehe. Epuruamutar katu tuwe nehe. Ezàmàtyry'ym zo amogwer wà nehe. Aze teko ipy'a ikatu nehe, nezewe i'i putar Zanezar pe nehe. — O Tupàn ureru ywate har, hepytywà pe ko ma'e iapo mehe nehe, i'i putar izupe nehe. Ihe aze'eg newe, Ximot. — Eiko agwer teko ài ne nehe no, a'e newe.\n23 Aze teko uze'eg ahyahy uzeupeupe wà nehe, ma'e kwaw 'ymar ài wà nehe, etyryk wanuwi nehe. Eze'eg zo wanupe nehe. Aze ereze'eg wanupe nehe, na'arewahy erezàmàtyry'ym putar ne wà nehe no.\n24 Ezàmàtyry'ym zo amogwer ne wà nehe, ta'e Zanezar hemiruze'eg romo ereiko ne xe. Epuruamutar katu nehe no. Emu'e katu teko Tupàn ze'eg rehe ne wà nehe no. Aze neremimu'e nuzemu'e katu kwaw wà nehe, epytu'u zo wamu'e re nehe.\n25 Aze awa upurumu'e Tupàn ze'eg 'ym rehe nehe, a'e mehe ere izupe nehe, — Epurumu'e zo a'e ze'eg rehe nehe ty, ere izupe nehe, iàmàtyry'ym 'ym pà nehe, imuikwahy kar 'ym pà nehe. Aze nezewe erezapo nehe, a'e mehe a'e upurumu'e ma'e uzewyr putar ru'u Tupàn pe nehe. Ukwaw putar ru'u ize'eg azeharomoete har nehe no. 26 Ukwaw wiwi putar ma'e nehe no. Weruzar wiwi putar Tupàn ze'eg nehe no. Uhem putar oho Zurupari mune wi nehe, ta'e Zurupari ipurupyhyk wer zepe hehe a'e xe, wemiapo putar haw iapo kar pà izupe a'e xe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2TI02.htm","date":"2021-10-25T01:26:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323587608.86\/warc\/CC-MAIN-20211024235512-20211025025512-00689.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":1127,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.26,"stopwords_ratio":0.506,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nAwa ywy kwarahy ihemaw kutyr har wi ur Zezuz hexak pà a'e wà kury\n1 Uzexak kar Zezuz Merez taw pe a'e, Zutez ywy rehe. Ero wiko a'e ywy rehe har wanuwihawete romo a'e 'ar mehe a'e. Nan kwehe tete ur amo awa Zeruzarez tawhu pe a'e wà. Zahytata kwaw par romo wanekon wà.\n2 Upuranu tawhu pe har wanehe wà.\n— Ma'e pe kwarer uzexak kar ma'e kwer tuz a'e, Zutew wanuwihawete ràm a'e.\nMa'e pe uzexak kar putar a'e nehe. Uruexak amo zahytata ure. A'e zahytata nuzawy kwaw tuwihaw izexak kar àwàm imume'u har urewe a'e. Kwarahy ihemaw wi tur a'e, te upyta xe ko tawhu 'aromo a'e. A'e rupi uruzur kwez xe ure kury, imuwete katu pà ure kury.\n3 Na'e teko umume'u wahem awer oho tuwihawete Ero pe a'e wà kury. Na'ikatu kwaw a'e ma'e imume'u pyr izupe. Ta'e ukyze amo tuwihaw uzexak kar ma'e ràm wi a'e xe. — Hà, aipo wiko putar tuwihawete romo herekuzaromo a'e nehe, i'i uzeupe. — Aipo hereityk putar nehe, i'i uzeupe. Amogwer teko Zeruzarez tawhu pe har a'e wà no, ukyze tuwihaw Ero wi a'e wà no. Ta'e Ero a'e xe, uzepyk teko tetea'u wanehe wikwahy mehe a'e xe. 4 Na'e tuwihaw omono'og xaxeto wanuwihaw waneruwà a'e wà kury. Omono'og Tupàn ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e a'e wà no. Upuranu wanehe kury. — Ma'e pe uzexak kar putar tuwihaw Purupyro Ma'e a'e nehe, i'i wanupe. 5 — Uzexak kar putar Merez taw pe nehe, Zutez ywy rehe nehe, i'i izupe wà. — Nezewe i'i Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer a'e.\n6 Pe Merez taw pe har pe ty wà,\nPe Zuta izuapyapyr waiwy rehe har pe ty wà.\nTaw peneko haw pixika'i a'e.\nPemaranugar zo izuwi nehe.\nTa'e tuwihaw uzexak kar putar pepyr a'e nehe xe.\nWeruze'eg putar heremiruze'eg a'e wà nehe.\nWeruze'eg putar Izaew izuapyapyr waiwy rehe har a'e wà nehe.\nA'e mehe napemaranugar kwaw nehe. Ta'e teko paw rupi katete uze'egatu putar penehe a'e wà nehe xe.\n7 Na'e Ero wenoz a'e zahytata kwaw par a'e wà kury. Xo a'e zo wixe ipyr wà. Upuranu wanehe kury. — Ma'e 'ar mehe zahytata uzexak kar ywak rehe a'e, i'i wanupe, wanehe upuranu pà. A'e zahytata kwaw par umume'u i'ar izupe wà. 8 Na'e tuwihaw omono kar zahytata kwaw par Merez taw pe wà kury. — Pekar a'e kwarera'i peho nehe, i'i wanupe.\n— Aze pexak nehe, pemume'u heko haw pezuwà ihewe nehe. A'e rupi apuner putar ipyr heho haw rehe ihe nehe no, imuwete katu pà ihe nehe no, i'i mua'u wanupe. (Hemu'em wanupe, ta'e ipuruzuka kar wer tuwe kwarer rehe a'e xe).\n9 Na'e uhem oho a'e wi izuwi wà. 10 Oho mehe wexak a'e zahytata wà, a'e wemixak kwer kwarahy ihemaw wi ur ma'e kwer wà. Hurywete hexak mehe wà. Ikatuahy wanupe. Zahytata oho wanenataromo. Te upyta oho kwarera'i heko haw 'aromo kury.\n11 Wixe oho tàpuz me wà. Wexak kwarera'i a'e pe wà, ihy Mari ipyr heko mehe wà. Uzeamumew upenàràg rehe wà, kwarera'i imuwete katu pà wà. A'e re uwàpytymawok uma'eryru wà, ma'e imono pà izupe wà. Ita hekuzar katu ma'e or her ma'e imono pà izupe wà. Omono yhyk izupe wà no. Omono kàpuhàg mir her ma'e izupe wà no.\n12 Na'e Tupàn uze'eg wà zahytata kwaw par wanupe wapuahu pe a'e kury. — Pezewyr zo peho Ero pyr nehe ty wà, i'i wanupe. A'e rupi uzewyr oho uiwy kutyr wà, amo ae pe rupi wà.\nZuze weraha kwarera'i Ezit ywy pe\n13 Zahytata kwaw par waho re ur amo Tupàn heko haw pe har Zuze ipuahu pe a'e kury. — Epu'àm nehe ty, eraha kwarer xe wi nehe ty, ihy nehe no. Tàrityka'i peho Ezit ywy rehe nehe, i'i izupe. — Pepyta a'e pe nehe. Te ihe pemumuranu mehe nehe. Xo a'e mehe zo pezur a'e wi nehe, i'i izupe, ipuahu pe.\n— Ta'e Ero wekar putar nera'yr ko rupi a'e nehe xe, ta'e ipuruzuka wer hehe a'e xe, i'i izupe.\n14 Na'e Zuze upu'àm upuahu re a'e kury. Weraha kwarera'i pyhaw a'e wi wà, Ezit ywy rehe wà. 15 Upyta a'e pe wà. (Umumaw Màràn kwarahy a'e pe wà.) Xo Ero imàno re zo uzewyr wà a'e wi wà. Nezewe uzeapo a'e ma'e a'e, ta'e Tupàn ze'eg kwehe arer umume'u nezewe haw a'e xe. — Aenoz hera'yr kwez Ezit ywy wi ihe, i'i Tupàn, i'i imume'u har a'e, uze'eg pape rehe imuapyk pà a'e.\nEro uzuka kar kwarera'i a'e wà kury\n16 Na'e teko umume'u zahytata kwaw par waho awer wà Ero pe a'e wà kury. Wikwahy Ero a'e, zahytata kwaw par wanupe a'e. (Ta'e nuputar kwaw kwarer tuwihaw romo wekuzaromo a'e xe.) A'e rupi uzuka kar kwarera'i Merez taw pe har paw rupi katete a'e wà, taw huwake har a'e wà no. Uzuka pitài kwarahy hereko har a'e wà. Uzuka mokoz kwarahy hereko har a'e wà no. Ta'e ukwaw Zezuz izexak kar awer 'ar a'e xe. Ta'e zahytata kwaw par umume'u izupe a'e wà xe, ipyr oho mehe a'e wà xe. (Kwarearer wanu a'e wà, uzai'o tuwe a'e wà, wa'yr wamàno mehe wà. Kwarearer wahy a'e wà no, uzai'o tuwe umemyr wamàno mehe a'e wà no.) 17 Nezewe a'e ma'e uzeapo Zeremi ze'eg awer kwehe arer rupi katete a'e kury.\n18 Teko wenu amo Hama taw pe har\nwazai'o mehe wà,\nWazemumikahy mehe wà.\nHakew uzai'o iko umemyr wanehe.\nUzai'o tuwe iko a'e. Ni amo no'ok kwaw izemumikahy haw izuwi wà nehe.\nTa'e amo uzuka kwarearera'i paw rupi a'e wà xe.\nZuze weruzewyr wi kwarera'i Ezit ywy wi a'e kury\n19 Ero imàno re, amo Zanezar heko haw pe har uze'eg wà Zuze pe ipuahu pe a'e kury, Ezit ywy rehe heko mehe a'e kury.\n20 — Epu'àm nehe ty, eraha kwarera'i heruzewyr pà Izaew ywy rehe nehe ty, ihy nehe no, ta'e kwarera'i hekar arer a'e wà xe, hehe ipuruzuka wer ma'e kwer a'e wà xe, umàno paw rupi a'e wà xe, i'i izupe.\n21 Na'e upu'àm Zuze a'e kury. Weraha kwarer, ihy no. Uzewyr oho Izaew ywy rehe wà. Na'e uze'eg teko Zuze pe wà. 22 — Akeraw a'e, Ero ta'yr a'e, wiko Zutez ywy rehe har wanuwihawete romo a'e kury, i'i izupe wà. Ukyze Zuze izuwi waze'eg henu mehe. Na'izewyr wer kwaw a'e ywy rehe. Na'e Tupàn umume'u ma'e wà izupe a'e kury, ipuahu pe a'e kury. — Eho Karirez ywy rehe nehe ty, i'i izupe. Weruzar Zuze ize'eg. Oho tuwe a'e ywy rehe kury. 23 Nazare taw pe uzapo weko haw a'e kury. Uzapo nezewe haw a'e, ta'e nezewe i'i Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer a'e wà xe. — Zaneruwihawete ur ma'e ràm wiko putar Nazare taw pe har romo a'e nehe, i'i izupe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/MAT02.htm","date":"2021-10-28T02:42:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588246.79\/warc\/CC-MAIN-20211028003812-20211028033812-00138.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":1070,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.271,"stopwords_ratio":0.458,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"6\nPezepytywàtywàgatu nehe\n1 Herywyr wà, aze pexak amo uzeruzar ma'e nehe, ikatu 'ym ma'e iapo mehe nehe, a'e mehe penoz amo ae uzeruzar ma'e pepyr har nehe, Tupàn Hekwe hemiapo putar haw iapo har nehe, a'e ikatu 'ym ma'e pe uze'eg ma'e ràm romo nehe. Tuwe umume'u hemiapo kwer ikatu 'ym ma'e oho izupe nehe. Tuwe nuze'eg ahyahy kwaw izupe imume'u mehe nehe. Aze napeme'egatu kwaw peneko haw rehe nehe, aze napezeruze'eg kwaw nehe, a'e mehe pe nehe no, pezapo putar ru'u a'e ikatu 'ym ma'e izàwegatete pe nehe no. Na'ikatu kwaw nezewe mehe nehe. 2 Pezepytywàgatu nehe. Aze amo upuraraw ma'erahy nehe, aze uzemumikahy amo ma'e rehe nehe, nuzawy kwaw ma'e ipuhuz katu ma'e heraha haw izupe nehe. Pepytywà a'e ma'e heraha haw rehe nehe. Nezewe mehe peruzar putar Zaneruwihawete ze'eg nehe. 3 Aze amo i'i uzeupe nehe. — Aiko wera'u tuwe amogwer wanuwi ihe, aze i'i uzeupe nehe, aze nuiko wera'u kwaw amo wanuwi, a'e mehe hemu'em iko uzeupe. Nukwaw kwaw ikàg 'ym ma'e romo weko haw. 4 Aze amo uzapo ikatu ma'e nehe, tuwe ni'i kwaw nezewe nehe. — Heremiapo kwer ikatu wera'u amo hemiapo kwer wi ihe, tuwe ni'i kwaw uzeupe nehe. — Ikatu heremiapo kwer ihe, tuwe i'i nehe. Tuwe xo a'e zo umume'u nehe.\n5 Ta'e teko pitàitàigatu upuner uma'ereko haw iapo haw rehe a'e wà xe.\n6 Zaneruwihawete rehe ze'egaw rehe uzemu'e ma'e a'e, tuwe omono uma'e kurer umu'e har pe a'e nehe, umu'e haw hekuzaromo nehe. 7 Penemu'em zo pezeupeupe nehe. — Tupàn nukwaw kwaw heremiapo kwer a'e, peze zo nehe. Awa opo'o putar wemitygwer a'e nehe. Aze utym xu nehe, nopo'o kwaw aroz nehe. Nezewegatete aze awa uzapo ikatu 'ym ma'e oho iko nehe, Tupàn uzepyk putar hehe nehe.\n8 Aze teko uzapo ma'e oho iko wemimutar rupi a'e nehe, uzemurywete kar pà a'e nehe, a'e mehe ikatu 'ym ma'e uzapo putar a'e nehe. Umàno mehe nehe, upyta putar muite Tupàn wi nehe. Aze teko weruzar Tupàn Hekwe oho iko nehe, wiko putar Tupàn pyr tuweharupi nehe, umàno re nehe. 9 Aze nazapytu'u kwaw nehe, zaha putar ipyr nehe. 10 A'e rupi tuweharupi xiapo ikatu ma'e amogwer wanupe nehe, aze zapuner nehe. Tuwe xiapo ikatuahy ma'e uzeruzar ma'e wanupe nehe.\nUpaw etea'i Pawru ze'eg xe a'e kury\n11 Ko ze'eg pehegwera'i amuapyk hepo pupe ihe kury, ko pape rehe ihe kury. Uhua'u ikair haw xe a'e. Peme'e hehe nehe. 12 Amo a'e pe har pepyr har a'e wà, uze'egatu waiko uzehe a'e wà, ta'e heko wera'u wer amogwer wanuwi a'e wà xe. — Pemonohok kar pepirera'i nehe ty wà, pezemukatu kar pà Tupàn huwa rupi nehe ty wà, i'i mua'u waiko peme wà. Na'ipurumume'u wer kwaw Zaneruwihawete ywyra kanetar rehe imàno awer rehe purupe a'e wà. Ta'e ukyze Zaneruwihawete iàmàtyry'ymar wanuwi wà xe. — Aze ru'u upuraraw kar putar ma'erahy zanewe a'e wà nehe, i'i waiko uzeupe wà. 13 Te upirera'i imonohok kar har a'e wà, nuweruzar kwaw ze'eg kwehe arer paw rupi tuweharupi a'e wà. Nan. Omonohok kar pepirera'i peme a'e wà, ta'e heko wer teko tetea'u waneruze'egar romo a'e wà xe. 14 Namume'u kwaw heremiapo kwer purupe ihe. Xo Zanezar Zezuz ywyra kanetar rehe imàno awer zo amume'u wanupe. Nahereko wer kwaw Zezuz iàmàtyry'ymar wazàwe. Wanemiapo kwer na'ikatu kwaw ihewe wà. Zezuz iàmàtyry'ymar naheko wer kwaw ihe ài wà. Heremiapo kwer na'ikatu kwaw wanupe no.\n15 Aze awa omonohok kar upirera'i nehe, aze nomonohok kar kwaw nehe, uzuawygatu Tupàn pe nehe. Aze weruzar Tekwe Puràg nehe, teko ipyahu ma'e ài hekon putar nehe. Ikatu putar Tupàn pe nehe. Aze uzapo wi wi wemiapo putar haw oho iko nehe, na'ikatu kwaw izupe nehe. 16 Heze'eg heruzar har a'e wà nehe, tuwe Tupàn upuhareko a'e wà nehe, tuwe umupytu'u kar ma'e wi wakyze re a'e wà nehe no. Tuwe nezewe uzapo wemiruze'eg nànàn a'e nehe no.\n17 Upaw etea'i heze'egaw xe kury. Apuraraw ma'erahy tetea'u teko ihe, ta'e amume'u Zezuz imàno awer aha teko ihe xe. Heta ipurepurer heretekwer rehe no. Ipurepurer heretekwer rehe har wexak kar Zezuz pe uma'ereko ma'e romo hereko haw purupe a'e. Tuwe amo nupuraraw kar kwaw amo ae ma'erahy ihewe a'e nehe.\n18 Tuwe Zanezar Zezuz Zaneruwihawete ikatu haw upyta peinuromo paw rupi nehe, herywyr wà. Azeharomoete. Upaw kwez kury. Pawru.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/GAL06.htm","date":"2021-10-28T01:26:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588246.79\/warc\/CC-MAIN-20211028003812-20211028033812-00144.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000082254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000008225440979}","num_words":681,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.455,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"3\nPawru umuze'eg kar Texaron pe har Tupàn pe xe a'e wà kury\n1 Urerywyr wà. Aipo pema'enukwaw pepyr urereko awer rehe pe. A'e pe Tupàn ze'eg imume'u mehe, teko tetea'u uzeruzar hehe a'e wà. Peze'eg Tupàn pe urerehe nehe, ize'eg imume'u haw rehe nehe, ko 'ar rehe taw nàn ureho mehe nehe. Tuwe amogwer teko uzeruzar a'e teko wazàwe a'e wà nehe no. 2 — Emonokatu Pawru ne wà nehe, awa kwer ikatu 'ym ma'e wanuwi ne wà nehe, peze Tupàn pe nehe. — Aze ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe Pawru pe wà nehe, emupytu'u kar iapo re ne wà nehe, peze izupe nehe. Heta tetea'u uzeruzar 'ym ma'e ko ywy rehe a'e wà.\n3 Zanezar a'e, uzapo tuwe ma'e iko uze'eg rupi a'e. Uzapo tuwe wemimume'u kwer. Omono putar ukàgaw peme nehe, pemonokatu putar ikatu 'ym ma'e iapo har wanuwihaw wi nehe no. 4 Urukwaw katu ureze'eg rupi peho haw ure. Peho wiwi putar hupi nehe no. Zanezar ukwaw kar ma'e penemiapo ràm ikatuahy ma'e urewe a'e.\n5 Tuwe Zanezar ukwaw katu kar wera'u Tupàn pepuhareko haw peme a'e nehe, ta'e umur ukàgaw peme a'e xe.\nTupàn pe ma'ereko haw rehe ze'egaw xe a'e kury\n6 Urerywyr wà. Amo ma'e urumume'u putar peme ure nehe kury. Aze amo uzeruzar ma'e iranahy ma'e romo hekon a'e nehe, aze numa'ereko kwaw nehe, aze noho kwaw ureze'eg rupi nehe, a'e ze'eg peme imume'u pyrer rupi nehe, a'e mehe petyryk izuwi nehe, uru'e peme Zezuz Zaneruwihawete Zanezar her rehe ure kury. 7 Pepyr urereko mehe uruma'ereko katu uruiko ure. Pema'ereko katu ure ài nehe no. 8 Temi'u urewe imur mehe nuru'u kwaw imekuzar 'ym pà a'e pe ure. Urumekuzar ureremi'u. Uruma'ereko uruiko, pyhaw, 'aromo no. Aze mo nuruma'ereko iwer, a'e mehe mo hekuzar wera'u mo peme. 9 Urupuner zepe ureremi'u imekuzar kar haw rehe peme, ta'e Tupàn ze'eg imume'u har romo uruiko ure xe. Nan kwaw pa. Na'ikatu kwaw nezewe urewe. Uruma'ereko uruiko a'e pe, penuwa rupi. A'e rupi pema'ereko putar ure ài nehe no. — Peme'eg kar ureremi'u ràm nehe, nuru'e kwaw peme. 10 Pepyr urereko mehe we, ko ze'eg urumume'u peme. — Aze teko na'ima'ereko wer kwaw nehe, a'e mehe pemono zo temi'u izupe nehe.\n11 Urenu amo ze'eg kwez ure kury. — Amo uzeruzar ma'e Texaron pe har a'e wà, iranahy ma'e romo wanekon a'e wà, uma'ereko 'ym ma'e romo wanekon a'e wà. Uze'eg zemueteahy waiko amogwer wanehe uzeupeupe a'e wà no, uma'ereko 'ym pà a'e wà no, i'i amo urewe wà, a'e iranahy ma'e wanehe kury. 12 Uruze'eg putar agwer iranahy ma'e wanupe ure nehe kury, ta'e Zezuz Zaneruwihawete Zanezar uremuze'eg kar wanupe a'e xe. — Pema'ereko peiko nehe, penemi'u pema'e imekuzar pà nehe, amogwer wanehe peze'eze'eg 'ym pà nehe, uru'e putar wanupe kury, a'e iranahy ma'e wanupe kury.\n13 Urerywyr wà. Pezapo ikatuahy ma'e peho peiko nehe. Pepytu'u zo iapo re nehe. 14 Aze teko noho kwaw ureze'eg rupi wà nehe, ko pape rehe imuapyk pyrer rupi wà nehe, a'e mehe petyryk wanuwi nehe. Tuwe wiko a'e zutyka'i a'e wà nehe. A'e rupi imaranugar putar wà nehe, a'e mehe weruzar putar ru'u Tupàn ze'eg wà nehe. 15 Peze'eg nezewe pezeupeupe nehe. — A'e teko a'e wà, noho kwaw Tupàn ze'eg rupi a'e wà. Wikuwe hemyrypar romo a'e, peze pezeupe nehe. Ta'e penywyr romo wanekon a'e wà nehe xe. A'e rupi peze'eg peho nezewe wanupe nehe. — Ezekaiw Pawru ze'eg rehe nehe, peze wanupe nehe.\nUpaw etea'i kury\n16 Zanezar a'e, ma'eahy wi purumunyryk kar har romo hekon a'e, a'e rupi, tuwe pemunyryk kar ma'eahy wi a'e nehe, tuwe pemupytu'u kar ma'e wi pekyze re a'e nehe no. Tuwe pemurywete kar tuweharupi nehe no, aze ikatu ma'e uzeapo peme nehe, aze ikatu 'ym ma'e uzeapo peme nehe no. Tuwe Zanezar wiko peinuromo tuweharupi nehe kury.\n17 Ihe Pawru ihe, ko ze'eg pehegwera'i amuapyk xe ko pape rehe hepo pupe ihe kury. A'e rupi katete amuapyk heze'eg amogwer hepape rehe no, heze'eg pehegwera'i amuapyk hepo pupe ihe no. Amo umuapyk heze'eg pape rehe a'e, peme imono kar pà a'e. Xo ko pehegwera'i amuapyk tuwe hepo pupe ihe.\n18 Tuwe Zezuz Zaneruwihawete Zanezar uzapo ikatuahy ma'e peme paw rupi a'e nehe kury. Upaw kwez kury. Pawru.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2TH03.htm","date":"2021-10-19T06:06:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585242.44\/warc\/CC-MAIN-20211019043325-20211019073325-00449.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000061989,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000061988830566}","num_words":670,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.457,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"4\n1 Aze'eg putar newe Tupàn huwa rupi ihe nehe kury, Zaneruwihawete Zezuz huwa rupi ihe nehe no. Amo 'ar mehe Zezuz a'e nehe, ukwaw kar putar ikatu 'ym ma'e iapo awer a'e nehe, iapo arer wanupe a'e nehe, teko nànàn nehe no, wikuwe ma'e kwer wanupe nehe, umàno ma'e kwer wanupe nehe no, ta'e ukwaw zaneremiapo kwer paw rupi a'e xe. Ukwaw ikatu ma'e. Ukwaw ikatu 'ym ma'e no. A'e re uzepyk putar ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe nehe. Amo 'ar mehe Zezuz ur wi putar a'e nehe no. Wiko putar ywy rehe har paw wanuwihaw romo nehe. A'e rupi amume'u putar ko ze'eg newe ihe nehe kury, ko ma'e iapo kar pà newe ihe nehe kury. 2 Emume'u Tupàn ze'eg puràg azeharomoete har teko wanupe nehe kury. Tuweharupi emume'u eho iko wanupe nehe. Aze teko ipurenu wer neze'eg rehe a'e 'ar mehe a'e pe wà nehe, a'e mehe emume'u wanupe nehe. Aze na'ipurenu wer kwaw neze'eg rehe amo 'ar rehe wà nehe, emume'u wiwi tuwe wanupe nehe no. Emuzeruzar kar hehe ne wà nehe, imume'u mehe ne wà nehe. Aze amo uzapo ikatu 'ym ma'e iko a'e nehe, a'e mehe ere izupe nehe, — Neremiapo kwer ikatu 'ym ma'e na'ikatu kwaw Tupàn pe, ere izupe nehe. Aze amo ukyze ma'e wi nehe, emupytu'u kar ikyze re nehe, emurywete kar nehe. Ezapo ko ma'e eho iko nepurumu'e mehe nehe. Aze neremimu'e nukwaw kwaw neze'eg a'e wà nehe, a'e mehe epytu'u zo wamu'e re nehe, emu'e wiwi nehe. Ukwaw putar wà nehe. 3-4 Amo 'ar mehe teko nuzeapyaka katu kwaw ze'eg azeharomoete har imume'u mehe a'e wà nehe. A'e 'ar mehe uzapo putar wemiapo putar haw zutyka'i wà nehe. Upytu'u putar Tupàn ze'eg azeharomoete har henu re wà nehe. Ipurenu wer putar xo wàmuz wama'emume'u haw rehe zo wà nehe. Ipurenu wer putar wanemiapo kwer rehe wà nehe no. A'e rupi umur kar putar upurumu'e ma'e uzepyr a'e wà nehe. — Uremu'e pe nehe, i'i putar wanupe wà nehe. A'e upurumu'e ma'e numume'u kwaw ze'eg azeharomoete har wanupe wà nehe. Umume'u putar ma'emume'u haw kwehe arer wanupe wà nehe, ze'eg azeharomoete har imume'u 'ym pà wà nehe. 5 Ne nehe, ezeruze'eg tuweharupi nehe, wyzài ma'e izeapo mehe nehe. Epuraraw ma'erahy eho iko nekàg pà nehe no. Ne Tupàn ze'eg imume'u har romo ereiko ne. A'e rupi ezapo tuwe ma'e Tupàn pe nema'ereko pà nehe. Tupàn pe ma'e iapo har romo ereiko ne. A'e rupi ezapo hemiapo putar haw eho iko paw rupi nehe no.\n6 Amo 'ar mehe àmàno putar ihe nehe kury. A'e he'ar uhem etea'i a'e nehe kury. 7 Xe ko ywy rehe hereko mehe, tuweharupi amume'u katu Tupàn ze'eg teko wanupe ihe. Napytu'u kwaw imume'u re. Napytu'u kwaw hehe hezeruzar ire. Napytu'u kwaw amogwer wamuzeruzar kar ire no. 8 Ama'ereko katu teko Zanezar pe, hemiapo putar haw iapo pà. Napytu'u kwaw iapo re. Amo 'ar mehe nehe, hexak mehe nehe, umur putar amo ikatuahy ma'e ihewe a'e nehe, hema'ereko haw hekuzaromo a'e nehe. Ta'e Tupàn ikatuahy a'e xe. Ukwaw katu teko wanemiapo kwer a'e xe. Ukwaw ikatuahy ma'e. Ukwaw ikatu 'ym ma'e no. Ukwaw teko wanemiapo kwer paw rupi no. A'e rupi umekuzar katu putar wanemiapo kwer nehe. Aze ikatu nehe, a'e mehe uzapo putar ikatu ma'e wanupe nehe. Aze na'ikatu kwaw nehe, a'e mehe uzepyk putar wanehe nehe. Aze teko wàro tur àwàm waiko wà nehe, iamutar katu pà wà nehe, aze nupytu'u kwaw hemiapo putar haw iapo re wà nehe, a'e mehe Zezuz uzapo putar ikatu ma'e wanupe nehe no, ihe ài nehe no.\nPawru uze'eg Ximot pe xe a'e kury\n9 Ne ty, ezeagaw hepyr nezur pà na'arewahy nehe ty. 10 Nem a'e, xo ma'e ko ywy rehe har ko 'ar rehe har zo uputar iko a'e. A'e rupi hereityk a'e. Oho xe wi. Oho Texaron tawhu pe. Kerexen a'e no, oho Karaz ywy rehe a'e. Xi oho Taramaz tawhu pe a'e. 11 Xo Iruk zo hepyr hekon. Ne nehe ty, ekar Mak eho nehe ty. Aze erexak nehe, erur xe hepyr nehe. Ta'e Mak a'e nehe no xe, upuner hepytywà haw rehe Tupàn pe hema'ereko mehe a'e nehe no xe. 12 Ihe ihe, amono kar Xik Ew tawhu pe ihe. 13 Xe hepyr nezur mehe erur hekamir ipuhuz katu ma'e ihewe nehe, a'e Toroaz tawhu pe Kar hàpuz me heremizarer nehe. Erur hepape ihewe nehe no. Aputar tuwe a'e pape heremiapo kwer no. 14 Àrexàn a'e, takihe iapo har a'e, hemu'em tetea'u herehe a'e. Tuwe Tupàn umekuzar hemiapo kwer izupe a'e nehe. 15 Aze ereàwàxi nehe, ezemupy'a hehe nehe. Ipuruzuka wer herehe a'e 'ar mehe, heze'eg henu mehe. Ta'e heze'eg na'ikatu kwaw izupe xe.\n16 Amo 'ar mehe tuwihaw huwa rupi hereko mehe, teko a'e pe har a'e wà, numume'u kwaw ikatu ma'e herehe a'e wà, tuwihaw pe a'e wà. Ni uzeruzar ma'e numume'u kwaw ma'e ikatu ma'e herehe wà. Hereityk paw rupi wà. Tuwe Tupàn numekuzar kar kwaw hereityk awer wanupe nehe. Tuwe nuzepyk kwaw wanehe nehe. 17 Tupàn a'e, upyta hepyr a'e. Umur ukàgaw ihewe. A'e rupi a'e 'ar mehe nahemunehew kar kwaw zemunehew paw pe a'e wà, nahezuka kar kwaw a'e wà. Hemuhem kar a'e wi wà. A'e rupi apuner Tupàn ze'eg imume'u wiwi haw rehe zutew 'ym wanupe ihe kury. 18 Tupàn a'e nehe, hepyro putar ikatu 'ym ma'e wi paw rupi a'e nehe. Hereraha putar uzepyr nehe, weko haw pe nehe. Weruze'eg tuwe Tupàn a'e pe har weko haw pe har a'e wà. Ikàg tuwe a'e, ikatuahy a'e no. Nezewe wiko putar tuweharupi nehe. Nupytu'u pixik kwaw ukàg ire nehe.\nUpaw etea'i kury\n19 — Nekatu pa, a'e Pirixi pe. — Nekatu pa, a'e Ak pe no. Heze'eg amono kar Onexi pe no, iànàm wanupe no. 20 Erat upyta Korin tawhu pe a'e. Amo 'ar mehe aezar Toro Mire tawhu pe ihe, ta'e ima'eahy a'e xe. 21 Ne nehe no ty, eagaw tuwe nezur pà 'ar huwixàg ma'e ihem 'ym mehe nehe. Ew, Puruzen, Irin, Karaw. A'e paw omono kar uze'eg newe a'e wà no. Nezewegatete amogwer zanerywyr a'e wà no, omono kar uze'eg newe a'e wà no. 22 Tuwe Tupàn upyta nepy'a pe a'e nehe. Tuwe nepuhareko nehe, ukatu haw imono e pà peme nehe no. Upaw kwez kury.\nPawru.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2TI04.htm","date":"2021-10-28T02:06:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588246.79\/warc\/CC-MAIN-20211028003812-20211028033812-00211.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000083447,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000083446502686}","num_words":1008,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.261,"stopwords_ratio":0.51,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"6\nIzaew weruzewyr Tupàn Ze'eg Hyru, werur wà\n1 Umumaw Piri ywy rehe har 7 zahy Tupàn Ze'eg Hyru hereko pà wà, uiwy rehe weko haw pe hereko pà wà. 2 Amo 'ar mehe wenoz tupàn a'ua'u wanenataromo ma'ea'yr zuka har uzenataromo wà. Wenoz paze ma'e uzenataromo wà no. Upuranu wanehe wà. — Xiriko Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ze'eg hyru zanereko haw pe zane. Ma'e xiapo putar izupe nehe, i'i wanupe wà. Aze ximono kar wi Izaew wanupe nehe, ma'e ximono kar putar hupi zane nehe, i'i wanupe wà.\n3 Uwazar waxaxeto waze'eg wanupe wà. — Aze pemono kar wi Tupàn Ze'eg Hyru Izaew wanupe nehe, pemono kar amo ae ma'e hupi nehe. Pemono kar zo amo ae ma'e imono kar 'ym pà nehe. A'e ma'e penemimono kar umekuzar putar ikatu 'ygwer penemiapo kwer nehe. Nezewe mehe uke'e putar peperew nehe. Màràzàwe tuwe Tupàn uzepyk penehe a'e. Pekwaw putar nehe, i'i wanupe wà.\n4 — Ma'e ximono kar putar nehe, i'i Piri ywy rehe har wà. Xaxeto a'e wà, paze ma'e a'e wà no, uwazar waze'eg wanupe a'e wà kury. — Pemono kar 5 perew hagaw paw or iapo pyrer nehe. Pemono kar 5 aguza hagaw paw or iapo pyrer nehe no. Ta'e heta 5 tuwihaw Piri ywy rehe har wanupe a'e wà xe. Pepereperew. Iaiw ma'e uzeapo peme. Te tuwihaw ipereperew a'e wà no. Upuraraw a'e ma'erahy pezàwegatete a'e wà no. 5 Pezapo perew hagaw paw nehe. Pezapo aguza hagaw paw nehe no. Ta'e a'e ma'e umuaiw zaneywy a'e wà xe. Pemono kar a'e hagaw paw Tupàn Izaew wazar pe nehe. Nezewe mehe upytu'u putar penehe uzepyk ire ru'u nehe. Upytu'u putar pezar tupàn a'ua'u wanehe uzepyk ire nehe no, peywy rehe uzepyk ire nehe no. 6 Naperuzar kwaw peiko. Peiko Ezit ywy rehe har wazàwe. Peiko wanuwihawete zàwe no. Màràzàwe tuwe peiko nezewe. Tupàn upuraraw kar ma'erahy tetea'u wanupe. A'e rupi omono kar Izaew uiwy wi wà. 7 Urumume'u putar penemiapo ràm peme nehe kury. Perur mokoz tapi'ak ywyramawa heruata pixik 'ymar xe wà nehe. Perur amo ywyramawa ipyahu ma'e xe nehe no. Pezàpixipixi a'e tapi'ak a'e ywyramawa rehe wà nehe. A'e re peraha wamemyr pari pe wà nehe. 8 A'e re pepyhyk Tupàn Ze'eg Hyru nehe. Pemono ywyramawa i'aromo nehe. Pemono a'e perew hagaw paw a'e aguza hagaw paw amo hyru pupe nehe, ywyramawa 'ar romo imono pà nehe no. Pemono kar putar a'e ma'e hagaw paw Tupàn pe nehe, penemiapo kwer iaiw ma'e hekuzaromo nehe. Pemuata kar a'e tapi'ak pe wà nehe. Tuwe wata wemimutar rupi wà nehe. 9 Peme'egatu wanehe nehe. Aze tapi'ak oho Mete-Xemez taw kutyr nehe, pekwaw putar Tupàn Izaew wazar ko ma'erahy imur kar arer romo heko haw nehe. Aze noho kwaw ikutyr wà nehe, nuiko kwaw ko ma'erahy imur kar arer romo. Ur e zanewe, i'i wanupe wà.\n10 Uzapo Piri ywy rehe har ma'e uxaxeto waze'eg rupi upaze ma'e waze'eg rupi wà. Upyhyk mokoz tapi'ak kuzà wà. Uzàpixipixi ywyramawa rehe wà. Umunehew wamemyr pari pupe wà. 11 A'e re omono Tupàn Ze'eg Hyru ywyramawa 'aromo wà. Omono aguza hagaw paw perew hagaw paw hyru pupe wà. Omono wanyru ywyramawa 'aromo wà no. 12 Na'e oho tapi'ak Mete-Xemez taw pe amo ae taw kutyr oho 'ym pà wà. Wata oho uze'eze'eg pà wà. Nupiaw kwaw a'e taw piar wi wà. A'e 5 Piri ywy rehe har wanuwihaw wata oho wanupi wà no. Uhem Mete-Xemez taw huwake wà.\n13 Teko Mete-Xemez pe har opo'o arozràn waiko ko pe wà, ywytyr wamyter pe wà. A'e 'ar mehe we ume'e wà. Wexak Tupàn Ze'eg Hyru wà. Hurywete wà. 14 Uhem ywyramawa tapi'ak herur pyrer wà amo ko pe kury. Zuzue Mete-Xemez pe har a'e ko zar romo hekon a'e. Upytu'u ywyramawa amo itahu huwake. Na'e a'e pe wiko ma'e upei'ài'àg ywyramawa imu'imu'i pà wà kury. Uzuka a'e mokoz tapi'ak wà. Umunyk tata a'e ywyra rehe a'e tapi'ak ho'o kwer hapy pà wà, Tupàn pe imono pyr romo wà. 15 Erewi izuapyapyr upyhyk Tupàn Ze'eg Hyru wà kury. Upyhyk ma'eragaw paw hyru wà no. Omono a'e itahu rehe wà kury. A'e 'ar mehe we teko Mete-Xemez pe har omono ma'e imono pyr Tupàn pe wà. Uzuka ma'ea'yr henataromo wà no. Umunyk tata a'e ma'e hapy pà upaw rupi wà. 16 A'e 5 Piri ywy rehe har wanuwihaw wexak a'e ma'e iapo mehe wà. A'e 'ar mehe we uzewyr oho Akerom taw pe wà.\n17 Heta 5 tawhu Piri ywy rehe har waneko haw wà. Pitàitàigatu omono perew hagaw paw or iapo pyrer Tupàn pe wà, wanemiapo kwer iaiw ma'e hekuzaromo wà. Na'aw a'e taw waner xe wà: Azenoz, Kaz, Akerom, Kat, Akerom. 18 A'e 5 Piri ywy rehe har wanuwihaw pitàitàigatu a'e wà no, omono 5 aguza hagapaw or iapo pyrer wà no. Uhua'u a'e 5 tawhu wà. Heta pàrirogaw aiha ma'e waiwyr wà no. Heta amo taw pixika'i ma'e izywyr wà no. A'e itahu Zuzue Mete-Xemez taw pe har ko pe har a'e pe hin ko 'ar rehe kury, a'e ma'e uzeapo ma'e kwer purumuma'enukwaw kar har romo kury.\n19 70 awa Mete-Xemez pe har ume'e Tupàn Ze'eg Hyru pupe wà. A'e rupi Tupàn uzuka a'e 70 awa wà. Teko uzai'o a'e 70 awa wazuka awer rehe wà.\nTupàn Ze'eg Hyru wiko Zeàri taw pe\n20 Na'e Mete-Xemez pe har uze'eg uzeupeupe wà kury. — Mo upuner ko Tupàn ikatu wera'u ma'e henataromo wiko haw rehe wà nehe. Ma'e pe ximono kar putar ize'eg hyru nehe. Ta'e xiputar muite xe wi hen àwàm zanewi nehe xe, i'i uzeupeupe wà.\n21 A'e rupi omono kar uze'eg heraha har Zeàri taw pe wà kury. — Piri ywy rehe har umuzewyr kar Tupàn Ze'eg Hyru zanewe wà. Perur xe nehe, ize'eg hyru heraha pà peneko haw pe nehe, i'i wanupe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/1SA06.htm","date":"2021-12-09T04:52:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363659.21\/warc\/CC-MAIN-20211209030858-20211209060858-00237.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000084639,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000008463859558}","num_words":912,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.453,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"8\nIzaew wenoz uwihawete ràm Tupàn pe wà\n1 Tua'uhez Xamuew a'e kury. A'e rupi umuigo kar wa'yr Izaew waneruze'egar romo a'e wà kury. 2 Ta'yr ipy Zoew her romo a'e. Awi ta'yr ipyahu wera'u ma'e her romo a'e. Wiko Merexewa tawhu pe har waneruze'egar romo wà kury. 3 Nuiko kwaw Tupàn heruzar katu har romo u zàwe wà. Xo temetarer rehe zo ipurupyhyk wer wà. Aze mokoz uzeàmàtyry'ym ma'e uzeruze'eg kar oho wanupe wà, aze amo umur temetarer wanupe hexak kar 'ym pà amo wanupe, Xamuew ta'yr umume'u katu a'e ma'e a'e teko wanupe wà. Nuiko kwaw pureruze'eg ma'e ikatu ma'e romo wà.\n4 Na'e Izaew wanuwihaw upaw rupi katete a'e wà kury, uzemono'og Xamuew pe uze'eg pà a'e wà, Hama pe heko mehe a'e wà. 5 — Netua'uhez wewer kury, i'i izupe wà. — Nera'yr nuiko kwaw ikatu ma'e romo nezàwe a'e wà. A'e rupi urenoz putar amo ma'e newe ure nehe kury. Exaexak amo awa ureruwihawete ràm romo nehe. Nezewe mehe heta putar ureruwihawete amogwer ywy rehe har wazàwe nehe no.\n6 Wanenoz haw na'ikatu kwaw Xamuew pe. A'e rupi uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe kury. 7 Uze'eg Tupàn izupe. — Ezapo ma'e waneminoz gwer rupi nehe. Naneputar kwaw uwihaw romo wà. Naheputar kwaw uwihaw romo wà no. 8 Kwehe mehe arur Ezit ywy wi ihe wà. Tuweharupi utyryk ihewi wà, tupàn a'ua'u wamuwete katu pà wà. Tuweharupi hereityk waiko wà. Ko 'ar rehe nereityk waiko nezewegatete wà no. 9 A'e rupi ezapo wanemiapo putar haw nehe. A'e 'ym mehe we eze'eg nezewe wanupe nehe. — Azeharomoete penuwihawete uzapo kar putar zawaiw katu ma'e peme a'e nehe, ere wanupe nehe, i'i Tupàn Xamuew pe.\n10 A'e rupi Xamuew umume'u Tupàn hemimume'u kwer paw teko wanupe kury. 11 — Nezewe penuwihawete ràm penereko putar a'e nehe, i'i wanupe. — Upyro putar pena'yr pewi wà nehe, zauxiapekwer romo wamuigo kar pà wà nehe. Umuigo putar amo ywyramawa wanehe har romo zeàmàtyry'ymawhu pe wamono kar pà wà nehe. Umuigo putar amo kawaru kupe pe har romo wà nehe no. Umuzàn kar putar amo ywyramawa wanenataromo wà nehe no. 12 Umuigo kar putar amo miw zauxiapekwer wanuwihaw romo wà nehe. Umuigo kar putar amo 50 zauxiapekwer wanuwihaw romo wà nehe no. Pena'yr uma'ereko putar iko pe wà nehe. Opo'o putar ma'e iko pe har izupe wà nehe no. Amo uzapo putar ywyrapar izupe wà nehe. Amo uzapo putar ma'e ywyramawa rehe har izupe wà nehe no. 13 Penazyr uzapo putar kàpuhàg izupe wà nehe. Amo uzapo putar hemi'u ràm izupe wà nehe no. Amo uzapo putar typy'ak izupe wà nehe no. 14 Upyhyk putar peko ikatuahy wera'u ma'e pewi nehe. Upyhyk putar uwà tyw ikatu wera'u ma'e pewi nehe no. Upyhyk putar uri tyw ikatu wera'u ma'e pewi nehe no. A'e ma'e paw omono putar uzehe we har wanupe nehe. 15 Aze heta 10 arozràn hyru por newe nehe, tuwihawete upyhyk putar pitài hyru por pewi nehe. Aze heta 10 uwà hyru por peme nehe, upyhyk putar pitài hyru por pewi nehe. Omono putar a'e temi'u uzehe we har wanupe nehe. Omono putar amogwer weko haw pe har uma'ereko ma'e wanupe nehe no. 16 Upyro putar peme uma'ereko ma'e pewi a'e wà nehe no. Tapi'ak ikatu wera'u ma'e zumen ikatu wera'u ma'e upyro putar pewi wà nehe no, wamuma'ereko kar pà weko haw pe wà nehe no. 17 Aze heta 10 ma'ea'yr peme wà nehe, upyhyk putar pitài ma'ea'yr pewi nehe. Peiko putar izupe uma'ereko e ma'e romo nehe no. 18 A'e ma'e izeapo mehe nehe, pezai'oahy putar tuwihawete penemixak kwer rehe nehe. Tupàn a'e, nuenu kwaw pezai'o haw a'e nehe, i'i Xamuew teko wanupe.\n19 Nezewe rehe we nuzekaiw kwaw teko ize'eg rehe wà. — Nan, i'i izupe wà. — Uruputar amo tuwihawete urezeupe ure, i'i izupe wà. 20 — Urereko wer amogwer ywy rehe har wazàwe ure. Uruputar ureruwihawete ure. Urereruze'eg putar nehe. Wiko putar urerenataromo amo teko waàmàtyry'ym mehe nehe. Uzuka putar zauxiapekwer urerehe we nehe no, i'i teko Xamuew pe wà.\n21 Wenu Xamuew waze'eg mehe. Umume'u a'e ma'e paw oho Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe. 22 — Ezapo wanemiapo putar haw nehe. Emono tuwihawete wanupe nehe, i'i Tupàn izupe. A'e rupi omono kar awakwer paw waneko haw pe wà kury.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/1SA08.htm","date":"2021-12-09T04:53:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363659.21\/warc\/CC-MAIN-20211209030858-20211209060858-00239.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000065565,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000065565109253}","num_words":668,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.534,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"10\n1 Weraha Xamuew zutahyky'a por uri kawer. Uzuhen Xamuew a'e uri tykwer Xau iàkàg rehe kury. Uzurupyter no. Uze'eg nezewe izupe kury. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nemuigo kar Izaew wanuwihawete romo kwez kury. Ereiko putar wanuwihaw romo kury. Erepyro putar waàmàtyry'ymar wanuwi upaw rupi katete ne wà nehe. Amo ma'e uzeapo putar kutàri nehe. Nezewe mehe erekwaw putar neànàm wanuwihawete romo nemuigo kar awer nehe.\n2 Kutàri xe wi neho re nehe, ereàwàxi putar mokoz awa ne wà nehe, Hakew itym awer huwake Zewza taw huwake Mezàmi izuapyapyr waiwy rehe ne wà nehe. — Nereimaw zumen ukàzym ma'e kwer a'e wà, amo wexak kwez a'e wà kury, i'i putar a'e mokoz awa newe a'e wà nehe. — Neru nuzemumikahy kwaw wanehe kury. Uzemumikahy nerehe kury, i'i putar newe wà nehe. — Ma'e apuner iapo haw rehe hera'yr hexak pà ihe nehe, i'i neru iko, i'i putar newe wà nehe.\n3 A'e re eata eho iko nehe, te erehem putar ywyra Tupàn pe imonokatu pyrer Tamor pe har pe nehe. A'e pe erexak putar na'iruz awa Metew kutyr wata ma'e ne wà nehe. Uzuka kar putar ma'ea'yr Tupàn henataromo Metew pe wà nehe. Amo awa weraha putar na'iruz àràpuhàrànetea'yr oho iko wà nehe. Amo awa weraha putar na'iruz typy'ak oho iko nehe no. Inugwer weraha putar uwà tykwer zutahyky'a por oho iko nehe no.\n4 — Nekatu pa, nekatu pa, i'i putar newe wà nehe. Umur putar a'e typy'ak newe wà nehe no. Epyhyk wanuwi nehe.\n5 A'e re ereho putar ywytyr Tupàn pe imonokatu pyrer pe nehe, Zimea pe har pe nehe. Piri ywy rehe har zauxiapekwer wiko a'e pe wà, uker haw pe wà. Tawhu ukenawhu huwake ereàwàxi putar amo Tupàn ze'eg imume'u har wà nehe. Wezyw putar waiko ywytyr wi wà nehe, ma'ea'yr Tupàn henataromo zuka haw wi ur putar wà nehe. Upy putar xi'àm tapi'ak i'ak kwer wà nehe. Umupu putar wemimupu waiko wà nehe no. Umupu putar uwioràwiràn wà nehe. Upy putar uxi'àm wà nehe. Umupu putar uwioràwiràn irir her ma'e wà nehe. Umume'u putar Tupàn ze'eg oho waiko wà nehe no.\n6 A'e 'ar mehe we Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rekwe wiko putar nezar romo a'e nehe. Ereiko putar Tupàn ze'eg imume'u har romo wainuromo nehe. Amo ae ma'e romo ereiko putar a'e 'ar mehe nehe. 7 A'e ma'e izeapo mehe, ezapo neremiapo ràm upaw rupi nehe, ta'e Tupàn wiko putar nerehe we a'e nehe xe. 8 Eho herenataromo Ziwkaw tawhu pe kury. Uruàwàxi putar a'e pe ihe nehe. Azuka putar ma'ea'yr Tupàn henataromo nehe. Ukaz putar a'e ma'e upaw rupi nehe. Amono putar ma'e Tupàn pe hemuawyze kar pà izupe ihe nehe no. Emumaw 7 'ar a'e pe heràro pà nehe. A'e pe ahem putar newe neremiapo ràm imume'u pà newe nehe, i'i Xamuew Xau pe.\n9 — Zazur rihi, i'i Xau Xamuew pe. A'e 'ar mehe we Tupàn uzapo Xau ipy'a amo ae ma'e romo a'e kury. A'e 'ar mehe we uzeapo ma'e Xamuew hemimume'u kwer upaw rupi katete a'e. 10 Uhem Xau Zimea tawhu pe uzehe we har pume kury. Wahem mehe amo Tupàn ze'eg imume'u har uwàxi wà. Tupàn rekwe wixe Xau ipy'a pe, izar romo wiko pà. Wiko Xau Tupàn ze'eg imume'u har romo a'e no, wainuromo a'e no.\n11 Amo teko Xau kwaw par a'e wà, wexak a'e ma'e iapo mehe a'e wà. Upuranu uzehezehe wà. — Ma'e uzeapo Ki ta'yr pe. Aipo Xau uzeapo Tupàn ze'eg imume'u har romo a'e, i'i uzeupeupe wà.\n12 Amo awa a'e pe har upuranu wanehe. — Mon aipo tu romo hekon a'e, i'i. A'e rupi ko 'ar rehe teko uze'eg nezewe wà. — Aipo te Xau uzeapo Tupàn ze'eg imume'u har romo a'e no, i'i wà.\n13 Tupàn ze'eg imume'u re oho Xau ma'ea'yr hapy haw ywytyr rehe har pe kury. 14 Itutyr upuranu hehe kury, hehe we har rehe no. — Ma'e pe peho, i'i wanupe. — Zumen uruekar oroho uruiko ure wà, i'i Xau izupe. — Nuruexak kwaw ure wà, a'e rupi oroho Xamuew pe ureze'eg pà ure, i'i izupe.\n15 — Ma'in Xamuew peme, i'i itutyr.\n16 — Amo wexak peneimaw wà, i'i urewe a'e, i'i Xau izupe. Numume'u kwaw inugwer Xamuew ize'eg awer ututyr pe. Numume'u kwaw tuwihawete romo wiko haw izupe.\nXamuew wiko Izaew wanuwihawete romo\n17 Na'e wenoz Xamuew Izaew paw Mipa pe wà kury, ta'e ipurumuwete wer Tupàn rehe wanehe we upaw rupi a'e xe. 18 Uze'eg Xamuew nezewe teko wanupe kury. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew izar uze'eg iko nezewe peme a'e kury. — Apupyro Ezit ywy wi kwehe mehe ihe. Apupyro a'e pe har wanuwi ihe no. Apupyro amogwer teko ma'erahy peme ipuraraw kar har wanuwi ihe no. 19 Aiko pezar romo ihe. Xo ihe zo apupyro ikatu 'ymaw wi ma'erahy wi ihe. Nezewe rehe we kutàri naheputar kwaw pe pe. Pezemono'og herenataromo kury. — Emur amo awa urewe ureruwihawete romo nehe, peze ihewe kury. Izaew izuapyapyr pitàitàigatu uzemono'ono'og putar wànàm wanehe we wà nehe. Ta'yr izuapyapyr wanemiaihu pitàitàigatu uzemono'ono'og putar uzehe we wà nehe no.\n20 — Pezemono'ono'og pezuwà xe heruwake nehe, i'i Xamuew Izaew ta'yr wazuapyapyr wanupe. Na'e omomor ita ma'e papar haw hereko har tuwihawete ràm iànàm wanexanexak pà. Ita wexaexak Mezàmi izuapyapyr wà. 21 Wenoz Mezàmi izuapyapyr wanemiaihu uzeupe upaw rupi wà kury. Omomor wi ita. Wexaexak Maxiri iànàànàm wà. Na'e awakwer Maxiri ipurumuzàmuzàg uhem Xamuew henataromo wà. Wexaexak Ki ta'yr Xau her ma'e wà. A'e rupi wekar oho wà, nuexak kwaw wà. 22 Na'e upuranu wi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe wà. — Aipo a'e awa wiko xe a'e, i'i izupe wà. — He'e, i'i Tupàn. — Uzeàmim ma'eryru myter pe a'e, i'i.\n23 Na'e amogwer uzàn hekar pà wà. Hexak ire werur wà. Iaiha katu wera'u amogwer wanuwi a'e. Amogwer teko wainuromo upu'àm mehe iàkàg uzexak kar wa'aromo a'e.\n24 Uze'eg Xamuew teko wanupe. — Ai'aw awa Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemixak kwer a'e. Naheta kwaw amo izàwenugar zaneinuromo a'e wà, i'i wanupe. Uhapukaz teko paw wà kury, — Zaneruwihawete a'e, tuwe wikuwe a'e nehe, i'i wà.\n25 — Tuwihawete uzapo putar ma'e tetea'u peme a'e nehe. Uzapo kar putar ma'e tetea'u peme a'e nehe no, i'i Xamuew teko wanupe. Umume'u a'e ma'e paw wanupe, pape rehe imuapyk pà. Omono a'e pape Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo wà. A'e re umuzewyr kar wi teko paw waneko haw pe wà kury. 26 Uzewyr Xau weko haw Zimea pe pe no. Amo awa ikàg ma'e wenu Tupàn ze'eg upy'a pe wà. A'e rupi oho Xau rupi wà. 27 Amo ae teko ikatu 'ym ma'e uze'eg nezewe hehe wà. — Ma'e a'e awa uzapo putar zanepyro pà a'e nehe, i'i uzeupeupe wà. Uze'eg zemueteahy hehe wà. Nomono e kwaw ma'e izupe wà.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/1SA10.htm","date":"2021-12-09T05:07:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363659.21\/warc\/CC-MAIN-20211209030858-20211209060858-00262.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000076294,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000076293945312}","num_words":1061,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.48,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"11\nUpyro Xau Amon izuapyapyr wakàgaw wanuwi wà\n1 Umumaw pitài zahy nezewe wà. Amo 'ar mehe Naaz Amon wanuwihaw oho Zamez taw Zireaz ywy rehe har kutyr kury. Ipureityk wer hehe. Hemiruze'eg zauxiapekwer umàmàn tawhu oho wà. Na'e awa Zamez taw pe har uze'eg izupe wà. — Xiapo katu zaneze'egaw nehe. Aze na'urezuka kwaw pe nehe, urumuigo kar putar ureruwihawete romo ure nehe, i'i izupe wà.\n2 Uwazar Naaz waze'eg wanupe. — Zaneze'egaw iapo katu àwàm ikatu ihewe. Xo pitài ma'e zo azapo putar peme. Akutuk putar peneha awyze har paw i'ok pà ihe nehe. Nezewe mehe aexak kar putar Izaew paw waàkàg 'ymaw amogwer wanupe ihe nehe, i'i wanupe.\n3 Zamez taw pe har wanuwihaw uze'eg izupe wà. — Emur 7 'ar urewe nehe. Nezewe mehe oromono kar putar ze'eg heraha har Izaew izuapyapyr nànàn ure wà nehe. Aze amo nur kwaw urepytywà pà nehe, a'e mehe uruzemono putar newe nehe, i'i izupe wà.\n4 Uhem ze'eg heraha har Zimea taw pe Xau heko haw pe wà kury. Umume'u a'e iaiw ma'e a'e pe har wanupe wà. Teko uzypyrog uzai'oahy pà wà. 5 A'e 'ar mehe we uhem Xau wà iko ko wi tapi'ak wanupi. Upuranu wanehe. — Ma'e uzeapo iko. Màràzàwe tuwe teko paw uzai'o waiko wà, i'i. Umume'u Zamez taw parer ze'eg awer izupe wà. 6 Henu mehe, Tupàn rekwe wiko izar romo kury. Wikwahy Xau kury. 7 Upyhyk mokoz tapi'ak wà kury. Upei'ài'àg wà. — Peraha ko tapi'ak ipegegwer Izaew waiwy nànàn nehe, ty wà, i'i awa tetea'u wanupe. — Aze amo noho kwaw Xau rupi Xamuew rupi a'e zauxiapekwer wakutyr wà nehe, waneimaw tapi'ak uzepei'ài'àg kar putar nezewe a'e wà nehe, peze Izaew paw wanupe nehe, i'i wanupe. Izaew ukyze Tupàn hemiapo ràm wi wà. A'e rupi ur upaw rupi wà. Pitài teko zàwe uputar ma'e wà. Iho wer Xau hupi wà. 8 Omono'ono'og Xau a'e teko paw wà. Weraha paw Mezek pe wà. Heta 300.000 awa Izaew izuapyapyr zauxiapekwer romo wà. Heta 30.000 awa Zuta izuapyapyr wà no. 9 Uze'eg Zamez pe har ze'eg herur har wanupe wà. — Peze'eg peho peànàm wanupe nehe. — Pyhewe kwarahy myter pe hin 'ym mehe we nehe, amo ur putar pepytywà pà wà nehe, peze wanupe nehe, i'i wanupe wà. Teko Zamez tawhu pe har hurywete henu mehe wà. 10 A'e rupi uze'eg Amon izuapyapyr wanupe wà. — Pyhewe ure uruzemono putar peme ure nehe. A'e re pepuner wyzài ma'e iapo haw rehe urewe penemimutar rupi nehe, i'i mua'u wanupe wà.\n11 Iku'egwer pe umuza'aza'ak Xau awakwer na'iruz wamono'ogaw romo wà. Kwarahy ihem mehe wata oho Amon izuapyapyr waker haw kutyr wà. Uzypyrog wazuka pà wà. Kwarahy wapyter pe hin mehe umumaw wazuka haw wà. Umàno 'ym ma'e uhàuhàz oho wà. Uzàn amo ko rupi wà. Uzàn amo kwez rupi wà no.\n12 Na'e Izaew uze'eg Xamuew pe wà kury. — Amo teko na'ipurumuigo kar wer kwaw Xau rehe zaneruwihawete romo a'e wà. Ma'e pe wanekon a'e wà kury. Erur a'e teko xe ne wà kury. Xiuka zane wà nehe kury, i'i izupe wà.\n13 Uwazar Xau waze'eg wanupe. — Ni amo teko nuzuka kwaw amo teko kutàri wà nehe. Ta'e Tupàn upytywà Izaew waàmàtyry'ymar waneityk mehe a'e wà xe, i'i wanupe.\n14 Uze'eg Xamuew teko wanupe. — Zane paw zaha Ziwkaw tawhu pe nehe kury. A'e pe ximume'u putar tuwe Xau zaneruwihawete romo heko haw nehe kury, i'i wanupe.\n15 A'e rupi oho paw rupi Ziwkaw pe wà. Uzemono'og Tupàn henataromo wà. Umuigo kar Xau uwihawete romo wà kury. Omono ma'e Tupàn pe imuawyze kar haw romo wà. Xau a'e, Izaew upaw rupi katete a'e wà no, uzapo mynykawhu a'e ma'e uzeapo ma'e kwer rehe wà, urywete haw rupi wà.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/1SA11.htm","date":"2021-12-09T05:07:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363659.21\/warc\/CC-MAIN-20211209030858-20211209060858-00263.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":584,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.469,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"13\nIzaew uzàmàtyry'ym Piri ywy rehe har wà\n1 Wereko Xau 30 kwarahy tuwihawete romo wiko mehe. Umumaw 42 kwarahy Izaew wanuwihawete romo wiko pà. 2 Wexaexak 3.000 awa Izaew izuapyapyr a'e wà kury. Umuzewyr kar amogwer paw wamono kar pà waneko haw pe wà. 2.000 awa upyta Mikimaz tawhu pe wà, ywy ywytyr heta haw pe Metew huwake har pe wà no. 1.000 awa upyta Xau ta'yr Zonata her ma'e rehe we wà. Upyta Zimea tawhu Mezàmi waiwy rehe har pe wà.\n3 Uzuka Zonata Piri ywy rehe har zauxiapekwer wanuwihaw Zema pe har a'e kury. Piri ywy rehe har wenu izuka awer imume'u haw wà. Na'e Xau omono kar xi'àm ma'e'ak kwer ipy har Izaew ywy nànàn a'e wà kury. Wenoz zauxiapekwer paw puruàmàtyry'ym àwàm pe wà. 4 Teko paw wenu ko ze'eg wà. — Xau uzuka Piri ywy rehe har wanuwihaw a'e. A'e rupi ko 'ar rehe Piri ywy rehe har na'iakatuwawahy kwaw zanerehe a'e wà kury, i'i oho waiko taw Izaew waiwy rehe har nànàn wà. A'e rupi teko uzemono'og oho Xau rehe we Ziwkaw tawhu pe a'e wà kury, ta'e wenoz a'e wà xe.\n5 Uzemono'ono'og Piri ywy rehe har a'e wà no, Izaew waàmàtyry'ym pà a'e wà no. Heta 30.000 ywyramawa puruàmàtyry'ymaw pe har wanupe. Heta 6.000 zauxiapekwer kawaru ku'az har wà no. Zauxiapekwer upy rehe wata ma'e waneta haw nuzawy kwaw ywyxig yryhu iwyr har waneta haw. Oho Mikimaz pe wà, tawhu Mete-Awen huwake kwarahy hemaw kutyr wà. Uzapo uker haw a'e pe wà. 6 Izaew wexak waneta haw wà. — Naheta kwaw zanezepyro haw wanuwi nehe. Zawaiw katu zanereko haw kury, i'i uzeupeupe wà. Amo uzeàmim itakwar pupe wà. Amo uzeàmim ywykwar pupe wà. Amo uzeàmim itahu wamyter pe wà. Amo uzeàmim tywypaw pe wà. Amo uzeàmim 'yzygwar pupe wà. 7 Amo wahaw yrykaw Zotàw her ma'e wà. Oho Kaz ywy rehe wà, Zireaz ywy rehe wà no. Upyta Xau Ziwkaw taw pe a'e. Teko a'e pe har ukyze katu waiko wà. 8 — Emumaw 7 'ar xe wi nehem 'ym pà nehe, i'i Xamuew izupe a'e 'ym mehe. Noho kwaw Xamuew a'e pe. A'e rupi teko uzypyrog Xau wi upuir pà wà kury. Uhem oho a'e wi wà. 9 Na'e uze'eg Xau wanupe kury. — Perur ma'ea'yr Tupàn henataromo izuka pyràm pe wà nehe, hapy paw pyràm pe wà nehe. Perur ma'e Tupàn pe imono pyràm imuawyze kar haw nehe no, i'i wanupe. Na'e omono Xau a'e ma'e Tupàn pe kury. 10 Imono pawire izuka pawire uhem Xamuew a'e pe kury. Oho Xau huwàxi mà. — Nekatu ty, i'i izupe. 11 — Ma'e erezapo ne, i'i Xamuew Xau pe. — Aexak teko ihewi wahemaw ihe, ihewi wapuir haw ihe. Ne nerezur kwaw neze'eg awer rupi no. Piri ywy rehe har uzemono'og Mikimaz pe a'e wà no. 12 A'e rupi aze'eg nezewe hezeupe ihe. — Piri ywy rehe har wezyw putar Ziwkaw wi heàmàtyry'ym pà a'e wà nehe kury. — Hepytywà pe nehe, na'e kwaw Tupàn pe ihe rihi, a'e hezeupe. A'e rupi azuka ma'ea'yr Tupàn henataromo. Amono a'e ma'e izupe, i'i Xau Xamuew pe.\n13 — Iranaiw ma'e ài ereiko, i'i Xamuew. — Nereruzar kwaw Tupàn Zanezar ze'eg awer. Aze mo ereruzar, a'e mehe mo ne, nezuapyapyr mo a'e wà no, wiko mo Izaew wanuwihawete romo tuweharupi a'e wà, awyze harupi mo wà. 14 Erepytu'u putar waneruze'eg ire nehe kury. Ta'e nereruzar kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ne xe. A'e rupi Tupàn wekar putar amo ae awa wemimutar ràm a'e nehe. Umuigo kar putar a'e awa ko teko wanuwihawete romo a'e nehe, i'i Xamuew Xau pe.\n15 Na'e uhem Xamuew oho Ziwkaw wi pe rupi wata pà kury. Xau a'e, amogwer teko Ziwkaw pe har a'e wà no, uhem oho tawhu wi zauxiapekwer wapyta haw pe a'e wà no. Zimea Mezàmi ywy rehe har pe wanekon wà. Na'e Xau upapar zauxiapekwer wà kury. 600 awa ru'u heta wà. 16 Xau a'e, ta'yr Zonata a'e no, hemiruze'eg awa a'e wà no, upyta Zema pe Mezàmi waiwy rehe wà. Piri ywy rehe har wiko uker haw pe Mikimaz pe a'e wà. 17 Zauxiapekwer Piri ywy rehe har uzemuza'aza'ak na'iruz zemono'ogaw romo wà kury. Uhem oho uker haw wi Izaew wanehe ume'egatu pà wà. Pitài zemono'ogaw oho Opira taw Xuwaw ywy rehe har kutyr wà. 18 Amo oho Mete-Orom kutyr wà. Amogwer wata oho ywytyr kutyr wà. Aze teko uzeupir a'e ywytyr rehe wà, upuner ywyàpyznaw Zemoim her ma'e hexakaw rehe wà. Wexak ywyxiguhu a'e wi ume'e pà wà no.\n19 A'e 'ym mehe Piri ywy rehe har uze'eg Izaew wanupe wà. — Napepuner kwaw takihepuku iapo haw rehe. Napepuner kwaw purukutukaw iapo haw rehe no, i'i wanupe wà. A'e rupi naheta kwaw ni pitài itaper ima'ema'e iapo har Izaew ywy rehe wà. 20 A'e rupi aze Izaew wama'e heruwaruwakaw nahaime kwaw, weraha Piri ywy rehe har waneko haw pe wà: zukurupe, itazy, takihezyapar. A'e ma'e paw Izaew weraha Piri ywy rehe har wanupe imuaime kar pà wanupe wà. 21 Aze umuaime itazy, wenoz itaxig parat 4 kàràm ipuhuz taw hekuzaromo wà. Aze umuaime tapi'ak kutukaw, wenoz itaxig parat 4 kàràm ipuhuz haw hekuzaromo wà no. Aze umuaime ywy heruwaruwakaw, wenoz itaxig parat 8 kàràm ipuhuz taw hekuzaromo wà. Aze umuaime zukurupe, wenoz itaxig parat 8 kàràm ipuhuz haw hekuzaromo wà no. 22 A'e rupi zeàmàtyry'ymaw 'ar mehe ni amo zauxiapekwer Izaew izuapyr nuwereko kwaw takihepuku wà, ni purukutukaw wà no. Xau a'e, ta'yr Zonata a'e no, xo a'e zo wereko takihepuku wà.\n23 Na'e Piri ywy rehe har omono kar amo zauxiapekwer ywyàpyznaw Mikimaz her ma'e ipyhyk pà Izaew wanuwi wà kury.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/1SA13.htm","date":"2021-12-09T05:08:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363659.21\/warc\/CC-MAIN-20211209030858-20211209060858-00265.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":880,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.45,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"29\nIpy'aiw Piri ywy rehe har Tawi rehe wà\n1 Piri ywy rehe har omono'og zauxiapekwer paw Apek tawhu pe wà kury. A'e 'ar mehe we Izaew uzapo uker haw ytyzuzàmaw ywyàpyznaw Zereew her ma'e rehe har huwake wà. 2 5 Piri ywy rehe har wanuwihawete wata oho a'e pe wà, wemiruze'eg wanupi wà. Umuza'aza'ak zauxiapekwer màràn zemono'ogaw iapo pà wà. Uzemono'og 100 zauxiapekwer xe wà. Uzemono'og miw zauxiapekwer pe pe wà. Nezewe uzemono'ono'ogaw uzapo wà. Tawi oho wemiruze'eg awa wanupi amogwer wanaikweromo Aki rupi wata pà. 3 A'e rupi Piri ywy rehe har wanuwihaw upuranu Aki rehe wà kury, — Ma'en kwez Emerew uzapo waiko xe wà, i'i izupe wà. Uwazar Aki waze'eg wanupe. — Ko awa a'e, Tawi Xau rehe we har tuwihaw romo hekon a'e. Xau wiko Izaew wanuwihawete romo a'e. Tawi umumaw zahy tetea'u herehe we wiko pà a'e, ta'e uzeapo Xau iàmàtyry'ymar romo a'e kury xe. Hepyr uhem awer 'ar henataromo naexak pixik kwaw ikatu 'ym ma'e iapo haw ihe, i'i wanupe.\n4 Wikwahy Piri ywy rehe har wanuwihaw Aki rehe wà. — Emuzewyr kar kwez awa tawhu izupe neremimono kwer pe kury. Emur kar zo puruàmàtyry'ymaw pe zanerupi nehe. Ta'e upuner zaneàmàtyry'ymar romo weko haw rehe tàrityka'i nehe xe. Aze zanezuka upaw rupi nehe, ikatuahy putar uzar Xau pe nehe. 5 Aipo nereharaz izuwi. Tawi romo hekon a'e. Kuzàgwer uzegar hehe kwehe mehe upynyk pà wà. — Xau uzuka miw awa a'e wà. Tawi uzuka 10 miw awa a'e wà, i'i oho waiko upynyk pà wà, i'i tuwihaw Aki pe wà.\n6 A'e rupi wenoz Aki Tawi uzeupe kury. — Amume'uahy ko ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wikuwe ma'e rehe. — Nerezapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e ihewe. Aze mo erezàmàtyry'ym amo eho herehe we, herurywete mo ihe. Naexak pixik kwaw ikatu 'ym ma'e nerehe. Nehem awer 'ar henataromo te kutàri xo ikatu ma'e aexak. Nanekatu kwaw amogwer Piri ywy rehe har wanuwihaw wanupe ne. 7 A'e rupi ezewyr eho nereko haw pe katu haw rupi nepuruàmàtyry'ym kar 'ym pà nehe kury. Ezapo zo ma'e ko tuwihaw wanemimutar 'ym nehe, i'i Aki Tawi pe. 8 Uwazar Tawi ize'eg izupe. — Aipo ikatu 'ym ma'e azapo ihe. Nerexak pixik kwaw ikatu 'ym ma'e herehe ne. Azypyrog newe hema'ereko pà amo 'ar mehe kwehe mehe ihe. A'e 'ar henataromo nerexak pixik kwaw ikatu 'ym ma'e herehe. Màràzàwe tuwe napuner kwaw nerupi heho haw rehe kury. Ereiko hezar romo ne, heruwihawete romo ne. Màràzàwe tuwe napuner kwaw neàmàtyry'ymar wazuka haw rehe, i'i izupe.\n9 Uwazar Aki ize'eg Tawi pe. — Akwaw a'e ma'e paw ihe. Ereiko tuwe heremiruze'eg romo ne. Nekatuahy Tupàn reko haw pe har ài. Tuwihaw nanemono kar kwaw urerehe we puruàmàtyry'ymaw pe wà. 10 Pyhewe ku'em mehe ne nehe, amogwer Xau wi utyryk ma'e kwer a'e wà nehe no, heremiruze'eg romo uzeapo ma'e kwer wà nehe, pepu'àm izi'itahy peho pà xe wi kwarahy ihem romo mehe nehe, i'i izupe. — Aze pa, i'i Tawi izupe.\n11 A'e rupi iku'egwer pe izi'itahy Tawi upu'àm wemiruze'eg waneraha pà kury. Uzewyr oho Piri ywy rehe har waiwy rehe wà. Piri ywy rehe har uzeupir oho Zereew tawhu pe wà kury.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/1SA29.htm","date":"2021-12-09T03:46:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363659.21\/warc\/CC-MAIN-20211209030858-20211209060858-00302.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000069141,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000006914138794}","num_words":499,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.393,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"10\n1 Heànàm zutew nuzeruzar kwaw Zezuz rehe a'e wà. A'e rupi Tupàn nupyro kwaw tatahu wi a'e wà nehe. Aputar zepe wapyro àwàm ihe. Tuweharupi aze'eg Tupàn pe wapyro àwàm rehe. 2 Iho wer zepe Tupàn hape rupi a'e wà. (Nuzeruzar kwaw Zezuz Tupàn ta'yr rehe wà.) Nukwaw kwaw oho haw wà. 3 Ta'e nukwaw kwaw Tupàn ipurumuawyze haw wà xe. Oho zepe wape rupi wà, uzeagaw pà uzemukatu pà nezewe wà. Noho tuwe kwaw Tupàn hape rupi wà, nukwaw kwaw Tupàn purumuawyze haw wà. 4 Ta'e Tupàn umumaw ze'eg kwehe arer rupi teko iho haw a'e xe. Ko 'ar rehe kury, xo Tupàn ta'yr rehe uzeruzar ma'e zo umuawyze uzeupe wà kury.\nTupàn upyro putar wyzài uzehe uzeruzar ma'e a'e wà nehe\n5 Nezewe i'i Moizez a'e, ze'eg kwehe arer rupi oho zepe ma'e wanehe uze'eg pà a'e. — Aze mo teko upuner Tupàn ze'eg heruzar haw rehe a'e wà, iawy 'ym pà a'e wà, a'e mehe ikatu mo Tupàn pe a'e wà, i'i wanupe. 6 Nezewe i'i a'e ze'eg a'e, uzeruzar haw rehe uzemuawyze ma'e wanehe a'e. — Pezepy'amugeta zo nezewe nehe. Mo uzeupir putar oho ywate nehe, peze zo nehe. Ta'e ko ze'eg nuzawy kwaw Zaneruwihawete ywak wi heruzyw paw a'e xe, i'i a'e ze'eg. 7 Epuranu zo nezewe nehe. — Mo uwezyw putar oho ywy iwyromo har pe nehe. Ko ze'eg nuzawy kwaw Zaneruwihawete imuzeupir kar haw màno gwer waneko haw wi a'e. 8 — Pekwaw katu Tupàn ze'eg. Pemonokatu ize'eg pepy'a pe. Pemugeta tuweharupi no, i'i ze'eg kwehe arer. A'e Tupàn ze'eg a'e ae umume'u Zezuz rehe zanezeruzar àwàm zanewe a'e. Ihe ihe no, amume'u Zezuz rehe ze'egaw aha teko ihe no, teko wanupe ihe no.\n— Pezeruzar hehe nehe, a'e aha teko purupe.\n9 — Zezuz hezar romo hekon a'e, aze ere nehe, aze erezeruzar Zezuz imugweraw pawer rehe nehe no, Tupàn imugweraw parer romo heko haw rehe nehe no, Tupàn nepyrogatu putar tatahu wi a'e nehe, nemuigo kar pà uzepyr tuweharupi a'e nehe. 10 Ta'e zazeruzar zanepy'a pe hehe zane xe. A'e rupi Tupàn zanemuawyze a'e. — Azeruzar Zezuz rehe ihe, aze za'e nehe, a'e mehe zanepyro putar a'e nehe. 11 Nezewe i'i ze'eg kwehe arer a'e. — Hehe uzeruzar ma'e ràm nuzemumikahy pixik kwaw hehe uzeruzar haw rehe a'e wà nehe, na'imaranugar pixik kwaw izuwi a'e wà nehe, i'i ze'eg kwehe arer. 12 Tupàn a'e, zutew wazar romo hekon a'e. Zutew 'ym wazar romo hekon a'e no. Teko paw wazar romo hekon a'e. Uzuawygatu izupe paw rupi a'e wà. Aze amo wenoz ma'e izupe a'e nehe, Tupàn uzapo putar ikatuahy ma'e izupe a'e nehe, henoz tar pe a'e nehe. Uzapo putar ikatuahy ma'e uzeruzar ma'e nànàn nehe. 13 Nezewe i'i ze'eg imuapyk pyrer. — Aze teko wenoz ikatu 'ym ma'e wemiapo kwer imunànaw Tupàn pe a'e wà nehe, Tupàn upyrogatu putar a'e teko tatahu wi a'e wà nehe, wamuigo kar pà uzepyr a'e wà nehe. Upyro putar henoz har paw rupi katete a'e wà nehe.\n14 Aze amo nuzeruzar kwaw Zezuz rehe a'e nehe, nupuner kwaw ma'e henoz taw rehe izupe a'e nehe. Aze nuenu pixik kwaw Zezuz rehe ze'eg puràg a'e nehe, nupuner kwaw hehe uzeruzar haw rehe a'e nehe, ta'e nukwaw kwaw a'e ze'eg a'e xe. Aze amo numume'u pixik kwaw a'e ze'eg izupe a'e nehe, nuenu pixik kwaw a'e nehe. 15 Aze Tupàn nomono kar kwaw uze'eg imume'u har ywy nànàn a'e wà nehe, aze hemimono kar numume'u kwaw ize'eg teko wanupe a'e wà nehe, ni amo numume'u pixik kwaw a'e teko wanupe a'e wà nehe. Nezewe i'i Tupàn ze'eg a'e. — Tupàn ze'eg puràg imume'u har wanur haw ikatuahy teko wanupe. Hurywete wanur mehe wà, i'i wanupe.\n16 Xo màràmàràn zo uzeruzar ze'eg puràg rehe a'e wà. Kwehe mehe i'i Izai Tupàn pe a'e. — Tupàn, aipo amo teko uzeruzar neze'eg heremimume'u kwer rehe a'e wà. Naexak kwaw amo ihe wà, i'i Izai Tupàn pe a'e. 17 A'e rupi zeruzar haw ur Tupàn ze'eg henu mehe a'e, Tupàn ze'eg Zaneruwihawete rehe ze'egaw ur imume'u har wanuwi a'e no.\n18 Apuranu wi putar penehe ihe kury. Aipo zutew nuenu pixik kwaw Zaneruwihawete heko haw imume'u haw a'e wà. Wenu tuwe a'e wà. Nezewe i'i ze'eg kwehe arer a'e.\n— Amo umume'u oho ywy nànàn a'e wà,\ntaw nànàn a'e wà no.\nWaze'eg uhàuhàz ywy nànàgatu a'e wà no,\ntaw nànàgatu a'e wà no,\ni'i ze'eg kwehe arer.\n19 Apuranu wi penehe ihe kury. Aipo zutew nukwaw kwaw a'e wà. Moizez ràgypy umume'u Tupàn ze'eg zaneipy wanupe a'e. A'e teko nuiko kwaw pitài awa izuapyapyr romo a'e wà. Nuiko kwaw pezàwe wà. Nezewe i'i a'e ze'eg.\n— Ihe Tupàn ihe, apyro putar amo ae teko ihe wà nehe.\nPenewyrowyroahy putar wanehe pe nehe.\nPepuruzukaiw putar wanupe nehe.\n— Kwa, ma'e kwaw 'ymar romo wanekon a'e wà,\npeze putar zepe wanupe nehe,\ni'i a'e ze'eg kwehe arer.\n20 A'e re Izai umume'u amo Tupàn ze'eg a'e no.\n— Ihe Tupàn ihe, teko herekar 'ymar herexak putar a'e wà nehe.\nAzexak kar putar herenoz 'ymar wanupe ihe nehe,\ni'i wanupe.\n21 Uze'eg Izaew izuapyapyr wanehe no.\n— Ihe Tupàn ihe, tuweharupi zepe ainoz Izaew izuapyapyr wamuwà hezeupe ihe wà.\nNaheko wer kwaw heremiruze'eg romo a'e wà.\nNa'ipurapo wer kwaw heremiapo putar haw rehe wà.\nIpuruzukaiw ihewe wà,\ni'i ze'eg kwehe arer.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/ROM10.htm","date":"2021-12-01T16:14:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964360803.6\/warc\/CC-MAIN-20211201143545-20211201173545-00183.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":842,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.259,"stopwords_ratio":0.518,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"11\nTupàn upuhareko zutew a'e wà\n1 A'e rupi apuranu putar penehe ihe kury. Aipo Tupàn upuir zutew wanuwi a'e. Nan. Ihe zutew romo aiko ihe. Àmàrààw zuapyr romo aiko ihe, Mezàmi zuapyr romo ihe no. 2 Tupàn nupuir kwaw zutew wanuwi a'e, nupuir kwaw wemixamixak kwer izypy mehe arer wanuwi a'e. Kwehe mehe Eri uze'eg ahyahy Izaew izuapyapyr wanehe a'e, Tupàn pe uze'eg pà a'e. Pekwaw a'e ze'eg kwehe arer.\n3 — O Tupàn hezar, i'i izupe. — Zutew uzuka neze'eg imume'u har a'e wà. Weityk ma'ea'yr zuka haw a'e wà no, i'i izupe. — Xo ihe zutyka'i aikuwe ihe, nahezuka kwaw a'e wà rihi. Uzeagaw zepe waiko hezuka pà a'e wà, i'i izupe.\n4 Na'e i'i Tupàn izupe a'e kury. -7.000 teko amonokatu hezeupe ihe wà. Numuwete katu kwaw tupàn a'ua'u Wa'aw her ma'e a'e wà, i'i izupe. — Hemuwete katu a'e wà, i'i izupe.\n5 Nezewegatete ko 'ar rehe no. Tupàn upurupuhareko katu iko a'e. A'e rupi wexaexak wemiruze'eg iko a'e wà. Naheta tetea'u kwaw a'e wà. 6 Nuexaexak kwaw a'e teko wanemiapo kwer rehe a'e wà. Upuhareko a'e wà, a'e rupi wexaexak wà. Aze mo wexaexak a'e teko wanemiapo kwer rehe wà, a'e mehe mo nuexaexak iwer mo upurupuhareko haw rehe wà.\n7 Izaew izuapyapyr a'e wà, uzeagaw zepe uzemuawyze kar pà Tupàn pe wà. Nuzemuawyze kwaw wà. Tupàn wexaexak amo ae teko a'e wà. A'e zutew 'ym a'e wà, hexaexak pyrer a'e wà, uzemuawyze Tupàn pe a'e wà. Naheta tetea'u kwaw wà. 8 Nezewe i'i Tupàn ze'eg imuapyk pyrer a'e.\n— Umugeta ze'eg azeharomoete har uzeupe a'e wà.\nNuenu katu kwaw wà, nukwaw kwaw wà.\nUzeapyaka katu imume'u mehe wà.\nNuenu katu kwaw wà, nuweruzar kwaw wà,\ni'i a'e ze'eg Izaew izuapyapyr wanehe a'e.\n9 Tuwihaw Tawi i'i nezewe a'e.\n— Miar uzezuka oho uzepyhykaw pupe, ta'e nuexak kwaw a'e xe.\nNezewegatete zutew a'e wà nehe no.\nNuzeruzar kwaw Tupàn ze'eg rehe wà nehe.\nTuwe Tupàn uzepyk wanehe nehe.\n10 Ma'e ipuhuz katu ma'e heraha mehe ipuhuz tuwe teko wanupe.\nNezewegatete zutew a'e wà nehe no,\ntuwe upuraraw ma'erahy a'e wà nehe no,\nta'e noho kwaw Tupàn ze'eg rupi a'e wà xe.\n11 Apuranu putar penehe ihe kury. Aipo zutew nupuner pixik kwaw uzewyr haw rehe Tupàn pe a'e wà nehe. Upuner tuwe wà. Uzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u waiko a'e wà, a'e rupi Tupàn upyro putar zutew 'ym a'e wà nehe kury. A'e rupi zutew hewyrowyroahy putar zutew 'ym wanehe a'e wà nehe kury. Zutew uzewyr putar ru'u Tupàn pe amo 'ar mehe a'e wà nehe. 12 Tupàn uzapo ikatuahy ma'e iko zutew 'ym wanupe kury, ta'e zutew uzapo ikatu 'ym ma'e waiko a'e wà xe. Teko ma'e hereko 'ymar uzemumikahy a'e wà. Nezewegatete zutew uzemumikahy a'e wà no, ta'e Tupàn o'ok ukatu haw wanuwi a'e xe, imono e pà zutew 'ym wanupe a'e xe. Zutew wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e ikatu zutew 'ym wanupe a'e wà. Aze zutew uzewyr Tupàn pe wà nehe, ikatu wera'u putar zutew 'ym wanupe a'e wà nehe.\nTupàn upyro putar zutew 'ym a'e wà nehe\n13 Pe zutew 'ym pe, aze'eg putar peme ihe kury. Tupàn hemur kar uze'eg imume'u kar pà zutew 'ym wanupe a'e. Ikatuahy ihewe nezewe mehe a'e. 14 Ta'e nezewe mehe zutew hewyrowyroahy putar penehe a'e wà nehe xe. Aze ru'u amo uzeruzar putar nezewe mehe wà nehe. 15 Tupàn upuir kwez zutew wanuwi. A'e rupi zutew 'ym wiko Tupàn imyrypar romo wà kury. Aze zutew uzewyr Tupàn pe wà nehe, a'e mehe hurywete putar teko paw rupi a'e wà nehe. Tupàn hurywete putar nehe no. Teko imàno mehe iànàm uzemumikahy a'e wà. Aze ukweraw wi nehe, hurywete wi putar wà nehe no. Nezewegatete zane nehe no. Aze zutew uzewyr Tupàn pe wà nehe, zanerurywete putar zane nehe no.\n16 Kwehe mehe zutew ipy a'e wà, Tupàn hemixamixak kwer romo wanekon a'e wà. A'e rupi amo 'ar mehe nehe, wazuapyapyr uzewyr putar izupe a'e wà nehe. Aze teko omono e typy'ak Tupàn pe a'e wà, nomono e kwaw ipehegwer pixika'i izupe a'e wà. Omono e paw rupi izupe wà. Aze teko omono e ma'e'yw izupe wà, omono e hapo hàkàgwer izupe wà no. Nezewegatete zutew a'e wà no. Zutew ipy uzemono izupe a'e wà. Amo 'ar mehe wazuapyapyr uzemono putar izupe a'e wà nehe no. 17 Zutew a'e wà, ma'ywa 'yw ài wanekon a'e wà. Amo hàkà upen. A'e rupi izar omomog amo ae ma'ywa 'yw hàkà a'e ma'ywa 'yw rehe a'e. Pe zutew 'ym pe, amo ae ma'ywa 'yw ài peiko pe. Tupàn pemog ma'ywa 'yw izypy mehe arer rehe a'e kury. Nezewegatete pepyhyk putar a'e ma'e zutew wanupe imur pyràm nehe no. 18 A'e rupi peze'eg zemueteahy zo a'e hàkà upen ma'e kwer wanehe nehe. Ta'e hàkà ài peiko pe no xe. Hàkà nomono kwaw ukàgaw hapo pe a'e. Nan. Hapo umur ukàgaw wàkà pe a'e.\n19 Peze zo nehe, — Kwa, Tupàn omonohok a'e hàkà a'e, ta'e iporomomog wer zanerehe ma'ywa'yw rehe a'e xe, a'e hàkà hekuzaromo a'e xe, peze zo nehe. 20 Zutew nuzeruzar kwaw hehe a'e wà, a'e rupi Tupàn omonohok waneityk pà ma'ywa'yw hàkà ài a'e wà. Pezeruzar katu peiko pe, a'e rupi pepyta peiko a'e pe ma'ywa 'yw rehe pe kury. — Zaiko wera'u zutew wanuwi, peze zo pezeupe nehe. — Pekyze katu Tupàn wi nehe, a'e peme ihe kury. (Aze pepytu'u pezeruzar ire nehe, peneityk putar a'e nehe no.) 21 Tupàn omonohok zutew ma'ywa 'y wi hàkà ài a'e wà. Zutew 'ym a'e wà nehe no, aze upytu'u uzeruzar ire a'e wà nehe, a'e mehe Tupàn omonohok putar a'e zutew 'ym a'e wà nehe no, hàkà ài a'e wà nehe no. 22 Nezewe xixak Tupàn ipurupuhareko haw zane kury. Xixak purehe izepykaw no. Uzepyk iko uzeruzar 'ym ma'e wanehe a'e. Pepuhareko a'e. Ikatuahy peme a'e, ta'e pepuhareko a'e xe. Aze upytu'u pepuhareko re nehe, pemonohok putar ma'ywa 'yw wi nehe no. 23 Aze zutew uzeruzar wi hehe a'e wà nehe, Tupàn omomog wi putar ma'ywa 'yw rehe a'e wà nehe. Ta'e Tupàn upuner zutew wamomog wi haw rehe a'e ma'ywa 'yw rehe a'e wà nehe no xe, wemiruze'eg romo wamuigo kar wi pà a'e wà nehe no xe. 24 Pe zutew 'ym pe, peiko amo ae ma'ywa 'yw iro ma'e hàkà ài pe. Tupàn pemonohok kwez a'e ma'ywa'yw wi a'e kury. Pemomog kwez ma'ywa 'yw ikatu ma'e rehe kury. Omonohok zutew ma'ywa 'yw ikatu ma'e wi wà. Nazawaiw kwaw wamomog wi haw nehe. Tupàn upuner wyzài ma'e iapo haw rehe a'e.\nTupàn upuhareko teko paw rupi a'e wà\n25 Amume'u putar amo ze'eg ikwaw pyr 'ym peme ihe kury, herywyr wà. Henu mehe napeze kwaw nezewe nehe. — Urukwaw katu ma'e paw rupi ure, napeze kwaw nehe. Ai'aw heze'eg ihe kury. — Amo 'ar mehe zutew uzewyr putar Tupàn pe a'e wà nehe, hehe uzeruzar wi pà a'e wà nehe. Tupàn upapar zutew 'ym uzeruzar ma'e wanereko a'e wà. Uzeruzar ma'e ràm waneta haw ihyk mehe, Tupàn umuzewyr kar putar zutew uzeupe a'e wà nehe. 26 Nezewe Tupàn upyro putar zutew a'e wà nehe. Nezewe i'i Tupàn ze'eg pape rehe imuapyk pyrer.\n— Zanepyro har ur putar Xiàw wi a'e nehe.\nO'ok putar ikatu 'ym ma'e paw\nZako izuapyapyr wanuwi nehe.\n27 A'e 'ar mehe azapo putar ma'e heze'eg rupi ihe nehe.\nMa'e heremimume'u kwer kwehe arer azapo putar nehe,\nteko wanupe nehe,\nikatu 'ym ma'e wanemiapo kwer i'ok pà wanuwi nehe.\n28 Zutew nuzeruzar kwaw Tupàn ze'eg puràg rehe a'e wà. A'e rupi Tupàn iàmàtyry'ymar romo wanekon wà. A'e rupi pe zutew 'ym pe, peiko imyrypar romo kury. Kwehe mehe Tupàn wexaexak zutew wanàmuzgwer a'e wà. A'e rupi naheharaz kwaw wanuwi. Uzamutar katu wi wi wà. 29 Aze Tupàn wexaexak amo teko uzeupe a'e wà nehe, ikatu ma'e iapo pà wanupe a'e wà nehe, nupuir kwaw wanuwi a'e re a'e nehe. 30 Pe zutew 'ym pe ty wà, kwehe mehe peipy upytu'u Tupàn ze'eg heruzar ire a'e wà. Ko 'ar rehe Tupàn pepuhareko iko a'e kury, ta'e zutew upytu'u ize'eg heruzar ire a'e wà xe. 31 Tupàn pepuhareko katu a'e. A'e rupi zutew nuweruzar kwaw ize'eg ko 'ar rehe a'e wà, ta'e nezewe mehe Tupàn upuner wapuhareko wi haw rehe a'e nehe xe. 32 — Upytu'u heze'eg heruzar ire a'e wà nehe, i'i Tupàn uzeupe a'e. Apuner wapuhareko wi haw rehe ihe nehe, i'i uzeupe.\nPawru umume'u Tupàn ikatu haw xe a'e kury\n33 Tupàn a'e, ma'e paw wazar romo hekon a'e. Ukwaw katu ma'e paw rupi a'e no. Nazapuner kwaw hemiapo kwer ikwaw paw rehe zane. Nazapuner kwaw hemiapo ràm ikwaw paw rehe zane. 34 Nezewe i'i ze'eg kwehe arer a'e.\n— Ni amo nukwaw kwaw Tupàn ima'enukwaw paw a'e wà.\nNi amo nupuner kwaw Tupàn heruze'egaw rehe a'e wà.\n35 Teko nupuner kwaw nezewe u'e haw rehe a'e wà nehe. — Amono ma'e Tupàn pe ihe.\nA'e rupi umur putar ma'e ihewe hekuzaromo a'e nehe, nupuner kwaw u'e haw rehe a'e wà nehe.\n36 Ta'e Tupàn a'e xe, ma'e paw iapo har romo hekon a'e xe. Uzeupe tuwe uzapo a'e ma'e paw rupi a'e wà. Wazar romo hekon a'e. Omono ukàgaw wanupe, wamuigo kar pà ywy rehe. Teko paw a'e wà nehe, tuwe uze'egatu hehe tuweharupi a'e wà nehe, awyzeharupi a'e wà nehe no. Azeharomoete.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/ROM11.htm","date":"2021-12-01T16:15:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964360803.6\/warc\/CC-MAIN-20211201143545-20211201173545-00184.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":1479,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.264,"stopwords_ratio":0.506,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"7\nZezuz uze'eg wywyr wanupe a'e kury\n1 A'e ma'e imume'u re wata Zezuz oho iko Karirez ywy rehe a'e kury. Na'iata wer kwaw Zutez ywy rehe, ta'e Zutew wanuwihaw a'e pe har ipuruzuka wer hehe a'e wà xe. 2 Uhem etea'i amo ae Zutew wazemono'ogaw 'ar a'e kury. Ipeok tàpuz pupe zanereko awer a'e mai'u haw her romo a'e. 3 Na'e Zezuz tywyr uze'eg wà izupe a'e wà kury.\n— Eho xe wi nehe ty, eho Zutez ywy rehe Zeruzarez tawhu pe nehe ty, ta'e teko tetea'u uzemono'og putar a'e pe a'e wà nehe xe. Ezapo purumupytuhegatu kar haw a'e pe teko wanuwa rupi nehe, a'e rupi wexak putar nekàgaw a'e wà nehe. 4 Aze erepyta xe nezeàmim pà nehe, teko nanekwaw kwaw a'e wà nehe. Aze erereko Tupàn ikàgaw nerehe nehe, exak kar nekàgaw eho teko wanupe nehe, i'i izupe wà, uze'eg urywahy pà wà. 5 Te tywyr nuzeruzar kwaw hehe a'e 'ar rehe a'e wà. — Nuiko kwaw Tuwihawete Purupyro Ma'e romo a'e, i'i uzeupeupe wà. 6 Uze'eg Zezuz wanupe.\n— Naha kwaw ko 'ar rehe ihe nehe, ta'e nuhem kwaw he'ar a'e rihi xe. Pe pepuner peho haw rehe wyzài 'ar mehe pe, 7 ta'e tuwihaw ywy rehe har na'ipuruzuka wer kwaw penehe a'e wà xe. Na'iakatuwawahy kwaw herehe a'e wà. Ta'e amume'u wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e teko wanupe ihe xe. 8 Peho a'e mai'u haw pe nehe. Naha kwaw kutàri ihe rihi, ta'e he'ar nuhem kwaw a'e rihi xe. 9 A'e rupi upyta Karirez ywy rehe.\nZezuz mai'u haw pe ihon a'e kury\n10 Tywyr oho mai'u haw pe wà kury. Amo 'ar ipaw ire Zezuz oho a'e pe a'e no. Numume'u kwaw oho haw teko wanupe. Uzeàmim teko wamyter pe. Teko nukwaw kwaw ihemaw wà. 11 Zutew wanuwihaw wekar Zezuz a'e wà, teko wazemono'ogaw pe a'e wà. Upuranuranu teko wanehe wà. — Aipo pexak Zezuz, i'i oho waiko teko wanupe wà. Nuexak kwaw wà.\n12 Teko paw uze'eg Zezuz rehe a'e wà.\n— Ikatuahy a'e, i'i amo wà. — Nan, hemu'em teko wanupe a'e, i'i amogwer wà.\n13 Teko nuze'egatu kwaw hehe tuwihaw wanuwa rupi wà, ta'e ukyze wanuwi wà xe.\n— Uzuka putar Zezuz a'e wà nehe. Aze aze'egatu hehe ihe nehe, hezuka putar a'e wà nehe no, i'i uzeupe wà.\n14 Amo mai'u haw 'ar pawire Zezuz oho Tupàn hàpuzuhu pe a'e kury. Uzypyrog upurumu'e pà kury. Teko tetea'u wenu ize'eg mehe wà. 15 Zutew wanuwihaw ipytuhegatu tuwe ize'eg henu mehe a'e wà. — Kwez awa nuzemu'e pixik kwaw xe Tupàn ze'eg rehe a'e, nur pixik kwaw xe purumu'e haw pe a'e. Màràzàwe tuwe ukwaw katu ma'e tetea'u a'e, i'i uzeupeupe wà.\n16 A'e rupi uze'eg Zezuz wanupe a'e kury.\n— Namume'u kwaw heze'eg teko purupe ihe. Tupàn hemur kar har ze'eg zo amume'u teko purupe ihe. 17 Aze pepurapo wer tuwe Tupàn hemimutar rehe nehe, a'e mehe nezewe peze'eg putar ihewe nehe. — Azeharomoete neremume'u kwaw neze'eg purupe ne. Xo Tupàn neru ze'eg eremume'u iko purupe, peze putar ihewe nehe.\n18 Amo upurumu'e ma'e upurumu'e waiko uze'eg rupi a'e wà. Na'ikatu kwaw nezewe mehe wà. — Azeharomoete upurumu'e ma'e ikatuahy ma'e romo ereiko ne, i'i putar teko ihewe wà nehe, i'i a'e upurumu'e ma'e waiko uzeupe wà. Na'ikatu kwaw nezewe mehe. Aze amo upurumu'e hemur kar har ze'eg rehe a'e wà nehe, ikatuahy a'e wà nehe, ta'e nezewe mehe umuwete katu Tupàn waiko a'e wà xe. Agwer upurumu'e ma'e nuiko kwaw hemu'em ma'e romo wà. 19 Moizez umur Tupàn ze'eg kwehe arer peipy wanupe a'e. Naperuzar kwaw a'e ze'eg pe. — Eruzar Moizez ze'eg nehe, peze ihewe pe. Màràzàwe tuwe peze'eg nezewe ihewe. Pepuruzuka wer herehe. Aze hezuka pe nehe, napeiko kwaw Moizez ze'eg heruzar har romo nehe.\n20 Uze'eg teko izupe wà. — Nere'o ty. Erereko tekwe ikatu 'ym ma'e nezehe, a'e rupi ereze'eg nezewe urewe. Ni amo na'ipuruzuka wer kwaw nerehe a'e wà, i'i ahyahy izupe wà. 21 Uze'eg Zezuz wanupe.\n— Amo 'ar mehe ama'ereko mytu'u haw 'ar mehe ihe, awa imukatu pà ihe. Pepytuhegatu hexak mehe. 22 Moizez omonohok kar pena'yr wapirera'i peme a'e. — Pena'yr izexak kar ire 8 'ar pawire pemonohok wapirera'i wanuwi nehe, i'i Moizez peipy wanupe. (A'e 'ym mehe peipy omonohok wa'yr wapirera'i a'e wà no.) 23 Aze imonohokaw 'ar uhem mytu'u haw 'ar mehe nehe, a'e mehe pemonohok putar wapirera'i mytu'u haw 'ar mehe nehe. Nezewe mehe pema'ereko mytu'u haw 'ar mehe. Ihe ihe no, amukatu ima'eahy ma'e mytu'u haw 'ar mehe ihe no. Nezewe mehe ama'ereko mytu'u haw 'ar mehe ihe no. Ikatuahy nezewe. Màràzàwe tuwe peze'eg zemueteahy herehe. 24 Pema'enukwaw katu ko heze'eg rehe nehe. — Ikatu 'ym ma'e erezapo iko ne, peze zo tàrityka'i amo pe nehe, hemiapo kwer hexak mehe nehe. — Ma'in putar Tupàn neremiapo kwer rehe a'e nehe, peze izupe nehe. Ta'e Tupàn na'ima'enukwaw kwaw ma'e rehe teko wazàwe a'e xe.\n— Aipo Zezuz Tuwihawete Purupyro Ma'e romo hekon a'e, i'i teko wà\n25 Amo teko Zeruzarez tawhu pe har i'i uzeupeupe wà kury.\n— Kwa, tuwihaw ipuruzuka wer kwez awa rehe a'e wà. 26 Upurumu'e iko xe teko wanuwa rupi a'e. Tuwihaw nuze'eg kwaw hehe a'e wà, numume'u kwaw hemiapo kwer ikatu 'ym ma'e zanewe a'e wà. Aipo wiko tuwe Tuwihawete Purupyro Ma'e romo a'e. Aipo tuwihaw xe har ukwaw Tuwihawete Purupyro Ma'e romo heko haw a'e wà. Màràzàwe tuwe nupyhyk kar kwaw a'e wà. 27 Nan, nuiko kwaw Tuwihawete Purupyro Ma'e romo a'e. Ta'e Tuwihawete tur mehe naxikwaw kwaw izexak kar awer zane nehe xe. Xikwaw katu ko awa izexak kar awer. Xikwaw heko awer. A'e rupi nuiko kwaw a'e Tuwihawete Purupyro Ma'e ur ma'e ràm romo a'e.\n28 Tàpuzuhu pe upurumu'e mehe Zezuz uze'eg wahyhaw rupi a'e. -Azeharomoete hekwaw pe pe. Pekwaw hezexak kar awer no. Nazur e kwaw ko ywy rehe ihe. Amo hemur kar xe a'e. Azeharomoete har romo hemur kar har hekon a'e. Napekwaw kwaw hemur kar har. 29 Akwaw katu Tupàn ihe, ta'e kwehe mehe aiko ipyr ihe xe. Hemur kar xe pepyr a'e.\n30 Na'e tuwihaw uzeagaw ipyhyk pà a'e wà kury. Nupuner kwaw ni opokokaw rehe hehe wà, ta'e nuhem kwaw i'ar a'e rihi xe. Ta'e Tupàn nupyhyk kar kwaw wanupe a'e xe. 31 Teko tetea'u tàpuzuhu pe har uzeruzar hehe a'e wà kury. — Aze Tuwihawete Purupyro Ma'e ur a'e nehe, aze ru'u uzapo putar purumupytuhegatu kar haw uhu wera'u ma'e ko awa hemiapo kwer wi a'e nehe kury, i'i uzeupeupe wà.\nZauxiapekwer oho Zezuz ipyhyk pà wà kury\n32 Ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e a'e wà, wenu teko waze'eg a'e wà. Uzemono'og oho xaxeto wanuwihaw wanehe a'e wà kury. Wenoz zauxiapekwer wanuwihaw uzeupe wà kury.\n— Pepyhyk Zezuz peho nehe ty wà, imunehew pà nehe ty wà, i'i wanupe wà. (Uhem oho Zezuz huwake wà kury. Nupyhyk kwaw wà.) 33 Uze'eg Zezuz teko wanupe.\n— Xo màràn 'ar zo amumaw putar xe pepyr hereko pà ihe nehe. A'e re aha putar hemur kar har ipyr ihe nehe. 34 Herekar putar zepe pe nehe. Naherexak kwaw pe nehe. Napepuner kwaw heho àwàm me peho haw rehe pe nehe.\n35 Ize'eg henu mehe upuranu zutew wanuwihaw uzehezehe a'e wà kury. 36 — Ma'e pe oho putar a'e nehe. Aipo amo ae ywy rehe oho putar nehe. Aipo umu'e putar zutew amo ae taw pe har wà nehe. Aipo zutew 'ym umu'e putar oho wà nehe no. — Herekar putar pe nehe, naherexak kwaw pe nehe. Napepuner kwaw peho haw rehe hereko àwàm me nehe, i'i kwez zanewe. Màràzàwe tuwe nezewe uze'eg zanewe.\nYtyzuzàmaw rehe ize'eg a'e kury\n37 Na'e mai'u haw upaw etea'i kury. 'Ar ipaw etea'i mehe teko heta tetea'u wera'u wà kury. Uze'eg wi Zezuz oho teko tàpuzuhu pe har wanupe kury, wahyhaw rupi kury.\n— Aze teko iziwez wà nehe, oho putar ytyzuzàmaw pe wà nehe. Nezewegatete aze teko hurywete wer wà nehe, tuwe uzeruzar herehe wà nehe. 38 Nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer a'e. — Aze teko uzeruzar herehe a'e wà nehe, wapy'a nuzawy kwaw ytyzuzàmaw wà nehe. 'Y purumuigo kar ma'e uhem putar ipy'a wi nehe, i'i ze'eg kwehe arer a'e.\n39 Tupàn rekwe Puràg rehe ize'eg a'e, ta'e Tupàn rekwe Puràg wixe putar zanepy'a pe a'e nehe xe, Zezuz rehe zanezeruzar mehe a'e nehe xe. Nuhem kwaw Tupàn rekwe Puràg purupe a'e 'ar mehe a'e rihi, ta'e Zezuz nuzewyr kwaw ywate u ipyr a'e rihi xe. Nuzeapo kwaw Tuwihawete ikàg ma'e romo a'e 'ar mehe a'e rihi.\nAmo uzeruzar hehe wà, amogwer nuzeruzar kwaw hehe wà\n40 Teko tetea'u wenu ize'eg mehe a'e wà.\n— Azeharomoete ko awa wiko a'e Tupàn ze'eg imume'u har romo a'e, Tuwihawete Purupyro Ma'e henataromo ur ma'e romo hekon a'e, i'i amo wà.\n41 — Tuwihawete Purupyro Ma'e romo hekon tuwe a'e, i'i amo wà. — Aipo Tuwihawete Purupyro Ma'e ràm ur putar Karirez wi a'e nehe, i'i amo wà. 42 — Tupàn ze'eg kwehe arer umume'u Tuwihawete izexak kar àwàm Merez taw pe a'e. Wiko putar tuwihaw Tawi hemimino romo nehe. Tawi izexak kar awer pe uzexak kar putar a'e nehe, i'i amo wà.\n43 A'e rupi amo uzeruzar Zezuz rehe wà, amogwer nuzeruzar kwaw hehe wà. 44 Amo ipurupyhyk wer hehe a'e wà. Ni amo nopokok kwaw hehe wà.\nTuwihaw nuzeruzar kwaw hehe wà\n45 A'e zauxiapekwer uzewyr oho omono kar har wanupe a'e wà kury, xaxeto wanuwihaw wanupe wà kury, ze'eg kwehe arer kwaw par wanupe wà kury. Nueraha kwaw Zezuz uzeupi wà. Na'e a'e tuwihaw upuranu zauxiapekwer wanehe wà kury. — Màràzàwe tuwe naperur kwaw Zezuz xe urewe, i'i ahyahy wanupe wà.\n46 — Ni amo nuze'eg pixik kwaw kwez awa zàwe a'e wà, i'i tuwihaw wanupe wà.\n47 A'e ze'eg kwehe arer kwaw par uze'eg zauxiapekwer wanupe wà kury. — Aipo pezeruzar hemu'emaw rehe pe no, i'i wanupe wà, uze'eg uryw ahyahy pà wà. 48 — Aipo amo tuwihaw amo parizew uzeruzar hehe a'e wà, i'i wanupe. 49 Teko uzeruzar hehe a'e wà, ta'e nukwaw kwaw Moizez ze'eg a'e wà xe. A'e rupi Tupàn uzepyk putar wanehe a'e nehe, i'i mua'u zauxiapekwer wanupe wà.\n50 Nikunem wiko a'e pe wapyr a'e no, tuwihaw wapyr a'e no. (Amo 'ar mehe a'e 'ym mehe Nikunem oho Zezuz pe uze'eg pà a'e. Pema'enukwaw hehe.) Nikunem uze'eg tuwihaw wanupe kury.\n51 — Nazapuner kwaw izuka haw rehe zane nehe, aze amo teko numume'u kwaw hemiapo kwer ikatu 'ym ma'e zaneruwa rupi a'e wà nehe, i'i wanupe. — Moizez ze'eg kwehe arer nuzuka kar kwaw teko nezewe zanewe a'e, i'i wanupe. Aze amo umume'u hemiapo kwer iaiw ma'e nehe, xo a'e mehe zo zapuner izuka haw rehe nehe, i'i wanupe.\n52-53 A'e Tuwihaw uze'eg Nikunem pe wà kury. — Aipo Karirez ywy rehe har romo ereiko ne no, i'i izupe wà. — Ezemu'e eho ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer rehe nehe. A'e mehe erekwaw putar ma'e nehe. Ze'eg kwehe arer numume'u pixik kwaw Tuwihawete Purupyro Ma'e Karirez ywy wi tur haw a'e, i'i izupe wà.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/JHN07.htm","date":"2021-11-29T12:27:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964358705.61\/warc\/CC-MAIN-20211129104236-20211129134236-00191.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":1724,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.261,"stopwords_ratio":0.482,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"4\nPiri ywy rehe har upyro Tupàn Ze'eg Hyru Izaew wanuwi wà\n1 A'e 'ar rehe teko Izaew izuapyapyr uzàmàtyry'ym Piri ywy rehe har oho a'e wà kury. Izaew uzapo uker haw Emenez pe wà. Piri ywy rehe har uzapo uker haw Apek pe wà. 2 Uzemuàgà'ym Piri ywy rehe har puruàmàtyry'ymaw pe oho pà wà kury. Weityk Izaew wà. A'e pe kaiwer pe uzuka zauxiapekwer Izaew izuapyapyr tetea'u wà. Uzuka 4 miw ru'u wà. 3 Uzàn ma'e kwer umàno 'ym ma'e kwer uzewyr uker haw pe wà. Umume'u uzeapo ma'e kwer wà. Izaew wanuwihaw upuranu uzehezehe wà. — Màràzàwe tuwe Tupàn zanereityk kar Piri ywy rehe har wanupe kutàri a'e. Tupàn Ze'eg Hyru a'e, Xiro pe hin a'e. Xirur xe nehe. Nezewe mehe Tupàn wiko putar zanemyteromo a'e nehe. Nezewe mehe zanepyro putar zaneàmàtyry'ymar wanuwi a'e nehe, i'i uzeupeupe wà.\n4 A'e rupi omono kar amo awa Xiro pe wà kury, Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e ze'eg hyru herur kar pà wanupe wà kury. Wapyk Tupàn wenaw rehe Kerumin wamyter pe. Opini a'e, Pinez a'e no, Eri ta'yr a'e wà, ur Tupàn Ze'eg Hyru herur har rupi a'e wà no.\n5 Na'e uhem Tupàn Ze'eg Hyru a'e pe zauxiapekwer waker haw pe kury. Izaew uhapukazahy wà. Te ywy uryryryryz a'e. 6 Wenu Piri ywy rehe har wanehapukaz mehe wà. Uze'eg wà. — Peinu Emerew wapytu'u haw pe wanehapukaz mehe. Ma'e uzeapo iko a'e pe, i'i uzeupeupe wà. Amo werur Tupàn Ze'eg Hyru waker haw pe kwez kury, i'i amo wanupe. 7 Henu mehe ukyze Piri ywy rehe har wà kury. — Amo tupàn uhem kwez Izaew wapytu'u haw pe kury. Iaiw ma'e uzeapo putar zanewe nehe kury. Nuzeapo pixik kwaw agwer ma'e zanewe ko 'ar 'ym mehe we a'e. 8 Na'ikatuahy kwaw zanewe kury. Mo upuner zanepyro haw rehe a'e tupàn ikàg ma'e wanuwi a'e wà nehe. A'e tupàn upuraraw kar ma'erahy tetea'u Ezit pe har wanupe ywyxiguhu rehe waneko mehe wà. 9 Pekàg nehe, Piri ywy rehe har wà. Pezàmàtyry'ym awa ài pe wà nehe. Aze mo nan, zaiko putar Emerew wanupe uma'ereko e ma'e romo zane nehe. Amo 'ar rehe wiko zanewe uma'ereko e ma'e romo wà. Aze naxiàmàtyry'ym kwaw zane wà nehe, wiko putar zanezar romo wà nehe, i'i uzeupeupe wà.\n10 A'e rupi uzàmàtyry'ym oho wà kury. Weityk Piri ywy rehe har Izaew wà. Uzàn Izaew oho weko haw pe wà. Piri ywy rehe har uzuka zauxiapekwer tetea'u wà. 30 miw zauxiapekwer Izaew izuapyapyr umàno wà. 11 Upyhyk Piri ywy rehe har Tupàn Ze'eg Hyru heraha wà. Uzuka Opini Eri ta'yr wà. Uzuka Pinez Eri ta'yr wà no.\nEri imàno awer\n12 Amo awa Mezàmi izuapyr uzàn oho zeàmàtyry'ymaw wi kury. A'e 'ar mehe we uhem Xiro pe. Umu'i ukamir uzemumikahy haw hexak kar pà a'e. Omono ywy uwàkàg rehe a'e no. 13 Eri wapyk in wenaw rehe pe iwyr ze'eg herur àràm hàro pà. Uzemumikahy Tupàn Ze'eg Hyru rehe. Na'e a'e uzàn ma'e kwer umume'u ma'e uzeapo ma'e kwer taw pe har wanupe kury. Teko ukyze katu henu mehe wà, uzai'oahy pà wà. 14 Wenu Eri wazai'o mehe wà. Upuranu uzehe. — Màràzàwe tuwe uzai'oahy waiko wà, i'i uzeupe. Na'e a'e awa uzàn a'e ma'e imume'u pà Eri pe kury. 15 Wereko Eri 98 kwarahy a'e 'ar mehe. Nahehàpyhà pixik kwaw kury. 16 Uze'eg a'e awa wà izupe. — Azàn puruàmàtyry'ymaw wi ihe. Azàn a'e wi xe hehem pà tàrityka'i ihe kury, i'i izupe. — Ma'e uzeapo a'e pe, hera'yr, i'i Eri izupe.\n17 — Teko Izaew izuapyapyr uzàn oho Piri ywy rehe har wanuwi a'e wà. Zanereityk tuwe a'e wà. Uzuka zauxiapekwer tetea'u wà. Uzuka nera'yr Opini Pinez rehe we a'e wà no. Weraha Piri ywy rehe har Tupàn Ze'eg Hyru zanewi a'e wà no, i'i Eri pe.\n18 Tupàn Ze'eg Hyru rehe ze'egaw henu re u'ar Eri wapykaw wi ukupe kutyr tawhu ukenaw huwake a'e kury. Tua'uhez a'e. Ikyra katu no. A'e rupi u'ar mehe uhaw wazu'yw a'e kury. Umàno kury. Umumaw Eri 40 kwarahy Izaew izuapyapyr wanuwihaw romo wiko pà.\nPinez hemireko imàno awer\n19 Eri ta'ytaty a'e, Pinez hemireko a'e, ipuru'a a'e 'ar mehe a'e. Uhem etea'i imemyr i'ar. Amo umume'u Tupàn Ze'eg Hyru heraha awer izupe wà. Umume'u imen imàno awer izupe wà no. Umume'u imenu imàno awer izupe wà no. A'e rupi uzypyrog umemyrahy haw rehe. Imemyr uzexak kar kury. 20 Umàno tària'i a'e. Kuzàgwer ipytywà har uze'eg izupe wà. — Nekàg nehe kyn. Nememyr kwez kury. Awa a'e, i'i izupe wà. Nuzekaiw kwaw waze'eg rehe. Nuze'eg kwaw wanupe. 21 Omono Ikamo her romo izupe. — Tupàn ikàgaw uhem kwez Izaew wanuwi kury, i'i teko wanupe. — Ikàgaw heta 'ymaw, i'i Ikamo zaneze'eg rupi. Tupàn Ze'eg Hyru ipyro awer rehe umen imàno awer rehe umenu imàno awer rehe uze'eg a'e. 22 — Tupàn ikàgaw uhem Izaew wi, ta'e zaneàmàtyry'ymar weraha ize'eg hyru zanewi a'e wà 'y, i'i wanupe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/1SA04.htm","date":"2021-12-05T02:44:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363134.25\/warc\/CC-MAIN-20211205005314-20211205035314-00235.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000087023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000087022781372}","num_words":771,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.259,"stopwords_ratio":0.447,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"7\n1 A'e rupi awakwer Zeàri taw pe har oho a'e pe Tupàn Ze'eg Hyru heraha pà a'e wi wà kury. Aminanaw hàpuz ywytyr rehe hin a'e. Omono Tupàn Ze'eg Hyru hàpuz pupe wà. Wexak ta'yr Ereazar her ma'e Tupàn Ze'eg Hyru rehe uzekaiw ma'e romo wà kury.\nXamuew weruze'eg Izaew wà\n2 Umumaw Tupàn Ze'eg Hyru 20 kwarahy ru'u Zeàri taw pe uin pà a'e. A'e kwarahy nànàn Izaew uze'eg waiko Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe wà, upytywà haw rehe wà. — Urepytywà pe nehe, i'i oho waiko wà.\n3 Amo 'ar mehe uze'eg Xamuew Izaew wanupe a'e kury. — Aze pezewyr wer tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe nehe, peityk tupàn a'ua'u amo ae ywy rehe arer pe wà nehe. Peityk tupàn ua'u kuzà Atarot her ma'e hagapaw pe wà nehe no. Pezemonokatu tuwe Tupàn pe nehe. Xo a'e zo pemuwete katu nehe. A'e mehe pepyro putar Piri ywy rehe har wanuwi nehe, i'i wanupe.\n4 A'e rupi Izaew weityk tupàn a'ua'u Kànàà wazar wanagaw paw a'e wà kury. Xo Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e zo umuwete katu wà kury.\n5 Na'e omono'og Xamuew Izaew paw Mipa pe a'e wà kury. — A'e pe aze'eg putar Tupàn pe penehe ihe nehe, i'i wanupe, uze'eg imono kar pà wanupe. 6 A'e rupi Izaew paw uzemono'og Mipa pe wà kury. Wenuhem 'y ywy wi wà, imuwyryk kar pà Tupàn pe wà. Umumaw pitài 'ar umai'u 'ym pà Tupàn imuwete pà wà. — Iaiw ma'e uruzapo Tupàn henataromo ure, i'i teko Xamuew pe wà. A'e pe Mipa pe weruze'eg Xamuew teko Izaew izuapyapyr wà. Wiko wanuwihaw romo a'e pe.\n7 Amo umume'u Izaew Mipa pe uzemono'ogaw oho Piri ywy rehe har pe wà. A'e rupi a'e 5 wanuwihaw uhem oho wemiruze'eg wanupi wà kury, Izaew waàmàtyry'ym pà wà kury. Izaew ukwaw wahem àwàm wà. Ukyze wanuwi wà. 8 A'e rupi uze'eg oho Xamuew pe wà. — Epytu'u zo Tupàn pe neze'eg ire nehe. Enoz Piri ywy rehe har wanuwi urepyro àwàm izupe nehe, i'i izupe wà.\n9 Na'e Xamuew uzuka àràpuhàràna'yr hawitu ma'e kury, hapy pà Tupàn pe imono pyr romo kury. — Epytywà Izaew ne wà nehe, i'i izupe. Wenu Tupàn ize'eg. Uzapo heminozgwer. 10 Àràpuhàràna'yr hapy mehe we Piri ywy rehe har ur waiko Izaew wakutyr wà. Tupàn umuànoànog kar àmàn a'e pe wakutyr. Ukyze wà, a'e rupi nukwaw kwaw ma'e iapo haw wà. A'e rupi uzàn oho Izaew wanuwi wà. 11 Uhem Izaew Mipa wi wà kury, Piri ywy rehe har wanaikweromo uzàn pà wà kury. Uzukazuka oho waiko pe rupi wazàn mehe wà. Uhem Mete-Kar pe wà. 12 Na'e Xamuew upyhyk amo ita kury, imuapyk pà Mipa Xem wamyter pe. — Xe xe Tupàn zanepytywà a'e, i'i. A'e rupi Emenezer omono izupe her romo wà. — Ita zanepytywà awer hexak kar har, i'i her zaneze'eg rupi. Ta'e a'e 'ar mehe Tupàn upytywà a'e wà xe. 13 Nezewe Izaew izuapyapyr weityk Piri ywy rehe har a'e wà. Xamuew heko mehe we Tupàn numuixe kar kwaw Piri ywy rehe har Izaew waiwy rehe a'e wà. 14 A'e 'ym mehe Piri ywy rehe har upyhyk tawhu tetea'u Izaew wanuwi wà. Umuzewyr Ekerom tawhu imono Izaew wanupe wà. Umuzewyr Kat wanupe wà no. Tawhu a'e mokoz tawhu wamyter pe har umuzewyr wanupe wà no. Nezewe mehe Izaew upyhyk wi uiwy wà no. A'e ma'e uzeapo mehe Izaew upytu'u Amohe ywy rehe har waàmàtyry'ym ire wà.\n15 Umumaw Xamuew weko haw Izaew wanuwihaw romo waneruze'egar romo weko haw. 16 Kwarahy nànàn Xamuew oho tawhu nànàn a'e: Metew, Ziwkaw, Mipa. Teko ur uzeruze'eg kar pà izupe wà. Umume'u wanemiapo ràm wanupe. 17 A'e re uzewyr weko haw pe Hama taw pe a'e. Wiko pureruze'eg ma'e romo a'e pe no. Uzapo amo ma'ea'yr hapy haw Tupàn henataromo a'e pe no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/1SA07.htm","date":"2021-12-05T02:47:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363134.25\/warc\/CC-MAIN-20211205005314-20211205035314-00238.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":597,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.481,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"10\nÀràpuhàràn mono'ogaw rehe ize'eg a'e kury\n1 Na'e Zezuz uma'emume'u teko wanupe a'e kury. -Azeharomoete ko heze'eg ihe. Aze awa nuixe kwaw uken rupi a'e nehe, àràpuhàràn mono'ogaw pe wixe mehe a'e nehe, a'e awa àràpuhàràn rehe imunar ma'e romo hekon a'e nehe. 2 Àràpuhàràn wanehe uzekaiw ma'e a'e, wixe uken rupi a'e. 3 Uken rehe uzekaiw ma'e a'e, tuweharupi uwàpytymawok uken àràpuhàràn wazar pe a'e, imuixe kar pà a'e. Àràpuhàràn wazar uze'eg wanupe pitàitàigatu waner imume'u pà. Heimaw wenu ize'eg wà. Tuweharupi weraha weimaw a'e wi wà. 4 A'e wi waneraha mehe wazar oho wanenataromo. Àràpuhàràn oho uzar haikweromo wà, ta'e ukwaw ize'eg wà xe. 5 Noho kwaw amo ae awa rupi wà. Aze amo ae awa ipureraha wer wanehe a'e nehe, àràpuhàràn uzàn putar izuwi wà nehe, ta'e nukwaw kwaw ize'eg wà xe.\n6 Umumaw Zezuz a'e ma'emume'u haw kury. Teko wenu ize'eg wà. Nukwaw kwaw ima'enukwaw paw wà. — Ma'e rehe ize'eg a'e, i'i zepe uzeupeupe wà. Nukwaw kwaw wà.\n— Àràpuhàràn wanehe uzekaiw katu ma'e ài aiko ihe, i'i Zezuz teko wanupe a'e\n7 A'e rupi Zezuz uze'eg wi wanupe kury.\n— Azeharomoete heze'eg ihe. Ihe aiko a'e uken àràpuhàràn mono'ogaw pe har zàwenugar romo ihe. Àràpuhàràn wixe omono'ogaw pupe uken rupi wà. Nezewegatete aze teko uzeruzar herehe wà nehe, aze heremiruze'eg romo wanekon wà nehe, wixe putar Tupàn heko haw pe a'e wà nehe. 8 Amogwer a'e wà, herenataromo ur ma'e kwer paw rupi a'e wà, ma'e rehe imunar ma'e zàwenugar romo wanekon a'e wà. Àràpuhàràn nuzekaiw kwaw imunar ma'e ze'eg rehe wà. Nezewegatete heremiruze'eg hekwaw katu wà no. 9 Ihe aiko a'e uken zàwenugar romo ihe. Àràpuhàràn wixe uken rupi wà, uhem oho hupi wà no, wemi'u ràm hekar pà wà. Amo nuzuka kwaw a'e àràpuhàràn wazemono'ogaw pe waneko mehe a'e wà. Nezewegatete ni amo nomono kar kwaw herehe uzeruzar ma'e tatahu pe a'e wà nehe no. 10 Ma'e rehe imunar ma'e a'e, ur ma'e rehe imunar pà a'e, ma'e izuka pà a'e, ma'e imumaw pà a'e. Ihe azur ywy rehe ihe, a'e rupi teko wiko putar Tupàn pyr tuweharupi a'e wà nehe. Hurywete putar tuwe wà nehe, uzemumikahy 'ym pà wà nehe, ma'erahy ipuraraw 'ym pà wà nehe.\nZezuz àràpuhàràn wamono'ogar zàwenugar ikatuahy ma'e\n11 Àràpuhàràn wanehe uzekaiw ma'e ikatuahy ma'e zàwenugar romo aiko ihe. Àràpuhàràn wanehe uzekaiw katu ma'e a'e nehe, aze ikatuahy ma'e romo hekon a'e nehe, umàno putar weimaw wanekuzaromo a'e nehe, wanehe uzekaiw mehe a'e nehe. Nezewegatete amàno putar teko wapyro pà tatahu wi ihe nehe no. 12 Amo ae uma'ereko ma'e a'e, nuiko kwaw àràpuhàràn wazar romo a'e, a'e rupi nuzekaiw katu kwaw wanehe a'e. Aze zawaruhu ur a'e pe a'e nehe, a'e awa uzàn putar izuwi a'e nehe, àràpuhàràn wanezar pà a'e nehe. A'e mehe zawaruhu upyhyk putar amo àràpuhàràn a'e wà nehe, omogwemogwer imuhàmuhàz kar pà a'e wà nehe. 13 A'e uma'ereko ma'e uzàn a'e wi wanuwi, ta'e nuiko kwaw wazar romo xe. Nuzekaiw kwaw weimaw 'ym wanehe.\n14-15 Aiko àràpuhàràn wanehe uzekaiw ma'e ikatuahy ma'e zàwenugar romo ihe. Heru hekwaw katu a'e. Ihe akwaw katu heru ihe no. Àràpuhàràn wanehe uzekaiw ma'e ukwaw katu weimaw a'e wà. Nezewegatete akwaw katu heremiruze'eg ihe wà no. Hekwaw katu a'e wà no. Azemono putar hezezuka kar pà wapyro pà tatahu wi ihe nehe. 16 Heta amo ae teko wà no, nuiko kwaw heremiruze'eg romo a'e wà rihi. Amuigo kar putar a'e teko heremiruze'eg romo ihe wà nehe no. Uzeapyaka katu putar heze'eg rehe wà nehe. Aze a'e àràpuhàràn wanehe uzekaiw ma'e ume'eg kar amo ae àràpuhàràn a'e wà nehe, omono'og putar a'e àràpuhàràn amogwer weimaw wainuromo a'e wà nehe. Nezewegatete amono'og putar a'e teko amogwer heremiruze'eg wanehe ihe wà nehe no.\n17 Heru heamutar katu a'e, ta'e heporomono wer heretekwer rehe tuwihaw wanupe ihe xe. Hezuka kar putar heremiruze'eg wanekuzaromo wà nehe. Amo 'ar mehe aikuwe wi putar hemàno re ihe nehe. 18 Nahezuka e kwaw a'e wà nehe. Azemono putar wanupe hezezuka kar pà ihe nehe. Aze mo nazemono iwer, a'e mehe mo nupuner iwer mo hezuka haw rehe wà. Heru uze'eg ihewe a'e. — Ezezuka kar wanupe nehe, i'i ihewe. — Nemàno re erekweraw wi putar nehe. Amo 'ar mehe erehyk putar nehe. Xo a'e 'ar mehe zo nezuka putar a'e wà nehe. Nupuner kwaw nezuka haw rehe nehyk 'ym mehe a'e wà nehe.\n19 A'e ze'eg henu mehe uzemuza'aza'ak wi teko wà. Amo uzeruzar Zezuz rehe a'e wà kury. Amogwer nuzeruzar kwaw hehe a'e wà.\n20 — Wereko tekwe ikatu 'ym ma'e uzehe a'e, he'o a'e, màràzàwe tuwe pezeapyaka katu ize'eg rehe pe, i'i teko tetea'u amogwer wanupe wà.\n21 — Tekwe ikatu 'ym ma'e hereko har nuze'eg kwaw nezewe a'e wà. Nupuner kwaw hehàpyhà 'ym ma'e imukatu haw rehe a'e wà, i'i amogwer wà.\nZezuz oho Zeruzarez tawhu pe a'e kury\n22 Huwixàg mehe kury. Uhem etea'i amo ae mai'u haw kury. — Tupàn hàpuzuhu imukatu wi haw, i'i teko a'e mai'u haw pe wà. Teko tetea'u oho Zeruzarez tawhu pe wà, mai'u haw pe uzemono'og pà wà. 23 Oho Zezuz a'e pe a'e no. Amo 'ar mehe wata oho iko tàpuzuhu huwake kury. Ita imupu'àm pyrer Xàrumàw hemiapo kwer, i'i teko a'e tàpuz iaikaw pyrer pe wà. 24 Uzemono'og Zutew Zezuz huwake a'e wà kury, hehe upuranu pà a'e wà kury. — Mo romo ereiko ne, mo nemur kar xe a'e. Ma'e 'ar mehe eremume'u putar nereko haw urewe nehe. Neremu'em zo urewe nehe. Emume'u nereko haw ze'eg zawaiw katu 'ym ma'e rupi nehe. Aipo ne ereiko Tuwihawete Purupyro Ma'e ur ma'e ràm romo ne, i'i izupe wà. 25 Uze'eg Zezuz wanupe.\n— Amume'u peme ihe. Napezeruzar kwaw heze'eg rehe. Heru uzapo kar ma'e ihewe a'e. Azapo a'e ma'e teko ihe. Pexak heremiapo kwer. Màràzàwe tuwe napezeruzar kwaw herehe. 26 Àràpuhàràn noho kwaw uzar 'ym pe a'e wà. Nezewegatete naperuzar kwaw herehe pe no, ta'e napeiko kwaw heremiruze'eg romo pe xe. 27 Àràpuhàràn uzeapyaka katu uzar ze'eg rehe wà. Wazar ukwaw weimaw wà no. Heimaw oho hupi wà. Nezewegatete heremiruze'eg hekwaw a'e wà. Akwaw ihe wà no. Weruzar heze'eg wà no. 28 Amuigo kar putar heremiruze'eg ihe wà nehe, heru ipyr tuweharupi ihe wà nehe. Noho pixik kwaw tatahu pe wà nehe. Ni amo nupuner kwaw heàmàtyry'ymar romo wamuigo kar haw rehe a'e wà nehe. 29 Heru ikàg wera'u amogwer wanuwi paw rupi katete a'e. A'e ae umuzeruzar kar heremiruze'eg herehe a'e wà. Uzekaiw katu wanehe no. Ni amo nupuner kwaw wamono kar haw rehe hewi a'e wà nehe. Ni amo nupuner kwaw tatahu pe wamono kar haw rehe wà nehe. 30 Heru a'e, Tupàn romo hekon a'e. Ihe ihe no, Tupàn romo aiko ihe no. Pitài romo uruiko ure.\n31 Zutew upyhyk wi ita heruwà a'e wà kury. Ipurapi wer zepe hehe wà. Ipuruzuka wer hehe wà. — Xiuka nehe, ta'e uze'eg zemueteahy Tupàn rehe a'e xe, ta'e Tupàn romo weko haw umume'u kwez kury xe, i'i uzeupeupe wà.\n32 — Ikatuahy ma'e tetea'u azapo kwez penuwa rupi ihe. Heru uzapo kar a'e ma'e paw rupi ihewe a'e. Ma'enugar heremiapo kwer hekuzaromo pepuruzuka wer herehe pe, i'i wanupe.\n33 — Na'urepuruzuka wer kwaw nerehe ikatuahy ma'e neremiapo kwer rehe ure. Tupàn rehe neze'eg zemueteahy awer rehe urepuruzuka wer nerehe ure. Awa romo ereiko ne. Tupàn romo nereko haw eremume'u kwez urewe kury, i'i ahyahy izupe wà. 34-36 I'i Zezuz wanupe.\n— Ze'eg kwehe arer uze'eg peipy wanehe a'e. — Ikàg wera'u ma'e romo peiko pe, Tupàn romo peiko pe, i'i a'e ze'eg. Teko romo wanekon peipy wà. Ikàg ma'e romo wanekon Tupàn huwa rupi wà, ta'e Tupàn omono uze'eg wanupe a'e xe. Pekwaw katu a'e ze'eg kwehe arer.\n— Tupàn umume'u a'e ze'eg teko wanupe. Napeikwahy kwaw izupe henu mehe. Heru hemur kar ko ywy rehe. — Tupàn ta'yr romo aiko ihe, a'e kwez peme ihe. Màràzàwe tuwe peikwahy ihewe pe. Màràzàwe tuwe — Uze'eg zemueteahy iko Tupàn rehe a'e, peze ihewe pe. 37 — Aze nazapo kwaw heru hemiapo putar haw nehe, pezeruzar zo herehe nehe. 38 Azapo heru hemiapo putar haw teko ihe. Napezeruzar kwaw herehe. Pezeruzar tuwe heremiapo kwer rehe nehe. A'e rupi pekwaw putar tuwe heru herehe we heko haw nehe, pekwaw putar hehe we hereko haw nehe no, ta'e pitài teko romo uruiko ure xe.\n39 Tuwihaw uzeagaw wi zepe ipyhyk kar pà imunehew kar pà a'e wà kury. Nupuner kwaw wà. Uhem wi oho a'e wi wanuwi kury.\n40 Wahaw wi Zotàw yrykaw oho kury. Uhem oho Zuàw purumuzahazahak ma'e heko awer pe kury. Upyta a'e pe. (A'e 'ym mehe Zuàw umuzahazahak teko tetea'u a'e pe wà.) 41 Teko tetea'u ur a'e pe ipyr wà. Uze'eg izupe wà. — Zuàw a'e, na'ikàg kwaw a'e, nuzapo kwaw purumupytuhegatu kar haw a'e. Uze'eg ko awa rehe. Azeharomoete ize'eg a'e, i'i teko uzeupeupe wà.\n42 A'e rupi teko tetea'u uzeruzar Zezuz rehe a'e pe wà kury.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/JHN10.htm","date":"2021-11-29T12:43:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964358705.61\/warc\/CC-MAIN-20211129104236-20211129134236-00215.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":1408,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.251,"stopwords_ratio":0.492,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"14\n— Aze pezeruzar herehe nehe, peho putar heru pyr nehe, i'i Zezuz wemimu'e wanupe a'e kury\n1 Uze'eg wiwi Zezuz urewe a'e kury.\n— Pekyze zo tuwihaw wanuwi nehe, pezemumikahy zo nehe. Pezeruzar Tupàn rehe, pezeruzar herehe nehe no. 2 Heta tetea'u tàpuz heru heko haw pe. Amuhyk putar a'e peneko àwàm aha a'e pe peme ihe nehe. Aze mo namuhyk iwer, a'e mehe mo namume'u iwer mo imuhyk àwàm peme. 3 Peneko àwàm imuhyk kar ire nehe, azewyr wi putar tuwà xe nehe no, pemono'ono'og pà hezeupe nehe no. A'e rupi peiko putar hepyr nehe. 4 Pekwaw a'e pe heho àwàm me pureraha ma'e pe.\n5 Uze'eg Tume izupe. — Urezar, nurukwaw kwaw neho àwàm ure. Màràzàwe urukwaw putar pe nehe, nepyr ureho àwàm nehe, i'i izupe. 6 I'i Zezuz izupe. — Teko amo taw pe oho mehe a'e wà, wata pe rupi a'e wà. Wanape zàwenugar romo aiko ihe. Aze teko iho wer Tupàn heko haw pe wà nehe, uzeruzar putar herehe wà nehe. Amume'u ze'eg azeharomoete har purupe ihe no. Aze pezeruzar heze'eg rehe nehe, peiko putar peho Tupàn pyr tuweharupi nehe. Aze teko heremiruze'eg romo wanekon wà nehe, ukweraw wi putar wà nehe, wikuwe wi putar tuweharupi wà nehe. Ni amo nueraha kwaw teko Tupàn pe wà nehe. Xo ihe zo araha putar teko izupe ihe wà nehe, i'i Zezuz Tume pe.\n7 — Hekwaw pe pe, i'i urewe. — A'e rupi pekwaw putar heru nehe no. Azeharomoete pekwaw heru kury. Azeharomoete pexak heru kury, i'i urewe.\n8 Uze'eg Piri izupe. — Urezar, exak kar neru urewe nehe. Nurenoz kwaw amo ae ma'e newe ure nehe, aze erexak kar neru urewe nehe, i'i izupe.\n9 Uze'eg Zezuz izupe.\n— Kwehe aiko pepyr ihe. Aipo nahekwaw kwaw pe ne rihi, Piri. Aze amo wiko herexakar romo a'e nehe, wiko heru hexakar romo a'e nehe no. Herexak mehe erexak heru iko ne.\n— Exak kar neru urewe nehe, ere ihewe. Màràzàwe tuwe ereze'eg nezewe. 10 — Aipo nerezeruzar kwaw heru inuromo hereko haw rehe ne, Piri. Aipo nerezeruzar kwaw heru heinuromo heko haw rehe ne. Namume'u e kwaw ko heze'eg newe ihe. Heru heinuromo har umume'u kar iko ihewe a'e, uzapo kar ma'e iko ihewe a'e no. 11 Pezeruzar ko heze'eg rehe nehe. Aiko heru inuromo ihe. Heru wiko heinuromo a'e no. Pema'enukwaw heremiapo kwer rehe nehe, ma'e purumupytuhegatu kar haw rehe nehe. A'e mehe pezeruzar putar pitài romo hereko haw heru inuromo nehe. 12 Azeharomoete ko heze'eg ihe. Herehe uzeruzar ma'e uzapo putar ma'e hezàwegatete a'e wà nehe. Upurumupytuhegatu kar wera'u putar ihewi a'e wà nehe, ta'e aha putar heru ipyr ihe nehe xe. 13 Azapo putar wyzài ma'e peme ihe nehe, aze penoz a'e ma'e heru pe herer rehe nehe. Nezewe mehe aexak kar putar heru ikàgaw ipuràg eteahy haw purupe ihe nehe. 14 Aze penoz wyzài ma'e herer rehe nehe, azapo putar a'e ma'e peme ihe nehe.\n— Tekwe Puràg upyta putar pepyr tuweharupi a'e nehe, i'i Zezuz wemimu'e wanupe a'e kury\n15 Uze'eg wi urewe.\n— Aze heamutar katu pe nehe, peruzar putar heze'eg nehe. 16 Aenoz putar amo ae pepytywà har heru pe ihe nehe. Umur kar putar wekwe peme a'e nehe. Hekwe umume'u xo ze'eg azeharomoete har purupe a'e. Upyta putar pepyr tuweharupi a'e nehe. 17 Tupàn iàmàtyry'ymar ywy rehe har nuexak kwaw Tupàn rekwe tur mehe a'e wà nehe, nukwaw kwaw a'e wà nehe. A'e rupi nupuner kwaw hemiruze'eg romo weko haw rehe a'e wà nehe. Pekwaw putar nehe, ta'e upyta putar pepyr a'e nehe xe, ta'e wiko putar pepy'a pe a'e nehe xe.\n18 Napuezar kwaw ihe nehe. Azewyr wi putar tuwà peme nehe no. 19 Na'iàrew kwaw heho àwàm. A'e re heàmàtyry'ymar ywy rehe har naherexak kwaw a'e wà nehe. Pe herexak wi putar pe nehe. Ta'e akweraw wi putar hemàno re ihe nehe xe. Aiko wi putar tuweharupi nehe. A'e rupi pekweraw wi putar pemàno re nehe no. Peiko wi putar tuweharupi nehe no. 20 A'e 'ar ihem mehe nehe, pekwaw putar heru inuromo hereko haw pe nehe. Pekwaw putar heinuromo peneko haw nehe no, peinuromo hereko haw zàwegatete nehe no.\n21 Aze amo uzeruzar heze'eg rehe a'e nehe, aze weruzar heze'eg a'e nehe no, a'e ae heamutar katu har romo hekon a'e nehe. Aze amo heamutar katu a'e nehe, heru uzamutar katu a'e teko a'e nehe no. Azamutar katu putar a'e heamutar katu har ihe nehe no. Azekwaw katu kar putar izupe ihe nehe no.\n22 Zut a'e (nan Zut Kario pe har a'e, Zut inugwer a'e) upuranu Zezuz rehe a'e kury.\n— Hezar, i'i izupe. — Erezekwaw katu kar putar urewe ne nehe. Màràzàwe tuwe nerezekwaw kar kwaw amogwer teko ywy rehe har wanupe nehe, i'i Zut izupe, hehe upuranu pà. 23 Uze'eg wi urewe. Aze teko heamutar katu a'e wà nehe, weruzar putar heze'eg a'e wà nehe. Heru uzamutar katu putar a'e teko a'e wà nehe no. Heru a'e nehe, ihe ihe nehe no, uruzur putar wapyr urereko pà ure nehe no. 24 Heamutar 'ymar nuweruzar kwaw heze'eg a'e wà nehe. Peinu heze'eg. Namume'u kar kwaw a'e ze'eg hezeupe. Nan. Hemur kar har umume'u kar a'e ze'eg ihewe a'e. 25 Agwer ma'e amume'u peme ihe, pepyr hereko mehe we ihe. 26 Heru umur kar putar Wekwe Puràg purupytywà ma'e pepyr a'e nehe, ta'e peiko heremiruze'eg romo pe xe. Pemu'e putar ma'e rehe paw rupi a'e nehe. Pemuma'enukwaw kar putar heze'eg rehe paw rupi a'e nehe no.\n27 Heho re, aze mo napupytywà putar iwer ihe, a'e mehe mo pekyze mo heàmàtyry'ymar wanuwi pe, pekyze mo ma'e wi pe. Hekàg ihe. Nakyze kwaw wanuwi ihe, ma'e wi ihe. A'e rupi amukàg putar pepy'a ihe nehe. A'e rupi napekyze kwaw nehe no. Teko napemukàg kar kwaw hezàwe a'e wà. Xo ihe zo akwaw tuwe pemukàg kar haw ihe. A'e rupi pezemumikahy zo heho àwàm rehe nehe. Pekyze zo heàmàtyry'ymar wanuwi nehe. Pekyze zo wyzài ma'e wi nehe. 28 — Aha putar pewi ihe nehe, azewyr wi putar peme ihe nehe no, a'e kwez peme. Peinu imume'u mehe pe. Aze mo heamutar katu pe, a'e mehe mo penurywete mo heru ipyr heho àwàm rehe pe, ta'e heru ikàg wera'u ihewi a'e xe. 29 Amume'u heho àwàm kwez peme ihe kury, heho 'ym mehe we ihe rihi. A'e rupi ywak rehe heho àwàm hexak mehe pezeruzar putar tuwe heze'eg rehe nehe, herehe nehe.\n30 Napuner kwaw kwehea'u peme heze'egaw rehe kury, ta'e heàmàtyry'ymar ko ywy rehe har wanuwihaw a'e xe, umur kar wemiruze'eg xe a'e wà xe: hepyhyk putar a'e wà nehe. Aze mo nazezuka kar iwer mo wanupe, a'e mehe mo nupuner iwer mo hezuka haw rehe wà. 31 Azamutar katu heru ihe. A'e rupi azapo wi putar hemiapo putar haw paw rupi ihe nehe. A'e rupi teko ukwaw putar heru iamutar katu haw a'e wà nehe. Azamutar katu heru ihe. Uze'eg wi urewe kury. — Zaha ty wà, zahem zaha xe wi nehe kury ty wà, i'i urewe kury.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/JHN14.htm","date":"2021-11-29T12:45:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964358705.61\/warc\/CC-MAIN-20211129104236-20211129134236-00219.warc.gz","language":"gub","language_score":1.00000453,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000004529953003}","num_words":1105,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.251,"stopwords_ratio":0.486,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"16\n1 Uze'eg wi urewe. Agwer ma'e amume'u kwez peme ihe, ta'e naputar kwaw herehe pezeruzar ire pepytu'u haw ihe xe. 2 Zutew wanuwihaw pemono kar putar uzemono'ogaw wi a'e wà nehe. Amo 'ar mehe nehe, nezewe i'i putar a'e wà nehe. — Aze azuka Zezuz hemiruze'eg ihe wà nehe, ikatuahy ma'e azapo putar nezewe Tupàn pe ihe nehe, i'i mua'u putar uzeupe a'e wà nehe. 3 Uzapo putar agwer ma'e peme a'e wà nehe, ta'e nukwaw kwaw heru a'e wà xe, ta'e nahekwaw kwaw a'e wà no xe. 4 Agwer ma'e amume'u kwez peme ihe. A'e rupi a'e ma'e peme iapo mehe wà nehe, pema'enukwaw putar ko heze'eg rehe nehe.\n— Amur kar putar pepytywà àràm pepyr ihe nehe, i'i Zezuz wemimu'e wanupe a'e kury\nNamume'u kwaw a'e ma'e izypy mehe ihe, ta'e aikuwe pepyr a'e 'ar mehe ihe xe. Tàrityka'i aha putar pewi ihe nehe kury. 5 Aha putar hemur kar arer ipyr ihe nehe kury. Napepuranu kwaw herehe. — Ma'e pe ereho putar nehe, napeze kwaw ihewe. 6 Amume'u heho àwàm kwez peme kury. A'e rupi pezemumikahy kury. 7 Azeharomoete ko heze'eg ihe. Aze aha pewi nehe, ikatu wera'u nezewe haw peme nehe. Aze mo naha iwer pewi ihe, a'e mehe mo pepytywà àràm nur iwer mo pepyr a'e. Aze aha nehe, amur kar putar pepytywà àràm pepyr nehe.\n8-9 Teko ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe a'e wà, ta'e nuzeruzar kwaw herehe a'e wà xe. Tur mehe nehe pepytywà har ukwaw kar putar wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e teko wanupe a'e nehe. Ikatu ma'e iapo haw rehe upurumu'e putar nehe no. — Teko ikatu 'ym ma'e iapo har oho putar tatahu pe wà nehe, i'i putar teko wanupe nehe, wamu'e pà nehe. Ta'e Tupàn omono kar putar agwer teko tatahu pe a'e wà nehe xe.\n10 Aha putar heru ipyr ihe nehe. Naherexak kwaw pe nehe. Amur kar putar purupytywà ma'e ihe nehe. A'e rupi teko ukwaw putar ikatu ma'e iapo haw a'e wà nehe. 11 — Amono kar putar Zurupari tatahu pe ihe nehe, i'i tuwe heru ihewe. Purupytywà ma'e pepyr tur mehe nehe, umume'u putar Zurupari tatahu pe iho àwàm purupe a'e nehe no. A'e mehe teko ukwaw putar tuwe ikatu 'ym ma'e iapo har tatahu pe waho àwàm a'e wà nehe no.\n12 Hepurumume'u wer zepe amo ae ma'e tetea'u rehe ihe. Namume'u kwaw peme ihe nehe kury. Aze mo amume'u peme, a'e mehe mo pezemumikahy tuwe mo pe. 13 Tupàn rekwe umume'u xo ze'eg azeharomoete har purupe a'e. Tur mehe ukwaw kar putar a'e ze'eg azeharomoete har peme a'e nehe. Nuze'eg e kwaw peme a'e nehe. Weminu kwer umume'u putar peme nehe. Ma'e uzeapo ma'e ràm umume'u putar peme nehe no. 14 Ukwaw kar putar hekàgaw hepuràg eteahy haw peme nehe, ta'e umume'u putar heze'eg peme nehe xe. 15 Heru umur ukàgaw upuràg eteahy haw ihewe paw rupi a'e. A'e rupi — Hekwe umume'u putar heze'eg peme a'e nehe, a'e kwez peme ihe.\n— Penurywete putar nehe, i'i Zezuz wemimu'e wanupe a'e kury\n16 — Nan kwehe tete aha putar pewi nehe. Naherexak kwaw pe a'e 'ar mehe nehe. A'e re nehe, nan kwehe tete nehe, herexak wi putar pe nehe no, i'i urewe.\n17-18 Amo hemimu'e i'i urewe a'e wà.\n— Màràzàwe tuwe umume'u oho àwàm uzewyr àwàm zanewe a'e, màràzàwe tuwe umume'u u ipyr oho àwàm zanewe a'e. Ma'e rehe uze'eg iko a'e, i'i urewe wà. Nurukwaw kwaw ure.\n19 — Ipuranu wer herehe wà, i'i Zezuz uzeupe. A'e rupi uze'eg urewe kury.\n— Pepuranu peiko pezehezehe pe,\n— Màràzàwe tuwe uze'eg iko oho àwàm rehe a'e, uzewyr àwàm rehe a'e, peze peiko pezeupe. 20 Azeharomoete ko heze'eg ihe. Pezai'o putar nehe. Teko heremiruze'eg 'ym hurywete putar azeharomoete a'e wà nehe. Pezemumikahy putar nehe. Amo 'ar ipaw ire penurywete wi putar nehe. 21 Kuzà a'e, umemyr izexak kar etea'i mehe uzemumikahy a'e, ta'e uhem ma'erahy ipuraraw paw izupe a'e xe. Imemyr izexak kar ire heharaz ma'erahy kwer wi. Hurywete umemyr izexak kar awer rehe. 22 Nezewegatete peiko putar nehe no. Pezemumikahy kury. Apuexak wi putar ihe nehe. Penurywete putar tuwe nehe. Ni amo nupuner kwaw pemuzemumikahy kar wi haw rehe a'e wà nehe.\n23 A'e 'ar mehe nehe, napenoz kwaw ma'e ihewe nehe. Azeharomoete ko heze'eg ihe. Aze penoz wyzài ma'e heru pe herer rehe nehe. Umur putar peme a'e nehe. 24 Ko 'ar rehe napenoz kwaw ma'e izupe herer rehe. Penoz tuwe ma'e izupe nehe ty wà. A'e rupi penurywete putar tuwe nehe.\n— Heremiruze'eg upuraraw putar ma'erahy a'e wà nehe, i'i Zezuz wemimu'e wanupe a'e kury\n25 Uze'eg wi urewe.\n— Agwer ma'e rehe apumu'e kwez ihe, ma'emume'u haw imume'u pà peme ihe. Amo 'ar mehe napumu'e kwaw ma'emume'u haw rupi ihe nehe. Aze'eg putar peme heru rehe ihe nehe. Pekwaw katu putar hema'enukwaw paw nehe. Nazumim kwaw hema'enukwaw paw pewi nehe. 26 A'e 'ar mehe pe ae penoz putar ma'e izupe herer rehe nehe. A'e rupi nainoz kwaw penemimutar izupe a'e 'ar mehe nehe. 27 Ta'e heru peamutar katu a'e xe. Peamutar katu a'e, ta'e heamutar katu pe no xe, ta'e pezeruzar izuwi hezur awer rehe xe. 28 Azur tuwe heru wi ihe, ywy rehe ihe. Ahem putar aha ywy wi nehe kury, heru pe heho pà nehe kury.\n29 Uruze'eg izupe ure kury. — Azeharomoete nazawaiw katu kwaw neze'eg urewe kury. (Urenu katu neze'eg kury.) Na'uremu'e kwaw pe iko ma'emume'u haw imume'u pà ne kury. A'e rupi urukwaw katu wera'u nema'enukwaw paw ure kury. 30 Azeharomoete erekwaw ma'e paw rupi ne. Eremume'u tuwe ma'e iko urewe kury. Nurupuranu kwaw nerehe ure kury. Azeharomoete uruzeruzar Tupàn hemimur karer romo nereko haw rehe ure kury, uru'e izupe. 31 Uze'eg Zezuz urewe.\n— Aipo pezeruzar tuwe herehe kury. 32 Tàrityka'i pehàpehàz putar nehe, pitàitàigatu peneko haw pe peho pà nehe. Pepuir putar ihewi nehe. Pepytu'u putar herehe pezeruzar ire nehe. Azeharomoete naiko kwaw xe ihe zutyka'i ihe nehe. Nan. Heru herehe we hekon putar a'e nehe. 33 Teko heremiruze'eg 'ym upuraraw kar putar ma'erahy peme a'e wà nehe. Hekàg wera'u a'e teko wanuwi ihe. Amono kar putar a'e teko tatahu pe ihe wà nehe. A'e rupi pekyze zo wanuwi nehe. Amume'u agwer ma'e kwez peme ihe kury. A'e rupi napekyze kwaw tuwihaw wanuwi nehe. Penurywete putar nehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/JHN16.htm","date":"2021-11-29T12:45:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964358705.61\/warc\/CC-MAIN-20211129104236-20211129134236-00221.warc.gz","language":"gub","language_score":0.9999951124,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 0.9999951124191284}","num_words":990,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.479,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"23\nUpyro Tawi Keira taw pe har wà\n1 A'e 'ar rehe Piri ywy rehe har oho Keira tawhu pe a'e pe har waàmàtyry'ym pà a'e wà kury. Imunar arozràn imono'og romo pyrer rehe wà, a'e pe har rehe wà. Tawi wenu a'e ma'e imume'u mehe. 2 A'e rupi upuranu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe. — Aipo aha putar Piri ywy rehe har wakutyr ihe nehe, i'i izupe. — Eho wakutyr nehe ty, i'i Tupàn izupe. — Ezàmàtyry'ym eho ne wà nehe, Keira tawhu pe har wapyro pà ne wà nehe, i'i izupe.\n3 Tawi rehe we har uze'eg Tawi pe wà. — Urukyze tuwe Zuta ywy rehe urepyta haw rehe ure. Urukyze wera'u putar izuwi nehe, aze zaha Keira pe nehe, i'i izupe wà.\n4 A'e rupi upuranu wi Tawi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe. Uwazar Tupàn ize'eg izupe. — Eho Keira pe nehe, Piri ywy rehe har waàmàtyry'ym pà nehe, ta'e amur putar waneityk àwàm newe ihe nehe xe, i'i izupe.\n5 A'e rupi oho Tawi awa uzehe we har wanupi kury, Keira pe kury. Uzàmàtyry'ym Piri ywy rehe har a'e pe wà. Uzuka Piri ywy rehe har tetea'u wà. Upyro waneimaw wanuwi wà no. Nezewe Tawi upyro Keira pe har Piri ywy rehe har wanuwi wà.\n6 Amiatar Aimerek ta'yr Xau wi uzepyro mehe, Tawi pe oho mehe, weraha xaxeto kamir puku a'e.\n7 Teko umume'u Tawi Keira pe iho awer oho Xau pe wà. Henu mehe uze'eg nezewe. — Tupàn umur Tawi kwez hepo pe kury. Ta'e oho amo tawhu pàrirogaw heta haw pe. Tàtàahy ukenaw a'e pe har. Nuzawy kwaw miar pyhykaw pupe wiko ma'e kury, i'i Xau.\n8 A'e rupi omono'og Xau zauxiapekwer paw wà kury. — Zaha Keira kutyr nehe. Zamàmàn taw izywyr nehe. Zamàmàn Tawi izywyr hemiruze'eg wanehe we nehe, i'i wanupe.\n9 Amo umume'u Xau hemiapo ràm oho Tawi pe wà. — Ur iko neàmàtyry'ym pà kury, i'i izupe wà. Henu mehe uze'eg Tawi Amiatar pe. — Erur xaxeto kamirpuku xe kury. Zapuranu putar Tupàn rehe kamirpuku rehe zanepokok mehe nehe, i'i izupe.\n10 Na'e uze'eg Tawi Tupàn pe kury. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar ne. Xau ur iko xe Keira pe tawhu imumaw pà a'e kury, ta'e aiko xe ihe xe. Akwaw tur haw ihe, i'i Tupàn pe. 11 — Aipo Keira pe har hemono putar Xau pe wà nehe. Aipo Xau ur putar azeharomoete a'e nehe, teko waze'eg rupi katete a'e nehe. O Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar ne. Ewazar heze'eg ihewe nehe, a'e newe, i'i Tawi izupe. — Ur putar tuwe Xau a'e nehe, i'i Tupàn izupe.\n12 — Aipo Keira pe har hemono putar izupe wà nehe, awa herehe we har wamono pà izupe wà nehe no, i'i Tawi izupe. — Azeharomoete, i'i Tupàn izupe.\n13 A'e rupi Tawi a'e kury, a'e 600 awa hehe we har a'e wà no, uhem tàrityka'i Keira wi wà kury. A'e re wata e oho waiko a'e ywy rehe wà. Amo umume'u Tawi Keira wi ihem awer oho Xau pe wà. Ikwaw mehe upytu'u Xau a'e tawhu kutyr oho re kury.\nWiko Tawi teko heta 'ymaw ywytyruhu heta haw pe\n14 Uzeàmim Tawi oho itakwar ywytyr rehe har ywyxiguhu rehe har pupe kury. Zipe tawhu huwake upyta oho. Wekar Xau Tawi oho iko tuweharupi kury. Tupàn nomono kwaw izupe. Nuexak kar kwaw izupe. 15 Ukyze Tawi Xau wi, ta'e Xau uhem weko haw wi hekar pà izuka pà a'e xe. Uzypyrog Tawi wiko pà Oreza ywyxiguhu rehe Zipe huwake kury. 16 Uwàxi Zonata Tawi oho a'e pe. Umukàg kar. — Ezeruzar Tupàn ikàgaw rehe nehe ty, ta'e nepyro iko heru Xau wi a'e xe, i'i Zonata Tawi pe. 17 Uze'eg wi izupe. — Ekyze zo nehe ty. Xau heru nuzapo kwaw ikatu 'ym ma'e newe nehe. Ereiko putar Izaew wanuwihawete romo nehe. Ihe aiko putar tuwihaw romo nerehe we ihe nehe no. Heru ukwaw a'e ma'e paw a'e, i'i izupe.\n18 A'e pe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo umume'u wi uzemyryparypar haw uzeupeupe wà. Upyta Tawi Oreza pe. Uzewyr Zonata weko haw pe kury.\n19 Amo teko Zipe tawhu pe har uze'eg oho Zimea tawhu pe a'e wà kury, Xau pe uze'eg pà a'e wà kury. — Tawi uzeàmim iko ureywy rehe a'e. Oreza taw pe ywytyr Akira her ma'e rehe Zezimon tawhu huwake kwarahy hemaw awyze har kutyr hekon a'e, i'i izupe wà. 20 — Nepurupyhyk wer tuwe hehe ne. Urukwaw hehe nepurupyhyk wer haw ure. Eho urerupi nehe. Urumur putar Tawi nepo pe ure nehe, i'i izupe wà.\n21 Uze'eg Xau wanupe. — Tuwe Tupàn uzapo ikatu ma'e peme a'e nehe, ta'e pezapo ikatuahy ma'e ihewe pe kury xe. 22 Pekar wi peho heko haw azeharomoete har ikwaw pà nehe. Aze amo wexak Tawi amo me nehe, pemume'u hexak awer ihewe nehe no. Ta'e ukwaw katu Tawi ihewi uzeàmimaw a'e xe. 23 Pekar izeàmimaw nehe. A'e re pezewyr tuwe xe nehe. A'e mehe aha putar penupi nehe. Aze wiko a'e pe nehe, apyhyk putar tuwe ihe nehe. Aze naexak kwaw nehe, aha putar Zuta ywy nànàn hekar pà nehe. Aexak putar azeharomoete nehe. Apyhyk putar nehe, i'i Xau wanupe.\n24 A'e rupi a'e awa uzewyr oho Zipe pe Xau henataromo wà. Tawi wiko ywyxiguhu Maom her ma'e rehe umyrypar wanehe we. Upyta ywyàpyznaw pupe wà. Naheta kwaw yrykaw a'e pe. Zezimon taw kutyr kwarahy hemaw awyze har kutyr hekon a'e. 25 Xau wekar Tawi oho zauxiapekwer wanupi oho pà. Tawi ukwaw wahem àwàm. A'e rupi oho amo ywyàpyznaw itahu myter pe har pe ywyxiguhu Maom her ma'e rehe har pe. Ukwaw Xau iho awer. A'e rupi oho haikweromo. 26 Uhem a'e paw ywytyr huwake wà kury. Wiko Xau xe kutyr wemiruze'eg wanehe we. Tawi upyta ywytyr kupe kutyr wemiruze'eg wanehe we a'e no. Na'e uzàn Tawi oho Xau wi zauxiapekwer wanuwi uzepyro pà wà kury. Ta'e zauxiapekwer umàmàn wà waiko waiwy rehe wapyhyk pà wà xe. 27 A'e 'ar mehe we amo ze'eg herur har uhem Xau pe kury. — Ezewyr tàrityka'i nehe kury. Piri ywy rehe har ur waiko zaneywy rehe har waàmàtyry'ym pà a'e wà kury, i'i izupe.\n28 A'e rupi upytu'u Xau Tawi hekar ire kury. Uzewyr oho weko haw pe. Piri ywy rehe har waàmàtyry'ym pà. A'e rupi teko omono her a'e ywytyr pe wà. Itahu zemuza'akaw, i'i izupe wà.\n29 Uhem Tawi oho ytyzuzàmaw Zeni her ma'e pe kury. Heta zepyro katu haw a'e pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/1SA23.htm","date":"2021-12-05T01:26:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363134.25\/warc\/CC-MAIN-20211205005314-20211205035314-00296.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000061989,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000061988830566}","num_words":1013,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.257,"stopwords_ratio":0.427,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"3\nPawru heko wer Zezuz ài a'e\n1 Herywyr wà. Amo ae ma'e amume'u putar peme ihe nehe kury. Tuwe Zanezar pemurywete kar a'e nehe. Amo 'ar mehe amume'u ma'e peme ihe. Amume'u wi putar a'e ma'e peme ihe nehe kury. A'e rupi pekwaw putar Tupàn ze'eg imume'u mua'u har pe wà nehe, pepyr wanur mehe pe wà nehe. 2 (Kwehe mehe Tupàn uze'eg Àmàrààw pe a'e. — Uruexak heremiruze'eg romo nemuigo kar pà ihe. Aexaexak pena'yr ihe wà no, penemimino ihe wà no. Pekwaw kar heremiruze'eg romo peneko haw purupe nehe, pepirera'i imonohok kar pà nehe, pena'yr penemimino wapirera'i wamonohok kar pà nehe no, i'i Tupàn Àmàrààw pe. A'e rupi awa kwer Àmàrààw ipurumuzàmuzàg paw rupi katete a'e wà, omonohok kar upirera'i a'e wà, Tupàn hemiruze'eg romo weko haw ikwaw kar pà purupe a'e wà. Zezuz tur mehe umàno ywyra kanetar rehe a'e. A'e rupi zaiko Tupàn hemiruze'eg romo ko 'ar rehe amo ae ma'e iapo pà zane kury. Ko 'ar rehe awa nomonohok kar kwaw upirera'i a'e wà kury, Tupàn hemiruze'eg romo weko haw ikwaw kar pà purupe a'e wà kury.) Amo Àmàrààw izuapyapyr a'e wà, zutew a'e wà, oho waiko taw nànàn ko 'ar rehe a'e wà, Zezuz rehe uzeruzar ma'e wanupe uze'eg pà a'e wà. — Aze napemonohok kar kwaw pepirera'i nehe, napekatu kwaw Tupàn pe nehe, i'i mua'u oho waiko wanupe wà. 3 Izypy mehe aze awa heko wer Tupàn hemiruze'eg romo a'e, omonohok kar upirera'i a'e. Ko 'ar rehe nan kwaw nezewe kury. Ko 'ar rehe aze ximuwete katu tuwe Tupàn zane nehe, zanepy'a pe zane nehe, a'e mehe zaiko putar hemiruze'eg romo zane nehe. Zaneruwihawete Zezuz umàno zanerekuzaromo. Zanerurywete a'e rupi zane, imàno awer imume'u pà teko wanupe zane. Nazapuner kwaw ma'e iapo haw rehe zanezepyro pà tatahu wi. Nazapuner kwaw nezewe zaneze'egaw rehe. — O, aze amonohok kar hepirera'i ihe nehe, Tupàn hepyro putar tatahu wi a'e nehe, nazapuner kwaw zane'e haw rehe kury. 4 Ihe Pawru ihe, Àmàrààw hemimino romo aiko ihe. Tuweharupi aruzar ze'eg kwehe arer ihe. A'e rupi aze mo zapuner Tupàn hemiruze'eg romo zanereko haw rehe nezewe, a'e mehe mo aiko wera'u mo amogwer wanuwi paw rupi katete ihe. Ta'e aruzar tuwe a'e ze'eg kwehe arer ihe xe. 5 Hezexak kar ire 7 'ar imumaw mehe heru omonohok kar hepirera'i a'e. Azexak kar Izaew hemimino romo. Mezàmi hemimino romo aiko. Emerew romo aiko. (— Zutew wà, za'e emerew wanupe) Aha tuwe ze'eg kwehe arer rupi. Moizez ze'eg kwaw par romo parizew her ma'e romo aiko ihe.\n6-9 Amo 'ar mehe aexak Zezuz rehe uzeruzar ma'e ihe wà kury. Weruzar Zaneruwihawete Zezuz ze'eg oho waiko a'e wà. Noho kwaw ze'eg kwehe arer rupi wà kury. Aikwahy wanupe. Amono'og zauxiapekwer ihe wà. Aruata waneraha taw nàn ihe wà. Aekar Zezuz hemiruze'eg ihe wà, wamunehew kar pà wapetepetek kar pà ihe wà. Ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e romo aiko a'e 'ar mehe ihe. Aze mo a'e rupi Tupàn zanemuigo kar wemiruze'eg romo, a'e mehe mo aiko mo hemiruze'eg ikatu ma'e romo ihe. Nuiko kwaw nezewe. A'e rupi naze'eg kwaw nezewe Tupàn pe ihe. — O, aha tuwe neze'eg kwehe arer rupi ihe, a'e rupi aiko neremiruze'eg ikatu ma'e romo ihe, na'e kwaw izupe kury. Xo Zaneruwihawete rehe zo azeruzar ihe kury, xo ize'eg zo aruzar ihe kury. Naze'eg kwaw ze'eg kwehe arer heruzar haw rehe. Hereharaz heremiapo kwer wanuwi paw rupi katete kury. Ta'e azeruzar Zaneruwihawete Zezuz hezar rehe kury xe, heruzar pà kury xe. A'e rupi namume'u kwaw heremiapo kwer kury. Heremiapo kwer nuzawy kwaw heremityk kwer ihewe. Ta'e xo nezewe zo akwaw katu putar Zaneruwihawete nehe xe. Ta'e xo nezewe zo aruzar putar nehe no xe. A'e rupi Zaneruwihawete hemono'og uzehe a'e. Pitài teko ài uruiko ure kury. A'e rupi Tupàn nuexak kwaw heremiapo kwer kury. — Aruzar tuwe neze'eg kwehe arer ihe, na'e kwaw izupe. Nan. — Azeruzar Zezuz heruwihawete rehe ihe kury, eme'e zo heremiapo kwer rehe nehe, eme'e heruwihawete hemiapo kwer rehe nehe, ta'e aiko pitài teko ài Zezuz inuromo ihe kury xe, a'e Tupàn pe. A'e rupi Tupàn nume'e kwaw heremiapo kwer rehe kury. — Erezeruzar neruwihawete Zezuz rehe kury, a'e rupi nekatuahy heruwa rupi kury, neruwihawete Zezuz ài kury, i'i Tupàn ihewe kury. 10 Hepurukwaw wer xo Zaneruwihawete rehe zo ihe kury. Xo hehe hepureruzar wer no. Ikàg wera'u a'e. A'e rupi ukweraw wi umàno re. Aputar a'e ikàgaw hezeupe. Upuraraw ma'erahy kwer. A'e rupi hepurupuraraw wer ma'erahy kwer rehe izàwe nehe no. Umàno no. Hereko wer izàwe no, hemàno mehe no. 11 Ta'e hekweraw wer hemàno re izàwe nehe no xe.\nTuweharupi azeagaw Zezuz ài hereko pà ihe, i'i Pawru a'e kury\n12 — Aiko Zaneruwihawete zàwegatete ihe kury, nazapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e ihe kury, na'e kwaw peme. Zaneruwihawete Zezuz hepyro ikatu 'ym ma'e wi a'e, ikatuahy ma'e romo hemuigo kar pà a'e, ikatuahy ma'e iapo har romo hemuigo kar pà a'e. Tuweharupi azeagaw izàwe hereko pà. 13 Naiko kwaw ikatuahy ma'e romo ihe rihi, herywyr wà. Nahema'enukwaw kwaw heremiapo kwer rehe. Xo ikatuahy ma'e iapo àwàm rehe hema'enukwaw kury, ikatu 'ym ma'e iapo haw wi hetyrykaw rehe kury. 14 Aruzar wiwi putar Zaneruwihawete Zezuz ze'eg ihe nehe, ta'e Tupàn umumàno kar Zezuz herekuzaromo a'e xe. A'e rupi herenoz putar ywate nehe, uzepyr hemuigo kar pà tuweharupi nehe. Uzàn ma'e a'e, nuzawy kwaw wape uzàn mehe a'e. A'e rupi uhem oho àwàm me. Nezewegatete ama'ereko tuwe Tupàn pe hepytu'u 'ym pà. A'e rupi aha putar ipyr nehe.\n15-16 Aze peagaw Zaneruwihawete ài peneko pà nehe, a'e mehe, — O, Pawru ze'eg a'e, azeharomoete a'e, peze putar ihewe nehe. Aze ko heze'eg na'ikatu kwaw peme nehe, tuwe rihi, peruzar wiwi ze'eg peme Tupàn hemimur kwer nehe. A'e rupi amo 'ar mehe, Tupàn ukwaw kar putar heze'eg ikatu haw peme a'e nehe.\n17 Peiko ihe ài nehe, herywyr wà. Aze amo heko wer hezàwe nehe, peme'e hehe nehe, a'e rupi pekwaw putar hezàwe peneko àwàm nehe no. 18 Amo 'ar mehe amume'u ma'e peme ihe. Amume'u wi putar peme kury. Amo teko hemu'em peme a'e wà. — Uruiko Zanezar rehe uzeruzar ma'e romo ure, i'i mua'u peme wà. A'e teko a'e wà, Zaneruwihawete iàmàtyry'ymar romo wanekon a'e wà. Azemumikahy wanemu'emaw rehe. 19 Nuweruzar kwaw Tupàn wà. Ipuru'u e wer temi'u tetea'u rehe wà, ipurupyhyk wer ma'e tetea'u rehe uzeupe wà. A'e ma'e iputar haw a'e, nuzawy kwaw wazar a'e. A'e rupi oho putar tatahu pe wà nehe. Uzapo ikatu 'ym ma'e oho waiko wà, umaranugar 'ym pà wà. — Pexak heremiapo kwer ty wà, i'i purupe wà. Xo ko ywy rehe weko haw rehe zo ima'enukwaw wà. Na'ima'enukwaw kwaw Tupàn pyr oho haw rehe wà. 20 Nazaiko kwaw wazàwe zane. Zaiko putar ywate nehe. Zaiko ywate har romo. Ta'e zanepyro har Zanezar Zezuz Zaneruwihawete wiko a'e pe a'e xe. Xiàro izewyr àwàm zaiko zane. 21 Umàno re ukweraw mehe hetekwer ipyahu a'e. Numàno pixik kwaw hetekwer ipyahu ma'e nehe. Tur mehe nehe, umupyahu kar putar zaneretekwer nehe no, a'e rupi nazamàno pixik kwaw nehe no. Ta'e ikàg wera'u tuwe a'e xe. Wiko putar ma'e wazar romo teko wanuwihaw romo paw rupi katete nehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/PHP03.htm","date":"2021-12-05T11:29:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363157.32\/warc\/CC-MAIN-20211205100135-20211205130135-00323.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000085831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000085830688477}","num_words":1152,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.466,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"6\nTupàn umume'u wemiaihu wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wanehe uzepyk àwàm no\n1 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u putar wemiaihu wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e nehe kury. Peinu katu ize'eg nehe kury.\nEpu'àm, Tupàn, wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e imume'u pà nehe.\nYwytyruhu wà nehe, ywytyr wà nehe no, tuwe wenu ize'eg mehe wà nehe kury.\n2 O ywytyruhu wà. O ywy iwype har ikàg ma'e wà.\nPeinu katu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e imume'u mehe nehe kury.\nTa'e heta amo ma'e wemiaihu wanehe we iapo katu pyràm a'e rihi xe.\nUmume'u putar teko Izaew wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e a'e nehe kury.\n3 Nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e kury. — Heremiaihu wà, ma'e azapo kar peme herape iawy kar pà peme. Aipo azapo kar ma'e tetea'u wera'u peme. Pewazar heze'eg ihewe kury. 4 Kwehe mehe apupyro Ezit ywy wi ihe. Peiko amo wanupe uma'erekoahy e ma'e romo a'e 'ar mehe. Apupyro ihe. Amono kar Moizez peme. Amono kar Àràw peme no. Amono kar Mirià peme no. Peneruze'eg arer romo wanekon wà. Wexak kar peata àwàm ywyxiguhu rehe har peme wà. 5 Heremiaihu wà. Pema'enukwaw Marak hemiapo putar awer rehe. Moaw wanuwihawete romo hekon a'e. Ipurapo kar wer ikatu 'ym ma'e rehe peme. Pema'enukwaw Màrààw Meor ta'yr peze'eg iwazar awer rehe no. Uzeapo ma'e tetea'u a'e 'ar rehe. Pehem ywyàpyznaw Akaz her ma'e wi peker haw wi. Peata tetea'u peho peiko. Na'e iahykaw rehe pehem tawhu Ziwkaw pe. Pema'enukwaw a'e 'ar rehe uzeapo ma'e kwer paw wanehe. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e apupytywà ihe. A'e rupi peityk peàmàtyry'ymar paw wà. Peneharaz zo a'e ma'e paw wanuwi nehe.\nMa'e te Tupàn uzapo kar zanewe\n6 Ma'e araha putar hezeupi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e imuwete katu mehe ihe nehe. Ma'e amono putar Tupàn Ywate Wera'u Ma'e pe nehe. Aipo amono putar tapi'aka'yr pitài kwarahy hereko har izupe wà nehe. Aipo amunyk putar tata wanapy paw pà nehe. 7 Aipo Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hurywete putar nehe, aze azuka àràpuhàràn hawitu ma'e tetea'u henataromo wà nehe. Aipo hurywete putar uri kawer 'y yrykawhu pupe har zàwenugar rehe nehe, aze amono izupe nehe. Aipo azuka putar hera'yripy heremiapo kwer ikatu 'ym ma'e hekuzaromo nehe, iaiw ma'e hekuzaromo nehe, henataromo nehe.\n8 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wexak kar ukatu haw zanewe a'e. Uzapo kar ma'e iko zanewe. Umume'u wemiapo putar haw zanewe. Ikatu ma'e iapo haw uputar iko a'e. Aze zazeamutamutar katu tuwe nehe, hurywete putar nehe. Aze nazaiko wera'u kwaw amo wanuwi nehe, aze xiruzar ize'eg nehe, hurywete putar nehe.\n9 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg iko Zeruzarez tawhu pe har wanupe. Ma'e kwaw katu har uzeapyaka katu ize'eg rehe wà, imuwete katu pà wà. Nezewe uze'eg iko. — Zuta izuapyapyr wà. Zeruzarez tawhu pe har wà. Peinu katu ko heze'eg nehe. 10 Heta tetea'u temetarer teko ikatu 'ym ma'e wanàpuz me. Imunar a'e temetarer rehe imono'og mehe wà. Uma'ereko puhuz haw hagaw paw hemu'em ma'e rehe we wà. Iro wanemiapo kwer ihewe. 11 Aze amo wexak kar ma'e puhuz haw hagaw paw hemu'em ma'e pupe, aipo apuner iaiw paw wi hereharaz haw rehe nehe. 12 Zeruzarez tawhu pe hemetarer katu ma'e imunar teko wama'e rehe wà. A'e pe wiko ma'e paw a'e wà, wiko hemu'em ma'e romo a'e wà, imunar ma'e romo a'e wà no. 13 A'e rupi azypyrog penehe hezepyk pà kury. Apumumaw putar penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e rehe ihe nehe. 14 Penemi'u ràm nuhyk kwaw peme nehe. Pema'uhez putar tuweharupi nehe. Peporomono'og wer putar penemetarer tetea'u rehe nehe. Napepuner kwaw wyzài penemetarer imono'ogaw rehe nehe. Aze pemonokatu amo ma'e pe nehe, amuaiw kar putar a'e ma'e zauxiapekwer wanupe peàmàtyry'ym kar mehe ihe nehe. 15 Pezutym putar ma'eà'yz nehe. Nape'u kwaw ma'e nehe. Pezuhazuhaw putar uri nehe. Nape'u kwaw ikawer nehe. Pepyropyrog putar uwà rehe nehe. Nape'u kwaw tykwer nehe. 16 A'e ma'e paw uzeapo putar nehe, ta'e pezapo iaiw ma'e tuwihawete Oniri ài pe xe, ta'yr tuwihawete Akaw ài pe no xe. Pezapo ma'e peho peiko waze'eg awer rupi katete. A'e rupi amumaw putar Zeruzarez tawhu nehe. Teko amo ae ywy rehe har paw upuka putar a'e tawhu pe har wanehe wà nehe. Teko paw uze'eg zemueteahy putar penehe wà nehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/MIC06.htm","date":"2021-11-27T05:54:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964358118.13\/warc\/CC-MAIN-20211127043716-20211127073716-00213.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000042915,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000042915344238}","num_words":679,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.235,"stopwords_ratio":0.448,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"7\n4 Àzàguhu ipuahu zàwenugar pe har wà\n1 Zazewyr Mewxazar Mawiron ywy rehe har wanuwihawete i'ar pe kury. Ikwarahy ipy rehe amo 'ar mehe pyhaw Taniew uzeàpàrirog upaw rehe a'e kury. Upuahu a'e. Upuahu mehe wexak ma'e. Ume'e mehe umuapyk wemixak kwer upuahu awer pape rehe. 2 Na'aw ize'eg awer pape rehe imuapyk pyrer xe kury: A'e 'ar mehe pyhaw hepuahu mehe aexak ywytu ma'ema'e wi wanur mehe ihe wà. Omokotok kar yryhu uhua'u ma'e a'e. 3 Na'arewahy uhem 4 àzàguhu yryhu wi wà kury. Pitàitàigatu uzawy amogwer wà. 4 Àzàguhu ipy nuzawy kwaw zàwàruhu iriàw. Heta ipepo izupe wiràhu ài. Hehe heme'e mehe amo o'ok ipepo. Umupu'àm kar no. Wata awa ài kury. Amo omono awa ima'enukwaw paw izupe no. Ima'enukwaw awa ài kury.\n5 Àzàguhu mokoz haw nuzawy kwaw zàwàruhu uruxu a'e. Upu'àm upy rehe. Uxi'u na'iruz ma'e iàrukàgwer uzuru pupe ipyhyk pà. Uze'eg amo izupe. — E'u ma'ero'o kwer tetea'u nehe, i'i izupe.\n6 Na'e aexak àzàguhu na'iruz haw kury. Nuzawy kwaw zàwàruhupinim ereopar a'e. Heta 4 iàkàg izupe. Heta 4 ipepo ikupe pe no. Nuzawy kwaw wiràhu ipepo. Amo omono ipuner haw izupe. A'e rupi upuner teko tetea'u wanuwihawete romo weko haw rehe.\n7 Na'e aexak àzàguhu 4 haw kury. Ipuruzukaiwahy a'e. Upurumupytuhegatu kar. Ikàg tuwe no. Heta hàz itaper iapo pyrer izuru pupe. Upei'ài'àg wemi'u ràm i'u pà wàz pupe a'e wà. Ukamikamik ikurer upy pupe. Uzawy amogwer na'iruz àzàg wà. Heta 10 i'ak izupe. 8 Ame'egatu i'ak rehe ihe. Heme'e mehe amo i'ak ipixik wera'i ma'e uzexak kar amogwer i'ak wainuinuromo. Amo o'ok na'iruz i'ak a'e i'ak ipixika'i ma'e ipyta àwàm iapo pà. Heta heha a'e i'ak rehe. Nuzawy kwaw teko heha. Heta izuru izupe no. Uze'eg weko wera'u haw rupi uzuru pupe.\nTupàn uzexak kar Taniew pe\n9 Ame'e wiwi hehe. Na'e amo umuapyk amo tuwihawete wanenaw a'e pe wà. Tuweharupi wiko ma'e wapyk pitài tenaw rehe. Ikamir xigatu amanezu ài. I'aw xigatu àràpuhàràn hawer ài no. Henaw a'e, ywyramawa iapu'a ma'e henaw rehe har a'e no, nuzawy kwaw tata heny haw. 10 Tata yrykaw zàwenugar uwyryk wà henaw henataromo har wi. Heta tetea'u a'e tenaw rehe har imuwete katu har a'e pe wà. Teko tetea'u u'àm henataromo wà no. Heta wera'u pitài miràw wi wà. Uzypyrog wanemiapo kwer imume'u pà. Uwàpytymawok pape a'e teko wanemiapo kwer imume'u haw.\n11 Ame'e wiwi a'e ma'e rehe. Ta'e i'ak ipixika'i ma'e umume'u wiwi wiko wera'u haw iko a'e xe. Aexak àzàg 4 haw izuka mehe ihe. Upei'ài'àg hetekwer tata pupe heityk pà wà. 12 Na'e amo o'ok wapuner haw amogwer àzàg wanuwi. Nuzuka kwaw wà. — Pepuner penekuwe haw rehe rihi, i'i amo a'e àzàg wanupe. Na'ipukua'u kwaw waneko haw.\n13 A'e 'ar mehe hepuahu mehe we aexak amo ma'e awa zàwenugar. Ur ywàkun wamyter pe. Uhem oho tuweharupi wiko ma'e henaw pe. Amo wexak kar a'e awa zàwenugar a'e, tuweharupi wiko ma'e pe a'e. 14 Omono ipuner haw izupe wà. Umuwete wà. Weruzar ize'eg wà. Tuwihawete, i'i izupe wà. Nezewe mehe teko paw wiko hemiruze'eg romo wà: ywy nànànar wà, ze'eg nànàn uze'eg ma'e wà, texakaw paw hereko har wà. Paw rupi uzapo hemimutar wà. Ipuner haw nupaw pixik kwaw nehe. Nupaw pixik kwaw ipureruze'egaw nehe.\nTaniew umume'u àzàguhu waneko haw\n15 Hepuahu awer hemupytuhegatu kar a'e. Nahepy'apy'a katu kwaw heremixak kwer rehe. 16 Ahem amo a'e pe har huwake ihe kury. — Emume'u katu heremixak kwer hemimume'u ihewe nehe, a'e izupe. Na'e uze'eg nezewe ihewe.\n17 — A'e 4 àzàguhu a'e wà, wiko 4 tuwihawete romo wà. Wiko putar teko ywy nànànar wazar romo wà nehe. 18 Nezewe rehe we upaw putar wapuner haw wanuwi nehe. Tupàn Upuner Wera'u Ma'e umur putar upuner haw wemiruze'eg teko wanupe a'e nehe. Hemiruze'eg wiko putar tuwihawete romo tuweharupi wà nehe.\n19 Hepurukwaw wer 4 haw àzàguhu imume'u katu haw rehe no. Uzawy amogwer na'iruz wà. Ipuruzukaiwahy a'e. Heta hàz itaper iapo pyrer izuru pupe. Heta ipoàpe ipyàpe itazu morog iapo pyrer izupe no. Upei'ài'àg wemi'u ràm i'u pà a'e wà. Ukamikamik wemi'u ikurer upy pupe wà no. 20 — Emume'u katu a'e 10 i'ak iàkàg rehe har ihewe ne wà nehe. Emume'u katu inugwer i'ak na'iruz i'ak heityk arer ihewe nehe no. A'e i'ak nuzawy kwaw ikàg wera'u ma'e amo wanuwi. Heta heha izupe. Izuru uze'eg wiko wera'u haw rupi no. 21 Hehe heme'e mehe a'e i'ak uzypyrog Tupàn hemiruze'eg waàmàtyry'ym pà a'e kury. Weityk waneraha wanereko wà. 22 Na'e tuweharupi wiko ma'e uhem izupe kury. — Tupàn Upuner Wera'u Ma'e weityk putar àzàguhu a'e nehe, i'i. — Hemiruze'eg uzypyrog putar upureruze'eg pà wà nehe kury. Uhem wa'ar kwez kury, i'i.\n23 Umume'u wanemimume'u ihewe. — 4 haw àzàguhu wiko tuwihawete romo a'e. Ipureruze'egaw uzawy putar amo wapureruze'egaw a'e nehe. Weityk putar tuwihawete ywy nànànar a'e wà nehe, tuwihawete romo wiko pà wanekuzaromo a'e nehe. Umumaw putar ywy paw rupi. Weityk putar paw rupi wà nehe. 24 A'e 10 i'ak wiko 10 tuwihawete romo wà. Wiko putar a'e ywy rehe har wanuwihaw romo wà nehe. Wamàno re amo tuwihawete uzexak kar putar nehe. Uzawy putar izypy mehe arer wà nehe. Weityk putar na'iruz tuwihawete wà nehe. 25 Uze'eg putar Tupàn iàmàtyry'ym pà nehe. Upuraraw kar putar ma'erahy Tupàn hemiruze'eg wanupe nehe no. Uzeagaw putar Tupàn ze'eg imumaw paw rehe nehe. Umumaw putar mynykaw Tupàn imuwete haw nehe no. Wiko putar Tupàn hemiruze'eg wazar romo. Umumaw putar na'iruz kwarahy pitài ku'aw har nezewe nehe. 26 A'e re tàmuzgwer umume'u putar hemiapo kwer hehe uzepyk pà a'e wà nehe. A'e mehe upytu'u tuwihawete romo wiko re nehe. Ipuner haw upaw putar nehe. Nuzewyr pixik kwaw nehe. 27 Tupàn Upuner Wera'u Ma'e umur putar pureruze'egaw wemiruze'eg wanupe nehe. Umur putar upuner haw wanupe nehe no. Umur putar upuràg eteahy haw wanupe nehe no. Weruze'eg putar ywy nànànar tuweharupi wà nehe. Amogwer teko paw uzapo putar wanemimutar wà nehe. Paw rupi weruzar putar waze'eg wà nehe, i'i ihewe.\n28 Upaw imume'u haw kwez xe kury. Azemumikahy wiwi hema'enukwaw haw rehe ihe rihi. Heruwa xigatu hekyze pà ihe. Nezewe rehe we namume'u kwaw ma'e amo wanupe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/DAN07.htm","date":"2021-12-09T00:45:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363641.20\/warc\/CC-MAIN-20211209000407-20211209030407-00544.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000046492,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000046491622925}","num_words":955,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.43,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"8\nÀràpuhàràn ipuahu zàwenugar pe har wà\n1 Mewxazar tuwihawete romo heko mehe na'iruz haw kwarahy rehe aexak amo ma'e puahu haw zàwenugar ihe no. 2 Nuzawy kwaw yrykawhu Uraz her ma'e iwyr Xuzà tawhu pupe hereko haw ihewe. Heta pàrirogaw aiha ma'e ita iapo pyrer tawhu izywyr. Eràw ywy rehe tuz. 3 Na'arewahy aexak amo àràpuhàràn hawitu ma'e awa yrykawhu huwake heko mehe. Mokoz i'ak ipuku ma'e heta izupe. Pitài uzexak kar inugwer izexak kar ire a'e. Nezewe rehe we ipuku wera'u. 4 Weityk ma'e tetea'u u'ak pupe wà: kwarahy heixe haw kutyr har wà, kwarahy heixe haw awyze har kutyr har wà no, kwarahy ihemaw awyze har kutyr har wà no. Ni amo ma'ea'yr wà, ni amo teko wà, Nupuner kwaw hehe wà. Weityk paw rupi wà. Uzapo wemimutar. Tuweharupi upuner wera'u oho iko.\n5 A'e ma'e rehe hema'enukwaw mehe aexak amo àràpuhàrànete awa kwarahy heixe haw wi tur mehe ihe kury. Uzànete iko a'e. Ipy nuhyk kwaw ywy rehe izàn mehe. Xo pitài i'ak uhua'u zo heta izupe heha wamytepe. 6 Uzàn àràpuhàràn hawitu ma'e yrykawhu izywyr har heremixak kwer pe kury. Uzàmàtyry'ym oho ukàgaw nànàn no. 7 Aexak àràpuhàrànete awa wikwahy ma'e inugwer àràpuhàràn hawitu ma'e iàmàtyry'ym mehe. Uhaw mokoz i'ak izuwi wà. Ta'e àràpuhàràn hawitu ma'e na'ikàg kwaw a'e xe. Nupuner kwaw uzepyro haw rehe. Àràpuhàrànete awa weityk inugwer àràpuhàràn ywy rehe. Upyropyrog hehe no. Ni amo nupuner kwaw àràpuhàràn hawitu ma'e ipyro haw rehe àràpuhàrànete awa ikwahy haw wi wà. 8 Upuner wiwi kury. Ipuner haw uhua'u wera'u mehe amo uhaw i'ak izuwi. Hekuzaromo uhem 4 i'ak ipuku ma'e wà. Ipuku kwarahy heixe haw awyze har kutyr, kwarahy ihemaw awyze har kutyr no, kwarahy ihemaw kutyr no, kwarahy heixe haw kutyr no.\n9 Pitài i'ak wi uhem amo i'ak pixika'i ma'e kury. Uhua'u oho iko kwarahy ihemaw awyze har kutyr uhàz pà, kwarahy ihemaw kutyr no, ywy imume'u pyrer kutyr no. 10 Uhua'u wera'u oho iko, te uhem zauxiapekwer ywak rehe har wapyta haw pe, zahytata wapyta haw pe. Weityk amo ywy rehe wanehe upyropyrog pà no. 11 Te umume'u a'e zauxiapekwer wanuwihaw iàmàtyry'ym àwàm no. Teko uzuka ma'ea'yr a'e tuwihaw henataromo wà. A'e àràpuhàrànete awa umupytu'u kar ma'ea'yr wazuka re wà kury. Umuaiw hàpuzuhu no. 12 Nuzuka kar kwaw ma'e teko wanupe tuweharupi a'e Tupàn henataromo wà. Uzuka kar ma'e imono pyr ikatu 'ym ma'e a'e, wanekuzaromo a'e. Umumaw Tupànete imuwete haw. Nazawy kwaw ma'e iapo mehe ihe, i'i uzeupe. Hemiapo paw ikatu izupe.\n13 Na'e ainu mokoz Tupàn heko haw pe har waze'eg mehe ihe wà kury. Amo upuranu inugwer rehe. — Màràn kwarahy a'e ma'e puahu awer zàwenugar pe uzexak ma'e kwer umumaw putar nehe. Màràn 'ar umumaw putar a'e ma'e purumuhuhuk kar ma'e ma'ea'yr tuweharupi har wanekuzaromo wazuka pà wà nehe. Màràn 'ar tàpuzuhu umumaw putar heityk pyrer romo nehe. Màràn kwarahy zauxiapekwer ywak rehe har umumaw putar heityk pyrer romo wiko pà wà nehe, i'i izupe.\n14 Aenu inugwer a'e ipuranu awer iwazar mehe kury. — Umumaw putar 1.150 'ar nezewe nehe. Teko nuzuka kwaw ma'ea'yr karuk mehe har Tupàn henataromo wà nehe. Nuzuka kwaw ma'ea'yr ku'em mehe har wà nehe no. A'e 'ar ipaw ire umukatu putar tàpuzuhu Tupàn henataromo wà nehe, i'i izupe.\nTupàn heko haw pe har Kapiriew her ma'e umume'u Taniew ipuahu haw zàwenugar izupe\n15 Azeagaw teko heremixak kwer ikwaw pà ihe. Na'arewahy amo ma'e awa zàwenugar uzexak kar herenataromo kury. 16 Aenu awa yrykawhu Uraz iwyr ize'eg mehe. Uhapukaz nezewe. — Kapiriew, emume'u katu hemixak kwer 'aw awa pe nehe, i'i izupe.\n17 Na'e Kapiriew uhem heruwake kury. Hemupytuhegatu kar uhem mehe. Apyk hepenàràg rehe heruwa ywy rehe imuhyk pà. Uze'eg ihewe kury. — Ne awa umàno ma'e ràm ne, ekwaw neremixak kwer nehe. Ta'e wexak kar iahykaw rehe uzeapo ma'e ràm newe xe, i'i ihewe.\n18 Ize'eg mehe we heàkàzym ywy rehe he'ar pà heruwaw ihe kury. Nezewe rehe we hepyhyk hemupu'àm pà. 19 — Amume'u putar Tupàn ikwahy haw ipaw ire uzeapo ma'e ràm newe ihe nehe kury. Ta'e neremixak kwer ne puahu zàwenugar wexak kar 'ar iahykaw rehe har purupe a'e xe, i'i ihewe. 20 — Erexak àràpuhàràn mokoz i'ak ma'e ne. I'ak wiko mokoz tuwihawete romo wà. Mez wanuwihawete, Pezi wanuwihawete no. 21 Àràpuhàràn ete awa wiko Kere wanuwihawete romo. I'ak ipuku ma'e wiko wanuwihawete izypy romo a'e. 22 I'ak izypy ika re 4 i'ak uhem hekuzaromo a'e wà. Umuza'aza'ak putar ywy 4 pehegwer romo wà nehe. Na'ikàg kwaw tuwihawete ipy zàwe wà nehe. 23 A'e pureruze'egaw wapaw etea'i mehe nehe, wakatu 'ymaw iaiw wera'u mehe nehe, amo tuwihawete purupe ma'erahy ipuraraw kar har purupe hemu'em ma'e uzexak kar putar a'e nehe. 24 Upuner wera'u putar oho iko nehe. Na'ikàg kwaw upuner haw rupi. Amo ipuner haw rupi ikàg putar nehe. Umuaiw putar ma'e tetea'u nehe. Uzuka putar teko ikàg ma'e wà nehe no. Umumaw putar Tupàn hemiruze'eg wà nehe no. Uzapo putar wemimutar nehe. Ma'e tetea'u omono'og putar uzeupe nehe. 25 Nuzawy kwaw ikatu ma'e nehe. — Ikatu ma'e, i'i putar teko izupe wà nehe. Hemu'em putar wanupe nehe. Tuweharupi wiko wera'u putar amo wanuwi nehe. Uzuka putar teko tetea'u wanupe wemu'em pà nehe. Iahykaw rehe uze'eg putar nezewe nehe. Àzàmàtyry'ym putar Tupàn tuwihawete wanuwihawete ihe nehe, i'i putar nehe. Tupàn ae umumaw putar a'e awa a'e nehe. Nuzuka kar kwaw teko wanupe nehe, i'i Kapiriew ihewe.\n26 Na'e uze'eg wi Kapiriew ihewe kury. — Aipo amo umume'u ma'ea'yr hapy haw karuk mehe har hemimume'u newe wà. Aipo umume'u katu wazuka haw ku'em mehe har newe wà. Emume'u zo neremixak kwer nepuahu zàwenugar hemimume'u teko wanupe nehe. Ta'e kwarahy tetea'u ipaw ire zo a'e ma'e uzeapo putar a'e nehe, i'i ihewe.\n27 Ihe Taniew amumaw 'ar tetea'u hezemumikahy pà hema'eahy romo ihe. A'e re hekatu. Azypyrog wi tuwihaw ima'ema'e haw iapo pà. Nezewe rehe we hema'enukwaw wiwi heremixak kwer rehe. Ta'e napuner kwaw ikwaw katu haw rehe xe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/DAN08.htm","date":"2021-12-09T00:45:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363641.20\/warc\/CC-MAIN-20211209000407-20211209030407-00545.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000066757,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000066757202148}","num_words":940,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.235,"stopwords_ratio":0.414,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"9\nTaniew uze'eg Tupàn pe wànàm wanehe\n1 Nariw Xerexe ta'yr a'e, Mez ywy rehe har a'e, wiko Mawiron ywy rehe har wanuwihawete romo kury. 2 Tuwihawete romo heko mehe kwarahy ipy rehe azemu'e teko pape Tupàn ze'eg kwehe arer rehe ihe. Nezewe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg Zeremi pe a'e, uze'eg imume'u har pe a'e. — Zeruzarez umumaw putar 70 kwarahy heityk pyrer romo a'e nehe, i'i izupe. Nema'enukwaw a'e 70 kwarahy wanehe. 3 Hezemumikahy haw hexak kar pà amunehew pàn iànàm ma'e ma'eryru iapo pyr hekamir romo kury. Apyk tanimuk rehe. Apytu'u hemai'u re. Aze'eg tuwe Tupàn hezar pe. Aenoz ma'e izupe no. 4 Aze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hezar pe. Amume'u heremiapo kwer izupe. — Tupàn hezar. Nehua'u ne. Erepuner katu no. Erezekaiw katu neamutar har wanehe. Erezekaiw katu neze'eg heruzar har wanehe. Tuweharupi erezapo ikatu ma'e waamutar haw hexak kar pà wanupe. 5 Uruzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u ure. Uruzapo ikatu 'ymaw tetea'u no. Uruzapo iaiw haw neàmàtyry'ym pà. Urupytu'u neze'eg heruzar ire no. Nureruzar kwaw neremiapo kar no haw. 6 Nuruzekaiw kwaw neremiruze'eg wanehe neze'eg imume'u har wanehe. Uze'eg nerer rehe tuwihawete wanupe wà, ureipy wanupe wà no. Azeharomoete uze'eg teko Izaew ywy rehe har nànàn wà no. 7 Ne urezar nekatuahy tuweharupi ne. Ko 'ar rehe ure neremiaihu ure, Zutez ywy rehe har wà, Zeruzarez pe har wà no, ywy muite 'ymar neremimuhàzgwer wà, muitea'u har neremimuhàzgwer wà no. Paw rupi uremaranugar ure kury. Uremuhàmuhàz pe ne, ta'e uruàmàtyry'ym ure xe. 8 Ureruwihawete wà, ureruwihaw wà no, ureipy wà no, paw rupi uruzapo ikatu 'ym ma'e nerenataromo, o urezar. A'e rupi uremaranugar kury. 9 Nezewe rehe we urepuhareko katu pe ne. Nepurumunàn wer ureremiapo kwer rehe wyzài 'ar mehe. Aze uruàmàtyry'ym ure, nezewe rehe we eremunàn ureremiapo kwer. 10 Nureruzar kwaw neze'eg, o Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. Nuruiko kwaw neze'eg rehe. Kwehe mehe eremur a'e neze'eg neremiruze'eg neze'eg imume'u har wanupe. 11 Teko Izaew paw uzuhaw neze'eg wà. Nuweruzar kwaw neremiapo kar haw wà. Uruzapo ikatu 'ym ma'e nerenataromo. A'e rupi eremu'ar kar ze'egaiw urerehe, iaiw haw imu'ar kar pà urerehe no. Kwehe mehe Moizez neremiruze'eg umuapyk a'e iaiw haw pape rehe. 12 Eremume'u ikatu 'ym ma'e urewe neremiapo ràm. Na'e erezapo a'e ma'e urewe, ureruwihaw wanupe no. Erezepykahy urerehe. Ko 'ar 'ym mehe nerezepyk pixik kwaw amo teko wanehe urerehe nezepyk awer zàwe. 13 A'e ma'e uzeapo ma'e Moizez ze'eg awer rupi katete. Nezewe rehe we nurupytu'u kwaw ikatu 'ym ma'e iapo re. Nuruzeagaw kwaw neze'eg azeharomoete har heruzar pà. Nuruzapo kwaw ma'e nemurywete kar pà, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e urezar. 14 A'e rupi ne Tupàn eremuàgà'ym ko nezepykaw urerehe imu'ar kar pà ne. Ereiko Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e romo. Nekatu wyzài ma'e iapo mehe. Nuruzekaiw kwaw neremiapo kar haw rehe.\n15 O Tupàn urezar, erexak kar nepuner haw uhua'u ma'e neremiaihu Ezit ywy wi wapyro mehe ne. Te ko 'ar rehe teko tetea'u uze'eg a'e neremiapo kwer rehe wà. Nezewe rehe we uruzapo ikatu 'ym ma'e ure. 16 O urezar, erepurupuhareko katu ne. Eikwahy wiwi zo nehe. Eikwahy wiwi zo Zeruzarez pe. Erezapo tawhu nereko haw romo ne. Ywytyr nezeupe neremimonokatu kwer rehe tuz. Ikatu 'ym ma'e uruzapo nerenataromo. Ureipy uzapo ikatu 'ym ma'e nerenataromo wà no. A'e rupi teko ko ywy huwake har rehe har uze'eg urywahyahy waiko Zeruzarez rehe wà, teko neremiaihu wanehe wà no. 17 O Tupàn urezar, herenu pe newe heze'eg mehe nehe. Ezapo hereminoz nehe. Emono neze'egatu neràpuzuhu rehe nehe. Nezewe mehe teko paw ukwaw putar Tupàn urezar romo nereko haw wà nehe. Ko 'ar rehe ni amo nuzekaiw kwaw neràpuzuhu rehe wà. 18 Einu katu ko heze'eg nehe, o hezar. Ezapo hereminoz nehe no. Ewàpytymawok nereha iaiw haw urerehe u'ar ma'e kwer hexak pà nehe. Eme'e tawhu nereko haw rehe nehe no. Na'urekatu kwaw ure. Nuruiko kwaw imunar 'ym ma'e romo. Urenoz ma'e newe, ta'e urepuhareko katu haw uhua'u ne xe. 19 Urereinu pe nehe, o urezar. Emunàn ureremiapo kwer urewi nehe. Ezapo urereminoz nehe, urezar. Ezur urepytywà pà nehe. Na'arewahy ezapo nehe, o Tupàn hezar. Nezewe mehe teko paw ukwaw putar Tupàn romo nereko haw wà nehe. Ta'e uruiko neremiaihu romo ure xe. Zeruzarez wiko tawhu nereko haw romo no, a'e Tupàn pe.\nKapiriew umume'u uzeapo ma'e ràm rehe ze'egaw\n20 Aze'eg wiwi iteko Tupàn pe. Amume'u wiwi heremiapo kwer ikatu 'ym ma'e izupe no. Amume'u wiwi teko heànàm wanemiapo kwer izupe no. Aenoz wiwi ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hezar pe no, ywytyr izupe imonokatu pyrer imukatu àwàm henoz pà izupe no. 21 Heze'eg mehe we Kapiriew a'e, Tupàn heko haw pe har hepuahu mehe heremixak kwer a'e, ur na'arewahy uwewe pà hekutyr kury. Upytu'u heruwake. Uhem na'iruz or mehe karuk mehe. A'e 'ar mehe xaxeto uzuka ma'ea'yr karuk mehe har Tupàn henataromo wà. 22 — Taniew, i'i ihewe. — Azur kwez nepuahu mehe arer neremixak kwer imume'u pà newe. 23 Neze'eg mehe nezypyrog mehe we Tupàn uzapo nereminoz a'e. Tupàn neamutar katu a'e. A'e rupi hemur kar newe neremixak kwer imume'u kar pà ihewe. Einu katu heze'eg nehe. Ezeagaw ikwaw katu pà nehe.\n24 Taniew, neànàm wanehe Tupàn izepykaw a'e nehe, tawhu izupe imonokatu pyrer rehe izepykaw a'e nehe no, umumaw putar 7 haw 70 kwarahy (490 kwarahy) nehe. Te upaw putar Tupàn iàmàtyry'ymaw nehe. Upytu'u putar ikatu 'ym ma'e iapo re wà nehe. Na'e Tupàn umunàn putar neànàm wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e a'e nehe. Tupàn uzapo putar ikatuahy ma'e nehe, ta'e ikatuahy tuweharupi a'e xe. Neremixak kwer uzeapo putar nehe. Uzeapo ma'e ràm imume'u pyrer uzeapo putar nehe. Xaxeto uzuka putar ma'ea'yr Tupàn henataromo a'e wà nehe no. 25 Einu katu ko heze'eg nehe, Taniew. Ekwaw nehe no. Amo tuwihawete uzapo wi kar Zeruzarez tawhu teko wanupe a'e. A'e 'ar henataromo umumaw putar 49 kwarahy nehe. Na'e tuwihawete Tupàn hemixak kwer uhem putar a'e nehe. Zeruzarez pe myteromo har pyahu ma'e, ipàrirogaw aiha ma'e a'e no, umumaw putar 7 haw 62 kwarahy a'e nehe. Teko upuraraw putar ma'erahy tetea'u a'e kwarahy wamumaw mehe wà nehe. 26 A'e kwarahy paw ire amo uzuka e putar a'e tuwihawete Tupàn hemixak kwer a'e wà nehe. Uhem putar amo tuwihawete wemiruze'eg zauxiapekwer tetea'u wanupi a'e nehe. Umumaw putar Zeruzarez tawhu wà nehe. Umumaw putar Tupàn Hàpuzuhu wà nehe no. Iahykaw ur putar 'y tyhu haw uwyrykahy ma'e ài nehe. Werur putar zeàmàtyry'ymawhu nehe. Tupàn umur kar putar ma'e imumaw paw nehe no. Iahykaw werur putar a'e ma'e imumaw paw nehe no. 27 A'e tuwihawete uzapokatu putar uze'eg teko tetea'u wanehe we a'e nehe. Umumaw putar 7 kwarahy ma'e iapo pà uze'eg rupi nehe. A'e kwarahy iku'aw har imumaw ire umupytu'u kar putar teko ma'ea'yr Tupàn henataromo wazuka re a'e wà nehe. — Pepytu'u arozràn Tupàn pe imono re hàpuzuhu pupe nehe, i'i putar wanupe nehe no. Umuapyk putar iaiwahy haw tàpuzuhu pupe Tupàn henaw hekuzaromo nehe no. Upyta putar a'e pe nehe. Na'e Tupàn weityk putar a'e ma'e iapo arer imumaw pà a'e nehe. Xo a'e re zo o'ok putar a'e iaiwahy haw a'e wi nehe. Ta'e umume'u a'e ma'e iapo àwàm a'e xe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/DAN09.htm","date":"2021-12-09T00:46:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363641.20\/warc\/CC-MAIN-20211209000407-20211209030407-00546.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000067949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000067949295044}","num_words":1127,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.425,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"12\nUzeapo ma'e ràm iahykaw rehe àràm\n1 Uze'eg wiwi Tupàn heko haw pe har ihewe. — A'e 'ar mehe Tupàn heko haw pe har Migew Tupàn hemiaihu wanehe uzekaiw ma'e uzexak kar putar a'e nehe kury. Heta putar zawaiw katu haw tetea'u a'e 'ar mehe nehe. A'e 'ym mehe nuzeapo pixik kwaw agwer iaiw haw purupe. Aze Tupàn umuapyk amo teko her upape rehe, upyro putar a'e teko a'e nehe. Upyro putar paw rupi wà nehe. 2 Teko umàno ma'e kwer tetea'u wikuwe wi putar wà nehe. Amo wereko putar tuweharupi weko àwàm wà nehe. Amo upuraraw putar ma'erahy tuweharupi Tupàn izepyk àwàm wà nehe no, upuraraw putar tuweharupi iaiw haw wà nehe no. 3 Purumu'e ma'e ma'e kwaw katu har a'e wà, teko tetea'u ikatu ma'e iapo haw rehe purumu'e ma'e wà nehe, uhyape katu zahytata ài wà nehe. Nuwew pixik kwaw waneny katu haw nehe. 4 Ne Taniew ne, Emume'u zo ko ma'e amo wanupe nehe. Ewàpytym a'e pape amo iwàpytymaw pupe nehe. Nezewe mehe ni amo nuwàpytymawok kwaw iahyk 'ym mehe we wà nehe. Teko tetea'u uzàn putar ko rupi wà nehe, uzàn putar kwe rupi wà nehe no. Heko wer putar ma'e kwaw katu wera'u har romo wà nehe.\n5 Na'e aexak mokoz Tupàn heko haw pe har yrykawhu izywyr upu'àm ma'e ihe wà kury. Wiko uzeakea'i wà. 6 Amo upuranu Tupàn heko haw pe har kamir irin iapo pyrer hereko har rehe kury. Yrykawhu ihemaw kutyr hekon. — Ma'e 'ar mehe a'e ma'e ikatuahy ma'e uzeapo putar paw rupi nehe, i'i izupe.\n7 Tupàn heko haw pe har upir opo ywak ikutyr kury. Uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e her rehe kury. — Amume'uahy ko ma'e ihe kury: a'e ma'e paw uzeapo putar na'iruz kwarahy iku'aw har ipaw ire nehe. Tupàn hemiaihu wanupe ma'erahy ipuraraw kar ire uzeapo putar nehe, i'i izupe.\n8 Nakwaw katu kwaw ize'eg. A'e rupi apuranu hehe. — Emume'u iahykaw rehe har ihewe nehe, a'e izupe.\n9 Uwazar heze'eg ihewe. — Kutàri, Taniew, erepuner neho haw rehe kury. Emume'u zo amo pe nehe. Xo iahykaw rehe teko ukwaw putar wà nehe. 10 Teko tetea'u upuraraw putar ma'erahy wà nehe. Nezewe mehe ikatu putar wà nehe, ikatu wera'u putar Tupàn henataromo wà nehe. Ikatu 'ym ma'e uzapo wiwi ikatu 'ym ma'e oho waiko wà nehe. Ni amo nukwaw kwaw uzeapo ma'e wà nehe. Xo ma'e kwaw katu har ukwaw putar wà nehe. 11 A'e tuwihawete umupytu'u kar putar teko ma'ea'yr wazuka re wà nehe. Na'e umuapyk putar iaiwahy haw Tupàn Hàpuzuhu pupe nehe. Na'e umumaw putar 1.290 'ar nehe. 12 Tupàn rehe uzeruzar ire upytu'u 'ym ma'e ràm a'e wà, aze umumaw 1.335 'ar upytu'u 'ym pà wà nehe, hurywete putar wà nehe.\n13 Ne Taniew nekàg wiwi te iahykaw rehe nehe. Eremàno putar nehe. Iahykaw rehe erekweraw wi putar nehe, neremiapo kwer hekuzar ipyhyk pà nehe. Upaw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/DAN12.htm","date":"2021-12-09T01:04:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363641.20\/warc\/CC-MAIN-20211209000407-20211209030407-00570.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000082254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000008225440979}","num_words":455,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.251,"stopwords_ratio":0.521,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"26\nNuzuka kwaw Tawi Xau a'e\n1 Amo Zipe pe har oho Zimea pe Xau pe uze'eg pà wà kury. — Tawi uzeàmim iko ywytyr Akira her ma'e pe Zezimon tawhu henataromo a'e, i'i izupe wà. 2 Na'e uhem Xau na'arewahy ywyxiguhu Zipe huwake har pe kury. Weraha 3 miw Izaew zauxiapekwer ikatuahy wera'u ma'e uzeupi wà. Wekar Tawi oho wà. 3 Uzapo uker haw Akira ywytyr rehe wà, Zezimon henataromo wà. Wiko Tawi ywyxiguhu pe. Amo umume'u Xau tur awer izupe. — Ur Xau nerekar pà a'e, i'i izupe wà. 4 A'e rupi omono kar amo awa Xau huwake hehe wamume'e kar pà wà. Wexak a'e awa Xau a'e pe wà. Uzewyr Tawi pe heko haw imume'u pà wà. 5 Na'arewahy oho a'e pe. Wexak Xau iker haw, Aminer Ner ta'yr iker haw no. Zauxiapekwer wanuwihaw romo hekon Aminer. Uker Xau amogwer zauxiapekwer wapyr. Zauxiapekwer uzapo uker haw izywyr wà.\n6 Mokoz awa wata Tawi rupi wà. Aimerek Hete zuapyr awa ipy her romo a'e. Amizaz inugwer her romo a'e. Zeruz imemyr romo Zoaw tywyr romo hekon a'e. Upuranu Tawi wanehe kury. — Mo oho putar herupi Xau waker haw pe nehe, i'i wanupe. — Aha putar ihe, i'i Amizaz izupe.\n7 A'e rupi pyhaw oho Tawi Amizaz rupi. Wixe Xau waker haw pe wà. Wexak Xau iker mehe wà, zauxiapekwer waker haw myter pe wà. Umuixe kar upurukutukaw ywy pupe wàkàg huwake uker pà. Aminer a'e, amogwer zauxiapekwer a'e wà no, uker Xau izywyr a'e wà. 8 Na'e uze'eg Amizaz Tawi pe. — Kutàri pyhaw Tupàn umur neàmàtyry'ymar kwez nepo pe kury. Tuwe akutuk Xau ipurukutukaw pupe ihe nehe. Akutuk putar ywy rehe pitài ikutukaw rupi ihe nehe. Ni mokoz ikutukaw nazapo kwaw nehe, i'i Tawi pe.\n9 Uwazar Tawi ize'eg izupe. — Ezuka zo ty. Ta'e aze amo uzapo ikatu 'ym ma'e Tupàn wemixak kwer tuwihawete pe nehe, Tupàn uzepyk putar a'e awa rehe a'e nehe. 10 Xikwaw Tupàn wikuwe ma'e romo heko haw. Nezewegatete xikwaw Xau izuka àwàm no. Aze ru'u imàno haw 'ar mehe nehe, aze ru'u amo zeàmàtyry'ymawhu rehe nehe, Tupàn uzuka kar putar azeharomoete nehe. 11 Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nuzuka kar kwaw wemixak kwer tuwihawete romo wemimuigo karer nehe, ihewe nehe. Xipyhyk y'a izuwi kury ty. Xipyhyk ipurukutukaw nehe no. A'e re zaha nehe kury, i'i izupe.\n12 A'e rupi upyhyk Tawi ipurukutukaw Xau iàkàg huwake har. Upyhyk y'a no. Oho a'e wi Amizaz rupi kury. Ni amo nuexak kwaw wà. Ni amo nukwaw kwaw uzeapo ma'e kwer wà. Ni amo nume'e kwaw wà. Uker katu upaw rupi wà, ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umuger katu kar a'e wà xe.\n13 A'e rupi wahaw Tawi ywyàpyznaw oho. Uzeupir ywytyr apyr kury. Muitea'u zauxiapekwer wanuwi hekon a'e kury. 14 Uhapukaz Aminer pe Xau hemiruze'eg wanupe kury. — Aminer, i'i. — Aipo herenu pe ne, i'i. — Mo uhapukaz iko tuwihawete pe a'e, i'i Aminer.\n15 Uwazar Tawi ize'eg izupe. — Aipo awa romo ereiko. Aipo ereiko zauxiapekwer Izaew zuapyr ikàg ma'e romo ne. Màràzàwe tuwe nerezekaiw kwaw nezar rehe neruwihawete rehe ne. Tàrityka'i amo wixe kwez peker haw pe tuwihawete izuka pà, nezar izuka pà. 16 Nerexak kwaw ta'e ereker ne xe, Aminer. Amume'uahy ko ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wikuwe ma'e rehe ihe kury. Pe paw rupi pemàno putar nehe. Ta'e napezekaiw katu kwaw pezar rehe xe, ta'e napepyro kwaw penuwihaw Tupàn hemixak kwer tuwihawete romo hemimuigo kar pyrer pe xe. Pezeapyaka katu heze'eg rehe kury ty wà. Pekar tuwihawete ipurukutukaw peho nehe kury. Pekar y'a iàkàg huwake arer nehe no, i'i zauxiapekwer wanupe.\n17 Ukwaw Xau Tawi ize'eg mehe. Upuranu hehe. — Tawi, aipo ne ereze'eg iko ihewe hera'yr, i'i izupe. — Aze pa, hezar, i'i Tawi. 18 — Màràzàwe tuwe nerepytu'u kwaw neremiruze'eg ipiaromo neho re. Ma'e azapo newe. Ma'enugar iaiw ma'e azapo newe ihe. 19 Heruwihawete ne. Einu katu ko heze'eg newe heremimume'u ràm kury. Aze Tupàn wiko hekutyr nemur kar arer romo a'e, aze eremono e amo ma'e izupe nehe, aze erezuka amo ma'ea'yr henataromo nehe, upytu'u putar hekutyr nemur kar ire a'e nehe. Aze amo teko wiko hekutyr nemur kar har romo wà, tuwe Tupàn ize'egaiw u'ar a'e teko wanehe a'e nehe. Ta'e hemuzàn kar heywy wi Tupànete imuwete katu haw wi a'e wà xe, amo ae ywy tupàn a'ua'u wamuwete katu haw pe a'e wà xe. 20 Tuwe nahezuka kwaw amo ae ywy rehe muite Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wi a'e wà nehe. Hezuka kar zo pe wanupe nehe. Màràzàwe tuwe Izaew wanuwihawete ur xe. Aipo herekar iko a'e. Màràzàwe tuwe. Aiko tug zàwenugar romo ihe. Màràzàwe tuwe herekar iko wiràmiri hehaite ma'e hekar har zàwe a'e, i'i Tawi Xau pe.\n21 Uwazar Xau ize'eg izupe. — Azawy tuwe ihe, hera'yr Tawi. Nazapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e newe ko 'ar henataromo nehe. Ta'e kutàri pyhaw nahezuka kwaw pe ne xe. Aiko he'o ma'e romo ko 'ar rehe. Azapo ikatu 'ym ma'e uhua'u ma'e, i'i izupe.\n22 Na'e i'i Tawi izupe. — Aiko nepurukutukaw areko xe hepo pe, hezar. Emur kar amo nerehe we har xe ipyhyk pà kury. 23 Tupàn umekuzar teko ikatu ma'e wanemiapo a'e, teko ize'eg heruzar har wanemiapo a'e. Kutàri nemur hepo pe a'e. Nuruzuka kwaw ihe. Nazuka kwaw tuwihawete Tupàn hemixak kwer ihe. 24 Amuwete katu nerekuwe haw kwez ihe. Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzapo nezewegatete haw ihewe nehe no. Tuwe hepyro zawaiw katu haw nànàn nehe, i'i Tawi Xau pe.\n25 Uwazar Xau ize'eg izupe. — Tuwe Tupàn umur uze'egatu nerehe nehe. Neremiapo ràm paw ikatu putar nehe, i'i. Na'e oho Tawi a'e wi izuwi kury. Uzewyr Xau oho weko haw pe kury.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/1SA26.htm","date":"2021-12-04T22:13:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363125.46\/warc\/CC-MAIN-20211204215252-20211205005252-00299.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000072718,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000072717666626}","num_words":892,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.39,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"23\nTawi ze'eg iahykaw rehe arer\n1 Amuapyk putar Tawi Zexe ta'yr ze'eg iahykaw rehe arer xe ihe nehe kury. Tawi wiko awa Tupàn hemimukàg karer romo a'e. Tupàn Zako izar wexak Tawi tuwihawete romo imuigo kar pà. Tawi uzapo zegar haw puràg eteahy ma'e tetea'u Izaew wanupe a'e. Na'aw ize'eg awer xe kury.\n2 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hekwe hemuze'eg kar a'e, hemuze'eg kar a'e.\nIze'eg hereme rehe hin.\n3 Tupàn Izaew wazar uze'eg.\nIzaew wanehe uzekaiw ma'e uze'eg ihewe.\nTuwihawete katu haw rupi pureruze'eg ma'e a'e,\nTupàn hemimutar iapo pà pureruze'eg mehe a'e,\n4 Wiko kwarahy ku'em mehe uhem ma'e ài a'e,\nywàkun heta 'ym mehe uhem ma'e ài a'e. Nuzawy kwaw kwarahy àmàn ikyr ire ka'api'i imuhyape katu kar har.\n5 Nezewe Tupàn omono putar uze'egatu hezuapyapyr wanehe nehe.\nTa'e uzapo uze'egatu tuweharupi àràm ihewe xe.\nIkatu ize'egatu a'e. Uzapo putar ma'e a'e ze'eg rupi katete azeharomoete a'e nehe.\nXo a'e ma'e zo aputar ihe.\nUzapo putar uze'egatu a'e nehe.\n6 Hehe uzeruzar 'ym ma'e nuzawy kwaw xu heityk pyrer wà.\nNi amo nupyhyk kwaw xu opo pe wà.\n7 Aze ipurupyhyk wer hehe wà nehe, upyhyk putar ywyra pupe wà nehe, ita per pupe wà nehe.\nUkaz putar tata pupe upaw rupi katete wà nehe, i'i Tawi.\nTawi hemiruze'eg zauxiapekwer ikàg wera'u ma'e wà\n8 Amuapyk putar zauxiapekwer waner Tawi hemiruze'eg teko wanemigwaw katu kwer xe ihe wà nehe kury. Zozewemaxewet Takemoni parer. Wiko amo zauxiapekwer na'iruz ipuruzukaiwahy ma'e her ma'e wanuwihaw romo. Upurukutukaw pupe uzuka 800 awa pitài zeàmàtyry'ymawhu pe wà.\n9 Ereazar Nono ta'yr Aoi hemimino wiko a'e na'iruz wainuromo har romo a'e no. Amo 'ar mehe oho Tawi rupi Piri ywy rehe har uzemono'og ma'e waàmàtyry'ym pà. Uzewyr Izaew wakykwerupi wà Piri ywy rehe har wanuwi a'e 'ym mehe wà. 10 Ereazar upyta a'e pe Piri ywy rehe har waàmàtyry'ym pà. Uzeapakwar ipo. A'e rupi nupuner kwaw utakihepuku wi opo iwàpytymawok pà. Uzapo Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e puretykaw uhua'u ma'e a'e 'ar mehe Ereazar rupi. Zeàmàtyry'ymawhu ipaw ire uzewyr Izaew Ereazar heko haw pe wà, kamirtàtà henuhem pà Piri ywy rehe har umàno ma'e kwer wanuwi wà.\n11 Xàmà Aze ta'yr Arar zuapyr. Amo 'ar mehe Piri ywy rehe har uzemono'og Erei pe wà. Heta kumana'i ràn erewir her ma'e itymaw a'e pe. Uzàn Izaew Piri ywy rehe har wanuwi wà. 12 Xàmà upyta a'e pe a'e ma'etymaw ipyro pà. Uzuka Piri ywy rehe har wà. Uzapo kar Tupàn puretykaw uhua'u ma'e a'e 'ar mehe Xàmà pe.\n13 Amo kwarahy mehe arozràn ipo'o haw 'ar ihem etea'i mehe na'iruz awa a'e 30 tuwihaw wainuromo har wezyw oho itakwaruhu Ànurà her ma'e pe. Tawi wikuwe a'e pe. Amo Piri ywy rehe har uzapo uker haw ywyàpyznaw awa aiha katu ma'e waneko haw her ma'e pe wà. 14 A'e 'ar rehe Tawi uzapo itahu tetea'u weko haw romo kury. Amo Piri ywy rehe har wiko Merez taw pe wà. 15 Na'e Tawi uputar amo ma'e kury. — Aze mo amo werur 'y ihewe ytyzuzàmaw Merez hukenaw huwake har wi nehe, a'e mehe mo herurywete.\n16 A'e rupi a'e na'iruz zauxiapekwer ikwaw katu pyr a'e wà, wahaw Piri ywy rehe har wanàpuz ràn wanenaw oho a'e wà. Wenuhem 'y a'e ytyzuzàmaw wi wà. Weraha Tawi pe wà. Nu'u kwaw Tawi a'e 'y. Uzakook ywy rehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e imono pyr romo. Uze'eg nezewe. 17 — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. Napuner pixik kwaw ko 'y i'u haw rehe. Nuzawy kwaw 'aw awa wanuwykwer i'u haw. Ta'e uzezuka tària'i ihewe herur pà a'e wà xe, i'i. A'e rupi nu'u kwaw a'e 'y. A'e na'iruz ikwaw katu pyr uzapo agwer ma'e wà.\n18 Amizaz Zoaw tyky'yr Zeruz memyr wiko a'e 30 ikwaw katu pyr wanuwihaw romo a'e. Uzàmàtyry'ym 300 awa upurukutukaw pupe wà. Uzuka paw wà. A'e rupi uzekwaw wera'u kar a'e 30 wainuromo. 19 Teko ukwaw wera'u Amizaz her amogwer 30 wanuwi wà. Uzeapo wanuwihawete romo. A'e na'iruz awa uzekwaw wera'u kar Amizaz wi a'e wà.\n20 Menai Zoiaz ta'yr Kawizeew parer wiko zauxiapekwer ikwaw katu pyr romo a'e. Uzapo ma'e tetea'u ukyze 'ym pà. Uzuka mokoz zauxiapekwer Moaw izuapyapyr ikàg wera'u ma'e wà. Amo 'ar mehe àmàn tàtà ikyr mehe we uwezyw oho ywykwaruhu pupe. Amo zàwàruhu iriàw wikuwe a'e pe. Uzuka Menai a'e zàwàruhu. 21 Uzuka amo awa Ezit ywy rehe arer iaiha katu ma'e ikàg ma'e a'e no. Ezit rehe arer weraha purukutukaw uzeupe. Menai oho ikutyr ywyra àràpuhàràn wanehe pokokaw pupe. Wenuhem ipurukutukaw ipo wi. Na'e uzuka a'e Ezit ipurukutukaw pupe. 22-23 Agwer ma'e uzapo Menai a'e. Wiko ikwaw wera'u pyr romo a'e 30 wanehe we. A'e na'iruz uzekwaw wera'u Menai wi wà. Tawi uzapo kar zauxiapekwer wàpuzuhu rehe uzekaiw ma'e wanuwihaw romo a'e.\n24-39 Amume'u putar amogwer 30 wanehe we har waner xe ihe wà nehe kury. Azaew Zoaw tywyr. Erànà Nono ta'yr Merez parer. Xama, Erik no, Aroz tawhu pe har wà. Eri Peret parer. Ira Ik ta'yr Tekoa tawhu parer. Amiezer Anatot parer. Memunai Uza parer. Xarimo Aoi zuapyr. Maraz. Erew Mana ta'yr Neto parer. Haz Himaz ta'yr Zimea Mezàmi ywy rehe har parer. Menai Piratom parer. Inaz ywyàpyznaw Ga her ma'e parer. Amiawmo Arawa rehe arer. Azmawet Mauri parer. Eriaw Xawmo parer. Zazez ta'yr wà. Zonata. Xama, Aiàw Xarar ta'yr no, Arar izuapyapyr wà. Eriperet Akamaz ta'yr Maaka parer. Erià Aitopew ta'yr Ziro parer. Ezero Karamew parer. Paraz Araw rehe arer. Igaw Nàtà ta'yr Zowa parer. Mani Kaz ywy rehe arer. Zerek Amon parer. Naraz Meerot parer Zoaw puruzuka haw heraha har, Zeruz memyr. Ira, Karew Zaxir parer wà. Uri Ete zuapyr.\nHeta 37 zauxiapekwer ikwaw katu pyr wà.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2SA23.htm","date":"2021-11-30T05:34:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964358953.29\/warc\/CC-MAIN-20211130050047-20211130080047-00041.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000063181,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000063180923462}","num_words":895,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.353,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"4\n1 Ko 'ar rehe kury, Tupàn umume'u uzepyr zaneixe àwàm kwez zanewe a'e. Zapyta putar zaha ipyr zane nehe. Tuwe zazeruzar wi wi hehe nehe. Tuwe nazapytu'u kwaw heruzar ire nehe. A'e rupi zaha putar tuwe ipyr nehe. Zanepytywà putar ko 'ar rehe nehe no. Aze amo teko upytu'u ize'eg heruzar ire wà nehe, Tupàn nupytywà kwaw a'e teko a'e wà nehe. A'e teko noho kwaw ipyr wà nehe. 2 Ta'e xinu ze'eg puràg kwez zane xe. Teko kwehe arer wenu a'e ze'eg a'e wà no. Noho kwaw a'e ywy rehe wà, Tupàn hemiapo katu kwer rehe wà. Ta'e nuzeruzar kwaw a'e ze'eg rehe henu mehe wà xe. 3 Zazeruzar Tupàn rehe zane. A'e rupi zaixe putar heko haw pe nehe, zanepyta pà ipyr tuweharupi nehe. Nezewe i'i zaneipy wanupe a'e.\n— Aikwahy wanupe ihe. A'e rupi amume'u tuwe heze'eg wanupe.\n— Azapokatu amo ywy kwez peme ihe, peneko àwàm peme ihe.\nNapeiko pixik kwaw a'e ywy rehe nehe.\nNapepytu'u pixik kwaw a'e pe nehe, a'e wanupe,\ni'i Tupàn wanupe.\nNezewe uze'eg tuwe a'e. Ywy iapo paw ire umumaw Tupàn uma'ereko haw.\n4 Nezewe i'i amo ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer. — 6 'ar pawire, 7 haw 'ar mehe Tupàn upytu'u a'e, uma'ereko haw iapo pawire a'e. 5 Amo ae ze'eg kwehe arer uze'eg mytu'u haw rehe a'e. — Nur pixik kwaw hepyr upytu'u pà a'e wà nehe, i'i Tupàn uze'eg heruzar 'ymar wanupe. 6 Tupàn ze'eg puràg henu arer izypy mehe arer a'e wà, nuixe kwaw ipyr upytu'u pà a'e wà, ta'e nuzeruzar kwaw hehe a'e wà xe. Amo ae teko oho putar ipyr a'e wà nehe, upytu'u pà a'e pe a'e wà nehe. 7 — Peruzar heze'eg kutàri nehe, i'i Tupàn Moizez hemiruze'eg wanupe, ywyxig heta haw rehe waneko mehe. Nuweruzar kwaw wà. A'e rupi umumaw kwarahy tetea'u a'e pe wiko pà wà. Tupàn wexak amo ae 'ar a'e. Wexak amo ae teko a'e wà no. Umuigo kar a'e teko wemiruze'eg romo a'e wà. — Pe nehe kury, hereruzar pe nehe kury, i'i tuwihaw Tawi pe. Tawi umume'u a'e Tupàn ze'eg a'e, wemiruze'eg wanupe a'e, ta'e Tupàn umume'u kar izupe a'e xe. Nezewe i'i a'e Tawi ze'eg kwehe arer a'e. — Peinu Tupàn ze'eg kwez kutàri. Peikuwe zo hehe uzeruzar 'ym ma'e romo nehe, i'i a'e. 8 A'e ywyxig heta haw rehe har a'e wà, a'e uzeruzar 'ym ma'e a'e wà, nuiko kwaw a'e ywy katu ma'e rehe a'e wà. Umàno ywy ikatu 'ym ma'e rehe wà. Xo wazuapyapyr zo wiko oho hehe wà. Tuwihaw Zuzue weraha a'e teko ywy katu ma'e rehe a'e wà. Aze mo tuwihaw Zuzue weraha a'e teko Tupàn pyr a'e wà, wapytu'u hawete pe mo a'e wà, a'e mehe mo Tupàn nuze'eg wi iwer mo hehe amo ae 'ar mehe a'e. 9 Mokoz ma'e rehe Tupàn uze'eg a'e. Zutew kwehe arer wiko oho a'e ywy katu ma'e rehe a'e wà, upytu'u pà a'e wà. Zezuz rehe uzeruzar ma'e upytu'u putar oho Tupàn heko haw pe a'e wà nehe no. Mokoz pytu'u haw rehe uze'eg a'e. Tupàn upytu'u ywy iapo re a'e. Nezewegatete zapytu'u putar ko ywy rehe zanereko re zane nehe no, ipyr zanereko mehe zane nehe no. 10 Ta'e Tupàn pyr upytu'u ma'e ràm a'e wà nehe xe, upytu'u putar uma'ereko haw iapo re a'e wà nehe xe. Wapytu'u àwàm nuzawy kwaw Tupàn ipytu'u awer. 11 A'e rupi xiruzar tuwe ize'eg nehe. A'e rupi zaixe putar ipyr zapytu'u pà nehe. Tuwe ni amo zanepyr har nuzewyr kwaw izuwi wà nehe. Xiruzar ize'eg paw rupi katete zane nehe. Tuwe zaixe ipyr zane paw rupi nehe no.\n12 Tupàn ze'eg a'e, nuzawy kwaw ma'e wikuwe ma'e a'e. Uzapo ma'e iko tuweharupi teko wapy'a pe. Nuzawy kwaw takihe haimezuazar ma'e a'e. Nuzawy kwaw takihe haime katu ma'e. Aze ximonohok ma'ero'o kwer takihe pupe, xixak te ikagwer, te iputu'ugwer no. Nezewegatete Tupàn ze'eg uze'egatu tuwe zanepy'a pe a'e no. — Azeharomoete aiko ikatu 'ym ma'e iapo har romo ihe, za'e imugeta mehe. — Azeharomoete heremiapo kwer na'ikatu kwaw Tupàn pe, za'e imugeta mehe. Zazemumikahy imugeta mehe. 13 Teko nupuner kwaw ni pitài ma'e imimaw rehe Tupàn wi a'e wà. Wexak ma'e paw rupi katete a'e. Ukwaw zaneremiapo kwer paw rupi katete no. A'e rupi peiko zo zaneipy wazàwe nehe. Nuweruzar kwaw Tupàn ze'eg wà. Peruzar katu ize'eg nehe. A'e rupi peixe putar ipyr nehe, pepytu'u pà nehe.\nZezuz a'e, Xaxeto wanuwihaw ikàg wera'u ma'e romo hekon a'e\n14 Tuweharupi ximume'u Zezuz rehe zanezeruzar haw purupe zane. Pepytu'u zo hehe pezeruzar ire nehe. Pepytu'u zo heruzar ire nehe no. Ta'e Zezuz Tupàn ta'yr a'e xe, wiko Xaxeto wanuwihaw ài zanewe a'e xe. Uzekaiw katu zanerehe, xaxeto ài. Wixe Tupàn huwa rupi, zanerekuzaromo. Uze'eg izupe zanerekuzaromo no. 15 Nuiko kwaw zanepuhareko 'ymar romo. Zanerereko katu a'e. Zanepuhareko katu a'e, ta'e nazanekàg kwaw zane xe. Ywy rehe heko mehe Zurupari ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe izupe a'e. Nuzapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e a'e. 16 Tuwe zanekàg nehe. Pekyze zo nehe. Peze'eg Tupàn pe nehe, ta'e zanepuhareko katu a'e xe. Aze zawaiw katu zanereko haw zanewe nehe, zanepuhareko katu Tupàn a'e nehe, zanepytywà putar a'e nehe no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/HEB04.htm","date":"2022-01-16T10:48:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320299852.23\/warc\/CC-MAIN-20220116093137-20220116123137-00177.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":824,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.26,"stopwords_ratio":0.473,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"5\nUmuigo kar Tawi Izaew Zuta wanuwihawete romo wà\n1 Na'e Izaew izuapyapyr paw oho Emerom tawhu pe Tawi hexak pà wà kury. — Uruiko Izaew izuapyapyr romo ure no, ne ài ure no. 2 Amo 'ar rehe Xau wiko ureruwihawete romo a'e. A'e 'ar rehe ereiko zauxiapekwer Izaew wanuwihaw romo ne. Uze'eg Tupàn newe a'e 'ar rehe. — Ereiko putar heremiaihu wanuwihaw romo nehe, waneruze'egar romo nehe, i'i newe a'e 'ar mehe, i'i teko Tawi pe wà.\n3 Nezewe Izaew wanuwihaw paw oho Tawi hexak pà Emerom pe wà. Umume'u uze'eg wanupe Tupàn henataromo. A'e rupi teko uzakook uri kawer hehe wà kury, Izaew wanuwihawete romo imuigo kar pà wà kury. 4 Wereko 30 kwarahy tuwihawete romo uzeapo mehe. Umumaw 40 kwarahy tuwihawete romo wiko pà. 5 Weruze'eg Zuta ywy rehe har Emerom pe wiko pà wà. Umumaw 7 kwarahy ku'aw har Emerom pe wiko pà. Na'e oho Zeruzarez tawhu pe. Weruze'eg Izaew a'e pe wà. Weruze'eg Zuta a'e pe wà no. Umumaw 33 kwarahy Zeruzarez pe tuwihawete romo wiko pà.\n6 Tawi oho zauxiapekwer wanupi Zeruzarez kutyr kury. Zemu izuapyapyr wiko Zeruzarez pe a'e 'ar rehe wà. — Nupuner kwaw zaneretykaw rehe wà nehe, i'i Zeruzarez pe har uzeupeupe wà. A'e rupi uze'eg Tawi pe wà. — Nereixe pixik kwaw xe nehe. Hehàpyhà 'ym ma'e uzemono'og putar ipàri ma'e wanehe we wà nehe. Na'e peneityk putar a'e wà nehe. Napeixe kwaw xe nehe, i'i urywahyahy Tawi pe wà.\n7 Nezewe rehe we Tawi weityk Xiàw taw pe har wà. (Zeruzarez tawhu her inugwer a'e.) Ipyhyk ire teko omono amo her tawhu pe wà. Tawi heko haw, i'i wà. Nezewe uzeapo a'e ma'e.\n8 A'e 'ar mehe uze'eg Tawi uzehe we har zauxiapekwer wanupe wà. — Aze amo ipuruzuka wer a'e hehàpyhà 'ym ma'e wanehe wà nehe, a'e ipàri ma'e wanehe wà nehe, heàmàtyry'ymar wanehe wà nehe, tuwe wixe oho yrykaw ita rupi har rupi wà nehe, wazuka pà wà nehe, i'i wanupe. Nezewe mehe teko i'i nezewe ko 'ar rehe. — Hehàpyhà 'ym ma'e nupuner kwaw Tupàn hàpuz me wixe haw rehe wà. Ipàri ma'e nupuner kwaw Tupàn hàpuz me wixe haw rehe wà, i'i wà.\n9 Weruzar zauxiapekwer ize'eg wà. Wixe a'e rupi wà, zauxiapekwer a'e pe har waneityk pà wà. Uzapo Tawi weko haw a'e tawhu pe kury, tàpuz tàtà ma'e pupe kury. — Tawi heko haw, i'i Tawi a'e tawhu pe. Uzapo ipàrirogaw ita tetea'u pupe tawhu iwyr wà no. Uzypyrog ipàrirogaw iapo pà tàpuzaiha Miro her ma'e pe. Oho tuwihawete hàpuzuhu pe. 10 Tuweharupi ikàg wewera'u Tawi a'e. Ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikàg wera'u ma'e wiko hehe we a'e xe.\n11 Xir tawhu pe har wanuwihaw Iràw her ma'e omono kar uzehe we har tuwihaw a'e wà. Uze'eg oho Tawi pe wà. Umur kar ywyràkàxigyw imonohok pyrer tetea'u izupe no. Umur kar ywyra kixi haw kwaw par wà no. Umur kar tàpuz ita iapo pyr iapo har izupe wà no. 12 — Azeharomoete Tupàn heputar Izaew wanuwihawete romo a'e, i'i Tawi a'e ma'e paw hexak mehe a'e ma'e kwaw par paw wanexak mehe. — Uzamutar katu wemiaihu Izaew a'e wà. A'e rupi hepytywà iko wamukàg kar pà a'e, i'i Tawi uzeupe.\n13 Emerom tawhu wi uhem ire wereko amo kuzà wemirekoagaw romo wà. Wereko amo kuzà wemirekoete romo wà no. Umuzàg amo wa'yr a'e kuzà wainuromo a'e wà, umuzàg amo wazyr wainuromo no. 14 Na'aw Tawi ta'yr Zeruzarez pe uzexak kar ma'e kwer waner xe wà kury: Xamu, Xomaw, Nàtà, Xàrumàw, 15 Imar, Erizu, Nepeg, Zapi, 16 Erizàm, Eriaz, Eriperet.\nTawi upyro Piri ywy rehe har wakàgaw wanuwi\n17 Amo teko umume'u Tawi Izaew wanuwihawete romo uzeapo awer oho Piri ywy rehe har wanupe wà. A'e rupi omono kar zauxiapekwer ikutyr wà kury. — Pepyhyk Tawi peho nehe, i'i wanupe wà. Amo umume'u Piri ywy rehe har wanur àwàm oho Tawi pe wà. A'e rupi wezyw Tawi tàpuztàtà pe kury. 18 Uhem Piri ywy rehe har wà ywyàpyznaw awa aiha katu waneko haw her ma'e pe wà kury. Uzapo weko haw a'e pe wà. 19 Na'e upuranu Tawi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe kury. — Aipo azàmàtyry'ym putar Piri ywy rehe har aha ihe wà nehe. Aipo aityk putar ihe wà nehe, i'i Tawi Tupàn pe. — Eho nehe, i'i Tupàn izupe. — Amur putar waneityk àwàm nepo pe ihe nehe, i'i izupe.\n20 A'e rupi oho Tawi Ma'aw Perazi pe kury. Weityk Piri ywy rehe har a'e pe wà. Na'e uze'eg kury. — Aze 'y tetea'u uhem tàrityka'i a'e, weityk ma'e wenataromo har paw a'e. Nezewegatete Tupàn umupe'a heàmàtyry'ymar wamyter pe a'e no, i'i. A'e rupi teko omono amo her a'e ywy pe wà. — Ma'aw Perazi, i'i uzeupe wà. — Zanezar umupe'a, i'i zaneze'eg rupi. 21 Piri ywy rehe har wezar uzar tupàn a'ua'u a'e pe uzàn mehe wà. Tawi a'e, hehe we har a'e wà no, omono'og a'e tupàn a'ua'u a'e wi waneraha pà wà. 22 Na'e uzewyr wi Piri ywy rehe har a'e ywyàpyznaw awa iaiha katu ma'e her ma'e pe wà kury. Uzapo wi upytu'u haw a'e pe wà.\n23 Upuranu wi Tawi Tupàn rehe. Uwazar Tupàn ize'eg izupe. — Eho zo xe wi waàmàtyry'ym pà nehe. Ezewyr eho nehe. A'e re emàmàn kwe rupi wakupe kutyr ma'e'yw amor her ma'e huwake nehe. Ezur a'e wi wakutyr nehe. 24 Erenu putar teko wapyrogaw amor 'yw wa'aromo har nehe. Henu mehe ezemuàgà'ym wakutyr neho àwàm rehe nehe. Aha putar penenataromo ihe nehe. A'e ma'e henu mehe erekwaw putar penenataromo heho awer nehe. Aityk putar Piri ywy rehe har penenataromo ihe wà nehe, i'i Tupàn Tawi pe.\n25 Weruzar katu Tawi Tupàn ze'eg. Umuzewyr kar Piri ywy rehe har wamono kar pà wà. Uzewyr Zema tawhu wi Zezer tawhu pe wà.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2SA05.htm","date":"2022-05-28T02:00:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652663011588.83\/warc\/CC-MAIN-20220528000300-20220528030300-00781.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":904,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.47,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"3\n1 Umumaw zahy tetea'u uzeàmàtyry'ym pà wà. Xau iànàm wanehe we har uzàmàtyry'ym Tawi iànàm wanehe we har wà. Ikàg wewera'u Tawi hemiruze'eg tuweharupi a'e wà. Upaw wewer Xau iànàm wanehe we har wakàgaw tuweharupi.\nTawi ta'yr wà\n2 Na'aw Tawi ta'yr Emerom tawhu pe uzexak kar ma'e kwer waner xe wà: Ta'yr ipy Aminom her romo a'e. Aenuà Zereew tawhu parer imemyr romo hekon. 3 Ta'yr mokoz haw Kireaw her romo a'e. Amigaiw Namaw hemireko kwer Karamew parer imemyr romo hekon. Ta'yr na'iruz haw Àmixàràw her romo a'e. Maaka Tawmaz tazyr Zezur pe har wanuwihaw tazyr imemyr romo hekon. 4 Ta'yr zeirugatu haw Anoni her romo a'e. Azit memyr romo hekon. Ta'yr 5 haw Xepaxi her romo a'e. Amitaw imemyr romo hekon. 5 Ta'yr 6 haw Ixireàw her romo a'e. Egira Tawi hemireko imemyr romo hekon. A'e ta'yr paw uzexak kar Emerom tawhu pe wà.\nAminer uzapo uze'egatu haw Tawi rehe we\n6 Xau iànàm wamyrypar uzàmàtyry'ym wi wi Tawi hemiruze'eg waneraha wanereko wà. A'e ma'e izeapo mehe we Aminer ikàg wewer Xau iànàm wamyrypar wainuromo tuweharupi a'e.\n7 Amo 'ar mehe Izimozet Xau ta'yr umume'u Aminer hemiapo kwer kury. — Ereker eho Xau hemirekoagaw kwer Hizipa her ma'e puhe ne, Ai tazyr puhe ne, i'iahy izupe. 8 Wikwahy Aminer ize'eg henu mehe. — Aipo neàmàtyry'ymar romo aiko newe kury. Aipo Zuta ywy rehe har wamyrypar romo aiko newe ihe kury, i'i. — Izypy mehe arer we aiko Xau neru hemiruze'eg romo ihe. Aiko nerywyr wanemiruze'eg romo. Aiko nemyrypar wanemiruze'eg romo no. Urupyro Tawi wi ihe. A'e rupi Tawi nanezuka kwaw a'e. Màràzàwe tuwe eremume'u ko kuzà puhe heho awer iko ne. 9-10 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u Tawi Xau wi tuwihawete romo heko haw ipyro àwàm a'e. Umume'u Xau izuapyapyr wanuwi ipyro haw no. — Tawi wiko putar Izaew wanuwihawete romo a'e nehe, Zuta wanuwihawete romo a'e nehe no. Amuigo kar putar Tawi ko ywy nànànar wanuwihawete romo ihe nehe, i'i Tupàn kwehe mehe. Aze nazapo kar kwaw ma'e ize'eg rupi katete nehe, tuwe hezuka Tupàn nehe, i'i Aminer izupe.\n11 Ukyze Izimozet Aminer wi kury. A'e rupi nuze'eg kwaw izupe kury.\n12 A'e 'ar rehe wiko Tawi Emerom pe. A'e rupi Aminer omono kar uze'eg heraha har Tawi pe wà kury. — Mo weruze'eg putar ko ywy rehe har wà nehe. Ezapokatu neze'egaw herehe we nehe. A'e mehe urupytywà putar nehe. Amuigo kar putar Izaew paw neremiruze'eg romo ihe wà nehe, i'i izupe.\n13 Uwazar Tawi ize'eg izupe. — Ikatu. Azapokatu putar heze'eg nerehe we nehe. Xo pitài ma'e zo azapo kar newe a'e 'ym mehe we ihe. Ihewe neze'eg pà nezur mehe erur Mikaw Xau tazyr ihewe nehe, i'i izupe.\n14 Na'e omono kar Tawi amo uze'eg heraha har Izimozet pe wà kury. — Emur kar heremireko Mikaw ihewe nehe kury. Kwehe mehe amono 100 Piri ywy rehe har wapirera'i kwer neru pe hekuzaromo ihe wà, heremireko ràm romo heko haw hekuzaromo ihe wà, i'i izupe.\n15 A'e rupi uze'eg Izimozet amo zauxiapekwer wanupe kury. — Pepyro Mikaw peho imen Pawxiew Arai ta'yr wi nehe, i'i wanupe. 16 Upyro oho izuwi wà. Weraha zauxiapekwer Mikaw hereko pe rupi wà. Wata mehe imen Pawxiew wata oho iko haikweromo uzai'o pà a'e no. Te uhem Mauri tawhu pe wà. Na'e uze'eg Aminer imen pe kury. — Ezewyr eho nereko haw pe kury, i'i izupe. A'e rupi uzewyr oho kury.\n17 Na'e uze'eg Aminer oho Izaew wanuwihaw wanupe kury. — Pemumaw kwarahy tetea'u Tawi Izaew wanuwihawete romo heko haw iputar pà. 18 Uhem i'ar kury. Pezemuàgà'ym ma'e iapo àwàm rehe kury. Pema'enukwaw katu ko Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ize'eg awer rehe nehe kury. — Apyro kar putar heremiaihu Izaew Piri ywy rehe har wanuwi ihe wà nehe, amogwer Izaew waàmàtyry'ymar wanuwi upaw rupi katete ihe wà nehe no, Tawi pe ihe wà nehe, i'i Tupàn, i'i Aminer a'e tuwihaw wanupe.\n19 Uze'eg Aminer oho teko Mezàmi izuapyapyr wanupe a'e no. A'e re oho Emerom tawhu pe, Tawi pe uze'eg pà a'e. Umume'u Mezàmi waze'eg awer, Izaew izuapyapyr wanemimume'u kwer oho Tawi pe kury.\n20 Oho Aminer 20 awa wanupi Emerom pe Tawi huwàxi mà kury. Tawi uzapo mynykaw izupe kury. 21 Uze'eg Aminer Tawi pe kury. — Aha putar Izaew paw wamono'og pà newe ihe nehe kury. Nemuigo kar putar uwihawete romo wà nehe. Nezewe mehe erereko putar neremimutar kwer nehe. Ereruze'eg putar ko ywy rehe har paw ne wà nehe, i'i izupe. A'e rupi Tawi umuhem kar Aminer a'e wi ikatu 'ym ma'e iapo 'ym pà izupe kury.\nUzuka Aminer wà\n22 Màràmàràn 'ar pawire Zoaw uzapo puruàmàtyry'ymaw pixika'i ma'e oho wà. Upyhyk ma'e tetea'u Tawi iàmàtyry'ymar wanuwi wà. Ur waiko a'e ma'e herur pà wà. Aminer nuiko kwaw Emerom pe Zoaw ihem mehe. Ta'e Tawi umuhem kar a'e wi a'e 'ym mehe we a'e xe. 23 Zoaw uhem wà a'e pe zauxiapekwer uzehe we har wanupi kury. Amo umume'u Aminer hemimume'u kwer izupe wà. — Tawi umuhem kar xe wi, i'i izupe wà. 24 A'e rupi uze'eg Zoaw oho Tawi pe kury. — Ma'e erezapo ra'e, i'i izupe. — Ur Aminer xe a'e. A'e re eremuhem kar xe wi izuka 'ym pà ne. 25 Ur newe wemu'em pà a'e. Ipurukwaw wer neho haw nànàn a'e. Ipurukwaw wer neremiapo nànàn no. Erekwaw ko heze'eg azeharomoete har, i'i Zoaw tuwihawete pe.\n26 Tàrityka'i uhem oho Tawi wi kury. Omono kar ze'eg heraha har Aminer haikweromo wà. Uhem huwake wà, ytyzuzàmaw Xira her ma'e pe wà. Werur wi Emerom pe wà kury. Nukwaw kwaw Tawi herur wi awer. 27 Tawhu pe ihem mehe weraha Zoaw Aminer ukenawhu huwake kury.\n— Heze'eg wer newe, i'i mua'u Zoaw izupe. Na'e ukutuk hie pe takihe pupe. Nezewe Zoaw uzuka Aminer Ner ta'yr a'e kury. Ta'e a'e 'ym mehe Aminer uzuka Azaew Zoaw ryky'yr a'e xe. 28 A'e ma'e henu mehe uze'eg Tawi kury. — Ihe ihe, heremiruze'eg a'e wà no, naxikwaw pixik kwaw izuka awer. Nazuka kar kwaw ihe. Tupàn ukwaw izuka awer ikwaw 'ymaw a'e. Ukwaw hereko haw a'e, i'i izupe. 29 Tuwe ko ma'e rehe izepyk àwàm u'ar Zoaw rehe nehe, iànàm wanehe nehe no. Tuwe heta awa ma'e iperew uke'e 'ym ma'e iànàm wainuromo tuweharupi wà nehe. Tuwe heta awa iperewàtà ma'e uke'e 'ym ma'e iànàm wainuromo tuweharupi wà nehe no. Tuwe heta amo awa ikàg 'ym ma'e xo kuzà ima'ereko haw zo iapo har iànàm wainuromo awyzeharupi wà nehe no. Tuwe amo awa iànàm wainuromo har umàno zeàmàtyry'ymawhu pe oho pà tuweharupi wà nehe no. Tuweharupi nuhyk kwaw temi'u iànàm wanupe nehe no, i'iahy Tawi ze'egaiw imono pà Zoaw rehe.\n30 Zoaw a'e, tywyr Amizaz a'e no, uzuka Aminer nezewe a'e wà, ta'e a'e 'ym mehe Aminer uzuka tyky'yr Azaew a'e wà xe, zeàmàtyry'ymawhu Zimeàw parer pe a'e wà xe.\n31 Na'e uze'eg Tawi Zoaw pe kury, zauxiapekwer wanupe no. — Pezai'o Aminer rehe kury. Pemu'i pekamir pezemumikahy haw hexak kar pà nehe no. Pemunehew kamir pàn iànàmuhu ma'eryru romo iapo pyr pezehe nehe no, i'i wanupe. Weruzar ize'eg wà. Hetekwer itym àwàm pe heraha mehe tuwihawete Tawi wata hyru haikweromo a'e no. 32 Utym hetekwer Emerom pe wà. Uzai'oahy tuwihawete hehe itym awer huwake wà. Teko paw uzai'o hehe we wà no.\n33 Na'e uzapo Tawi ko zegar haw Aminer rehe purumuma'enukwaw kar haw a'e kury.\nMàràzàwe tuwe umàno Aminer he'o ma'e ài a'e.\n34 Nuzàpixipixi kwaw ipo wà.\nNuzàpixipixi kwaw ipy wà.\nIaiw ma'e wanemizuka kwer ài umàno a'e,\ni'i Tawi uzegar pà.\nA'e rupi uzai'o wi teko Aminer rehe wà kury.\n35 — E'u amo ma'e kwarahy heixe 'ym mehe nehe, ureruwihaw, i'i teko Tawi pe wà. Numai'u kwaw. Umume'uahy ko uze'eg teko wanupe. — Aze a'u amo ma'e kutàri nehe, tuwe Tupàn hezuka nehe, i'i wanupe.\n36 Wenu teko ize'eg mehe wà. Ikatu ize'eg wanupe. Tuwihawete Tawi hemiapo kwer paw ikatu teko wanupe. 37 Hemiruze'eg paw a'e wà, Izaew izuapyapyr paw a'e wà no, uze'eg nezewe uzeupeupe wà. — Azeharomoete nuzuka kar kwaw Aminer wemiruze'eg wanupe a'e. Hemiruze'eg zutyka'i uzuka a'e wà, i'i uzeupeupe wà. 38 Uze'eg Tawi uzehe we har tuwihaw wanupe. — Kutàri amo Izaew wanuwihaw ikàg ma'e umàno a'e. 39 Aiko tuwihawete Tupàn hemixak kwer romo ihe. Nezewe rehe we aiko ikàg 'ym ma'e ài kutàri. Awa Zeruz imemyr a'e wà, hehaite wera'u a'e wà. Puruzuka e ma'e romo wanekon wà. Tuwe Tupàn uzepyk wanehe nehe. Ta'e ikatu 'ym ma'e uzapo a'e wà xe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2SA03.htm","date":"2022-05-21T00:35:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662534693.28\/warc\/CC-MAIN-20220520223029-20220521013029-00139.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000077486,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000077486038208}","num_words":1328,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.249,"stopwords_ratio":0.389,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"8\nTawi weityk teko tetea'u a'e wà\n1 Amo 'ar mehe uzàmàtyry'ym Tawi Piri ywy rehe har oho wà. Weityk wà. Nezewe mehe umumaw a'e ywy rehe har wakàgaw wà.\n2 Weityk Moaw izuapyapyr a'e ywy rehe har wà no. Na'e umu'ar kar ywy rehe wà kury. Upapar waneta haw kyhàhàm pupe. Uzuka mokoz wà, umuigo kar pitài zo wà. Uzuka amo mokoz wà, umuigo kar amo pitài zo wà no. Nezewe wexaexak wemizuka ràm wà. Moaw umàno 'ym ma'e kwer wiko Tawi pe uma'ereko e ma'e romo wà. Kwarahy nànàn omono temetarer izupe wà.\n3 Na'e uzàmàtyry'ym Tawi Zowa wanuwihawete oho kury. Ananezer Heow ta'yr her romo a'e. Oho Tawi iàmàtyry'ym pà a'e, ta'e a'e tuwihawete oho ywy Ewparat yrykaw huwake har ipyhyk pà a'e xe. Na'ikatu kwaw hemiapo Tawi pe. 4 Upyhyk Tawi 1.700 zauxiapekwer kawaru ku'az har Ananezer wi wà. Upyhyk 2 miw zauxiapekwer upy rehe wata ma'e izuwi wà no. Umupàri kawaru ywyramawa heruata har wà no. Xo 100 ywyramawa heruata har zo wezar wà, ipàri 'ym romo wà. 5 Xir izuapyapyr Namaz tawhu pe har oho Ananezer ipytywà pà wà kury. Tawi uzuka 22 miw zauxiapekwer Namaz pe har wà no. 6 A'e re uzapo kar zauxiapekwer waneko haw waiwy rehe no. Wiko wazar romo. Umur temetarer izupe kwarahy nànàn wà no. Wyzài ywy rehe iho mehe Tupàn upytywà Tawi a'e. A'e rupi weityk Tawi a'e ywy rehe har paw wà. 7 Tuwihaw Ananezer rehe we har wereko u'yw wi purupyro haw itazu or iapo pyrer wà. Upyro Tawi wama'e u'yw wi zemimaw wanuwi wà, Zeruzarez pe waneraha pà wà. 8 Ananezer wiko Meta tawhu pe har Merotaz tawhu pe har wanuwihawete romo a'e no. Heta tetea'u itazu morog her ma'e a'e tawhu nànàn. Weraha Tawi a'e itazu a'e tawhu wanuwi no.\n9 Amo umume'u Ananezer hemiruze'eg zauxiapekwer paw waneityk awer oho Toi Amat pe har wanuwihawete pe wà kury. 10 A'e rupi Toi omono kar wa'yr Zuràw Tawi pe imuze'eg kar pà. — Ikatuahy Ananezer heityk awer, i'i izupe. A'e 'ym mehe Toi uzàmàtyry'ym tetea'u Ananezer tuweharupi a'e. Zuràw weraha ma'e tetea'u Tawi pe ipyr oho mehe. Ma'e itaxig parat iapo pyrer, itazu or iapo pyrer, itazu morog iapo pyrer weraha izupe. 11 Omonokatu tuwihawete Tawi a'e ma'e a'e kury. — Amuwete katu putar Tupàn a'e ma'e pupe ihe nehe, i'i Tawi uzeupe. Omono'og a'e parat or rehe we amogwer ma'e amogwer teko wanuwi wemipyhyk kwer rehe we kury. 12 Na'aw teko Tawi hemityk kwer waner xe wà kury: Enom izuapyapyr wà, Moaw izuapyapyr wà, Amon izuapyapyr wà, Piri ywy rehe har wà, Amarek izuapyapyr wà no. Ma'e Ananezer wi wemipyhyk kwer omono'og amogwer ma'e nànàn no.\n13 Teko amo ae ywy rehe har ukwaw katu wera'u Tawi her a'e wà kury, 18 miw Enom izuapyapyr wazuka awer wi ihem mehe a'e wà kury. Uzuka a'e zauxiapekwer paw ywyàpyznaw Xa her ma'e rehe wà. 14 Umuigo kar zauxiapekwer Enom waiwy nànàn wà. Wiko teko a'e ywy rehe har wazar romo no. Wyzài ywy rehe iho mehe Tupàn weityk kar a'e ywy rehe har Tawi pe wà.\n15 Weruze'eg Tawi Izaew izuapyapyr paw wà kury. A'e paw wiko uzezàwezàwegatu henataromo wà. 16 Zoaw Zeruz imemyr wiko zauxiapekwer Tawi hemiruze'eg wanuwihaw romo a'e. Zuzapa Airuz ta'yr wiko tuwihawete pe ma'e ikwaw kar har romo a'e. 17 Zanok Aitu ta'yr a'e, Aimerek Amiatar ta'yr a'e no, wiko xaxeto romo a'e 'ar rehe a'e wà. Xerai wiko tuwihawete ze'eg pape rehe imuapykar romo a'e. 18 Menai Zoiaz ta'yr wiko zauxiapekwer Tawi rehe uzekaiw katu ma'e wanuwihaw romo a'e. Kere Pere a'e zauxiapekwer waner romo a'e wà. Tawi ta'yr wiko xaxeto romo a'e wà no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2SA08.htm","date":"2022-05-21T00:38:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662534693.28\/warc\/CC-MAIN-20220520223029-20220521013029-00144.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000076294,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000076293945312}","num_words":580,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.414,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"21\nUzuka Xau iànàm paw wà\n1 Tawi tuwihawete romo heko mehe we uhem ma'uhez taw uhua'u ma'e Izaew wanupe kury. Wanemi'u umumaw na'iruz kwarahy ihyk 'ym pà wanupe. A'e rupi upuranu Tawi oho Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe kury. Uwazar Tupàn ize'eg izupe. — Xau a'e, iànàm a'e wà no, puruzuka ma'e romo wanekon herenataromo wà. Ta'e uzuka teko Zimeàw tawhu pe har a'e wà xe, i'i Tupàn Tawi pe.\n2 Zimeàw tawhu pe har nuiko kwaw Izaew izuapyapyr romo wà. Amohe ywy rehe har wapehegwera'i romo wanekon wà. Kwehe mehe Izaew uzapokatu uze'egaw wanehe we wà, wazuka 'ym àwàm imume'uahy pà wanupe wà. Xau uzeagaw wamumaw pà. Ta'e izekaiw katu wer Izaew wanehe Zuta wanehe a'e xe. Tawi wenoz teko Zimeàw pe har uzeupe a'e wà kury. Uze'eg wanupe. 3 — Ma'e apuner iapo haw rehe peme ihe nehe. Xau uzapo iaiw ma'e peme a'e. Hepurumekuzar wer hemiapo kwer rehe ihe kury. Nezewe mehe pemono putar peze'egatu Tupàn hemiaihu wanehe nehe, i'i wanupe.\n4 Uwazar ize'eg izupe wà. — Nuruputar kwaw temetarer Xau hemiapo kwer hekuzaromo ure. Na'urepuruzuka wer kwaw ni pitài Izaew zuapyr rehe ure no, i'i izupe wà. — Ma'e peputar peme heremiapo ràm, i'i Tawi wanupe.\n5 — Xau ipuruzuka wer urerehe ipurumumaw wer urerehe upaw rupi katete a'e. Na'ipurumuigo kar wer kwaw urerehe Izaew waiwy rehe a'e. 6 A'e rupi, emur 7 izuapyapyr urewe ne wà nehe. Ure uru'azuwyk putar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo ure wà nehe, Zimea tawhu Xau izexak kar awer pe ure wà nehe. Xau Tupàn hemixak kwer romo hekon kwehe mehe a'e, i'i izupe wà. — Amono putar peme ihe wà nehe, i'i tuwihawete wanupe.\n7 A'e 'ym mehe umume'uahy uze'eg Zonata pe Tupàn henataromo a'e. A'e rupi nupuner kwaw Mewimozet Zonata ta'yr Xau hemimino izuka kar haw rehe Zimeàw pe har wanupe. 8 Upyhyk Aramoni kury. Upyhyk amo Mewimozet no. Hizipa Ai imemyr Xau hemireko imemyr romo wanekon wà. Upyhyk 5 Meraw Xau tazyr imemyr Aniriew Maraziraz ta'yr hemireko imemyr wà no. Meora pe har romo wanekon wà. 9 Omono Tawi a'e 7 wà kury, teko Zimeàw pe har wanupe wà kury. U'azuwyk ywytyr rehe Tupàn henataromo wà. Umàno paw rupi uzehezehe wà. Àmàn ipaw etea'i mehe uzeapo a'e ma'e. Arozràn xewar her ma'e ipo'o haw rehe wazypyrogaw rehe uzeapo.\n10 Na'e Hizipa Xau hemirekoagaw kwer upyhyk amo pàn hyru iapo pyr kury. Uzapo wàpuzràn pixika'i ma'e itahu 'aromo. Oho a'e pe arozràn ipo'o haw rehe wazypyrogaw mehe. Xo kwarahy ipaw mehe xo àmàn wanetekwer wanehe ikyr mehe zo uhem oho a'e wi. 'Aromo wiràmiri ipuru'u wer wano'o kwer rehe wà. Nuze'u kar kwaw wà. Pyhaw miar hehaite ma'e ipuru'u wer wano'o kwer rehe wà. Nuze'u kar kwaw wà.\n11 Amo umume'u Hizipa hemiapo kwer oho Tawi pe wà. 12 Henu mehe Tawi oho Zamezireaz tawhu pe. Upyro Xau ikagwer Zonata ikagwer a'e pe har wanuwi. A'e 'ym mehe Piri ywy rehe har umuzaiko Xau hetekwer Zonata hetekwer Mete-Xà tawhu myter pe wazuka re wà. Zamez tawhu pe har weraha wanetekwer a'e wi wà. Tawi upyro wakàgwer wanuwi kury. 13 Omono'og Xau ikagwer Zonata ikagwer rehe we amogwer 7 izuka pyrer wakàgwer rehe we kury. 14 Utym wakàgwer paw Ki Xau tu itym awer pupe, Zera tawhu Mezàmi ywy rehe har pe. Teko uzapo tuwihawete hemiapo kar haw paw wà. A'e re Tupàn wenu teko ize'eg mehe wà. Upytywà wà kury.\nZeàmàtyry'ymaw Piri ywy rehe har wanehe har\n15 Amo 'ar mehe Piri ywy rehe har uzàmàtyry'ym wi Izaew wà wà kury. Tawi oho wemiruze'eg zauxiapekwer wanupi Piri ywy rehe har waàmàtyry'ym pà wà kury. Waàmàtyry'ym mehe we ikene'o tuwe Tawi. 16 Amo awa aiha katu ma'e Izimimenowe her ma'e werur amo purukutukaw itazu morog her ma'e iapo pyrer a'e. Heta 5 kir ru'u ipuhuz taw a'e. Werur takihepuku ipyahu ma'e no. — Apuner Tawi izuka haw rehe ihe, i'i uzeupe. 17 Amizaz Zeruz imemyr upytywà Tawi oho kury, a'e awa wi ipyro pà kury. Ukutuk Amizaz a'e Piri ywy rehe har izuka pà. Na'e zauxiapekwer Tawi rehe we har umume'uahy ma'e Tupàn henataromo wà kury. — Ko 'ar henataromo nereho pixik kwaw urerupi zeàmàtyry'ymawhu pe nehe kury, i'i Tawi pe wà. — Ereiko tatainy ài Izaew wanupe. Na'urepuruzuka kar wer kwaw nerehe amo pe ure, i'i izupe wà.\n18 Amo ae 'ar mehe Izaew uzàmàtyry'ym Piri ywy rehe har oho Go tawhu pe wà. Ximekaz Uza tawhu pe har uzuka awa aiha katu ma'e Xape her ma'e a'e.\n19 Uzàmàtyry'ym Piri ywy rehe har waiko Go pe wà. Erànà Zair ta'yr Merez pe har uzuka Kurià Kaz pe har. Kurià ipurukutukaw i'yw iànàgatu haw nuzawy kwaw kyhaw imupari haw izita iànàgatu haw a'e.\n20 Na'e uzàmàtyry'ym oho Kat tawhu pe wà kury. Amo awa aiha katu ma'e izuapyapyr ta'yr wiko a'e pe. Pitàitàigatu ipo pe heta 6 ikwà. Pitàitàigatu ipy pe heta 6 ipyha no. 21 — Pemur kar amo awa nehe. Azuka putar ihe nehe, i'i Izaew wanupe. Na'e Zonata Ximez Tawi ryky'yr ta'yr uzuka a'e awa a'e kury.\n22 A'e 4 awa wiko awa aiha katu ma'e Kat tawhu pe har wazuapyapyr romo wà. Zauxiapekwer Tawi rehe we har uzuka a'e 4 awa a'e wà.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2SA21.htm","date":"2022-05-20T23:04:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662534693.28\/warc\/CC-MAIN-20220520223029-20220521013029-00199.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000072718,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000072717666626}","num_words":818,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.405,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"6\nWeruzewyr Tupàn Ze'eg Hyru heraha Zeruzarez tawhu pe wà\n1 Omono'ono'og wi Tawi zauxiapekwer ikàg wera'u ma'e a'e wà kury. Omono'og 30 miw wamuwà wà. 2 Weraha tawhu Mara Zuta ywy rehe har pe wà. — Zaha Tupàn Ze'eg Hyru herur pà xe nehe ty wà, i'i wanupe. Kwehe mehe ize'eg iapo arer umuapyk Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e her a'e ma'e hyru rehe wà. Heta amo Tupàn henaw hehe, Tupàn reko haw pe har Kerumin her ma'e wanagaw paw wamyter pe. 3 Uhem a'e pe wà. Upir Tupàn Ze'eg Hyru ywyramawa rehe imuapyk pà wà. Mokoz tapi'ak awa umutyk ywyramawa wà. Ipyahu katu a'e ywyramawa. Weraha Aminanaw hàpuz ywytyr rehe har wi wà kury. Uza a'e, Aio a'e no, Aminanaw ta'yr a'e wà, umuata kar tapi'ak waneraha pà pe rupi wà. 4 Tupàn Ze'eg Hyru ywyramawa rehe hin a'e. Aio wata henataromo. 5 Tawi a'e kury, Izaew paw a'e wà no, upynyk waiko wà. Uzegar waiko ukàgaw rupi wà, Tupàn imuwete katu pà wà. Umupu uma'e paw wà: wioràwiràn, wioràwiràn pixik, ma'e imupu pyr, kawaw pew zàwenugar imupu pyr.\n6 Uzegar oho waiko pe rupi wà. Upynyk oho waiko pe rupi urywete haw rehe wà. Na'e uhem Nakom heko haw pe wà kury. Uhem iko pe wà. Arozràn ixokaw a'e pe a'e. Na'e tapi'ak iàte'e a'e wà kury. Uza opokok Tupàn Ze'eg Hyru rehe ipyhyk pà, ta'e na'ipureityk kar wer kwaw hehe a'e xe. 7 Wikwahy Tupàn Uza pe. Ta'e numuwete katu kwaw Tupàn a'e xe. Ta'e opokok ize'eg hyru rehe a'e xe. A'e rupi Tupàn uzuka Uza kury. Umàno Uza a'e pe Tupàn ze'eg ryru huwake. 8 Na'e wikwahy Tawi a'e no, ta'e Tupàn uzepyk Uza rehe wikwahy mehe a'e xe. Te ko 'ar rehe teko uze'eg nezewe a'e ko pe wà. — Perez-Uza, i'i izupe wà. — Uza rehe izepyk awer, i'i zaneze'eg rupi.\n9 Na'e ukyze Tawi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wi kury. — Ma'e azapo putar ize'eg hyru heraha pà ihe nehe, i'i uzeupe.\n10 A'e rupi nueraha kwaw Tawi Tupàn Ze'eg Hyru weko haw pe Zeruzarez tawhu pe. Amo ae taw pe weraha kury. Weraha Omez-Enom heko haw pe. Kat tawhu parer romo hekon a'e. 11 Umumaw Tupàn Ze'eg Hyru na'iruz zahy a'e pe upyta pà. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umur uze'egatu Omez rehe kury, iànàm wanupe no.\n12 Ukwaw Tawi Tupàn ze'egatu Omez rehe i'ar awer. — Tupàn uzapo ikatu ma'e Omez pe a'e, ta'e Omez uzekaiw katu ize'eg hyru rehe a'e xe, i'i uzeupe. Omono Tupàn uze'eg Omez ma'e nànàn no, i'i uzeupe. A'e rupi upyro Tupàn Ze'eg Hyru Omez hàpuz wi kury, Zeruzarez pe heraha pà kury. Uzapo mynykawhu mai'u hawhu heraha mehe. 13 Amo awa upir Tupàn Ze'eg Hyru heraha pà wà kury. Upyropyrog 6 haw a'e wà. Na'e upytu'u wà. Na'e uzuka Tawi tapi'ak awa kury, Tupàn henataromo kury. Uzuka amo tapi'aka'yr ikyra katu ma'e a'e no. 14 Umunehew Tawi xaxeto kamirpuku a'e ma'ea'yr izuka mehe. Na'e upynykahy Tupàn imuwete katu pà kury. 15 Nezewe weraha Tupàn Ze'eg Hyru Zeruzarez pe teko Izaew izuapyapyr wanupi upaw rupi wà. Uhapukaz oho waiko urywete romo wà. Upy xi'àm oho waiko wà no.\n16 Tawhu pupe Tupàn ze'eg heixe mehe Mikaw Xau tazyr ume'e uken rupi kury. Wexak umen Tawi tuwihawete ipoipor mehe ipynyk mehe Tupàn imuwete katu mehe kury. Hexak mehe iroahy izupe ipy'a pe.\n17 Weraha Tupàn Ze'eg Hyru henaw rehe imuapyk pà wà kury. Ta'e Tawi umuàgà'ym amo tàpuzràn henaw ràm romo a'e 'ym mehe xe. Na'e omono amo ae ma'e Tupàn pe wà. Na'e omono amo ae ma'ea'yr izuka pyr izupe wà no. Wamono re wazuka re wapy tata a'e ma'e nànàn kury. Ukaz paw wà. Omono ma'e izupe imuawyze kar haw romo no. 18 A'e ma'e paw imono re a'e ma'ea'yr paw wazuka re Tawi umume'u Tupàn ikàg wera'u ma'e ze'eg teko wanupe kury. 19 A'e re omono pitài typy'ak awakwer wanupe pitàitàigatu wà kury. Omono pitài typy'ak kuzàgwer wanupe pitàitàigatu wà no. Omono ma'ero'o kwer pehegwer imihir pyrer wanupe pitàitàigatu no. Omono ma'e'ywa uwà her ma'e uxinig ma'e wanupe pitàitàigatu no. A'e re teko paw oho weko haw pe wà kury.\n20 Uzewyr Tawi weko haw pe a'e no, ta'e heko wer wànàm wapyr a'e no xe. Mikaw, Xau tazyr, uhem hàpuz wi huwàxi mà ihem mehe. Uze'eg izupe. — Izaew wanuwihawete ipuràg eteahy kutàri a'e, i'i urywahy izupe. — Aipo nanemaranugar kwaw ne. Erexak kar neretekwer kamir 'ym ma'e kuzà neremiruze'eg wanupe, uma'ereko ma'e wanupe no, wyzài uka'u ma'e ài ne, i'i izupe.\n21 Uze'eg Tawi izupe. — Apynyk Tupàn imuwete katu pà ihe. Heputar a'e. Nuputar kwaw neru. Nuputar kwaw neru iànàm wà. Izaew wanuwihawete romo hemuigo kar a'e. A'e rupi apynyk wi wi putar tuweharupi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e imuwete katu pà ihe nehe. 22 Azeapo wi wi putar he'o ma'e romo henataromo nehe no. Naiko kwaw ikàg ma'e romo nerenataromo. Aiko ikatuahy ma'e romo ikàg ma'e romo a'e kuzàtài neremimume'u kwer wanupe ihe, i'i Tawi Mikaw pe.\n23 A'e rupi Mikaw Xau tazyr na'imemyr pixik kwaw a'e re a'e.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2SA06.htm","date":"2022-05-21T00:36:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662534693.28\/warc\/CC-MAIN-20220520223029-20220521013029-00302.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000078678,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000078678131104}","num_words":803,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.421,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"10\nIkàg wera'u Tawi Amon izuapyapyr wanuwi, Xir wanuwi no\n1 Amo 'ar mehe Amon izuapyapyr wanuwihawete Na her ma'e umàno a'e kury. Ta'yr Anu uzeapo tuwihawete romo hekuzaromo kury. 2 Uze'eg Tawi uzeupe. — Ikatu ma'e romo aiko putar Anu pe nehe. Ta'e tu Naaz wiko ikatu ma'e romo ihewe wiko mehe a'e xe, i'i uzeupe. A'e rupi omono kar uze'eg heraha har Anu pe imyrypar romo weko haw hexak kar pà izupe. Uhem ize'eg heraha har Hama tawhu pe wà kury. 3 Amon wanuwihaw uze'eg oho uwihawete pe wà. — Tawi umur ko awa xe zanemyrypar romo weko haw hexak kar pà zanewe a'e, ere iko nezeupe. Nan kwaw nezewe ty. Umur kar xe zanekàgaw rehe wamume'egatu kar pà a'e wà. Ukwaw tawhu zanereko haw wà kury. A'e rupi upuner heitykaw rehe wà nehe, i'i izupe wà.\n4 A'e rupi upyhyk Anu awa Tawi ze'eg herur arer wà kury. Upin wamutaw pitài pehegwer rehe. Uzaikaikaw wakamirpuku wanuwi wanenugupy rehe etea'i. A'e re omono kar a'e wi wà kury. 5 Amo umume'u a'e ma'e uzeapo ma'e kwer oho Tawi pe wà kury. Tawi omono kar amo awa wanuwàxi pà wà, ta'e imaranugar a'e wà xe. — Pepyta Zeriko tawhu pe nehe. Pezewyr peamutaw ipuku wi re nehe, peze wanupe nehe, i'i Tawi wanupe.\n6 — Ximuigo kar Tawi kwez zaneàmàtyry'ymar romo kury, i'i Amon uzeupeupe wà. A'e rupi uzapokatu uze'eg amo 20 miw zauxiapekwer wanehe we wà. Xir ywy rehe har romo Mete-Heo tawhu pe har romo Zowa tawhu pe har romo wanekon wà. Uzapokatu uze'egaw Maaka tawhu pe har wanuwihaw rehe we wà no. Werur miw awa wà. 12 miw awa Tome tawhu pe har ur a'e wà no. 7 Tawi ukwaw wanemiapo kwer paw a'e. A'e rupi omono kar Zoaw wakutyr kury. Zoaw weraha zauxiapekwer ikàg wera'u ma'e Izaew izuapyapyr paw uzeupi wà. 8 Uhem Amon wà tawhu wi wà. Upytu'u Hama tawhu huwake teko waneixe haw huwake wà. A'e 'ar mehe we amogwer a'e wà, Xir izuapyapyr Zowa pe har Heow pe har a'e wà, awa Tome rehe we har a'e wà no, Maaka rehe we har a'e wà no, upytu'u kaiwer pe ka'a heta 'ymaw pe a'e wà.\n9 Wexak Zoaw waàmàtyry'ymar zauxiapekwer wapytu'u haw wà. Amo ur iàmàtyry'ym pà henataromo wà. Amo ur iàmàtyry'ym pà ikupe kutyr wà no. A'e rupi wexaexak Izaew izuapyapyr zauxiapekwer ikatu wera'u ma'e uzeinuromo har a'e wà kury. Umupu'àm kar a'e zauxiapekwer Xir wanenataromo wà kury. 10 Wezar amogwer zauxiapekwer wyky'yr Amizaz rehe we wà. Amizaz omono kar a'e zauxiapekwer Amon izuapyapyr wanenataromo wà kury. 11 Na'e uze'eg Zoaw Amizaz pe kury. — Aze Xir zauxiapekwer uzypyrog hereityk pà wà nehe, ezur hepytywà pà nehe. Aze Amon zauxiapekwer uzypyrog nereityk pà wà nehe, aha putar nepytywà pà ihe nehe no. 12 Ekyze zo wanuwi nehe. Xiàmàtyry'ym putar zanekàgaw rupi wà nehe, zaneànàm wapyro pà nehe, tawhu Tupàn Zanezar ima'e ipyro pà nehe no. Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemimutar uzeapo nehe, i'i Zoaw Amizaz pe.\n13 Na'e Zoaw oho waàmàtyry'ymar wakutyr kury. Na'arewahy Xir uzàn oho wanuwi wà. 14 Wexak Amon Xir wazàn mehe wà. A'e rupi uzàn Amizaz tawhu pupe oho pà wà no. Zoaw upytu'u Amon waàmàtyry'ym ire kury. Uzewyr oho Zeruzarez pe.\n15 Xir ukwaw uzeityk awer Izaew wanehe we arer wà. Hexak mehe uzemono'og wi zauxiapekwer wà. 16 Tuwihawete Ananezer wenoz Xir Ewparat yrykawhu izywyr har wà, kwarahy ihemaw kutyr har wà. A'e rupi oho a'e zauxiapekwer Erà tawhu pe wà kury. Xomak zauxiapekwer Ananezer hemiruze'eg wanuwihaw a'e, oho wanenataromo a'e. 17 Amo umume'u a'e ma'e oho Tawi pe wà. Henu mehe omono'og zauxiapekwer Izaew izuapyapyr wà. Wahaw Zotàw yrykaw oho wà. A'e re wata oho Erà tawhu pe wà. A'e pe wahem mehe Xir ur Izaew wanenataromo wà kury, wakutyr wà kury. Uzypyrog uzeàmàtyry'ym pà wà. 18 Umuzàn kar Izaew Xir wamono kar pà wà. Tawi a'e, hehe we har zauxiapekwer a'e wà no, uzuka 700 zauxiapekwer Xir a'e wà. A'e zauxiapekwer wata ywyramawa rehe wà. Uzuka 40 miw Xir zauxiapekwer kawaru ku'az wata ma'e wà no. Zauxiapekwer ukutuk Xomak Xir wanuwihaw wà no. Umàno Xomak a'e pe zeàmàtyry'ymawhu pe a'e. 19 A'e tuwihaw Ananezer rehe we har a'e wà, wexak Izaew wakàgaw wà. — Kwa, weityk zauxiapekwer zanerehe we har paw kwez wà kury, i'i uzeupeupe wà. A'e rupi uzemono Izaew wanupe wà. Izaew wiko wazar romo wà kury. Ukyze wà. — Aze xipytywà Amon zane wà nehe, Izaew zanezuka putar wà nehe, i'i uzeupeupe wà.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2SA10.htm","date":"2022-05-21T00:45:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662534693.28\/warc\/CC-MAIN-20220520223029-20220521013029-00327.warc.gz","language":"gub","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":712,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.433,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"12\nUze'egahy Nàtà Tawi pe a'e\n1 Uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg imume'u har Nàtà her ma'e pe kury. — Eze'eg eho Tawi pe nehe, i'i izupe. A'e rupi oho Nàtà uze'eg pà izupe, ko ma'emume'u haw imume'u pà izupe. — Mokoz awa wiko amo tawhu pe wà. Awa ipy wiko hemetarer katu ma'e romo. Inugwer wiko hemetarer 'ym ma'e romo. 2 Heta tetea'u tapi'ak hemetarer katu ma'e pe. Heta tetea'u àràpuhàràn izupe wà no. 3 Xo pitài àràpuhàràn zo heta hemetarer 'ym ma'e pe, ta'e ume'eg kar uzeupe a'e xe. Uzekaiw katu hehe. Umuhu kar weimaw wàpuz me wa'yr wanehe we. Omono wemi'u ikurer izupe opo pupe. Umui'u kar ukanek pupe no. Umuger kar wenugupy i'ar romo a'e no. Uzapo wazyr ài a'e. 4 Amo 'ar mehe uhem amo awa hemetarer katu ma'e hàpuz me. Hemetarer katu ma'e na'ipuruzuka wer kwaw weimaw wàpuz me uhem ma'e kwer rehe hemi'u ràm romo a'e. A'e rupi upyhyk hemetarer 'ym ma'e heimaw izuka pà kury. Uzapo mai'u haw nezewe wàpuz me uhem ma'e kwer wanupe, i'i Nàtà Tawi pe.\n5 Wikwahy Tawi a'e awa hemetarer katu ma'e rehe. — Amume'uahy ko heremiapo ràm Tupàn wikuwe ma'e henataromo ihe kury. Aze amo uzuka a'e awa nehe, ikatu putar ihewe nehe, i'iahy izupe. 6 — Iaiw ma'e uzapo a'e. Tuwe katu 'ym ma'e umekuzar 4 haw ma'e wemiapo kwer rupi nehe, i'i izupe.\n7 Na'e uze'eg Nàtà Tawi pe. — Ne ereiko a'e awa romo ne. Nezewe i'i Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar newe kury. — Urumuigo kar Izaew wanuwihawete romo ihe. Urupyro Xau wi. 8 Amono iziwy kwer paw newe. Amono hemiruze'eg kwer newe wà no. Amono hemireko kwer newe wà. Urumuigo kar Izaew wanuwihawete romo. Urumuigo kar Zuta wanuwihawete romo no. Aze mo nuhyk iwer newe, amono mo amo ma'e tetea'u newe no. 9 Màràzàwe tuwe nereruzar kwaw heze'eg ne. Màràzàwe tuwe erezapo a'e iaiw ma'e ne. Erezuka kar Uri zeàmàtyry'ymawhu pe. Erezuka kar Uri Amon izuapyapyr wanupe. A'e re erepyro hemireko izuwi. 10 Erezuhaw heze'eg Uri wi hemireko ipyro mehe. A'e rupi tuweharupi uzuka putar amo nezuapyapyr a'e wà nehe no. 11 Amo ae iaiw ma'e amume'u newe no. Amo neànàm uzapo putar iro haw newe nehe, ta'e azapo kar putar izupe ihe nehe xe. Erexak putar a'e iro haw nehe, ta'e apyro putar neremireko newi ihe wà nehe, amo ae awa pe wamono pà ihe wà nehe. A'e awa uker putar wapuhe 'aromo nehe, kwarahy ihyape katu mehe nehe. 12 Erezapo ikatu 'ym ma'e nezeàmim pà neremiapo kwer ikwaw kar 'ym pà purupe. Azapo kar putar a'e iaiw ma'e 'aromo kwarahy ihyape katu mehe ihe nehe, Izaew paw wanupe hexak kar pà ikwaw kar pà ihe nehe, i'i Tupàn newe, i'i Nàtà Tawi pe.\n13 Na'e uze'eg Tawi izupe. — Azeharomoete azapo iaiw ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo ihe, i'i izupe. Uwazar wi Nàtà ize'eg izupe no. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umunàn neremiapo kwer kwez kury. Neremàno kwaw kury. 14 A'e ma'e iapo mehe erexak kar Tupàn imuwete 'ymaw izupe ne. A'e rupi nera'yr umàno putar a'e nehe, i'i izupe.\n15 A'e re oho Nàtà weko haw pe kury. Pema'enukwaw ta'yr Uri hemireko rehe we hemimuzàg kwer rehe. Ima'eahy kury.\nTawi ra'yr imàno awer\n16 — Emukatu hera'yr nehe, i'i Tupàn pe. Na'imai'u wer kwaw. Wixe uker haw pupe. Umumaw pytun gatu ywy rehe u'aw pà. 17 Tàpuzuhu pe uma'ereko ma'e uzeagaw Tawi imupu'àm kar pà wà. Na'ipu'àm wer kwaw. Numai'u kwaw wanehe we. 18 7 'ar pawire umàno ta'yr. Uma'ereko ma'e ukyze Tawi wi wà kury. Na'ipurumume'u wer kwaw ta'yr imàno awer rehe izupe wà. Uze'eg uzeupeupe wà. — Ta'yr hekuwe mehe we Tawi nuze'eg kwaw zanewe izupe zaneze'eg mehe a'e. Aze ximume'u imàno awer izupe nehe, hehaite putar ru'u zanewe nehe. Wyzài iaiw ma'e rehe upuner iapo haw rehe zanewe nehe, i'i uzeupeupe wà.\n19 Wewowowowo tuwihaw waiko uze'eg pà uzeupeupe wà. Tawi wexak waze'eg mehe wà. Wanenu 'ym mehe we ukwaw wa'yr imàno awer kury. A'e rupi upuranu wanehe. — Kwarer umàno aipo, i'i wanupe. — Umàno, i'i izupe wà.\n20 Na'e upu'àm Tawi ywy wi kury. Uzahak. Umuguz u'aw. Wenuhem ukamir. Umunehew amo ae ma'e kury. A'e re oho Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hàpuz me imuwete katu pà. A'e re uzewyr wàpuzuhu pe. A'e pe uhem mehe wenoz temi'u wemiruze'eg wanupe. Omono izupe a'e 'ar mehe wà.\n21 Na'e tuwihaw uze'eg izupe wà kury. — Màràzàwe tuwe aipo pa. Kwarer hekuwe mehe we erezai'o hehe nemai'u 'ym pà. Imàno re tàrityka'i erepu'àm nemai'u pà, i'i izupe wà.\n22 — He'en pa, i'i Tawi wanupe. — Kwarer hekuwe mehe we namai'u kwaw hehe hezai'o pà ihe. Ta'e nezewe mehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e upuner mo hepuhareko haw rehe a'e, upuner mo imàno haw wi ipyro pà mo a'e. 23 Umàno kwez kury. Màràzàwe tuwe azekwaku putar hemai'u 'ym pà ihe kury. Aipo apuner imugweraw kar haw rehe nezewe haw iapo pà. Amo 'ar mehe aha putar iho awer pe ihe nehe. Ta'e nuzewyr pixik kwaw xe ihewe nehe kury xe, i'i Tawi wanupe.\nXàrumàw izexak awer\n24 Na'e umurywete kar wemireko Matexewa oho kury. Uker oho ipuhe. Ipuru'a. Uzexak kar imemyr awa a'e. Omono Tawi Xàrumàw her romo wà. Uzamutar katu Tupàn kwaharer a'e. 25 Na'e uze'eg Nàtà pe. — Emono Zenini izupe her romo nehe. Ta'e azamutar katu ihe xe, i'i Tupàn Nàtà pe. — Tupàn hemiamutar katu, i'i her zaneze'eg rupi.\nTawi weityk Xama taw a'e wà\n26 A'e 'ar rehe we Zoaw uzàmàtyry'ym wi tawhu Hama her ma'e oho pà no. Amon ywy rehe har wanuwihawete wiko a'e pe. Weityk etea'i tawhu kury. 27 A'e rupi omono kar uze'eg heraha har Tawi pe wà. — Azàmàtyry'ym Hama teko ihe. Apyro wa'y imonokatu haw paw wanuwi. 28 Emono'ono'og amogwer zauxiapekwer paw ne wà nehe kury. Ezur tawhu kutyr kury, ipyhyk pà kury. Nahereko wer kwaw ko tawhu heityk àràm romo nehe, i'i izupe.\n29 A'e rupi omono'og Tawi wemiruze'eg zauxiapekwer wà kury. Hama pe wanon wà kury. Weityk wà.\n30 Tuweharupi Amon izuapyapyr umuwete katu amo tupàn ua'u Morok her ma'e a'e wà. Uzapo iàkàg rehe har izupe wà. 34 kir ipuhuz taw. Umupyràn or tetea'u iapo pà wà. Omono amo ita hekuzar katu ma'e hehe wà no. Tawhu pupe wixe mehe upyro Tawi a'e ita iàkàg rehe har wi uwàkàg rehe har pe imomog pà. Weraha amo ae ma'e hekuzar katu ma'e Hama wi a'e wà no. 31 Umuma'ereko kar Tawi a'e tawhu pe har ywyrakixi haw pupe wà, xikurupe pupe wà, itazy pupe wà no. Uzapo kar ywytàtà tetea'u wanupe no. Uzapo kar agwer ma'e amogwer tawhu Amon ywy rehe har pe har wanupe no. Na'e uzewyr Tawi oho Zeruzarez pe kury, zauxiapekwer waneraha pà kury.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2SA12.htm","date":"2022-05-23T10:21:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662558015.52\/warc\/CC-MAIN-20220523101705-20220523131705-00169.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000066757,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000066757202148}","num_words":1064,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.399,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"17\nUmuaiw Uzaz Aitopew pureruze'egaw\n1 A'e re uze'eg Aitopew Àmixàràw pe kury. Tuwe aexaexak 12 miw awa ihe wà nehe. Kutàri pyhaw araha putar Tawi haikweromo ihe wà nehe, ipyhyk pà ihe wà nehe. 2 Àzàmàtyry'ym putar Tawi ikene'o mehe izemumikahy mehe nehe. Ukyze putar urewi wà nehe. Zauxiapekwer hehe we har paw uzàn putar izuwi upuir pà wà nehe. Nezewe mehe xo tuwihawete zo azuka putar nehe. 3 Arur putar hehe we har zauxiapekwer paw newe ihe wà nehe. Kuzà umen pe uzewyr ma'e ài wanekon putar wà nehe. Xo pitài awa rehe zo nepuruzuka wer. A'e rupi nazàmàtyry'ym kwaw amogwer teko ihe wà nehe, nazuka kwaw ihe wà nehe, i'i izupe.\n4 Ikatu ize'eg Àmixàràw pe, Izaew wanuwihaw paw wanupe no.\n5 — Perur Uzaz peho kury. Xinu ize'eg àwàm nehe kury, i'i Àmixàràw.\n6 Uzaz a'e pe ihem mehe uze'eg Àmixàràw izupe kury. — Aitopew umume'u ko pureruze'egaw kwez urewe kury, i'i izupe. Na'e umume'u a'e ma'e izupe. A'e re upuranu hehe. — Aipo xiruzar ize'eg nehe. Aze nan kwaw nehe, ma'e xiapo putar nehe, i'i hehe upuranu pà.\n7 Uwazar Uzaz ize'eg izupe. — Kwez ze'eg Aitopew ipureruze'egaw a'e, na'ikatu kwaw a'e. 8 Neru Tawi a'e, awa hehe we har a'e wà no, zauxiapekwer puruàmàtyry'ym ma'e ikàg ma'e romo wanekon a'e wà. Wikwahy ko 'ar rehe wà. Zàwàruhu ka'a pe har ài uruxu her ma'e ài wanekon wà. Aze nemunar zàwàruhu imemyr rehe nehe, wikwahy putar a'e nehe. Nezewegatete Tawi rehe we har wiko ko 'ar rehe wà no. Neru wiko zauxiapekwer romo a'e. Ukwaw katu puruàmàtyry'ymaw a'e. Pyhaw nupyta kwaw zauxiapekwer wanehe we. 9 Aze ru'u tàrityka'i uzeàmim iko amo itakwar pupe aze ru'u mume no. Zauxiapekwer neremiruze'eg waàmàtyry'ym mehe tàrityka'i Tawi weityk putar wà nehe. Teko paw wenu putar Àmixàràw izauxiapekwer waneityk awer imume'u haw wà nehe. 10 A'e 'ar mehe zauxiapekwer ikàg wera'u ma'e hehaite wera'u ma'e zàwàruhu iriàw zàwenugar ukyze putar izuwi wà nehe. Ta'e teko Izaew paw ukwaw neru a'e wà xe. Ukwaw zauxiapekwer ikàg ma'e romo heko haw wà. Ukwaw hehe we har wakàgaw wà no. 11 Ko pureruze'egaw amume'u putar newe ihe kury. Emono'og Izaew izuapyapyr waiwy rehe har paw ne wà nehe. Waneta haw nuzuawy kwaw ywyxiguhu yryhu iwyr har waneta haw nehe. Na'e ne ae eho wanenataromo Tawi iàmàtyry'ym pà ne nehe. 12 Wyzài ywy rehe wyzài taw pe heko mehe xixak putar nehe. Zanehem àwàm ikwaw 'ym mehe we xipyhyk putar nehe. Nezewe mehe nuhem kwaw zanewi nehe. Ni pitài hehe we har nuhem kwaw zanewi wà nehe. 13 Aze uzàn uzeàmim pà amo tawhu ywytyr apyr iapo pyrer pupe nehe, zanerehe we har paw weraha putar kyhàhàm a'e pe wà nehe. Xityk putar a'e tawhu nehe. Ni pitài ita upyta putar amo ita 'aromo nehe, i'i izupe.\n14 Na'e Àmixàràw a'e, Izaew paw a'e wà no, uze'eg nezewe a'e wà kury. — Uzaz ipureruze'egaw ikatu wera'u Aitopew ipureruze'egaw wi a'e. Ukwaw katu wera'u ma'e a'e, i'i wà. Nezewe i'i Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e iko uzeupe. — Teko nuweruzar kwaw Aitopew ze'eg wà nehe. Nezewe mehe azepyk putar Àmixàràw rehe tuweharupi ihe nehe, i'i iko uzeupe.\nAmo umuranu Tawi, a'e rupi uzewàhem oho a'e\n15 Na'e umume'u upureruze'egaw Àmixàràw pe wemimume'u kwer oho xaxeto Zanok pe Amiatar pe kury. — Amume'u a'e pureruze'egaw Izaew wanuwihaw wanupe ihe. Aitopew umume'u amo ae pureruze'egaw wanupe a'e, i'i wanupe. 16 — Na'arewahy pemono kar amo ze'eg heraha har Tawi pe kury. — Epyta zo pe ywyxiguhu rehe har rehe pyhaw nehe. Eahaw Zotàw yrykaw eho tàrityka'i nehe. Nezewe mehe Àmixàràw nuzuka kwaw nerehe we har paw a'e wà nehe, ere izupe nehe. 17 Zonata wàro ytyzuzàmaw Hozew her ma'e huwake Aima rehe we a'e, ta'e na'izexak kar wer kwaw teko wanupe tawhu pupe wixe mehe. Màràmàràn 'ar mehe amo uma'ereko ma'e kuzà oho wapyr a'e, ma'e uzeapo ma'e kwer imume'u pà wanupe a'e. Henu re umume'u oho Tawi pe wà. 18 Amo 'ar mehe amo kwàkwàmo wexak a'e pe wà. A'e rupi umume'u oho Àmixàràw pe. Na'arewahy Zonata oho Aima rupi amo awa Mauri tawhu pe har hàpuz me wà kury. Heta amo 'yzygwar hàpuz huwake. Wixe ipupe ywykwar pupe wà. 19 Tàpuz izar hemireko upyhyk amo puruwànaw kury. Upupirar a'e pànuhu 'yzygwar ikwar ipyk pà. Umuhàmuhàz arozràn imuku'i pyrer i'aromo no. Nezewe mehe ni amo nupuner kwaw wanexakaw rehe wà. 20 Tuwihaw Àmixàràw rehe we har uhem a'e pe wà, a'e kuzà rehe upuranu pà wà. — Ma'e pe wanekon Aima Zonata wà, i'i izupe wà. — Wahaw yrykawhu oho wà, i'i mua'u wanupe. Na'e wekar e wà. Nuexak kwaw wà. A'e rupi uzewyr Zeruzarez pe wà. 21 Waho re Aima a'e, Zonata a'e no, uzeupir wà 'yzygwar wi uhem pà wà. Oho a'e ma'e imume'u pà tuwihawete Tawi pe wà. — Aitopew nerekar putar nezuka pà nehe, i'i izupe wà. — Eahaw yrykaw na'arewahy nehe ty, i'i izupe wà.\n22 A'e rupi Tawi a'e, hehe we har a'e wà no, uzypyrog yrykaw hahaw pà wà kury. Kwarahy ihem mehe naheta kwaw hahaw 'ym arer wà.\n23 Àmixàràw nuweruzar kwaw Aitopew ipureruze'eg awer a'e. A'e rupi Aitopew omono ikupe pe har weimaw zumeta'i rehe kury, tawhu weko haw pe uzewyr pà kury. Umuàgy'ygatu uma'e paw. A'e re uze'azuwyk kury. Iànàm utym hetekwer tu itym awer huwake wà.\n24 Àmixàràw wahaw Zotàw yrykaw oho uzehe we har zauxiapekwer wanupi kury. Iahaw 'ym mehe we uhem Tawi Mànài tawhu pe kury. 25 Àmixàràw umuigo kar Amaz zauxiapekwer paw wanuwihaw romo kury, Zoaw hekuzaromo kury. Amaz wiko Ixira Izaew zuapyr ta'yr romo a'e. Amigaiw Naz tazyr Zeruz ikypy'yr a'e, ihy romo hekon a'e. Zoaw ihy romo hekon a'e no. 26 Àmixàràw uzapo upytu'u haw Zireaz waiwy rehe Izaew wanehe we.\n27 Tawi Mànài tawhu pe uhem mehe uwàxi na'iruz awa oho wà kury. Na'aw a'e awa waner xe wà: Xowi Naaz ta'yr Hama tawhu Amon ywy rehe har parer, Makir Amiew ta'yr Iro-Nemar tawhu parer, Maraziraz Hozeri tawhu Zireaz ywy rehe har parer. 28-29 A'e awa omono'og ma'e tetea'u Tawi pe wà, awa hehe we har wanupe wà no. Kawaw, zapepo, ker haw, temi'u. Amo ae ma'e weraha wanupe wà no. Arozràn xirik her ma'e, arozràn xewar her ma'e, tyràm, kumana'i, arozràn imihir pyrer, kumana'i zàwenugar, hàir, ma'ekamy kwer tàtà ma'e keizu her ma'e, ma'ekamy kwer hazahy ma'e koarar her ma'e, àràpuhàràna'yr wà. — Ne nehe, nerehe we har wà nehe no, ywyxiguhu pe peneko mehe pema'uhez putar nehe. Peiziwez putar nehe no. Pekene'o putar nehe no, i'i izupe wà.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2SA17.htm","date":"2022-05-23T10:29:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662558015.52\/warc\/CC-MAIN-20220523101705-20220523131705-00174.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000084639,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000008463859558}","num_words":1036,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.414,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"4\nUzuka Izimozet wà\n1 Amo umume'u Aminer Emerom pe izuka awer oho Izimozet Xau ta'yr pe wà. Henu mehe ikàgaw uhem izuwi. Izaew izuapyapyr paw ukyze a'e wà no. 2 Heta mokoz zauxiapekwer wanuwihaw Izimozet rehe we wà. Tuweharupi weruzàn wemiruze'eg zauxiapekwer wà, waàmàtyry'ymar waiwy rehe wà. Na'arewahy uzuka amo wà, wama'e ipyhyk pà wanuwi wà. Na'aw tuwihaw waner xe wà: Mana, Hekaw. Himom ta'yr romo Meerot tawhu pe har romo Mezàmi izuapyapyr romo wanekon wà. Tawhu Meerot, Mezàmi izuapyapyr waiwy rehe tuz a'e. 3 A'e parer uzàn oho Zitai tawhu pe wà. Te ko 'ar rehe wiko a'e pe wà. Nuzawy kwaw amo ae ywy rehe arer a'e pe har wanupe wà.\n4 Xau Zereew pe izuka mehe Zonata izuka mehe wereko Mewimozet Zonata ta'yr 5 kwarahy a'e. Amo kuzà uzekaiw katu hehe. Xau izuka awer Zonata izuka awer imume'u haw henu mehe a'e kuzà upyhyk Mewimozet a'e wi uzàn pà, heraha pà kury. Izàn wer tuwe a'e mehe. A'e rupi nuzekaiw katu kwaw kwarer rehe. Weityk. A'e rupi ipàri kwarer a'e re.\n5 Hekaw oho Izimozet hàpuz me Mana rupi kury. Umai'u re uker pà kwarahy myter pe hin mehe. Uhem a'e mokoz awa a'e pe iker mehe wà. 6 A'e 'ym mehe amo kuzà umuwewe arozràn in hàpuz hukenaw huwake. A'e re uker oho a'e no. Mana Hekaw wixe oho a'e pe uzemumyz 'ym pà wà. Ni amo nuenu kwaw waneixe mehe wà. 7 Oho tuwe Izimozet iker haw pe wà. Uker etea'u tuwe a'e. A'e mokoz awa uzuka Izimozet wà kury. Uzakagok wà. Weraha iàkàgwer a'e wi wà. Umumaw pytun gatu ywyàpyznaw Zotàw yrykaw huwake har rupi wata pà wà. 8 Emerom pe uhem mehe wexak kar Izimozet iàkàgwer tuwihawete Tawi pe wà. — Nako Izimozet iàkàgwer xe kury. Neàmàtyry'ymar Xau ta'yr a'e. Ipuruzuka wer nerehe a'e. Kutàri Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzepyk Xau rehe izuapyapyr wanehe a'e kury. Ta'e uzapo iaiw ma'e newe wikuwe mehe a'e wà xe, i'i izupe wà.\n9-11 Uwazar Tawi waze'eg wanupe. — Amo awa umume'u Xau izuka awer ihewe. Oho heruwàxi pà Zikirak taw pe ihewe imume'u pà a'e. Apyhyk kar a'e awa ihe. Azuka kar no. — Amume'u putar heremiapo kwer Xau zuka haw Tawi pe ihe nehe. Hurywete putar a'e nehe, i'i uzeupe herexak 'ym mehe we. Naherurywete kwaw ihewe imume'u mehe ihe. Azuka kar ihe. Amume'uahy putar heze'egaiw peme nehe kury. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wenu putar heze'eg àwàm nehe kury. Hepyro ikatu 'ymaw wi upaw rupi a'e. Pezuka amo awa ikatu 'ym ma'e iapo 'ymar. Wàpuz me uker iko a'e. Pezuka iker mehe. Azepyk putar wera'u penehe ihe nehe kury. Iaiw ma'e romo peiko. Ta'e pezuka Izimozet pe xe. Apumunàn putar ywy wi ihe nehe kury, i'i wanupe.\n12 A'e rupi uzuka kar Tawi a'e mokoz awa wà kury, zauxiapekwer wanupe kury. Uzuka wà. Wazuka re omonohok wapo kwer wapy kwer wanuwi wà. Umuzaiko wanetekwer ypawhu Emerom huwake har huwake wà. Utym Izimozet iàkàgwer heraha Aminer itym awer huwake wà, Emerom pe wà.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2SA04.htm","date":"2022-05-21T00:35:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662534693.28\/warc\/CC-MAIN-20220520223029-20220521013029-00460.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000084639,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000008463859558}","num_words":483,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.395,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"15\nWikwahy Àmixàràw a'e\n1 A'e ma'e uzeapo re Àmixàràw umuàgà'ym kar amo ywyramawa a'e kury. Umuàgà'ym kar kawaru wà no. Umuàgà'ym 50 awa wenataromo uzàn ma'e romo wà no. 2 Tuweharupi upu'àm izi'itahy. Upyta tawhu hukenaw huwake iahykaw rehe. Aze amo teko uhem amo ma'e tuwihawete Tawi pe imuàgà'ym kar pà wà, Àmixàràw wenoz a'e teko uzeupe wà. Upuranu wanehe. — Ma'e wi pezur, i'i wanupe. — Hezar, aiko amo Izaew ta'yr izuapyapyr wainuromo har romo ihe, i'i a'e teko izupe wà no. 3 Na'e i'i Àmixàràw wanupe. — Tuwihawete umuàgà'ym mo nema'e, aze mo heta henataromo penekuzaromo oho ma'e, i'i wanupe. Naheta kwaw amo. 4 Aze mo aiko pureruze'egar romo xe, a'e mehe mo wyzài teko upuner ma'e imuàgà'ym kar haw rehe ihewe wà. Amuàgà'ym mo a'e ma'e wanupe, i'i Àmixàràw a'e pe uhem ma'e kwer paw wanupe tuweharupi kury.\n5 Aze amo uhem huwake henataromo uzemumew pà, Àmixàràw upyhyk a'e teko oho wà, iàzuwàn pà wanehe we wà, wazurupyter pà wà no. 6 Uzapo nezewe haw teko Izaew nànàn a'e, aze a'e teko oho ma'erenoz pà tuwihawete Tawi pe wà. Nezewe mehe ikatu Àmixàràw teko Izaew paw wanupe a'e kury. — Ikatu wera'u Tawi wi a'e, i'i teko izupe wà.\n7 Umumaw 4 kwarahy nezewe haw iapo pà. Amo 'ar mehe uze'eg Àmixàràw oho tuwihawete Tawi pe kury. — Tuwe aha Emerom tawhu pe amo ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe iapo pà ihe kury. Ta'e amume'uahy a'e ma'e iapo àwàm izupe ihe xe. 8 Zezur Xir ywy rehe har pe hereko mehe aze'eg nezewe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe. — Aze hereraha wi pe hereruzewyr pà nehe, Zeruzarez pe nehe, aha putar Emerom pe nemuwete katu pà ihe nehe, a'e Tupàn pe, i'i izupe.\n9 — Eho nerurywete romo nehe, i'i tuwihawete izupe. A'e rupi oho Àmixàràw Emerom pe kury. 10 Na'e omono kar uze'eg heraha har wà kury, Izaew ta'yr izuapyapyr wanànàn wà kury. — Xi'àm ipy haw henu mehe peze'eg nezewe nehe. — Àmixàràw uzeapo tuwihawete romo Emerom tawhu pe a'e kury, peze teko wanupe nehe.\n11 200 awa uhem oho Zeruzarez wi wà, Àmixàràw rupi oho pà wà kury. Nukwaw kwaw hemiapo ràm. Oho a'e ma'e ikwaw 'ym pà wà.\n12 Omono Àmixàràw ma'e iko Tupàn pe Emerom pe kury. A'e ma'e izuka mehe omono kar amo awa Aitopew Zir tawhu pe har ipiaromo wà. Aitopew wiko Tawi heruze'egar romo a'e. Wiko Àmixàràw rehe we kury. A'e rupi Tawi iàmàtyry'ymaw uhua'u wewera'u kury. Tuweharupi amo teko utyryk Tawi wi wà, Àmixàràw rehe we wiko pà wà kury.\nUzewàhem Tawi Zeruzarez tawhu wi a'e\n13 Na'e ur amo awa a'e ma'e imume'u pà Tawi pe kury. — Izaew utyryk newi wà kury, Àmixàràw rehe we wiko pà wà kury, i'i izupe.\n14 Na'e uze'eg Tawi tuwihaw Zeruzarez pe har uzehe we har wanupe kury. — Aze zanezepyro wer Àmixàràw wi nehe, zàzàn tàrityka'i nehe. Zaha na'arewahy. Aze nan kwaw nehe, uhem putar xe zanewe a'e nehe. Zanereityk putar nehe. Uzuka putar tawhu pe har upaw rupi katete wà nehe no, i'i wanupe.\n15 — He'en pa, i'i izupe wà. — Ure neremiruze'eg ure, uruzapo putar neremimutar upaw rupi ure nehe, i'i izupe wà.\n16 Na'e uhem tuwihawete wànàm paw wanupi tàpuzuhu pe uma'ereko ma'e paw wanupi kury. Xo 10 hemirekoagaw zo wezar weko haw pe wà, tàpuzuhu rehe wamuzekaiw kar pà wà.\n17 Tuwihawete wànàm paw wanupi tawhu wi uhem mehe upytu'u tàpuz iahykaw rehe har pe wà. 18 Izupe uma'ereko ma'e paw upu'àm tuwihawete henataromo wà. Na'e zauxiapekwer Kere izuapyapyr wà, Pere izuapyapyr wà no, wata henataromo wà kury. A'e 600 zauxiapekwer Kat tawhu wi Tawi rupi ur ma'e kwer wà no, wata henataromo wà no, uzexak kar pà izupe wà. 19 Na'e i'i Tawi a'e pe har wanuwihaw Itaz her ma'e pe kury. — Màràzàwe tuwe ereho putar urerupi nehe. Ezewyr tuwihawete ipyahu ma'e rehe we nereko pà nehe. Ereiko amo ae ywy rehe arer romo ne. Ereiko muite wi uzàn ma'e kwer romo ne. Muite erezur neywy kwer wi. 20 Xo màràn kwarahy zo eremumaw xe nereko pà. A'e rupi, màràzàwe tuwe ureraha putar hezeupi nehe. Nakwaw kwaw heho àwàm ihe. Ezewyr eho nerehe we har waneraha pà nehe. Tuwe Tupàn neamutar katu nehe. Tuwe wiko nerehe we tuweharupi nehe, i'i Tawi izupe.\n21 Uwazar Itaz ize'eg izupe. — Heruwihawete. Amume'uahy putar ko ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo ihe nehe kury. Wyzài ywy rehe wyzài taw pe neho mehe aha putar nerupi ihe nehe. Aze hezuka a'e rupi wà nehe, napuir kwaw newi nehe, i'i.\n22 — Ikatuahy, i'i Tawi. — Eho herenataromo kury. Na'e Itaz oho uzehe we har paw wanenataromo kury, upurumuzàmuzàg wanenataromo no. 23 Tawi wanehe we har waho mehe teko uzai'oahy waiko wà. Wahaw tuwihawete Xenorom yrykaw kury. Awa hehe we har paw wahaw wà no. Oho ywyxiguhu kutyr wà.\n24 Xaxeto Zanok her ma'e oho wanupi a'e no. Amogwer Erewi izuapyapyr oho wanupi wà no. Weraha Tupàn Ze'eg Hyru oho waiko wà. Erewi umuapyk ze'eg hyru ywy rehe wà. Na'e teko paw uhem tawhu wi wà. Xo a'e re zo upir heraha wà. Amiatar wiko a'e pe a'e no. 25 Na'e uze'eg tuwihawete Zanok pe kury. — Peruzewyr wi Tupàn Ze'eg Hyru heraha tawhu pe nehe. Aze hekatu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe nehe, amo 'ar mehe hemuzewyr kar putar xe a'e nehe. Nezewe mehe apuner putar ize'eg hyru hexak wi haw rehe nehe. Aexak putar hàpuz nehe no, henaw nehe no. 26 Aze nahekatu kwaw izupe nehe, tuwe uzapo wemimutar ihewe nehe, i'i izupe.\n27 Uze'eg wi wi Zanok pe. — Eme'egatu kury. Eraha nera'yr Aima nehe. Eraha Zonata Amiatar ta'yr nehe no. Pezewyr tawhu pe pezeàmàtyry'ym 'ym pà nehe. 28 A'e pe nereko mehe ihe àro putar pemume'u àwàm ywyxiguhu pe ihe nehe, i'i izupe.\n29 A'e rupi Zanok weruzewyr Tupàn Ze'eg Hyru heraha Zeruzarez pe Amiatar rupi. Upyta a'e pe wà.\n30 Uzeupir Tawi ywytyr Uri tyw her ma'e rehe kury. Uzai'o wata mehe. Wata uxapat imunehew 'ym pà. Upyk wàkàg pàn pupe uzemumikahy haw hexak kar pà. Haikweromo oho ma'e paw upyk wàkàg uzai'o pà a'e wà no. 31 — Aitopew utyryk newi Àmixàràw pe oho pà a'e, i'i amo Tawi pe wà. — O Tupàn, Aitopew weruze'eg putar Àmixàràw nehe. Ezawy kar Aitopew ize'eg nehe, pureruze'egaw imume'u mehe nehe. Nezewe mehe eremuaiw putar Àmixàràw hemiapo ràm nehe, i'i Tawi Tupàn pe.\n32 Ywytyr apyr pe Tupàn imuwete haw pe ihem mehe imyryparete Uzaz her ma'e Aruk zuapyr a'e, uwàxi oho a'e pe a'e. Kamir imu'i pyrer umunehew iko. Heta ywy iàkàg rehe no, ta'e uzemumikahy a'e xe. 33 Uze'eg Tawi izupe. — Eho zo herupi nehe, ta'e nezewe haw iapo haw nahepytywà kwaw nehe xe. 34 Amo ma'e erepuner iapo haw rehe hepytywà pà nehe. Ezawy kar Aitopew pureruze'egaw Àmixàràw imume'u mehe nehe. Tawhu pe nezewyr mehe eze'eg nezewe Àmixàràw pe nehe. — Tuwihawete. Aiko neremiruze'eg romo ihe kury, neru hemiruze'eg romo hereko awer zàwe ihe kury, ere izupe nehe. 35 Zanok a'e, Amiatar a'e no, xaxeto romo wanekon a'e wà. Wiko putar a'e pe wà nehe. Ma'e tuwihawete hàpuzuhu pe nereminu ràm paw eremume'u putar wanupe nehe. 36 Wana'yr Aima Zonata a'e wà, wiko putar a'e pe wà nehe no. Erepuner wyzài ma'e neremigwaw ràm imume'u pà wanupe nehe. Umume'u putar ihewe a'e wà nehe.\n37 Na'e Tawi imyrypar Uzaz her ma'e oho izuwi tawhu pe kury. Uhem a'e pe Àmixàràw ihem mehe we.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2SA15.htm","date":"2022-05-23T10:26:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662558015.52\/warc\/CC-MAIN-20220523101705-20220523131705-00332.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000081062,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000081062316895}","num_words":1169,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.25,"stopwords_ratio":0.447,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"7\nUmume'u Nàtà uze'eg Tawi pe\n1 Wiko Tawi tuwihawete romo wàpuzuhu pe kury. Weruze'eg tuwe hemiruze'eg wà. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e upyro Tawi iàmàtyry'ymar wanuwi. 2 Amo 'ar mehe uze'eg Tawi kury, Tupàn ze'eg imume'u har Nàtà her ma'e pe kury. — Exak hereko haw ty. Aiko xe tàpuzuhu ywyràkàxigyw pupe ipyao pyrer pupe ihe. Ikatuahy hereko haw. Nezewe rehe we ximono Tupàn Ze'eg Hyru wyzài tàpuzràn pupe zane, i'i izupe.\n3 Uwazar Nàtà ize'eg izupe. — Ezapo neremimutar upaw rupi nehe, ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko nerehe we a'e xe, i'i izupe.\n4 A'e 'ar mehe pyhaw Tupàn uze'eg wà Nàtà pe.\n5 — Eze'eg eho Tawi heremiruze'eg pe nehe. — Tupàn uzapo kar amo ma'e iko newe a'e, ere izupe nehe. — Ne nereiko kwaw tàpuzuhu hereko àwàm iapo har romo ne nehe. 6 Kwehe mehe apyro Izaew izuapyapyr Ezit ywy wi ihe wà. A'e 'ar henataromo te kutàri naiko kwaw tàpuzuhu pupe ihe. Ata aha teko tuweharupi tàpuzràn pupe hereko pà ihe. 7 Izaew wanupi heata mehe napuranu pixik kwaw wanehe ihe, wanuwihaw heremixamixak kwer wanehe ihe. — Màràzàwe tuwe napezapo kwaw tàpuzuhu ywyrapew pupe ipyao pyr ihewe, na'e pixik kwaw wanupe ihe. 8 Eze'eg eho heremiruze'eg Tawi pe nehe. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikàg wera'u ma'e umume'u ko ma'e newe a'e, ere izupe nehe. — Urumupytu'u kar àràpuhàràn wanehe nezekaiw ire ihe. Urerur wamai'u haw ka'api'i wi ihe. Urumuigo kar heremiaihu Izaew wanuwihawete romo. 9 Wyzài taw pe wyzài ywy rehe neho mehe, aiko nerehe we tuweharupi ihe no. Tuweharupi nekàg wewer ne, ta'e urupyro neàmàtyry'ymar wanuwi ihe xe. Akwaw kar putar nerer teko tetea'u wanupe ihe nehe. Teko ukwaw amogwer tuwihawete waner wà. Ukwaw putar nerer nezewegatete wà nehe no. 10-11 Kwehe mehe aexaexak amo ywy ihe, heremiaihu Izaew izuapyapyr waneko àwàm romo ihe. A'e re amuigo kar xe ihe wà. Ko ywy rehe waneixe awer henataromo amo ae teko hehaite ma'e puruzuka ma'e ur waiko wakutyr wà, waàmàtyry'ym pà wà. Ko 'ar henataromo nuzàmàtyry'ym kwaw wà nehe. Upytu'u putar wà nehe. Ko heze'eg amume'uahy newe kury. Urupyro putar neàmàtyry'ymar paw wanuwi ihe nehe. Amuzàg kar putar teko tetea'u newe nezuapyapyr ràm romo ihe wà nehe no. 12 Nemàno mehe neretekwer neipy wanetekwer wanuwake itym mehe amuigo kar putar amo nera'yr tuwihawete romo ihe nehe no. Ikàg putar a'e nehe. Hemiruze'eg ikàg putar wà nehe. Ikatu putar waneko àwàm nehe. 13 A'e ae uzapo putar heràpuzuhu ihewe a'e nehe. Amuigo kar putar izuapyapyr tuwihawete romo ihe wà nehe, tuweharupi ihe wà nehe. 14 Aiko putar tu romo ihe nehe. Wiko putar hera'yr romo a'e nehe. Aze ta'yr uzapo ikatu 'ym ma'e, tu uzepyk hehe. Aze a'e hera'yr uzapo ikatu 'ym ma'e nehe, azepyk putar hehe nezewegatete ihe nehe no. 15 Azamutar katu ihe nehe. Napytu'u kwaw iamutar katu re nehe. Apytu'u Xau iamutar ire ihe. Nazapo kwaw nezewe nera'yr pe nehe. Apuir Xau wi ihe, ta'e hepurumuigo kar wer nerehe tuwihawete romo hekuzaromo ihe xe. 16 Awyzeharupi heta putar nezuapyapyr newe wà nehe. Nezuapyapyr nupytu'u pixik kwaw teko wanuwihawete romo wiko re wà nehe. Wiko putar wanuwihawete romo awyzeharupi wà nehe, ere Tawi pe nehe, i'i Tupàn Nàtà pe.\n17 Na'e umume'u Nàtà a'e ma'e Tupàn hemimume'u kwer paw oho Tawi pe a'e kury.\nUze'egatu Tawi Tupàn pe\n18 Wixe tuwihawete Tawi Tupàn hàpuzràn pupe kury. Wapyk a'e pe Tupàn pe uze'eg pà. — Hezar tuweharupi wiko ma'e. Nazapo kwaw ikatu ma'e agwer neremiapo kwer iapo kar pà newe ihe. Heànàm a'e wà no, nuzapo kwaw ikatu ma'e a'e wà no. 19 Ikatuahy ma'e tetea'u erezapo ko 'ar 'ym mehe ne. Kutàri eremume'u wi wi amo ae ikatuahy ma'e hezuapyapyr wanupe neremiapo ràm ihewe no. Erexak kar ko ma'e paw ihewe, hezar tuweharupi wiko ma'e. Xo awa romo zo aiko ihe. 20 Naheta kwaw amo ae ma'e newe heremimume'u ràm. Hekwaw katu pe ne. Neremiruze'eg romo aiko ihe. 21 Nepurapo wer a'e ma'e rehe. — Azapo putar tuwe ihe nehe, ere nezeupe. Erekwaw kar ko ma'e ikatuahy ma'e ihewe ne. 22 Azeharomoete nekàg tuwe ne, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. Naheta kwaw amo nezàwenugar wà. Urenu teko nekatu haw imume'u mehe ure. — Xo ne zo ereiko urezar romo ne, i'i wà. — Naheta kwaw amo, i'i wà. 23 Naheta kwaw amo ae teko ywy rehe wà, neremiaihu Izaew wazàwenugar wà. Erepyro paw ne wà, neremiaihu romo wamuigo kar pà ne wà. Erezeapo ikwaw katu pyr romo teko wanupe. Erezapo ikatuahy ma'e purumupytuhegatu kar haw neremiaihu wanupe. Erepyro neremiaihu Ezit ywy wi kwehe mehe ne wà. Eremuhem kar amogwer teko ko ywy wi, watupàn a'ua'u rehe we ne wà. Aze neremiaihu uhem amo ywy pehegwer pe wà, eremuhem kar amogwer teko a'e ywy wi neremiaihu wanenataromo ne wà. 24 O Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. Eremuigo kar Izaew ne wà, neremiaihu romo ne wà. Wiko putar neremiaihu romo awyzeharupi wà nehe. Ereiko putar wazar romo tuweharupi nehe no.\n25 Eremume'u ikatuahy ma'e ihewe heànàm wanupe neremiapo ràm kwez ne. Emume'u wi wi ihewe kury. A'e re ezapo kar tuwe a'e ma'e neremiapo kàràm nehe. 26 Teko ywy nànànar ukwaw putar nerer wà nehe. — Tupàn ikàg wera'u ma'e wiko Izaew wazar romo a'e, i'i putar newe wà rehe. Tuweharupi eremuigo kar putar amo hezuapyr tuwihawete romo nehe no. 27 Tupàn ikàg wera'u ma'e ne. Izaew wazar ne. Nakyze kwaw newi kury. A'e rupi ainoz ko ma'e teko newe ihe kury. Ta'e erekwaw kar hezuapyapyr tuwihawete romo waneko àwàm ihewe ne kury xe.\n28 Ereiko urezar romo azeharomoete, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. Eremume'u a'e ma'e ikatuahy ma'e neremiapo ràm ihewe. Awyzeharupi erezapo ma'e ze'eg neremimume'u kwer rupi katete ne. 29 Aenoz putar ko ma'e newe kury. Emono neze'eg hezuapyapyr ràm wanehe nehe. Nezewe mehe erezekaiw katu putar wanehe nehe. Eremume'u a'e ma'e kwez ihewe. Tuwe neze'egatu haw hezuapyapyr wanehe we hekon tuweharupi nehe, i'i Tawi Tupàn pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2SA07.htm","date":"2022-05-21T00:37:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662534693.28\/warc\/CC-MAIN-20220520223029-20220521013029-00623.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000042915,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000042915344238}","num_words":930,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.233,"stopwords_ratio":0.424,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"20\nWikwahy Xew a'e\n1 Amo awa puruputupyk ma'e Xewa her ma'e wiko a'e pe a'e 'ar mehe. Mikiri ta'yr Mezàmi zuapyr romo hekon. Upy uxi'àm teko wamono'og pà kury. — Xityk Tawi zane nehe. Zazekaiw zo hehe nehe. Aze zaha hehe we nehe, nuzeapo kwaw ikatu ma'e zanewe nehe. Zazewyr zaha zaneràpuz me nehe ty wà, i'i wanupe.\n2 A'e rupi Izaew paw upuir Tawi wi wà kury, Xewa rupi oho pà wà kury. Awa Zuta izuapyapyr upyta Tawi rehe we wà. Wiko wiwi hemiruze'eg romo wà. Oho haikweromo Zotàw yrykaw wi Zeruzarez tawhu pe wà.\n3 Oho Tawi wàpuzuhu pe. A'e 10 hemirekoagaw iro izupe wà. A'e rupi omono kar amo tàpuz pupe wà. Umuzekaiw kar amo zauxiapekwer a'e tàpuz rehe wà. Omono wanemimutar wanupe, omono temi'u wanupe no. Nuker kwaw wapuhe. — Pepyta tàpuz pupe nehe, i'i wanupe. — Napepuner kwaw a'e wi pehem àwàm rehe nehe. Penekuwe mehe napehem pixik kwaw xe tàpuz wi nehe. Pemumaw putar pe'ar paw xe peneko pà kuzà imen umàno ma'e kwer zàwegatete nehe, i'i wanupe.\n4 Uze'eg tuwihawete Amaz pe kury. — Enoz awakwer Zuta izuapyapyr paw wamuwà ne wà nehe ty. Pyhegwepe eiko xe wanehe we nehe, i'i izupe.\n5 Amaz uhem oho a'e wi wamono'og pà. Nuzewyr kwaw 'ar imume'u pyrer rehe. 6 A'e rupi uze'eg Tawi Amizaz pe. — Xewa zanemuma'ereko kar wera'u putar Àmixàràw wi a'e nehe. Emono'og zauxiapekwer heremiruze'eg wà kury, haikweromo neho pà kury. Aze mo nereho iwer, upuner mo amo tawhu pàrirogawhu hereko har wapyhykaw rehe wà nehe. Nezewe mehe naxipyhyk kwaw nehe kury, i'i izupe.\n7 Na'e awa Zoaw hemiruze'eg wà, Kere izuapyapyr wà no, Pere izuapyapyr wà no, zauxiapekwer ipuruzukaiw wera'u ma'e wà no, oho Amizaz rupi wà. Uhem Zeruzarez wi Xew hekar pà wà. 8 Itahu pe Zimeàw tawhu pe har pe uhem mehe Amaz uwàxi wà. Zoaw umunehew uma'e zeàmàtyry'ymawhu pe har. Wereko utakihepuku iapirer pupe. Umuzaiko uku'aw har rehe. Wenataromo iho mehe u'ar itakihe izuwi kury. 9 A'e mehe uze'eg Zoaw Amaz pe. — Nekatu pa, hemyrypar, i'i izupe. Na'e upyhyk Amaz iamutaw opo awyze har rehe izurupyter haw iapo pà. 10 Nuexak kwaw Amaz takihepuku Zoaw ipo inugwer rehe. Na'e Zoaw ukutuk Amaz hie pe kury. Uhem hie kwer ywy rehe uhàuhàz tà. A'e 'ar mehe we umàno. Nukutuk wi kwaw Zoaw, ta'e umàno pitài kutukaw rehe a'e xe. Na'e Zoaw wekar wiwi Xewa oho wywyr Amizaz rupi uzàn pà kury. 11 Amo zauxiapekwer Zoaw hemiruze'eg upyta Amaz hetekwer huwake uhapukaz pà kury. — Aze Zoaw imyrypar romo ereiko, aze Tawi hemiruze'eg romo ereiko, eho Zoaw haikweromo nehe kury, i'i 'àm wanupe.\n12 Amaz hetekwer upyta a'e pe, pe myter pe u'aw pà. Heta tetea'u huwykwer. Huwykwer upyk hetekwer. Zoaw ipytywà har wexak upytu'u ma'e kwer paw wà. A'e rupi umutyk hetekwer heraha pe iwyr wà. Upyk amo puruwànaw pupe wà. Ta'e hexakar paw upytu'u a'e pe wà xe. 13 Hetekwer pe wi imunyryk ire zauxiapekwer paw oho Zoaw rupi Xew hekar pà wà kury.\n14 Wahaw Xew Izaew izuapyapyr waiwy paw oho a'e. Uhem tawhu Apewmetemaka her ma'e pe kury. Upytu'u a'e pe. Mikiri iànàm izuapyapyr paw uzemono'og a'e pe wà. Oho tawhu pupe hupi wà. 15 Na'e zauxiapekwer Zoaw rehe we har uhem a'e pe wà kury. Umàmàn tawhu izywyr wà. Omonomono ywy pàrirogaw izypy pe myromyrogaw iapo pà uzeupir àwàm iapo pà tawhu pupe wixe àwàm romo wà. U'ywykàz pàrirogaw iwy pe wà no. Ipurumu'ar kar wer pàrirogaw rehe wà. 16 Omo kuzà ma'e kwaw katu har wiko a'e tawhu pupe. Upu'àm pàrirogaw ikupe pe uhapukaz pà zauxiapekwer wanupe kury. — Pezeapyaka rihi, pezeapyaka rihi. Perur Zoaw xe kury, ta'e heze'eg wer izupe ihe 'y, i'i wanupe.\n17 Oho Zoaw a'e pe. Upuranu kuzà hehe. — Zoaw romo ereiko aipo, i'i hehe upuranu pà. — Aiko Zoaw romo ihe, i'i izupe. — Einu katu heze'eg kury, i'i kuzà izupe. — Azeapyaka katu teko ihe, i'i Zoaw pe.\n18 Na'e uze'eg kuzà izupe kury. — Kwehe mehe teko uze'eg nezewe uzeupeupe wà. — Peho Apew tawhu pe pureruze'egaw henoz pà nehe, i'i wà. Nezewe uzapokatu ukatu haw 'ym a'e wà. 19 Tawhu urereko haw uhua'u. Nuruiko kwaw puruàmàtyry'ymar romo ure. Tuweharupi uruiko tuwihawete hemiruze'eg ikatu ma'e romo. Màràzàwe tuwe pezeagaw peiko imumaw paw rehe. Aipo peityk putar Tupàn pe imono pyrer nehe, i'i izupe.\n20 — Nuruzapo pixik kwaw agwer ma'e, i'i Zoaw. — Namumaw pixik kwaw tawhu peneko haw ihe nehe. Naityk pixik kwaw nehe no. 21 Na'urepurapo wer kwaw agwer ma'e rehe. Amo awa ywytyr Eparai ywy rehe har Xew her ma'e Mikiri ta'yr a'e, uzypyrog Tawi ureruwihaw iàmàtyry'ym kar pà amo teko wanupe a'e. Xo a'e awa zo pemur ihewe nehe. A'e mehe aha putar xe wi nehe, i'i izupe. — Oromomor putar iàkàgwer pàrirogaw ikupe wi newe ure nehe, i'i kuzà Zoaw pe.\n22 Na'e oho kuzà teko tawhu pe har wanupe pureruze'egaw imume'u pà kury. Weruzar ize'eg wà. Omonohok Xewa iàkàg izuwi wà. Omomor iàkàgwer pàrirogaw ikupe pe Zoaw pe wà kury. Na'e upy Zoaw uxi'àm kury. Omono'og zauxiapekwer uzehe we har paw wà. Upaw rupi wezar a'e tawhu wà, weko haw pe oho pà wà. Na'e uzewyr Zoaw oho tuwihawete Tawi hake Zeruzarez pe kury.\nTawi hemiruze'egatu zauxiapekwer wà\n23 Zoaw wiko zauxiapekwer Izaew izuapyapyr wanuwihaw romo kury. Menai Zoiaz ta'yr wiko Kere wanuwihaw romo a'e, Pere wanuwihaw romo no. 24 Anoniràw uzekaiw awa zemunehew paw pe imono kar pyrer wanehe. Umuma'erekoahy kar tuweharupi wà. Zuzapa Airuz ta'yr wiko pureruze'egaw imume'u har romo tuwihawete henataromo. 25 Xew (amo ae Xew a'e) wiko tuwihawete ze'eg pape rehe imuapykar har romo. Zanok a'e, Amiatar a'e no, wiko xaxeto Tupàn henataromo a'e wà. 26 Ira Zair tawhu pe har a'e no, wiko xaxeto romo Tawi pe a'e no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2SA20.htm","date":"2022-05-20T23:04:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662534693.28\/warc\/CC-MAIN-20220520223029-20220521013029-00678.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":911,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.242,"stopwords_ratio":0.387,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"11\nTawi Matexewa rehe we kury\n1 Amo kwarahy rehe ka'akyr romogatu 'ar mehe tuwihawete paw uzemuàgà'ym amo ae teko waàmàtyry'ymaw rehe wà, a'e zahy rehe wà. Uze'eg Tawi Zoaw pe, amogwer tuwihaw wanupe no, zauxiapekwer Izaew izuapyapyr wanupe no. — Pezàmàtyry'ym zaneàmàtyry'ymar peho pe wà nehe kury, i'i wanupe. Weruzar ize'eg oho wà. Weityk Amon izuapyapyr oho wà. Umàmàn Hama tawhu izywyr wà. Tawi upyta Zeruzarez pe.\n2 Amo 'ar mehe karuk mehe upu'àm Tawi uker ire a'e. Uzekytyar oho wàpuzuhu 'aromo imuàtà pyrer rehe. A'e pe wiko mehe wexak amo kuzà ipuràg eteahy ma'e izahak mehe. 3 A'e rupi omono kar amo uzehe we har a'e pe. — Epuranu teko wanehe nehe. Mo romo hekon a'e kuzà a'e, ere wanupe nehe. Weruzar ize'eg oho. A'e re uzewyr oho Tawi pyr. Matexewa Erià tazyr Uri Ete zuapyr hemireko romo hekon a'e. 4 Na'e uze'eg uzehe we har wanupe kury. — Peho a'e kuzà herur pà xe ihewe nehe, i'i wanupe. Oho herur pà wà. Na'e uker Tawi ipuhe kury. A'e 'ym mehe we, a'e 'ar mehe, Matexewa umumaw uzemukatu haw Tupàn henataromo har zahy nànànar a'e. A'e re uzewyr weko haw pe kury. 5 Amo 'ar pawire ukwaw upuru'a haw kury. A'e rupi omono kar amo uzehe we har Tawi pe a'e ma'e imume'u pà izupe.\n6 A'e rupi Tawi umume'u kar ko ze'eg heraha kar pà Zoaw pe kury. — Emur kar Uri Ete zuapyr xe ihewe nehe, ta'e heze'eg wer izupe ihe xe, i'i izupe. Weruzar Zoaw ize'eg. 7 A'e rupi uhem Uri Tawi heko haw pe kury. Upuranu Tawi hehe. — Aipo Zoaw ikatu a'e. Aipo zauxiapekwer ikatu a'e wà. Aipo oho katu zaneàmàtyry'ymar wazuka haw, i'i izupe. 8 A'e re uze'eg wi Uri pe. — Eho neràpuz me nepytu'u pà kury, i'i izupe. Uhem Uri a'e wi. Tawi weraha kar amo ma'e Uri hàpuz me izupe imono e pyràm romo. 9 Uri noho kwaw wàpuz me. Uker tàpuzuhu hukenaw huwake amogwer tuwihawete rehe uzekaiw ma'e zauxiapekwer wapyr. 10 Amo umume'u hemiapo kwer oho Tawi pe. — Uri nuker kwaw wàpuz me a'e, i'i izupe. A'e rupi wenoz Tawi Uri uzeupe kury, hehe upuranu pà kury. — Erezewyr kwez muite wi kury. Eremumaw 'ar tetea'u muite neràpuz wi nereko pà. Màràzàwe tuwe nereho kwaw neràpuz me, i'i izupe.\n11 Uwazar Uri ize'eg izupe. — Awa Izaew izuapyapyr a'e wà, awa Zuta izuapyapyr a'e wà no, muite wanekon zeàmàtyry'ymawhu pe wà. Wereko Tupàn Ze'eg Hyru uzehe we wà no. Heruwihaw Zoaw uker kaiwer pe uzehe we har wanehe we. Aze mo aha heràpuz me, aze mo a'u ma'ywa uwà tykwer a'e pe, aze mo amai'u a'e pe, aze mo aker heremireko puhe na'ikatu iwer mo. Ta'e amogwer zauxiapekwer nupuner kwaw agwer ma'e iapo haw rehe a'e wà xe. Amume'u putar ko heze'eg Tupàn pe imonokatu pyrer romo henataromo ihe kury. Nazapo pixik kwaw agwer ma'e ihe, i'i Uri Tawi pe.\n12 Uze'eg wi Tawi izupe. — Epyta xe kutàri kury. Pyhewe urumuzewyr kar putar zeàmàtyry'ymawhu pe nehe, i'i izupe. Umumaw Uri mokoz 'ar a'e pe wiko pà. 13 Umumai'u kar Tawi Uri uzehe we. U'u kar uwà tykwer tetea'u izupe. A'e rupi uka'u. Nezewe rehe we noho kwaw Uri wàpuz me pyhaw. Uker oho xaxeto waker haw pupe. U'aw ywy rehe pàn zewàwànaw rehe.\n14 Iku'egwer pe Tawi uzapo amo pape Zoaw pe kury. Omono Uri pe. — Eraha ko pape Zoaw pe nehe, i'i izupe. 15 Nezewe i'i ize'eg a'e pape rehe imuapyk pyrer. — Eraha Uri amogwer wanenataromo zauxiapekwer wazeàmàtyry'ymahy haw pe nehe. A'e re emuzewyr kar hehe we har izuwi wà nehe. Tuwe zaneàmàtyry'ymar uzuka Uri a'e wà nehe, i'i ze'eg a'e pape rehe imuapyk pà a'e.\n16 Amo 'ar mehe umàmàn Izaew oho amo tawhu izywyr wà. Zoaw ume'e zeàmàtyry'ymawhu rehe. Wexak amo waàmàtyry'ymar zauxiapekwer hehaite wera'u ma'e a'e pe har wà. A'e rupi omono kar Uri a'e pe wanuwake kury. 17 Uhem a'e zauxiapekwer tawhu wi wà kury. Uzàmàtyry'ym Zoaw rehe we har wà wà. Uzuka amo tuwihaw Tawi hemiruze'eg a'e pe wà. Uzuka Uri wà no.\n18 Na'e omono kar Zoaw uze'eg heraha har a'e ma'e imume'u kar pà Tawi pe. 19 Uze'eg nezewe uze'eg heraha àràm pe. — Emume'u Tawi hemiruze'eg wazuka awer eho izupe nehe. 20 Aze ru'u wikwahy putar nehe. Aze ru'u upuranu putar nerehe nehe. — Màràzàwe tuwe peho tawhu huwakea'i waàmàtyry'ym pà, i'i putar ru'u nehe. — Upuner mo u'yw imomor haw rehe pàrirogaw aiha ma'e wi penehe wà. 21 Aipo napema'enukwaw kwaw Amimerek Zeruwezet ta'yr izuka awer rehe. Tawhu Tew kutyr iho mehe amo kuzà weityk amo ita arozràn imuku'i haw imomor pà pàrirogaw wi a'e, i'aromo a'e, izuka pà a'e. Màràzàwe tuwe pehem peho pàrirogaw huwake, i'i putar ru'u nehe. Aze upuranu nerehe nezewe nehe, — Tuwihaw Uri neremiruze'eg umàno a'e no, ere izupe nehe, i'i Zoaw a'e zauxiapekwer pe.\n22 Na'e umume'u Zoaw hemimume'u kwer oho Tawi pe kury. 23 — Ureàmàtyry'ymar ikàg wera'u urewi wà. A'e rupi uhem tawhu wi katu pe zaneàmàtyry'ym pà wà. Ure urumuzewyr kar pàrirogaw hukenaw kutyr ure wà. 24 A'e rupi omomor u'yw ipàrirogaw apyr wi urerehe wà. Amo tuwihaw neremiruze'eg umàno wà. Neremiruze'eg Uri umàno a'e no, i'i izupe.\n25 Uwazar Tawi a'e ze'eg herur arer pe kury. — Emurywete kar Zoaw eho nehe. — Ezemumikahy zo nehe, ere izupe nehe. — Wyzài zauxiapekwer upuner umàno haw rehe zeàmàtyry'ymawhu pe wà. — Pezàmàtyry'ymahy wi wi nehe. Xo waneityk ire zo pepytu'u nehe, ere eho Zoaw pe nehe, i'i Tawi izupe.\n26 Ukwaw Matexewa umen izuka awer a'e no. Uzai'o tuwe. 27 Umumaw umàno ma'e kwer rehe uzai'o haw 'ar wà. A'e re umur kar Tawi Matexewa wàpuzuhu pe kury. Umuigo kar wemireko romo. Uzexak kar imemyr awa romo izupe kury. Tawi hemiapo kwer na'ikatu pixik kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2SA11.htm","date":"2022-05-23T12:37:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662558015.52\/warc\/CC-MAIN-20220523101705-20220523131705-00648.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000077486,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000077486038208}","num_words":916,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.376,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"3\n1 Nezewe uze'eg Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e. — Amono kar putar heze'eg heraha har herenataromo nehe. Umuàgà'ym putar herape ràm ihewe nehe. Pekar pezar ràm peiko. A'e tuwihaw uhem putar na'arewahy wàpuzuhu pe nehe. Ize'eg imume'u àràm penemiàro uhem iko kury. Azapo putar heze'egaw penehe we ihe nehe. Werur a'e heze'egaw iko peme.\n2 Ihemaw 'ar mehe mo upuner putar umàno 'ymaw rehe wà nehe. Mo ikàg putar izexak kar mehe wà nehe. Ta'e nuzawy kwaw tata nehe xe, tata zanemukatu àràm nehe xe. Nuzawy kwaw zàmàw zanemuzahak àwàm nehe no. 3 Wapyk putar wenaw rehe xaxeto Erewi izuapyapyr wamukatu pà nehe. Teko umupyràn itaxig parat wà, itazu or wà no, ipiw paw imuhem kar pà izuwi wà, imukatu pà wà. Nezewegatete umukatu putar xaxeto wà nehe. Nezewe mehe upuner putar Tupàn pe ma'ea'yr wazuka haw rehe henataromo hemimutar rupi a'e wà nehe. 4 A'e 'ar mehe ma'e Zuta wanemirur ràm wà nehe, Zeruzarez pe har wanemirur ràm wà nehe no, ikatuahy putar Tupàn pe wà nehe, kwehe arer zàwegatete wà nehe.\n5 Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e uze'eg iko teko wemiaihu wanupe kury. — Azur putar penemiapo kwer ikatu 'ymaw imume'u pà nehe. Amume'u putar hemuwete 'ymar wanemiapo kwer nehe. Paze ma'e wà, wemireko 'ym puhe oho ma'e wà, umen 'ym puhe oho ma'e wà, hemu'em ma'e wà, uma'ereko ma'e wanehe imunar ma'e wà, kuzà imen umàno ma'e kwer wanemetarer ipyhyk e har wà, kwarer tu 'ym ma'e kuzàtài tu 'ym ma'e wanemetarer ipyhyk e har wà. Agwer peinuinuromo har paw wanehe azepyk putar nehe.\nMa'e Tupàn pe imur pyràm\n6 Nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e kury. — Aiko Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e romo ihe. Herekuwe haw tuweharupi a'e rupi katete we ihe. A'e rupi ni amo napemumaw kwaw a'e wà. Peiko Zako izuapyapyr romo. 7 Peiko peipy wazàwe. Pepytu'u heze'eg heruzar ire. Napezeruzar kwaw herehe. Pezewyr ihewe nehe. Ihe azewyr putar peme ihe nehe no. Na'e pepuranu herehe kury. — Ma'e uruzapo putar newe urezemuzewyr kar pà nehe, peze ihewe. 8 Na'e apuranu penehe. — Aipo amo upuner Tupàn rehe imunar haw rehe wà, a'e peme. Pemunar herehe tuweharupi. Nezewe rehe we pepuranu peiko herehe. — Ma'e uruzapo nerehe uremunar pà ure, peze peiko ihewe. Heze'eg kwehe arer umur kar amo ma'e peme. Pemunar peiko herehe a'e ma'e imur mehe. Aze heta 10 ma'e peme, pemur pitài ihewe nehe, i'i ze'eg kwehe arer. — Pitài ma'e 10 ma'e wanuwi Tupàn pe imono pyr, i'i teko a'e ma'e pe wà. (-Zizimo, i'i karaiw izupe wà.) Pemunar herehe ihewe imur pyr herur mehe. 9 Pe upaw rupi pemunar peiko herehe. A'e rupi amono heze'egaiw peiwy rehe har nànàn ihe kury. 10 Ihe Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e azapo kar ko ma'e teko peme kury. Perur pema'e ihewe imur pyràm paw heràpuzuhu pe imonokatu haw pe nehe. Nezewe mehe uhyk putar temi'u heràpuzuhu pe nehe. Heragaw pe nehe. Pexak putar hekatu haw nehe. Awàpytymawok putar ywak hukenaw nehe. Amur kar putar heze'egatu ikatuahy ma'e penehe ihe nehe. 11 Namumaw kar kwaw penemitygwer tukur wanupe nehe. Uwà tyw peiwy rehe har i'akatu tetea'u wà nehe no. 12 Teko amo ae ywy nànànar uze'eg putar nezewe penehe wà nehe. — A'e teko hurywete tuwe wà, i'i putar wà nehe. Ta'e peiko ywy ikatuahy ma'e rehe pe xe. Ta'e hezuz katu ma'e peiwy rehe xe. Ihe Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e aze'eg kwez kury.\nTupàn purupuhareko haw\n13 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg kury. — Peze'eg zemueteahy herehe. Nezewe rehe we pepuranu herehe nezewe. — Ma'e uru'e nerehe ureze'eg zemueteahy mehe ure, peze peiko. 14 Nezewe peze'eg peiko. — Na'ikatu kwaw Tupàn hemiruze'eg romo zanereko haw. Aze xiapo Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e hemiapo putar haw zane, nezewe rehe we nazanekatu kwaw izupe. Aze ximunehew kamir pihun teko umàno ma'e kwer tymaw pe har zanezemumikahy haw hexak kar pà Tupàn pe, nezewe rehe we nazanekatu kwaw izupe. 15 Wiko wera'u ma'e hurywete wà. Nazawaiw kwaw wanurywete haw hexakaw. Waneko haw paw ikatuahy ikatu 'ym ma'e iapo har wanupe. Aze wagaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wà, nuzepyk kwaw wanehe a'e, peze peiko.\n16 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wi ukyze katu ma'e uze'eg uzeupeupe wà kury. Tupàn uzeapyaka katu waze'eg rehe. Na'e amo werur amo pape Tupàn henataromo kury. Umuapyk imuwete katu har waner a'e pape rehe. 17 Na'e uze'eg Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e kury. — Wiko putar heremiaihu romo wà nehe. Amuàgà'ym amo 'ar teko ihe. A'e 'ar ihem mehe wiko putar teko heremiaihu romo wà nehe. Apuhareko katu ihe wà nehe. Aze ta'yr weruzar katu u ze'eg, tu uzamutar katu wa'yr. Nezewegatete azamutar katu putar a'e teko ihe wà nehe no. 18 Iahykaw rehe uzeapo putar ikatu ma'e teko ikatu ma'e wanupe nehe. Uzeapo putar ikatu 'ym ma'e teko ikatu 'ym ma'e wanupe nehe no. Heremiaihu wexak putar a'e ma'e uzeapo ma'e ràm wà nehe. Ikatu ma'e uzeapo putar hereruzar har wanupe nehe. Ikatu 'ym ma'e uzeapo putar hereruzar 'ymar wanupe nehe, i'i Tupàn.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.divinerevelations.info\/documents\/bible\/guajajara_html_bible\/mal03.htm","date":"2023-01-31T07:54:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499845.10\/warc\/CC-MAIN-20230131055533-20230131085533-00181.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000060797,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000006079673767}","num_words":786,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.458,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"4\nZurupari wagaw Zezuz a'e kury\n1 Na'e Tekwe Puràg weraha Zezuz muite kury, ywyxig heta haw pe kury. — Zurupari neragaw putar nehe, i'i izupe.\n2 Umumaw 40 'ar 40 pytun a'e pe umai'u 'ym pà. Ima'uhez tuwe. 3 Na'e Zurupari ur ipyr izupe uze'eg pà a'e kury.\n— Tupàn ta'yr romo ereiko ne. A'e rupi nekàg tuwe ne. Eze'eg 'àg ita wanupe nehe, typy'ak romo iapo pà nehe, i'i izupe.\n4 Uze'eg Zezuz izupe.\n— Nezewe i'i ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer a'e.\nAze teko u'u typy'ak a'e wà nehe, ikàg putar a'e wà nehe.\nTypy'ak i'u haw numuigo kar kwaw teko Tupàn pyr a'e wà nehe.\nAze uzeruzar ize'eg rehe wà nehe, aze weruzar ize'eg wà nehe,\nXo a'e mehe zo wiko putar tuweharupi Tupàn pyr wà nehe.\n5 Na'e Zurupari weraha Zezuz Zeruzarez tawhu puràgete pe kury. (Tawhu Tupàn pe imonokatu pyrer, za'e a'e tawhu pe.) Omono kar Zurupari Zanezar Zezuz tàpuzuhu aiha wera'u ma'e i'aromo kury. 6 Uze'eg izupe.\n— Tupàn ta'yr romo ereiko ne, a'e rupi ezemomor eho ne'ar pà xe wi ywy rehe nehe, ta'e nezewe i'i Tupàn ze'eg pape rehe imuapyk pyrer a'e xe.\nTupàn uze'eg putar weko haw pe har wanupe a'e nehe, neruwake har wanupe nehe.\nA'e mehe nepyhyk putar wà opo pupe a'e wà nehe, ne'ar mehe a'e wà nehe.\nNezewe mehe nanepirok kwaw ita a'e nehe.\n7 Na'e uze'eg Zezuz izupe kury. — Amo Tupàn ze'eg imuapyk pyrer nezewe uze'eg a'e no. — Eagaw zo Tupàn nezar nehe, i'i a'e ze'eg, i'i izupe.\n8 Na'e Zurupari weraha Zezuz ywytyr iaiha wera'u ma'e apyr kury. Wexak kar teko ywy rehe har izupe paw rupi wà, wexak kar wanuwihaw wà no, wexak kar tuwihaw wama'e hekuzar katu ma'e tetea'u wà no.\n9 — Amono putar 'aw teko paw newe ihe wà nehe, aze erezeamumew heruwa rupi nehe, hemuwete katu pà nehe, nezar romo hemuigo kar pà nehe, i'i izupe.\n10 Uze'eg Zezuz izupe.\n— Eho xe wi ihewi nehe ty, Zurupari, i'i izupe. — Nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer.\n— Tupàn pezar a'e, a'e zutyka'i pemuwete katu nehe,\nize'eg zutyka'i zo peruzar nehe, i'i a'e ze'eg,\ni'i izupe.\n11 Na'e Zurupari oho a'e wi kury. Tupàn heko haw pe har ur a'e pe ipyr wà, ipytywàgatu pà wà, hehe uzekaiw pà wà.\nZezuz uzypyrog uma'ereko haw iapo pà a'e kury\n12 Tuwihaw umunehew kar Zuàw a'e 'ar mehe a'e kury. Teko umume'u imunehew pawer wà Zezuz pe a'e wà. Henu re uhem Zezuz oho a'e ywy wi a'e kury. Wata oho Karirez ywy kutyr kury. 13 Nupyta kwaw Nazare taw pe. Oho Kapanau taw pe wiko pà kury. Karirez yryhu waz rehe tuz a'e taw a'e. Zepurom Napitari ywy rehe tuz. 14 Nezewe Zezuz hekon a'e, ta'e Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer Izai her ma'e a'e xe, umume'u nezewe heko àwàm a'e xe.\n15 Zepurom ywy a'e, Napitari ywy a'e no,\nYryhu kutyr wanuz a'e wà.\nAmo teko wiko Zotàw yrykawaz rehe a'e wà no.\nZutew 'ym tetea'u wiko a'e Karirez ywy pehegwer rehe a'e wà no.\nZepurom ywy rehe har a'e wà,\nNapitari ywy rehe har a'e wà no,\nZotàw yrykawaz rehe har a'e wà no,\nZutew 'ym a'e Karirez ywy pehegwer rehe har a'e wà no,\nKwehe wiko Tupàn ikwaw 'ym pà a'e wà.\n16 Teko ipytunaw rehe har ài wanekon a'e wà\nWexak Tupàn ta'yr ikàg wera'u ma'e a'e wà kury.\nHexakaw a'e, nuzawy kwaw tatainy heny katu ma'e hexakaw a'e.\nUhyape katu tatainy.\nNezewegatete Tupàn ta'yr ukwaw kar tuwe Tupàn ze'eg teko wanupe a'e no.\n17 A'e 'ar mehe Zezuz uzypyrog Tupàn ze'eg imume'u pà teko wanupe a'e kury.\n— Pezemumikahy ikatu 'ym ma'e penemiapo kwer rehe nehe, pepytu'u iapo re nehe. Ta'e uhem etea'i Tupàn pureruze'egaw a'e kury xe, na'iàrew kwaw tur àwàm a'e, i'i oho iko purupe.\nZezuz wenoz ipira pyhykar uzeupe wemimu'e romo wamuigo kar pà a'e wà kury\n18 Amo 'ar mehe Zezuz wata oho iko Karirez yryhu iwyr a'e. Wexak mokoz awa a'e pe a'e wà. Ximàw Pet awa ipy her romo a'e. Anere tywyr her romo a'e no.\nOmomor kyhapari oho waiko 'y rupi wà, ipira pyhyk pà wà. Ta'e ipira pyhykar romo wanekon a'e wà xe. 19 Uze'eg Zezuz wà wanupe a'e kury.\n— Pezur herupi nehe ty wà. Ko 'ar rehe, ipira pyhykar romo peiko pe. Pezur herupi nehe, a'e mehe apumuigo kar putar teko wamuzeruzar kar har romo ihe nehe, i'i wanupe.\n20 A'e 'ar mehe we wezar ukyhapari wà. Oho Zezuz hupi wà.\n21 Noho tete kwaw wà. Wexak amo mokoz ipira pyhykar a'e pe wà no. Kanu pupe wanuz wà, u rehe we wà. Zepetew wanu her romo a'e. Xiak tyky'yr her romo a'e. Zuàw tywyr her romo a'e. Uzapokatu ukyhapari waiko ukanu pupe wà. Zezuz uhapukaz wanupe. — Pezur herupi nehe ty wà, i'i wanupe. 22 A'e 'ar mehe we uhem wà a'e wi wà, kanuhu hezar pà wà, u hezar pà wà no. Oho Zezuz hupi hemiruze'eg romo wiko pà wà.\nZezuz upurumu'e iko kury. Upurumukatu no\n23 Wata Zezuz oho iko Karirez ywy rehe a'e kury. Upurumu'e oho iko zemono'ogaw nàn no, Tupàn pureruze'egaw imume'u pà no, teko ima'eahy ma'e wamukatu pà no, ma'erahy paw imuhem kar pà no. 24 Teko umume'u hemiapo kwer oho Xir ywy rehe har nànàn a'e wà no. A'e rupi a'e ywy rehe har werur ima'eahy ma'e ipyr a'e wà no, wyzài ima'eahy haw hereko har wanerur pà ipyr a'e wà no. Werur tekwe ikatu 'ym ma'e hereko har a'e wà no, werur uryryryryz ma'e a'e wà no, werur ipàri ma'e a'e wà no. Paw rupi katete umukatu a'e wà. 25 Teko tetea'u oho haikweromo wà. Karirez ywy rehe har wà, Teztaw ywy rehe har wà no, Zeruzarez tawhu pe har wà no, Zutez ywy rehe har wà no, Zotàw yrykawaz pehegwer rehe har wà no. Paw rupi katete oho haikweromo wà.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.divinerevelations.info\/documents\/bible\/guajajara_html_bible\/mat04.htm","date":"2023-01-31T07:06:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499845.10\/warc\/CC-MAIN-20230131055533-20230131085533-00558.warc.gz","language":"gub","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":938,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.268,"stopwords_ratio":0.474,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} diff --git a/gub_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl b/gub_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..1848ce0c426c1aa71e38bc2b1801fc7786d12eb3 --- /dev/null +++ b/gub_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl @@ -0,0 +1,24 @@ +{"text":"EZEKIEW\nEZEKIEW IPUAHU HAW ZÀWENUGAR PITÀI HAW\n1\nTupàn henaw\n1 30 haw kwarahy rehe 4 haw zahy rehe 5 haw 'ar rehe ihe xaxeto Ezekiew her ma'e ihe, Muzi ta'yr ihe, aiko Mawiron ywy rehe Kemar yrykawhu iwyr ihe. Zauxiapekwer werur Zutew tetea'u xe wemipyhyk kwer romo wà, kwehe mehe wà. Na'e ywak uzepirok kury. Tupàn hexakaw uzexak kar ihewe kury. 2 A'e ma'e izeapo 'ym mehe tuwihawete Zoaki umumaw 5 kwarahy zemunehew paw pe wiko pà amo ywy rehe a'e. 3 A'e pe Mawiron ywy rehe Kemar yrykaw iwyr ainu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ihewe ize'eg mehe ihe kury. Akwaw ipuner haw herehe tur mehe ihe.\n4 Heme'e mehe aexak àmànuhu ywytu inuromo har kwarahy heixe haw awyze har kutyr har wi ur ma'e ihe. Ywàkun uhua'u ma'e uweraweraw. Ywàkun izywyr ywak ukaz. Tata myter pe heta amo ma'e heny katu ma'e itazu morog zàwenugar. 5 Àmànuhu myter pe aexak 4 ma'ea'yr zàwenugar ihe wà. Wanexakaw nuzawy kwaw teko wanexakaw. 6 Pitàitàigatu heta 4 huwa 4 ipepo rehe wà. 7 Wanetymà hà'yà'ygatu wà. Wapy nuzawy kwaw tapi'ak ipy. Heny katu itazu morog imuhygatu pyrer ài. 8 4 huwa wanehe we 4 wapepo wanehe we heta 4 teko wapo wà no. Wapo upyta wapepo iwy pe pitàitàigatu wà. 9 Ma'ea'yr pitàitàigatu upupirar mokoz upepo wà. Pitài ipepo apyr uhyk inugwer rehe. Nezewe a'e ma'ea'yr uzapo heme'yw puku haw uzuawyawygatu ma'e wà. Wata uzehezehe wetekwer heruwak 'ym pà wà.\n10 A'e ma'ea'yr pitàitàigatu heta 4 huwa wà. Huwa henataromo har nuzawy kwaw teko huwa wà. Huwa awyze har rehe har nuzawy kwaw zàwàruhu iriàw huwa. Huwa iahurehe har nuzawy kwaw tapi'ak awa huwa. Huwa haikwerupi har nuzawy kwaw wiràhu huwa. 11 Wapepo ywak kutyr uzepupirar ma'e uhyk uzeake har ma'ea'yr wapepo rehe pitàitàigatu. Inugwer mokoz upepo pupe upyk wetekwer pitàitàigatu wà. 12 Ma'ea'yr upuner uzeiwyr katu ume'e haw rehe pitàitàigatu wà. A'e rupi oho wemimutar kutyr uwak 'ym pà wà.\n13 Ma'ea'yr wamyter pe heta tapuru 'yw zàwenugar. Ukaz iko a'e. Utyrytyryk upytu'u 'ym pà. Tata uhu wera'u. Uweraweraw. 14 Ma'ea'yr uzàn ko rupi wà, uzàn kwe rupi wà no. Nuzawy kwaw àmàn iweraw paw wà.\n15 A'e 4 ma'ea'yr wanehe heme'e mehe aexak 4 ywyramawa ywy rehe ihe. Ywyramawa upyta ma'ea'yr wanuwake pitàitàigatu wà. 16 A'e 4 ywyramawa uzuawygatu wà. Heny katu ita hekuzar katu ma'e ài wà. Ywyramawa nànàn heta amo ywyramawa uzeku'ahaw ma'e. 17 Nezewe mehe ywyramawa upuner wyzài ywy kutyr oho haw rehe uwauwak 'ym pà wà. 18 Ma'ereha tetea'u upeàrog ywyramawa wamytepe har wà.\n19 Ma'ea'yr wata mehe ywyramawa wata wanupi wà. Ywy wi wazeupir mehe ywyramawa uzeupir wà no. 20 Ma'ea'yr oho wemimutar pe wà. Ywyramawa uzapo uzar wanemiapo wà no. Ta'e ma'ea'yr uzapo kar ma'e wanupe wà xe. 21 Nezewe mehe aze ma'ea'yr wata wà, ywyramawa wata wà no. Aze upytu'u wà, upytu'u wà no. Aze uzeupir wà, uzeupir wà no.\n22 Waàkàg wa'aromo heta wapykaw iapar ma'e ita heny katu ma'e iapo pyrer. 23 Upykaw iwy pe ma'ea'yr upupirar mokoz upepo uwake har ikutyr pitàitàigatu wà. Upyk wetekwer inugwer upepo pupe wà no. 24 Aenu wapepo iànoànogaw wawewe mehe ihe. Nuzawy kwaw yryhu iànoànogaw. Nuzawy kwaw zauxiapekwer tetea'u wata ma'e waànoànogaw. Nuzawy kwaw Tupàn Upuner Wera'u Ma'e ize'egaw. Uwewe re upytu'u mehe uzemumyk wapepo wà. 25 Aenu amo ma'e waàkàg ipykaw i'aromo har ihe no.\n26 Ipykaw iapar ma'e i'aromo heta amo tuwihaw henaw zàwenugar ita xapir iapo pyrer. Amo teko zàwenugar wapyk hehe a'e. 27 Heny katu itazu morog tata myter pe har ài. Hetekwer paw heny katu tata ài. 28 Heny haw nuzawy kwaw zanurape ywàkun inuromo har. A'e tatainy uhyape katu ma'e wexak kar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ipuner haw ipuràg eteahy haw a'e pe henaw purupe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/EZK01.htm","date":"2018-01-22T21:53:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084891543.65\/warc\/CC-MAIN-20180122213051-20180122233051-00543.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000026226,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000026226043701}","num_words":575,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.341,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 TUWIHAWETE WÀ\n1\nTuwihawete Tawi itua'uhez a'e kury\n1 Tuwihaw Tawi itua'uhez tuwe a'e kury. Tàpuz me uma'ereko ma'e upyk zewàwànaw pupe wà. Nezewe rehe we huwixàg. Nupuner kwaw uzemuaku haw rehe. 2 A'e rupi izupe pureruze'egaw imume'u har uze'eg izupe wà kury. — Tuwihaw Tawi, i'i wà. — Uruekar putar amo kuzàwaza nerehe we àràm nerehe uzekaiw ma'e romo ure nehe. Uker putar nepehegwer rehe nemuaku kar pà nehe, i'i izupe wà.\n3 Na'e wekar kuzàwaza ipuràg eteahy ma'e oho Izaew waiwy nànàn wà kury. Xunez tawhu pe wexak kuzàwaza Amizàg her ma'e wà. Weraha tuwihawete pe wà. 4 Ipuràg eteahy Amizàg a'e. Wiko tuwihawete pe uma'ereko ma'e romo kury. Uzekaiw katu hehe. Nuker kwaw Tawi ipuhe hemireko ài. Nuzapo kwaw a'e ma'e izupe.\nAnoni heko wer zepe tuwihaw romo\n5-6 Amixàràw umàno a'e 'ar 'ym mehe. Tawi ta'yr ipy wikuwe ma'e a'e, Anoni her romo Azit imemyr romo hekon a'e. Awa ipuràg eteahy ma'e romo hekon Anoni. Tawi numupytu'u kar kwaw ma'e iapo mehe. — Màràzàwe tuwe erezapo agwer ma'e, ni'i pixik kwaw. A'e rupi uzapo wemiapo putar haw oho iko. Heko wer tetea'u tuwihawete romo. Omono'og ywyramawa zeàmàtyry'ymawhu pe heraha pyr tetea'u wà. Omono'og kawaru tetea'u wà no. Omono'og 50 awa wà no. Wyzài taw pe wyzài ywy rehe iho mehe oho hupi wà. 7 Uze'eg Anoni oho Zoaw Zeruz imemyr pe kury, xaxeto Amiatar pe no. Wiko hehe we wà kury. Uputar tuwihawete romo heko àwàm a'e wà no. 8 Amo awa nuputar kwaw tuwihawete romo heko àwàm a'e wà. Na'aw waner xe wà kury: Xaxeto Zanok her ma'e. Menai Zoiaz ta'yr. Tupàn ze'eg imume'u har Nàtà her ma'e. Ximez. Hei. Zauxiapekwer Tawi rehe uzekaiw ma'e wà.\n9 Amo 'ar mehe Anoni uzuka amo ma'ea'yr oho ita moz her ma'e pe ytyzuzàmaw Hozew her ma'e huwake wà: àràpuhàràn wà, tapi'ak awa wà no, tapi'aka'yr ikyra katu ma'e wà no. Wenoz Tawi ta'yr a'e pe wà. Wenoz amogwer Tawi hehe we har a'e pe wà no. Zuta ywy rehe har romo wanekon a'e wà. 10 Xàrumàw wiko tywyr amo u hemireko pupe har romo a'e. Nuenoz kwaw a'e. Amo awa nuenoz kwaw wà no. Ni Nàtà Tupàn ze'eg imume'u har, ni Menai, ni zauxiapekwer Tawi rehe uzekaiw ma'e nuenoz kwaw wà.\nWiko Xàrumàw tuwihawete romo kury\n11 Na'e oho Nàtà Matexewa Xàrumàw ihy pe uze'eg pà kury. Upuranu hehe. — Aipo erekwaw Anoni Azit memyr tuwihaw romo uzemuigo kar awer ne. Tuwihaw Tawi nukwaw pixik kwaw ma'e uzeapo ma'e kwer a'e. 12 Amume'u putar amo pureruze'egaw ihe kury. Aze nepurupyro wer nezehe nehe, aze nepurupyro wer nememyr rehe nehe no, 13 eze'eg eho tàrityka'i tuwihaw Tawi pe kury. — Tuwihaw Tawi, ere izupe nehe. — Aipo neremume'u kwaw nera'yr Xàrumàw nerekuzaromo tuwihaw romo heko àwàm ne. — Wapyk putar tuwihaw henaw rehe hemàno re nehe, nere'e kwaw aipo. Màràzàwe tuwe Anoni uzeapo tuwihaw romo kury, ere izupe nehe, i'i izupe.\n14 Uze'eg wi Nàtà izupe. — Tuwihaw pe neze'eg mehe we ahem putar a'e pe ihe nehe no. — Azeharomoete ize'eg, a'e putar izupe neze'eg awer rehe ihe nehe no.\n15 Na'e Matexewa oho tuwihaw iker haw pe izupe uze'eg pà kury. Tua'uhez tuwe Tawi. Amizàg Xunez parer uzekaiw iko hehe. 16 Wapyk Matexewa upenàràg rehe tuwihawete henataromo kury. Upuranu Tawi hehe. — Ma'e ereputar, i'i izupe.\n17 Uwazar ize'eg izupe. — Tuwihawete Tawi. Eremume'u hememyr Xàrumàw tuwihawete romo heko àwàm Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo ne, nerekuzaromo tuwihawete henaw rehe iapyk àwàm ne. 18 Anoni uzeapo tuwihawete romo kwez kury. Nerekwaw kwaw hemiapo kwer. 19 Uzuka ma'ea'yr tetea'u Tupàn henataromo wà: tapi'ak awa wà, àràpuhàràn wà no, tapi'aka'yr ikyra katu ma'e wà no. Wenoz wywyr mynykaw pe wà no. Wenoz xaxeto Amiatar no, Zoaw zauxiapekwer wanuwihaw henoz pà no. Xo nera'yr Xàrumàw zo nuenoz kwaw wà. 20 Tuwihawete Tawi. Teko Izaew izuapyapyr paw wàro neze'eg àwàm wà nehe. Mo wiko putar tuwihawete romo nerekuzar romo nehe. 21 Aze neremume'u kwaw nehe, nemàno re na'arewahy hepyhyk putar wà nehe. Upyhyk putar nera'yr Xàrumàw a'e wà nehe. Urezuka putar wà nehe, i'i izupe.\n22 Matexewa ize'eg mehe we uhem Nàtà tàpuzuhu pe kury. 23 Tawi rehe we har umume'u Nàtà Tupàn ze'eg imume'u har a'e pe ihem awer oho izupe wà. Wixe Nàtà upenàràg rehe umuapyk pà tuwihawete henataromo. Umuhyk uwa ywy rehe. 24 Na'e uze'eg izupe kury. — Tuwihawete Tawi, i'i izupe. — Aipo eremume'u Anoni nerekuzaromo tuwihawete romo heko àwàm ne. 25 Kutàri uzuka kar tapi'ak awa oho Tupàn henataromo wà kury. Uzuka kar àràpuhàràn wà no, tapi'aka'yr ikyra katu ma'e wà no. Wenoz nera'yr paw mynykaw pe wà. Wenoz Zoaw neremiruze'eg zauxiapekwer wanuwihaw wà no. Wenoz Amiatar xaxeto romo wiko ma'e no. Kutàri tàrityka'i umai'u waiko wà. U'u win waiko hehe we wà no. Uhapukaz waiko nezewe wà. — Tuwe tuwihawete Anoni umumaw kwarahy tetea'u wiko pà nehe, i'i waiko wà. 26 Anoni naherenoz kwaw a'e. Nuenoz kwaw Zanok xaxeto romo wiko ma'e. Nuenoz kwaw Menai. Nuenoz kwaw Xàrumàw. 27 Aipo erezapo kar nezewe haw izupe. Màràzàwe tuwe neremume'u kwaw tuwihaw nerehe we har wanupe. Màràzàwe tuwe neremume'u kwaw tuwihawete nerekuzaromo àràm urewe, i'i izupe.\n28 Uze'eg tuwihawete Tawi izupe. — Enoz Matexewa xe kury, i'i izupe. Uzewyr Matexewa henataromo upu'àm pà. 29 — Amume'u putar ko ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ma'erahy heremipuraraw kwer paw wanuwi hepyro arer henataromo ihe nehe kury. 30 Kutàri azapo kar putar ma'e a'e heremimume'u kwer rupi katete ihe nehe kury. — Nememyr Xàrumàw wiko putar tuwihawete romo herekuzaromo a'e nehe, a'e newe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar henataromo ihe. Kutàri azapo kar putar a'e ma'e ihe nehe kury, i'i Tawi Matexewa pe.\n31 Na'e Matexewa wapyk upenàràg rehe uwa imuhyk pà ywy rehe kury. — Tuwe hezar heruwihawete Tawi wikuwe awyzeharupi a'e nehe, i'i izupe.\n32 Na'e Tawi omono kar amo uzehe we har xaxeto Zanok ipiaromo kury. Werur kar amo awa izupe wà no: Tupàn ze'eg imume'u har Nàtà her ma'e, Menai Zoiaz ta'yr. Waneixe mehe Tawi uze'eg wanupe. 33 — Peraha uma'ereko ma'e heràpuzuhu pe har penupi wà nehe. Pemuzeupir kar hera'yr Xàrumàw hereimaw kawaràn ikupe pe nehe. Peraha ytyzuzàmaw Ziom her ma'e pe nehe. 34 A'e pe Zanok a'e nehe, Nàtà a'e nehe no, uzakook putar uri kawer Xàrumàw rehe Izaew wanuwihawete romo imuigo kar pà wà nehe. — Tuwe tuwihawete Xàrumàw wikuwe awyzeharupi nehe, peze izupe nehe. 35 A'e ma'e iapo pawire pezur hupi nehe, herenaw rehe wapyk mehe nehe. Wiko putar tuwihawete romo herekuzaromo nehe, ta'e aexak ihe xe, Izaew waneruze'egar romo Zuta waneruze'egar romo ihe xe, i'i Tawi wanupe.\n36 — Uzeapo putar neremimutar nehe, i'i Menai izupe. — Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nezar umume'u tuwihawete romo heko haw a'e nehe no. 37 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko nerehe we tuweharupi nerekuwe mehe a'e. Tuwe wiko Xàrumàw rehe we nezewegatete nehe no. Tuwe hemiruze'eg ràm heta tetea'u wera'u neremiruze'eg kwer wanuwi wà nehe, i'i izupe.\n38 Na'e Zanok a'e, Nàtà a'e no, Menai a'e no, zauxiapekwer tuwihawete rehe uzekaiw ma'e a'e wà no, umuzeupir kar Xàrumàw Tawi heimaw kawaràn ikupe pe wà kury. Oho hupi ytyzuzàmaw Ziom her ma'e pe wà. 39 Weraha Zanok uri kawer hyru uzeupi. Wata 'ym mehe we wenuhem hyru Tupàn hàpuzràn wi a'e. Uzakook Xàrumàw rehe kury. Upy xi'àm tapi'ak i'ak kwer wà kury, uhapukaz pà wà. — Tuwe tuwihawete Xàrumàw umumaw kwarahy tetea'u wikuwe pà nehe, i'i wà.\n40 A'e re teko paw wata oho Xàrumàw haikweromo wà, urywete haw rehe uhapukaz pà wà, uxi'àm upy pà wà no. Wanehapukaz taw nuzawy kwaw àmàn iànoànogaw. Nuzawy kwaw ywy iwokaw.\n41 Anoni a'e, hehe we har a'e wà no, umai'u paw etea'i mehe wenu wànoànogaw a'e wà. Wenu Zoaw xi'àm ipy mehe. Upuranu a'e pe har wanehe. — Ma'e wànoànog tawhu pe, i'i wanupe.\n42 Ize'eg mehe we uhem Zonata, xaxeto Amiatar ta'yr a'e pe kury. Uze'eg Anoni Zonata pe. — Eixe ty. Ereiko awa ukyze 'ym ma'e romo. Aipo ikatu ma'e eremume'u putar urewe nehe, i'i izupe.\n43 — Nan kwaw pa, i'i Zonata. — Tuwihawete Tawi umuigo kar wa'yr Xàrumàw kwez tuwihawete romo tàrityka'i kury. 44 Omono kar awa tetea'u Xàrumàw rupi wà. Na'aw waner xe wà: Zanok, Nàtà, Menai. Omono kar zauxiapekwer uzehe uzekaiw ma'e wà no. Umuapyk Xàrumàw imono kawaràn kupe pe wà, Tawi heimaw kupe pe wà. 45 Na'e Zanok a'e, Nàtà a'e no, uzakook uri kawer Xàrumàw rehe a'e wà kury, tuwihawete romo imuigo kar pà ytyzuzàmaw Ziom her ma'e pe a'e wà kury. A'e re uzewyr oho tawhu pe urywete haw rehe uhapukaz pà wà. Tàrityka'i teko heiheihem waiko Xàrumàw ikatu haw rehe uhapukaz pà wà. A'e waneiheihemaw penu peiko. 46 Xàrumàw wiko tuwihawete romo a'e kury. 47 Tàpuzuhu pe uma'ereko ma'e oho Tawi pe uze'eg pà wà no. — Urerurywete nera'yr Xàrumàw tuwihawete romo heko haw rehe ure, i'i oho izupe wà. — Tuwe teko Xàrumàw her kwaw par heta tetea'u wera'u nerer her kwaw par wanuwi wà nehe. Tuwe hemiruze'eg ràm heta tetea'u wera'u neremiruze'eg kwer wanuwi wà nehe, i'i izupe wà. A'e ma'e henu mehe tuwihawete uzemumew uker haw rehe Tupàn henataromo kury. 48 — Tuwe teko umume'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar ikatuahy haw wà nehe. Ta'e kutàri umuigo kar hezuapyr tuwihawete romo herekuzaromo a'e kury xe. Ta'e wexak kar a'e ma'e ihewe hemàno 'ym mehe we a'e xe, i'i Tawi Tupàn pe.\n49 Na'e Anoni heminozgwer ukyze katu a'e wà kury. Upu'àm mai'u haw wi a'e wi oho pà wà, pitàitàigatu weko haw kutyr oho pà wà. 50 Ukyze katu Anoni Xàrumàw wi kury. A'e rupi oho Tupàn hàpuzràn pupe kury. Upyhyk ma'ea'yr hapy haw i'ak zàwenugar a'e pe har. Ta'e teko uzapo nezewe uzuka àràm wi uzepyro pà wà xe.\n51 Umume'u amo Anoni ikyze haw oho Xàrumàw pe wà. — Upyhyk ma'ea'yr hapy haw i'ak zàwenugar oho, i'i izupe wà. Umume'u ize'eg awer Xàrumàw pe wà no. — Tuwe Xàrumàw nahezuka kwaw takihepuku pupe a'e nehe, i'i newe a'e, i'i teko Xàrumàw pe wà.\n52 Uze'eg Xàrumàw wanupe. — Aze awa wemimume'u iapo har romo hekon a'e nehe, napokok kwaw ni pitài i'aw iàkàg rehe har rehe nehe. Aze ikatu 'ym ma'e rehe ipurapo wer nehe, azuka kar putar ihe nehe, i'i Xàrumàw uzehe we har wanupe.\n53 Na'e omono kar zauxiapekwer Anoni ipiaromo wà kury. Umuezyw kar ma'ea'yr hapy haw wi wà. Ur Xàrumàw henataromo kury. Wapyk upenàràg rehe uwa imuhyk pà ywy rehe. Uze'eg Xàrumàw izupe. — Eho nereko haw pe kury, i'i izupe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/1KI01.htm","date":"2018-01-20T22:54:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084889736.54\/warc\/CC-MAIN-20180120221621-20180121001621-00024.warc.gz","language":"gub","language_score":1.000007391,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000073909759521}","num_words":1648,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.405,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"OPAXI\n1\n1 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u ko uze'eg Enom ywy rehe har Opaxi her ma'e pe a'e.\nTupàn uzepyk Enom ywy rehe har wanehe\nTupàn Tuweharupi Wiko Ma'e omono kar amo uze'eg heraha har ywy nànàn a'e. Urenu ize'eg awer ure.\nNezewe i'i a'e.\n— Pezemuàgà'ym nehe. Xiàmàtyry'ym putar Enom ywy rehe har zaha nehe,\ni'i a'e.\n2 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u ko uze'eg Enom ywy rehe har wanupe.\n— Apumuigo kar putar teko ikàg 'ym ma'e romo ihe nehe.\nNi amo nuzeruze'eg kwaw penehe a'e wà nehe.\n3 Peneko wera'u haw hemu'em peme.\nPeiko itakwaruhu wapupe,\n'a pe ywytyr apyr.\nA'e rupi peze'eg pezeupeupe nezewe.\n— Ni amo nupuner kwaw zanereitykaw rehe xe a'e wà. Nupuner kwaw zanezuka haw rehe xe a'e wà, peze peiko.\n4 Aze pewewe ywate wiràhu ài nehe,\naze pezapo penaity zahytata wainuinuromo nehe,\nihe apuityk putar a'e wi ihe nehe.\n5 Aze imunar ma'e uhem pyhaw wà,\nxo wemimutar zo weraha wà.\nAze amo opo'o uwà, tuweharupi wezar amo uwà i'yw rehe.\nPeàmàtyry'ymar pemumaw putar a'e wà nehe.\n6 Teko Enom izuapyapyr wà. Amo imunar pema'e rehe upaw rupi wà.\nWeraha penemetarer upaw rupi wà no.\n7 Pemyrypar uzeapo peàmàtyry'ymar romo wà.\nPemono kar peiwy wi wà.\nKwehe mehe pezapokatu peze'egaw amo teko wanehe we zeàmàtyry'ym 'ymaw imume'u pà. Nezewe rehe we a'e teko upyhyk peiwy pewi wà.\nPemyryparete umume'u ikatu 'ym ma'e peme wemiapo ràm uzeupeupe wà.\n— Enom izuapyapyr wiko iranaiw ma'e romo wà, i'i peme wà.\n8 Nezewe i'i Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e kury.\n— Azepyk putar Enom wanehe amo 'ar mehe ihe nehe.\nA'e 'ar mehe azuka putar ma'ekwaw katu har Enom wainuromo har upaw rupi ihe wà nehe.\nNaheta kwaw ni pitài teko ma'e kwaw katu har waiwy rehe wà nehe.\n9 Zauxiapekwer Temà tawhu pe har uryryryryz putar ukyze haw wi a'e wà nehe.\nZauxiapekwer zeàmàtyry'ymawhu pe oho ma'e umàno putar wà nehe. Amo uzuka putar wà nehe.\nEnom ywy rehe har wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e\n10 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg teko Enom ywy rehe har wanupe kury.\n— Pepuraraw kar ma'erahy penywyr wanupe. Pezuka amo pe wà no.\nZako izuapyapyr romo wanekon wà.\nA'e rupi apuzuka kar putar ihe nehe.\nIaiw paw oho putar penupi tuweharupi nehe.\n11 Zauxiapekwer weityk ukenuhu Zeruzarez pe har wà.\nWixe tawhu pupe wà. Weraha ikatu ma'e paw wà. Weraha temetarer paw wà no.\nA'e ma'e iapo mehe napezekaiw kwaw penywyr Izaew wanehe.\nA'e zauxiapekwer amo ae ywy rehe har omomor ita ma'e papar haw hereko har wà,\na'e ma'e wemipyhyk kwer izar ràm romo hexakaw rehe wà.\nA'e ma'e iapo mehe, pezapo nezewegatete pe no.\n12 Penurywete a'e 'ar mehe iaiw paw penywyr Zuta wanehe i'ar awer rehe.\nNa'ikatu kwaw penurywete awer ihewe.\nA'e zauxiapekwer uzuka Zuta ywy rehe har tetea'u wà. Peme'e a'e ma'e rehe penurywete pà.\nNa'ikatu kwaw penurywete awer ihewe.\nPepuka wanehe ma'erahy ipuraraw mehe.\nNa'ikatu kwaw pepuka awer ihewe.\n13 Peixe Zeruzarez tawhu pupe heremiaihu waneityk mehe.\nNa'ikatu kwaw ipupe peneixe awer ihewe.\nPenurywete a'e iaiw paw wanehe i'ar mehe. Na'ikatu kwaw penurywete awer ihewe.\nZauxiapekwer weityk Zuta ywy rehe har wà. Peraha wama'e wanuwi a'e 'ar mehe. Na'ikatu kwaw wama'e heraha awer ihewe.\n14 Amo 'ar mehe pepyta pe iza'akaw pe. Amo Zuta uzeagaw uzàn pà wà.\nPepyhyk pe wà, wazuka pà wà.\nPemono umàno 'ym ma'e kwer uzàn ma'e pe wà, waàmàtyry'ymar wanupe pe wà. Iro penemiapo kwer ihewe.\nYwy rehe har paw wanehe uzepyk àwàm\n15 Nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e.\n— Amo 'ar mehe amume'u putar teko paw wanemiapo kwer ihe nehe.\nAzepyk putar ikatu 'ym ma'e wanehe nehe. A'e 'ar uhem etea'i.\nPe Enom izuapyapyr wà. Pemekuzar putar iaiw ma'e penemiapo kwer nehe.\nPezapo iaiw ma'e amo wanupe. A'e rupi amo teko uzapo putar iaiw ma'e peme nezewegatete a'e wà nehe no.\n16 Teko uzepyk heremiaihu wanehe heywytyr ikatu ma'e rehe wà.\nA'e rupi azepyk wera'u putar teko a'e ywy huwake har wanehe ihe nehe no.\nAzepyk putar wanehe nehe. A'e re ukàzym putar wà nehe.\nIzaew heta wakàgaw a'e wà kury\n17 Uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e kury.\n— Ywytyr Xiàw ihewe imonokatu pyrer rehe amo teko uzepyro putar wà nehe.\nTeko Izaew ywy rehe har upyhyk wi putar ywy heremimono kwer wà nehe.\n18 Teko Zuta ywy rehe har a'e wà nehe, teko Izaew ywy rehe har a'e wà nehe no, nuzawy kwaw tata a'e wà nehe.\nTata wapy ka'akyr a'e. Nezewegatete Izaew umumaw putar Ezau izuapyapyr wà nehe.\nNi pitài Enom izuapyapyr nuzepyro kwaw wanuwi wà nehe.\nIhe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e aze'eg kwez ihe kury.\n19 Izaew izuapyapyr Zuta ywy kwarahy ihemaw awyze har kutyr har weityk putar Enom ywy rehe har wà nehe. Teko Zuta rehe har ywytyr heta 'ymaw rehe har upyro putar Piri ywy rehe har waiwy wà nehe. Izaew upyro putar Eparai waiwy wà nehe. Upyro putar Xamari wà nehe no. Teko Mezàmi izuapyapyr upyro putar ywy pehegwer Zireaz pe har a'e wà nehe no.\n20 Izaew uiwy wi muitea'u heraha pyrer uzewyr putar wà nehe. Upyro putar ywy pehegwer Peni pe har a'e wà nehe. A'e ywy oho Xarepita tawhu kwarahy heixe haw awyze har kutyr har pe. Zeruzarez wi heraha pyrer Xeparaz pe wiko ma'e uzewyr putar wà nehe no. Upyro putar ywy Zuta ywy rehe har kwarahy ihemaw awyze har kutyr har wà nehe no.\n21 Tupàn hemiaihu a'e wà, wàmàtyry'ymar waneityk arer a'e wà. Uzeupir putar Xiàw ywytyr rehe wà nehe. Upyta putar a'e pe teko Enom wanuwihaw romo wiko pà wà nehe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko putar wanuwihawete romo a'e nehe. Upaw","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/OBA01.htm","date":"2018-01-20T06:40:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084889473.61\/warc\/CC-MAIN-20180120063253-20180120083253-00599.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000058413,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000005841255188}","num_words":900,"character_repetition_ratio":0.101,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.233,"stopwords_ratio":0.486,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"ZUT\n1\n1 Ihe Zut ihe, Zezuz Zaneruwihawete hemiruze'eg romo aiko ihe. Aiko Xiak tywyr romo no. Amono kar putar ko hepape peme ihe nehe kury. Pe Tupàn heminozgwer romo peiko pe. Tupàn zaneru peamutar katu a'e. Zezuz Zaneruwihawete uzekaiw katu iko penehe a'e no. 2 Tuwe Tupàn pepuhareko a'e nehe. Tuwe pemupytu'u kar ma'e wi pekyze re a'e nehe no. Tuwe peamutar katu tuwe a'e nehe no.\nZut uze'eg Tupàn ze'eg 'ym rehe upurumu'e ma'e wanehe a'e kury\n3 Hemyrypar heremiamutar wà. Tupàn zanepyro putar tatahu wi a'e nehe, zanemuigo kar pà uzepyr tuweharupi nehe. Azypyrog pape iapo pà peme ihe, zanepyro haw rehe ze'egaw imuapyk pà ihe. Na'e hema'enukwaw a'e purumu'e mua'u ma'e wanehe ihe. A'e rupi amono kar putar ko hepape peme ihe kury, pemuzeruzar katu wera'u kar pà ihe kury. Tupàn umur Zezuz zanewe a'e. Zazeruzar hehe. Zaiko hemiruze'eg romo. — Pepytu'u zo pezeruzar ire nehe, a'e peme kury. — Pepytu'u zo heruzar ire nehe, a'e peme kury. 4 Amo awa ur zanepyr a'e wà. Tupàn rehe uzeruzar 'ym ma'e romo wanekon a'e wà. Amogwer nukwaw katu kwaw wazeruzar 'ymaw a'e wà. A'e rupi a'e awa numume'u kwaw Tupàn ze'eg azeharomoete har a'e wà. Hemu'em a'e wà. — Tupàn umunàn zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e a'e, a'e rupi zapuner wyzài ikatu 'ym ma'e iapo wiwi haw rehe zane nehe, i'i mua'u purupe wà. — Pezeruzar zo Zezuz Zaneruwihawete rehe nehe ty wà, i'i mua'u waiko purupe wà. Hemu'em a'e wà. Zezuz Zaneruwihawete a'e, Zanezar romo hekon a'e, zanereruze'egar romo hekon a'e no. Naheta kwaw amo. Tupàn uzepyk putar a'e awa wanehe a'e nehe. Kwehe mehe umume'u wanehe uzepyk àwàm a'e.\n5 Pekwaw ko ma'e paw rupi. Amume'u wiwi peme kury. Zanezar upyro wemiruze'eg a'e wà, Ezit ywy wi wapyro pà a'e wà. Amo nuzeruzar kwaw hehe wà. A'e rupi Ezit wi wapyro pawire Tupàn uzepyk a'e uzeruzar 'ym ma'e wanehe a'e, wazuka pà a'e. 6 Pema'enukwaw Tupàn heko haw pe har wanehe no. Amo weruzar ize'eg a'e wà. Amo nuweruzar kwaw ize'eg a'e wà. Heruzar 'ymar uhem oho heko haw wi a'e wà. Tupàn uzàpixi kar a'e wà. Omonokatu kar ipytunaw pe wà. A'e pe wanekon ko 'ar rehe wà. Tupàn numuhem kar kwaw a'e wi wà. Amo 'ar mehe nehe, Tupàn uzepyk putar wemiruze'eg 'ym wanehe nehe. A'e 'ar mehe umume'u putar wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e a'e nehe, wanehe uzepyk pà a'e nehe. 7 Pema'enukwaw Xotom tawhu rehe, Komor tawhu rehe no, amo ae taw a'e taw wanuwake har rehe no. A'e taw pe har a'e wà, uzapo ikatu 'ym ma'e a'e wà, a'e Tupàn heko haw pe arer kwehe arer wazàwe a'e wà no. Uzapo ikatu 'ym ma'e wemireko 'ym wapuhe wà, umen 'ym wapuhe wà no. Te awa uzapo ikatu 'ym ma'e oho amo awa wapuhe wà no. Kuzà uzapo iaiw ma'e oho amo kuzà wapuhe wà no. Tupàn weityk tata wanehe a'e. Ukaz paw wà. Ukaz tawhu. Ukaz tawhu pe har wà no. A'e rupi teko ukwaw Tupàn hemiapo kwer wà. Nezewegatete Tupàn uzepyk putar ikatu 'ym ma'e iapo har uzeruzar 'ym ma'e wanehe nehe, wamono kar pà tatahu pupe paw rupi katete nehe.\n8 Nezewegatete a'e purumu'e mua'u ma'e ko 'ar rehe har a'e wà no, wexak ma'e upuahu pe a'e wà no. — Kwa, xiapo ikatu 'ym ma'e nehe ty wà, ta'e amo uzapo kar kwez ihewe hepuahu pe a'e no xe, i'i mua'u waiko purupe wà. Na'iakatuwawahy kwaw Tupàn rehe wà, na'ipureruzar wer kwaw ize'eg rehe wà. Uze'eg zemueteahy Tupàn hemiruze'eg ywate har wanehe wà no. 9 Te Migew a'e no. Tupàn heko haw pe har wanuwihaw romo hekon a'e. Nuzapo pixik kwaw agwer ma'e. Kwehe mehe uze'eg oho Zurupari pe a'e. Moizez umàno a'e 'ar mehe a'e. Migew ipureraha wer hetekwer rehe. Zurupari ipureraha wer hetekwer rehe a'e no. Migew nuze'eg zemueteahy kwaw Zurupari pe. — Tupàn hezar uzepyk putar nerehe a'e nehe, i'i izupe. Numume'u kwaw amo ma'e izupe. Nuze'eg ahyahy kwaw izupe. Ize'eg awer nuzawy kwaw tuwihaw ikàg ma'e pe ize'egaw a'e. Nuze'eg zemueteahy kwaw hehe. 10 Purumu'e mua'u ma'e ko 'ar rehe har a'e wà, uze'eg zemueteahy wyzài ma'e wemigwaw 'ym rehe wà. Ukwaw ikatu 'ym ma'e iapo haw wà, hehe ima'enukwaw 'ym pà wà. Nuzawy kwaw miar hehaite ma'e wà. Moz ukwaw puruxi'u haw a'e wà. Ni amo numu'e kwaw moz puruxi'u haw rehe a'e wà. Nezewegatete a'e purumu'e ma'e ukwaw ikatu 'ym ma'e iapo haw wà. Ni amo numu'e kwaw ikatu 'ym ma'e iapo haw rehe wà. Tupàn uzepyk putar wanehe nehe, ikatu 'ym ma'e iapo haw hekuzaromo nehe. 11 Azeharomoete Tupàn uzepyk putar wanehe nehe. Kain nuweruzar kwaw Tupàn a'e. A'e purumu'e mua'u ma'e a'e wà no, a'e rupi katete a'e wà no. Màrààw ipurumupytu'u kar wer Zutew wanehe Tupàn ze'eg heruzar ire a'e, ta'e amo umur temetarer izupe a'e xe, wamupytu'u kar haw hekuzaromo a'e xe. A'e purumu'e mua'u ma'e a'e wà no, a'e rupi katete a'e wà no. Kore a'e no, nuweruzar kwaw Tupàn ze'eg kwehe arer a'e no. Nuweruzar kwaw tuwihaw a'e no. A'e purumu'e mua'u ma'e a'e rupi katete a'e wà no. Tupàn uzepyk putar wanehe paw rupi katete a'e nehe no. 12 Tupàn pe mai'u haw rehe pezemono'og mehe, wiko a'e pe pepyr wà no. Na'ikatu kwaw nezewe haw, ta'e numuwete katu kwaw Zezuz a'e wà xe. U'u temi'u tetea'u wà, uka'u pà wà. Xo uzeupe zo upyhyk temi'u wà. Nuzekaiw kwaw amogwer wanehe wà. Ywàkun àmàn 'ym ma'e ài wanekon wà. Ywytu weraha ywàkun wemimutar rupi a'e. Ma'ywa 'yw i'a 'ym ma'e ài wanekon wà no. Te àmàkyr mehe na'i'a kwaw wà. Ma'ywa 'yw ywy wi i'ok pyrer ài wanekon wà. Hapo kwer uxinig tuwe. Nezewegatete a'e purumu'e ma'e wà no. Numume'u kwaw Tupàn ze'eg zanewe wà. Hemu'em zanewe wà. 13 Ykotok uhua'u ma'e ài wanekon wà. Teko nueruze'eg kwaw wà. Ytyzuiwer uzexak kar ykotok 'aromo. Nezewegatete a'e purumu'e mua'u ma'e uzapo ikatu 'ym ma'e oho waiko wà no. Aze mo zahytata wata e ywate, naxikwaw iwer mo zaneho àwàm pyhaw. A'e awa numume'u kwaw Tupàn ze'eg wà. A'e rupi teko nukwaw kwaw heruzar haw wà. Tupàn uzepyk putar a'e purumu'e ma'e wanehe tuweharupi nehe.\n14 Ànàw upurumuzàg a'e. Ta'yr upurumuzàg a'e no. Hemimino upurumuzàg a'e no. 7 haw nezewe. A'e mehe Enok uzexak kar a'e. Tua'u mehe umume'u ko purumu'e mua'u ma'e wanehe zepyk àwàm a'e. Na'aw ize'eg xe kury. Pexak nehe. Zanezar ur putar nehe, weko haw pe har ikatuahy ma'e tetea'u wanerur pà wà nehe. 15 Umume'u putar teko wanemiapo kwer paw rupi a'e nehe. Uzepyk putar uzehe uzeruzar 'ym ma'e wanehe a'e nehe, ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe a'e nehe. Ta'e ikatu 'ym ma'e tetea'u uzapo a'e wà xe. Ta'e uze'eg zemueteahy tetea'u Tupàn rehe a'e wà xe.\n16 Tupàn nuzapo kwaw ikatu ma'e ihewe a'e, i'i mua'u waiko izupe wà. — Amogwer uzapo kar xo ikatu 'ym ma'e waiko ihewe a'e wà, a'e rupi azapo ihe, i'i mua'u wà. — Aiko wera'u amogwer wanuwi ihe, i'i waiko wanupe wà. — Nepuràg eteahy ne, nekatuahy ne, i'i waiko amo pe wà. A'e rupi upuner wemiapo putar haw iapo kar haw rehe umyrypar wanupe wà.\nZut uze'eg màràmàràn ma'e rehe a'e kury\n17 Pema'enukwaw katu ko ma'e rehe nehe, hemyrypar wà. Zanezar Zezuz Zaneruwihawete hemimono karer a'e wà, umume'u ma'e peme a'e wà. Pema'enukwaw katu waze'eg rehe nehe. 18 Nezewe i'i peme a'e wà. — 'Ar iahykaw rehe har ihem etea'i mehe nehe, teko upuka putar penehe a'e wà nehe. Tupàn rehe uzeruzar 'ym ma'e a'e wà nehe, ipurapo wer putar ikatu 'ym ma'e rehe a'e wà nehe. A'e rupi uzapo putar wà nehe, i'i peme wà. 19 A'e awa a'e wà, pemuzeàmàtyry'ym kar waiko a'e wà. Ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe wà. A'e rupi uzapo wà. Nuwereko kwaw Tupàn Hekwe upy'a pe wà. 20 Hemyrypar heremiamutar wà. Napeiko kwaw wazàwe. Izypy mehe pezeruzar Zezuz rehe. Pezeruzar wiwi wera'u hehe nehe kury. Hehe zanezeruzar haw ikatuahy wera'u. Peze'eg Tupàn pe nehe. Tuwe Hekwe Puràg pepytywà peze'eg mehe a'e nehe. 21 Peiko wiwi Tupàn ipuruamutar haw rehe nehe. Zanezar Zezuz Zaneruwihawete pepuhareko haw rupi, peàro teko haw iahyk 'ym ma'e imur àwàm pezeupe nehe.\n22 Amo teko uzeruzar wewer zepe hehe. Pepuhareko pe wà nehe. Peze'eg ahyahy zo wanupe nehe. 23 Aze zaneràpuz ukaz nehe, xipyro putar zanepurumuzàmuzàg tata wi zane wà nehe. Nezewegatete pepytywàgatu a'e uzeruzar wewer ma'e pe wà nehe, tatahu wi wapyro pà pe wà nehe. Amo nutyryk kwaw ikatu 'ym ma'e wi wà. Pepuhareko pe wà nehe. Tuwe rihi. Pezapo zo ikatu 'ym ma'e wazàwe nehe. Peikwahy wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e rehe nehe. A'e rupi napezapo kwaw ikatu 'ym ma'e nehe, wazàwe nehe.\nZuàw uze'egatu Tupàn rehe a'e kury\n24 Tupàn zanepyro har a'e, umur ukàgaw peme tuweharupi a'e, a'e rupi napezapo kwaw ikatu 'ym ma'e. Penerur putar uwa rupi a'e nehe, ikatu 'ym ma'e iapo 'ymar romo pemuigo kar pà a'e nehe. Pemurywete kar putar a'e 'ar mehe nehe. Ikàg tuwe a'e, ipuràg eteahy no. 25 Pitài zo a'e. Zanepyro ikatu 'ym ma'e wi tatahu wi. Zanererur putar uwa rupi a'e nehe, ta'e Zezuz Zaneruwihawete Zanezar umàno zanerekuzaromo a'e xe. Tuwe teko umuwete katu Tupàn a'e wà nehe. Tuwihawete romo hekon a'e, ikàg wera'u ma'e romo hekon a'e no. Weruze'eg amogwer paw rupi a'e wà. Izypy mehe arer we, ko 'ar rehe no, tuweharupi nehe no, awyzeharupi nehe no. Nupaw pixik kwaw ipureruze'egaw a'e nehe. Azeharomoete. Upaw kwez kury. Zut.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-50","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/JUD01.htm","date":"2020-11-29T04:43:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-50\/segments\/1606141196324.38\/warc\/CC-MAIN-20201129034021-20201129064021-00594.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":1528,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.257,"stopwords_ratio":0.485,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"IMUME'U WI HAW\nMOIZEZ IZE'EGAW PITÀI HAR\n1\n1:1–4:43\nUzypyrog Moizez mitài haw rupi uze'eg haw rehe teko wanupe\n1 Moizez uze'eg teko Izaew izuapyapyr wanupe ywyxiguhu Zotàw yrykawhu ikupe kutyr har kwarahy ihemaw kutyr har rehe waneko mehe a'e. Umuapyk uze'eg ko pape rehe. Izaew wiko ywyàpyznaw Zotàw yrykawhu iwyrykaw rehe Xupe tawhu huwake wà. Pàrà tawhu upyta wapehegwer rehe. Amo tawhu upyta inugwer wapehegwer rehe wà: Topew, Iràmà, Azerot, Ni-Zaw. 2 Aze amo oho Xinaz ywytyr wi Kanez-Maranez pe nehe, aze oho pe Enom ywy ahaw paw rupi ywytyruhu heta haw rupi nehe, umumaw putar 11 'ar wata pà nehe.\n3 Teko Izaew izuapyapyr uhem Ezit ywy wi wà. Na'e umumaw 40 kwarahy ywyxiguhu rehe wata e pà wiko e pà wà. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u amo uze'eg Moizez pe. — Emume'u Izaew wanupe nehe, i'i izupe. 11 haw zahy rehe pitài haw 'ar mehe Moizez umume'u Tupàn ze'eg paw rupi Izaew wanupe kury. 4 Moizez uzapo amo ma'e a'e 'ar henune a'e: Weityk Xeom Amohe wanuwihawete Ezemon tawhu pe har, weityk Og Màxà wanuwihawete Atarot tawhu pe har Enerez pe har no. 5 Izaew Moaw ywy rehe Zotàw yrykawhu ikupe kutyr kwarahy ihemaw kutyr waneko mehe Moizez uzypyrog Tupàn ze'eg teko wanupe imume'u pà kury.\n6 — Xinaz ywytyr ipy pe zanereko mehe Tupàn Zanezar uze'eg nezewe zanewe a'e. — Pemumaw 'ar tetea'u xe. 7 Pehem peho xe wi Amohe waiwy ywytyruhu hereko har kutyr nehe. Peho amogwer ywypehegwer ywyàpyznaw Zotàw yrykawhu iwyrykaw rehe har wakutyr nehe no. Peho ywytyruhu kutyr nehe. Peho ywytyr heta 'ymaw Zuta ywy rehe har kutyr nehe no. Peho ywypehegwer kwarahy ihemaw awyze har kutyr har kutyr nehe no. Peho Mezitehàn yryhu kutyr nehe no. Pepyhyk Kànàà ywy paw rupi nehe, ywytyr Irimano ywy rehe har pe, kwarahy heixe haw awyze har kutyr peho pà nehe, yrykawhu uhua'u ma'e Ewparat her ma'e kwarahy ihemaw kutyr peho pà nehe no. 8 Pexak ywy peme heremimono ràm pe pe kury. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e amume'u a'e ywy Àmàrààw pe, Izak pe no, Zako pe no. Peipy romo wanekon wà. — Amono putar ko ywy peme nehe, pezuapyapyr wanupe nehe no, a'e wanupe. A'e rupi, pepyhyk peho nehe kury.\nWexaexak Moizez upytywà àràm wà\n9 Na'e Moizez uze'eg wi teko wanupe kury. — Xinaz ywytyruhu ipy pe zanereko mehe amume'u ko ma'e peme ihe. — Ihe zutyka'i napuner kwaw penehe hezekaiw haw rehe. 10 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar pemueta tetea'u kar a'e. Kutàri peneta haw nuzawy kwaw zahytata ywak rehe har waneta haw kury. 11 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e zaneipy wazar a'e nehe, tuwe pemueta tetea'u wera'u kar nehe. Tuwe peneko àwàm nuzawy kwaw miw peneko haw ko 'ar rehe har nehe. Tuwe umur uze'egatu penehe wemimume'u kwer rupi katete nehe. 12 Heta tetea'u ma'e imuàgà'ym pyràm teko wainuinuromo wà. Heta tetea'u zeàmàtyry'ymaw wainuinuromo wà no. Ihe zutyka'i napuner kwaw a'e ma'e paw wamuàgà'ymaw rehe ihe nehe. 13 A'e rupi pitàitàigatu Izaew ta'yr wazuapyapyr uzemono'og ma'e wexaexak putar awa wà nehe. Tuwe wiko ma'e kwaw katu har romo wà nehe. Tuwe ukwaw ma'e iapo katu haw wà nehe no. Nezewe mehe amuigo kar putar penuwihaw romo ihe wà nehe.\n14 Uze'eg wiwi Moizez wanupe. — Ikatu putar neremimume'u kwer iapo àwàm nehe, peze ihewe a'e 'ar mehe. 15 A'e rupi apyhyk Izaew ta'yr wazuapyapyr wanuwihaw ma'e kwaw par ma'e iapo haw ikwaw par ihe wà, penuwihaw romo wamuigo kar pà ihe wà. Amo wiko 1.000 awa wanuwihaw romo wà. Amo wiko 100 awa wanuwihaw romo wà. Amo wiko 50 awa wanuwihaw romo wà. Amo wiko 10 awa wanuwihaw romo wà. Aexaexak amo tuwihaw peme pitàitàigatu ihe wà no. 16 A'e 'ar mehe we azapo kar ma'e tàmuz wanupe ma'e muàgà'ymar wanupe. — Pemuàgy'ygatu teko wazeàmàtyry'ymaw paw rupi nehe. Aze mokoz Izaew werur wàmàtyry'ymaw nerenataromo wà nehe, aze ru'u pitài Izaew pitài Izaew 'ym teko wainuromo wiko ma'e werur wàmàtyry'ymaw penenataromo wà nehe, pemuàgy'ygatu wazeàmàtyry'ymaw nehe. 17 Peiko imunar 'ym ma'e romo nehe. Penemimuàgà'ym imume'u mehe pekatu nehe. Tuwe teko paw uzuawygatu penenataromo wà nehe, ikàg 'ym ma'e wà nehe, upuner ma'e wà nehe no. Pekyze zo amo wi nehe. Ta'e penemimume'u ur putar Tupàn wi nehe xe. Aze amo ma'e imuàgà'ymaw zawaiw katu peme nehe, perur ihewe nehe. Ihe amuàgà'ym putar nehe, a'e wanupe.\n18 Nezewe a'e 'ar rehe amume'u penemiapo ràm paw peme ihe, i'i wanupe.\nAmo Izaew oho Kànàà ywy rehe ume'e pà wà\n19 Uze'eg wi Moizez teko wanupe. — Xiruzar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar ize'eg zane. Zahem zaha Xinaz ywytyruhu wi. Amohe ywy ywytyruhu hereko har kutyr zaneho mehe pexak ywyxiguhu zaneremiahaw uhua'u haw. Pexak ikatu 'ymaw no. Iahykaw rehe zahem zazuwà Kanez-Maranez tawhu pe kury. 20 A'e pe zanereko mehe aze'eg peme. — Kutàri zaiko Amohe ywy ywytyruhu hereko har rehe kury. Tupàn Zanezar umur putar ko ywy zanewe nehe. 21 A'e rupi pepyhyk ko ywy peho nehe kury, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e zaneipy wazar ize'eg rupi katete nehe kury. Pekyze zo ma'e wi nehe. Pepytuhegatu zo ma'e wi nehe, a'e peme. 22 Na'e pehem heruwake ihewe peze'eg pà paw rupi. — Aze mo ximono kar amo awa a'e ywy rehe imume'e kar pà zane, ikatu mo nezewe mehe. Umume'u mo zanerape ràm zanewe wà. Umume'u mo tawhu a'e ywy rehe har zanewe wà no, peze ihewe. 23 — Ikatu, a'e peme. Ame'e Izaew ta'yr wazuapyapyr wanehe pitàitàigatu. Aexak pitài awa wainuromo har pitàitàigatu ihe wà. 24 A'e awa oho ywy ywytyruhu hereko har pe wà. Uhem ywyàpyznaw Exeko her ma'e pe wà. Wexak ywyàpyznaw rehe har wà. 25 Hexak ire uzewyr amo ma'e'a kwer a'e pe ipyhyk pyrer herur pà wà. — Ywy Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar zanewe hemimur ikatu a'e, i'i zanewe.\n26 Nezewe rehe we naperuzar kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ize'eg. Napepurupyhyk wer kwaw a'e ywy rehe. 27 Napepyhyk kwaw. Pepyta penàpuz pupe peze'eg zemueteahy pà. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e na'iakatuwawahy kwaw zanerehe a'e, peze izupe. — Zanererur Ezit ywy wi amo zauxiapekwer wanupe zanereityk kar pà a'e. Amohe zanezuka putar wà nehe. 28 Naxikwaw kwaw ko ywy zaneremipyhyk ràm. — Teko a'e ywy rehe har heta tetea'u wera'u zanewi a'e wà, i'i awa a'e ywy rehe ume'e ma'e kwer zanewe wà. — Ikàg wera'u zanewi wà no, i'i wà. — Tawhu waneko haw uhua'u wà. Heta pàrirogawtàtà ywak rehe uhem ma'e tawhu waiwyr. Uruexak awa iaiha katu ma'e a'e pe ure wà no, i'i zanewe. Zakyze waze'eg henu mehe, i'i wà.\n29 Awazar waze'eg wanupe ihe. — Pepytuhegatu zo nehe. Pekyze zo a'e teko wanuwi nehe. 30-31 Ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar oho putar zanerenataromo a'e nehe xe. Uzàmàtyry'ym putar a'e pe har zanerekuzaromo a'e nehe. Zanepytywà Ezit ywy rehe zanereko mehe a'e. Zanepytywà ywyxiguhu rehe zanereko mehe no. Pexak ikàgaw. Zanepytywà wi putar ko 'ar rehe nehe no. Pexak Zanezar ywyxiguhu rupi zanereraha awer. Nuzawy kwaw tu wa'yr heraha har zanewe. Wexak kar zanerape ràm tuweharupi zanewe no. Te zahem xe, a'e wanupe.\n32 Nezewe rehe we napezeruzar kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe. 33 Tuweharupi oho penenataromo tata upu'àm ma'e pupe pyhaw, ywàkun pupe 'aromo no. Uzapo nezewe haw tuweharupi peker àwàm peme hexak kar pà, penape ràm peme hexak kar pà no.\nTupàn uzepyk Izaew wanehe\n34 Uze'eg wi Moizez. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e penenu peze'egahy mehe a'e. A'e rupi wikwahy ma'e imume'uahy pà uzeupe. 35 — Pe Izaew pe, peiko teko ikatu 'ym ma'e romo. A'e rupi ni amo peinuromo har tua'u ma'e nuexak kwaw ywy ikatu ma'e peipy wanupe heremimume'u kwer wà nehe. 36 Karew Zepone ta'yr wexak putar a'e ywy a'e nehe, ta'e Karew uzeruzar herehe tuweharupi a'e xe. Hereruzar tuweharupi no. Wata a'e ywy rehe. Aiko Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e romo ihe. A'e rupi amono putar a'e ywy izupe nehe, izuapyapyr wanupe nehe no, i'i Tupàn a'e.\n37 Pezapo ikatu 'ym ma'e. A'e rupi Tupàn wikwahy ihewe a'e no, ihewe uze'eg pà a'e no. Nereixe kwaw ywy imume'u pyrer pe nehe, i'i ihewe. 38 Nepytywà har Zuzue Nun ta'yr wixe putar a'e nehe. Emurywete kar Zuzue nehe. Ta'e wiko putar teko Izaew izuapyapyr wanuwihaw romo a'e nehe xe, a'e ywy rehe har waneityk mehe a'e nehe xe.\n39 Na'e Tupàn uze'eg zanewe paw rupi a'e. — Pena'yr wiko kwarer romo wà. Aze wexak ikatu 'ym ma'e wà, nukwaw kwaw wà. Aze wexak ikatu ma'e wà, nukwaw kwaw wà. — Zaneàmàtyry'ymar upyhyk putar zanera'yr a'e wà nehe, peze pezeupe. Iahykaw rehe pena'yr wixe putar ywy heremimume'u kwer rehe nehe. Amono putar wanupe nehe. Wiko putar izar romo wà nehe. 40 Peata wiwi peho peiko ywyxiguhu rehe ypawhu Akaw her ma'e kutyr nehe, i'i zanewe.\n41 Na'e pewazar Tupàn ze'eg ihewe. — Moizez, uruzapo ikatu 'ym ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe ure, newe ure no. Urepureruzar wer ize'eg rehe kury, zaneàmàtyry'ymar wazuka putar pà zane kury, peze ihewe. Na'e pitàitàigatu pezemuàgà'ym zeàmàtyry'ymaw rehe kury. — Nazawaiw kwaw teko ywytyruhu rehe har waneityk àwàm zanewe nehe, peze pezeupe. 42 Nezewe rehe we Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg ihewe. — Emume'u ko heze'eg Izaew wanupe nehe, i'i ihewe. — Peho zo a'e pe nehe. Pezàmàtyry'ym zo a'e teko pe wà nehe. Ta'e naha kwaw penupi ihe nehe xe. Peàmàtyry'ymar peneityk putar wà nehe, ere wanupe nehe, i'i ihewe. 43 Nezewe rehe we napezekaiw kwaw herehe. Nan. — Uruiko wera'u newi ure, peze ihewe. Naperuzar kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ize'eg. Peixe peho ywy ywytyruhu hereko haw rehe. 44 Na'e Amohe a'e ywy rehe har uhem wà pekutyr wà. Nuzawy kwaw hàiru tetea'u uzemono'ogahy ma'e wà. Pezàn wanuwi. Amohe uzàn penaikweromo Enom ywy rehe wà. Peneityk Oroma tawhu pe wà. 45 Na'e pezewyr pepytywà àwàm henoz pà Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe. Nezewe rehe we nuzekaiw kwaw penehe a'e. 46 A'e re ximumaw 'ar tetea'u Kanez pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-50","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/DEU01.htm","date":"2020-11-29T05:10:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-50\/segments\/1606141196324.38\/warc\/CC-MAIN-20201129034021-20201129064021-00717.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000064373,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000064373016357}","num_words":1541,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.433,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"2\nNamukononozor upuahu a'e\n1 Tuwihawete romo wiko mehe mokoz haw kwarahy mehe Namukononozor uzypyrog upuahu pà kury. Ukyze katu a'e, a'e rupi nupuner kwaw uker haw rehe. 2 A'e rupi wenoz kar awa uzeupe wà: ma'e kwaw katu har wà, ma'e ikwaw pyr 'ym imume'u har wà, paze ma'e wà, zahytata kwaw par wà. — Pemume'u katu tuwihawete ipuahu awer izupe nehe. Uhem a'e awa tuwihawete henataromo uzexak kar pà wà. 3 Na'e uze'eg wanupe kury.\n— Apuahu ihe. A'e re akyze katu no. Ma'in hepuahu awer ihewe. Ikwaw 'ym mehe we napytu'u kwaw nehe, i'i wanupe.\n4 Uze'eg tuwihawete pe Àràm izuapyapyr waze'eg rupi wà kury. — Tuwe tuwihawete wikuwe tuweharupi umàno 'ym pà nehe, i'i izupe wà. — Emume'u nepuahu awer urewe nehe. Henu re urumume'u putar ikwaw kar haw newe nehe, i'i izupe wà.\n5 Tuwihawete uwazar waze'eg wanupe kury. — Nezewe aze'eg hezeupe kwez kury. Pemume'u hepuahu awer ihewe pe nehe. A'e re pemume'u hemimume'u ihewe nehe no. Aze napepuner kwaw a'e ma'e iapo haw rehe nehe, zauxiapekwer pepei'ài'àg putar wà nehe. Weityk putar penàpuz a'e wà nehe no. 6 Aze pemume'u hepuahu awer ihewe nehe, aze pemume'u ikwaw paw nehe no, amono putar ma'e hekuzar katu ma'e peme nehe. Apumuawate kar putar teko wanupe ihe nehe no. Pemume'u hepuahu awer ihewe nehe kury. Pemume'u ikwaw kar har ihewe nehe no.\n7 Uze'eg wi a'e ma'e kwaw katu har uwihawete pe a'e wà kury.\n— Emume'u nepuahu awer nehe. A'e re urumume'u putar ikwaw kar har newe ure nehe, i'i izupe wà.\n8 Tuwihawete uze'eg wi wanupe kury. — Akwaw penemiapo ihe. Aze urupuranu wiwi tuwihawete rehe nehe, na'urezuka kwaw ru'u nehe, peze peiko pezeupe. Ta'e pekwaw heremiapo ràm pe xe. 9 Aze napemume'u kwaw hepuahu awer ihewe nehe, azepyk putar penehe nehe. Penehe hezepyk àwàm pitàitàigatu uzuawyawygatu putar nehe. — Zaneremu'em putar izupe nehe. Ximume'u temu'emaw izupe nehe, peze pezeupeupe. — Nezewe mehe, aze ru'u na'urezuka kwaw nehe, peze pezeupeupe. Aze pepuner hepuahu awer imume'u haw rehe nehe, akwaw putar imume'u haw ikwaw har romo peneko haw ihe nehe no, i'i wanupe.\n10 Ma'e kwaw katu har uwazar tuwihawete ize'eg izupe nezewe wà kury. — Ni amo ywy rehe har nupuner kwaw a'e neremimutar imume'u haw rehe wà, i'i izupe wà. — Ni amo tuwihawete, ni ikàg wera'u ma'e, ni upuner wera'u ma'e nuzapo kar pixik kwaw agwer ma'e a'e wà, ma'e kwaw katu har wanupe a'e wà, ma'e ikwaw pyr 'ym imume'u har wanupe a'e wà, zahytata kwaw par wanupe a'e wà. 11 Ni amo nupuner kwaw nereminozgwer iapo haw rehe wà. Naheta kwaw agwer ma'e iapo har wà. Xo tupàn zo wà. Nuiko kwaw ko ywy rehe zaneinuinuromo wà, i'i izupe wà.\n12 Wikwahy tuwihawete kury. Uzuka kar ma'e kwaw katu har Mawiron ywy rehe har paw rupi wà kury. 13 Hemiruze'eg umume'u ize'eg teko paw wanupe pape rehe imuapyk pà wà. Na'e oho Taniew ipiaromo wà kury. Oho imyrypar wapiaromo wà no, ta'e uzuka putar tuwihawete ze'eg rupi katete wà xe.\nTupàn umume'u tuwihawete ipuahu awer Taniew pe\n14 Taniew wekar Ariok zauxiapekwer tuwihawete rehe uzekaiw ma'e wanuwihaw oho a'e kury. Ta'e a'e 'ym mehe tuwihawete uzuka kar ma'e kwaw katu har Mawiron ywy rehe har paw izupe a'e xe. Upuranu hehe imyrypar zàwenugar ài. 15 — Màràzàwe tuwe tuwihawete urezuka kar nezewe a'e, i'i izupe. Ariok umume'u uzeapo ma'e kwer izupe. 16 Na'e uze'eg Taniew oho tuwihawete pe kury. — Urezuka zo pe na'arewahy nehe. Hezeagaw wer nepuahu awer imume'u pà newe, ikwaw kar haw imume'u pà newe nehe no.\n17 A'e re Taniew oho weko haw pe. A'e 3 imyrypar wiko a'e pe wà: Anani, Mizaew, Azari. 18 — Peze'eg Tupàn ywak rehe har pe nehe, ty wà. — Urepuhareko pe nehe. Exak kar a'e puahu awer hemimume'u urewe nehe, ere Tupàn pe nehe. Nezewe mehe nazamàno kwaw amogwer ma'e kwaw katu har Mawiron ywy rehe har wainuinuromo zane nehe no, i'i wanupe. 19 A'e 'ar mehe we pyhaw Taniew wexak amo ma'e puahu zàwenugar a'e kury. Hexak mehe Tupàn wexak kar a'e puahu awer ikwaw kar haw Taniew pe a'e. — Nekatuahy Tupàn, ta'e erexak kar tuwihawete ipuahu awer ihewe ne xe, i'i izupe. 20 Nezewe i'i izupe no.\nTuwe teko umume'u nerer ikatu haw tuweharupi wà nehe, Tupàn hezar.\nTa'e ereiko ma'e kwaw katu haw izar romo ne xe. Ereiko puner haw izar romo ne.\n21 Ne ererur kwarahy. Eremugyr kar àmàn no.\nEremuigo kar awa teko wanuwihawete romo ne wà. Ereityk ne wà no.\nEremono ma'e kwaw katu haw awa ma'e kwaw katu har wanupe.\nEremono ma'e kwaw paw awa ma'e kwaw par wanupe no.\n22 Eremume'u ma'e ikwaw pyr 'ym purupe. Eremume'u ma'e imume'u pyr 'ym purupe no.\nErekwaw ma'e ipytunahy haw rehe uzeàmim ma'e no.\nTa'e tatainy wiko nerehe we a'e xe.\n23 Tupàn heipy wazar ne,\namume'u nekatu haw newe kury. Amume'u nepuner haw newe no.\nTa'e eremur ma'e kwaw katu haw ihewe ne xe. Eremur nepuner haw ihewe ne no.\nUrenoz ma'e newe. Erewazar urewe.\nTuwihawete ipurukwaw wer ma'e rehe a'e. Erexak kar a'e ma'e urewe.\nTaniew umume'u ipuahu awer tuwihawete pe\n24 Na'e wekar Taniew Ariok oho kury. A'e 'ym mehe tuwihawete uzuka kar ma'e kwaw katu har Mawiron ywy rehe har paw Ariok pe a'e wà. — Ariok, i'i izupe. — Ezuka zo ma'e kwaw katu har ne wà nehe. Hereraha pe tuwihawete pe hemuze'eg kar pà nehe. Amume'u putar ipuahu awer izupe nehe, i'i izupe.\n25 Na'arewahy Ariok weraha Taniew tuwihawete henataromo kury. — Kwehe mehe xirur Zutew tetea'u waiwy wi zaneremipyhyk kwer romo zane wà. Arur amo Zutew kwez xe ihe kury. Umume'u putar nepuahu awer newe nehe kury, i'i Ariok tuwihawete pe.\n26 Tuwihawete upuranu Taniew Mewtexazar her inugwer hereko har rehe kury. — Aipo erepuner hepuahu awer imume'u haw rehe ihewe, ikwaw kar haw imume'u pà ihewe, i'i izupe.\n27 Uwazar Taniew ipuranu haw izupe. — Naheta kwaw awa nepuahu imume'u àràm, ni ma'e kwaw katu har wà, ni uzeapo ma'e ràm imume'u har wà, ni paze ma'e wà, ni zahytata kwaw par wà. 28 Heta pitài tupàn ywak rehe. Umume'u ma'e ikwaw pyr 'ym a'e. Tupàn nemupuahu kar ma'e uzeapo ma'e ràm hexak kar pà newe a'e. O tuwihawete, amume'u putar nepuahu awer neker mehe arer newe nehe kury. Amume'u putar nepuahu awer zàwenugar neker mehe arer newe nehe no.\n29 Ereker nerupaw rehe. Erezypyrog uzeapo ma'e ràm rehe nema'enukwaw pà. Ikwaw pyr 'ym imume'u har wexak kar uzeapo ma'e ràm newe a'e. 30 A'e re umume'u ikwaw kar haw ihewe. Nakwaw wera'u kwaw ma'e amo awa wanuwi. Nezewe rehe we Tupàn wexak kar ihewe a'e, ta'e ipurukwaw kar wer nepuahu awer ikwaw kar haw rehe newe a'e xe. Ipurumume'u katu wer nema'enukwaw pawer rehe newe no, o tuwihawete.\n31 Erexak ma'e puahu zàwenugar. Erexak awa hagapaw uhua'u ma'e. Upu'àm nerenataromoa'i a'e. Heny katu hagapaw. Nezewe rehe we erekyze izuwi. 32 Iàkàg a'e, itazu or iapo pyrer romo a'e. Ipuxi'a a'e, izywa a'e no, itaxig parat iapo pyrer romo a'e. Ipy'a a'e, hewir a'e no, itazu morog iapo pyrer romo a'e. 33 Hetymà itaper iapo pyrer romo a'e. Ipy itaper ywyzuwa inuromo har iapo pyrer romo. 34 Neme'e mehe itahu ywytyruhu rehe har u'ar wenaw wi. Ni amo numuàzàn kwaw a'e wi. Itahu u'ar awa hagapaw ipy i'aromo ikaika pà paw rupi. 35 A'e 'ar mehe we itaper a'e, ywyzuwa a'e no, itazu morog a'e no, itaxig parat a'e no, itazu or a'e no, uzeapo ywyku'i romo kury. Kwarahy mehe teko oxooxok arozràn iapirer imuwewe pà izuwi wà. A'e ywyku'i nuzawy kwaw iapirer arozràn wi uzeupir ma'e. Ywytu weraha a'e ywyku'i paw a'e wi. Nupyta kwaw ni pitài a'e pe. Itahu uhua'u wera'u oho iko kury. Uzeapo ywytyruhu uhua'u ma'e romo kury. A'e ywytyruhu upyk ywy paw rupi katete kury.\n36 Nezewe nepuahu awer. Amume'u putar ikwaw kar haw newe kury. 37 O tuwihawete. Ereiko tuwihawete romo ne. Erepuner wera'u amo tuwihaw wanuwi. Tupàn ywak rehe har nemuigo kar tuwihawete romo a'e. Umur nepuner haw newe. Umur pureruze'egaw newe no. Umuze'egatu kar teko paw nerehe wà no. 38 Nemuigo kar teko ywy nànànar wazar romo, ma'ea'yr ywy nànànar wazar romo no, wiràmiri ywy nànànar wazar romo no. Ereiko àkàg itazu or iapo pyrer romo. 39 Tuwihawete romo nereko re amo awa wiko putar teko paw wanuwihawete romo nerekuzar romo a'e nehe. Na'ikàg wera'u kwaw nezàwe a'e nehe. A'e re heta putar amo tuwihawete nehe no. A'e tuwihawete wiko putar itazu morog zàwenugar romo. Wiko putar teko ywy nànànar wazar romo nehe. 40 A'e re ur putar amo pureruze'egaw a'e nehe. Nuzawy kwaw itaper nehe. Itaper ipyw ma'e uzekazeka uzepei'ài'àg tetea'u romo. Nezewegatete a'e pureruze'egaw umumaw putar amogwer pureruze'egaw ywy rehe har paw rupi nehe no. 41 Erexak a'e awa hagapaw. Ipy a'e, ipyhàpyhà a'e no, itaper ywyzuwa inuinuromo har iapo pyrer romo a'e. Amume'u putar hemimume'u newe kury. A'e pureruze'egaw uzepei'ài'àg putar nehe. Heta wewer putar itaper ikàgaw hehe nehe. Erexak hexakaw. A'e itaper uzemono ywyzuwa inuinuromo. 42 Ipyhàpyhà heta ywyzuwa itaper inuromo. Amume'u putar hemimume'u newe kury. A'e pureruze'egaw ikàg putar nehe. Nezewe rehe we ipyw putar nehe no. 43 Ne, o tuwihawete, erexak hexakaw. Itaper uzemono ywyzuwa inuinuromo. Amume'u putar hemimume'u newe kury. Tuwihawete uzeagaw uzemono'og pà wà nehe. Amo wereko amo tuwihawete iànàm wemireko romo wà nehe. Amo omono putar wànàm amo tuwihawete pe hemireko romo wà nehe. Nezewe haw iapo mehe uzeagaw putar uzemyrypar pà wà nehe. Itaper nuzemono'og kwaw ywyzuwa rehe we. Nezewegatete a'e pureruze'egaw nuzemono'og kwaw wà nehe. 44 A'e tuwihawete waneko mehe Tupàn ywak rehe har umuzexak kar putar amo pureruze'egaw a'e nehe. Ni amo numumaw pixik kwaw a'e pureruze'egaw a'e wà nehe. Ni amo tuwihawete nuiko kwaw a'e pureruze'egaw izar romo wà nehe. A'e pureruze'egaw umumaw putar amogwer pureruze'egaw paw rupi wà nehe. Nupaw pixik kwaw nehe. 45 Erexak itahu ywytyruhu wi u'ar ma'e. Ni amo numuàzàn kwaw wà. Ukauka a'e awa hagapaw ita iapo pyrer a'e: ita per, itazu morog, itaxig parat, ywyzuwa, itazu or. Tupàn Upuner Wera'u Ma'e wexak kar uzeapo ma'e ràm iko newe. Nezewe nepuahu awer. Amume'u ikwaw kar haw azeharomoete har kwez newe kury, i'i Taniew Namukononozor pe.\nTuwihawete umuwete Taniew\n46 Na'e tuwihawete Namukononozor wapyk upenàràg rehe Taniew henataromo kury. Umuhyk uwa ywy rehe. Na'e uze'eg wemiruze'eg wanupe kury. — Pezuka ma'ea'yr Taniew henataromo nehe, imuawate katu pà nehe. Pemono ma'e imono pyr izupe nehe no. Peapy yhyk zàwenugar henataromo nehe no, i'i wanupe. 47 Na'e uze'eg Taniew pe kury. — Tupàn penemimuwete a'e, upuner wera'u amogwer tupàn wanuwi upaw rupi katete azeharomoete a'e. Wiko tuwihawete paw wazar romo no. Wiko ma'e ikwaw pyr 'ym imume'u har romo. Akwaw heko haw. Ta'e eremume'u hepuahu awer ikwaw pyr 'ym ikwaw kar haw ihewe ne xe.\n48 Na'e tuwihawete umuigo kar Taniew tuwihaw upuner wera'u ma'e romo kury. Omono hekuzar katu ma'e tetea'u izupe no. Umuigo kar Mawiron ywy rehe har wanuwihaw romo. Umuigo kar ma'e kwaw katu har uiwy rehe har paw wanuwihaw romo no. 49 — Emuigo kar hemyrypar Mawiron ywy rehe har wanuwihaw romo ne wà nehe no, i'i Taniew tuwihawete pe. A'e rupi tuwihawete umuigo kar a'e na'iruz awa tuwihaw romo wà: Xanarak, Mezak, Amenenek. Taniew upyta tuwihawete hàpuzuhu pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/DAN02.htm","date":"2021-10-20T09:36:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585305.53\/warc\/CC-MAIN-20211020090145-20211020120145-00059.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000020266,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000020265579224}","num_words":1786,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.428,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"22\nTupàn ze'eg imume'u har Mikai uze'eg tuwihawete Akaw pe\n1 Izaew a'e wà, Xir a'e wà no, umumaw mokoz kwarahy uzeàmàtyry'ym 'ym pà wà kury. 2 Na'iruz haw kwarahy mehe Zuzapa Zuta wanuwihawete oho Akaw Izaew wanuwihawete hexak pà, izupe uze'eg pà.\n3 Upuranu Akaw uzehe we har tuwihaw wanehe kury. — Màràzàwe tuwe naxiapo kwaw ma'e Hamot-Zireaz tawhu ipyro wi pà Xir wanuwihawete wi zane. Zaiko a'e tawhu izar romo zane. Pekwaw izar romo zanereko haw, i'i wanupe.\n4 Na'e upuranu tuwihawete Zuzapa rehe kury. — Aipo ereho putar herupi Hamot pe har iàmàtyry'ym pà nehe, i'i izupe. Uwazar Zuzapa izupe. — Iàmàtyry'ym àwàm rehe nehyk mehe azemuàgà'ym putar ihe nehe no. Zauxiapekwer heremiruze'eg uzemuàgà'ym putar wà nehe no. Zauxiapekwer kawaru kupe pe har uzemuàgà'ym putar wà nehe no. 5 Iàmàtyry'ym 'ym mehe we zapuranu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe nehe, i'i izupe.\n6 Na'e wenoz kar Akaw Tupàn ze'eg imume'u har wà kury. Heta 400 wà. Upuranu wanehe kury. — Aipo ikatu Hamot pe har iàmàtyry'ym àwàm Tupàn pe, i'i wanupe. Uwazar ize'eg wà. — Ezàmàtyry'ym eho nehe, ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umur putar heityk àwàm newe a'e nehe xe, i'i izupe wà.\n7 Upuranu Zuzapa wanehe kury. — Aipo naheta kwaw amo ae Tupàn ze'eg imume'u har xe. Aipo nurupuner kwaw amo ae Tupàn ze'eg imume'u har rehe zanepuranu haw rehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemimutar ikwaw pà ure nehe, i'i wanupe.\n8 Uwazar Akaw ize'eg. — Heta pitài a'e. Mikai Inira ta'yr her romo a'e. Naheakatuwawahy kwaw hehe ihe. Ta'e numume'u pixik kwaw ikatu ma'e ihewe uzeapo ma'e ràm a'e xe. Xo iaiw ma'e ihewe uzeapo ma'e ràm zo umume'u a'e, i'i izupe. — Eze'eg zo nezewe ty, i'i Zuzapa izupe.\n9 Na'e wenoz Akaw amo tuwihaw kury. — Eho tàrityka'i Mikai piaromo nehe ty. Erur xe nehe ty, i'i izupe.\n10 A'e mokoz tuwihawete a'e wà, umunehew ukamir tuwihawete ma'e a'e wà kury. Wapyk wenaw rehe tawhu myter pe Xamari hukenaw huwake wà. Tupàn ze'eg imume'u har paw umume'u ma'e ikwaw pyr 'ym waiko wanenataromo wà. 11 Amo Tupàn ze'eg imume'u har Zeneki Kenaan ta'yr her ma'e uzapo itaper a'e kury, ma'ea'yr i'ak hagaw paw romo a'e kury. Uze'eg Akaw pe. — Nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e iko newe kury. — Ereàmàtyry'ym putar Xir ko ma'e 'ak kwer hagaw paw pupe ne wà nehe. Ereityk putar paw rupi ne wà nehe, i'i Tupàn newe, i'i izupe.\n12 Amogwer Tupàn ze'eg imume'u har paw uze'eg izàwegatete wà. — Eho Hamot kutyr nehe, ta'e ne tuwihawete ne nehe xe, ereityk putar ne nehe xe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umur putar heityk àwàm newe a'e nehe, i'i izupe wà.\n13 A'e ma'e uzeapo mehe we a'e tuwihaw Mikai ipiaromo oho ma'e kwer wexak Mikai kury. Uze'eg izupe. — Amogwer Tupàn ze'eg imume'u har paw umume'u ikatu ma'e tuwihawete pe wà. — Ereityk putar Hamot tawhu nehe, i'i izupe wà. Aze ereze'eg wazàwegatete nehe, ikatu wera'u putar nezewe mehe nehe, i'i izupe.\n14 Uze'eg Mikai izupe. — Ko ma'e amume'u putar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo ihe kury. Xo ize'eg zo amume'u putar nehe, i'i izupe.\n15 Na'e uhem Mikai tuwihawete Akaw heko haw pe kury. Upuranu Akaw hehe. — Mikai. Tuwihawete Zuzapa a'e, ihe ihe no, urepuruàmàtyry'ym wer Hamot tawhu pe har wanehe ure. Aze uruàmàtyry'ym ure wà nehe, aipo uruityk putar ure wà nehe, i'i izupe. — Ezàmàtyry'ym ne wà nehe. Ta'e ne tuwihawete ne nehe xe, ereityk putar ne wà nehe xe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umur putar waneityk àwàm newe a'e nehe, i'i izupe.\n16 Uze'eg wi Akaw Mikai pe. — Ihewe Tupàn her rupi neze'eg mehe emume'u ze'eg azeharomoete har ihewe nehe. Tuweharupi aze'eg nezewe newe ihe. Màràzàwe tuwe neremume'u kwaw azeharomoete har ihewe, i'i izupe.\n17 Uwazar Mikai ize'eg. — Aexak zauxiapekwer Izaew ywytyr rehe uhàuhàz ma'e ihe wà. Nuzawy kwaw àràpuhàràn hawitu ma'e ae wiko ma'e a'e wà. Nezewe i'i Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. — 'Aw awa nuwereko kwaw uwihaw wà. Tuwe uzewyr weko haw pe uzeàmàtyry'ym pà wà nehe, i'i newe, i'i Mikai Akaw pe.\n18 Na'e uze'eg Akaw Zuzapa pe kury. — Amume'u ko awa heko awer kwez newe. — Numume'u pixik kwaw ikatu ma'e ihewe, a'e kwez newe. — Tuweharupi iaiw ma'e umume'u ihewe, a'e kwez newe, i'i izupe.\n19 Uze'eg wi wi Mikai. — Ezeapyaka katu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ze'eg rehe kury. Aexak Tupàn wenaw ywak rehe har rehe iapyk mehe ihe. Heko haw pe har paw upu'àm iawyze har rehe wà, iahur rehe wà no. 20 Upuranu wanehe. — Mo hemu'em putar oho Akaw pe Hamot tawhu pe imono kar pà nehe, izuka kar pà a'e pe har wanupe nehe, i'i wanupe. Amo heko haw pe har umume'u amo ma'e wà. Amo ae heko haw pe har umume'u amo ae ma'e wà no. 21 Na'e pitài tekwe uzexak kar henataromo kury. — Ihe heremu'em putar Akaw pe nehe, imono kar pà a'e pe nehe, i'i izupe. 22 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e upuranu hehe. — Ma'e erezapo putar Akaw imono kar pà izuka kar pà nehe, i'i izupe. Uwazar tekwe ize'eg. — Aha putar Akaw henataromo neze'eg imume'u har paw wamuemu'em kar pà nehe, i'i izupe. — Eho neremu'em pà izupe nehe. Erepuner putar nehe, i'i Tupàn izupe.\n23 Erekwaw Tupàn hemiapo kwer kury. Umuemu'em kar uze'eg imume'u har paw nerenataromo wà. Ta'e uputar iaiw paw newe uzeapo ma'e ràm a'e xe, tuwihawete, i'i Mikai Akaw pe.\n24 Na'e Tupàn ze'eg imume'u har Zeneki her ma'e uhem Mikai huwake kury. Ukwar huwa rehe. Upuranu hehe. — Màràn mehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hekwe uhem ihewi newe uze'eg pà a'e, i'i izupe hehe upuranu pà.\n25 — Ereixe putar ipupyaikaw iahykaw pe har pupe nehe, ta'e nezeagaw wer putar nezeàmim pà nehe xe. A'e 'ar mehe erekwaw putar Tupàn Hekwe newi ihem awer 'ar nehe, i'i Mikai izupe.\n26 Na'e uze'eg tuwihawete Akaw amo uzehe we har tuwihaw wanupe kury. — Epyhyk Mikai kury, Amon xe har wanuwihaw pe heraha pà kury, tuwihaw Zoaz pe heraha pà no. 27 — Pemunehew kar zemunehew paw pe nehe. Pemono typy'ak 'y rehe we izupe nehe. Tuwe pemono ipupe te hezewyr mehe nehe, ere wanupe, i'i izupe. 28 Uze'egahy Mikai kury. — Aze ne tuwihawete erezewyr ezuwà zeàmàtyry'ymawhu wi nemàno 'ym pà nehe, a'e mehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nuiko kwaw hemuze'eg kar har romo a'e, i'i izupe. — Tuwe xe har paw uzekaiw katu heremimume'u kwer rehe nehe, i'i izupe no.\nAkaw imàno awer\n29 Nezewe mehe Izaew wanuwihawete Akaw a'e, Zuta wanuwihawete Zuzapa a'e no, uzàmàtyry'ym Hamot Zireaz tawhu pe har oho wà. 30 Uze'eg Akaw Zuzapa pe. — Zeàmàtyry'ymawhu huwake zanehem mehe amunehew putar amo ae kamir amo ae teko hexakaw imur pà hezeupe nehe. Ne emunehew tuwihawete kamir nehe, i'i izupe. Nezewe mehe Izaew wanuwihawete oho zeàmàtyry'ymawhu pe amo ae teko hexakaw hereko pà. 31 Xir wanuwihawete uze'eg nezewe 32 uzywyramawa wanehe har wanuwihaw wanupe. — Pezuka zo amo zauxiapekwer pe wà nehe. Xo Izaew wanuwihawete zo peàmàtyry'ym nehe, i'i wanupe. 32 A'e rupi tuwihawete Zuzapa hexak mehe wà, — Izaew wanuwihawete a'e, i'i uzeupeupe wà. A'e rupi oho iàmàtyry'ym pà wà. Uhapukaz Zuzapa wanupe a'e. 33 Na'e zauxiapekwer wexak Izaew wanuwihawete romo heko 'ymaw wà. A'e rupi upytu'u iàmàtyry'ym ire wà. 34 Amo zauxiapekwer Xir omomor e u'yw. Ukutuk tuwihawete Akaw a'e, ipuxi'a imimaw ipo'o rupi a'e. Na'e uhapukaz uzywyramawa heruata har pe kury. — Hekutuk kwez a'e wà. Ezewyr zeàmàtyry'ymawhu wi hereraha pà nehe ty, i'i izupe.\n35 Uzeàmàtyry'ymahy waiko wà kury. Zauxiapekwer umupu'àm tuwihawete Akaw ipy rehe wà, izywyramawa pupe wà, Xir wanenataromo wà. Huwykwer uhem ikutuk awer wi ywyramawa wy pe har pe. Karuk mehe umàno. 36 Kwarahy heixe mehe amogwer tuwihaw uze'eg zauxiapekwer Izaew wanupe wà kury. — Pitàitàigatu pezewyr peywy pe tawhu peneko haw pe nehe kury, i'i wanupe wà.\n37 Nezewe umàno tuwihawete Akaw. Weraha hetekwer Xamari pe itym pà wà. 38 Izywyramawa ytyzuzàmaw Xamari pe har pe heraha mehe zawar uwerewerew huwykwer izuwi wà. Kuzà wyzài uzahak a'e 'y pupe wà, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ze'eg awer rupi katete wà.\n39 Amo umuapyk tuwihawete Akaw hemiapo kwer paw a'e pape Izaew wanuwihawete wanemiapo kwer her ma'e rehe. Umume'u hàpuzuhu ipuràg eteahy haw no. Heta tetea'u itaxig marupi her ma'e hehe. Umume'u amogwer hemiapo kwer tawhu wapuràg eteahy haw hehe no. 40 Akaw imàno re ta'yr Akazi wiko tuwihawete romo hekuzaromo a'e kury.\nZuzapa wiko Zuta ywy rehe har wanuwihawete romo\n41 Akaw Izaew wanuwihawete romo heko mehe zeirugatu haw kwarahy rehe Zuzapa Az ta'yr wiko Zuta wanuwihawete romo a'e kury. 42 Wereko 35 kwarahy tuwihawete romo wiko mehe. Umumaw 25 kwarahy tuwihawete romo Zeruzarez pe wiko pà. Azuma ihy her romo a'e. Xir tazyr romo hekon a'e. 43 Nuzawy kwaw u Az her ma'e a'e. Uzapo Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemimutar tuweharupi. Hemiapo kwer ikatu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe. 44 Xo tupàn a'ua'u wamuwete haw zo nuweityk kar kwaw paw rupi. A'e rupi teko uzuka wiwi ma'ea'yr a'e pe wà, yhyk hapy pà tuweharupi a'e pe wà no. 45 Zuzapa nuzàmàtyry'ym kwaw Izaew wanuwihawete.\n46 Amogwer Zuzapa hemiapo kwer paw, ikàgaw no, wàmàtyry'ymar waneityk awer paw no, amo umume'u pape Zuta wanuwihawete wanemiapo kwer her ma'e rehe. 47 Umumaw kuzà wyzài paw wà. Umumaw kuzà wyzài tupàn a'ua'u wamuwete haw pe uma'ereko ma'e paw wà no. Ta'e tu Az her ma'e numumaw kwaw wikuwe mehe a'e wà xe.\n48 Ywy Enom her ma'e pe naheta kwaw tuwihawete. Zuta wanuwihawete umuigo kar amo awa Enom wanuwihaw romo a'e.\n49 Tuwihawete Zuzapa uzapo kar kanu uhua'u ma'e a'e wà. Iporomono kar wer a'e kanuhu rehe Opir ywy rehe itazu or herur kar pà wanupe wà. Upen zepe kanuhu Eziom-Zemer pe wà. Nuhem pixik kwaw yryhu pe wà. 50 Na'e Akazi Akaw ta'yr umume'u ukanuhu heruata har Zuzapa pe wà. — Oho putar neremiruze'eg wanupi wà nehe, i'i izupe. Nuputar kwaw Zuzapa a'e awa wà.\n51 Umàno Zuzapa. Utym hetekwer tawhu Tawi heko awer pe wà. Ta'yr Zeoràw wiko tuwihawete romo hekuzaromo kury.\nAkazi wiko Zuta wanuwihawete romo\n52 Zuzapa Zuta wanuwihawete romo heko mehe 17 haw kwarahy rehe Akazi Akaw ta'yr wiko Izaew wanuwihawete romo kury. Umumaw mokoz kwarahy Xamari pe tuwihawete romo wiko pà. 53 Uzapo ikatu 'ym ma'e Tupàn henataromo. Nuzawy kwaw u Akaw a'e, iaiw ma'e iapo mehe a'e. Nuzawy kwaw uhy Zezamew no, iaiw ma'e iapo mehe no. Nuzawy kwaw tuwihawete Zeromoàw no, iaiw ma'e iapo mehe no. Zeromoàw uzapo kar ikatu 'ym ma'e Izaew wanupe a'e. Akazi umuwete katu tupàn Ma'aw her ma'e. Nuzawy kwaw u a'e, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar imuikwahy kar pà a'e.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/1KI22.htm","date":"2021-10-28T02:44:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588246.79\/warc\/CC-MAIN-20211028003812-20211028033812-00487.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000071526,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000007152557373}","num_words":1666,"character_repetition_ratio":0.113,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.416,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"52\nZeruzarez tawhu heitykaw\n1 Zeneki wereko 21 kwarahy Zuta ywy rehe har wanuwihawete romo wiko mehe a'e. Umumaw 11 kwarahy Zeruzarez pe tuwihawete romo wiko pà. Amutaw ihy her romo a'e. Amo Zeremi tazyr romo hekon. A'e Zeremi uzapo weko haw Irimina tawhu pupe a'e. 2 Tuwihawete Zeneki uzapo ikatu 'ym ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo. Nuzawy kwaw tuwihawete Zeoaki. 3 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wikwahy teko Zuta ywy rehe har wanupe, Zeruzarez pe har wanupe no. A'e rupi weraha kar zauxiapekwer wanupe wanemipyhyk kwer romo wà. Zeneki upytu'u Mawiron wanuwihawete heruzar ire. Uzàmàtyry'ym. 4 Zeneki Zuta ywy rehe har wanuwihawete romo heko mehe 9 haw kwarahy rehe 10 haw zahy rehe 10 haw 'ar mehe Namukononozor Mawiron wanuwihawete ur wemiruze'eg zauxiapekwer paw wanupi a'e kury, Zeruzarez iàmàtyry'ym pà a'e kury. Uzapo uker haw katu pe tawhu huwake wà. Uzapo tàpuzaiha tawhu izywyr wà, hehe umàmàn pà wà. 5 Umumaw mokoz kwarahy a'e pe upyta pà wà. Zeneki umumaw 11 kwarahy wanuwihawete romo wiko pà kury. 6 A'e kwarahy rehe 4 haw zahy rehe 9 haw 'ar mehe ma'uhez haw uhua'u tawhu pupe kury. Naheta kwaw temi'u teko wanupe. 7 Mawiron uzapo wixe àwàm pàrirogawtàtà rupi wà. Na'e zauxiapekwer Zutew a'e wà kury, uzeagaw uzàn pà tawhu wi pyhaw a'e wà kury. Zauxiapekwer Mawiron pe har umàmàn tawhu nànàn. Nezewe rehe we ipupe har izàn wer wà. Oho pe tuwihawete ima'etymaw rupi har rupi wà. Heta ukenawhu mokoz pàrirogawtàtà wamyter pe. Oho a'e ukenawhu rupi wà. Uzàn oho ywyàpyznaw Zotàw yrykawhu izywyr har ikutyr wà. 8 Zauxiapekwer Mawiron uzàn oho tuwihawete Zeneki haikweromo wà. Upyhyk ywytyr heta 'ymaw Zeriko izywyr har rehe heko mehe wà. Zauxiapekwer tuwihawete rupi uzàn ma'e paw weityk uzar wà kury. 9 Mawiron weraha Zeneki tuwihawete Namukononozor pe wà. Namukononozor wiko Himina tawhu Amat ywy rehe har pe a'e 'ar mehe. A'e pe Namukononozor umume'u izupe wemiapo ràm kury. 10 Himina pe wiko mehe we Mawiron wanuwihawete uzuka kar Zeneki ta'yr wanu henataromo wà, zauxiapekwer wanupe wà. Uzuka kar Zuta ywy rehe har wanuwihaw a'e wà no. 11 Na'e ukutuk kar Zeneki heha wanupe kury. Uzàpixipixi kyhàhàm tàtà morog iapo pyrer pupe, Mawiron pe heraha kar pà. Zeneki upyta zemunehew paw Mawiron pe har pupe. Te umàno ipupe.\nTupàn hàpuzuhu heitykaw\n12 Namukononozor Mawiron wanuwihawete romo heko mehe 19 haw kwarahy rehe 5 haw zahy rehe 10 haw 'ar mehe Nemuzàrànà tuwihawete heruze'egar a'e, hemiruze'eg zauxiapekwer wanuwihaw a'e, wixe Zeruzarez pupe a'e kury. 13 Wapy Tupàn Hàpuzuhu. Wapy tuwihawete hàpuzuhu no. Wapy tuwihaw paw wanàpuzuhu no. 14 Hemiruze'eg zauxiapekwer weityk tawhu ipàrirogawtàtà wà. 15 Na'e Nemuzàrànà weraha teko tetea'u ipyhyk pyrer romo Mawiron pe a'e wà kury: tawhu pupe hezar pyrer wà, Mawiron wamyrypar romo uzeapo ma'e kwer wà no, uma'ereko ma'e ma'e iapo katu haw kwaw par wà no.\n16 Wezar teko hemetarer 'ym ma'e Zeruzarez pupe wà. Umuma'ereko kar uwà tyw pe wà, ko pe wà no. 17 Mawiron ukauka tàpuzuhu izyta morog iapo pyrer wà. Ukauka ywyramawa tàpuzuhu izywyr har wà no. Ukauka 'yryruhu morog iapo pyrer wà no. Na'e weraha a'e morog paw Mawiron pe wà kury. 18 Weraha tanimuk ma'ea'yr hapy haw pe har heraha haw wà. Weraha hyru wà no. Weraha zepinaw tatainy ihàm imonohokaw wà no. Weraha kawaw ma'ea'yr huwykwer imono'ogaw wà no. Weraha yhyk zàwenugar hapy haw wà no. Weraha ma'e morog iapo pyrer Tupàn imuwete haw rehe har paw wà no. 19 Weraha ma'e or iapo pyrer paw wà. Weraha ma'e parat iapo pyrer paw wà no: Kawaw pixika'i ma'e, kawaw tanimuk heraha haw, kawaw ma'ea'yr huwykwer imono'ogaw, tanimuk hyru, tatainy henaw, yhyk zàwenugar hyru, win Tupàn pe imono pyr hyru. 20 Kwehe mehe tuwihawete Xàrumàw uzapo ma'e tetea'u morog iapo pyrer tàpuzuhu pupe har a'e: mokoz izyta, ywyramawa, 'y hyruhu, 12 tapi'ak hagapaw a'e 'yryru ikokaw romo wà. Teko nupuner kwaw a'e ma'e ipuhuz haw ipapar haw rehe wà. 21-22 A'e mokoz izyta uzezuawygatu wà. Pitàitàigatu aiha haw heta 8 met. Pitàitàigatu heta 5,35 met aze amo oho izywyr. Naheta kwaw morog wapupe. Morog iànàmaw heta 10 xenxim. Izyta apyr pitàitàigatu heta ipeao morog iapo pyrer. Iaiha haw heta 2,20 met. Ipeao nànàn heta tetea'u ma'ywa homà hagapaw, imumuràgaw romo. Awa uma'ema'e morog a'e ma'e paw iapo pà wà. 23 Pitàitàigatu imumuràgaw izyta wanehe har rehe heta 100 homà hagapaw wà. Teko upuner 96 homà hagapaw wanexakaw rehe ywy rehe upu'àm mehe wà.\nZauxiapekwer weraha Zuta ywy rehe har Mawiron pe wà\n24 Nemuzàrànà zauxiapekwer wanuwihaw a'e, weraha amo tuwihaw ipyhyk pyrer romo wà: Xerai xaxeto wanuwihawete, Xoponi xaxeto wanuwihaw Xerai iwy pe har, amogwer na'iruz tàpuzuhu pe har wanuwihaw ikàg ma'e wà. 25 Weraha amo awa tawhu wi a'e wà: zauxiapekwer wanuwihaw kwer, 7 tuwihawete ipytywà har a'e pe wikuwe ma'e wà, tuwihaw awa zauxiapekwer romo wamuigo kar har, amo 60 awa ikàg ma'e wà. 26 Nemuzàrànà weraha a'e teko paw Mawiron wanuwihawete pe wà. Himina tawhu pe tuwihawete hekon a'e. 27 Amat ywy rehe tuz a'e tawhu. A'e pe wahem ire tuwihawete upetek kar a'e awa paw rupi wà. Na'e uzuka kar wà no. Nezewe weraha teko Zuta ywy rehe har ipyhyk pyrer romo uiwy wi wà. 28 Na'aw Namukononozor hemiraha kwer waneta haw xe: Tuwihawete romo wiko mehe 7 haw kwarahy rehe Namukononozor weraha 3.023 teko uzeupi Mawiron pe wà. 29 18 haw kwarahy rehe weraha 832 teko Zeruzarez wi wà. 30 23 haw kwarahy rehe Nemuzàrànà weraha 745 teko wà. Aze ximono'og paw rupi zane wà, weraha 4.600 teko wà.\n31 Mawiron wanuwihawete romo uzeapo haw kwarahy rehe Emiw-Meronak ikatu Zoaki Zuta ywy rehe har wanuwihawete pe. Umuhem kar zemunehew paw wi. Umumaw 37 kwarahy 11 zahy 5 'ar ipyhyk pyrer romo wiko pà. 32 Emiw-Meronak ikatu Zoaki pe. Heta amo tuwihawete Mawiron pe ipyhyk pyrer romo wà. Umuigo kar Zoaki a'e tuwihawete wanuwihaw romo a'e kury. 33 Wenuhem kar ikamir zemunehew paw pe arer izupe wà. Umunehew kar ikamirete izupe wà. — Erepuner nemai'u haw rehe tuwihawete ipyr tuweharupi nerekuwe mehe nehe, i'i izupe wà. 34 Tuweharupi hekuwe mehe we tuwihawete omono temetarer izupe. Upuner uma'e ime'eg kar haw rehe a'e temetarer pupe a'e kury. Upaw kwez kury.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/JER52.htm","date":"2021-10-28T02:16:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323588246.79\/warc\/CC-MAIN-20211028003812-20211028033812-00540.warc.gz","language":"gub","language_score":1.000000596,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000005960464478}","num_words":954,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.229,"stopwords_ratio":0.39,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"3\nZe'eg purumuzemumikahy kar haw Nin pe har wanupe\n1 Nin pe har uzemumikahy putar uzehe zepyk àwàm rehe nehe.\nTa'e ma'erahy purupe ipuraraw kar har romo wanekon a'e wà xe. Nin tynehem temu'emaw pupe.\nTynehem purupetekaw pupe no, puruzuka haw pupe no.\nTuweharupi teko uzapo ikatu 'ym ma'e wà. Imunar wà. Upuruzuka wà.\n2 Peinu katu kawaru wapetekaw ipok mehe kury.\nPeinu katu ywyramawa iànoànog mehe.\nPe pe ur kawaru waiko uzàn pà wà.\nYwyramawa zeàmàtyry'ymawhu pe har ur waiko uzàn pà wà no.\n3 Kawaru ku'az har uzàmàtyry'ym wà wà.\nUzuka wàmàtyry'ymar takihepuku heny katu ma'e pupe wà, purukutukawhu heny katu ma'e pupe wà no.\nHeta umàno ma'e kwer pe nànàn wà, tàpuz nànàn wà no.\nHeta tetea'u umàno ma'e kwer wanetekwer wà. Zauxiapekwer uzepyapi wanetekwer wanehe wà.\n4 Nin a'e, nuzawy kwaw kuzàwyzài a'e. Zauxiapekwer uzepyk waiko hehe wà.\nIpuràg eteahy a'e. Ipaze a'e no.\nUzapo ipaze ma'e wanemiapo zàwenugar a'e, teko tetea'u waneityk pà a'e.\nKuzà wyzài romo weko haw pupe upyhyk teko tetea'u wà.\n5 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikàg wera'u ma'e uze'eg nezewe kury.\n— Nin tawhu. Aiko neàmàtyry'ymar romo ihe.\nAnuhem putar neropoz newi nehe. Urezar putar ma'e 'ym ima'e romo nehe.\nTeko paw nerexak putar nezewe wà nehe.\nWexak putar nemaranugar haw wà nehe no.\n6 Nurereko katete kwaw ihe nehe.\nUrupyk putar neipiw haw pupe nehe.\nTeko paw ipytuhegatu putar nemaranugar haw rehe ume'e pà wà nehe.\n7 Nerexak arer paw uzàwehem putar newi wà nehe.\n— Heityk pyrer romo hekon Nin a'e kury, i'i putar nerehe wà nehe.\nNi amo nanepuhareko kwaw wà nehe.\nNi amo nanepytywà kwaw nezemumikahy mehe wà nehe.\n8 Nin. Aipo nekatu wera'u Tema tawhu Ezit ywy rehe har ikàg ma'e wi. Amo yrykawhu uwyryk a'e tawhu huwake a'e no, ipyro pà iàmàtyry'ymar wanuwi a'e no. Yrykawhu Niru her ma'e nuzawy kwaw pàrirogawhu a'e tawhu izewyr har a'e. 9 Tew tawhu pe har wiko Ezit wanuwihaw romo Exio wanuwihaw romo a'e wà. Ikàg wera'u amogwer tawhu wanuwi upaw rupi a'e. Teko Irim ywy rehe har wiko wamyrypar romo a'e 'ar rehe wà. 10 Nezewe rehe we zauxiapekwer upyhyk Tew pe har waneraha pà wemipyhyk kwer romo wà. Weraha waiwy wi wà. Uzuhazuhaw kwarer pe iapar haw zekàgaw pe wà. Waàmàtyry'ymar omomor ita'i ma'e papar haw hereko har wà, tuwihaw wazar ràm romo wanexanexak pà wà. A'e re weraha wemipyhyk kwer a'e wi kyhàhàmtàtà pupe iàpixipixi pyrer romo wà.\n11 Nin, ereka'u putar nehe. Ere'are'ar putar neata mehe nehe, neàmàtyry'ymar wi nezàwehem pà nezeagaw pà nehe. 12 Penàpuzuhutàtà nuzawy kwaw pi 'yw i'a tetea'u ma'e. Aze amo umutuhug pi 'yw nehe, pi i'a kwer u'ar putar hehe ipuru'u wer ma'e zuru pupe nehe. 13 Zauxiapekwer penehe we har na'ikàg kwaw kuzà ài wà. Tawhu hukenaw uzewàpytymawok. Peàmàtyry'ymar upuner wixe haw rehe tawhu pupe wyzài 'ar mehe wà nehe. Ta'e tata umuaiw iwàpytymaw a'e xe.\n14 Pemonokatu 'y hyruhu pupe nehe. Nezewe mehe zauxiapekwer peàmàtyry'ymar tawhu izywyr wamàmàn mehe, uhyk putar 'y peme nehe. Pemukàg kar wi putar penàpuz tàtà nehe no. Pemuzuwa to'om nehe, ywy tàtà iapo pà nehe. 15 Nezewe rehe we tata pezuka putar nehe. Aze ru'u pemàno putar zeàmàtyry'ymawhu pe nehe. Tukur u'u arozràn paw wà. Nezewegatete peàmàtyry'ymar zauxiapekwer pemumaw putar wà nehe no. Peneta tetea'u tukur ài nehe. 16 Heta tetea'u zahytata ywak rehe wà. Heta tetea'u wera'u ma'eme'egar peinuinuromo har zahytata wanuwi wà. Oho paw a'e wà kury. Arozràn i'u re tukur uma'ema'e upepozaz ko wi uwewe pà wà. Nezewegatete a'e ma'eme'egar oho xe wi wà no. 17 Tawhu pe har wanuwihaw wà, wanupe uma'ereko ma'e wà no. Nuzawy kwaw tukur huwixàg mehe ywyok rehe wezyw ma'e wà. Nan kwehe tete kwarahy uzypyrog uhyape katu haw. Na'e tukur uwewe oho wà. Ni amo nukwaw kwaw waho àwàm wà.\n18 Axir wanuwihawete umàno a'e. Hehe we har tuwihaw umàno a'e wà no. Zauxiapekwer wanuwihaw umàno a'e wà no. Wanemiruze'eg teko uhàuhàz ywytyruhu nànàn wà. Naheta kwaw wamono'og wi har wà. 19 Naheta kwaw muhàg wakutuk awer rehe àràm. Naheta kwaw wamukatu àwàm. Ma'erahy ipuraraw pawer imume'u haw henu har paw hurywete wà. Uzepopetepetek wà. Ta'e naheta kwaw wapurumuahy kar awer wi uzepyro ma'e kwer wà xe. Upuraraw kar tuwe ma'erahy purupe tuweharupi wà. Upaw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/NAM03.htm","date":"2021-10-25T00:53:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323587608.86\/warc\/CC-MAIN-20211024235512-20211025025512-00101.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000052452,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000052452087402}","num_words":679,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.409,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"4\nMoaz wereko Huxi a'e\n1 Na'e oho Moaz ywy tàpuz wamyter pe har ukenawhu huwake har pe kury. Wapyk a'e pe. A'e 'ar mehe uhem amo Erimerek iànàm etea'u wà a'e pe a'e kury. A'e 'ym mehe Moaz uze'eg hehe Huxi pe a'e. Uze'eg Moaz a'e awa pe kury. — Hemyrypar, i'i izupe. — Ezur xe neapyk pà kury, i'i izupe. Wapyk oho huwake.\n2 Na'e Moaz wenoz 10 awa a'e tawhu pe har hemetarer katu ma'e a'e pe wà kury. — Peapyk xe ty wà, i'i wanupe. Wapyk a'e pe wà. 3 Na'e Moaz uze'eg wànàm pe kury. — Noemi uzewyr Moaw ywy wi a'e kury. Ipurume'eg wer oko zaneànàm Erimerek iziwy kwer rehe a'e. 4 A'e rupi heze'eg wer newe hehe ihe. Aze ikatu newe nehe, eme'eg kar a'e ywy teko wanuwihaw wanenataromo nehe, xe wapyk ma'e wanenataromo nehe. Aze nanepurume'eg kar wer kwaw a'e ywy rehe nehe, emume'u neremimutar xe har wanenataromo nehe kury. Ta'e ne ràgypy erepuner ime'eg kar haw rehe ne xe, tàmuzgwer ze'eg awer rupi katete ne xe. Aze nereputar kwaw nehe, ame'eg kar putar ihe nehe, tàmuzgwer ze'eg awer heruzar pà ihe nehe, i'i izupe. — Ame'eg kar putar a'e ywy ihe nehe, i'i a'e awa Moaz pe.\n5 — Aze ereme'eg kar a'e ywy nehe, erereko putar Huxi neremireko romo nehe no. Nezewe mehe umàno ma'e kwer iànàm wiko putar a'e ywy izar romo a'e nehe, i'i Moaz izupe.\n6 — A'e mehe naputar kwaw ywy ihe. Name'eg kar kwaw ihe nehe. Ta'e aze mo azapo nezewe, napuner iwer mo heru ma'e kwer heremipyhyk ràm ipyhykaw rehe ihe. Tàmuz ze'eg umume'u ime'eg kar haw a'e. 7-8 A'e rupi eme'eg kar ne nehe, ta'e naputar kwaw ihe xe, i'i izupe. Na'e a'e awa wenuhem uxapat Moaz pe imono pà kury. Nezewe wanemiapo kwehe mehe arer. Aze amo ume'eg amo ywy, omono uxapat ime'eg kar har pe a'e ma'e ime'egaw hexak kar pà teko wanupe.\n9 Na'e Moaz uze'eg tuwihawete wanupe kury, teko paw wanupe no. — Pexak heremiapo kwer kutàri arer pe. Ame'eg kar Erimerek ima'e kwer paw Noemi wi ihe. Ame'eg kar Kiriom ma'e paw ihe, Marom ma'e paw ihe no. 10 Areko putar Huxi Moaw ywy rehe arer heremireko romo ihe nehe no. Nezewe mehe umàno ma'e kwer iànàm wiko putar a'e ywy izar romo a'e nehe no. Nezewe mehe teko xe har ima'enukwaw putar Marom her rehe tuweharupi wà, taw izexak kar awer pe wà nehe no. Umuapyk putar her pape rehe wà nehe. Pe xe har pexak a'e ma'e iapo mehe kury, i'i Moaz teko wanupe.\n11 — Azeharomoete uruexak neremiapo kwer kwez ure, i'i a'e pe har paw izupe wà. Uze'eg tuwihaw Moaz pe wà. Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e upytywà ko kuzà a'e nehe. Ur kwez nereko haw pe a'e kury. Wiko putar Hakew ài Erez ài a'e nehe. Tuwe umur nera'yr tetea'u newe wà nehe. A'e kuzà umur ta'yr tetea'u Zako pe kwehe mehe a'e wà. A'e rupi izuapyapyr heta tetea'u ko 'ar rehe a'e wà. Tuwe ereiko hemetarer katu ma'e romo Merez-Eparat taw pe nehe. Teko paw ukwaw putar nerer wà nehe, neremiapo kwer wà nehe no. 12 Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umur nera'yr tetea'u newe wà nehe. Nezewe mehe nezuapyapyr heta tetea'u putar Perez Zuta ta'yr Tamar imemyr izuapyapyr wazàwe nehe, i'i izupe wà.\n13 Na'e weraha Moaz Huxi weko haw pe wemireko romo imuigo kar pà kury. Wiko uzepuhe ma'e romo wà. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikatu Huxi pe. A'e rupi Huxi ipuru'a kury. Imemyrxak kar kury. Awa a'e. 14 A'e rupi kuzàgwer uze'eg oho Noemi pe wà. — Ximume'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikatu haw nehe. Ta'e umur amo awa neremiàriro romo a'e kury 'y. Tuwe Izaew paw ukwaw her wà nehe. Tuwe umume'u hemiapo kwer amo 'ar mehe wà nehe. 15 Tuwe nemurywete kar a'e nehe. Tuwe uzekaiw katu nerehe nehya'uete mehe nehe no. Nememytaty a'e, kwarer ihy a'e, neamutar katu a'e. Ikatu wera'u newe 7 nememyr awa wanuwi a'e, i'i izupe wà.\n16 Upyhyk Noemi kwarer kury. Umur u'uwaromo rehe hupir pà, hehe uzekaiw pà. 17 Hexak mehe kuzàgwer hàpuz huwake har uze'eg uzeupeupe wà. — Uzexak kar kwarer kwez Noemi pe kury, i'i wà. Omono Omez her romo wà. Tua'u mehe umuzàg awa Zexe her ma'e. Zexe umuzàg Tawi. Tawi wiko Izaew wanuwihawete romo a'e.\n18-22 Na'aw Tuwihawete Tawi izypy waner xe wà: Perez umuzàg Ezerom. Ezerom umuzàg Hàw. Hàw umuzàg Aminanaw. Aminanaw umuzàg Nazom. Nazom umuzàg Xaramon. Xaramon umuzàg Moaz. Moaz umuzàg Omez. Omez umuzàg Zexe. Zexe umuzàg Tawi. Upaw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/RUT04.htm","date":"2021-10-20T10:13:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585305.53\/warc\/CC-MAIN-20211020090145-20211020120145-00349.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000066757,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000066757202148}","num_words":723,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.02,"special_characters_ratio":0.257,"stopwords_ratio":0.438,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"25\nMawiron zauxiapekwer weityk Zeruzarez wà\n1 Zeneki nuputar kwaw Mawiron wanuwihawete Namukononozor uzar romo kury. A'e rupi ur Namukononozor zauxiapekwer tetea'u wanupi Zeruzarez iàmàtyry'ym pà kury. Zeneki tuwihawete romo heko mehe 9 haw kwarahy rehe 10 haw zahy rehe 10 haw 'ar mehe uhem tawhu pe wà. Uzapo uker haw tawhu izywyr wà. Uzapo pyropyrogaw pàrirogaw rehe uzeupir àwàm romo wà, tawhu izywyr wà. 2 Umumaw mokoz kwarahy umàmànaw imuàgà'ym pà wà. Zeneki tuwihawete romo heko mehe we 11 haw kwarahy rehe umumaw iapo haw wà. 3 A'e kwarahy rehe 4 haw zahy rehe 9 haw 'ar mehe, tawhu pe har wama'uhez katu mehe, temi'u heta 'ym mehe, 4 Mawiron waxaw pàrirogaw wà kury. Heta tetea'u zauxiapekwer tawhu izywyr wà. Nezewe rehe we zauxiapekwer Izaew uhem a'e wi pyhaw uzàn pà wà. Mawiron nuexak kwaw wà. Uhem pe tuwihawete ima'e tymaw piar rupi wà. Uhem oho ukenaw mokoz pàrirogaw wamyter pe har rupi wà. Uzàn oho yrykaw Zotàw kutyr wà. 5 Zauxiapekwer Mawiron oho tuwihawete Zeneki haikweromo wà. Uhem huwake ywytyr heta 'ymaw Zeriko huwake har pe heko mehe wà. Zauxiapekwer Zeneki rehe we har paw wezar uzar wà. 6 Zauxiapekwer Mawiron pe har upyhyk Zeneki wà kury. Weraha Mawiron uwihawete pe wà. Himina tawhu pe hekon Mawiron wanuwihawete a'e 'ar mehe. Na'e Namukononozor umume'u Zeneki pe wemiapo kàràm izupe a'e pe kury. 7 Uzuka ta'yr henataromo wà. A'e re Namukononozor ukutuk kar Zeneki reha zauxiapekwer wanupe. Na'e umunehew kyhàhàmtàtà morog iapo pyrer pupe wà. A'e re weraha Mawiron pe wà.\nNamukononozor umunyk tata Tupàn Hàpuzuhu rehe\n8 Namukononozor Mawiron wanuwihawete romo wiko mehe 19 haw kwarahy rehe 5 haw zahy rehe 7 haw 'ar mehe tuwihawete ipytywà har Nemuzàrànà her ma'e a'e, zauxiapekwer paw wanuwihaw a'e, wixe Zeruzarez tawhu pupe kury. 9 Umunyk tata Tupàn Hàpuzuhu rehe. Umunyk tata tuwihawete hàpuzuhu rehe no. Umunyk tata amogwer tuwihaw wanàpuz nànàn no. 10 Zauxiapekwer weityk pàrirogaw tawhu izywyr har paw wà. 11 Na'e Nemuzàrànà weraha a'e tawhu pe hezar pyrer paw Mawiron pe wà kury. Weraha amogwer uma'ereko ma'e ma'e iapo haw kwaw katu har, Mawiron wamyrypar romo paw wà no. 12 Wezar amo teko hemetarer 'ym ma'e Zuta rehe wà. Umuma'ereko kar uwà tyw pe wà, ko pe wà no.\n13 Zauxiapekwer Mawiron ukauka Tupàn Hàpuzuhu izita itazu morog iapo pyrer wà. Ukauka ywyramawa wà no. Ukauka zahakaw itazu morog iapo pyrer wà no. Na'e weraha a'e itazu morog paw Mawiron pe wà. 14 Weraha amogwer tàpuzuhu pe har a'e wi wà no. Ywy imomor haw, tàtàpyzgwer ma'ea'yr hapy haw rehe har hyru no, zepinaw inemo tatainy pupe har imonohokaw no, zapepopew yhyk ikaz taw no, amogwer ma'e itazu morog iapo pyrer tàpuzuhu pe har paw no. 15 Nemuzàrànà weraha ma'e parat iapo pyrer or iapo pyrer paw uzeupi. Kawaw pixika'i, kawaw tàtàpyzgwer imono'ogaw no. 16 Kwehe mehe tuwihawete Xàrumàw uzapo kar ma'e tetea'u Tupàn Hàpuzuhu pupe imonokatu pà. A'e mokoz izita itazu morog iapo pyrer, ywyrapew, zahakawhu. Ipuhuz katu wera'u a'e ma'e. A'e rupi teko nupuner kwaw ipuhuz taw hagaw paw rehe wà. 17 Amo izita nuzawy kwaw inugwer. Heta 8 met waiha katu haw. Heta iapeao haw ywate. Heta 1,30 met a'e iapeao haw iaiha haw. Iapeao haw nànàn heta imupuràgete haw. Heta ma'e'a kwer homà her ma'e hagapaw iapeao haw nànàn no.\nZauxiapekwer weraha Zuta ywy rehe har Mawiron pe wà\n18 Nemuzàrànà zauxiapekwer Mawiron wanuwihaw a'e, weraha amo ae teko wemimunehew kwer romo wà no. Xerai xaxeto wanuwihawete, Xoponi no, amogwer na'iruz tuwihaw Tupàn Hàpuzuhu pe har wà no, 19 zauxiapekwer tawhu pe har wanuwihaw no, tuwihawete ipytywà har a'e pe wikuwe ma'e wà no, awa zauxiapekwer wamono'ogar no, amo 60 awa ikàg ma'e wà no. 20 Nemuzàrànà weraha a'e teko paw Mawiron wanuwihawete pe wà. Himina tawhu pe hekon tuwihawete. 21 Amat ywy rehe tuz. A'e pe wahem mehe tuwihawete upetepetek kar a'e teko paw zauxiapekwer wanupe wà kury. Na'e uzuka kar wà no. Nezewe zauxiapekwer amo ae ywy rehe har weraha Zuta ywy rehe har waiwy wi wemimunehew kwer romo wà.\nZenari wiko Zuta wanuwihaw romo\n22 Na'e Mawiron wanuwihawete Namukononozor her ma'e umuigo kar Zenari Àikà ta'yr Xàpà hemimino Zuta ywy rehe wanuwihaw romo kury. — Eruze'eg teko Mawiron pe oho 'ym ma'e kwer paw ne wà nehe, i'i izupe. 23 Amo Izaew wanuwihaw wà, amo zauxiapekwer wà no, nuzemono kar kwaw Mawiron wanupe wà. A'e teko ukwaw Zenari tuwihaw romo weko awer wà kury. A'e rupi uze'eg oho izupe Mipa pe wà kury. Na'aw tuwihaw waner xe wà: Izimaew Netani ta'yr Zoànà Karea tazyr, Xerai Tanumet ta'yr Neto tawhu pe har, Zazani Maaka pe har. 24 Uze'eg Zenari a'e tuwihaw wanupe. — Azeharomoete ko heze'eg kury. Pekyze zo Mawiron wanuwihaw wanuwi nehe. Pepyta ko ywy rehe peneko pà nehe. Pema'ereko Mawiron wanuwihawete pe nehe. Peneko àwàm ikatu putar peme nezewe mehe nehe, i'i wanupe.\n25 Nezewe rehe we a'e kwarahy rehe 7 haw zahy rehe Izimaew Netani ta'yr Erizàm hemimino a'e, tuwihawete iànàm romo wiko ma'e a'e, oho Mipa pe 10 awa wanupi kury. Uzàmàtyry'ym Zenari oho wà. Uzuka wà. Amo Izaew wiko a'e pe ipyr wà. Amo Mawiron wiko a'e pe ipyr wà no. Izimaew uzuka a'e teko a'e wà no. 26 Na'e Izaew paw wà, ikàg ma'e wà, ikàg 'ym ma'e wà no, uhem a'e ywy wi zauxiapekwer wanuwihaw wanupi wà kury. Oho Ezit ywy rehe wà. Ta'e ukyze Mawiron ywy rehe har wanuwi a'e wà kury xe.\nTuwihawete umuhem kar Zoaki zemunehew paw wi\n27 Amo kwarahy rehe Emiw-Meronak wiko Mawiron wanuwihawete romo a'e kury. Ikatu Zuta wanuwihawete Zoaki pe a'e. Umuhem kar zemunehew paw wi kury. Umumaw Zoaki 37 kwarahy 11 zahy 27 'ar zemunehew paw pe wiko pà. Na'e tuwihawete umuhem kar zemunehew paw wi. 28 Ewimeronak ikatu Zoaki pe. Umuigo kar wi tuwihaw romo uzehe we. Na'e Zoaki ikàg wera'u amogwer tuwihawete Mawiron pe imunehew pyrer wanuwi a'e kury. 29 Wenuhem kar ikamir zemunehew pe imunehew pyrer wà kury. Umunehew ukamirpuku ikatu ma'e kury. Umai'u tuwihawete rehe we u'ar nànàn no. 30 Tuweharupi hekuwe mehe tuwihawete omono temetarer izupe ima'e hekuzar ràm romo no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2KI25.htm","date":"2021-10-25T02:08:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323587608.86\/warc\/CC-MAIN-20211024235512-20211025025512-00315.warc.gz","language":"gub","language_score":1.00000453,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.000004529953003}","num_words":959,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.389,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"36\nKuzà imen umàno ma'e kwer wenoz ywy tuwihaw wanupe wà\n1 'Aw teko uze'eg oho Moizez pe Izaew wanuwihaw wanupe wà kury: Zireaz ywy rehe har uzeànàànàm ma'e wà, Makir izuapyapyr azeharomoete har wà, Manaxe izuapyapyr azeharomoete har wà, Zuze izuapyapyr azeharomoete har wà.\n2 — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umuza'aza'ak ywy peme ipegegwer wamono pà teko wanupe ita'i imomor kar pà peme a'e. — Pemono peànàm Zeropeaz ima'e nehe, tazyr wanupe nehe, i'i zanewe no. 3 Aze wereko awa amo ae Izaew ta'yr izuapyr umen romo wà nehe, waiwy uhem putar urepo wi nehe. Imen wiko putar a'e ywy izar romo wà nehe. Nezewe mehe mewe katu ureywy pehegwer ipixipixika'i putar oho iko urewi nehe. 4 Kwarahy purumuhem kar haw ihem mehe nehe, waiwy oho putar wamen waànàm wapo pe azeharomoete nehe. Nuruiko kwaw izar romo nehe, i'i izupe wà.\n5 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umuze'eg kar Moizez Izaew wanupe kury. — Awa Zuze izuapyapyr umume'u ze'eg azeharomoete har wà. Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg nezewe Zeropeaz tazyr wanehe. 6 Kuzà upuner awa wemimutar hereko haw rehe umen romo nehe, aze a'e awa wiko tu iànàm romo nehe. 7 Nezewe mehe Izaew waiwy noho kwaw pitài Izaew ta'yr izuapyapyr wapo wi amo pe nehe. Tuwe Izaew ta'yr wazuapyapyr upyta u iziwy rehe wà nehe. 8 Kuzà ywy Izaew ta'yr izuapyapyr waiwy pehegwer hereko har wereko putar awa u iànàm umen romo wà nehe. 9 Nezewe mehe Izaew upyhyk putar uwipy ywy pitàitàigatu wà nehe. Noho kwaw amo ae Izaew ta'yr izuapyr ipo pe nehe. Ta'yr wazuapyr upyta putar uiwy rehe pitàitàigatu wà nehe.\n10-11 Na'e Zeropeaz tazyr Makira, Xiza, Ogira, Miwka, Noa weruzar Moizez ze'eg wà. Wereko ututyr wa'yr wà umen romo wà. 12 Wereko Manaxe Zuze ta'yr izuapyr umen romo wà. Waiwy upyta u iànàm wapo pe nehe.\n13 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e omono ko ze'eg teko Izaew izuapyapyr wanupe Moaw ywytyr heta 'ymaw rehe Zotàw yrykawhu huwake Zeriko henataromo wanekon mehe. Umume'u Moizez pe. Moizez umume'u teko wanupe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/NUM36.htm","date":"2021-10-19T05:16:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585242.44\/warc\/CC-MAIN-20211019043325-20211019073325-00449.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000063181,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000063180923462}","num_words":315,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.381,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"36\nZoakaz wiko Zuta wanuwihawete romo\n1 Teko Zuta ywy rehe har wexak Zoakaz Zuzi ta'yr tuwihawete Zeruzarez pe har romo imuigo kar pà wà, tu hekuzaromo wà. 2 Zoakaz wereko 23 kwarahy Zuta wanuwihawete romo wiko mehe. Umumaw 3 zahy tuwihawete romo wiko pà Zeruzarez pe. 3 Ezit wanuwihawete Nek umupytu'u kar Zoakaz tuwihawete romo heko re. Zuta ywy rehe har omono 3.400 kir parat Nek pe wà. Omono 34 kir or izupe wà no. 4 Nek umuigo kar Eriaki Zoakaz tywyr Zuta wanuwihawete romo Zeruzarez pe a'e kury. Omono amo her izupe: Zeoaki. Nek weraha Zoakaz Ezit ywy rehe.\nZeoaki wiko Zuta wanuwihawete romo\n5 Zeoaki wereko 25 kwarahy Zuta wanuwihawete romo wiko mehe. Umumaw 11 kwarahy Zeruzarez pe. Uzapo ikatu 'ym ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzar henataromo. 6 Namukononozor Mawiron wanuwihawete wixe Zuta rehe a'e kury. Upyhyk Zeoaki. Uzàpixipixi kyhàhàmtàtà pupe wemipyhyk kwer romo. Zauxiapekwer weraha Mawiron pe wà. 7 Namukononozor weraha amo ma'e tàpuzuhu pupe har Mawiron pe. Omono wàpuzuhu a'e pe har pupe.\n8 Amo umuapyk amogwer Zeoaki hemiapo kwer pape rehe. Uzapo purumuhuhuk kar haw. Teko umume'u hemiapo kwer iaiw ma'e wà. Izaew wanuwihawete wanemiapo kwer Zuta wanuwihawete wanemiapo kwer imume'u haw a'e pape her romo a'e. Ta'yr Zoaki wiko hekuzaromo tuwihawete romo.\nZoaki wiko Zuta wanuwihawete romo\n9 Zoaki wereko 18 kwarahy Zuta wanuwihawete romo wiko mehe. Umumaw na'iruz zahy 10 'ar rehe we Zeruzarez pe tuwihawete romo wiko pà. Uzawy a'e, ikatu 'ym ma'e iapo pà Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo. 10 A'e kwarahy rehe kwarahy ihem 'ym mehe we tuwihawete Namukononozor upyhyk kar Zoaki zauxiapekwer wemiruze'eg wanupe. Weraha ipyhyk pyrer romo Mawiron pe wà. Weraha ma'e hekuzar katu ma'e tàpuzuhu pupe har wà no. Na'e Namukononozor umuigo kar Zeneki Zoaki itutyr Zuta wanuwihawete Zeruzarez pe har wanuwihawete romo kury.\nZeneki wiko Zuta wanuwihawete romo\n11 Zeneki wereko 21 kwarahy Zuta wanuwihawete romo wiko mehe. Umumaw 11 kwarahy Zeruzarez pe tuwihawete romo wiko pà. 12 Zeneki uzapo ikatu 'ym ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo. Nuzemuigo kar kwaw ikàg 'ym ma'e romo Tupàn ze'eg imume'u har Zeremi henataromo. Zeremi umume'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ize'eg izupe.\nNamukononozor upyhyk Zeruzarez\n13 Zeneki upytu'u Namukononozor heruzar ire. A'e 'ym mehe umume'u kar ma'e izupe. — Aiko nemyrypar romo, ere Tupàn henataromo nehe, i'i izupe. Nuzapo kwaw ma'e uze'eg rupi. Nuweruzar katu kwaw. Na'izewyr wer kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar pe. 14 Tuwihaw Zuta ywy rehe har wà, xaxeto wà no, teko wà no, uzapo wiwi ikatu 'ym ma'e wà. Wiko teko Tupàn rehe uzeruzar 'ym ma'e wazàwe wà. Umuwete katu tupàn a'ua'u wà. Nezewe haw iapo mehe umuaiw tàpuzuhu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemixak kwer wà. — 'Àg tàpuzuhu pupe hemuwete katu pe nehe, i'i Tupàn teko wanupe kwehe mehe. 15 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e waipy wazar omono kar wiwi uze'eg imume'u har teko wanupe wà, uze'eg imume'u kar pà wanupe wà. Ta'e upuhareko wemiaihu wà xe. Ta'e upuhareko wenaw tàpuzuhu a'e no xe. 16 Teko upuka Tupàn ze'eg imume'u har wanehe wà. Nuzekaiw kwaw waze'eg rehe wà. Uze'eg urywahyahy wanupe wà. Iahykaw rehe Tupàn wikwahy tuwe wemiaihu wanupe kury. A'e rupi naheta kwaw wapyro haw.\n17 Na'e Tupàn umuata kar Mawiron wanuwihawete kury, zauxiapekwer hemiruze'eg wamuata kar pà no. Ur Tupàn hemiaihu waàmàtyry'ym pà wà kury. Uzuka kwàkwàmo takihe pupe wà. Te tàpuzuhu pupe har uzuka wà. Nupuhareko kwaw ni amo wà. Ni kwàkwàmo wà, ni kuzàtài wà, ni tua'u ma'e wà, ni ihya'u ma'e wà, ni tua'uhez ma'e wà, ni ihya'uhez ma'e wà. Paw rupi Tupàn omono Mawiron wanuwihawete ipo pe wà. 18 Mawiron wanuwihawete upyhyk ma'e tàpuzuhu pupe har paw wà, uhua'u ma'e wà, ipixika'i ma'e wà no. Upyhyk temetarer paw rupi katete: tàpuzuhu pupe har, tuwihawete hemetarer, tuwihaw upuner wera'u ma'e wanemetarer. Paw rupi katete weraha Mawiron pe wà. 19 Zauxiapekwer umunyk tata tàpuzuhu rehe wà. Ukaz paw. Weityk ipàrirogawtàtà iaiha ma'e Zeruzarez izywyr har wà. Wapy tàpuzuhu paw wà. Umumaw ikatu ma'e paw wà no. 20 Weraha Zeruzarez pe har izuka pyrer 'ym Mawiron pe ipyhyk pyrer romo wà. Wiko tuwihawete pe uma'ereko e ma'e romo a'e pe wà, izuapyapyr wanupe uma'ereko e ma'e romo wà no. Amo kwarahy paw ire Pezi wanuwihawete uzypyrog Mawiron waneityk pà a'e. A'e 'ar mehe Zutew wiko wiwi uma'ereko e ma'e romo wà. 21 A'e 'ym mehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u uzeapo ma'e ràm uze'eg imume'u har Zeremi pe a'e. — Ko ywy umumaw putar 70 kwarahy iaiw ma'e romo nehe. A'e kwarahy nànàn ko ywy upytu'u putar mytu'u haw 'ar nànàn nehe, i'i Tupàn Zeremi pe. Uzeapo ma'e ize'eg rupi katete.\nTuwihawete Xiru umuapyk kar uze'eg pape rehe\n22 Xiru Pezi wanuwihawete romo heko mehe pitài haw kwarahy rehe uzeapo ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ize'eg awer uze'eg imume'u har Zeremi pe imume'u pyrer rupi katete kury. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e opokok Xiru ipy'a rehe. — Ezapo amo pape nehe. Emono kar a'e pape neremiruze'eg nànàn nehe. Emugeta kar a'e pape neremiruze'eg nànàn nehe no. Emuapyk 'aw ze'eg a'e pape rehe nehe: 23 — Ihe Xiru Pezi wanuwihawete ihe, amume'u ko ma'e peme ihe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ywak rehe har hemuigo kar ywy nànànar wanuwihawete romo a'e. Uzapo kar wàpuzuhu ràm Zeruzarez tawhu Zuta ywy rehe har ihewe a'e. Pe hemiaihu pe, peho Zeruzarez pe nehe kury. Tuwe Tupàn wiko peinuinuromo nehe, ere nehe, neze'eg imuapyk pà pape rehe nehe, i'i Tupàn Xiru pe. Upaw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/2CH36.htm","date":"2021-10-20T10:04:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585305.53\/warc\/CC-MAIN-20211020090145-20211020120145-00562.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000026226,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000026226043701}","num_words":858,"character_repetition_ratio":0.125,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.429,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"8\nZaiko Tupàn Hekwe inuromo\n1 Aze teko uzemono'og Zaneruwihawete Zezuz inuromo a'e wà nehe, hehe uzeruzar pà a'e wà nehe, a'e mehe Tupàn nuzepyk kwaw wanehe a'e nehe. 2 Aze teko uzapo ikatu 'ym ma'e wà nehe, umàno putar wà nehe. Aze uzeruzar Zaneruwihawete Zezuz rehe wà nehe, uzemono'og pà inuromo wà nehe, Tekwe Puràg umuigo kar putar a'e teko a'e wà nehe, ikatu 'ym ma'e wi tatahu wi wapyro pà a'e wà nehe. 3 Tupàn ze'eg Moizez pe imono pyrer kwehe arer a'e, nupuner kwaw teko wapyro haw rehe a'e, ta'e ni amo teko nupuner kwaw a'e ze'eg heruzar haw rehe tuweharupi a'e wà xe. A'e rupi Tupàn upyro a'e wà. Umur kar wa'yr ko ywy rehe a'e. Uzeapo awa romo. Hetekwer nuzawy kwaw ikatu 'ym ma'e iapo har retekwer. Umàno ikatu 'ym ma'e zaneremiapo kwer hekuzaromo. A'e rupi zanepyro zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi. A'e rupi a'e ikatu 'ym ma'e iapo haw nuiko kwaw Zanezar romo a'e kury. 4 Tupàn uzapo nezewe a'e. A'e rupi aze teko uzapo Tekwe Puràg hemiapo putar haw a'e wà nehe, aze nuzapo kwaw wemiapo putar haw wà nehe, a'e mehe upuner ze'eg kwehe arer heruzar haw rehe azeharomoete a'e wà nehe. Upuner ikatu ma'e iapo haw rehe a'e wà nehe. 5 Aze teko oho wemimutar rupi wà nehe, a'e mehe uzapo putar ma'e wemimutar rupi paw rupi wà nehe. Aze teko oho Tekwe Puràg hemimutar rupi wà nehe, a'e mehe uzapo putar ma'e paw rupi hemimutar rupi wà nehe. 6 Wemimutar rupi oho ma'e umàno putar wà nehe, tatahu pe oho pà wà nehe. Tekwe Puràg hemimutar rupi oho ma'e wiko putar Tupàn pyr wà nehe. Hurywete putar wà nehe. Tupàn omono putar waneko haw iahyk 'ym ma'e a'e teko wanupe a'e nehe. Uzapo putar ikatu haw wanupe nehe no. 7 Aze teko uzapo wemiapo putar haw wà nehe, a'e mehe Tupàn iàmàtyry'ymar romo wanekon putar wà nehe, ta'e nuweruzar kwaw ize'eg wà nehe xe, ta'e nupuner kwaw heruzar haw rehe wà nehe xe. 8 Aze teko oho wemimutar rupi wà nehe, nupuner kwaw ikatu ma'e iapo haw rehe Tupàn imurywete kar pà wà nehe.\n9 Aze Tupàn Hekwe wiko nerehe nehe, erezapo putar ma'e hemimutar rupi nehe. Nereho kwaw neremimutar rupi nehe. Aze teko nuwereko kwaw Zaneruwihawete hekwe uzehe wà nehe, a'e mehe nuiko kwaw hemiruze'eg romo wà nehe. 10 Neretekwer umàno putar a'e nehe, ta'e ikatu 'ym ma'e iapo har romo ereiko ne xe. Aze Zaneruwihawete neinuromo hekon a'e nehe, a'e mehe Tekwe Puràg nemuigo kar wi putar a'e nehe, nereko haw imukatu pà a'e nehe no. Ta'e Tupàn nemuawyze uzeupe a'e xe. 11 Tupàn Hekwe a'e, umugweraw kar Zezuz imàno re a'e. Aze Tekwe pepyr hekon nehe, pemugweraw kar putar nehe, penetekwer umàno ma'e ràm wamugweraw kar pà nehe, ta'e a'e ae umugweraw kar Zezuz a'e xe.\n12 A'e rupi amume'u putar ko ze'eg peme ihe nehe kury, herywyr wà. Zaiko Tupàn hemimutar rupi oho ma'e romo zane nehe ty wà. Zaiko zo zaneremimutar rupi oho ma'e romo zane nehe. 13 Aze peho penemimutar rupi nehe, pemàno putar nehe. Tupàn uzepyk putar penehe a'e nehe. Aze peho Tekwe Puràg hemimutar rupi nehe, ikatu 'ym ma'e iapo re pepytu'u pà nehe, peiko putar Tupàn pyr tuweharupi nehe, tatahu pe peho 'ym pà nehe. 14 Tupàn Hekwe Puràg hemimutar rupi oho ma'e a'e wà, Tupàn ta'yr romo wanekon a'e wà. 15 Tekwe zanewe Tupàn hemimur kwer a'e, nazanemuigo wi kar kwaw uma'ereko e ma'e zàwenugar romo a'e. Ta'e Tupàn Hekwe napemukyze kar kwaw a'e xe. Pemuigo kar Tupàn ta'yr romo a'e. Umur kar ukàgaw zanewe. A'e rupi zapuner zaneze'egaw rehe Tupàn pe kury. — Papaz, heru romo ereiko ne, za'e putar izupe nehe. 16 Tupàn Hekwe uzemono'og iko zanerekwe inuromo a'e. — Tupàn purumuzàmuzàg ài peiko kury, i'i iko zanewe kury. 17 Awa umume'u tuwe uma'e paw imono àwàm upurumuzàmuzàg wanupe a'e. Amo 'ar mehe omono putar wanupe nehe. Nezewegatete Tupàn a'e. Umume'u uma'e ikatuahy ma'e zanewe a'e. Zaiko ipurumuzàmuzàg ài zane, a'e rupi xipyhyk putar a'e ma'e imume'u pyrer zane nehe. Umume'u ma'e Zaneruwihawete pe a'e no, imonokatu pà izupe a'e no. Xipyhyk putar a'e ma'e Zaneruwihawete pe imume'u pyrer zane nehe no. Ta'e aze xipuraraw ma'erahy Zaneruwihawete ài nehe, umur putar ukàgaw zanewe a'e nehe no.\nTupàn wexak kar putar ukàgaw upuràgaw zanewe nehe\n18 Xipuraraw ma'erahy kwer zaiko ko ywy rehe zanereko mehe zane. Amo 'ar mehe Tupàn wexak kar putar ukàgaw upuràgaw zanewe a'e nehe, ikatuahy ma'e iapo pà zanewe a'e nehe. A'e 'ar mehe zanereharaz putar ma'erahy kwer ko 'ar rehe arer wi azeharomoete zane nehe. 19 Teko Tupàn hemiapo kwer a'e wà, ma'ea'yr Tupàn hemiapo kwer a'e wà no, ma'e Tupàn hemiapo kwer a'e no, paw rupi katete wàrogatu zanerexak àwàm waiko a'e wà. Wàro Tupàn ta'yr zàwenugar romo zanereko haw hexak kar àwàm wà.\n20 Kwehe mehe Ànàw uzapo ikatu 'ym ma'e a'e. A'e rupi amogwer Tupàn hemiapo kwer a'e wà no. Teko paw a'e wà, ma'ea'yr paw a'e wà no, paw rupi katete na'ikatu kwaw Tupàn pe a'e wà, ta'e Tupàn uzemumikahy Ànàw rehe a'e xe. A'e ma'e naheko wer kwaw zepe iaiw ma'e romo Tupàn huwa rupi a'e wà. Tupàn ae umume'u wakatu 'ymaw wanuwa rupi a'e. 21 Amo 'ar mehe Tupàn upyro putar a'e iaiw ma'e a'e wà nehe, wamukatu pà a'e wà nehe. Tupàn umukatu putar upurumuzàmuzàg zàwenugar a'e wà nehe, wamuigo kar pà a'e wà nehe, ikatu 'ym ma'e wi wapyro pà a'e wà nehe. Nezewegatete Tupàn upyro putar a'e ma'ea'yr wà nehe no, a'e ma'e paw rupi nehe no. Upyro putar ikatu 'ymaw wi a'e wà nehe. 22 Kuzà imemyrahy mehe hahy tetea'u izupe. Nezewegatete Tupàn hemiapo kwer paw a'e wà. Teko paw a'e wà, ma'ea'yr paw a'e wà no, uzai'o waiko kuzà imemyrahy ma'e ài a'e wà. 23 Zane zane no, zazai'o zaiko zane no. Ta'e zawaiw katu zanereko haw zanewe no xe. Ta'e xiàro Tupàn ta'yr zàwenugar romo zanemuigo kar àwàm zaiko zane xe. Ta'e xiàro ikatu 'ym ma'e wi zanepyro àwàm zaiko zane no xe. Tupàn umur Wekwe purupe a'e. Hemimur kwer ipy romo hekon a'e. 24 Zanepyro a'e, ta'e xiàro zanereko àwàm ipyr zane xe. Aze mo xixak tuwe a'e zaneremiàro, a'e mehe mo naxiàro iwer mo, ta'e teko nuàro kwaw wemixak kwer a'e wà xe. 25 Aze xiaro ma'e zaneremixak 'ym zane nehe, a'e mehe nazapytu'u kwaw hàro re zane nehe.\n26 Tekwe Puràg ur putar zanepy'a pe zanepytywà pà a'e nehe, hàro re zanepytu'u wer mehe a'e nehe. Ta'e naxikwaw kwaw zaneze'egaw Tupàn pe zane xe. Ma'e rehe zaze'eg putar izupe nehe. Ma'e xinoz putar izupe nehe. Naxikwaw kwaw. A'e rupi Tupàn Hekwe Puràg ukwaw kar zanereminoz Tupàn pe a'e, zanerekuzaromo a'e, uze'eg 'ym pà a'e. 27 Tupàn ukwaw teko wapy'a a'e, a'e rupi ukwaw Wekwe ima'enukwaw paw a'e no. Ta'e Tekwe Puràg uze'eg iko Tupàn pe a'e xe, Tupàn hemiruze'eg wanekuzaromo a'e xe. Tupàn hemimutar rupi uze'eg iko nezewe a'e. 28 Aze teko uzamutar katu Tupàn a'e wà nehe, aze Tupàn wenoz a'e teko uzeupe a'e wà nehe, wemiapo putar haw iapo kar pà wanupe a'e wà nehe, a'e mehe aze a'e teko upuraraw ma'erahy kwer a'e wà nehe, Tupàn uzapo putar ikatu ma'e wanupe a'e nehe. Aze nupuraraw kwaw wà nehe, Tupàn nahekyty'ym kwaw nehe. Uzapo putar tuwe ikatu ma'e wanupe nehe no. 29 Kwehe mehe Tupàn zanerexarexak uzeupe a'e. Omonokatu wemixamixak kwer muite ikatu 'ym ma'e wi a'e wà, uzeupe a'e wà. Amo 'ar mehe wiko putar ta'yr ài a'e wà nehe. A'e rupi Tupàn ta'yrete Zezuz a'e, zaneryky'yr ài hekon a'e. Heta tetea'u putar tywyr izupe a'e wà nehe. 30 A'e rupi Tupàn wenoz wemimonokatu kwer uzeupe a'e wà kury. Umuzewyr kar uzeupe wà kury, wamuawyze kar pà wà kury. Omono e upuràgaw ukàgaw wanupe no.\nZaneruwihawete Zezuz zaneamutar katu a'e\n31 Xinu Tupàn ikatu haw kwez kury, paw rupi kury. A'e rupi za'e nezewe zane kury. Aze Tupàn zaneinuromo hekon nehe, mo uzapo putar ikatu 'ym ma'e zanewe nehe. Aze zaneàmàtyry'ymar uzapo ikatu 'ym ma'e zanewe a'e wà nehe, Tupàn ukwaw putar wanemiapo kwer a'e nehe. Uzepyk putar wanehe amo 'ar mehe nehe. 32 Umur wa'yr imumàno kar pà zanerekuzaromo a'e. Nahekyty'ym kwaw a'e. Umur wa'yr zanewe, a'e rupi umur putar ma'e paw zanewe nehe no. 33 Tupàn zanemuawyze a'e. A'e rupi teko nuze'eg kwaw nezewe zanewe wà nehe. — Ikatu 'ym ma'e iapo har romo wanekon a'e wà, ni'i kwaw zanewe wà nehe. 34 Zaneruwihawete Zezuz umàno zanerehe a'e, ukweraw wi a'e no, Tupàn pyr hekon tuwihawete romo kury. Aze teko uze'eg zemueteahy zanerehe Tupàn pe a'e wà nehe, Zezuz uze'eg putar izupe a'e nehe no, zanekatu haw imume'u pà izupe a'e nehe no, (ta'e zanemukatu a'e xe). 35 Mo umupytu'u kar putar Zaneruwihawete zaneamutar katu re a'e nehe. Ma'erahy puraraw paw wà, zawaiw katu haw wà, zanewe ma'erahy ipuraraw kar haw wà, ma'uhez haw wà, ma'e zanewe heta 'ymaw wà, zanezuka haw rehe ze'egaw wà, zanemàno haw wà. Nan, ni agwer ma'e numupytu'u kar kwaw Zaneruwihawete zaneamutar katu re a'e wà nehe. 36 Nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer.\n— O Tupàn, uruiko Àràpuhàràn ài ure, izuka pyràm ài ure.\nNeàmàtyry'ymar ipuruzuka wer zepe urerehe a'e wà,\nta'e uruzeruzar katu nerehe ure xe.\nUrezuka etea'i a'e wà.\n37 Nan kwaw pa. Aze ma'erahy xipuraraw nehe, ikatuahy putar zanewe nehe. Amo 'ar mehe Tupàn umekuzar putar zaneremipuraraw kwer a'e nehe, ikatuahy ma'e imur pà zanewe a'e nehe. Uzepyk putar a'e ma'erahy ipuraraw kar har wanehe a'e nehe. Ta'e zaneamutar katu a'e xe. 38 Aze zaikuwe nehe, Zezuz zaneamutar wi wi putar a'e nehe no. Aze zàmàno nehe, zaneamutar wi wi putar nehe no. Tupàn heko haw pe har a'e wà, wanuwihaw ywate har a'e wà no, nupuner kwaw Tupàn imupytu'u kar haw rehe zaneamutar katu re a'e wà. Ma'e ko 'ar rehe har a'e wà, ma'e amo 'ar rehe uzeapo ma'e ràm a'e wà no, nupuner kwaw imupytu'u kar haw rehe zaneamutar ire a'e wà nehe no. 39 Ywate har a'e wà, ywy rehe har a'e wà no, amo ae ma'e Tupàn hemiapo kwer a'e wà no, nupuner pixik kwaw imupytu'u kar haw rehe zaneamutar ire a'e wà nehe, ta'e Zaneruwihawete Zezuz Zanezar rehe zazeruzar zane xe. Zaneamutar katu tuwe a'e.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/ROM08.htm","date":"2021-12-01T16:00:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964360803.6\/warc\/CC-MAIN-20211201143545-20211201173545-00160.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":1657,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.514,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"12\nMari omono kàpuhàg Zezuz ipy rehe a'e kury\n1 Heta we 6 'ar kury, mai'u haw uhua'u ma'e iapo 'ym mehe we kury. Oho Zezuz Metàn taw pe kury, Arazar heko haw pe kury. (Arazar Zezuz hemimugweraw kwer romo hekon a'e.) 2 A'e pe har uzapo mai'u haw izupe a'e wà. Arazar umai'u in Zezuz huwake. Heinyr Mart omono temi'u Zezuz pe i'u kar pà izupe. 3 Na'e Mari werur kàpuhàg hekuzar katu ma'e zutahyky'a por Zezuz pe a'e kury. Omono ipy rehe. Uhyuhyw ipy u'aw pupe no. Kàpuhàg hyàkwegatuahy tàpuz pupe paw rupi a'e. 4 Amo Zezuz hemimu'e a'e, Zut Kario pe har her ma'e a'e, (Zezuz tuwihaw wanupe imono àràm a'e) uze'eg ahyahy a'e pe har wanupe a'e kury.\n5 — Aze mo ume'eg kwez kàpuhàg a'e, a'e mehe mo upuner mo hekuzar imono e haw rehe ma'e hereko 'ymar wanupe a'e. 300 temetarer hekuzaromo a'e, i'i wanupe.\n6 Zut nuzamutar kwaw ma'e hereko 'ymar a'e wà. Ma'e rehe imunar ma'e romo hekon. A'e rupi uze'eg nezewe. Zezuz hemetarer rehe uzekaiw ma'e romo hekon Zut a'e. Weraha temetarer hyru iko tuweharupi uzeupi wata mehe. Màràmàràn 'ar mehe o'ok amo uzeupe, hehe imunar pà.\n7 — Eze'eg zo nezewe izupe ty, i'i Zezuz izupe. — Emupytu'u kar zo agwer ma'e iapo re ty. Uzakook kwez kàpuhàg herehe, ta'e hemuhyk kwez xe, hetym àwàm rehe a'e xe, i'i izupe. (Ta'e Zutew uzakook kàpuhàg umàno ma'e kwer wanehe a'e wà xe, watym zanune a'e wà xe.) 8 Uze'eg Zezuz amogwer wanupe. — Tuweharupi ma'e hereko 'ymar pepyr wanekon a'e wà. Naiko kwaw pepyr tuweharupi ihe nehe. A'e rupi aze teko ipurapo wer ikatuahy ma'e rehe ihewe ko 'ar rehe a'e wà nehe, tuwe uzapo a'e wà nehe, i'i izupe.\nTuwihaw ipuruzuka wer Arazar rehe a'e wà kury\n9 Teko tetea'u wenu Zezuz Metàn taw pe heko haw imume'u haw a'e wà. A'e rupi oho a'e pe wà kury. Oho Zezuz hexak pà wà. Oho Arazar hexak pà wà no, ta'e Zezuz umugweraw kar a'e xe. 10 A'e rupi xaxeto wanuwihaw ipuruzuka wer Arazar rehe a'e wà no. Xiuka zemim Arazar zane nehe, i'i uzeupeupe wà. 11 Ta'e Arazar imugweraw kar ire teko tetea'u uzeruzar Zezuz rehe a'e wà xe. Nuweruzar kwaw uwihaw kwehe arer wà. A'e rupi tuwihaw wikwahy wà.\nZezuz wixe Zeruzarez tawhu pe zumen ku'az a'e kury\n12 Iku'egwepe teko tetea'u uhem Zeruzarez tawhu pe wà kury, mai'u haw uhua'u ma'e rehe wà kury. (— Zanera'yr izuka 'ymaw, i'i teko a'e mai'u haw pe wà.) — Zezuz ur putar xe a'e nehe no, i'i amo awa a'e teko wanupe. Teko tetea'u wenu imume'u mehe wà. 13 A'e rupi uhaw pino oho wà. Na'e oho pe rupi huwàxi pà wà kury.\n— Ikatuahy Tupàn a'e.\nIkatuahy Tupàn hemimur karer a'e no.\nTuwe Tupàn umur ukàgaw kwez Izaew izuapyapyr wanuwihawete pe a'e nehe,\ni'i oho waiko izupe wà.\n14 Wexak Zezuz amo zumen a'e. Wapyk oho iku'az kury, ta'e nezewe i'i ze'eg kwehe arer a'e xe.\n15 Pekyze zo nehe, Zeruzarez taw pe har wà.\nUhem putar penuwihawete peme a'e nehe kury.\nZumena'yr ku'az tur putar nehe,\ni'i ze'eg kwehe arer a'e.\n16 A'e 'ar mehe we nurukwaw kwaw a'e ma'e ure rihi. Zezuz ywate iho re urema'enukwaw a'e ze'eg imuapyk pyrer rehe.\n— Azeharomoete teko uzapo a'e ma'e ze'eg kwehe arer imuaze pà a'e wà, uru'e urezeupeupe a'e mehe kury.\n17 Amo teko Zezuz rehe we wanekon a'e wà, Arazar imugweraw kar mehe a'e wà. A'e teko umume'u imugweraw kar awer amogwer teko wanupe wà kury. 18 A'e rupi teko tetea'u uwàxi Zezuz oho wà, ta'e wenu hemiapo kwer imume'u haw a'e wà xe, ta'e wenu ikàgaw imume'u haw a'e wà xe. 19 Ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e uzemono'og a'e wà kury. Uze'eg uzeupeupe wà. — Teko nuzekaiw kwaw zaneze'eg rehe a'e wà kury. Oho Zezuz haikweromo paw rupi wà, i'i ahyahy uzeupeupe wà.\nAmo Kere ywy rehe har ipurexak wer Zezuz rehe a'e wà kury\n20 Amo Kere ywy rehe har a'e wà, oho Zeruzarez pe Tupàn imuwete katu pà mai'u haw 'ar mehe a'e wà. 21 Ur Piri pe uze'eg pà wà kury. (Piri a'e, Metexaz pe har Karirez ywy rehe har romo hekon a'e.) — Urepurexak wer Zezuz rehe ure, i'i izupe wà.\n22 Oho Piri waze'eg imume'u pà Anere pe kury. Na'e Piri a'e, Anere a'e no, oho Zezuz pe imume'u pà a'e wà no, Kere ywy rehe har wanur haw imume'u pà izupe a'e wà kury. 23 Uze'eg Zezuz wanupe.\n— Ihe Awa ta'yr romo aiko ihe. Nan kwehe tete Tupàn hemuigo kar putar tuwihaw ikàg wera'u ma'e romo a'e nehe. 24 Azeharomoete ko heze'eg ihe. Aze teko nuzutym kwaw aroz 'yz ywy rehe a'e wà nehe, nahezuz kwaw nehe, na'i'a kwaw nehe. Ywy rehe itym ire umàno a'e aroz 'yz a'e. Aze umàno nehe, a'e mehe i'a tetea'u putar nehe. 25 — Xo heremiapo putar haw zo azapo putar tuweharupi nehe, aze i'i teko nehe, wiko e putar tuweharupi nehe. Umumaw e putar weko haw nehe. Nazapo kwaw heremiapo putar haw ihe nehe. Xo Tupàn hemiapo putar haw zo azapo putar nehe, aze i'i teko nehe, umurywete kar putar uzar Tupàn nezewe mehe nehe. A'e ae wiko putar Tupàn pyr tuweharupi nehe. Tupàn umurywete kar putar a'e wemiruze'eg tuweharupi a'e nehe no. 26 Aze a'e Kere ywy rehe har heko wer heremiruze'eg romo a'e wà nehe, tuwe weruzar heze'eg a'e wà nehe. Ta'e heremiruze'eg weruzar heze'eg a'e wà xe. Aze weruzar heze'eg wà nehe, heru umuawate katu putar a'e teko a'e wà nehe no.\nZezuz uze'eg umàno àwàm rehe a'e kury\n27 — Azemumikahy ihe kury. Ma'e a'e putar nehe. — Epuraraw kar zo a'e ma'erahy ihewe nehe, aipo a'e putar heru pe nehe. Nan kwaw pa. Azur tuwe a'e ma'erahy ipuraraw pà ihe, i'i urewe. Na'e uze'eg Tupàn pe. 28 — O heru, tuwe teko uze'egatu nerehe a'e wà nehe, tuwe umume'u nekàgaw nepuràg eteahy haw amogwer wanupe wà nehe, i'i izupe ureruwa rupi. Na'e i'i amo uze'eg ma'e ywate har a'e kury. Teko Zezuz huwake har wenu ize'eg mehe wà. — Amuze'egatu kar teko hezehe ihe wà. A'e teko umume'u wi putar hekàgaw hepuràg eteahy haw amogwer wanupe a'e wà nehe no, i'i ywak rehe har a'e kury.\n29 Teko a'e pe har wenu ize'eg mehe wà.\n— Àmàn ànogaw aipo, i'i amo wà. — Tupàn heko haw pe har uze'eg kwez izupe a'e, i'i amogwer wà. 30 Uze'eg Zezuz wanupe.\n— Naherehe kwaw a'e ze'eg tur ihewe a'e. Penehe tur ihewe a'e, i'i wanupe. 31 Nan kwehe tete Tupàn uzepyk putar herehe a'e nehe, teko paw wanekuzaromo a'e nehe, ta'e teko paw uzapo ikatu 'ym ma'e a'e wà xe. A'e mehe Zurupari a'e, ikatu 'ym ma'e iapo har wanuwihaw a'e, nupuner kwaw teko wamono kar haw rehe tatahu pe a'e nehe. Nuiko kwaw teko wanuwihaw romo a'e nehe kury. 32 Aze hemupu'àm ywy wi wà nehe, amunyryk putar teko paw hezeupe ihe wà nehe. 33 (Nezewe umume'u ywyra kanetar rehe umàno àwàm urewe a'e.) 34 I'i teko izupe wà. — Ze'eg kwehe arer urewe imur pyrer a'e, nezewe uze'eg urewe a'e. — Tuwihawete ur ma'e ràm wiko putar tuweharupi a'e nehe, umàno 'ym pà a'e nehe, i'i urewe a'e. — Uzuka putar Awa ta'yr a'e wà nehe, ywyra kanetar rehe hupir pà a'e wà nehe, ere kwez urewe ne. Màràzàwe tuwe ereze'eg nezewe urewe ne, i'i izupe wà.\n35 I'i Zezuz wanupe.\n— Tatainy wiko pepyr ko 'ar rehe a'e. Nan kwehe tete oho putar pewi nehe. Peiko tatainy rehe. A'e rupi pexak peho àwàm. Ipytun mehe wata ma'e nuexak kwaw oho àwàm a'e wà. 36 Pezeruzar a'e tatainy rehe nehe, pepyr heko mehe we nehe, a'e rupi tatainy hereko har romo peiko putar nehe. (Uzehe uze'eg a'e. Ta'e tatainy zàwenugar romo hekon a'e xe. Hemiruze'eg oho putar Tupàn pyr a'e wà nehe. Tatainy hereko har wà, za'e wanupe. Hemiruze'eg 'ym oho putar tatahu pe wà nehe. Ipytunaw rupi wata ma'e wà, za'e wanupe.)\nTeko nuzeruzar kwaw Zezuz rehe a'e wà rihi\nA'e ma'e imume'u re oho Zezuz a'e wi teko wanuwi a'e kury. Uzeàmim oho wanuwi. 37 Wexak zepe Zezuz purumupytuhegatu kar haw iapo mehe wà. Nuzeruzar kwaw hehe wà. 38 Kwehe mehe Izai umume'u wanemiapo ràm a'e.\nHezar, amume'u ze'eg azeharomoete har aha teko tetea'u wanupe ihe.\nNuzeruzar kwaw heze'eg rehe a'e wà.\nErexak kar nekàgaw wanupe ne.\nNuzeruzar kwaw neze'eg rehe wà,\ni'i Izai kwehe mehe a'e.\n39 Nuzeruzar kwaw hehe a'e wà. Amo ae Izai ze'eg nezewe i'i a'e.\n40 Tupàn a'e, numuehàpyhà kar kwaw waneha a'e wà.\nNukwaw kar kwaw ma'e wanupe a'e.\nA'e rupi nahehàpyhà kwaw wà kury. Nukwaw kwaw ma'e wà kury.\nNaheko wer kwaw heremiruze'eg romo a'e wà.\nA'e rupi namukatu kwaw ihe wà nehe,\ni'i Tupàn wanupe, i'i Izai kwehe mehe.\n41 Nezewe i'i Izai a'e, ta'e wexak Zezuz ikàgaw ipuràg eteahy haw a'e xe, (upuahu pe a'e xe). Umume'u a'e ma'e pape rehe imuapyk pà a'e. 42 Amo Zutew wanuwihaw uzeruzar Zezuz rehe a'e 'ar mehe a'e wà. Numume'u kwaw hehe uzeruzar haw amogwer wanupe wà. Ta'e ukyze ze'eg kwehe arer kwaw par wanuwi wà xe.\n— Amogwer tuwihaw hemono kar putar zemono'ogaw wi a'e wà nehe, i'i uzeupeupe wà. 43 — Tuwe teko uze'egatu herehe wà nehe, i'i agwer teko uzeupe wà. — Tuwe hekatu Tupàn pe nehe, ni'i kwaw uzeupe wà. A'e rupi numume'u kwaw Zezuz rehe uzeruzar haw wà.\n— Heze'eg nuzawy kwaw purehe uzepyk ma'e a'e, i'i Zezuz teko wanupe a'e kury\n44 Na'e uze'eg Zezuz oho wahyhaw rupi kury, teko wanupe kury.\n— Aze teko uzeruzar herehe wà nehe, uzeruzar putar hemur kar har rehe wà nehe no.\n45 Aze teko herexak wà nehe, wexak putar hemur kar har wà nehe no. 46 Azur ywy rehe tatainy ài ihe, Tupàn ze'eg imume'u pà purupe ihe. A'e rupi herehe uzeruzar ma'e nuiko kwaw ipytunaw rupi wata ma'e ài a'e wà nehe, ta'e ukwaw putar Tupàn ze'eg a'e wà nehe xe. 47 Aze teko wenu heze'eg a'e wà nehe, aze nuweruzar kwaw a'e wà nehe, nazepyk kwaw wanehe ko 'ar rehe ihe nehe. Ta'e nazur kwaw ko ywy rehe teko wanehe hezepyk pà ihe. Tatahu wi teko wapyro pà azur ihe. 48 Heze'eg nuzawy kwaw purehe uzepyk ma'e a'e. Aze teko nuzeruzar kwaw heze'eg rehe a'e wà nehe, aze naheko wer kwaw heremiruze'eg romo a'e wà nehe, ima'enukwaw putar heze'eg rehe a'e wà nehe, tatahu pe oho pà a'e wà nehe.\n49 Naze'eg e kwaw ihe zutyka'i ihe. Heru hemur kar har umume'u kar a'e ma'e ihewe a'e. 50 Aze pezeruzar ize'eg rehe nehe, peiko putar ipyr tuweharupi nehe, tatahu pe peho pixik 'ym pà nehe. Heru hemuze'eg kar a'e, umume'u kar a'e ma'e ihewe a'e.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/JHN12.htm","date":"2021-11-29T12:44:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964358705.61\/warc\/CC-MAIN-20211129104236-20211129134236-00217.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":1701,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.268,"stopwords_ratio":0.501,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"17\n— Zezuz uze'eg Tupàn pe wemimu'e wanehe a'e kury\n1 A'e ma'e imume'u pawire ume'e Zezuz ywate a'e kury. Uze'eg Tupàn pe kury.\n— Heru, uhem a'e 'ar kwez kury. Ihe nera'yr romo aiko ihe. Exak kar hekàgaw hepuràg eteahy haw purupe nehe. A'e rupi aexak kar putar nekàgaw nepuràg eteahy haw purupe ihe nehe no. 2 Ta'e hemuigo kar pe teko paw wanuwihaw romo ne xe. A'e rupi amuigo kar putar heremiruze'eg nepyr tuweharupi ihe wà nehe no, tatahu pe wamono kar 'ym pà ihe wà nehe no, ta'e eremur a'e heremiruze'eg ihewe ne wà xe. 3 Ne Tupàn romo ereiko ne. Naheta kwaw amo. Ihe Zezuz Tuwihawete Purupyro Ma'e romo aiko ihe, neremimur karer romo ihe. Aze teko nekwaw a'e wà nehe, aze hekwaw a'e wà nehe, a'e mehe wiko putar tuweharupi zanepyr a'e wà nehe, tatahu pe oho 'ym pà a'e wà nehe. 4 Aexak kar nekàgaw nepuràg eteahy haw purupe ko ywy rehe ihe. Azapo neremiapo putar haw paw rupi katete ihe. 5 Izypy mehe ywy ywak iapo 'ym mehe we tuwihaw ikàg wera'u ma'e romo aiko ihe. Tàrityka'i azewyr putar nepyr ihe nehe. A'e mehe hemuigo kar wi pe tuwihaw ikàg wera'u ma'e romo nehe kury, izypy mehe arer zàwegatete nehe kury.\n6 Eremur amo teko ihewe ne wà, heremiruze'eg romo wamuigo kar pà ne wà. Amume'u neze'eg kwez wanupe ihe. A'e rupi nekwaw a'e wà kury. Neremiruze'eg romo wanekon wà. Eremur ihewe ne wà kury. Ta'e weruzar neze'eg a'e wà xe. 7 Hekàgaw paw rupi, heremiruze'eg paw rupi wà, hema'e paw rupi neremimur kwer romo wanekon a'e wà. Heremiruze'eg ukwaw katu ko ze'eg a'e wà kury. — Tupàn umur ma'e paw Zezuz pe a'e, i'i uzeupe wà kury. 8 Eremume'u neze'eg ihewe ne. Amume'u neze'eg wanupe ihe. Uzeruzar a'e ze'eg rehe a'e wà. — Azeharomoete ize'eg a'e, i'i neze'eg rehe a'e wà. — Azeharomoete Zezuz ur Tupàn wi a'e, azeharomoete Tupàn umur kar Zezuz ywy rehe a'e, i'i uzeupeupe zanerehe wà.\n9 — Epytywàgatu ne wà nehe, a'e newe kury. Naze'eg kwaw newe teko heremiruze'eg 'ym wanehe ihe. Heremiruze'eg neremimur kwer wanehe aze'eg newe ihe kury, ta'e neremiruze'eg romo wanekon a'e wà no xe. 10 Heremiruze'eg paw neremiruze'eg romo wanekon a'e wà. Neremiruze'eg paw heremiruze'eg romo wanekon a'e wà no. Wanexak mehe teko wexak putar hekàgaw hepuràgaw a'e wà nehe no. 11 Aha putar nepyr ihe nehe kury, Heru. Aezar putar ko ywy ihe nehe. Naikuwe kwaw ywy rehe nehe. Heremimu'e wiko putar ywy rehe a'e wà nehe. O Heru, nekatuahy ne. Emonokatu heremimu'e ne wà nehe, ta'e nekàg wera'u ne xe. Eremur nekàgaw ihewe ne. Zaiko pitài teko ài zane. Tuwe heremiruze'eg wiko pitài teko ài a'e wà nehe no, zanezàwegatete a'e wà nehe no. 12 Wapyr hereko mehe amonokatu wanereko ihe wà, ta'e eremur nekàgaw ihewe ne xe. Nazuka kar kwaw tuwihaw wanupe ihe wà. Numàno kwaw herupi wata mehe wà. Xo pitài zo uhem ihewi a'e, ta'e ze'eg kwehe arer umume'u heàmàtyry'ymar romo heko àwàm a'e xe. 13 Tàrityka'i aha putar nepyr ihe nehe kury. Amume'u ko ma'e teko newe ihe, wanuwa rupi ihe. A'e rupi hurywete putar tuwe upy'a pe henu mehe a'e wà nehe. 14 Naiko kwaw teko ko ywy rehe har ài ihe, ta'e aruzar neze'eg ihe xe. Heremiruze'eg a'e wà no, wiko ihe ài a'e wà no, nuiko kwaw neàmàtyry'ymar ko ywy rehe har wazàwe a'e wà no. Ta'e weruzar neze'eg a'e wà xe. A'e rupi teko na'iakatuwawahy kwaw wanehe a'e wà. 15 — Eraha ywy wi nepyr tàrityka'i ne wà nehe, na'e kwaw newe, Tupàn. — Emonokatu ikatu 'ym ma'e iapo har wazar wi ne wà nehe, a'e newe. 16 Naiko kwaw neàmàtyry'ymar ywy rehe har wazàwe ihe. Heremiruze'eg a'e wà no, wiko ihe ài a'e wà no. Nuiko kwaw amogwer teko wazàwe wà. 17 Neze'eg azeharomoete ne. Emu'e heremiruze'eg neze'eg rehe ne wà nehe. A'e mehe weruzar putar neze'eg a'e wà nehe, neremiruze'eg romo wiko pà a'e wà nehe. 18 Hemur kar pe ywy rehe ne. — Emume'u heze'eg teko wanupe nehe, ere ihewe. Nezewegatete ihe amono kar putar heremiruze'eg taw nànàgatu ihe wà nehe no. 19 Aruzar katu neze'eg ihe. Wexak heremiapo kwer a'e wà. A'e rupi weruzar katu putar neze'eg a'e wà nehe no.\n20 Aze'eg newe heremiruze'eg wanehe ihe. Umume'u neze'eg oho amo teko wanupe a'e wà. Omogwemogwer a'e teko uzeruzar herehe a'e wà no, ta'e wenu heremiruze'eg waze'eg a'e wà no xe. Aze'eg newe a'e teko wanehe ihe no. 21 Tuwe wiko uzeinuinuromo paw rupi a'e wà nehe. O Heru. Ereiko heinuromo ne. Aiko neinuromo ihe. Tuwe wiko zaneinuromo nezewegatete a'e wà nehe no. A'e rupi wiko putar zanezàwe a'e wà nehe. A'e rupi amogwer teko i'i putar a'e wà nehe, — Azeharomoete Tupàn umur kar Zezuz xe zanepyr a'e, i'i putar a'e wà nehe. 22 Eremur nekàgaw nepuràg eteahy haw ihewe ne. Nezewegatete amono hekàgaw hepuràgaw kwez wanupe ihe no. A'e rupi wiko putar uzeinuinuromo pitài romo a'e wà nehe no, pitài romo zanereko haw ài a'e wà nehe no. 23 Aiko wainuromo ihe. Ereiko heinuromo ne. A'e rupi wiko putar tuwe uzeinuinuromo pitài romo a'e wà nehe no. A'e rupi — Azeharomoete Tupàn umur kar Zezuz xe a'e, i'i putar teko a'e wà nehe. — Tupàn uzamutar katu Zezuz a'e, zaneamutar katu nezewegatete a'e no, i'i putar a'e wà nehe.\n24 O Heru. Eremur heremiruze'eg ihewe ne wà. Tuwe wiko hepyr a'e wà nehe. A'e rupi wexak putar hekàgaw hepuràg eteahy haw a'e wà nehe. Kwehe mehe eremur a'e nekàgaw nepuràgaw ihewe ne, ta'e ywy iapo 'ym mehe we heamutar katu pe ne xe. 25 Ne Heru ikatuahy ma'e ne. Teko heremiruze'eg 'ym nanekwaw kwaw a'e wà. Urukwaw katu ihe.\n— Azeharomoete Tupàn umur Zezuz xe a'e, i'i ko heremiruze'eg newe a'e wà. 26 Amume'u neze'eg wanupe ihe, nekwaw kar pà wanupe ihe. Amume'u wi wi putar wanupe ihe nehe kury. — Heru heamutar katu a'e, a'e wanupe ihe. A'e rupi uzeamutamutar katu putar a'e wà nehe no. A'e rupi aiko putar wainuromo ihe nehe no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/JHN17.htm","date":"2021-11-29T12:46:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964358705.61\/warc\/CC-MAIN-20211129104236-20211129134236-00222.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000087023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000087022781372}","num_words":957,"character_repetition_ratio":0.105,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.515,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"14\nZonata uzemurywete haw\n1 Amo 'ar mehe Zonata uze'eg utakihepuku heraha har pe kury. — Zaha Piri ywy rehe har zauxiapekwer waker haw pe nehe. Upyta Piri ywy rehe har ywyàpyznaw kupe kutyr upytu'u haw pe wà, i'i izupe. Numume'u kwaw wemiapo ràm u pe. 2 Xau a'e, Migirom pe Zimea huwake hekon a'e 'ar mehe a'e. Umupu'àm wàpuzràn amo homà 'yw iwy pe. Amo 600 awa ru'u wiko hehe we a'e pe wà no. 3 Amo xaxeto a'e pe hekon a'e no. Umunehew xaxeto kamirpuku uzehe. Aiaz Aitu ta'yr her romo a'e. Ikamo i'ir romo hekon a'e. Ikamo a'e, Pinez ta'yr Eri hemimino romo hekon a'e. Pema'enukwaw Eri rehe. Xaxeto romo hekon Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo Xiro pe kwehe mehe a'e. Awa a'e wà, nukwaw kwaw Zonata a'e wi ihem awer a'e wà.\n4 Wahaw Zonata ywyàpyznaw oho iko Piri ywy rehe har wapytu'u haw pe uhem pà. Heta mokoz itahu a'e pe. Pitài iawyze har rehe hin. Inugwer iahurehe hin. Itahu ipy a'e, Moze her romo a'e. Xene inugwer her romo a'e. 5 Itahu ipy ywyàpyznaw huwake kwarahy heixe haw awyze har kutyr har rehe hin a'e. Mikimaz a'e itahu henataromo tuz. Inugwer itahu kwarahy hemaw awyze har kutyr har rehe hin a'e. Zema a'e itahu henataromo tuz.\n6 Uze'eg Zonata uzehe we har pe. — Piri ywy rehe har uzeruzar 'ym ma'e romo wanekon wà. Zaha waker haw pe kury. Aze ru'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e zanepytywà putar a'e nehe. Aze zanepytywà nehe, xityk putar Piri ywy rehe har zane wà nehe. Teko tetea'u heta 'ym mehe wà, aze Tupàn upytywà a'e teko wà, a'e teko upuner wyzài ma'e iapo haw rehe wà, i'i izupe.\n7 — Aze ma'e ikatu newe nehe, xiapo a'e ma'e zane nehe. Aha putar nerupi nehe, i'i hehe we har izupe. 8 — Ikatuahy, i'i Zonata. — Zaha a'e pe nehe. Tuwe awakwer ur zanerexak pà wà nehe, i'i. 9 — Pepyta pe pe nehe. Tuwe uruhem penuwake nehe, i'i putar ru'u zanewe wà nehe. Aze uze'eg nezewe wà nehe, xiruzar waze'eg nehe. 10 — Pezur xe ureruwake kury, aze i'i zanewe nehe, zaha wanuwake nehe. Ta'e nezewe Tupàn ukwaw kar putar waneityk àwàm zanewe a'e nehe xe, i'i izupe.\n11 Na'e uzexak kar oho Piri ywy rehe har wanupe wà kury. — Pexak ty wà. Amo Emerew uhem wà itakwar wi wà, uzeàmimaw wi wà, i'i Piri ywy rehe har uzeupeupe wà, Zonata wanehe uze'eg urywahy pà wà.\n12 Na'e Piri ywy rehe har uhapukaz Zonata pe wà, hehe we har pe wà no. — Pezeupir xe kury ty wà. Urepurexak kar wer amo ma'e rehe peme ure, i'i wanupe wà. I'i Zonata kwàkwàmo pe, — Eho herupi kury, ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e weityk kar putar Piri ywy rehe har Izaew wanupe a'e wà nehe xe, i'i izupe.\n13 Uzeupir Zonata oho uzemumew pà a'e kury. Oho kwàkwàmo hupi a'e no. Uzàmàtyry'ym Zonata Piri ywy rehe har oho wà, ywy rehe wamu'ar kar pà wà. Kwàkwàmo hupi oho ma'e uzukazuka oho wanereko, haikweromo a'e wà no. 14 A'e 'ar mehe uzuka 20 awa ru'u wà. A'e ywypehegwer ipuku haw heta 17 zywa. Heta 17 zywa hepykàg romo har a'e no. 15 Piri ywy rehe har a'e ker haw pe har paw ukyze katu wà kury. Zauxiapekwer waker haw izywyr wata ma'e uryryryryz ukyze pà wà no. Ywy uryryryryz a'e no. Ta'e Tupàn umukyze kar a'e wà xe.\nWeityk Piri ywy rehe har wà\n16 Amo awa Xau hemiruze'eg, ma'e rehe ume'e zàmim ma'e a'e wà, Zimea taw Mezàmi ywy rehe har pe wanekon a'e 'ar mehe a'e wà. Wexak a'e Piri ywy rehe har he'o ma'e a'e wà. Uzàn waiko a'e wà. Uzàn e kwerupi wà no. 17 Na'e uze'eg Xau amo tuwihaw wanupe kury. — Pepapar zauxiapekwer zanerehe har peho pe wà kury. Aze ru'u amo nuiko kwaw xe wà, i'i wanupe. Upapar oho wà. Nuexak kwaw Zonata wà. Nuexak kwaw kwàkwàmo itakihepuku heraha har wà no. 18 Na'e i'i Xau a'e xaxeto Aiaz her ma'e pe kury. — Erur Tupàn Ze'eg Hyru xe kury, i'i izupe. Uze'eg nezewe ta'e a'e 'ar rehe Izaew wanuwihaw weraha Tupàn Ze'eg Hyru wenataromo a'e wà, wata mehe awyze harupi wà.\n19 Xaxeto pe Xau ize'eg mehe we hehaite wera'u teko Piri ywy rehe har waker haw pe har wà kury. Na'e i'i Xau xaxeto pe kury. — Epuranu zo Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe kury, i'i izupe.\n20 Na'e zauxiapekwer Xau hemiruze'eg uzàmàtyry'ym Piri ywy rehe har oho wà kury. Hehaite Piri ywy rehe har wà. He'o wà no. Nukwaw kwaw wemiapo wà. Uzeàmàtyry'yry'ym waiko wà. 21 A'e 'ym mehe amo Emerew wiko oho Piri ywy rehe har wapyr wà. Tàrityka'i uzewyr Xau pe Zonata pe wà kury. 22 Izaew ywytyr Eparai ywy rehe har rehe wiko ma'e a'e wà no, wenu Piri ywy rehe har Xau wi wazàn awer imume'u haw wà. A'e rupi uzemono'og wà kury, Piri ywy rehe har wakutyr oho pà wà kury. 23 Uzàmàtyry'ym oho waiko pe rupi wà. Te Mete Awem kupe kutyr uzuka Piri ywy rehe har wà. Upytywà Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew a'e 'ar mehe wà. A'e rupi Izaew weityk Piri ywy rehe har wà.\nZeàmàtyry'ymawhu upaw\n24 Izaew ima'uhez tuwe a'e 'ar mehe wà. Na'ikàg kwaw wà, ta'e ima'uhez tuwe wà xe. Ta'e a'e 'ym mehe Xau umume'uahy ko uze'egaw xe. — Aze amo u'u ma'e heàmàtyry'ymar wanehe hezepyk 'ym mehe we wà nehe, amono putar heze'eg iaiw ma'e a'e teko wanehe ihe nehe, i'i a'e 'ym mehe. A'e rupi ni amo numai'u kwaw a'e 'ar mehe a'e wà. 25 Zauxiapekwer paw uhem ka'a pe wà kury. Hàir tetea'u wexak a'e pe wà. 26 Tynehem ywyra hàir pupe upaw rupi wà. Ni amo nu'u kwaw wà, ta'e ukyze Xau ize'egaiw wi a'e wà xe. 27 Xo Zonata zo nuenu kwaw u a'e iaiw ma'e hemiapo ràm imume'u mehe a'e. A'e rupi upir ywyra opo pe har. Ukutuk hàir iapyr. U'u hàir ywyra iapyr pe har. Nan kwehe tete ikàg wewer. 28 Na'e amo zauxiapekwer uze'eg izupe. — Ure paw na'urekàg kwaw ure, ta'e neru umume'uahy ze'egaiw urewe a'e xe. — Aze amo u'u ma'e kutàri nehe, amume'uahy putar heze'egaiw hehe nehe, i'i neru urewe, i'i a'e awa Zonata pe.\n29 Na'e uwazar Zonata waze'eg wanupe kury. — Iaiw ma'e uzapo heru zaneànàm wanupe a'e. Peme'e herehe. Hekàg kury, ta'e a'u hàir ihe xe. 30 Aze mo zaneànàm u'u temi'u zaneàmàtyry'ymar zaneremityk kwer wanuwi ipyro pyrer wà, ikatu wera'u mo. Aze mo u'u temi'u, uzuka tetea'u wera'u mo Piri ywy rehe har wà, i'i wanupe.\n31 A'e 'ar mehe weityk Izaew Piri ywy rehe har wà. Uzypyrog waàmàtyry'ym pà Mikimaz tawhu pe wà. Uzuka oho waiko pe rupi wata pà te Aezarom pe uhem mehe wà no. A'e rupi ikene'o tuwe Izaew uma'uhez pà wà. 32 A'e rupi upyhyk ma'e oho waàmàtyry'ymar wanuwi wà kury: àràpuhàràn hawitu ma'e wà, tapi'ak wà, tapi'aka'yr wà. Uzuka a'e pe wà. U'u ho'o kwer huwykwer inuromo wà. 33 Na'e amo umume'u oho Xau pe wà. — Exak nehe. Teko uzapo ikatu 'ym ma'e waiko Tupàn henataromo wà. U'u ma'ero'o kwer huwykwer izakook 'ym mehe we wà, i'i izupe wà. Uhapukaz Xau kury. — Naperuzar kwaw heze'eg. Perur amo itahu xe imuwamuwak pà herenataromo kury, i'i wanupe.\n34 Uzapo kar amo ae ma'e wanupe kury. — Peze'eg peho teko wanupe kury. — Peraha peneimaw tapi'ak Xau pe wà nehe kury. Peraha peneimaw àràpuhàràn izupe wà nehe no, peze wanupe nehe. Tuwe uzuka xe wà nehe. Tuwe u'u xe wà nehe no. Tuwe nuzapo kwaw iaiw ma'e Tupàn henataromo wà nehe no. Tuwe nu'u kwaw ma'ero'o kwer huwykwer inuromo wà nehe, i'i wanupe. A'e rupi pyhaw teko paw werur weimaw tapi'ak a'e pe wà. Uzuka a'e pe wà. 35 Na'e Xau uzapo amo ma'ea'yr hapy haw a'e pe Tupàn henataromo kury. Ma'ea'yr hapy haw Xau hemiapo kwer ipy a'e.\nTeko upyro Zonata wà\n36 Na'e uze'eg Xau wemiruze'eg zauxiapekwer wanupe kury. — Zawezyw pyhaw Piri ywy rehe har waàmàtyry'ym pà zane nehe. Kwarahy ihem 'ym mehe we xiuka Piri ywy rehe har paw zane wà nehe, wama'e paw ipyro pà zane wà nehe, i'i izupe wà. — Aze ikatu amo ma'e newe nehe, ezapo a'e ma'e nehe, i'i wanupe wà. — Nan, i'i xaxeto wanupe. — A'e 'ym mehe zapuranu Tupàn rehe nehe, i'i wanupe.\n37 Na'e Xau upuranu Tupàn rehe kury. — Aze aha Piri ywy rehe har waàmàtyry'ym pà ihe nehe, aipo ikatu putar newe nehe. Aipo erepytywà putar Izaew ne wà nehe. Aipo uruityk putar Piri ywy rehe har ure wà nehe, i'i izupe. A'e 'ar mehe Tupàn nuwazar kwaw Xau ize'eg a'e. 38 Na'e uze'eg Xau amogwer tuwihaw wanupe kury. — Pezur xe nehe ty wà. Pepuranuranu teko wanehe nehe. — Ma'e ikatu 'ym ma'e pezapo kwez Tupàn henataromo kutàri. Ta'e nuze'eg kwaw zanewe a'e xe, peze wanupe nehe, i'i wanupe. 39 — Amume'uahy putar ko ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wapyro har henataromo ihe nehe kury. Azuka putar a'e ikatu 'ym ma'e iapo arer ihe nehe. Aze hera'yr wiko a'e ma'e iapo arer romo nehe, nezewe rehe we azuka putar ihe nehe, i'iahy Xau. Ni amo nuwazar kwaw ize'eg izupe wà. 40 Na'e uze'eg wi wanupe. — Pepyta pe pe nehe. Apyta putar xe hera'yr Zonata rehe we ihe nehe, i'i wanupe. — Aze amo ma'e ikatu newe nehe, ezapo a'e ma'e nehe, i'i teko izupe wà.\n41 Na'e uze'eg Xau Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar pe kury. — Ne Tupàn ne. Màràzàwe tuwe nerewazar kwaw heze'eg ihewe kutàri. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e romo Izaew wazar romo ereiko ne. Amomor putar ita ma'e papar haw hereko har ikatu 'ym ma'e iapo arer hexak pà ihe nehe kury. Exak kar ihewe nehe. Aze ihe a'e iaiw ma'e iapo arer romo aiko nehe, aze hera'yr a'e romo hekon nehe, exak kar ita Uri her ma'e inugwer ita 'aromo nehe. Aze amo Izaew izuapyapyr wiko a'e ma'e iapo arer romo nehe, exak kar ita Tumi her ma'e inugwer ita 'ar romo nehe, i'i Xau Tupàn pe. Omomor Xau ita. Ita Uri her ma'e uzexak kar inugwer i'aromo. Aze ru'u Xau, aze ru'u Zonata a'e ma'e iapo arer romo hekon a'e wà. Zauxiapekwer nuiko kwaw a'e romo wà.\n42 Na'e uze'eg Xau kury. — Pemomor wi ita nehe. Aze ru'u ihe aze ru'u hera'yr Zonata. Ma'enugar wiko a'e ikatu 'ym ma'e iapo arer romo Tupàn henataromo. Omomor ita wà. Tupàn wexaexak Zonata ita pupe. 43 Na'e upuranu Xau Zonata rehe kury. — Ma'e erezapo, i'i hehe upuranu pà. — A'u hàir pixika'i ywyra iapyr rupi i'ok pyrer ihe. Hepo pe apyhyk a'e ywyra. Aiko xe. Ahyk hemàno àwàm rehe, i'i izupe.\n44 — Aze amo nanezuka kwaw wà nehe, tuwe Tupàn hezuka nehe, i'i Xau izupe.\n45 Uwazar zauxiapekwer Xau pe wà kury. — Nan kwaw pa. Zonata weityk Piri ywy rehe har a'e wà. Umukàg Izaew a'e wà. A'e rupi Izaew weityk Piri ywy rehe har a'e wà. Na'ikatu pixik kwaw imàno àwàm urewe nehe. Urumume'uahy tuwe imàno 'ym àwàm Tupàn henataromo ure. Tupàn upytywà kutàri a'e, a'e rupi weityk Piri ywy rehe har a'e wà. Ezuka kar zo nehe, i'i zauxiapekwer Xau pe wà. Nezewe zauxiapekwer upyro Zonata imàno àwàm wi wà, tu wi wà.\n46 Upytu'u Xau Piri ywy rehe har wanaikweromo oho re kury. Upytu'u wazuka re. Uzewyr Piri ywy rehe har uiwy pe weko haw pe wà.\nXau pureruze'egaw, iànàm no\n47 Izaew wanuwihawete romo wiko mehe Xau uzàmàtyry'ym teko uiwy rehe har oho wà. Na'aw a'e teko waner xe wà: Moaw izuapyapyr wà, Amon izuapyapyr wà, Enom izuapyapyr wà, Zowa wanuwihawete wà, Piri ywy rehe har wà. Wyzài teko waàmàtyry'ym mehe Xau weityk a'e teko a'e wà. 48 Ikàg Xau waàmàtyry'ym mehe. Nukyze kwaw wanuwi. Weityk Amarek ywy rehe har wà no. Aze amo teko ur Izaew wakutyr wà, Xau weityk a'e teko wà, wamuzàn kar pà wà.\n49 Heta na'iruz ta'yr izupe wà. Zonata, Iziwi, Mawkizu waner romo wà. Tazyr ipy Meraw her romo a'e. Tazyr iahykaw rehe har Mikaw her romo a'e. 50 Aenuà hemireko her romo a'e. Aima tazyr romo hekon. Zauxiapekwer Xau hemiruze'eg wanuwihaw a'e, tywyr ta'yr a'e, Aminer her romo a'e. Ner tywyr her romo a'e. 51 Xau tu Ki her ma'e a'e, Aminer tu Ner her ma'e a'e, Amiew ta'yr romo wanekon a'e wà.\n52 Wikuwe mehe kwarahy nànàn Xau uzàmàtyry'ymahy Piri ywy rehe har wà. Wyzài 'ar mehe aze wexak amo awa ikàg ma'e hehaite ma'e, umuigo kar a'e awa wemiruze'eg romo amogwer zauxiapekwer wanehe we imono kar pà.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/1SA14.htm","date":"2021-12-05T03:03:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363134.25\/warc\/CC-MAIN-20211205005314-20211205035314-00266.warc.gz","language":"gub","language_score":1.000007391,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000073909759521}","num_words":1994,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.264,"stopwords_ratio":0.449,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"10\nZezuz omono kar 72 wemimu'e taw nàn a'e wà kury\n1 Amo 'ar mehe Zezuz Zanezar a'e, wexaexak amo 72 awa a'e wà. Omono kar mokoz amo taw pe wà, omono kar amo mokoz amo ae taw pe wà no, nezewe omono kar paw rupi wà, taw nànàn wà, wenataromo wà. 2 Wamono kar 'ym mehe we uze'eg wanupe. — Teko ko ywy rehe har a'e wà, nuzawy kwaw aroz ipo'o pyràm ko pe har a'e wà. Naheta tete kwaw ipo'o har wà. Aroz tetea'u ihyk mehe ko zar umur kar uma'ereko ma'e ko pe a'e wà, aroz ipo'o kar pà wanupe a'e wà. Nezewegatete peze'eg Tupàn pe nehe. A'e mehe umur kar putar uze'eg imume'u har xe a'e wà nehe. A'e rupi teko ukwaw putar Tupàn ze'eg puràg a'e wà nehe. Uzeruzar putar hehe wà nehe. 3 Peho nehe ty wà. Na'ikatuahy kwaw peme nehe. Zawaruhu ume'egatu àràpuhàràn wanehe. Nezewegatete teko a'e wà nehe, ume'egatu putar penehe a'e wà nehe. Apomono kar putar zawaruhu zàwenugar wainuromo ihe, àràpuhàràn ài ihe. 4 Peraha zo temetarer hyru nehe, ni ma'e hyru, ni pexapat nehe no. Pepytu'u zo pe rupi nehe, amo pe peze'eg pà nehe. 5 Tàpuz me peixe mehe nehe, peze nezewe nehe. — Tuwe zeàmàtyry'ym 'ymaw upyta 'àg tàpuz me a'e nehe, peze a'e pe har wanupe nehe. 6 Aze awa ikatu ma'e tàpuz me hekon nehe, aze puràmàtyry'ym 'ym ma'e romo hekon a'e nehe, tuwe peze'egatu hehe nehe. — Tuwe Tupàn uzapo ikatu ma'e newe nehe, peze izupe nehe. Aze puràmàtyry'ym ma'e romo hekon a'e nehe, pezo'ok wi peze'egatu haw izuwi nehe. 7 Peiko a'e awa ikatu ma'e hàpuz me nehe, pe'u temi'u peme imur pyràm nehe, ta'e aze teko uma'ereko a'e wà nehe, upuner hekuzar ipyhykaw rehe a'e wà nehe xe. Peker zo amo ae tàpuz me a'e taw pe peneko mehe nehe.\n8 Aze pehem peho amo taw pe nehe, aze a'e pe har pemuixe kar wà nehe, pe'u temi'u peme imur pyràm nehe. 9 Pemukatu ima'eahy ma'e a'e taw pe har pe wà nehe. — Tupàn pureruze'egaw uhem etea'i peme a'e kury, peze a'e taw pe har wanupe nehe. 10 Aze pehem amo taw pe nehe, aze a'e pe har napemuixe kar kwaw a'e pe wà nehe, peata peho taw mytepe nehe, nezewe peze'eg pà wanupe nehe. 11 — Te ywy ku'i kwer urepy pe har uruityk putar peme ure kury, peze a'e pe har wanupe nehe. Pema'enukwaw katu ko ze'eg rehe nehe. — Uhem etea'i Tupàn pureruze'egaw peme kury, peze wanupe nehe. 12 Amo 'ar mehe nehe, Tupàn uzepyk putar ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe nehe. A'e 'ar mehe uzepyk putar a'e taw pe har wanehe azeharomoete nehe. Kwehe mehe Tupàn uzepyk Xotom taw pe har wanehe a'e wà, ta'e ikatu 'ym ma'e uzapo a'e wà xe. Uzepyk wera'u putar a'e taw pe har wanehe nehe, ta'e napemuixe kar kwaw a'e wà xe.\nAmo taw pe har nuzeruzar kwaw Zezuz rehe wà\n13 Uze'eg wi Zezuz wemimu'e wanupe. — Korazi taw pe har wà. Metexaz taw pe har iaiw a'e wà no. Tupàn uzepyk putar wanehe nehe, ta'e na'ipurenu wer kwaw Tupàn pureruze'egaw rehe ze'egaw a'e wà xe. Aze mo azapo agwer purumupytuhegatu kar haw Xir taw pe har wanuwa rupi, Xitom taw pe har wanuwa rupi, a'e mehe mo uzemumikahy mo wemiapo kwer rehe wà, uzewyr mo Tupàn pe wà. 14 Tupàn uzepyk putar Xir pe har wanehe nehe, Xitom pe har wanehe nehe. Tupàn uzepyk wera'u putar tuwe Korazi pe har wanehe nehe, Pexaz pe har wanehe nehe no, ta'e ukwaw katu ize'eg a'e wà xe. Ta'e Xiro pe har a'e wà xe, Xitom pe har a'e wà xe, nukwaw kwaw ize'eg a'e wà xe. 15 Kapanau taw pe har wà no. Izeupir wer zepe ywate. Tupàn weityk putar a'e taw pe har tatahu pe a'e wà nehe.\n16 Na'e uze'eg wi wemimu'e wanupe kury. — Aze amo uzeapyaka katu peze'eg rehe a'e wà nehe, heze'eg rehe uzeapyaka ma'e romo wanekon a'e wà nehe no. Aze amo nuzekaiw kwaw peze'eg rehe a'e wà nehe, herehe uzekaiw 'ym ma'e romo wanekon a'e wà nehe no. Aze amo nuzekaiw kwaw herehe a'e wà nehe, hemur kar har rehe uzekaiw 'ym ma'e romo wanekon a'e wà nehe no.\nAkwez 72 hemimu'e uzewyr Zezuz pe a'e wà kury\n17 (Oho a'e 72 awa taw nàn a'e ywy rehe a'e wà.) Uzewyr Zezuz pe wà kury. Hurywete wà. — Urezar, i'i izupe wà. — Te tekwe ikatu 'ym ma'e weruzar ureze'eg a'e wà, ta'e uruze'eg nerer ikàgaw rupi wanupe ure xe, i'i izupe wà.\n18 Uwazar Zezuz waze'eg wanupe. — Aexak Zurupari ywak wi i'ar mehe. I'ar awer nuzawy kwaw àmàn iweraw paw a'e. 19 Pezeapyaka katu heze'eg rehe nehe, amono hekàgaw peme. A'e rupi pepuner putar pepyrogaw rehe mozaiw rehe nehe, zawazyr rehe nehe no. Napepi kwaw wà nehe. Pekàg wera'u peàmàtyry'ymar wanuwi nehe. A'e mehe napemyapi kwaw a'e wà nehe. Nupuner kwaw ikatu 'ym ma'e iapo kar haw rehe peme wà nehe. 20 Penurywete zo tekwe ikatu 'ym ma'e peze'eg heruzar haw rehe nehe. Penurywete pener imuapykaw rehe nehe, ta'e Tupàn umuapyk pener upape rehe ywate a'e xe.\nHurywete Zezuz a'e kury\n21 A'e 'ar mehe we Tekwe Puràg umurywete kar Zezuz a'e kury. Uze'eg Zezuz u pe kury. — O heru, ywate har ywy rehe har wazar romo ereiko ne. Ma'e kwaw par 'ym ukwaw neze'eg a'e wà kury, ta'e eremume'u wanupe ne xe. Ma'e kwaw par nukwaw kwaw neze'eg a'e wà, ta'e neremume'u kwaw wanupe ne xe. Eremume'u neze'eg ma'e kwaw par 'ym wanupe ne, ta'e nepurumume'u wer hehe wanupe ne xe, ta'e nezewe mehe nerurywete ne xe.\n22 Ma'e paw wazar romo aiko ihe, teko paw wanuwihaw romo aiko ihe, ta'e hemuigo kar pe nezewe har romo ne xe. Teko nukwaw kwaw nera'yr romo hereko haw a'e wà. Xo ne zo erekwaw ne. Teko nukwaw kwaw heru romo nereko haw a'e wà. Xo ihe zo akwaw ihe. Aze hepurukwaw kar wer hehe amo pe nehe, a'e mehe ukwaw putar a'e wà nehe, i'i Zezuz u pe Tupàn pe. 23 Na'e uze'eg Zezuz wemimu'e wanupe kury. Xo a'e zo wenu ize'eg wà. — Penurywete tuwe kury, ta'e pexak heremiapo kwer tuweharupi kury xe, ta'e peinu heze'eg tuweharupi kury xe. 24 Tupàn ze'eg imume'u har tetea'u a'e wà, tuwihaw tetea'u a'e wà no, ipurexak wer zepe agwer ma'e rehe a'e wà. Nuexak kwaw a'e wà. Pexak a'e ma'e peiko kury. Ipurenu wer zepe agwer ma'e rehe wà no. Nuenu kwaw wà. Xo pe zo peinu kury.\nZezuz umume'u Xamari ywy rehe har ikatu ma'e hemiapo kwer a'e kury\n25 Na'e uhem amo awa wà a'e pe ipyr kury. Ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e romo hekon a'e. Uzeagaw zepe Zezuz ize'eg iawy kar pà izupe. (Amuze'eg zemueteahy kar putar Zezuz Tupàn rehe ihe kury, i'i uzeupe.) — Purumu'e ma'e, i'i Zezuz pe. — Aze hereko wer Tupàn pyr tuweharupi nehe, tatahu pe heho 'ym pà nehe, ma'e azapo putar ko 'ar rehe ihe nehe, i'i izupe, hehe upuranu pà. 26 I'i Zezuz izupe. — Ma'in Tupàn ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer a'e, ma'e uzapo kar newe a'e, i'i izupe.\n27 — Ezamutar katu Tupàn nezar nehe, nepy'a pupe paw rupi nehe, nerekwe rehe paw rupi nehe no, nekàgaw rupi paw rupi nehe no, nema'enukwaw paw rehe paw rupi nehe no. Ezamutar katu nezeake har nehe no, nezeamutar haw ài nehe no.\n28 Uze'eg Zezuz izupe. — Azeharomoete neze'eg ne, eruzar tuwe a'e ze'eg nehe, a'e mehe ereiko putar Tupàn pyr tuweharupi nehe, i'i izupe.\n29 Ize'eg na'ikatu kwaw a'e purumu'e ma'e pe a'e, ta'e ukwaw wemiapo kwer a'e xe. (Aze ru'u nuzamutar kwaw uzeake har a'e wà.) A'e rupi upuranu wi Zezuz rehe.\n— Mon aipo heruwake har romo wanekon wà, i'i izupe.\n30 Uze'eg Zezuz izupe kury, uma'emume'u pà izupe kury. — Kwehe mehe uzeapo nezewe. Amo awa uhem oho Zeruzarez tawhu wi a'e, Zeriko taw pe wata pà a'e. Na'e amo ma'e rehe imunar ma'e a'e wà, uwàxi a'e awa iata mehe a'e wà. Upyhyk wà, ikamir henuhem pà izuwi wà. Upetepetek wà no. Te umàno etea'i. Na'e uhem oho izuwi wà. 31 Na'e amo xaxeto wata oho a'e pe rupi a'e 'ar mehe a'e. Wexak a'e awa ywy rehe tuz mehe. Ukwaw oho kwe rupi kury, izywyr kury, ipytywà 'ym pà kury. 32 Na'e amo awa wata a'e pe rupi a'e no. Erewi haikwerupi har romo hekon a'e, xaxeto wapytywà har romo hekon a'e. Uhem oho huwake kury, hexak pà kury. Nupytu'u kwaw. Nupytywà kwaw. Oho a'e wi izuwi a'e no, izywyr a'e no.\n33 Wata amo Xamari ywy rehe har oho a'e pe a'e kury. (Xamari ywy rehe har na'iakatuwawahy kwaw Zutew wanehe a'e wà.) Na'e a'e Xamari ywy rehe har oho a'e awa ipetek pyrer huwake kury, awa umàno etea'i ma'e huwake kury. Hexak mehe upuhareko katu upy'a pe. 34 Uhem huwakea'i. Omono muhàg win inuromo iperew rehe. A'e re uwàuwàn iperew pàn pupe no. Upir imono weimaw ku'az kury. Weraha amo tàpuz me kury, wata ma'e waker haw pe kury. A'e pe uzekaiw hehe. 35 Iku'egwepe omono mokoz temetarer tàtà ma'e hekuzar katu ma'e tàpuz zar pe a'e. — Ezekaiw katu hehe nehe, i'i izupe. — Ko rupi hezewyr mehe nehe, amono putar hekuzar kurer newe nehe, i'i izupe.\n36 Na'e Zezuz upuranu ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e rehe a'e kury. — Na'iruz awa wexak ma'e rehe imunar ma'e wanemipetepetek kwer a'e wà. Ma'enugar awa na'iruz wanehe arer wiko a'e awa huwake har romo a'e, i'i Zezuz izupe.\n37 A'e purumu'e ma'e uze'eg Zezuz pe kury. — Akwez ipytywà har a'e, huwake har ài hekon a'e, i'i izupe. — Ezapo ma'e eho iko a'e awa ài ne nehe no, i'i Zezuz izupe kury.\nZezuz oho mokoz kuzà wapyr a'e kury\n38 Na'e Zezuz a'e, hemimu'e a'e wà no, wata oho waiko pe rupi a'e wà. Uhem wà amo taw pe wà. Kuzà a'e pe har umuixe kar wàpuz me a'e wà. Mart tàpuz izar her romo a'e. 39 Mari ikypy'yr her romo a'e. (Amo ae Mari a'e.) Wapyk Mari oho Zanezar ipy huwake kury, ipurumu'e haw rehe uzeapyaka katu pà kury. 40 Na'e Mart a'e, nahurywete kwaw a'e, ta'e heta tetea'u ima'ereko haw izupe a'e xe. A'e rupi uze'eg wà Zezuz pe kury. — Hezar, hekypy'yr nahepytywà kwaw hema'ereko mehe a'e. Aipo nerezekaiw kwaw hepytywà 'ymaw rehe ne. Emur kar ihewe nehe. Emuma'ereko kar nehe, i'i Mart Zezuz pe.\n41 Zanezar Zezuz uze'eg izupe. — Mart, Mart, màràzàwe tuwe erezemumikahy ma'e tetea'u rehe ne, i'i izupe. 42 — Pitài zo ma'e rehe ezekaiw nehe. Mari ukwaw a'e. Uzekaiw katu a'e ma'e rehe a'e. Ni amo nueraha pixik kwaw a'e ma'e izuwi a'e wà nehe, i'i Zezuz izupe, Mart pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/LUK10.htm","date":"2021-12-08T18:02:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363520.30\/warc\/CC-MAIN-20211208175210-20211208205210-00617.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":1711,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.269,"stopwords_ratio":0.48,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"12\nZezuz uze'eg typy'ak imuapiruru kar haw wemimu'e wanupe a'e kury\n1 Teko tetea'u uzemono'og a'e pe Zezuz ze'eg henu pà a'e wà. Utyrytyryk waiko uzehezehe wà, upyropyrog pà uzehezehe wà. Uzypyrog Zezuz wemimu'e wanupe uze'eg pà a'e kury. — Aze xiapo typy'ak nehe, ximono imuapiruru kar haw inuromo nehe. A'e mehe iapiruru typy'ak zanewe. Imuapiruru kar haw pixika'i ma'e umuapiruru kar typy'ak tetea'u a'e. Ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e a'e wà, na'ikatu kwaw Tupàn pe a'e wà. — Ureruzar katu ze'eg kwehe arer ure, i'i teko wanupe. Wapy'a pe ima'enukwaw ikatu 'ym ma'e rehe wà. Uzapo ikatu 'ym ma'e ikwaw kar 'ym pà purupe wà. Wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e a'e, nuzawy kwaw typy'ak imuapiruru kar haw a'e. Na'arewahy teko tetea'u uzapo putar ikatu 'ym ma'e wazàwe a'e wà nehe no. 2 Ma'e imim pyrer uzexak kar putar paw rupi nehe. Ma'e ikwaw pyr 'ym uzekwaw kar putar nehe no. 3 Peze'eg awer ipytun mehe arer uzenu kar putar 'ar romo a'e nehe. Ma'e penemimume'u kwer tàpuz me arer penewowo mehe arer uzemume'u kar putar taw mytepe a'e nehe. Teko uhapukaz putar a'e ma'e imume'u pà wà nehe, tàpuz 'aromo upu'àm putar uhapukaz pà wà nehe.\nPekyze Tupàn wi nehe\n4 Uze'eg wi teko wanupe. — Ko ma'e amume'u putar peme kury hemyrypar wà. Pekyze zo penetekwer izuka har wanuwi nehe. Ta'e nupuner kwaw amo ae ma'e peme iapo haw rehe a'e wà nehe xe. Nupuner kwaw penekwe izuka haw rehe wà nehe. 5 Pekyze katu Tupàn wi nehe, ta'e pezuka re a'e nehe, upuner pemono kar haw rehe tatahu pe a'e nehe xe. Azeharomoete pekyze izuwi nehe, a'e peme.\n6 Pixika'i wiràmiri a'e wà. Nahekuzar katu kwaw wà. Tupàn naheharaz kwaw wanuwi. Ni pitài wiràmiri wi naheharaz kwaw a'e. 7 Te pe'aw peàkàg rehe har Tupàn upapar a'e. Pekyze zo nehe, ta'e pekatu wera'u wiràmiri wanuwi Tupàn pe pe xe.\nTuwe Zezuz hemimu'e umume'u hemiruze'eg romo weko haw wà nehe\n8 Uze'eg wi teko wanupe. — Ihe Awa ta'yr romo aiko ihe. Aze amo uze'eg nezewe teko wanuwa rupi nehe, — Aiko Zezuz hemiruze'eg romo ihe, aze i'i nehe, nezewegatete amume'u putar heremiruze'eg romo heko haw ihe nehe no, Tupàn heko haw pe har wanuwa rupi ihe nehe no. 9 — Naiko kwaw Zezuz hemiruze'eg romo ihe, aze amo i'i teko wanuwa rupi nehe, nezewegatete amume'u putar heremiruze'eg 'ym romo heko haw ihe nehe no, Tupàn heko haw pe har wanuwa rupi ihe nehe no.\n10 Aze amo uze'eg zemueteahy herehe nehe, Tupàn umunàn putar ize'eg awer izuwi nehe, aze a'e teko izewyr wer Tupàn pe nehe. Aze uze'eg zemueteahy Tekwe Puràg rehe nehe, Tupàn numunàn kwaw izuwi nehe. Naheharaz kwaw ize'eg awer wi nehe. Uzepyk putar hehe nehe.\n11 Aze teko peneraha zemono'ogaw pe wà nehe, penemiapo kwer imume'u mua'u pà tuwihaw wanupe nehe, pezemumikahy zo nehe. — Ma'e a'e putar wanupe nehe, peze zo pezeupe nehe. Pekyze zo wanuwi nehe. 12 Ta'e Tekwe Puràg uhem putar pepy'a pe a'e 'ar mehe a'e nehe xe, pemuze'eg kar pà a'e nehe xe.\n— Peiko zo ma'e tetea'u iputar har romo nehe, i'i Zezuz a'e kury\n13 Uze'eg awa a'e pe har Zezuz pe a'e kury. — Purumu'e ma'e, i'i izupe. — Eze'eg heryky'yr pe nehe. Ureru umàno kwez kury. Wezar uma'e paw kwez heryky'yr pe kury. Wezar uiwy izupe no. Naheta kwaw ma'e ihewe. — Emono nema'e kurer nerywyr pe nehe, ere izupe nehe, i'i a'e awa Zezuz pe.\n14 Uze'eg Zezuz izupe kury. — Ne ty, mo umur ukàgaw ihewe, mo umume'u kar agwer ma'e ihewe, i'i izupe.\n15 Na'e uze'eg wi teko nànàn kury. — Peme'egatu pepy'a rehe kury. Peiko zo ma'e tetea'u iputar har romo nehe. Amo awa uze'eg ru'u nezewe uzeupe a'e. — Hemetarer katu ma'e romo aiko ihe, a'e rupi hereko haw ikatuahy ihewe kury. Namàno kwaw ko 'ar rehe ihe kury, i'i ru'u uzeupe. Hemu'em uzeupe a'e.\n16 Umume'u ko ma'emume'u haw wanupe a'e kury. — Amo hemetarer katu ma'e iziwy rehe i'a tetea'u hemitygwer izupe. 17 Uzypyrog nezewe uze'eg pà uzeupe a'e. — Kwa, naheta kwaw tàpuz heremi'u ràm imonokatu haw ihewe, i'i uzeupe. — Ma'e azapo putar nehe. 18 Pixika'i hema'e hyru kury, heràpuz kury. A'e rupi aityk putar hema'e hyru nehe, amo tàpuz uhua'u ma'e iapo pà nehe, hema'e paw imonokatu àwàm romo nehe. 19 Na'e a'e putar hezeupe nehe. — Kwa, ma'e paw ikatuahy ihewe kury, a'e putar hezeupe nehe, i'i uzeupe. — Uhyk tuwe ma'e ihewe kury. Kwehe naputar kwaw amo ma'e ihe nehe. Apytu'u putar hema'ereko re nehe. Amai'u putar nehe, win i'u pà nehe no, ikatuahy putar hereko àwàm ihewe nehe, i'i uzeupe. 20 Na'e uze'eg Tupàn wà izupe kury. — He'o ma'e romo ereiko ne. Kutàri pyhaw eremàno putar nehe kury. Mo upyhyk putar nema'e neremimonokatu kwer uzeupe nehe, i'i Tupàn izupe.\n21 — Hemetarer katu ma'e uze'eg nezewe a'e wà. — Kwa, areko ma'e tetea'u ihe kury. Apyhyk wi amo nehe, i'i uzeupe wà. Tupàn i'i putar izupe. — Nerereko pixik kwaw ma'e ne. Hemetarer 'ym ma'e ài ereiko heruwa rupi ne, i'i putar Tupàn izupe nehe. — Ta'e tàrityka'i eremàno putar nehe xe, i'i putar izupe.\n— Pezeruzar Tupàn rehe nehe, i'i Zezuz a'e kury\n22 Na'e uze'eg Zezuz wemimu'e wanupe kury. — A'e rupi amume'u putar ko ma'e peme kury. — Ma'e a'u putar nehe. Naheta kwaw temi'u ihewe nehe, peze zo nehe. — Ma'e amunehew putar nehe. Naheta kwaw heropoz hekamir ihewe nehe, peze zo nehe. 23 Ta'e nazaiko kwaw temi'u rehe zutyka'i xe. Zanereko haw ikatu wera'u zaneremi'u wi. Zaneretekwer ikatu wera'u zanekamir wi. 24 Peme'e wiràmiri wanehe nehe. Nuzutym kwaw ma'eà'yz a'e wà. Nomono'og kwaw ma'e'a kwer wà. Nuzapo kwaw tàpuz wemi'u ràm imonokatu àwàm romo wà. Tupàn opoz a'e wà. Pekatu wera'u Tupàn pe wiràmiri wanuwi. 25 Ma'enugar teko upuner weko haw imupukua'u haw rehe a'e. Ni amo nupuner kwaw a'e. A'e rupi naxikwaw kwaw zanereko haw 'ar nànàgatu har zane. 26 Napepuner kwaw ni pezemuigo kar haw rehe. Pema'enukwawahy zo amo ae ma'e rehe nehe. Ta'e napepuner pixik kwaw agwer ma'e iapo haw rehe nehe xe. 27 Peme'e ma'eputyr rehe nehe. Hezuz e a'e. Numa'ereko kwaw. Nuzapo kwaw ukamir uzeupe. Xàrumàw heta kamir ipuràg eteahy ma'e a'e. Ikamir na'ipuràg eteahy kwaw ma'e putyr zàwe a'e. Hemetarer katu ma'e romo Xàrumàw a'e. Ma'e putyr ipuràg eteahy wera'u ikamir wi. 28 Ka'akyr hezuz xe kutàri. Pyhewe ximonohok putar zaha nehe, heityk pà tata pupe nehe. Tupàn ae a'e, uzekaiw ka'akyr rehe a'e, ipuràg eteahy ma'e romo iapo pà iputyr pupe a'e. Aipo nuzekaiw kwaw penehe nehe, pema'e ràm imono pà peme nehe. Pixika'i hehe pezeruzar haw. 29 A'e rupi pema'enukwaw tetea'u zo pema'e rehe nehe. — Ma'e a'u putar nehe, ma'e amunehew putar nehe, peze zo nehe. — Naheta kwaw temi'u ihewe nehe, naheta kwaw kamir ihewe nehe, peze zo nehe. 30 Ta'e Tupàn rehe uzeruzar 'ym ma'e ima'enukwaw tetea'u agwer ma'e rehe tuweharupi a'e wà. Naheta kwaw agwer ma'e peme. Nuhyk kwaw peme. Penu ywate har ukwaw a'e ma'e ihyk 'ymaw a'e. 31 A'e rupi, ezapo Tupàn hemiapo putar haw ràgypy izupe nehe, amo ma'e iapo haw wi nehe, a'e re umur putar ma'e neremimutar newe upaw rupi a'e nehe kury.\nPemonokatu temetarer ywate har nehe\n32 Uze'eg wi teko wanupe. — Pekyze zo ma'e wi nehe, heremiruze'eg wà. Ta'e penu ywate har ipurumur wer ukàgaw rehe peme a'e xe. 33 Peme'eg pema'e paw peho amogwer wanupe nehe. Pemono hekuzar amo wanupe nehe, ma'e hereko 'ymar wanupe nehe. Pemonokatu zo temetarer ko ywy rehe har pezeupe nehe. Pemonokatu temetarer ywate har zàwenugar pezeupe nehe. Heta tetea'u putar nezewe mehe nehe, ta'e na'imunar kwaw amo hehe nehe xe, ta'e hahok nupuner kwaw imuaiw paw rehe a'e wà nehe xe. 34 Aze pereko temetarer tetea'u ko ywy rehe nehe, pema'enukwaw tetea'u putar hehe nehe. A'e rupi napepurapo wer kwaw Tupàn hemiapo putar haw rehe nehe. Pema'enukwaw tuwe Tupàn hemiapo putar haw rehe nehe. Nuzawy kwaw temetarer ywak rehe har zàwenugar peme a'e nehe.\nZezuz umume'u uma'ereko ma'e ume'egatu ma'e wanehe ma'emume'u haw a'e kury\n35 Uze'eg wi teko wanupe. 36 Aze awa hemetarer katu ma'e oho zereko haw pe mai'u haw pe a'e nehe, wezar putar wemiruze'eg uma'ereko ma'e wàpuz me a'e wà nehe. Aze hemiruze'eg ikatu ma'e romo wanekon wà nehe, upyta putar hàpuz me wà nehe, uzar hàro pà wà nehe. 37 Uhem mehe wazar uhapukaz putar wanupe nehe. Na'arewahy hemiruze'eg uwàpytymawok putar uken izupe wà nehe, ta'e wàrogatu uzar a'e wà nehe xe, uker 'ym pà a'e wà nehe xe. 38 Hurywete putar uzar izewyr haw rehe a'e wà nehe, ta'e wazar a'e ae uzapo putar ikatu ma'e wanupe a'e nehe xe. -Peapyk ty wà, azapo putar temi'u peme ihe nehe, i'i putar wanupe nehe, ta'e wàrogatu a'e wà xe. Pyhaw pyaze mehe uhem putar ru'u wà a'e nehe. Hemiruze'eg wàrogatu putar uker 'ym pà a'e wà. A'e rupi ikatu putar uzar pe a'e wà nehe. Wazar uzapo putar ikatu ma'e wanupe nehe. Hurywete putar a'e wà nehe no. Peiko a'e uma'ereko ma'e wazàwe pe nehe ty wà. Ihe Awa ta'yr romo aiko ihe. Peàrogatu hezur àwàm nehe, heremiapo putar haw iapo pà tuweharupi nehe. 39 Pema'enukwaw katu ko ma'e rehe nehe. Aze tàpuz zar ukwaw ma'e rehe imunar ma'e tur àwàm 'ar a'e nehe, numuixe kar pixik kwaw wàpuz me a'e nehe. Numumunar kar kwaw uma'e rehe nehe. 40 Pe nehe no ty wà, pezemuàgy'ygatu nehe no ty wà, ta'e azewyr putar tuwà ihe nehe xe. Napekwaw kwaw hezur àwàm 'ar. Peàrogatu hezur àwàm nehe. Aze amo 'ar mehe peze nezewe nehe. — Nur kwaw kutàri nehe, aze peze nehe, aze ru'u azur putar a'e 'ar mehe ihe nehe.\nZezuz umume'u mokoz uma'ereko ma'e wanehe ma'emume'u haw a'e kury\n41 Na'e Pet upuranu Zezuz rehe a'e kury. — Urezar, i'i izupe. — Mo pe eremume'u ko ma'emume'u haw ne. Aze ru'u eremume'u neremimu'e wanupe. Aze ru'u eremume'u teko nànàn ne, i'i izupe.\n42 Na'e uze'eg Zanezar izupe. — Mo wiko uma'ereko ma'e ikatu ma'e romo a'e. Aze ikatu a'e nehe, izar umuzekaiw kar putar wàpuz rehe a'e nehe. — Emono temi'u amogwer uma'ereko ma'e wanupe nehe, aze ima'uhez a'e wà nehe, i'i putar izar izupe nehe. 43 Aze uzapo a'e ma'e nehe, uzar ma'e rehe uzekaiw katu pà nehe, hurywete putar uzar tur mehe nehe. 44 Izar a'e nehe, umuzekaiw kar putar uma'e rehe paw rupi azeharomoete nehe, uiwy rehe paw rupi nehe no.\n45 Aze a'e uma'ereko ma'e i'i uzeupe nehe: Kwa, iàrew tuwe hezar tur àwàm a'e, aze i'i uzeupe nehe, aze uzypyrog amo uma'ereko ma'e wapetek pà nehe, aze upetek awa wà nehe, aze upetek te kuzà wà nehe no, aze umai'u tetea'u nehe, aze u'u win uka'u pà nehe, a'e mehe nuàro kwaw uzar tur àwàm nehe. 46 Izar uhem putar wà a'e nehe. Uma'ereko ma'e nukwaw kwaw i'ar a'e. Izar uzuka putar a'e awa a'e nehe, ipei'ài'àg pà a'e nehe, ize'eg heruzar 'ymar ài a'e nehe. 47 Uma'ereko ma'e a'e, aze ukwaw uzar hemiapo putar haw a'e nehe, aze nuzemuàgà'ym kwaw nehe, aze nuzapo kwaw kwez uzar hemiapo putar haw nehe, izar uzepyk putar hehe a'e nehe, ipetepetek pà a'e nehe. 48 Amo ae uma'ereko ma'e a'e, aze nukwaw kwaw uzar hemiapo putar haw a'e nehe, aze uzapo ikatu 'ym ma'e nehe, izar nupetepetekahy kwaw nehe. Mewe katu zo upetepetek putar nehe. Uma'ereko ma'e a'e, aze izar omono ma'e tetea'u izupe nehe, ma'e tetea'u wenoz putar izupe nehe. Aze nomono kwaw ma'e tetea'u izupe nehe. Nuenoz kwaw ma'e tetea'u izupe nehe.\nAzemumikahy ihe kury, i'i Zezuz a'e kury\n49 Uze'eg wi teko wanupe. Azur ko ywy rehe ihe, tata imunyk pà ywy rehe ihe. Aze mo ukaz paw kury, ikatu mo ihewe. 50 Azemumikahy tuweharupi ihe kury, ta'e apuraraw putar ma'erahy ihe nehe xe. Aze awa uzemuzahazahak kar a'e, wixe 'y pupe a'e. Nezewegatete aixe putar a'e ma'erahy pupe ihe nehe no. 51 — Erezur puràmàtyry'ym 'ymaw herur pà ne, aipo peze peiko. Nan kwaw pa. Puràmàtyry'ymaw arur ihe. 52 Aze 5 teko heta uzeànàm romo wà nehe, uzemuza'aza'ak putar wà nehe. Na'iruz uzemono'og putar xe a'e wà nehe. Mokoz uzemono'og putar pe pe a'e wà nehe no. A'e mokoz teko uzàmàtyry'ym putar a'e na'iruz teko a'e wà nehe. A'e na'iruz teko uzàmàtyry'ym putar a'e mokoz teko a'e wà nehe no. 53 Awa uzàmàtyry'ym putar wa'yr a'e wà nehe. Wana'yr uzàmàtyry'ym putar u a'e wà nehe no. Kuzà uzàmàtyry'ym putar umemyr a'e wà nehe no. Wamemyr uzàmàtyry'ym putar uhy a'e wà nehe no. Kuzàgwer uzàmàtyry'ym putar umemytaty a'e wà nehe no. Wamemytaty uzàmàtyry'ym putar umehy a'e wà nehe no.\nNapekwaw kwaw ma'e ko 'ar rehe uzeapo ma'e kwer, i'i Zezuz\n54 Uze'eg Zezuz teko wanupe a'e. — Ywàkun tur haw hexak mehe, — Àmàn ukyr putar nehe kury, peze izupe. Ukyr tuwe. 55 Ywytu kwarahy hemaw awyze haw wi ihem mehe, — Haku putar nehe, peze izupe. Haku tuwe a'e re. 56 Tupàn ze'eg heruzar mua'u har romo peiko. Pekwaw ma'e uzeapo àwàm ywak rehe ywy rehe peme'e mehe. Màràzàwe tuwe napekwaw kwaw ma'e ko 'ar rehe har uzeapo ma'e kwer. Màràzàwe tuwe napekwaw kwaw Tupàn hemiapo kwer ko 'ar rehe har.\nPezemuawyze kar Tupàn pe nehe, i'i Zezuz\n57 Uze'eg wi teko wanupe. Màràzàwe tuwe napekwaw kwaw ikatu ma'e iapo haw. 58-59 Aze pezapo ikatu 'ym ma'e amo awa pe nehe, a'e awa i'i putar peme nehe,\nAmume'u putar neremiapo kwer aha tuwihaw pe nehe. A'e mehe tuwihaw nemono putar zauxiapekwer wanupe nehe. Zauxiapekwer nemunehew kar putar zemunehew paw pe a'e wà nehe. — Aze eremur temetarer ihewe nehe, xo a'e mehe zo urumuhem kar putar zemunehew paw wi ihe nehe, i'i putar a'e awa peme nehe. Ma'e peze putar izupe nehe. Kwa, nan kwaw pa, amono putar temetarer newe tàrityka'i ihe nehe kury, peze putar izupe nehe, ta'e napeho wer kwaw zemunehew paw pe nehe xe, i'i Zezuz wanupe. (Nezewegatete teko uzemuawyze kar putar Tupàn pe wà nehe. A'e mehe Tupàn nuzepyk kwaw wanehe nehe. Nomono kar kwaw tatahu pe wà nehe.)","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/LUK12.htm","date":"2021-12-08T18:07:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363520.30\/warc\/CC-MAIN-20211208175210-20211208205210-00619.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000083447,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000083446502686}","num_words":2226,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.257,"stopwords_ratio":0.482,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"15\nPezapo ma'e amogwer wamuryw kar pà nehe\n1 Uzeruzar ma'e ikàg ma'e a'e wà, tuwe upytywàgatu ikàg 'ym ma'e a'e wà nehe, wamuzeruzar wera'u kar pà wà nehe. Tuwe nuzapo kwaw wemiapo putar haw zutyka'i wà nehe. 2 Zane pitàitàigatu zane nehe, tuwe xiapo ma'e zanerywyr wamurywete kar pà zane nehe, wamuzeruzar wera'u kar pà zane nehe. 3 Zaneruwihawete nuzapo kwaw ma'e wemimutar rupi a'e, ko ywy rehe weko mehe a'e. Nezewe i'i ze'eg kwehe arer.\n— O Tupàn, neàmàtyry'ymar ize'eg zemueteahy wer nerehe a'e wà. A'e rupi uze'eg zemueteahy herehe a'e wà. Ta'e aiko nezàwe ihe xe, ta'e ereiko hezàwe ne xe, i'i putar Zezuz u pe a'e, i'i ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer. 4 Ze'eg kwehe arer zanemu'e iko paw rupi a'e. Umukàg zanepy'a iko. A'e rupi zapuner Tupàn pyr zaneho àwàm hàro haw rehe zane kury. Tuwe nazapytu'u kwaw hàro re nehe. 5 Tuwe Tupàn uzapo kar ma'e peme Zaneruwihawete Zezuz ài a'e nehe, a'e rupi pitài zo pema'enukwaw pàwàm ma'e rehe nehe. Aze ma'e ikatu nehe, — Ikatu a'e ma'e, peze putar izupe nehe. Aze ma'e na'ikatu kwaw nehe, — Ikatu 'ym ma'e, peze putar izupe nehe. Xiàrogatu Tupàn pyr zanereko àwàm zaiko zane, ta'e a'e ae nazanemupytu'u kar kwaw hàro re a'e xe. Zanemukàg a'e. 6 A'e rupi pe paw rupi katete nehe ty wà, peze'egatu Tupàn rehe nehe ty wà, Zezuz Zaneruwihawete Zanezar tu rehe nehe ty wà. Pemume'u tuwe ikatu haw izupe nehe.\nTupàn upuhareko zutew 'ym a'e wà\n7 Pezemono'ono'og pezeupeupe nehe, ta'e Zaneruwihawete pemono'ono'og uzeupe a'e xe. Nezewe pexak kar putar Tupàn ikàgaw ipuràgaw teko wanupe nehe. 8 Kwehe mehe Tupàn umume'u Zaneruwihawete Zezuz tur àwàm zutew wanàmuzgwer wanupe a'e. A'e rupi amo 'ar mehe umur kar Zezuz a'e, a'e zutew wazuapyapyr wapyr a'e, ta'e umume'u imur kar àwàm wanàmuzgwer wanupe a'e xe, kwehe mehe a'e xe. Nezewe wexak kar wemimume'u kwer rupi oho haw, wanupe a'e. (Azeharomoete Tupàn uzapo ma'e uze'eg rupi katete a'e. Umuaze tuwe uze'eg.) 9 A'e rupi zutew 'ygwer a'e wà no, uze'egatu putar Tupàn rehe a'e wà nehe no, Tupàn ipurupuhareko haw rehe a'e wà nehe no. Nezewe i'i ze'eg kwehe arer a'e.\n— Amume'u putar nekatu haw newe ihe nehe,\nzutew 'ym wapyr hereko mehe ihe nehe.\nNekatu haw rehe hezegar haw amuzàg putar nehe,\ni'i ze'eg kwehe arer.\n10 Nezewe i'i amo ze'eg no.\n— Pe zutew 'ym pe,\npenurywete nehe, zutew wainuromo nehe.\n11 Nezewe i'i amo ze'eg a'e no.\n— Peze'egatu Tupàn rehe nehe, zutew 'ym wà.\nPemume'u ikatu haw izupe nehe, teko nànàn nehe no.\n12 Nezewe i'i Izai a'e no.\n— Uzexak kar putar amo Zexe hemimino wà a'e nehe, ywy rehe a'e nehe.\nTupàn umuigo kar putar a'e awa zutew 'ym wanuwihawete romo a'e nehe.\nZutew 'ym uzeruzar putar hehe a'e wà nehe.\n13 Tupàn a'e, uzepyr peho àwàm hàrogatu kar har romo hekon a'e. Tuwe pemurywete kar a'e nehe, tuwe pemupytu'u kar ma'e wi pekyze re nehe, ta'e pezeruzar katu hehe pe xe. Peàrogatu peiko kury. Tuwe Tekwe Puràg umur ukàgaw peme a'e nehe. A'e rupi peàrogatu wera'u putar ipyr peho àwàm pe nehe no.\nZe'eg puràg henu 'ymar wenu putar wà nehe\n14 Herywyr wà. Akwaw pekatu haw ihe. Pekwaw katu Tupàn ze'eg, a'e rupi pepuner pezemu'e haw rehe nehe. Akwaw penemigwaw, akwaw pepurumu'e haw. 15 Ko pape rehe amuapyk heze'eg pewi hekyze 'ym pà ihe. Ma'e tetea'u rehe apumuma'enukwaw kar ihe. Amuapyk ko heze'eg ko pape rehe ihe. Amume'u a'e ma'e peme hekyze 'ym pà ihe, ta'e Tupàn hemuze'eg kar a'e xe. 16 Zaneruwihawete Zezuz hezar romo hekon a'e, hemuma'ereko kar iko zutew 'ygwer wanupe uze'eg puràg imume'u kar pà a'e. Hema'ereko haw nuzawy kwaw Xaxeto ima'ereko haw a'e. Xaxeto omono e ma'e Tupàn pe a'e wà, teko wanekuzaromo a'e wà. Nezewegatete ihe no, amono zutew 'ym wanereko izupe ihe wà, wamuzeruzar kar pà hehe ihe wà. A'e rupi Tupàn hurywete putar a'e nehe. Tekwe Puràg a'e, omonokatu uzeruzar ma'e iko Tupàn pe a'e wà kury. 17 Herurywete teko wanuwa rupi ihe, Tupàn ze'eg imume'u haw rehe ihe. Ta'e Zaneruwihawete Zezuz hepy'a pe wiko ma'e a'e xe, umume'u kar ihewe a'e xe. 18 Zaneruwihawete hemuze'eg kar iko uzehe zutew 'ym wanupe a'e. Uzapo kar ikatu ma'e ihewe wanuwa rupi no. A'e rupi zutew 'ym tetea'u weruzar Tupàn ze'eg waiko a'e wà kury. Nakyze kwaw teko wanuwi imume'u mehe ihe. 19 Tekwe Puràg umur ukàgaw ihewe a'e. A'e rupi azapo ma'e hexak pyr 'ym teko ihe. Zeruzarez wi te Iri taw pe heata mehe, azapo purumupytuhegatu kar haw Zaneruwihawete rehe ze'eg puràg imume'u pà azeharomoete ihe. Teko wexak ma'e hexak pyr 'ym a'e wà. A'e rupi wexak Tekwe Puràg ikàgaw a'e wà no. A'e re uzeruzar hehe a'e wà. 20 Tuweharupi hepurumume'u wer Tupàn ze'eg puràg rehe taw nànàn ihe, henu pixik 'ymar nànàn ihe. Aze amo umume'u oho amo taw pe har wanupe nehe, nahepurumume'u wer kwaw hehe a'e taw pe har wanupe ihe nehe. Ze'eg puràg henu 'ymar wanupe zutyka'i amume'u putar aha ihe nehe. 21 Nezewe i'i ze'eg kwehe arer.\n— Amo teko nuenu pixik kwaw hehe ze'egaw a'e wà.\nA'e teko wexak putar wà nehe.\nHenu pixik 'ymar\nukwaw putar a'e wà nehe.\nOho putar Pawru Hom tawhu pe a'e nehe kury\n22 Ata aha teko taw nànàn ywy nànàn ihe, Tupàn ze'eg imume'u pà purupe ihe. A'e rupi napuner kwaw heho haw rehe pepyr. 23 A'e rupi amumaw hema'ereko haw ko rupi ihe kury. Amumaw kwarahy tete penexak 'ym pà azeharomoete ihe. 24 A'e rupi heho wer pepyr ihe kury. Pàn ywy rehe heho mehe ata putar peywy rehe nehe. A'e 'ar mehe azekytyar putar pepyr nehe. Aze pepuner nehe, hepytywà pe heho mehe Pàn ywy rehe har wapyr nehe. Pemur temetarer ihewe nehe. 25 Ko 'ar rehe aha putar Zeruzarez tawhu pe ihe nehe kury, Tupàn hemiruze'eg a'e pe har wapytywà pà ihe nehe kury. 26 Tupàn rehe uzeruzar ma'e Maxeton ywy rehe har a'e wà, Kere ywy rehe har a'e wà no, umur e temetarer ihewe a'e wà, hereraha kar pà Zeruzarez pe har wanupe a'e wà. Nuhyk kwaw temi'u uzeruzar ma'e Zeruzarez pe har wanupe. Amono putar a'e temetarer heraha wanupe ihe nehe kury. 27 Uzeruzar ma'e Maxeton ywy rehe har a'e wà, Kere ywy rehe har a'e wà no, zutew 'ym romo wanekon a'e wà. Omono e wemetarer zutew wanupe wà, Zeruzarez pe har uzeruzar ma'e wanupe wà. Ikatu nezewe mehe, ta'e zutew 'ym unewer ma'e rehe zutew wanupe a'e wà xe. Ta'e kwehe mehe zutew umur ikatuahy ma'e zutew 'ygwer wanupe a'e wà xe, (Umur Tupàn ze'eg wanupe a'e wà. Umur Zezuz Zanezar wanupe a'e wà no.) 28 Aha putar pepyr ihe nehe, a'e temetarer imur e pyrer paw heraha re ihe nehe. A'e re aha putar Pàn ywy rehe har wapyr nehe. 29 Pepyr hehem ire amume'u putar Zaneruwihawete hemiapo kwer paw peme nehe, pemurywete kar pà nehe.\n30 Herywyr wà. Pezeruzar katu Zezuz Zaneruwihawete Zanezar rehe. — Pepuruamutar katu nehe, i'i Tekwe Puràg peme. A'e rupi ainoz tuwe ma'e peme ihe kury. Aze'eg tuwe teko tuweharupi Tupàn pe. — Hepytywàgatu pe nehe, a'e izupe. Peze'eg tuwe a'e rupi katete herehe izupe nehe no. 31 — Emonokatu Pawru uzeruzar 'ym ma'e wanuwi nehe, Zutez ywy rehe har wanuwi nehe, peze izupe nehe. — Temetarer Zeruzarez pe har wanupe heraha mehe nehe, tuwe zutew a'e pe har nuzàmàtyry'ym kwaw Pawru a'e wà nehe, ta'e umume'u Zezuz ze'eg iko zutew 'ym wanupe a'e xe, peze Tupàn pe nehe. 32 A'e rupi herurywete putar pepyr heho mehe nehe, aze Tupàn nezewe haw uputar nehe. Penexak àwàm ikatu putar ihewe nehe. Upaw putar hekene'o haw hewi a'e mehe nehe. 33 Tupàn zanemurywete kar har a'e, nazanemukyze kar kwaw ma'e wi a'e. Tuwe wiko pepyr paw rupi a'e nehe. Azeharomoete.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/ROM15.htm","date":"2021-12-07T03:24:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363332.1\/warc\/CC-MAIN-20211207014802-20211207044802-00188.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000085831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000085830688477}","num_words":1246,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.251,"stopwords_ratio":0.492,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"11\n1 Xo a'e zo hepytywà a'e, xo a'e zo hepyro heàmàtyry'ymar wanuwi.\nTuwihawete ur ma'e ràm wà\n2 Na'e Tupàn heko haw pe har uze'eg wi ihewe kury. — Amume'u putar ze'eg azeharomoete har newe nehe kury. Heta putar na'iruz Pezi ywy rehe har wanuwihawete wà nehe. A'e re heta putar wanuwihawete 4 haw nehe no. Hemetarer katu wera'u putar amo wanuwi paw rupi nehe. Hemetarer katu putar nehe. A'e rupi upuner katu nehe no. Omono'og putar wemiruze'eg zauxiapekwer paw rupi wà nehe. Uzàmàtyry'ym putar Kere ywy rehe har oho wà nehe. 3 A'e re ur putar amo tuwihawete ipuruzukaiwahy ma'e nehe. Wiko putar teko tetea'u wanuwihawete romo nehe. Uzapo putar wemimutar nehe. 4 Ipuner wera'u mehe upaw putar ipureruze'egaw nehe. Uzemuza'aza'ak putar 4 pehegwer romo nehe. Tuwihawete a'e tuwihawete hekuzaromo wiko ma'e ràm nuiko kwaw izuapyapyr romo wà. Nupuner katu kwaw izàwe wà nehe.\n5 Ezit ywy rehe har wanuwihawete upuner putar a'e nehe. Amo zauxiapekwer wanuwihaw upuner wera'u putar izuwi a'e nehe. Hemiruze'eg heta tetea'u wera'u putar a'e tuwihawete hemiruze'eg wanuwi wà nehe. 6 Amo kwarahy ipaw ire Ezit wanuwihawete uzemono'og putar Xir wanuwihawete rehe we a'e nehe. Ezit wanuwihawete omono putar wazyr Xir wanuwihawete pe hemireko romo nehe. — Nezewe mehe Xir wanuwihawete naheàmàtyry'ym kwaw a'e nehe, i'i putar Ezit wanuwihawete uzeupe nehe. Nezewe rehe we nuzeapo kwaw ma'e ize'eg rupi nehe. Ta'e amo uzuka putar tazyr a'e wà nehe. Uzuka putar imen wà nehe, uzuka putar imemyr wà nehe no, uzuka putar uma'ereko ma'e paw rupi wà nehe no. 7 Nan kwehe tete amo a'e kuzà iànàm wiko putar tuwihawete romo a'e nehe. Omono'og putar wemiruze'eg zauxiapekwer a'e wà nehe, Xir wanuwihawete hemiruze'eg waàmàtyry'ym pà wà nehe. Wixe putar tawhu tàtà ma'e pupe wà nehe, wazeàmimaw pupe wà nehe. Weityk putar wazuka pà wà nehe. 8 Tuwihawete weraha putar tupàn a'ua'u Xir wazar uzeupi a'e wà nehe, Ezit pe wà nehe. Weraha putar hekuzar katu ma'e or iapo pyrer parat iapo pyrer uzeupi a'e nehe no. Na'e a'e mokoz ywy rehe har umumaw putar amo kwarahy uzeàmàtyry'ym 'ym pà wà nehe. 9 A'e re Xir wanuwihawete uzeagaw putar Ezit ywy rehe wixe haw rehe zauxiapekwer wanupi nehe. Nezewe rehe we Ezit ywy rehe har weityk putar Xir ywy rehe har a'e wà nehe. Xir uzewyr putar uiwy pe wà nehe.\n10 Xir wanuwihawete ta'yr uzemuàgà'ym putar zeàmàtyry'ymawhu rehe wà nehe. Omono'og putar zauxiapekwer tetea'u wà nehe. Pitài ta'yr uhem putar oho Ezit heityk pà nehe. Weityk putar ma'e paw imumaw pà 'y tyhu ma'e uwyrykahy ma'e ài nehe. Wixe putar Ezit ywy rehe nehe no. Uzàmàtyry'ym putar tuwihawete hàpuzuhu tàtà a'e nehe. 11 Ezit wanuwihawete wikwahy putar izupe nehe. Uhem putar zauxiapekwer wanupi Xir waàmàtyry'ym pà nehe. Xir uzemono putar Ezit wanupe wà nehe. 12 Ezit wanuwihawete wiko wera'u putar nehe. — Aeityk Xir ihe wà, i'i putar uzeupe nehe. — Azuka zauxiapekwer tetea'u ihe wà, i'i putar uzeupe nehe. Nezewe rehe we ipuner haw upaw putar na'arewahy nehe. 13 Amo 'ar mehe Xir wanuwihawete omono'og putar zauxiapekwer tetea'u wera'u a'e wà nehe. Amo kwarahy pawire uzewyr putar Ezit iàmàtyry'ym pà nehe. Weraha putar puruzuka haw tetea'u uzeupi nehe. Weraha putar zauxiapekwer tetea'u uzeupi wà nehe no.\n14 Na'e teko amo ywy uzàmàtyry'ym putar Ezit wanuwihawete a'e wà nehe. Amo awa Izaew ywy rehe har ipuruzukaiwahy ma'e wiko putar a'e iàmàtyry'ymar wainuinuromo a'e wà nehe no. Wexak putar ma'e upuahu mehe wà nehe. A'e rupi uzàmàtyry'ym putar a'e tuwihawete wà nehe. Nezewe rehe we a'e tuwihawete weityk putar wàmàtyry'ymar a'e wà nehe. 15 Xir wanuwihawete ur putar wemiruze'eg zauxiapekwer wanupi nehe. Uzapo putar uzeupir àwàm tawhu amo tawhu pàrirogawtàtà haw izywyr nehe. Na'e wixe putar ipupe ipyro pà wà nehe. Ni zauxiapekwer Ezit ywy rehe har ikàg wera'u ma'e nupuner kwaw zauxiapekwer Xir ywy rehe har wanur ire wamupytu'u kar haw rehe wà nehe. 16 Ezit waàmàtyry'ymar uzapo putar wemimutar wanehe wà nehe. Nezewe rehe we zauxiapekwer Ezit ywy rehe har nupuner kwaw wanupe wà nehe. Wixe putar ywy Izaew wanupe imume'u pyrer rehe wà nehe no. Weityk putar paw rupi wà nehe, ipyhyk pà wà nehe.\n17 Na'e Xir wanuwihawete umuàgà'ym putar wemiruze'eg zauxiapekwer paw wà nehe, Ezit waàmàtyry'ym àwàm rehe wà nehe. Ipureityk wer wàmàtyry'ymar wanehe, a'e rupi uzapokatu putar uze'eg Ezit wanuwihawete rehe we a'e nehe. Umume'u putar wazyr izupe hemireko ràm romo wà nehe. Nezewe rehe we nuzeapo kwaw ikatu ma'e izupe nehe. 18 Na'e uzàmàtyry'ym putar tawhu yryhu Mezitehàn izywyr har a'e nehe kury. Upyhyk putar tawhu tetea'u nehe. Na'e amo zauxiapekwer amo ywy rehe har wanuwihaw umumaw putar heko wera'u haw nehe, imumaranugar kar pà nehe. 19 Xir wanuwihawete uzewyr putar tawhu tàtà ma'e uiwy rehe har waàmàtyry'ym pà wà kury. Nupuner kwaw nehe. Amo uzuka putar nehe. A'e re ni amo nuze'eg pixik kwaw hehe wà nehe.\n20 Amo awa wiko putar tuwihawete romo hekuzaromo a'e nehe. A'e tuwihawete omono kar putar wemiruze'eg tuwihaw teko nànàn a'e nehe. A'e tuwihaw omono'og putar temetarer izupe nehe. Nezewe mehe hemetarer katu putar nehe. Ikàg putar nehe no. Nan kwehe tete amo uzuka putar a'e tuwihawete nehe. Nuzuka kwaw zeàmàtyry'ymawhu pe wà nehe.\n21 Amo wiko putar Xir wanuwihawete romo a'e tuwihawete imàno re nehe. Iaiw putar nehe. Nuiko kwaw a'e tuwihawete ta'yr romo. Nezewe rehe we wiko putar tuwihawete romo nehe. Umume'u putar ikatu 'ym ma'e wemiapo ràm upy'a pupe nehe. Numume'u kwaw teko wanupe nehe. Omono'og putar umyrypar upuner ma'e wà nehe. Weityk putar tuwihawete ràm azeharomoete har wà nehe. Na'e wiko putar tuwihawete romo hekuzaromo nehe. 22 Weityk putar wàmàtyry'ymar zauxiapekwer paw rupi a'e wà nehe. Uzuka putar xaxeto wanuwihaw no. 23 Uzuhaw putar uze'eg amo wanupe wemiapo katu kwer nehe. Hemu'em wanupe. Hemiruze'eg zauxiapekwer naheta tetea'u kwaw wà. Nezewe rehe we ikàg wera'u tuweharupi a'e. 24 Uzàmàtyry'ym putar a'e ywy pehegwer hemetarer katu wera'u ma'e oho a'e wà nehe. Uzapo putar iaiw ma'e a'e ywy pehegwer rehe nehe. Hàmuz nuzapo pixik kwaw agwer ma'e. Umuza'aza'ak putar ma'e wemipyhyk kwer paw nehe, zauxiapekwer wanupe imono pà nehe: temetarer, ywy, ma'e hekuzar katu ma'e no. Na'e umumaw putar amo 'ar tawhu tàtà ma'e waàmàtyry'ym àwàm imume'u pà no.\n25 Uzeruzar putar upuner haw rehe nehe, ukyze 'ymaw rehe nehe no. A'e rupi oho putar Ezit wanuwihawete kutyr wemiruze'eg zauxiapekwer wanupi nehe. Ezit wanuwihawete weraha putar zauxiapekwer tetea'u ikutyr a'e wà nehe no. Nezewe rehe we nuityk kwaw a'e tuwihawete nehe, 26 ta'e hehe we har tuwihaw uzemyrypar putar inugwer tuwihaw rehe we a'e wà nehe xe. A'e rupi a'e tuwihaw weityk putar Ezit wanuwihawete nehe. Ezit wanuwihawete imyrypar weraha putar uzar iaiw haw pe wà. Zauxiapekwer Xir ywy rehe har weityk putar Ezit hemiruze'eg zauxiapekwer wà nehe. Uzuka putar zauxiapekwer Ezit ywy rehe har tetea'u wà nehe. 27 Na'e a'e mokoz tuwihawete uzeàwàxi putar a'e wà nehe. Umume'u putar temu'emaw uzeupe wà nehe. Pitàitàigatu ipurapo wer putar ikatu 'ym ma'e rehe uzeupe wà nehe. Ni amo nuweityk kwaw inugwer wà nehe, ta'e wa'ar nuhem kwaw a'e rihi xe. 28 A'e re Xir wanuwihawete uzewyr putar uiwy rehe nehe. Weraha putar wemetarer zeàmàtyry'ymawhu pe imono'og pyrer uzeupi nehe. — Amupytu'u kar putar Izaew Tupàn imuwete katu re ihe wà nehe, i'i putar uzeupe nehe. Uzapo putar wemimutar Izaew wakutyr nehe no. A'e re uzewyr putar uiwy rehe nehe.\n29 'Ar ikatu ma'e ihem mehe oho wi putar Ezit ikutyr zauxiapekwer waneraha pà no. Izypy mehe weityk Ezit a'e wà. Nuityk kwaw mokoz haw rupi nehe. 30 Na'e zauxiapekwer ur putar kwarahy heixe haw kutyr wi kanuhu pupe a'e wà nehe kury. Uzàmàtyry'ym putar Xir wà nehe. Zawaiw katu putar izupe nehe. A'e rupi upytu'u putar a'e zauxiapekwer waàmàtyry'ym ire nehe. Wikwahy putar nehe, a'e rupi uzàmàtyry'ym wi putar Izaew wà nehe. Uzapo putar wemimutar Izaew wanehe nehe. Amo Zutew Tupàn imuwete re upytu'u ma'e kwer umume'u putar hemiapo ràm izupe wà nehe. Uzapo putar ma'e waze'eg rupi nehe. 31 Hemiruze'eg zauxiapekwer umuaiw putar Tupàn Hàpuzuhu wà nehe. Xaxeto uzuka putar ma'ea'yr ipupe Tupàn henataromo tuweharupi wà nehe. A'e tuwihawete umupytu'u kar putar wazuka re wà nehe. Umuapyk putar iaiwahy ma'e tàpuzuhu pupe Tupàn henaw hekuzaromo nehe no. 32 — Pekatuahy, i'i mua'u putar Zutew Tupàn imuwete re upytu'u ma'e kwer Xir ywy rehe har pe wà nehe. Tupàn iamutar katu har nuzeruzar kwaw ize'eg rehe wà nehe. Ikàg wiwi putar wà nehe. Uzàmàtyry'ym putar a'e tuwihawete wà nehe. 33 Purumu'e ma'e ma'e kwaw katu har weruze'eg putar teko a'e wà nehe. Tuwihawete umumaw putar amo 'ar a'e purumu'e ma'e wazuka pà takihepuku pupe wà nehe, tata pupe wà nehe no. Aze ru'u omono kar putar amo ywy rehe wà nehe ipyhyk pyrer romo wà nehe. Aze ru'u upyhyk putar wama'e paw rupi nehe. 34 A'e ma'erahy ipuraraw paw 'ar mehe amo upytywà putar Tupàn hemiaihu wà nehe. Amo upytywà mua'u putar wà nehe no. 35 Uzuka putar amo purumu'e ma'e ma'e kwaw katu har wà nehe. Nezewe izeapo haw umukatu putar Tupàn hemiaihu wà nehe. Ikatu wera'u putar henataromo wà nehe. Agwer ma'e uzeapo putar oho iko te iahykaw rehe nehe. Tupàn wexaexak iahykaw 'ar a'e.\n36 Xir ywy rehe har wanuwihaw uzapo putar wemimutar a'e nehe. — Aiko wera'u amo wanuwi ihe, i'i putar uzeupe nehe. — Apuner wera'u tupàn wanuwi upaw rupi katete ihe, i'i putar uzeupe nehe. Umume'u putar iaiw ma'e Tupàn ikutyr nehe, amo tupàn wakutyr wà nehe no. Uzapo putar agwer ma'e oho iko nehe, te amo 'ar mehe Tupàn uzepyk putar hehe a'e nehe. Ta'e Tupàn uzepyk putar wemimume'u kwer rupi katete a'e nehe xe. 37 A'e tuwihawete numuwete kwaw wàmuzgwer wazar tupàn a'e wà nehe. Amo tupàn ikatu kuzà wanupe wà. Numuwete kwaw a'e tupàn a'e wà nehe no. Heta tetea'u tupàn teko wanemimuwete wà. Numuwete kwaw ni amo a'e tupàn a'e 'ar mehe a'e wà nehe. — Apuner wera'u amo tupàn wanuwi ihe, i'i a'e. 38 Umuwete katu putar tupàn tawhu tàtà ma'e wanehe uzekaiw ma'e a'e nehe. Tàmuzgwer nukwaw kwaw a'e tupàn a'e wà. A'e tuwihawete omono putar ma'e a'e tupàn pe nehe: or, parat, ita hekuzar katu ma'e, amo ma'e hekuzar katu ma'e no. 39 Teko tupàn amo ae ywy rehe har imuwete har upytywà putar a'e tuwihawete a'e wà nehe. A'e rupi upyro putar tawhu tàtà ma'e wàmàtyry'ymar wanuwi a'e nehe. Aze amo umuigo kar uwihawete romo wà nehe, a'e tuwihawete omono putar ma'e a'e teko pe wà nehe: temetarer, tuwihaw romo teko haw, ywy no.\n40 'Ar iahykaw rehe har ihem mehe, Ezit wanuwihawete uzàmàtyry'ym putar Xir wanuwihawete wà a'e nehe. Xir wanuwihawete oho putar ikutyr upuner haw paw heraha pà nehe: ywyramawa zeàmàtyry'ymawhu pe har, wemiruze'eg zauxiapekwer kawaru iku'az har wà no, kanuhu tetea'u no. Xir hemiruze'eg zauxiapekwer wixe putar Ezit ywy rehe 'y typy ma'e uwyrykahy ma'e ài wà nehe. 41 Wixe putar ywy Tupàn hemimume'u kwer rehe a'e wà nehe no. Uzuka putar teko tetea'u wà nehe. Amo teko uzepyro putar izuwi wà nehe: Enom izuapyapyr wà, Moaw izuapyapyr wà, Amon izuapyapyr tetea'u wà. 42 Hemiruze'eg zauxiapekwer upyhyk putar ywy tetea'u a'e wà nehe. Te Ezit nuzepyro kwaw ipo wi wà nehe. 43 Weraha putar ma'e tetea'u Ezit wi nehe: or, ma'e or iapo pyrer, parat, ma'e parat iapo pyrer, ma'e hekuzar katu ma'e. Upyhyk putar Irim ywy nehe no. Upyhyk putar Exio ywy nehe no. 44 Na'e amo ur putar kwarahy ihemaw wi wà nehe, kwarahy heixe haw awyze har kutyr har wi wà nehe no, ma'e imume'u pà izupe wà nehe. A'e ma'e henu mehe ukyzeahy putar a'e nehe. Wikwahy putar nehe no. A'e rupi uhem putar oho wemiruze'eg zauxiapekwer wanupi nehe. — Azuka putar teko tetea'u ihe wà nehe, i'i putar uzeupe nehe. 45 Umuapyk putar wàpuzràn uker haw iapo pà yryhu Mezitehàn huwake ywytyr ipuràg eteahy ma'e Tupàn pe imonokatu pyr huwake nehe. Nezewe rehe we umàno putar nehe. Naheta kwaw ipyro har wà nehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/DAN11.htm","date":"2021-12-09T01:03:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363641.20\/warc\/CC-MAIN-20211209000407-20211209030407-00569.warc.gz","language":"gub","language_score":1.000007391,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000073909759521}","num_words":1906,"character_repetition_ratio":0.122,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.509,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"21\nAmo kuzà imen umàno ma'e kwer werur wemetarer pixika'i ma'e Tupàn pe a'e kury\n1 Ume'e Zezuz a'e pe har wanehe a'e kury, tàpuzuhu pe har wanehe a'e kury. Hemetarer katu ma'e werur wemetarer ikurer a'e pe Tupàn pe wà. Zezuz ume'e wanehe temetarer imono mehe hyru pupe a'e. 2 Ur amo kuzà a'e pe. Hemetarer 'ym ma'e romo hekon a'e. Omono mokoz temetarer tàtà ma'e hyru pupe a'e kury. Pixika'i a'e temetarer. (Teko numekuzar kwaw ma'e tetea'u ipupe wà.) 3 Na'e i'i Zezuz wemimu'e wanupe a'e kury. — Kwez kuzà hemimur kwer a'e, uhua'u wera'u amogwer wanemimur kwer wanuwi a'e. 4 Amogwer a'e wà, hemetarer katu ma'e romo wanekon a'e wà, pixika'i wanemimur kwer wà. Kwez kuzà a'e, nahemetarer katu kwaw a'e. Umur wemetarer paw rupi a'e, wemi'u ràm hekuzaragwer a'e, i'i Zezuz wanupe.\nZezuz uze'eg tàpuzuhu heityk àwàm rehe a'e kury\n5 Amo a'e pe har uze'eg waiko uzeupeupe wà. — Peme'e Tupàn hàpuzuhu rehe ty wà, ipuràg eteahy a'e. Iapo mehe iapo har omono ita hekuzar katu ma'e tetea'u hehe a'e wà, tàpuzuhu rehe a'e wà. Tuweharupi teko werur wemetarer imono pà Tupàn pe a'e wà no, i'i uzeupeupe wà. 6 Na'e Zezuz uze'eg wanupe kury. — Peme'e ko ma'e rehe kury. Amo 'ar mehe nehe, teko weityk putar 'àg tàpuzuhu a'e wà nehe. Nupyta kwaw ni pitài ita amo ita 'ar romo nehe, i'i wanupe.\nZezuz uze'eg ma'erahy ipuraraw pàwàm rehe a'e kury\n7 — Purumu'e ma'e, i'i izupe wà. — Màràn mehe uzeapo putar agwer ma'e nehe, i'i izupe wà. — Ma'e uzeapo putar a'e 'ar ihem etea'i haw hexak kar pà teko wanupe nehe, i'i izupe wà.\n8 — Peme'egatu peiko nehe. Pezeruzar zo temu'emaw rehe nehe. Ur putar awa tetea'u ko rupi a'e wà nehe. — Aiko tuwihawete Tupàn hemimur karer romo ihe, i'i mua'u putar wà teko wanupe wà nehe. — Uhem he'ar kwez kury, i'i mua'u putar purupe wà nehe. Peho zo wanupi nehe, pezeruzar zo waze'eg rehe nehe. 9 Peinu putar puràmàtyry'ymaw nehe, peinu putar teko uwihaw waàmàtyry'ymaw nehe no. Pekyze zo henu mehe nehe. Uzeapo putar 'agwer ma'e paw nehe, iahykaw ihem 'ym mehe we nehe.\n10 Teko uzàmàtyry'ym putar amo teko a'e wà nehe. Tuwihaw uzàmàtyry'ym putar amo tuwihaw a'e wà nehe no. 11 Ywy uryryz putar a'e nehe, (teko wazuka pà) a'e nehe. Teko tetea'u ima'uhez putar a'e wà nehe, wemi'u hexak 'ym mà a'e wà nehe. Teko tetea'u ima'eahy putar a'e wà nehe no. Teko tetea'u upuraraw putar ma'erahy a'e wà nehe no. Ikatu 'ym ma'e purumupytuhegatu kar haw hexak pyr 'ym uzeapo putar a'e nehe no. Teko wexak putar ma'e ywak rehe a'e wà nehe. A'e ma'e ukwaw kar putar iahykaw ihem etea'i haw wanupe nehe.\n12 A'e 'ar 'ym mehe we, teko pepyhyk putar a'e wà nehe, ma'erahy ipuraraw kar pà peme a'e wà nehe. Umume'u putar penemiapo kwer tuwihaw wanuwa rupi wà nehe. Peneraha putar zemono'ogaw pe wà nehe no, pemunehew kar pà zemunehew paw pe wà nehe no. Peneraha putar tuwihaw wanuwa rupi wà nehe no, ta'e pezeruzar herehe pe xe. 13 A'e 'ar mehe pepuner Tupàn ze'eg puràg imume'u haw rehe nehe, teko wanuwa rupi tuwihaw wanuwa rupi nehe.\n14 Aze pepyhyk wà nehe, aze tuwihaw upuranu penehe wà nehe, pekyze zo nehe. — Ma'e a'e putar nehe, peze zo nehe. Ta'e amono putar heze'eg peme a'e 'ar mehe ihe nehe xe. 15 Ma'e kwaw katu har ài peze'eg putar wanupe nehe. Uzeruzar putar peze'eg rehe wà nehe. — Hemu'em ma'e, ni'i kwaw peme wà nehe, ta'e azeharomoete peze'eg nehe xe. 16 — Te penu a'e wà, te pehy a'e wà nehe no, pemono putar tuwihaw wanupe a'e wà nehe no, pemunehew kar pà wà nehe no. Penyky'yr wà nehe, penywyr wà nehe no, peànàm wà nehe no, pemyrypar wà nehe no, pemono putar tuwihaw wanupe wà nehe no. Pezuka putar wà nehe no. Napezuka kwaw paw rupi a'e wà nehe. 17 Na'iakatuwawahy kwaw penehe wà nehe, ta'e heremiruze'eg romo peiko pe no xe. 18 Ni pitài pe'aw peàkàg rehe har nukàzym kwaw nehe. 19 Pepytu'u zo pezeruzar ire nehe. Pepytu'u zo heze'eg imume'u re nehe. A'e mehe pezepyro putar nehe.\nUze'eg Zezuz tawhu heityk àwàm rehe a'e kury\n20 Uze'eg wi teko wanupe. — Amo 'ar mehe nehe, zauxiapekwer tetea'u a'e wà nehe, uzemono'og putar Zeruzarez tawhu huwake a'e wà nehe, a'e pe har wàmàtyry'ym mà a'e wà nehe. A'e 'ar mehe pekwaw putar taw imumaw pàwàm nehe. Na'arewahy weityk putar a'e wà nehe. 21 Zutez ywy rehe har a'e wà nehe, tuwe uzàn oho ywytyr rehe a'e wà nehe. Taw pe har a'e wà nehe no, tuwe oho a'e wi a'e wà nehe no. Aze teko ko pe wanekon wà nehe, tuwe nuzewyr kwaw Zeruzarez tawhu pe wà nehe. 22 Ta'e ma'erahy ipuraraw paw 'ar uhem putar a'e mehe a'e nehe xe. Tupàn ze'eg kwehe arer umume'u a'e ma'e uzeapo ma'e ràm a'e. 23 Aze kuzà ipuru'a a'e 'ar mehe nehe, uzemumikahy putar nehe. Aze kuzà imemyr nehe, aze na'itua'u kwaw imemyr nehe, uzemumikahy putar a'e nehe no. Ta'e ko ywy rehe har upuraraw putar ma'erahy iaiw ma'e a'e wà nehe xe. Wikwahy putar Tupàn a'e teko wanupe a'e nehe. Uzepyk putar wanehe nehe no. 24 Zauxiapekwer a'e wà nehe, uzuka putar amo ko ywy rehe har a'e wà nehe, weraha putar amogwer amo ae ywy rehe a'e wà nehe no, wamuhàmuhàz pà a'e wà nehe no. Na'e Tupàn rehe uzeruzar 'ym ma'e wixe putar taw pe a'e wà nehe kury. Upyropyrog putar tàpuzgwer rehe wà nehe, u'ar tàpuz paw nehe.\nZezuz uze'eg uzewyr àwàm rehe a'e kury\n25 Uze'eg wiwi wanupe. — Teko ume'e putar kwarahy rehe zahy rehe zahytata rehe a'e wà nehe, wexak putar amo ae ma'e romo uzeapo mehe a'e wà nehe. — Kwa, uhem etea'i ywy iahykaw, i'i putar uzeupeupe wà nehe. Teko ywy rehe har uzemumikahy putar wà nehe, ukyze putar yryhu ànoànogaw wi wà nehe, 'y penopenogaw wi wà nehe no. 26 Iàkàzym putar teko a'e wà nehe, ma'e wi ukyze haw rehe wà nehe, ma'e uzeapo ma'e ràm hàro mehe wà nehe. Ta'e ma'e ywate har ikàg ma'e a'e wà nehe xe, utyryk putar wenaw wi a'e wà nehe xe. 27 Na'e ihe Awa ta'yr ihe nehe, azexak kar putar teko wanupe a'e 'ar mehe ihe nehe. Ywàkun rehe azur putar nehe, hekàgaw hepuràgaw herur pà nehe. 28 A'e ma'e uzeapo mehe nehe, pepu'àm nehe, peupir peàkàg nehe, ta'e uhem etea'i pepyro àwàm a'e 'ar mehe a'e nehe xe.\nZezuz upurumu'e ma'ywa 'yw rehe a'e kury\n29 Na'e umume'u Zezuz ko ma'emume'u haw teko wanupe kury. — Pema'enukwaw ma'ywa 'yw pi her ma'e rehe nehe. 30 Huweramukyr mehe, na'arewahy i'a a'e.\n31 Nezewegatete agwer ma'e izeapo haw hexak mehe nehe, pekwaw putar Tupàn pureruze'egaw ihem etea'i haw nehe no. 32 Pema'enukwaw ko ma'e rehe nehe. Ko ma'e paw uzeapo putar ko 'ar rehe har wamàno 'ym mehe we a'e nehe. Xo amo zo umàno putar a'e 'ym mehe wà nehe. Amogwer wikuwe putar a'e 'ar mehe wà nehe. 33 Ywak ukàzym putar nehe. Ywy ukàzym putar nehe no. Heze'eg nukàzym pixik kwaw nehe.\n— Peme'egatu nehe, i'i Zezuz a'e kury\n34 Uze'eg wiwi teko wanupe. — Peme'egatu penemiapo ràm rehe nehe. Peiko zo umai'u e ma'e romo nehe, peiko zo kàwiahy i'u har romo nehe. Pema'enukwawahy zo ma'e ko ywy rehe har rehe nehe, penemetarer rehe nehe. Ta'e na'arewahy uhem putar a'e 'ar peme a'e nehe xe. 35 Miar uzezuka oho uzepyhykaw pupe tàrityka'i a'e, ta'e nuexak kwaw a'e xe. Nezewegatete teko ywy rehe har upuraraw putar ma'erahy a'e 'ar mehe a'e wà nehe no. 36 Peàrogatu a'e 'ar nehe. Peze'eg Tupàn pe tuweharupi nehe. A'e mehe umur putar ukàgaw peme a'e nehe. A'e mehe napepuraraw kwaw ma'erahy a'e 'ar mehe nehe. Aze peruzar ko heze'eg nehe, pepu'àm putar peho heruwa rupi nehe, amo 'ar mehe nehe. Aiko Awa ta'yr romo ihe.\n37 A'e 'ar mehe Zezuz upurumu'e iko a'e pe tàpuzuhu pe a'e. 'Aromo hekon a'e pe. Pyhaw uker oho ywytyr Uri tyw her ma'e rehe. 38 Teko paw oho Tàpuzuhu pe pyaze mehe wà, henu pà wà.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/gubBl\/LUK21.htm","date":"2021-12-08T18:36:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363520.30\/warc\/CC-MAIN-20211208175210-20211208205210-00009.warc.gz","language":"gub","language_score":1.000007987,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000079870224}","num_words":1292,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.265,"stopwords_ratio":0.548,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"24\nZezuz umume'u Tupàn hàpuzuhu heityk àwàm a'e kury\n1 Uhem Zezuz oho a'e wi Tupàn hàpuzuhu wi a'e kury. Ure hemimu'e ure, uruhem oroho huwake ure kury. Uruexak kar Tupàn hàpuzuhu izupe ure. (Uhua'u tàpuzuhu. Ipuràg eteahy no.)\n2 — Azeharomoete, i'i urewe. — Peme'egatu wi tàpuzuhu rehe nehe ty wà. Ipuràg eteahy a'e. Ko ma'e amume'u putar peme ihe kury. Amo 'ar mehe nehe, teko weityk putar wi tàpuzuhu paw rupi a'e wà nehe. Nupyta kwaw ni pitài ita amo ae ita 'ar romo a'e nehe, i'i urewe.\nZezuz umume'u ma'erahy tetea'u ipuraraw pàwàm a'e kury\n3 Wapyk Zezuz oho ywytyr Uri tyw her ma'e rehe a'e kury. Ure uruhem ipyr ure no. Naheta kwaw teko a'e pe ipyr wà. Xo ure uruwapyk oroho ywytyr rehe. Urupuranu hehe. — Ma'e 'ar mehe agwer ma'e uzeapo putar nehe, uru'e izupe. — Ma'e uzeapo putar a'e 'ar ihem etea'i mehe a'e nehe, nezur etea'i haw ikwaw kar pà urewe nehe, iahykaw ikwaw kar pà urewe nehe, uru'e izupe. 4 Uwazar ureze'eg urewe.\n— Pezemupy'a teko wanehe nehe ty wà. Pezeruzar zo wanemu'emaw rehe nehe. 5 Ta'e awa tetea'u uzexak kar putar xe a'e wà nehe xe, ko ywy rehe a'e wà nehe xe. — Aiko Tuwihawete Purupyro Ma'e romo ihe, i'i mua'u putar purupe a'e wà nehe. Teko tetea'u uzeruzar putar a'e tuwihaw hemu'em ma'e wanehe a'e wà nehe. 6 Tuwihaw omono kar putar wemiruze'eg zauxiapekwer a'e wà nehe, amo ae zauxiapekwer wàmàtyry'ym kar pà a'e wà nehe. Wazeàmàtyry'ymaw wànoànog putar nehe. Peinu putar iànoànogaw penuwake har nehe. Peinu putar teko wazeàmàtyry'ymaw muite har nehe no. Pezeapyaka katu ko heze'eg rehe nehe ty wà. Pekyze zo wanuwi nehe. Ta'e agwer ma'e uzeapo putar tuwe nehe xe. Nuhem kwaw iahykaw a'e 'ar mehe. 7 Amo ywy rehe har uzàmàtyry'ym putar amo ae ywy rehe har a'e wà nehe. Amo tuwihaw uzàmàtyry'ym putar amo ae tuwihaw a'e nehe no, wemiruze'eg wamono kar pà inugwer heko haw pe a'e nehe no. Teko tetea'u ima'uhez putar a'e wà nehe. Ywy uryryryryz putar xe a'e nehe no. Uryryryryz putar pe pe no, 'a pe no, ywy nànàn no. 8 Agwer ma'e kuzà imemyrahy haw ài uzeapo putar nehe.\n9 Tuwihaw pepyhyk kar putar a'e wà nehe. Pepetek kar putar wà nehe no. Pezuka kar putar wà nehe no. Teko paw na'iakatuwawahy kwaw penehe a'e wà nehe, heremiruze'eg romo peneko mehe a'e wà nehe. 10 A'e 'ar mehe nehe, teko tetea'u upytu'u putar herehe uzeruzar ire a'e wà nehe no. Upyhyk kar putar umyrypar wà nehe, tuwihaw a'ua'u wanupe wà nehe, wazuka kar pà wà nehe. Na'iakatuwawahy kwaw uzehezehe wà nehe no. 11 Na'e Tupàn ze'eg imume'u mua'u har uzexak kar putar uhem pà a'e wà nehe, Tupàn hape iawy kar pà teko tetea'u wanupe a'e wà nehe. 12 Ikatu 'ym ma'e uhàuhàz putar tuwe a'e nehe. Na'e teko upytu'u putar uzeamutamutar ire a'e wà nehe. 13 Aze teko nupytu'u kwaw herehe uzeruzar ire wà nehe, te iahykaw rehe wà nehe, Tupàn upyro putar a'e teko a'e wà nehe. 14 Amume'u kar putar Tupàn pureruze'egaw rehe ze'eg puràg ihe nehe, imume'u har wamono kar pà ywy nànàgatu ihe nehe. A'e rupi teko paw rupi katete ukwaw putar Tupàn pureruze'egaw ihemaw a'e wà nehe. A'e ma'e paw izeapo mehe, uhem putar iahykaw nehe.\nZezuz umume'u iahykaw rehe uzeapo ma'e ràm a'e kury\n15 (Uze'eg wiwi Zezuz urewe.)\n— Pexak putar ma'e iaiw wera'u ma'e nehe. Amo Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer Taniew her ma'e a'e, umume'u a'e ma'e iaiw wera'u ma'e tur àwàm a'e. A'e ma'e upu'àm putar oho Tupàn hàpuzuhu pupe a'e nehe, Tupàn huwa rupi Tupàn ikatu haw rupi a'e nehe. (Pe ko pape imugeta har pe, tuwe peinu katu ko ze'eg nehe.) 16 A'e 'ar mehe nehe, teko Zutez ywy rehe har a'e wà nehe, tuwe uzàn oho ywytyr kutyr a'e wà nehe. 17 Aze awa wàpuz 'aromo hekon a'e mehe nehe, tuwe nuixe kwaw wàpuz pe nehe, uma'e imono'og pà nehe. Ta'e na'arewahy uhem putar iahykaw nehe xe. 18 Aze awa oko pe uma'ereko iko nehe, tuwe nuzewyr kwaw weko haw pe nehe, ukamir piaromo nehe. 19 Aze kuzà ipuru'a a'e 'ar mehe nehe, upuraraw putar tuwe ma'erahy a'e nehe. Aze kuzà umemyra'i wereko a'e 'ar mehe nehe, a'e rupi katete nehe no. 20 — Uremuhem kar zo pe 'ar huwixàg ma'e rehe nehe. Uremuzàn kar zo pe a'e 'ar mehe nehe, peze Tupàn pe nehe.\n— Uremuhem kar zo pe mytu'u haw 'ar mehe nehe, uremuzàn kar zo pe a'e 'ar mehe nehe, peze izupe nehe. 21 Ta'e a'e 'ar mehe teko upuraraw wera'u putar ma'erahy tetea'u a'e wà nehe xe, amo ae 'ar mehe har wanuwi a'e wà nehe xe, izypy mehe arer we te ko 'ar rehe teko nupuraraw pixik kwaw agwer ma'erahy a'e wà. A'e 'ar ipawire nupuraraw wi pixik kwaw agwer ma'erahy a'e wà nehe. 22 Nan kwehe tete upuraraw putar wà nehe. Na'arewahy ma'erahy ipuraraw paw upaw putar wanuwi a'e nehe. Ta'e Tupàn umumaw putar a'e nehe xe. Aze mo numumaw iwer, umàno mo teko paw rupi katete a'e wà. Umumaw putar ma'erahy ipuraraw paw a'e nehe, ta'e upuhareko putar wemiruze'eg wemixamixak kwer a'e wà nehe xe.\n23 A'e rupi aze nezewe i'i amo peme wà nehe, — Aikwez Tuwihawete upurupyro ma'e xe a'e, aze i'i peme wà nehe, — Aikwez tuwe a'e, aze i'i peme wà nehe, pezeruzar zo waze'eg rehe nehe. 24 Ta'e tuwihaw a'ua'u uzexak kar putar teko wanupe wà nehe xe. Uzapo putar purumupytuhegatu kar haw tetea'u a'e wà nehe. Nezewe mehe uzawy kar putar Tupàn hape hemiruze'eg wanupe a'e nehe, aze upuner iawy kar haw rehe wanupe a'e nehe. 25 Peinu katu heze'eg. Ko ma'e amume'u kwez peme ihe, izeapo zanune ihe.\n26 Aze amo i'i peme a'e wà nehe, — Pexak tuwihaw peho ywyxig heta haw pe nehe ty wà, aze i'i peme wà nehe, peho zo a'e pe nehe.\n— Uzeàmim tuwihaw iko xe zanewi a'e kury, aze i'i amo peme wà nehe, pezeruzar zo waze'eg rehe nehe. 27 Ta'e Awa ta'yr ur putar àmàn iweraw paw ài a'e nehe xe. Ywak nànàn uweraweraw putar a'e nehe, kwarahy ihemaw rehe nehe, kwarahy heixe haw rehe nehe no.\n28 Apitaw uzemono'ono'og umàno ma'e kwer hetekwer wanuwake a'e wà. (Nezewegatete zauxiapekwer uzemono'og putar ko tawhu izywyr a'e wà nehe no, ta'e heta tetea'u ikatu 'ym ma'e xe a'e xe.)\nZezuz umume'u Awa ta'yr tur àwàm a'e kury\n29 Uze'eg wi Zezuz urewe.\n— A'e ma'erahy ipaw ire nehe, kwarahy uwew putar a'e nehe, zahy nuhyape kwaw a'e nehe no. Zahytata u'ar putar kwaw pà ywak wi a'e wà nehe no. Ma'e ywak rehe har uryryryryz putar a'e wà nehe no. 30 Na'e uzexak kar putar ma'e ywak rehe a'e nehe, Awa ta'yr tur àwàm hexak kar pà purupe a'e nehe. Na'e teko ywy rehe har paw uzai'o putar a'e wà nehe. Ta'e herexak putar ywàkun rehe hezur mehe a'e wà nehe xe, hekàgaw hepuràg eteahy haw herur pà a'e wà nehe xe. Ta'e Tupàn hemimur karer awa romo uzeapo ma'e romo aiko ihe xe. 31 Tupàn heko haw pe har upy putar uxi'àm uhua'u ma'e a'e nehe. Na'e Tupàn omono kar putar weko haw pe har ywy nànàn a'e wà nehe no. Omono'og putar Tupàn hemiruze'eg a'e wà nehe, omono'og putar hemixamixak kwer a'e wà nehe.\nZezuz umume'u ywak ywy imumaw pàwàm a'e kury\n32 Uze'eg wi urewe.\n— Pezemu'e ma'ywa'yw rehe nehe. Aze huweramukyr nehe, pekwaw àmàkyr ihem etea'i haw nehe.\n33 Nezewegatete aze pexak agwer ma'e izeapo mehe nehe, pekwaw putar hezur etea'i haw nehe. Uzypyrog putar ma'e iahykaw rehe har uzeapo pà a'e 'ar mehe nehe. 34 Pema'enukwaw ko heze'eg rehe nehe. Agwer ma'e paw rupi katete uzeapo putar nehe. Teko ko 'ar rehe wiko ma'e wamàno 'ym mehe nehe, uzeapo putar a'e ma'e a'e nehe. 35 Tupàn umumaw putar ywak amo 'ar mehe a'e nehe. Umumaw putar ywy a'e nehe no. Heze'eg nukàzym pixik kwaw a'e nehe.\n— Ni amo nukwaw kwaw iahykaw 'ar a'e wà, i'i wanupe a'e kury\n36 Uze'eg wi urewe.\n— Ni amo nukwaw kwaw hezur àwàm 'ar a'e wà. Tupàn heko haw pe har nukwaw kwaw a'e wà no. Ihe Awa ta'yr ihe, nakwaw kwaw ihe no. Xo heru zo ukwaw a'e. 37 Hezur àwàm nuzawy kwaw Noe 'ar mehe uzeapo ma'e kwer a'e. 38 Kwehe mehe nezewegatete teko waneko awer a'e wà no, àmànuhu ikyr 'ym mehe a'e wà no. Noe umume'u àmànuhu ikyr àwàm teko wanupe a'e. Nuzekaiw kwaw ize'eg rehe a'e wà. Umai'u wi wi waiko wà, kàwiahy i'u pà wà, ize'eg rehe uzeruzar 'ym pà wà. Uzereko waiko wà no. Na'e Noe wixe kanuhu pupe wà, àmànuhu wi uzepyro pà wà. A'e 'ar mehe we teko nupytu'u kwaw agwer ma'e iapo re wà, umai'u re wà, uzereko re wà. 39 Nukwaw kwaw àmànuhu ikyr etea'i haw a'e wà. Na'e ukyr àmànuhu a'e, teko waneraha pà wazuka pà a'e. Teko wiko putar nezewegatete Awa ta'yr tur mehe a'e wà nehe no. 40 A'e 'ar mehe nehe, mokoz awa wiko putar oko pe uma'ereko pà a'e wà. Tupàn weraha putar pitài awa a'e nehe, inugwer upyta putar a'e pe a'e nehe. 41 Mokoz kuzà umuku'i putar arozràn waiko a'e wà nehe no. Tupàn weraha putar pitài kuzà a'e nehe, inugwer upyta putar a'e pe a'e nehe. 42 Peme'egatu nehe ty wà. Ta'e napekwaw kwaw pezar tur àwàm 'ar pe xe. 43 Pema'enukwaw katu ko ma'e rehe nehe. Tàpuz izar a'e, aze mo ukwaw uma'e rehe imunar ma'e tur àwàm 'ar a'e, ume'egatu mo iko a'e. Numuixe kar iwer mo imunar ma'e wàpuz me a'e. 44 Nezewegatete pe nehe no. Peme'egatu tuweharupi nehe. Ta'e Awa ta'yr tur mehe napeiko kwaw hàrogatu har romo a'e 'ar mehe nehe.\nZezuz umume'u uma'ereko ma'e ikatu 'ym ma'e hemiapo kwer a'e kury\n45 Uze'eg wi urewe.\n— Aze awa wereko teko tetea'u wemiruze'eg romo a'e wà nehe, aze pitài hemiruze'eg ukwaw katu ma'e iapo haw a'e nehe, aze weruzar katu uzar ze'eg a'e nehe, a'e mehe izar i'i putar izupe nehe. — Ereiko putar heremiruze'eg wanuwihaw romo nehe kury, i'i putar izupe nehe. A'e hemiruze'eg a'e nehe, umuma'ereko kar putar amogwer a'e wà nehe. Omono putar wanemi'u wanupe wama'uhez mehe nehe. 46 Izar wata putar amo ae ywy rehe a'e nehe. Uzewyr putar wà nehe no. Aze a'e hemiruze'eg uzekaiw katu amogwer wanehe a'e nehe, a'e mehe hurywete putar a'e nehe, uzar ihem mehe nehe. 47 Azeharomoete ko heze'eg ihe. Izar uze'eg putar nezewe izupe nehe. — Ereiko putar heywy rehe uzekaiw ma'e romo nehe kury, heràpuz rehe uzekaiw ma'e romo nehe no, i'i putar izupe nehe. 48 Aze a'e awa na'ikatu kwaw nehe, nezewe i'i putar uzeupe nehe. — Iàrew hezar uzewyr haw rehe a'e, i'i putar uzeupe a'e nehe. 49 Na'e uzypyrog putar amogwer uma'ereko ma'e wapetepetek pà a'e wà nehe. Umai'u putar oho uka'u ma'e wapyr a'e nehe no. 50 Na'e uzewyr putar izar a'e nehe. A'e hemiruze'eg nuàro kwaw uzar izewyr àwàm a'e. Nukwaw kwaw tur àwàm. 51 Izar upei'ài'àg putar a'e awa a'e nehe, hehe uzepyk pà a'e nehe, hemu'em ma'e rehe uzepykaw zàwe a'e nehe. Nezewegatete aze teko nuweruzar kwaw Tupàn ze'eg a'e wà nehe, hezur mehe amono kar putar a'e teko tatahu pe ihe wà nehe. Uzai'o putar a'e pe wà nehe, wàzgyrygyryw pà wà nehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.divinerevelations.info\/documents\/bible\/guajajara_html_bible\/mat24.htm","date":"2023-01-31T06:01:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499845.10\/warc\/CC-MAIN-20230131055533-20230131085533-00780.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":1805,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.263,"stopwords_ratio":0.517,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"11\nZuàw purumuzahazahak ma'e umur kar awa Zezuz pe a'e wà kury\n1 Upytu'u Zezuz a'e ma'e imume'u re urewe a'e kury. (Ure a'e 12 hemimu'eete romo uruiko ure.) Uhem oho a'e wi a'e kury, taw a'e taw huwake har nànàgatu oho pà a'e kury. Upurumu'e oho iko a'e taw nànàgatu kury. Umume'u Tupàn ze'eg oho iko no.\n2 Zuàw purumuzahazahak ma'e a'e, zemunehew paw pe hekon a'e 'ar mehe a'e. Wenu Zaneruwihawete Zezuz hemiapo kwer imume'u haw a'e, (ta'e hemimu'e oho imume'u pà a'e pe izupe a'e wà xe.) Na'e Zuàw omono kar amo wemimu'e Zezuz pyr a'e wà kury. 3 Upuranu oho hehe wà. — Zuàw umume'u Tupàn ta'yr ur ma'e ràm a'e, purupe a'e. Aipo ne ereiko Tupàn ta'yr romo ne, aipo ereiko hemimume'u kwer romo ne, i'i izupe wà, hehe upuranu pà wà. — Aze nereiko kwaw Tupàn ta'yr romo, uruàro putar amo ae ure nehe, i'i izupe wà. 4 Uze'eg Zezuz wanupe.\n— Pezewyr peho Zuàw pyr nehe kury. Pemume'u heremiapo kwer penemixak kwer izupe nehe, pemume'u peneminu kwer izupe nehe no. 5 Hehàpyhà 'ym ma'e kwer hehàpyhàgatu a'e wà kury. Wata 'ym ma'e kwer wata waiko a'e wà no. Iperewàtà ma'e kwer ikatu a'e wà no. Iapyha 'ym ma'e kwer iapyha katu a'e wà no. Umàno ma'e kwer ukweraw wi a'e wà no. Amume'u ze'eg puràg aha teko ihe, ma'e hereko 'ymar wanupe ihe. 6 Aze teko uzeruzar katu herehe wà nehe, hurywete putar wà nehe.\n7 Na'e Zuàw hemimu'e uhem oho a'e wi izuwi wà kury, uzar pe uzewyr pà wà kury. Waho re uze'eg Zezuz teko wanupe Zuàw rehe kury.\n— Ma'e pexak Zuàw pyr peho mehe tàpuz heta 'ymaw pe. Ka'api'i uzeamumew wyzài ywytu henataromo a'e. (Nezewegatete awa ikàg 'ym ma'e nuiko kwaw Tupàn ze'eg imume'u har romo a'e. Ta'e kutàri umume'u amo ma'e a'e xe, pyhewe umume'u amo ae ma'e a'e no xe. Zuàw nuiko kwaw ikàg 'ym ma'e romo a'e.) 8 Ma'e rehe pepurexak wer ipyr peho mehe. Napeho kwaw awa kamir hekuzar katu ma'e imunehew har hexak pà pe. Nan. Agwer awa wiko tàpuzuhu hekuzar katu ma'e pupe a'e wà. Nuiko kwaw ywyxig heta haw pe Tupàn ze'eg imume'u pà a'e wà. 9 Ma'e rehe pepurexak wer ipyr peho mehe. Aipo Tupàn ze'eg imume'u har ikàg ma'e rehe pepurexak wer peho. Azeharomoete ko heze'eg ihe. — Amogwer Tupàn ze'eg imume'u har wanuwi ikàg wera'u ma'e pexak peho a'e 'ar mehe. 10 Ta'e nezewe i'i Tupàn ihewe a'e xe, Zuàw rehe a'e xe, uze'eg imuapyk kar pà pape rehe a'e xe.\nAikwez heze'eg heraha har a'e.\nAmono kar putar a'e awa nerenataromo ihe nehe.\nUzapokatu putar nerape neho àwàm a'e nehe,\nI'i ihewe a'e. 11 Pema'enukwaw katu ko heze'eg rehe nehe. Zuàw purumuzahazahak ma'e a'e, hurywete wera'u amogwer awa wanuwi paw rupi a'e, ko ywy rehe wiko ma'e wanuwi paw rupi a'e (ta'e herexak a'e xe, ta'e hemuzahazahak a'e xe). Nezewegatete wyzài Tupàn hemiruze'eg a'e nehe, te ikàg 'ym ma'e a'e nehe, hurywete wera'u putar Zuàw wi a'e nehe (ta'e wikuwe putar hemàno re hekweraw ire a'e wà nehe xe. Ukwaw putar wekuzaromo hemàno haw a'e wà nehe no). 12 Zuàw umume'u Tupàn ze'eg a'e. A'e 'ar mehe arer we te ko 'ar rehe kury, teko tetea'u heko wer tuwe Tupàn hemiruze'eg romo a'e wà. 13 Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer paw rupi a'e wà, Tupàn ze'eg kwehe arer Moizez pe imur pyrer a'e no, te Zuàw a'e no, a'e paw umume'u Tupàn pureruze'egaw ur ma'e ràm a'e wà. 14 Uze'eg Eri herehe a'e wà no. — Uzewyr putar Eri wà a'e nehe, teko wanupe uze'eg pà a'e nehe, i'i wà. Zuàw rehe uze'eg a'e wà, a'e Eri ur ma'e ràm rehe uze'eg pà a'e wà. (Ta'e Zuàw umume'u Tupàn ze'eg a'e xe, Eri ài a'e xe.) Pepuner pezeruzar haw rehe heze'eg rehe nehe. 15 Aze peapyakwar heta henu haw nehe, pezeapyaka katu nehe.\n16 Teko ko 'ar rehe har a'e wà, nuzawy kwaw kwarearer taw mytepe wapyk ma'e a'e wà (ta'e nukwaw katu kwaw ma'e a'e wà xe). Amo uhapukaz amogwer wanupe uze'eg pà wà.\n17 — Urumuzàg zegar haw zereko haw pe har peme ure.\nNapepynyk kwaw pe.\nA'e mehe urumuzàg zegar haw umàno ma'e kwer itymaw pe har peme no.\nNapezai'o kwaw pe no, (i'i waiko amogwer wanupe wà, uhapukaz pà wà.)\n18 Ur Zuàw pepyr a'e. Uzekwaku tetea'u umai'u 'ym pà a'e. Nu'u kwaw win a'e. — Wereko tekwe ikatu 'ym ma'e uzehe a'e, i'i teko izupe wà. 19 Awa ta'yr romo aiko ihe. Azur teko wapyr ihe. A'u win ihe. Na'e uze'eg herehe wà. — Peme'egatu kwez awa rehe nehe, umai'u e ma'e romo hekon a'e, win i'u e har romo hekon a'e no, i'i ihewe wà.\n— Tuwihaw hemetarer mono'ogar wamyrypar romo hekon a'e. Ikatu 'ym ma'e iapo har wamyrypar romo hekon a'e, i'i waiko ihewe wà no. Tupàn uzapo kar ma'e Zuàw pe a'e. Uzapo kar amo ae ma'e ihewe a'e. Paw rupi katete ikatuahy a'e, ta'e Tupàn uzapo kar a'e ma'e paw rupi a'e xe, amo teko weruzar Zuàw ze'eg a'e wà xe, ta'e amo ae teko weruzar heze'eg a'e wà no xe.\nAmo taw pe har nuzeruzar kwaw Zezuz rehe a'e wà\n20 Uzapo Zezuz purumupytuhegatu kar haw oho iko taw nàn a'e ywy rehe a'e. A'e teko nupytu'u kwaw ikatu 'ym ma'e iapo re a'e wà. Nuzewyr kwaw Tupàn pe wà. A'e rupi Zezuz uze'eg ahyahy wanupe kury.\n21 — Pe Korazi tawhu pe har pe ty wà. Tupàn uzepyk putar penehe a'e nehe. Pe Metexaz tawhu pe har pe no ty wà. Tupàn uzepyk putar penehe a'e nehe no. Aze mo azapo agwer ma'e Xir tawhu pe har wanuwa rupi ihe, Xitom tawhu pe har wanuwa rupi mo ihe, a'e mehe mo a'e pe har uzemumikahy mo wemiapo kwer ikatu 'ym ma'e rehe a'e wà. Uzewyr mo Tupàn pe wà. (Màràzàwe tuwe napepytu'u kwaw ikatu 'ym ma'e iapo re.)\n22 Pema'enukwaw katu ko heze'eg rehe nehe. Amo 'ar mehe Tupàn uzepyk putar purehe a'e nehe. A'e 'ar mehe nehe, uzepyk putar Xir pe har wanehe nehe, Xitom pe har wanehe nehe no. Uzepyk wera'u putar tuwe penehe a'e 'ar mehe nehe. 23 Pe Kapanau taw pe har pe no ty wà. Pezeupir wer zepe ywak rehe. Tupàn peneityk putar tatahu pe a'e nehe. (Kwehe mehe Tupàn uzepyk Xotom tawhu pe har wanehe a'e, tata heityk pà ywak wi wanehe a'e. Ukaz paw a'e wà, ta'e ikatu 'ym ma'e iaiw ma'e uzapo waiko a'e wà xe. Aze mo azapo agwer ma'e Xotom pe har wanupe, a'e mehe mo wikuwe mo ko 'ar rehe a'e wà. Tupàn numumaw iwer mo a'e pe har a'e wà.) 24 Tupàn uzepyk Xotom pe har wanehe a'e. Purehe uzepyk mehe nehe, uzepyk wera'u putar tuwe penehe a'e nehe.\nZezuz uze'eg Tupàn pe a'e kury\n25 A'e 'ar mehe uze'eg Zezuz Tupàn pe a'e kury.\n— Ureru ywak rehe har wazar romo ereiko ne, ywy rehe har wazar romo ereiko ne. Nekatuahy ne, ta'e erezumim agwer ma'e teko ma'e kwaw par wanuwi ne xe. Ta'e erexak kar a'e ma'e kwez ma'e kwaw 'ymar wanupe ne kury xe. 26 Azeharomoete papaz. Neremimutar rupi erezapo a'e ma'e ne.\nUze'eg wi urewe.\n27 — Heru a'e. Umur ma'e ihewe paw rupi a'e. Ihe ta'yr romo aiko ihe. Ni amo nahekwaw kwaw a'e wà. Xo heru zo hekwaw a'e. Ni amo nukwaw kwaw heru a'e wà. Xo ihe zo akwaw ihe. Aze hepurexak kar wer hehe amo pe nehe, aexak kar putar izupe nehe.\nNa'e uze'eg teko wanupe kury.\n28 — Aze peiko ikatu 'ym ma'e iapo wi pà nehe, ikatu 'ym ma'e nuzawy kwaw ma'e ipuhuz katu ma'e heraha haw peme nehe. Aze pekene'o a'e ma'e ipuhuz katu ma'e heraha pà nehe, pezur ihewe nehe, apumupytu'u kar putar tuwe ihe nehe (pepytywàgatu pà ihe nehe). 29 Peruzar heze'eg nehe. Pezemu'e heze'eg rehe nehe no. Ta'e napuràmàtyry'ym kwaw teko ihe xe. Naiko kwaw ikàg mua'u ma'e romo ihe. Aze peruzar heze'eg nehe, pepytu'u putar pekene'o re nehe. 30 Aze azapo kar ma'e peme nehe, nazawaiw kwaw iapo haw peme nehe. Aze araha kar ma'e peme nehe, na'ipuhuz katu kwaw a'e ma'e peme nehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/www.divinerevelations.info\/documents\/bible\/guajajara_html_bible\/mat11.htm","date":"2023-01-31T07:33:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499845.10\/warc\/CC-MAIN-20230131055533-20230131085533-00346.warc.gz","language":"gub","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"gub_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":1309,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.274,"stopwords_ratio":0.477,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} diff --git a/gub_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl b/gub_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..ad38b31a0ac7f9979cd6310c80e48715e7824357 --- /dev/null +++ b/gub_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 964.4328358208955, + "character_repetition_ratio": 0.07734328358208956, + "word_repetition_ratio": 0.000873134328358209, + "special_characters_ratio": 0.24816417910447766, + "stopwords_ratio": 0.46069402985074626, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 372.13718076788376, + "character_repetition_ratio": 0.01371843975159306, + "word_repetition_ratio": 0.0025609630936486607, + "special_characters_ratio": 0.010675116854091983, + "stopwords_ratio": 0.04263612573966661, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.0, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 914.0, + "character_repetition_ratio": 0.0755, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.248, + "stopwords_ratio": 0.468, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 2226.0, + "character_repetition_ratio": 0.125, + "word_repetition_ratio": 0.02, + "special_characters_ratio": 0.274, + "stopwords_ratio": 0.548, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 230.0, + "character_repetition_ratio": 0.053, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.222, + "stopwords_ratio": 0.341, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 1513.3000000000002, + "character_repetition_ratio": 0.0947, + "word_repetition_ratio": 0.002, + "special_characters_ratio": 0.261, + "stopwords_ratio": 0.514, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 1128.5, + "character_repetition_ratio": 0.086, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.256, + "stopwords_ratio": 0.492, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 914.0, + "character_repetition_ratio": 0.0755, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.248, + "stopwords_ratio": 0.468, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 714.0, + "character_repetition_ratio": 0.067, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.24, + "stopwords_ratio": 0.42925, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "134", + "keep size": "110", + "remove size": "24" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/gub_Latn/mala_000002_keep.jsonl b/gub_Latn/mala_000002_keep.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..0939c670cf6b01de3eb0bc0894546e27662d85db --- /dev/null +++ b/gub_Latn/mala_000002_keep.jsonl @@ -0,0 +1,241 @@ +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg MIKEZ 2\\nTupàn uzepyk hemetarer 'ym ma'e wanupe ma'erahy upuraraw kar arer wanehe\\n1 Amo tuwihaw umume'u amo teko wama'e rehe umunar àwàm uzeupe upaw wi upu'àm 'ym mehe we wà. Umume'u amo teko wanupe ma'erahy ipuraraw kar àwàm uzeupe wà no. Na'e upu'àm uker haw wi wà. Tàrityka'i uzapo wemimutar oho wà, ta'e ikàg a'e wà xe, ta'e hemetarer katu ma'e romo wanekon a'e wà xe. A'e tuwihaw uzemumikahy putar wà nehe. 2 Aze uputar amo ywy pehegwer, aze ru'u amo tàpuz, upyro oho uzeupe wà. Hurywahyahy amo rehe wà. Nuzeruze'eg kwaw wànàm wanehe wà. Nuzeruze'eg kwaw ma'e rehe wà no. 3 A'e rupi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg nezewe wanupe kury. — Amu'ar kar putar iaiw paw penehe ihe nehe. Napehem kwaw izuwi nehe. Pepuraraw putar ma'erahy a'e 'ar rehe nehe. A'e re napeata kwaw peneko wera'u haw rupi nehe. 4 A'e 'ar ihem mehe nehe, amogwer teko umuzàg putar zegar haw amo ze'egaw penehe har wà nehe. Umuzàg putar ko zegar haw purumuzemumikahy kar haw wà nehe.\\n— Azeharomoete zanemuaiw Tupàn a'e.\\nTupàn Tuweharupi Wiko Ma'e upyro kar zaneiwy zanewi amo wanupe.\\nUpyro kar zanema'e zanewi no. Omono zaneiwy zanereityk arer wanupe.\\nOmono zanema'e zanepyhyk arer wanupe no, i'i wanupe wà.\\n5 Amo 'ar mehe Tupàn umuza'aza'ak wi putar ko ywy wemimume'u kwer nehe, ipehegwer wamono pà wemiaihu wanupe nehe. A'e 'ar mehe napepyhyk kwaw ni pitài ipehegwer nehe.\\n6 Teko uze'eg ihewe wà kury. — Epytu'u Tupàn ze'eg imume'u re nehe. Emume'u zo agwer ma'e urewe nehe. Tupàn numu'ar kar kwaw agwer iaiw paw urerehe nehe. 7 Aipo Tupàn omono uze'egaiw Izaew wanehe. Aipo Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wikwahy. Aipo nezewe haw uzapo wikwahy mehe, i'i ihewe wà. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg kury. — Azeharomoete ikatuahy heze'eg ikatu ma'e iapo har wanupe. 8 Napeiko kwaw ikatu ma'e iapo har romo. Peiko heremiaihu waàmàtyry'ymar zàwenugar romo. Pezàmàtyry'ym peho wà. Awakwer uzewyr zeàmàtyry'ymawhu wi wà. — Kwa, ikatuahy putar zanereko àwàm nehe kury, i'i uzeupeupe wà. A'e 'ar mehe we pemunar wakamir rehe. 9 Pemono kar heremiaihu wanemireko waneko haw ikatu ma'e wi wà. Nezewe mehe wamemyr nupyhyk pixik kwaw ikatu ma'e heremimume'u kwer wà nehe. 10 Pehem xe wi nehe. Peho muitea'u pe nehe. Napepytu'u katu kwaw xe nehe. Heta tetea'u teko imunar ma'e xe wà. Heta tetea'u teko iaiw ma'e iapo har xe wà no. A'e rupi aityk putar tuwe tawhu ihe nehe. Amumaw putar tuwe nehe.\\n11 Aze amo Tupàn ze'eg imume'u har hemu'em a'e, ikatu teko wanupe a'e. Aze numume'u kwaw Tupàn ze'eg azeharomoete har, ikatu wanupe. Aze umume'u win tetea'u wanupe, ikatu wanupe. Aze umume'u kàwiràn xeruwez her ma'e wanupe, ikatu wanupe.\\nTupàn umume'u wemiaihu wapyro àwàm wanupe\\n12 Uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e teko Izaew wanupe kury. — Pe umàno 'ym ma'e ràm pe, apomono'og putar ihe nehe. Apureruzewyr putar ywy heremimume'u kwer pe nehe. Àràpuhàràn mono'ogar weraha weimaw ka'api'i ikatu ma'e rehe wà. Pyhaw weraha waker haw pe pari pupe wà no. Nezewegatete apuerur putar ko ywy rehe nehe no. Tawhu ko ywy rehe har pe heta putar teko tetea'u wà nehe. Tynehem putar a'e taw a'e nehe.\\n13 Tupàn uzapokatu putar wanape ràm wemiaihu wanupe nehe. Uhem putar tawhu pàrirogaw tàtà hukenaw rupi wemimutar rupi wà nehe. Tuwihawete Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e oho putar wanenataromo nehe. Teko paw oho putar haikweromo wà nehe.","num_words":532,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.449,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 TEXARON 2\\nPawru umume'u uma'ereko haw Texaron tawhu pe wiko mehe arer xe a'e kury\\n1 Herywyr wà, hereinyr wà. Pepyr urereko awer ikatuahy urewe. Noroho e kwaw a'e pe pepyr ure. 2 A'e 'ym mehe oroho Piri tawhu pe. A'e pe har a'e wà, uzapo ikatu 'ym ma'e urewe a'e wà. Upuraraw kar ma'erahy kwer urewe wà. A'e rupi oroho Texaron pe. Nurukyze kwaw teko wanuwi. Nurukyze kwaw ma'erahy ipuraraw pàwàm wi. Ta'e Tupàn na'uremukyze kar kwaw a'e 'ar mehe a'e xe. A'e rupi urumume'u Tupàn ze'eg puràg a'e pe har wanupe no. Ureze'eg na'ikatu kwaw ureàmàtyry'ymar wanupe. Nan kwaw pa. Nuruzekaiw kwaw wanehe. Nurukyze kwaw wanuwi. Urumume'u tuwe Tupàn ze'eg puràg oroho uruiko a'e pe har wanupe. 3 Peme ureremimume'u kwer a'e, azeharomoete a'e. — Urumume'u putar Tupàn ze'eg teko wanupe nehe. A'e mehe umur putar temetarer tetea'u urewe nehe, nuru'e pixik kwaw ure. Na'ureremu'em pixik kwaw teko wanupe, wamuzeruzar kar pà Tupàn ze'eg rehe. 4 Uruzapo Tupàn hemiapo putar haw ure, ize'eg peme imume'u pà ure. Ta'e urerexak a'e xe, uze'eg puràg imume'u har romo uremuigo kar pà a'e xe. Nurumume'u kwaw Tupàn ze'eg teko wamurywete kar pà. Urumume'u ze'eg puràg Tupàn imurywete kar pà. Tupàn ukwaw urepy'a a'e. — Kwa, 'aw teko a'e wà, heamutar katu a'e wà, i'i Tupàn, urerehe uze'eg pà uzeupe.\\n5 Ure nuruze'eg mua'u e kwaw nezewe peme ure no. — Kwa, pe Texaron pe har pe, ikatuahy ma'e romo peiko pe, nuru'e mua'u e kwaw peme. Ureze'eg awer azeharomoeteahy peme. Pekwaw ureremu'em 'ym awer. — Kwa, ximono'og putar temetarer tetea'u zane nehe, Tupàn ze'eg imume'u mehe zane nehe, nuru'e kwaw urezeupe. Tupàn ukwaw urepy'a a'e. Ukwaw ureze'eg awer ureremiapo kwer paw rupi no, pepyr urereko mehe arer no. 6 — Pekatuahy pe no, peze urewe nehe, nuru'e e kwaw peme. Nuruze'eg kwaw nezewe amogwer uzeruzar ma'e wanupe no. 7 Aze mo uruputar, a'e mehe mo urupuner mo ma'e henoz taw rehe peme, ta'e Zaneruwihawete hemimono kar romo uruiko xe. Nurenoz kwaw ma'e peme. Aipo kuzà wenoz temetarer tuweharupi umemyr wanupe a'e. Nan kwaw pa. Uzekaiw katu umemyr wanehe. Nezewegatete ure no. Uruzekaiw katu penehe no, ma'e henoz 'ym pà peme, temetarer henoz 'ym pà peme. 8 Pekatuahy urewe. A'e rupi urumume'u Tupàn ze'eg puràg peme ure no. Aze mo teko ipuruzuka wer penehe wà, a'e mehe mo uruzemono mo urezezuka kar pà wanupe ure, penekuzar romo mo ure, ta'e pekatuahy tuwe urewe pe no xe. 9 Herywyr wà, hereinyr wà. Pema'enukwaw katu urema'ereko awer rehe, urerywyr wà. Uruma'ereko 'aromo. Uruma'ereko pyhaw pepyr urereko mehe no. A'e rupi oromono'og temetarer urezeupe, tàpuzràn iapo pà ime'eg pà. A'e rupi nurenoz kwaw temetarer peme, Tupàn ze'eg imume'u haw hekuzaromo.\\n10 Pema'enukwaw katu pepyr urereko awer rehe. Tupàn ukwaw a'e no. Pepyr urereko mehe, uruzapo tuwe Tupàn hemiapo putar haw penuwa rupi. Ikatuahy ma'e uruzapo. A'e rupi teko nupuner kwaw urerehe uze'eg zemueteahy haw rehe a'e wà, ikatu 'ymaw imume'u pà urerehe a'e wà. 11 A'e rupi uruze'eg peme penu ài ure. Pekwaw nezewe peme ureze'eg awer. 12 — Pezapo wiwi Tupàn hemiapo putar haw peho peiko nehe, uru'e peme. — Pepytu'u zo iapo re nehe, uru'e peme. — Aze pepuraraw ma'erahy kwer nehe, Zezuz rehe pezeruzar haw rehe nehe, pekyze zo izuwi nehe, pepytu'u zo pezeruzar ire a'e ma'e ipuraraw mehe nehe, uru'e peme. Tupàn a'e, penexanexak kwehe mehe a'e. Amo 'ar mehe nehe, pemuigo kar putar uzepyr nehe, omono e putar ukàgaw upuràg eteahy haw peme nehe no. (Tuwihawete romo hekon a'e.) A'e rupi uruzapo kar hemiapo putar haw peme ure. 13 Urumume'u Tupàn ze'eg peme. Pe pezeapyaka katu ureze'eg mehe pe no. Pezeruzar hehe no. — Kwa, 'aw ze'eg uzawy awa ko ywy rehe har ize'eg a'e pa, peze pezeupe ureze'eg henu re. — Aw ze'eg a'e, nuzawy kwaw Tupàn ze'eg azeharomoete har a'e, peze pezeupe. A'e rupi ure uruze'eg uruiko Tupàn pe kury. — Ikatuahy nerehe wazeruzar haw a'e wà, Texaron pe har wazeruzar haw a'e wà, uru'e uruiko izupe. Ta'e Tupàn wiko pepy'a pe a'e xe, ikatu ma'e romo pemuigo kar pà a'e xe. 14 Herywyr wà, hereinyr wà. Zaneruwihawete Zezuz rehe uzeruzar ma'e Zutez ywy rehe har a'e wà, upuraraw wera'u ma'erahy amogwer zutew wanuwi a'e wà. A'e rupi pe no. Pepuraraw wera'u ma'erahy amogwer peywy rehe har wanuwi pe no. 15 Ta'e a'e zutew a'e wà xe, uzuka Zezuz Zanezar a'e wà xe. Upuraraw kar ma'erahy urewe wà no. Kwehe mehe wanàmuzgwer a'e wà no, uzuka Tupàn ze'eg imume'u har tetea'u a'e wà no. Wanemiapo kwer na'ikatu kwaw Tupàn pe wà. Ipuràmàtyry'ym wer teko paw wanehe wà no. 16 Urepurumume'u wer zepe Tupàn ze'eg rehe zutew 'ygwer wanupe ure. Aze mo urumume'u wanupe, aze mo uzeruzar hehe wà, a'e mehe mo Tupàn upyro a'e zutew 'ym tatahu wi a'e wà. Nuzepyk iwer mo wanehe. Nan kwaw pa. Uremupytu'u kar imume'u re wà. A'e 'ym mehe, uzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u oho waiko a'e wà. Uremupytu'u kar ire Tupàn wikwahy wanupe azeharomoete a'e. A'e rupi uzepyk putar wanehe nehe.\\nPawru iho wer zepe Texaron pe har wapyr a'e\\n17 Urerywyr wà, urereinyr wà. Oroho pewi ure. Urepyta wer zepe penuwake. Apuexaka'u ihe. Amogwer penexaka'u a'e wà no. Oroho pewi. Urema'enukwaw katu penehe. Oroho wi putar amo 'ar mehe pepyr nehe no. 18 Ihe Pawru ihe, heho wer zepe pepyr ihe no. Azeagaw zepe heho pà pepyr. Napuner kwaw heho haw rehe. Azeagaw wiwi zepe no. A'e rupi katete no. Napuner kwaw heho haw rehe pepyr. Ta'e Zurupari nahemono kar kwaw a'e xe. 19 Zezuz tur mehe ko ywy rehe nehe, zaha putar ipyr zane nehe. Pezeruzar haw uremurywete katu kar. A'e rupi uruze'eg putar nezewe Zezuz pe ure nehe, a'e 'ar mehe ure nehe. — Urumume'u neze'eg puràg Texaron pe har wanupe ure. A'e rupi uzeruzar katu hehe a'e wà, uru'e putar izupe nehe. Uruàro tuwe ipyr peho haw ure nehe. 20 Uremurywete kar har romo tuwe peiko. A'e rupi urumume'u pekatu haw oroho uruiko amogwer wanupe no.","num_words":957,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.422,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg TANIEW 9\\nTaniew uze'eg Tupàn pe wànàm wanehe\\n1 Nariw Xerexe ta'yr a'e, Mez ywy rehe har a'e, wiko Mawiron ywy rehe har wanuwihawete romo kury. 2 Tuwihawete romo heko mehe kwarahy ipy rehe azemu'e teko pape Tupàn ze'eg kwehe arer rehe ihe. Nezewe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg Zeremi pe a'e, uze'eg imume'u har pe a'e. — Zeruzarez umumaw putar 70 kwarahy heityk pyrer romo a'e nehe, i'i izupe. Nema'enukwaw a'e 70 kwarahy wanehe. 3 Hezemumikahy haw hexak kar pà amunehew pàn iànàm ma'e ma'eryru iapo pyr hekamir romo kury. Apyk tanimuk rehe. Apytu'u hemai'u re. Aze'eg tuwe Tupàn hezar pe. Aenoz ma'e izupe no. 4 Aze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hezar pe. Amume'u heremiapo kwer izupe. — Tupàn hezar. Nehua'u ne. Erepuner katu no. Erezekaiw katu neamutar har wanehe. Erezekaiw katu neze'eg heruzar har wanehe. Tuweharupi erezapo ikatu ma'e waamutar haw hexak kar pà wanupe. 5 Uruzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u ure. Uruzapo ikatu 'ymaw tetea'u no. Uruzapo iaiw haw neàmàtyry'ym pà. Urupytu'u neze'eg heruzar ire no. Nureruzar kwaw neremiapo kar no haw. 6 Nuruzekaiw kwaw neremiruze'eg wanehe neze'eg imume'u har wanehe. Uze'eg nerer rehe tuwihawete wanupe wà, ureipy wanupe wà no. Azeharomoete uze'eg teko Izaew ywy rehe har nànàn wà no. 7 Ne urezar nekatuahy tuweharupi ne. Ko 'ar rehe ure neremiaihu ure, Zutez ywy rehe har wà, Zeruzarez pe har wà no, ywy muite 'ymar neremimuhàzgwer wà, muitea'u har neremimuhàzgwer wà no. Paw rupi uremaranugar ure kury. Uremuhàmuhàz pe ne, ta'e uruàmàtyry'ym ure xe. 8 Ureruwihawete wà, ureruwihaw wà no, ureipy wà no, paw rupi uruzapo ikatu 'ym ma'e nerenataromo, o urezar. A'e rupi uremaranugar kury. 9 Nezewe rehe we urepuhareko katu pe ne. Nepurumunàn wer ureremiapo kwer rehe wyzài 'ar mehe. Aze uruàmàtyry'ym ure, nezewe rehe we eremunàn ureremiapo kwer. 10 Nureruzar kwaw neze'eg, o Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. Nuruiko kwaw neze'eg rehe. Kwehe mehe eremur a'e neze'eg neremiruze'eg neze'eg imume'u har wanupe. 11 Teko Izaew paw uzuhaw neze'eg wà. Nuweruzar kwaw neremiapo kar haw wà. Uruzapo ikatu 'ym ma'e nerenataromo. A'e rupi eremu'ar kar ze'egaiw urerehe, iaiw haw imu'ar kar pà urerehe no. Kwehe mehe Moizez neremiruze'eg umuapyk a'e iaiw haw pape rehe. 12 Eremume'u ikatu 'ym ma'e urewe neremiapo ràm. Na'e erezapo a'e ma'e urewe, ureruwihaw wanupe no. Erezepykahy urerehe. Ko 'ar 'ym mehe nerezepyk pixik kwaw amo teko wanehe urerehe nezepyk awer zàwe. 13 A'e ma'e uzeapo ma'e Moizez ze'eg awer rupi katete. Nezewe rehe we nurupytu'u kwaw ikatu 'ym ma'e iapo re. Nuruzeagaw kwaw neze'eg azeharomoete har heruzar pà. Nuruzapo kwaw ma'e nemurywete kar pà, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e urezar. 14 A'e rupi ne Tupàn eremuàgà'ym ko nezepykaw urerehe imu'ar kar pà ne. Ereiko Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e romo. Nekatu wyzài ma'e iapo mehe. Nuruzekaiw kwaw neremiapo kar haw rehe.\\n15 O Tupàn urezar, erexak kar nepuner haw uhua'u ma'e neremiaihu Ezit ywy wi wapyro mehe ne. Te ko 'ar rehe teko tetea'u uze'eg a'e neremiapo kwer rehe wà. Nezewe rehe we uruzapo ikatu 'ym ma'e ure. 16 O urezar, erepurupuhareko katu ne. Eikwahy wiwi zo nehe. Eikwahy wiwi zo Zeruzarez pe. Erezapo tawhu nereko haw romo ne. Ywytyr nezeupe neremimonokatu kwer rehe tuz. Ikatu 'ym ma'e uruzapo nerenataromo. Ureipy uzapo ikatu 'ym ma'e nerenataromo wà no. A'e rupi teko ko ywy huwake har rehe har uze'eg urywahyahy waiko Zeruzarez rehe wà, teko neremiaihu wanehe wà no. 17 O Tupàn urezar, herenu pe newe heze'eg mehe nehe. Ezapo hereminoz nehe. Emono neze'egatu neràpuzuhu rehe nehe. Nezewe mehe teko paw ukwaw putar Tupàn urezar romo nereko haw wà nehe. Ko 'ar rehe ni amo nuzekaiw kwaw neràpuzuhu rehe wà. 18 Einu katu ko heze'eg nehe, o hezar. Ezapo hereminoz nehe no. Ewàpytymawok nereha iaiw haw urerehe u'ar ma'e kwer hexak pà nehe. Eme'e tawhu nereko haw rehe nehe no. Na'urekatu kwaw ure. Nuruiko kwaw imunar 'ym ma'e romo. Urenoz ma'e newe, ta'e urepuhareko katu haw uhua'u ne xe. 19 Urereinu pe nehe, o urezar. Emunàn ureremiapo kwer urewi nehe. Ezapo urereminoz nehe, urezar. Ezur urepytywà pà nehe. Na'arewahy ezapo nehe, o Tupàn hezar. Nezewe mehe teko paw ukwaw putar Tupàn romo nereko haw wà nehe. Ta'e uruiko neremiaihu romo ure xe. Zeruzarez wiko tawhu nereko haw romo no, a'e Tupàn pe.\\nKapiriew umume'u uzeapo ma'e ràm rehe ze'egaw\\n20 Aze'eg wiwi iteko Tupàn pe. Amume'u wiwi heremiapo kwer ikatu 'ym ma'e izupe no. Amume'u wiwi teko heànàm wanemiapo kwer izupe no. Aenoz wiwi ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hezar pe no, ywytyr izupe imonokatu pyrer imukatu àwàm henoz pà izupe no. 21 Heze'eg mehe we Kapiriew a'e, Tupàn heko haw pe har hepuahu mehe heremixak kwer a'e, ur na'arewahy uwewe pà hekutyr kury. Upytu'u heruwake. Uhem na'iruz or mehe karuk mehe. A'e 'ar mehe xaxeto uzuka ma'ea'yr karuk mehe har Tupàn henataromo wà. 22 — Taniew, i'i ihewe. — Azur kwez nepuahu mehe arer neremixak kwer imume'u pà newe. 23 Neze'eg mehe nezypyrog mehe we Tupàn uzapo nereminoz a'e. Tupàn neamutar katu a'e. A'e rupi hemur kar newe neremixak kwer imume'u kar pà ihewe. Einu katu heze'eg nehe. Ezeagaw ikwaw katu pà nehe.\\n24 Taniew, neànàm wanehe Tupàn izepykaw a'e nehe, tawhu izupe imonokatu pyrer rehe izepykaw a'e nehe no, umumaw putar 7 haw 70 kwarahy (490 kwarahy) nehe. Te upaw putar Tupàn iàmàtyry'ymaw nehe. Upytu'u putar ikatu 'ym ma'e iapo re wà nehe. Na'e Tupàn umunàn putar neànàm wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e a'e nehe. Tupàn uzapo putar ikatuahy ma'e nehe, ta'e ikatuahy tuweharupi a'e xe. Neremixak kwer uzeapo putar nehe. Uzeapo ma'e ràm imume'u pyrer uzeapo putar nehe. Xaxeto uzuka putar ma'ea'yr Tupàn henataromo a'e wà nehe no. 25 Einu katu ko heze'eg nehe, Taniew. Ekwaw nehe no. Amo tuwihawete uzapo wi kar Zeruzarez tawhu teko wanupe a'e. A'e 'ar henataromo umumaw putar 49 kwarahy nehe. Na'e tuwihawete Tupàn hemixak kwer uhem putar a'e nehe. Zeruzarez pe myteromo har pyahu ma'e, ipàrirogaw aiha ma'e a'e no, umumaw putar 7 haw 62 kwarahy a'e nehe. Teko upuraraw putar ma'erahy tetea'u a'e kwarahy wamumaw mehe wà nehe. 26 A'e kwarahy paw ire amo uzuka e putar a'e tuwihawete Tupàn hemixak kwer a'e wà nehe. Uhem putar amo tuwihawete wemiruze'eg zauxiapekwer tetea'u wanupi a'e nehe. Umumaw putar Zeruzarez tawhu wà nehe. Umumaw putar Tupàn Hàpuzuhu wà nehe no. Iahykaw ur putar 'y tyhu haw uwyrykahy ma'e ài nehe. Werur putar zeàmàtyry'ymawhu nehe. Tupàn umur kar putar ma'e imumaw paw nehe no. Iahykaw werur putar a'e ma'e imumaw paw nehe no. 27 A'e tuwihawete uzapokatu putar uze'eg teko tetea'u wanehe we a'e nehe. Umumaw putar 7 kwarahy ma'e iapo pà uze'eg rupi nehe. A'e kwarahy iku'aw har imumaw ire umupytu'u kar putar teko ma'ea'yr Tupàn henataromo wazuka re a'e wà nehe. — Pepytu'u arozràn Tupàn pe imono re hàpuzuhu pupe nehe, i'i putar wanupe nehe no. Umuapyk putar iaiwahy haw tàpuzuhu pupe Tupàn henaw hekuzaromo nehe no. Upyta putar a'e pe nehe. Na'e Tupàn weityk putar a'e ma'e iapo arer imumaw pà a'e nehe. Xo a'e re zo o'ok putar a'e iaiwahy haw a'e wi nehe. Ta'e umume'u a'e ma'e iapo àwàm a'e xe.","num_words":1129,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.422,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XAMUEW 20\\nWikwahy Xew a'e\\n1 Amo awa puruputupyk ma'e Xewa her ma'e wiko a'e pe a'e 'ar mehe. Mikiri ta'yr Mezàmi zuapyr romo hekon. Upy uxi'àm teko wamono'og pà kury. — Xityk Tawi zane nehe. Zazekaiw zo hehe nehe. Aze zaha hehe we nehe, nuzeapo kwaw ikatu ma'e zanewe nehe. Zazewyr zaha zaneràpuz me nehe ty wà, i'i wanupe.\\n2 A'e rupi Izaew paw upuir Tawi wi wà kury, Xewa rupi oho pà wà kury. Awa Zuta izuapyapyr upyta Tawi rehe we wà. Wiko wiwi hemiruze'eg romo wà. Oho haikweromo Zotàw yrykaw wi Zeruzarez tawhu pe wà.\\n3 Oho Tawi wàpuzuhu pe. A'e 10 hemirekoagaw iro izupe wà. A'e rupi omono kar amo tàpuz pupe wà. Umuzekaiw kar amo zauxiapekwer a'e tàpuz rehe wà. Omono wanemimutar wanupe, omono temi'u wanupe no. Nuker kwaw wapuhe. — Pepyta tàpuz pupe nehe, i'i wanupe. — Napepuner kwaw a'e wi pehem àwàm rehe nehe. Penekuwe mehe napehem pixik kwaw xe tàpuz wi nehe. Pemumaw putar pe'ar paw xe peneko pà kuzà imen umàno ma'e kwer zàwegatete nehe, i'i wanupe.\\n4 Uze'eg tuwihawete Amaz pe kury. — Enoz awakwer Zuta izuapyapyr paw wamuwà ne wà nehe ty. Pyhegwepe eiko xe wanehe we nehe, i'i izupe.\\n5 Amaz uhem oho a'e wi wamono'og pà. Nuzewyr kwaw 'ar imume'u pyrer rehe. 6 A'e rupi uze'eg Tawi Amizaz pe. — Xewa zanemuma'ereko kar wera'u putar Àmixàràw wi a'e nehe. Emono'og zauxiapekwer heremiruze'eg wà kury, haikweromo neho pà kury. Aze mo nereho iwer, upuner mo amo tawhu pàrirogawhu hereko har wapyhykaw rehe wà nehe. Nezewe mehe naxipyhyk kwaw nehe kury, i'i izupe.\\n7 Na'e awa Zoaw hemiruze'eg wà, Kere izuapyapyr wà no, Pere izuapyapyr wà no, zauxiapekwer ipuruzukaiw wera'u ma'e wà no, oho Amizaz rupi wà. Uhem Zeruzarez wi Xew hekar pà wà. 8 Itahu pe Zimeàw tawhu pe har pe uhem mehe Amaz uwàxi wà. Zoaw umunehew uma'e zeàmàtyry'ymawhu pe har. Wereko utakihepuku iapirer pupe. Umuzaiko uku'aw har rehe. Wenataromo iho mehe u'ar itakihe izuwi kury. 9 A'e mehe uze'eg Zoaw Amaz pe. — Nekatu pa, hemyrypar, i'i izupe. Na'e upyhyk Amaz iamutaw opo awyze har rehe izurupyter haw iapo pà. 10 Nuexak kwaw Amaz takihepuku Zoaw ipo inugwer rehe. Na'e Zoaw ukutuk Amaz hie pe kury. Uhem hie kwer ywy rehe uhàuhàz tà. A'e 'ar mehe we umàno. Nukutuk wi kwaw Zoaw, ta'e umàno pitài kutukaw rehe a'e xe. Na'e Zoaw wekar wiwi Xewa oho wywyr Amizaz rupi uzàn pà kury. 11 Amo zauxiapekwer Zoaw hemiruze'eg upyta Amaz hetekwer huwake uhapukaz pà kury. — Aze Zoaw imyrypar romo ereiko, aze Tawi hemiruze'eg romo ereiko, eho Zoaw haikweromo nehe kury, i'i 'àm wanupe.\\n12 Amaz hetekwer upyta a'e pe, pe myter pe u'aw pà. Heta tetea'u huwykwer. Huwykwer upyk hetekwer. Zoaw ipytywà har wexak upytu'u ma'e kwer paw wà. A'e rupi umutyk hetekwer heraha pe iwyr wà. Upyk amo puruwànaw pupe wà. Ta'e hexakar paw upytu'u a'e pe wà xe. 13 Hetekwer pe wi imunyryk ire zauxiapekwer paw oho Zoaw rupi Xew hekar pà wà kury.\\n14 Wahaw Xew Izaew izuapyapyr waiwy paw oho a'e. Uhem tawhu Apewmetemaka her ma'e pe kury. Upytu'u a'e pe. Mikiri iànàm izuapyapyr paw uzemono'og a'e pe wà. Oho tawhu pupe hupi wà. 15 Na'e zauxiapekwer Zoaw rehe we har uhem a'e pe wà kury. Umàmàn tawhu izywyr wà. Omonomono ywy pàrirogaw izypy pe myromyrogaw iapo pà uzeupir àwàm iapo pà tawhu pupe wixe àwàm romo wà. U'ywykàz pàrirogaw iwy pe wà no. Ipurumu'ar kar wer pàrirogaw rehe wà. 16 Omo kuzà ma'e kwaw katu har wiko a'e tawhu pupe. Upu'àm pàrirogaw ikupe pe uhapukaz pà zauxiapekwer wanupe kury. — Pezeapyaka rihi, pezeapyaka rihi. Perur Zoaw xe kury, ta'e heze'eg wer izupe ihe 'y, i'i wanupe.\\n17 Oho Zoaw a'e pe. Upuranu kuzà hehe. — Zoaw romo ereiko aipo, i'i hehe upuranu pà. — Aiko Zoaw romo ihe, i'i izupe. — Einu katu heze'eg kury, i'i kuzà izupe. — Azeapyaka katu teko ihe, i'i Zoaw pe.\\n18 Na'e uze'eg kuzà izupe kury. — Kwehe mehe teko uze'eg nezewe uzeupeupe wà. — Peho Apew tawhu pe pureruze'egaw henoz pà nehe, i'i wà. Nezewe uzapokatu ukatu haw 'ym a'e wà. 19 Tawhu urereko haw uhua'u. Nuruiko kwaw puruàmàtyry'ymar romo ure. Tuweharupi uruiko tuwihawete hemiruze'eg ikatu ma'e romo. Màràzàwe tuwe pezeagaw peiko imumaw paw rehe. Aipo peityk putar Tupàn pe imono pyrer nehe, i'i izupe.\\n20 — Nuruzapo pixik kwaw agwer ma'e, i'i Zoaw. — Namumaw pixik kwaw tawhu peneko haw ihe nehe. Naityk pixik kwaw nehe no. 21 Na'urepurapo wer kwaw agwer ma'e rehe. Amo awa ywytyr Eparai ywy rehe har Xew her ma'e Mikiri ta'yr a'e, uzypyrog Tawi ureruwihaw iàmàtyry'ym kar pà amo teko wanupe a'e. Xo a'e awa zo pemur ihewe nehe. A'e mehe aha putar xe wi nehe, i'i izupe. — Oromomor putar iàkàgwer pàrirogaw ikupe wi newe ure nehe, i'i kuzà Zoaw pe.\\n22 Na'e oho kuzà teko tawhu pe har wanupe pureruze'egaw imume'u pà kury. Weruzar ize'eg wà. Omonohok Xewa iàkàg izuwi wà. Omomor iàkàgwer pàrirogaw ikupe pe Zoaw pe wà kury. Na'e upy Zoaw uxi'àm kury. Omono'og zauxiapekwer uzehe we har paw wà. Upaw rupi wezar a'e tawhu wà, weko haw pe oho pà wà. Na'e uzewyr Zoaw oho tuwihawete Tawi hake Zeruzarez pe kury.\\nTawi hemiruze'egatu zauxiapekwer wà\\n23 Zoaw wiko zauxiapekwer Izaew izuapyapyr wanuwihaw romo kury. Menai Zoiaz ta'yr wiko Kere wanuwihaw romo a'e, Pere wanuwihaw romo no. 24 Anoniràw uzekaiw awa zemunehew paw pe imono kar pyrer wanehe. Umuma'erekoahy kar tuweharupi wà. Zuzapa Airuz ta'yr wiko pureruze'egaw imume'u har romo tuwihawete henataromo. 25 Xew (amo ae Xew a'e) wiko tuwihawete ze'eg pape rehe imuapykar har romo. Zanok a'e, Amiatar a'e no, wiko xaxeto Tupàn henataromo a'e wà. 26 Ira Zair tawhu pe har a'e no, wiko xaxeto romo Tawi pe a'e no.","num_words":913,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.376,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XAMUEW 16\\nZipa, Tawi kury\\n1 Oho Tawi ywytyr Uri tyw hereko har ikupe kutyr kury. Uwàxi Ziw na'arewahy a'e pe. Mewimozet pe uma'ereko ma'e romo hekon a'e. Werur mokoz zumeta'i iko uzeupi wà. Heta temi'u tetea'u zumeta'i wakupe pe. 200 typy'ak, 100 uwà haryw, 100 ma'e'a kwer tyàro ma'e haryw, pitài uwà tykwer win her ma'e hyru por. 2 Na'e upuranu Tawi hehe kury. — Màràzàwe tuwe a'e pe mo pe ereraha agwer ma'e iko ne, i'i izupe. Uwazar Ziw ize'eg izupe. — Araha zumeta'i teko tuwihawete iànàm wanupe. Upuner putar wakupe pe wata haw rehe wà nehe. Araha typy'ak teko ma'e'a kwer rehe we awa kwer wanupe. Upuner i'u haw rehe wà nehe. Araha win wanupe no. Ywyxiguhu rehe wata mehe ikene'o putar wà nehe. A'e mehe upuner i'u haw rehe wà nehe, i'i izupe.\\n3 — Ma'e pe hekon Mewimozet nezar Xau hemimino a'e, i'i Tawi izupe. — Upyta Zeruzarez pe. Nezewe uze'eg iko uzeupe a'e. — Ko 'ar rehe Izaew hemuigo kar putar tuwihawete romo a'e wà nehe, ta'e heràmuz Xau wiko tuwihawete romo izypy mehe a'e xe, i'i iko uzeupe, i'i Ziw Tawi pe.\\n4 Uze'eg wi tuwihawete Ziw pe kury. — Mewimozet ima'e paw erereko putar nema'e romo nehe kury, i'i izupe. Uwazar Ziw ize'eg izupe. — Azemumew teko heruwihawete henataromo hezar henataromo ihe kury, nerenataromo ihe kury. Tuwe apuner nemurywete kar haw rehe tuweharupi nehe, i'i izupe.\\nXimez, Tawi kury\\n5 Wata Tawi oho iko kury. Uhem Mauri tawhu pe. Ximez Zer ta'yr wiko a'e pe. Xau iànàm romo hekon a'e. Oho Tawi huwàxi mà kury. Uzypyrog ze'egaiw imur kar pà hehe. 6 Omomor ita Tawi rehe no, tuwihaw hehe we har wanehe no. Zauxiapekwer umàmàn Tawi izywyr wà. Zauxiapekwer Tawi rehe uzekaiw katu ma'e umàmàn izywyr wà no. Nezewe rehe we Ximez omomor ita hehe. Uzeagaw iapi pà. 7 Omono ze'egaiw hehe. — Ehem eho xe wi nehe, puruzuka ma'e. Iaiw ma'e iapo har romo ereiko, i'i izupe. 8 Ereiko tuwihawete romo Xau hekuzaromo ne. Erezuka Xau iànàm tetea'u ne wà no. A'e rupi Tupàn uzepyk iko nerehe kury. Ko 'ar rehe Tupàn umuigo kar nera'yr Àmixàràw tuwihawete romo kury. Iaiw nereko haw kury, puruzuka ma'e, i'i izupe.\\n9 Na'e Amizaz Zeruz imemyr uze'eg tuwihawete pe kury. — Aw zawar umur ze'egaiw iko nerehe. Màràzàwe tuwe eremuze'eg kar iko ne. Tuwe aha iàkàg imonohok pà kury, i'i izupe.\\n10 — Tuwe uze'eg nehe ty. Emupytu'u kar zo ty, i'i Tawi Amizaz pe tywyr Zoaw pe no. — Aze Tupàn umur kar ze'egaiw herehe 'aw awa pe, teko nupuner kwaw Tupàn rehe upuranu haw rehe. — Màràzàwe tuwe eremono kar iaiw ma'e iko izupe, naza'e kwaw Tupàn pe, i'i Tawi izupe.\\n11 Na'e uze'eg Tawi Amizaz pe kury, tuwihaw uzehe we har nànàn no. — Hera'yr uzeagaw iko hezuka haw rehe. A'e rupi nahepytuhegatu kwaw ko awa rehe hezuka haw rehe izeagaw paw rehe ihe, i'i wanupe. — Mezàmi zuapyr romo hekon. Hero wera'u izupe ihe. Pezapo zo ma'e izupe. Pezàmàtyry'ym zo nehe. Tuwe umume'u iaiw ma'e ihewe uzeapo ma'e ràm nehe, ta'e Tupàn umume'u kar iko nezewe haw izupe a'e xe. 12 Aze ru'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ume'e iko ma'erahy heremipuraraw rehe. Aze ru'u nuzapo kwaw a'e iaiw ma'e a'e awa hemimume'u kwer ihewe nehe. Aze ru'u uzapo putar ikatu ma'e ihewe nehe, ma'erahy heremipuraraw kwer hexak mehe nehe, i'i wanupe.\\n13 Na'e Tawi wata wi oho iko uzehe we har wanupi kury. Ximez wata oho iko wanuwake ywytyr rehe a'e no. Umume'u iaiw ma'e Tawi pe uzeapo ma'e ràm oho iko. Omomor ita oho iko hehe. Omomor ywyku'i kwer oho iko hehe no.\\n14 Uhem tuwihawete Zotàw yrykaw pe uzehe we har wanupi kury. Ikene'o a'e pe uhem mehe wà. Upytu'u a'e pe wà.\\nÀmixàràw wiko Zeruzarez tawhu pe\\n15 Àmixàràw wixe Zeruzarez tawhu pe Izaew paw wanupi kury. Aitopew wiko wanehe we. 16 Tawi imyryparete Uzaz her ma'e uwàxi Àmixàràw a'e kury. Uhapukaz izupe hexak mehe. — Tuwe tuwihawete umumaw kwarahy tetea'u wiko pà nehe. Tuwe tuwihawete umumaw kwarahy tetea'u wiko pà nehe, i'i izupe.\\n17 Na'e upuranu Àmixàràw hehe kury. — Màràzàwe tuwe erepuir nemyrypar wi. Màràzàwe tuwe nereho kwaw hupi, i'i izupe.\\n18 Uwazar Uzaz ize'eg izupe. — Màràzàwe tuwe aha amo rupi. Aze Tupàn umuigo kar amo awa tuwihawete romo nehe, aiko putar a'e awa hemiruze'eg romo ihe nehe. Ko teko nemuigo kar kwez tuwihawete romo a'e wà. Izaew paw neputar kwez a'e wà no. A'e rupi apyta putar nerehe we ihe nehe. 19 Ereiko heruwihawete ta'yr romo. Màràzàwe tuwe naiko kwaw neremiruze'eg romo. Neru wiko hezar romo izypy mehe. A'e rupi ereiko putar hezar romo ne nehe kury, i'i izupe.\\n20 Na'e uze'eg Àmixàràw Aitopew pe kury. — Aputar neze'eg pureruze'egaw ihe. Ma'e xiapo nehe, i'i izupe.\\n21 Uwazar Aitopew izupe. — Eker eho neru hemirekoagaw wapuhe nehe. Neru wezar a'e kuzà wàpuzuhu rehe uzekaiw ma'e romo wà. Aze ereker wapuhe nehe, teko paw ukwaw putar neru iàmàtyry'ymar romo nereko haw wà nehe. Nezewe mehe nerehe we har neremiruze'eg hurywete putar wà nehe, i'i izupe.\\n22 A'e rupi umuapyk amo tàpuzràn Àmixàràw pe tàpuzuhu 'aromo imuàtà pyrer rehe wà. A'e pe teko paw wanenataromo uker u hemirekoagaw nànàn kury.\\n23 A'e 'ar rehe aze Aitopew umume'u amo pureruze'egaw, tuwihaw weruzar ize'eg Tupàn ze'eg zàwe wà. Tawi weruzar ize'eg. Àmixàràw weruzar ize'eg no.","num_words":841,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.367,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg AZEW 2\\nTupàn hàpuzuhu pyahu ma'e ipuràg eteahy ma'e\\n1 A'e mokoz haw kwarahy rehe Nariw Pezi wanuwihawete romo heko mehe 21 haw 'ar mehe 7 haw zahy rehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg wi uze'eg imume'u har Azew pe kury. 2 Eze'eg eho a'e teko wanupe nehe. Zurupapew Zuta wanuwihaw wanupe, Zuzue xaxeto wanuwihawete pe no. Amogwer teko paw wà no, emume'u ko ma'e wanupe nehe no.\\n3 Aze ru'u amo peinuromo har wexak heràpuzuhu kwehe mehe ipuràg eteahy we mehe wà. Zauxiapekwer Mawiron pe har weityk imuaiw pà kwehe mehe wà. Peme'e hehe kury. Nuzawy kwaw ity heityk pyrer. 4 Nezewe rehe we pekàg nehe. Ekyze zo nehe, Zurupapew. Ekyze zo nehe, Zuzue. Pekyze zo nehe, teko ko ywy rehe har paw wà. Pe paw pema'ereko nehe. Ta'e ihe Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e ihe xe, aiko penehe we ihe xe. 5 Azapokatu heze'egaw teko heremiaihu wanehe we Ezit ywy wi wanerur mehe ihe. — Herekwe wiko putar penehe we tuweharupi nehe, a'e wanupe a'e 'ar mehe. A'e rupi pekyze zo ma'e wi nehe kury.\\n6 Ta'e ihe Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e amume'u ko ma'e ihe kury xe. — Nan kwehe tete amuryryryryz kar putar ywak, ywy, yryhu, ywyxinigaw ihe nehe. 7 Amuryryryryz kar putar teko ywy nànànar ihe wà nehe no. Amo werur putar wemetarer xe heràpuzuhu Zeruzarez pe har pe a'e wà nehe. Nezewe amynehem putar heràpuzuhu ma'e puràg eteahy ma'e pupe ihe nehe. 8 Parat ywy nànànar or ywy nànànar upaw hema'e romo wanekon a'e wà. 9 Nezewe mehe heràpuzuhu ipyahu ma'e ràm ipuràg eteahy wera'u putar heràpuzuhu kwehe arer wi a'e nehe. Aiko putar a'e pe nehe. Amuigo kar putar heremiaihu hemetarer katu ma'e romo ihe wà nehe. Amuigo katete kar putar heremiaihu ihe wà nehe, wamuzeàmàtyry'ym kar 'ym pà ihe wà nehe. Ihe Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e aze'eg kwez kury.\\nTupàn uze'egahy teko wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wanehe a'e\\n10 A'e kwarahy rehe, 24 haw 'ar mehe, 9 haw zahy rehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg wi uze'eg imume'u har Azew pe. 11 Nezewe uze'eg. — Epuranu eho xaxeto wanehe nehe. 12 — Aze ru'u amo teko ipureraha wer amo ma'ea'yr ho'o kwer pehegwer rehe Tupàn pe imono pyr romo nehe, a'e mehe uwàuwàn putar ukamir pupe heraha pà nehe. Na'e a'e kamir uhyk amo temi'u rehe kury. Aze ru'u typy'ak rehe, aze ru'u ma'ero'o kwer imuin pyrer rehe, aze ru'u win rehe, aze ru'u uri kawer rehe, aze ru'u wyzài temi'u rehe kury. Aipo a'e ma'ero'o kwer imukatu pyrer umukatu putar inugwer temi'u nehe, ere wanupe nehe. Upuranu Azew oho wanehe. Uwazar xaxeto heze'eg izupe wà. — Nan kwaw pa, i'i izupe wà.\\n13 Na'e upuranu wi Azew xaxeto wanehe kury. — Amo teko opokok amo umàno ma'e kwer rehe a'e. A'e rupi a'e opokok ma'e kwer na'ikatu kwaw Tupàn henataromo kury. A'e re opokok oho amo temi'u rehe. Aipo a'e temi'u na'ikatu kwaw Tupàn henataromo kury, i'i wanupe. Uwazar xaxeto ize'eg izupe wà. — Aze pa. Ikatu 'ym ma'e romo uzeapo Tupàn henataromo, i'i izupe wà.\\n14 Na'e i'i Azew wanupe kury. — Nezewe i'i Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. — Uzeapo nezewegatete haw ko teko wanupe. Teko ko ywy rehe har wiko ikatu 'ym ma'e romo herenataromo wà. Wanemiapo kwer paw na'ikatu kwaw. Ma'ea'yr herenataromo izuka pyr paw na'ikatu kwaw herenataromo wà no, i'i Tupàn.\\nTupàn umume'u uze'egatu àwàm teko wanupe\\n15 Nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. — Pema'enukwaw uzeapo ma'e kwer a'e 'ar henataromo arer rehe nehe. Heràpuzuhu iapo pà pezypyrog 'ym mehe we uzeapo ma'e tetea'u. 16 Ma'e uzeapo a'e mehe. Aze amo oho arozràn imonokatu haw pe wà, aroz ràn 200 kanek por hekar pà wà, xo 100 kanek por zo wexak wà. Aze oho win imonokatu haw 100 zutahyky'a por hekar pà wà, xo 40 zutahyky'a por wexak wà. 17 Azepyk penehe ywytuaiw hakuahy ma'e pupe. Amono kar tukur penemitygwer imumaw pà wà no. Amugyr kar àmàntàtà penehe no. Nezewe amumaw peko pe har paw. Nezewe rehe we napezewyr kwaw ihewe. 18 Kutàri, 24 haw 'ar mehe 9 haw zahy rehe pemumaw heràpuzuhu iwype har iapo haw kwez kury. Pexak ko 'ar henataromo àràm uzeapo ma'e ràm nehe kury. 19 Naheta kwaw arozràn imonokatu haw pupe. Uwà tyw na'i'a kwaw. Pi tyw na'i'a kwaw. Homà tyw na'i'a kwaw. Uri tyw na'i'a kwaw. Nezewe rehe we ko 'ar henataromo amono putar heze'egatu peme nehe, i'i Tupàn.\\nTupàn umume'u wemiapo ràm Zurupapew pe\\n20 A'e 'ar mehe we 24 haw 'ar mehe 9 haw zahy rehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg wi Azew pe. 21 — Emume'u ko ma'e eho Zurupapew Zuta wanuwihaw pe nehe. — Amuryryryryz putar ywak ywy ihe nehe. 22 Aeityk putar tuwihawete wanenaw ihe wà nehe. Amumaw putar wakàgaw ihe wà nehe no. Amuaiw putar ywyramawa zeàmàtyry'ymawhu pe har wà nehe no. Azuka putar ywyramawa wapupe har wà nehe no. Kawaru umàno putar wà nehe no. Kawaru ku'az har uzezukazuka putar wà nehe no. 23 A'e 'ar ihem mehe nehe, urumuigo kar putar heremiaihu wanuwihaw romo ihe nehe, ta'e ereiko heremiruze'eg heremixak kwer romo ne xe. Ihe Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e aze'eg kwez ihe kury. Upaw","num_words":803,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.024,"special_characters_ratio":0.249,"stopwords_ratio":0.428,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg MA'E KWAW KATU HAR 12\\n1 Pepyahu mehe we pema'enukwaw katu peapo arer rehe nehe, 'ar ikatu 'ym ma'e tur 'ym mehe we nehe. Amo kwarahy mehe peze'eg putar nezewe nehe. — Hereko haw nahemurywete kar kwaw kury, peze putar pezeupe a'e 'ar mehe nehe. Nema'enukwaw katu neapo arer rehe a'e 'ym mehe we nehe. 2 — Kwarahy nuhyape katu kwaw kury, peze putar amo 'ar mehe nehe. — Zahy nuhyape katu kwaw kury, zahytata nuhyape katu kwaw wà kury, peze putar amo 'ar mehe nehe. — Ywàkun àmàn hereko har noho pixik kwaw xe wi a'e, peze putar amo 'ar mehe nehe. A'e 'ar ihem 'ym mehe we pema'enukwaw peapo arer rehe nehe. 3 Pekàg mehe pezywa pepyro peàmàtyry'ymar wanuwi. Amo 'ar mehe pezywa Uzypyrog putar uryryryryz pà nehe. Ko 'ar rehe penetymà ikàg. Ipyw putar amo 'ar mehe nehe. Penàz u'ar putar pewi nehe. Xo màràmàràn zo upyta putar pezuru pupe nehe. A'e rupi napepuner kwaw penemi'u ixi'uxi'u haw rehe nehe. Napenehàpyhà katu kwaw nehe. A'e rupi napepuner kwaw ma'e hexak katu haw rehe nehe. 4 Napeapyha kwaw nehe no. A'e mehe napepuner kwaw teko wànoànogaw nahu rupi har henu haw rehe nehe. Pepytu'u etea'i putar arozràn imuku'iku'i haw henu re nehe. Pepytu'u etea'i putar teko wioràwiràn imupu haw henu re nehe. Pepu'àm putar izi'itahy wiràmiri waze'eg mehe nehe. 5 Na'e pekyze putar aiha katu ma'e apyr wi pe'ar àwàm wi nehe. Te peata haw na'ikatu kwaw peme nehe. Pe'aw xig putar nehe. Nereputar kwaw ma'e nehe. A'e 'ar mehe zanetua'uhez mehe zaha putar zanepytu'u haw iahykaw rehe har pe nehe. A'e ma'e uzeapo mehe teko uzai'o putar taw myteromo zanerehe a'e wà nehe. 6 Aze xiàpixi tatainy iapo pyrer ywate nehe, aze iàpixi haw parat iapo pyrer upen nehe, u'ar putar tatainy uwew pà nehe. Nezewegatete zanereko haw uwew putar zanewi nehe no. Aze xiàpixi ywy'a ywyzuwa iapo pyrer kyhàhàm pupe nehe, aze uze'ok iàpixi haw nehe, u'ar putar ywy'a uzeka pà ywy rehe nehe. Nezewegatete zanereko haw uzeka putar nehe no. Zamàno putar nehe. 7 Izypy mehe zaneretekwer ur ywy imuku'i pyrer wi wà. Uzewyr putar a'e pe nehe no. Tupàn umur zanerekuwe zanewe. Zanerekuwe uzewyr putar izupe nehe no.\\n8 — Na'arewahy ukàzym ma'e ràm a'e, na'arewahy ukàzym ma'e ràm a'e, i'i Ma'e Kwaw Katu Har. Ma'e paw uzeapo na'arewahy ukàzym ma'e ràm romo a'e, i'i a'e.\\n9 Ma'e kwaw katu har a'e, umu'e teko wemigwaw rehe tuweharupi a'e, uma'e kwaw paw rupi a'e. Uzemu'e ze'eg xirogatu ma'e tetea'u rehe. Ima'enukwaw katu hehe. Umuapyk ikatu ma'e pape rehe. 10 Uzeagaw ze'eg ipuràgeteahy ma'e imume'u pà. Hemimuapyk kwer paw azeharomoete a'e. 11 Ma'e kwaw katu har waze'eg nuzawy kwaw itaxu ywyra rehe izywà katu pyrer. Àràpuhàràn wamono'ogar wereko ywyra imuakwa'i pyrer wà. Umuata kar weimaw a'e ywyra pupe wà. A'e ma'ekwaw katu har uze'eg nuzawy kwaw a'e ywyra. Tupàn umur ko ze'eg wanupe. Tupàn zutyka'i wiko àràpuhàràn hawitu ma'e wanehe uzekaiw ma'e zàwenugar romo zanewe a'e.\\n12 Hera'yr wà. Heta we pitài ze'eg peme heremimume'u ràm. Teko uzapo wi wi pape oho waiko tuweharupi wà. Aze pezemu'e tetea'u ma'e rehe nehe, peàkàg ikene'o putar nehe.\\n13 Ko ma'e paw imume'u mehe pitài ma'e rehe hepurumu'e wer penehe ihe. Pekyze Tupàn wi nehe. Peruzar hemiapo kar haw nehe no. Ta'e zaneapo a'e ma'e iapo kar pà zanewe a'e xe. 14 Amo 'ar mehe Tupàn umekuzar putar zaneremiapo kwer paw rupi nehe. Te zaneremiapo kwer imim pyrer umekuzar putar nehe. Aze ikatu a'e ma'e nehe, umume'u putar zanewe imekuzar pà nehe. Aze na'ikatu kwaw a'e ma'e nehe, umume'u putar zanewe imekuzar pà nehe no. Upaw kwez kury.","num_words":582,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.448,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZON 4\\nZon ikwahy haw, Tupàn purupuhareko haw a'e no\\n1 A'e ma'e hexak mehe wikwahy Zon a'e kury. Na'ikatu kwaw tawhu rehe Tupàn izepyk 'ymaw izupe.\\n2 A'e rupi uze'eg nezewe Tupàn pe kury. — O Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. Heywy wi hehem 'ym mehe we amume'u ko ma'e neremiapo ràm ihe. A'e rupi hezàwehem wer newi Epàn ywy kutyr ihe. Akwaw Tupàn purupuhareko ma'e romo nereko haw ihe. Akwaw puruamutar katu ma'e romo nereko haw no. Iàrew nekwahy haw. Akwaw nereko haw. Akwaw nekatu haw. Tuweharupi nezewyr wer neze'eg wi. Nanezepyk wer kwaw purehe. Akwaw nereko haw. 3 A'e rupi hezuka pe kury, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. Hemàno àwàm wi ikatu wera'u herekuwe àwàm ihewe, i'i izupe.\\n4 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uwazar ize'eg izupe. — Zon. Aipo ikatu nezewe nekwahy haw, i'i izupe.\\n5 Na'e uhem Zon Nin tawhu wi kury. Oho kwarahy hemaw kutyr. Wapyk a'e pe muitea'u tawhu wi. Na'e uzapo wàpuzràn uzeupe. Wapyk i'àgaw pe. Wàro ma'e tawhu pe uzeapo ma'e ràm in a'e pe. 6 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umuezuz kar amo ka'akyr Zon i'aromo kury, i'àgaw pixika'i ma'e iapo pà izupe. Nezewe mehe nahaku wera'u kwaw kwarahy izupe. Ikatuahy a'e ka'akyr i'àgaw Zon pe. 7 Iku'egwer pe kwarahy ihem etea'i mehe Tupàn omono kar amo yhok a'e ka'akyr i'u kar pà a'e. A'e rupi uxinig ka'akyr Zon wi kury. 8 A'e re uhem kwarahy. Tupàn umur kar amo ywytu hakuahy ma'e kwarahy hemaw wi kury. Iàkàzym tària'i Zon kwarahy hakuahy mehe. Nuzawy kwaw iàkàg ukaz ma'e. A'e rupi imàno wer zepe kury. — Hemàno àwàm ikatu wera'u ihewe herekuwe wi àwàm wi, i'i uzeupe.\\n9 Na'e upuranu Tupàn hehe. — Zon, aipo ikatu nekwahy haw 'àg ka'akyr rehe, i'i izupe. Uwazar Zon ize'eg izupe a'e. — Ikatu hekwahy haw. Te hemàno wer zepe hekwahy haw wi, i'i izupe.\\n10 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg izupe kury. — Wi ka'akyr hezuz amo 'ar mehe. Te pyhaw. Iku'egwer pe ukàzym. Nerezapo kwaw ma'e imuezuz kar pà. Nezewe rehe we erepuhareko katu a'e ka'akyr. 11 A'e rupi ikatu wera'u tawhu Nin rehe hezepyk 'ymaw. Heta 120.000 kwarer kuzàtàigwer wanehe we xe wà. Heta tetea'u ma'ea'yr wà no. Nuzapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e wà. Upaw.","num_words":355,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.258,"stopwords_ratio":0.366,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 TUWIHAWETE WÀ 2\\n1 TUWIHAWETE WÀ\\nTawi umume'u pureruze'egaw Xàrumàw pe\\n1 Uhem etea'i Tawi imàno haw 'ar kury. A'e rupi umume'u pureruze'egaw wa'yr Xàrumàw pe.\\n2 — Hemàno haw 'ar uhem etea'i kury. A'e rupi ekyze zo ma'e wi nehe. Awa romo eiko nehe. 3 Ezapo ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nezar hemiapo kar ràm nehe. Eruzar ize'eg paw nehe. Eruzar hemiapo putar haw paw nehe no, Moizez ze'eg kwehe arer ita rehe imuapyk pyrer heruzar pà nehe no. Nezewe mehe oho katu putar nereko haw newe nehe. Wyzài taw pe wyzài ywy rehe neho mehe nehe, wyzài ma'e iapo mehe nehe, ikatu putar nereko haw nehe. 4 Aze ereruzar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nehe, a'e ae uzapo putar ma'e ihewe wemimume'u kwer nehe. — Nezuapyapyr wiko putar Izaew wanuwihawete romo wà nehe, aze Izaew weruzar katu heze'eg tuweharupi wà nehe, upy'a pupe paw rupi wekwe pupe paw rupi wà nehe, i'i Tupàn ihewe.\\n5 Amo ma'e erekwaw. Zoaw Zeruz memyr uzapo ma'e ihewe. Uzuka mokoz zauxiapekwer Izaew wanuwihaw wà. Aminer Ner ta'yr, Amaz Zeter ta'yr waner wà. Zeàmàtyry'ymawhu heta 'ym mehe we uzuka wà, ta'e a'e mokoz tuwihaw uzuka kar amo teko zeàmàtyry'ymawhu heta mehe wà xe. Ta'e izepyk wer wanehe a'e xe. Erekwaw Zoaw hemiapo kwer ne. Uzuka Zoaw mokoz awa puruzuka 'ym ma'e wà. Ko 'ar rehe aiko a'e mokoz awa wazuka arer zàwenugar romo ihe. A'e rupi apuraraw ma'erahy iteko ihe kury. 6 A'e rupi erekwaw neremiapo ràm kury. Emumàno kar zo ma'eahy haw rupi nehe. Tuwe numàno e kwaw a'e zutyka'i. Ezuka kar tuwe nehe, i'i izupe.\\n7 — Nekatu Maraziraz Zireaz pe har ta'yr wanupe nehe. Tuwe umai'u ywyrapew nereko haw pe har rehe wà nehe. Ta'e ikatu ihewe a'e wà xe, neryky'yr Àmixàràw wi hezàn mehe a'e wà xe, i'i Tawi Xàrumàw pe a'e.\\n8 — Nereharaz zo Ximez wi nehe. Zer ta'yr Mauri tawhu Mezàmi ywy rehe har romo hekon a'e. Umur uze'egaiw oho iko herehe Mànài tawhu kutyr heata mehe a'e. Amo ae 'ar mehe àwàxi Zotàw yrykaw huwake. A'e 'ar mehe amume'u izuka kar 'ym àwàm izupe Tupàn henataromo ihe. 9 Ne ereiko awa ma'e kwaw katu har romo ne. Tuwe Ximez nupyta kwaw ukatu haw rehe nehe. Aze amo uzepyk hehe nehe, ikatu wera'u nezewe nehe. Erekwaw ma'e iapo haw imumàno kar haw ne, i'i Tawi wa'yr Xàrumàw pe.\\nUmàno Tawi a'e\\n10 Na'e umàno Tawi a'e kury. Amo uzutym hetekwer iànàm umàno ma'e kwer watym awer wanuwake tawhu heko awer pe wà. — Tawi heko haw, i'i teko a'e tawhu pe wà kury. 11 Umumaw Tawi 40 kwarahy Izaew wanuwihaw romo wiko pà. Umumaw 7 kwarahy wanuwihaw romo wiko pà Emerom tawhu pe. A'e re umumaw 33 kwarahy Zeruzarez pe tuwihaw romo no. 12 Xàrumàw wiko u Tawi hekuzaromo tuwihawete romo kury. Tuweharupi ikàg wewera'u kury. Tuweharupi amo ae teko wiko hemiruze'eg romo wà.\\nAnoni imàno awer\\n13 Amo 'ar mehe Anoni Azit memyr uzekytyar oho Matexewa Xàrumàw ihy hexak pà kury. Upuranu Matexewa Anoni rehe. — Aipo erezur hemyrypar romo, i'i izupe. — Azur nemyrypar romo ihe, i'i Anoni izupe.\\n14 — Hepurumume'u wer amo ma'e rehe newe, i'i izupe. — Emume'u, 'y, i'i Matexewa izupe.\\n15 — Aiko tuwihawete azeharomoete har romo ihe. Izaew paw wàro nezewe haw wà no. Nuzeapo kwaw ma'e wanemiàro kwer. Herywyr wiko tuwihaw romo herekuzaromo a'e, ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uputar nezewe haw a'e xe. 16 A'e rupi xo pitài ma'e zo ainoz putar newe ihe nehe kury. Ezapo a'e ma'e nehe, i'i izupe. — Ma'e ereputar iko ne, i'i Matexewa izupe.\\n17 — Eze'eg nememyr Xàrumàw pe nehe. — Emono Amizàg Xunez parer Anoni pe hemireko romo nehe, ere izupe nehe. Aze erenoz a'e ma'e izupe nehe, uzapo putar nehe. Akwaw hemiapo ràm ihe, i'i izupe.\\n18 — Ikatu 'y, i'i a'e. — Aze'eg putar tuwihaw pe nerekuzaromo nehe.\\n19 A'e rupi uze'eg Matexewa oho tuwihaw pe Anoni hekuzaromo kury. Upu'àm Xàrumàw uhy imuixe kar pà, uzemumew pà henataromo. A'e re wapyk tuwihaw renaw rehe. — Perur amo tenaw hehy pe, i'i uma'ereko ma'e wanupe no. Wapyk Matexewa tuwihaw huwake iawyze har rehe kury. 20 Na'e uze'eg Matexewa Xàrumàw pe kury. — Amo pixika'i ma'e ainoz putar newe nehe kury. Aze ikatu newe nehe, nerekyty'ym zo nehe, i'i izupe. — Erepuner a'e ma'e henoz taw rehe, hehy, i'i izupe. — Naherekyty'ym kwaw newe nehe, i'i Xàrumàw uhy pe.\\n21 — Emono Amizàg, neryky'yr Anoni pe hemireko romo nehe, i'i izupe.\\n22 — Màràzàwe tuwe erenoz Amizàg Anoni hemireko ràm romo ihewe, i'i Xàrumàw. — Màràzàwe tuwe nerenoz kwaw tuwihaw romo heko àwàm ihewe no. Ànàni wiko heryky'yr romo a'e. Xaxeto Amiatar wiko hehe we a'e. Zoaw wiko hehe we a'e no, i'i Xàrumàw uhy pe.\\n23 Na'e Xàrumàw umume'uahy ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo kury. — Aze nazuka kar kwaw Anoni ko ma'e henoz taw hekuzaromo nehe, tuwe Tupàn uzepyk herehe mokoz haw rupi nehe. 24 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemuigo kar tuwihaw romo heru Tawi hekuzaromo a'e. Hemukàg kar a'e. Uzapo wemimume'u kwer. Umur tuwihaw romo heko haw ihewe a'e, hezuapyapyr wanupe a'e no. Anoni umàno putar kutàri a'e nehe kury. Ko ma'e amume'uahy Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo kury, i'i Xàrumàw uhy pe.\\n25 Na'e uze'eg Menai pe kury. — Ezuka Anoni eho ty, i'i izupe. Ukutuk Menai Anoni oho kury, izuka pà kury.\\nUmuhem kar Xàrumàw Amiatar a'e\\n26 A'e re tuwihawete Xàrumàw uze'eg xaxeto Amiatar pe kury. — Eho neko Anatot pe har pe nehe ty. Aze mo eremàno, ikatu mo, ta'e nanekatu kwaw ne xe. Nuruzuka kar kwaw zauxiapekwer wanupe kutàri ihe kury. Ta'e heru Tawi rehe we nereko mehe erezekaiw katu Tupàn Ze'eg Hyru rehe ne xe. Heru upuraraw ma'erahy oho iko a'e 'ar mehe a'e. Erepuraraw ma'erahy eho iko a'e 'ar mehe ne no. A'e rupi nuruzuka kwaw ihe kury, i'i izupe.\\n27 A'e re uze'eg Amiatar pe. — Nereiko kwaw xaxeto romo Tupàn henataromo kury, i'i izupe. Nezewe uzeapo a'e ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ze'eg awer rupi katete a'e, kwehe arer rupi katete a'e. Nezewe uze'eg Tupàn xaxeto Eri pe Xiro tawhu pe kwehe mehe a'e. — Erepytu'u putar xaxeto romo nereko re nehe. Nezuapyapyr nuiko kwaw xaxeto romo herenataromo a'e wà nehe, i'i Tupàn Eri pe kwehe mehe a'e.\\n28 Zoaw ukwaw ma'e uzeapo ma'e kwer kury. A'e 'ym mehe wiko Anoni rehe we har romo. Nuiko pixik kwaw Àmixàràw hehe we har romo a'e. Na'e uzàn Zoaw oho Tupàn hàpuzràn pupe kury. Upyhyk ma'ea'yr hapy haw i'ak zàwenugar 'àm kury. 29 Amo umume'u Zoaw izàn awer oho Xàrumàw pe wà. — Wiko Tupàn hàpuzràn pupe ma'ea'yr hapy haw huwake, i'i izupe wà. — Epuranu eho Zoaw rehe kury, i'i Xàrumàw amo pe. — Màràzàwe tuwe erezàn ma'ea'yr hapy haw pe ne, ere izupe nehe. Upuranu oho hehe. Uwazar Zoaw izupe. — Azàn Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe ihe, ta'e akyze Xàrumàw wi ihe xe, i'i izupe. Na'e uze'eg Xàrumàw Menai pe kury. — Ezuka Zoaw eho kury ty, i'i izupe. 30 Oho Menai Tupàn hàpuzràn pupe Zoaw pe uze'eg pà kury. — Ehem eho xe wi ty, i'i izupe. — Nahem kwaw xe wi nehe, i'i Zoaw. — Àmàno putar xe nehe, i'i Zoaw. Na'e uzewyr Menai tuwihawete pe Zoaw ize'eg awer imume'u pà kury.\\n31 — Ezuka ize'eg rupi katete kury ty. Ezuka ty. A'e re ezutym hetekwer nehe. Nezewe mehe ni ihe ni heru izuapyapyr nuruiko kwaw Zoaw hemizuka kwer wazuka arer romo ure nehe. Awa puruzuka 'ym ma'e uzuka kwehe mehe a'e wà. Aze erezuka Zoaw nehe, erezepyk putar wazuka arer rehe nehe. 32 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzepyk putar Zoaw rehe teko wazuka awer hekuzaromo a'e nehe. Heru Tawi nukwaw kwaw wazuka mehe. Nuzuka kar kwaw wà. Zoaw uzuka mokoz awa puruzuka 'ym ma'e kwehe mehe wà, ikwaw kar 'ym pà heru pe wà. Hemizuka kwer ikatu wera'u izuwi wà. Na'aw waner xe wà: Aminer zauxiapekwer Izaew izuapyapyr wanuwihaw, Amaz zauxiapekwer Zuta izuapyapyr wanuwihaw. 33 A'e mokoz awa wazuka awer hekuzar rehe zepykaw u'ar putar Zoaw 'aromo nehe, izuapyapyr wa'aromo nehe no, awyzeharupi nehe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umukatu putar tuwihaw Tawi izuapyapyr a'e wà nehe, i'i Xàrumàw Menai pe.\\n34 Na'e oho Menai Tupàn hàpuzràn pupe kury. Uzuka Zoaw kury. Amo uzutym hetekwer iziwy kwer heko awer pe wà, kaiwer pe katu pe wà. 35 Tuwihaw umuigo kar Menai zauxiapekwer wanuwihaw romo Zoaw hekuzaromo. Umuigo kar Zanok xaxeto romo Amiatar hekuzaromo no.\\nXimez imàno awer\\n36 A'e re, amo 'ar mehe, tuwihawete Xàrumàw omono kar amo awa Ximez piaromo wà kury. Werur izupe wà. Uze'eg Xàrumàw izupe. — Ezapo amo tàpuz nezeupe xe Zeruzarez pe nehe ty. Ezapo nereko haw xe nehe. Ehem zo tawhu wi nehe. 37 Ko ma'e amume'uahy putar newe kury. Aze erehem xe wi nehe, aze ereahaw yrykaw Xenorom her ma'e nehe, a'e 'ar mehe we uruzuka kar putar ihe nehe. Ne zutyka'i ereiko putar nezezuka kar arer romo nehe, i'i izupe.\\n38 — Ikatu, tuwihaw, i'i Ximez izupe. — Azapo putar neremiapo kar nehe, i'i izupe. Umumaw 'ar tetea'u Zeruzarez pe wiko pà.\\n39 Na'iruz kwarahy pawire mokoz Ximez pe uma'ereko e ma'e uzàn oho izuwi wà. A'e uma'ereko e ma'e oho Kat tawhu pe wà, wanuwihaw Aki Maaka ta'yr her ma'e pe wà. — Urepyro pe nehe, i'i izupe wà. 40 Amo umume'u waho awer oho Ximez pe wà. A'e rupi omono ikupe pe har weimaw zumen rehe. Oho Kat pe Aki pe uze'eg pà, uzeupe uma'ereko e ma'e wanekar pà. Wexak a'e pe wà. Weruzewyr weko haw pe wà. 41 Amo umume'u hemiapo kwer oho Xàrumàw pe wà. 42 Omono kar Xàrumàw zauxiapekwer ipiaromo wà. — Amume'uahy Zeruzarez wi nehem 'ym àwàm newe kwehe mehe ihe. — Aze erehem tawhu wi nehe, eremàno putar azeharomoete nehe, a'e newe. — Ikatu, ere ihewe. — Aruzar putar neze'eg nehe, ere ihewe. 43 Màràzàwe tuwe neremuaze kwaw neremimume'u kwer Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo arer ne. Màràzàwe tuwe nereruzar kwaw heze'eg. 44 Erekwaw katu ikatu 'ym ma'e heru Tawi pe neremiapo kwer paw ne. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umu'ar kar putar a'e ikatu 'ymaw nerehe a'e nehe. 45 Tupàn umur putar uze'egatu haw herehe nehe. Tawi izuapyapyr tuwihawete romo waneko àwàm nuhem pixik kwaw Tawi wi nehe, i'i izupe.\\n46 Na'e Xàrumàw uzuka kar Ximez Menai pe kury. A'e rupi uhem Menai Ximez hekar pà. Wexak. Ukutuk. Uzuka. Nezewe mehe Xàrumàw umumaw wàmàtyry'ymar paw wà. Ikàg kury.","num_words":1633,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.391,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ROM 9\\nUzemumikahy Pawru zutew wanehe a'e\\n1 Ko heze'eg azeharomoete ihe. Ihe Zaneruwihawete hemiruze'eg romo aiko ihe. Naheremu'em kwaw. Tekwe Puràg hezar romo hekon a'e. Ko heze'eg azeharomoete. Tekwe Puràg umume'u heremu'em 'ymaw a'e no. 2 Azemumikahy tuwe ihe, ta'e heànàm zutew a'e wà xe, nuzeruzar kwaw Zezuz rehe a'e wà xe. 3 Aze mo apuner, a'e mehe mo amuzepyk kar mo Tupàn herehe ihe, wanekuzar romo ihe. A'e rupi mo hemunyryk kar mo Zaneruwihawete wi a'e, heànàm wanekuzaromo a'e. Aze ru'u a'e mehe mo uzeruzar mo ru'u a'e wà. 4 Tupàn hemixamixak kwer romo wanekon a'e wà. Kwehe wiko hemiruze'eg romo wà. Umuigo kar zepe wa'yr ài uzeupe a'e wà. Omono zepe upuràgaw ukàgaw wanupe no. Umume'u zepe ma'e wanupe, uze'eg imono pà wanupe. A'e a'e wà, ukwaw tuwe zepe Tupàn azeharomoete har imuwete katu haw a'e wà. Tupàn umume'u ikatuahy ma'e wemiapo ràm wanupe a'e. 5 Wanàmuzgwer Tupàn hemiruze'eg romo wanekon azeharomoete a'e wà. Zaneruwihawete Zezuz a'e no, waànàm romo hekon a'e no. Tupàn a'e, teko paw wanuwihaw romo hekon a'e. Tuwe teko uze'egatu hehe paw rupi katete a'e wà nehe.\\n6 — Tupàn nuzapo kwaw wemimume'u kwer a'e nehe, na'e kwaw izupe. Ta'e amo Izaew izuapyapyr nuiko kwaw Tupàn hemixamixak kwer romo a'e wà xe. 7 Amo Àmàrààw izuapyapyr a'e wà, nuiko kwaw Tupàn hemiruze'eg romo a'e wà. Ta'e nezewe i'i Tupàn Àmàrààw pe a'e xe. — Izak nera'yr ipurumuzàmuzàg a'e wà, a'e zutyka'i nezuapyapyrete romo wanekon putar heruwa rupi a'e wà nehe, i'i izupe. — Nera'yr inugwer ipurumuzàmuzàg nuiko kwaw nezuapyapyrete romo heruwa rupi a'e wà nehe, i'i izupe. 8 Amo Àmàrààw izuapyapyr nuiko kwaw Tupàn hemiruze'eg romo a'e wà. Àmàrààw izuapyapyr Tupàn hemimume'u kwer a'e wà, a'e zutyka'i Tupàn hemiruze'eg romo wanekon a'e wà. (-Zutew, za'e wanupe.) 9 Nezewe i'i Tupàn Àmàrààw pe a'e, ta'yr ràm imume'u pà izupe a'e. — Amo 'ar mehe azewyr putar nepyr ihe nehe. Neremireko Xar imemyr putar a'e 'ar mehe a'e nehe, i'i izupe.\\n10 Izak Àmàrààw ta'yr romo hekon a'e. Tua'u mehe Izak hemireko a'e no. Hemek hemireko her romo a'e. Umuzàg mokoz wa'yr a'e wà. 11-12 Na'e Tupàn i'i izupe. — Nememyr ipy Ezau a'e nehe, wiko putar wywyr hemiruze'eg romo a'e nehe, i'i izupe. Izexak kar 'ym mehe we Tupàn umume'u a'e ma'e izupe a'e. Ta'yr nuzapo kwaw ma'e a'e wà rihi. Nuzapo kwaw ikatu ma'e a'e wà rihi. Nuzapo kwaw ikatu 'ym ma'e a'e wà rihi. — Tywyr uzapo ikatu ma'e a'e, a'e rupi aexak putar heremiruze'egete romo ihe nehe, ni'i kwaw Tupàn izupe. Wexaexak e wemimutar rupi a'e. Tupàn umume'u a'e ma'e kuzà pe a'e. A'e rupi a'e kuzà ukwaw Tupàn hemixak kwer a'e. Ukwaw Tupàn wemimutar rupi hexak awer. Tupàn nuexaexak kwaw wemiruze'eg a'e, hemiapo kwer hexak ire a'e. (Imemyr ipy Ezau her romo a'e. Tywyr Zako her romo a'e.) 13 Nezewe i'i Tupàn ze'eg pape rehe imuapyk pyrer. — Aexak Zako hezeupe ihe. Azamutar katu ihe. Ezau na'ikatu kwaw ihewe, i'i wanupe, wazexak kar 'ym mehe we.\\n14 Tupàn wexak amo, weityk amo, wexak amo no, weityk amo no. Aipo Tupàn na'ikatu kwaw a'e. Nan. Nazaze'eg kwaw nezewe zane. 15 Nezewe uze'eg Tupàn Moizez pe a'e. — Aze hepurupuhareko wer amo teko rehe ihe nehe, apuhareko putar ihe nehe. Aze nahepurupuhareko wer kwaw amo rehe nehe, napuhareko kwaw nehe. 16 — A'e awa uzapo ikatu ma'e, a'e rupi apuhareko ihe, ni'i kwaw purupe. Upuhareko e amo wemimutar rupi a'e. 17 Kwehe mehe Tupàn uze'eg Ezit pe har wanuwihaw pe. — Tuwihaw romo urumuigo kar kwez ihe, herer ikwaw kar pà teko nànàn ihe, i'i izupe. (A'e tuwihaw nuiko kwaw Tupàn hemiruze'eg romo a'e.) 18 Tupàn upuhareko teko a'e wà, wemimutar rupi a'e wà. Aze na'ipurupuhareko wer kwaw amo wanehe nehe, nupuhareko kwaw wà nehe. — Amupytu'u kar putar a'e awa herehe izeruzar ire ihe nehe, aze i'i amo pe nehe, a'e mehe umupytu'u kar putar izeruzar ire nehe.\\nTupàn uzepyk amo wanehe a'e, upuhareko amo a'e wà nehe no\\n19 Peze putar ru'u ihewe nehe. — Màràzàwe tuwe Tupàn uzepyk putar teko wanehe a'e nehe, aze a'e ae uzawy kar wape wanupe a'e nehe, peze putar ru'u ihewe nehe. — Mo ikàg wera'u Tupàn hemimutar wi a'e, peze putar ru'u ihewe nehe. 20 A'e mehe a'e putar peme kury. Ywy'a nupuranu kwaw wapo arer rehe a'e. — Màràzàwe tuwe nezewe heapo pe ra'e, ni'i kwaw izupe. — Aipo erepuranu e putar neapo har rehe nehe, a'e peme kury.\\n21 Ywy'a iapo har uma'ereko ywy rehe wemimutar rupi a'e. Upyhyk ywy. Aze ipurapo wer pitài ywy'a rehe nehe, uzapo pitài ywy'a nehe. Aze ipurapo wer mokoz ywy'a rehe nehe, uzapo putar mokoz ywy'a nehe. Uzapo amo ywy'a hekuzar katu ma'e. Uzapo amo ae ywy'a hekuzar 'ym ma'e. Wemimutar rupi tuwe uzapo ywy'a.\\n22 Nezewegatete Tupàn a'e no. Ipurexak kar wer purehe uzepykaw rehe teko wanupe a'e, ukàgaw ikwaw kar pà wanupe a'e no. Iàrew tuwe iko purehe uzepykaw rehe. Nuzepyk kwaw tàrityka'i wanehe nehe. 23 Ipurexak kar wer ukàg wera'u haw rehe purupe, upuràgaw rehe purupe. Umur e ukàgaw upuràgaw zanewe, ta'e zanepuhareko xe. Zanemukatu, ta'e ipurumur e wer ukàgaw rehe upuràgaw rehe zanewe xe. 24 Ta'e zanerenoz uzeupe xe. Wenoz amo zutew uzeupe wà. Wenoz amo zutew 'ym uzeupe wà no. Zaiko heminozgwer romo zane. 25 Nezewe i'i Tupàn ze'eg Ozez pe imuapyk kar pyrer a'e.\\n— Heremiruze'eg romo peiko kury,\\na'e putar teko heremiruze'eg 'ym wanupe ihe nehe.\\n— Heremiamutar romo peiko kury,\\na'e putar teko heremiamutar 'ym wanupe ihe nehe no.\\n26 Kwehe mehe nezewe a'e peme ihe no.\\n— Napeiko kwaw heremiruze'eg romo pe, a'e peme.\\nA'e ywy rehe nezewe aze'eg putar peme ihe nehe kury.\\n— Tupàn wikuwe ma'e romo aiko ihe.\\nHera'yr ài herazyr ài peiko kury, a'e putar peme a'e pe ihe nehe.\\n27 Nezewe i'i Izai Izaew izuapyapyr wanehe a'e.\\n— Heta tetea'u putar Izaew izuapyapyr a'e wà nehe.\\nWaneta haw nuzawy kwaw ywyxig ku'i kwer waneta haw a'e wà nehe.\\nTupàn upyro putar xo màràmàràn zo a'e wà nehe.\\n28 Ta'e Zanezar uzepyk putar teko tetea'u wanehe a'e nehe xe.\\nTàrityka'i uzepyk putar wanehe a'e 'ar mehe nehe.\\n29 Uze'eg Izai nezewe a'e.\\nZanezar a'e, ywate har paw wazar romo hekon a'e. Aze mo nuezar iwer mo teko ko ywy rehe a'e wà,\\na'e mehe mo naheta pixik iwer mo teko xe ko 'ar rehe a'e wà.\\nUmàno mo paw rupi wà.\\nNezewegatete Xotom tawhu pe har a'e wà, Komor tawhu pe har a'e wà no,\\nTupàn uzuka a'e pe har paw rupi katete a'e wà, (ta'e ikatu 'ym ma'e iaiw ma'e uzapo oho waiko a'e 'ar mehe a'e wà xe).\\nZutew nuzeruzar kwaw ze'eg puràg rehe wà\\n30 Màràzàwe tuwe aipo pa, peze ihewe kury. Tupàn umuawyze zutew 'ym uzehe uzeruzar ma'e wanereko uzeupe a'e wà kury. Nuzeagaw kwaw uzemuawyze pà izupe wà. 31 Zutew a'e wà no, kwehe mehe Tupàn wexaexak wanàmuz a'e. A'e rupi — Tupàn hemixamixak kwer wà, za'e wanupe. Uzeagaw zepe Tupàn ze'eg imur pyrer heruzar pà a'e wà. Uzeagaw zepe uzemuawyze pà izupe wà no. Nupuner kwaw wà. 32 Ta'e xo wazeruzar haw rehe zo Tupàn umuawyze teko uzeupe a'e wà xe. Numuawyze kwaw wanemiapo kwer rehe a'e wà. Zutew na'izeruzar wer kwaw Zezuz rehe wà. Aze teko wata waiko pe rupi wà nehe, aze ita a'e pe hin nehe, aze a'e teko nuexak kwaw a'e ita a'e wà nehe, a'e mehe uzepyapi putar hehe u'ar pà a'e wà nehe. Nezewegatete zutew a'e wà no. Na'izeruzar wer kwaw Zezuz rehe wà. A'e rupi Tupàn uzepyk putar wanehe nehe. 33 Nezewe i'i Tupàn ze'eg pape rehe imuapyk pyrer a'e.\\n— Amono kar putar amo awa Xiàw ywytyr pe ihe nehe (Zeruzarez tawhu pe ihe nehe).\\nA'e awa wiko putar itahu ài a'e pe har wanupe nehe.\\nA'e ita umu'ar kar putar teko a'e wà nehe.\\nAze teko uzeruzar hehe wà nehe,\\nhurywete putar a'e re wà nehe.","num_words":1238,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.473,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IZO 42\\nUpaw hawazar haw kury\\n1 Na'e Izo uwazar ize'eg nezewe izupe kury.\\n2 O Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. Erepuner wyzài ma'e iapo haw rehe ne.\\nNi amo nupuner kwaw nemupytu'u kar haw rehe neremimutar iapo mehe wà.\\n3 — Màràzàwe tuwe nerezeruzar kwaw hema'ekwaw katu haw rehe, ere ihewe.\\nTa'e aiko ma'e ikwaw 'ymar romo ihe xe.\\nAze'eg ma'e heremigwaw 'ym rehe ihe.\\nA'e ma'e ikatuahy wera'u ihewe.\\nNapuner kwaw ikwaw paw rehe.\\n4 Erenu kar neze'eg ihewe.\\nErewazar kar nepuranu haw ihewe no.\\n5 A'e 'ym mehe xo nerehe amo waze'egaw zo akwaw.\\nKo 'ar rehe uruexak kwez hereha pupe kury.\\n6 A'e rupi hemaranugar heremimume'u kwer nànàn.\\nXe tanimuk rehe heapyk mehe ywy rehe azemumikahy heremimume'u kwer rehe.\\nUZEAPO MA'E KWER IAHYKAW MEHE ARER\\nIzo na'iruz hemyrypar wà\\n7 Izo pe uze'eg pawire Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg Eripaz Temà ywy rehe har pe kury. — Aikwahy newe ihe, mokoz nemyrypar wanupe ihe no. Ta'e napemume'u kwaw ze'eg azeharomoete har herehe peze'eg mehe xe. Heremiruze'eg Izo umume'u ze'eg azeharomoete har a'e. 8 Pepyhyk 7 tapi'ak awa wà kury, 7 àràpuhàràn hawitu ma'e wà no. Peraha zo pe wà nehe. Pezuka herenataromo penemiapo kwer hekuzaromo pe wà nehe. Heremiruze'eg Izo uze'eg putar ihewe penehe a'e nehe. Aenu katu putar ize'eg nehe. Nazepyk kwaw penehe nehe. Penemu'em Izo pe herehe peze'eg pà. Izo umume'u ze'eg azeharomoete har. Nezewe rehe we nazepyk kwaw penehe nehe.\\n9 Na'e Eripaz Temà pe har a'e, Minaz Xuwa pe har a'e no, Zopar Nama pe har a'e no, oho Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemiapo kar kwer iapo pà wà kury. Tupàn wenu katu Izo ize'eg.\\nUzemupyahu wi Izo wà no\\n10 Izo uze'eg Tupàn pe umyrypar wanehe. Amo 'ar pawire Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umuigo kar wi Izo hemetarer katu ma'e romo kury. Aze pitài ma'e wereko kwehe mehe, umur mokoz izupe kury. 11 Tywyr paw wà, heinyr paw wà no, oho hexak pà wà. Uzapo mai'u hawhu wanupe wàpuz me. — Uruzemumikahy ma'e newe uzeapo ma'e kwer rehe ure, i'i izupe wà. — Tupàn umur kar iaiw paw tetea'u nerehe a'e. Uruzemumikahy henu mehe ure, i'i izupe wà. Pitàitàigatu umur temetarer izupe wà. Umur kwàku'aw har or iapo pyrer izupe wà no.\\n12 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umur uze'egatu Izo rehe heko haw iahykaw rehe. Ikatu wera'u heko haw a'e 'ar rehe har a'e, heko awer izypy mehe arer wi kury. Heta tetea'u heimaw izupe wà: 14.000 àràpuhàràn hawitu ma'e wà, 6.000 kawaru kupewa'a wà, 2.000 tapi'ak wà, 1.000 zumen wà. 13 Heta amo 7 ta'yr izupe wà. Heta amo na'iruz tazyr izupe wà no. 14 Omono Zemima her romo wazyr ipy pe. Omono Kezià her romo mokoz haw pe. Omono Kerez-Apuk her romo na'iruz haw pe. 15 Naheta kwaw kuzà ipuràgeteahy ma'e tazyr zàwenugar ywy rehe wà. — Herazyr upyhyk putar hema'e ikurer hemàno re a'e wà nehe no, hera'yr wainuinuromo a'e wà nehe no, i'i wanupe.\\n16 A'e re Izo umumaw 140 kwarahy wiko pà a'e. Wexak wemimino wà. Wexak wemimino wana'yr wà no. 17 Xo utua'uhez mehe azeharomoete umàno a'e. Upaw.","num_words":472,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.252,"stopwords_ratio":0.394,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 20\\nTàpuzuhu pe har upuranu Zezuz rehe a'e wà kury\\n1 Amo 'ar mehe tàpuzuhu pupe ipurumu'e mehe Tupàn ze'eg puràg imume'u mehe xaxeto wanuwihaw a'e wà, upurumu'e ma'e a'e wà no, tàmuzgwer a'e wà no, ur a'e pe Zezuz pe uze'eg pà a'e wà.\\n2 — Màràzàwe tuwe nezewe haw erezapo iko ne, i'i izupe wà. — Mo nemur kar xe a'e, i'i izupe wà.\\n3 — Ihe apuranu penehe ihe no, i'i Zezuz wanupe kury. 4 — Mo umur kar Zuàw xe a'e, mo umuzahazahak kar teko izupe a'e wà, i'i wanupe. — Aipo Tupàn umur kar Zuàw a'e. Aipo amo awa umur kar xe a'e, i'i wanupe, wanehe upuranu pà.\\n5 Uzypyrog uze'eg ahyahy pà uzeupeupe a'e wà kury. — Ma'e za'e putar izupe kury, i'i uzeupeupe wà. — Tupàn, aze za'e nehe, — Màràzàwe tuwe napezeruzar kwaw Zuàw ze'eg rehe pe, i'i putar zanewe nehe. 6 — Amo awa, aze za'e izupe nehe, a'e mehe teko xe har zaneapi putar ita pupe zanezuka pà a'e wà nehe, ta'e Zuàw a'e xe, Tupàn ze'eg imume'u har romo hekon teko wanupe a'e xe, i'i ahyahy zepe uzeupeupe wà.\\n7 A'e rupi nezewe uze'eg izupe wà. — Nurukwaw kwaw imur kar arer ure, i'i izupe wà.\\n8 — A'e rupi namume'u kwaw hemur kar har her peme ihe no, i'i wanupe.\\nZezuz umume'u ko rehe uzekaiw ma'e wanehe ma'emume'u haw a'e kury\\n9 Na'e umume'u amo ma'emume'u haw teko wanupe a'e kury. — Nezewe awa a'e, utym ma'ywa'yw tetea'u oko pe. Na'e umuzekaiw kar amo teko oko rehe a'e wà kury. Na'e oho a'e wi wanuwi. Kwehe hekon amo ywy rehe. 10 Ma'ywa ipo'o haw 'ar mehe omono kar amo wemiruze'eg oko rehe uzekaiw ma'e wanupe kury. — Erur ipo'o pyrer imuza'ak pà ihewe nehe, erur hema'e ihewe nehe, i'i izupe. Ko rehe uzekaiw ma'e upetepetek hemiruze'eg a'e wà, imuzewyr kar pà uzar pe a'e wà. 11 Na'e ko zar omono kar amo ae uma'ereko ma'e a'e pe wanupe a'e. Upetepetek wi wà no. Maranugar haw uzapo izupe wà. Omono kar wi a'e wi uzewi wà, uzar pe temetarer imono 'ym mà wà. 12 Na'iruz haw ko zar omono kar wemiruze'eg a'e pe wanupe wà. Upetepetek nezewegatete a'e imono kar pà wà no. 13 Na'e ko zar upuranu uzehe kury. — Ma'e azapo putar ihe nehe kury, i'i uzeupe. Amono kar putar hera'yr heremiamutar ihe nehe, ko pe har wanupe ihe nehe. Umuawate katu putar a'e wà nehe, ta'e hera'yr romo hekon a'e xe, i'i zepe ko izar uzeupe a'e.\\n14 Na'e omono kar kury. Ko pe har wexak tur mehe wà. Uze'eg uzeupeupe wà. — Aikwez ko izar ta'yr ty wà, i'i uzeupeupe wà. — Xiuka nehe, a'e re zaiko putar ko izar romo zane nehe, i'i uzeupeupe wà.\\n15 Na'e weityk ta'yr imono ko wi wà. Uzuka wà. Upuranu Zezuz teko wanehe kury. — Ma'e ko izar uzapo putar oko rehe uzekaiw ma'e wanupe nehe, i'i Zezuz wanupe, wanehe upuranu pà. (Nuze'eg kwaw izupe wà. A'e rupi Zezuz umume'u wanupe.) 16 — Uzuka putar oho a'e wà nehe, umuzekaiw kar putar amo ae teko oko rehe a'e wà nehe, i'i wanupe. — Tuwe Tupàn nuzapo kar kwaw nezewe haw nehe, i'i teko izupe wà. (Ta'e ukwaw uzehe Zezuz ize'eg awer a'e wà xe. Na'ikatu kwaw wanupe xe.)\\n17 Ume'e Zezuz wanehe. Ma'in a'e ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer a'e, i'i wanupe. Tàpuz iapo har weityk 'aw ita imono a'e wà. — Na'ikatu kwaw zanewe, i'i wà. A'e ita a'e nehe kury, upyta putar tàpuz iwy pe a'e nehe kury.\\n18 Aze teko u'ar a'e ita 'aromo nehe, uzekazeka putar uzepehe'àg pà nehe. Aze a'e ita u'ar kwaw pà teko wanehe nehe, uzuka putar a'e wà nehe, i'i wanupe.\\nAmo awa uze'eg Zezuz pe a'e kury\\n19 Upurumu'e ma'e a'e wà, xaxeto wanuwihaw a'e wà no, ipurupyhyk wer zepe Zezuz rehe a'e 'ar mehe we a'e wà, ta'e uze'eg wanehe a'e xe. Nupyhyk kwaw wà, ta'e ukyze teko wanuwi wà xe.\\n20 — Amo 'ar mehe nehe, zapuner ipyhykaw rehe nehe, i'i uzeupeupe wà. Uze'eg oho amo awa wanupe wà kury. — Oromono putar temetarer peme ure nehe kury. Peho Zezuz pe peze'egatu mua'u pà nehe. Pepuranu hehe nehe, ma'e zawaiw katu ma'e imume'u pà izupe nehe. Pezeagaw ize'eg iawy kar pà izupe nehe. Aze uze'eg zemueteahy Tupàn rehe nehe, urupyhyk putar nehe, imono pà tuwihaw pe nehe. Tuwihaw uzepyk putar hehe a'e nehe, i'i wanupe wà. 21 Uhem a'e awa Zezuz pe a'e wà kury. Uze'eg izupe wà. — Neze'eg azeharomoete a'e, nepurumu'e haw azeharomoete a'e no. Urukwaw nekatu haw, i'i mua'u izupe wà. — Nereme'e kwaw teko wanemetarer rehe. Erepurumu'e Tupàn hemiapo putar haw rehe ne, teko wamono kar pà Tupàn hemimutar rupi ne, i'i mua'u izupe wà. 22 — Emume'u ma'e urewe nehe kury, i'i izupe wà. — Aipo zapuner zaneremetarer imono haw rehe tuwihawete pe zane, Hom tawhu pe har wanuwihawete Xez her ma'e pe zane, i'i izupe wà. — Ma'in ze'eg kwehe arer a'e, i'i izupe wà.\\n23 Ukwaw Zezuz wama'enukwaw paw a'e. — Ipurawy kar wer heze'eg rehe ihewe a'e wà, i'i uzeupe.\\n24 — Pexak kar temetarer tàtà ma'e heruwà ihewe nehe, ty wà, i'i wanupe. A'e rupi wexak kar heruwà izupe wà. Upuranu wanehe. — Mo hagapaw 'aw temetarer rehe tuz a'e, mo her hehe tuz a'e, i'i wanupe.\\n25 — Hom tawhu pe har wanuwihawete Xez her ma'e hagapaw hehe tuz a'e, her hehe tuz a'e no, i'i izupe wà. — A'e mehe pemono tuwihawete hemetarer tuwihawete pe nehe. Pemono Tupàn ima'e Tupàn pe nehe, i'i wanupe.\\n26 Nupuner kwaw ize'eg iawy kar haw rehe izupe wà, teko wanuwa rupi wà. Upytu'u uze'eg ire wà, ta'e ipytuhegatu ize'eg rehe wà xe.\\nAmo xatuxew upuranu Zezuz rehe a'e wà kury\\n27 Amo awa ur Zezuz hexak pà a'e wà. Xaxeto romo wanekon wà. (Akwez xaxeto xatuxew her ma'e wà, nuzeruzar kwaw zanekweraw pàwàm rehe wà.)\\n28 — Purumu'e ma'e. Nezewe i'i Moizez a'e, zaneràmuzgwer wanupe kwehe mehe a'e, uze'eg imuapyk pà pape rehe a'e. — Aze awa na'ipurumuzàmuzàg kwaw nehe, aze umàno nehe, aze na'imen kwaw wemireko kwer a'e nehe, a'e mehe tywyr wereko putar hemireko kwer a'e nehe, upurumuzàg pà wyky'yr rekuzar romo a'e nehe, i'i Moizez ze'eg.\\n29 A'e mehe urepuranu wer nerehe ure kury. Heta 7 tywyr a'e wà. Wanyky'yr hemireko a'e. Umàno a'e re upurumuzàg 'ym mà. 30 Tywyr ipy wereko wyky'yraty kwer a'e kury. Umàno upurumuzàg 'ym mà wyky'yr ài a'e no. 31 Amo tywyr nezewegatete no. Amogwer paw rupi a'e wà no, umàno wyky'yraty kwer hereko re a'e wà no, upurumuzàg 'ym mà nezewegatete a'e wà no. 32 Umàno kuzà iahykaw rehe a'e no. 33 Ukweraw wi putar paw rupi a'e wà nehe. Ma'enugar awa wiko putar imen romo a'e 'ar mehe, ta'e a'e paw rupi a'e wà xe, imener romo wanekon a'e wà xe.\\n34 Uze'eg wi teko wanupe. Awa ko 'ar rehe har a'e wà, hemireko a'e wà. Kuzà a'e wà no, imen a'e wà no. 35 Awa ukweraw wi ma'e ràm a'e wà nehe, Tupàn heko haw pe wiko ma'e ràm a'e wà nehe, nahemireko kwaw a'e wà nehe. Kuzà na'imen kwaw a'e wà nehe no. 36 Ta'e Tupàn heko haw pe har ài wanekon putar a'e wà nehe xe. Numàno wi kwaw wà nehe. Tupàn ta'yr romo wanekon putar a'e wà nehe, ta'e Tupàn umugweraw wi kar uzeupe a'e wà nehe xe. 37 Moizez a'e no, umume'u teko wakweraw pàwàm zaneipy wanupe a'e. Amo 'ar mehe Tupàn uze'eg oho Moizez pe a'e, ka'akyr ukaz ma'e zàwenugar pupe hin mehe a'e. Nukaz paw kwaw a'e ka'akyr. Nezewe i'i Tupàn Moizez pe a'e 'ar mehe a'e. — Aiko Àmàrààw izar romo ihe, aiko Izak izar romo no, aiko Zako izar romo no, i'i Moizez pe. — Aiko Àmàrààw umàno ma'e kwer izar kwer romo ihe, ni'i kwaw izupe. (Ta'e Àmàrààw ukweraw wi putar a'e nehe xe, ta'e hekwe wikuwe Tupàn pyr ko 'ar rehe a'e xe.) 38 A'e rupi Tupàn a'e, teko wikuwe ma'e wazar romo hekon a'e, nuiko kwaw teko umàno ma'e kwer wazar romo a'e. Ta'e a'e paw rupi wikuwe a'e wà xe.\\n39 Na'e upurumu'e ma'e uze'eg izupe wà kury. — Ikatuahy ureze'eg iwazar awer, purumu'e ma'e, i'i izupe wà.\\n40 Ukyze katu izuwi wà kury, hehe upuranu 'ym pà wà kury. — Màràzàwe tuwe Tawi umuawate katu wemimono uzexak kar ma'e ràm a'e, i'i Zezuz a'e kury.\\n— Màràzàwe tuwe Tawi umuwete katu wemimono uzexak kar ma'e ràm a'e, i'i Zezuz a'e kury\\n41 Uze'eg Zezuz wanupe.\\n— Kwehe mehe Tawi umuapyk uze'eg pape rehe a'e, Tupàn pe zegar haw a'e pape her romo a'e. 42 Na'aw ize'eg a'e.\\nTupàn uze'eg tuwihaw Purupyro Ma'e pe a'e, hezar pe a'e.\\n— Eapyk xe heawyze har rehe nehe ty, i'i Tupàn izupe, hezar pe.\\n43 — Te amo 'ar mehe amono putar neàmàtyry'ymar\\nnepy iwy pe ihe wà nehe. Neàmàtyry'ymar wiko putar neremiruze'eg romo wà nehe, i'i Tupàn wa'yr pe a'e,\\ni'i Tawi a'e.\\n44 A'e rupi Tawi a'e, — Hezar, i'i tuwihaw Purupyro Ma'e pe a'e. Màràzàwe tuwe nezewe i'i a'e. Màràzàwe tuwe — Hezar, i'i wemimino pe a'e, Tupàn hemimur kàràm pe a'e. — Hezar, ni'i pixik kwaw awa wemimino pe a'e wà, i'i Zezuz wanupe, wanehe upuranu pà. (Nuze'eg kwaw izupe wà.)\\nPezemupy'a ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e wanehe nehe, i'i Zezuz a'e kury\\n45 Teko paw uzeapyaka katu hehe a'e wà. Uze'eg Zezuz wemimu'e wanupe kury.\\n46 — Pezemupy'a ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e wanehe nehe. Umunehew ukamir puku waiko wà. Wata waiko ko rupi nezewe wà. Aze teko umuawate katu wà, uze'egatu pà ma'eme'egaw pe wà, hurywete a'e upurumu'e ma'e wà. Zemono'ogaw pe waho mehe wà, mai'u haw pe waho mehe wà no, wapyk tenaw ikatuahy ma'e rehe wà no. 47 Imunar kuzà imen umàno ma'e kwer wama'e rehe wà. Umumaw wama'e wanuwi wà. A'e re uzexak kar oho zemono'ogaw pe wà, Tupàn pe uze'egatu haw hexak kar pà amogwer wanupe wà. Tupàn uzepyk wera'u putar wanehe azeharomoete a'e nehe.","num_words":1570,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.276,"stopwords_ratio":0.486,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 PET 5\\nPezekaiw katu Zezuz rehe uzeruzar ma'e wanehe nehe\\n1 Aenoz putar ma'e xe ihe kury, peneruze'egar wanupe ihe kury. Ta'e uzeruzar ma'e waneruze'egar romo aiko ihe no xe. Aexak Zaneruwihawete Zezuz ihe, ma'erahy ipuraraw mehe ihe. Umur putar ukàgaw upuràgaw ihewe a'e nehe. A'e rupi ko ma'e ainoz putar xe peme kury. 2 Àràpuhàràn mono'ogar a'e wà, uzekaiw katu weimaw wanehe a'e wà. Nezewegatete pezekaiw katu Zezuz rehe uzeruzar ma'e wanehe nehe no. Ta'e Tupàn pemuigo kar waneruze'egar romo a'e xe. Hezekaiw wer neremiruze'eg wanehe ihe, peze Tupàn pe nehe. Ta'e nezewe haw Tupàn uputar a'e no xe. — Nahezekaiw katu wer kwaw wanehe ihe, peze zo wanupe nehe. — Xo temetarer hekuzaromo zo ama'ereko putar ihe nehe, peze zo nehe. Pezekaiw wer tuwe wanehe nehe.\\n3 — Aiko penuwihaw romo ihe, a'e rupi azapo kar putar ma'e tetea'u peme ihe nehe, peze zo penemiruze'eg wanupe nehe. Pezapo ikatuahy ma'e tuweharupi nehe. A'e mehe penemiruze'eg uzapo putar ikatuahy ma'e a'e wà nehe no, pezàwegatete a'e wà nehe no. 4 Àràpuhàràn wamono'ogar a'e wà, uzekaiw katu weimaw wanehe a'e wà. Zaneruwihawete uzekaiw katu zanerehe a'e no. A'e rupi — Àràpuhàràn wanehe uzekaiw ma'e wanuwihaw, za'e izupe. Ur wi mehe umekuzar putar penemiapo kwer ikatu ma'e a'e nehe. Tuwihaw umunehew àkàg rehe har wà. Zezuz umur putar àkàg rehe har zàwenugar peme nehe, penemiapo kwer ikatu ma'e hekuzaromo nehe. Nukàzym pixik kwaw a'e heny haw izuwi a'e.\\n5 Aze'eg putar kwàkwàmo wanupe kury. Peruzar awa tua'uhez ma'e waze'eg pe wà nehe. Pekatu pezeupeupe paw rupi nehe. — Aiko wera'u pewi ihe, peze zo amogwer wanupe nehe. — Aiko penuwihaw romo ihe, peze zo wanupe nehe. — Aiko penemiruze'eg romo, peze tuwe wanupe nehe. — Aiko wera'u amo wanuwi ihe, aze amo teko i'i wà nehe, Tupàn nupuhareko kwaw a'e teko a'e wà nehe. — Naiko wera'u kwaw amo wanuwi ihe, aze i'i amo teko wà nehe, Tupàn upuhareko katu putar a'e teko a'e wà nehe. 6 — Naiko wera'u kwaw amo wanuwi ihe, peze tuwe Tupàn pe nehe. Ikàg tuwe a'e. A'e mehe amo 'ar mehe nehe, iputar mehe nehe, pemukàg putar a'e nehe. 7 Emono nepy'apy'a katu haw 'ym Tupàn pe upaw rupi nehe, a'e mehe uzekaiw putar nerehe a'e nehe.\\n8 Peme'egatu nehe. Ta'e tekwe ikatu 'ym ma'e wanuwihaw a'e xe, àzàg wanuwihaw a'e xe, ur zaneraikweromo zawaruhu ài a'e xe. Zawaruhu ipuruzuka wer miar rehe. Nezewegatete Zurupari ipurumupytu'u kar wer zanerehe zanezeruzar ire a'e no. Peruzar zo ize'eg nehe. Zezuz na'ikatu kwaw Zurupari ze'eg heruzar har wanupe. Peiko zo wazàwe nehe. 9 Pepytu'u zo Zezuz rehe pezeruzar ire nehe. Peruzar zo Zurupari nehe. Amogwer uzeruzar ma'e a'e wà no, ywy nànàgatu har a'e wà no, upuraraw ma'erahy waiko a'e wà no, pezàwegatete a'e wà no. 10 Pemumaw putar màràn 'ar ma'erahy ipuraraw pà nehe. A'e re Tupàn a'e, teko paw wapuhareko katu har a'e, penenoz har a'e, pemukatu putar a'e nehe. Peiko putar ikàg ma'e romo ipuràg eteahy ma'e romo nehe, Tupàn zàwe nehe, ta'e pezeruzar Zezuz Zaneruwihawete rehe nehe xe. Tupàn pemukatu putar tuwe a'e nehe. Pemukàg putar nehe no, pemuzeruzar kar wera'u pà uzehe nehe no. 11 Tuwe wiko tuwihawete ikàg wera'u ma'e romo tuweharupi nehe. Azeharomoete.\\n12 Xiwàn a'e, hepytywà iko a'e, ko heze'eg imuapyk mehe a'e. Namume'u kwaw ze'eg tetea'u xe peme ihe. Amono kar putar ko hepape peme ihe nehe kury, pemurywete kar pà ihe nehe kury, heremigwaw imume'u pà peme ihe nehe kury. Azeharomoete zanepuhareko katu Tupàn a'e, tatahu wi zanepyro pà a'e. Pezeruzar tuwe hehe nehe.\\n13 Uzeruzar ma'e Mawiron tawhu pe har a'e wà, Tupàn hemixamixak kwer a'e wà, omono kar uze'eg peme a'e wà no. — Pekatu pa, i'i peme wà. — Pekatu ma, i'i peme wà. Hera'yr Mak a'e no, omono kar uze'eg peme a'e no. 14 — Nekatu pa, peze pezeupeupe nehe, — Nekatu ma, peze pezeupe nehe. Ta'e pezeamutamutar katu peiko xe, ta'e pezamutar katu Zaneruwihawete Zezuz pe no xe, ta'e peamutar katu a'e no xe. Tuwe Tupàn pemupytu'u kar ma'e wi pekyze re nehe, ta'e Zaneruwihawete hemiruze'eg romo peiko pe no xe. Upaw kury. Pet.","num_words":654,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.242,"stopwords_ratio":0.469,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 11\\nUpyro Xau Amon izuapyapyr wakàgaw wanuwi wà\\n1 Umumaw pitài zahy nezewe wà. Amo 'ar mehe Naaz Amon wanuwihaw oho Zamez taw Zireaz ywy rehe har kutyr kury. Ipureityk wer hehe. Hemiruze'eg zauxiapekwer umàmàn tawhu oho wà. Na'e awa Zamez taw pe har uze'eg izupe wà. — Xiapo katu zaneze'egaw nehe. Aze na'urezuka kwaw pe nehe, urumuigo kar putar ureruwihawete romo ure nehe, i'i izupe wà.\\n2 Uwazar Naaz waze'eg wanupe. — Zaneze'egaw iapo katu àwàm ikatu ihewe. Xo pitài ma'e zo azapo putar peme. Akutuk putar peneha awyze har paw i'ok pà ihe nehe. Nezewe mehe aexak kar putar Izaew paw waàkàg 'ymaw amogwer wanupe ihe nehe, i'i wanupe.\\n3 Zamez taw pe har wanuwihaw uze'eg izupe wà. — Emur 7 'ar urewe nehe. Nezewe mehe oromono kar putar ze'eg heraha har Izaew izuapyapyr nànàn ure wà nehe. Aze amo nur kwaw urepytywà pà nehe, a'e mehe uruzemono putar newe nehe, i'i izupe wà.\\n4 Uhem ze'eg heraha har Zimea taw pe Xau heko haw pe wà kury. Umume'u a'e iaiw ma'e a'e pe har wanupe wà. Teko uzypyrog uzai'oahy pà wà. 5 A'e 'ar mehe we uhem Xau wà iko ko wi tapi'ak wanupi. Upuranu wanehe. — Ma'e uzeapo iko. Màràzàwe tuwe teko paw uzai'o waiko wà, i'i. Umume'u Zamez taw parer ze'eg awer izupe wà. 6 Henu mehe, Tupàn rekwe wiko izar romo kury. Wikwahy Xau kury. 7 Upyhyk mokoz tapi'ak wà kury. Upei'ài'àg wà. — Peraha ko tapi'ak ipegegwer Izaew waiwy nànàn nehe, ty wà, i'i awa tetea'u wanupe. — Aze amo noho kwaw Xau rupi Xamuew rupi a'e zauxiapekwer wakutyr wà nehe, waneimaw tapi'ak uzepei'ài'àg kar putar nezewe a'e wà nehe, peze Izaew paw wanupe nehe, i'i wanupe. Izaew ukyze Tupàn hemiapo ràm wi wà. A'e rupi ur upaw rupi wà. Pitài teko zàwe uputar ma'e wà. Iho wer Xau hupi wà. 8 Omono'ono'og Xau a'e teko paw wà. Weraha paw Mezek pe wà. Heta 300.000 awa Izaew izuapyapyr zauxiapekwer romo wà. Heta 30.000 awa Zuta izuapyapyr wà no. 9 Uze'eg Zamez pe har ze'eg herur har wanupe wà. — Peze'eg peho peànàm wanupe nehe. — Pyhewe kwarahy myter pe hin 'ym mehe we nehe, amo ur putar pepytywà pà wà nehe, peze wanupe nehe, i'i wanupe wà. Teko Zamez tawhu pe har hurywete henu mehe wà. 10 A'e rupi uze'eg Amon izuapyapyr wanupe wà. — Pyhewe ure uruzemono putar peme ure nehe. A'e re pepuner wyzài ma'e iapo haw rehe urewe penemimutar rupi nehe, i'i mua'u wanupe wà.\\n11 Iku'egwer pe umuza'aza'ak Xau awakwer na'iruz wamono'ogaw romo wà. Kwarahy ihem mehe wata oho Amon izuapyapyr waker haw kutyr wà. Uzypyrog wazuka pà wà. Kwarahy wapyter pe hin mehe umumaw wazuka haw wà. Umàno 'ym ma'e uhàuhàz oho wà. Uzàn amo ko rupi wà. Uzàn amo kwez rupi wà no.\\n12 Na'e Izaew uze'eg Xamuew pe wà kury. — Amo teko na'ipurumuigo kar wer kwaw Xau rehe zaneruwihawete romo a'e wà. Ma'e pe wanekon a'e wà kury. Erur a'e teko xe ne wà kury. Xiuka zane wà nehe kury, i'i izupe wà.\\n13 Uwazar Xau waze'eg wanupe. — Ni amo teko nuzuka kwaw amo teko kutàri wà nehe. Ta'e Tupàn upytywà Izaew waàmàtyry'ymar waneityk mehe a'e wà xe, i'i wanupe.\\n14 Uze'eg Xamuew teko wanupe. — Zane paw zaha Ziwkaw tawhu pe nehe kury. A'e pe ximume'u putar tuwe Xau zaneruwihawete romo heko haw nehe kury, i'i wanupe.\\n15 A'e rupi oho paw rupi Ziwkaw pe wà. Uzemono'og Tupàn henataromo wà. Umuigo kar Xau uwihawete romo wà kury. Omono ma'e Tupàn pe imuawyze kar haw romo wà. Xau a'e, Izaew upaw rupi katete a'e wà no, uzapo mynykawhu a'e ma'e uzeapo ma'e kwer rehe wà, urywete haw rupi wà.","num_words":587,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.252,"stopwords_ratio":0.453,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 8\\nIzaew wenoz uwihawete ràm Tupàn pe wà\\n1 Tua'uhez Xamuew a'e kury. A'e rupi umuigo kar wa'yr Izaew waneruze'egar romo a'e wà kury. 2 Ta'yr ipy Zoew her romo a'e. Awi ta'yr ipyahu wera'u ma'e her romo a'e. Wiko Merexewa tawhu pe har waneruze'egar romo wà kury. 3 Nuiko kwaw Tupàn heruzar katu har romo u zàwe wà. Xo temetarer rehe zo ipurupyhyk wer wà. Aze mokoz uzeàmàtyry'ym ma'e uzeruze'eg kar oho wanupe wà, aze amo umur temetarer wanupe hexak kar 'ym pà amo wanupe, Xamuew ta'yr umume'u katu a'e ma'e a'e teko wanupe wà. Nuiko kwaw pureruze'eg ma'e ikatu ma'e romo wà.\\n4 Na'e Izaew wanuwihaw upaw rupi katete a'e wà kury, uzemono'og Xamuew pe uze'eg pà a'e wà, Hama pe heko mehe a'e wà. 5 — Netua'uhez wewer kury, i'i izupe wà. — Nera'yr nuiko kwaw ikatu ma'e romo nezàwe a'e wà. A'e rupi urenoz putar amo ma'e newe ure nehe kury. Exaexak amo awa ureruwihawete ràm romo nehe. Nezewe mehe heta putar ureruwihawete amogwer ywy rehe har wazàwe nehe no.\\n6 Wanenoz haw na'ikatu kwaw Xamuew pe. A'e rupi uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe kury. 7 Uze'eg Tupàn izupe. — Ezapo ma'e waneminoz gwer rupi nehe. Naneputar kwaw uwihaw romo wà. Naheputar kwaw uwihaw romo wà no. 8 Kwehe mehe arur Ezit ywy wi ihe wà. Tuweharupi utyryk ihewi wà, tupàn a'ua'u wamuwete katu pà wà. Tuweharupi hereityk waiko wà. Ko 'ar rehe nereityk waiko nezewegatete wà no. 9 A'e rupi ezapo wanemiapo putar haw nehe. A'e 'ym mehe we eze'eg nezewe wanupe nehe. — Azeharomoete penuwihawete uzapo kar putar zawaiw katu ma'e peme a'e nehe, ere wanupe nehe, i'i Tupàn Xamuew pe.\\n10 A'e rupi Xamuew umume'u Tupàn hemimume'u kwer paw teko wanupe kury. 11 — Nezewe penuwihawete ràm penereko putar a'e nehe, i'i wanupe. — Upyro putar pena'yr pewi wà nehe, zauxiapekwer romo wamuigo kar pà wà nehe. Umuigo putar amo ywyramawa wanehe har romo zeàmàtyry'ymawhu pe wamono kar pà wà nehe. Umuigo putar amo kawaru kupe pe har romo wà nehe no. Umuzàn kar putar amo ywyramawa wanenataromo wà nehe no. 12 Umuigo kar putar amo miw zauxiapekwer wanuwihaw romo wà nehe. Umuigo kar putar amo 50 zauxiapekwer wanuwihaw romo wà nehe no. Pena'yr uma'ereko putar iko pe wà nehe. Opo'o putar ma'e iko pe har izupe wà nehe no. Amo uzapo putar ywyrapar izupe wà nehe. Amo uzapo putar ma'e ywyramawa rehe har izupe wà nehe no. 13 Penazyr uzapo putar kàpuhàg izupe wà nehe. Amo uzapo putar hemi'u ràm izupe wà nehe no. Amo uzapo putar typy'ak izupe wà nehe no. 14 Upyhyk putar peko ikatuahy wera'u ma'e pewi nehe. Upyhyk putar uwà tyw ikatu wera'u ma'e pewi nehe no. Upyhyk putar uri tyw ikatu wera'u ma'e pewi nehe no. A'e ma'e paw omono putar uzehe we har wanupe nehe. 15 Aze heta 10 arozràn hyru por newe nehe, tuwihawete upyhyk putar pitài hyru por pewi nehe. Aze heta 10 uwà hyru por peme nehe, upyhyk putar pitài hyru por pewi nehe. Omono putar a'e temi'u uzehe we har wanupe nehe. Omono putar amogwer weko haw pe har uma'ereko ma'e wanupe nehe no. 16 Upyro putar peme uma'ereko ma'e pewi a'e wà nehe no. Tapi'ak ikatu wera'u ma'e zumen ikatu wera'u ma'e upyro putar pewi wà nehe no, wamuma'ereko kar pà weko haw pe wà nehe no. 17 Aze heta 10 ma'ea'yr peme wà nehe, upyhyk putar pitài ma'ea'yr pewi nehe. Peiko putar izupe uma'ereko e ma'e romo nehe no. 18 A'e ma'e izeapo mehe nehe, pezai'oahy putar tuwihawete penemixak kwer rehe nehe. Tupàn a'e, nuenu kwaw pezai'o haw a'e nehe, i'i Xamuew teko wanupe.\\n19 Nezewe rehe we nuzekaiw kwaw teko ize'eg rehe wà. — Nan, i'i izupe wà. — Uruputar amo tuwihawete urezeupe ure, i'i izupe wà. 20 — Urereko wer amogwer ywy rehe har wazàwe ure. Uruputar ureruwihawete ure. Urereruze'eg putar nehe. Wiko putar urerenataromo amo teko waàmàtyry'ym mehe nehe. Uzuka putar zauxiapekwer urerehe we nehe no, i'i teko Xamuew pe wà.\\n21 Wenu Xamuew waze'eg mehe. Umume'u a'e ma'e paw oho Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe. 22 — Ezapo wanemiapo putar haw nehe. Emono tuwihawete wanupe nehe, i'i Tupàn izupe. A'e rupi omono kar awakwer paw waneko haw pe wà kury.","num_words":671,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.525,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 30\\nZeàmàtyry'ymawhu Amarek izuapyapyr wanehe har\\n1 Mokoz 'ar pawire Tawi uhem weko haw pe Zikirak pe wemiruze'eg wanupi kury. Amo me hereko mehe we Amarek ywy rehe har wixe Zuta ywy rehe kwarahy hemaw awyze har kutyr har rupi wà, Zikirak ipyro pà wà. Wapy a'e tawhu tata pupe wà. Ukaz paw. 2 Upyhyk kuzàgwer paw wà. Nuzuka kwaw ni amo wà. Oho a'e wi a'e parer paw waneraha pà wà, wemipyhyk kwer romo wà. 3 Tawi wemiruze'eg wanehe we a'e pe uhem mehe wexak tawhu ikaz awer a'e. — Weraha zaneànàm upaw rupi zanewi wà. Zaneremireko wà, zanera'yr wà no, zanerazyr wà no, i'i izupe wà. 4 Na'e Tawi a'e, hehe we har a'e wà no, uzypyrog uzai'o pà a'e wà kury. Uzai'o tetea'u wà, te uhem wakàgaw wanuwi wà. 5 Weraha Amarek izuapyapyr a'e mokoz Tawi hemireko wà. Weraha Aenuà Zereew parer wà. Weraha Amigaiw Namaw hemireko kwer Karamew parer wà no.\\n6 Wikwahy Tawi rehe we har wà. Na'ikatu pixik kwaw wana'yr waneraha awer wanupe. — Xiuka Tawi ita imomomomor pà hehe, i'i uzeupeupe wà. Ipuruzuka wer hehe wà. Tupàn umur ukàgaw Tawi pe. 7 Uze'eg xaxeto Amiatar her ma'e Aimerek ta'yr pe kury. — Erur xaxeto kamir puku xe kury. Zapuranu Tupàn rehe nehe, i'i izupe. Werur izupe wà. 8 Na'e upuranu Tawi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe kury. — Aipo ikatu putar hereko haw pe wixe ma'e kwer wanaikweromo heho àwàm nehe. Aipo apyhyk putar ihe wà nehe, i'i izupe. Uwazar Tupàn izupe. — Eho wanaikweromo nehe. Erepyhyk putar ne wà nehe. Epyhyk wanemipyhyk kwer ne wà nehe, wanuwi ne wà nehe, i'i izupe.\\n9 A'e rupi uhem Tawi oho 600 wemiruze'eg wanupi kury. Yrykaw Mezor her ma'e pe uhem mehe amo upyta a'e pe wà. 10 Wata wi Tawi oho iko a'e wi 400 awa wanupi. Amogwer 200 awa ikene'o wà. A'e rupi nupuner kwaw yrykaw hahaw paw rehe wà. A'e rupi upyta amogwer wanaikwerupi wà.\\n11 Tawi rehe we har wexak amo kwàkwàmo Ezit ywy rehe arer kaiwer rehe wà. Weraha Tawi pe wà. Omono temi'u izupe wà. 'Y, 12 ma'e'a kwer uxinig ma'e Pi her ma'e, uwà uxinig ma'e mokoz haryw no. A'e 'ym mehe umumaw na'iruz 'ar umai'u 'ym pà. Ni 'aromo ni pyhaw numai'u kwaw, nui'u kwaw no. Umai'u kury. Imai'u re ikàg wi kury. 13 Na'e upuranu Tawi hehe. — Mo nezar romo hekon. Ma'e wi erezur, i'i izupe. — Ezit ywy rehe arer romo aiko ihe, amo Amarek izuapyapyr pe uma'ereko e ma'e romo aiko ihe. Hezar herezar xe a'e, ta'e hema'eahy ihe xe. Amumaw na'iruz 'ar xe hereko pà. 14 Ure uruixe Kereta izuapyapyr waiwy rehe ure. Ure uruixe Zuta rehe no. Ure uruixe Karew iànàm waiwy rehe no. Urumunyk tata Zikirak tawhu rehe ure no, i'i izupe.\\n15 Na'e upuranu Tawi hehe. — Aipo erepuner hereraha haw rehe Amarek izuapyapyr waneko haw pe, i'i izupe. — Aze pa, i'i. — Hezuka zo pe nehe. Hemono zo hezar kwer pe nehe. Aze eremume'uahy a'e ma'e nehe, amume'u putar waneko haw ihe nehe, i'i izupe.\\n16 A'e rupi weraha kwàkwàmo Tawi Amarek izuapyapyr wanaikweromo kury. Heta tetea'u Amarek izuapyapyr a'e ywy rehe wà. Umai'u waiko wà. U'u uwà tykwer waiko wà. Upynyk waiko wà. Ta'e upyhyk ma'e tetea'u Piri ywy rehe har waiwy rehe har wanuwi Zuta waiwy rehe har wanuwi wà xe. 17 Iku'egwer pe kwarahy ihem mehe we Tawi uzàmàtyry'ym Amarek izuapyapyr oho wà. Umumaw a'e 'ar paw wanekanekar pà wà, wazukazuka pà wà. Ni pitài nuzepyro kwaw Tawi wi wà. Xo 400 kwàkwàmo zo uzeupir kamer wakupe pe wà, a'e wi uzàn pà wà. 18 Upyro Tawi a'e weko haw wi heraha pyrer paw a'e wà. Upyro wemireko wà no. Werur wi ma'e Amarek ywy rehe har wanemiraha kwer paw no. 19 Ni pitài ma'e nukàzym kwaw. Weruzewyr wi wemiruze'eg wana'yr wanazyr paw weko haw pe wà no, wama'e paw no. Uhua'u ma'e, pixika'i ma'e no. Amarek izuapyapyr wanemiraha kwer paw weruzewyr weko haw pe wà. 20 Omono'og àràpuhàràn paw wà, tapi'ak paw wà no. Na'e hehe we har weraha a'e weimaw izupe wà kury. — Ko ma'ea'yr paw wiko nereimaw romo wà kury, i'i izupe wà.\\n21 Na'e uzewyr Tawi oho 200 awa wapytu'u haw pe. Noho kwaw hupi a'e 'ym mehe wà. Upyta haikweromo wà, Mezor yrykaw huwake wà, ta'e ikene'o a'e wà xe. Wexak Tawi tur mehe wà. Uhem oho huwàxi mà wà, hehe we har wanuwàxi mà wà no. Uhem Tawi wanuwake kury. — Pekatu aipo, i'i wanupe. 22 Amo awa ikatu 'ym ma'e iaiw ma'e wiko Tawi rehe we har wainuromo wà. Uze'eg a'e awa a'e wà kury. — Noho kwaw zanerupi wà. A'e rupi naximono kwaw ma'e zaneremipyro kwer wanupe zane nehe. Upuner wemireko wapyhykaw rehe wà nehe. Upuner wa'yr wazyr wapyhykaw rehe wà nehe no. A'e re upuner oho haw rehe wà, i'i izupe wà.\\n23 Tawi uwazar waze'eg wanupe. — Herywyr wà. Napepuner kwaw nezewe haw iapo haw rehe Tupàn zanewe hemimur kwer pe. Zanepyro a'e. Zanepytywà zaneàmàtyry'ymar wazuka mehe no. 24 Penemiapo ràm na'ikatu pixik kwaw amogwer xe har wanupe. Ximuza'aza'ak ma'e zaneremipyhyk kwer paw nehe, pegegwer zuawyawygatu ma'e romo nehe. Zaneraikweromo zanema'e rehe we upyta ma'e kwer upyhyk hekuzar zaneàmàtyry'ymar wazuka arer wazàwe wà, i'i wanupe.\\n25 Umume'u a'e ma'e wanupe. Uzapo a'e ze'eg uwihawete ze'eg romo kury. Te kutàri Izaew uzapo nezewe haw awyze harupi wà.\\n26 Zikirak taw pe Tawi uhem mehe upyhyk amo ipehegwer a'e no, wàmàtyry'ymar wanuwi ipyro pyrer pehegwer a'e no. Omono a'e ma'e umyrypar wanupe kury, Zuta izuapyapyr wanuwihaw wanupe kury. Umume'u ko uze'eg wanupe no. — Amono e ko ma'e peme. Urupyro ko ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e iàmàtyry'ymar wanuwi ure, i'i a'e.\\n27 Omono e ma'e amo tawhu pe har wanuwihaw wanupe. Na'aw tawhu waner xe wà: Metew, Hama Zuta ywy rehe kwarahy hemaw awyze har kutyr har, Zaxir, 28 Aroer, Ximot, Etemowa, 29-31 Hakaw, Oruma, Muràxà, Ataz, Emerom, tawhu Zerameew izuapyapyr waneko haw wà, tawhu Kene izuapyapyr waneko haw wà no. A'e 'ym mehe Tawi oho a'e tawhu nànàn wemiruze'eg wanehe we a'e.","num_words":961,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.382,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 17\\nKurià uze'eg urywahy Izaew wanehe\\n1 Amo 'ar mehe Piri ywy rehe har a'e wà, uzemono'og Xoko taw Zuta ywy rehe har pe a'e wà, Izaew waàmàtyry'ym pà a'e wà. Uzapo uker haw ywyzaw tuwykwer heta haw her ma'e pe wà. Upyta Xoko Azeka wamyter pe wà. 2 Na'e Xau uzemono'og Izaew wanehe we kury. Uzapo uker haw ywyàpyznaw Kawar her ma'e rehe wà. Uzemuàgà'ym Piri ywy rehe har waàmàtyry'ym àwàm rehe wà kury. 3 Piri ywy rehe har upytu'u ywytyr ywyàpyznaw izywyr har rehe wà. Izaew upytu'u inugwer ywytyr rehe a'e wà no.\\n4 Amo awa Piri ywy rehe har a'e, Kat taw pe har Kurià her ma'e a'e, uhem uker haw wi Izaew wanupe uze'eg zemueteahy pà a'e kury. 5 Iaiha katu a'e. 2,10 met heta iaiha haw a'e. Umunehew uwàkàg rehe har itazu morog iapo pyrer a'e. Umunehew kamirtàtà itazu iapo pyrer no. Ipuhuz a'e. Wereko 60 kir ipuhuz haw a'e. 6 Umunehew wetymàkàg rehe har itazu iapo pyrer wetymà rehe no. Weraha u'ywhu waxi'i rehe no, itazu morog iapo pyrer no. 7 Weraha purukutukaw uhua'u ma'e no. Iànàgatu i'yw. Ipuhuz katu no. Tàtàahy hakwa'i haw a'e. Itaper iapo pyrer romo a'e. Heta 7 kir ru'u ipuhuz haw a'e. Amo zauxiapekwer wata henataromo a'e, u'yw wi takihe wi izemimaw heraha pà izupe a'e. 8 Ur Kurià a'e. Upytu'u Izaew wanuwake, wanupe uhapukaz pà. — Màràzàwe tuwe peiko pe pe ureàmàtyry'ym pà. Aiko Piri ywy rehe har romo ihe. Peiko Xau pe uma'ereko e ma'e romo pe. Pexak amo zauxiapekwer penehe we har kury, heàmàtyry'ymar romo kury. 9 Aze a'e hereityk nehe, aze hezuka nehe, uruiko putar peme uma'ereko e ma'e romo ure nehe. Aze aityk nehe, aze azuka nehe, peiko putar uma'ereko e ma'e romo urewe nehe. 10 Amume'uahy ko heze'eg iteko zauxiapekwer Izaew wanupe ihe kury. Pemur amo awa heàmàtyry'ymar romo kury, i'i Kurià Izaew wanupe.\\n11 Ize'eg henu mehe Xau a'e, hemiruze'eg zauxiapekwer a'e wà no, ukyze tuwe izuwi wà kury.\\nTawi oho Xau waker haw pe\\n12 Tawi a'e, Zexe ta'yr romo hekon a'e. Eparat Merez taw pe har Zuta waiwy rehe har romo hekon a'e. Heta 8 ta'yr Zexe pe wà. Xau tuwihawete romo heko mehe tua'uhez tuwe Zexe a'e. 13 Na'iruz ta'yr ipy oho Xau rupi Piri ywy rehe har waàmàtyry'ym pà a'e wà. Ta'yr ipy a'e, Eriaw her romo a'e. Tywyr ipy Aminanaw her romo a'e. Ximez tywyr inugwer her romo a'e. 14 Tawi wiko Zexe ta'yr ipyahu wera'u ma'e romo a'e. A'e na'iruz tyky'yr Xau wanehe we har upyta Xau ker haw huwake a'e wà. 15 Tawi a'e, amo 'ar mehe upyta Xau rehe we, amo ae 'ar mehe uzewyr u heimaw àràpuhàràn wanehe uzekaiw pà kury.\\n16 Kurià umumaw 40 'ar Izaew wanupe uze'eg zemueteahy pà. Tuweharupi oho a'e pe ku'em mehe. Tuweharupi oho a'e pe karuk mehe no. 17 Amo 'ar mehe uze'eg Zexe Tawi pe. — Emono'og arozràn ku'i kwer 10 kir ipuhuz ma'e kury. Epyhyk ko 10 typy'ak no. Eraha tàrityka'i neryky'yr wanupe waker haw pe kury. 18 Ko 10 ma'e kamykwer tàtà ma'e Kez her ma'e eraha zauxiapekwer wanuwihaw pe nehe no. Exak neryky'yr waneko haw nehe no. Erur amo ma'e wakatu haw hexak kar pà ihewe nehe, wakatu haw ikwaw kar pà ihewe nehe. 19 Neryky'yr a'e wà, tuwihawete Xau a'e no, amogwer zauxiapekwer a'e wà no, wiko ywyàpyznaw Kawar her ma'e pe a'e wà, Piri ywy rehe har waàmàtyry'ym pà a'e wà, i'i Zexe Tawi pe.\\n20 Iku'egwer pe izi'itahy upu'àm Tawi. Omono kar amo ae awa àràpuhàràn wanehe imuzekaiw kar pà. Upyhyk a'e temi'u paw. Oho Zexe ze'eg rupi katete. Uhem Izaew wapytu'u haw pe. A'e 'ar mehe we uhem zauxiapekwer Piri ywy rehe har waàmàtyry'ym pà a'e wà kury. Uhapukapukazahy oho waiko upy'a wamukàg kar pà wà. 21 Zauxiapekwer Piri ywy rehe har ur Izaew wanuwàxi mà wà kury. Upyta a'e pe wanenataromo wà. 22 Omono Tawi a'e temi'u ma'e rehe uzekaiw ma'e pe. Uzàn oho zeàmàtyry'ymaw pe kury. Uhem wyky'yr wanuwake. — Pekatu aipo ty wà, i'i wanupe. 23 Ize'eg mehe we ur Kurià wanuwake kury. — Pemur amo awa heremiàmàtyry'ym romo ihewe kury, i'i Kurià amo 'ar mehe arer zàwe. Wenu Tawi ize'eg mehe. 24 Izaew a'e wà, Kurià hexak mehe uzàn oho izuwi ukyze katu pà wà. 25 Nezewe uze'eg wà. — Peme'e hehe ty wà. Pezeapyaka katu ize'eg rehe. Aze amo uzuka a'e Piri ywy rehe har nehe, upyhyk putar temetarer tetea'u nehe. Tuwihawete omono putar temetarer tetea'u izuka arer pe nehe. Omono putar wazyr hemireko ràm romo nehe no. Tu iànàm a'e wà no, nomono pixik kwaw temetarer tuwihawete pe ko 'ar henataromo wà nehe no, i'i uzeupeupe wà.\\n26 Upuranu Tawi zauxiapekwer uzeake har wanehe. — Aze amo uzuka a'e Piri ywy rehe har nehe, aze umunàn ko maranugar haw Izaew wanuwi nehe, ma'e upyhyk putar nehe. Piri ywy rehe har tupàn a'ua'u wamuwete katu har romo hekon a'e. Màràzàwe tuwe Tupàn tuweharupi wiko ma'e hemiruze'eg zauxiapekwer ukyze izuwi wà. Màràzàwe tuwe upuner uze'eg zemueteahy haw rehe zanerehe nezewe a'e, i'i wanupe.\\n27 Na'e umume'u wi izuka arer hemipyhyk ràm izupe wà kury. 28 Eriaw Tawi tyky'yr itua'u wera'u ma'e a'e, wenu zauxiapekwer wanupe ize'eg mehe a'e. Wikwahy hehe ize'eg henu mehe. — Ma'e erezapo iko xe. Mo uzekaiw iko zanereimaw àràpuhàràn wanehe ywyxiguhu pe. Ereiko wera'u amo wanuwi ne. Ereiko ikatu 'ym ma'e romo. Erezur e xe neme'e e pà, zeàmàtyry'ym hexak pà, i'i tyky'yr izupe.\\n29 — Ma'e azapo newe. Aipo napuner kwaw amo wanehe hepuranu haw rehe, i'i Tawi wyky'yr pe.\\n30 Na'e upuranu wi Tawi amo zauxiapekwer wanehe kury. Uze'eg a'e rupi katete izupe a'e wà no.\\n31 Amo zauxiapekwer wenu Tawi ize'eg mehe wà. A'e rupi umume'u oho Xau pe wà. — Perur Tawi xe ihewe ty wà, i'i Xau wanupe. 32 Uhem Tawi Xau huwake izupe uze'eg pà kury. — Heruwihawete, tuwe ni amo nukyze kwaw a'e Piri ywy rehe har wi wà nehe. Ihe azàmàtyry'ym putar aha ihe nehe, i'i Tawi izupe.\\n33 — Nerepuner kwaw iàmàtyry'ymaw rehe. Kwàkwàmo itua'u katu 'ym ma'e romo ereiko. A'e umumaw kwarahy tetea'u zauxiapekwer romo wiko pà a'e, i'i Xau izupe.\\n34 — Heruwihawete, i'i Tawi. — Azekaiw katu heru heimaw àràpuhàràn wanehe ihe. Zàwàruhu iriàw a'e wà, zàwàruhu uruxu a'e wà no, aze amo weraha àràpuhàràna'yr a'e, 35 aha ipiaromo ihe. Azuka ihe, àràpuhàràna'yr ipyro pà izuwi ihe. Aze zàwàruhu ipuruzuka wer herehe, apyhyk iazu'yw rehe ihe. Arukwarukwar izuka pà ihe no. 36 Amo zàwàruhu iriàw azuka ihe wà. Amo zàwàruhu uruxu azuka ihe wà no. Azuka putar kwez Piri ywy rehe har tupàn a'ua'u wamuwete har nezewegatete ihe nehe no, ta'e uze'eg zemueteahy Tupàn wikuwe ma'e hemiruze'eg zauxiapekwer wanehe a'e xe. Ta'e ipuruzuka wer wanehe a'e no xe. 37 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hepyro iriàw wanuwi a'e. Hepyro uruxu wanuwi a'e no. Hepyro putar kwez Piri ywy rehe har wi a'e nehe no, i'i Tawi Xau pe. — Ikatu, i'i Xau izupe. — Eho ty. Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko nerehe we nehe, i'i izupe.\\n38 A'e rupi omono ukamirtàtà Tawi pe kury. — Emunehew ty, i'i izupe. Umunehew kar iàkàg rehe har itazu iapo pyrer iàkàg rehe. Omono amo ma'e pirer tàtà ma'e puxi'a imimaw romo iapo pyrer izupe imunehew kar pà no. 39 Umuixe kar Tawi Xau takihepuku uku'apixi har iwy pe. Uzeagaw wata pà. Nupuner kwaw ta'e nupukwaw kwaw agwer ma'e a'e xe. Na'e i'i Xau pe. — Napuner kwaw heata haw ko ma'e paw heraha pà ihe. Ta'e napukwaw kwaw ihe xe, i'i. A'e rupi wenuhem a'e ma'e paw uzewi kury. 40 Upyhyk uywyra opokokaw weimaw wanupi wata mehe har kury. Wexaexak 5 ita ihym ma'e yrykaw huwake har oho. Omono uma'eryru pupe. Upyhyk itamomor haw no, Kurià huwàxi mà oho pà kury.\\nUzuka Tawi Kurià kury\\n41 Kurià Piri ywy rehe har a'e, uzypyrog Tawi kutyr wata pà kury. Ipytywà har itakihepuku heraha har wata henataromo. Tawi huwake uhem mehe 42 ume'egatu Kurià hehe kury. Uze'eg urywahy hehe kury, ta'e xo kwàkwàmo ipuràg eteahy ma'e wexak wenataromo a'e xe. 43 A'e rupi i'i Tawi pe. — Màràzàwe tuwe ererur ywyra nepokokaw ne. Aipo zawar romo aiko ihe, i'i Tawi pe. Na'e Kurià omono uzar tupàn a'ua'u waze'egaiw haw Tawi rehe kury. 44 A'e re uze'eg izupe. — Ezur ty. Ta'e amono putar neretekwer wiràmiri wanupe wanemi'u ràm romo miar wanupe wanemi'u ràm romo ihe nehe kury, i'i izupe.\\n45 — Erezur hekutyr takihepuku herur pà, purukutukaw herur pà, u'ywpuku herur pà. Ihe aha putar nekutyr Tupàn ikàg wera'u ma'e ikàgaw rupi ihe kury. Ta'e ereze'eg zemueteahy kwez hehe ne kury xe. 46 Kutàri Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nemur putar hepo pe nehe. Uruityk putar ihe nehe. Uruwakagok putar nehe. Amono putar Piri ywy rehe har wanetekwer wiràmiri wanupe ihe wà nehe, miar wanupe ihe wà nehe, wanemi'u ràm romo ihe wà nehe. Nezewe mehe teko ywy rehe paw ukwaw putar Tupàn Izaew wazar romo heko haw a'e wà nehe. 47 Xe har paw wexak putar ikàgaw wà nehe. Upyro putar wemiruze'eg takihepuku ipyhyk 'ym pà purukutukaw ipyhyk 'ym pà a'e wà. Weityk waàmàtyry'ymar a'e wà. Pemur putar urepo pe upaw rupi katete a'e nehe kury, i'i Tawi Kurià pe.\\n48 Na'e Kurià uzypyrog wi wata pà Tawi kutyr kury. Uzàn Tawi Piri ywy rehe har wakutyr kury, Kurià iàmàtyry'ym pà kury. 49 Omono opo uma'eryru pupe. Upyhyk pitài ita imomor haw pupe imomor pà kury, Kurià rehe kury. Wixe ita hehàpykàg rehe. U'ar uwaw ywy rehe. 50-51 Na'e uzàn Tawi izupe kury. Upu'àm hetekwer i'aromo. Wenuhem itakihepuku iapirer wi, izuka katu pà takihepuku pupe kury, iakagok pà kury. Nezewe weityk ita'i pupe izuka pà a'e. Piri ywy rehe har a'e wà, wexak uwihaw ikàg ma'e izuka mehe wà. Hexak mehe uzàn oho a'e wi wà kury. 52 Na'e zauxiapekwer Izaew izuapyapyr a'e wà, Zuta izuapyapyr a'e wà no, uzàn Piri ywy rehe har wanaikweromo wà kury. Uhapukaz uzàn mehe wà. Umuzàn kar waneraha wanereko Kaz tawhu pe wà, tawhu Akerom her ma'e ukenaw pe wà no. Izaew ukutuk amo Piri ywy rehe har Xàrài taw piarupi wà. Ikutuk pyrer u'ar ywy rehe wà. Amo uhem oho Kat tawhu pe Akerom tawhu pe wà. 53 A'e wi uzewyr Izaew wà kury. Upyhyk wama'e waker awer parer paw heraha wà no. 54 Upyhyk Tawi Kurià iàkàgwer oho kury. Weraha Zeruzarez tawhu pe. Xo Kurià ima'e kwer zo omonokatu wàpuzràn pupe: takihepuku, purukutukaw, u'ywpuku.\\nWeraha Tawi Xau henataromo wà\\n55 A'e 'ym mehe Xau wexak Tawi Kurià iàmàtyry'ym pà iho mehe. Hexak mehe upuranu wemiruze'eg zauxiapekwer wanuwihaw Aminer her ma'e rehe a'e. — Aminer, i'i. — Mo romo hekon kwez kwàkwàmo a'e, i'i. — Hezar, i'i Aminer Xau pe. — Amume'uahy ikwaw 'ymaw newe ihe, nereko haw rehe ihe, i'i Aminer izupe.\\n56 — Eho hehe nepuranu pà kury, i'i Xau izupe.\\n57 A'e rupi Tawi Kurià izuka re hàpuzràn pe iho re Aminer oho ipiaromo kury. Weraha Xau pe. A'e 'ar mehe we Tawi upir Kurià iàkàgwer hereko kury. 58 Upuranu Xau hehe kury.\\n— Mo romo ereiko, i'i izupe. — Aiko neremiruze'eg Zexe Merez taw pe har ta'yr romo ihe, i'i Tawi Xau pe.","num_words":1756,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.252,"stopwords_ratio":0.4,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XAMUEW 17\\nUmuaiw Uzaz Aitopew pureruze'egaw\\n1 A'e re uze'eg Aitopew Àmixàràw pe kury. Tuwe aexaexak 12 miw awa ihe wà nehe. Kutàri pyhaw araha putar Tawi haikweromo ihe wà nehe, ipyhyk pà ihe wà nehe. 2 Àzàmàtyry'ym putar Tawi ikene'o mehe izemumikahy mehe nehe. Ukyze putar urewi wà nehe. Zauxiapekwer hehe we har paw uzàn putar izuwi upuir pà wà nehe. Nezewe mehe xo tuwihawete zo azuka putar nehe. 3 Arur putar hehe we har zauxiapekwer paw newe ihe wà nehe. Kuzà umen pe uzewyr ma'e ài wanekon putar wà nehe. Xo pitài awa rehe zo nepuruzuka wer. A'e rupi nazàmàtyry'ym kwaw amogwer teko ihe wà nehe, nazuka kwaw ihe wà nehe, i'i izupe.\\n4 Ikatu ize'eg Àmixàràw pe, Izaew wanuwihaw paw wanupe no.\\n5 — Perur Uzaz peho kury. Xinu ize'eg àwàm nehe kury, i'i Àmixàràw.\\n6 Uzaz a'e pe ihem mehe uze'eg Àmixàràw izupe kury. — Aitopew umume'u ko pureruze'egaw kwez urewe kury, i'i izupe. Na'e umume'u a'e ma'e izupe. A'e re upuranu hehe. — Aipo xiruzar ize'eg nehe. Aze nan kwaw nehe, ma'e xiapo putar nehe, i'i hehe upuranu pà.\\n7 Uwazar Uzaz ize'eg izupe. — Kwez ze'eg Aitopew ipureruze'egaw a'e, na'ikatu kwaw a'e. 8 Neru Tawi a'e, awa hehe we har a'e wà no, zauxiapekwer puruàmàtyry'ym ma'e ikàg ma'e romo wanekon a'e wà. Wikwahy ko 'ar rehe wà. Zàwàruhu ka'a pe har ài uruxu her ma'e ài wanekon wà. Aze nemunar zàwàruhu imemyr rehe nehe, wikwahy putar a'e nehe. Nezewegatete Tawi rehe we har wiko ko 'ar rehe wà no. Neru wiko zauxiapekwer romo a'e. Ukwaw katu puruàmàtyry'ymaw a'e. Pyhaw nupyta kwaw zauxiapekwer wanehe we. 9 Aze ru'u tàrityka'i uzeàmim iko amo itakwar pupe aze ru'u mume no. Zauxiapekwer neremiruze'eg waàmàtyry'ym mehe tàrityka'i Tawi weityk putar wà nehe. Teko paw wenu putar Àmixàràw izauxiapekwer waneityk awer imume'u haw wà nehe. 10 A'e 'ar mehe zauxiapekwer ikàg wera'u ma'e hehaite wera'u ma'e zàwàruhu iriàw zàwenugar ukyze putar izuwi wà nehe. Ta'e teko Izaew paw ukwaw neru a'e wà xe. Ukwaw zauxiapekwer ikàg ma'e romo heko haw wà. Ukwaw hehe we har wakàgaw wà no. 11 Ko pureruze'egaw amume'u putar newe ihe kury. Emono'og Izaew izuapyapyr waiwy rehe har paw ne wà nehe. Waneta haw nuzuawy kwaw ywyxiguhu yryhu iwyr har waneta haw nehe. Na'e ne ae eho wanenataromo Tawi iàmàtyry'ym pà ne nehe. 12 Wyzài ywy rehe wyzài taw pe heko mehe xixak putar nehe. Zanehem àwàm ikwaw 'ym mehe we xipyhyk putar nehe. Nezewe mehe nuhem kwaw zanewi nehe. Ni pitài hehe we har nuhem kwaw zanewi wà nehe. 13 Aze uzàn uzeàmim pà amo tawhu ywytyr apyr iapo pyrer pupe nehe, zanerehe we har paw weraha putar kyhàhàm a'e pe wà nehe. Xityk putar a'e tawhu nehe. Ni pitài ita upyta putar amo ita 'aromo nehe, i'i izupe.\\n14 Na'e Àmixàràw a'e, Izaew paw a'e wà no, uze'eg nezewe a'e wà kury. — Uzaz ipureruze'egaw ikatu wera'u Aitopew ipureruze'egaw wi a'e. Ukwaw katu wera'u ma'e a'e, i'i wà. Nezewe i'i Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e iko uzeupe. — Teko nuweruzar kwaw Aitopew ze'eg wà nehe. Nezewe mehe azepyk putar Àmixàràw rehe tuweharupi ihe nehe, i'i iko uzeupe.\\nAmo umuranu Tawi, a'e rupi uzewàhem oho a'e\\n15 Na'e umume'u upureruze'egaw Àmixàràw pe wemimume'u kwer oho xaxeto Zanok pe Amiatar pe kury. — Amume'u a'e pureruze'egaw Izaew wanuwihaw wanupe ihe. Aitopew umume'u amo ae pureruze'egaw wanupe a'e, i'i wanupe. 16 — Na'arewahy pemono kar amo ze'eg heraha har Tawi pe kury. — Epyta zo pe ywyxiguhu rehe har rehe pyhaw nehe. Eahaw Zotàw yrykaw eho tàrityka'i nehe. Nezewe mehe Àmixàràw nuzuka kwaw nerehe we har paw a'e wà nehe, ere izupe nehe. 17 Zonata wàro ytyzuzàmaw Hozew her ma'e huwake Aima rehe we a'e, ta'e na'izexak kar wer kwaw teko wanupe tawhu pupe wixe mehe. Màràmàràn 'ar mehe amo uma'ereko ma'e kuzà oho wapyr a'e, ma'e uzeapo ma'e kwer imume'u pà wanupe a'e. Henu re umume'u oho Tawi pe wà. 18 Amo 'ar mehe amo kwàkwàmo wexak a'e pe wà. A'e rupi umume'u oho Àmixàràw pe. Na'arewahy Zonata oho Aima rupi amo awa Mauri tawhu pe har hàpuz me wà kury. Heta amo 'yzygwar hàpuz huwake. Wixe ipupe ywykwar pupe wà. 19 Tàpuz izar hemireko upyhyk amo puruwànaw kury. Upupirar a'e pànuhu 'yzygwar ikwar ipyk pà. Umuhàmuhàz arozràn imuku'i pyrer i'aromo no. Nezewe mehe ni amo nupuner kwaw wanexakaw rehe wà. 20 Tuwihaw Àmixàràw rehe we har uhem a'e pe wà, a'e kuzà rehe upuranu pà wà. — Ma'e pe wanekon Aima Zonata wà, i'i izupe wà. — Wahaw yrykawhu oho wà, i'i mua'u wanupe. Na'e wekar e wà. Nuexak kwaw wà. A'e rupi uzewyr Zeruzarez pe wà. 21 Waho re Aima a'e, Zonata a'e no, uzeupir wà 'yzygwar wi uhem pà wà. Oho a'e ma'e imume'u pà tuwihawete Tawi pe wà. — Aitopew nerekar putar nezuka pà nehe, i'i izupe wà. — Eahaw yrykaw na'arewahy nehe ty, i'i izupe wà.\\n22 A'e rupi Tawi a'e, hehe we har a'e wà no, uzypyrog yrykaw hahaw pà wà kury. Kwarahy ihem mehe naheta kwaw hahaw 'ym arer wà.\\n23 Àmixàràw nuweruzar kwaw Aitopew ipureruze'eg awer a'e. A'e rupi Aitopew omono ikupe pe har weimaw zumeta'i rehe kury, tawhu weko haw pe uzewyr pà kury. Umuàgy'ygatu uma'e paw. A'e re uze'azuwyk kury. Iànàm utym hetekwer tu itym awer huwake wà.\\n24 Àmixàràw wahaw Zotàw yrykaw oho uzehe we har zauxiapekwer wanupi kury. Iahaw 'ym mehe we uhem Tawi Mànài tawhu pe kury. 25 Àmixàràw umuigo kar Amaz zauxiapekwer paw wanuwihaw romo kury, Zoaw hekuzaromo kury. Amaz wiko Ixira Izaew zuapyr ta'yr romo a'e. Amigaiw Naz tazyr Zeruz ikypy'yr a'e, ihy romo hekon a'e. Zoaw ihy romo hekon a'e no. 26 Àmixàràw uzapo upytu'u haw Zireaz waiwy rehe Izaew wanehe we.\\n27 Tawi Mànài tawhu pe uhem mehe uwàxi na'iruz awa oho wà kury. Na'aw a'e awa waner xe wà: Xowi Naaz ta'yr Hama tawhu Amon ywy rehe har parer, Makir Amiew ta'yr Iro-Nemar tawhu parer, Maraziraz Hozeri tawhu Zireaz ywy rehe har parer. 28-29 A'e awa omono'og ma'e tetea'u Tawi pe wà, awa hehe we har wanupe wà no. Kawaw, zapepo, ker haw, temi'u. Amo ae ma'e weraha wanupe wà no. Arozràn xirik her ma'e, arozràn xewar her ma'e, tyràm, kumana'i, arozràn imihir pyrer, kumana'i zàwenugar, hàir, ma'ekamy kwer tàtà ma'e keizu her ma'e, ma'ekamy kwer hazahy ma'e koarar her ma'e, àràpuhàràna'yr wà. — Ne nehe, nerehe we har wà nehe no, ywyxiguhu pe peneko mehe pema'uhez putar nehe. Peiziwez putar nehe no. Pekene'o putar nehe no, i'i izupe wà.","num_words":1038,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.408,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg EZÀRÀ 1\\n1 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u uzeapo ma'e ràm uze'eg imume'u har Zeremi her ma'e pe a'e. Xiru Pezi ywy rehe har wanuwihawete romo heko mehe pitài haw kwarahy mehe uzeapo a'e ma'e ize'eg awer rupi katete a'e kury. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzapo kar ma'e Xiru pe. A'e rupi uze'eg wemiruze'eg wanupe kury. — Pemuapyk ko heze'eg pape rehe nehe. A'e re pemono kar 'aw pape teko heremiruze'eg nànàn pe wà nehe. Wexak kar putar a'e ze'eg teko wanupe wà nehe. Umugeta putar wanupe nehe no. Na'aw heze'eg wanupe imugeta pyràm xe kury. 2 — Ihe Xiru Pezi ywy rehe har wanuwihawete ihe, amume'u ko ma'e ihe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ywak rehe har hemuigo kar ywy nànànar wanuwihawete romo a'e. — Ezapo kar heràpuzuhu Zeruzarez tawhu pe har Zuta ywy rehe har ihewe nehe, i'i ihewe. 3 Aze peiko hemiruze'eg romo nehe, tuwe Tupàn wiko penehe we nehe. Peho Zeruzarez pe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar hàpuzuhu iapo wi pà. Teko Zeruzarez pe har umuwete katu a'e Tupàn a'e wà. 4 Aze peiko amo Izaew huwake har romo nehe, aze zawaiw katu uiwy rehe izewyr àwàm izupe nehe, epytywà nehe. Emono ma'e izupe ipytywà pà nehe: parat, or, hemi'u ràm pe rupi i'u pyràm, tapi'ak. Emono amo ma'e izupe nehe no. Zeruzarez pe uhem mehe omono putar a'e ma'e Tupàn pe hàpuzuhu Zeruzarez pe har pe penekuzar romo a'e nehe, i'i tuwihawete Xiru wemiruze'eg nànàn.\\nIzaew izuapyapyr uzewyr Zeruzarez pe wà\\n5 Na'e Zuta izuapyapyr a'e wà, Mezàmi izuapyapyr a'e wà no, xaxeto a'e wà no, Erewi izuapyapyr a'e wà no, amo teko Tupàn hemimurywete karer a'e wà no, uzemuàgà'ym Zeruzarez pe oho àwàm rehe a'e wà kury, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hàpuzuhu iapo wi àwàm rehe a'e wà kury. 6 Wanuwake har paw upytywà wà. Omono ma'e wanupe wà: kawaw parat iapo pyrer, kawaw or iapo pyrer, wanemi'u ràm, tapi'ak, ma'e hekuzar katu ma'e, ma'e tàpuzuhu pupe Tupàn pe imono pyràm.\\n7 Kwehe mehe tuwihawete Namukononozor upyro kawaw hekuzar katu ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hàpuzuhu Zeruzarez pe har wi a'e, tawhu ipyro mehe a'e. Tuwihawete Xiru omono a'e kawaw Zutew wanupe a'e kury. 8 Umuzewyr kar a'e ma'e Mixerenat temetarer rehe uzekaiw ma'e pe. Mixerenat umuapyk a'e ma'e her paw rupi pape rehe. Na'e omono a'e pape Xezemazar Zuta ywy rehe har wanuwihaw pe kury. 9-10 Na'aw a'e ma'e her pape rehe imuapyk pyrer xe kury: 30 kawaw or iapo pyrer, 1.000 kawaw parat iapo pyrer, amo 29 kawaw, 30 kanekpuku or iapo pyrer, amo 410 kanekpuku hekuzar wewer ma'e, amo 1.000 ma'e. 11 Heta 5.400 ma'e or iapo pyrer parat iapo pyrer inuromo. Xezemazar weruzewyr a'e ma'e paw Zeruzarez pe Mawiron wi Izaew wanupi oho pà. Mawiron ywy wi uzewyr mehe werur Izaew ywy rehe har wemipyhyk kwer wà no.","num_words":449,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.461,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XAMUEW 9\\nTawi Mewimozet kury\\n1 Amo 'ar rehe upuranu Tawi uzehe we har wanehe kury. — Aipo amo Xau iànàm wikuwe a'e wà. Aze heta we iànàm wikuwe ma'e wà nehe, hepurapo wer ikatu ma'e rehe wanupe nehe, ta'e Zonata Xau ta'yr wiko hemyryparete romo imàno 'ym mehe a'e xe, i'i wanupe.\\n2 Heta we amo Xau pe uma'ereko e ma'e kwer Ziw her ma'e a'e. Amo uze'eg oho izupe. — Eze'eg eho tuwihawete Tawi pe nehe, i'i izupe. Oho a'e pe. — Ziw romo ereiko aipo, i'i tuwihawete izupe hexak mehe. — He'en pa. Neremiruze'eg romo aiko ihe, i'i izupe.\\n3 Na'e upuranu tuwihawete hehe kury. — Aipo heta we amo Xau iànàm wikuwe ma'e a'e. Ta'e kwehe mehe amume'u Xau iànàm wanupe ikatu ma'e iapo àwàm ihe xe, Tupàn henataromo ihe xe, i'i Tawi izupe. Uwazar Ziw ize'eg izupe. — He'en pa. Wikuwe pitài Zonata ta'yr a'e rihi. Ipàri mokoz upy rehe a'e, i'i izupe.\\n4 — Ma'e pe hekon, i'i tuwihawete izupe. — Makir Amiew ta'yr hàpuz me hekon. Iro-Nemar tawhu pe hekon a'e, i'i Ziw izupe.\\n5 A'e rupi omono kar Tawi amo awa a'e awa ipiaromo wà kury.\\n6 Mewimozet Zonata ta'yr Xau hemimino her romo a'e. Werur Tawi pe wà. Tawi henataromo uhem mehe wapyk upenàràg rehe uwa imuhyk pà ywy rehe henataromo kury, imuwete haw hexak kar pà izupe kury. — Mewimozet, i'i Tawi. — Neremiruze'eg romo aiko, hezar, i'i Mewimozet izupe.\\n7 — Ekyze zo ihewi ty. Azapo putar ikatu ma'e newe nehe, ta'e Zonata neru wiko hemyryparete romo wikuwe mehe we a'e xe. Amuzewyr kar wi putar ywy neràmuzgwer Xau ima'e kwer newe ihe nehe. Wyzài 'ar mehe erepuner nemai'u haw rehe hepyr nehe, i'i izupe.\\n8 Uzemumew wi Mewimozet henataromo kury. — Aiko zawar umàno ma'e kwer zàwe nerenataromo ihe. Màràzàwe tuwe erezekaiw iko herehe, i'i izupe.\\n9 Na'e wenoz tuwihawete Ziw Xau pe uma'ereko e ma'e kwer uzeupe kury. — Amuzewyr putar nezarer Xau ima'e kwer iànàm wama'e kwer paw hemimino Mewimozet pe ihe kury. 10 Ne nehe, nera'yr wà nehe no, newe uma'ereko ma'e wà nehe no, upaw rupi katete pema'ereko putar wako pe nezarer Xau iànàm wanupe nehe. Pemono'og putar ma'e'a kwer nehe, wanemi'u ràm romo nehe. Xo Mewimozet zo umai'u putar tuweharupi heràpuz me heywyrapew rehe nehe, i'i Tawi izupe. Heta 15 ta'yr Ziw pe wà. Heta 20 uma'ereko ma'e izupe a'e 'ar mehe wà no.\\n11 Uwazar Ziw ize'eg Tawi izupe. — Azapo putar neremiapo karer paw ihe nehe, i'i izupe. A'e 'ar henataromo Mewimozet uzypyrog tuwihawete rehe we umai'u pà ta'yr zàwe a'e kury.\\n12 Heta ta'yr pixika'i ma'e Mika her ma'e Mewimozet pe no. Ziw iànàm paw wiko Mewimozet pe uma'ereko ma'e romo a'e wà kury. 13 Nezewe mehe Mewimozet, mokoz upy rehe ipàri ma'e, uzypyrog Zeruzarez tawhu pe wiko pà a'e kury. Umai'u tuwihawete ipyr tuweharupi.","num_words":447,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.36,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XAMUEW 18\\nÀmixàràw imàno awer\\n1 Omono'ono'og tuwihawete Tawi wemiruze'eg zauxiapekwer paw wà kury, wamuza'aza'ak pà wà kury. Heta miw zauxiapekwer imono'og pyrer, heta 100 zauxiapekwer imono'og pyrer nànàn pitàitàigatu wà no. Uzapo amo awa a'e pehegwer wanuwihaw romo pitàitàigatu wà no. 2 Na'e na'iruz haw rupi omono kar wà kury. Zoaw wiko imono'og pyrer ipy wanuwihaw romo a'e. Amizaz Zoaw tywyr Zeruz imemyr wiko amo wanuwihaw romo a'e no. Itaz Kaz tawhu parer wiko amo wanuwihaw romo a'e no. Na'e uze'eg tuwihawete zauxiapekwer wanupe kury. — Ihe aha putar penupi ihe nehe no, i'i wanupe.\\n3 Uwazar ize'eg izupe wà. — Na'ikatu kwaw neho àwàm, i'i izupe wà. — Aze zaneàmàtyry'ymar uremuzàn kar wà nehe, aze uzuka zanepehegwer wà nehe, zuawygatu wanupe nehe. Nerekuzar nuzawy kwaw 10 miw urerekuzar. Aze nepyhyk wà nehe, a'e mehe hurywete putar tuwe wà nehe. Epyta xe tawhu pe nehe. Aze zawaiw katu urewe nehe, emono kar amo zauxiapekwer urepytywà pà ne wà nehe, i'i izupe wà.\\n4 — Azapo putar penemimutar ihe nehe, i'i tuwihawete zauxiapekwer wanupe. A'e rupi upu'àm ukenuhu huwake zauxiapekwer a'e pe wahem mehe. Ur miw tuwihawete henataromo wà. Na'e ur 100 henataromo wà. Na'e ur amo 100 henataromo wà. Na'e ur amo 100 henataromo wà. Nezewe wata oho henataromo wà. 5 Na'e uze'eg nezewe tuwihaw wanupe kury. Na'aw waner xe wà: Zoaw, Amizaz, Itaz. — Aze hekatu peme, pepuraraw kar zo ma'erahy kwàkwàmo Àmixàràw pe nehe, i'i wanupe. Zauxiapekwer paw wenu a'e ma'e imume'u mehe tuwihaw wanupe wà.\\n6 Zauxiapekwer Tawi hemiruze'eg oho kaiwer pe Izaew waàmàtyry'ym pà wà kury. Uzàmàtyry'ym oho ka'a Eparai ywy rehe har pe wà. 7 Tawi hemiruze'eg weityk Izaew wà kury. Iaiw waneityk awer. 20 miw awa umàno a'e 'ar mehe wà. 8 Zeàmàtyry'ymawhu uhàuhàz a'e ywy nànàn a'e. Awa ka'a pe umàno ma'e kwer heta wera'u kaiwer pe umàno ma'e kwer wanuwi wà. 9 Na'arewahy amo zauxiapekwer Tawi hemiruze'eg uhem wà Àmixàràw huwake wà kury. Àmixàràw wata oho iko kawaruràn iku'az. Ukwaw oho ywyra uhua'u ma'e kawar her ma'e wype kury. Iàkàg uzepokok ywyra hàkàgwer rehe. Uzàn wi wi heimaw kawaruràn oho. Upyta Àmixàràw uzeaiko pà ywyra rehe. (Ta'e i'awku a'e xe.) 10 Amo awa Tawi hemiruze'eg wexak Àmixàràw a'e pe a'e. Uze'eg Zoaw pe. — Aexak Àmixàràw kawar rehe izaiko mehe kwez kury, i'i izupe.\\n11 Uze'eg Zoaw izupe. — Erexak aipo. Màràzàwe tuwe nerezuka kwaw a'e pe. Aze mo erezuka, amono mo itaxig parat 100 kàràm ipuhuz taw newe. Amono mo amo neku'aw har newe no, i'i izupe.\\n12 Uwazar a'e awa ize'eg izupe. — Aze mo 10 kir parat eremur ihewe, nazuka pixik iwer mo tuwihawete ta'yr ihe. Zane paw xinu ize'eg awer. — Aze hekatu peme, pepuraraw kar zo ma'erahy kwàkwàmo Àmixàràw pe nehe, i'i zanewe. Uze'eg nezewe Amizaz pe no, Itaz pe no. 13 Aze mo naruzar iwer ize'eg, aze mo azuka Àmixàràw, a'e mehe mo tuwihawete ukwaw mo heremiapo kwer a'e. Ukwaw ma'e paw a'e xe. Nahepyro iwer pe mo izuwi ne, i'i izupe.\\n14 — Nuruàro kwaw nezewe ihe nehe, i'i Zoaw izupe. Na'e upyhyk Zoaw na'iruz ywyra purukutukaw kury. Ukutuk Àmixàràw ipuxi'a rehe purukutukaw pupe, hekuwe mehe we, kawar rehe izaiko mehe we. 15 10 zauxiapekwer Zoaw hehe we har umàmàn Àmixàràw izywyr wà. Umumaw izuka haw wà.\\n16 Na'e upy Zoaw uxi'àm zeàmàtyry'ymawhu imumaw pà kury. Zauxiapekwer hehe we har upytu'u Izaew wanaikweromo uzàn ire wà. Uzewyr oho wà kury. 17 Upyhyk Àmixàràw hetekwer wà. Weityk ywykwar pupe ka'a pe wà. Oho eteahy a'e ywykwar. Upyk hetekwer ita tetea'u pupe wà. Na'e Izaew paw uzàn oho weko haw pe pitàitàigatu wà kury.\\n18 A'e 'ym mehe we wikuwe mehe Àmixàràw uzapo amo wagapaw uzeupe ywyàpyznaw tuwihawete waiwy her ma'e pe a'e, ta'e naheta kwaw ta'yr izupe xe, naheta kwaw her hereko àràm izupe xe. Omono uwer a'e wagaw paw rehe. Te ko 'ar rehe — Àmixàràw hagaw paw, i'i teko izupe wà.\\nTawi uzai'o Àmixàràw imàno awer rehe\\n19 Izuka re Aima Zanok ta'yr uze'eg Zoaw pe. — Tuwe àzàn aha tuwihawete pe kury. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzapo ikatu ma'e kwez kury, neàmàtyry'ymar wanuwi nepyro pà kury, a'e putar izupe nehe, i'i a'e.\\n20 — Nan, i'i Zoaw izupe. — Kutàri nereraha kwaw uzeapo ma'e kwer imume'u haw ikatu ma'e izupe nehe. Amo ae 'ar mehe erepuner a'e ikatu ma'e uzeapo ma'e kwer imume'u haw rehe izupe mehe. Kutàri emume'u zo nehe, ta'e tuwihawete ta'yr umàno kutàri a'e xe, i'i izupe.\\n21 Na'e uze'eg uma'ereko e ma'e Exio ywy rehe arer pe kury. — Eho tuwihawete pe neremixak kwer imume'u pà izupe nehe, i'i izupe. Uzemumew Zoaw henataromo a'e. A'e re uhem a'e wi uzàn pà.\\n22 Aima wenoz wi Zoaw. — Tuwe amume'u ikatu ma'e uzeapo ma'e kwer aha izupe nehe no. Nazekaiw kwaw tuwihawete hemiapo ràm rehe ihe nehe, i'i izupe. — Màràzàwe tuwe nepurumume'u wer hehe, hera'yr. Ni amo numur kwaw ma'e newe hekuzaromo nehe, i'i Zoaw izupe.\\n23 — Tuwe uzeapo uzeapo ma'e ràm nehe. Heho wer nezewe rehe we ihe, i'i wi Aima. — Ikatu. Eho ty, i'i Zoaw. Uhem a'e wi uzàn pà kury. Oho Zotàw izywyr rehe har rupi. Ukwen a'e Exio parer oho.\\n24 Heta mokoz ukenaw tawhu pe. Teko wixe amo rupi tawhu pupe wà. Uhem tawhu wi inugwer rupi wà. Tawi wapyk a'e ukenaw wamyter pe 'ar mehe. Hehe uzekaiw ma'e uzeupir pàrirogaw aiha katu ma'e i'aromo kury. Upu'àm ukenaw 'aromo imuàtà pyrer rehe. Ume'egatu pe rupi wata ma'e wanehe. Na'arewahy wexak pitài awa uzàn mehe kury. 25 — Awa ur iko, i'i tuwihawete pe. — Aze a'e zutyka'i ur iko, werur ma'e uzeapo ma'e kwer ikatu ma'e imume'u haw iko, i'i tuwihawete. Uhem uzàn ma'e wà iko kury.\\n26 Na'e awa pàrirogaw 'aromo upu'àm ma'e wexak amo ae awa no. A'e zutyka'i uzàn wà iko a'e no. Uhapukaz ukenaw rehe uzekaiw ma'e pe. — Exak ty. Ur amo ae awa uzàn ma'e iko a'e no ty, i'i izupe. — A'e werur ze'egatu iko a'e no, i'i Tawi.\\n27 — Akwaw awa ipy hexakaw ihe. Aima Zanok ta'yr a'e, i'i ume'e ma'e. — Awa ikatu ma'e romo hekon a'e. Ze'egatu werur iko, i'i tuwihawete.\\n28 Uhapukaz Aima tuwihawete pe. — Oho katu ma'e paw rupi, i'i. Na'e wapyk upenàràg rehe uwa imuhyk pà ywy rehe. — Tuwe ximume'u nezar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikatu haw nehe. Ta'e umur neàmàtyry'ymar waneityk awer zanewe a'e xe, i'i izupe.\\n29 — Aipo kwàkwàmo Àmixàràw ikatu a'e, i'i tuwihawete. — Tuwihaw Zoaw hemur kar xe a'e. Hehem mehe aexak teko tetea'u wazàn mehe ihe wà. Nakwaw kwaw uzeapo ma'e kwer. Naexak kwaw, i'i izupe.\\n30 — Epyta xe heruwake kury. Xiàro inugwer awa nehe, i'i Tawi Aima pe. Upyta a'e pe huwake inugwer hàro pà.\\n31 Na'e ze'eg herur har Exio ywy rehe arer uhem wà a'e pe kury. — Tuwihawete. Heta ma'e uzeapo ma'e kwer ikatu ma'e newe heremimume'u ràm. Kutàri Tupàn umur neàmàtyry'ymar paw waneityk awer newe, i'i izupe.\\n32 — Aipo kwàkwàmo Àmixàràw ikatu a'e, i'i tuwihawete. Uwazar ze'eg herur har izupe kury. — Izupe uzeapo ma'e kwer a'e, aze mo uzeapo nezewe nugar neàmàtyry'ymar paw wanupe, ikatuahy mo ihewe. Aze mo uzeapo nezewe haw nerehe ipuruzuka wer ma'e paw wanupe, ikatuahy mo ihewe, i'i izupe.\\n33 Na'e uzemumikahy tuwe tuwihawete kury. Heta amo ipupyaikaw pyrer pàrirogaw ukenaw 'aromo. Uzeupir Tawi a'e pe. Uzypyrog uzai'o pà. Wata ko rupi uhapukaz tà. Wata kwe rupi uzai'o pà. — O hera'yr. Hera'yr Àmixàràw. Aze mo àmàno nerekuzaromo, ikatu wera'u mo ihewe, hera'yr, i'i iko.","num_words":1172,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.332,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg PIRI 3\\nPawru heko wer Zezuz ài a'e\\n1 Herywyr wà. Amo ae ma'e amume'u putar peme ihe nehe kury. Tuwe Zanezar pemurywete kar a'e nehe. Amo 'ar mehe amume'u ma'e peme ihe. Amume'u wi putar a'e ma'e peme ihe nehe kury. A'e rupi pekwaw putar Tupàn ze'eg imume'u mua'u har pe wà nehe, pepyr wanur mehe pe wà nehe. 2 (Kwehe mehe Tupàn uze'eg Àmàrààw pe a'e. — Uruexak heremiruze'eg romo nemuigo kar pà ihe. Aexaexak pena'yr ihe wà no, penemimino ihe wà no. Pekwaw kar heremiruze'eg romo peneko haw purupe nehe, pepirera'i imonohok kar pà nehe, pena'yr penemimino wapirera'i wamonohok kar pà nehe no, i'i Tupàn Àmàrààw pe. A'e rupi awa kwer Àmàrààw ipurumuzàmuzàg paw rupi katete a'e wà, omonohok kar upirera'i a'e wà, Tupàn hemiruze'eg romo weko haw ikwaw kar pà purupe a'e wà. Zezuz tur mehe umàno ywyra kanetar rehe a'e. A'e rupi zaiko Tupàn hemiruze'eg romo ko 'ar rehe amo ae ma'e iapo pà zane kury. Ko 'ar rehe awa nomonohok kar kwaw upirera'i a'e wà kury, Tupàn hemiruze'eg romo weko haw ikwaw kar pà purupe a'e wà kury.) Amo Àmàrààw izuapyapyr a'e wà, zutew a'e wà, oho waiko taw nànàn ko 'ar rehe a'e wà, Zezuz rehe uzeruzar ma'e wanupe uze'eg pà a'e wà. — Aze napemonohok kar kwaw pepirera'i nehe, napekatu kwaw Tupàn pe nehe, i'i mua'u oho waiko wanupe wà. 3 Izypy mehe aze awa heko wer Tupàn hemiruze'eg romo a'e, omonohok kar upirera'i a'e. Ko 'ar rehe nan kwaw nezewe kury. Ko 'ar rehe aze ximuwete katu tuwe Tupàn zane nehe, zanepy'a pe zane nehe, a'e mehe zaiko putar hemiruze'eg romo zane nehe. Zaneruwihawete Zezuz umàno zanerekuzaromo. Zanerurywete a'e rupi zane, imàno awer imume'u pà teko wanupe zane. Nazapuner kwaw ma'e iapo haw rehe zanezepyro pà tatahu wi. Nazapuner kwaw nezewe zaneze'egaw rehe. — O, aze amonohok kar hepirera'i ihe nehe, Tupàn hepyro putar tatahu wi a'e nehe, nazapuner kwaw zane'e haw rehe kury. 4 Ihe Pawru ihe, Àmàrààw hemimino romo aiko ihe. Tuweharupi aruzar ze'eg kwehe arer ihe. A'e rupi aze mo zapuner Tupàn hemiruze'eg romo zanereko haw rehe nezewe, a'e mehe mo aiko wera'u mo amogwer wanuwi paw rupi katete ihe. Ta'e aruzar tuwe a'e ze'eg kwehe arer ihe xe. 5 Hezexak kar ire 7 'ar imumaw mehe heru omonohok kar hepirera'i a'e. Azexak kar Izaew hemimino romo. Mezàmi hemimino romo aiko. Emerew romo aiko. (— Zutew wà, za'e emerew wanupe) Aha tuwe ze'eg kwehe arer rupi. Moizez ze'eg kwaw par romo parizew her ma'e romo aiko ihe.\\n6-9 Amo 'ar mehe aexak Zezuz rehe uzeruzar ma'e ihe wà kury. Weruzar Zaneruwihawete Zezuz ze'eg oho waiko a'e wà. Noho kwaw ze'eg kwehe arer rupi wà kury. Aikwahy wanupe. Amono'og zauxiapekwer ihe wà. Aruata waneraha taw nàn ihe wà. Aekar Zezuz hemiruze'eg ihe wà, wamunehew kar pà wapetepetek kar pà ihe wà. Ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e romo aiko a'e 'ar mehe ihe. Aze mo a'e rupi Tupàn zanemuigo kar wemiruze'eg romo, a'e mehe mo aiko mo hemiruze'eg ikatu ma'e romo ihe. Nuiko kwaw nezewe. A'e rupi naze'eg kwaw nezewe Tupàn pe ihe. — O, aha tuwe neze'eg kwehe arer rupi ihe, a'e rupi aiko neremiruze'eg ikatu ma'e romo ihe, na'e kwaw izupe kury. Xo Zaneruwihawete rehe zo azeruzar ihe kury, xo ize'eg zo aruzar ihe kury. Naze'eg kwaw ze'eg kwehe arer heruzar haw rehe. Hereharaz heremiapo kwer wanuwi paw rupi katete kury. Ta'e azeruzar Zaneruwihawete Zezuz hezar rehe kury xe, heruzar pà kury xe. A'e rupi namume'u kwaw heremiapo kwer kury. Heremiapo kwer nuzawy kwaw heremityk kwer ihewe. Ta'e xo nezewe zo akwaw katu putar Zaneruwihawete nehe xe. Ta'e xo nezewe zo aruzar putar nehe no xe. A'e rupi Zaneruwihawete hemono'og uzehe a'e. Pitài teko ài uruiko ure kury. A'e rupi Tupàn nuexak kwaw heremiapo kwer kury. — Aruzar tuwe neze'eg kwehe arer ihe, na'e kwaw izupe. Nan. — Azeruzar Zezuz heruwihawete rehe ihe kury, eme'e zo heremiapo kwer rehe nehe, eme'e heruwihawete hemiapo kwer rehe nehe, ta'e aiko pitài teko ài Zezuz inuromo ihe kury xe, a'e Tupàn pe. A'e rupi Tupàn nume'e kwaw heremiapo kwer rehe kury. — Erezeruzar neruwihawete Zezuz rehe kury, a'e rupi nekatuahy heruwa rupi kury, neruwihawete Zezuz ài kury, i'i Tupàn ihewe kury. 10 Hepurukwaw wer xo Zaneruwihawete rehe zo ihe kury. Xo hehe hepureruzar wer no. Ikàg wera'u a'e. A'e rupi ukweraw wi umàno re. Aputar a'e ikàgaw hezeupe. Upuraraw ma'erahy kwer. A'e rupi hepurupuraraw wer ma'erahy kwer rehe izàwe nehe no. Umàno no. Hereko wer izàwe no, hemàno mehe no. 11 Ta'e hekweraw wer hemàno re izàwe nehe no xe.\\nTuweharupi azeagaw Zezuz ài hereko pà ihe, i'i Pawru a'e kury\\n12 — Aiko Zaneruwihawete zàwegatete ihe kury, nazapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e ihe kury, na'e kwaw peme. Zaneruwihawete Zezuz hepyro ikatu 'ym ma'e wi a'e, ikatuahy ma'e romo hemuigo kar pà a'e, ikatuahy ma'e iapo har romo hemuigo kar pà a'e. Tuweharupi azeagaw izàwe hereko pà. 13 Naiko kwaw ikatuahy ma'e romo ihe rihi, herywyr wà. Nahema'enukwaw kwaw heremiapo kwer rehe. Xo ikatuahy ma'e iapo àwàm rehe hema'enukwaw kury, ikatu 'ym ma'e iapo haw wi hetyrykaw rehe kury. 14 Aruzar wiwi putar Zaneruwihawete Zezuz ze'eg ihe nehe, ta'e Tupàn umumàno kar Zezuz herekuzaromo a'e xe. A'e rupi herenoz putar ywate nehe, uzepyr hemuigo kar pà tuweharupi nehe. Uzàn ma'e a'e, nuzawy kwaw wape uzàn mehe a'e. A'e rupi uhem oho àwàm me. Nezewegatete ama'ereko tuwe Tupàn pe hepytu'u 'ym pà. A'e rupi aha putar ipyr nehe.\\n15-16 Aze peagaw Zaneruwihawete ài peneko pà nehe, a'e mehe, — O, Pawru ze'eg a'e, azeharomoete a'e, peze putar ihewe nehe. Aze ko heze'eg na'ikatu kwaw peme nehe, tuwe rihi, peruzar wiwi ze'eg peme Tupàn hemimur kwer nehe. A'e rupi amo 'ar mehe, Tupàn ukwaw kar putar heze'eg ikatu haw peme a'e nehe.\\n17 Peiko ihe ài nehe, herywyr wà. Aze amo heko wer hezàwe nehe, peme'e hehe nehe, a'e rupi pekwaw putar hezàwe peneko àwàm nehe no. 18 Amo 'ar mehe amume'u ma'e peme ihe. Amume'u wi putar peme kury. Amo teko hemu'em peme a'e wà. — Uruiko Zanezar rehe uzeruzar ma'e romo ure, i'i mua'u peme wà. A'e teko a'e wà, Zaneruwihawete iàmàtyry'ymar romo wanekon a'e wà. Azemumikahy wanemu'emaw rehe. 19 Nuweruzar kwaw Tupàn wà. Ipuru'u e wer temi'u tetea'u rehe wà, ipurupyhyk wer ma'e tetea'u rehe uzeupe wà. A'e ma'e iputar haw a'e, nuzawy kwaw wazar a'e. A'e rupi oho putar tatahu pe wà nehe. Uzapo ikatu 'ym ma'e oho waiko wà, umaranugar 'ym pà wà. — Pexak heremiapo kwer ty wà, i'i purupe wà. Xo ko ywy rehe weko haw rehe zo ima'enukwaw wà. Na'ima'enukwaw kwaw Tupàn pyr oho haw rehe wà. 20 Nazaiko kwaw wazàwe zane. Zaiko putar ywate nehe. Zaiko ywate har romo. Ta'e zanepyro har Zanezar Zezuz Zaneruwihawete wiko a'e pe a'e xe. Xiàro izewyr àwàm zaiko zane. 21 Umàno re ukweraw mehe hetekwer ipyahu a'e. Numàno pixik kwaw hetekwer ipyahu ma'e nehe. Tur mehe nehe, umupyahu kar putar zaneretekwer nehe no, a'e rupi nazamàno pixik kwaw nehe no. Ta'e ikàg wera'u tuwe a'e xe. Wiko putar ma'e wazar romo teko wanuwihaw romo paw rupi katete nehe.","num_words":1154,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.462,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ROM 12\\nZama'ereko Tupàn pe zane nehe\\n1 Tupàn zanepuhareko katu a'e. A'e rupi azapo kar putar ma'e peme ihe nehe kury. Pezemono e Tupàn pe nehe, penetekwer wikuwe ma'e wamono e pà izupe nehe. Tupàn pemonokatu putar uzeupe a'e nehe. Hurywete putar uzeupe pezemono haw rehe a'e nehe no. Aze pezemono izupe nehe, a'e mehe pemuwete katu putar azeharomoete nezewe mehe nehe. 2 Peiko zo ikatu 'ym ma'e iapo har wazàwe nehe. Tuwe Tupàn pemuigo kar amo ae ma'e ipyahu ma'e romo a'e nehe. Tuwe pepy'a upytu'u ikatu 'ym ma'e iputar ire nehe. Tuwe umupyahu kar pema'enukwaw paw nehe, imukatu pà nehe. Xo nezewe mehe zo pekwaw putar Tupàn hemiapo putar haw nehe. Pekwaw putar ikatu ma'e iapo haw nehe no, Tupàn imurywete kar pà nehe no. Pekwaw putar ikatuahy ma'e iapo haw nehe no.\\n3 Tupàn hemuigo kar uze'eg imume'u har romo a'e. A'e rupi amume'u putar ko ma'e peme ihe nehe kury. — Aiko wera'u amogwer wanuwi ihe, peze zo nehe. Tupàn pemuzeruzar kar uzehe pitàitàigatu a'e. Amo uzeruzar katu hehe wà, amo ae nuzeruzar katu kwaw hehe wà. Aze pixika'i nezeruzar haw nehe, — Uhua'u hezeruzar haw ihe, ere zo nehe. 4 Zaneretekwer heta zanereha, heta zanezywa no. Zaneretymà, zanepo, zanepy. Zaneretekwer ipehegwer a'e wà, pitàitàigatu uzapo amo ma'e a'e wà. Heta tetea'u zanepehegwer zanewe wà. Pitài zo zaneretekwer. 5 Nezewegatete zane kwer uzeruzar ma'e paw rupi zane no. Zanereta tetea'u. Pitài teko hetekwer ài zaiko. Zaneruwihawete zanemono'ono'og uzeinuromo a'e, pitài teko romo zaneapo pà wetekwer ài a'e. 6 Uzapo kar Tupàn amo ma'e iko zanewe pitàitàigatu a'e. Umur ukàgaw iko zanewe, a'e ma'e iapo kar pà zanewe. Aze umur ukàgaw uhua'u ma'e newe nehe, ezapo tuwe ma'e tetea'u izupe nehe. Aze umur ukàgaw pixika'i ma'e newe nehe, ezapo ma'e a'e ikàgaw pixika'i ma'e pupe nehe. Aze nemuigo kar uze'eg imume'u har romo nehe, emume'u ize'eg eho iko ikàgaw newe imur pyrer rupi nehe. Zanemuzeruzar kar uzehe a'e. Tupàn umur uzehe zanezeruzar haw zanewe a'e. 7 Aze umur ukàgaw newe nehe, aze — Ezekaiw katu ma'e hereko 'ymar wanehe nehe, ima'eahy ma'e wanehe nehe, aze i'i newe nehe, ezekaiw katu wanehe nehe. Aze umur ukàgaw newe nehe, aze — Epurumu'e katu nehe, aze i'i newe nehe, epurumu'e katu nehe. 8 Aze i'i nezewe newe nehe, — Emono nema'e neremetarer amo pe nehe, aze i'i newe nehe, nerekyty'ym zo nehe. Aze nemuigo kar tuwihaw romo nehe, ema'ereko katu nehe, epureruze'egatu nehe. Aze i'i Tupàn newe nehe, — Ezapo ikatu ma'e eho amo wanupe nehe, aze i'i newe nehe, nerurywete iapo mehe nehe.\\n9 Pepuruamutar tuwe nehe. Pezapo zo ikatu 'ym ma'e nehe. Tuwe ikatu 'ym ma'e iro peme nehe. Xo ikatuahy ma'e zo pezapo tuwe nehe. 10 Pezeamutamutar katu nehe. Pezeruze'egatu pezehezehe nehe no. 11 Pema'ereko katu nehe. Peranahy zo nehe. Peruzar Tekwe Puràg pepy'a pe nehe, a'e rupi pema'ereko katu putar Tupàn pe nehe. 12 Peàrogatu Tupàn pyr peho àwàm nehe. A'e rupi penurywete putar nehe. Aze pepuraraw ma'erahy nehe, pezàn zo ipuraraw kar har wanuwi nehe. Pepytu'u zo Tupàn pyr peho àwàm hàro re nehe. Tuweharupi peze'eg Tupàn pe nehe.\\n13 Zaneruwihawete rehe uzeruzar ma'e pepyr har a'e wà, aze naheta tete kwaw ma'e wanupe nehe, aze naheta tete kwaw temi'u wanupe nehe, pemono amo penemi'u amo wanupe nehe. Aze uzeruzar ma'e penemigwaw 'ym ur pepyr nehe, pemuixe kar penàpuz me nehe, temi'u imono e pà izupe nehe.\\n14 Aze teko upuraraw kar ma'erahy peme a'e wà nehe, a'e mehe — Ezapo ikatuahy ma'e a'e heàmàtyry'ymar wanupe nehe, peze Tupàn pe nehe. Azeharomoete ty wà. Pezapo kar zo ikatu 'ym ma'e peàmàtyry'ymar wanupe nehe. 15 Aze amo hurywete wà nehe, penurywete wainuromo nehe no. Aze amo uzemumikahy wà nehe, pezemumikahy wainuromo nehe no. 16 Pezekaiw hemetarer katu ma'e wanehe nehe. Pezekaiw hemetarer 'ym ma'e wanehe nehe no. Peiko wera'u zo amogwer wanuwi nehe. Peiko ma'e hereko 'ymar wazàwe nehe. Pezapo wyzài ma'e amogwer uzeruzar ma'e wanupe nehe.\\n— Aiko tuwe ma'e kwaw katu har romo ihe, peze zo wanupe nehe.\\n17 Aze teko uzapo ikatu 'ym ma'e peme a'e wà nehe, pezapo zo ikatu 'ym ma'e wanupe hekuzaromo nehe. Xo ikatuahy ma'e pezapo nehe. A'e rupi teko nuze'eg zemueteahy kwaw penehe a'e wà nehe. 18 Ezeagaw tuwe puràmàtyry'ym 'ym pà nehe. Pezeàmàtyry'ym zo nehe. 19 Aze teko uzapo ikatu 'ym ma'e peme a'e wà nehe, pezepyk zo wanehe nehe. Tuwe Tupàn uzepyk wanehe nehe. Ipuruzukaiw putar wanupe nehe. Nezewe i'i Tupàn a'e, uze'eg imuapyk kar pà kwehe mehe a'e.\\n— Ihe zutyka'i azepyk putar teko wanehe ihe nehe,\\nihe zutyka'i amekuzar putar wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e ihe nehe,\\n20 Nezewe i'i amo ae Tupàn ze'eg kwehe arer a'e.\\n— Aze neàmàtyry'ymar ima'uhez nehe,\\nemono temi'u izupe nehe.\\nAze iziwez nehe, emono 'y izupe nehe.\\nNezewe mehe uzemumikahy putar a'e re a'e nehe, neàmàtyry'ym awer rehe a'e nehe.\\nImaranugar putar newi a'e nehe no.\\nIzemumikahy haw a'e nehe, imaranugar haw a'e nehe no, wapy putar tata ài a'e nehe.\\n21 Ezeityk kar zo ikatu 'ymaw pe nehe. Eityk ikatu 'ymaw ne nehe, ikatu haw pupe ne nehe.","num_words":806,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.442,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"João 1, Tupàn ze'eg (GUBBI) | The Bible App\\n— Tupàn ze'eg, za'e Zezuz pe zane\\n1Ywy iapo 'ym mehe we Zaneruwihawete wiko a'e. — Tupàn ze'eg, za'e izupe, ta'e ukwaw kar Tupàn (zaneru) ima'enukwaw paw zanewe a'e xe. Tupàn zaneru ipyr hekon izypy mehe a'e, (ta'e nur kwaw ywy rehe a'e rihi xe). Tupàn romo hekon a'e no. 2Izypy mehe we wiko Tupàn (zaneru) ipyr a'e. 3Tupàn (zaneru) uzapo kar ma'e paw rupi katete izupe a'e. Xo Zaneruwihawete zo uzapo ma'e ywy rehe har a'e wà, uzapo ma'e ywak rehe har a'e wà no. Ni amo ae teko nuzapo kwaw ma'e izypy mehe a'e wà. Aze mo Zaneruwihawete nuzapo iwer ywy, a'e mehe mo naheta iwer mo ywy. 4Aze teko uzeruzar Zaneruwihawete rehe a'e wà nehe, wiko putar Tupàn pyr tuweharupi a'e wà nehe. Aze xiraha tatainy pe rupi pyhaw nehe, xixak zaneho àwàm nehe. Zaneruwihawete a'e, tatainy zàwenugar romo hekon purupe a'e, u hape hexak kar pà purupe a'e. 5Tatainy pyhaw har ài hekon a'e. A'e tatainy uhyape katu pyhaw. Ipytunaw numuwew pixik kwaw ihyape haw.\\n6Amo 'ar mehe (Zaneruwihawete tur 'ym mehe) Tupàn umur kar amo awa a'e, ko ywy rehe har wapyr a'e. — Emume'u heze'eg eho teko wanupe nehe, i'i izupe. Zuàw a'e awa her romo a'e. 7Ur a'e tatainy zàwenugar imume'u pà purupe, (Tupàn ta'yr romo heko haw imume'u pà wanupe). A'e rupi teko wenu ize'eg wà. Aze teko izeruzar wer a'e tatainy zàwenugar rehe wà nehe, upuner hehe uzeruzar haw rehe paw rupi wà nehe. 8Zuàw nuiko kwaw a'e tatainy zàwenugar romo a'e. Ur a'e tatainy imume'u pà purupe a'e. (— Aiko a'e tatainy zàwenugar romo ihe, ni'i pixik kwaw purupe.) 9Uze'eg oho iko purupe a'e. — Tatainy ikatu ma'e uhyape katu zanerehe. Nezewegatete a'e tatainy zàwenugar ur ma'e ràm a'e nehe no, ko ywy rehe har wapyr tur mehe a'e nehe no, ukwaw kar putar tuwe Tupàn hape teko wanupe a'e nehe, i'i oho iko purupe a'e.\\n10Kwehe mehe Zaneruwihawete uzapo ywy a'e. Ko 'ar rehe ur ko ywy rehe a'e. Ywy rehe har ko 'ar rehe har nukwaw kwaw ywy iapo arer romo heko haw a'e wà. 11Uzexak kar ko ywy rehe, tua'u ko ywy rehe no. Umume'u Tupàn ze'eg oho iko wànàm wanupe. Nuzeruzar kwaw hehe a'e wà. — Nereiko kwaw ureruwihawete romo, i'i izupe wà. 12Xo màràn zo uzeruzar hehe wà. Xo màràn zo umuigo kar uwihawete romo wà. — Tupàn ta'yr romo hekon a'e, i'i a'e teko izupe wà. A'e rupi Tupàn uze'eg nezewe a'e teko wanupe a'e. — Pezeruzar hera'yr rehe, a'e rupi peiko putar hepurumuzàmuzàg zàwenugar romo nehe, i'i wanupe. 13A'e rupi Tupàn ipurumuzàmuzàg zàwenugar romo wanekon wà. Aze awa ipurumuzàg wer amo wa'yr rehe nehe, wereko kuzà wemireko romo nehe. A'e re uzexak kar putar ta'yr a'e nehe. Tupàn nupurumuzàg kwaw nezewe a'e. — Peiko hepurumuzàmuzàg romo nehe, ta'e hepurumuigo kar wer penehe hepurumuzàmuzàg romo ihe xe, i'i putar teko wanupe nehe, aze a'e teko uzeruzar Zaneruwihawete rehe a'e wà nehe.\\n14A'e Tupàn ze'eg uzexak kar awa romo a'e. Zezuz her romo a'e. Wiko urepyr. Tupàn ta'yr romo hekon a'e. (Naheta kwaw amo ae ta'yr Tupàn pe a'e.) Wereko u ikàgaw uzehe a'e. Wereko ipuràg eteahy haw uzehe no. Uruexak ikàgaw ipuràg eteahy haw ure. Upurupuhareko katu tuwe a'e. Ipurupyro wer tuwe teko wanehe ikatu 'ym ma'e wi tatahu wi a'e. Umume'u tuwe ze'eg azeharomoete har oho iko purupe a'e no.\\n15Zuàw (purumuzahazahak ma'e) a'e, umume'u Tupàn ta'yr romo heko haw oho iko purupe a'e. Nezewe i'i wanupe a'e.\\n— Aikwez a'e awa a'e kury, peme heremimume'u kwer a'e kury. — Ur putar amo ae heraikweromo a'e nehe, a'e peme ihe. Ikàg wera'u tuwe ihewi a'e, ta'e hezexak kar 'ym mehe we wikuwe Tupàn zaneru ipyr a'e xe, a'e peme ihe.\\n16Upurupuhareko katu tuwe a'e, upuruamutar a'e no, a'e rupi ikatuahy ma'e tetea'u uzapo zanewe paw rupi a'e. Nupytu'u kwaw iapo re a'e. 17Tupàn umur ze'eg kwehe arer Moizez inuromo teko wanupe. A'e rupi puruamutar haw azeharomoete har ur Zezuz Zaneruwihawete inuromo zanewe a'e no. 18Ni amo teko nuexak pixik kwaw Tupàn a'e wà. Pitài zo ta'yr a'e. Ta'yr a'e, nuzawy pixik kwaw u a'e. Izàwegatete hekon a'e. A'e ta'yr a'e, u ipyr wiko ma'e a'e, xo a'e zo ukwaw kar u purupe a'e.\\nZuàw purumuzahazahak ma'e uze'eg a'e kury\\n19Zuàw upurumuzahazahak oho iko Metàn taw huwake a'e, Zotàw yrykaw heme'ywyr a'e. Na'e amo 'ar mehe tuwihaw Zeruzarez tawhu pe har a'e wà, ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e a'e wà no, umur kar amo awa Zuàw pe a'e wà. A'e awa imur kar pyrer a'e wà, Xaxeto romo wanekon a'e wà. Erewi haikwerupi har romo wanekon wà. Tuwihaw uze'eg wanupe wà. — Pepuranu peho Zuàw rehe nehe ty wà, i'i wanupe wà, ipyr wamono kar pà wà. — Mo romo ereiko ne, mo nemur kar a'e, teko wamuzahazahak kar pà newe a'e, peze izupe nehe, i'i wanupe wà. Oho hehe upuranu pà wà. Uhem ipyr wà. — Mo romo ereiko ne, mo nemur kar teko wamuzahazahak kar pà newe a'e, i'i izupe wà. 20Nuenuxi kwaw uze'eg wanuwi a'e. Ze'eg azeharomoete har umume'u tuwe wanupe. — Naiko kwaw a'e tuwihawete romo ihe, naiko kwaw Purupyro Ma'e ur ma'e ràm romo ihe, i'i wanupe. 21— Mo romo ereiko ne, i'i izupe wà, hehe upuranu pà wà. — Aipo Eri romo ereiko ne. (Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer umume'u izewyr àwàm a'e wà, ikweraw pàwàm a'e wà no), i'i izupe wà.\\n— Nan kwaw pa, i'i wanupe. — Aipo a'e Tupàn ze'eg imume'u har ur ma'e ràm romo ereiko ne, (Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer umume'u tur àwàm a'e wà no), i'i izupe wà. — Nan kwaw pa, i'i wanupe. 22Na'e upuranu wi hehe wà kury. — Mo romo ereiko ne. Emume'u urewe ty. A'e rupi urupuner putar nereko haw imume'u haw rehe uremur kar har wanupe nehe. Mo romo ereiko ne, emume'u nereko haw urewe ty, i'i izupe wà. 23Na'e uze'eg Zuàw wanupe.\\n— Kwehe mehe Izai umume'u hereko àwàm a'e, uze'eg imuapyk pà pape rehe a'e. Na'aw ize'eg awer xe a'e kury.\\n— Ur putar amo awa purupyr a'e nehe. Uze'eg putar oho iko purupe nehe, tàpuz heta 'ymaw pe nehe, ywyxig heta haw pe nehe. Teko oho putar ipyr wà nehe, Ize'eg henu pà wà nehe. Nezewe i'i putar wanupe a'e nehe. — Zanezar ur putar a'e nehe kury. A'e rupi ximukatu hape izupe nehe,\\nAiko a'e awa romo ihe. Aiko Zaneruwihawete henataromo ur ma'e kwer romo ihe, i'i Zuàw tuwihaw wanupe. 24Na'e akwez parizew hemimur kwer 25upuranu wi hehe wà kury. — Nereiko kwaw Tuwihawete Purupyro Ma'e romo ne. Nereiko kwaw Eri ukweraw wi ma'e kwer romo. Nereiko kwaw amo ae Tupàn ze'eg imume'u har ur ma'e ràm romo, i'i izupe wà. — Màràzàwe tuwe erepurumuzahazahak eho iko ne, i'i izupe wà. 26Uze'eg wanupe.\\n— Apurumuzahazahak 'y pupe ihe. Amo awa wiko xe zanepyr a'e kury. Penemigwaw 'ym romo hekon a'e. A'e awa umume'u putar Tupàn ze'eg wà purupe a'e nehe, 27heraikweromo a'e nehe, hepytu'u re a'e nehe. Tuwihaw ikàg wera'u ma'e romo hekon a'e. Ma'e hereko 'ymar romo ikàg 'ym ma'e romo aiko huwa rupi ihe. 28Ko ma'e paw uzeapo Metàn taw pe. Metàn taw a'e, Zotàw yrykaw waz rehe tuz a'e, kwarahy ihemaw kutyr a'e. Zuàw umuzahazahak teko tetea'u a'e pe wà.\\nÀràpuhàràna'yr zàwenugar rehe ze'egaw xe a'e kury\\n29Iku'egwepe Zezuz ur Zuàw ipyr a'e kury. Wexak tur mehe a'e. Uze'eg teko wanupe.\\n— Aikwez àràpuhàràna'yr zàwenugar teko wakatu 'ygwer i'okar a'e, i'i wanupe. 30Aze'eg ko awa rehe ihe. — Amo awa umume'u putar Tupàn ze'eg wà purupe a'e nehe, heraikweromo nehe, hepytu'u re nehe, a'e peme. — Ikàg wera'u ihewi a'e, ta'e wikuwe Tupàn zaneru ipyr hezexak kar 'ym mehe we a'e rihi xe, a'e peme, hehe heze'eg pà. 31Karumehe nakwaw kwaw Tupàn hemimur karer romo heko haw ihe, hexak mehe ihe. Kutàri akwaw kury. Azur xe teko wamuzahazahak pà 'y pupe ihe, ko awa tur àwàm imume'u pà purupe ihe. A'e rupi Izaew izuapyapyr a'e wà nehe, wexak putar uwihaw a'e wà nehe, ukwaw putar upyro har a'e wà nehe no. Ko awa a'e, wanuwihawete romo hekon a'e, wapyro har romo hekon a'e.\\n32Aexak Tupàn rekwe tur mehe ihe. Pykahu ài wezyw ywak wi a'e, ko awa rehe upyta pà a'e. 33Nakwaw kwaw Tupàn hemimur kar romo heko haw hexak mehe ihe. Kutàri akwaw heko haw kury, i'i wanupe. Tupàn a'e, purumuzahazahak ma'e romo hemuigo kar a'e, hemur kar xe a'e. — Emuzahazahak teko 'y pupe ne wà nehe, i'i ihewe. Uze'eg ihewe. — Erexak putar herekwe iwezyw mehe amo awa rehe nehe, hehe ipyta mehe nehe. A'e awa omono kar putar herekwe Puràg purehe a'e nehe, i'i ihewe. (Aze zazahak 'y pupe nehe, naheta kwaw to'om zanepir rehe nehe. Nezewegatete, aze ko awa umur wekwe zanepy'a pe a'e nehe, zanemukatu putar zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi a'e nehe.) 34Aexak tuwe Tupàn rekwe tur mehe ihe. Amume'u tuwe kwez peme kury. Ko awa a'e, Tupàn ta'yr romo hekon tuwe a'e.\\nMokoz awa oho Zezuz hupi a'e wà kury\\n35Iku'egwepe Zuàw wiko a'e pe mokoz wemimu'e wapyr a'e. 36Wexak wi Zezuz a'e, a'e pe iata mehe a'e.\\n— Aikwez Tupàn hemimur karer a'e, aikwez àràpuhàràna'yr zàwenugar umàno ma'e ràm a'e, i'i wanupe.\\n37A'e mokoz hemimu'e wenu ize'eg mehe wà. A'e rupi wezar Zuàw wà kury, Zezuz rupi oho pà wà kury. 38Uwak Zezuz waikweromo har wata ma'e wanehe ume'e pà. Wexak a'e mokoz awa a'e wà. — Ma'e pekar peiko, ma'e peputar, i'i wanupe. Uze'eg izupe wà. — Hawi, i'i izupe wà. (— Purumu'e ma'e, i'i zaneze'eg rupi.) — Ma'e pe nereko haw, i'i izupe wà.\\n39— Pezur herupi hereko haw hexak pà nehe ty wà, i'i wanupe. Oho hupi wà. Wexak heko haw wà. Karuk etea'i a'e pe wahem mehe a'e. Upyta ipyr wà. Kwarahy heixe re oho izuwi wà.\\n40Amo a'e Zuàw hemimu'e kwer Zezuz rupi oho ma'e kwer Anere her ma'e a'e, Ximàw Pet tywyr romo hekon a'e. 41Na'e wekar wyky'yr oho a'e kury, izupe uze'eg pà a'e kury. Wexak kury. — Uruexak Mexi kwez ure, i'i izupe huwàxi mehe. (— Zaneruwihawete Zanepyro har, i'i Mexi zaneze'eg rupi.)\\n42Na'e werur wyky'yr Zezuz pe kury. Zezuz ume'e hehe. — Ximàw Zuàw ta'yr nerer romo ne, i'i izupe. — Ko 'ar rehe Xew nerer romo kury. (— Pet, i'i a'e her kere ywy rehe har waze'eg rupi a'e. — Ita, i'i zaneze'eg rupi.)\\nZezuz uze'eg Natanaew pe kury\\n43Iku'egwepe kury. Uze'eg Zezuz wemimu'e wanupe. — Karirez ywy rehe aha putar ihe nehe kury, i'i wanupe. Na'e Zezuz wekar Piri oho. Wexak kury. — Eho herupi nehe ty, eiko heremimu'e romo nehe ty, i'i izupe.\\n44Piri a'e, Metexaz taw pe har romo hekon a'e. Anere a'e, Pet a'e no, Metexaz pe har romo wanekon a'e wà no. 45Na'e Piri wekar umyrypar Natanaew oho a'e kury, wexak kury. Uze'eg izupe. — Uruexak awa Moizez hemimume'u kwer ure kury, i'i izupe. Uruexak amogwer Tupàn ze'eg imume'u har hemimume'u kwer ure.\\n— Kwehe mehe Moizez umume'u heko àwàm a'e, Tupàn ze'eg pape rehe imuapyk mehe a'e. Amogwer Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer a'e wà no, umume'u tur àwàm a'e wà no, i'i izupe. — Zezuz her romo a'e, Zuze ta'yr romo hekon a'e, Nazare taw pe har romo hekon a'e, i'i Piri Natanaew pe.\\n46Na'e Natanaew upuranu hehe kury.\\n— Aipo heta teko ikatu ma'e Nazare taw pe a'e wà, i'i izupe. — Aipo Zaneruwihawete ur putar a'e wi a'e nehe, i'i izupe.\\n— Eho herupi hexak pà nehe ty, i'i Piri izupe. 47Na'e Natanaew oho Zezuz kutyr kury. Wexak Zezuz tur mehe a'e. Uze'eg amogwer wanupe kury, Natanaew rehe kury. — Aikwez amo Izaew izuapyr ikatu ma'e a'e. Nahemu'em kwaw purupe a'e. Naheta kwaw temu'emaw hehe a'e, i'i wanupe, Natanaew rehe uze'eg pà.\\n48Wenu Natanaew ize'eg mehe. A'e rupi upuranu hehe.\\n— Màràzàwe mehe tuwe hekwaw pe ne. Naherexak pixik kwaw pe ne, i'i izupe. — Piri nerenoz 'ym mehe uruexak kwez ihe, ma'ywa'yw iwy pe nereko mehe ihe, i'i Zezuz izupe.\\n49— Purumu'e ma'e, i'i Natanaew izupe.\\n— Tupàn ta'yr romo ereiko ne, Izaew izuapyr wanuwihawete romo ereiko ne, i'i izupe. 50I'i Zezuz izupe. — Uruexak kwez xe muite wi nereko mehe ihe, ma'ywa'yw iwy pe nereko mehe ihe. Naiko kwaw neruwake nerexak mehe. A'e rupi erezeruzar herehe kury. Azapo putar amo ae purumupytuhegatu kar haw tetea'u ihe nehe no. Erexak putar a'e ma'e iapo mehe nehe no.\\n51Na'e uze'eg amogwer wemimu'e wanupe no. — Azeharomoete ko heze'eg ihe. Amo 'ar mehe pexak putar ywak izewàpytymawok mehe nehe. Heru heko haw pe har wezyw putar ihewe wà nehe, uzeupir putar oho ihewi wà nehe no. Pexak putar wawezyw mehe waho mehe pe wà nehe no.\\n© 2007, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved.\\nLearn More About Tupàn ze'eg\\nExplore João 1 by Verse","num_words":2040,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.265,"stopwords_ratio":0.447,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZAKARI 1\\nPezewyr ihewe nehe, i'i Tupàn teko wanupe\\n1 8 haw zahy rehe mokoz haw kwarahy rehe Nariw Pezi ywy rehe har wanuwihawete romo heko mehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg uze'eg imume'u har Zakari her ma'e pe a'e. Maraki ta'yr romo Ino hemimino romo hekon Zakari a'e. Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e umume'u kar a'e uze'eg teko wanupe. Na'aw ize'eg awer xe kury.\\n2 — Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e aikwahy peipy wanupe ihe. 3 A'e rupi amume'u putar ko ma'e peme kury. — Pezewyr ihewe nehe. Nezewe mehe ihe Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e azewyr putar peme ihe nehe no. 4 Peiko zo peipy wazàwe nehe. Peipy nuzekaiw kwaw heze'eg imume'u har kwehe arer wanehe wà. Umume'u ko ma'e oho waiko peipy wanupe wà. — Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e pemupytu'u kar iko ikatu 'ym ma'e romo peneko re nehe. Pepytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re nehe, i'i iko peipy wanupe. Nuweruzar kwaw ize'eg wà. 5 Ma'e pe wanekon peipy ko 'ar rehe kury. A'e heze'eg imume'u har a'e wà no, aipo wikuwe a'e wà. 6 Kwehe mehe amono kar heremiruze'eg heze'eg imume'u har ihe wà, peipy wanupe ihe wà. Umume'u heze'eg wanupe wà. Peipy nuzekaiw kwaw wanehe wà. A'e rupi azepyk wanehe ihe. A'e re uzemumikahy ikatu 'ym ma'e iapo re upytu'u pà wà. Uze'eg nezewe wà. — Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e uzapo wemimutar a'e. Uzepyk urerehe ta'e uruzapo ikatu 'ym ma'e ure xe. Ureaiw tuwe ure. Ikatu urerehe izepyk awer, i'i peipy wà.\\nIpuahu zàwenugar 1 haw: kawaru wà\\n7 24 haw 'ar mehe 11 haw zahy rehe, zahy Xemat her ma'e Zutew waze'eg rupi, mokoz haw kwarahy rehe Nariw tuwihawete romo heko mehe, ihe Tupàn ze'eg imume'u har Zakari her ma'e ihe, Maraki ta'yr Ino hemimino ihe, ainu amo ze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemimume'u kwer ihe. 8 A'e 'ar mehe pyhaw aexak amo ma'e hepuahu zàwenugar pe ihe. Aexak amo Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e heko haw pe har amo kawaru ipiràg ma'e iku'az hin mehe. Tupàn heko haw pe har upytu'u amo ywyàpyznaw rehe ka'akyr wamyter pe. Amo Tupàn heko haw pe har wapyk kawaru waku'az wà, a'e Tupàn heko haw pe har haikwer pe wà no. Amo wapyk kawaru ipiràg ma'e iku'az wà no. Amo wapyk kawaru ipytàg ma'e waku'az wà no. Amo wapyk kawaru xig ma'e waku'az wà no. 9 Na'e apuranu a'e Tupàn heko haw pe har ihewe uze'eg ma'e kwer rehe kury. — Hezar, a'e izupe. — A'e Tupàn heko haw pe har kawaru ku'az har wà. Mo romo wanekon a'e wà, a'e izupe. Uwazar heze'eg ihewe a'e. — Amume'u putar waneko haw ihe nehe kury, i'i ihewe.\\n10 Na'e a'e Tupàn heko haw pe har ka'akyr myter pe har uze'eg ihewe kury. — Wiko Tupàn heko haw pe har Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemimur karer romo a'e wà. Umuata kar ywy nànàn wà.\\n11 Na'e a'e Tupàn heko haw pe har uze'eg Tupàn heko haw pe har ka'akyr myter pe har pe wà kury. — Urumumaw ywy nànàn ureata haw kwez kury. Uruexak ma'e paw ure. Naheta kwaw zeàmàtyry'ymawhu kury. Naheta kwaw puruzuka haw ko 'ar rehe, i'i izupe wà.\\n12 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e heko haw pe har uze'eg kury. — O Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e ne. Eremumaw 70 kwarahy Zeruzarez rehe amogwer tawhu Zuta ywy rehe har wanehe nekwahy pà ne. Màràn kwarahy eremumaw wi putar nekwahy wi pà nehe. Màràn mehe erepuhareko katu putar ne wà nehe, i'i izupe.\\n13 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'egatu a'e weko haw pe har herehe we har imurywete kar pà a'e, ta'e uzamutar katu a'e xe. 14 Na'e a'e Tupàn heko haw pe har ihewe uze'eg ma'e umume'u kar amo ze'eg ihewe kury. — Eze'egahy nehe, i'i ihewe. — Nako Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e ize'eg xe kury. — Azamutar katu Zeruzarez tawhu hereko haw ihe. 15 Aikwahy amogwer ywy uzeàmàtyry'ym 'ym ma'e wanehe ihe. Ta'e heremiaihu wanehe hekwahy mehe teko a'e ywy rehe har upuraraw kar ma'erahy wanupe wà, i'i Tupàn. 16 Nezewe rehe we azewyr Zeruzarez pe ta'e apurupuhareko katu ihe xe. Ihe Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e ihe, amume'u katu ko ma'e uzeapo ma'e ràm ihe kury. Heremiaihu uzapo wi putar Zeruzarez tawhu wà nehe. Uzapo wi putar heràpuzuhu wà nehe no, a'e teko ihe, i'i Tupàn.\\n17 Uze'eg wi Tupàn heko haw pe har ihewe kury. — Tawhu hemetarer katu wi putar wà nehe, i'i iko Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e, ere teko wanupe nehe, i'i Tupàn heko haw pe har ihewe. Upytywà putar Zeruzarez a'e nehe no. Zeruzarez uzeapo putar tawhu heremixak kwer romo nehe.\\nIpuahu zàwenugar 2 haw: ma'ea'yr i'ak kwer, ita per imupyrànar wà no\\n18 Aexak amo ae ma'e hepuahu zàwenugar pe. Aexak 4 tapi'ak i'ak kwer ihe wà. 19 Apuranu Tupàn heko haw pe har ihewe uze'eg ma'e kwer rehe. — Ma'e rehe a'e tapi'ak i'ak kwer upurumuma'enukwaw kar wà. Uwazar heze'eg ihewe. — A'e tapi'ak i'ak kwer nuzawy kwaw teko amo ae ywy rehe har wà, heremiaihu ywy nànàn wamuhàmuhàz kar arer wà. Zuta ywy rehe arer wamuhàmuhàz kar arer wà, Izaew ywy rehe arer wamuhàmuhàz kar arer wà no, Zeruzarez parer wamuhàmuhàz kar arer wà no, i'i ihewe.\\n20 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wexak kar 4 itaper imupyrànar ihewe wà kury. 21 Apuranu hehe kury. — Ma'e ur iapo pà a'e wà, a'e izupe. Uwazar heze'eg ihewe. — Tapi'ak i'ak kwer nuzawy kwaw teko Zuta ywy rehe har wamuhàmuhàz kar arer wà. Wamuhàmuhàz mehe Zuta nupuner kwaw ni wàkàg hupir haw rehe wà. A'e itaper imupyrànar nuzawy kwaw a'e tapi'ak i'ak kwer ihaihaw àràm wà nehe, i'i Tupàn ihewe.","num_words":879,"character_repetition_ratio":0.109,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.479,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ROM 4\\nPawru umume'u Àmàrààw heko awer a'e kury\\n1 Aze'eg putar peme zaneràmuz Àmàrààw rehe ihe kury. Ma'e Àmàrààw uzapo a'e, uzemuawyze kar pà Tupàn pe a'e. 2 Aipo uzemukatu kar wemiapo kwer ikatu haw rehe. Nan kwaw pa. Aze mo nezewe haw uzapo, a'e mehe mo upuner mo uze'egatu haw rehe uzehe a'e wemiapo kwer rehe. Nupuner kwaw nezewe uze'egaw rehe. 3 Nezewe i'i ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer. — Àmàrààw a'e, uzeruzar Tupàn ze'eg rehe a'e, a'e rupi Tupàn umuawyze Àmàrààw uzeupe a'e. — Ikatuahy ma'e romo ereiko ihewe kury, i'i izupe. 4 Aze teko uma'ereko a'e wà nehe, upyhyk putar hekuzar a'e wà nehe. Wazar nomono e kwaw temetarer wanupe a'e nehe. Xo wama'ereko mehe zo omono putar temetarer wanupe a'e nehe. Nezewegatete aze mo oho tuweharupi Tupàn ze'eg rupi wà, ikatu 'ym ma'e iapo 'ym pà mo wà, a'e mehe mo uzemuawyze kar mo Tupàn pe wà. 5 Amo teko nezewe i'i a'e wà no. — Kwa, napuner pixik kwaw ikatu ma'e iapo haw rehe ihe nehe, napuner kwaw ikatu 'ym ma'e iapo re hepytu'u haw rehe ihe nehe, i'i uzeupe a'e wà. — A'e rupi azeruzar katu Tupàn rehe ihe, i'i uzeupe wà. Azeharomoete Tupàn umuawyze putar a'e teko uzeupe a'e wà nehe, ta'e uzeruzar hehe a'e wà nehe xe. 6 Kwehe mehe tuwihaw Tawi a'e, uze'eg agwer teko hurywete ma'e wanehe a'e. Hurywete a'e wà, ta'e Tupàn umuawyze a'e teko a'e wà xe. A'e teko nupuner kwaw ma'e iapo haw rehe uzemuawyze kar pà Tupàn pe a'e wà. Uzeruzar hehe wà. 7 Nezewe i'i Tawi ze'eg kwehe arer a'e.\\n— Aze Tupàn heharaz teko ikatu 'ym ma'e wanemiapo kwer wi a'e nehe,\\naze umunàn wanuwi a'e nehe,\\na'e teko hurywete putar a'e wà nehe.\\n8 Aze Tupàn numume'u kwaw teko ikatu 'ym ma'e wanemiapo kwer uzeupe a'e nehe,\\naze na'ima'enukwaw kwaw hehe a'e nehe,\\na'e teko hurywete putar a'e wà nehe no.\\n9 Zutew a'e wà, upirera'i imonohok kar har a'e wà, hurywete nezewe a'e wà. Zutew 'ym a'e wà no, upirera'i imonohok kar 'ymar a'e wà no, hurywete putar a'e wà nehe no, a'e ze'eg heremimume'u kwer henu mehe a'e wà nehe no. Àmàrààw a'e, uzeruzar Tupàn ze'eg rehe a'e, a'e rupi Tupàn umuawyze Àmàrààw uzeupe a'e, a'e kwez peme kury. 10 A'e 'ar mehe Àmàrààw nuiko kwaw upirera'i imonohok kar har romo a'e. Agwer ma'e uzeapo a'e 'ar 'ym mehe we. 11 Xo a'e re omonohok kar a'e. Imonohok 'ym mehe we, Àmàrààw uzeruzar Tupàn rehe, a'e rupi Tupàn umuawyze uzeupe a'e. — Ikatuahy ma'e romo ereiko heruwa rupi kury, ta'e erezeruzar herehe ne xe, i'i Tupàn izupe. Omonohok kar Àmàrààw upirera'i a'e re a'e, ta'e ipurexak kar wer Tupàn pe uzemuawyze haw rehe teko wanupe a'e xe. A'e rupi Àmàrààw a'e, Tupàn rehe uzeruzar ma'e wanu ài hekon a'e, ta'e izypy mehe uzeruzar hehe a'e xe. Upirera'i imonohok kar har wanu ài hekon a'e no, imonohok kar 'ymar wanu ài hekon a'e no. Aze amo uzeruzar Tupàn rehe a'e wà nehe, aze Tupàn umuawyze a'e teko a'e wà nehe, a'e teko wiko putar Àmàrààw izuapyr ài a'e wà nehe no. 12 Uzekixi kar ma'e wanu ài hekon a'e. Nuiko kwaw wanu romo upirera'i imonohok awer rehe a'e. Uzeruzar Tupàn rehe uzekixi 'ym pà a'e wà. Àmàrààw uzeruzar Tupàn rehe upirera'i imonohok 'ym mehe a'e no. A'e rupi a'e teko wanu ài hekon a'e, zaneru ài hekon a'e no.\\nTupàn uzapo putar ikatuahy ma'e teko wanupe a'e nehe, aze uzeruzar hehe a'e wà nehe\\n13 Nezewe Tupàn i'i Àmàrààw pe a'e. — Amo 'ar mehe ereiko putar ko ywy rehe har wanuwihaw romo nehe. Nezuapyapyr a'e wà nehe no, a'e rupi katete a'e wà nehe no, i'i izupe. — Ikatuahy ma'e erezapo iko ne, a'e rupi urumuigo kar putar ko ywy rehe har wanuwihaw romo ihe nehe kury, ni'i kwaw izupe. Numuigo kar kwaw tuwihaw romo hemiapo kwer hekuzaromo. Xo izeruzar haw rehe zo umuigo kar tuwihaw romo, ta'e umuawyze uzeupe xe. 14 Amo uzeagaw ze'eg kwehe arer heruzar pà wà. Nupuner kwaw wà. A'e rupi Tupàn nuzapo kwaw wemimume'u kwer a'e teko wanupe. Aze mo nezewe hekon, màràzàwe tuwe zazeruzar hehe. Nan. Tupàn uzapo putar ikatu ma'e uzeruzar ma'e wanupe nehe, ta'e umume'u tuwe wanupe xe. 15 Aze teko ukwaw Tupàn ze'eg a'e wà nehe, aze nuweruzar kwaw a'e wà nehe, Tupàn ipuruzukaiw putar wanupe a'e nehe. Uzepyk putar wanehe nehe. Aze mo naheta iwer mo Tupàn ze'eg, aze mo teko nukwaw iwer mo ikatu ma'e iapo haw wà, aze mo nukwaw iwer mo ikatu 'ym ma'e iapo re upytu'u haw wà, a'e mehe mo Tupàn ni'i iwer mo nezewe a'e. — Nereruzar kwaw heze'eg ne, ni'i iwer mo wanupe. Numume'u iwer mo zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e zanewe.\\n16 Tupàn umume'u ko ywy rehe har waneruze'eg àwàm paw Àmàrààw pe a'e, ta'e Àmàrààw uzeruzar katu hehe a'e xe. A'e rupi izuapyapyr a'e wà, wiko putar ko ywy rehe har wanuwihaw romo a'e wà nehe no. Aze mo amo uzeruzar katu ze'eg kwehe arer rehe a'e wà, a'e mehe mo wiko mo uzeruzar ma'e ài a'e wà, wiko mo Àmàrààw zàwenugar romo a'e wà. Tupàn umur e putar ywy nànàn uzeruzar ma'e wanupe a'e nehe. Ta'e Àmàrààw zaneru ài hekon zanezeruzar haw rehe a'e xe, zanewe paw rupi a'e xe.\\n17 Nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer. Uze'eg Àmàrààw pe. — Urumuigo kar putar teko tetea'u wanu romo ihe nehe, i'i izupe. A'e rupi Tupàn uzapo putar a'e ma'e uze'eg rupi katete a'e nehe, wemimume'u kwer rupi katete a'e nehe. Umuaze putar uze'eg nehe. Tupàn umugweraw kar umàno ma'e kwer a'e wà. Ukwaw Àmàrààw wemimino izexak kar àwàm a'e. A'e rupi Àmàrààw uzeruzar hehe. 18 Àmàrààw wàro Tupàn hemiapo ràm, ta'e uzeruzar katu hehe xe. Ihya'uete hemireko. Nupuner kwaw umemyr haw rehe. Tupàn umume'u ipurumuzàg ràm izupe. A'e rupi Àmàrààw wàro tuwe izexak kar àwàm oho iko a'e, ta'e Tupàn umume'u izupe a'e xe. A'e rupi Àmàrààw wiko uzeruzar ma'e wanu ài a'e, wiko teko tetea'u wanu ài a'e. Nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer Àmàrààw pe a'e. — Nepurumuzàmuzàg ràm a'e wà nehe, nezuapyapyr a'e wà nehe, heta tetea'u putar newe a'e wà nehe, i'i izupe. 19 Àmàrààw wereko 100 kwarahy a'e 'ar mehe. Tua'u eteahy. Umàno etea'i. Ihya'u eteahy hemireko Xar a'e no. Nupytu'u kwaw Tupàn ze'eg rehe uzeruzar ire a'e wà. 20 Nupytu'u kwaw hehe uzeruzar ire. Nupytu'u kwaw wa'yr ràm imume'u awer rehe uzeruzar ire. Uzeruzar tuwe hehe a'e, a'e rupi Tupàn umur ukàgaw izupe a'e no. Uze'egatu Tupàn rehe no. 21 Ta'e ukwaw katu Tupàn hemiapo ràm a'e xe, a'e ma'e hemimume'u kwer a'e xe. Amo 'ar mehe uzexak kar ta'yr izupe a'e, Tupàn ze'eg rupi katete a'e. 22 Tupàn umuawyze Àmàrààw uzeupe. Ta'e uzeruzar katu hehe xe, ize'eg rehe xe. 23 Nezewe i'i Tupàn ze'eg pape rehe imuapyk pyrer a'e. — Amuawyze hezeupe ihe, ta'e uzeruzar herehe a'e xe, i'i ze'eg kwehe arer. Uze'eg Àmàrààw rehe. 24 Uze'eg zanerehe a'e no. Ta'e zanemuawyze putar uzeupe a'e nehe xe, ta'e zazeruzar hehe zane nehe xe. Umugweraw kar Zezuz Zanezar imàno re a'e. 25 Zezuz a'e, uzemono uzezuka kar pà zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e hekuzaromo a'e. Tupàn umugweraw kar Zezuz a'e, zanemuawyze pà nezewe uzeupe a'e. — Peiko ikatuahy ma'e ài heruwa rupi kury, ta'e pezeruzar Zezuz rehe pe xe, i'i zanewe kury.","num_words":1185,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.258,"stopwords_ratio":0.478,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg EZÀRÀ 10\\nUmuhem kar wemireko amo ywy rehe arer wà\\n1 Ezàrà wapyk upenàràg rehe tàpuzuhu henataromo Tupàn pe uze'eg pà, teko wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e imume'u pà izupe. Teko tetea'u Izaew uzemono'og izywyr wà: awa wà, kuzà wà no, kwarearer wà, kuzàtàigwer wà no. Uzai'o azeharomoete a'e wà no. 2 Na'e Xekani Zeiew ta'yr Eràw iànàm uze'eg Ezàrà pe kury. — Uruzapo ikatu 'ym ma'e Tupàn urezar henataromo ure. Urereko kuzà amo ae ywy rehe har uzeruzar 'ym ma'e ureremireko romo ure wà. Nezewe rehe we heta we ikatu ma'e hàro haw Izaew wanupe. 3 Urumume'uahy ureremiapo ràm Tupàn Zanezar pe ure kury. Oromono kar putar a'e kuzà xe wi ure wà nehe. Oromono kar putar wamemyr xe wi ure wà nehe no. Ne nehe, amogwer Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wi ukyze ma'e a'e wà nehe no, heruzar har a'e wà nehe no, pezapo kar ma'e urewe nehe. Na'e uruzapo putar a'e ma'e nehe. Uruzapo putar Tupàn hemiapo kar nehe. 4 Epu'àm nehe ty, ta'e ne ereiko a'e ma'e iapo àràm romo ne xe. Urupytywà putar ure nehe. A'e rupi ezemupytu'u kar nekyze re nehe ty. Ezapo ikatu ma'e nehe ty, i'i Xekani izupe.\\n5 Na'e Ezàrà upu'àm kury, a'e pe har wanupe uze'eg pà kury: xaxeto wanuwihaw wanupe, Erewi izuapyapyr wanupe, amogwer teko wanupe. — Uruzapo putar ma'e Xekani ize'eg rupi katete ure nehe, peze tuwe nehe, i'i Ezàrà wanupe. Umume'uahy a'e wemiapo ràm wà. 6 Ezàrà uhem tàpuzuhu wi ipupyaikaw pyrer Zoànà Eriazim ta'yr iker haw pe wixe pà kury. Uker a'e pe pyhaw. Numai'u kwaw. Nui'u kwaw. Ta'e uzemumikahy Mawiron wi uzewyr ma'e kwer wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e rehe a'e xe.\\n7 Na'e tuwihaw umume'u kar ko ze'eg Zeruzarez pe har nànàn Zuta ywy rehe har nànàn wà kury. — Mawiron ywy wi uzewyr ma'e kwer paw wà, pezemono'og peho Zeruzarez pe nehe, i'i wanupe wà. 8 Nezewe i'i tuwihaw peme wà: Na'iruz 'ar ipaw ire nehe, aze amo nuhem kwaw Zeruzarez pe a'e wà nehe, urupyro putar waiwy wanuwi ure nehe. Urupyro putar wanàpuz wanuwi ure nehe no. A'e teko nuiko kwaw Izaew izuapyr romo a'e 'ar henataromo a'e wà nehe. 9 Na'e na'iruz haw 'ar mehe 20 haw 'ar mehe no 9 haw zahy rehe paw rupi awa Zuta ywy rehe har paw wà, Mezàmi ywy rehe har paw wà no, uhem Zeruzarez pe wà. Uzemono'og oho tàpuzuhu henataromo katu pe wà. Àmàn ukyrete iko. Ukyze wewer wà no, ta'e ukwaw uhua'u ma'e izeapo àwàm a'e pe a'e wà xe. A'e rupi uryryryryz wà. 10 Na'e xaxeto Ezàrà upu'àm wanupe uze'eg pà kury. — Pepytu'u tuwe peiko Tupàn heruzar ire. Pemueta tetea'u Izaew wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e. Ta'e pereko kuzà amo ae ywy rehe har penemireko romo pe wà xe. 11 Pemume'u penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e peipy wazar pe nehe kury. Pezapo hemimutar nehe. Petyryk amo ae ywy rehe arer zaneiwy rehe wiko ma'e wanuwi nehe. Pemono kar penemireko amo ywy rehe arer pewi pe wà nehe, i'i Ezàrà a'e pe har wanupe.\\n12 Na'e teko paw uwazar ize'eg izupe wahyhawa'u rupi wà kury. — Azeharomoete. Uruzapo putar neremiapo kar paw rupi nehe. 13 Urereta tetea'u ure. Àmàn ukyrete iko no. Nurupuner kwaw urepyta wi haw rehe xe katu pe. Nurupuner kwaw neremiapo kar iapo haw rehe pitài 'ar mehe ni mokoz 'ar mehe. Ta'e a'e ikatu 'ym ma'e iapo arer heta tetea'u a'e wà xe. 14 Tuwe ureruwihaw upyta Zeruzarez pe wà nehe. Uzekaiw putar a'e ma'e rehe wà nehe. Nezewe mehe awa tawhu urereko haw pe har kuzà amo ywy rehe har hereko har ur putar 'ar imume'u pyr mehe pitàitàigatu wà nehe. Ur putar tuwihaw weko haw tawhu pe har wanupi wà nehe. Nezewe mehe Tupàn ikwahy haw urewe har ureawy putar nehe, i'i izupe wà.\\n15 Ni amo nuweityk kwaw waze'eg wà. Xo Zonata Azaew ta'yr a'e, Zazez Xikipa ta'yr a'e no. Teko waze'eg awer na'ikatu kwaw wanupe. Amo mokoz awa wiko wanehe we wà no: Mezurà, Xametaz Erewi izuapyr.\\n16 Waze'eg ikatu Mawiron ywy wi uzewyr ma'e kwer wanupe. — Uruzapo putar nezewe haw nehe, i'i wà. Na'e xaxeto Ezàrà wexaexak amo uzeànàànàm ma'e wanuwihaw wà. Umuapyk waner pape rehe wà. A'e tuwihaw uzypyrog kuzà amo ywy rehe har Izaew pe har wanemireko wanekar pà wà, 10 haw zahy rehe pitài haw 'ar mehe wà. 17 Umumaw na'iruz zahy awa kuzà amo ywy rehe har wamen wanupe uze'eg pà wà.\\nHemireko amo ywy rehe arer wanereko har waner wà\\n18 Na'aw awa kuzà amo ywy rehe har wanereko arer waner xe wà:\\nXaxeto wà: (amume'u waànàm waner wà no:)\\nZozanak ta'yr Zuzue izuapyr wà, Zuzue tywyr izuapyr wà no: Mazez, Eriezer, Zariw, Zenari. 19 Oromono kar putar ureremireko urezewi ure wà nehe, i'i wà. Uzuka àràpuhàràn awa hawitu ma'e wemiapo kwer hekuzaromo pitàitàigatu wà no.\\n20 Imer izuapyr wà: Anani, Zemani.\\n21 Ari izuapyr wà: Mazez, Eri, Xemai, Zeiew, Uzi.\\n22 Pazur izuapyr wà: Erioenaz, Mazez, Izimaew, Netanew, Zozamaz, Eraza.\\n23 Erewi izuapyr wà: Zozamaz, Ximez, Kerai (Kerit inugwer her ma'e), Petai, Zuta, Eriezer.\\n24 Uzegar ma'e wà: Eriaziw.\\nZauxiapekwer tàpuzuhu pe har wà:\\nXarum, Terez, Uri.\\n25 Paroz izuapyr wà: Hami, Zezi, Mawki, Miami, Ereazar, Mawki, Menai.\\n26 Eràw izuapyr wà: Matani, Zakari, Zeiew, Amini, Zerimot, Eri.\\n27 Zatu izuapyr wà: Erioenaz, Eriaziw, Matani, Zerimot, Zamaz, Aziza.\\n28 Memaz izuapyr wà: Zeoànà, Ani, Zamaz, Axiraz.\\n29 Mani izuapyr wà: Mezurà, Maruk, Anai, Zazume, Xeaw, Zerimot\\n30 Paat-Moaw izuapyr wà: Azina, Keraw, Menai, Mazez, Matani, Mezarew, Minuz, Manaxe.\\n31-32 Arim izuapyr wà: Eriezer, Zuzi, Mawki, Xemai, Ximeàw, Mezàmi, Maruke, Xemari.\\n33 Azu izuapyr wà: Matenaz, Matat, Zamaz, Ereperet, Zeremaz, Manaxe, Ximez.\\n34-37 Mani izuapyr wà: Manaz, Ànàràw, Uew, Menai, Menia, Keruwi, Pani, Meremot, Eriaziw, Matani, Matenaz, Zazaw.\\n38-42 Minuz izuapyr wà: Ximez, Xeremi, Nàtà, Anai, Makanenemaz, Xazaz, Xaraz, Azarew, Xeremi, Xemari, Xaru, Amaria, Zuze.\\n43 Nemo izuapyr wà: Zeiew, Maxixi, Zamaz, Zemina, Zanaz, Zoew, Menai.\\n44 A'e awa paw wereko kuzà amo ywy rehe har wemireko romo wà. Utyryk wanuwi wà, wamono kar pà weko haw wi wà. Omono kar wamemyr a'e wi wà no. Upaw.","num_words":966,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.386,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 14\\nZezuz umukatu amo ima'eahy ma'e a'e kury\\n1 Mytu'u haw 'ar mehe Zezuz umai'u oho amo tuwihaw hàpuz me a'e kury. Ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e wanuwihaw romo hekon a'e. Teko a'e pe har ume'egatu Zezuz rehe wà. 2 Na'e ur amo awa Zezuz pyr a'e kury. Izywa hezun a'e. Hetymà hezun a'e no. 3 Uze'eg Zezuz ze'eg kwehe arer kwaw par wanupe, ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e wanupe no. — Ma'in ze'eg kwehe arer a'e, i'i wanupe. — Aipo teko upuner upurumukatu haw rehe mytu'u haw 'ar mehe a'e wà, i'i wanupe, wanehe upuranu pà.\\n4 Nuze'eg kwaw izupe wà. A'e rupi Zezuz umukatu a'e awa. Omono kar a'e wi.\\n5 Aze peneimaw u'ar 'yzygwar pupe mytu'u haw 'ar mehe nehe, aipo napemuhem kar kwaw a'e wi nehe, 'yzygwar wi nehe, i'i wanupe. 6 Nuze'eg kwaw izupe wà, ta'e ize'eg azeharomoete a'e xe. —\\nPeiko ikàg 'ym ma'e ài nehe, i'i Zezuz a'e kury\\n7 Umai'u zanune amo henoz pyr a'e wà, wexaexak wapyk àwàm ikatu wera'u ma'e uzeupe a'e wà. Na'e Zezuz uma'emume'u wanupe, a'e pe har nànàn.\\n8 Aze amo penenoz zereko haw pe mai'u haw pe wà nehe, peapyk zo apykaw ikatu wera'u ma'e rehe nehe. Ta'e ur ru'u amo henoz pyr ikàg wera'u ma'e a'e nehe xe. 9 A'e mehe tàpuz zar uze'eg putar wà peme a'e nehe. Ta'e penenoz tar romo hekon a'e xe, ta'e inugwer awa henoz tar romo hekon a'e no xe. Epu'àm eho 'àg apykaw wi nehe, ta'e tuwihaw wapyk putar hehe a'e nehe xe, i'i putar peme a'e nehe. A'e rupi pemaranugar putar nezewe mehe nehe. Peapyk putar apykaw ikatu 'ym ma'e rehe peho nehe. 10 Aze amo nerenoz mai'u haw pe nehe, eapyk apykaw ikatu 'ym ma'e rehe nehe. A'e mehe tàpuz zar uze'eg putar wà newe nehe. — Kwa, eapyk eho pe pe nehe ty, apykaw ikatu ma'e rehe nehe ty, i'i putar newe nehe. A'e rupi tàpuz izar nemuawate katu putar amogwer henoz pyr wanuwa rupi nehe. 11 Tuwihaw ikàg ma'e romo aiko ihe, aze i'i amo uzeupe a'e wà nehe, — Ikàg 'ym ma'e romo ereiko ne, i'i putar Tupàn a'e teko wanupe a'e nehe. Ikàg 'ym ma'e romo aiko ihe, aze i'i amo uzeupe a'e wà nehe, — Tuwihaw ikàg ma'e romo ereiko ne, i'i putar Tupàn a'e teko wanupe a'e nehe.\\n12 Na'e Zezuz uze'eg tàpuz zar pe kury. — Aze mai'u haw pezapo nehe, penoz zo pemyrypar pe wà nehe, penoz zo penywyr pe wà nehe no, penoz zo peànàm pe wà nehe no. Penoz zo penapi har hemetarer katu ma'e pe wà nehe no. Ta'e a'e penenoz wi putar amo 'ar mehe a'e wà nehe xe. A'e rupi pepyhyk putar hekuzar nehe. 13 Aze mai'u haw pezapo nehe, penoz ma'e hereko 'ymar pe wà nehe, penoz wata 'ym ma'e pe wà nehe no, penoz hetymà aikwer ma'e pe wà nehe no, penoz hehàpyhà 'ym ma'e pe wà nehe no. 14 A'e mehe Tupàn a'e, uzapo putar ikatu ma'e newe a'e nehe. Ta'e amogwer nupuner kwaw imekuzar haw rehe peme a'e wà nehe xe. Amo 'ar mehe nehe, teko ikatu ma'e wakweraw mehe wà nehe, Tupàn umekuzar putar peme a'e nehe.\\nZezuz umume'u mai'u haw uhua'u ma'e rehe ma'emume'u haw a'e kury\\n15 Amo awa a'e pe wapyk ma'e mez huwake wapyk ma'e uze'eg Zezuz pe a'e kury. — Teko Tupàn hemiruze'eg wapyr mez huwake wapyk ma'e ràm a'e wà nehe, hurywete putar a'e wà nehe, i'i izupe.\\n16 I'i Zezuz izupe. — Amo awa uzapo mai'u haw a'e. Wenoz teko tetea'u wamuwà a'e pe a'e wà. 17 Mai'u haw 'ar mehe uze'eg uma'ereko ma'e pe kury. — Eze'eg eho hereminozgwer wanupe nehe ty, i'i izupe. — Pezur ureràpuz me mai'u haw pe nehe ty wà, uhyk kwez kury, uhyk kwez kury, ere wanupe nehe, i'i izupe.\\n18 Henoz pyr na'iho wer kwaw mai'u haw pe wà. Uze'eg a'e awa pe wà. — Ame'eg kar heko kwez kury. Aexak putar aha nehe kury, a'e rupi napuner kwaw heho haw rehe mai'u haw pe kury, i'i amo izupe.\\n19 Ame'eg kar 10 tapi'ak kwez ihe wà kury, aexak putar aha ihe wà kury. Aze ru'u uma'ereko katu wà, aha putar wama'ereko haw hexak pà ihe nehe kury, a'e rupi napuner kwaw heho haw rehe mynykaw pe kury, i'i amo henoz pyrer izupe no.\\n20 Heremireko kwez kury, a'e rupi napuner kwaw heho haw rehe kury, i'i amo izupe no.\\n21 A'e rupi a'e uma'ereko ma'e uzewyr oho uzar heko haw pe kury, uze'eg pà izupe kury. Wikwahy tuwe izar a'e. — Eho taw mytepe nehe kury ty, emur kar wyzài teko xe ne wà nehe kury ty. Erur ma'e hereko 'ymar ne wà nehe, erur ima'eahy tuwe ma'e ne wà nehe no, erur hehàpyhà 'ym ma'e ne wà nehe no, erur wata 'ym ma'e ne wà nehe no. A'e paw erur xe wamumai'u kar pà ne wà nehe kury, i'i izar izupe.\\n22 Nan kwehe tete uma'ereko ma'e uzewyr uzar pe kury. — Aruzar neze'eg kwez kury. Heta we tenaw amo wanupe, heta we temi'u no, i'i izupe.\\n23 — Ehem eho taw wi nehe ty, pe rupi nehe ty. Emur kar teko a'e pe har wà nehe. Aze tynehem heràpuz nehe, xo a'e mehe zo epytu'u nehe, i'i izar izupe. 24 — Hereminozgwer izypy mehe arer a'e wà, nu'u pixik kwaw ma'e heràpuz me a'e wà nehe, numai'u pixik kwaw xe a'e wà nehe, i'i izupe. — Tuwe heremimu'e heamutar katu a'e wà nehe, i'i Zezuz a'e kury.\\nTuwe heremimu'e heamutar katu a'e wà nehe, i'i Zezuz\\n25 Teko tetea'u wata oho waiko Zezuz haikweromo a'e wà kury. Uwak Zezuz teko wakutyr a'e kury, wanupe uze'eg pà a'e kury.\\n26 Aze amo heko wer heremimu'e romo nehe, tuwe heamutar katu wera'u u wi nehe, uhy wi nehe no, upurumuzàmuzàg wanuwi nehe no, wywyr wanuwi nehe no, wyky'yr wanuwi nehe no, weinyr wanuwi nehe no, uzewi nehe no. Aze nuiko kwaw nezewe nehe, nupuner kwaw heremimu'e romo weko haw rehe nehe. 27 Aze amo nueraha kwaw ywyra kanetar nehe, aze noho kwaw heraikweromo nehe, nupuner kwaw heremimu'e romo weko haw rehe nehe. 28 — Aze nepurapo wer neràpuz iaiha katu ma'e ràm rehe nehe, nema'enukwaw putar hekuzar rehe nehe, iapo 'ym mehe nehe. — Kwa, màràn temetarer amono putar iapo har wanupe nehe, ere putar nezeupe nehe. Aze hekuzar katu nehe, aze heta tetea'u neremetarer newe nehe, erezapo putar nehe. 29 Aze naheta tete kwaw neremetarer newe nehe, nerepuner kwaw imuhykaw rehe nehe. A'e rupi, aze erezypyrog iapo pà nehe, neremumaw kwaw nehe. Teko upuka putar hexak mehe a'e wà nehe. 30 Kwa, uzypyrog wàpuz iapo pà a'e, nupuner kwaw imumaw paw rehe a'e, i'i putar newe wà, uze'eg uryw ahyahy pà nerehe a'e wà nehe.\\n31 Aze tuwihaw uzàmàtyry'ym amo tuwihaw oho a'e nehe, aze weraha 10.000 zauxiapekwer uzeupi a'e wà nehe, aze amo ae tuwihaw werur 20.000 zauxiapekwer a'e pe a'e wà nehe, a'e mehe tuwihaw ipy uzepy'amugeta putar uzeupe nehe. Hereityk putar nehe, i'i putar zepe uzeupe a'e nehe. 32 Ikàg wera'u ihewi a'e, a'e rupi amono kar putar awa heze'eg heraha har a'e tuwihaw pe ihe wà nehe. — Na'urepuràmàtyry'ym wer kwaw penehe ure, i'i putar izupe wà nehe, a'e tuwihaw pe wà nehe. — Ma'e xiapo putar nehe, i'i putar izupe wà nehe. — Oromono putar temetarer tetea'u newe ure nehe, aze na'ureàmàtyry'ym kwaw pe pe nehe, i'i putar izupe wà nehe, i'i putar tuwihaw ipy uzeupe nehe.\\n33 Nezewegatete pe nehe no ty wà. Aze peneko wer heremiruze'eg romo nehe, pezar pema'e paw rupi nehe, pezar penemetarer paw rupi nehe no.\\nUze'eg Zezuz xa rehe a'e kury\\n34 Uze'eg wi teko wanupe. Xa ikatu a'e. (Aze ximono xa temi'u inuromo, a'e temi'u ikatu wera'u zanewe i'u mehe a'e. Nezewegatete aze peiko teko wainuromo nehe, a'e teko ukwaw putar Tupàn ikatu haw a'e wà nehe no.) Aze heta ywy xa inuromo nehe, na'ikatu kwaw temi'u rehe imono haw nehe. Ni amo nupuner kwaw ikatu haw imuzewyr kar pà izupe wà nehe. 35 Aze xityk xa ywy rehe nehe, na'ikatu kwaw ni ywy pe a'e. Ni zanereimaw hepuxi heta haw rehe naxityk kwaw agwer xa ikatu 'ym ma'e zane. Xityk e a'e xa zane. Aze heta peapyakwar nehe, pezeapyaka katu nehe.","num_words":1315,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.269,"stopwords_ratio":0.495,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZE'EG XIROGATU 1\\nZe'eg xirogatu ikatu haw\\n1 Ze'eg xirogatu Xàrumàw Tawi Izaew wanuwihawete ta'yr ima'emume'u awer xe kury.\\n2 Ko ze'eg xirogatu zanepytywà putar ma'ekwaw paw rehe zanemuigo kar pà wà nehe, pureruze'egaw ikatu ma'e rehe zanemuigo kar pà wà nehe no. Ma'enukwaw paw zawaiw katu wera'u ma'e ukwaw kar putar zanewe wà nehe no. 3 Zanemu'e putar ma'ekwaw katu har ài zanereko àwàm rehe wà nehe. Zanemuigo kar putar teko ikatu ma'e romo wà nehe no. Wereko katu kar amogwer teko zanewe wà nehe. Imunar 'ym ma'e romo zanemuigo kar putar wà nehe no. 4 Upuner teko ma'ekwaw 'ymar imuigo kar haw rehe teko ma'ekwaw par romo wà no. Upuner kwàkwàmo ma'ekwaw par romo wamuigo kar haw rehe wà no. 5 Ko ze'eg xirogatu ma'e umuhua'u wera'u putar ma'e kwaw par wanemigwaw wà nehe. Umu'e uzemu'e tetea'u ma'e kwer wà nehe no. 6 Ukwaw kar putar ma'enukwaw paw ze'eg xirogatu inuromo imim pyrer wà nehe, a'e teko wanupe wà nehe. Uzemu'e tetea'u ma'e uzeagaw zawaiw katu ma'e ikwaw pà wà. Ko ze'eg ukwaw kar putar a'e ma'e wanupe wà nehe no.\\nPureruze'egaw kwàkwàmo wanupe\\n7 Aze amo heko wer ma'e kwaw katu har romo a'e nehe, a'e 'ym mehe we nehe, tuwe ukyze Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wi a'e nehe. Ma'e kwaw par 'ym nuzekaiw kwaw ma'e kwaw paw rehe wà. Na'izemu'e wer kwaw hehe wà. 8 Hera'yr, ezeapyaka katu neru ze'eg rehe nehe. Ezekaiw katu nehy ze'eg rehe nehe no.\\n9 Aze eremunehew amo àkàg rehe har ipuràgeteahy ma'e neàkàg rehe, aze eremunehew neazu'yw imupuràgaw, nepuràg wera'u putar nehe. Nezewegatete neru ipurumu'e haw nehy ipurumu'e haw umukatuahy putar nereko haw nehe no.\\n10 Hera'yr. Aze awa iaiw ma'e uzeagaw ikatu 'ym ma'e iapo haw rehe newe wà nehe, ezapo zo nehe. 11 Nezewe uze'eg putar ru'u newe nehe. — Ezur ty, xiuka amo zane wà nehe ty, i'i putar newe wà nehe. — Zazemurywete kar teko ikatu ma'e wàmàtyry'ym pà nehe. 12 Wanexak mehe wikuwe putar wà nehe. Na'ima'eahy kwaw wà rihi. Ximumaw putar zane wà nehe. 13 Xixak putar ma'e hekuzar katu ma'e nehe. Zanemunar putar wama'e rehe nehe. Ximynehem putar zaneràpuz a'e ma'e pupe nehe. 14 Ezur urerupi nehe. Zanemunar putar ma'e tetea'u rehe nehe. A'e re ximuza'aza'ak a'e ma'e zanezeupeupe nehe, i'i putar newe wà nehe.\\n15 Hera'yr. Eata zo agwer teko wanupi nehe. Epyta muite wanuwi nehe. 16 Uzàn ikatu 'ym ma'e iapo pà wà. Uzuka teko wyzài 'ar mehe wà no. 17 Aze wiràmiri ume'e iko nerehe a'e nehe, aze a'e 'ar mehe erezapo arapuk izupe nehe, nuixe pixik kwaw ipupe uzepyhyk kar pà a'e nehe. 18 Arapuk zàwenugar a'e awa uzapo waiko wà. A'e ae uzezuka kar putar oho ipupe wà nehe. 19 Aze amo wiko hemetarer katu ma'e romo amogwer teko wàmàtyry'ym pà a'e nehe, a'e ae uzezuka kar putar a'e nehe.\\nMa'ekwaw katu haw muranu haw\\n20 Pezeapyaka katu ko ze'eg rehe nehe. Ma'ekwaw katu haw uhapukaz iko nahu rupi a'e, taw pupe katu haw rehe a'e. 21 Tawhu ukenaw huwake uhapukaz iko. Uhapukazahy teko wazemono'ogaw nànàn no.\\n22 Nezewe uze'eg iko. — Teko he'o ma'e wà. Màràn 'ar pemumaw putar pene'o haw rehe peneko pà nehe. Màràn mehe pepytu'u putar ma'ekwaw paw rehe pepuka re nehe. Aipo napekwaw pixik kwaw ma'e nehe. 23 Amume'u putar penemiawy kwer peme nehe. Pezeapyaka katu imume'u mehe nehe. Amume'u putar pureruze'egaw ikatu ma'e peme nehe no. Amuza'ak putar hema'ekwaw paw ipehegwer imono pà peme nehe no. 24 Apuenoz ihe. — Pezur nehe, a'e peme. Naherenu kwaw pe. Napezekaiw kwaw herehe. 25 Hepureruze'egaw iro peme a'e. Hepurumukatu wer peneko haw rehe. Napeputar kwaw imukatu haw. 26 A'e rupi nehe, ikatu 'ym ma'e peme izeapo mehe apuka putar nehe. Pemukyzeahy kar haw ihem mehe aze'eg urywahyahy putar penehe nehe. 27 Pemukyzeahy haw ur putar àmàn ywytuaiw inuromo har ài nehe. Peneko haw zawaiw katu haw nuzawy kwaw ywytuaiw nehe. Apuka putar a'e 'ar mehe nehe. Ma'erahy ipuraraw paw rehe peho mehe nehe, ipuraraw tuwe mehe nehe, apuka putar penehe nehe. 28 Na'e herenoz putar pe nehe. Ihe ma'e kwaw katu haw ihe, nawazar kwaw peze'eg peme ihe nehe. Herekar putar pe taw nànàn ko nànàn nehe. Naherexak kwaw pe nehe. 29 Napeputar kwaw ma'e kwaw katu haw. — Nurukyze kwaw Tupàn wi ure, peze pezeupe tuweharupi. 30 Naperuzar kwaw hepureruze'egaw. Amume'u penemiawy kwer. Napezekaiw kwaw heze'eg rehe imume'u mehe. 31 A'e rupi pepyhyk putar penemiapo kwer hekuzar nehe. A'e mehe pezemumikahy putar penemiapo kwer rehe nehe. 32 Iranaiw ma'e umàno a'e wà, ta'e ma'ekwaw katu haw iro wanupe a'e xe. Ma'e kwaw 'ymar uzemumaw a'e wà, ta'e waneko haw ikatu wanupe xe. 33 Herenu har uzepyro putar nehe. Ikatuahy putar heko haw nehe. Nukyze kwaw ma'e wi nehe.","num_words":745,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.478,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg HUXI 2\\nOho Huxi ko pe a'e\\n1 Amo Noemi iànàm a'e pe hekon a'e. Moaz her romo a'e. Awa hemetarer katu ma'e romo ikàg ma'e romo hekon a'e. Noemi imen umàno ma'e kwer iànàm romo hekon a'e. Erimerek her romo a'e.\\n2 Amo 'ar mehe Huxi uze'eg Noemi pe a'e kury. — Tuwe aha ko pe ma'etymaw pe arozràn ywy rehe u'ar ma'e kwer imono'og pà zanewe ihe nehe. Aze ru'u amo uma'ereko ma'e hemuata kar putar uzeaikweromo arozràn u'ar ma'e kwer imono'og kar pà ihewe a'e nehe, i'i izupe. — Eho kyn, hememyr, i'i Noemi izupe.\\n3 A'e rupi oho Huxi ko pe kury. Wata oho uma'ereko ma'e wanaikweromo. Omono'og arozràn ywy rehe u'ar ma'e kwer oho iko. Wixe Huxi Moaz ko pe ikwaw 'ym pà kury. Erimerek iànàm romo hekon a'e.\\n4 A'e 'ar mehe we uhem Moaz Merez wi uma'ereko ma'e wanupe uze'eg pà. — Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko penehe we a'e nehe, i'i wanupe. — Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzapo ikatuahy ma'e newe nehe, i'i izupe wà.\\n5 Upuranu Moaz uma'ereko ma'e wanuwihaw rehe. — A'e kuzàwaza pe pe har a'e. Mon aipo a'e, i'i izupe.\\n6 — Moaw ywy rehe arer Noemi hupi ur ma'e kwer romo hekon a'e. 7 — Tuwe aha uma'ereko ma'e wanaikweromo ihe nehe, arozràn ywy rehe u'ar ma'e kwer imono'og pà ihe nehe, i'i kwez ihewe. A'e rupi uzypyrog izi'itahy uma'ereko pà. Te tàrityka'i uma'ereko iko a'e. Xo pitài haw upytu'u tàpuzràn wype, i'i izupe.\\n8 Na'e uze'eg Moaz Huxi pe kury. — Einu katu heze'eg nehe, herazyr. Eho zo amo ae ko pe arozràn imono'og pà nehe. Epyta xe nehe. Ema'ereko ihewe uma'ereko ma'e wanuwake nehe. 9 Ezeapyaka katu nehe. Eho wanupi ko wama'ereko àwàm me nehe. — Pepokok zo hehe nehe, a'e heremiruze'eg uma'ereko ma'e wanupe ihe, nerehe heze'eg pà ihe. Aze neiwez nehe, ei'u 'y uma'ereko ma'e waneminuhem kwer pupe nehe, i'i Moaz Huxi pe.\\n10 Na'e wapyk Huxi upenàràg rehe uwa imuhyk pà ywy rehe henataromo kury. — Màràzàwe tuwe erezekaiw herehe ne. Màràzàwe tuwe ikatu ma'e erezapo iko ihewe. Amo ae ywy rehe arer romo aiko ihe, i'i izupe.\\n11 — Nemen imàno re erepytywàgatu nemehy iko ne. Aenu neremiapo kwer imume'u awer ihe. Erepuir neru wi. Erepuir nehy wi no. Erezur xe teko neremigwaw 'ym wainuromo nereko pà. Akwaw a'e ma'e neremiapo kwer ihe. 12 Tuwe Tupàn uzapo ikatuahy ma'e newe neremiapo kwer hekuzaromo a'e nehe. Erezur Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar ikàgaw hekar pà no. Tuwe hekuzar uhua'u ma'e umur newe nehe, i'i Moaz kuzà pe.\\n13 — Nekatuahy iko ihewe. Hemurywete kar iko, ta'e nekatu haw rupi ereze'eg iko ihewe ne 'y. Azeharomoete wyzài kuzà newe uma'ereko ma'e ikatu wera'u newe ihewi wà, i'i Huxi izupe.\\n14 Wamai'u mehe Moaz uze'eg wi Huxi pe kury. — Ezur xe. Epyhyk typy'ak kury. Emuàkym uwà tykwer pupe i'u pà kury, i'i izupe. Na'e wapyk uma'ereko ma'e wanuwake kury. Omono Moaz arozràn xewar her ma'e imihir pyrer izupe Huxi pe kury. U'u katu. Hewykàtà kury. Heta we temi'u. 15 Upu'àm wi Huxi arozràn u'ar ma'e kwer imono'og pà. A'e 'ar mehe Moaz uze'eg wi uma'ereko ma'e wanupe. — Aze upyhyk arozràn peinuromo nehe, ipo'o mehe eze'egahy zo izupe nehe. 16 Tuwe pemu'ar kar amo arozràn penemipo'o kwer nehe. Tuwe omono'og nehe. Eze'egahy zo izupe nehe, i'i wanupe.\\n17 Nezewe Huxi omono'og arozràn u'ar ma'e kwer oho iko. Te karuketea'i mehe. A'e re oxooxok arozràn wemipyhyk kwer. Hemipyhyk kwer ixoixok pyrer a'e, heta 25 kir ipuhuz haw a'e. 18 Upyhyk arozràn kury, uzewyr taw pe wemimono'og kwer hexak kar pà umehy kwer pe kury. Omono a'e temi'u ikurer izupe no. 19 Na'e Noemi upuranu hehe kury. — Ma'e pe eremono'og arozràn u'ar ma'e kwer kutàri ne ra'e. Ma'e pe erema'ereko kutàri ra'e. Tuwe Tupàn uzapo ikatu ma'e a'e awa nepytywà arer pe a'e nehe, i'i umemytaty kwer pe. — Ama'ereko awa Moaz her ma'e iko pe kutàri ihe, i'i umehy kwer pe. 20 — Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzapo ikatuahy ma'e Moaz pe nehe. Ikatu tuwe tuweharupi a'e. Ikatu wikuwe ma'e wanupe. Ikatu umàno ma'e kwer wanupe no, ta'e ikatu umàno ma'e kwer waànàm wanupe wapytywà pà a'e xe. A'e awa wiko tuwe zaneànàm romo a'e. Zaneànàm zanepytywà har romo hekon a'e, i'i izupe.\\n21 — A'e ma'e ikatu ma'e paw uzapo ihewe a'e. Amo ae ma'e ikatu ma'e umume'u ihewe a'e no. — Erepuner uma'ereko ma'e wanehe we nema'ereko haw rehe nehe, te arozràn po'o haw imumaw pà nehe, i'i ihewe, i'i Huxi umehy kwer pe.\\n22 Na'e uze'eg wi Noemi umemytaty pe. — Eho kuzà uma'ereko ma'e wanupi nehe, hememyr. Aze mo erema'ereko amo ae awa iko pe, uze'eg zemueteahy mo nerehe wà, uze'eg urywahyahy mo nerehe wà, i'i izupe.\\n23 A'e rupi uma'ereko Huxi oho iko Moaz hemiruze'eg wanehe we arozràn imono'og pà kury, xewar imono'og pà no. Te ipo'o haw upaw kury. Wiko wi wi umehy kwer ipyr no.","num_words":780,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.263,"stopwords_ratio":0.355,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUÀW 7\\nZezuz uze'eg wywyr wanupe a'e kury\\n1 A'e ma'e imume'u re wata Zezuz oho iko Karirez ywy rehe a'e kury. Na'iata wer kwaw Zutez ywy rehe, ta'e Zutew wanuwihaw a'e pe har ipuruzuka wer hehe a'e wà xe. 2 Uhem etea'i amo ae Zutew wazemono'ogaw 'ar a'e kury. Ipeok tàpuz pupe zanereko awer a'e mai'u haw her romo a'e. 3 Na'e Zezuz tywyr uze'eg wà izupe a'e wà kury.\\n— Eho xe wi nehe ty, eho Zutez ywy rehe Zeruzarez tawhu pe nehe ty, ta'e teko tetea'u uzemono'og putar a'e pe a'e wà nehe xe. Ezapo purumupytuhegatu kar haw a'e pe teko wanuwa rupi nehe, a'e rupi wexak putar nekàgaw a'e wà nehe. 4 Aze erepyta xe nezeàmim pà nehe, teko nanekwaw kwaw a'e wà nehe. Aze erereko Tupàn ikàgaw nerehe nehe, exak kar nekàgaw eho teko wanupe nehe, i'i izupe wà, uze'eg urywahy pà wà. 5 Te tywyr nuzeruzar kwaw hehe a'e 'ar rehe a'e wà. — Nuiko kwaw Tuwihawete Purupyro Ma'e romo a'e, i'i uzeupeupe wà. 6 Uze'eg Zezuz wanupe.\\n— Naha kwaw ko 'ar rehe ihe nehe, ta'e nuhem kwaw he'ar a'e rihi xe. Pe pepuner peho haw rehe wyzài 'ar mehe pe, 7 ta'e tuwihaw ywy rehe har na'ipuruzuka wer kwaw penehe a'e wà xe. Na'iakatuwawahy kwaw herehe a'e wà. Ta'e amume'u wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e teko wanupe ihe xe. 8 Peho a'e mai'u haw pe nehe. Naha kwaw kutàri ihe rihi, ta'e he'ar nuhem kwaw a'e rihi xe. 9 A'e rupi upyta Karirez ywy rehe.\\nZezuz mai'u haw pe ihon a'e kury\\n10 Tywyr oho mai'u haw pe wà kury. Amo 'ar ipaw ire Zezuz oho a'e pe a'e no. Numume'u kwaw oho haw teko wanupe. Uzeàmim teko wamyter pe. Teko nukwaw kwaw ihemaw wà. 11 Zutew wanuwihaw wekar Zezuz a'e wà, teko wazemono'ogaw pe a'e wà. Upuranuranu teko wanehe wà. — Aipo pexak Zezuz, i'i oho waiko teko wanupe wà. Nuexak kwaw wà.\\n12 Teko paw uze'eg Zezuz rehe a'e wà.\\n— Ikatuahy a'e, i'i amo wà. — Nan, hemu'em teko wanupe a'e, i'i amogwer wà.\\n13 Teko nuze'egatu kwaw hehe tuwihaw wanuwa rupi wà, ta'e ukyze wanuwi wà xe.\\n— Uzuka putar Zezuz a'e wà nehe. Aze aze'egatu hehe ihe nehe, hezuka putar a'e wà nehe no, i'i uzeupe wà.\\n14 Amo mai'u haw 'ar pawire Zezuz oho Tupàn hàpuzuhu pe a'e kury. Uzypyrog upurumu'e pà kury. Teko tetea'u wenu ize'eg mehe wà. 15 Zutew wanuwihaw ipytuhegatu tuwe ize'eg henu mehe a'e wà. — Kwez awa nuzemu'e pixik kwaw xe Tupàn ze'eg rehe a'e, nur pixik kwaw xe purumu'e haw pe a'e. Màràzàwe tuwe ukwaw katu ma'e tetea'u a'e, i'i uzeupeupe wà.\\n16 A'e rupi uze'eg Zezuz wanupe a'e kury.\\n— Namume'u kwaw heze'eg teko purupe ihe. Tupàn hemur kar har ze'eg zo amume'u teko purupe ihe. 17 Aze pepurapo wer tuwe Tupàn hemimutar rehe nehe, a'e mehe nezewe peze'eg putar ihewe nehe. — Azeharomoete neremume'u kwaw neze'eg purupe ne. Xo Tupàn neru ze'eg eremume'u iko purupe, peze putar ihewe nehe.\\n18 Amo upurumu'e ma'e upurumu'e waiko uze'eg rupi a'e wà. Na'ikatu kwaw nezewe mehe wà. — Azeharomoete upurumu'e ma'e ikatuahy ma'e romo ereiko ne, i'i putar teko ihewe wà nehe, i'i a'e upurumu'e ma'e waiko uzeupe wà. Na'ikatu kwaw nezewe mehe. Aze amo upurumu'e hemur kar har ze'eg rehe a'e wà nehe, ikatuahy a'e wà nehe, ta'e nezewe mehe umuwete katu Tupàn waiko a'e wà xe. Agwer upurumu'e ma'e nuiko kwaw hemu'em ma'e romo wà. 19 Moizez umur Tupàn ze'eg kwehe arer peipy wanupe a'e. Naperuzar kwaw a'e ze'eg pe. — Eruzar Moizez ze'eg nehe, peze ihewe pe. Màràzàwe tuwe peze'eg nezewe ihewe. Pepuruzuka wer herehe. Aze hezuka pe nehe, napeiko kwaw Moizez ze'eg heruzar har romo nehe.\\n20 Uze'eg teko izupe wà. — Nere'o ty. Erereko tekwe ikatu 'ym ma'e nezehe, a'e rupi ereze'eg nezewe urewe. Ni amo na'ipuruzuka wer kwaw nerehe a'e wà, i'i ahyahy izupe wà. 21 Uze'eg Zezuz wanupe.\\n— Amo 'ar mehe ama'ereko mytu'u haw 'ar mehe ihe, awa imukatu pà ihe. Pepytuhegatu hexak mehe. 22 Moizez omonohok kar pena'yr wapirera'i peme a'e. — Pena'yr izexak kar ire 8 'ar pawire pemonohok wapirera'i wanuwi nehe, i'i Moizez peipy wanupe. (A'e 'ym mehe peipy omonohok wa'yr wapirera'i a'e wà no.) 23 Aze imonohokaw 'ar uhem mytu'u haw 'ar mehe nehe, a'e mehe pemonohok putar wapirera'i mytu'u haw 'ar mehe nehe. Nezewe mehe pema'ereko mytu'u haw 'ar mehe. Ihe ihe no, amukatu ima'eahy ma'e mytu'u haw 'ar mehe ihe no. Nezewe mehe ama'ereko mytu'u haw 'ar mehe ihe no. Ikatuahy nezewe. Màràzàwe tuwe peze'eg zemueteahy herehe. 24 Pema'enukwaw katu ko heze'eg rehe nehe. — Ikatu 'ym ma'e erezapo iko ne, peze zo tàrityka'i amo pe nehe, hemiapo kwer hexak mehe nehe. — Ma'in putar Tupàn neremiapo kwer rehe a'e nehe, peze izupe nehe. Ta'e Tupàn na'ima'enukwaw kwaw ma'e rehe teko wazàwe a'e xe.\\n— Aipo Zezuz Tuwihawete Purupyro Ma'e romo hekon a'e, i'i teko wà\\n25 Amo teko Zeruzarez tawhu pe har i'i uzeupeupe wà kury.\\n— Kwa, tuwihaw ipuruzuka wer kwez awa rehe a'e wà. 26 Upurumu'e iko xe teko wanuwa rupi a'e. Tuwihaw nuze'eg kwaw hehe a'e wà, numume'u kwaw hemiapo kwer ikatu 'ym ma'e zanewe a'e wà. Aipo wiko tuwe Tuwihawete Purupyro Ma'e romo a'e. Aipo tuwihaw xe har ukwaw Tuwihawete Purupyro Ma'e romo heko haw a'e wà. Màràzàwe tuwe nupyhyk kar kwaw a'e wà. 27 Nan, nuiko kwaw Tuwihawete Purupyro Ma'e romo a'e. Ta'e Tuwihawete tur mehe naxikwaw kwaw izexak kar awer zane nehe xe. Xikwaw katu ko awa izexak kar awer. Xikwaw heko awer. A'e rupi nuiko kwaw a'e Tuwihawete Purupyro Ma'e ur ma'e ràm romo a'e.\\n28 Tàpuzuhu pe upurumu'e mehe Zezuz uze'eg wahyhaw rupi a'e. -Azeharomoete hekwaw pe pe. Pekwaw hezexak kar awer no. Nazur e kwaw ko ywy rehe ihe. Amo hemur kar xe a'e. Azeharomoete har romo hemur kar har hekon a'e. Napekwaw kwaw hemur kar har. 29 Akwaw katu Tupàn ihe, ta'e kwehe mehe aiko ipyr ihe xe. Hemur kar xe pepyr a'e.\\n30 Na'e tuwihaw uzeagaw ipyhyk pà a'e wà kury. Nupuner kwaw ni opokokaw rehe hehe wà, ta'e nuhem kwaw i'ar a'e rihi xe. Ta'e Tupàn nupyhyk kar kwaw wanupe a'e xe. 31 Teko tetea'u tàpuzuhu pe har uzeruzar hehe a'e wà kury. — Aze Tuwihawete Purupyro Ma'e ur a'e nehe, aze ru'u uzapo putar purumupytuhegatu kar haw uhu wera'u ma'e ko awa hemiapo kwer wi a'e nehe kury, i'i uzeupeupe wà.\\nZauxiapekwer oho Zezuz ipyhyk pà wà kury\\n32 Ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e a'e wà, wenu teko waze'eg a'e wà. Uzemono'og oho xaxeto wanuwihaw wanehe a'e wà kury. Wenoz zauxiapekwer wanuwihaw uzeupe wà kury.\\n— Pepyhyk Zezuz peho nehe ty wà, imunehew pà nehe ty wà, i'i wanupe wà. (Uhem oho Zezuz huwake wà kury. Nupyhyk kwaw wà.) 33 Uze'eg Zezuz teko wanupe.\\n— Xo màràn 'ar zo amumaw putar xe pepyr hereko pà ihe nehe. A'e re aha putar hemur kar har ipyr ihe nehe. 34 Herekar putar zepe pe nehe. Naherexak kwaw pe nehe. Napepuner kwaw heho àwàm me peho haw rehe pe nehe.\\n35 Ize'eg henu mehe upuranu zutew wanuwihaw uzehezehe a'e wà kury. 36 — Ma'e pe oho putar a'e nehe. Aipo amo ae ywy rehe oho putar nehe. Aipo umu'e putar zutew amo ae taw pe har wà nehe. Aipo zutew 'ym umu'e putar oho wà nehe no. — Herekar putar pe nehe, naherexak kwaw pe nehe. Napepuner kwaw peho haw rehe hereko àwàm me nehe, i'i kwez zanewe. Màràzàwe tuwe nezewe uze'eg zanewe.\\nYtyzuzàmaw rehe ize'eg a'e kury\\n37 Na'e mai'u haw upaw etea'i kury. 'Ar ipaw etea'i mehe teko heta tetea'u wera'u wà kury. Uze'eg wi Zezuz oho teko tàpuzuhu pe har wanupe kury, wahyhaw rupi kury.\\n— Aze teko iziwez wà nehe, oho putar ytyzuzàmaw pe wà nehe. Nezewegatete aze teko hurywete wer wà nehe, tuwe uzeruzar herehe wà nehe. 38 Nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer a'e. — Aze teko uzeruzar herehe a'e wà nehe, wapy'a nuzawy kwaw ytyzuzàmaw wà nehe. 'Y purumuigo kar ma'e uhem putar ipy'a wi nehe, i'i ze'eg kwehe arer a'e.\\n39 Tupàn rekwe Puràg rehe ize'eg a'e, ta'e Tupàn rekwe Puràg wixe putar zanepy'a pe a'e nehe xe, Zezuz rehe zanezeruzar mehe a'e nehe xe. Nuhem kwaw Tupàn rekwe Puràg purupe a'e 'ar mehe a'e rihi, ta'e Zezuz nuzewyr kwaw ywate u ipyr a'e rihi xe. Nuzeapo kwaw Tuwihawete ikàg ma'e romo a'e 'ar mehe a'e rihi.\\nAmo uzeruzar hehe wà, amogwer nuzeruzar kwaw hehe wà\\n40 Teko tetea'u wenu ize'eg mehe a'e wà.\\n— Azeharomoete ko awa wiko a'e Tupàn ze'eg imume'u har romo a'e, Tuwihawete Purupyro Ma'e henataromo ur ma'e romo hekon a'e, i'i amo wà.\\n41 — Tuwihawete Purupyro Ma'e romo hekon tuwe a'e, i'i amo wà. — Aipo Tuwihawete Purupyro Ma'e ràm ur putar Karirez wi a'e nehe, i'i amo wà. 42 — Tupàn ze'eg kwehe arer umume'u Tuwihawete izexak kar àwàm Merez taw pe a'e. Wiko putar tuwihaw Tawi hemimino romo nehe. Tawi izexak kar awer pe uzexak kar putar a'e nehe, i'i amo wà.\\n43 A'e rupi amo uzeruzar Zezuz rehe wà, amogwer nuzeruzar kwaw hehe wà. 44 Amo ipurupyhyk wer hehe a'e wà. Ni amo nopokok kwaw hehe wà.\\nTuwihaw nuzeruzar kwaw hehe wà\\n45 A'e zauxiapekwer uzewyr oho omono kar har wanupe a'e wà kury, xaxeto wanuwihaw wanupe wà kury, ze'eg kwehe arer kwaw par wanupe wà kury. Nueraha kwaw Zezuz uzeupi wà. Na'e a'e tuwihaw upuranu zauxiapekwer wanehe wà kury. — Màràzàwe tuwe naperur kwaw Zezuz xe urewe, i'i ahyahy wanupe wà.\\n46 — Ni amo nuze'eg pixik kwaw kwez awa zàwe a'e wà, i'i tuwihaw wanupe wà.\\n47 A'e ze'eg kwehe arer kwaw par uze'eg zauxiapekwer wanupe wà kury. — Aipo pezeruzar hemu'emaw rehe pe no, i'i wanupe wà, uze'eg uryw ahyahy pà wà. 48 — Aipo amo tuwihaw amo parizew uzeruzar hehe a'e wà, i'i wanupe. 49 Teko uzeruzar hehe a'e wà, ta'e nukwaw kwaw Moizez ze'eg a'e wà xe. A'e rupi Tupàn uzepyk putar wanehe a'e nehe, i'i mua'u zauxiapekwer wanupe wà.\\n50 Nikunem wiko a'e pe wapyr a'e no, tuwihaw wapyr a'e no. (Amo 'ar mehe a'e 'ym mehe Nikunem oho Zezuz pe uze'eg pà a'e. Pema'enukwaw hehe.) Nikunem uze'eg tuwihaw wanupe kury.\\n51 — Nazapuner kwaw izuka haw rehe zane nehe, aze amo teko numume'u kwaw hemiapo kwer ikatu 'ym ma'e zaneruwa rupi a'e wà nehe, i'i wanupe. — Moizez ze'eg kwehe arer nuzuka kar kwaw teko nezewe zanewe a'e, i'i wanupe. Aze amo umume'u hemiapo kwer iaiw ma'e nehe, xo a'e mehe zo zapuner izuka haw rehe nehe, i'i wanupe.\\n52-53 A'e Tuwihaw uze'eg Nikunem pe wà kury. — Aipo Karirez ywy rehe har romo ereiko ne no, i'i izupe wà. — Ezemu'e eho ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer rehe nehe. A'e mehe erekwaw putar ma'e nehe. Ze'eg kwehe arer numume'u pixik kwaw Tuwihawete Purupyro Ma'e Karirez ywy wi tur haw a'e, i'i izupe wà.","num_words":1722,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.26,"stopwords_ratio":0.461,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg OPAXI 1\\n1 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u ko uze'eg Enom ywy rehe har Opaxi her ma'e pe a'e.\\nTupàn uzepyk Enom ywy rehe har wanehe\\nTupàn Tuweharupi Wiko Ma'e omono kar amo uze'eg heraha har ywy nànàn a'e. Urenu ize'eg awer ure.\\nNezewe i'i a'e.\\n— Pezemuàgà'ym nehe. Xiàmàtyry'ym putar Enom ywy rehe har zaha nehe,\\n2 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u ko uze'eg Enom ywy rehe har wanupe.\\n— Apumuigo kar putar teko ikàg 'ym ma'e romo ihe nehe.\\nNi amo nuzeruze'eg kwaw penehe a'e wà nehe.\\n3 Peneko wera'u haw hemu'em peme.\\nPeiko itakwaruhu wapupe,\\n'a pe ywytyr apyr.\\nA'e rupi peze'eg pezeupeupe nezewe.\\n— Ni amo nupuner kwaw zanereitykaw rehe xe a'e wà. Nupuner kwaw zanezuka haw rehe xe a'e wà, peze peiko.\\n4 Aze pewewe ywate wiràhu ài nehe,\\naze pezapo penaity zahytata wainuinuromo nehe,\\nihe apuityk putar a'e wi ihe nehe.\\n5 Aze imunar ma'e uhem pyhaw wà,\\nxo wemimutar zo weraha wà.\\nAze amo opo'o uwà, tuweharupi wezar amo uwà i'yw rehe.\\nPeàmàtyry'ymar pemumaw putar a'e wà nehe.\\n6 Teko Enom izuapyapyr wà. Amo imunar pema'e rehe upaw rupi wà.\\nWeraha penemetarer upaw rupi wà no.\\n7 Pemyrypar uzeapo peàmàtyry'ymar romo wà.\\nPemono kar peiwy wi wà.\\nKwehe mehe pezapokatu peze'egaw amo teko wanehe we zeàmàtyry'ym 'ymaw imume'u pà. Nezewe rehe we a'e teko upyhyk peiwy pewi wà.\\nPemyryparete umume'u ikatu 'ym ma'e peme wemiapo ràm uzeupeupe wà.\\n— Enom izuapyapyr wiko iranaiw ma'e romo wà, i'i peme wà.\\n8 Nezewe i'i Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e kury.\\n— Azepyk putar Enom wanehe amo 'ar mehe ihe nehe.\\nA'e 'ar mehe azuka putar ma'ekwaw katu har Enom wainuromo har upaw rupi ihe wà nehe.\\nNaheta kwaw ni pitài teko ma'e kwaw katu har waiwy rehe wà nehe.\\n9 Zauxiapekwer Temà tawhu pe har uryryryryz putar ukyze haw wi a'e wà nehe.\\nZauxiapekwer zeàmàtyry'ymawhu pe oho ma'e umàno putar wà nehe. Amo uzuka putar wà nehe.\\nEnom ywy rehe har wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e\\n10 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg teko Enom ywy rehe har wanupe kury.\\n— Pepuraraw kar ma'erahy penywyr wanupe. Pezuka amo pe wà no.\\nZako izuapyapyr romo wanekon wà.\\nA'e rupi apuzuka kar putar ihe nehe.\\nIaiw paw oho putar penupi tuweharupi nehe.\\n11 Zauxiapekwer weityk ukenuhu Zeruzarez pe har wà.\\nWixe tawhu pupe wà. Weraha ikatu ma'e paw wà. Weraha temetarer paw wà no.\\nA'e ma'e iapo mehe napezekaiw kwaw penywyr Izaew wanehe.\\nA'e zauxiapekwer amo ae ywy rehe har omomor ita ma'e papar haw hereko har wà,\\na'e ma'e wemipyhyk kwer izar ràm romo hexakaw rehe wà.\\nA'e ma'e iapo mehe, pezapo nezewegatete pe no.\\n12 Penurywete a'e 'ar mehe iaiw paw penywyr Zuta wanehe i'ar awer rehe.\\nNa'ikatu kwaw penurywete awer ihewe.\\nA'e zauxiapekwer uzuka Zuta ywy rehe har tetea'u wà. Peme'e a'e ma'e rehe penurywete pà.\\nPepuka wanehe ma'erahy ipuraraw mehe.\\nNa'ikatu kwaw pepuka awer ihewe.\\n13 Peixe Zeruzarez tawhu pupe heremiaihu waneityk mehe.\\nNa'ikatu kwaw ipupe peneixe awer ihewe.\\nPenurywete a'e iaiw paw wanehe i'ar mehe. Na'ikatu kwaw penurywete awer ihewe.\\nZauxiapekwer weityk Zuta ywy rehe har wà. Peraha wama'e wanuwi a'e 'ar mehe. Na'ikatu kwaw wama'e heraha awer ihewe.\\n14 Amo 'ar mehe pepyta pe iza'akaw pe. Amo Zuta uzeagaw uzàn pà wà.\\nPepyhyk pe wà, wazuka pà wà.\\nPemono umàno 'ym ma'e kwer uzàn ma'e pe wà, waàmàtyry'ymar wanupe pe wà. Iro penemiapo kwer ihewe.\\nYwy rehe har paw wanehe uzepyk àwàm\\n15 Nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e.\\n— Amo 'ar mehe amume'u putar teko paw wanemiapo kwer ihe nehe.\\nAzepyk putar ikatu 'ym ma'e wanehe nehe. A'e 'ar uhem etea'i.\\nPe Enom izuapyapyr wà. Pemekuzar putar iaiw ma'e penemiapo kwer nehe.\\nPezapo iaiw ma'e amo wanupe. A'e rupi amo teko uzapo putar iaiw ma'e peme nezewegatete a'e wà nehe no.\\n16 Teko uzepyk heremiaihu wanehe heywytyr ikatu ma'e rehe wà.\\nA'e rupi azepyk wera'u putar teko a'e ywy huwake har wanehe ihe nehe no.\\nAzepyk putar wanehe nehe. A'e re ukàzym putar wà nehe.\\nIzaew heta wakàgaw a'e wà kury\\n17 Uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e kury.\\n— Ywytyr Xiàw ihewe imonokatu pyrer rehe amo teko uzepyro putar wà nehe.\\nTeko Izaew ywy rehe har upyhyk wi putar ywy heremimono kwer wà nehe.\\n18 Teko Zuta ywy rehe har a'e wà nehe, teko Izaew ywy rehe har a'e wà nehe no, nuzawy kwaw tata a'e wà nehe.\\nTata wapy ka'akyr a'e. Nezewegatete Izaew umumaw putar Ezau izuapyapyr wà nehe.\\nNi pitài Enom izuapyapyr nuzepyro kwaw wanuwi wà nehe.\\nIhe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e aze'eg kwez ihe kury.\\n19 Izaew izuapyapyr Zuta ywy kwarahy ihemaw awyze har kutyr har weityk putar Enom ywy rehe har wà nehe. Teko Zuta rehe har ywytyr heta 'ymaw rehe har upyro putar Piri ywy rehe har waiwy wà nehe. Izaew upyro putar Eparai waiwy wà nehe. Upyro putar Xamari wà nehe no. Teko Mezàmi izuapyapyr upyro putar ywy pehegwer Zireaz pe har a'e wà nehe no.\\n20 Izaew uiwy wi muitea'u heraha pyrer uzewyr putar wà nehe. Upyro putar ywy pehegwer Peni pe har a'e wà nehe. A'e ywy oho Xarepita tawhu kwarahy heixe haw awyze har kutyr har pe. Zeruzarez wi heraha pyrer Xeparaz pe wiko ma'e uzewyr putar wà nehe no. Upyro putar ywy Zuta ywy rehe har kwarahy ihemaw awyze har kutyr har wà nehe no.\\n21 Tupàn hemiaihu a'e wà, wàmàtyry'ymar waneityk arer a'e wà. Uzeupir putar Xiàw ywytyr rehe wà nehe. Upyta putar a'e pe teko Enom wanuwihaw romo wiko pà wà nehe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko putar wanuwihawete romo a'e nehe. Upaw","num_words":848,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.229,"stopwords_ratio":0.425,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 5\\nZezuz wexaexak wemimu'e ràm a'e wà kury\\n1 Amo 'ar mehe Zezuz u'àm Zenezare 'yryhu waz a'e. Teko tetea'u uheuhem huwake wà. Uzepupypupykahy hehe wà. Ipurenu wer Tupàn ze'eg rehe wà. 2 Wexak Zezuz mokoz kanu a'e pe ywyxig huwake. Wazar wà, ipira pyhykar wà, nuiko kwaw kanu pupe wà, ta'e uhez ukyhapari hereko a'e pe wà xe. 3 Wixe Zezuz oho kanu pupe. Ximàw kanu izar her romo a'e. Na'e izar umunyryk kar ukanu imono 'y pe a'e kury, xe ràn a'e kury. Wapyk Zezuz in kanu pupe, upurumu'e pà.\\n4 Uze'eg pawire uze'eg Ximàw pe kury. — Eraha kanu pe pe kury, 'y mytepe typy haw pe kury, i'i izupe. — Ne no ty, nerehe we har wà no, pemomor kyhapari 'y pe kury, ipira ipyhyk pà kury, i'i izupe.\\n5 — Purumu'e ma'e, i'i Ximàw izupe. — Urumumaw 'ar tetea'u urema'ereko katu pà pyhaw ure, nurupyhyk kwaw ipira ure. Eremomor kar kyhapari urewe, a'e rupi oromomor wi putar ure kury, ta'e neze'eg ureruzar putar ure kury xe, i'i izupe.\\n6 Weruzar ize'eg wà. Ipira tetea'u upyhyk wà. Owok tària'i kyhapari a'e pe wanupe.\\n7 Opoe'eg amo ae wapi har wanupe wà. — Urepytywà pe ty wà, i'i wanupe wà. Umynehem mokoz kanu ipira pupe wà. Tynehem azeharomoete. Uzeapypyk tàri kanu oho wanuwi. 8 Ximàw Pet a'e, a'e ma'e hexak mehe a'e, uzeamumew upenàràg rehe Zezuz huwa rupi a'e. — Ehem eho hewi, hezar, i'i izupe. — Ta'e ikatu 'ym ma'e iapo har romo aiko ihe xe, i'i izupe.\\n9 Ximàw a'e, hehe we har a'e wà no, ipytuhegatu ipira tetea'u ipyhyk pyrer hexak mehe a'e wà. 10 Xiak a'e, Zuàw a'e no, Zepetew ta'yr romo wanekon a'e wà, Ximàw rehe we har romo wanekon a'e wà. Ipytuhegatu hexak mehe a'e wà no. — Ekyze zo ty, i'i Zezuz Ximàw pe. — Ipira pyhykar romo peiko ko 'ar rehe. Peiko putar teko wamuzeruzar kar har romo pe wà nehe kury, i'i wanupe. 11 Werur ukanu ywyxig rehe hezar pà wà. Wezar uma'e paw rupi a'e pe wà. Oho Zezuz hupi wà.\\nUmukatu Zezuz iperewàtà ma'e a'e kury\\n12 Amo 'ar mehe Zezuz uhem oho amo taw pe a'e kury. Amo iperewàtà ma'e a'e pe hin a'e. Zezuz hexak mehe uzeamumew huwa rupi a'e, ma'e renoz pà izupe a'e. — Aze nepurumukatu wer herehe nehe, erepuner hemukatu haw rehe nehe, i'i izupe.\\n13 Opokok Zezuz hehe kury. Uze'eg izupe. — Hepurumukatu wer tuwe nerehe ty, i'i izupe. Na'arewahy ikatu kury. Uhem iperewàtà haw izuwi kury.\\n14 Na'e uze'eg Zezuz izupe. — Emume'u zo nemukatu awer teko wanupe nehe, i'i izupe. — Eho Tupàn hàpuzuhu pe nehe, eze'eg hehe uzekaiw ma'e pe nehe, nezexak kar pà izupe nehe. — Nekatu kury, i'i putar newe nehe. A'e re emono e ma'e Tupàn pe nehe, nemukatu awer hekuzaromo nehe, ze'eg kwehe arer heruzar pà nehe. Nezewe mehe erepuner nemukatu awer ikwaw kar haw rehe purupe nehe, i'i izupe, iperewàtà ma'e kwer pe.\\n15 Tàrityka'i teko umume'u Zezuz rehe ze'egaw oho a'e wà, taw nànàn a'e wà, amo ae ywy rehe a'e wà. Teko tetea'u wenu wà wà. — Uremukatu pe urema'eahy haw wi nehe, i'i izupe wà. 16 Zezuz oho wanuwi teko heta 'ymaw pe a'e, Tupàn pe uze'eg pà a'e.\\nZezuz umukatu uzemumyz 'ym ma'e a'e kury\\n17 Amo 'ar mehe Zezuz upurumu'e 'àm a'e. Amo ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e a'e wà, amo ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e a'e wà no, wapyk in huwake a'e wà no. Karirez ywy rehe har taw nànànar wiko a'e pe a'e wà. Zutez ywy rehe har taw nànànar a'e wà no, Zeruzarez tawhu pe har a'e wà no, a'e pe huwake wanekon a'e wà no. Zezuz wereko Zanezar Tupàn ikàgaw uzehe a'e, a'e rupi umukatu ima'eahy ma'e tetea'u a'e pe a'e wà. 18 Teko werur awa uzemumyz 'ym ma'e a'e pe wà. Upir tupaw herur pà wà. Wagaw zepe tàpuz me heruixe pà wà. Wagaw zepe Zezuz huwake heraha pà wà. 19 Teko tetea'u a'e pe wanekon wà. Nupuner kwaw heruixe haw rehe wà, a'e rupi weruzeupir heraha tàpuz 'aromo wà. Upiawok tàpuz wà, heixe àwàm iapo pà wà. Umuezyw kar uzemumyz 'ym ma'e imuwà teko wamytepe wà, Zezuz huwa rupi wà.\\n20 — Azeharomoete uzeruzar katu herehe a'e wà, i'i Zezuz wanupe. A'e rupi uze'eg a'e uzemumyz 'ym ma'e pe kury. — Hemyrypar, i'i izupe. — Amunàn neremiapo kwer ikatu 'ym ma'e kwez newi ihe kury, a'e rupi Tupàn nuzepyk kwaw nerehe nehe, i'i izupe.\\n21 Ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e a'e wà, ze'eg kwehe arer kwaw par a'e wà no, uze'eg uzeupeupe a'e wà. — Teko nuze'eg kwaw nezewe Tupàn rehe wà, i'i uzeupeupe wà. — Ta'e a'e zo umunàn ikatu 'ym ma'e puruwi a'e xe, ni amo teko nupuner kwaw imunànaw rehe wà, i'i uzeupeupe wà. — Uze'eg zemueteahy iko Tupàn rehe a'e, i'i uzeupeupe wà.\\n22 Ukwaw Zezuz wama'enukwaw paw a'e. — Màràzàwe tuwe pema'enukwaw nezewe, i'i wanupe. 23 — Ma'enugar heze'egaw nazawaiw katu wera'u kwaw ihewe. — Amunàn neremiapo kwer ikatu 'ym ma'e kwez newi, a'e kwez izupe. — Epu'àm nehe, epyhyk nerupaw nehe, eata eho nehe, a'e putar izupe nehe. Ma'enugar ze'eg nazawaiw katu wera'u kwaw ihewe, i'i wanupe, wanehe upuranu pà. 24 — Aexak kar putar hekàgaw peme ihe kury. Aiko Awa ta'yr romo ihe. A'e rupi apuner ikatu 'ym ma'e imunànaw rehe ihe, i'i wanupe. Na'e uze'eg uzemumyz 'ym ma'e pe kury. — Epu'àm nehe, epyhyk nerupaw nehe, eho nereko haw pe nehe, i'i izupe.\\n25 Na'arewahy upu'àm wanuwa rupi. Upyhyk upaw oho a'e wi wanuwi weko haw pe kury. Uze'egatu Tupàn rehe oho iko kury. 26 Ipytuhegatu a'e pe har paw hexak mehe wà. Ukyze wà. Uze'egatu Tupàn rehe wà. — Ma'e hexak pyr 'ym xixak kwez kutàri kury, i'i uzeupeupe wà.\\nZezuz uze'eg Erewi pe a'e kury\\n27 A'e re Zezuz uhem oho a'e wi a'e kury. Wexak tuwihaw hemetarer imono'ogar a'e. Erewi her romo a'e. Wapyk in uma'ereko haw pe a'e 'ar mehe. Uze'eg Zezuz izupe. — Ezur herupi nehe, i'i izupe. 28 Upu'àm Erewi a'e. Wezar uma'e paw rupi. Oho hupi. 29 Na'e uzapo mai'u haw uhua'u ma'e wàpuz me kury, Zezuz pe kury. Teko tetea'u oho a'e pe umai'u pà wà. Tuwihaw hemetarer imono'ogar tetea'u a'e pe wanekon a'e wà no. 30 Amo ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e a'e wà, amo ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e a'e wà no, wiko a'e pe a'e wà. Uze'eg Zezuz hemimu'e wanupe wà. Màràzàwe tuwe pemai'u temetarer imono'ogar wapyr, ikatu 'ym ma'e iapo har wapyr no, i'i wanupe wà. (Hemimu'e umume'u waze'eg oho Zezuz pe wà.)\\n31 Uze'eg Zezuz wanupe. — Ima'eahy 'ym ma'e nuzexak kar kwaw muhàg kwaw par pe a'e wà. Xo ima'eahy ma'e zo oho muhàg kwaw par pe wà. 32 Nazur kwaw ikatuahy ma'e wamuzewyr kar pà Tupàn pe ihe. Azur ikatu 'ym ma'e iapo har wamuzewyr kar pà Tupàn pe ihe.\\nZezuz uze'eg zekwaku haw rehe a'e kury\\n33 Amo teko uze'eg oho Zezuz pe wà kury. Zuàw hemimu'e a'e wà, uze'eg tetea'u Tupàn pe a'e wà, uzekwaku pà umai'u 'ym pà a'e wà. Ze'eg kwehe arer heruzar har wanemimu'e a'e wà no, a'e rupi katete a'e wà no. Neremimu'e nuzekwaku pixik kwaw a'e wà. Umai'u tuweharupi wà, u'u win tuweharupi wà no, i'i izupe wà.\\n34 Na'e uze'eg Zezuz wanupe kury. — Aze pemyrypar hemireko nehe, aze peho wazereko haw pe wamai'u haw pe nehe, aipo pemupytu'u kar putar a'e pe har wamai'u re pe wà nehe. — Pezekwaku pemai'u 'ym pà kury, aipo peze wanupe nehe. Nan kwaw pa. Aze awa hemireko ma'e ràm wiko a'e pe nehe, hurywete putar teko a'e wà nehe no. Nuzekwaku kwaw a'e 'ar mehe wà nehe. 35 Amo 'ar mehe a'e awa hemireko ma'e kwer a'e nehe, oho putar a'e wi wanuwi a'e nehe. A'e mehe imyrypar upytu'u putar umai'u re a'e wà nehe, i'i Zezuz wanupe.\\n36 Amo ae ze'eg umume'u wanupe no. — Teko nupei'àg kwaw pàn ukamir ipyahu ma'e wi ukamir izemàner ma'e rehe imono pà a'e wà, i'i wanupe. — Aze mo uzapo nezewe, a'e mehe mo iaiw mo ikamir ipyahu ma'e a'e, ikamir izemàner ma'e na'ipuràg iwer mo izupe a'e no, i'i wanupe. 37 Teko nomono kwaw win ipyahu ma'e hyru izemàner ma'e pupe. Aze mo nezewe, win uzeen mo izuwi, iaiw mo hyru izemàner uzeka pà a'e. 38 Nan kwaw pa. Ximono win ipyahu ma'e hyru ipyahu ma'e pupe zane. 39 Teko na'ipuru'u wer kwaw win ipyahu ma'e rehe, win kwehe arer i'u re. — Ikatu wera'u win kwehe arer, i'i wà.","num_words":1350,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.018,"special_characters_ratio":0.274,"stopwords_ratio":0.453,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IZO 2\\nIzo upuraraw ma'erahy mokoz haw\\n1 Uhem uma'ereko ma'e ywate har 'ar kury. Ur uzexak kar pà Tupàn henataromo wà. Wainuromo ur Zurupari a'e no. 2 Upuranu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zurupari rehe. — Ma'e wi erezur iko ne, i'i izupe. Uwazar Zurupari ize'eg izupe. — Azekytyar aha ywy rehe ihe, ko rupi, kwe rupi.\\n3 Na'e i'i Tupàn izupe. — Aipo erexak heremiruze'eg Izo. Ywy nànàn neata mehe ri'i, naheta kwaw teko izuwi ikatu wera'u ma'e wà. Naheta kwaw imunar 'ym ma'e izuwi ikatu wera'u ma'e wà. Ukyze ihewi a'e. Uzeagaw ikatu 'ym ma'e iapo 'ym pà no. Nezewe rehe we erezapo kar ma'e ihewe. — Ezapo iaiw ma'e neremimutar Izo pe nehe, a'e newe. Erezapo e a'e ma'e izupe. Nezewe rehe we ikàg a'e rihi. Nuze'eg zemueteahy kwaw herehe.\\n4 Uwazar Zurupari ize'eg izupe. — Aze amo opokok hehe nehe, a'e mehe erexak putar heko haw nehe. Teko nuzekaiw kwaw uma'e paw imumaw paw rehe wà, aze numàno kwaw wà. 5 Aze erepokok hehe nehe, aze erepuraraw kar ma'erahy hetekwer pe nehe, erexak putar heko haw nehe. Umur putar uze'egaiw nerehe nehe, i'i Zurupari Tupàn pe.\\n6 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg Zurupari pe kury. — Ikatu. Ezapo neremimutar ikatu 'ym ma'e eho Izo pe nehe. Ezuka zo nehe.\\n7 Na'e Zurupari uhem Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henatar wi kury. Omono perew tetea'u Izo hetekwer rehe. Upyk ipy wi te iàkàg rehe. 8 Wapyk Izo tanimuk tetea'u i'aromo kury. Upyhyk kawaw ikaika pyrer ipehegwer opo pe uzekàràkàràz pà ipupe kury. 9 Hemireko uze'eg izupe kury. — Màràzàwe tuwe ereiko we ikatu ma'e romo. Emono neze'egaiw Tupàn rehe nemàno pà nehe 'y, i'i izupe.\\n10 Uwazar Izo ize'eg izupe. — Ereze'eg iko iranaiw ma'e ài. Xipyhyk ikatu ma'e Tupàn hemimur kwer zane. Màràzàwe tuwe naxipyhyk kwaw iaiw ma'e izuwi ur ma'e kwer, i'i. Nezewe rehe we Izo nuzapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e Tupàn henataromo. Numume'u kwaw ni pitài ma'e ikatu 'ym ma'e henataromo.\\nImyrypar ur Izo hexak pà wà\\n11 Heta na'iruz imyrypar Izo pe wà: Eripaz Temà ywy rehe arer, Minaz Xuwa ywy rehe arer, Zopar Nama ywy rehe arer. Amo umume'u iaiw ma'e Izo pe uzeapo ma'e kwer wanupe wà. — Zaha Izo hexak pà nehe ty wà. Iaiw ma'e uzeapo izupe. Ximume'u zanezemumikahy haw zaha izupe nehe, i'i uzeupeupe wà. 12 Muite wi hexak mehe nukwaw kwaw Izo a'e wà. Na'e wexak katu wà. — Izo romo hekon azeharomoete, i'i izupe wà. Na'e uzypyrog uzai'o pà uhapukaz pà wà. Umu'i ukamir uzemumikahy haw hexak kar pà wà. Omomor ywy iku'i kwer ywate wà, uwàkàg rehe wà no. 13 Na'e wapyk ywy rehe huwake wà kury. Umumaw 7 'ar a'e pe upyta pà izupe uze'eg 'ym pà wà, 'aromo wà, pyhaw wà no. Ta'e wexak ma'erahy tetea'u ipuraraw paw hehe a'e wà xe.","num_words":445,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.364,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 27\\nTawi wiko Piri ywy rehe har wanehe we\\n1 Uze'eg Tawi nezewe uzeupe. — Aze apyta xe nehe, amo 'ar mehe Xau hezuka putar a'e nehe. A'e rupi aha putar Piri ywy rehe har waiwy pe nehe. Nezewe mehe upytu'u putar herekar ire Izaew waiwy rehe nehe. Nezewe mehe azepyro putar hemàno haw wi nehe, i'i izupe.\\n2 A'e rupi Tawi a'e, 600 awa hehe we har a'e wà no, oho a'e 'ar mehe we Aki Maok ta'yr heko haw pe wà. Kat tawhu pe har wanuwihaw romo hekon Maok a'e. 3 Tawi a'e, hehe we har a'e wà no, upyta Kat tawhu pe wiko pà a'e wà kury, wànàm wanehe we a'e wà kury. Mokoz Tawi hemireko wiko ipyr a'e pe wà. Aenuà Zereew tawhu pe har tazyr. Amigaiw Namaw hemireko kwer Karamew parer. 4 Amo umume'u Tawi Kat pe iho awer oho Xau pe wà. A'e rupi upytu'u hekar ire.\\n5 Uze'eg Tawi Aki pe. — Aze ereiko hemyrypar romo ne, emur amo taw ihewe hereko àwàm romo nehe. Na'ikatu kwaw xe tawhu pe nepyr hereko haw, i'i izupe.\\n6 A'e rupi omono Aki taw Zikirak her ma'e Tawi pe kury. Ate ko 'ar rehe Zuta izuapyapyr wanuwihawete wiko Zikirak izar romo wà kury. 7 Umumaw Tawi pitài kwarahy 4 zahy rehe we Piri ywy rehe har waiwy rehe wiko pà.\\n8 Wyzài 'ar mehe Tawi uzàmàtyry'ym Kezuri izuapyapyr oho wemiruze'eg wanehe we wà. Uzàmàtyry'ym Zirizi izuapyapyr wà no. Uzàmàtyry'ym Amarek ywy rehe har wà no. Oho wakutyr waiwy nànàn wà, Xur pe wà, Ezit pe wà no. Oho wakutyr ywy Xur Ezit wamyter pe har rehe wà no, waàmàtyry'ym pà wà. 9 Uzuka awakwer paw wà. Uzuka kuzàgwer paw wà no. Upyhyk waneimaw kwer wà no. Àràpuhàràn, tapi'ak, zumen, kamer. Upaw rupi wapyhyk wà. Upyhyk wakamir kwer wà, wanopozgwer wà no. A'e re uzewyr Tawi Kat pe. 10 Na'e Aki upuranu hehe. — Mo erezàmàtyry'ym kutàri ne wà, i'i. — Teko Zuta ywy rehe har kwarahy hemaw awyze har rehe har wà, i'i amo 'ar rehe. — Zerameew iànàm wà, i'i amo ae 'ar rehe. — Kene izuapyapyr waiwy rehe har wà, i'i izupe. 11 Uzuka Tawi a'e teko paw a'e wà. Kuzàgwer, awakwer. Nezewe mehe ni amo nuzewyr kwaw Kat pe hemiapo kwer imume'u pà wà, hehe we har wanemiapo kwer imume'u pà wà. Piri ywy rehe har wainuromo wiko mehe uzapo agwer ma'e tuweharupi a'e. 12 Aki uzeruzar Tawi rehe. A'e rupi uze'eg nezewe uzeupe. — Iànàm Izaew paw na'iakatuwawahy kwaw hehe wà. A'e rupi umumaw putar weko haw paw ihewe uma'ereko pà a'e nehe, i'i uzeupe.","num_words":414,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.258,"stopwords_ratio":0.428,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg TANIEW 2\\nNamukononozor upuahu a'e\\n1 Tuwihawete romo wiko mehe mokoz haw kwarahy mehe Namukononozor uzypyrog upuahu pà kury. Ukyze katu a'e, a'e rupi nupuner kwaw uker haw rehe. 2 A'e rupi wenoz kar awa uzeupe wà: ma'e kwaw katu har wà, ma'e ikwaw pyr 'ym imume'u har wà, paze ma'e wà, zahytata kwaw par wà. — Pemume'u katu tuwihawete ipuahu awer izupe nehe. Uhem a'e awa tuwihawete henataromo uzexak kar pà wà. 3 Na'e uze'eg wanupe kury.\\n— Apuahu ihe. A'e re akyze katu no. Ma'in hepuahu awer ihewe. Ikwaw 'ym mehe we napytu'u kwaw nehe, i'i wanupe.\\n4 Uze'eg tuwihawete pe Àràm izuapyapyr waze'eg rupi wà kury. — Tuwe tuwihawete wikuwe tuweharupi umàno 'ym pà nehe, i'i izupe wà. — Emume'u nepuahu awer urewe nehe. Henu re urumume'u putar ikwaw kar haw newe nehe, i'i izupe wà.\\n5 Tuwihawete uwazar waze'eg wanupe kury. — Nezewe aze'eg hezeupe kwez kury. Pemume'u hepuahu awer ihewe pe nehe. A'e re pemume'u hemimume'u ihewe nehe no. Aze napepuner kwaw a'e ma'e iapo haw rehe nehe, zauxiapekwer pepei'ài'àg putar wà nehe. Weityk putar penàpuz a'e wà nehe no. 6 Aze pemume'u hepuahu awer ihewe nehe, aze pemume'u ikwaw paw nehe no, amono putar ma'e hekuzar katu ma'e peme nehe. Apumuawate kar putar teko wanupe ihe nehe no. Pemume'u hepuahu awer ihewe nehe kury. Pemume'u ikwaw kar har ihewe nehe no.\\n7 Uze'eg wi a'e ma'e kwaw katu har uwihawete pe a'e wà kury.\\n— Emume'u nepuahu awer nehe. A'e re urumume'u putar ikwaw kar har newe ure nehe, i'i izupe wà.\\n8 Tuwihawete uze'eg wi wanupe kury. — Akwaw penemiapo ihe. Aze urupuranu wiwi tuwihawete rehe nehe, na'urezuka kwaw ru'u nehe, peze peiko pezeupe. Ta'e pekwaw heremiapo ràm pe xe. 9 Aze napemume'u kwaw hepuahu awer ihewe nehe, azepyk putar penehe nehe. Penehe hezepyk àwàm pitàitàigatu uzuawyawygatu putar nehe. — Zaneremu'em putar izupe nehe. Ximume'u temu'emaw izupe nehe, peze pezeupeupe. — Nezewe mehe, aze ru'u na'urezuka kwaw nehe, peze pezeupeupe. Aze pepuner hepuahu awer imume'u haw rehe nehe, akwaw putar imume'u haw ikwaw har romo peneko haw ihe nehe no, i'i wanupe.\\n10 Ma'e kwaw katu har uwazar tuwihawete ize'eg izupe nezewe wà kury. — Ni amo ywy rehe har nupuner kwaw a'e neremimutar imume'u haw rehe wà, i'i izupe wà. — Ni amo tuwihawete, ni ikàg wera'u ma'e, ni upuner wera'u ma'e nuzapo kar pixik kwaw agwer ma'e a'e wà, ma'e kwaw katu har wanupe a'e wà, ma'e ikwaw pyr 'ym imume'u har wanupe a'e wà, zahytata kwaw par wanupe a'e wà. 11 Ni amo nupuner kwaw nereminozgwer iapo haw rehe wà. Naheta kwaw agwer ma'e iapo har wà. Xo tupàn zo wà. Nuiko kwaw ko ywy rehe zaneinuinuromo wà, i'i izupe wà.\\n12 Wikwahy tuwihawete kury. Uzuka kar ma'e kwaw katu har Mawiron ywy rehe har paw rupi wà kury. 13 Hemiruze'eg umume'u ize'eg teko paw wanupe pape rehe imuapyk pà wà. Na'e oho Taniew ipiaromo wà kury. Oho imyrypar wapiaromo wà no, ta'e uzuka putar tuwihawete ze'eg rupi katete wà xe.\\nTupàn umume'u tuwihawete ipuahu awer Taniew pe\\n14 Taniew wekar Ariok zauxiapekwer tuwihawete rehe uzekaiw ma'e wanuwihaw oho a'e kury. Ta'e a'e 'ym mehe tuwihawete uzuka kar ma'e kwaw katu har Mawiron ywy rehe har paw izupe a'e xe. Upuranu hehe imyrypar zàwenugar ài. 15 — Màràzàwe tuwe tuwihawete urezuka kar nezewe a'e, i'i izupe. Ariok umume'u uzeapo ma'e kwer izupe. 16 Na'e uze'eg Taniew oho tuwihawete pe kury. — Urezuka zo pe na'arewahy nehe. Hezeagaw wer nepuahu awer imume'u pà newe, ikwaw kar haw imume'u pà newe nehe no.\\n17 A'e re Taniew oho weko haw pe. A'e 3 imyrypar wiko a'e pe wà: Anani, Mizaew, Azari. 18 — Peze'eg Tupàn ywak rehe har pe nehe, ty wà. — Urepuhareko pe nehe. Exak kar a'e puahu awer hemimume'u urewe nehe, ere Tupàn pe nehe. Nezewe mehe nazamàno kwaw amogwer ma'e kwaw katu har Mawiron ywy rehe har wainuinuromo zane nehe no, i'i wanupe. 19 A'e 'ar mehe we pyhaw Taniew wexak amo ma'e puahu zàwenugar a'e kury. Hexak mehe Tupàn wexak kar a'e puahu awer ikwaw kar haw Taniew pe a'e. — Nekatuahy Tupàn, ta'e erexak kar tuwihawete ipuahu awer ihewe ne xe, i'i izupe. 20 Nezewe i'i izupe no.\\nTuwe teko umume'u nerer ikatu haw tuweharupi wà nehe, Tupàn hezar.\\nTa'e ereiko ma'e kwaw katu haw izar romo ne xe. Ereiko puner haw izar romo ne.\\n21 Ne ererur kwarahy. Eremugyr kar àmàn no.\\nEremuigo kar awa teko wanuwihawete romo ne wà. Ereityk ne wà no.\\nEremono ma'e kwaw katu haw awa ma'e kwaw katu har wanupe.\\nEremono ma'e kwaw paw awa ma'e kwaw par wanupe no.\\n22 Eremume'u ma'e ikwaw pyr 'ym purupe. Eremume'u ma'e imume'u pyr 'ym purupe no.\\nErekwaw ma'e ipytunahy haw rehe uzeàmim ma'e no.\\nTa'e tatainy wiko nerehe we a'e xe.\\n23 Tupàn heipy wazar ne,\\namume'u nekatu haw newe kury. Amume'u nepuner haw newe no.\\nTa'e eremur ma'e kwaw katu haw ihewe ne xe. Eremur nepuner haw ihewe ne no.\\nUrenoz ma'e newe. Erewazar urewe.\\nTuwihawete ipurukwaw wer ma'e rehe a'e. Erexak kar a'e ma'e urewe.\\nTaniew umume'u ipuahu awer tuwihawete pe\\n24 Na'e wekar Taniew Ariok oho kury. A'e 'ym mehe tuwihawete uzuka kar ma'e kwaw katu har Mawiron ywy rehe har paw Ariok pe a'e wà. — Ariok, i'i izupe. — Ezuka zo ma'e kwaw katu har ne wà nehe. Hereraha pe tuwihawete pe hemuze'eg kar pà nehe. Amume'u putar ipuahu awer izupe nehe, i'i izupe.\\n25 Na'arewahy Ariok weraha Taniew tuwihawete henataromo kury. — Kwehe mehe xirur Zutew tetea'u waiwy wi zaneremipyhyk kwer romo zane wà. Arur amo Zutew kwez xe ihe kury. Umume'u putar nepuahu awer newe nehe kury, i'i Ariok tuwihawete pe.\\n26 Tuwihawete upuranu Taniew Mewtexazar her inugwer hereko har rehe kury. — Aipo erepuner hepuahu awer imume'u haw rehe ihewe, ikwaw kar haw imume'u pà ihewe, i'i izupe.\\n27 Uwazar Taniew ipuranu haw izupe. — Naheta kwaw awa nepuahu imume'u àràm, ni ma'e kwaw katu har wà, ni uzeapo ma'e ràm imume'u har wà, ni paze ma'e wà, ni zahytata kwaw par wà. 28 Heta pitài tupàn ywak rehe. Umume'u ma'e ikwaw pyr 'ym a'e. Tupàn nemupuahu kar ma'e uzeapo ma'e ràm hexak kar pà newe a'e. O tuwihawete, amume'u putar nepuahu awer neker mehe arer newe nehe kury. Amume'u putar nepuahu awer zàwenugar neker mehe arer newe nehe no.\\n29 Ereker nerupaw rehe. Erezypyrog uzeapo ma'e ràm rehe nema'enukwaw pà. Ikwaw pyr 'ym imume'u har wexak kar uzeapo ma'e ràm newe a'e. 30 A'e re umume'u ikwaw kar haw ihewe. Nakwaw wera'u kwaw ma'e amo awa wanuwi. Nezewe rehe we Tupàn wexak kar ihewe a'e, ta'e ipurukwaw kar wer nepuahu awer ikwaw kar haw rehe newe a'e xe. Ipurumume'u katu wer nema'enukwaw pawer rehe newe no, o tuwihawete.\\n31 Erexak ma'e puahu zàwenugar. Erexak awa hagapaw uhua'u ma'e. Upu'àm nerenataromoa'i a'e. Heny katu hagapaw. Nezewe rehe we erekyze izuwi. 32 Iàkàg a'e, itazu or iapo pyrer romo a'e. Ipuxi'a a'e, izywa a'e no, itaxig parat iapo pyrer romo a'e. Ipy'a a'e, hewir a'e no, itazu morog iapo pyrer romo a'e. 33 Hetymà itaper iapo pyrer romo a'e. Ipy itaper ywyzuwa inuromo har iapo pyrer romo. 34 Neme'e mehe itahu ywytyruhu rehe har u'ar wenaw wi. Ni amo numuàzàn kwaw a'e wi. Itahu u'ar awa hagapaw ipy i'aromo ikaika pà paw rupi. 35 A'e 'ar mehe we itaper a'e, ywyzuwa a'e no, itazu morog a'e no, itaxig parat a'e no, itazu or a'e no, uzeapo ywyku'i romo kury. Kwarahy mehe teko oxooxok arozràn iapirer imuwewe pà izuwi wà. A'e ywyku'i nuzawy kwaw iapirer arozràn wi uzeupir ma'e. Ywytu weraha a'e ywyku'i paw a'e wi. Nupyta kwaw ni pitài a'e pe. Itahu uhua'u wera'u oho iko kury. Uzeapo ywytyruhu uhua'u ma'e romo kury. A'e ywytyruhu upyk ywy paw rupi katete kury.\\n36 Nezewe nepuahu awer. Amume'u putar ikwaw kar haw newe kury. 37 O tuwihawete. Ereiko tuwihawete romo ne. Erepuner wera'u amo tuwihaw wanuwi. Tupàn ywak rehe har nemuigo kar tuwihawete romo a'e. Umur nepuner haw newe. Umur pureruze'egaw newe no. Umuze'egatu kar teko paw nerehe wà no. 38 Nemuigo kar teko ywy nànànar wazar romo, ma'ea'yr ywy nànànar wazar romo no, wiràmiri ywy nànànar wazar romo no. Ereiko àkàg itazu or iapo pyrer romo. 39 Tuwihawete romo nereko re amo awa wiko putar teko paw wanuwihawete romo nerekuzar romo a'e nehe. Na'ikàg wera'u kwaw nezàwe a'e nehe. A'e re heta putar amo tuwihawete nehe no. A'e tuwihawete wiko putar itazu morog zàwenugar romo. Wiko putar teko ywy nànànar wazar romo nehe. 40 A'e re ur putar amo pureruze'egaw a'e nehe. Nuzawy kwaw itaper nehe. Itaper ipyw ma'e uzekazeka uzepei'ài'àg tetea'u romo. Nezewegatete a'e pureruze'egaw umumaw putar amogwer pureruze'egaw ywy rehe har paw rupi nehe no. 41 Erexak a'e awa hagapaw. Ipy a'e, ipyhàpyhà a'e no, itaper ywyzuwa inuinuromo har iapo pyrer romo a'e. Amume'u putar hemimume'u newe kury. A'e pureruze'egaw uzepei'ài'àg putar nehe. Heta wewer putar itaper ikàgaw hehe nehe. Erexak hexakaw. A'e itaper uzemono ywyzuwa inuinuromo. 42 Ipyhàpyhà heta ywyzuwa itaper inuromo. Amume'u putar hemimume'u newe kury. A'e pureruze'egaw ikàg putar nehe. Nezewe rehe we ipyw putar nehe no. 43 Ne, o tuwihawete, erexak hexakaw. Itaper uzemono ywyzuwa inuinuromo. Amume'u putar hemimume'u newe kury. Tuwihawete uzeagaw uzemono'og pà wà nehe. Amo wereko amo tuwihawete iànàm wemireko romo wà nehe. Amo omono putar wànàm amo tuwihawete pe hemireko romo wà nehe. Nezewe haw iapo mehe uzeagaw putar uzemyrypar pà wà nehe. Itaper nuzemono'og kwaw ywyzuwa rehe we. Nezewegatete a'e pureruze'egaw nuzemono'og kwaw wà nehe. 44 A'e tuwihawete waneko mehe Tupàn ywak rehe har umuzexak kar putar amo pureruze'egaw a'e nehe. Ni amo numumaw pixik kwaw a'e pureruze'egaw a'e wà nehe. Ni amo tuwihawete nuiko kwaw a'e pureruze'egaw izar romo wà nehe. A'e pureruze'egaw umumaw putar amogwer pureruze'egaw paw rupi wà nehe. Nupaw pixik kwaw nehe. 45 Erexak itahu ywytyruhu wi u'ar ma'e. Ni amo numuàzàn kwaw wà. Ukauka a'e awa hagapaw ita iapo pyrer a'e: ita per, itazu morog, itaxig parat, ywyzuwa, itazu or. Tupàn Upuner Wera'u Ma'e wexak kar uzeapo ma'e ràm iko newe. Nezewe nepuahu awer. Amume'u ikwaw kar haw azeharomoete har kwez newe kury, i'i Taniew Namukononozor pe.\\nTuwihawete umuwete Taniew\\n46 Na'e tuwihawete Namukononozor wapyk upenàràg rehe Taniew henataromo kury. Umuhyk uwa ywy rehe. Na'e uze'eg wemiruze'eg wanupe kury. — Pezuka ma'ea'yr Taniew henataromo nehe, imuawate katu pà nehe. Pemono ma'e imono pyr izupe nehe no. Peapy yhyk zàwenugar henataromo nehe no, i'i wanupe. 47 Na'e uze'eg Taniew pe kury. — Tupàn penemimuwete a'e, upuner wera'u amogwer tupàn wanuwi upaw rupi katete azeharomoete a'e. Wiko tuwihawete paw wazar romo no. Wiko ma'e ikwaw pyr 'ym imume'u har romo. Akwaw heko haw. Ta'e eremume'u hepuahu awer ikwaw pyr 'ym ikwaw kar haw ihewe ne xe.\\n48 Na'e tuwihawete umuigo kar Taniew tuwihaw upuner wera'u ma'e romo kury. Omono hekuzar katu ma'e tetea'u izupe no. Umuigo kar Mawiron ywy rehe har wanuwihaw romo. Umuigo kar ma'e kwaw katu har uiwy rehe har paw wanuwihaw romo no. 49 — Emuigo kar hemyrypar Mawiron ywy rehe har wanuwihaw romo ne wà nehe no, i'i Taniew tuwihawete pe. A'e rupi tuwihawete umuigo kar a'e na'iruz awa tuwihaw romo wà: Xanarak, Mezak, Amenenek. Taniew upyta tuwihawete hàpuzuhu pe.","num_words":1775,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.416,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg MATEW 28\\nUkweraw Zezuz umàno re a'e kury\\n1 Mytu'u haw 'ar pawire 'ar ipy mehe izi'itahy kury. Mari Matar pe har a'e, inugwer Mari a'e no, oho hetekwer umàno ma'e kwer tupawer hexak pà a'e wà. 2 Tàrityka'i ywy uryryryryz a'e kury. Tupàn heko haw pe har wezyw ywak wi a'e kury. Umunyryk kar itahu uken wi a'e. Wapyk in itahu 'aromo. 3 Àmàn iweraw paw ài hekon a'e, uhyape katu a'e. Ikamir xigatu amanezu xigatu haw ài a'e no. 4 Zauxiapekwer ukyze izuwi wà, uryryz pà wà. Wiko awa umàno ma'e kwer ài wà. 5 Na'e a'e Tupàn heko haw pe har uze'eg kuzà wanupe a'e kury. — Pekyze zo ihewi nehe, zàkwà wà. Pekar Zezuz ywyra kanetar rehe umàno ma'e kwer peiko. Akwaw hekar awer ihe, i'i wanupe. 6 — Nuiko kwaw xe a'e. Ukweraw kwez a'e, uze'eg awer rupi katete kwez a'e, i'i wanupe. — Pexak tupawer pezuwà xe, zàkwà wà, i'i wanupe. 7 — Na'arewahy peho imume'u pà hemimu'e wanupe nehe zàkwà wà, i'i wanupe. — Nezewe peze wanupe nehe. — Ukweraw wi a'e ma, umàno re a'e ma. Oho putar Karirez ywy rehe nehe kury, penenataromo nehe kury. Pexak putar a'e pe nehe, peze wanupe nehe zàkwà wà, i'i wanupe. — Pema'enukwaw katu ko ma'e rehe nehe zàkwà wà, i'i wanupe.\\n8 A'e rupi kuzà uzàn oho tupawer wi wà kury. Ukyze katu wà. Hurywete wà no. Uzàn oho hemimu'e wanupe ikweraw pawer imume'u pà wà.\\n9 Na'arewahy Zezuz uwàxi a'e wà. Uze'eg wanupe. — Tuwe Tupàn pemupytu'u kar ma'e wi pekyze re a'e nehe, zàkwà wà, i'i wanupe. Uhem wà huwake wà. Upyhyk ipy wà, uzeamumew pà ywy rehe wà. Umuwete katu wà.\\n10 — Pekyze zo ihewi nehe, zàkwà wà, i'i wanupe. — Peho herywyr wanupe heze'eg imume'u pà wanupe nehe, zàkwà wà. — Peho Karirez ywy rehe nehe. A'e pe pexak putar Zezuz nehe, peze wanupe nehe, i'i wanupe.\\nZauxiapekwer umume'u uzeapo ma'e kwer tuwihaw wanupe a'e wà kury\\n11 Uhem kuzà a'e wi izuwi wà. Zauxiapekwer a'e wà, itym awer rehe ume'e ma'e a'e wà, uzewyr oho tawhu pe a'e wà kury. Umume'u ma'e uzeapo ma'e kwer xaxeto wanuwihaw nànàn a'e wà. 12 Xaxeto wanuwihaw a'e wà, uzemono'og tàmuz wapyr a'e wà. — Ma'e xiapo putar nehe, i'i uzeupeupe wà. Na'e omono temetarer tetea'u zauxiapekwer wanupe wà.\\n13 — Aze teko upuranu penehe nehe, nezewe peze wanupe nehe. — Uruker pyhaw ure. Nurume'egatu kwaw hupaw rehe ure, a'e rupi hemimu'e weraha hetekwer a'e wi itakwar wi a'e wà, ureker mehe a'e wà, peze teko wanupe nehe, i'i tuwihaw zauxiapekwer wanupe wà. 14 — Aze tuwihaw Pirat wenu ko ma'e rehe ze'egaw a'e nehe, urumume'u putar peker awer izupe ure nehe. A'e rupi napekyze kwaw izuwi nehe, ta'e nupuranu kwaw penehe a'e nehe xe, i'i wanupe wà. 15 Zauxiapekwer upyhyk temetarer imuwà a'e wà. Weruzar xaxeto wanuwihaw waze'eg wà. Te ko 'ar rehe Zutew uzeruzar waze'eg rehe a'e wà, wanemu'emaw rehe a'e wà.\\n16 Ure a'e 11 hemimu'e ure, oroho ywytyr rehe Karirez ywy rehe ure kury, ta'e Zezuz uremono kar a'e pe a'e xe. 17 Uruexak Zezuz a'e pe ure. Amo uzeruzar katu hehe wà. Amo nuzeruzar katu kwaw hehe wà. 18 Uhem Zezuz ureruwake a'e kury, urewe uze'eg pà a'e kury. — Tupàn umur ukàgaw ihewe paw rupi a'e, a'e rupi tuwihaw ikàg wera'u ma'e romo aiko putar ywak rehe ihe nehe, xe ko ywy rehe ihe nehe no. 19 A'e rupi peho teko nànàn ywy nànàn nehe kury ty wà. Pemuigo kar teko heremimu'e romo pe wà nehe. Pemuzahazahak peho pe wà nehe, heru her rehe pe wà nehe, herer rehe pe wà nehe no, tekwe Puràg her rehe pe wà nehe no.\\n20 — Peruzar Zezuz ze'eg upaw rupi nehe, peze peho peiko nehe, heremimu'e wanupe nehe. Pema'enukwaw katu ko heze'eg rehe nehe. Aiko putar penehe we tuweharupi nehe, te iahykaw rehe nehe, i'i Zezuz urewe.\\nUpaw hema'emume'u haw kwez xe kury.","num_words":616,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.264,"stopwords_ratio":0.464,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg AMAKUK 2\\nTupàn uwazar wi Amakuk ize'eg izupe no\\n1 Azeupir putar heràpuz aiha katu ma'e rehe heme'e haw pe ihe nehe. Àro putar Tupàn ze'eg àwàm ihe nehe. Ma'in putar hepuranu haw iwazar pà nehe. Azeapyaka katu putar nehe.\\n2 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg wà ihewe. Nezewe ize'eg awer.\\n— Erexak putar ma'e nepuahu zàwenugar nehe.\\nEmuapyk a'e neremixak kwer ywyrapewa'i rehe nehe. Emuapyk katu newe ma'e heremixak kar ràm nehe.\\nNezewe mehe wyzài teko upuner imugeta haw rehe wà nehe.\\n3 A'e ma'e neremixak ràm 'ar\\nnuhem kwaw a'e rihi.\\nUhem putar azeharomoete nehe. Uzeapo putar nehe.\\nI'ar katu uhem etea'i kury.\\nA'e rupi — Kwa, iàrew tetea'u tur àwàm, aze ere izupe nehe, eàro nehe.\\nTa'e a'e ma'e uzeapo putar i'ar kateteahy rehe a'e nehe xe.\\n4 Nezewe heze'eg newe heremimume'u ràm xe kury.\\n— Ikatu 'ym ma'e waneko haw na'ikatuahy kwaw.\\nIkatu ma'e iapo har wikuwe putar wà nehe, ta'e uzeruzar tuwe Tupàn rehe wà xe.\\nMawiron pe har wanehe uzepyk àwàm\\n5 Azeharomoete teko wanemetarer hemu'em uzar pe. Na'ikatu kwaw wiko wera'u ma'e waneko haw. Nupaw kwaw temetarer iputar haw. — Aputar we amo ihe, i'i uzeupeupe tuweharupi wà. Tuweharupi umàno ma'e kwer waneta haw uputar amo umàno ma'e kwer wà. Nezewegatete a'e teko uputar amo temetarer tuweharupi wà. 6 Teko heityk pyrer a'e wà, uze'eg zemueteahy Mawiron pe har wanehe wà. Uze'eg urywahyahy wanehe wà no. Nezewe uze'eg wanupe wà. — Pezeapo hemetarer katu ma'e romo amo teko wama'e ipyro pà. Pezemumikahy nehe. Aze penewer amo temetarer rehe amo pe, pemekuzar kar penewer haw amo ae pe. Màràn kwarahy pemumaw putar agwer ma'e iapo pà nehe, i'i wanupe wà.\\n7 Pe Mawiron pe har pe. Na'arewahy peiko putar unewer ma'e romo nehe. Na'e wemetarer imur arer uze'eg putar peme wà nehe. — Pemekuzar putar penewer haw temetarer imemyr inuromo nehe, i'i putar peme wà nehe. Peàmàtyry'ym putar a'e wà nehe. Pekyze putar wanuwi nehe. Weraha putar pema'e paw pewi a'e wà nehe. 8 Pemunar tetea'u ywy rehe har wama'e rehe. Na'arewahy uzapo putar nezewegatete haw peme a'e wà nehe no. Pemekuzar putar pemunar awer nehe, pepuruzuka awer nehe no. Peityk tawhu tetea'u wanehe har wama'e paw heraha pà. Pemekuzar putar penemiapo kwer nehe kury.\\n9 Pezemumikahy nehe, Mawiron puruzuka ma'e. Pemynehem penàpuz amogwer wama'e penemiraha kwer pupe. — Zaiko hemetarer katu ma'e romo kury. A'e rupi nuzeapo kwaw ikatu 'ym ma'e zanewe nehe. Zapuner zazepyro haw rehe zaneàmàtyry'ymar wanuwi nehe, peze zepe peiko. 10 Penemiapo kwer werur maranugar haw peànàm wanupe. Pezuka teko tetea'u pe wà. A'e rupi pemàno putar nehe kury. 11 Te ita penàpuz ywyok rehe har a'e wà, te ywyra penàpuz izita a'e wà no, uhapukaz pekutyr peaiw paw imume'u pà wà.\\n12 Pezemumikahy nehe. Ta'e pezapo tawhu peneko haw puruzuka haw i'aromo xe, purehe imunar haw i'aromo no xe. 13 Pemuma'erekoahy e kar teko penemipyhyk kwer paw pe wà. Uzapo tàpuz tetea'u peme wà. Uzapo tawhu peme wà no. Nezewe rehe we tata wapy putar wanemiapo kwer nehe. Ukaz paw putar nehe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikàg wera'u ma'e wiko a'e ma'e iapo àràm romo a'e. 14 Yryhu tynehem 'y pupe. Nezewegatete ywy tynehem putar Tupàn ikàgaw ikwaw paw pupe nehe, ipuràg eteahy haw ikwaw paw pupe nehe no.\\n15 Ezemumikahy nehe. Emono muhàg win inuromo har nerehe we har pe nehe. Uka'u putar nehe. Wenuhem putar wemyhar. Teko paw wexak putar ima'e 'ym mehe wà nehe. 16 Ne ae ereityk putar nezemuawate katu kar haw nehe. Maranugar haw nepyk putar nehe. Tupàn ikwahy haw nuzawy kwaw kanek por. U'u kar putar ipor newe nehe. Ereka'u putar ne nehe no. Teko nuze'egatu kwaw nerehe wà nehe. — Iaiw ma'e, i'i putar newe wà nehe. 17 Eremonohok ywyra ywytyr apyr Irimano rehe har ne. A'e rupi amo nemumaw putar nehe kury. Erezuka ma'ea'yr tetea'u wà. A'e rupi ko 'ar rehe erekyze putar ma'ea'yr wanuwi nehe no. Agwer ma'e uzeapo putar wà nehe, ta'e erezapo ikatu 'ym ma'e tetea'u teko ywy nànànar wanupe xe. Ta'e erezuka ywy nànànar tetea'u ne wà xe.\\n18 Aipo tupàn ua'u hagapaw ikàg a'e. Nan. Awa uzapo a'e hagapaw opo pupe. Xo purupe temu'emaw romo zo hekon a'e. Nupuner kwaw uze'egaw rehe. Màràzàwe tuwe amo teko uzeruzar amo ma'e wemiapo kwer rehe. 19 — Eme'e ty, aze ere hagapaw pe nehe, erezemumikahy putar nehe. — Epu'àm ty, aze ere izupe, erezemumikahy putar nehe. Aipo tupàn a'ua'u hagapaw upuner amo ze'eg herur haw rehe purupe. Nupuner kwaw. Iapo har uzàpewàn tupàn ua'u or pupe a'e, parat pupe a'e no. Nezewe rehe we nuikuwe pixik kwaw nehe.\\n20 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko wàpuzuhu ikatuahy ma'e pupe. Tuwe teko paw upytu'u uze'eg ire henataromo wà nehe.","num_words":741,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.235,"stopwords_ratio":0.428,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IMUME'U WI HAW 2\\nIzaew wiko teko heta 'ymaw pe wà\\n1 Uze'eg wi Moizez teko wanupe. — Na'e zata wiwi zaha zaiko ywyxiguhu rupi ypawhu Akaw her ma'e kutyr Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ze'eg rupi katete. Ximumaw 'ar tetea'u zaneata e pà Enom ywy ywytyruhu hereko har rehe. 2 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg ihewe. 3 Pemumaw 'ar tetea'u peata e pà ko rupi. Peho kwarahy heixe haw awyze har kutyr nehe kury, i'i ihewe. 4 — Emume'u ko heze'eg teko wanupe kury, i'i ihewe. — Peahaw putar Enom ywy nehe. Peànàm Ezau izuapyapyr wiko izar romo wà. Ukyze putar pewi wà nehe. Nezewe rehe we peme'egatu wanehe nehe. 5 — Peneityk àràm romo uruiko ure nehe, peze zo wanupe nehe. Namono kwaw waiwy peme nehe, ni ipehegwera'i namono kwaw peme nehe. Ta'e amono Enom ywy Ezau izuapyapyr wanupe ihe xe. 6 Aze nuhyk kwaw peme nehe, pepuner penemi'u ràm ime'eg kar haw rehe wanuwi nehe. Pepuner 'y ime'eg kar haw rehe wanuwi nehe no.\\n7 Pema'enukwaw katu ko ma'e rehe nehe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar omono uze'egatu penemiapo kwer nànàn a'e. Naheharaz kwaw penehe 40 kwarahy imumaw mehe ko ywyxiguhu uhua'u ma'e rehe peata mehe a'e. Uzekaiw penehe tuweharupi. Aze nuhyk kwaw ma'e peme, umur peme a'e.\\n8 Nezewe zamàmàn Enom ywy izywyr. Zahem Erat wi Eziom-Zemer piar wi. Zemer wi Yryhu Umàno Ma'e Kwer pe iho haw wi zane. Zaha Moaw ywyxiguhu piar rupi. 9 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg ihewe. — Ezàmàtyry'ym zo Moaw izuapyapyr ne wà nehe. Wiko Iro izuapyapyr romo wà. Peho zo waàmàtyry'ym pà nehe. Amono Ar tawhu wanupe ihe. Namono kwaw waiwy pehegwer peme nehe, i'i ihewe.\\n10 Kwehe mehe amo teko iaiha ma'e Emim her ma'e wiko Ar pupe wà. Waiha haw nuzawy kwaw Anaki waiha haw. Anaki wiko amo teko iaiha katu ma'e romo wà. 11 — Hepai, i'i teko Anaki wanupe wà, Emim wanupe wà no. — Emim, i'i Moaw a'e teko wanupe wà. 12 A'e 'ar rehe Ore izuapyapyr wiko Enom ywy rehe wà. Ezau izuapyapyr umuhem kar Ore a'e wi wà. Umumaw wà. Wiko waiwy rehe wà. Kwarahy tetea'u pawire Izaew omono kar teko ywy Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemimume'u kwer wi wà, hehe wixe mehe wà. Ezau uzapo nezewegatete haw a'e 'ym mehe Enom ywy rehe wà no.\\n13 Na'e xiahaw Zerez yrykaw zaha Tupàn ze'eg rupi. 14 Zahem Kanez-Maranez wi. Ximumaw 38 kwarahy zaneata pà ywyxiguhu rehe. Na'e xiahaw Zerez yrykaw. A'e kwarahy rehe uzeapo ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemimume'u kwer. Awa tua'u ma'e zeàmàtyry'ymawhu pe oho haw rehe upuner ma'e paw umàno a'e kwarahy rehe wà. 15 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko wamyrypar 'ym romo. Uzuka oho wanereko wà. Te ni pitài nuikuwe kwaw Izaew wanezupaw pe wà.\\n16 A'e awa wamàno pawire 17 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg ihewe. 18 Kutàri eho Ar tawhu Moaw ywyzaw huwake har rupi kury. 19 Amon Iro izuapyapyr waiwy pe nehem mehe ezàmàtyry'ym zo ne wà nehe. Eho zo waàmàtyry'ym pà nehe. Amono Amon ywy wanupe ihe. Namono kwaw ni pitài waiwy pehegwer peme nehe.\\n20 — Hepai waiwy, i'i teko ko ywy wanupe wà no. Kwehe mehe teko iaiha katu ma'e wiko ko ywy rehe wà. Hepai waner romo wà. — Zàzumi, i'i Amon a'e teko wanupe wà. 21 Heta tetea'u wà. Iaiha katu wà. Ikàg Anaki wazàwe wà. Tupàn umumaw Zàzumi wà. Amon upyhyk waiwy wà hehe wiko pà wà no. 22 Tupàn uzapo nezewegatete haw Enom Ezau izuapyapyr wanupe no. Umumaw Orew wà. Enom upyhyk waiwy wà hehe wiko pà wà. Te ko 'ar rehe wiko hehe wà. 23 Kereta ywy rehe har uzapo nezewegatete haw wà no. Uhem oho Kereta yrypypo'o wi wà. Wixe Awi waiwy Mezitehàn yryhu izywyr har rehe wà. Na'e oho kwarahy ihemaw awyze har kutyr Kaz tawhu pe uhem pà wà. Kereta ywy rehe har umumaw Awi wà. Wiko tawhu waiwy rehe har wapupe wà.\\n24 Xiahaw Moaw ywy zaha. Na'e Tupàn uze'eg zanewe. — Peho wiwi peiko nehe. Peahaw Aronon yrykawhu nehe. Ta'e aityk kar putar Xeom Amohe wanuwihawete peme ihe nehe xe. Wiko Ezemon tawhu pupe a'e. Pezàmàtyry'ym Xeom pe wà nehe. Pepyhyk iziwy nehe, i'i zanewe. 25 Na'e Tupàn uze'eg ihewe. Ko 'ar henataromo amukyze kar putar teko ywy nànànar pewi ihe wà nehe. Teko paw ukwaw putar pekàgaw wà nehe. Penehe ze'egaw henu mehe ipytuhegatu putar paw rupi wà nehe. Uryryryryz putar ukyze pà wà nehe, i'i izupe.\\nIzaew upyro Xeom wakàgaw wanuwi wà\\n26 Uze'eg wi Moizez. — A'e re Kenemot ywyxiguhu rehe zanereko mehe amono kar heze'eg tuwihawete Xeom pe. — Tuwe uruiko pemyrypar romo nehe, a'e izupe. 27 — Tuwe uruahaw neywy nehe. Xo pe rupi zo uruata putar nehe. Nuruhem kwaw izuwi nehe. 28 Oromono putar temetarer ureremi'u hekuzaromo ma'ywa tykwer hekuzaromo nehe, ihyk 'ym mehe urewe nehe, a'e izupe. Xo neywy ahaw paw zo uruputar uruiko. 29 Urehem wer Zotàw yrykawhu pe. Na'e uruahaw putar a'e yrykawhu ywy Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e urezar urewe hemimur nehe. Ezau izuapyapyr Enom ywy rehe har a'e wà, Moaw izuapyapyr Ar rehe har a'e wà no, wahaw kar uiwy urewe a'e wà, a'e izupe. 30 Tuwihawete Xeom nuwahaw kar kwaw uiwy zanewe. Ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar umuàtà Xeom ipy'a a'e xe. Nuweruzar kar kwaw uze'eg izupe. Uzapo nezewe haw a'e, ta'e ipureityk kar wer tuwihawete Xeom rehe zanewe a'e xe. Ipurupyhyk kar wer iziwy zanewe no. Te kutàri zaiko a'e ywy izar romo.\\n31 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg ihewe kury. — Exak heremiapo ràm nehe. Aityk kar putar Xeom newe nehe. Ezàmàtyry'ym eho na'arewahy nehe kury. Epyhyk iziwy nehe, i'i ihewe. 32 Xeom uhem weko haw wi wemiruze'eg zauxiapekwer wanupi zaneàmàtyry'ym pà Zaxa tawhu pe kury. 33 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar weityk kar zanewe wà. Xityk Xeom zane. Xityk ta'yr zane wà no. Xityk hemiruze'eg zauxiapekwer paw zane wà no. 34 Ximumaw waneko haw tawhu paw no. Xiuka teko paw rupi zane wà: awa wà, kuzà wà, kwarearer wà, kuzàtàigwer wà. Ni pitài nuhem kwaw wà. 35 Xipyhyk waneimaw tapi'ak zane wà. Xipyhyk wama'e hekuzar katu ma'e tawhu pupe zaneremixak kwer no. 36 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar weityk kar tawhu paw zanewe wà: Zazypyrog Aroer tawhu pe Aronon ywyàpyznaw huwake har pe. Xityk tawhu ywyàpyznaw rehe har no. Xipyhyk tawhu zaha zaiko te Zireaz ywy rehe zane wà. Xipyhyk tawhu paw rupi zane wà. Heta pàrirogawtàtà amo tawhu waiwyr. Xityk te a'e tawhu zane wà no. 37 Nazaixe kwaw ywy Amon izuapyapyr waneko haw pe. Naxityk kwaw tawhu Zamok yrykawhu izywyr har zane wà. Naxityk kwaw tawhu ywy ywytyruhu hereko har rehe har wà. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar umume'u amo ywy zanewe no. — Peityk zo tawhu a'e ywy rehe har pe wà nehe, i'i zanewe. Naxityk kwaw tawhu a'e ywy rehe har wà.","num_words":1076,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.395,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg NAU 3\\nZe'eg purumuzemumikahy kar haw Nin pe har wanupe\\n1 Nin pe har uzemumikahy putar uzehe zepyk àwàm rehe nehe.\\nTa'e ma'erahy purupe ipuraraw kar har romo wanekon a'e wà xe. Nin tynehem temu'emaw pupe.\\nTynehem purupetekaw pupe no, puruzuka haw pupe no.\\nTuweharupi teko uzapo ikatu 'ym ma'e wà. Imunar wà. Upuruzuka wà.\\n2 Peinu katu kawaru wapetekaw ipok mehe kury.\\nPeinu katu ywyramawa iànoànog mehe.\\nPe pe ur kawaru waiko uzàn pà wà.\\nYwyramawa zeàmàtyry'ymawhu pe har ur waiko uzàn pà wà no.\\n3 Kawaru ku'az har uzàmàtyry'ym wà wà.\\nUzuka wàmàtyry'ymar takihepuku heny katu ma'e pupe wà, purukutukawhu heny katu ma'e pupe wà no.\\nHeta umàno ma'e kwer pe nànàn wà, tàpuz nànàn wà no.\\nHeta tetea'u umàno ma'e kwer wanetekwer wà. Zauxiapekwer uzepyapi wanetekwer wanehe wà.\\n4 Nin a'e, nuzawy kwaw kuzàwyzài a'e. Zauxiapekwer uzepyk waiko hehe wà.\\nIpuràg eteahy a'e. Ipaze a'e no.\\nUzapo ipaze ma'e wanemiapo zàwenugar a'e, teko tetea'u waneityk pà a'e.\\nKuzà wyzài romo weko haw pupe upyhyk teko tetea'u wà.\\n5 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikàg wera'u ma'e uze'eg nezewe kury.\\n— Nin tawhu. Aiko neàmàtyry'ymar romo ihe.\\nAnuhem putar neropoz newi nehe. Urezar putar ma'e 'ym ima'e romo nehe.\\nTeko paw nerexak putar nezewe wà nehe.\\nWexak putar nemaranugar haw wà nehe no.\\n6 Nurereko katete kwaw ihe nehe.\\nUrupyk putar neipiw haw pupe nehe.\\nTeko paw ipytuhegatu putar nemaranugar haw rehe ume'e pà wà nehe.\\n7 Nerexak arer paw uzàwehem putar newi wà nehe.\\n— Heityk pyrer romo hekon Nin a'e kury, i'i putar nerehe wà nehe.\\nNi amo nanepuhareko kwaw wà nehe.\\nNi amo nanepytywà kwaw nezemumikahy mehe wà nehe.\\n8 Nin. Aipo nekatu wera'u Tema tawhu Ezit ywy rehe har ikàg ma'e wi. Amo yrykawhu uwyryk a'e tawhu huwake a'e no, ipyro pà iàmàtyry'ymar wanuwi a'e no. Yrykawhu Niru her ma'e nuzawy kwaw pàrirogawhu a'e tawhu izewyr har a'e. 9 Tew tawhu pe har wiko Ezit wanuwihaw romo Exio wanuwihaw romo a'e wà. Ikàg wera'u amogwer tawhu wanuwi upaw rupi a'e. Teko Irim ywy rehe har wiko wamyrypar romo a'e 'ar rehe wà. 10 Nezewe rehe we zauxiapekwer upyhyk Tew pe har waneraha pà wemipyhyk kwer romo wà. Weraha waiwy wi wà. Uzuhazuhaw kwarer pe iapar haw zekàgaw pe wà. Waàmàtyry'ymar omomor ita'i ma'e papar haw hereko har wà, tuwihaw wazar ràm romo wanexanexak pà wà. A'e re weraha wemipyhyk kwer a'e wi kyhàhàmtàtà pupe iàpixipixi pyrer romo wà.\\n11 Nin, ereka'u putar nehe. Ere'are'ar putar neata mehe nehe, neàmàtyry'ymar wi nezàwehem pà nezeagaw pà nehe. 12 Penàpuzuhutàtà nuzawy kwaw pi 'yw i'a tetea'u ma'e. Aze amo umutuhug pi 'yw nehe, pi i'a kwer u'ar putar hehe ipuru'u wer ma'e zuru pupe nehe. 13 Zauxiapekwer penehe we har na'ikàg kwaw kuzà ài wà. Tawhu hukenaw uzewàpytymawok. Peàmàtyry'ymar upuner wixe haw rehe tawhu pupe wyzài 'ar mehe wà nehe. Ta'e tata umuaiw iwàpytymaw a'e xe.\\n14 Pemonokatu 'y hyruhu pupe nehe. Nezewe mehe zauxiapekwer peàmàtyry'ymar tawhu izywyr wamàmàn mehe, uhyk putar 'y peme nehe. Pemukàg kar wi putar penàpuz tàtà nehe no. Pemuzuwa to'om nehe, ywy tàtà iapo pà nehe. 15 Nezewe rehe we tata pezuka putar nehe. Aze ru'u pemàno putar zeàmàtyry'ymawhu pe nehe. Tukur u'u arozràn paw wà. Nezewegatete peàmàtyry'ymar zauxiapekwer pemumaw putar wà nehe no. Peneta tetea'u tukur ài nehe. 16 Heta tetea'u zahytata ywak rehe wà. Heta tetea'u wera'u ma'eme'egar peinuinuromo har zahytata wanuwi wà. Oho paw a'e wà kury. Arozràn i'u re tukur uma'ema'e upepozaz ko wi uwewe pà wà. Nezewegatete a'e ma'eme'egar oho xe wi wà no. 17 Tawhu pe har wanuwihaw wà, wanupe uma'ereko ma'e wà no. Nuzawy kwaw tukur huwixàg mehe ywyok rehe wezyw ma'e wà. Nan kwehe tete kwarahy uzypyrog uhyape katu haw. Na'e tukur uwewe oho wà. Ni amo nukwaw kwaw waho àwàm wà.\\n18 Axir wanuwihawete umàno a'e. Hehe we har tuwihaw umàno a'e wà no. Zauxiapekwer wanuwihaw umàno a'e wà no. Wanemiruze'eg teko uhàuhàz ywytyruhu nànàn wà. Naheta kwaw wamono'og wi har wà. 19 Naheta kwaw muhàg wakutuk awer rehe àràm. Naheta kwaw wamukatu àwàm. Ma'erahy ipuraraw pawer imume'u haw henu har paw hurywete wà. Uzepopetepetek wà. Ta'e naheta kwaw wapurumuahy kar awer wi uzepyro ma'e kwer wà xe. Upuraraw kar tuwe ma'erahy purupe tuweharupi wà. Upaw.","num_words":663,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.371,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUÀW 11\\nArazar umàno a'e kury\\n1 Amo awa Metàn taw pe har ima'eahy a'e kury. Arazar her romo a'e. Mari heko haw a'e, ikypy'yr Mart heko haw a'e no, Metàn taw pe tuz a'e. 2 (A'e Mari omono kàpuhàg Zanezar Zezuz ipy rehe a'e, uhyuhyw ipy u'aw pupe a'e. Ikywyr Arazar ima'eahy a'e). 3 Na'e a'e kuzà omono kar amo awa Zezuz pe wà. — Emume'u Arazar ima'eahy haw eho izupe nehe 'y, i'i izupe wà. Oho Zezuz pyr. Uze'eg izupe. — Urezar, nemyrypar Arazar ima'eahy a'e, i'i izupe. 4 Henu mehe uze'eg Zezuz a'e pe har wanupe.\\n— Arazar ima'eahy a'e. Umàno re nupyta kwaw tywypaw pe a'e nehe, Tupàn umur putar ukàgaw ihewe a'e nehe. A'e mehe amugweraw kar putar ihe nehe. A'e mehe teko umume'u katu putar Tupàn ikàgaw a'e wà nehe.\\n— Azeharomoete Tupàn ta'yr ikatuahy a'e, ikàg tuwe a'e, i'i putar izupe wà nehe. 5 Zezuz uzamutar katu Mari a'e. Uzamutar katu ikypy'yr no. Uzamutar wakywyr Arazar no. 6 Arazar ima'eahy haw imume'u haw henu re, Zezuz noho kwaw a'e 'ar mehe rihi. Upyta a'e pe weko haw pe rihi. Umumaw amo mokoz 'ar a'e pe. 7 Na'e i'i urewe kury. — Zazewyr zaha Zutez ywy rehe nehe ty wà, i'i urewe. 8 — Purumu'e ma'e, uru'e. — Nan kwehe kwaw tuwihaw ipuruzuka wer awer nerehe a'e wà. Ipurapi wer zepe nerehe ita pupe wà. Aipo erezewyr putar a'e pe tàrityka'i nehe kury, uru'e izupe. 9 Uze'eg urewe.\\n— Tuweharupi kwarahy uhyape katu ywy rehe a'e. Aze awa wata 'aromo a'e nehe, nu'ar kwaw a'e nehe, ta'e kwarahy uhyape katu hape rupi izupe a'e xe. Nezewegatete Tupàn nahezuka kar kwaw tuwihaw wanupe a'e rihi. Ko 'ar rehe hereko haw nuzawy kwaw 'aromo heata haw ihewe. A'e rupi apuner heata haw rehe wyzài ywy rehe wyzài taw pe ihe. Ta'e Tupàn hemonokatu a'e xe. Hemonokatu haw nuzawy kwaw ywy rehe ihyape katu haw. 10 Aze awa wata pyhaw nehe, u'ar putar nehe. Ta'e naheta kwaw tatainy izupe a'e xe. Nezewegatete amo 'ar mehe Tupàn hezuka kar putar wanupe a'e nehe. A'e mehe apytu'u putar ize'eg imume'u re ko ywy rehe har wanupe ihe nehe. 11 Zanemyrypar Arazar uker e a'e. Amume'e kar putar aha ihe nehe kury. 12 — Urezar. Aze uker e upà a'e nehe, a'e rupi ikatu putar a'e nehe, uru'e izupe. 13 Uze'eg Zezuz urewe imàno haw rehe. Nuze'eg kwaw iker haw rehe. Nurukwaw kwaw imàno haw rehe ize'eg awer ure. — Iker haw rehe ize'eg a'e, uru'e izupe. 14 A'e rupi umume'u tuwe imàno awer urewe a'e kury. — Umàno tuwe Arazar a'e, i'i urewe kury. 15 — Naiko kwaw ipyr imàno mehe ihe. Ikatu nezewe. Ta'e pezeruzar wera'u putar herehe pe nehe kury. Zaha itym awer pe nehe kury ty wà, i'i urewe. 16 Tume a'e, uzexak kar mokoz ma'e kwer her ma'e a'e, uze'eg urewe a'e kury. — Zane paw zaha purumu'e ma'e hupi zane kury ty wà, a'e rupi aze tuwihaw uzuka Zezuz a'e wà nehe, tuwe zanezuka a'e wà nehe no. Nezewe mehe zapuner hehe we zanemàno haw rehe zane nehe no, i'i Tume urewe.\\n— Herehe uzeruzar ma'e wikuwe wi putar a'e wà nehe, i'i Zezuz a'e kury\\n17 Uhem Arazar heko awer pe kury. A'e pe har umume'u imàno awer izupe a'e wà.\\n— Wereko 4 'ar itym ire a'e, i'i izupe wà. 18 Metàn taw namuite kwaw Zeruzarez tawhu wi a'e. Xo na'iruz kirom zo muite haw a'e wi a'e. 19 A'e rupi Zutew tetea'u ur Mart ipyr Mari ipyr a'e wà kury, wamurywete kar pà a'e wà kury. Ta'e uzemumikahy ukywyr imàno awer rehe a'e wà xe. 20 Teko uze'eg Mart pe wà.\\n— Zezuz ur iko, i'i izupe wà. A'e rupi oho Mart huwàxi pà kury. Upyta Mari wàpuz me. 21 Hexak mehe uze'eg Mart Zezuz pe kury.\\n— Aze mo ereiko xe, numàno iwer mo hekywyr a'e, i'i izupe. 22 Uze'eg wi izupe. — Aze erenoz ma'e Tupàn pe nehe, umur putar a'e ma'e newe a'e nehe, uzapo putar a'e ma'e newe a'e nehe. Akwaw ikàgaw ihe. Upuner hekywyr imugweraw kar haw rehe a'e, i'i Zezuz pe.\\n23 — Ukweraw wi putar nekywyr a'e nehe, i'i Zezuz izupe. 24 — Azeharomoete iahykaw rehe ukweraw wi putar a'e nehe, akwaw ikweraw pàwàm ihe, i'i izupe. 25 Uze'eg Zezuz izupe.\\n— Teko wamugweraw kar har romo aiko ihe, teko wamuigo kar har romo kury. Herehe uzeruzar ma'e ràm umàno putar a'e wà nehe. Ukweraw wi putar a'e re wà nehe. Wiko putar tuweharupi Tupàn pyr wà nehe.\\n26 Numàno wi pixik kwaw wà nehe. (Noho kwaw tatahu pe wà nehe.) Aipo erezeruzar ko heze'eg rehe ne. 27 — Azeharomoete azeruzar nerehe ihe 'y, tuwihaw. Azeruzar Tuwihawete Purupyro Ma'e romo nereko haw rehe ihe, azeruzar Tupàn ta'yr romo ko ywy rehe ur ma'e kwer romo nereko haw rehe ihe, i'i izupe.\\nZezuz uzai'o a'e kury\\n28 A'e ma'e imume'u re Mart uzewyr oho weko haw pe kury. Wenoz ukypy'yr Mari imuwà kury. — Purumu'e ma'e uhem wà kwez kury. Ize'eg wer newe a'e, i'i izupe.\\n29 Ize'eg henu mehe tàrityka'i Mari upu'àm oho huwàxi pà kury. 30 (Nuhem kwaw Zezuz wà taw pe a'e rihi. Upyta Mart huwàxi awer pe a'e rihi.) 31 Zutew Mari hàpuz me har a'e wà, imyrypar a'e wà, wexak Mari ipu'àm mehe iho mehe a'e wà. Oho haikweromo wà. — Uzai'o putar oho itym awer pe a'e nehe kury, i'i uzeupeupe wà.\\n32 Mari uhem Zezuz ipyta haw pe kury. Hexak mehe, uzeamumew ipy huwake kury.\\n— Hezar, i'i izupe. — Aze mo ereiko xe, numàno iwer mo hekywyr a'e, i'i izupe.\\n33 Zezuz wexak izai'o mehe. Wexak Zutew Mari hupi ur ma'e kwer wazai'o mehe wà no. Upuhareko tuwe wà. Uzemumikahy. 34 — Ma'e pe pezutym ra'e, i'i wanupe. — Ezur hexak pà nehe, i'i izupe wà.\\n35 Uzai'o Zezuz kury.\\n36 — Azeharomoete uzamutar katu Arazar a'e, i'i Zutew izupe wà.\\n37 Amogwer i'i nezewe wà. — Umukatu hehàpyhà 'ym ma'e a'e. Màràzàwe tuwe nupyro kwaw Arazar imàno haw wi, i'i izupe wà.\\nZezuz umugweraw kar Arazar a'e kury\\n38 Upuhareko wi Zezuz wà kury. Oho itym awer pe kury. (Omono hetekwer itakwar uhua'u ma'e pupe a'e wà. Omono itahu uken rehe wà, iwàpytymaw romo wà.)\\n39 — Pemunyryk kar itahu uken wi nehe ty wà, i'i Zezuz wanupe. Na'e Mart a'e, a'e umàno ma'e kwer heinyr a'e, i'i izupe a'e kury. — Inemahy 'y, hezar, ta'e umumaw 4 'ar itym ire a'e 'y. Uzetun a'e kury, i'i izupe.\\n40 Uze'eg Zezuz izupe. — Aze pezeruzar herehe nehe, pexak putar Tupàn ikàgaw nehe, a'e kwez peme ihe. Pezeruzar tuwe a'e heze'eg rehe nehe, i'i wanupe.\\n41 A'e rupi a'e pe har umunyryk kar itahu itakwar huken wi a'e wà kury. Ume'e Zezuz ywak rehe. Uze'eg Tupàn pe.\\n— Nekatu heru, ta'e tuweharupi erezeapyaka katu heze'eg rehe xe. 42 Tuweharupi erenu heze'eg. Ko ma'e amume'u putar newe ihe kury, ta'e hepurenu kar wer ko ze'eg rehe teko wanupe ihe xe. A'e rupi uzeruzar putar nerehe wà nehe. Uzeruzar putar hemur kar arer romo nereko haw rehe wà nehe.\\n43 A'e ma'e imume'u re uhapukaz wahyhaw rupi kury. — Arazar, ehem ezuwà katu pe kury ty, i'i izupe.\\n44 Na'e uhem Arazar wà utym awer wi a'e kury. Ipo ipy iwàiwànaw pàn pupe rihi, huwa no. — Pezuwànok ty wà, i'i Zezuz urewe.\\n— Pemuhem kar izewànaw wi nehe ty wà, i'i urewe. (Ureruzar ize'eg. Uruzuwànok pàn wi imuhem kar pà.)\\nTuwihaw ipurupyhyk wer zepe Zezuz rehe a'e wà kury\\n45 Zutew Mari hàpuz me uker ma'e kwer tetea'u wexak Zezuz hemiapo kwer a'e wà. A'e rupi uzeruzar hehe wà. 46 Amogwer uzewyr oho ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e wanupe a'e wà, hemiapo kwer imume'u pà wanupe a'e wà. 47 A'e rupi ze'eg kwehe arer kwaw par a'e wà, xaxeto wanuwihaw a'e wà no, uzemono'og amogwer tuwihaw wapyr a'e wà kury. — Ma'e xiapo putar nehe. Ta'e ma'e purumupytuhegatu kar haw tetea'u uzapo a'e awa iko a'e xe. Ikàg ma'e ài hekon a'e, Tupàn hemimur kar ài hekon a'e, i'i uzeupeupe wà. 48 — Aze naximupytu'u kar kwaw iapo re zane nehe, teko paw rupi uzeruzar putar hehe a'e wà nehe. A'e mehe tuwihaw Hom tawhu pe har umuaiw putar Tupàn hàpuzuhu a'e wà nehe, heityk pà wà nehe. Zanezuka putar paw rupi wà nehe no, i'i uzeupeupe wà.\\n49-50 Na'e xaxeto ikàg wera'u ma'e Kaiwa her ma'e a'e, uze'eg amogwer tuwihaw wanupe a'e kury. — Napekwaw kwaw ma'e pe. Aze pezuka pitài awa nehe, teko paw wanekuzaromo nehe, aze a'e mehe amogwer numàno kwaw wà nehe, ikatu wera'u nezewe mehe nehe, i'i wanupe. 51 (A'e ae numume'u kwaw a'e ma'e a'e. Tupàn rekwe umuze'eg kar a'e. Xaxeto wanuwihaw ikàg wera'u ma'e romo hekon a'e, a'e kwarahy mehe a'e. A'e rupi Tupàn rekwe umume'u kar Zezuz zutew wanekuzaromo imàno àwàm izupe a'e. 52 Numàno kwaw Zezuz zutew wanekuzaromo zutyka'i a'e. Umàno teko paw wanekuzaromo. A'e rupi omono'og wemiruze'eg paw rupi katete uzehe pitài teko hetekwer ài.)\\n53 A'e rupi a'e 'ar mehe Zutew wanuwihaw uzypyrog Zezuz izuka àwàm rehe uze'eg pà wà kury. — Ma'e xiapo putar izuka pà zane nehe, i'i waiko uzeupeupe tuweharupi wà. 54 A'e rupi Zezuz Zutez ywy rehe wata mehe numume'u kwaw oho àwàm teko wanupe a'e kury. Uhem oho a'e wi. Oho Eparai taw pe. Tàpuz heta 'ymaw huwake ywyxig heta haw huwake tuz a'e taw. Upyta Zezuz a'e pe wemimu'e wapyr.\\n55 Uhem etea'i Zutew wazemono'ogaw 'ar a'e kury. Uzapo mai'u haw uhua'u ma'e wà. Zanera'yr wazuka 'ym awer, i'i teko a'e mai'u haw pe wà. Teko tetea'u a'e ywy rehe har oho Zeruzarez tawhu pe wà, uzekwaku pà uzemukatu pà Tupàn huwa rupi wà, a'e temi'u i'u zanune wà. 56 Teko wekar Zezuz oho waiko wà, Tupàn hàpuzuhu pe uzemono'ono'og pà wà. Upuranu uzehezehe wà. — Aipo ur putar mai'u haw pe a'e nehe no, ta'e tuwihaw ipuruzuka wer hehe a'e wà xe, i'i uzeupeupe wà.\\n57 Xaxeto wanuwihaw a'e wà, ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e a'e wà no, uze'eg nezewe teko wanupe a'e wà. — Aze amo wexak Zezuz a'e wà nehe, tuwe umume'u urewe a'e wà nehe. A'e rupi zapuner ipyhykaw rehe zane nehe, i'i tuwihaw uzeupeupe wà.","num_words":1602,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.272,"stopwords_ratio":0.439,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZEREMI 1\\n1 Ko pape umume'u Zeremi ize'eg awer a'e, hemiapo kwer a'e no. Wiko Iwki ta'yr romo. Iwki wiko xaxeto romo Anatot tawhu Mezàmi Izaew ta'yr izuapyapyr waiwy rehe har pe. 2 Zuzi Amon ta'yr Zuta ywy rehe har wanuwihawete romo heko mehe 13 haw kwarahy rehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg Zeremi pe a'e kury. 3 Uze'eg wi izupe Zeoaki Zuzi ta'yr tuwihawete romo heko mehe no. A'e re Tupàn uze'eg tetea'u Zeremi pe. Te amo 'ar mehe zauxiapekwer amo ae ywy rehe har weraha teko Zeruzarez pe har a'e wi wemipyhyk kwer romo wà. Zeneki Zuzi ta'yr tuwihawete romo heko mehe 11 haw kwarahy rehe 5 haw zahy rehe uzeapo a'e ma'e.\\nTupàn wenoz Zeremi\\n4 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg ihewe.\\n5 — Nezexak kar 'ym mehe we nehy hie pupe nereko mehe we uruexak ihe, nemonokatu pà hezeupe ihe, teko ywy nànànar wanupe heze'eg imume'u har romo nemuigo kar pà ihe, i'i ihewe.\\n6 Na'e aze'eg izupe kury.\\n— Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hezar. Nakwaw kwaw heze'egatu haw ihe. Ta'e kwàkwàmo ipyahu ma'e romo aiko ihe xe, a'e izupe.\\n7 Nezewe rehe we Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uwazar heze'eg ihewe a'e.\\n— Eze'eg zo nezewe nehe. Oromono kar putar amo teko wanupe nehe. Eze'eg eho wanupe nehe. Amume'u putar ma'e newe nehe. Emume'u a'e ma'e paw wanupe nehe no. 8 Ekyze zo amo wanuwi nehe. Ta'e aiko putar nerehe we ihe nehe xe. Azekaiw putar nerehe nehe. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e newe uze'eg ma'e romo aiko ihe.\\n9 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e opoe'eg hekutyr kury. Opokok hereme rehe ihewe uze'eg pà. — Einu katu heze'eg nehe kury. Amume'u putar heze'eg newe nehe. Eremume'u putar a'e heze'eg purupe nehe no. 10 Kutàri amono putar hepuner haw nerehe nehe kury. Erepuner putar teko wyzài ywy rehe har wanenuhemaw rehe waneitykaw rehe nehe. Erepuner wamumaw paw rehe nehe no. Erepuner waneko haw iapo wi haw nehe. Erepuner ma'e itymaw rehe waiwy kwer rehe nehe no.\\n11 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e upuranu herehe.\\n— Ma'e erexak iko ne. — Amen i'yw hàkà aexak teko ihe, a'e izupe.\\n12 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg ihewe.\\n— Azeharomoete aipo. Ame'egatu teko wanehe ihe no. Azapo tuwe heze'eg awer ihe nehe, i'i Tupàn ihewe.\\n13 Uze'eg wi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ihewe herehe upuranu pà.\\n— Aipo erexak amo ma'e iko ne, i'i ihewe. Awazar ize'eg izupe.\\n— Kwarahy heixe haw awyze har kutyr heme'e mehe aexak zapepo ipupur mehe. Uzeakook ipupe har iko xe kutyr a'e, a'e izupe.\\n14 Na'e i'i Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e kury.\\n— Puruzuka haw ma'e imumaw paw rehe we har ur putar kwarahy heixe haw awyze har kutyr har wi nehe. Uzakook putar teko ko ywy rehe har nànàn wanehe nehe. 15 Aenoz putar teko kwarahy heixe haw awyze har kutyr har paw wamuwà ihe wà nehe. Wanuwihawete uhem putar xe a'e wà nehe. Umuapyk putar wenaw Zeruzarez tawhu hukenaw henataromo wà nehe, ipàrirogawtàtà ma'e izywyr wà nehe no, amo tawhu Zuta ywy rehe har waiwyr wà nehe no. 16 Azepyk putar a'e tawhu pe har wanehe ihe nehe, ta'e ikatu 'ym ma'e iapo har romo wanekon a'e wà xe. Hereityk a'e wà. Wapy yhyk zàwenugar waiko amo tupàn wamuwete pà wà. Umuwete katu tupàn a'ua'u wanagapaw opo pupe wemiapo kwer wà. 17 Zeremi, ezemuàgà'ym neho àwàm rehe nehe kury. Emume'u heze'eg paw eho wanupe nehe. Ekyze zo wanuwi nehe kury. Aze erekyze wanuwi ko 'ar rehe nehe, urumukyze kar wera'u putar wainuinuromo nereko mehe ihe nehe. 18-19 Einu heze'eg nehe, Zeremi. Teko ko ywy rehe har wiko putar neàmàtyry'ymar romo a'e wà nehe: Zuta ywy rehe har wanuwihawete wà, amogwer tuwihaw wà, xaxeto wà, teko wà. Paw rupi wiko putar neàmàtyry'ymar romo wà nehe. Nezewe rehe we kutàri amono hekàgaw teko newe. Nezewe mehe erepuner putar a'e teko wanenataromo neze'egaw rehe nehe. Ereiko putar tawhu pàrirogawtàtà ma'e tetea'u hereko har ài nehe, izyta itaper iapo pyrer ài nehe no, pàrirogawtàtà ma'e itazu morog iapo pyrer ài nehe no. Nanereityk kwaw wà nehe. Ta'e aiko putar neruwake ihe nehe xe, nerehe hezekaiw pà ihe nehe xe. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e aze'eg kwez kury, i'i Tupàn ihewe.","num_words":663,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.237,"stopwords_ratio":0.46,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUÀW 1\\n1 Ywy iapo 'ym mehe we Zaneruwihawete wiko a'e. — Tupàn ze'eg, za'e izupe, ta'e ukwaw kar Tupàn (zaneru) ima'enukwaw paw zanewe a'e xe. Tupàn zaneru ipyr hekon izypy mehe a'e, (ta'e nur kwaw ywy rehe a'e rihi xe). Tupàn romo hekon a'e no. 2 Izypy mehe we wiko Tupàn (zaneru) ipyr a'e. 3 Tupàn (zaneru) uzapo kar ma'e paw rupi katete izupe a'e. Xo Zaneruwihawete zo uzapo ma'e ywy rehe har a'e wà, uzapo ma'e ywak rehe har a'e wà no. Ni amo ae teko nuzapo kwaw ma'e izypy mehe a'e wà. Aze mo Zaneruwihawete nuzapo iwer ywy, a'e mehe mo naheta iwer mo ywy. 4 Aze teko uzeruzar Zaneruwihawete rehe a'e wà nehe, wiko putar Tupàn pyr tuweharupi a'e wà nehe. Aze xiraha tatainy pe rupi pyhaw nehe, xixak zaneho àwàm nehe. Zaneruwihawete a'e, tatainy zàwenugar romo hekon purupe a'e, u hape hexak kar pà purupe a'e. 5 Tatainy pyhaw har ài hekon a'e. A'e tatainy uhyape katu pyhaw. Ipytunaw numuwew pixik kwaw ihyape haw.\\n6 Amo 'ar mehe (Zaneruwihawete tur 'ym mehe) Tupàn umur kar amo awa a'e, ko ywy rehe har wapyr a'e. — Emume'u heze'eg eho teko wanupe nehe, i'i izupe. Zuàw a'e awa her romo a'e. 7 Ur a'e tatainy zàwenugar imume'u pà purupe, (Tupàn ta'yr romo heko haw imume'u pà wanupe). A'e rupi teko wenu ize'eg wà. Aze teko izeruzar wer a'e tatainy zàwenugar rehe wà nehe, upuner hehe uzeruzar haw rehe paw rupi wà nehe. 8 Zuàw nuiko kwaw a'e tatainy zàwenugar romo a'e. Ur a'e tatainy imume'u pà purupe a'e. (— Aiko a'e tatainy zàwenugar romo ihe, ni'i pixik kwaw purupe.) 9 Uze'eg oho iko purupe a'e. — Tatainy ikatu ma'e uhyape katu zanerehe. Nezewegatete a'e tatainy zàwenugar ur ma'e ràm a'e nehe no, ko ywy rehe har wapyr tur mehe a'e nehe no, ukwaw kar putar tuwe Tupàn hape teko wanupe a'e nehe, i'i oho iko purupe a'e.\\n10 Kwehe mehe Zaneruwihawete uzapo ywy a'e. Ko 'ar rehe ur ko ywy rehe a'e. Ywy rehe har ko 'ar rehe har nukwaw kwaw ywy iapo arer romo heko haw a'e wà. 11 Uzexak kar ko ywy rehe, tua'u ko ywy rehe no. Umume'u Tupàn ze'eg oho iko wànàm wanupe. Nuzeruzar kwaw hehe a'e wà. — Nereiko kwaw ureruwihawete romo, i'i izupe wà. 12 Xo màràn zo uzeruzar hehe wà. Xo màràn zo umuigo kar uwihawete romo wà. — Tupàn ta'yr romo hekon a'e, i'i a'e teko izupe wà. A'e rupi Tupàn uze'eg nezewe a'e teko wanupe a'e. — Pezeruzar hera'yr rehe, a'e rupi peiko putar hepurumuzàmuzàg zàwenugar romo nehe, i'i wanupe. 13 A'e rupi Tupàn ipurumuzàmuzàg zàwenugar romo wanekon wà. Aze awa ipurumuzàg wer amo wa'yr rehe nehe, wereko kuzà wemireko romo nehe. A'e re uzexak kar putar ta'yr a'e nehe. Tupàn nupurumuzàg kwaw nezewe a'e. — Peiko hepurumuzàmuzàg romo nehe, ta'e hepurumuigo kar wer penehe hepurumuzàmuzàg romo ihe xe, i'i putar teko wanupe nehe, aze a'e teko uzeruzar Zaneruwihawete rehe a'e wà nehe.\\n14 A'e Tupàn ze'eg uzexak kar awa romo a'e. Zezuz her romo a'e. Wiko urepyr. Tupàn ta'yr romo hekon a'e. (Naheta kwaw amo ae ta'yr Tupàn pe a'e.) Wereko u ikàgaw uzehe a'e. Wereko ipuràg eteahy haw uzehe no. Uruexak ikàgaw ipuràg eteahy haw ure. Upurupuhareko katu tuwe a'e. Ipurupyro wer tuwe teko wanehe ikatu 'ym ma'e wi tatahu wi a'e. Umume'u tuwe ze'eg azeharomoete har oho iko purupe a'e no.\\n15 Zuàw (purumuzahazahak ma'e) a'e, umume'u Tupàn ta'yr romo heko haw oho iko purupe a'e. Nezewe i'i wanupe a'e.\\n16 Upurupuhareko katu tuwe a'e, upuruamutar a'e no, a'e rupi ikatuahy ma'e tetea'u uzapo zanewe paw rupi a'e. Nupytu'u kwaw iapo re a'e. 17 Tupàn umur ze'eg kwehe arer Moizez inuromo teko wanupe. A'e rupi puruamutar haw azeharomoete har ur Zezuz Zaneruwihawete inuromo zanewe a'e no. 18 Ni amo teko nuexak pixik kwaw Tupàn a'e wà. Pitài zo ta'yr a'e. Ta'yr a'e, nuzawy pixik kwaw u a'e. Izàwegatete hekon a'e. A'e ta'yr a'e, u ipyr wiko ma'e a'e, xo a'e zo ukwaw kar u purupe a'e.\\n19 Zuàw upurumuzahazahak oho iko Metàn taw huwake a'e, Zotàw yrykaw heme'ywyr a'e. Na'e amo 'ar mehe tuwihaw Zeruzarez tawhu pe har a'e wà, ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e a'e wà no, umur kar amo awa Zuàw pe a'e wà. A'e awa imur kar pyrer a'e wà, Xaxeto romo wanekon a'e wà. Erewi haikwerupi har romo wanekon wà. Tuwihaw uze'eg wanupe wà. — Pepuranu peho Zuàw rehe nehe ty wà, i'i wanupe wà, ipyr wamono kar pà wà. — Mo romo ereiko ne, mo nemur kar a'e, teko wamuzahazahak kar pà newe a'e, peze izupe nehe, i'i wanupe wà. Oho hehe upuranu pà wà. Uhem ipyr wà. — Mo romo ereiko ne, mo nemur kar teko wamuzahazahak kar pà newe a'e, i'i izupe wà. 20 Nuenuxi kwaw uze'eg wanuwi a'e. Ze'eg azeharomoete har umume'u tuwe wanupe. — Naiko kwaw a'e tuwihawete romo ihe, naiko kwaw Purupyro Ma'e ur ma'e ràm romo ihe, i'i wanupe. 21 — Mo romo ereiko ne, i'i izupe wà, hehe upuranu pà wà. — Aipo Eri romo ereiko ne. (Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer umume'u izewyr àwàm a'e wà, ikweraw pàwàm a'e wà no), i'i izupe wà.\\n— Nan kwaw pa, i'i wanupe. — Aipo a'e Tupàn ze'eg imume'u har ur ma'e ràm romo ereiko ne, (Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer umume'u tur àwàm a'e wà no), i'i izupe wà. — Nan kwaw pa, i'i wanupe. 22 Na'e upuranu wi hehe wà kury. — Mo romo ereiko ne. Emume'u urewe ty. A'e rupi urupuner putar nereko haw imume'u haw rehe uremur kar har wanupe nehe. Mo romo ereiko ne, emume'u nereko haw urewe ty, i'i izupe wà. 23 Na'e uze'eg Zuàw wanupe.\\nAiko a'e awa romo ihe. Aiko Zaneruwihawete henataromo ur ma'e kwer romo ihe, i'i Zuàw tuwihaw wanupe. 24 Na'e akwez parizew hemimur kwer 25 upuranu wi hehe wà kury. — Nereiko kwaw Tuwihawete Purupyro Ma'e romo ne. Nereiko kwaw Eri ukweraw wi ma'e kwer romo. Nereiko kwaw amo ae Tupàn ze'eg imume'u har ur ma'e ràm romo, i'i izupe wà. — Màràzàwe tuwe erepurumuzahazahak eho iko ne, i'i izupe wà. 26 Uze'eg wanupe.\\n— Apurumuzahazahak 'y pupe ihe. Amo awa wiko xe zanepyr a'e kury. Penemigwaw 'ym romo hekon a'e. A'e awa umume'u putar Tupàn ze'eg wà purupe a'e nehe, 27 heraikweromo a'e nehe, hepytu'u re a'e nehe. Tuwihaw ikàg wera'u ma'e romo hekon a'e. Ma'e hereko 'ymar romo ikàg 'ym ma'e romo aiko huwa rupi ihe. 28 Ko ma'e paw uzeapo Metàn taw pe. Metàn taw a'e, Zotàw yrykaw waz rehe tuz a'e, kwarahy ihemaw kutyr a'e. Zuàw umuzahazahak teko tetea'u a'e pe wà.\\n29 Iku'egwepe Zezuz ur Zuàw ipyr a'e kury. Wexak tur mehe a'e. Uze'eg teko wanupe.\\n— Aikwez àràpuhàràna'yr zàwenugar teko wakatu 'ygwer i'okar a'e, i'i wanupe. 30 Aze'eg ko awa rehe ihe. — Amo awa umume'u putar Tupàn ze'eg wà purupe a'e nehe, heraikweromo nehe, hepytu'u re nehe, a'e peme. — Ikàg wera'u ihewi a'e, ta'e wikuwe Tupàn zaneru ipyr hezexak kar 'ym mehe we a'e rihi xe, a'e peme, hehe heze'eg pà. 31 Karumehe nakwaw kwaw Tupàn hemimur karer romo heko haw ihe, hexak mehe ihe. Kutàri akwaw kury. Azur xe teko wamuzahazahak pà 'y pupe ihe, ko awa tur àwàm imume'u pà purupe ihe. A'e rupi Izaew izuapyapyr a'e wà nehe, wexak putar uwihaw a'e wà nehe, ukwaw putar upyro har a'e wà nehe no. Ko awa a'e, wanuwihawete romo hekon a'e, wapyro har romo hekon a'e.\\n32 Aexak Tupàn rekwe tur mehe ihe. Pykahu ài wezyw ywak wi a'e, ko awa rehe upyta pà a'e. 33 Nakwaw kwaw Tupàn hemimur kar romo heko haw hexak mehe ihe. Kutàri akwaw heko haw kury, i'i wanupe. Tupàn a'e, purumuzahazahak ma'e romo hemuigo kar a'e, hemur kar xe a'e. — Emuzahazahak teko 'y pupe ne wà nehe, i'i ihewe. Uze'eg ihewe. — Erexak putar herekwe iwezyw mehe amo awa rehe nehe, hehe ipyta mehe nehe. A'e awa omono kar putar herekwe Puràg purehe a'e nehe, i'i ihewe. (Aze zazahak 'y pupe nehe, naheta kwaw to'om zanepir rehe nehe. Nezewegatete, aze ko awa umur wekwe zanepy'a pe a'e nehe, zanemukatu putar zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi a'e nehe.) 34 Aexak tuwe Tupàn rekwe tur mehe ihe. Amume'u tuwe kwez peme kury. Ko awa a'e, Tupàn ta'yr romo hekon tuwe a'e.\\n35 Iku'egwepe Zuàw wiko a'e pe mokoz wemimu'e wapyr a'e. 36 Wexak wi Zezuz a'e, a'e pe iata mehe a'e.\\n37 A'e mokoz hemimu'e wenu ize'eg mehe wà. A'e rupi wezar Zuàw wà kury, Zezuz rupi oho pà wà kury. 38 Uwak Zezuz waikweromo har wata ma'e wanehe ume'e pà. Wexak a'e mokoz awa a'e wà. — Ma'e pekar peiko, ma'e peputar, i'i wanupe. Uze'eg izupe wà. — Hawi, i'i izupe wà. (— Purumu'e ma'e, i'i zaneze'eg rupi.) — Ma'e pe nereko haw, i'i izupe wà.\\n39 — Pezur herupi hereko haw hexak pà nehe ty wà, i'i wanupe. Oho hupi wà. Wexak heko haw wà. Karuk etea'i a'e pe wahem mehe a'e. Upyta ipyr wà. Kwarahy heixe re oho izuwi wà.\\n40 Amo a'e Zuàw hemimu'e kwer Zezuz rupi oho ma'e kwer Anere her ma'e a'e, Ximàw Pet tywyr romo hekon a'e. 41 Na'e wekar wyky'yr oho a'e kury, izupe uze'eg pà a'e kury. Wexak kury. — Uruexak Mexi kwez ure, i'i izupe huwàxi mehe. (— Zaneruwihawete Zanepyro har, i'i Mexi zaneze'eg rupi.)\\n42 Na'e werur wyky'yr Zezuz pe kury. Zezuz ume'e hehe. — Ximàw Zuàw ta'yr nerer romo ne, i'i izupe. — Ko 'ar rehe Xew nerer romo kury. (— Pet, i'i a'e her kere ywy rehe har waze'eg rupi a'e. — Ita, i'i zaneze'eg rupi.)\\n43 Iku'egwepe kury. Uze'eg Zezuz wemimu'e wanupe. — Karirez ywy rehe aha putar ihe nehe kury, i'i wanupe. Na'e Zezuz wekar Piri oho. Wexak kury. — Eho herupi nehe ty, eiko heremimu'e romo nehe ty, i'i izupe.\\n44 Piri a'e, Metexaz taw pe har romo hekon a'e. Anere a'e, Pet a'e no, Metexaz pe har romo wanekon a'e wà no. 45 Na'e Piri wekar umyrypar Natanaew oho a'e kury, wexak kury. Uze'eg izupe. — Uruexak awa Moizez hemimume'u kwer ure kury, i'i izupe. Uruexak amogwer Tupàn ze'eg imume'u har hemimume'u kwer ure.\\n46 Na'e Natanaew upuranu hehe kury.\\n— Eho herupi hexak pà nehe ty, i'i Piri izupe. 47 Na'e Natanaew oho Zezuz kutyr kury. Wexak Zezuz tur mehe a'e. Uze'eg amogwer wanupe kury, Natanaew rehe kury. — Aikwez amo Izaew izuapyr ikatu ma'e a'e. Nahemu'em kwaw purupe a'e. Naheta kwaw temu'emaw hehe a'e, i'i wanupe, Natanaew rehe uze'eg pà.\\n48 Wenu Natanaew ize'eg mehe. A'e rupi upuranu hehe.\\n49 — Purumu'e ma'e, i'i Natanaew izupe.\\n— Tupàn ta'yr romo ereiko ne, Izaew izuapyr wanuwihawete romo ereiko ne, i'i izupe. 50 I'i Zezuz izupe. — Uruexak kwez xe muite wi nereko mehe ihe, ma'ywa'yw iwy pe nereko mehe ihe. Naiko kwaw neruwake nerexak mehe. A'e rupi erezeruzar herehe kury. Azapo putar amo ae purumupytuhegatu kar haw tetea'u ihe nehe no. Erexak putar a'e ma'e iapo mehe nehe no.\\n51 Na'e uze'eg amogwer wemimu'e wanupe no. — Azeharomoete ko heze'eg ihe. Amo 'ar mehe pexak putar ywak izewàpytymawok mehe nehe. Heru heko haw pe har wezyw putar ihewe wà nehe, uzeupir putar oho ihewi wà nehe no. Pexak putar wawezyw mehe waho mehe pe wà nehe no.","num_words":1785,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.268,"stopwords_ratio":0.45,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 WAMUME'U AWER 29\\n1 WAMUME'U AWER\\nTeko umur wemetarer ikurer Tupàn Hàpuzuhu iapo haw hekuzaromo wà\\n1 Na'e tuwihawete Tawi uze'eg teko paw wanupe kury. — Tupàn wexak hera'yr Xàrumàw tuwihawete romo imuigo kar pà a'e. Nezewe rehe we kwàkwàmo romo hekon a'e. Nukwaw katu kwaw ma'e iapo haw. Ma'ereko haw iapo pyràm uhua'u a'e. Nuzapo kwaw teko waneko àwàm a'e nehe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hàpuzuhu ràm uzapo putar a'e nehe. 2 Ama'ereko tuwe Tupàn hezar hàpuzuhu romo iapo pyràm imuàgà'ym pà ihe: or, parat, morog, per, ywyra, ita onik, ita hekuzar katu ma'e, ita màràn hexakaw rehe hereko har ma'eragapaw romo iapo pyràm, ita maramore her ma'e tetea'u. 3 Amuàgà'ym a'e ma'e paw tàpuzuhu iapo àwàm rehe. Amono hema'e parat izupe. Amono hema'e or izupe no. Ta'e azamutar katu Tupàn hezar hàpuzuhu ihe xe. 4 Amono 100.000 kir or ikatuahy wera'u ma'e. Amono 40.000 kir parat ikatu ma'e no. Uma'ereko ma'e uzapeao putar tàpuzuhu ywyok a'e or pupe wà nehe, a'e parat pupe wà nehe no. 5 Uma'ema'e putar a'e or a'e parat amo ae ma'e tàpuzuhu pupe àràm iapo pà wà nehe no. Apuranu penehe kury. Mo iporomono e wer ma'e rehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe wà, i'i wanupe.\\n6 Na'e uzeànàm ma'e wanuwihaw a'e wà, Zako ta'yr wazuapyapyr a'e wà no, zauxiapekwer wanuwihaw a'e wà no, tuwihawete ima'e rehe uzekaiw ma'e a'e wà no, omono e ma'e Tupàn Hàpuzuhu ràm iapo haw pe a'e wà kury. 7 Na'aw wanemimono kwer: 170.000 kir or, 10.000 temetarer tàtà ma'e or iapo pyrer, 340.000 kir parat, 615.000 kir morog, 3.420.000 per. 8 Ita hekuzar katu ma'e hereko har omono a'e ita tàpuzuhu pe wà. Zeiew Erewi izuapyr Zeroxon izuapyr a'e, wiko a'e ma'e rehe uzekaiw ma'e romo a'e. 9 Teko iporomono wer ma'e rehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe wà. A'e rupi omono wà. Hurywete wà, ta'e heta tetea'u a'e ma'e a'e xe. Hekuzar katu a'e.\\nTawi umume'u Tupàn ikatu haw\\n10 Na'e a'e pe teko wanenataromo Tawi umume'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikatu haw a'e kury. — O Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ureipy Zako izar. Nekatuahy tuweharupi. 11 Nekàga'u ne. Erepuner katu no. Nekàg no. Nepuràg eteahy no. Ereiko tuwihawete romo azeharomoete. Ereiko ywak rehe har paw wazar romo. Ereiko ywy rehe har paw wazar romo no. Ereiko tuwihawete romo. Ereiko teko paw ma'e paw izar romo. 12 Temetarer paw ur newi. Ma'e paw temi'u paw ur newi no. Ereruze'eg ma'e paw nepuner haw rupi, nekàgaw rupi no. Erepuner wyzài teko imuhua'u kar haw rehe imukàg kar haw rehe ne. 13 Tupàn urezar. Urumume'u nekatu haw newe kury. Urumume'u nerer ikatu haw purupe no.\\n14 Azeharomoete, ihe ihe, teko heremiaihu a'e wà no, nurupuner kwaw ma'e imono haw rehe newe ure. Ta'e ma'e paw ur newi a'e wà xe. Urumuzewyr kar nema'e newe ure. 15 O Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. Erekwaw ko ma'e ne. Ureipy a'e wà, ure ure no, uruiko amo ae ywy rehe har zàwenugar romo ure. Uruiko ko rupi ukwaw ma'e zàwenugar romo. Ure'ar nuzawy kwaw ma'e i'àgaw ko rupi ukwaw ma'e. Nurupuner kwaw uremàno àwàm wi urehemaw rehe. 16 O Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e urezar. Urerur 'aw temetarer paw ure, ta'e urepurapo wer tàpuzuhu rehe nerer imuwete haw romo ure xe. A'e ma'e paw ur newi. Ereiko izar romo paw rupi. 17 Ereagaw teko wapy'a ne wà. Akwaw neremiapo. Erezamutar katu teko ikatu ma'e ne wà. Ko ma'e paw amono newe hemunar 'ym pà heremu'em 'ym pà ihe. Neremiaihu xe uzemono'og ma'e kwer a'e wà no, werur ma'e newe wà no, ta'e ipurerur wer hehe wà xe. Aexak herur mehe ihe wà. 18 O Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ureipy wazar, Àmàrààw izar, Izak izar, Zako izar. Emonokatu nekatu haw neremiaihu wapy'a pe nehe. Tuwe ima'enukwaw katu nerehe wà nehe. Tuwe uzeruzar katu nerehe tuweharupi wà nehe. 19 Ema'ereko hera'yr Xàrumàw ipy'a pe nehe. Nezewe mehe ipureruzar wer putar neze'eg rehe paw rupi nehe, upy'a pupe azeharomoete nehe. Ipurapo wer putar neràpuzuhu rehe nehe no. Amuàgà'ym ma'e tetea'u neràpuzuhu iapo àwàm rehe ihe, i'i Tawi Tupàn pe.\\n20 Na'e uze'eg Tawi teko wanupe kury. — Pemume'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar ikatu haw izupe nehe, i'i wanupe. Na'e teko paw umume'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uwipy wazar ikatu haw izupe wà kury. Paw rupi wapyk upenàràg rehe wà, uwa imuhyk pà ywy rehe wà, Tupàn imuwete katu pà wà, tuwihawete rehe uzeruze'egatu pà wà no.\\n21 Iku'egwer pe uzuka ma'ea'yr Tupàn henataromo wà, izupe wamono pà wà. A'e re omono teko wanupe. Teko u'u ho'o kwer wà. Wapy ma'ea'yr tetea'u wazuka haw rehe wà no. Ukaz paw wà: 1.000 tapi'aka'yr awa wà, 1.000 àràpuhàràn hawitu ma'e awa wà, 1.000 àràpuhàràn hawitu ma'e kuzà wà. Werur win imono pyràm romo no. 22 A'e 'ar mehe umai'u urywete haw tetea'u rehe wà, Tupàn henataromo wà. Ui'u urywete pà wà no. A'e re Tawi umume'u wi Xàrumàw tuwihawete romo heko haw kury. Na'e uzakook uri kawer Xàrumàw rehe uwihawete romo imuigo kar pà wà. Uzakook uri kawer Zanok rehe xaxeto romo imuigo kar pà wà no. 23 Nezewe mehe tuwihawete Xàrumàw wapyk Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henaw rehe u Tawi hekuzaromo a'e kury. Hemetarer katu ma'e romo wiko tuwihawete romo wiko mehe. Izaew paw weruzar ize'eg wà. 24 Tuwihaw paw wà, zauxiapekwer paw wà no, te inugwer Tawi ta'yr wà no, umume'u Xàrumàw heruzar àwàm wà. 25 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umuwete katu kar Xàrumàw teko paw wanupe a'e wà. Umuigo kar Xàrumàw amogwer Izaew wanuwihaw wanuwi upuner wera'u ma'e romo a'e.\\nUmàno tuwihawete Tawi\\n26 Tawi Zexe ta'yr wiko Izaew paw wanuwihawete romo a'e. 27 Umumaw 40 kwarahy waneruze'eg pà. Umumaw 7 kwarahy Emerom tawhu pe wiko pà. Umumaw 33 kwarahy Zeruzarez tawhu pe wiko pà no. 28 Umàno mehe itua'uhez tuwe a'e. Hemetarer katu a'e no. Teko uzeruze'egatu hehe wà no. Ta'yr Xàrumàw wiko u hekuzaromo tuwihawete romo a'e. 29 Na'iruz Tupàn ze'eg imume'u har umuapyk tuwihawete Tawi hemiapo kwer imume'u haw pape rehe wà. Na'aw waner xe wà: Xamuew, Nàtà, Kaz. 30 Umume'u ipureruze'egaw wà, ipuner haw wà no, heko mehe uzeapo ma'e kwer paw wà no, Izaew wanupe uzeapo ma'e kwer paw wà no, ywy Izaew huwake har wanupe uzeapo ma'e kwer wà no. Upaw.","num_words":984,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.419,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 TUWIHAWETE WÀ 1\\nEri, tuwihawete Akazi no\\n1 Akaw Izaew wanuwihawete imàno re Moaw izuapyapyr uzàmàtyry'ym Izaew wà a'e wà kury.\\n2 Tuwihawete Akazi a'e, Akaw hekuzaromo tuwihawete romo wiko ma'e kwer a'e, u'ar wàpuzuhu Xamari pe har apyr ywytàtà ma'e wi. Ima'eahy u'ar ire. Hahy tetea'u. A'e rupi omono kar amo uzehe we har tupàn ua'u Ma'awzemu pe wà kury. Tawhu Piri ywy rehe har waneko haw Akerom her ma'e pe har wazar romo hekon Ma'awzemu. — Epuranu hehe nehe. — Aipo Akazi ikatu putar u'ar awer wi a'e nehe, peze izupe nehe, i'i wanupe. 3 Amo Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e reko haw pe har uze'eg Tupàn ze'eg imume'u har Xizime pe har Eri her ma'e pe a'e kury. — Ezàwàxi tuwihawete Akazi ze'eg heraha har ne wà nehe. Epuranu wanehe nehe. — Màràzàwe tuwe peho peiko Ma'awzemu Akerom pe har wazar rehe pepuranu pà, ere wanupe nehe. — Aipo naheta kwaw Tupàn Izaew ywy rehe. 4 Peze'eg peho tuwihawete pe nehe, ere wanupe nehe. — Nanekatu kwaw nehe. Nuke'e kwaw neperew awer nehe. Eremàno putar nehe, i'i Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e iko newe, peze tuwihawete pe nehe, ere wanupe nehe, i'i Tupàn reko haw pe har Eri pe. Weruzar Eri Tupàn ze'eg. 5 Na'e uzewyr a'e awa tuwihawete heko haw pe wà. Upuranu wanehe a'e. — Màràzàwe tuwe pezewyr pezuwà ra'e, i'i wanupe.\\n6 Uwazar ize'eg wà.\\n— Amo awa ureàwàxi urewe uze'eg pà a'e. — Pezewyr pezar pe peze'eg pà nehe, i'i urewe. — Tupàn pepuranu kar tuwihawete rehe a'e. — Màràzàwe tuwe eremono kar neze'eg heraha har Ma'awzemu Akerom pe har wazar pe wamuze'eg kar pà ne wà, i'i Tupàn iko newe, i'i urewe a'e, i'i tuwihawete pe wà. — Aipo naheta kwaw Tupàn Izaew ywy rehe a'e. Nuke'e kwaw neperew awer nehe. Eremàno putar nehe, i'i iko newe, i'i Eri urewe, i'i ze'eg heraha har tuwihawete pe wà.\\n7 — Ma'e hexakaw wereko a'e awa peme uze'eg ma'e kwer a'e, i'i tuwihawete wanupe.\\n8 Uwazar ize'eg wà.\\n— Umunehew kamir puhuz ma'ea'yr pirer iapo pyrer a'e. Uzàpixipixi uku'aw har ma'ea'yr pirer pupe no, i'i izupe wà. — Eri Tupàn ze'eg imume'u har Xizime pe har hekon a'e, i'i tuwihawete.\\n9 A'e rupi uze'eg amo tuwihaw uzehe we har pe. — Eraha 50 zauxiapekwer Eri ipyhyk pà ne wà nehe, i'i izupe. Oho hekar pà wà. Na'e tuwihaw wexak Eri amo ywytyr apyr iapyk mehe. — Awa Tupàn hemiruze'eg, i'i izupe. — Tuwihawete nemuezyw kar iko a'e wi a'e, i'i izupe.\\n10 Uwazar Eri tuwihaw ize'eg izupe.\\n— Aze awa Tupàn hemiruze'eg romo aiko, tuwe tata u'ar ywak wi nezuka pà zauxiapekwer nerehe we har wazuka pà nehe, i'i Eri izupe. A'e 'ar mehe we u'ar tata ywak wi a'e tuwihaw izuka pà a'e, hehe we har zauxiapekwer wazuka pà a'e no.\\n11 A'e ma'e imume'u haw henu mehe tuwihawete omono kar amo tuwihaw 50 zauxiapekwer wanupi kury. Uzeupir ywytyr rehe Eri pe uze'eg pà. — Awa Tupàn hemiruze'eg. — Tuwihawete nemuezyw kar iko a'e wi tàrityka'i a'e, i'i izupe.\\n12 Uwazar Eri ize'eg.\\n— Aze awa Tupàn hemiruze'eg romo aiko, tuwe u'ar tata ywak wi nezuka pà nehe, zauxiapekwer nerehe we har wazuka pà nehe no, i'i izupe. A'e 'ar mehe we tata Tupàn wi ur ma'e kwer wezyw ywak wi a'e tuwihaw izuka pà, zauxiapekwer wazuka pà no.\\n13 Omono kar wi tuwihawete amo tuwihaw 50 zauxiapekwer wanupi izupe. Uzeupir ywytyr rehe. Wapyk upenàràg rehe Eri henataromo ma'e henoz pà izupe. — Awa Tupàn hemiruze'eg, i'i. — Aze ikatu newe, hezuka zo pe nehe. Ezuka zo ko 50 awa ne wà nehe. 14 Tata ywak wi u'ar ma'e kwer uzuka amogwer mokoz tuwihaw wà, uzuka amogwer zauxiapekwer tuwihaw wanehe we har wà no. Hepuhareko pe nehe. Hezuka kar zo nehe, i'i izupe.\\n15 Na'e uze'eg Tupàn reko haw pe har Eri pe kury. — Ewezyw hupi nekyze 'ym pà nehe, i'i. A'e rupi oho Eri a'e tuwihaw rupi tuwihawete pe uze'eg pà kury. 16 Henataromo uhem mehe uze'eg izupe. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg iko newe nezewe a'e kury. — O tuwihawete, i'i newe. — Naheta kwaw Tupàn Izaew ywy rehe a'e, ere nepy'a pe. Ereiko herehe uzeruzar 'ym ma'e ài tuweharupi ne. — A'e rupi naheta kwaw hepuranu haw iwazar àràm ihewe, ere nepy'a pe. A'e rupi eremono kar teko Ma'awzemu Akerom wazar rehe wamupuranu kar pà ne wà. A'e rupi nanekatu kwaw nehe. Eremàno putar nehe, i'i Tupàn newe, i'i Eri tuwihawete pe.\\n17 Na'e umàno Akazi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ze'eg Eri pe imume'u pyrer rupi katete. Nata'yr kwaw Akazi. A'e rupi tywyr Zoràw wiko hekuzaromo tuwihawete romo a'e kury. A'e ma'e uzeapo Zeoràw Zuzapa ta'yr Zuta wanuwihawete romo heko mehe.\\n18 Amo umuapyk amogwer tuwihawete Akazi hemiapo kwer paw pape Izaew wanuwihawete wanemiapo kwer her ma'e rehe.","num_words":748,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.409,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ROM 13\\nXiruzar tuwihaw zane wà nehe\\n1 Peruzar tuwihaw waze'eg peiko nehe, ta'e Tupàn umuigo kar awa penuwihaw romo a'e wà xe. Naheta kwaw tuwihaw Tupàn hemimutar 'ym rupi tuwihaw romo uzeapo ma'e kwer a'e wà. 2 Aze teko nuweruzar kwaw tuwihaw waze'eg a'e wà nehe, a'e mehe nuweruzar kwaw Tupàn ze'eg a'e wà nehe no. Aze amo nuweruzar kwaw tuwihaw ze'eg nehe, tuwihaw uzepyk putar hehe a'e nehe. Tupàn uzepyk putar uze'eg heruzar 'ymar wanehe a'e nehe no. 3 Ikatu ma'e iapo har nukyze kwaw tuwihaw wanuwi a'e wà. Xo ikatu 'ym ma'e iapo har ukyze wanuwi wà. Aze napekyze wer kwaw tuwihaw wanuwi nehe, xo ikatuahy ma'e pezapo nehe. A'e mehe tuwihaw uze'egatu putar penehe a'e wà nehe. 4 Tupàn umuigo kar awa tuwihaw romo a'e wà, a'e rupi wazar romo hekon a'e. A'e rupi Tupàn nuzapo kar kwaw wemiapo putar 'ymaw wanupe a'e nehe. Aze ikatu 'ym ma'e pezapo nehe, pekyze tuwe tuwihaw wanuwi nehe, ta'e upuner tuwe penehe uzepykaw rehe a'e wà nehe xe. Tuwihaw a'e wà, Tupàn pe ma'e iapo har romo wanekon a'e wà, a'e rupi Tupàn umuzepyk kar ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe a'e wà. 5 A'e rupi peruzar tuwihaw pe wà nehe. — Aruzar putar tuwihaw ze'eg ihe nehe, ta'e aze naruzar kwaw nehe, uzepyk putar herehe wà nehe, peze zo nehe. Peruzar waze'eg nehe, ta'e uzapo kar ikatu ma'e peme a'e wà xe.\\n6 A'e rupi aze tuwihaw wenoz temetarer peme wà nehe, pemono wanupe nehe. Ta'e uma'ereko waiko Tupàn pe a'e wà xe, upureruze'eg mehe a'e wà xe. 7 Aze penewer temetarer rehe tuwihaw wanupe nehe, pemekuzar wanupe nehe. Aze wenoz temetarer peme wà nehe, pemono wanupe nehe. Aze wenoz ma'e peme nehe, pemono wanupe nehe. — Uremuawate katu nehe, aze i'i peme wà nehe, pemuawate katu pe wà nehe. — Ure penuwihaw romo uruiko ure, a'e rupi peze'egatu urerehe nehe, aze i'i peme wà nehe, a'e mehe peruzar waze'eg nehe. Urereko pe tuwihaw ài nehe, aze i'i peme wà nehe, a'e mehe peruzar waze'eg nehe.\\nXiapo ikatu ma'e zanezeupeupe nehe\\n8 Penewer zo ma'e rehe amo pe nehe. Pepuruamutar katu nehe. Aze teko upuruamutar katu tuwe a'e wà nehe, Tupàn ze'eg imur pyrer heruzar har romo wanekon putar a'e wà nehe. 9 Nezewe i'i a'e ze'eg kwehe arer a'e. — Peho zo pemen 'ym wapuhe nehe, peho zo penemireko 'ym wapuhe nehe. Pepuruzuka zo nehe. Pemunar zo amogwer wama'e rehe nehe. Penewyrowyroahy zo amogwer wama'e rehe nehe, i'i ze'eg kwehe arer. Ikatuahy a'e ze'eg paw rupi. Pezeamutar katu. Aze pezamutar katu penapi har pezeamutar katu haw zàwegatete nehe, a'e mehe inugwer ze'eg kwehe arer heruzar har ài peiko putar nehe. 10 Aze amo uzamutar wapi har nehe, nuzapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e izupe nehe. A'e rupi aze teko uzamutar wapi har wà nehe, a'e mehe inugwer Tupàn ze'eg heruzar har romo wanekon a'e wà nehe.\\n'Ar uhem wà a'e\\n11 — Zezuz uzewyr putar na'arewahy a'e nehe kury, naza'e kwaw kwehe mehe. Ko 'ar rehe Zezuz uzewyr putar na'arewahy a'e nehe kury, za'e zaiko kury. Pekwaw iàrew 'ym àwàm. A'e rupi peàrogatu tuwe nehe kury.\\n12 Pytunaw upaw a'e kury. 'Ar uhem wà a'e no. A'e rupi zapytu'u pytunaw pe wiko ma'e hemiapo iapo re zane kury. A'e rupi xiàmàtyry'ym ikatu 'ym ma'e nehe kury. 13 Pezapo ikatu ma'e peho peiko nehe, 'ar romo wata ma'e ài nehe. Peka'u zo nehe. Pekar zo kuzà wyzài pe wà nehe. Pezapo zo ikatu 'ym ma'e wapuhe nehe. Pepuràmàtyry'ym zo nehe. Penewyrowyroahy zo amogwer wanehe nehe. 14 — Hepurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe ihe nehe, aze pepy'a i'i peme nehe, pezekaiw zo hehe nehe. Pezapo zo hemiapo putar haw nehe. — Emur nekàgaw ihewe nehe, peze Zezuz Zaneruwihawete pe nehe. Peiko ikatu 'ym ma'e iàmàtyry'ymar romo nehe.","num_words":607,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.473,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ROM 15\\nPezapo ma'e amogwer wamuryw kar pà nehe\\n1 Uzeruzar ma'e ikàg ma'e a'e wà, tuwe upytywàgatu ikàg 'ym ma'e a'e wà nehe, wamuzeruzar wera'u kar pà wà nehe. Tuwe nuzapo kwaw wemiapo putar haw zutyka'i wà nehe. 2 Zane pitàitàigatu zane nehe, tuwe xiapo ma'e zanerywyr wamurywete kar pà zane nehe, wamuzeruzar wera'u kar pà zane nehe. 3 Zaneruwihawete nuzapo kwaw ma'e wemimutar rupi a'e, ko ywy rehe weko mehe a'e. Nezewe i'i ze'eg kwehe arer.\\n— O Tupàn, neàmàtyry'ymar ize'eg zemueteahy wer nerehe a'e wà. A'e rupi uze'eg zemueteahy herehe a'e wà. Ta'e aiko nezàwe ihe xe, ta'e ereiko hezàwe ne xe, i'i putar Zezuz u pe a'e, i'i ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer. 4 Ze'eg kwehe arer zanemu'e iko paw rupi a'e. Umukàg zanepy'a iko. A'e rupi zapuner Tupàn pyr zaneho àwàm hàro haw rehe zane kury. Tuwe nazapytu'u kwaw hàro re nehe. 5 Tuwe Tupàn uzapo kar ma'e peme Zaneruwihawete Zezuz ài a'e nehe, a'e rupi pitài zo pema'enukwaw pàwàm ma'e rehe nehe. Aze ma'e ikatu nehe, — Ikatu a'e ma'e, peze putar izupe nehe. Aze ma'e na'ikatu kwaw nehe, — Ikatu 'ym ma'e, peze putar izupe nehe. Xiàrogatu Tupàn pyr zanereko àwàm zaiko zane, ta'e a'e ae nazanemupytu'u kar kwaw hàro re a'e xe. Zanemukàg a'e. 6 A'e rupi pe paw rupi katete nehe ty wà, peze'egatu Tupàn rehe nehe ty wà, Zezuz Zaneruwihawete Zanezar tu rehe nehe ty wà. Pemume'u tuwe ikatu haw izupe nehe.\\nTupàn upuhareko zutew 'ym a'e wà\\n7 Pezemono'ono'og pezeupeupe nehe, ta'e Zaneruwihawete pemono'ono'og uzeupe a'e xe. Nezewe pexak kar putar Tupàn ikàgaw ipuràgaw teko wanupe nehe. 8 Kwehe mehe Tupàn umume'u Zaneruwihawete Zezuz tur àwàm zutew wanàmuzgwer wanupe a'e. A'e rupi amo 'ar mehe umur kar Zezuz a'e, a'e zutew wazuapyapyr wapyr a'e, ta'e umume'u imur kar àwàm wanàmuzgwer wanupe a'e xe, kwehe mehe a'e xe. Nezewe wexak kar wemimume'u kwer rupi oho haw, wanupe a'e. (Azeharomoete Tupàn uzapo ma'e uze'eg rupi katete a'e. Umuaze tuwe uze'eg.) 9 A'e rupi zutew 'ygwer a'e wà no, uze'egatu putar Tupàn rehe a'e wà nehe no, Tupàn ipurupuhareko haw rehe a'e wà nehe no. Nezewe i'i ze'eg kwehe arer a'e.\\n— Amume'u putar nekatu haw newe ihe nehe,\\nzutew 'ym wapyr hereko mehe ihe nehe.\\nNekatu haw rehe hezegar haw amuzàg putar nehe,\\n10 Nezewe i'i amo ze'eg no.\\n— Pe zutew 'ym pe,\\npenurywete nehe, zutew wainuromo nehe.\\n11 Nezewe i'i amo ze'eg a'e no.\\n— Peze'egatu Tupàn rehe nehe, zutew 'ym wà.\\nPemume'u ikatu haw izupe nehe, teko nànàn nehe no.\\n12 Nezewe i'i Izai a'e no.\\n— Uzexak kar putar amo Zexe hemimino wà a'e nehe, ywy rehe a'e nehe.\\nTupàn umuigo kar putar a'e awa zutew 'ym wanuwihawete romo a'e nehe.\\nZutew 'ym uzeruzar putar hehe a'e wà nehe.\\n13 Tupàn a'e, uzepyr peho àwàm hàrogatu kar har romo hekon a'e. Tuwe pemurywete kar a'e nehe, tuwe pemupytu'u kar ma'e wi pekyze re nehe, ta'e pezeruzar katu hehe pe xe. Peàrogatu peiko kury. Tuwe Tekwe Puràg umur ukàgaw peme a'e nehe. A'e rupi peàrogatu wera'u putar ipyr peho àwàm pe nehe no.\\nZe'eg puràg henu 'ymar wenu putar wà nehe\\n14 Herywyr wà. Akwaw pekatu haw ihe. Pekwaw katu Tupàn ze'eg, a'e rupi pepuner pezemu'e haw rehe nehe. Akwaw penemigwaw, akwaw pepurumu'e haw. 15 Ko pape rehe amuapyk heze'eg pewi hekyze 'ym pà ihe. Ma'e tetea'u rehe apumuma'enukwaw kar ihe. Amuapyk ko heze'eg ko pape rehe ihe. Amume'u a'e ma'e peme hekyze 'ym pà ihe, ta'e Tupàn hemuze'eg kar a'e xe. 16 Zaneruwihawete Zezuz hezar romo hekon a'e, hemuma'ereko kar iko zutew 'ygwer wanupe uze'eg puràg imume'u kar pà a'e. Hema'ereko haw nuzawy kwaw Xaxeto ima'ereko haw a'e. Xaxeto omono e ma'e Tupàn pe a'e wà, teko wanekuzaromo a'e wà. Nezewegatete ihe no, amono zutew 'ym wanereko izupe ihe wà, wamuzeruzar kar pà hehe ihe wà. A'e rupi Tupàn hurywete putar a'e nehe. Tekwe Puràg a'e, omonokatu uzeruzar ma'e iko Tupàn pe a'e wà kury. 17 Herurywete teko wanuwa rupi ihe, Tupàn ze'eg imume'u haw rehe ihe. Ta'e Zaneruwihawete Zezuz hepy'a pe wiko ma'e a'e xe, umume'u kar ihewe a'e xe. 18 Zaneruwihawete hemuze'eg kar iko uzehe zutew 'ym wanupe a'e. Uzapo kar ikatu ma'e ihewe wanuwa rupi no. A'e rupi zutew 'ym tetea'u weruzar Tupàn ze'eg waiko a'e wà kury. Nakyze kwaw teko wanuwi imume'u mehe ihe. 19 Tekwe Puràg umur ukàgaw ihewe a'e. A'e rupi azapo ma'e hexak pyr 'ym teko ihe. Zeruzarez wi te Iri taw pe heata mehe, azapo purumupytuhegatu kar haw Zaneruwihawete rehe ze'eg puràg imume'u pà azeharomoete ihe. Teko wexak ma'e hexak pyr 'ym a'e wà. A'e rupi wexak Tekwe Puràg ikàgaw a'e wà no. A'e re uzeruzar hehe a'e wà. 20 Tuweharupi hepurumume'u wer Tupàn ze'eg puràg rehe taw nànàn ihe, henu pixik 'ymar nànàn ihe. Aze amo umume'u oho amo taw pe har wanupe nehe, nahepurumume'u wer kwaw hehe a'e taw pe har wanupe ihe nehe. Ze'eg puràg henu 'ymar wanupe zutyka'i amume'u putar aha ihe nehe. 21 Nezewe i'i ze'eg kwehe arer.\\n— Amo teko nuenu pixik kwaw hehe ze'egaw a'e wà.\\nA'e teko wexak putar wà nehe.\\nHenu pixik 'ymar\\nukwaw putar a'e wà nehe.\\nOho putar Pawru Hom tawhu pe a'e nehe kury\\n22 Ata aha teko taw nànàn ywy nànàn ihe, Tupàn ze'eg imume'u pà purupe ihe. A'e rupi napuner kwaw heho haw rehe pepyr. 23 A'e rupi amumaw hema'ereko haw ko rupi ihe kury. Amumaw kwarahy tete penexak 'ym pà azeharomoete ihe. 24 A'e rupi heho wer pepyr ihe kury. Pàn ywy rehe heho mehe ata putar peywy rehe nehe. A'e 'ar mehe azekytyar putar pepyr nehe. Aze pepuner nehe, hepytywà pe heho mehe Pàn ywy rehe har wapyr nehe. Pemur temetarer ihewe nehe. 25 Ko 'ar rehe aha putar Zeruzarez tawhu pe ihe nehe kury, Tupàn hemiruze'eg a'e pe har wapytywà pà ihe nehe kury. 26 Tupàn rehe uzeruzar ma'e Maxeton ywy rehe har a'e wà, Kere ywy rehe har a'e wà no, umur e temetarer ihewe a'e wà, hereraha kar pà Zeruzarez pe har wanupe a'e wà. Nuhyk kwaw temi'u uzeruzar ma'e Zeruzarez pe har wanupe. Amono putar a'e temetarer heraha wanupe ihe nehe kury. 27 Uzeruzar ma'e Maxeton ywy rehe har a'e wà, Kere ywy rehe har a'e wà no, zutew 'ym romo wanekon a'e wà. Omono e wemetarer zutew wanupe wà, Zeruzarez pe har uzeruzar ma'e wanupe wà. Ikatu nezewe mehe, ta'e zutew 'ym unewer ma'e rehe zutew wanupe a'e wà xe. Ta'e kwehe mehe zutew umur ikatuahy ma'e zutew 'ygwer wanupe a'e wà xe, (Umur Tupàn ze'eg wanupe a'e wà. Umur Zezuz Zanezar wanupe a'e wà no.) 28 Aha putar pepyr ihe nehe, a'e temetarer imur e pyrer paw heraha re ihe nehe. A'e re aha putar Pàn ywy rehe har wapyr nehe. 29 Pepyr hehem ire amume'u putar Zaneruwihawete hemiapo kwer paw peme nehe, pemurywete kar pà nehe.\\n30 Herywyr wà. Pezeruzar katu Zezuz Zaneruwihawete Zanezar rehe. — Pepuruamutar katu nehe, i'i Tekwe Puràg peme. A'e rupi ainoz tuwe ma'e peme ihe kury. Aze'eg tuwe teko tuweharupi Tupàn pe. — Hepytywàgatu pe nehe, a'e izupe. Peze'eg tuwe a'e rupi katete herehe izupe nehe no. 31 — Emonokatu Pawru uzeruzar 'ym ma'e wanuwi nehe, Zutez ywy rehe har wanuwi nehe, peze izupe nehe. — Temetarer Zeruzarez pe har wanupe heraha mehe nehe, tuwe zutew a'e pe har nuzàmàtyry'ym kwaw Pawru a'e wà nehe, ta'e umume'u Zezuz ze'eg iko zutew 'ym wanupe a'e xe, peze Tupàn pe nehe. 32 A'e rupi herurywete putar pepyr heho mehe nehe, aze Tupàn nezewe haw uputar nehe. Penexak àwàm ikatu putar ihewe nehe. Upaw putar hekene'o haw hewi a'e mehe nehe. 33 Tupàn zanemurywete kar har a'e, nazanemukyze kar kwaw ma'e wi a'e. Tuwe wiko pepyr paw rupi a'e nehe. Azeharomoete.","num_words":1233,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.25,"stopwords_ratio":0.475,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 KORIN 2\\nUze'eg Pawru Zaneruwihawete ywyra kanetar rehe imàno awer rehe xe a'e kury\\n1 Herywyr wà, hereinyr wà. Pepyr heho mehe, amume'u Tupàn ze'eg azeharomoete har ikwaw pyr 'ym peme ihe. Naze'eg tetea'u kwaw peme. Naze'eg kwaw ma'e kwaw par ze'eg rupi. 2 Pepyr hereko mehe nahema'enukwaw kwaw amogwer ma'e rehe. Xo ywyra kanetar rehe umàno ma'e kwer amume'u peme. 3 Pepyr heho mehe, nahekàg kwaw ihe, akyze pewi. — Aze ru'u nuzeruzar kwaw Tupàn ze'eg rehe a'e wà nehe, a'e peme. 4 A'e rupi heze'eg awer na'ipuràg kwaw peme. Naze'eg kwaw ma'e kwaw par ài ihe. Tupàn Hekwe Puràg hemuze'eg kar a'e. A'e rupi peze'eg nezewe ihewe. — Azeharomoete ize'eg a'e, peze ihewe. 5 A'e rupi pezeruzar tuwe pe, ta'e pezeruzar Tupàn ikàgaw hexak ire pe xe, napezeruzar kwaw teko wanemigwaw hexak ire.\\nTupàn ukwaw ma'e paw rupi a'e\\n6 Aze teko ukwaw Tupàn ze'eg a'e wà nehe, aze oho katu ize'eg rupi a'e wà nehe, a'e mehe amume'u putar ma'e wanupe nehe, ma'e kwaw par waze'eg rupi heze'eg pà nehe. Namume'u kwaw ko ywy rehe har wanemigwaw ihe nehe. Namume'u kwaw tuwihaw ko ywy rehe har wanemigwaw nehe. Ta'e amo 'ar mehe wakàgaw uhem putar wanuwi a'e wà nehe xe. 7 Kwehe mehe ywy iapo 'ym mehe we, Tupàn i'i uzeupe a'e. — Apyro putar hera'yr rehe uzeruzar ma'e ràm ihe wà nehe, i'i uzeupe. Nukwaw kar kwaw a'e ze'eg teko wanupe a'e 'ar mehe. Ko 'ar rehe amume'u a'e ze'eg ikwaw pyr 'ym aha teko wanupe ihe kury. Tupàn umur putar upuràg eteahy haw ukàgaw zanewe a'e nehe kury, hehe zanezeruzar mehe a'e nehe. 8 Tuwihaw ko ywy rehe har paw rupi a'e wà, nukwaw kwaw a'e ma'ekwaw katu haw a'e wà. Aze mo ukwaw wà, a'e mehe mo nuzuka iwer mo Zanezar ipuràg eteahy ma'e a'e wà, ywyra kanetar rehe mo a'e wà. 9 Nezewe i'i ze'eg kwehe arer a'e.\\nMa'e hexak pyr 'ym,\\nMa'e henu pyr 'ym,\\nMa'e ikwaw pyr 'ym,\\nA'e ma'e Tupàn umuhyk iko wemiamutar wanupe kury.\\n10 Tupàn Hekwe ukwaw kar a'e ma'e ikwaw pyr 'ym zanewe a'e. Tekwe Puràg a'e, ukwaw katu ma'e paw rupi a'e. Te Tupàn hemiapo putar haw ikwaw pyr 'ym ukwaw a'e. 11 Teko hekwe a'e wà, ukwaw uzar a'e wà. Nezewegatete Tupàn Hekwe a'e no, a'e zutyka'i ukwaw tuwe uzar a'e. Ukwaw Tupàn zaneru a'e. 12 Nan kwaw tekwe ko ywy rehe har xipyhyk zane. Tupàn umur Wekwe zanewe a'e, a'e rupi ukwaw kar ma'e wemimur kwer zanewe paw rupi a'e.\\n13 A'e rupi nazaze'eg kwaw ma'e kwaw par ko ywy rehe har wazàwe zane. Tekwe Puràg zanemu'e amo ze'eg rehe a'e. Ximume'u a'e ze'eg amo wanupe zane, Tekwe Puràg hereko har wanupe zane. 14 Tupàn Hekwe hereko 'ymar a'e wà nehe, nupyhyk kwaw ma'e hemimur ràm a'e wà nehe. Ta'e nukwaw katu kwaw hemimur a'e wà xe. — Kwarer wazemaraz taw ài a'e, i'i hemimur pe wà. Ta'e nuwereko kwaw Tekwe Puràg upy'a pe a'e wà xe. Tekwe Puràg zutyka'i upuner uze'eg ikwaw kar haw rehe teko wanupe a'e. 15 Tekwe Puràg hereko har ukwaw katu ma'e a'e wà. — Ko ma'e ikatu a'e, kwez ma'e na'ikatu kwaw a'e, upuner u'e haw rehe wà. Tekwe Puràg hereko 'ymar nukwaw kwaw agwer ma'e a'e wà. A'e rupi, tuwe nuze'eg zemueteahy kwaw Tekwe Puràg hereko har wanehe wà nehe. Ta'e nukwaw kwaw Tekwe Puràg hemiapo putar haw a'e wà xe. 16 Nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer a'e. — Mo ukwaw Tupàn ima'enukwaw paw a'e wà. Mo upuner hemiapo ràm imume'u haw rehe izupe a'e wà nehe, i'i ze'eg kwehe arer. Xo zanema'enukwaw paw zo nuzawy kwaw Zaneruwihawete ima'enukwaw paw zane.","num_words":579,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.264,"stopwords_ratio":0.451,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Mateus 2 GUBBI - Uzexak kar Zezuz Merez taw pe a'e, - Bible Search\\n1Uzexak kar Zezuz Merez taw pe a'e, Zutez ywy rehe. Ero wiko a'e ywy rehe har wanuwihawete romo a'e 'ar mehe a'e. Nan kwehe tete ur amo awa Zeruzarez tawhu pe a'e wà. Zahytata kwaw par romo wanekon wà.\\n2Upuranu tawhu pe har wanehe wà.\\n3Na'e teko umume'u wahem awer oho tuwihawete Ero pe a'e wà kury. Na'ikatu kwaw a'e ma'e imume'u pyr izupe. Ta'e ukyze amo tuwihaw uzexak kar ma'e ràm wi a'e xe. — Hà, aipo wiko putar tuwihawete romo herekuzaromo a'e nehe, i'i uzeupe. — Aipo hereityk putar nehe, i'i uzeupe. Amogwer teko Zeruzarez tawhu pe har a'e wà no, ukyze tuwihaw Ero wi a'e wà no. Ta'e Ero a'e xe, uzepyk teko tetea'u wanehe wikwahy mehe a'e xe. 4Na'e tuwihaw omono'og xaxeto wanuwihaw waneruwà a'e wà kury. Omono'og Tupàn ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e a'e wà no. Upuranu wanehe kury. — Ma'e pe uzexak kar putar tuwihaw Purupyro Ma'e a'e nehe, i'i wanupe. 5— Uzexak kar putar Merez taw pe nehe, Zutez ywy rehe nehe, i'i izupe wà. — Nezewe i'i Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer a'e.\\n6Pe Merez taw pe har pe ty wà,\\n7Na'e Ero wenoz a'e zahytata kwaw par a'e wà kury. Xo a'e zo wixe ipyr wà. Upuranu wanehe kury. — Ma'e 'ar mehe zahytata uzexak kar ywak rehe a'e, i'i wanupe, wanehe upuranu pà. A'e zahytata kwaw par umume'u i'ar izupe wà. 8Na'e tuwihaw omono kar zahytata kwaw par Merez taw pe wà kury. — Pekar a'e kwarera'i peho nehe, i'i wanupe.\\n9Na'e uhem oho a'e wi izuwi wà. 10Oho mehe wexak a'e zahytata wà, a'e wemixak kwer kwarahy ihemaw wi ur ma'e kwer wà. Hurywete hexak mehe wà. Ikatuahy wanupe. Zahytata oho wanenataromo. Te upyta oho kwarera'i heko haw 'aromo kury.\\n11Wixe oho tàpuz me wà. Wexak kwarera'i a'e pe wà, ihy Mari ipyr heko mehe wà. Uzeamumew upenàràg rehe wà, kwarera'i imuwete katu pà wà. A'e re uwàpytymawok uma'eryru wà, ma'e imono pà izupe wà. Ita hekuzar katu ma'e or her ma'e imono pà izupe wà. Omono yhyk izupe wà no. Omono kàpuhàg mir her ma'e izupe wà no.\\n12Na'e Tupàn uze'eg wà zahytata kwaw par wanupe wapuahu pe a'e kury. — Pezewyr zo peho Ero pyr nehe ty wà, i'i wanupe. A'e rupi uzewyr oho uiwy kutyr wà, amo ae pe rupi wà.\\n13Zahytata kwaw par waho re ur amo Tupàn heko haw pe har Zuze ipuahu pe a'e kury. — Epu'àm nehe ty, eraha kwarer xe wi nehe ty, ihy nehe no. Tàrityka'i peho Ezit ywy rehe nehe, i'i izupe. — Pepyta a'e pe nehe. Te ihe pemumuranu mehe nehe. Xo a'e mehe zo pezur a'e wi nehe, i'i izupe, ipuahu pe.\\n14Na'e Zuze upu'àm upuahu re a'e kury. Weraha kwarera'i pyhaw a'e wi wà, Ezit ywy rehe wà. 15Upyta a'e pe wà. (Umumaw Màràn kwarahy a'e pe wà.) Xo Ero imàno re zo uzewyr wà a'e wi wà. Nezewe uzeapo a'e ma'e a'e, ta'e Tupàn ze'eg kwehe arer umume'u nezewe haw a'e xe. — Aenoz hera'yr kwez Ezit ywy wi ihe, i'i Tupàn, i'i imume'u har a'e, uze'eg pape rehe imuapyk pà a'e.\\n16Na'e teko umume'u zahytata kwaw par waho awer wà Ero pe a'e wà kury. Wikwahy Ero a'e, zahytata kwaw par wanupe a'e. (Ta'e nuputar kwaw kwarer tuwihaw romo wekuzaromo a'e xe.) A'e rupi uzuka kar kwarera'i Merez taw pe har paw rupi katete a'e wà, taw huwake har a'e wà no. Uzuka pitài kwarahy hereko har a'e wà. Uzuka mokoz kwarahy hereko har a'e wà no. Ta'e ukwaw Zezuz izexak kar awer 'ar a'e xe. Ta'e zahytata kwaw par umume'u izupe a'e wà xe, ipyr oho mehe a'e wà xe. (Kwarearer wanu a'e wà, uzai'o tuwe a'e wà, wa'yr wamàno mehe wà. Kwarearer wahy a'e wà no, uzai'o tuwe umemyr wamàno mehe a'e wà no.) 17Nezewe a'e ma'e uzeapo Zeremi ze'eg awer kwehe arer rupi katete a'e kury.\\n18Teko wenu amo Hama taw pe har\\n19Ero imàno re, amo Zanezar heko haw pe har uze'eg wà Zuze pe ipuahu pe a'e kury, Ezit ywy rehe heko mehe a'e kury.\\n20— Epu'àm nehe ty, eraha kwarera'i heruzewyr pà Izaew ywy rehe nehe ty, ihy nehe no, ta'e kwarera'i hekar arer a'e wà xe, hehe ipuruzuka wer ma'e kwer a'e wà xe, umàno paw rupi a'e wà xe, i'i izupe.\\n21Na'e upu'àm Zuze a'e kury. Weraha kwarer, ihy no. Uzewyr oho Izaew ywy rehe wà. Na'e uze'eg teko Zuze pe wà. 22— Akeraw a'e, Ero ta'yr a'e, wiko Zutez ywy rehe har wanuwihawete romo a'e kury, i'i izupe wà. Ukyze Zuze izuwi waze'eg henu mehe. Na'izewyr wer kwaw a'e ywy rehe. Na'e Tupàn umume'u ma'e wà izupe a'e kury, ipuahu pe a'e kury. — Eho Karirez ywy rehe nehe ty, i'i izupe. Weruzar Zuze ize'eg. Oho tuwe a'e ywy rehe kury. 23Nazare taw pe uzapo weko haw a'e kury. Uzapo nezewe haw a'e, ta'e nezewe i'i Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer a'e wà xe. — Zaneruwihawete ur ma'e ràm wiko putar Nazare taw pe har romo a'e nehe, i'i izupe.","num_words":820,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.273,"stopwords_ratio":0.449,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XAMUEW 10\\nIkàg wera'u Tawi Amon izuapyapyr wanuwi, Xir wanuwi no\\n1 Amo 'ar mehe Amon izuapyapyr wanuwihawete Na her ma'e umàno a'e kury. Ta'yr Anu uzeapo tuwihawete romo hekuzaromo kury. 2 Uze'eg Tawi uzeupe. — Ikatu ma'e romo aiko putar Anu pe nehe. Ta'e tu Naaz wiko ikatu ma'e romo ihewe wiko mehe a'e xe, i'i uzeupe. A'e rupi omono kar uze'eg heraha har Anu pe imyrypar romo weko haw hexak kar pà izupe. Uhem ize'eg heraha har Hama tawhu pe wà kury. 3 Amon wanuwihaw uze'eg oho uwihawete pe wà. — Tawi umur ko awa xe zanemyrypar romo weko haw hexak kar pà zanewe a'e, ere iko nezeupe. Nan kwaw nezewe ty. Umur kar xe zanekàgaw rehe wamume'egatu kar pà a'e wà. Ukwaw tawhu zanereko haw wà kury. A'e rupi upuner heitykaw rehe wà nehe, i'i izupe wà.\\n4 A'e rupi upyhyk Anu awa Tawi ze'eg herur arer wà kury. Upin wamutaw pitài pehegwer rehe. Uzaikaikaw wakamirpuku wanuwi wanenugupy rehe etea'i. A'e re omono kar a'e wi wà kury. 5 Amo umume'u a'e ma'e uzeapo ma'e kwer oho Tawi pe wà kury. Tawi omono kar amo awa wanuwàxi pà wà, ta'e imaranugar a'e wà xe. — Pepyta Zeriko tawhu pe nehe. Pezewyr peamutaw ipuku wi re nehe, peze wanupe nehe, i'i Tawi wanupe.\\n6 — Ximuigo kar Tawi kwez zaneàmàtyry'ymar romo kury, i'i Amon uzeupeupe wà. A'e rupi uzapokatu uze'eg amo 20 miw zauxiapekwer wanehe we wà. Xir ywy rehe har romo Mete-Heo tawhu pe har romo Zowa tawhu pe har romo wanekon wà. Uzapokatu uze'egaw Maaka tawhu pe har wanuwihaw rehe we wà no. Werur miw awa wà. 12 miw awa Tome tawhu pe har ur a'e wà no. 7 Tawi ukwaw wanemiapo kwer paw a'e. A'e rupi omono kar Zoaw wakutyr kury. Zoaw weraha zauxiapekwer ikàg wera'u ma'e Izaew izuapyapyr paw uzeupi wà. 8 Uhem Amon wà tawhu wi wà. Upytu'u Hama tawhu huwake teko waneixe haw huwake wà. A'e 'ar mehe we amogwer a'e wà, Xir izuapyapyr Zowa pe har Heow pe har a'e wà, awa Tome rehe we har a'e wà no, Maaka rehe we har a'e wà no, upytu'u kaiwer pe ka'a heta 'ymaw pe a'e wà.\\n9 Wexak Zoaw waàmàtyry'ymar zauxiapekwer wapytu'u haw wà. Amo ur iàmàtyry'ym pà henataromo wà. Amo ur iàmàtyry'ym pà ikupe kutyr wà no. A'e rupi wexaexak Izaew izuapyapyr zauxiapekwer ikatu wera'u ma'e uzeinuromo har a'e wà kury. Umupu'àm kar a'e zauxiapekwer Xir wanenataromo wà kury. 10 Wezar amogwer zauxiapekwer wyky'yr Amizaz rehe we wà. Amizaz omono kar a'e zauxiapekwer Amon izuapyapyr wanenataromo wà kury. 11 Na'e uze'eg Zoaw Amizaz pe kury. — Aze Xir zauxiapekwer uzypyrog hereityk pà wà nehe, ezur hepytywà pà nehe. Aze Amon zauxiapekwer uzypyrog nereityk pà wà nehe, aha putar nepytywà pà ihe nehe no. 12 Ekyze zo wanuwi nehe. Xiàmàtyry'ym putar zanekàgaw rupi wà nehe, zaneànàm wapyro pà nehe, tawhu Tupàn Zanezar ima'e ipyro pà nehe no. Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemimutar uzeapo nehe, i'i Zoaw Amizaz pe.\\n13 Na'e Zoaw oho waàmàtyry'ymar wakutyr kury. Na'arewahy Xir uzàn oho wanuwi wà. 14 Wexak Amon Xir wazàn mehe wà. A'e rupi uzàn Amizaz tawhu pupe oho pà wà no. Zoaw upytu'u Amon waàmàtyry'ym ire kury. Uzewyr oho Zeruzarez pe.\\n15 Xir ukwaw uzeityk awer Izaew wanehe we arer wà. Hexak mehe uzemono'og wi zauxiapekwer wà. 16 Tuwihawete Ananezer wenoz Xir Ewparat yrykawhu izywyr har wà, kwarahy ihemaw kutyr har wà. A'e rupi oho a'e zauxiapekwer Erà tawhu pe wà kury. Xomak zauxiapekwer Ananezer hemiruze'eg wanuwihaw a'e, oho wanenataromo a'e. 17 Amo umume'u a'e ma'e oho Tawi pe wà. Henu mehe omono'og zauxiapekwer Izaew izuapyapyr wà. Wahaw Zotàw yrykaw oho wà. A'e re wata oho Erà tawhu pe wà. A'e pe wahem mehe Xir ur Izaew wanenataromo wà kury, wakutyr wà kury. Uzypyrog uzeàmàtyry'ym pà wà. 18 Umuzàn kar Izaew Xir wamono kar pà wà. Tawi a'e, hehe we har zauxiapekwer a'e wà no, uzuka 700 zauxiapekwer Xir a'e wà. A'e zauxiapekwer wata ywyramawa rehe wà. Uzuka 40 miw Xir zauxiapekwer kawaru ku'az wata ma'e wà no. Zauxiapekwer ukutuk Xomak Xir wanuwihaw wà no. Umàno Xomak a'e pe zeàmàtyry'ymawhu pe a'e. 19 A'e tuwihaw Ananezer rehe we har a'e wà, wexak Izaew wakàgaw wà. — Kwa, weityk zauxiapekwer zanerehe we har paw kwez wà kury, i'i uzeupeupe wà. A'e rupi uzemono Izaew wanupe wà. Izaew wiko wazar romo wà kury. Ukyze wà. — Aze xipytywà Amon zane wà nehe, Izaew zanezuka putar wà nehe, i'i uzeupeupe wà.","num_words":715,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.424,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg EW 6\\nUze'eg Pawru awa wanupe a'e kury, wana'yr wanupe a'e no\\n1 Pe kwarearer pe no. Aze Zaneruwihawete rehe uzeruzar ma'e romo peiko nehe, peruzar penu pehy pe wà nehe no, ta'e nezewe haw ikatu Tupàn pe xe. 2 — Pemuawate katu penu pehy pe wà nehe, i'i Tupàn ze'eg kwehe arer a'e. Nezewe i'i Tupàn a'e 'ar mehe a'e. 3 — Aze pemuawate katu penu pehy pe wà nehe, ikatuahy putar peneko haw peme nehe, peiko putar kwehe peywy rehe nehe no, i'i zutew waipy wanupe.\\n4 Pe awa kwer pe, pe kuzàgwer pe no. Pezapo zo ma'e pepurumuzàmuzàg wanupe wamuikwahy kar pà nehe. Nan. Pemugakwaw Zanezar Zaneruwihawete heruzar kar pà wanupe pe wà nehe, hehe wamu'e pà pe wà nehe no.\\nUze'eg Pawru uma'ereko e ma'e wanupe a'e kury, wazar wanupe a'e no\\n5 Pe amo pe uma'ereko ma'e pe no. Peruzar pezar ko ywy rehe har pe wà nehe no, wanuwi pekyze pà nehe no, wamuawate katu pà nehe no. Pema'ereko katu Zaneruwihawete pe. Nezewegatete pema'ereko pezar ko ywy rehe har wanupe nehe no. 6 Aze ume'e waiko penehe wà nehe, pema'ereko katu peiko nehe. Aze nume'e kwaw waiko penehe wà nehe, pema'ereko a'e rupi katete nehe no. — Ama'ereko katu putar nehe. A'e mehe hekatu putar hezar wanupe nehe, peze zo nehe. Pema'ereko katu tuwe nehe. Tuwe pepy'a ipurapo wer tuwe Tupàn hemimutar rehe nehe, ta'e Zaneruwihawete pe uma'ereko ma'e romo peiko pe no xe. 7 Pema'ereko pezar pe nehe, penurywete haw rupi nehe, ta'e napema'ereko kwaw awa pe zutyka'i xe. Nan kwaw pa. Pema'ereko peiko Zanezar pe no. 8 Pema'enukwaw katu ko ma'e rehe nehe. Zanezar umekuzar putar teko wama'ereko katu awer pitàitàigatu wanupe a'e nehe, wanemiapo kwer ikatu ma'e a'e nehe no. Aze amo pe uma'ereko ma'e romo wanekon wà nehe, aze uzeupe uma'ereko ma'e romo wanekon wà nehe no, umekuzar putar wama'ereko awer nehe.\\n9 Pe uma'ereko ma'e wazar pe no, peiko ikatu ma'e romo peme uma'ereko ma'e wanupe nehe no. — Aze napema'ereko katu kwaw ihewe nehe, azepyk putar tuwe penehe ihe nehe, peze zo wanupe nehe. Pema'enukwaw ko ma'e rehe nehe. Pe ty wà, penemiruze'eg a'e wà no, paw rupi katete pezar ywate har hemiruze'eg romo peiko no. Uzepyk putar ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe a'e nehe, aze uma'ereko ma'e romo wanekon wà nehe, aze wazar romo wanekon wà nehe no. Zuawygatu putar Tupàn huwa rupi wà nehe.\\nZauxiapekwer ài zaiko\\n10 Xo hema'emume'u haw imumaw paw romo xe kury. Amume'u putar ko ma'e peme ihe nehe kury. Pemuzuapyr wiwi pekàgaw heraha hereko nehe, Zanezar inuromo nehe, ikàgaw inuromo nehe no. 11 Zauxiapekwer a'e wà, umunehew kamir tàtà ma'e a'e wà, zapew tàtà ma'e a'e wà no. Weraha takihepuku wà no. A'e rupi zawaiw katu wazuka haw wà. Zurupari hemu'em wer peme a'e, ikatu 'ym ma'e iapo kar pà peme a'e. Pezemuàgà'ym nehe, zauxiapekwer wazàwe nehe. Tupàn umur putar ukàgaw peme a'e nehe. A'e mehe pekàg putar nehe. A'e mehe Zurupari nuzapo kar kwaw ikatu 'ym ma'e peme a'e nehe.\\n12 Zauxiapekwer uzàmàtyry'ym amo zauxiapekwer ko ywy rehe har a'e wà. Peàmàtyry'ymar nuiko kwaw zauxiapekwer romo a'e wà. Zurupari peàmàtyry'ymar romo hekon a'e. Hemiruze'eg peàmàtyry'ymar romo wanekon a'e wà no. Tekwe romo wanekon wà. Nuiko kwaw teko romo wà. A'e tekwe wanuwihaw a'e wà no, peàmàtyry'ymar romo wanekon a'e wà no. Weruze'eg teko ywy rehe har wà, ikatu 'ym ma'e iapo kar pà wanupe wà. A'e teko pyhaw wata ma'e ài wanekon wà. 13 Peiko zauxiapekwer wazàwe nehe. Tupàn umur ukàgaw peme. A'e rupi pekàg nehe. A'e rupi aze a'e tekwe ipurapo kar wer ikatu 'ym ma'e rehe peme wà nehe, napezapo kwaw nehe. Peiko putar zauxiapekwer umàno 'ym ma'e ài nehe. Napezapo kwaw ikatu 'ym ma'e nehe. Pezapo wi wi putar ikatu ma'e nehe.\\n14 Zauxiapekwer ume'egatu tuweharupi a'e wà. Peme'egatu pe nehe no. Umunehew uzeku'apixi haw wà. Uhyk nezewe wà. Tuweharupi pemume'u ze'eg azeharomoete har nehe. A'e rupi pehyk putar nehe no. Ze'eg azeharomoete har nuzawy kwaw zeku'apixi haw peme. Zauxiapekwer umunehew ukamir tàtà ma'e wà. A'e rupi amo nuzuka kwaw takihe pupe a'e wà, nuzywà kwaw a'e wà. Nezewegatete pezapo ikatuahy ma'e peho peiko nehe, ikatu 'ym ma'e iapo 'ym pà nehe. A'e rupi Zurupari nuzapo kar kwaw ikatu 'ym ma'e peme nehe no. Penemiapo kwer ikatu ma'e nuzawy kwaw kamir tàtà ma'e a'e. 15 Zauxiapekwer umunehew uxapat wà. A'e rupi upuner muite wata haw rehe wà. Pezemuàgà'ym Tupàn ze'eg puràg imume'u haw rehe nehe. — Tupàn upurumuawyze uzeupe a'e, peze peho purupe nehe. Nezewe mehe pehyk putar zauxiapekwer wazàwe nehe no. 16 Zauxiapekwer weraha wyrapewa'i u'yw wi uzemimaw romo wà. A'e rupi takihepuku a'e, u'yw a'e no, nukutuk kwaw a'e wà. Zurupari hemu'em peme a'e. Hemu'emaw nuzawy kwaw u'yw ukaz ma'e a'e. Aze pezeruzar Zezuz rehe nehe, napezeruzar kwaw Zurupari ze'eg rehe nehe. Napezapo kwaw ikatu 'ym ma'e nehe. Pezeruzar haw nuzawy kwaw u'yw wi pezemimaw a'e nehe. 17 Zauxiapekwer umunehew zapew tàtà ma'e wà. Tupàn pepyro tatahu wi a'e, pemuigo kar pà uzepyr tuweharupi a'e. Pepyro haw nuzawy kwaw zapew tàtà ma'e a'e. Zauxiapekwer weraha takihepuku wà. Tupàn Hekwe umur uze'eg peme a'e. Pezemu'e ize'eg rehe nehe, ikwaw katu pà nehe, heruzar pà nehe. A'e mehe pehyk putar nehe. Ize'eg nuzawy kwaw takihepuku a'e. 18 A'e ma'e paw pezapo nehe, Tupàn pe peze'eg mehe nehe. — Hepytywà pe nehe, Tupàn, peze izupe nehe. Tuweharupi peze'eg izupe nehe, aze Hekwe pemuze'eg kar nezewe nehe. A'e rupi peme'egatu putar nehe. Pepytu'u zo peze'eg ire izupe nehe. Tuweharupi peze'eg peiko Tupàn hemiruze'eg wanehe nehe, izupe nehe, ikatu ma'e henoz pà izupe nehe. 19 Peze'eg izupe herehe nehe no. A'e rupi umur putar uze'eg ihewe a'e nehe, imume'u kar pà ihewe a'e nehe. A'e rupi aze uhyk ihewe nehe, aze'eg putar xe har wanupe nehe, Tupàn ze'eg ikwaw 'ym pyrer imume'u pà wanupe nehe, wanuwi hekyze 'ym pà nehe. 20 Ta'e Tupàn hemur kar xe har wanupe a'e xe, uze'eg puràg imume'u kar pà ihewe a'e xe. A'e rupi hemunehew kar xe zemunehew paw pe a'e wà. Peze'eg Tupàn pe hekyze 'ym àwàm rehe nehe. A'e mehe nakyze kwaw wanuwi ihe nehe no, ze'eg puràg imume'u mehe wanupe ihe nehe. Ta'e nezewe ikatu putar Tupàn pe nehe xe.\\nUpaw etea'i Pawru ze'eg xe a'e kury\\n21 Xik a'e, zanerywyr zaneremiamutar katu a'e, Zanezar pe uma'ereko katu ma'e a'e, umume'u putar hereko haw peme a'e nehe, pepyr oho mehe a'e nehe. A'e rupi pekwaw putar hereko haw nehe no. 22 Amono kar putar pepyr ihe nehe. A'e rupi umume'u putar xe urereko haw peme a'e nehe, pepy'a imukàg pà a'e nehe.\\n23 Tupàn zaneru a'e, Zanezar Zezuz Zaneruwihawete a'e no, tuwe pemupytu'u kar ma'e wi pekyze re a'e wà nehe. Tuwe pemuzeamutamutar katu kar wà nehe no. Tuwe pemuzeruzar katu kar uzehe wà nehe no. 24 Aze amo uzamutar katu Zanezar Zezuz Zaneruwihawete a'e wà nehe, tuwe Tupàn upuhareko katu a'e teko a'e wà nehe, aze a'e teko nupytu'u kwaw iamutar katu re a'e wà nehe.\\nUpaw kwez kury.","num_words":1127,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.507,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 1\\nXamuew tu, ihy no\\n1 Amo awa Ewkàn her ma'e Eparai zuapyr a'e, wiko Hama tawhu pe Eparai waiwy rehe ywytyr wamyter pe a'e. Na'aw tàmuzgwer waner xe a'e wà. Zupe umuzàg Tou. Tou umuzàg Eriu. Eriu umuzàg Zeroàw. Zeroàw umuzàg Ewkàn. 2 Heta mokoz hemireko izupe wà. Àn hemireko ipy her romo a'e. Penin inugwer hemireko her romo a'e. Penin imemyr a'e. Àn na'imemyr kwaw a'e. 3 Kwarahy nànàn uhem Ewkàn oho tawhu weko haw wi Xiro tawhu pe a'e, Tupàn ikàg wera'u ma'e imuwete katu pà a'e, ma'ea'yr hapy pà henataromo a'e. Heta mokoz ta'yr Eri Xiro a'e wà. Opini ta'yr ipy her romo a'e. Pinez ta'yr inugwer her romo a'e. Wiko xaxeto romo ma'ea'yr zuka har romo Tupàn henataromo Xiro pe wà. 4 Kwarahy nànàn Ewkàn uzuka ma'ea'yr Tupàn henataromo a'e, imuwete katu pà a'e. Izuka re omono pitài ipehegwer Penin pe a'e. Omono ipehegwer wa'yr wazyr paw wanupe. 5 Omono ho'o kwer tetea'u Àn pe. Uzamutar katu wemireko Àn a'e. Tupàn numur kwaw imemyr izupe. Nezewe rehe we Ewkàn uzamutar katu Àn a'e. 6 Hemireko Penin uze'eg zemueteahy Àn rehe. Uze'eg urywahyahy hehe no, imuzemumikahy kar pà no. Ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e numumemyr kar kwaw a'e xe. 7 Umumaw kwarahy tetea'u nezewe uzeapo pà. Kwarahy nànàn oho Tupàn hàpuz me wà. Kwarahy nànàn Penin umuzemumikahy kar Àn. A'e rupi Àn uzai'o tetea'u umai'u 'ym pà.\\nÀn uze'eg Tupàn pe\\n8 Amo 'ar mehe imen Ewkàn upuranu hehe kury. — Màràzàwe tuwe erezai'o iko. Màràzàwe tuwe neremai'u kwaw iko. Màràzàwe tuwe erezemumikahy tuweharupi. Aipo nahekatu wera'u kwaw newe 10 nememyr wanuwi ihe, i'i izupe.\\nÀn wenoz umemyr àwàm Tupàn pe\\n9 Amo 'ar mehe wiko Xiro pe wà. Upaw umai'u wà. Xaxeto Eri her ma'e wapyk wenaw rehe a'e kury, Tupàn hàpuz henaw huwake a'e kury. 10 Na'e Àn upu'àm uzemumikahy pà kury. Uzai'o tetea'u. Uze'eg Tupàn pe. 11 Umume'u wemiapo ràm izupe. — O Tupàn ikàg wera'u ma'e. Eme'e herehe. Neremiruze'eg romo aiko ihe. Hezemumikahy haw erexak iko ne. Nema'enukwaw katu herehe nehe, hepytywà pe nehe. Nereharaz zo ihewi nehe. Aze eremur amo awa ihewe hememyr romo nehe, amono putar a'e hememyr newe nehe. Wiko putar neremiruze'eg romo tuweharupi nehe. Nomonohok pixik kwaw u'aw nehe, neremiruze'eg romo weko haw hexak kar pà purupe nehe, i'i izupe.\\n12 Iàrew tetea'u a'e pe Tupàn pe uze'eg pà a'e. A'e rupi Eri uzypyrog hehe ume'e pà kury. 13 Wexak heme iryryryryz mehe. Nuhem kwaw ze'eg izuru wi. Uze'eg Àn Tupàn pe upy'a pe kury. Nuhem kwaw ize'eg izuru wi. — Uka'u ru'u aipo, i'i Eri uzeupe. 14 — Màràn 'ar eremumaw putar neka'u pà nehe. Epytu'u neka'u re kury, i'i izupe.\\n15 — Tuwihaw, i'i Àn Eri pe. — Naka'u kwaw ihe. Ni uwà tykwer na'u kwaw ni kàwiahy na'u kwaw ihe. Azemumikahy tuwe ihe. Amume'u ma'erahy heremipuraraw kwez Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe ihe. 16 Naiko kwaw kuzà wyzài romo ihe. Aze'eg Tupàn pe nezewe ta'e azemumikahy ihe 'y, ta'e apuraraw ma'erahy ihe 'y, i'i izupe.\\n17 Na'e uze'eg Eri izupe. — Eho Tupàn ikatu haw rehe we nehe. Tuwe Tupàn Izaew wazar umur nereminozgwer newe nehe, i'i izupe.\\n18 — Tuwe erekwaw tuwe hekatu haw nehe, i'i kuzà izupe. A'e rupi kuzà uhem oho a'e wi izuwi. Umai'u kury. Uhem wewer izemumikahy haw izuwi kury.\\nXamuew izexak kar awer\\n19 Iku'egwer pe Ewkàn a'e, iànàm a'e wà no, upu'àm izi'itahy a'e wà kury. Umuwete katu Tupàn oho wà. A'e re uzewyr weko haw pe Hama pe wà. Uker Ewkàn oho wemireko Àn puhe kury. Upytywà Tupàn Àn kury. 20 Ipuru'a kury. U'ar katu mehe imemyr uzexak kar kury. Awa a'e. Omono Xamuew her romo wà. — Aenoz ko kwarer Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe ihe, i'i teko wanupe. — Tupàn pe ma'e henoz taw, i'i her zaneze'eg rupi.\\n21 Na'e Ewkàn oho wànàm wanupi Xiro pe ma'e Tupàn pe imono pyràm kwarahy nànànar imono pà izupe kury. A'e 'ym mehe umume'u amo ma'e ikatu wera'u ma'e imono pyràm izupe. 22 Noho kwaw Àn wanupi. — Ikamu re ipytu'u re zo araha putar Tupàn ràpuz me ihe nehe. Wiko putar tuwe a'e pe nehe, a'e wi uhem 'ym pà nehe, i'i Àn umen pe.\\n23 — Aze ikatu newe nehe, ezapo nezewe nehe, i'i Ewkàn Àn pe. — Epyta xe zanereko haw pe nehe. Xo ikamu re ipytu'u re zo eho nehe. Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umuzeapo kar ma'e neremimume'u kwer nehe, i'i izupe. A'e rupi upyta Àn weko haw pe umemyr imukamu kar pà.\\n24 Ikamu re ipytu'u re weraha ihy umemyr Xiro pe kury. Weraha amo tapi'ak awa na'iruz kwarahy hereko har no. Weraha tyràm 10 kir puhuz taw hereko har no. Weraha pitài hyru por uwà tykwer no. Ikwarera'i mehe zo ihy weraha Tupàn hàpuz Xiro pe har pe a'e. 25 Tu a'e, ihy a'e no, uzuka a'e tapi'ak awa Tupàn henataromo wà. A'e re weraha kwarer Eri pe wà kury. 26 Uze'eg Àn Eri pe kury. — Azeharomo eteahy aiko a'e kuzà u'àm ma'e kwer Tupàn pe uze'eg ma'e kwer romo ihe, neremixak kwer amo kwarahy mehe arer romo ihe, i'i izupe. 27 Aenoz ko kwarer Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe ihe. Umur hereminozgwer ihewe a'e. 28 A'e rupi kutàri amono putar ko kwarer izupe ihe nehe kury. Wyzài 'ar mehe nehe, wikuwe mehe we nehe, wiko putar Tupàn hemiruze'egete romo a'e nehe, i'i izupe. A'e mehe umuwete katu Tupàn a'e pe a'e wà kury.","num_words":859,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.259,"stopwords_ratio":0.39,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 4\\n1 Na'e Zezuz uzewyr Zotàw waz wi a'e. Tynehem Tekwe Puràg pupe a'e. Na'e Tekwe Puràg omono kar Zezuz tàpuz heta 'ymaw pe a'e kury. 2 A'e pe ur Zurupari Zezuz pyr a'e, hagaw pà a'e. Ipurapo kar wer zepe ikatu 'ym ma'e rehe izupe. Umumaw 40 'ar hagaw pà. Umumaw Zezuz a'e 40 'ar paw rupi a'e, umai'u 'ym pà a'e. A'e 'ar ipawire ima'uhez tuwe kury. 3 Zurupari uze'eg nezewe izupe a'e, teko heta 'ymaw pe Zezuz pyr wiko mehe a'e. — Tupàn ta'yr romo ereiko ne. A'e rupi nekàg tuwe ne. Eze'eg 'àg ita pe nehe, typy'ak romo iapo pà nehe, i'i izupe.\\n4 Zezuz uwazar ize'eg izupe. — Nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer a'e. Aze teko u'u typy'ak a'e wà nehe, ikàg putar a'e wà nehe. Typy'ak i'u haw numuigo kar kwaw teko Tupàn pyr tuweharupi a'e wà nehe. Aze uzeruzar ize'eg rehe wà nehe, aze weruzar ize'eg wà nehe, xo a'e mehe zo wiko putar tuweharupi Tupàn pyr wà nehe, i'i ze'eg kwehe arer a'e, i'i Zezuz Zurupari pe. 5 Na'e Zurupari weraha Zezuz ywytyr iaiha ma'e iapyr kury, ywy paw hexak kar pà izupe kury, teko paw wanexak kar pà izupe no.\\n6 — Amono putar ko ma'e ko ywy newe paw rupi nehe, amono putar hekàgaw newe paw rupi nehe no, amono putar heremetarer newe paw rupi nehe no, i'i izupe. — Ta'e Tupàn umur ihewe a'e wà xe. A'e rupi apuner wyzài teko wanupe imono haw rehe ihe nehe, i'i izupe. 7 — A'e rupi amono putar newe paw rupi nehe, aze erezeamumew heruwa rupi nehe kury, hemuwete katu pà nehe kury, nezar romo hemuigo kar pà nehe, i'i izupe, Zezuz pe.\\n8 — Tupàn pezar a'e, a'e zutyka'i pemuwete katu pe nehe,\\nize'eg zutyka'i peruzar nehe, i'i ze'eg kwehe arer,\\ni'i Zezuz izupe.\\n9 Na'e Zurupari weraha Zezuz Tupàn hàpuzuhu iaiha wera'u ma'e pe kury.\\n— Tupàn ta'yr romo ereiko ne. Ezemomor ne'ar pà xe wi ywy rehe nehe, i'i izupe. 10 — Ta'e nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer a'e xe.\\n— Tupàn uze'eg putar weko haw pe har wanupe a'e nehe, neruwake har wanupe a'e nehe.\\nA'e mehe nepyhyk putar wà opo pupe a'e wà nehe. Nahahy kwaw ni nepy newe nehe,\\n11 — Nerupir putar nepyhyk pà opo pe a'e wà nehe.\\nNi nepy numuahy kar kwaw wà nehe, i'i ze'eg kwehe arer,\\ni'i Zurupari Zezuz pe.\\n12 Na'e uze'eg Zezuz izupe kury. — Ezeagaw zo ma'e iapo kar pà Tupàn nezar pe nehe, i'i ze'eg kwehe arer a'e, i'i izupe. 13 Zezuz hagaw pawire Zurupari oho a'e wi izuwi kury. — Amo 'ar mehe agaw wi putar ihe nehe, i'i uzeupe.\\nUzypyrog Zezuz Tupàn ze'eg imume'u pà kury\\n14 Uzewyr Zezuz oho Karirez ywy rehe kury, Tekwe Puràg ikàgaw hereko pà uzehe kury. Teko umume'u Zezuz hemiapo kwer oho a'e ywy rehe taw nànàn a'e wà kury. 15 Zezuz upurumu'e oho iko wazemono'ogaw nànàn a'e no. Teko paw uze'egatu hehe a'e 'ar mehe wà.\\nZezuz Nazare tawhu pe hekon\\n16 Na'e oho Zezuz Nazare taw pe kury, weko awer ukwarer mehe arer pe kury. Mytu'u haw 'ar mehe oho zemono'ogaw pe kury. (Ta'e mytu'u haw 'ar nànàn uzapo nezewe a'e xe). Upu'àm a'e pe kury, ze'eg kwehe arer imugeta pà kury. 17 A'e pe har omono Izai pape izupe wà. Upiawok a'e pape, ze'eg hexak pà. Umugeta 'àm teko wanuwa rupi.\\n18 Zanezar Hekwe wiko herehe a'e.\\nTa'e herexak a'e xe, uze'eg puràg imume'u kar pà ihewe a'e xe.\\n— Emume'u heze'eg puràg ma'e hereko 'ymar wanupe nehe, i'i ihewe.\\n— Ikatu 'ym ma'e iapo har a'e wà, zemunehew paw pe wiko ma'e ài wanekon a'e wà. Emume'u heze'eg puràg wanupe nehe no, a'e mehe zemunehew paw wi uhem ma'e kwer ài wanekon putar wà nehe, aze uzeruzar hehe wà nehe, i'i ihewe. — Ikatu 'ym ma'e iapo har a'e wà,\\nhehàpyhà 'ym ma'e ài wanekon a'e wà.\\nEmume'u heze'eg puràg wanupe nehe, a'e mehe wiko putar hehàpyhàgatu ma'e romo a'e wà nehe, i'i ihewe. — Ikatu 'ym ma'e iapo har a'e wà, uzemumikahy a'e wà.\\nEmume'u heze'eg puràg wanupe nehe. A'e mehe hurywete putar wà nehe, i'i ihewe. 19 — Amo 'ar mehe apyro putar teko ihe wà nehe. Emume'u wapyro haw eho nehe, i'i ihewe, i'i Zezuz a'e pape imugeta pà a'e.\\n20 Na'e uwàuwàn a'e pape kury, imuzewyr pà hehe uzekaiw ma'e pe kury. Wapyk oho a'e pe har wanuwake kury. Ume'egatu hehe wà. 21 Uze'eg wanupe. — Peinu a'e ze'eg imugeta mehe. — Azeharomoete a'e ma'e uzeapo kwez kutàri kury, i'i wanupe kury. 22 Ikatuahy ize'eg a'e pe har wanupe. Ipytuhegatu henu mehe wà. Ipuràg eteahy ize'eg wanupe. — Aipo Zuze ta'yr romo hekon a'e, i'i uzeupeupe wà.\\n23 Uze'eg Zezuz wanupe. — Azeharomoete pemume'u putar ko ze'eg ihewe nehe. — Ne muhàg kwaw par ne, ezemukatu nehe, peze putar ihewe nehe. — Ezapo ma'e hexak pyr 'ym xe nehe ty, neremiapo kwer Kapanau pe har zàwenugar nehe ty, ta'e a'e pe har umume'u neremiapo kwer urewe a'e wà xe, umume'u nekàgaw urewe a'e wà xe. 24 Ko ze'eg amume'u putar peme ihe kury. Tupàn ze'eg imume'u har a'e, aze umume'u ize'eg oho weko haw pe har wanupe nehe, ize'eg na'ikatu kwaw wanupe nehe. 25 Peinu katu heze'eg nehe ty wà. Kwehe mehe, Eri ywy rehe heko mehe heta tetea'u kuzà imen umàno ma'e kwer a'e wà. Umumaw na'iruz kwarahy àmàn ukyr 'ym mà uma'uhez pà wà. 26 Tupàn nomono kar kwaw Eri a'e pe a'e kuzà wanupe a'e. Xo pitài kuzà pyr zo omono kar a'e. Xarew pe har a'e kuzà a'e. Ywy Xitom taw huwake har rehe heko haw a'e. 27 Erizew a'e, ywy rehe heko mehe heta tetea'u iperewàtà ma'e Izaew ywy rehe a'e wà no. Pitài zo umukatu. Nàmà imukatu pyrer her romo a'e. Xiro ywy rehe har romo hekon a'e. Tupàn nupyro kwaw teko paw rupi a'e wà nehe. Aze teko wekar tuwe Tupàn wà nehe, upyro putar wà nehe.\\n28 Na'e uzemono'og ma'e a'e wà kury, wikwahy ize'eg henu mehe a'e wà kury. 29 Upu'àm wà, upyhyk Zezuz heraha taw wi wà, ywytyr apyr wà. (Taw a'e ywytyr rehe tuz.) Ipureityk wer zepe hehe ywytyr wi wà. Iàpy'àmahy ywytyr a'e pe. 30 Nupuner kwaw heitykaw rehe wà. Zezuz uhem oho wamyter wi a'e. Wata oho a'e wi wanuwi kury.\\nZezuz umuhem kar tekwe ikatu 'ym ma'e amo awa wi a'e kury\\n31 Uhem Zezuz Kapanau taw Karirez ywy rehe har pe a'e. Upurumu'e mytu'u haw 'ar mehe. 32 Ipytuhegatu henu har wà, ta'e uze'eg ma'e kwaw par ài a'e xe. 33 Amo awa zemono'ogaw pe hin a'e. Tekwe ikatu 'ym ma'e wanereko har romo hekon a'e. Uhapukazahy wahyhaw rupi, ta'e tekwe ikatu 'ym ma'e umuhapukaz kar a'e wà xe.\\n34 A, ma'e erezapo putar urewe nehe, Zezuz Nazare pe har, i'i tekwe ikatu 'ym ma'e izupe wà. — Aipo erezur xe uremumaw pà ne, i'i izupe wà. Urukwaw ure, ne Tupàn hemimur karer romo ereiko ne, ikatu 'ym ma'e iapo pixik 'ymar romo ereiko ne, i'i izupe.\\n35 Na'e uze'eg Zezuz hekwe ikatu 'ym ma'e wanupe kury. — Epytu'u neze'eg ire nehe, ehem eho kwez awa wi nehe, i'i wanupe. Tekwe ikatu 'ym ma'e weityk awa ywy rehe wà kury, teko wanuwa rupi wà kury, uhem oho izuwi wà, imuahy kar 'ym mà wà. 36 Ipytuhegatu teko paw rupi wà. Màràzàwe tuwe uze'eg nezewe a'e, i'i uzeupeupe wà. — Uze'eg tuwihaw ikàg ma'e ài tekwe ikatu 'ym ma'e wanupe a'e, i'i uzeupeupe wà. — Tekwe ikatu 'ym ma'e weruzar ize'eg wà, uhem puruwi wà, i'i uzeupeupe wà.\\n37 A'e rupi teko umume'u hemiapo kwer oho a'e ywy rehe har wanupe a'e wà, taw nànàn a'e wà.\\nZezuz umukatu teko tetea'u a'e wà kury\\n38 Uhem Zezuz oho zemono'ogaw wi a'e kury, Ximàw hàpuz me wixe pà a'e kury. Ximàw taiho ima'eahy a'e, haku a'e. Teko umume'u haku haw Zezuz pe wà. 39 Upu'àm Zezuz oho iker haw pe tupaw huwake. Uze'eg ahyahy haku haw pe. A'e 'ar mehe we hakuir kury. Upu'àm wi kuzà oho temi'u iapo pà. Uzekaiw Zezuz wanehe kury, temi'u imono pà wanupe kury.\\n40 Pyhaw kury, kwarahy heixe re kury. Teko a'e pe har a'e wà, werur umyrypar ima'eahy ma'e a'e pe Zezuz pe wà. Opokok 'àm wanehe, wamukatu pà. 41 Umuhemuhem kar tekwe ikatu 'ym ma'e wamono wanereko har wanuwi wà no. Tekwe ikatu 'ym ma'e uhapukaz puruwi uhem mehe wà. — Ne Tupàn ta'yr romo ereiko ne ty, i'i ahyahy izupe wà. Ta'e ukwaw Tupàn hemimur karer romo heko haw a'e wà xe. A'e rupi Zezuz umupytu'u kar waze'eg ire wà. — Peze'eg zo, i'i wanupe.\\nZezuz umume'u Tupàn ze'eg purupe a'e kury\\n42 Ku'em mehe Zezuz oho taw wi a'e kury. Teko heta 'ymaw pe ihon. Teko uzypyrog hekar pà wà. Hexak mehe teko numuhem kar kwaw uzewi a'e wà. Epyta xe urepyr nehe, i'i izupe wà. Na'iporomono kar wer kwaw hehe uzewi wà.\\n43 Uze'eg Zezuz a'e pe har wanupe. Amume'u putar Tupàn pureruze'egaw rehe ze'eg puràg aha purupe ihe nehe kury. Ta'e Tupàn nezewe iapo har romo hemur kar xe a'e xe.\\n44 A'e rupi umume'u Tupàn ze'eg puràg oho iko zemono'ogaw a'e ywy rehe har nànàn a'e.","num_words":1454,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.274,"stopwords_ratio":0.435,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 21\\nUzewàhem Tawi Xau wi a'e\\n1 Uze'eg Tawi oho xaxeto Aimerek her ma'e pe No tawhu pe kury. Uhem xaxeto wàpuz wi Tawi huwàxi mà uryryryryz pà a'e. — Màràzàwe tuwe erezur xe ne zutyka'i ne, i'i izupe.\\n2 Uwazar Tawi izupe. — Azur xe ma'e tuwihawete pe iapo pà ihe. — Ekwaw kar zo neremiapo ràm amo pe nehe, i'i tuwihawete ihewe, i'i Tawi izupe. — A'e rupi amono kar zauxiapekwer heremiruze'eg herenataromo ihe wà. Heàwàxi putar a'e pe wà nehe. 3 Aipo heta temi'u xe. Emur 5 typy'ak ihewe nehe. Emur wyzài temi'u ihewe nehe, i'i Tawi xaxeto pe.\\n4 — Naheta kwaw typy'ak teko wanemi'u xe. Typy'ak Tupàn pe imono pyrer zo heta xe. Erepuner heraha haw rehe nehe, aze zauxiapekwer nerehe we har umumaw màràn 'ar kuzà puhe oho 'ym pà wà, i'i izupe.\\n5 Uwazar Tawi ize'eg izupe. — Noho kwaw kuzà puhe ko 'ar rehe wà. Amo ma'e iapo àwàm rehe ureho mehe heremiruze'eg awa noho kwaw kuzà puhe wà. Ko 'ar rehe uruzapo putar amo ma'e ikatuahy ma'e ure nehe kury. Azeharomoete noroho kwaw kuzà puhe, i'i Tawi izupe.\\n6 A'e 'ym mehe xaxeto wenuhem typy'ak Tupàn pe imono pyrer a'e, ywyrapew Tupàn henataromo har wi a'e. Omono wi amo typy'ak ipyahu ma'e ywyrapew rehe no. Omonokatu typy'ak izemàner ma'e katu pe. A'e rupi omono xaxeto typy'ak Tupàn pe imono pyrer Tawi pe kury. Ta'e naheta kwaw amo a'e wà xe.\\n7 Amo awa Enom ywy rehe har Noek her ma'e Xau hemiruze'eg àràpuhàràn wamono'ogar a'e, wiko a'e pe a'e 'ar mehe a'e no, ta'e ipurapo wer amo ma'e rehe Tupàn henataromo a'e no xe.\\n8 Tawi uze'eg Aimerek pe kury. — Aipo heta takihepuku ihewe imur pyràm. Aipo heta purukutukaw ihewe imur pyràm, i'i izupe. — Narur kwaw hetakihepuku ihe. Ni amo purukutukaw narur kwaw. Na'arewahy azur hereko haw wi ta'e tuwihawete uzapo kar ma'e ihewe a'e 'ar mehe a'e xe, i'i izupe.\\n9 Uwazar Aimerek Tawi pe. — Areko Piri ywy rehe har Kurià itakihepuku kwer xe ihe. Erezuka ywyàpyznaw Kawar her ma'e pe ne. Amonokatu itakihepuku kwer xaxeto kamir puku ikupe kutyr xe Tupàn hàpuz me ihe. Azuwàzuwàn pàn pupe. Eraha nehe, aze ereputar nehe. Xo a'e zo heta xe. Naheta kwaw amo, i'i izupe. — Naheta kwaw takihepuku a'e takihepuku wi ikatu wera'u ma'e a'e. Emur ihewe ty, i'i. Omono izupe.\\n10 Na'e uhem Tawi oho a'e wi kury, Xau wi oho wiwi pà kury. Wekar Aki Kat tawhu pe har wanuwihawete oho kury. 11 Tuwihaw tawhu pe har uze'eg Aki pe wà. — Azeharomoete ko awa a'e Tawi Izaew izuapyapyr wanuwihawete romo hekon a'e. Kuzàgwer uzegar hehe kwehe mehe wà, upynyk pà wà. — Xau uzuka miw wà. Tawi uzuka 10 miw wà, i'i oho waiko uzegar pà upynyk pà wà.\\n12 Ipytuhegatu Tawi waze'eg henu mehe kury. Ukyze katu Aki wi. 13 A'e rupi he'o ma'e ài wiko mua'u wanenataromo kury. Uzeagaw ipyhyk pà wà. He'o ma'e ài romo hekon a'e. Umuapyk uze'eg tawhu hukenuhu rehe, wenyzuz haw hereko pà kury. Henyzuz wer uwyryk iamutaw rupi a'e. 14 Na'e i'i Aki tuwihaw wanupe kury. — Ko awa he'o a'e. Màràzàwe tuwe perur xe. 15 Aipo nuhyk kwaw amogwer he'o ma'e herenataromo har ihewe wà. Màràzàwe tuwe perur amo ae he'o ma'e xe heràpuz pupe, nezewe mehe heputupyk putar iko he'o haw pupe nehe kury, i'i wanupe.","num_words":532,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.365,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 19\\nZezuz uze'eg Zakew pe a'e kury\\n1 Uhem Zezuz oho Zeriko tawhu pe kury. Wahaw etea'i taw kury. 2 Wiko amo awa a'e pe a'e. Tuwihaw hemetarer imono'ogar wanuwihaw romo hekon a'e. Zakew her romo a'e. Hemetarer katu a'e. 3 Ipurexak wer zepe Zezuz rehe a'e. Iapewa'i a'e. A'e rupi nupuner kwaw hexakaw rehe, ta'e teko tetea'u a'e pe wanekon a'e wà xe. 4 A'e rupi uzàn teko wanenataromo kury. Uzeupir oho ywyra rehe, Zezuz hexak pà. — Zezuz ukwaw putar ko rupi nehe, i'i uzeupe.\\n5 Uhem Zezuz ywyra huwake. Ume'e ywate ywyra rehe. Uze'eg Zakew pe kury. — Ewezyw tàrityka'i nehe ty, Zakew, ta'e aker putar neràpuz me kutàri ihe nehe xe, i'i izupe.\\n6 Uwezyw na'arewahy a'e. — Aze ty, eker ezuwà heràpuz me ty, i'i izupe. Hurywete a'e kury. 7 Teko a'e pe har a'e wà, Zakew hexakar a'e wà, uzypyrog uze'eze'eg zemueteahy pà uzeupeupe Zezuz rehe a'e wà. — Zezuz uker putar oho ikatu 'ym ma'e iapo har ipyr a'e, i'i uzeupeupe wà. — Umai'u putar a'e pe nehe no, i'i uzeupeupe wà. Oho Zezuz Zakew hàpuz me kury.\\n8 Upu'àm Zakew a'e pe kury, wàpuz me kury. Uze'eg Zezuz pe. — Amono e putar hema'e kurer ihe nehe, ma'e hereko 'ymar wanupe ihe nehe. Hemunar teko wama'e rehe ihe. Amuzewyr putar wanemetarer wanupe nehe. Wyzài temetarer rehe hemunar awer amuzewyr putar izar pe nehe. Amono putar zeirugatu temetarer izupe nehe, pitài temetarer hekuzaromo nehe, i'i Zezuz pe.\\n9 Uze'eg Zezuz izupe. — Purupyro haw uhem kwez 'àg tàpuz me kutàri kury. (Tupàn nepyro putar tatahu wi a'e nehe, ta'e erezeruzar herehe ne kury xe.) Àmàrààw hemiminoete romo ereiko kury, ta'e ereruzar Tupàn ze'eg ne xe. 10 Azur ko ywy rehe ihe, teko ukàzym ma'e wanekar pà ihe, ikatu 'ym ma'e iapo har wapyro pà ihe.\\nUze'eg Zezuz 10 temetarer tàtà ma'e rehe a'e kury\\n11 Umume'u Zezuz ma'emume'u haw a'e kury, uzeupi wata ma'e wanupe a'e kury, ta'e uzeapyaka katu ize'eg rehe a'e mehe a'e wà xe. Uhem etea'i oho Zeruzarez tawhu pe a'e wà kury, wata pà a'e wà kury. — Tupàn pureruze'egaw uhem etea'i a'e nehe kury, ta'e zahem etea'i Zeruzarez pe zane kury xe, i'i uzeupe wà. Nukwaw kwaw ma'e uzeapo ma'e ràm a'e wà. 12 Na'e Zezuz uzypyrog uma'emume'u pà wanupe a'e kury. 13 — Nezewe amo tuwihaw hekon a'e. Amo 'ar mehe wenoz wemiruze'eg uzeupe a'e wà kury. — Aha putar amo ae ywy rehe ihe nehe kury, ta'e teko a'e ywy rehe har na'iakatuwawahy kwaw uwihaw rehe a'e wà xe. 14 A'e rupi umur kar uze'eg heraha har ywy rehe wà kury. Ta'e a'e tuwihaw ur putar ko ywy rehe a'e xe. — Nuruputar kwaw a'e awa ureruwihaw romo ure, i'i a'e teko ihewe wà, uze'eg imume'u kar pà ihewe wà. A'e rupi aha putar wanuwihaw romo hereko pà ihe nehe kury, i'i wanupe. Oho 'ym mehe we wenoz 10 wemiruze'eg uzeupe a'e wà kury. Omono temetarer tàtà ma'e hekuzar katu ma'e wanupe pitàitàigatu a'e. — Pemono'og amo ae temetarer ihewe nehe, ko rehe nehe, i'i wanupe. Uhem oho a'e wi kury.\\n15 Inugwer ywy rehe har umuigo kar a'e awa uwihaw romo a'e wà. Na'e tuwihaw uzewyr wà weko haw ipy pe kury. Uhem mehe wenoz a'e uma'ereko ma'e wamuwà uwa rupi a'e wà kury. Upuranu wanehe. — Màràn temetarer pemono'og ihewe, i'i wanupe. 16 Uma'ereko ma'e ipy uhem wà huwa rupi uze'eg pà a'e kury. Eremur pitài temetarer ihewe ne. Amono'og amo 10 temetarer kwez newe ihe, ihewe neremimur kwer rehe ihe, i'i izupe.\\n17 Ikatuahy ty, uma'ereko ma'e ikatuahy ma'e romo ereiko ne ty, i'i izar izupe. — Erezekaiw katu ma'e pixika'i ma'e rehe ne, a'e rupi urumuzekaiw kar putar 10 tawhu wanehe ihe nehe kury, i'i izupe.\\n18 Na'e ur amo ae uma'ereko ma'e huwa rupi a'e kury. Eremur pitài temetarer ihewe ne. Amo 5 temetarer amono'og neremimur kwer rehe ihe, i'i izupe.\\n19 — Urumuzekaiw kar putar 5 tawhu wanehe ihe nehe kury, i'i izar izupe.\\n20 Na'e ur amo uma'ereko ma'e huwa rupi a'e kury. — Hezar, i'i izupe, — Aiko neremetarer ihewe neremimur kwer kury, i'i zepe izupe. — Amonokatu pàn pupe izuwàn pà ihe. Azumim tuwe ihe, i'i izupe. 21 — Akyze newi ihe, ta'e erepureruze'egahy ne xe. Erepyhyk ma'e nema'e 'ym amogwer wanuwi. Erepo'o amo wanemitygwer i'a kwer wanuwi no, i'i zepe izupe.\\n22 Na'e uze'eg izar izupe. — Ne ty, uma'ereko ma'e ikatu 'ym ma'e romo ereiko ne ty. Amume'u wi putar neze'eg newe kury, nekatu 'ymaw imume'u pà newe kury, i'i ahyahy izupe. — Apureruze'egahy teko ihe. Apyhyk hema'e 'ym amogwer wanuwi. Apo'o amo wanemitygwer i'a kwer wanuwi ihe no. 23 Màràzàwe tuwe neremono kwaw a'e heremetarer amo temetarer ima'e har pe ne. Aze mo eremono izupe, a'e mehe mo a'e temetarer ima'e har umuzewyr mo newe a'e, amo ae temetarer rehe we a'e, hezewyr mehe a'e, i'i izupe.\\n24 Na'e uze'eg izar amogwer wanupe. — Pezo'ok a'e temetarer izuwi kury. Pemono a'e pitài temetarer a'e 10 temetarer hereko har pe nehe kury, i'i wanupe.\\n25 — Kwa, wereko 10 a'e. Màràzàwe tuwe eremono putar amo ae temetarer izupe nehe, i'i izupe wà.\\n26 Na'e i'i tuwihaw wanupe kury. — Aze amo wereko ma'e nehe, Tupàn omono putar amo ae ma'e izupe nehe. Aze amo nuwereko kwaw ma'e nehe, aze pixika'i ima'e nehe, a'e mehe Tupàn o'ok putar ima'e izuwi nehe. 27 Amo xe har naheputar kwaw uwihaw romo a'e wà. Perur a'e heàmàtyry'ymar xe heruwa rupi pe wà nehe, pezuka heruwa rupi pe wà nehe. Upaw ima'emume'u haw kury.\\nWixe Zezuz Zeruzarez tawhu pe a'e kury\\n28 Nezewe uze'eg ire oho Zezuz Zeruzarez tawhu kutyr a'e kury. 29 Metewaze taw pe Metàn taw pe uhem etea'i mehe, ywytyr Uri tyw her ma'e pe uhem mehe uze'eg mokoz wemimu'e wanupe kury.\\n30 — Peho pe taw pe kury, penenataromo har pe kury. A'e pe pehem mehe pexak putar zumena'yr iàpixi pyrer nehe. Ni amo teko noho kwaw iku'az a'e wà rihi, i'i wanupe. — Pekwaraw heruwà ihewe nehe, i'i wanupe. 31 — Aze teko upuranu penehe nehe. — Màràzàwe mehe pekwaraw putar zumena'yr pe, aze i'i peme nehe. — Zanezar uputar a'e, peze izupe nehe, i'i wanupe.\\n32 Na'e oho wà. Wexak zumena'yr wà, Zezuz hemimume'u kwer zàwegatete wà. 33 Ikwaraw mehe, izar upuranu wà wanehe. — Màràzàwe mehe pekwaraw putar zumena'yr heraha pe, i'i wanupe wà.\\n34 — Zanezar uputar a'e, i'i izar pe wà. (Peraha izupe nehe, i'i izar wanupe.)\\n35 Werur zumena'yr Zezuz pe wà kury. Omono ukamir ikupepaw romo wà, Zezuz iapyk àwàm me wà. Upytywà imono pà iku'az wà. 36 Upupirar ukamir imono pe rupi wà, Zezuz iho àwàm rupi izupe wà. 37 Uhem etea'i Zeruzarez pe kury. Wezyw ywytyr wi. Pe rupi iata mehe hemimu'e tetea'u wata hupi wà. Uzypyrog oho uze'egatu pà Tupàn rehe wà, ma'e wemixak kwer rehe uze'egatu pà wà.\\n38 — Ikatuahy Zanezar Tupàn a'e, i'i oho waiko wà. — Tuwe Tupàn Zanezar uzapo ikatuahy ma'e ko awa pe nehe, ko wemimur pe nehe, i'i oho waiko wà. — Ywate har paw hurywete a'e wà kury, i'i oho waiko wà. — Tuwe teko paw wexak ikàgaw ipuràgaw a'e wà nehe, i'i oho waiko wà.\\n39 Na'e ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e a'e wà, Zezuz rupi wata ma'e a'e wà, uze'eg izupe a'e wà, teko wamytepe wata mehe a'e wà. — Purumu'e ma'e, i'i izupe wà. — Emupytu'u kar neremimu'e waze'eg ire ne wà nehe, (ta'e uze'eg zemueteahy Tupàn rehe a'e wà xe), i'i izupe wà.\\n40 Na'e uze'eg Zezuz wanupe kury. — Aze mo 'aw teko nuze'eg iwer a'e wà, a'e mehe mo 'àg ita xe har uze'egatu mo herehe a'e wà, uhapukaz pà mo a'e wà, i'i wanupe.\\nUzai'o Zezuz tawhu pe har wanehe a'e kury\\n41 Uhem tawhu huwake kury. Hexak mehe uzai'o Zezuz taw pe har wanehe kury. Uze'eg wanupe. 42 — A, Zeruzarez, aze mo pekwaw ikatu haw ipyhykaw kutàri, ikatu mo peme. Napexak kwaw a'e ma'e pe kury. 43 — Amo 'ar mehe ur putar peàmàtyry'ymar peneko haw pe a'e wà nehe. Uzapo putar ywykwar taw izywyr wà nehe, pemàmàn pà wà nehe. Peàmàtyry'ym putar wà nehe. Napepuner kwaw pehemaw rehe taw wi a'e 'ar mehe nehe. 44 Pemumaw paw putar a'e wà nehe, pezuka pà a'e wà nehe. Weityk putar tàpuz paw rupi wà nehe, pàrirogaw paw rupi wà nehe no, ta'e napekwaw kwaw Tupàn ikatu haw ko 'ar rehe pe kury xe. Tupàn ur pepyr a'e kury, ipurupyro wer zepe penehe a'e kury. Napexak kwaw tur haw.\\nWixe Zezuz Tupàn hàpuzuhu pupe a'e kury\\n45 Uhem Zeruzarez pe a'e wà kury. Wixe Zezuz oho Tupàn hàpuzuhu pupe kury. Umuhem kar ma'eme'egar wamono a'e wi wà. 46 Uze'eg wanupe. — Nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer a'e. — Heràpuz, i'i Tupàn, — Tupàn pe ze'egaw her romo a'e nehe, i'i Tupàn. Pe kury, pezapo Tupàn hàpuz ma'e rehe imunar ma'e waneko haw romo pe kury, wazemimaw romo pe kury, i'i ahyahy wanupe.\\n47 Tuweharupi Zezuz umu'e tàpuzuhu pe har oho a'e kury. Xaxeto wanuwihaw a'e wà, ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e a'e wà no, teko wanuwihaw a'e wà no, ipuruzuka wer zepe Zezuz rehe a'e wà kury. 48 Nupuner kwaw wà, ta'e teko wenu katu ize'eg a'e wà xe. Uzeapyaka katu waiko ize'eg rehe tuweharupi wà, ta'e ipurenu wer tuwe ize'eg rehe paw rupi katete a'e wà xe.","num_words":1465,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.269,"stopwords_ratio":0.455,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 24\\nNa'ipuruzuka wer kwaw Tawi Xau rehe a'e\\n1 Uzewyr Xau wà Piri ywy rehe har waàmàtyry'ymaw wi kury. Ihem mehe teko umume'u Tawi heko haw izupe wà. — Ywyxiguhu pe ytyzuzàmaw Zeni her ma'e huwake hekon, i'i izupe wà. 2 A'e rupi wexaexak 3 miw Izaew izuapyapyr zauxiapekwer ikatu wera'u ma'e a'e wà kury. Oho wanupi Tawi hekar pà wà, hehe we har wanekar pà wà no. Oho itahu àràpuhàràn hehaite ma'e her ma'e pe wà. 3 Heta amo àràpuhàràn mono'ogaw a'e pe. Itakwar huwake hin. Pe huwake hin. Wixe Xau itakwar pupe ukarukaruk pà. A'e 'ym mehe Tawi uzeàmim oho a'e itakwaruhu pupe uzehe we har wanupi. Wiko a'e pe Xau heixe mehe wà. 4 A'e rupi hehe we har uze'eg Tawi pe wà. — Tupàn umur newe ty, i'i izupe wà. — Amur putar neàmàtyry'ymar newe nehe. Erepuner wyzài ma'e iapo haw rehe izupe nehe, i'i Tupàn newe a'e, i'i izupe wà. A'e rupi upuze Tawi oho iko mewe katu a'e, Xau ipytu'u haw pe a'e. Omonohok ikamir pehegwer izuwi takihe pupe. Nukwaw kwaw Xau imonohok mehe. 5 Na'e uzemumikahy Tawi ta'e omonohok Xau kamir pehegwer izuwi a'e xe. — Na'ikatu kwaw agwer ma'e iapo haw, i'i uzeupe. 6 A'e rupi uze'eg uzehe we har wanupe. — Tupàn nuzapo kar pixik kwaw agwer ma'e ihewe a'e. Nazapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e heruwihawete pe ihe. Ta'e Tupàn wexak tuwihawete romo imuigo kar pà a'e xe. Nazuka pixik kwaw nehe, ta'e tuwihawete Tupàn hemixak kwer romo hekon a'e xe, i'i Tawi wemiruze'eg wanupe.\\n7 Uze'eg nezewe wanupe. A'e rupi hehe we har nuzuka kwaw Xau wà. Na'e upu'àm Xau kury. Uhem Xau itakwaruhu wi oho pà kury. 8 Uhem Tawi haikweromo izupe uhapukaz pà. — Tuwihawete Xau, i'i izupe. Uwak Xau Tawi kutyr. Tawi wapyk ywy rehe upenàràg rehe. Umuhyk uwa ywy rehe tuwihawete imuwete katu haw hexak kar pà, i'i izupe. 9 Uze'eg Xau pe kury. — Amo teko umume'u newe ikatu 'ym ma'e heremiapo putar haw wà. Màràzàwe tuwe erezekaiw waze'eg rehe. 10 Kutàri Tupàn nemur kwez ihewe itakwaruhu pe nereko mehe a'e. Erepuner hekatu haw hexakaw rehe kury, ta'e apuner mo nezuka haw rehe ihe xe. — Ezuka nehe, i'i amo ihewe wà. Nahepuruzuka wer kwaw nerehe ihe. Nazapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e Tupàn hemixak kwer pe ihe, tuwihawete pe ihe. 11 Eme'egatu xe nekamir pehegwer hepo pe har rehe. Apei'àg a'e pàn ihe. Nuruzuka kwaw ihe. Erekwaw hereko haw kury. Nahema'enukwaw kwaw neàmàtyry'ym àwàm rehe ihe. Nahema'enukwaw kwaw newe ikatu 'ym ma'e iapo àwàm rehe ihe. Akwaw katu herehe nepuruzuka wer haw ihe. Nezewe rehe we nuruzuka kwaw ihe. 12 Tuwe Tupàn umume'u zanereko haw. Ma'enugar wiko ikatu 'ym ma'e romo. Ne ru'u aipo. Ihe ru'u aipo. Tupàn umume'u putar nehe. Uzepyk putar nerehe ihewe neremiapo kwer rehe a'e nehe. Ihe nuruzuka pixik kwaw ihe nehe. 13 Nezewe i'i ze'eg kwehe arer. — Ikatu 'ym ma'e ur ikatu 'ym ma'e wanuwi a'e, i'i a'e. Ihe nazapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e newe ihe nehe. 14 Pexak Izaew wanuwihawete nehe ty wà. Mo izuka pà uzeagaw iko a'e. Ma'e wekar iko a'e. Zawar umàno ma'e kwer wekar iko. Tug wekar iko. 15 Ma'enugar uzawy iko. Ihe ru'u. Ne ru'u aipo. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u putar iawy har a'e nehe. Tuwe umume'u hekatu haw nehe. Tuwe nerehe uzepyk nehe. Tuwe hepyro nehe, i'i Tawi Xau pe.\\n16 Ize'eg pawire uze'eg Xau izupe. — Aipo ne tuwe ty, hera'yr Tawi, i'i izupe. Na'e uzypyrog uzai'o pà kury. 17 Uze'eg wi Tawi pe. — Azeharomoete neze'eg awer. Azawy ihe. Xo ikatu ma'e erezapo ihewe ne. Ikatu 'ym ma'e tetea'u azapo newe ihe. 18 Kutàri erexak kar nekatuahy haw ihewe. Tupàn hemono nepo pe a'e. Nezewe rehe we nahezuka kwaw ne. 19 Teko wàmàtyry'ymar ipyhyk ire a'e wà, aipo umuhem kar wi a'e wà. Aipo omono kar uzewi izuka 'ym pà wà. Tuwe Tupàn uzapo ikatu ma'e newe nehe, ta'e ikatu ma'e erezapo kwez ihewe kutàri ne xe. 20 Akwaw katu Izaew wanuwihawete romo nereko àwàm ihe kury. Tuwihawete romo nereko mehe ikatu putar Izaew waneko haw nehe. 21 Emume'uahy amo ma'e Tupàn henataromo kury. Ezuka zo hezuapyapyr ne wà nehe. Nezewe mehe herer a'e nehe, heànàm waner a'e wà nehe no, uzekwaw putar awyze harupi purupe wà nehe. Teko naheharaz kwaw herer wi nezewe mehe wà nehe, i'i Xau Tawi pe.\\n22 Umume'uahy Tawi a'e ma'e Tupàn henataromo. Na'e uzewyr Xau oho weko haw pe kury. Tawi uzewyr oho zepyro haw ywyxiguhu pe har pe uzehe we har wanupi no.","num_words":722,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.252,"stopwords_ratio":0.402,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUÀW 3\\nZezuz uze'eg Nikunem pe a'e kury\\n1 Amo awa Zeruzarez tawhu pe har a'e, Nikunem her ma'e a'e, zutew wanuwihaw romo hekon a'e, amogwer tuwihaw wainuromo a'e. Moizez ze'eg kwaw par romo hekon a'e. 2 Amo 'ar mehe, pyhaw ur Nikunem Zezuz pyr kury. Uze'eg izupe.\\n— Hawi, i'i izupe. (— Purumu'e ma'e, i'i izupe.) — Ereiko upurumu'e ma'e Tupàn hemimur karer romo ne. Ihe ihe, amogwer Zutew a'e wà no, urukwaw nereko haw ure, i'i izupe. — Ta'e aze Tupàn numur kwaw ukàgaw amo awa pe, a'e awa nupuner kwaw ma'e iapo haw rehe a'e xe, Tupàn ikàgaw hexak kar pà purupe a'e xe, i'i izupe. — Erezapo agwer ma'e, a'e rupi Tupàn ikàgaw hereko har romo ereiko ne, i'i izupe.\\n3 — Azeharomoete ko heze'eg ihe, i'i Zezuz izupe.\\n— Aze teko nuzexak kar zuapyr wi kwaw wà nehe, nupuner kwaw Tupàn hemiruze'eg romo weko haw rehe wà nehe, i'i izupe.\\n4 Na'e Nikunem upuranu wi hehe no.\\n— Màràzàwe tuwe awa tua'u ma'e uzexak kar zuapyr wi putar nehe, i'i Zezuz pe, hehe upuranu pà. — Ta'e azeharomoete nupuner kwaw wixe haw rehe uhy rie pe xe, nupuner kwaw uzexak kar haw rehe mokoz haw xe, i'i izupe. 5 Uze'eg Zezuz izupe.\\n— Azeharomoete ko heze'eg ihe. Ni amo nupuner kwaw Tupàn hemiruze'eg romo weko haw rehe a'e nehe, aze nuzexak kar zuapyr wi kwaw mokoz haw a'e nehe. Teko uzexak kar uhy rie wi pitài haw a'e wà. — 'Y pupe wazexak kar haw, za'e izupe. Aze a'e teko heko wer Tupàn hemiruze'eg romo wà nehe, Tupàn rekwe wixe wapy'a pe a'e nehe. Amo ae teko ài wanekon putar wà nehe. A'e rupi — Uzexak kar zuapyr wi a'e wà, za'e wanupe. — Tupàn rekwe pupe wazexak kar haw, za'e izupe. 6 Kuzà hie wi nezexak kar mehe, neru ipurumuzàg romo ereiko ne. Aze Tupàn rekwe wixe nepy'a pe nehe, nuzawy kwaw nezexak kar zuapyr wi haw newe nehe. (Tupàn hemiruze'eg romo ereiko putar nehe, ipurumuzàg zàwenugar romo ereiko putar nehe no.) 7 — Ezexak kar wi nehe, a'e kwez newe. Nepytuhegatu zo ko heze'eg rehe nehe. 8 Ywytu upurupy wemimutar rupi a'e, aze ru'u ko rupi, aze ru'u kwe rupi. Teko wenu iànoànog mehe. Ma'e wi tur a'e. Ma'e pe ihon putar nehe. Nerekwaw kwaw. Nezewegatete Tupàn rekwe a'e. Nerexak kwaw. Màràzàwe tuwe hekwe umuigo kar teko Tupàn ipurumuzàmuzàg romo a'e wà. Nerekwaw kwaw.\\n9 — Màràzàwe tuwe nezewe hekon a'e, i'i Nikunem izupe, hehe upuranu pà.\\n10 Uze'eg Zezuz izupe. Kwa, ne ereiko Izaew izuapyapyr wamu'e har ikàg ma'e romo ne. Màràzàwe tuwe nerekwaw kwaw agwer ma'e ne. 11 Azeharomoete ko heze'eg ihe. Tuweharupi amume'u ma'e heremigwaw teko ihe, neànàm Zutew wanupe ihe. Amume'u ma'e heremixak kwer wanupe no. Na'izeruzar wer kwaw heze'eg rehe wà. 12 Aze napezeruzar kwaw ko ywy rehe har ma'e imume'u mehe pe, màràzàwe tuwe pezeruzar putar ywate har ma'e imume'u mehe nehe no. 13 Ni amo teko nuzeupir pixik kwaw ywak rehe a'e wà. Ihe Awa ta'yr ihe, ihe zutyka'i aiko a'e pe ihe. Azur a'e wi.\\n14 Kwehe mehe Moizez upir mozaiw hagapaw ywyra rehe teko wanuwa rupi a'e, ywyxig heta haw pe a'e. Teko moz hemixi'u kwer a'e wà, ume'e moz hagapaw ywyra rehe har rehe a'e wà, a'e rupi numàno kwaw a'e wà. Nezewegatete ihe Awa ta'yr ihe no. Zauxiapekwer herupir putar ywyra kanetar rehe hezuka pà a'e wà nehe. A'e rupi aze teko uzeruzar herehe a'e wà nehe, Tupàn nuzepyk kwaw wanehe nehe. 15 Aze uzeruzar herehe wà nehe, wiko putar (Tupàn pyr) tuweharupi wà nehe. (Noho kwaw tatahu pe wà nehe.) 16 Ta'e Tupàn uzamutar katu tuwe teko ywy rehe har paw a'e wà xe. A'e rupi umur kar wa'yr ko ywy rehe a'e. Pitài zo ta'yr. (Ihe aiko ta'yr romo ihe.) Aze teko uzeruzar ta'yr rehe wà nehe, Tupàn nuzepyk kwaw wanehe nehe. A'e teko wiko putar tuweharupi (Tupàn pyr) wà nehe (tatahu pe oho 'ym pà wà nehe). 17 — Eho ywy rehe nehe, emume'u a'e pe har wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e nehe, ezepyk tàrityka'i wanehe nehe, ni'i kwaw heru ihewe a'e, ywak rehe hereko mehe a'e. — Eho teko wapyro pà tatahu wi ne wà nehe, wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi ne wà nehe, i'i ihewe a'e, a'e 'ar mehe a'e.\\n18 Aze teko uzeruzar ta'yr rehe a'e wà nehe, Tupàn numume'u kwaw a'e teko wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wanupe nehe, nuzepyk kwaw wanehe nehe. Aze teko nuzeruzar kwaw ta'yr rehe wà nehe, Tupàn umume'u putar tuwe a'e teko wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wanupe a'e nehe. — Azepyk putar penehe nehe, i'i wanupe. 19 Aze xiraha ikatu 'ym ma'e tatainy huwake nehe, xixak putar ikatu 'ymaw nehe. Aiko tatainy zàwenugar romo ihe. Ahem tuwà ko ywy rehe. Nahekatu kwaw teko wanupe. Nuputar kwaw tatainy wà. Uputar ipytunaw wà, ta'e ikatu 'ym ma'e iapo har romo wanekon wà xe. A'e rupi Tupàn uzepyk putar wanehe nehe. 20 Ikatu 'ym ma'e iapo har na'ipurexak kar wer kwaw wemiapo kwer ikatu 'ym ma'e rehe purupe a'e wà. A'e rupi nur kwaw tatainy zàwenugar huwake wà. Na'iakatuwawahy kwaw tatainy zàwenugar rehe wà. 21 Ze'eg azeharomoete har heruzar har a'e wà, ur tatainy zàwenugar pe a'e wà. A'e rupi tatainy zàwenugar uze'eg nezewe wanupe a'e. — Pezapo ikatu ma'e peho peiko Tupàn ze'eg heruzar pà nehe, i'i wanupe.\\nZuàw uze'eg Zezuz rehe a'e kury\\n22 Amo 'ar mehe Zezuz oho Zutez ywy rehe a'e, wemimu'e wanupi a'e. Umumaw màràn 'ar a'e pe wiko pà wapyr, teko a'e ywy rehe har wamuzahazahak kar pà. 23 Zuàw a'e no, umuzahazahak En ywy rehe har a'e wà no. Xàri taw huwakea'u hekon. Ta'e heta tetea'u 'y a'e pe a'e xe. Oho teko a'e pe wà, uzemuzahazahak kar pà izupe wà. 24 (Tuwihaw numunehew kar kwaw Zuàw zemunehew paw pe a'e 'ar mehe a'e wà rihi).\\n25 Na'e amo Zuàw hemimu'e a'e wà, uze'eg amo Zutew pe a'e wà, purumuzahazahakaw rehe a'e wà. — Xo Zuàw zutyka'i umuzahazahak teko a'e wà, Tupàn hemiruze'eg romo wamuigo kar pà a'e wà, i'i a'e Zutew pe wà. — Nan kwaw pa, xo Zezuz zutyka'i umuzahazahak teko a'e wà, Tupàn hemiruze'eg romo wamuigo kar pà a'e wà, i'i a'e Zutew a'e, Zuàw hemimu'e wanupe a'e. 26 A'e rupi a'e Zuàw hemimu'e uzewyr oho umu'e har pe wà kury. — Hawi, i'i izupe wà. (— Purumu'e ma'e, i'i izupe wà.) — Aipo nema'enukwaw a'e awa rehe ne. Oho Zotàw yrykaw waz nepyr a'e. Eremume'u heko haw urewe, i'i izupe wà, hehe upuranu pà wà. — Upurumuzahazahak oho iko a'e kury. Teko tetea'u oho uzemuzahazahak kar pà izupe a'e wà kury, i'i umu'e har pe wà. 27 Na'e uze'eg Zuàw wanupe kury.\\n— Ikatuahy nezewe ty wà. Ta'e Tupàn uzapo a'e awa purumuzahazahak ma'e romo a'e xe. Aze mo nuzapo iwer, a'e mehe mo nuiko iwer mo purumuzahazahak ma'e romo a'e. 28 Pe peinu ko ze'eg imume'u mehe pe. — Naiko kwaw a'e tuwihaw ur ma'e ràm romo ihe, naiko kwaw a'e Purupyro Ma'e romo ihe, a'e peme. — Tupàn hemur kar ko ywy rehe a'e, a'e tuwihaw henataromo a'e, a'e peme. 29 Aze awa hemireko a'e nehe, a'e awa imyrypar oho putar zereko haw pe a'e nehe. Imyrypar nuwereko kwaw hemireko a'e nehe. Hemireko ma'e ràm wereko putar wemireko a'e nehe. Imyrypar oho zereko haw pe. Hurywete putar hemireko ma'e ràm ize'eg henu mehe nehe. Nezewegatete ihe. Aiko Zezuz imyrypar romo ihe. Hemireko ma'e ràm ài hekon a'e. Teko tetea'u uzeruzar putar hehe a'e wà nehe, hemiruze'eg romo wiko pà a'e wà nehe. Nuiko kwaw heremiruze'eg romo a'e wà nehe. Herurywete putar ihe nehe, hemiruze'eg tetea'u wanexak pà ihe nehe. Hemiruze'eg a'e wà, Zezuz hemireko ài wanekon a'e wà. Nuiko kwaw heremiruze'eg romo wà. 30 Izypy mehe teko tetea'u ur hepyr a'e wà. Uzeapo heremimu'e romo wà. Ko 'ar rehe Zezuz uhem ko ywy rehe a'e kury. Teko tetea'u oho putar izupe a'e wà nehe kury. Te heremimu'e oho putar izupe a'e wà nehe no.\\nWiko putar hemiruze'eg romo wà nehe kury\\n31 Uze'eg wi Zuàw wemimu'e wanupe kury. — Ywate wi ur ma'e kwer a'e, ikàg wera'u amogwer wanuwi paw rupi a'e. Zezuz a'e, ywate wi ur ma'e kwer romo hekon a'e. Ywy rehe har romo aiko ihe. Nakwaw kwaw ma'e ywate har ihe. Xo ma'e ywy rehe har rehe zo aze'eg peme ihe. Ywate wi ur ma'e kwer uze'eg iko ma'e ywate har rehe a'e. Ikàg wera'u amogwer wanuwi paw rupi a'e. 32 Umume'u wemixak kwer weminu kwer purupe. Xo màràn teko zo uzeruzar hehe a'e wà. Teko tetea'u nuzeruzar kwaw ize'eg rehe wà. 33 Tupàn umume'u ze'eg azeharomoete har a'e. Amo teko uzeruzar Zezuz ze'eg rehe wà. Amogwer wexak uzeruzar ma'e wà. Wanexak mehe ukwaw Tupàn ze'eg azeharomoete har wà. — Azeharomoete ize'eg, i'i izupe wà. 34 Zezuz a'e, Tupàn hemimur kar romo hekon a'e. Umume'u Tupàn ze'eg oho iko purupe a'e kury, ta'e Tupàn umur tuwe wekwe ipy'a pe a'e xe. 35 Tupàn uzamutar katu wa'yr a'e. A'e rupi umur ukàgaw izupe paw rupi a'e. A'e rupi ta'yr wiko putar teko wazar romo paw rupi a'e nehe. Wiko putar ma'e wazar romo paw rupi a'e nehe no. 36 Aze amo uzeruzar ta'yr rehe a'e wà nehe, a'e teko wiko putar tuweharupi (Tupàn pyr) a'e wà nehe. (Noho pixik kwaw tatahu pe wà nehe.) Ta'yr heruzar 'ymar nuiko pixik kwaw Tupàn pyr a'e wà nehe. Tupàn wikwahy putar wanupe tuweharupi a'e nehe, uzepyk putar wanehe upytu'u 'ym a'e nehe.","num_words":1506,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.009,"special_characters_ratio":0.262,"stopwords_ratio":0.497,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 19\\nUzàmàtyry'ym Xau Tawi kury\\n1 Umume'u Xau Tawi izuka àwàm wa'yr Zonata pe, tuwihaw paw wanupe no. Zonata wiko wi wi Tawi imyrypar romo. 2 A'e rupi uze'eg oho izupe kury. — Heru nezuka kar putar a'e nehe. Pyhewe izi'itahy eme'egatu nehe. Ezeàmim eho ikwaw pyr 'ym me nehe. Epyta a'e pe nehe. 3 Àro putar heru ko nezeàmim àwàm me nehe. Aze'eg putar izupe nerehe nehe. Aze umume'u amo ma'e heremigwaw 'ym nehe, amume'u putar newe ihe nehe no, i'i Zonata Tawi pe.\\n4 Na'e uze'egatu Zonata oho Tawi rehe Xau pe kury. — Heru, i'i. — Ezapo zo ikatu 'ym ma'e neremiruze'eg Tawi pe nehe. Ta'e nuzapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e newe a'e xe. Hemiapo kwer paw nepytywàgatu a'e, i'i izupe. 5 Kurià iàmàtyry'ym mehe upuner mo uzezuka kar haw rehe. Upuner mo umàno haw rehe. Tupàn upytywà Izaew nezewe a'e, Kurià Tawi pe heityk kar pà a'e. Weityk Piri ywy rehe har tetea'u Izaew wanupe wà. Tupàn weityk kar izupe a'e. Ne erexak a'e ma'e iapo mehe. Ikatuahy newe a'e 'ar mehe. Màràzàwe tuwe erezapo putar ikatu 'ym ma'e awa ikatu ma'e pe nehe. Màràzàwe tuwe erezuka e putar Tawi nehe, i'i Zonata u pe.\\n6 Wenu Xau Zonata ze'eg. Umume'uahy ko uze'eg. — Nazuka kar pixik kwaw Tawi ihe nehe. Tupàn wikuwe ma'e wenu heze'eg iko, i'i izupe. 7 Na'e Zonata wenoz Tawi imuwà kury, a'e ma'e paw imume'u pà izupe kury. Na'e weraha Xau pe kury. Uma'ereko wi Tawi tuwihawete pe a'e 'ym mehe arer zàwe.\\n8 Piri ywy rehe har ur wi Izaew waàmàtyry'ym pà wà no. Oho Tawi wakutyr. Weityk tuwe wà. Uzàn izuwi wà.\\n9 Amo 'ar mehe a'e tekwe ikatu 'ym ma'e Tupàn hemimur karer wixe wi Xau py'a pe izar romo wiko pà no. Wapyk Xau in wàpuz me. Upyhyk upurukutukaw in opo pe. Umupumupu Tawi uwioràwiràn in a'e. 10 Uzeagaw wi Xau Tawi ikutuk pà ywyok rehe upurukutukaw pupe. Uzawy a'e. Purukutukaw puku ma'e ukutuk ywyok zo oho a'e. Uzàn Tawi a'e wi uzepyro pà.\\n11 A'e 'ar mehe we pyhaw Xau uze'eg amo awa wanupe. — Peme'egatu peho Tawi hàpuz rehe nehe. Pyhewe pezuka nehe, i'i wanupe. Tawi hemireko Mikaw her ma'e uze'eg umen pe. — Aze nereho kwaw kutàri pyhaw nehe, pyhewe eremàno putar nehe, i'i izupe.\\n12 A'e rupi umuezyw kar umen ukenaw ywyok ku'a pe har rupi. Uzàn oho uzepyro pà. 13 Na'e Mikaw a'e, upyhyk tupàn ua'u wàpuz pe har opo pe a'e. Umu'aw imono uker haw rehe kury. Omono amo zewàwànaw àràpuhàràn hawer iapo pyrer tupàn ua'u hagaw paw iàkàg romo. Upyk puruwànaw pupe kury.\\n14 Wixe zauxiapekwer Xau hemiruze'eg tàpuz me wà kury. Ipurupyhyk wer Tawi rehe wà. — Ima'eahy a'e, i'i Mikaw wanupe. 15 Nume'egatu kwaw ker haw rehe wà. Na'e Xau omono kar wi a'e pe wà no. — Peme'egatu Tawi rehe nehe, i'i wanupe. — Erur Tawi neker haw pupe xe nehe. Ta'e ihe azuka putar ihe nehe xe, i'i wanupe.\\n16 Wixe awa oho iker haw pe wà. Wexak a'e tupàn ua'u hagaw paw tàpuz rehe uzekaiw ma'e a'e pe wà. Wexak zewàwànaw àràpuhàrànete hawer iapo pyrer iàkàg zàwenugar romo iapo pyrer wà no. 17 Na'e upuranu Xau wazyr Mikaw rehe. — Màràzàwe tuwe neremu'em ihewe. Màràzàwe tuwe eremono kar heàmàtyry'ymar ihewi, i'i izupe. Uwazar tazyr ize'eg izupe. — Aze nahepytywà kwaw pe hemono kar haw rehe nehe, uruzuka putar ihe nehe, i'i hemen ihewe, i'i Mikaw u pe.\\n18 Uzepyro Tawi. Oho Hama tawhu pe. Umume'u Xau hemiapo kwer paw Xamuew pe. — Agwer ikatu 'ym ma'e tetea'u uzapo Xau ihewe a'e, i'i Tawi izupe. Na'e oho Xamuew rupi Tupàn ze'eg imume'u har waneko haw pe wà kury. Upyta a'e pe wà.\\n19 — Tawi wiko Tupàn ze'eg imume'u har waneko haw pe, i'i amo oho Xau pe wà kury. — Hama tawhu pe hekon a'e, i'i izupe wà. 20 A'e rupi omono kar amo awa a'e pe wà. — Pepyhyk nehe ty wà, i'i wanupe. A'e pe wahem mehe wexak màràn awa Tupàn ze'eg imume'u mehe wà. Xamuew wiko wanuwihaw romo a'e. Na'e Tupàn rekwe wixe Xau hemiruze'eg wapy'a pe kury. A'e rupi uzypyrog Tupàn ze'eg ikwaw pyr 'ym imume'u pà wà kury. 21 Amo umume'u a'e ma'e oho Xau pe wà. Omono kar Xau amo awa a'e pe wà no. A'e ae uzypyrog Tupàn ze'eg ikwaw pyr 'ym imume'u pà wà no. Na'iruz haw omono kar awa a'e pe wà. Na'iruz haw rehe uzeapo nezewegatete no. 22 Na'e Xau tuwe oho Hama pe kury. Uhem amo 'yzygwar uhua'u ma'e Xek tawhu pe har pe kury. Upuranu a'e pe har wanehe. — Ma'e pe wiko Xamuew a'e, ma'e pe wiko Tawi a'e, i'i a'e. — Wiko Tupàn ze'eg imume'u har waneko haw pe wà, i'i izupe wà. 23 Uzypyrog a'e pe oho pà kury. Iata mehe Tupàn rekwe wixe ipy'a pe. Umume'u Tupàn ze'eg ikwaw pyr 'ym oho iko pe rupi wata pà. Te uhem Tupàn ze'eg imume'u har waneko haw pe. 24 A'e pe wenuhem uma'e paw. Xamuew henataromo umume'u Tupàn ze'eg ikwaw pyr 'ym 'àm kury. Uzerew pà ywy rehe, uma'e imunehew 'ym pà. Umumaw pytun gatu nezewe haw iapo pà. A'e rupi ko 'ar rehe teko i'i nezewe wà. — Aipo Xau wiko Tupàn ze'eg imume'u har romo a'e no, i'i uzeupeupe wà.","num_words":842,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.268,"stopwords_ratio":0.418,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg MA'E KWAW KATU HAR 2\\n1 A'e rupi — Azemaraz tetea'u putar ihe nehe, a'e hezeupe. — Akwaw putar purumurywete haw paw rupi nehe no, a'e hezeupe. Aexak ko ma'e ihe. A'e ma'e paw nuzawy kwaw na'arewahy ukàzym ma'e ràm a'e no. 2 Zanepuka haw uzeapo zaneranaiw haw romo. Zanezemurywete kar haw rehe zanezeagaw haw nazanemurywete kar kwaw azeharomoete. 3 Na'e aikar hereko haw ikatu wera'u ma'e. — Azemurywete kar putar win i'u pà nehe. Azemuryw putar nehe, a'e hezeupe. Na'ipukua'u kwaw zanereko haw. A'e rupi ikatu zanezemuryw àwàm.\\n4 Azapo ma'e uhua'u ma'e ihe. Azapo heràpuz hezeupe ihe wà. Azapo ma'ywa tyw ihe wà no. 5 Azutym ma'e heko pe. Azutym ma'e 'yw heko pe no. Ma'e'yw paw azutym heko pe. 6 Azapo ypaw iapo pyrer no. Nezewe mehe heta 'y heko pe imuàkymaw romo. 7 Ame'eg kar uma'ereko e ma'e tetea'u wà. Heta amo uma'ereko ma'e e tetea'u ime'eg kar 'ym pyrer ihewe heràpuz me uzexak kar ma'e kwer wà no. Heta tetea'u tapi'ak ihewe wà. Heta tetea'u àràpuhàràn ihewe wà no. Zeruzarez parer hereko 'ym mehe we arer wereko weimaw tetea'u wà. Hereimaw waneta haw heta tetea'u wera'u waneimaw waneta haw wi. 8 Amono'og itaxig parat tetea'u hezeupe. Amono'og itazu or tetea'u hezeupe no. Aiko ywy tetea'u rehe har wanuwihawete romo. Wanuwihaw umur kar a'e parat a'e or ihewe wà. Awa uzegar hemurywete kar pà wà. Kuzà uzegar hemurywete kar pà wà no. Areko wyzài kuzà heremimutar ihe wà.\\n9 Azeharomoete aiko upuner ma'e romo ihe. Amo hemetarer katu ma'e wiko Zeruzarez pe hereko 'ym mehe we wà. Heremetarer katu wera'u a'e awa wanuwi ihe. Hema'ekwaw katu haw nupaw pixik kwaw ihewi. 10 Heremimutar paw apyhyk. Aze aputar ma'e, apyhyk a'e ma'e. Aze aputar amo purumurywete kar haw, apyhyk a'e ma'e no. Hema'ereko haw hemurywete kar a'e. Apyhyk herurywete haw hema'ereko haw hekuzaromo. 11 Na'e hema'enukwaw heremiapo kwer paw rehe kury. Ama'ereko tuwe a'e ma'e iapo pà. Hema'enukwaw hema'ereko awer paw rehe no. — A'e ma'e paw na'arewahy uzeapo ukàzym ma'e ràm romo ihewe a'e. Nuzawy kwaw ma'e heityk pyrer ihewe. Upaw rupi nuzawy kwaw ywytu ipyhyk àwàm rehe hezànaw.\\n12 Na'e azypyrog Ma'e Kwaw Katu Har romo hereko haw rehe hema'enukwaw pà. Azypyrog iranaiw ma'e romo heko haw rehe hema'enukwaw pà no. Na'aw hema'enukwaw pawer xe kury: Aipo amo tuwihawete upuner ipyahu ma'e iapo haw rehe. Nan. Xo amo tuwihawete a'e 'ar 'ym mehe arer wanemiapo kwer zàwenugar iapo haw rehe zo upuner a'e. 13 Na'e aze'eg hepy'a pe. — Tatainy ikatu wera'u ipytunahy haw wi a'e. Nezewegatete ma'e kwaw katu haw ikatu wera'u iranaiw paw wi a'e no. 14 Ma'e kwaw katu har upuner oho àwàm hexakaw rehe wà. Iranaiw ma'e wata ipytunahy haw rehe wà. Nezewe rehe we zepe, Ma'e Kwaw Katu Har wanupe uzeapo ma'e nuzawy kwaw iranaiw ma'e wanupe uzeapo ma'e. Akwaw wazuawygatu haw. 15 Na'e aze'eg nezewe hezeupe. — Iranaiw ma'e wanupe uzeapo ma'e uzeapo putar ihewe a'e nehe no. Màràzàwe tuwe aiko Ma'e Kwaw Katu Har romo, a'e hezeupe hezehe hepuranu pà. — Aiko e Ma'e Kwaw Katu Har romo ihe, a'e heze'eg iwazar pà hezeupe. 16 Ni amo na'ima'enukwaw kwaw Ma'e Kwaw Katu Har wanehe wà, wamàno re wà. Nezewegatete ni amo na'ima'enukwaw kwaw iranaiw ma'e wanehe wà no. Zane paw zàmàno putar nehe. Ma'e kwaw katu har umàno putar wà nehe. Iranaiw ma'e umàno putar wà nehe no. 17 A'e rupi hereko haw uzypyrog iro pà ihewe. Xo zemumikahy haw zo werur ihewe a'e. Ma'e paw uzeapo na'arewahy ukàzym ma'e ràm romo ihewe. Àzàn e ywytu haikweromo. 18 Hema'e paw a'e, heremimono'og kwer hema'ereko awer paw a'e no, nuzawy kwaw heityk pyrer ihewe. — Aezar putar a'e ma'e paw amo tuwihawete heraikweromo ur ma'e ràm pe nehe, herekuzaromo ur ma'e ràm pe nehe, a'e hezeupe a'e ma'e uzeapo ma'e ràm ikwaw pà.\\n19 A'e tuwihawete wiko putar ru'u Ma'e Kwaw Katu Har romo nehe. Wiko putar ru'u iranaiw ma'e romo nehe. Mo ukwaw heko àwàm. Nezewe rehe we wiko putar hema'e hema'ereko haw heremimono'og kwer paw izar romo a'e nehe. Hema'e kwaw katu haw umur ma'e tetea'u ihewe ko ywy rehe a'e. A'e tuwihawete wiko putar a'e ma'e paw izar romo a'e nehe. Ma'e paw uzeapo na'arewahy ukàzym ma'e ràm romo ihewe. 20 Na'e azemumikahy. Màràzàwe tuwe ama'ereko tetea'u ihe. Azemumikahy a'e ma'e rehe hema'enukwaw mehe. 21 Zama'ereko katu ma'e kwaw katu haw rupi, ma'e kwaw paw inuromo no, ma'e imono'og pà. A'e re xizar a'e ma'e paw amo pe nehe. Ipyhyk àràm nuzapo pixik kwaw ma'e a'e ma'e ipyhyk pà a'e. Azeharomoete nezewe haw na'ikatu kwaw. Na'arewahy ukàzym ma'e ràm romo uzeapo ihewe a'e. 22 Zama'ereko katu. Zane'ar nànàn zanema'enukwaw katu zaneremiapo rehe. Màràzàwe tuwe zaiko nezewe. 23 Zaneremiapo zane'ar nànàn nuerur kwaw ma'e zanewe. Xo zemumikahy haw zo werur zanewe. Xo iro haw zo werur zanewe. Nazapuner kwaw zanepytu'u haw rehe. Ni pyhaw. Upaw rupi uzeapo na'arewahy ukàzym ma'e ràm romo.\\n24 Xo 'agwer ma'e zo ikatu iapo mehe: Zamai'u nehe. Xi'u ma'ywa tykwer nehe. Zazemurywete kar zaneremetarer imono'og pyrer rehe nehe. Te agwer ma'e ur Tupàn wi wà. Akwaw izuwi wanur haw. 25 Aze mo Tupàn nuzekaiw iwer mo zanerehe, naheta iwer mo zaneremi'u ràm. Naheta iwer mo zanemurywete kar haw. 26 Tupàn umur ma'e kwaw katu haw wemiamutar wanupe. Umur ma'e kwaw paw wemiamutar wanupe no. Umur turywete haw wemiamutar wanupe. Tupàn umuma'ereko kar ikatu 'ym ma'e wà. Omono'og kar wanemetarer wanupe no. A'e re omono kar wanemetarer wemiamutar wera'u wanupe. Upaw rupi na'arewahy ukàzym ma'e ràm romo uzeapo. Nuzawy kwaw ywytu haikweromo zanezànaw.","num_words":888,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.429,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 ZUÀW 1\\nUze'eg Zuàw a'e kury, ze'eg purumuigo kar ma'e rehe a'e kury\\n1 Amono kar putar ko hepape peme ihe nehe kury, Zaneruwihawete Zezuz rehe ze'eg imume'u pà peme ihe nehe kury. — Ze'eg purumuigo kar ma'e, za'e izupe, ta'e aze teko uzeruzar hehe a'e wà nehe xe, wiko putar ipyr tuweharupi a'e wà nehe, tatahu pe oho 'ym pà a'e wà nehe xe. Izypy mehe Zaneruwihawete wiko ywate a'e. Awa romo izeapo mehe urenu ize'eg ure. Uruexak no. Urume'e tuwe hehe, hehe urepokok pà no. 2 A'e ze'eg purumuigo kar ma'e zàwenugar uzexak kar a'e. Uruexak ko ywy rehe heko mehe. Urumume'u heko awer oroho uruiko teko nànàn. Uzeruzar ma'e wiko putar Tupàn pyr tuweharupi wà nehe, tatahu pe oho 'ym pà wà nehe, ta'e Zezuz umàno wanekuzaromo a'e xe. Urumume'u peneko àwàm uruiko peme, pepyro àwàm imume'u pà peme no. 3 Uruzemuryparypar Tupàn zaneru rehe ure, ta'yr Zezuz Zaneruwihawete rehe ure no. Urumume'u Zezuz heko awer ureremixak kwer peme. Urumume'u ize'eg urereminu kwer peme no. A'e rupi pezemuryparypar putar wanehe nehe no. 4 Penurywete kury. Urumuapyk ko ze'eg pape rehe ure, imono kar pà peme ure. A'e rupi penurywete wera'u putar tuweharupi nehe kury.\\nZuàw uze'eg Tupàn rehe a'e kury, tatainy rehe a'e no\\n5 Zezuz umume'u ko ze'eg urewe a'e. Urumume'u putar peme kury. Tupàn a'e, tatainy zàwenugar romo hekon a'e. Naheta pixik kwaw ikatu 'ym ma'e ipy'a pe. — Naheta kwaw ipytunaw huwake. Ta'e nuzapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e a'e xe. 6 — Aiko Tupàn imyrypar romo ihe, aze teko i'i mua'u izupe wà nehe, aze uzapo ikatu 'ym ma'e oho waiko a'e 'ar mehe wà nehe, a'e mehe hemu'em ma'e romo wanekon wà nehe. Nuikuwe kwaw ize'eg rupi wà. 7 Tupàn nuzapo kwaw ikatu 'ym ma'e a'e. Tatainy zàwenugar romo hekon a'e. 'Aromo wata ma'e ài hekon. Xo ikatuahy ma'e zo uzapo iko. Aze zaiko izàwe nehe, zazemuryparypar putar nehe, zazemurywete kar putar nehe no. Tupàn o'ok putar ikatu 'ym ma'e zanewi nehe no, ta'e ta'yr uzakook uwykwer a'e xe, ywyra kanetar rehe umàno pà a'e xe. Zezuz a'e, Tupàn ta'yr romo hekon a'e. Zanemukatu tuwe ikatu 'ym ma'e wi.\\n8 — Nazapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e ihe, aze teko i'i wà nehe, hemu'em putar waiko uzeupe wà nehe. — Ikatu 'ym ma'e iapo 'ymar romo aiko ihe, i'i mua'u uzeupe wà, weko haw ikwaw 'ym pà wà. 9 Aze ximume'u zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e Tupàn pe nehe, o'ok putar ikatu 'ym ma'e zanewi nehe. O'ok putar zanewi paw rupi nehe, ta'e uzapo tuwe wemimume'u kwer a'e xe. Ta'e xo ikatuahy ma'e uzapo tuweharupi a'e xe. Heharaz putar zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi nehe, zanemukatu pà nehe. 10 — Nazapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e ihe, aze mo za'e izupe, a'e mehe mo — Hemu'em ma'e romo ereiko ne, za'e mo Tupàn pe. Ta'e — Teko paw a'e wà, ikatu 'ym ma'e iapo har romo wanekon a'e wà, i'i Tupàn a'e xe. (Xo Zezuz zo nuzapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e a'e.) Aze zaze'eg nezewe nehe, — Hemu'em a'e, za'e nezewe mehe Tupàn pe (Nahemu'em pixik kwaw Tupàn a'e).","num_words":500,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.262,"stopwords_ratio":0.434,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUÀW 18\\n1 A'e ma'e Tupàn pe imume'u re uhem Zezuz oho a'e wi urerupi a'e kury. Uruahaw Xer yrykaw oroho. Ma'eputyr rupaw a'e pe tuz. Uruixe a'e pe. 2 Zut ukwaw a'e ma'eputyr rupaw a'e. Ta'e tuweharupi Zezuz oho a'e pe urerupi a'e xe. 3 A'e rupi Zut oho a'e pe a'e kury, zauxiapekwer waneraha pà a'e kury, zauxiapekwer tàpuzuhu pe har waneraha pà a'e no. Ta'e tuwihaw a'e wà xe, Moizez ze'eg kwaw par parizew her ma'e a'e wà no xe, umur kar a'e zauxiapekwer a'e pe Zut hupi a'e wà xe, Zezuz ipyhyk kar pà wanupe a'e wà xe. Weraha takihepuku a'e pe oho mehe wà, weraha tatainy wà no. 4-5 Zut a'e, Zezuz iàmàtyry'ymar a'e, oho a'e pe zauxiapekwer wanupi a'e no. Ukwaw Zezuz uzeupe uzeapo ma'e ràm paw rupi a'e. A'e rupi oho wakutyr kury, wanupe uze'eg pà kury.\\n— Mon aipo pekar peiko, i'i wanupe.\\n— Uruekar Zezuz Nazare pe har uruiko ure, i'i izupe wà. — Aihe ihe, i'i wanupe. 6 Henu mehe zauxiapekwer uzewyr izuwi wà, ywy rehe u'ar pà wà. 7 Upuranu wi wanehe. — Mon aipo pekar peiko, i'i wanupe. — Zezuz Nazare pe har, i'i izupe wà.\\n8 — Aihe ihe, a'e kwez peme. Herekar pe. Herexak pe kwez kury. Pepyhyk zo ko heremiruze'eg pe wà nehe. Tuwe oho wà nehe, i'i wanupe. 9 (Nezewe i'i wanupe a'e, ta'e nezewe i'i u pe a'e 'ym mehe a'e xe.) — Heru, zauxiapekwer nueraha kwaw ni pitài heremiruze'eg a'e wà nehe. Ni pitài heremiruze'eg nupytu'u kwaw herehe uzeruzar ire a'e wà nehe, i'i izupe.\\n10 Ximàw Pet wereko takihe a'e. Umutyk kury, zauxiapekwer Maw her ma'e imugaz pà kury, inami awyze har iaikaw pà izuwi kury. (Akwez zauxiapekwer a'e, xaxeto pe uma'ereko ma'e romo hekon a'e.) 11 I'i Zezuz Pet pe kury.\\n— Emuzewyr wi netakihe iapirer pupe ty. Apuraraw putar tuwe ma'erahy kwer aha ihe nehe kury, ta'e heru upuraraw kar ihewe a'e xe. Nerepuner kwaw ma'e iapo haw rehe hepyro pà a'e ma'erahy wi nehe, i'i izupe.\\nWeraha Zezuz Anaz huwa rupi wà\\n12 Zauxiapekwer a'e wà, wanuwihaw a'e wà no, zauxiapekwer zutew a'e wà no, upyhyk Zezuz a'e wà kury, iàpixi pà a'e wà kury. 13 Weraha Anaz pe wà kury. Anaz a'e, Kaipa tatyw a'e, xaxeto ikàg wera'u ma'e romo hekon a'e kwarahy rehe a'e. 14 A'e Kaipa a'e, a'e 'ym mehe i'i teko wanupe a'e. — Aze pitài awa umàno teko wanekuzaromo paw rupi a'e nehe, ikatuahy putar nehe. Nezewe mehe amogwer teko numàno kwaw a'e wà nehe, i'i wanupe.\\n— Naiko kwaw hemimu'e romo ihe, i'i Pet a'e kury\\n15 Ximàw Pet a'e, ihe ihe no, oroho Zezuz haikweromo ure kury. Xaxeto wanuwihaw hekwaw katu a'e. A'e rupi aixe aha tuwihaw heko haw pe ihe kury, hàpuz huwake ihe kury. 16 Upyta Pet katu pe uken huwake a'e. Na'e ahem wi aha tuwihaw hàpuz wi ihe kury. Aze'eg amo kuzàwaza uken huwake har pe kury. Na'e araha Pet tàpuz me kury. 17 A'e kuzàwaza uken huwake har uze'eg Pet pe a'e kury. — Ereiko a'e awa hemimu'e romo ne, i'i izupe. — Nan kwaw zàkwà, naiko kwaw hemimu'e romo ihe zàkwà, i'i mua'u Pet izupe.\\n18 Huwixàgahy kury. A'e rupi uma'ereko ma'e a'e wà, zauxiapekwer a'e wà no, umunyk tata a'e pe a'e wà kury. Upu'àm tata huwake wà, uzemuaku pà wà. U'àm Pet oho wanuwake a'e no, uzemuaku pà a'e no.\\nTuwihaw upuranu Zezuz rehe a'e kury\\n19 Xaxeto wanuwihaw upuranu Zezuz rehe a'e kury.\\n— Ma'e rehe erepurumu'e ne, i'i izupe. — Mo neremimu'e romo wanekon a'e wà, i'i izupe. 20 Uze'eg Zezuz izupe. — Tuweharupi amume'u Tupàn ze'eg aha teko nànàn ihe. Apurumu'e aha tuweharupi wazemono'ogaw pe, Tupàn hàpuzuhu pe no, Zutew paw wazemono'ogaw pe no. Nazeàmim kwaw ize'eg rehe hepurumu'e mehe ihe. 21 A'e rupi màràzàwe tuwe erepuranu herehe ne. Epuranu eho herenu arer wanehe nehe ty. — Ma'e Zezuz umume'u peme a'e, ere wanupe nehe. Ukwaw heze'eg awer a'e wà, a'e heremimume'u kwer a'e wà, i'i izupe.\\n22 Na'ikatu kwaw Zezuz ze'eg amo zauxiapekwer pe a'e. A'e rupi a'e zauxiapekwer ukwar Zezuz huwa pe a'e kury. — Emuawate katu ko tuwihaw ty, i'i Zezuz pe. — Eze'eg zo nezewe izupe ty, i'i izupe.\\n23 I'i Zezuz izupe. — Aze ikatu 'ym ma'e amume'u aipo ihe, emume'u xe har nànàn ty, i'i Zezuz izupe. — Ikatuahy heze'eg. Naheremu'em pixik kwaw ihe. Màràzàwe tuwe erekwar heruwa pe ne, i'i izupe.\\n24 Zezuz iàpixi haw we a'e rihi. Na'e Anaz omono kar Zezuz Kaipa pe a'e kury. Amo ae xaxeto romo hekon a'e.\\nZapukaz uze'eg a'e kury\\n25 Pet a'e pe hekon uzemuaku pà. A'e rupi amogwer uze'eg izupe a'e wà kury. — Aipo ereiko a'e awa hemimu'e romo ne, i'i izupe wà. — Nan, naiko kwaw ihe ty wà, i'i mua'u wanupe.\\n26 Amo xaxeto pe uma'ereko ma'e a'e, a'e awa Pet hemimugaz kwer iànàm a'e, uze'eg Pet pe a'e kury. — Uruexak kwez Zezuz rehe we nereko mehe ma'e tymaw pe ihe, i'i izupe. 27 — Nan, i'i wi Pet kury. Tàrityka'i uze'eg zapukaz a'e kury.\\nWeraha Zezuz Pirat huwa rupi wà kury\\n28 Zauxiapekwer weraha Zezuz Kaipa hàpuz wi tuwihawete hàpuzuhu pe a'e wà kury. A'e tuwihaw nuiko kwaw Zutew romo a'e. Izi'itahy kury. Zutew nuixe kwaw tàpuz me wà, ta'e aze mo wixe a'e pe wà, a'e mehe mo uhaw mo uzekwaku haw wà xe. A'e rupi nupuner iwer mo a'e mai'u haw i'u haw rehe a'e wà. 29 Pirat tuwihawete her romo a'e. Uhem oho wàpuz wi wanuwàxi pà a'e kury. — Ma'e uzapo ko awa ra'e, ma'enugar hemiapo kwer ikatu 'ym ma'e pemume'u putar heruwa rupi nehe kury, i'i wanupe, wanehe upuranu pà. 30 — Aze mo nuzapo iwer mo ikatu 'ym ma'e a'e, a'e mehe mo nurerur iwer mo neruwa rupi ure, i'i mua'u izupe wà.\\n31 — Aze amo umume'u hemiapo kwer wà nehe, — Ko awa nuweruzar kwaw ze'eg kwehe arer a'e, aze i'i amo wà nehe, a'e mehe pe ae pezepyk hehe pe nehe, i'i Pirat Zutew wanupe. I'i Zutew izupe wà. — Nurupuner kwaw teko izuka haw rehe ure, i'i mua'u izupe wà.\\n32 (A'e 'ym mehe Zezuz uze'eg wemimu'e wanupe a'e. — Zauxiapekwer hezuka putar ywyra kanetar rehe a'e wà nehe, i'i wanupe. Zutew nuzuka kwaw puruzuka ma'e nezewe a'e wà. Xo Zutew 'ym nezewe uzuka ikatu 'ym ma'e iapo har a'e wà. A'e rupi ywyra kanetar rehe izuka haw uzeapo ize'eg awer rupi katete a'e.)\\n33 Wixe wi Pirat oho wàpuzuhu pe kury.\\n— Aipo ereiko Zutew wanuwihaw romo ne, i'i Zezuz pe.\\n34 — Aipo ne ae erepuranu herehe ne. Aze ru'u amogwer uze'eg nezewe herehe a'e wà, i'i Zezuz izupe.\\n35 — Naiko kwaw zutew romo ihe, i'i Pirat izupe. — Neànàm a'e wà, wanuwihaw a'e wà no, a'e ae nererur kwez xe ihewe a'e wà. Ma'e erezapo ra'e, i'i izupe.\\n36 I'i Zezuz izupe. — Naiko kwaw tuwihaw xe har romo ihe, ywy rehe har romo ihe. Teko nahemuigo kar kwaw uwihaw romo a'e wà. Aze mo tuwihaw ywy rehe har romo aiko, a'e mehe mo heremiruze'eg nahezuka kar iwer mo Zutew wanupe a'e wà, i'i izupe. 37 — A, aipo tuwihawete romo ereiko ne, i'i izupe, Zezuz pe. I'i Zezuz izupe. — Eremume'u tuwihawete romo hereko haw kwez kury. Azexak kar ihe, azur ko ywy rehe ihe, ze'eg azeharomoete har imume'u pà ihe. Xo a'e ma'e rehe azur xe ihe. Aze teko weruzar heze'eg azeharomoete har a'e wà nehe, wiko putar heremiruze'eg romo a'e wà nehe, i'i izupe.\\n38 — Mo umume'u ze'eg azeharomoete har a'e wà. Ni amo teko nukwaw kwaw ze'eg azeharomoete har a'e wà, i'i Pirat izupe.\\nUmume'u Zezuz izuka àwàm a'e kury\\nNa'e uzewyr wi Pirat oho katu pe Zutew wanuwa rupi kury, wanupe uze'eg pà kury.\\n— Nuiko kwaw ikatu 'ym ma'e iapo har romo a'e. A'e rupi nazepyk kwaw hehe ihe nehe, i'i wanupe. 39 — Kwarahy nànàn pezapo mai'u haw Zanera'yr Wazuka 'ym Awer her ma'e pe. Amuhem kar amo awa zemunehew paw wi ihe, ko pezemono'ogaw 'ar nànàn ihe. Aze ikatu peme nehe, amuhem kar putar ko zutew wanuwihawete peme ihe nehe kury. A'e rupi nupyta kwaw zemunehew paw pe a'e nehe, i'i wanupe.\\n40 Uhapukaz izupe wà. — Nan kwaw ty, emuhem kar zo ty, i'i izupe wà. — Emuhem kar amo ae zemunehew paw pe har urewe nehe. Emuhem kar Hapa ta'yr urewe nehe ty, i'i izupe wà. (Hapa ta'yr a'e, ma'e rehe imunar ma'e romo hekon a'e, puruzuka ma'e romo hekon a'e.)","num_words":1332,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.275,"stopwords_ratio":0.448,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 TEXARON 5\\nXiàro Zezuz tur àwàm zane nehe\\n1 — Ma'e 'ar mehe Zezuz ur putar a'e nehe, peze ru'u peiko. — Màràn 'ar ximumaw putar hàro pà nehe, peze ru'u peiko. Nurumume'u kwaw i'ar peme ure. 2 Ma'e rehe imunar ma'e a'e, wixe amo hàpuz me pyhaw a'e, ma'e rehe imunar pà a'e. Nezewegatete Zanezar 'ar a'e nehe no, uhem putar wà a'e nehe, ur haw imume'u 'ym pà a'e nehe. Teko nukwaw kwaw tur àwàm a'e wà nehe. 3 Kuzà ipuru'a ma'e a'e, nukwaw kwaw umemyrahy haw wi uhem àwàm a'e. — Nahepurupuraraw wer kwaw zepe a'e ma'erahy rehe ihe, i'i putar zepe uzeupe nehe. Nan kwaw pa. Upuraraw putar a'e ma'erahy azeharomoete nehe. Nupuner kwaw uhemaw rehe izuwi nehe. Nezewegatete teko a'e wà nehe no. Nukwaw kwaw ma'erahyhu iahykaw rehe har ihemaw 'ar a'e wà no. — Xo ikatuahy ma'e uzeapo iko zanewe kury, naxipuraraw kwaw ma'erahy zaiko zane kury, i'i putar uzeupeupe wà nehe. Na'arewahy a'e 'ar mehe we uhem putar ma'erahyhu iahykaw rehe har a'e nehe. — Nahepurupuraraw wer kwaw zepe ko ma'erahy rehe ihe, i'i putar zepe uzeupe wà nehe, a'e kuzà ài wà nehe. Nan kwaw pa. Upuraraw putar tuwe a'e ma'erahyhu wà nehe. Nupuner kwaw uhemaw rehe izuwi wà nehe.\\n4 Urerywyr wà, pekwaw katu Tupàn ze'eg, a'e rupi napepytuhegatu kwaw Zezuz tur mehe nehe. 5 Peiko 'aromo wata ma'e ài pe, Tupàn ze'eg kwaw par romo pe. Nazaiko kwaw pyhaw wata ma'e ài zane, nazaiko kwaw Tupàn ze'eg ikwaw 'ymar romo zane. 6 A'e rupi, tuwe xiàro tur àwàm zane nehe kury. Zazeruze'eg tuwe tur àwàm hàro mehe zane nehe kury. 7 Zezuz tur àwàm rehe ze'egaw ikwaw 'ymar a'e wà, wiko teko uker tetea'u ma'e ài a'e wà, wiko uka'u ma'e ài a'e wà no. Uzapo ikatu 'ym ma'e pyhaw wà. Ipytuhegatu putar tur mehe wà nehe, ta'e nuàro kwaw wà xe. 8 Xikwaw katu Zezuz tur àwàm rehe ze'egaw zane. Zaiko 'aromo wata ma'e ài. A'e rupi, tuwe zazeruze'egatu hàro mehe nehe. Zauxiapekwer umunehew upuxi'a iwànaw tàtà ma'e a'e. A'e rupi u'yw nuzuka kwaw. Zanezeruzar haw a'e, zanepuruamutar katu haw a'e no, nuzawy kwaw puxi'a iwànaw tàtà ma'e a'e. Tuwe zazeruzar katu hehe nehe, tuwe xiamutar katu nehe no, tuwe zapuruamutar katu nehe no. A'e rupi aze Zurupari ipurapo kar wer ikatu 'ym ma'e rehe zanewe a'e nehe, a'e mehe naxiapo kwaw nehe. Zauxiapekwer umunehew zapew tàtà ma'e no, u'yw wi no. Zezuz tur àwàm hàro haw a'e, nuzawy kwaw zapew tàtà ma'e zanewe a'e. Tuwe xiàrogatu Zezuz tur àwàm zane nehe, ta'e zanepyro har romo hekon a'e xe. A'e rupi aze Zurupari ipurapo kar wer ikatu 'ym ma'e rehe zanewe nehe, a'e mehe naxiapo kwaw nehe. 9 Tupàn zanerexarexak a'e. Zanemuigo kar putar uzeupe tuweharupi nehe, ikatu 'ym ma'e wi zanepyro pà nehe. Nazanerexarexak kwaw zepykaw pe zanemono kar haw rehe. 10 Ta'e Zezuz Zaneruwihawete Zanezar umàno zanerekuzaromo a'e xe. A'e rupi Tupàn nuzepyk kwaw zanerehe. A'e rupi zaiko putar tuweharupi ipyr nehe. Aze zamàno tur 'ym mehe nehe, a'e mehe zaha putar ipyr nehe. Aze nazamàno kwaw tur 'ym mehe nehe, zaha putar ipyr nehe no. 11 Peze'eze'eg peiko pezeupeupe nehe, Zezuz tur àwàm imume'u pà pezeupeupe, pezemurywete kar pà nehe. Peze'eze'eg wiwi pezeupeupe nehe, tur àwàm imume'u wiwi pà pezeupeupe nehe, pezemurywete kar wiwi pà tuweharupi nehe.\\nPawru uze'eg ikatu ma'e iapo haw rehe a'e kury\\n12 Herywyr wà, hereinyr wà. Uruzapo kar putar ko ma'e peme ure nehe kury. — Pemuwete katu Tupàn ze'eg imume'u har pepyr uma'ereko ma'e pe wà nehe. Ta'e Tupàn wexaexak a'e wà xe, peneruze'egar romo a'e wà xe, pemu'e kar pà wanupe a'e wà xe. 13 Pezekaiw katu wanehe nehe no. Pezamutar katu pe wà nehe no. Ta'e umume'u Tupàn ze'eg waiko peme a'e wà xe. Pezeàmàtyry'ym zo nehe.\\n14 Aze amo uzeruzar ma'e iranahy iko a'e nehe, peruze'eg peho nehe. — Ema'ereko katu tuweharupi nehe, peze izupe nehe. Aze heta ukyze katu ma'e pepyr wà nehe, aze heta ikàg 'ym ma'e pepyr wà nehe, pemono pekàgaw wanupe nehe no. Aze teko uzapo ikatu 'ym ma'e peme wà nehe, pepuruzukaiw zo wanupe. 15 Aze amo uzapo ikatu 'ym ma'e peme wà nehe, pezapo zo ikatu 'ym ma'e wanupe nehe. Xo ikatuahy ma'e zo pezapo wanupe nehe, pezeupeupe nehe no.\\n16 Penurywete tuweharupi nehe no. 17 Peze'eg zaneru pe tuweharupi nehe no.\\n18 — Ikatuahy neremimur kar urewe, Tupàn, peze tuweharupi izupe nehe. Ikatu ma'e uzeapo putar peme nehe. Ikatu 'ym ma'e uzeapo putar peme nehe no. Ma'e paw uzeapo mehe pemume'u Tupàn ikatu haw izupe nehe. Ta'e nezewe Tupàn uzapo kar Zaneruwihawete Zezuz rehe uzeruzar ma'e wanupe a'e xe.\\n19 Aze Tekwe Puràg uzapo kar ma'e teko wanupe nehe, pemupytu'u kar zo iapo re pe wà nehe, aze umuze'eg kar a'e wà nehe, pemupytu'u kar zo waze'eg ire pe wà nehe. 20 Aze teko i'i nezewe wà nehe, — Aze'eg putar peme Tupàn her rehe ihe nehe, aze i'i peme wà nehe, a'e mehe pezeapyaka katu waze'eg rehe nehe. 21 Aze ikatu nehe, pezekaiw katu hehe nehe. Aze na'ikatu kwaw nehe, pezekaiw zo hehe nehe. Peruzar zo nehe. 22 Petyryk tuwe wyzài ikatu 'ym ma'e wi nehe.\\n23 Tupàn a'e, zanemupytu'u kar ma'e wi zanekyze re a'e. Tuwe pemuigo kar tuwe wemiruze'eg romo a'e nehe. Tuwe pemunyryk kar ikatu 'ym ma'e wi nehe no, Zezuz Zaneruwihawete Zanezar tur 'ym mehe we nehe. 24 Tupàn penexanexak arer romo hekon a'e. Uzekaiw katu zanerehe. Uzapo tuwe ma'e uze'eg rupi. Uzapo tuwe wemimume'u kwer no, ta'e nahemu'em kwaw a'e xe.\\n25 Urerywyr wà. Peze'eg Tupàn pe urerehe nehe. 26 Peze'eg pezeupeupe paw rupi nehe, Zezuz hape rupi oho ma'e wanupe nehe. — Pawru umur kar uze'eg kwez peme a'e wà. — Aipo pekatu peiko, i'i zanewe a'e wà, peze pezeupeupe a'e pe.\\n27 — Pemugeta ko pape nehe, penywyr nànàn nehe, a'e peme ihe kury, ta'e Tupàn hemuze'eg kar nezewe a'e xe.\\n28 Tuwe Zezuz Zaneruwihawete Zanezar uzapo ikatuahy ma'e peme a'e nehe kury. Upaw kwez kury. Pawru.","num_words":955,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.252,"stopwords_ratio":0.453,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg EMEREW WÀ 2\\nTupàn zanepyro tuwe a'e\\n1 A'e rupi zazekaiw wera'u tuwe ze'eg azeharomoete har rehe nehe, ze'eg zanereminu kwer rehe nehe. A'e rupi ni amo nazanemuzeruzar kar kwaw wemu'emaw rehe a'e wà nehe. 2 Tupàn heko haw pe har umume'u a'e ze'eg purupe a'e wà. Azeharomoete a'e ze'eg a'e. Tupàn ukwaw kar a'e ze'eg azeharomoete har purupe a'e. Aze teko nuzeruzar kwaw hehe wà nehe, aze nuweruzar kwaw wà nehe, Tupàn uzepyk putar a'e teko wanehe nehe. 3 Tupàn ikatuahy a'e, ta'e upurupyro iko tatahu wi a'e xe, ikatu 'ym ma'e wi a'e xe. Aze nazazekaiw kwaw a'e zepyro haw rehe nehe, nazapuner kwaw zanehemaw rehe zepykaw wi nehe. Zanezar ràgypy umume'u a'e zepyro haw a'e, ko ywy rehe wiko mehe a'e. Henu har a'e wà, umume'u zanewe a'e wà no. — Azeharomoeteahy ko ureze'eg ure, i'i zanewe wà, Zezuz ze'eg imume'u mehe zanewe wà. 4 A'e 'ar mehe we Tupàn uzapo kar purumupytyhegatu kar haw teko wanuwa rupi no, ukàgaw hexak kar pà purupe no. Uzapo kar ma'e hexak pyr 'ym no. Umur Wekwe Puràg no, Zezuz rehe uzeruzar ma'e wanupe no. Tekwe Puràg uzapo kar ma'e ikatuahy ma'e wanupe pitàitàigatu no, ta'e Tupàn uputar nezewe haw a'e xe.\\nZezuz Zaneruwihawete wiko zanepyro har romo a'e\\n5 Urumume'u ywy iapo awer kwez peme ure. Ywy iapo mehe Tupàn numuigo kar kwaw weko haw pe har ywy rehe har wanuwihaw romo a'e wà. 6 Nan kwaw nezewe pa. Nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer a'e, pape rehe imuapyk pyrer a'e.\\n— Ne Tupàn ne, nema'enukwaw ywy rehe har wanehe ne.\\nNuiko kwaw ikàg ma'e romo a'e wà. Nema'enukwaw katu wanehe.\\n7 Awa neremuigo kar kwaw ikàg ma'e romo ne.\\nNereko haw pe har ikàg wera'u ywy rehe har wi a'e wà.\\nEremuigo kar awa kwez ikàg wera'u ma'e romo kury.\\nEremono nekàgaw nepuràgaw kwez izupe,\\ni'i Tupàn ze'eg kwehe arer.\\n8 Pureruze'eg ma'e romo eremuigo kar kwez kury.\\nWiko putar ma'e wazar romo paw rupi katete nehe no,\\n— Awa ma'e paw wazar romo hekon a'e, teko paw wanuwihaw romo hekon a'e, i'i ze'eg kwehe arer. Màràzàwe tuwe aipo pa. Ko 'ar rehe ni amo awa nuiko kwaw ma'e paw wazar romo wà. Ni amo nuiko kwaw teko paw wanuwihaw romo wà. Nan. 9 Zezuz wiko putar ma'e paw wazar romo a'e nehe, teko paw wanuwihaw romo a'e nehe no. Amo 'ar mehe Tupàn heko haw pe har ikàg wera'u izuwi a'e wà. Ta'e uzeapo ikàg 'ym ma'e romo a'e xe. A'e rupi upuner umàno haw rehe teko wanekuzaromo paw rupi. Ta'e Tupàn zanepuhareko katu a'e xe. Ko 'ar rehe Tupàn umuigo kar Zezuz tuwihawete romo kury. Omono ukàgaw upuràg eteahy haw izupe a'e no, ta'e Zezuz umàno teko wanekuzaromo a'e xe. 10 Tupàn uzapo ma'e paw rupi katete a'e wà, teko paw rupi katete a'e wà no. Zaneapo a'e no. Iporomono wer ukàgaw rehe upuràgaw rehe purupe a'e. A'e rupi nezewe uze'eg uzeupe. — Aze hera'yr upuraraw ma'erahy a'e nehe, teko wanekuzaromo a'e nehe, xo a'e mehe zo apuner wapyro haw rehe tatahu wi ihe nehe. Xo a'e mehe zo nazepyk kwaw wanehe nehe, i'i Tupàn uzeupe. A'e rupi upuraraw kar ma'erahy wa'yr pe, imumàno kar pà. Ukweraw mehe a'e ràgypy uzeupir oho ywate a'e, wemipyro kwer wanenataromo a'e, wanape ràm iapo har ài a'e. Hemipyro kwer a'e wà nehe, ywy rehe har wanuwihaw romo wanekon putar a'e wà nehe. Umàno mehe Zezuz upyro tuwe ikatu 'ym ma'e iapo har a'e wà, tatahu wi a'e wà.\\n11 Zezuz umukatu teko a'e wà, wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi a'e wà. Tupàn ta'yr romo hekon a'e. Hemimukatu kwer a'e wà no, wereko Tupàn u romo a'e wà no. A'e rupi Zezuz na'imaranugar kwaw wanehe uze'eg mehe a'e. — Herywyr wà, i'i iko wanupe. 12 Nezewe i'i Zezuz.\\n— Tupàn, amume'u putar nekatu haw herywyr wanupe ihe nehe.\\nAmume'u katu putar nekàgaw teko nànàn ihe nehe no, wazemono'og mehe ihe nehe no,\\n13 Nezewe i'i Zezuz purupe. — Azeruzar katu Tupàn rehe ihe. Uzapo putar ikatu ma'e ihewe nehe, i'i wanupe. Amo ae ma'e umume'u wanupe no. — Aiko xe hepurumuzàmuzàg zàwenugar wapyr ihe, ta'e Tupàn umur ihewe a'e wà xe, i'i wanupe.\\n14 Ipurumuzàmuzàg zàwenugar a'e wà, teko romo wanekon a'e wà. Ho'o wà, huwy wà no. A'e rupi Zezuz a'e no, wiko wazàwe a'e no, awa romo wiko pà a'e no. A'e rupi upuner ikàgaw izo'okaw rehe, àzàg wanuwihaw wi a'e, tekwe ikatu 'ym ma'e wanuwihaw wi a'e. Wanuwihaw a'e, zanemukyze har zanemàno haw wi a'e. 15 Teko ukyze katu umàno àwàm wi a'e wà. A'e rupi zemunehew paw pe har ài wanekon wà. Zezuz umuhem kar teko a'e zemunehew paw wi a'e wà. Nukyze kwaw umàno haw wi wà kury. 16 Ko heze'eg azeharomoete ihe. Nur kwaw Zezuz weko haw pe har wapytywà pà a'e. Nan. Nezewe i'i ze'eg imuapyk pyrer a'e. — Zezuz upytywà Àmàrààw izuapyapyr iko a'e wà, i'i a'e ze'eg. 17 A'e rupi Zezuz a'e, wywyr wazàwegatete hekon a'e. A'e rupi Xaxeto wanuwihaw ài hekon wanupe a'e, ma'e iapo pà Tupàn huwa rupi wanekuzaromo a'e. Nupytu'u kwaw ma'e iapo re Tupàn huwa rupi, uzehe uzeruzar ma'e wanekuzaromo. Upuhareko katu teko a'e wà, a'e rupi uze'eg nezewe Tupàn pe tuweharupi a'e. — Ezepyk zo wanehe nehe, ta'e amàno wanekuzaromo ihe xe, wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e imunàn pà ihe xe, i'i iko izupe. Nezewe mehe Tupàn umunàn wanemiapo kwer wanuwi. Heharaz a'e ikatu 'ym ma'e wi. 18 Ywy rehe heko mehe Zurupari uzeagaw zepe ikatu 'ym ma'e iapo kar pà Zezuz pe a'e. Upuraraw Zezuz ma'erahy a'e no. Nuzapo kwaw ikatu 'ym ma'e. A'e rupi ko 'ar rehe upuner teko wapytywà haw rehe nehe kury, aze Zurupari ipurapo kar wer ikatu 'ym ma'e rehe wanupe nehe.","num_words":917,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.491,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUÀW 14\\n— Aze pezeruzar herehe nehe, peho putar heru pyr nehe, i'i Zezuz wemimu'e wanupe a'e kury\\n1 Uze'eg wiwi Zezuz urewe a'e kury.\\n— Pekyze zo tuwihaw wanuwi nehe, pezemumikahy zo nehe. Pezeruzar Tupàn rehe, pezeruzar herehe nehe no. 2 Heta tetea'u tàpuz heru heko haw pe. Amuhyk putar a'e peneko àwàm aha a'e pe peme ihe nehe. Aze mo namuhyk iwer, a'e mehe mo namume'u iwer mo imuhyk àwàm peme. 3 Peneko àwàm imuhyk kar ire nehe, azewyr wi putar tuwà xe nehe no, pemono'ono'og pà hezeupe nehe no. A'e rupi peiko putar hepyr nehe. 4 Pekwaw a'e pe heho àwàm me pureraha ma'e pe.\\n5 Uze'eg Tume izupe. — Urezar, nurukwaw kwaw neho àwàm ure. Màràzàwe urukwaw putar pe nehe, nepyr ureho àwàm nehe, i'i izupe. 6 I'i Zezuz izupe. — Teko amo taw pe oho mehe a'e wà, wata pe rupi a'e wà. Wanape zàwenugar romo aiko ihe. Aze teko iho wer Tupàn heko haw pe wà nehe, uzeruzar putar herehe wà nehe. Amume'u ze'eg azeharomoete har purupe ihe no. Aze pezeruzar heze'eg rehe nehe, peiko putar peho Tupàn pyr tuweharupi nehe. Aze teko heremiruze'eg romo wanekon wà nehe, ukweraw wi putar wà nehe, wikuwe wi putar tuweharupi wà nehe. Ni amo nueraha kwaw teko Tupàn pe wà nehe. Xo ihe zo araha putar teko izupe ihe wà nehe, i'i Zezuz Tume pe.\\n7 — Hekwaw pe pe, i'i urewe. — A'e rupi pekwaw putar heru nehe no. Azeharomoete pekwaw heru kury. Azeharomoete pexak heru kury, i'i urewe.\\n8 Uze'eg Piri izupe. — Urezar, exak kar neru urewe nehe. Nurenoz kwaw amo ae ma'e newe ure nehe, aze erexak kar neru urewe nehe, i'i izupe.\\n9 Uze'eg Zezuz izupe.\\n— Kwehe aiko pepyr ihe. Aipo nahekwaw kwaw pe ne rihi, Piri. Aze amo wiko herexakar romo a'e nehe, wiko heru hexakar romo a'e nehe no. Herexak mehe erexak heru iko ne.\\n— Exak kar neru urewe nehe, ere ihewe. Màràzàwe tuwe ereze'eg nezewe. 10 — Aipo nerezeruzar kwaw heru inuromo hereko haw rehe ne, Piri. Aipo nerezeruzar kwaw heru heinuromo heko haw rehe ne. Namume'u e kwaw ko heze'eg newe ihe. Heru heinuromo har umume'u kar iko ihewe a'e, uzapo kar ma'e iko ihewe a'e no. 11 Pezeruzar ko heze'eg rehe nehe. Aiko heru inuromo ihe. Heru wiko heinuromo a'e no. Pema'enukwaw heremiapo kwer rehe nehe, ma'e purumupytuhegatu kar haw rehe nehe. A'e mehe pezeruzar putar pitài romo hereko haw heru inuromo nehe. 12 Azeharomoete ko heze'eg ihe. Herehe uzeruzar ma'e uzapo putar ma'e hezàwegatete a'e wà nehe. Upurumupytuhegatu kar wera'u putar ihewi a'e wà nehe, ta'e aha putar heru ipyr ihe nehe xe. 13 Azapo putar wyzài ma'e peme ihe nehe, aze penoz a'e ma'e heru pe herer rehe nehe. Nezewe mehe aexak kar putar heru ikàgaw ipuràg eteahy haw purupe ihe nehe. 14 Aze penoz wyzài ma'e herer rehe nehe, azapo putar a'e ma'e peme ihe nehe.\\n— Tekwe Puràg upyta putar pepyr tuweharupi a'e nehe, i'i Zezuz wemimu'e wanupe a'e kury\\n15 Uze'eg wi urewe.\\n— Aze heamutar katu pe nehe, peruzar putar heze'eg nehe. 16 Aenoz putar amo ae pepytywà har heru pe ihe nehe. Umur kar putar wekwe peme a'e nehe. Hekwe umume'u xo ze'eg azeharomoete har purupe a'e. Upyta putar pepyr tuweharupi a'e nehe. 17 Tupàn iàmàtyry'ymar ywy rehe har nuexak kwaw Tupàn rekwe tur mehe a'e wà nehe, nukwaw kwaw a'e wà nehe. A'e rupi nupuner kwaw hemiruze'eg romo weko haw rehe a'e wà nehe. Pekwaw putar nehe, ta'e upyta putar pepyr a'e nehe xe, ta'e wiko putar pepy'a pe a'e nehe xe.\\n18 Napuezar kwaw ihe nehe. Azewyr wi putar tuwà peme nehe no. 19 Na'iàrew kwaw heho àwàm. A'e re heàmàtyry'ymar ywy rehe har naherexak kwaw a'e wà nehe. Pe herexak wi putar pe nehe. Ta'e akweraw wi putar hemàno re ihe nehe xe. Aiko wi putar tuweharupi nehe. A'e rupi pekweraw wi putar pemàno re nehe no. Peiko wi putar tuweharupi nehe no. 20 A'e 'ar ihem mehe nehe, pekwaw putar heru inuromo hereko haw pe nehe. Pekwaw putar heinuromo peneko haw nehe no, peinuromo hereko haw zàwegatete nehe no.\\n21 Aze amo uzeruzar heze'eg rehe a'e nehe, aze weruzar heze'eg a'e nehe no, a'e ae heamutar katu har romo hekon a'e nehe. Aze amo heamutar katu a'e nehe, heru uzamutar katu a'e teko a'e nehe no. Azamutar katu putar a'e heamutar katu har ihe nehe no. Azekwaw katu kar putar izupe ihe nehe no.\\n22 Zut a'e (nan Zut Kario pe har a'e, Zut inugwer a'e) upuranu Zezuz rehe a'e kury.\\n— Hezar, i'i izupe. — Erezekwaw katu kar putar urewe ne nehe. Màràzàwe tuwe nerezekwaw kar kwaw amogwer teko ywy rehe har wanupe nehe, i'i Zut izupe, hehe upuranu pà. 23 Uze'eg wi urewe. Aze teko heamutar katu a'e wà nehe, weruzar putar heze'eg a'e wà nehe. Heru uzamutar katu putar a'e teko a'e wà nehe no. Heru a'e nehe, ihe ihe nehe no, uruzur putar wapyr urereko pà ure nehe no. 24 Heamutar 'ymar nuweruzar kwaw heze'eg a'e wà nehe. Peinu heze'eg. Namume'u kar kwaw a'e ze'eg hezeupe. Nan. Hemur kar har umume'u kar a'e ze'eg ihewe a'e. 25 Agwer ma'e amume'u peme ihe, pepyr hereko mehe we ihe. 26 Heru umur kar putar Wekwe Puràg purupytywà ma'e pepyr a'e nehe, ta'e peiko heremiruze'eg romo pe xe. Pemu'e putar ma'e rehe paw rupi a'e nehe. Pemuma'enukwaw kar putar heze'eg rehe paw rupi a'e nehe no.\\n27 Heho re, aze mo napupytywà putar iwer ihe, a'e mehe mo pekyze mo heàmàtyry'ymar wanuwi pe, pekyze mo ma'e wi pe. Hekàg ihe. Nakyze kwaw wanuwi ihe, ma'e wi ihe. A'e rupi amukàg putar pepy'a ihe nehe. A'e rupi napekyze kwaw nehe no. Teko napemukàg kar kwaw hezàwe a'e wà. Xo ihe zo akwaw tuwe pemukàg kar haw ihe. A'e rupi pezemumikahy zo heho àwàm rehe nehe. Pekyze zo heàmàtyry'ymar wanuwi nehe. Pekyze zo wyzài ma'e wi nehe. 28 — Aha putar pewi ihe nehe, azewyr wi putar peme ihe nehe no, a'e kwez peme. Peinu imume'u mehe pe. Aze mo heamutar katu pe, a'e mehe mo penurywete mo heru ipyr heho àwàm rehe pe, ta'e heru ikàg wera'u ihewi a'e xe. 29 Amume'u heho àwàm kwez peme ihe kury, heho 'ym mehe we ihe rihi. A'e rupi ywak rehe heho àwàm hexak mehe pezeruzar putar tuwe heze'eg rehe nehe, herehe nehe.\\n30 Napuner kwaw kwehea'u peme heze'egaw rehe kury, ta'e heàmàtyry'ymar ko ywy rehe har wanuwihaw a'e xe, umur kar wemiruze'eg xe a'e wà xe: hepyhyk putar a'e wà nehe. Aze mo nazezuka kar iwer mo wanupe, a'e mehe mo nupuner iwer mo hezuka haw rehe wà. 31 Azamutar katu heru ihe. A'e rupi azapo wi putar hemiapo putar haw paw rupi ihe nehe. A'e rupi teko ukwaw putar heru iamutar katu haw a'e wà nehe. Azamutar katu heru ihe. Uze'eg wi urewe kury. — Zaha ty wà, zahem zaha xe wi nehe kury ty wà, i'i urewe kury.","num_words":1109,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.251,"stopwords_ratio":0.475,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 TUWIHAWETE WÀ 1\\nTuwihawete Tawi itua'uhez a'e kury\\n1 Tuwihaw Tawi itua'uhez tuwe a'e kury. Tàpuz me uma'ereko ma'e upyk zewàwànaw pupe wà. Nezewe rehe we huwixàg. Nupuner kwaw uzemuaku haw rehe. 2 A'e rupi izupe pureruze'egaw imume'u har uze'eg izupe wà kury. — Tuwihaw Tawi, i'i wà. — Uruekar putar amo kuzàwaza nerehe we àràm nerehe uzekaiw ma'e romo ure nehe. Uker putar nepehegwer rehe nemuaku kar pà nehe, i'i izupe wà.\\n3 Na'e wekar kuzàwaza ipuràg eteahy ma'e oho Izaew waiwy nànàn wà kury. Xunez tawhu pe wexak kuzàwaza Amizàg her ma'e wà. Weraha tuwihawete pe wà. 4 Ipuràg eteahy Amizàg a'e. Wiko tuwihawete pe uma'ereko ma'e romo kury. Uzekaiw katu hehe. Nuker kwaw Tawi ipuhe hemireko ài. Nuzapo kwaw a'e ma'e izupe.\\nAnoni heko wer zepe tuwihaw romo\\n5-6 Amixàràw umàno a'e 'ar 'ym mehe. Tawi ta'yr ipy wikuwe ma'e a'e, Anoni her romo Azit imemyr romo hekon a'e. Awa ipuràg eteahy ma'e romo hekon Anoni. Tawi numupytu'u kar kwaw ma'e iapo mehe. — Màràzàwe tuwe erezapo agwer ma'e, ni'i pixik kwaw. A'e rupi uzapo wemiapo putar haw oho iko. Heko wer tetea'u tuwihawete romo. Omono'og ywyramawa zeàmàtyry'ymawhu pe heraha pyr tetea'u wà. Omono'og kawaru tetea'u wà no. Omono'og 50 awa wà no. Wyzài taw pe wyzài ywy rehe iho mehe oho hupi wà. 7 Uze'eg Anoni oho Zoaw Zeruz imemyr pe kury, xaxeto Amiatar pe no. Wiko hehe we wà kury. Uputar tuwihawete romo heko àwàm a'e wà no. 8 Amo awa nuputar kwaw tuwihawete romo heko àwàm a'e wà. Na'aw waner xe wà kury: Xaxeto Zanok her ma'e. Menai Zoiaz ta'yr. Tupàn ze'eg imume'u har Nàtà her ma'e. Ximez. Hei. Zauxiapekwer Tawi rehe uzekaiw ma'e wà.\\n9 Amo 'ar mehe Anoni uzuka amo ma'ea'yr oho ita moz her ma'e pe ytyzuzàmaw Hozew her ma'e huwake wà: àràpuhàràn wà, tapi'ak awa wà no, tapi'aka'yr ikyra katu ma'e wà no. Wenoz Tawi ta'yr a'e pe wà. Wenoz amogwer Tawi hehe we har a'e pe wà no. Zuta ywy rehe har romo wanekon a'e wà. 10 Xàrumàw wiko tywyr amo u hemireko pupe har romo a'e. Nuenoz kwaw a'e. Amo awa nuenoz kwaw wà no. Ni Nàtà Tupàn ze'eg imume'u har, ni Menai, ni zauxiapekwer Tawi rehe uzekaiw ma'e nuenoz kwaw wà.\\nWiko Xàrumàw tuwihawete romo kury\\n11 Na'e oho Nàtà Matexewa Xàrumàw ihy pe uze'eg pà kury. Upuranu hehe. — Aipo erekwaw Anoni Azit memyr tuwihaw romo uzemuigo kar awer ne. Tuwihaw Tawi nukwaw pixik kwaw ma'e uzeapo ma'e kwer a'e. 12 Amume'u putar amo pureruze'egaw ihe kury. Aze nepurupyro wer nezehe nehe, aze nepurupyro wer nememyr rehe nehe no, 13 eze'eg eho tàrityka'i tuwihaw Tawi pe kury. — Tuwihaw Tawi, ere izupe nehe. — Aipo neremume'u kwaw nera'yr Xàrumàw nerekuzaromo tuwihaw romo heko àwàm ne. — Wapyk putar tuwihaw henaw rehe hemàno re nehe, nere'e kwaw aipo. Màràzàwe tuwe Anoni uzeapo tuwihaw romo kury, ere izupe nehe, i'i izupe.\\n14 Uze'eg wi Nàtà izupe. — Tuwihaw pe neze'eg mehe we ahem putar a'e pe ihe nehe no. — Azeharomoete ize'eg, a'e putar izupe neze'eg awer rehe ihe nehe no.\\n15 Na'e Matexewa oho tuwihaw iker haw pe izupe uze'eg pà kury. Tua'uhez tuwe Tawi. Amizàg Xunez parer uzekaiw iko hehe. 16 Wapyk Matexewa upenàràg rehe tuwihawete henataromo kury. Upuranu Tawi hehe. — Ma'e ereputar, i'i izupe.\\n17 Uwazar ize'eg izupe. — Tuwihawete Tawi. Eremume'u hememyr Xàrumàw tuwihawete romo heko àwàm Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo ne, nerekuzaromo tuwihawete henaw rehe iapyk àwàm ne. 18 Anoni uzeapo tuwihawete romo kwez kury. Nerekwaw kwaw hemiapo kwer. 19 Uzuka ma'ea'yr tetea'u Tupàn henataromo wà: tapi'ak awa wà, àràpuhàràn wà no, tapi'aka'yr ikyra katu ma'e wà no. Wenoz wywyr mynykaw pe wà no. Wenoz xaxeto Amiatar no, Zoaw zauxiapekwer wanuwihaw henoz pà no. Xo nera'yr Xàrumàw zo nuenoz kwaw wà. 20 Tuwihawete Tawi. Teko Izaew izuapyapyr paw wàro neze'eg àwàm wà nehe. Mo wiko putar tuwihawete romo nerekuzar romo nehe. 21 Aze neremume'u kwaw nehe, nemàno re na'arewahy hepyhyk putar wà nehe. Upyhyk putar nera'yr Xàrumàw a'e wà nehe. Urezuka putar wà nehe, i'i izupe.\\n22 Matexewa ize'eg mehe we uhem Nàtà tàpuzuhu pe kury. 23 Tawi rehe we har umume'u Nàtà Tupàn ze'eg imume'u har a'e pe ihem awer oho izupe wà. Wixe Nàtà upenàràg rehe umuapyk pà tuwihawete henataromo. Umuhyk uwa ywy rehe. 24 Na'e uze'eg izupe kury. — Tuwihawete Tawi, i'i izupe. — Aipo eremume'u Anoni nerekuzaromo tuwihawete romo heko àwàm ne. 25 Kutàri uzuka kar tapi'ak awa oho Tupàn henataromo wà kury. Uzuka kar àràpuhàràn wà no, tapi'aka'yr ikyra katu ma'e wà no. Wenoz nera'yr paw mynykaw pe wà. Wenoz Zoaw neremiruze'eg zauxiapekwer wanuwihaw wà no. Wenoz Amiatar xaxeto romo wiko ma'e no. Kutàri tàrityka'i umai'u waiko wà. U'u win waiko hehe we wà no. Uhapukaz waiko nezewe wà. — Tuwe tuwihawete Anoni umumaw kwarahy tetea'u wiko pà nehe, i'i waiko wà. 26 Anoni naherenoz kwaw a'e. Nuenoz kwaw Zanok xaxeto romo wiko ma'e. Nuenoz kwaw Menai. Nuenoz kwaw Xàrumàw. 27 Aipo erezapo kar nezewe haw izupe. Màràzàwe tuwe neremume'u kwaw tuwihaw nerehe we har wanupe. Màràzàwe tuwe neremume'u kwaw tuwihawete nerekuzaromo àràm urewe, i'i izupe.\\n28 Uze'eg tuwihawete Tawi izupe. — Enoz Matexewa xe kury, i'i izupe. Uzewyr Matexewa henataromo upu'àm pà. 29 — Amume'u putar ko ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ma'erahy heremipuraraw kwer paw wanuwi hepyro arer henataromo ihe nehe kury. 30 Kutàri azapo kar putar ma'e a'e heremimume'u kwer rupi katete ihe nehe kury. — Nememyr Xàrumàw wiko putar tuwihawete romo herekuzaromo a'e nehe, a'e newe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar henataromo ihe. Kutàri azapo kar putar a'e ma'e ihe nehe kury, i'i Tawi Matexewa pe.\\n31 Na'e Matexewa wapyk upenàràg rehe uwa imuhyk pà ywy rehe kury. — Tuwe hezar heruwihawete Tawi wikuwe awyzeharupi a'e nehe, i'i izupe.\\n32 Na'e Tawi omono kar amo uzehe we har xaxeto Zanok ipiaromo kury. Werur kar amo awa izupe wà no: Tupàn ze'eg imume'u har Nàtà her ma'e, Menai Zoiaz ta'yr. Waneixe mehe Tawi uze'eg wanupe. 33 — Peraha uma'ereko ma'e heràpuzuhu pe har penupi wà nehe. Pemuzeupir kar hera'yr Xàrumàw hereimaw kawaràn ikupe pe nehe. Peraha ytyzuzàmaw Ziom her ma'e pe nehe. 34 A'e pe Zanok a'e nehe, Nàtà a'e nehe no, uzakook putar uri kawer Xàrumàw rehe Izaew wanuwihawete romo imuigo kar pà wà nehe. — Tuwe tuwihawete Xàrumàw wikuwe awyzeharupi nehe, peze izupe nehe. 35 A'e ma'e iapo pawire pezur hupi nehe, herenaw rehe wapyk mehe nehe. Wiko putar tuwihawete romo herekuzaromo nehe, ta'e aexak ihe xe, Izaew waneruze'egar romo Zuta waneruze'egar romo ihe xe, i'i Tawi wanupe.\\n36 — Uzeapo putar neremimutar nehe, i'i Menai izupe. — Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nezar umume'u tuwihawete romo heko haw a'e nehe no. 37 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko nerehe we tuweharupi nerekuwe mehe a'e. Tuwe wiko Xàrumàw rehe we nezewegatete nehe no. Tuwe hemiruze'eg ràm heta tetea'u wera'u neremiruze'eg kwer wanuwi wà nehe, i'i izupe.\\n38 Na'e Zanok a'e, Nàtà a'e no, Menai a'e no, zauxiapekwer tuwihawete rehe uzekaiw ma'e a'e wà no, umuzeupir kar Xàrumàw Tawi heimaw kawaràn ikupe pe wà kury. Oho hupi ytyzuzàmaw Ziom her ma'e pe wà. 39 Weraha Zanok uri kawer hyru uzeupi. Wata 'ym mehe we wenuhem hyru Tupàn hàpuzràn wi a'e. Uzakook Xàrumàw rehe kury. Upy xi'àm tapi'ak i'ak kwer wà kury, uhapukaz pà wà. — Tuwe tuwihawete Xàrumàw umumaw kwarahy tetea'u wikuwe pà nehe, i'i wà.\\n40 A'e re teko paw wata oho Xàrumàw haikweromo wà, urywete haw rehe uhapukaz pà wà, uxi'àm upy pà wà no. Wanehapukaz taw nuzawy kwaw àmàn iànoànogaw. Nuzawy kwaw ywy iwokaw.\\n41 Anoni a'e, hehe we har a'e wà no, umai'u paw etea'i mehe wenu wànoànogaw a'e wà. Wenu Zoaw xi'àm ipy mehe. Upuranu a'e pe har wanehe. — Ma'e wànoànog tawhu pe, i'i wanupe.\\n42 Ize'eg mehe we uhem Zonata, xaxeto Amiatar ta'yr a'e pe kury. Uze'eg Anoni Zonata pe. — Eixe ty. Ereiko awa ukyze 'ym ma'e romo. Aipo ikatu ma'e eremume'u putar urewe nehe, i'i izupe.\\n43 — Nan kwaw pa, i'i Zonata. — Tuwihawete Tawi umuigo kar wa'yr Xàrumàw kwez tuwihawete romo tàrityka'i kury. 44 Omono kar awa tetea'u Xàrumàw rupi wà. Na'aw waner xe wà: Zanok, Nàtà, Menai. Omono kar zauxiapekwer uzehe uzekaiw ma'e wà no. Umuapyk Xàrumàw imono kawaràn kupe pe wà, Tawi heimaw kupe pe wà. 45 Na'e Zanok a'e, Nàtà a'e no, uzakook uri kawer Xàrumàw rehe a'e wà kury, tuwihawete romo imuigo kar pà ytyzuzàmaw Ziom her ma'e pe a'e wà kury. A'e re uzewyr oho tawhu pe urywete haw rehe uhapukaz pà wà. Tàrityka'i teko heiheihem waiko Xàrumàw ikatu haw rehe uhapukaz pà wà. A'e waneiheihemaw penu peiko. 46 Xàrumàw wiko tuwihawete romo a'e kury. 47 Tàpuzuhu pe uma'ereko ma'e oho Tawi pe uze'eg pà wà no. — Urerurywete nera'yr Xàrumàw tuwihawete romo heko haw rehe ure, i'i oho izupe wà. — Tuwe teko Xàrumàw her kwaw par heta tetea'u wera'u nerer her kwaw par wanuwi wà nehe. Tuwe hemiruze'eg ràm heta tetea'u wera'u neremiruze'eg kwer wanuwi wà nehe, i'i izupe wà. A'e ma'e henu mehe tuwihawete uzemumew uker haw rehe Tupàn henataromo kury. 48 — Tuwe teko umume'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar ikatuahy haw wà nehe. Ta'e kutàri umuigo kar hezuapyr tuwihawete romo herekuzaromo a'e kury xe. Ta'e wexak kar a'e ma'e ihewe hemàno 'ym mehe we a'e xe, i'i Tawi Tupàn pe.\\n49 Na'e Anoni heminozgwer ukyze katu a'e wà kury. Upu'àm mai'u haw wi a'e wi oho pà wà, pitàitàigatu weko haw kutyr oho pà wà. 50 Ukyze katu Anoni Xàrumàw wi kury. A'e rupi oho Tupàn hàpuzràn pupe kury. Upyhyk ma'ea'yr hapy haw i'ak zàwenugar a'e pe har. Ta'e teko uzapo nezewe uzuka àràm wi uzepyro pà wà xe.\\n51 Umume'u amo Anoni ikyze haw oho Xàrumàw pe wà. — Upyhyk ma'ea'yr hapy haw i'ak zàwenugar oho, i'i izupe wà. Umume'u ize'eg awer Xàrumàw pe wà no. — Tuwe Xàrumàw nahezuka kwaw takihepuku pupe a'e nehe, i'i newe a'e, i'i teko Xàrumàw pe wà.\\n52 Uze'eg Xàrumàw wanupe. — Aze awa wemimume'u iapo har romo hekon a'e nehe, napokok kwaw ni pitài i'aw iàkàg rehe har rehe nehe. Aze ikatu 'ym ma'e rehe ipurapo wer nehe, azuka kar putar ihe nehe, i'i Xàrumàw uzehe we har wanupe.\\n53 Na'e omono kar zauxiapekwer Anoni ipiaromo wà kury. Umuezyw kar ma'ea'yr hapy haw wi wà. Ur Xàrumàw henataromo kury. Wapyk upenàràg rehe uwa imuhyk pà ywy rehe. Uze'eg Xàrumàw izupe. — Eho nereko haw pe kury, i'i izupe.","num_words":1648,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.397,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 17\\nUze'eg Zezuz ikatu 'ygwer rehe a'e kury\\n1 Uze'eg Zezuz wemimu'e wanupe kury. — Tuweharupi teko uzapo ma'e a'e wà, ikatu 'ym ma'e iapo kar pà amo ae teko wanupe a'e wà. Tupàn uzepyk putar a'e ikatu 'ym ma'e iapo kar har wanehe a'e wà nehe. 2 Aze amo awa uzawy kar Tupàn rape amo kwarer pe a'e nehe, iaiw tuwe a'e awa a'e nehe. Tupàn uzepyk putar tuwe a'e awa rehe a'e nehe. Aze mo xiàpixi itahu iazuromo heityk pà yryhu pytepe izuka kar pà, ikatu wera'u mo nezewe mehe a'e Tupàn rape iawy kar har pe. A'e rupi nupuner iwer mo ikatu 'ym ma'e iapo kar haw rehe kwarer pe a'e. 3 Petyryk ikatu 'ym ma'e wi nehe. Aze nerywyr uzapo ikatu 'ym ma'e nehe, emume'u hemiapo kwer izupe nehe. Aze uzemumikahy wemiapo kwer rehe nehe, a'e mehe nereharaz hemiapo kwer wi nehe, imunàn pà nehe. 4 Aze 7 haw uzapo ikatu 'ym ma'e newe nehe, pitài 'ar mehe nehe, aze nezewe i'i newe nehe, — Nazapo wi kwaw nehe, azemumikahy tuwe heremiapo kwer rehe ihe, aze i'i newe a'e re nehe, emunàn izuwi nehe. Nereharaz hemiapo kwer wi nehe, emekuzar kar zo izupe nehe.\\nUze'eg Zezuz zanezeruzar haw rehe a'e kury\\n5 Uze'eg hemimono kar izupe a'e wà. — Uremuzeruzar kar wera'u pe nerehe nehe, i'i izupe wà.\\n6 Uze'eg wi teko wanupe. — Aze mo pixika'i pezeruzar haw, aze mo nuzawy iwer ma'eà'yz pixika'i ma'e mutar her ma'e, a'e mehe mo pepuner nezewe peze'egaw rehe ywyra pe. — Ezezo'ok ywy wi nehe, ezetym eho yryhu pe nehe, pepuner mo peze haw rehe. Weruzar mo peze'eg.\\n— Ma'e ere putar newe uma'ereko ma'e pe nehe, i'i Zezuz a'e kury\\n7 Uze'eg wi teko wanupe. — Aze neremiruze'eg uma'ereko iko ko pe nehe, aze uzekaiw nereimaw rehe nehe, ma'e ere putar izupe nehe, ko wi tur mehe nehe. Emai'u eho ty, aipo ere putar izupe nehe. 8 Nan kwaw pa. — Emuhyk heremi'u ràm nehe ty, ezekaiw herehe nehe, hemai'u mehe nehe, ere putar izupe nehe. — Xo hemai'u re zo erepuner nemai'u haw rehe nehe, ere putar izupe nehe. 9 Uma'ereko nerehe a'e, ta'e ne izar romo ereiko ne xe. — Ikatuahy neremiapo kwer ty, nere kwaw izupe nehe, ta'e newe uma'ereko ma'e romo hekon a'e xe. 10 Nezewegatete pe no ty wà. Peiko Tupàn hemiapo putar haw iapo har romo pe no ty wà. — Ure ure, newe uma'ereko ma'e romo uruiko ure. Uruzapo neremiapo putar haw ure, peze putar Tupàn pe nehe.\\nZezuz umukatu 10 iperewàtà ma'e a'e wà kury\\n11 Zeruzarez kutyr oho mehe we rihi, Zezuz wahaw Xamari ywy a'e. A'e re uzypyrog Karirez ywy hahaw pà kury. 12 Uhem etea'i amo taw pe kury. Uwàxi 10 awa a'e pe wà. Iperewàtà ma'e romo wanekon a'e wà. Pepa'u upyta wà. Nur kwaw Zezuz huwake wà. 13 Uhapukaz Zezuz pe wà. — Zezuz, i'i izupe wà. — Purumu'e ma'e, i'i izupe wà. — Urepuhareko pe ne nehe, i'i izupe wà.\\n14 Wexak Zezuz iperewàtà ma'e a'e wà. Uze'eg wanupe. — Peho xaxeto wapyr nehe, pezexak kar pà wanupe nehe, i'i wanupe. A'e rupi oho izuwi wà kury. Pe rupi wata mehe tàrityka'i ikatu wà kury. (Ta'e Zezuz umukatu a'e wà xe.) 15 Amo wanehe we har Xamari ywy rehe har romo hekon a'e, wexak umukatu awer kury. Uzewyr oho uzegar pà Zezuz pe kury. Tupàn imuwete katu pà kury. 16 Uzemomor uzeamumew pà Zezuz ipy huwake, ikatu haw imume'u pà izupe. 17 Uze'eg Zezuz izupe. — Màràzàwe tuwen aipo pa. 10 awa amukatu kwez ihe wà. Ma'e pe amo 9 awa wahon a'e wà, i'i izupe. 18 — Màràzàwe tuwe nuzewyr kwaw Tupàn ikatu haw rehe uze'egatu pà a'e wà, i'i izupe. — Pitài zo ur kwez xe a'e. Ni nuiko kwaw ko ywy rehe har romo a'e, xo a'e zo umume'u Tupàn ikatu haw wà ihewe a'e, i'i izupe.\\n19 — Epu'àm eho xe wi nehe ty, erezeruzar katu herehe, a'e rupi urumukatu ihe, i'i izupe.\\nUhem putar Tupàn pureruze'egaw a'e nehe\\n20 Amo ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e a'e wà, upuranu Zezuz rehe a'e wà. — Ma'e 'ar mehe Tupàn pureruze'egaw ur putar a'e nehe, i'i izupe wà. — Teko nuexak kwaw tur mehe a'e wà nehe, i'i Zezuz wanupe.\\n21 — Uhem kwez kury, peme'e hehe nehe ty wà, ni'i kwaw teko a'e wà nehe. — Nà'àg a'e kury, ni'i kwaw wà nehe. Ta'e Tupàn pureruze'egaw peinuromo hekon a'e xe, i'i wanupe.\\n22 Uze'eg wemimu'e wanupe kury. — Awa ta'yr romo aiko ihe. Amo 'ar mehe nehe, pepurexak wer putar herehe nehe. Peneko wer putar xe nehe, xe hereko mehe nehe. Napexak kwaw nehe. 23 — Peme'e pezuwà xe ty wà, i'i putar amo teko peme a'e wà nehe. — Peme'e pe pe peho nehe ty wà, i'i putar amo peme a'e wà nehe no. — Peho zo hekar pà nehe, a'e peme kury. 24 Aze àmàn uweraw a'e nehe, uhyape katu ywak paw rupi a'e. Nezewegatete ihe nehe no, hezur mehe nehe no. 25 A'e 'ym mehe we apuraraw putar ma'erahy tetea'u ihe nehe. Teko ko ywy rehe har upuir putar hewi a'e wà nehe. A'e re, amo 'ar mehe nehe, azewyr wi putar tuwà ihe nehe. 26 Pema'enukwaw Noe heko awer rehe. Teko paw umai'u tetea'u waiko a'e wà, 'aromo a'e wà, pyhaw a'e wà, 27 kàwiahy tetea'u i'u pà a'e wà no. Awa kwer wà, kuzàgwer wà no, uzerekoreko wà. Na'e Noe wixe kanuhu pupe a'e, (wànàm wanupi a'e). Àmàn ukyr tetea'u. Typya'u 'y. A'e rupi uzuka teko paw a'e wà. Teko wiko putar nezewegatete hezurete mehe a'e wà nehe no. 28 Kwehe mehe Iro wiko ywy rehe a'e. Nezewegatete teko wiko a'e 'ar mehe a'e wà no. Teko paw umai'u waiko tuweharupi wà, kàwiahy i'u pà wà. Uma'eme'eg waiko wà, uma'eme'eg kar waiko a'e 'ar rehe wà no. Uma'etym waiko wà no. Uzeàpuzapo waiko wà no. Nezewegatete wiko putar hezur etea'i mehe a'e wà nehe no. 29 Iro uhem Xotom taw wi a'e. Ihem ire tàrityka'i tata u'ar kwaw pà ywak wi a'e, a'e pe har wazuka pà paw rupi a'e. 30 Nezewegatete he'ar mehe nehe no, purupe hezexak kar etea'i mehe nehe no.\\n31 Aze awa wàpuz 'aromo hekon a'e 'ar mehe nehe, tuwe nuixe kwaw wàpuz me uma'e ipyhyk pà nehe. Nezewegatete aze awa oko pe uma'ereko a'e nehe, tuwe nuzewyr kwaw weko haw pe nehe. Ta'e na'ikatuahy kwaw izupe a'e 'ar mehe nehe xe. 32 Pema'enukwaw katu Iro hemireko rehe ma'emume'u haw rehe pe. 33 Aze amo izepyro wer nehe, umàno putar nehe. Aze amo heharaz uzewi nehe, uzepyro putar nehe. 34 A'e 'ar mehe nehe, pyhaw nehe, mokoz teko uker putar upà upaw rehe wà. Tupàn heko haw pe har weraha putar pitài awa a'e wà nehe, inugwer upyta putar a'e nehe. 35 Mokoz kuzà umuku'i putar awaxi a'e 'ar mehe a'e wà nehe. Tupàn heko haw pe har weraha putar pitài kuzà a'e wà nehe, inugwer upyta putar a'e nehe. 36 Mokoz awa ko pe wanekon putar wà nehe. Tupàn heko haw pe har weraha putar pitài awa a'e wà nehe, inugwer upyta putar a'e nehe.\\n37 Na'e hemimu'e upuranu hehe wà kury. — Ma'e pe agwer ma'e uzeapo putar nehe, urezar, i'i izupe wà. — Aze heta hetekwer umàno ma'e kwer amo me a'e nehe, a'e mehe apitaw uzemono'og putar a'e pe a'e wà nehe, i'i wemimu'e wanupe.","num_words":1159,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.014,"special_characters_ratio":0.274,"stopwords_ratio":0.484,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg MAK 1\\nZuàw purumuzahazahak ma'e umume'u Tupàn Ze'eg oho ywyxig heta haw pe a'e\\n1 Na'aw Zezuz Zaneruwihawete Tupàn ta'yr rehe ze'eg xe a'e nehe kury, Tupàn ze'eg puràg pape rehe imuapyk pyrer xe a'e nehe kury. Azypyrog putar heko awer imume'u pà ihe kury, pape rehe imuapyk pà ihe kury.\\n2 Kwehe mehe Tupàn ze'eg imume'u har Izai her ma'e a'e, umume'u Zuàw heko àwàm pape rehe imuapyk pà a'e. Na'aw ize'eg awer xe kury.\\n3 Amo awa uze'eg putar oho iko wahyhawa'u ywyxiguhu rehe a'e nehe.\\n— Pemukatu Zanezar hape ràm izupe nehe, i'i putar purupe nehe.\\n— Aze iapar hape ràm nehe, pemuà'ygatu izupe nehe, i'i putar wanupe nehe.\\n4 Amo 'ar mehe a'e awa Izai hemimume'u kwer a'e, uhem wà ko ywy rehe a'e. Zuàw purumuzahazahak ma'e her romo a'e. Wata oho iko ywyxig heta haw pe. Teko wata oho a'e pe haikwer romo a'e wà, ize'eg henu pà a'e wà. Na'e Zuàw upurumu'e oho iko a'e pe a'e. — Pepytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re nehe ty wà, i'i wanupe. — Pezemuzahazahak kar nehe, a'e mehe Tupàn umunàn putar penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e pewi a'e nehe, heharaz putar izuwi a'e nehe, i'i wanupe.\\n5 Zutez ywy rehe har paw rupi katete a'e wà, Zeruzarez tawhu pe har a'e wà no, oho a'e pe henu pà a'e wà. Uze'eg oho a'e pe Tupàn pe wà, imuwete katu pà wà. — Nahekatu kwaw ihe. Azapo ikatu 'ym ma'e tetea'u ihe pa. Apytu'u putar ikatu 'ym ma'e iapo re ihe nehe kury, i'i izupe wà. Umuzahazahak Zuàw a'e teko Zotàw yrykaw pupe a'e wà. 6 A'e 'ar rehe Zuàw nezewe hekon a'e. Omono'og kawaru kupewa'a rawer a'e. Uzapo hawer ukamir puku romo. Umunehew tuweharupi. Upyhyk ma'e pirer no. Uzapo a'e ma'e pirer uzeku'apixi haw romo no. U'u tukur oho iko tuweharupi no, u'u hàir no. (Nezewe mehe wexak kar uzemumikahy haw teko wanupe wà. Ta'e uzemumikahy ikatu 'ym ma'e wanemiapo kwer rehe a'e xe.) Nezewe Zuàw heko awer a'e pe. 7 Umume'u Zezuz tur àwàm oho iko teko wanupe. Uze'eg nezewe wanupe. — Amo awa ur putar heraikweromo a'e nehe no. Ikàg wera'u ihewi a'e. Nahekàg kwaw ihe, a'e rupi hemaranugar izuwi ihe, a'e rupi nazeamumew kwaw huwa rupi ihe, ni ixapat hàm nakwaraw kwaw ipy wi ihe.\\n8 'Y pupe zutyka'i apumuzahazahak ihe. A'e awa ur ma'e ràm nuiko kwaw hezàwe a'e nehe. Pemuzahazahak putar Wekwe Puràg pupe a'e nehe.\\nZezuz uzemuzahazahak kar Zuàw pe a'e kury\\n9 Amo 'ar mehe ur Zezuz a'e pe a'e kury, Zuàw pyr a'e kury. Weko haw Nazare taw Karirez ywy rehe har wi tur a'e. Na'e Zezuz uzemuzahazahak kar wà Zuàw pe kury, Zotàw yrykaw pupe kury. 10 'Y wi uhem mehe ume'e ywate. Ywak nuzawy kwaw ma'e uzewàpytymawok ma'e kury, i'aromo kury. Na'e Tekwe Puràg wezyw wà pykahu ài hehe a'e kury.\\n11 Uze'eg amo ywak wi a'e kury, Zezuz huwake har wanupe a'e kury. — Ne, ty, hera'yr heremiamutar ne ty, i'i izupe. — Hemurywete kar har romo ereiko ihewe ne, i'i izupe.\\nZurupari wagaw Zezuz a'e kury\\n12 A'e 'ar mehe uze'eg Tekwe Puràg Zezuz pe a'e kury. — Eho muite xe wi nehe, tàpuz heta 'ymaw pe ywyxig tetea'u heta haw pe nehe, i'i izupe. Oho a'e pe, miar hehaite ma'e waneta haw pe.\\n13 Na'e Zurupari a'e kury, ur a'e pe Zezuz ipyr a'e kury, hagaw pà a'e kury. Umumaw 40 'ar hagaw pà a'e pe. Hagaw paw ire ur amo Tupàn heko haw pe har a'e pe Zezuz ipyr a'e wà kury. Uzekaiw katu hehe a'e pe wà, ipytywà pà wà.\\nZezuz oho Karirez ywy rehe a'e kury\\n14 Amo 'ar mehe amo tuwihaw uzàmàtyry'ym Zuàw a'e kury. A'e rupi omono kar zauxiapekwer a'e pe ipyhyk kar pà wà, imunehew kar pà wanupe a'e wà. Umunehew heraha zemunehew paw pe a'e wà. A'e re Zezuz umume'u Tupàn ze'eg oho iko taw nànànar Karirez ywy rehe har wanupe a'e kury.\\n15 — Uhem etea'i Tupàn pureruze'egaw kury, i'i oho iko wanupe. — Na'iàrew kwaw tur haw nehe, i'i wanupe. — Pezemumikahy penemiapo kwer rehe nehe, pepytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re nehe. Pezeruzar Tupàn ze'eg puràg rehe nehe, i'i wanupe.\\n16 Amo 'ar mehe wata Zezuz oho iko Karirez yryhu waz rehe a'e. Wexak mokoz awa a'e pe wà. Omomor ukyhapari waiko 'y pupe wà, ipira pyhyk pà wà. Ta'e ipira pyhykar romo wanekon a'e wà xe. Ximàw tyky'yr her romo a'e. Anere tywyr her romo a'e. 17 Na'e Zezuz uze'eg wanupe kury. — Pe ty wà, pezur herupi nehe ty wà, i'i wanupe. — Ko 'ar rehe, ipira pyhykar romo peiko. Aze peata herupi nehe, a'e mehe apumuigo kar putar teko wamuzeruzar kar har romo ihe nehe, i'i wanupe.\\n18 A'e 'ar mehe we wezar ukyhapari wà. Oho hupi wà. 19 Na'e wata wiwi Zezuz oho pepa'u kury. Wexak Zepetew ta'yr a'e pe wà. Xiak tyky'yr her romo a'e. Zuàw tywyr her romo a'e. Kanuhu pupe wanuz wà, ukyhapari ipira pyhykaw iapo katu pà wà. 20 Wanexak mehe Zezuz uze'eg wanupe kury. — Peata peho herupi nehe ty wà, i'i wanupe. Wezar u a'e pe wà kury, kanuhu pupe wà kury. Wanu upyta amogwer uma'ereko ma'e wapyr a'e. Ta'yr zo oho Zezuz rupi wà, hemiruze'eg romo wiko pà wà. Zezuz umukatu tekwe ikatu 'ym ma'e hereko har a'e kury.\\nZezuz umukatu tekwe ikatu 'ym ma'e hereko har a'e kury\\n21 Wata Zezuz oho iko wemimu'e wanupi. Na'e uhem oho Kapanau taw pe wà kury. Mytu'u mehe umu'e a'e pe har Zutew wazemono'ogaw pe har oho wà. 22 Uzeapyaka katu a'e pe har ize'eg rehe wà. — Kwa, Tupàn ze'eg kwaw katu har ài upurumu'e a'e, i'i uzeupeupe wà. — Nuze'eg kwaw zanemu'e har wazàwe a'e. Nuiko kwaw ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e wazàwe a'e. Ukwaw tuwe ze'eg kwehe arer, i'i uzeupeupe wà, ize'eg henu mehe wà. 23 Nan kwehe tete uhem amo awa tekwe ikatu 'ym ma'e hereko har wà a'e pe a'e kury, wazemono'ogaw pe a'e kury.\\n24 Uze'eg ahyahy Zezuz pe, ta'e tekwe ikatu 'ym ma'e umuze'eg kar a'e xe. — Ne ty, ne Zezuz Nazare pe har ne ty, ma'e erezapo putar urewe, i'i izupe. — Aipo erezur xe uremumaw pà ne, i'i izupe. — Urukwaw katu ihe, i'i izupe. — Ne Tupàn ze'eg imume'u harete ikatuahy ma'e romo ereiko ne, i'i izupe.\\n25 Na'e Zezuz uze'eg izupe kury. — Ne ty, eze'eg zo nehe ty, i'i izupe. — Ehem eho kwez awa wi nehe ty, i'i izupe tekwe ikatu 'ym ma'e pe.\\n26 Na'e tekwe ikatu 'ym ma'e weityk awa imono ywy rehe kury, imueiheihem kar pà kury. Uhem izuwi kury.\\n27 Na'e teko a'e pe har a'e wà kury, paw rupi katete ipytuhegatu nezewe haw hexak mehe a'e wà kury. Upuranu tuwe uzehezehe wà. — Màràzàwe tuwe aipo pa, i'i uzeupeupe wà. — Aipo amo ze'eg ipyahu ma'e umume'u iko purupe a'e, i'i uzeupeupe wà, uzehezehe upuranu pà wà. — Te tekwe ikatu 'ym ma'e wanupe uze'eg mehe uze'eg tuwihaw ài a'e. Weruzar tuwe ize'eg a'e wà no, i'i uzeupeupe wà.\\n28 Nan kwehe tete Karirez ywy rehe har paw a'e wà, umume'u hemiapo kwer oho taw nànànar a'e ywy rehe har wanupe a'e wà.\\nZezuz umukatu Ximàw taiho a'e kury\\n29 Na'e Zezuz a'e wà kury, uhem oho a'e zemono'ogaw wi a'e wà kury. Wixe oho Ximàw hàpuz me wà. Anere wiko a'e pe a'e no. Xiak oho wanupi a'e, Zuàw a'e no. 30 Ximàw taiho ima'eahy a'e. Haku a'e. U'aw upà upaw rehe. Na'e amogwer umume'u ima'eahy haw Zezuz pe wà. 31 Oho ipyr kury. Upyhyk ipo rehe, umupu'àm imuwà. Uhem haku haw izuwi. Ikatu kury. A'e mehe taiho uzekaiw wanehe kury, temi'u iapo pà wanupe kury.\\nZezuz umukatu ima'eahy ma'e a'e kury\\n32 Karumehe, kwarahy heixe re, 33 uzemono'og taw pe har paw rupi a'e pe wà, tàpuz ruken huwake wà. Werur ima'eahy ma'e paw rupi a'e pe izupe wà. Werur tekwe ikatu 'ym ma'e hereko har izupe wà no. 34 Zezuz umukatu ima'eahy ma'e tetea'u a'e wà kury. Umuhem kar tekwe ikatu 'ym ma'e tetea'u wamono wanuwi wà, wanehe arer wanuwi wà. — Peze'eg zo ihewe, tekwe ikatu 'ym ma'e wà, i'i wanupe, ta'e tekwe ikatu 'ym ma'e ukwaw Zezuz Tupàn ta'yr romo heko haw a'e wà xe. (Na'ikatu pixik kwaw wanupe.)\\nZezuz wiko Karirez ywy rehe a'e kury\\n35 Pyheweteahy ipytun kurer rehe we upu'àm Zezuz a'e. Uze'eg oho Tupàn pe tawhu wi tàpuz heta 'ymaw pe. Hehe we har oho hupi a'e wà no. 36 Nan kwehe tete oho Ximàw Zezuz hekar pà a'e kury. Hupi wata ma'e oho hupi a'e wà no. 37 Te, uhem oho izupe wà kury. — Teko paw nerekar waiko wà ty, i'i izupe wà.\\n38 Na'e Zezuz uze'eg a'e kury.\\n— Zaha taw nàn nehe ty wà, i'i wanupe. — Apurumu'e putar aha ihe nehe kury. Ta'e azur ko ywy rehe wamu'e pà ihe xe, i'i wanupe. 39 Na'e upurumu'e oho iko taw Karirez ywy rehe har nànàn a'e kury, zemono'ogaw nànàn a'e kury. Umuhem kar tekwe ikatu 'ym ma'e tetea'u a'e ywy rehe har wanuwi a'e wà no.\\nZezuz umukatu iperewàtà ma'e a'e kury\\n40 Amo 'ar mehe uhem amo awa iperewàtà ma'e wà a'e pe Zezuz huwake a'e kury. Uzeamumew upenàràg rehe Zezuz huwa rupi, ma'e henoz pà izupe. — Aze nepurumukatu wer herehe nehe, hemukatu pe nehe, i'i Zezuz pe.\\n41 Upuhareko katu Zezuz a'e. A'e rupi opokok hehe kury. Uze'eg izupe. — Hepurumukatu wer tuwe nerehe, i'i izupe.\\n42 A'e 'ar mehe we ikatu kury. Uhem iperewàtà haw izuwi kury. 43-44 Na'e Zezuz uze'eg izupe. — Emume'u zo nemukatu awer teko wanupe nehe ty, eho Tupàn hàpuzuhu pe nehe, eze'eg xaxeto pe nehe. — Eme'e herehe nehe, exak hemukatu awer nehe, ere izupe nehe. — Nekatu azeharomoete kury ty, i'i putar newe nehe. A'e re nehe, emono ma'e Tupàn pe nemukatu awer hekuzaromo nehe. Nezewe iapo mehe nehe, ereruzar putar ze'eg kwehe arer nehe, nerezuhaw kwaw a'e ze'eg zaneràmuz pe imume'u pyrer nehe. A'e rupi nehe, teko ukwaw putar nemukatu awer a'e wà nehe. Eho kury ty. Nuweruzar kwaw zepe Zezuz ze'eg a'e. 45 Umume'u tuwe umukatu awer oho teko nànàn. A'e rupi Zezuz a'e kury, nupuner kwaw taw pe oho haw rehe a'e kury. Ta'e teko paw wekar Zezuz a'e wà xe. A'e rupi upyta oho tàpuz heta 'ymaw pe ywyxig heta haw pe kury. Teko wekar wi wi oho wà. Muite har ur a'e pe hekar pà wà.","num_words":1652,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.272,"stopwords_ratio":0.43,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg EZEKIEW 1\\nEZEKIEW IPUAHU HAW ZÀWENUGAR PITÀI HAW\\n1 30 haw kwarahy rehe 4 haw zahy rehe 5 haw 'ar rehe ihe xaxeto Ezekiew her ma'e ihe, Muzi ta'yr ihe, aiko Mawiron ywy rehe Kemar yrykawhu iwyr ihe. Zauxiapekwer werur Zutew tetea'u xe wemipyhyk kwer romo wà, kwehe mehe wà. Na'e ywak uzepirok kury. Tupàn hexakaw uzexak kar ihewe kury. 2 A'e ma'e izeapo 'ym mehe tuwihawete Zoaki umumaw 5 kwarahy zemunehew paw pe wiko pà amo ywy rehe a'e. 3 A'e pe Mawiron ywy rehe Kemar yrykaw iwyr ainu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ihewe ize'eg mehe ihe kury. Akwaw ipuner haw herehe tur mehe ihe.\\n4 Heme'e mehe aexak àmànuhu ywytu inuromo har kwarahy heixe haw awyze har kutyr har wi ur ma'e ihe. Ywàkun uhua'u ma'e uweraweraw. Ywàkun izywyr ywak ukaz. Tata myter pe heta amo ma'e heny katu ma'e itazu morog zàwenugar. 5 Àmànuhu myter pe aexak 4 ma'ea'yr zàwenugar ihe wà. Wanexakaw nuzawy kwaw teko wanexakaw. 6 Pitàitàigatu heta 4 huwa 4 ipepo rehe wà. 7 Wanetymà hà'yà'ygatu wà. Wapy nuzawy kwaw tapi'ak ipy. Heny katu itazu morog imuhygatu pyrer ài. 8 4 huwa wanehe we 4 wapepo wanehe we heta 4 teko wapo wà no. Wapo upyta wapepo iwy pe pitàitàigatu wà. 9 Ma'ea'yr pitàitàigatu upupirar mokoz upepo wà. Pitài ipepo apyr uhyk inugwer rehe. Nezewe a'e ma'ea'yr uzapo heme'yw puku haw uzuawyawygatu ma'e wà. Wata uzehezehe wetekwer heruwak 'ym pà wà.\\n10 A'e ma'ea'yr pitàitàigatu heta 4 huwa wà. Huwa henataromo har nuzawy kwaw teko huwa wà. Huwa awyze har rehe har nuzawy kwaw zàwàruhu iriàw huwa. Huwa iahurehe har nuzawy kwaw tapi'ak awa huwa. Huwa haikwerupi har nuzawy kwaw wiràhu huwa. 11 Wapepo ywak kutyr uzepupirar ma'e uhyk uzeake har ma'ea'yr wapepo rehe pitàitàigatu. Inugwer mokoz upepo pupe upyk wetekwer pitàitàigatu wà. 12 Ma'ea'yr upuner uzeiwyr katu ume'e haw rehe pitàitàigatu wà. A'e rupi oho wemimutar kutyr uwak 'ym pà wà.\\n13 Ma'ea'yr wamyter pe heta tapuru 'yw zàwenugar. Ukaz iko a'e. Utyrytyryk upytu'u 'ym pà. Tata uhu wera'u. Uweraweraw. 14 Ma'ea'yr uzàn ko rupi wà, uzàn kwe rupi wà no. Nuzawy kwaw àmàn iweraw paw wà.\\n15 A'e 4 ma'ea'yr wanehe heme'e mehe aexak 4 ywyramawa ywy rehe ihe. Ywyramawa upyta ma'ea'yr wanuwake pitàitàigatu wà. 16 A'e 4 ywyramawa uzuawygatu wà. Heny katu ita hekuzar katu ma'e ài wà. Ywyramawa nànàn heta amo ywyramawa uzeku'ahaw ma'e. 17 Nezewe mehe ywyramawa upuner wyzài ywy kutyr oho haw rehe uwauwak 'ym pà wà. 18 Ma'ereha tetea'u upeàrog ywyramawa wamytepe har wà.\\n19 Ma'ea'yr wata mehe ywyramawa wata wanupi wà. Ywy wi wazeupir mehe ywyramawa uzeupir wà no. 20 Ma'ea'yr oho wemimutar pe wà. Ywyramawa uzapo uzar wanemiapo wà no. Ta'e ma'ea'yr uzapo kar ma'e wanupe wà xe. 21 Nezewe mehe aze ma'ea'yr wata wà, ywyramawa wata wà no. Aze upytu'u wà, upytu'u wà no. Aze uzeupir wà, uzeupir wà no.\\n22 Waàkàg wa'aromo heta wapykaw iapar ma'e ita heny katu ma'e iapo pyrer. 23 Upykaw iwy pe ma'ea'yr upupirar mokoz upepo uwake har ikutyr pitàitàigatu wà. Upyk wetekwer inugwer upepo pupe wà no. 24 Aenu wapepo iànoànogaw wawewe mehe ihe. Nuzawy kwaw yryhu iànoànogaw. Nuzawy kwaw zauxiapekwer tetea'u wata ma'e waànoànogaw. Nuzawy kwaw Tupàn Upuner Wera'u Ma'e ize'egaw. Uwewe re upytu'u mehe uzemumyk wapepo wà. 25 Aenu amo ma'e waàkàg ipykaw i'aromo har ihe no.\\n26 Ipykaw iapar ma'e i'aromo heta amo tuwihaw henaw zàwenugar ita xapir iapo pyrer. Amo teko zàwenugar wapyk hehe a'e. 27 Heny katu itazu morog tata myter pe har ài. Hetekwer paw heny katu tata ài. 28 Heny haw nuzawy kwaw zanurape ywàkun inuromo har. A'e tatainy uhyape katu ma'e wexak kar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ipuner haw ipuràg eteahy haw a'e pe henaw purupe.","num_words":575,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.327,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg TANIEW 7\\n4 Àzàguhu ipuahu zàwenugar pe har wà\\n1 Zazewyr Mewxazar Mawiron ywy rehe har wanuwihawete i'ar pe kury. Ikwarahy ipy rehe amo 'ar mehe pyhaw Taniew uzeàpàrirog upaw rehe a'e kury. Upuahu a'e. Upuahu mehe wexak ma'e. Ume'e mehe umuapyk wemixak kwer upuahu awer pape rehe. 2 Na'aw ize'eg awer pape rehe imuapyk pyrer xe kury: A'e 'ar mehe pyhaw hepuahu mehe aexak ywytu ma'ema'e wi wanur mehe ihe wà. Omokotok kar yryhu uhua'u ma'e a'e. 3 Na'arewahy uhem 4 àzàguhu yryhu wi wà kury. Pitàitàigatu uzawy amogwer wà. 4 Àzàguhu ipy nuzawy kwaw zàwàruhu iriàw. Heta ipepo izupe wiràhu ài. Hehe heme'e mehe amo o'ok ipepo. Umupu'àm kar no. Wata awa ài kury. Amo omono awa ima'enukwaw paw izupe no. Ima'enukwaw awa ài kury.\\n5 Àzàguhu mokoz haw nuzawy kwaw zàwàruhu uruxu a'e. Upu'àm upy rehe. Uxi'u na'iruz ma'e iàrukàgwer uzuru pupe ipyhyk pà. Uze'eg amo izupe. — E'u ma'ero'o kwer tetea'u nehe, i'i izupe.\\n6 Na'e aexak àzàguhu na'iruz haw kury. Nuzawy kwaw zàwàruhupinim ereopar a'e. Heta 4 iàkàg izupe. Heta 4 ipepo ikupe pe no. Nuzawy kwaw wiràhu ipepo. Amo omono ipuner haw izupe. A'e rupi upuner teko tetea'u wanuwihawete romo weko haw rehe.\\n7 Na'e aexak àzàguhu 4 haw kury. Ipuruzukaiwahy a'e. Upurumupytuhegatu kar. Ikàg tuwe no. Heta hàz itaper iapo pyrer izuru pupe. Upei'ài'àg wemi'u ràm i'u pà wàz pupe a'e wà. Ukamikamik ikurer upy pupe. Uzawy amogwer na'iruz àzàg wà. Heta 10 i'ak izupe. 8 Ame'egatu i'ak rehe ihe. Heme'e mehe amo i'ak ipixik wera'i ma'e uzexak kar amogwer i'ak wainuinuromo. Amo o'ok na'iruz i'ak a'e i'ak ipixika'i ma'e ipyta àwàm iapo pà. Heta heha a'e i'ak rehe. Nuzawy kwaw teko heha. Heta izuru izupe no. Uze'eg weko wera'u haw rupi uzuru pupe.\\nTupàn uzexak kar Taniew pe\\n9 Ame'e wiwi hehe. Na'e amo umuapyk amo tuwihawete wanenaw a'e pe wà. Tuweharupi wiko ma'e wapyk pitài tenaw rehe. Ikamir xigatu amanezu ài. I'aw xigatu àràpuhàràn hawer ài no. Henaw a'e, ywyramawa iapu'a ma'e henaw rehe har a'e no, nuzawy kwaw tata heny haw. 10 Tata yrykaw zàwenugar uwyryk wà henaw henataromo har wi. Heta tetea'u a'e tenaw rehe har imuwete katu har a'e pe wà. Teko tetea'u u'àm henataromo wà no. Heta wera'u pitài miràw wi wà. Uzypyrog wanemiapo kwer imume'u pà. Uwàpytymawok pape a'e teko wanemiapo kwer imume'u haw.\\n11 Ame'e wiwi a'e ma'e rehe. Ta'e i'ak ipixika'i ma'e umume'u wiwi wiko wera'u haw iko a'e xe. Aexak àzàg 4 haw izuka mehe ihe. Upei'ài'àg hetekwer tata pupe heityk pà wà. 12 Na'e amo o'ok wapuner haw amogwer àzàg wanuwi. Nuzuka kwaw wà. — Pepuner penekuwe haw rehe rihi, i'i amo a'e àzàg wanupe. Na'ipukua'u kwaw waneko haw.\\n13 A'e 'ar mehe hepuahu mehe we aexak amo ma'e awa zàwenugar. Ur ywàkun wamyter pe. Uhem oho tuweharupi wiko ma'e henaw pe. Amo wexak kar a'e awa zàwenugar a'e, tuweharupi wiko ma'e pe a'e. 14 Omono ipuner haw izupe wà. Umuwete wà. Weruzar ize'eg wà. Tuwihawete, i'i izupe wà. Nezewe mehe teko paw wiko hemiruze'eg romo wà: ywy nànànar wà, ze'eg nànàn uze'eg ma'e wà, texakaw paw hereko har wà. Paw rupi uzapo hemimutar wà. Ipuner haw nupaw pixik kwaw nehe. Nupaw pixik kwaw ipureruze'egaw nehe.\\nTaniew umume'u àzàguhu waneko haw\\n15 Hepuahu awer hemupytuhegatu kar a'e. Nahepy'apy'a katu kwaw heremixak kwer rehe. 16 Ahem amo a'e pe har huwake ihe kury. — Emume'u katu heremixak kwer hemimume'u ihewe nehe, a'e izupe. Na'e uze'eg nezewe ihewe.\\n17 — A'e 4 àzàguhu a'e wà, wiko 4 tuwihawete romo wà. Wiko putar teko ywy nànànar wazar romo wà nehe. 18 Nezewe rehe we upaw putar wapuner haw wanuwi nehe. Tupàn Upuner Wera'u Ma'e umur putar upuner haw wemiruze'eg teko wanupe a'e nehe. Hemiruze'eg wiko putar tuwihawete romo tuweharupi wà nehe.\\n19 Hepurukwaw wer 4 haw àzàguhu imume'u katu haw rehe no. Uzawy amogwer na'iruz wà. Ipuruzukaiwahy a'e. Heta hàz itaper iapo pyrer izuru pupe. Heta ipoàpe ipyàpe itazu morog iapo pyrer izupe no. Upei'ài'àg wemi'u ràm i'u pà a'e wà. Ukamikamik wemi'u ikurer upy pupe wà no. 20 — Emume'u katu a'e 10 i'ak iàkàg rehe har ihewe ne wà nehe. Emume'u katu inugwer i'ak na'iruz i'ak heityk arer ihewe nehe no. A'e i'ak nuzawy kwaw ikàg wera'u ma'e amo wanuwi. Heta heha izupe. Izuru uze'eg wiko wera'u haw rupi no. 21 Hehe heme'e mehe a'e i'ak uzypyrog Tupàn hemiruze'eg waàmàtyry'ym pà a'e kury. Weityk waneraha wanereko wà. 22 Na'e tuweharupi wiko ma'e uhem izupe kury. — Tupàn Upuner Wera'u Ma'e weityk putar àzàguhu a'e nehe, i'i. — Hemiruze'eg uzypyrog putar upureruze'eg pà wà nehe kury. Uhem wa'ar kwez kury, i'i.\\n23 Umume'u wanemimume'u ihewe. — 4 haw àzàguhu wiko tuwihawete romo a'e. Ipureruze'egaw uzawy putar amo wapureruze'egaw a'e nehe. Weityk putar tuwihawete ywy nànànar a'e wà nehe, tuwihawete romo wiko pà wanekuzaromo a'e nehe. Umumaw putar ywy paw rupi. Weityk putar paw rupi wà nehe. 24 A'e 10 i'ak wiko 10 tuwihawete romo wà. Wiko putar a'e ywy rehe har wanuwihaw romo wà nehe. Wamàno re amo tuwihawete uzexak kar putar nehe. Uzawy putar izypy mehe arer wà nehe. Weityk putar na'iruz tuwihawete wà nehe. 25 Uze'eg putar Tupàn iàmàtyry'ym pà nehe. Upuraraw kar putar ma'erahy Tupàn hemiruze'eg wanupe nehe no. Uzeagaw putar Tupàn ze'eg imumaw paw rehe nehe. Umumaw putar mynykaw Tupàn imuwete haw nehe no. Wiko putar Tupàn hemiruze'eg wazar romo. Umumaw putar na'iruz kwarahy pitài ku'aw har nezewe nehe. 26 A'e re tàmuzgwer umume'u putar hemiapo kwer hehe uzepyk pà a'e wà nehe. A'e mehe upytu'u tuwihawete romo wiko re nehe. Ipuner haw upaw putar nehe. Nuzewyr pixik kwaw nehe. 27 Tupàn Upuner Wera'u Ma'e umur putar pureruze'egaw wemiruze'eg wanupe nehe. Umur putar upuner haw wanupe nehe no. Umur putar upuràg eteahy haw wanupe nehe no. Weruze'eg putar ywy nànànar tuweharupi wà nehe. Amogwer teko paw uzapo putar wanemimutar wà nehe. Paw rupi weruzar putar waze'eg wà nehe, i'i ihewe.\\n28 Upaw imume'u haw kwez xe kury. Azemumikahy wiwi hema'enukwaw haw rehe ihe rihi. Heruwa xigatu hekyze pà ihe. Nezewe rehe we namume'u kwaw ma'e amo wanupe.","num_words":957,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.419,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tower of Babel in Guajajara\\nGuajajara \/ Tenetehara\\nTeko uzapo tàpuzaiha a'e wà\\nA'e 'ar mehe teko paw uze'eg pitài ze'eg rupi a'e wà. Ze'eg wyzài ywy rehe har nuzawy kwaw ze'eg amogwer ywy rehe har wà.\\nAmo teko uhem ywy kwarahy ihemaw kutyr har wi a'e wà, amo ae ywy ywate wera'i har Xinar rehe har pe oho pà wà, ywy apypepaw pe wà. Uzapo weko haw a'e pe wà. Upyta a'e pe wà.\\nAmo 'ar mehe amo uze'eg amogwer wanupe a'e wà kury. — Zaha ty wà, i'i uzeupeupe wà. — Xiapo ywytàtà tetea'u nehe, tata pupe imuàtà pà nehe, i'i uzeupeupe wà. Uzapo ywytàtà tetea'u wà. A'e rupi heta tetea'u ywytàtà wanupe kury, tàpuz iapo haw romo kury. — Nezewe mehe naxiapo kwaw tàpuz ita pupe zane nehe, i'i uzeupeupe wà. Nomono kwaw a'e ywy xig ma'e ywytàtà wamyter pe wà. Omono iraity zàwenugar ywytàtà wamyter pe wà.\\nNa'e uze'eg wi uzeupeupe wà kury. — Ko 'ar rehe xiapo tawhu zane nehe kury. Tawhu myter pe xiapo tàpuzuhu aiha katu ma'e nehe no. A'e tàpuzuhu aiha katu ma'e uhem putar ywak rehe a'e nehe, i'I uzeupeupe wà. — Nezewe mehe teko ywy nànànar wenu putar zaneremiapo kwer imume'u haw a'e wà nehe. Nezewe mehe ni amo nazanemuhàmuhàz kwaw ywy nànàn a'e wà nehe, i'i uzeupeupe wà.\\nNa'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wezyw wà ywy rehe a'e kury, a'e tawhu hexak pà a'e kury, a'e tàpuzuhu iaiha ma'e iapo pyr hexak pà a'e kury.\\n— 'Awteko a'e wà, pitài teko romo wanekon a'e wà. Uze'eg pitài ze'eg rupi wà. Uzypyrog ma'e iapo pà wà kury. Tàrityka'i upuner putar wyzài wemimutar iapo haw rehe wà nehe, i'i uzeupe.\\n— Zawezyw putar wapyr nehe, waze'eg imuaiw pà nehe. Nezewe mehe amo nuenu katu kwaw amogwer waze'eg a'e wà nehe kury. Ni amo nukwaw kwaw amogwer waze'eg wà nehe.\\nNezewe Tupàn umuhàmuhàz a'e teko paw ywy nànàn a'e wà kury. Upytu'u a'e tawhu iapo re wà.\\nMamew a'e tawhu her romo a'e. — Ma'e imuaiw pyrer, i'i her zaneze'eg rupi. Ta'e Tupàn umuaiw ywy rehe har waze'eg upaw rupi a'e xe, ywy nànàn teko wamuhàmuhàz pà a'e xe.\\nSource: Tupàn Ze'eg – A Bíblia Sagrada na língua guajajara (tenetehara) do Brasil. Wycliffe Bible Translators, Inc., 2007.\\nTower of Babel in Tupí-Guaraní languages\\nEast Bolivan Guaraní, Guajajara, Guaraní, Mbyá Guaraní","num_words":366,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.445,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg NEEMI 1\\nNeemi uze'eg Tupàn pe Zeruzarez rehe\\n1 Na'aw Neemi Akari ta'yr heko awer imume'u haw xe kury. Arataxer Pezi ywy rehe har wanuwihawete heko mehe 20 haw kwarahy mehe zahy kizirew her ma'e rehe ihe Neemi ihe, aiko Xuzà tawhu Pezi ywy rehe har pupe ihe. 2 Herywyr Anani uhem wà Zuta ywy wi amo Zutew wanupi kury. Na'e apuranu wanehe. — Ma'e uzeapo iko Zeruzarez pe. Aipo Zutew Mawiron ywy wi uzewyr ma'e kwer ikatu a'e wà, a'e wanupe. 3 Umume'u waneko haw ihewe wà. — Zuta ywy rehe uzewyr ma'e kwer umàno 'ym ma'e kwer a'e wà, upuraraw zawaiw haw uhua'u ma'e waiko a'e wà, i'i ihewe wà. — Amo ae ywy rehe arer a'e wà, wanuwake wiko ma'e a'e wà, wereko zemueteahy zaneànàm Mawiron ywy wi uzewyr ma'e kwer a'e wà. Nuzapo wi kwaw ipàrirogawtàtà iaiha ma'e Zeruzarez izywyr har wà. Nuzawy kwaw heityk pyrer a'e rihi. Kwehe mehe tuwihawete amo ae ywy rehe har umunyk tata ukenawhu rehe hapy pà. Mawiron ywy wi uzewyr ma'e kwer nuzapokatu kwaw ukenawhu ukaz ma'e kwer a'e wà rihi, i'i ihewe wà. 4 Waze'eg henu mehe apyk ywy rehe hezai'o pà ihe kury. Amumaw màràn 'ar hezai'o pà. Namai'u kwaw. Na'e aze'eg Tupàn pe kury.\\n5 O Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ywak izar. Erepuner katu ne. Urukyze newi ure. Na'urereityk pixik kwaw pe ne. Erezapokatu neze'egaw neamutar katu har wanehe we neze'eg heruzar har wanehe we ne. Erezapo ma'e a'e neze'eg awer rupi katete no. 6 Eme'e herehe, o Tupàn. Herenu pe newe heze'eg mehe nehe, 'aromo nehe, pyhaw nehe no, Izaew neremiaihu wanehe newe heze'eg mehe nehe. Amume'u ko ma'e newe kury: ure Izaew ure, uruzapo ikatu 'ym ma'e nerenataromo ure. Heipy a'e wà, ihe ihe no, uruzapo ikatu 'ym ma'e ure. 7 Ma'e iapo mehe uruiko ikatu 'ym ma'e iapo har romo nerenataromo. Nureruzar kwaw neremiapo putar haw. Nureruzar kwaw neze'eg Moizez neremiruze'eg pe imono pyrer no. 8 Nema'enukwaw neze'eg awer Moizez pe neremimume'u kwer rehe nehe. — Pe Izaew pe, aze hereityk pe nehe, apumuhàmuhàz putar amo ywy rehe har wainuinuromo ihe nehe, ere Izaew wanupe Moizez pe imume'u kar pà. 9 — Aze a'e re pezewyr ihewe nehe, aze peruzar wi heremiapo putar haw nehe, apumuzewyr kar putar peneruwà ywy heremixak kwer pe nehe. Hemuwete katu pe xe nehe, a'e peme kwehe mehe. Aze pezemuhàmuhàz ywy nànàn nehe, nezewe rehe we apumuzewyr kar putar peneruwà xe nehe, ere Izaew wanupe, Moizez pe imume'u kar pà.\\n10 — Hezar, 'aw teko wiko neremiruze'eg romo wà. Wiko neremiaihu romo wà. Erepyro wapyhyk awer wi ne wà. Ta'e erepuner katu ne xe. Nekàg ne no. 11 Herenu pe newe heze'eg mehe nehe kury. Neremiruze'eg hurywete nemuwete katu mehe wà. Einu waze'eg mehe ne wà nehe no. Hepytywà pe kutàri nehe. Ezapo kar ikatu ma'e Tuwihawete pe ihewe nehe, a'e Tupàn pe. A'e 'ar rehe aiko win tuwihawete pe heraha har romo ihe.","num_words":468,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.408,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg NEEMI 2\\nNeemi oho Zeruzarez pe\\n1 Arataxer Pezi ywy rehe har wanuwihawete romo heko mehe 20 haw kwarahy mehe 4 zahy pawire uzeapo amo ma'e. Amume'u putar a'e ma'e peme ihe nehe kury. Amo 'ar mehe pyhaw tuwihawete umai'u iko a'e. Apyhyk win tuwihawete ikanek pupe hakook pà. Tuwihawete naherexak pixik kwaw hezemumikahy mehe a'e 'ym mehe a'e. 2 A'e rupi upuranu herehe. — Màràzàwe tuwe erezemumikahy ne. Nanema'eahy kwaw. Aipo nepy'a uzemumikahy, i'i ihewe. Na'e akyze katu izuwi kury. 3 Awazar ize'eg izupe. — Tuwe tuwihawete wikuwe tuweharupi nehe. Ma'e azapo putar hezemumikahy haw imumaw pà nehe. Tawhu heipy waneko awer waneitym awer a'e, nuzeapokatu kwaw heityk ire a'e rihi. Hukenawhu ukaz kwehe mehe. Ni amo nuzapokatu kwaw wà, a'e izupe.\\n4 Upuranu tuwihawete herehe. — Ma'e ereputar, i'i ihewe. Na'e aze'eg Tupàn ywate har pe kury. 5 A'e re aze'eg tuwihawete pe. — Aze hekatu newe, aze nepurapo wer heremimutar rehe nehe, hemono kar Zuta ywy rehe heipy watym awer tawhu iapo wi kar pà ihewe nehe, a'e izupe.\\n6 Tuwihawete hemireko wapyk in huwake a'e. — Ezapo neremimutar nehe ty, i'i tuwihawete ihewe. — Màràn zahy eremumaw putar a'e ma'e iapo pà nehe. Màràn mehe erezewyr putar nehe, i'i ihewe. Amume'u izupe.\\n7 Na'e ainoz ma'e tuwihawete pe kury. — Emono kar nepape Ewparat ywy kwarahy heixe haw kutyr har wanuwihaw wanupe nehe. — Tuwe Neemi wahaw peiwy Zuta ywy rehe iho mehe nehe, ere wanupe nehe, a'e izupe. 8 Azap wiko ka'a tuwihawete ima'e rehe uzekaiw ma'e romo a'e. — Emono kar nepape Azap pe nehe no, a'e izupe. — Emono ywyra Neemi pe nehe. Ta'e uzapo putar ukenawhu tàpuz tàtà ma'e Tupàn Hàpuzuhu huwake har henataromo nehe. Uzapo putar ipàrirogawtàtà iaiha ma'e tawhu izywyr nehe no, wàpuz weko àwàm izywyr nehe no, ere izupe nehe, a'e tuwihawete pe. Tuwihawete umur hereminozgwer ihewe paw rupi a'e, ta'e Tupàn wiko herehe we a'e xe.\\n9 Tuwihawete omono kar amo zauxiapekwer wanuwihaw herupi a'e wà. Omono kar zauxiapekwer kawaru ku'az har herupi wà no. Na'e aha Ewparat ywy kwarahy heixe haw kutyr har rehe kury. A'e pe hehem mehe amono tuwihawete ipape tuwihaw wanupe ihe kury. 10 Amo uze'eg oho Xàmàràt Mete-Orom tawhu pe har pe a'e, Tomi Amon ywy rehe har wanuwihaw pe a'e no. — Amo ur kwez teko Izaew wapytywà pà a'e wà kury, i'i wanupe wà. Wikwahy henu mehe wà.\\n11 Ahem Zeruzarez pe. 12 Hepurapo katu wer tawhu rehe ihe, ta'e Tupàn omono hehe hepurapo katu wer haw hepy'a pupe a'e xe. Amumaw na'iruz 'ar hepy'a pe har imume'u 'ym pà teko wanupe. Apu'àm pyhaw a'e wi heho pà amo herehe we har wanupi. Xo pitài hereimaw zo araha ihe. Zumen a'e. 13 Pyhaw ahem tawhu wi Hukenawhu Ywyàpyznaw kutyr har rupi, kwarahy heixe haw kutyr. Na'e aha kwarahy ihemaw awyze har kutyr kury. Akwaw Ytyzuzàmaw Tezuhu her ma'e huwake. Aha ukenawhu Heityk pyrer her ma'e pe. Heata mehe ame'e aha ipàrirogawtàtà iaiha ma'e tawhu izywyr har heityk pyrer rehe ihe. Ame'e ukenawhu tata pupe imumaw pyrer rehe no. 14 Na'e aha kwarahy heixe haw awyze har kutyr kury. Aha ukenawhu Ytyzuzàmaw her ma'e pe. Ahem 'Ypaw Zàwenugar Tuwihawete ima'e pe kury. Heho wer zepe hupi. Zumen nupuner kwaw oho àwàm hexakaw rehe ita heityk pyrer rupi a'e. 15 A'e rupi aha Ywyàpyznaw Xenorom her ma'e pe. Ahaw ywyàpyznaw aha ipàrirogawtàtà iaiha ma'e heityk pyrer rehe heme'egatu pà. Na'e azewyr pe hezur awer rupi. Aixe wi ukenawhu Ywyàpyznaw her ma'e rupi.\\n16 Ni amo tuwihaw tawhu pe har nukwaw kwaw heho awer wà. Nukwaw kwaw heremiapo kwer wà. A'e 'ar mehe namume'u kwaw ma'e Zutew wanupe ihe rihi: ni xaxeto wanupe, ni tuwihaw wanupe, ni zauxiapekwer wanuwihaw wanupe, ni wyzài a'e ma'ereko haw iapo àràm wanupe. 17 Na'e aze'eg wanupe kury. — Pexak zanereko haw. Zawaiw katu zanewe. Zeruzarez tawhu upyta heityk pyrer romo. Hukenawhu upyta imumaw pyrer romo. Xiapo wi ipàrirogawtàtà iaiha ma'e tawhu izywyr har nehe. Ximumaw 'aw maranugar haw nehe, a'e wanupe.\\n18 — Tupàn umur uze'egatu herehe a'e, a'e wanupe. — Hepytywà a'e, a'e wanupe. Amume'u tuwihawete ize'eg awer wanupe no. Uze'eg ihewe wà. — Zazypyrog iapo wi pà nehe ty, i'i ihewe wà. Uzemuàgà'ym a'e ma'ereko haw iapo pà wà.\\n19 Amo umume'u ureremiapo oho ureàmàtyry'ymar wanupe wà. Na'aw waner xe: Xàmàràt, Tomi, amo Araw izuapyr Zezem her ma'e. Uzypyrog upuka pà urerehe wà. Uze'eg urywahyahy urerehe wà no. — Ma'e pezapo peiko. Aipo pezàmàtyry'ym putar tuwihawete nehe, i'i urewe wà.\\n20 Awazar waze'eg wanupe. — Tupàn ywate har uzapo kar putar ikatu ma'e urewe nehe, a'e wanupe. — Uruiko hemiruze'eg romo ure. Uruzypyrog putar tawhu iapo wi pà nehe. Napepuner kwaw tàpuz Zeruzarez pe har izar romo peneko haw rehe nehe. Napeiko kwaw Zeruzarez pe harete romo. Napemuwete katu kwaw Tupàn teko Izaew ywy rehe har wazàwe, a'e wanupe.","num_words":764,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.235,"stopwords_ratio":0.389,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 9\\nOho Xau Xamuew ipyr\\n1 Amo awa Izaew izuapyr a'e, wikuwe a'e 'ar rehe a'e. Ki her romo a'e. Mezàmi zuapyr romo hekon. Na'aw hàmuz gwer waner xe a'e wà. Amiew umuzàg Mekorat. Mekorat umuzàg Zeror. Zeror umuzàg Apiaz. Apiaz umuzàg Ki. Hemetarer katu a'e. Tuwihaw romo hekon a'e. 2 Heta ta'yr kwàkwàmo ipuràg eteahy ma'e a'e. Xau ta'yr her romo a'e. Naheta kwaw amo awa ipuràg eteahy wera'u ma'e izàwenugar Izaew wainuinuromo paw rupi wà no. Iaiha katu amogwer wanuwi a'e no. Amo teko wainuromo upu'àm mehe iàkàg ràgypy hexakaw a'e. 3 Amo 'ar mehe amo zumen Ki heimaw Xau tu heimaw ukàzym oho amo me wà. Uze'eg tu Xau pe. — Hera'yr, eraha amo zanewe uma'ereko ma'e nezeupi nehe. Ekar zumen eho wà nehe.\\n4 Wata oho waiko Eparai ywy rehe ywytyr heta haw nànàn wà. Wata oho Xarixa ywy nànàn wà no. Nuexak kwaw zumen wà. A'e rupi wekar oho Xari ywy rehe wà kury. Nuiko kwaw zumen a'e pe wà no. A'e rupi oho Mezàmi ywy rehe wanekar pà wà kury. Nuexak kwaw a'e pe wà. 5 Na'e wixe Zupe ywy rehe wà kury. Uze'eg Xau uma'ereko ma'e pe kury. — Zazewyr zaha zanereko haw pe ty. Aze zazekaiw katu zumen hekar haw rehe nehe, heru ipy'arehaite putar zanerehe ima'enukwaw pà a'e nehe, i'i izupe.\\n6 — Tuwe rihi. Amo awa Tupàn pe imono pyrer wiko ko taw pe a'e. Teko paw umuwete katu wà. Ta'e hemimume'u paw uzeapo tuwe a'e xe. Aze'eg putar izupe nehe. Aze ru'u ukwaw zumen zanereimaw waho awer zanewe imume'u pà a'e, i'i uma'ereko ma'e Xau pe.\\n7 Upuranu Xau hehe kury. — Aze zaha a'e pe nehe, ma'e ximono putar izupe nehe. Naheta kwaw temi'u zanema'eryru pupe. Naheta kwaw ma'e izupe imono pyràm. Ma'e heta zanewe, i'i izupe.\\n8 Uwazar uma'ereko ma'e Xau ize'eg a'e. — Heta parat pixika'i ma'e ihewe. Apuner izupe imono haw rehe nehe. Nezewe mehe umume'u putar ru'u zumen wakàzym awer nehe. Uruexak putar ru'u ure wà nehe, i'i izupe.\\n9-11 — Ikatuahy neremimume'u kwer. Zaha, i'i izupe. A'e rupi oho tawhu pe awa Tupàn pe imono pyrer heko haw pe wà kury. Ywytyr rehe tawhu kutyr uzeupir mehe we uwàxi amo kuzàwaza 'y piaromo oho ma'e a'e wà. Upuranu wanehe wà. — Aipo ma'e ikwaw pyr 'ym kwaw par wiko tawhu pe a'e, i'i wanupe wà. (A'e 'ar mehe teko uze'eg nezewe wà.) Aze ipuranu wer Tupàn rehe wà, — Zaze'eg zaha ma'e ikwaw pyr 'ym kwaw par pe nehe, i'i uzeupeupe wà. Ta'e a'e 'ar rehe teko uze'eg nezewe Tupàn ze'eg imume'u har wanupe a'e wà xe. Ma'e ikwaw pyr 'ym kwaw par, i'i wanupe wà.\\n12 — Wikuwe a'e, i'i kuzàwaza wanupe wà. — Peme'e kury. Pe pe wata oho iko a'e, penenataromo a'e. Peata na'arewahy kury. Ta'e wixe putar oho iko tawhu pupe tàrityka'i kury 'y. Ta'e teko omono putar amo ma'e Tupàn pe kutàri a'e wà kury 'y, ma'ea'yr hapy haw rehe ywytyr rehe har rehe a'e wà kury 'y, i'i wanupe wà. 13 Tawhu pupe peixe re peàwàxi putar a'e awa ywytyr rehe izeupir 'ym mehe we nehe. Umai'u putar a'e pe nehe. Teko nuzypyrog kwaw umai'u pà ihem 'ym mehe we wà. Ta'e a'e ae omono putar Tupàn ize'egatu a'e temi'u rehe a'e nehe 'y. Xo a'e re zo teko henoz pyrer upuner umai'u haw rehe wà. Pezeupir a'e pe kury. Tàrityka'i peàwàxi putar nehe, i'i wanupe wà.\\n14 A'e rupi oho tawhu pe wà kury. Wixe mehe we wexak Xamuew wà. Xamuew uhem wà wanuwake Tupàn imuwete katu haw kutyr wata mehe kury.\\n15 A'e 'ym mehe karumehe Xau ihem 'ym mehe we Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg Xamuew pe.\\n16 — Pyhewe nezewe 'or mehe amur kar putar amo awa Mezàmi zuapyr newe ihe nehe. Erezakook putar uri kawer iàkàg rehe nehe, heremiaihu Izaew wanuwihawete romo imuigo kar pà nehe. A'e awa upyro putar Izaew Piri ywy rehe har wanuwi a'e wà nehe. Piri ywy rehe har upuraraw kar ma'erahy waiko heremiaihu Izaew wanupe wà. Aexak ipuraraw kar mehe ihe wà. — Urepytywà pe nehe, i'i Izaew ihewe wà. Aenu a'e ma'e henoz mehe ihe wà no.\\n17 Na'e Xamuew wexak Xau tur mehe kury. A'e 'ar mehe we Tupàn uze'eg Xamuew pe, — Aw awa rehe aze'eg newe ihe. Weruze'eg putar heremiaihu Izaew a'e wà nehe, i'i izupe.\\n18 Uwàxi Xau Xamuew oho kury, tawhu ukenaw huwake kury. Upuranu hehe. — Ma'e pe hekon awa ma'e kwaw pyr 'ym ikwaw par, i'i Xau izupe.\\n19 Uwazar Xamuew ize'eg izupe. — Ihe aiko a'e ma'e kwaw par romo ihe. Eho herenataromo Tupàn imuwete haw pe kury. Ne nehe, nerehe we har nehe no, pemai'u putar heràpuz me kutàri pyhaw nehe. Pyhewe izi'itahy awazar putar pepuranu haw peme ihe nehe. A'e re pepuner peho haw rehe nehe. 20 Ezemumikahy zo nereimaw zumen wanehe nehe. Eremumaw na'iruz 'ar wanekar pà. Amo wexak wà. Teko Izaew izuapyapyr a'e wà, neputar uwihaw romo a'e wà. Uputar neru iànàm a'e wà no, i'i Xamuew Xau pe.\\n21 Uze'eg Xau izupe kury. — Mezàmi zuapyr romo aiko ihe. Mezàmi izuapyapyr a'e wà, naheta tete kwaw a'e wà. Pixika'i wera'u amogwer Izaew ta'yr wazuapyapyr wanuwi upaw rupi wà. Màràzàwe tuwe ereze'eg iko nezewe ihewe, i'i izupe.\\n22 Na'e Xamuew weraha Xau mynykaw pe kury, weraha hehe we har a'e pe no. — Eapyk pe pe ywyrapew ahykaw rehe tuwihaw renaw rehe nehe, i'i izupe. Amo teminozgwer wapyk ywyrapew izywyr wà. Heta 30 ru'u wà. 23 Na'e uze'eg Xamuew temi'u iapo arer pe kury. — Amono amo ma'ero'o kwer pehegwer newe. — Emonokatu nehe, a'e newe. Erur xe kury, i'i izupe.\\n24 A'e rupi temi'u iapo arer upyhyk ma'ero'o kwer henugupy rehe har ikatu wera'u ma'e kury, Xau henataromo imono pà kury. Uze'eg Xamuew kury. — Exak ty. Ai'aw ma'ero'o kwer pehegwer newe imonokatu pyrer ty. E'u kury. Ta'e oromonokatu newe ure xe. Aenoz teko xe wamur kar pà ihe wà, wamumai'u kar pà herehe we ihe wà, i'i izupe. A'e rupi, a'e 'ar mehe, Xau umai'u Xamuew pyr a'e. 25 Umai'u re wezyw Tupàn imuwete katu haw wi wà kury, tawhu pe oho pà wà kury. Umuàgà'ym amo ker haw Xau pe wà, tàpuz 'aromo har imuàtà pyrer pe wà. 26 Uker a'e pe. Izi'itahy oho Xamuew a'e pe Xau henoz tà. Uze'eg nezewe izupe. — Epu'àm kury. Neho haw 'ar uhem kwez kury. Aha putar nerupi pepa'i ihe nehe kury, i'i izupe. Upu'àm Xau kury. Uhem tàpuz wi Xamuew rupi tawhu myter romo oho pà wà.\\nXamuew uzakook ma'e kawer Xau iàkàg rehe\\n27 Tawhu wi teko wahemaw pe uhem mehe uze'eg Xamuew Xau pe kury. — Emuata kar nerehe we har nerenataromo nehe. Epyta xe. Ta'e amume'u putar amo Tupàn ze'eg newe ihe nehe kury xe.","num_words":1078,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.262,"stopwords_ratio":0.422,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUÀW 10\\nÀràpuhàràn mono'ogaw rehe ize'eg a'e kury\\n1 Na'e Zezuz uma'emume'u teko wanupe a'e kury. -Azeharomoete ko heze'eg ihe. Aze awa nuixe kwaw uken rupi a'e nehe, àràpuhàràn mono'ogaw pe wixe mehe a'e nehe, a'e awa àràpuhàràn rehe imunar ma'e romo hekon a'e nehe. 2 Àràpuhàràn wanehe uzekaiw ma'e a'e, wixe uken rupi a'e. 3 Uken rehe uzekaiw ma'e a'e, tuweharupi uwàpytymawok uken àràpuhàràn wazar pe a'e, imuixe kar pà a'e. Àràpuhàràn wazar uze'eg wanupe pitàitàigatu waner imume'u pà. Heimaw wenu ize'eg wà. Tuweharupi weraha weimaw a'e wi wà. 4 A'e wi waneraha mehe wazar oho wanenataromo. Àràpuhàràn oho uzar haikweromo wà, ta'e ukwaw ize'eg wà xe. 5 Noho kwaw amo ae awa rupi wà. Aze amo ae awa ipureraha wer wanehe a'e nehe, àràpuhàràn uzàn putar izuwi wà nehe, ta'e nukwaw kwaw ize'eg wà xe.\\n6 Umumaw Zezuz a'e ma'emume'u haw kury. Teko wenu ize'eg wà. Nukwaw kwaw ima'enukwaw paw wà. — Ma'e rehe ize'eg a'e, i'i zepe uzeupeupe wà. Nukwaw kwaw wà.\\n— Àràpuhàràn wanehe uzekaiw katu ma'e ài aiko ihe, i'i Zezuz teko wanupe a'e\\n7 A'e rupi Zezuz uze'eg wi wanupe kury.\\n— Azeharomoete heze'eg ihe. Ihe aiko a'e uken àràpuhàràn mono'ogaw pe har zàwenugar romo ihe. Àràpuhàràn wixe omono'ogaw pupe uken rupi wà. Nezewegatete aze teko uzeruzar herehe wà nehe, aze heremiruze'eg romo wanekon wà nehe, wixe putar Tupàn heko haw pe a'e wà nehe. 8 Amogwer a'e wà, herenataromo ur ma'e kwer paw rupi a'e wà, ma'e rehe imunar ma'e zàwenugar romo wanekon a'e wà. Àràpuhàràn nuzekaiw kwaw imunar ma'e ze'eg rehe wà. Nezewegatete heremiruze'eg hekwaw katu wà no. 9 Ihe aiko a'e uken zàwenugar romo ihe. Àràpuhàràn wixe uken rupi wà, uhem oho hupi wà no, wemi'u ràm hekar pà wà. Amo nuzuka kwaw a'e àràpuhàràn wazemono'ogaw pe waneko mehe a'e wà. Nezewegatete ni amo nomono kar kwaw herehe uzeruzar ma'e tatahu pe a'e wà nehe no. 10 Ma'e rehe imunar ma'e a'e, ur ma'e rehe imunar pà a'e, ma'e izuka pà a'e, ma'e imumaw pà a'e. Ihe azur ywy rehe ihe, a'e rupi teko wiko putar Tupàn pyr tuweharupi a'e wà nehe. Hurywete putar tuwe wà nehe, uzemumikahy 'ym pà wà nehe, ma'erahy ipuraraw 'ym pà wà nehe.\\nZezuz àràpuhàràn wamono'ogar zàwenugar ikatuahy ma'e\\n11 Àràpuhàràn wanehe uzekaiw ma'e ikatuahy ma'e zàwenugar romo aiko ihe. Àràpuhàràn wanehe uzekaiw katu ma'e a'e nehe, aze ikatuahy ma'e romo hekon a'e nehe, umàno putar weimaw wanekuzaromo a'e nehe, wanehe uzekaiw mehe a'e nehe. Nezewegatete amàno putar teko wapyro pà tatahu wi ihe nehe no. 12 Amo ae uma'ereko ma'e a'e, nuiko kwaw àràpuhàràn wazar romo a'e, a'e rupi nuzekaiw katu kwaw wanehe a'e. Aze zawaruhu ur a'e pe a'e nehe, a'e awa uzàn putar izuwi a'e nehe, àràpuhàràn wanezar pà a'e nehe. A'e mehe zawaruhu upyhyk putar amo àràpuhàràn a'e wà nehe, omogwemogwer imuhàmuhàz kar pà a'e wà nehe. 13 A'e uma'ereko ma'e uzàn a'e wi wanuwi, ta'e nuiko kwaw wazar romo xe. Nuzekaiw kwaw weimaw 'ym wanehe.\\n14-15 Aiko àràpuhàràn wanehe uzekaiw ma'e ikatuahy ma'e zàwenugar romo ihe. Heru hekwaw katu a'e. Ihe akwaw katu heru ihe no. Àràpuhàràn wanehe uzekaiw ma'e ukwaw katu weimaw a'e wà. Nezewegatete akwaw katu heremiruze'eg ihe wà no. Hekwaw katu a'e wà no. Azemono putar hezezuka kar pà wapyro pà tatahu wi ihe nehe. 16 Heta amo ae teko wà no, nuiko kwaw heremiruze'eg romo a'e wà rihi. Amuigo kar putar a'e teko heremiruze'eg romo ihe wà nehe no. Uzeapyaka katu putar heze'eg rehe wà nehe. Aze a'e àràpuhàràn wanehe uzekaiw ma'e ume'eg kar amo ae àràpuhàràn a'e wà nehe, omono'og putar a'e àràpuhàràn amogwer weimaw wainuromo a'e wà nehe. Nezewegatete amono'og putar a'e teko amogwer heremiruze'eg wanehe ihe wà nehe no.\\n17 Heru heamutar katu a'e, ta'e heporomono wer heretekwer rehe tuwihaw wanupe ihe xe. Hezuka kar putar heremiruze'eg wanekuzaromo wà nehe. Amo 'ar mehe aikuwe wi putar hemàno re ihe nehe. 18 Nahezuka e kwaw a'e wà nehe. Azemono putar wanupe hezezuka kar pà ihe nehe. Aze mo nazemono iwer, a'e mehe mo nupuner iwer mo hezuka haw rehe wà. Heru uze'eg ihewe a'e. — Ezezuka kar wanupe nehe, i'i ihewe. — Nemàno re erekweraw wi putar nehe. Amo 'ar mehe erehyk putar nehe. Xo a'e 'ar mehe zo nezuka putar a'e wà nehe. Nupuner kwaw nezuka haw rehe nehyk 'ym mehe a'e wà nehe.\\n19 A'e ze'eg henu mehe uzemuza'aza'ak wi teko wà. Amo uzeruzar Zezuz rehe a'e wà kury. Amogwer nuzeruzar kwaw hehe a'e wà.\\n20 — Wereko tekwe ikatu 'ym ma'e uzehe a'e, he'o a'e, màràzàwe tuwe pezeapyaka katu ize'eg rehe pe, i'i teko tetea'u amogwer wanupe wà.\\n21 — Tekwe ikatu 'ym ma'e hereko har nuze'eg kwaw nezewe a'e wà. Nupuner kwaw hehàpyhà 'ym ma'e imukatu haw rehe a'e wà, i'i amogwer wà.\\nZezuz oho Zeruzarez tawhu pe a'e kury\\n22 Huwixàg mehe kury. Uhem etea'i amo ae mai'u haw kury. — Tupàn hàpuzuhu imukatu wi haw, i'i teko a'e mai'u haw pe wà. Teko tetea'u oho Zeruzarez tawhu pe wà, mai'u haw pe uzemono'og pà wà. 23 Oho Zezuz a'e pe a'e no. Amo 'ar mehe wata oho iko tàpuzuhu huwake kury. Ita imupu'àm pyrer Xàrumàw hemiapo kwer, i'i teko a'e tàpuz iaikaw pyrer pe wà. 24 Uzemono'og Zutew Zezuz huwake a'e wà kury, hehe upuranu pà a'e wà kury. — Mo romo ereiko ne, mo nemur kar xe a'e. Ma'e 'ar mehe eremume'u putar nereko haw urewe nehe. Neremu'em zo urewe nehe. Emume'u nereko haw ze'eg zawaiw katu 'ym ma'e rupi nehe. Aipo ne ereiko Tuwihawete Purupyro Ma'e ur ma'e ràm romo ne, i'i izupe wà. 25 Uze'eg Zezuz wanupe.\\n— Amume'u peme ihe. Napezeruzar kwaw heze'eg rehe. Heru uzapo kar ma'e ihewe a'e. Azapo a'e ma'e teko ihe. Pexak heremiapo kwer. Màràzàwe tuwe napezeruzar kwaw herehe. 26 Àràpuhàràn noho kwaw uzar 'ym pe a'e wà. Nezewegatete naperuzar kwaw herehe pe no, ta'e napeiko kwaw heremiruze'eg romo pe xe. 27 Àràpuhàràn uzeapyaka katu uzar ze'eg rehe wà. Wazar ukwaw weimaw wà no. Heimaw oho hupi wà. Nezewegatete heremiruze'eg hekwaw a'e wà. Akwaw ihe wà no. Weruzar heze'eg wà no. 28 Amuigo kar putar heremiruze'eg ihe wà nehe, heru ipyr tuweharupi ihe wà nehe. Noho pixik kwaw tatahu pe wà nehe. Ni amo nupuner kwaw heàmàtyry'ymar romo wamuigo kar haw rehe a'e wà nehe. 29 Heru ikàg wera'u amogwer wanuwi paw rupi katete a'e. A'e ae umuzeruzar kar heremiruze'eg herehe a'e wà. Uzekaiw katu wanehe no. Ni amo nupuner kwaw wamono kar haw rehe hewi a'e wà nehe. Ni amo nupuner kwaw tatahu pe wamono kar haw rehe wà nehe. 30 Heru a'e, Tupàn romo hekon a'e. Ihe ihe no, Tupàn romo aiko ihe no. Pitài romo uruiko ure.\\n31 Zutew upyhyk wi ita heruwà a'e wà kury. Ipurapi wer zepe hehe wà. Ipuruzuka wer hehe wà. — Xiuka nehe, ta'e uze'eg zemueteahy Tupàn rehe a'e xe, ta'e Tupàn romo weko haw umume'u kwez kury xe, i'i uzeupeupe wà.\\n32 — Ikatuahy ma'e tetea'u azapo kwez penuwa rupi ihe. Heru uzapo kar a'e ma'e paw rupi ihewe a'e. Ma'enugar heremiapo kwer hekuzaromo pepuruzuka wer herehe pe, i'i wanupe.\\n33 — Na'urepuruzuka wer kwaw nerehe ikatuahy ma'e neremiapo kwer rehe ure. Tupàn rehe neze'eg zemueteahy awer rehe urepuruzuka wer nerehe ure. Awa romo ereiko ne. Tupàn romo nereko haw eremume'u kwez urewe kury, i'i ahyahy izupe wà. 34-36 I'i Zezuz wanupe.\\n— Ze'eg kwehe arer uze'eg peipy wanehe a'e. — Ikàg wera'u ma'e romo peiko pe, Tupàn romo peiko pe, i'i a'e ze'eg. Teko romo wanekon peipy wà. Ikàg ma'e romo wanekon Tupàn huwa rupi wà, ta'e Tupàn omono uze'eg wanupe a'e xe. Pekwaw katu a'e ze'eg kwehe arer.\\n— Tupàn umume'u a'e ze'eg teko wanupe. Napeikwahy kwaw izupe henu mehe. Heru hemur kar ko ywy rehe. — Tupàn ta'yr romo aiko ihe, a'e kwez peme ihe. Màràzàwe tuwe peikwahy ihewe pe. Màràzàwe tuwe — Uze'eg zemueteahy iko Tupàn rehe a'e, peze ihewe pe. 37 — Aze nazapo kwaw heru hemiapo putar haw nehe, pezeruzar zo herehe nehe. 38 Azapo heru hemiapo putar haw teko ihe. Napezeruzar kwaw herehe. Pezeruzar tuwe heremiapo kwer rehe nehe. A'e rupi pekwaw putar tuwe heru herehe we heko haw nehe, pekwaw putar hehe we hereko haw nehe no, ta'e pitài teko romo uruiko ure xe.\\n39 Tuwihaw uzeagaw wi zepe ipyhyk kar pà imunehew kar pà a'e wà kury. Nupuner kwaw wà. Uhem wi oho a'e wi wanuwi kury.\\n40 Wahaw wi Zotàw yrykaw oho kury. Uhem oho Zuàw purumuzahazahak ma'e heko awer pe kury. Upyta a'e pe. (A'e 'ym mehe Zuàw umuzahazahak teko tetea'u a'e pe wà.) 41 Teko tetea'u ur a'e pe ipyr wà. Uze'eg izupe wà. — Zuàw a'e, na'ikàg kwaw a'e, nuzapo kwaw purumupytuhegatu kar haw a'e. Uze'eg ko awa rehe. Azeharomoete ize'eg a'e, i'i teko uzeupeupe wà.\\n42 A'e rupi teko tetea'u uzeruzar Zezuz rehe a'e pe wà kury.","num_words":1409,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.25,"stopwords_ratio":0.48,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XAMUEW 6\\nWeruzewyr Tupàn Ze'eg Hyru heraha Zeruzarez tawhu pe wà\\n1 Omono'ono'og wi Tawi zauxiapekwer ikàg wera'u ma'e a'e wà kury. Omono'og 30 miw wamuwà wà. 2 Weraha tawhu Mara Zuta ywy rehe har pe wà. — Zaha Tupàn Ze'eg Hyru herur pà xe nehe ty wà, i'i wanupe. Kwehe mehe ize'eg iapo arer umuapyk Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e her a'e ma'e hyru rehe wà. Heta amo Tupàn henaw hehe, Tupàn reko haw pe har Kerumin her ma'e wanagaw paw wamyter pe. 3 Uhem a'e pe wà. Upir Tupàn Ze'eg Hyru ywyramawa rehe imuapyk pà wà. Mokoz tapi'ak awa umutyk ywyramawa wà. Ipyahu katu a'e ywyramawa. Weraha Aminanaw hàpuz ywytyr rehe har wi wà kury. Uza a'e, Aio a'e no, Aminanaw ta'yr a'e wà, umuata kar tapi'ak waneraha pà pe rupi wà. 4 Tupàn Ze'eg Hyru ywyramawa rehe hin a'e. Aio wata henataromo. 5 Tawi a'e kury, Izaew paw a'e wà no, upynyk waiko wà. Uzegar waiko ukàgaw rupi wà, Tupàn imuwete katu pà wà. Umupu uma'e paw wà: wioràwiràn, wioràwiràn pixik, ma'e imupu pyr, kawaw pew zàwenugar imupu pyr.\\n6 Uzegar oho waiko pe rupi wà. Upynyk oho waiko pe rupi urywete haw rehe wà. Na'e uhem Nakom heko haw pe wà kury. Uhem iko pe wà. Arozràn ixokaw a'e pe a'e. Na'e tapi'ak iàte'e a'e wà kury. Uza opokok Tupàn Ze'eg Hyru rehe ipyhyk pà, ta'e na'ipureityk kar wer kwaw hehe a'e xe. 7 Wikwahy Tupàn Uza pe. Ta'e numuwete katu kwaw Tupàn a'e xe. Ta'e opokok ize'eg hyru rehe a'e xe. A'e rupi Tupàn uzuka Uza kury. Umàno Uza a'e pe Tupàn ze'eg ryru huwake. 8 Na'e wikwahy Tawi a'e no, ta'e Tupàn uzepyk Uza rehe wikwahy mehe a'e xe. Te ko 'ar rehe teko uze'eg nezewe a'e ko pe wà. — Perez-Uza, i'i izupe wà. — Uza rehe izepyk awer, i'i zaneze'eg rupi.\\n9 Na'e ukyze Tawi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wi kury. — Ma'e azapo putar ize'eg hyru heraha pà ihe nehe, i'i uzeupe.\\n10 A'e rupi nueraha kwaw Tawi Tupàn Ze'eg Hyru weko haw pe Zeruzarez tawhu pe. Amo ae taw pe weraha kury. Weraha Omez-Enom heko haw pe. Kat tawhu parer romo hekon a'e. 11 Umumaw Tupàn Ze'eg Hyru na'iruz zahy a'e pe upyta pà. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umur uze'egatu Omez rehe kury, iànàm wanupe no.\\n12 Ukwaw Tawi Tupàn ze'egatu Omez rehe i'ar awer. — Tupàn uzapo ikatu ma'e Omez pe a'e, ta'e Omez uzekaiw katu ize'eg hyru rehe a'e xe, i'i uzeupe. Omono Tupàn uze'eg Omez ma'e nànàn no, i'i uzeupe. A'e rupi upyro Tupàn Ze'eg Hyru Omez hàpuz wi kury, Zeruzarez pe heraha pà kury. Uzapo mynykawhu mai'u hawhu heraha mehe. 13 Amo awa upir Tupàn Ze'eg Hyru heraha pà wà kury. Upyropyrog 6 haw a'e wà. Na'e upytu'u wà. Na'e uzuka Tawi tapi'ak awa kury, Tupàn henataromo kury. Uzuka amo tapi'aka'yr ikyra katu ma'e a'e no. 14 Umunehew Tawi xaxeto kamirpuku a'e ma'ea'yr izuka mehe. Na'e upynykahy Tupàn imuwete katu pà kury. 15 Nezewe weraha Tupàn Ze'eg Hyru Zeruzarez pe teko Izaew izuapyapyr wanupi upaw rupi wà. Uhapukaz oho waiko urywete romo wà. Upy xi'àm oho waiko wà no.\\n16 Tawhu pupe Tupàn ze'eg heixe mehe Mikaw Xau tazyr ume'e uken rupi kury. Wexak umen Tawi tuwihawete ipoipor mehe ipynyk mehe Tupàn imuwete katu mehe kury. Hexak mehe iroahy izupe ipy'a pe.\\n17 Weraha Tupàn Ze'eg Hyru henaw rehe imuapyk pà wà kury. Ta'e Tawi umuàgà'ym amo tàpuzràn henaw ràm romo a'e 'ym mehe xe. Na'e omono amo ae ma'e Tupàn pe wà. Na'e omono amo ae ma'ea'yr izuka pyr izupe wà no. Wamono re wazuka re wapy tata a'e ma'e nànàn kury. Ukaz paw wà. Omono ma'e izupe imuawyze kar haw romo no. 18 A'e ma'e paw imono re a'e ma'ea'yr paw wazuka re Tawi umume'u Tupàn ikàg wera'u ma'e ze'eg teko wanupe kury. 19 A'e re omono pitài typy'ak awakwer wanupe pitàitàigatu wà kury. Omono pitài typy'ak kuzàgwer wanupe pitàitàigatu wà no. Omono ma'ero'o kwer pehegwer imihir pyrer wanupe pitàitàigatu no. Omono ma'e'ywa uwà her ma'e uxinig ma'e wanupe pitàitàigatu no. A'e re teko paw oho weko haw pe wà kury.\\n20 Uzewyr Tawi weko haw pe a'e no, ta'e heko wer wànàm wapyr a'e no xe. Mikaw, Xau tazyr, uhem hàpuz wi huwàxi mà ihem mehe. Uze'eg izupe. — Izaew wanuwihawete ipuràg eteahy kutàri a'e, i'i urywahy izupe. — Aipo nanemaranugar kwaw ne. Erexak kar neretekwer kamir 'ym ma'e kuzà neremiruze'eg wanupe, uma'ereko ma'e wanupe no, wyzài uka'u ma'e ài ne, i'i izupe.\\n21 Uze'eg Tawi izupe. — Apynyk Tupàn imuwete katu pà ihe. Heputar a'e. Nuputar kwaw neru. Nuputar kwaw neru iànàm wà. Izaew wanuwihawete romo hemuigo kar a'e. A'e rupi apynyk wi wi putar tuweharupi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e imuwete katu pà ihe nehe. 22 Azeapo wi wi putar he'o ma'e romo henataromo nehe no. Naiko kwaw ikàg ma'e romo nerenataromo. Aiko ikatuahy ma'e romo ikàg ma'e romo a'e kuzàtài neremimume'u kwer wanupe ihe, i'i Tawi Mikaw pe.\\n23 A'e rupi Mikaw Xau tazyr na'imemyr pixik kwaw a'e re a'e.","num_words":806,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.412,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 22\\nXaxeto wazuka kar awer\\n1 Uzàn Tawi oho Kaz tawhu wi kury. Oho amo itakwar Ànurà tawhu huwake har pe. Amo umume'u heko haw oho tyky'yr wanupe wà, iànàm wanupe wà no. Henu mehe oho hehe we upyta pà wà kury. 2 Awa tetea'u oho hupi wà no. Aze amo awa nukwaw kwaw wemimutar wà, aze Xau na'ikatu kwaw wanupe, aze awa unewer nehe, a'e awa oho Tawi rehe we har romo wiko pà wà kury. Tawi wiko wanuwihaw romo. Uzemono'ono'og wiwi wà. Te, amo 'ar pawire heta 400 awa ru'u hehe we wiko ma'e wà kury.\\n3 Amo 'ar mehe uhem Tawi a'e wi kury, Mipa tawhu pe oho pà kury. Moaw waiwy rehe tuz. Uze'eg a'e ywy rehe har wanuwihawete pe. — Aze ikatu newe, tuwe heru ur xe hehy rehe we nehe. Tuwe upyta xe neruwake nehe. Tupàn uzapo kar putar amo ma'e ihewe nehe. A'e 'ym mehe we heru upyta putar xe nepyr nehe, aze ikatu newe nehe, i'i Tawi tuwihawete pe. — Ikatu, i'i tuwihawete izupe.\\n4 A'e rupi wezar Tawi u uhy Moaw ywy rehe wà kury. Upyta a'e pe Tawi itakwar pupe heko mehe we wà.\\n5 Amo Tupàn ze'eg imume'u har Kaz her ma'e oho Tawi heko haw pe izupe uze'eg pà kury. — Epyta zo xe nehe. Eho tàrityka'i Zuta waiwy rehe nehe, i'i izupe. A'e mehe oho Tawi ka'a Eret her ma'e pe kury.\\n6 Xau a'e, Zimea tawhu pe hekon a'e 'ar mehe a'e. Amo 'ar mehe wapyk oho amo ywytyr rehe amo ywyra iwy pe. Wereko ipurukutukaw in opo pe. Amogwer hemiruze'eg tuwihaw wiko izywyr wà, huwake wà. Amo umume'u Tawi amo ywy rehe heko haw Xau pe wà. — Imyrypar zauxiapekwer wiko hehe we a'e wà no, i'i izupe wà. 7 Na'e uze'eg Xau a'e tuwihaw wanupe kury. — Peinu katu heze'eg kury, awa Mezàmi izuapyapyr wà. — Tawi umur putar ko zanewe nehe. Umur putar uwà itymaw zanewe nehe. Zanemuigo kar putar zauxiapekwer wanuwihaw romo a'e nehe no, peze peiko hehe pepy'a pe, i'i wanupe. 8 — A'e rupi pema'enukwaw peiko ikatu 'ym ma'e ihewe iapo pyràm rehe. Hera'yr uzapokatu uze'egaw Tawi rehe we. Ni pitài xe har numume'u kwaw a'e wanemiapo kwer ihewe wà. Ni amo xe har nuzekaiw kwaw herehe wà. Tawi a'e, awa ihewe uma'ereko ma'e a'e, ima'enukwaw iko hezuka àwàm rehe a'e. Ni amo xe har numume'u kwaw a'e ma'e ihewe wà. Hera'yr umuigo kar Tawi heàmàtyry'ymar romo a'e. Ni amo xe har numume'u kwaw ihewe wà, i'i wanupe.\\n9 Noek a'e, Enom ywy rehe arer a'e, wiko a'e pe tuwihawete Xau rehe we har wainuromo a'e. — Aexak Tawi ihe, Aimerek Aitu ta'yr pe ize'eg mehe ihe. No taw pe hekon a'e 'ar mehe. 10 Aimerek upuranu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe Tawi hemiapo ràm ikwaw paw henoz tà. A'e re omono temi'u izupe. Omono Piri ywy rehe har Kurià itakihepuku kwer izupe no, i'i Noek Xau pe.\\n11 A'e rupi tuwihawete Xau omono kar amo awa Aimerek ipiaromo wà kury. — Perur iànàm No pe har xaxeto romo wiko ma'e nehe no, i'i. Oho heko haw pe wà. Werur Xau pe wà. 12 Uze'eg Xau Aimerek pe kury. — Einu katu heze'eg, Aimerek, i'i izupe. — Aze pa, heruwihawete, i'i Aimerek izupe.\\n13 Upuranu Xau hehe. — Màràzàwe tuwe ereiko Tawi rehe we ikatu 'ym ma'e ihewe iapo àwàm rehe ne. Màràzàwe tuwe eremono temi'u izupe. Màràzàwe tuwe eremono takihepuku izupe. Màràzàwe tuwe erepuranu Tupàn rehe Tawi hemiapo ràm rehe. Ko 'ar rehe Tawi wiko heàmàtyry'ymar romo kury. Wàro hezuka àwàm iko kury, i'i Xau Aimerek pe.\\n14 — Tawi weruzar wera'u neze'eg amogwer tuwihaw wanuwi upaw rupi katete a'e. Nerazywen romo hekon. Zauxiapekwer nerehe uzekaiw ma'e wanuwihaw romo hekon. Tuwihaw ko ywy rehe har paw umuwete katu Tawi a'e wà. 15 Apuranu Tupàn rehe Tawi hemiapo ràm rehe ihe. Aipo xo a'e 'ar mehe apuranu hekuzaromo ihe. Nan kwaw pa. Ni ihe ni heànàm. Na'urema'enukwaw pixik kwaw newe ikatu 'ym ma'e iapo àwàm rehe. Nurumume'u pixik kwaw agwer ma'e urezeupeupe. Nainu pixik kwaw ni amo teko nezewe haw rehe waze'eg mehe ihe wà rihi, i'i izupe.\\n16 — Aimerek, i'i Xau izupe. — Ne, neànàm wà no. Pemàno putar nehe, i'i izupe.\\n17 Na'e uze'eg zauxiapekwer uzeake har wanupe kury. — Ezuka a'e xaxeto Tupàn henataromo har uma'ereko ma'e ne wà nehe kury. Uzemono'og Tawi rehe we wà. Numume'u kwaw ihewi izàn awer ihewe wà. Ukwaw katu izàn awer wà. Nezewe rehe we numume'u kwaw ihewe wà, i'i Xau. Zauxiapekwer wenuxi wà. Na'ipuruzuka wer kwaw xaxeto Tupàn henataromo har wanehe wà. 18 A'e rupi uze'eg Xau Noek pe kury. — Ezuka ne wà nehe kury, i'i izupe. A'e rupi uzuka a'e wà. A'e 'ar mehe uzuka Noek 85 xaxeto Tupàn henataromo har wà. 19 Uzuka kar Xau No tawhu pe har upaw rupi katete a'e wà no. Xaxeto waneko haw a'e tawhu a'e. Uzuka teko paw wà: awa wà, kuzà wà, kwarer wà, kuzàtài wà, tapi'ak wà, zumen wà, àràpuhàràn wà. Upaw rupi katete uzuka wà.\\n20 Xo Amiatar Aimerek ta'yr zo a'e, upuner uzànaw rehe a'e wi uzepyro pà a'e. Oho Tawi reko haw pe kury. 21 — Xau uzuka kar xaxeto Tupàn henataromo uma'ereko ma'e a'e wà, i'i Amiatar Tawi pe.\\n22 Na'e uze'eg Tawi Amiatar pe. — A'e 'ar mehe neru pe heze'eg mehe aexak Noek a'e pe ihe. — Azeharomoete umume'u putar heremiapo kwer oho Xau pe a'e nehe, a'e hezeupe hexak mehe ihe. Neànàm wazuka arer zàwenugar romo aiko ihe. 23 Epyta xe herehe we nehe. Ekyze zo nehe. Xau ipuruzuka wer zanerehe a'e. Aze erepyta xe herehe we nehe, nuzeapo kwaw ikatu 'ym ma'e newe nehe, i'i Tawi Amiatar pe.","num_words":905,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.259,"stopwords_ratio":0.411,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XAMUEW 21\\nUzuka Xau iànàm paw wà\\n1 Tawi tuwihawete romo heko mehe we uhem ma'uhez taw uhua'u ma'e Izaew wanupe kury. Wanemi'u umumaw na'iruz kwarahy ihyk 'ym pà wanupe. A'e rupi upuranu Tawi oho Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe kury. Uwazar Tupàn ize'eg izupe. — Xau a'e, iànàm a'e wà no, puruzuka ma'e romo wanekon herenataromo wà. Ta'e uzuka teko Zimeàw tawhu pe har a'e wà xe, i'i Tupàn Tawi pe.\\n2 Zimeàw tawhu pe har nuiko kwaw Izaew izuapyapyr romo wà. Amohe ywy rehe har wapehegwera'i romo wanekon wà. Kwehe mehe Izaew uzapokatu uze'egaw wanehe we wà, wazuka 'ym àwàm imume'uahy pà wanupe wà. Xau uzeagaw wamumaw pà. Ta'e izekaiw katu wer Izaew wanehe Zuta wanehe a'e xe. Tawi wenoz teko Zimeàw pe har uzeupe a'e wà kury. Uze'eg wanupe. 3 — Ma'e apuner iapo haw rehe peme ihe nehe. Xau uzapo iaiw ma'e peme a'e. Hepurumekuzar wer hemiapo kwer rehe ihe kury. Nezewe mehe pemono putar peze'egatu Tupàn hemiaihu wanehe nehe, i'i wanupe.\\n4 Uwazar ize'eg izupe wà. — Nuruputar kwaw temetarer Xau hemiapo kwer hekuzaromo ure. Na'urepuruzuka wer kwaw ni pitài Izaew zuapyr rehe ure no, i'i izupe wà. — Ma'e peputar peme heremiapo ràm, i'i Tawi wanupe.\\n5 — Xau ipuruzuka wer urerehe ipurumumaw wer urerehe upaw rupi katete a'e. Na'ipurumuigo kar wer kwaw urerehe Izaew waiwy rehe a'e. 6 A'e rupi, emur 7 izuapyapyr urewe ne wà nehe. Ure uru'azuwyk putar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo ure wà nehe, Zimea tawhu Xau izexak kar awer pe ure wà nehe. Xau Tupàn hemixak kwer romo hekon kwehe mehe a'e, i'i izupe wà. — Amono putar peme ihe wà nehe, i'i tuwihawete wanupe.\\n7 A'e 'ym mehe umume'uahy uze'eg Zonata pe Tupàn henataromo a'e. A'e rupi nupuner kwaw Mewimozet Zonata ta'yr Xau hemimino izuka kar haw rehe Zimeàw pe har wanupe. 8 Upyhyk Aramoni kury. Upyhyk amo Mewimozet no. Hizipa Ai imemyr Xau hemireko imemyr romo wanekon wà. Upyhyk 5 Meraw Xau tazyr imemyr Aniriew Maraziraz ta'yr hemireko imemyr wà no. Meora pe har romo wanekon wà. 9 Omono Tawi a'e 7 wà kury, teko Zimeàw pe har wanupe wà kury. U'azuwyk ywytyr rehe Tupàn henataromo wà. Umàno paw rupi uzehezehe wà. Àmàn ipaw etea'i mehe uzeapo a'e ma'e. Arozràn xewar her ma'e ipo'o haw rehe wazypyrogaw rehe uzeapo.\\n10 Na'e Hizipa Xau hemirekoagaw kwer upyhyk amo pàn hyru iapo pyr kury. Uzapo wàpuzràn pixika'i ma'e itahu 'aromo. Oho a'e pe arozràn ipo'o haw rehe wazypyrogaw mehe. Xo kwarahy ipaw mehe xo àmàn wanetekwer wanehe ikyr mehe zo uhem oho a'e wi. 'Aromo wiràmiri ipuru'u wer wano'o kwer rehe wà. Nuze'u kar kwaw wà. Pyhaw miar hehaite ma'e ipuru'u wer wano'o kwer rehe wà. Nuze'u kar kwaw wà.\\n11 Amo umume'u Hizipa hemiapo kwer oho Tawi pe wà. 12 Henu mehe Tawi oho Zamezireaz tawhu pe. Upyro Xau ikagwer Zonata ikagwer a'e pe har wanuwi. A'e 'ym mehe Piri ywy rehe har umuzaiko Xau hetekwer Zonata hetekwer Mete-Xà tawhu myter pe wazuka re wà. Zamez tawhu pe har weraha wanetekwer a'e wi wà. Tawi upyro wakàgwer wanuwi kury. 13 Omono'og Xau ikagwer Zonata ikagwer rehe we amogwer 7 izuka pyrer wakàgwer rehe we kury. 14 Utym wakàgwer paw Ki Xau tu itym awer pupe, Zera tawhu Mezàmi ywy rehe har pe. Teko uzapo tuwihawete hemiapo kar haw paw wà. A'e re Tupàn wenu teko ize'eg mehe wà. Upytywà wà kury.\\nZeàmàtyry'ymaw Piri ywy rehe har wanehe har\\n15 Amo 'ar mehe Piri ywy rehe har uzàmàtyry'ym wi Izaew wà wà kury. Tawi oho wemiruze'eg zauxiapekwer wanupi Piri ywy rehe har waàmàtyry'ym pà wà kury. Waàmàtyry'ym mehe we ikene'o tuwe Tawi. 16 Amo awa aiha katu ma'e Izimimenowe her ma'e werur amo purukutukaw itazu morog her ma'e iapo pyrer a'e. Heta 5 kir ru'u ipuhuz taw a'e. Werur takihepuku ipyahu ma'e no. — Apuner Tawi izuka haw rehe ihe, i'i uzeupe. 17 Amizaz Zeruz imemyr upytywà Tawi oho kury, a'e awa wi ipyro pà kury. Ukutuk Amizaz a'e Piri ywy rehe har izuka pà. Na'e zauxiapekwer Tawi rehe we har umume'uahy ma'e Tupàn henataromo wà kury. — Ko 'ar henataromo nereho pixik kwaw urerupi zeàmàtyry'ymawhu pe nehe kury, i'i Tawi pe wà. — Ereiko tatainy ài Izaew wanupe. Na'urepuruzuka kar wer kwaw nerehe amo pe ure, i'i izupe wà.\\n18 Amo ae 'ar mehe Izaew uzàmàtyry'ym Piri ywy rehe har oho Go tawhu pe wà. Ximekaz Uza tawhu pe har uzuka awa aiha katu ma'e Xape her ma'e a'e.\\n19 Uzàmàtyry'ym Piri ywy rehe har waiko Go pe wà. Erànà Zair ta'yr Merez pe har uzuka Kurià Kaz pe har. Kurià ipurukutukaw i'yw iànàgatu haw nuzawy kwaw kyhaw imupari haw izita iànàgatu haw a'e.\\n20 Na'e uzàmàtyry'ym oho Kat tawhu pe wà kury. Amo awa aiha katu ma'e izuapyapyr ta'yr wiko a'e pe. Pitàitàigatu ipo pe heta 6 ikwà. Pitàitàigatu ipy pe heta 6 ipyha no. 21 — Pemur kar amo awa nehe. Azuka putar ihe nehe, i'i Izaew wanupe. Na'e Zonata Ximez Tawi ryky'yr ta'yr uzuka a'e awa a'e kury.\\n22 A'e 4 awa wiko awa aiha katu ma'e Kat tawhu pe har wazuapyapyr romo wà. Zauxiapekwer Tawi rehe we har uzuka a'e 4 awa a'e wà.","num_words":820,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.39,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ETER 2\\nEter wiko Tuwihawete hemireko romo a'e\\n1 Amo 'ar pawire hakuir tuwihawete ikwahy haw. Nezewe rehe we ima'enukwaw Waxi hemiapo kwer rehe, uze'eg hehe uzepyk awer rehe no. 2 Na'e amo izupe uma'ereko ma'e hemigwaw katu uze'eg izupe wà kury. — O tuwihawete, emur kar kuzà awa puhe oho 'ym ma'e neremiruze'eg ipuràg eteahy wera'u ma'e ne wà nehe. 3 Exaexak newe uma'ereko ma'e ywy imuza'ak pyrer nànànar nehe. — Perur kuzàwaza ipuràg eteahy wera'u ma'e heremireko wanàpuz me xe Xuzà tawhu pe pe wà nehe, eze'eg wanupe nehe. Egaz awa wa'yr haw rehe upuner 'ym ma'e neremireko wanehe uzekaiw ma'e uzekaiw putar wanehe nehe. Omono kar putar muhàg wanehe wamupuràg eteahy kar pà nehe. Uzapo putar amo ma'e wanupe wamupuràg eteahy kar pà nehe no. 4 A'e mehe, o tuwihawete, ereme'e putar wanehe paw rupi nehe. Pitài kuzà ikatu wera'u putar newe a'e nehe. Eremuigo kar putar a'e kuzà neremirekoete romo tuwihaw romo Waxi hekuzaromo nehe, i'i izupe. Ize'eg ikatu tuwihawete pe. Uzapo ma'e ize'eg rupi.\\n5 Xuzà tawhu pe wiko amo zutew Monekaz her ma'e a'e. Wiko Zair ta'yr romo Ximez izuapyr romo Ki izuapyr romo Mezàmi izuapyr romo. 6 Kwehe mehe Namukononozor Mawiron wanuwihawete weityk Zeruzarez tawhu a'e. Weraha Zuta wanuwihawete Zoaki her ma'e wemipyhyk kwer romo. Weraha amo teko uzeupi wà no, weko haw Mawiron pe wà no. Monekaz wiko a'e heraha pyrer wainuinuromo a'e, Zoaki rehe we a'e. 7 Monekaz weraha ututyr tazyr Anaxa her ma'e uzeupi a'e. Eter inugwer her romo a'e. Huwa ipuràg eteahy. Hetekwer ipuràg eteahy no. Tu a'e, ihy a'e no, umàno izuwi a'e wà. Monekaz umugakwaw wazyr ài a'e.\\n8 Tuwihawete uze'eg imume'u kar mehe teko werur kuzàtài tetea'u Xuzà tawhu pe wà, Egaz pe wamono kar pà wà. Egaz wiko tuwihawete hemireko wanehe uzekaiw ma'e romo. Eter wiko a'e kuzàwaza wainuinuromo. 9 Eter ikatu Egaz pe. Ipurapo wer hehe tuwihawete hemirekoete romo. Nan kwehe tete uzapo kar imupuràg eteahy kar haw hehe. Omono temi'u ikatu ma'e izupe no. Wexaexak 7 uma'ereko ma'e tàpuzuhu pupe har ikatu wera'u ma'e izupe wà, hehe uzekaiw ma'e romo wà. Omono Eter ipupyaikaw pyrer ikatu wera'u ma'e pupe hehe uzekaiw ma'e wanehe we no.\\n10 Eter uzapo ma'e Monekaz ize'eg rupi. Numume'u kwaw uwipy waner teko wanupe. Numume'u kwaw wànàm waner teko wanupe. Numume'u kwaw zutew romo weko haw. 11 Tuweharupi Monekaz uzekytyar oho tuwihawete hemireko wanàpuzuhu huwake katu pe a'e, Eter heko haw ikwaw pà a'e. Ipurukwaw wer izupe uzeapo ma'e ràm rehe no.\\n12 Umumaw pitài kwarahy kuzàwaza wamupuràg eteahy kar pà wà. Umumaw 6 zahy kàpuhàg hyàkwegatu ma'e miha iapo pyrer pupe wamupuràg eteahy kar pà wà. Umumaw inugwer 6 zahy amo kàpuhàg pupe uma'ereko pà wà. Wamukatu haw iapo pawire weraha kuzàwaza pitàitàigatu tuwihawete Xerexe pe wanexak kar pà wà kury. 13 Tàpuzuhu pe tuwihawete hemireko wanàpuz me oho mehe kuzàwaza pitàitàigatu upuner wyzài ma'e wemimutar heraha haw rehe wà. 14 Karuk mehe oho tàpuzuhu pe wà. Iku'egwer pe oho amo hemireko hàpuz me wà. Xagaz uzekaiw wanehe a'e. Xagaz wiko awa wa'yr haw rehe upuner 'ym ma'e tuwihawete hemirekoagaw wanehe uzekaiw ma'e romo a'e. Aze ikatu tuwihawete pe, aze tuwihawete wenoz her nehe, xo a'e mehe zo uzewyr tàpuzuhu pe. Nezewe uzapo a'e kuzàwaza nànàn a'e.\\n15 Eter wiko Amiaiw tazyr romo Monekaz itutyrazyr romo a'e. Ikatu ikwaw par paw wanupe. Na'e uhem i'ar kury. Egaz awa wa'yr haw rehe upuner 'ym ma'e tuwihawete hemireko wanehe uzekaiw ma'e uze'eg Eter pe. — Xo ma'e newe heremimume'u zo eraha tàpuzuhu pe nezewe mehe nehe, i'i izupe. Tuwihawete pe oho mehe weruzar ize'eg. 16 Zahy Temet her ma'e rehe Xerexe tuwihawete romo heko mehe 10 haw zahy rehe 7 haw kwarahy rehe, weraha Eter tuwihawete pe hexak kar pà wà kury. 17 Ikatu wera'u tuwihawete pe amogwer kuzàwaza paw wanuwi a'e. Uzemukatu tuwihawete pe. — Nekatuahy wera'u ihewe amogwer wanuwi paw rupi katete ne, i'i izupe. Omono tuwihawete iàkàg rehe har iàkàg rehe. Umuigo kar wemirekoete romo tuwihaw romo Waxi hekuzaromo no. 18 Na'e uzapo mai'u hawhu Eter imuawate pà. Wenoz tuwihaw paw wamuwà wà, uma'ereko ma'e paw wà no. Ko 'ar rehe ni amo numa'ereko kwaw wà nehe, ta'e amonokatu kwez ihe xe, i'i teko wanupe. Omono e ma'e teko tetea'u wanupe. Xo tuwihawete upuner ma'e tetea'u imono haw rehe nezewe wà.\\nMonekaz upyro tuwihawete\\n19 Omono kar kuzàwaza amo tuwihawete hemireko wanàpuz me wà. A'e ma'e izeapo mehe we tuwihawete umuigo kar Monekaz tuwihaw romo uiwy rehe a'e. 20 Eter numume'u kwaw Zutew romo weko haw amo wanupe a'e rihi. Ta'e Monekaz numume'u kar kwaw izupe a'e xe. Weruzar Monekaz ize'eg ukuzàtài mehe umugakwaw mehe. Weruzar wiwi ize'eg iko kury.\\n21 A'e 'ar mehe uma'ereko haw tàpuzuhu pupe har iapo mehe Monekaz wenu amo ma'e imume'u mehe. Mokoz awa wa'yr haw rehe upuner 'ym ma'e Migita, Terez her ma'e a'e wà, wikwahy tuwihawete pe a'e wà. A'e rupi umume'u izuka àwàm uzeupeupe wà. 22 Na'e Monekaz umume'u a'e ma'e oho tuwihawete hemireko Eter pe kury. Na'e Eter umume'u Monekaz heminu kwer oho tuwihawete pe. 23 Tuwihawete umupuranu kar wemiruze'eg teko tetea'u wanehe wà. — Azeharomoete umume'u nezuka àwàm wà, i'i izupe wà. A'e rupi u'azuwyk kar a'e mokoz awa wa'yr haw rehe upuner 'ym ma'e wà kury, zauxiapekwer wanupe wà kury. Na'e tuwihawete uze'eg wemiruze'eg wanupe kury. — Pekwaw pape hepureruze'egaw imume'u haw. Pemuapyk ko ma'e uzeapo ma'e kwer paw a'e pape rehe nehe, i'i wanupe.","num_words":865,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.229,"stopwords_ratio":0.378,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ROM 7\\nUze'eg zereko haw rehe a'e kury\\n1 Amume'u putar ma'e peme ihe nehe kury. Pekwaw katu putar ko heze'eg àwàm nehe, ta'e pekwaw katu Tupàn ze'eg kwehe arer Moizez pe imur pyrer pe xe. Aze teko wikuwe a'e wà, Tupàn weruzar kar a'e ze'eg a'e teko wanupe a'e. Wamàno mehe upytu'u heruzar ire wà.\\n2 — Aze kuzà heta imen a'e, aze imen wikuwe a'e, a'e mehe hemireko romo hekon a'e, i'i a'e ze'eg kwehe arer. — Aze umàno imen izuwi nehe, a'e mehe a'e kuzà nuiko kwaw hemireko romo a'e nehe kury, i'i a'e ze'eg. 3 A'e rupi aze a'e kuzà wereko amo ae awa nehe, umen hekuwe mehe we nehe, a'e mehe nuweruzar kwaw a'e ze'eg kwehe arer nehe. Nezewe haw iapo har uhaw ze'eg kwehe arer wà. Na'ikatu kwaw nezewe haw Tupàn pe. Aze imen umàno izuwi nehe, xo a'e mehe zo imen 'ym ma'e romo hekon putar a'e nehe. A'e rupi aze imen wi nehe, ikatu Tupàn pe nehe. Ta'e imen umàno ma'e kwer a'e kury xe, nuiko kwaw izar romo a'e kury xe. 4 Nezewegatete pe no. Zanezar Zezuz umàno penekuzar romo a'e. A'e rupi peiko umàno ma'e kwer ài. Ikatu 'ym ma'e nuiko kwaw pezar romo kury. Pezeruzar Zezuz rehe, a'e rupi peiko hemiruze'eg romo. A'e rupi a'e ze'eg kwehe arer nuiko kwaw pezar romo a'e kury. A'e rupi nuzapo kar kwaw ma'e peme kury. Zezuz a'e, umàno re ukweraw ma'e kwer a'e, pezar romo hekon a'e kury. A'e rupi pezapo putar ma'e ikatuahy ma'e Tupàn pe nehe, hemimutar rupi nehe. A'e kuzà imen wi ma'e a'e kury, nuweruzar kwaw umen umàno ma'e kwer ze'eg a'e kury. Weruzar umen ipyahu ma'e ze'eg kury. Nezewegatete zane no, naxiruzar kwaw a'e ze'eg kwehe arer zane kury. Xiruzar Zezuz ze'eg kury. 5 Amo 'ar rehe, ikatu 'ym ma'e iapo mehe we, zanepurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe zane, ta'e a'e Tupàn ze'eg Moizez pe imur pyrer umume'u zaneremiapo kwer ikatu 'ymaw zanewe a'e xe. Xiapo a'e ikatu 'ym ma'e zaneremigwaw zanereminu kwer zane. Aze teko uzapo ikatu 'ym ma'e a'e nehe, (aze Tupàn numuawyze kwaw a'e nehe), Tupàn uzepyk putar a'e teko rehe imàno re a'e nehe. (Omono kar putar tatahu pe nehe.) 6 Ko 'ar rehe aze naxiruzar kwaw a'e ze'eg kwehe arer zane nehe, Tupàn nuzepyk kwaw zanerehe a'e nehe. A'e ze'eg heruzar haw a'e, nuzawy kwaw zemunehew paw pe zanereko haw a'e. Zezuz zanepyro a'e zemunehew paw wi, umàno mehe. Kwehe mehe teko weruzar a'e ze'eg a'e wà, ta'e Tupàn umur wanupe a'e xe. Ko 'ar rehe xiapo Tupàn hemiapo putar haw zaha zaiko zane kury, ta'e hekwe zanepy'a pe har zanepytywà iko a'e xe.\\nTupàn ze'eg imur pyrer. Teko wanemiapo kwer ikatu 'ygwer\\n7 — A'e ze'eg kwehe arer na'ikatu kwaw a'e, aipo za'e putar nehe. Nan kwaw pa. A'e ze'eg ukwaw kar ikatu 'ym ma'e paw ihewe a'e. — Ezapo zo agwer ma'e nehe, i'i ihewe. — Ezemuiroiroahy zo amo ma'e rehe nehe, i'i a'e ze'eg. Aze mo ni'i iwer mo nezewe, a'e mehe aze'eg mo nezewe ihe. Aze azemuiroiroahy nehe, ikatu ma'e romo aiko ihe, a'e mo hezeupe. 8 A'e ze'eg henu mehe aputar tetea'u amo teko ima'e izuwi hezeupe ihe. Azemuiroiroahy wi wi henu mehe ihe. Napytu'u kwaw hezemuiroiroahy re henu mehe ihe. Aze mo a'e ze'eg numume'u iwer mo ikatu 'ymaw ihewe, a'e mehe mo nakwaw iwer mo ihe. 9 Kwehe mehe hekwarer mehe nakwaw kwaw Tupàn ze'eg pape rehe imuapyk pyrer ihe. A'e rupi nazemumikahy kwaw heremiapo kwer rehe. Amo 'ar rehe ainu a'e ze'eg kury. A'e mehe akwaw tuwe ikatu 'ym ma'e heremiapo kwer kury. 10 A'e mehe azemumikahy heremiapo kwer rehe. Aze mo teko weruzar a'e ze'eg a'e wà, a'e mehe mo hurywete mo a'e wà. 11 Ikatu 'ym ma'e azapo iteko ihe. A'e rupi nakwaw katu kwaw ma'e ihe. A'e rupi nezewe a'e hezeupe ihe. — Tupàn ze'eg kwehe arer hemurywete kar putar a'e nehe, a'e hezeupe. Naherurywete kwaw ihe, ta'e napuner kwaw heruzar haw rehe ihe xe. Azemumikahy ihe, ta'e ikatu 'ym ma'e azapo aha iteko ihe xe. 12 Azeharomoete Tupàn ze'eg imur pyrer ikatuahy a'e, hemiapo putar haw ikatuahy a'e no. Tupàn omonokatu uze'eg uzeupe a'e. Azeharomoete ize'eg. Ikatuahy no. 13 Aipo a'e ze'eg ikatuahy ma'e hemuzemumikahy kar a'e. Nan. Ikatu 'ym ma'e heremiapo kwer hemuzemumikahy kar a'e, zepykaw pe hemono kar pà a'e. Heremiapo kwer ikatu 'ym ma'e hemuzemumikahy kar a'e. A'e rupi akwaw katu ko ma'e ihe kury. Azeharomoete heremiapo kwer ikatu 'ym ma'e iaiw a'e. Akwaw iaiw paw ihe kury.\\nHeta ikatu 'ygwer iapo kar har hepupe a'e\\n14 Tekwe Puràg umur a'e ze'eg Moizez pe a'e. A'e rupi Tekwe Puràg zutyka'i umur ukàgaw zanewe a'e, a'e ze'eg heruzar kar pà zanewe a'e. Ihe awa romo aiko ihe, a'e rupi ikatu 'ym ma'e rehe hepurapo wer ihe. Napuner kwaw hepytu'u haw rehe iapo re. 15 Màràzàwe tuwe aiko nezewe. Heruwà. Nazapo kwaw heremiapo putar haw a'e 'ar mehe. Heremiapo putar 'ymaw azapo. Ikatu 'ym ma'e azapo. 16 Nahepurapo wer kwaw ikatu 'ym ma'e rehe. A'e ze'eg kwehe arer a'e, azeharomoete a'e. Akwaw ikatu 'ym ma'e iapo arer romo hereko haw ihe. 17 Ihe nahepurapo wer kwaw ikatu 'ym ma'e rehe ihe. Napuner kwaw hepytu'u haw rehe iapo re. 18 Tupàn ikatu haw nuiko kwaw herehe a'e, ta'e aiko ikatu 'ym ma'e iapo har romo ihe xe. Hepurapo wer zepe ikatuahy ma'e rehe azeharomoete ihe. Napuner kwaw iapo haw rehe. 19 Nazapo kwaw heremiapo putar haw ihe. Nan. Azapo ikatu 'ym ma'e. Azapo heremiapo putar 'ymaw. 20 Azapo heremiapo putar 'ymaw, ta'e ikatu 'ym ma'e iapo har romo aiko ihe xe, ta'e napuner kwaw hepytu'u haw rehe ihe xe.\\n21 Tuweharupi aiko nezewe ihe. Ikatu ma'e rehe hepurapo wer mehe napuner kwaw iapo haw rehe. Xo ikatu 'ym ma'e zo azapo. 22 Hepy'a hurywete Tupàn ze'eg imur pyrer henu mehe. 23 Napuner kwaw heruzar haw rehe. Xo ikatu 'ym ma'e zo azapo ihe. Ikatu 'ym ma'e iapo haw a'e, nuzawy kwaw zemunehew paw ihewe a'e. Napuner kwaw hehemaw rehe izuwi. Hezar romo hekon. 24 Aiko uzemumikahy ma'e romo ihe. — Mo hepyro putar ikatu 'ym ma'e heremiapo kwer wi nehe, zepykaw wi nehe, a'e hezeupe. 25 Tupàn ikatuahy ihewe a'e. Amume'u putar ikatu haw izupe nehe. Ta'e Zezuz Zaneruwihawete Zanezar hepyro putar a'e nehe xe. Hepyro putar ikatu 'ym ma'e wi a'e, tatahu wi a'e. Amume'u wi putar ihe kury. Hepurapo wer zepe ikatu ma'e rehe ihe. Hepureruzar wer zepe Tupàn ze'eg rehe. Napuner kwaw. Azapo wi wi ikatu 'ym ma'e aha teko. Napuner kwaw iapo re hepytu'u haw rehe a'e 'ar mehe.","num_words":1061,"character_repetition_ratio":0.107,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.26,"stopwords_ratio":0.444,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XIMOT 6\\n1 Uzeruzar ma'e a'e wà, a'e amo ae awa pe uma'ereko e ma'e a'e wà, tuwe umuawate katu uzar a'e wà nehe. A'e rupi uzeruzar 'ym ma'e a'e wà nehe, nuze'eg zemueteahy pixik kwaw Tupàn rehe a'e wà nehe, nuze'eg zemueteahy pixik kwaw zanepurumu'e haw rehe a'e wà nehe no. 2 Aze wazar uzeruzar ma'e romo hekon a'e nehe, tuwe uma'ereko ma'e ni'i kwaw nezewe wà nehe, — Kwa hezar uzeruzar ma'e romo hekon a'e, a'e rupi naruzar kwaw ize'eg ihe nehe, tuwe ni'i kwaw uzeupe wà nehe. Eze'eg agwer uma'ereko e ma'e wanupe nehe. — Pema'ereko wera'u nehe ty wà, ta'e pezar uzeruzar ma'e romo hekon a'e no xe, ere wanupe nehe. — Pezar a'e, uzeruzar Zezuz rehe a'e no, a'e rupi xiamutar katu zaiko zane, a'e rupi pema'ereko katuahy izupe nehe, ere wanupe nehe.\\nUze'eg purumu'e ma'e ikatu 'ym ma'e wanehe xe a'e kury\\nNe Ximot ne ty, emu'e uzeruzar ma'e tuweharupi ne wà nehe ty. Ezapo kar ma'e wanupe nehe, neze'eg rupi nehe. 3-4 Amume'u Zezuz Zaneruwihawete Zanezar ze'eg aha teko wanupe ihe. Azeharomoete a'e ze'eg. Aze amo awa upurumu'e iko a'e ze'eg 'ym rehe nehe, aze nuzapo kar kwaw Tupàn hemiapo putar haw teko wanupe nehe, a'e mehe a'e upurumu'e ma'e a'e nehe, uze'eg putar nezewe uzeupe a'e nehe. — Hekatu wera'u amogwer wanuwi ihe, i'i putar uzeupe nehe. Nukwaw kwaw ma'e a'e. Ipuràmàtyry'ym wer zepe amo rehe a'e, uze'eg ahyahy pà izupe a'e. A'e rupi henu har hewyrowyroahy a'e wà. Heko wera'u wer zepe amogwer wanuwi wà no. A'e rupi uzeàmàtyry'ym waiko wà. Uze'eg zemueteahy uzehezehe wà. Uzemupy'a waiko uzehezehe wà no. 5 Uze'eze'eg ahyahy e waiko uzeupeupe wà no. Ta'e nukwaw kwaw uze'eg a'e wà xe. Uzemugeta ikatu 'ym ma'e rehe wà. Nukwaw kwaw ze'eg azeharomoete har a'e wà. Nezewe uze'eg mua'u waiko uzeupeupe wà. — Aze aha Tupàn hape rupi ihe nehe, a'e mehe hemetarer katu ma'e romo aiko putar ihe nehe, i'i mua'u waiko uzeupeupe wà. 6 Aze teko oho Tupàn hape rupi a'e wà nehe, a'e mehe hemetarer katu ma'e ài wanekon putar a'e wà nehe. Hurywete putar a'e wà nehe, ta'e Tupàn ikatu wera'u temetarer wi a'e xe. 7 Zanezexak kar mehe naxirur kwaw ma'e xe zanezeupi. Zanemàno mehe, naxiraha kwaw ma'e zanezeupi nehe no. 8-9 Aze heta temi'u zanewe nehe, aze heta kamir zanewe nehe no, ikatuahy putar zanewe nehe no. Teko a'e wà, aze heko tetea'u wer zepe hemetarer katu ma'e romo a'e wà, a'e mehe wiko miar ài a'e wà. Miar a'e, ima'uhez a'e, a'e rupi oho wemi'u ma'ywa i'u pà a'e, a'e pe uzezuka kar pà a'e. Nezewegatete a'e teko a'e wà no, uputar tetea'u temetarer a'e wà no, a'e rupi ikatu 'ym ma'e uzapo a'e wà, wemiapo ikwaw 'ym pà a'e wà. A'e mehe uzemumikahy wà. Oho putar zepykaw pe a'e wà nehe.\\n10 Ta'e temetarer iamutar wera'u haw a'e xe, nuzawy kwaw ikatu 'ym ma'e paw piarupi teko iho haw a'e xe. Amo uzeruzar ma'e a'e wà, upuir uzeruzar haw wi wà, ta'e uputar wera'u temetarer tetea'u uzeupe a'e wà xe. A'e rupi uzemumikahy a'e wà.\\nPawru omono uze'eg Ximot pe a'e\\n11 Ne Ximot ne ty, ne Tupàn hemiruze'eg romo ereiko ne ty. A'e rupi etyryk ikatu 'ym ma'e wi nehe ty. Ezeagaw tuwe ikatu ma'e iapo pà nehe. Ezeagaw Tupàn ài nereko pà nehe, hemiapo putar haw iapo pà nehe. Ezeagaw hehe nezeruzar katu pà nehe no, ezeagaw puruamutar katu pà nehe no. Aze erepuraraw ma'erahy nehe, a'e mehe epytu'u zo nezeruzar ire nehe. Aze teko neputupyk a'e wà nehe, eikwahy zo wanupe nehe. 12 Erezeruzar katu Zezuz rehe, a'e rupi eho iko Tupàn hape rupi tuweharupi nehe. A'e rupi Tupàn nemuigo kar putar uzepyr tuweharupi a'e nehe no. Amo 'ar mehe ereze'eg teko tetea'u wanuwa rupi, neze'eg henu har wanuwa rupi. — Azeruzar katu Zezuz rehe ihe kury, heho wer hape rupi ihe kury, ere teko wanuwa rupi. A'e rupi Tupàn a'e nehe, nemuigo kar putar uzepyr tuweharupi a'e nehe.\\n13-14 Tupàn a'e, umuigo kar teko paw a'e wà, umuigo kar miar paw a'e wà no, umuigo kar ka'a paw a'e no. Zaneruwihawete Zezuz a'e, umume'u katu Tupàn ta'yr romo weko haw a'e, Pon Pirat pe a'e. Ihe ihe kury, aze'eg putar newe ihe kury, Tupàn huwa rupi kury, Zaneruwihawete Zezuz huwa rupi no. Ezapo ma'e eho iko Tupàn ze'eg rupi nehe ty, ikatu 'ym ma'e iapo 'ym pà nehe ty, ko 'ar rehe nehe, te Zezuz Zaneruwihawete Zanezar tur mehe nehe no, a'e newe kury. 15 Amo 'ar mehe nehe, Tupàn ipurumur kar wer putar Zezuz rehe a'e nehe. A'e 'ar mehe umur kar wi putar ko ywy rehe nehe, teko wanupe hexak kar pà nehe. Tupàn a'e, a'e zo zanereruze'egar romo hekon a'e. Teko umume'u ikatu haw a'e wà. Tuwihaw paw wanuwihaw romo hekon a'e no. Teko wazar paw wazar romo hekon a'e no. 16 Izypy mehe Tupàn a'e, xo a'e zo wikuwe a'e. Nuzexak kar pixik kwaw a'e. Ni amo teko nuzapo kwaw Tupàn a'e wà. Wiko putar tuweharupi a'e nehe. Numàno pixik kwaw nehe. Wiko tata heny kwer inuromo. Teko nuixe kwaw a'e tata heny kwer pupe a'e wà. Teko nuexak kwaw wà. Nuexak pixik kwaw wà nehe. Tuwe zazeruze'eg hehe tuweharupi nehe. Tuwe wiko ma'e paw wazar romo nehe. Tuwe ximuete ikàgaw iahyk 'ym ma'e rehe nehe.\\n17 Eze'eg hemetarer katu ma'e wanupe nehe. — Peiko zo amogwer wanuwi ikatu wera'u ma'e romo nehe, ere wanupe nehe. — Aze ukàzym neremetarer newi nehe, ma'e ere'u putar nehe, ere wanupe nehe. — Nema'enukwaw tetea'u zo neremetarer rehe nehe. Nema'enukwaw tetea'u Tupàn rehe nehe, ere wanupe nehe. Ta'e umur ma'e tetea'u zanewe paw rupi a'e xe, zanemurywete kar pà a'e xe, ere wanupe nehe. 18 — Ezapo ikatu ma'e nehe, ere wanupe nehe. -Emono e ma'e hemetarer 'ym ma'e wanupe nehe, ere hemetarer katu ma'e wanupe nehe. 19 A'e hemetarer katu ma'e a'e nehe, aze ikatuahy ma'e uzapo oho iko amogwer wanupe a'e nehe, a'e mehe Tupàn uzapo putar ikatu ma'e izupe a'e nehe no. Umuigo kar putar a'e hemetarer katu ma'e uzepyr tuweharupi nehe, ikatu 'ym ma'e wi tatahu wi ipyro pà nehe.\\n20-21 Ne Ximot ne ty, ezapo Tupàn hemiapo putar haw eho iko nehe ty, a'e ma'e newe iapo kar pyrer nehe ty. Ezepy'amugeta Tupàn ze'eg newe imur pyrer rehe tuweharupi nehe no. Epurumu'e zo temu'emaw rehe nehe. Emume'u e zo ze'eg iaiw ma'e purupe nehe. Xo Tupàn ze'eg azeharomoete har rehe zo epurumu'e nehe. Amo upurumu'e ma'e a'e wà, uze'eg mua'u waiko nezewe a'e wà, — Xikwaw ma'e paw rupi zane, i'i mua'u waiko wà. Nan kwaw pa. Nukwaw pixik kwaw ma'e wà. Ezeruzar zo waze'eg rehe nehe. Amo teko uzeapyaka katu waze'eg rehe wà. A'e rupi upuir uzeruzar haw wi wà. Upytu'u Zezuz rehe uzeruzar ire a'e ze'eg henu re wà. Tuwe Tupàn uzapo ikatuahy ma'e newe nehe.","num_words":1108,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.26,"stopwords_ratio":0.505,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg EMEREW WÀ 4\\n1 Ko 'ar rehe kury, Tupàn umume'u uzepyr zaneixe àwàm kwez zanewe a'e. Zapyta putar zaha ipyr zane nehe. Tuwe zazeruzar wi wi hehe nehe. Tuwe nazapytu'u kwaw heruzar ire nehe. A'e rupi zaha putar tuwe ipyr nehe. Zanepytywà putar ko 'ar rehe nehe no. Aze amo teko upytu'u ize'eg heruzar ire wà nehe, Tupàn nupytywà kwaw a'e teko a'e wà nehe. A'e teko noho kwaw ipyr wà nehe. 2 Ta'e xinu ze'eg puràg kwez zane xe. Teko kwehe arer wenu a'e ze'eg a'e wà no. Noho kwaw a'e ywy rehe wà, Tupàn hemiapo katu kwer rehe wà. Ta'e nuzeruzar kwaw a'e ze'eg rehe henu mehe wà xe. 3 Zazeruzar Tupàn rehe zane. A'e rupi zaixe putar heko haw pe nehe, zanepyta pà ipyr tuweharupi nehe. Nezewe i'i zaneipy wanupe a'e.\\n— Aikwahy wanupe ihe. A'e rupi amume'u tuwe heze'eg wanupe.\\n— Azapokatu amo ywy kwez peme ihe, peneko àwàm peme ihe.\\nNapeiko pixik kwaw a'e ywy rehe nehe.\\nNapepytu'u pixik kwaw a'e pe nehe, a'e wanupe,\\ni'i Tupàn wanupe.\\nNezewe uze'eg tuwe a'e. Ywy iapo paw ire umumaw Tupàn uma'ereko haw.\\n4 Nezewe i'i amo ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer. — 6 'ar pawire, 7 haw 'ar mehe Tupàn upytu'u a'e, uma'ereko haw iapo pawire a'e. 5 Amo ae ze'eg kwehe arer uze'eg mytu'u haw rehe a'e. — Nur pixik kwaw hepyr upytu'u pà a'e wà nehe, i'i Tupàn uze'eg heruzar 'ymar wanupe. 6 Tupàn ze'eg puràg henu arer izypy mehe arer a'e wà, nuixe kwaw ipyr upytu'u pà a'e wà, ta'e nuzeruzar kwaw hehe a'e wà xe. Amo ae teko oho putar ipyr a'e wà nehe, upytu'u pà a'e pe a'e wà nehe. 7 — Peruzar heze'eg kutàri nehe, i'i Tupàn Moizez hemiruze'eg wanupe, ywyxig heta haw rehe waneko mehe. Nuweruzar kwaw wà. A'e rupi umumaw kwarahy tetea'u a'e pe wiko pà wà. Tupàn wexak amo ae 'ar a'e. Wexak amo ae teko a'e wà no. Umuigo kar a'e teko wemiruze'eg romo a'e wà. — Pe nehe kury, hereruzar pe nehe kury, i'i tuwihaw Tawi pe. Tawi umume'u a'e Tupàn ze'eg a'e, wemiruze'eg wanupe a'e, ta'e Tupàn umume'u kar izupe a'e xe. Nezewe i'i a'e Tawi ze'eg kwehe arer a'e. — Peinu Tupàn ze'eg kwez kutàri. Peikuwe zo hehe uzeruzar 'ym ma'e romo nehe, i'i a'e. 8 A'e ywyxig heta haw rehe har a'e wà, a'e uzeruzar 'ym ma'e a'e wà, nuiko kwaw a'e ywy katu ma'e rehe a'e wà. Umàno ywy ikatu 'ym ma'e rehe wà. Xo wazuapyapyr zo wiko oho hehe wà. Tuwihaw Zuzue weraha a'e teko ywy katu ma'e rehe a'e wà. Aze mo tuwihaw Zuzue weraha a'e teko Tupàn pyr a'e wà, wapytu'u hawete pe mo a'e wà, a'e mehe mo Tupàn nuze'eg wi iwer mo hehe amo ae 'ar mehe a'e. 9 Mokoz ma'e rehe Tupàn uze'eg a'e. Zutew kwehe arer wiko oho a'e ywy katu ma'e rehe a'e wà, upytu'u pà a'e wà. Zezuz rehe uzeruzar ma'e upytu'u putar oho Tupàn heko haw pe a'e wà nehe no. Mokoz pytu'u haw rehe uze'eg a'e. Tupàn upytu'u ywy iapo re a'e. Nezewegatete zapytu'u putar ko ywy rehe zanereko re zane nehe no, ipyr zanereko mehe zane nehe no. 10 Ta'e Tupàn pyr upytu'u ma'e ràm a'e wà nehe xe, upytu'u putar uma'ereko haw iapo re a'e wà nehe xe. Wapytu'u àwàm nuzawy kwaw Tupàn ipytu'u awer. 11 A'e rupi xiruzar tuwe ize'eg nehe. A'e rupi zaixe putar ipyr zapytu'u pà nehe. Tuwe ni amo zanepyr har nuzewyr kwaw izuwi wà nehe. Xiruzar ize'eg paw rupi katete zane nehe. Tuwe zaixe ipyr zane paw rupi nehe no.\\n12 Tupàn ze'eg a'e, nuzawy kwaw ma'e wikuwe ma'e a'e. Uzapo ma'e iko tuweharupi teko wapy'a pe. Nuzawy kwaw takihe haimezuazar ma'e a'e. Nuzawy kwaw takihe haime katu ma'e. Aze ximonohok ma'ero'o kwer takihe pupe, xixak te ikagwer, te iputu'ugwer no. Nezewegatete Tupàn ze'eg uze'egatu tuwe zanepy'a pe a'e no. — Azeharomoete aiko ikatu 'ym ma'e iapo har romo ihe, za'e imugeta mehe. — Azeharomoete heremiapo kwer na'ikatu kwaw Tupàn pe, za'e imugeta mehe. Zazemumikahy imugeta mehe. 13 Teko nupuner kwaw ni pitài ma'e imimaw rehe Tupàn wi a'e wà. Wexak ma'e paw rupi katete a'e. Ukwaw zaneremiapo kwer paw rupi katete no. A'e rupi peiko zo zaneipy wazàwe nehe. Nuweruzar kwaw Tupàn ze'eg wà. Peruzar katu ize'eg nehe. A'e rupi peixe putar ipyr nehe, pepytu'u pà nehe.\\nZezuz a'e, Xaxeto wanuwihaw ikàg wera'u ma'e romo hekon a'e\\n14 Tuweharupi ximume'u Zezuz rehe zanezeruzar haw purupe zane. Pepytu'u zo hehe pezeruzar ire nehe. Pepytu'u zo heruzar ire nehe no. Ta'e Zezuz Tupàn ta'yr a'e xe, wiko Xaxeto wanuwihaw ài zanewe a'e xe. Uzekaiw katu zanerehe, xaxeto ài. Wixe Tupàn huwa rupi, zanerekuzaromo. Uze'eg izupe zanerekuzaromo no. 15 Nuiko kwaw zanepuhareko 'ymar romo. Zanerereko katu a'e. Zanepuhareko katu a'e, ta'e nazanekàg kwaw zane xe. Ywy rehe heko mehe Zurupari ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe izupe a'e. Nuzapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e a'e. 16 Tuwe zanekàg nehe. Pekyze zo nehe. Peze'eg Tupàn pe nehe, ta'e zanepuhareko katu a'e xe. Aze zawaiw katu zanereko haw zanewe nehe, zanepuhareko katu Tupàn a'e nehe, zanepytywà putar a'e nehe no.","num_words":824,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.259,"stopwords_ratio":0.462,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg TANIEW 3\\nTupàn ua'u or iapo pyrer\\n1 Tuwihawete Namukononozor uzapo kar awa hagapaw a'e kury. Iaiha haw heta 27 met. Iànàgaw heta 2,70 met. — Pemupu'àm awa hagapaw ywytyr heta 'ymaw Nurà her ma'e rehe Mawiron ywy rehe nehe, i'i wemiruze'eg wanupe. 2 Umur kar tuwihaw paw a'e wà kury, a'e awa hagapaw hexak kar pà wanupe a'e wà kury: ywy pehegweruhu rehe har wanuwihaw wà, tawhu pe har wanuwihaw wà, ywy pehegwer rehe har wanuwihaw wà, tàmuz wà, temetarer rehe uzekaiw ma'e wà, tàmuz waze'eg kwaw par wà, pureruze'eg ma'e wà, amo teko upuner ma'e paw rupi wà. 3 Ur paw rupi wà, awa hagapaw henataromo upu'àm pà wà. Ta'e tuwihawete ipurexak kar wer hehe teko wanupe xe. 4 — Emume'u imuawate haw rehe zanezypyrogaw kury, i'i tuwihawete amo wemiruze'eg pe. Na'e uze'eg wahy hawa'u a'e kury. — Teko ywy nànànar wà, hexakaw paw hereko har wà no, ze'eg paw rupi uze'eg ma'e wà no. 5 Imupu pyr imupu har umupu putar wà nehe: xi'àm àràpuhàràn i'ak kwer iapo pyrer, xi'àmete, wioràw, wioràwiràn, wioràw zàwenugar, amo imupu pyr. Henu mehe peapyk pepenàràg rehe nehe, 'aw awa hagapaw or iapo pyrer imuawate pà nehe, tuwihawete Namukononozor hemiapo karer imuawate pà nehe. 6 Aze amo nuapyk kwaw upenàràg rehe nehe, aze numuwete kwaw hagapaw nehe, zauxiapekwer weityk putar a'e teko amo tatahu pupe a'e wà nehe, i'i teko wanupe.\\n7 Na'e uzypyrog imupu pyr imupu pà wà kury. Teko a'e pe har paw wapyk upenàràg rehe awa hagapaw or iapo pyrer imuwete pà wà kury.\\nTaniew imyrypar nuweruzar kwaw tuwihawete ze'eg wà\\n8 A'e 'ar mehe we amo zahytata kwaw par ipuruzuka wer zutew wanehe wà. 9 A'e rupi umume'u wanemiapo kwer oho tuwihawete Namukononozor pe wà. — Tuwe tuwihawete wikuwe tuweharupi nehe. 10 Nezewe haw erezapo kar teko wanupe. Imupu pyr imupu har umupu putar a'e wà nehe. Henu mehe peapyk pepenàràg rehe nehe, 'aw awa hagapaw or iapo pyrer imuwete pà nehe. 11 Aze amo nuweruzar kwaw ko ze'eg a'e nehe, zauxiapekwer weityk putar a'e teko tatahu pupe a'e wà nehe, ere teko wanupe. 12 Ne eremuigo kar amo Zutew Mawiron ywy rehe har wanuwihaw romo ne wà. Na'aw waner xe wà: Xanarak, Mezak, Amenenek. A'e awa nanemuwete kwaw wà. Ta'e numuwete kwaw tupàn nezar wà xe. Numuwete kwaw awa hagapaw or iapo pyrer neremiapo karer wà no, i'i izupe wà.\\n13 Waze'eg henu mehe Namukononozor wikwahy kury. Wenoz kar a'e na'iruz awa wà. Zauxiapekwer weraha tuwihawete henataromo wà kury. 14 Uze'eg wanupe. — Aipo napemuwete kwaw tupàn hezar pe. Aipo napemuwete kwaw awa hagapaw or iapo pyrer heremiapo karer pe no. 15 Aipo peapyk putar pepenàràg rehe imuwete pà nehe kury, imupu pyr imupu mehe kury. Aze nan kwaw nehe, zauxiapekwer peneityk putar tatahu pupe wà nehe. Ma'enugar tupàn upuner pepyro haw rehe nehe, i'i wanupe.\\n16 A'e na'iruz awa uwazar ize'eg izupe nezewe wà kury. — O tuwihawete, nurumume'u kwaw urekatu haw newe nehe. 17 Urumuwete katu Tupàn urezar ure. Aze ipurupyro wer urerehe nehe, upuner putar urepyro haw rehe a'e tatahu wi nehe. Upuner putar urepyro haw rehe nepuner haw wi nehe no, o tuwihawete. 18 Aze Tupàn urezar na'urepyro kwaw nehe, nezewe rehe we nurumuwete kwaw nezar ure nehe, nurumuwete kwaw awa hagapaw or iapo pyrer neremiapo karer nehe no, i'i izupe wà.\\nNa'iruz kwàkwàmo tatahu pupe wapyta haw\\n19 A'e ma'e henu mehe wikwahy Namukononozor a'e na'iruz kwàkwàmo wanupe kury. Ipiràgahy wikwahy romo. — Pemuakuahy kar tatahu 7 haw wera'u imuaku haw tuwe wi nehe ty wà, i'i zauxiapekwer wanupe. 20 Na'e uze'eg wemiruze'eg zauxiapekwer ikàg wera'u ma'e wanupe kury. — Pezàpixipixi 'aw na'iruz kwàkwàmo pe wà nehe. Peityk tatahu pupe pe wà nehe kury, i'i wanupe.\\n21 A'e na'iruz kwàkwàmo nuwenuhem kwaw uma'e wà: ni waxi'i pykaw, ni àmàn wi uzemimaw, ni wàkàg ipykaw, ni ukamir. Zauxiapekwer uzàpixipixi tatahu pupe waneityk àwàm imuàgà'ym pà wà kury. 22 Uzapo tuwihawete hemiapo putar haw wà. Hakuahy wera'u tatahu amo 'ar rehe arer wi upaw rupi katete. Heny haw haku haw uzuka zauxiapekwer a'e kwàkwàmo waneityk arer wà. 23 Waàpixipixi re zauxiapekwer weityk kwàkwàmo tatahu pupe wà: Xanarak, Mezak, Amenenek.\\n24 Na'arewahy Namukononozor upu'àm upuranu pà pureruze'eg ma'e wanehe kury, ta'e ipytuhegatu a'e xe. — Aipo xiàpixi na'iruz awa tatahu pupe waneityk pà zane wà, i'i wanupe. — He'e, urezar, i'i izupe wà.\\n25 — Màràzàwe tuwe aexak 4 awa tatahu pupe wata e ma'e ihe wà, i'i wanupe wanehe upuranu pà. — Uzekytyar waiko umàno 'ym pà ma'erahy ipuraraw 'ym pà wà. Awa 4 haw a'e, nuzawy kwaw Tupàn reko haw pe har a'e, i'i wanupe.\\n26 Na'e tuwihawete uhem tatahu hukenaw huwake kury. Uhapukaz wanupe. — Xanarak, Mezak, Amenenek, i'i wanupe. — Tupàn Ywate Wera'u Har hemiruze'eg wà, pehem a'e wi xe pezur pà nehe ty wà, i'i wanupe. Na'e a'e na'iruz uhem tatahu wi wà kury. 27 Na'e tuwihaw a'e pe har paw uhem wanuwake wà kury. — Kwa, tata nuwapy kwaw wà. Nukaz kwaw wà. Ikatu we wà rihi, i'i wà. Tata nuwapy kwaw ni wa'aw. Wakamir nukaz kwaw. Nuwetun kwaw tàtàxiner wà. 28 Tuwihawete uhapukaz kury. — Tuwe teko umuwete katu Tupàn 'aw kwàkwàmo wazar a'e wà nehe. Umur kar weko haw pe har a'e, wemiruze'eg wapyro pà a'e. Ta'e uzeruzar hehe a'e wà xe. Nuweruzar kwaw heze'eg wà. — Nurumuwete kwaw nezar ure, ta'e nuiko kwaw urezar romo a'e xe, i'i ihewe wà. Erepuner urezuka kar haw rehe nehe. Nezewe rehe we nurumuwete kwaw nezar nehe, i'i ihewe wà. 29 A'e rupi azapo kar ko ma'e peme ihe nehe kury. — Pekwaw Xanarak, Mezak, Amenenek pe wà kury. Pekwaw wazar Tupàn no. Aze wyzài teko uze'eg zemueteahy her rehe nehe, zauxiapekwer upei'ài'àg putar a'e teko a'e wà nehe. Weityk putar wanàpuz wà nehe no: teko wyzài hexakaw hereko har wà, wyzài ywy rehe har wà, wyzài ze'eg rupi uze'eg ma'e wà. Ta'e naheta kwaw amo tupàn purupyro ma'e izàwenugar wà xe.\\n30 Na'e Namukononozor umuigo kar a'e kwàkwàmo tuwihaw upuner wera'u ma'e romo Mawiron ywy rehe a'e wà kury.","num_words":946,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.422,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 23\\nUpyro Tawi Keira taw pe har wà\\n1 A'e 'ar rehe Piri ywy rehe har oho Keira tawhu pe a'e pe har waàmàtyry'ym pà a'e wà kury. Imunar arozràn imono'og romo pyrer rehe wà, a'e pe har rehe wà. Tawi wenu a'e ma'e imume'u mehe. 2 A'e rupi upuranu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe. — Aipo aha putar Piri ywy rehe har wakutyr ihe nehe, i'i izupe. — Eho wakutyr nehe ty, i'i Tupàn izupe. — Ezàmàtyry'ym eho ne wà nehe, Keira tawhu pe har wapyro pà ne wà nehe, i'i izupe.\\n3 Tawi rehe we har uze'eg Tawi pe wà. — Urukyze tuwe Zuta ywy rehe urepyta haw rehe ure. Urukyze wera'u putar izuwi nehe, aze zaha Keira pe nehe, i'i izupe wà.\\n4 A'e rupi upuranu wi Tawi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe. Uwazar Tupàn ize'eg izupe. — Eho Keira pe nehe, Piri ywy rehe har waàmàtyry'ym pà nehe, ta'e amur putar waneityk àwàm newe ihe nehe xe, i'i izupe.\\n5 A'e rupi oho Tawi awa uzehe we har wanupi kury, Keira pe kury. Uzàmàtyry'ym Piri ywy rehe har a'e pe wà. Uzuka Piri ywy rehe har tetea'u wà. Upyro waneimaw wanuwi wà no. Nezewe Tawi upyro Keira pe har Piri ywy rehe har wanuwi wà.\\n6 Amiatar Aimerek ta'yr Xau wi uzepyro mehe, Tawi pe oho mehe, weraha xaxeto kamir puku a'e.\\n7 Teko umume'u Tawi Keira pe iho awer oho Xau pe wà. Henu mehe uze'eg nezewe. — Tupàn umur Tawi kwez hepo pe kury. Ta'e oho amo tawhu pàrirogaw heta haw pe. Tàtàahy ukenaw a'e pe har. Nuzawy kwaw miar pyhykaw pupe wiko ma'e kury, i'i Xau.\\n8 A'e rupi omono'og Xau zauxiapekwer paw wà kury. — Zaha Keira kutyr nehe. Zamàmàn taw izywyr nehe. Zamàmàn Tawi izywyr hemiruze'eg wanehe we nehe, i'i wanupe.\\n9 Amo umume'u Xau hemiapo ràm oho Tawi pe wà. — Ur iko neàmàtyry'ym pà kury, i'i izupe wà. Henu mehe uze'eg Tawi Amiatar pe. — Erur xaxeto kamirpuku xe kury. Zapuranu putar Tupàn rehe kamirpuku rehe zanepokok mehe nehe, i'i izupe.\\n10 Na'e uze'eg Tawi Tupàn pe kury. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar ne. Xau ur iko xe Keira pe tawhu imumaw pà a'e kury, ta'e aiko xe ihe xe. Akwaw tur haw ihe, i'i Tupàn pe. 11 — Aipo Keira pe har hemono putar Xau pe wà nehe. Aipo Xau ur putar azeharomoete a'e nehe, teko waze'eg rupi katete a'e nehe. O Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar ne. Ewazar heze'eg ihewe nehe, a'e newe, i'i Tawi izupe. — Ur putar tuwe Xau a'e nehe, i'i Tupàn izupe.\\n12 — Aipo Keira pe har hemono putar izupe wà nehe, awa herehe we har wamono pà izupe wà nehe no, i'i Tawi izupe. — Azeharomoete, i'i Tupàn izupe.\\n13 A'e rupi Tawi a'e kury, a'e 600 awa hehe we har a'e wà no, uhem tàrityka'i Keira wi wà kury. A'e re wata e oho waiko a'e ywy rehe wà. Amo umume'u Tawi Keira wi ihem awer oho Xau pe wà. Ikwaw mehe upytu'u Xau a'e tawhu kutyr oho re kury.\\nWiko Tawi teko heta 'ymaw ywytyruhu heta haw pe\\n14 Uzeàmim Tawi oho itakwar ywytyr rehe har ywyxiguhu rehe har pupe kury. Zipe tawhu huwake upyta oho. Wekar Xau Tawi oho iko tuweharupi kury. Tupàn nomono kwaw izupe. Nuexak kar kwaw izupe. 15 Ukyze Tawi Xau wi, ta'e Xau uhem weko haw wi hekar pà izuka pà a'e xe. Uzypyrog Tawi wiko pà Oreza ywyxiguhu rehe Zipe huwake kury. 16 Uwàxi Zonata Tawi oho a'e pe. Umukàg kar. — Ezeruzar Tupàn ikàgaw rehe nehe ty, ta'e nepyro iko heru Xau wi a'e xe, i'i Zonata Tawi pe. 17 Uze'eg wi izupe. — Ekyze zo nehe ty. Xau heru nuzapo kwaw ikatu 'ym ma'e newe nehe. Ereiko putar Izaew wanuwihawete romo nehe. Ihe aiko putar tuwihaw romo nerehe we ihe nehe no. Heru ukwaw a'e ma'e paw a'e, i'i izupe.\\n18 A'e pe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo umume'u wi uzemyryparypar haw uzeupeupe wà. Upyta Tawi Oreza pe. Uzewyr Zonata weko haw pe kury.\\n19 Amo teko Zipe tawhu pe har uze'eg oho Zimea tawhu pe a'e wà kury, Xau pe uze'eg pà a'e wà kury. — Tawi uzeàmim iko ureywy rehe a'e. Oreza taw pe ywytyr Akira her ma'e rehe Zezimon tawhu huwake kwarahy hemaw awyze har kutyr hekon a'e, i'i izupe wà. 20 — Nepurupyhyk wer tuwe hehe ne. Urukwaw hehe nepurupyhyk wer haw ure. Eho urerupi nehe. Urumur putar Tawi nepo pe ure nehe, i'i izupe wà.\\n21 Uze'eg Xau wanupe. — Tuwe Tupàn uzapo ikatu ma'e peme a'e nehe, ta'e pezapo ikatuahy ma'e ihewe pe kury xe. 22 Pekar wi peho heko haw azeharomoete har ikwaw pà nehe. Aze amo wexak Tawi amo me nehe, pemume'u hexak awer ihewe nehe no. Ta'e ukwaw katu Tawi ihewi uzeàmimaw a'e xe. 23 Pekar izeàmimaw nehe. A'e re pezewyr tuwe xe nehe. A'e mehe aha putar penupi nehe. Aze wiko a'e pe nehe, apyhyk putar tuwe ihe nehe. Aze naexak kwaw nehe, aha putar Zuta ywy nànàn hekar pà nehe. Aexak putar azeharomoete nehe. Apyhyk putar nehe, i'i Xau wanupe.\\n24 A'e rupi a'e awa uzewyr oho Zipe pe Xau henataromo wà. Tawi wiko ywyxiguhu Maom her ma'e rehe umyrypar wanehe we. Upyta ywyàpyznaw pupe wà. Naheta kwaw yrykaw a'e pe. Zezimon taw kutyr kwarahy hemaw awyze har kutyr hekon a'e. 25 Xau wekar Tawi oho zauxiapekwer wanupi oho pà. Tawi ukwaw wahem àwàm. A'e rupi oho amo ywyàpyznaw itahu myter pe har pe ywyxiguhu Maom her ma'e rehe har pe. Ukwaw Xau iho awer. A'e rupi oho haikweromo. 26 Uhem a'e paw ywytyr huwake wà kury. Wiko Xau xe kutyr wemiruze'eg wanehe we. Tawi upyta ywytyr kupe kutyr wemiruze'eg wanehe we a'e no. Na'e uzàn Tawi oho Xau wi zauxiapekwer wanuwi uzepyro pà wà kury. Ta'e zauxiapekwer umàmàn wà waiko waiwy rehe wapyhyk pà wà xe. 27 A'e 'ar mehe we amo ze'eg herur har uhem Xau pe kury. — Ezewyr tàrityka'i nehe kury. Piri ywy rehe har ur waiko zaneywy rehe har waàmàtyry'ym pà a'e wà kury, i'i izupe.\\n28 A'e rupi upytu'u Xau Tawi hekar ire kury. Uzewyr oho weko haw pe. Piri ywy rehe har waàmàtyry'ym pà. A'e rupi teko omono her a'e ywytyr pe wà. Itahu zemuza'akaw, i'i izupe wà.\\n29 Uhem Tawi oho ytyzuzàmaw Zeni her ma'e pe kury. Heta zepyro katu haw a'e pe.","num_words":1015,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.416,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IMUME'U WI HAW 1\\nIMUME'U WI HAW\\nMOIZEZ IZE'EGAW PITÀI HAR\\nUzypyrog Moizez mitài haw rupi uze'eg haw rehe teko wanupe\\n1 Moizez uze'eg teko Izaew izuapyapyr wanupe ywyxiguhu Zotàw yrykawhu ikupe kutyr har kwarahy ihemaw kutyr har rehe waneko mehe a'e. Umuapyk uze'eg ko pape rehe. Izaew wiko ywyàpyznaw Zotàw yrykawhu iwyrykaw rehe Xupe tawhu huwake wà. Pàrà tawhu upyta wapehegwer rehe. Amo tawhu upyta inugwer wapehegwer rehe wà: Topew, Iràmà, Azerot, Ni-Zaw. 2 Aze amo oho Xinaz ywytyr wi Kanez-Maranez pe nehe, aze oho pe Enom ywy ahaw paw rupi ywytyruhu heta haw rupi nehe, umumaw putar 11 'ar wata pà nehe.\\n3 Teko Izaew izuapyapyr uhem Ezit ywy wi wà. Na'e umumaw 40 kwarahy ywyxiguhu rehe wata e pà wiko e pà wà. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u amo uze'eg Moizez pe. — Emume'u Izaew wanupe nehe, i'i izupe. 11 haw zahy rehe pitài haw 'ar mehe Moizez umume'u Tupàn ze'eg paw rupi Izaew wanupe kury. 4 Moizez uzapo amo ma'e a'e 'ar henune a'e: Weityk Xeom Amohe wanuwihawete Ezemon tawhu pe har, weityk Og Màxà wanuwihawete Atarot tawhu pe har Enerez pe har no. 5 Izaew Moaw ywy rehe Zotàw yrykawhu ikupe kutyr kwarahy ihemaw kutyr waneko mehe Moizez uzypyrog Tupàn ze'eg teko wanupe imume'u pà kury.\\n6 — Xinaz ywytyr ipy pe zanereko mehe Tupàn Zanezar uze'eg nezewe zanewe a'e. — Pemumaw 'ar tetea'u xe. 7 Pehem peho xe wi Amohe waiwy ywytyruhu hereko har kutyr nehe. Peho amogwer ywypehegwer ywyàpyznaw Zotàw yrykawhu iwyrykaw rehe har wakutyr nehe no. Peho ywytyruhu kutyr nehe. Peho ywytyr heta 'ymaw Zuta ywy rehe har kutyr nehe no. Peho ywypehegwer kwarahy ihemaw awyze har kutyr har kutyr nehe no. Peho Mezitehàn yryhu kutyr nehe no. Pepyhyk Kànàà ywy paw rupi nehe, ywytyr Irimano ywy rehe har pe, kwarahy heixe haw awyze har kutyr peho pà nehe, yrykawhu uhua'u ma'e Ewparat her ma'e kwarahy ihemaw kutyr peho pà nehe no. 8 Pexak ywy peme heremimono ràm pe pe kury. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e amume'u a'e ywy Àmàrààw pe, Izak pe no, Zako pe no. Peipy romo wanekon wà. — Amono putar ko ywy peme nehe, pezuapyapyr wanupe nehe no, a'e wanupe. A'e rupi, pepyhyk peho nehe kury.\\nWexaexak Moizez upytywà àràm wà\\n9 Na'e Moizez uze'eg wi teko wanupe kury. — Xinaz ywytyruhu ipy pe zanereko mehe amume'u ko ma'e peme ihe. — Ihe zutyka'i napuner kwaw penehe hezekaiw haw rehe. 10 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar pemueta tetea'u kar a'e. Kutàri peneta haw nuzawy kwaw zahytata ywak rehe har waneta haw kury. 11 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e zaneipy wazar a'e nehe, tuwe pemueta tetea'u wera'u kar nehe. Tuwe peneko àwàm nuzawy kwaw miw peneko haw ko 'ar rehe har nehe. Tuwe umur uze'egatu penehe wemimume'u kwer rupi katete nehe. 12 Heta tetea'u ma'e imuàgà'ym pyràm teko wainuinuromo wà. Heta tetea'u zeàmàtyry'ymaw wainuinuromo wà no. Ihe zutyka'i napuner kwaw a'e ma'e paw wamuàgà'ymaw rehe ihe nehe. 13 A'e rupi pitàitàigatu Izaew ta'yr wazuapyapyr uzemono'og ma'e wexaexak putar awa wà nehe. Tuwe wiko ma'e kwaw katu har romo wà nehe. Tuwe ukwaw ma'e iapo katu haw wà nehe no. Nezewe mehe amuigo kar putar penuwihaw romo ihe wà nehe.\\n14 Uze'eg wiwi Moizez wanupe. — Ikatu putar neremimume'u kwer iapo àwàm nehe, peze ihewe a'e 'ar mehe. 15 A'e rupi apyhyk Izaew ta'yr wazuapyapyr wanuwihaw ma'e kwaw par ma'e iapo haw ikwaw par ihe wà, penuwihaw romo wamuigo kar pà ihe wà. Amo wiko 1.000 awa wanuwihaw romo wà. Amo wiko 100 awa wanuwihaw romo wà. Amo wiko 50 awa wanuwihaw romo wà. Amo wiko 10 awa wanuwihaw romo wà. Aexaexak amo tuwihaw peme pitàitàigatu ihe wà no. 16 A'e 'ar mehe we azapo kar ma'e tàmuz wanupe ma'e muàgà'ymar wanupe. — Pemuàgy'ygatu teko wazeàmàtyry'ymaw paw rupi nehe. Aze mokoz Izaew werur wàmàtyry'ymaw nerenataromo wà nehe, aze ru'u pitài Izaew pitài Izaew 'ym teko wainuromo wiko ma'e werur wàmàtyry'ymaw penenataromo wà nehe, pemuàgy'ygatu wazeàmàtyry'ymaw nehe. 17 Peiko imunar 'ym ma'e romo nehe. Penemimuàgà'ym imume'u mehe pekatu nehe. Tuwe teko paw uzuawygatu penenataromo wà nehe, ikàg 'ym ma'e wà nehe, upuner ma'e wà nehe no. Pekyze zo amo wi nehe. Ta'e penemimume'u ur putar Tupàn wi nehe xe. Aze amo ma'e imuàgà'ymaw zawaiw katu peme nehe, perur ihewe nehe. Ihe amuàgà'ym putar nehe, a'e wanupe.\\n18 Nezewe a'e 'ar rehe amume'u penemiapo ràm paw peme ihe, i'i wanupe.\\nAmo Izaew oho Kànàà ywy rehe ume'e pà wà\\n19 Uze'eg wi Moizez teko wanupe. — Xiruzar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar ize'eg zane. Zahem zaha Xinaz ywytyruhu wi. Amohe ywy ywytyruhu hereko har kutyr zaneho mehe pexak ywyxiguhu zaneremiahaw uhua'u haw. Pexak ikatu 'ymaw no. Iahykaw rehe zahem zazuwà Kanez-Maranez tawhu pe kury. 20 A'e pe zanereko mehe aze'eg peme. — Kutàri zaiko Amohe ywy ywytyruhu hereko har rehe kury. Tupàn Zanezar umur putar ko ywy zanewe nehe. 21 A'e rupi pepyhyk ko ywy peho nehe kury, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e zaneipy wazar ize'eg rupi katete nehe kury. Pekyze zo ma'e wi nehe. Pepytuhegatu zo ma'e wi nehe, a'e peme. 22 Na'e pehem heruwake ihewe peze'eg pà paw rupi. — Aze mo ximono kar amo awa a'e ywy rehe imume'e kar pà zane, ikatu mo nezewe mehe. Umume'u mo zanerape ràm zanewe wà. Umume'u mo tawhu a'e ywy rehe har zanewe wà no, peze ihewe. 23 — Ikatu, a'e peme. Ame'e Izaew ta'yr wazuapyapyr wanehe pitàitàigatu. Aexak pitài awa wainuromo har pitàitàigatu ihe wà. 24 A'e awa oho ywy ywytyruhu hereko har pe wà. Uhem ywyàpyznaw Exeko her ma'e pe wà. Wexak ywyàpyznaw rehe har wà. 25 Hexak ire uzewyr amo ma'e'a kwer a'e pe ipyhyk pyrer herur pà wà. — Ywy Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar zanewe hemimur ikatu a'e, i'i zanewe.\\n26 Nezewe rehe we naperuzar kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ize'eg. Napepurupyhyk wer kwaw a'e ywy rehe. 27 Napepyhyk kwaw. Pepyta penàpuz pupe peze'eg zemueteahy pà. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e na'iakatuwawahy kwaw zanerehe a'e, peze izupe. — Zanererur Ezit ywy wi amo zauxiapekwer wanupe zanereityk kar pà a'e. Amohe zanezuka putar wà nehe. 28 Naxikwaw kwaw ko ywy zaneremipyhyk ràm. — Teko a'e ywy rehe har heta tetea'u wera'u zanewi a'e wà, i'i awa a'e ywy rehe ume'e ma'e kwer zanewe wà. — Ikàg wera'u zanewi wà no, i'i wà. — Tawhu waneko haw uhua'u wà. Heta pàrirogawtàtà ywak rehe uhem ma'e tawhu waiwyr. Uruexak awa iaiha katu ma'e a'e pe ure wà no, i'i zanewe. Zakyze waze'eg henu mehe, i'i wà.\\n29 Awazar waze'eg wanupe ihe. — Pepytuhegatu zo nehe. Pekyze zo a'e teko wanuwi nehe. 30-31 Ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar oho putar zanerenataromo a'e nehe xe. Uzàmàtyry'ym putar a'e pe har zanerekuzaromo a'e nehe. Zanepytywà Ezit ywy rehe zanereko mehe a'e. Zanepytywà ywyxiguhu rehe zanereko mehe no. Pexak ikàgaw. Zanepytywà wi putar ko 'ar rehe nehe no. Pexak Zanezar ywyxiguhu rupi zanereraha awer. Nuzawy kwaw tu wa'yr heraha har zanewe. Wexak kar zanerape ràm tuweharupi zanewe no. Te zahem xe, a'e wanupe.\\n32 Nezewe rehe we napezeruzar kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe. 33 Tuweharupi oho penenataromo tata upu'àm ma'e pupe pyhaw, ywàkun pupe 'aromo no. Uzapo nezewe haw tuweharupi peker àwàm peme hexak kar pà, penape ràm peme hexak kar pà no.\\nTupàn uzepyk Izaew wanehe\\n34 Uze'eg wi Moizez. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e penenu peze'egahy mehe a'e. A'e rupi wikwahy ma'e imume'uahy pà uzeupe. 35 — Pe Izaew pe, peiko teko ikatu 'ym ma'e romo. A'e rupi ni amo peinuromo har tua'u ma'e nuexak kwaw ywy ikatu ma'e peipy wanupe heremimume'u kwer wà nehe. 36 Karew Zepone ta'yr wexak putar a'e ywy a'e nehe, ta'e Karew uzeruzar herehe tuweharupi a'e xe. Hereruzar tuweharupi no. Wata a'e ywy rehe. Aiko Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e romo ihe. A'e rupi amono putar a'e ywy izupe nehe, izuapyapyr wanupe nehe no, i'i Tupàn a'e.\\n37 Pezapo ikatu 'ym ma'e. A'e rupi Tupàn wikwahy ihewe a'e no, ihewe uze'eg pà a'e no. Nereixe kwaw ywy imume'u pyrer pe nehe, i'i ihewe. 38 Nepytywà har Zuzue Nun ta'yr wixe putar a'e nehe. Emurywete kar Zuzue nehe. Ta'e wiko putar teko Izaew izuapyapyr wanuwihaw romo a'e nehe xe, a'e ywy rehe har waneityk mehe a'e nehe xe.\\n39 Na'e Tupàn uze'eg zanewe paw rupi a'e. — Pena'yr wiko kwarer romo wà. Aze wexak ikatu 'ym ma'e wà, nukwaw kwaw wà. Aze wexak ikatu ma'e wà, nukwaw kwaw wà. — Zaneàmàtyry'ymar upyhyk putar zanera'yr a'e wà nehe, peze pezeupe. Iahykaw rehe pena'yr wixe putar ywy heremimume'u kwer rehe nehe. Amono putar wanupe nehe. Wiko putar izar romo wà nehe. 40 Peata wiwi peho peiko ywyxiguhu rehe ypawhu Akaw her ma'e kutyr nehe, i'i zanewe.\\n41 Na'e pewazar Tupàn ze'eg ihewe. — Moizez, uruzapo ikatu 'ym ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe ure, newe ure no. Urepureruzar wer ize'eg rehe kury, zaneàmàtyry'ymar wazuka putar pà zane kury, peze ihewe. Na'e pitàitàigatu pezemuàgà'ym zeàmàtyry'ymaw rehe kury. — Nazawaiw kwaw teko ywytyruhu rehe har waneityk àwàm zanewe nehe, peze pezeupe. 42 Nezewe rehe we Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg ihewe. — Emume'u ko heze'eg Izaew wanupe nehe, i'i ihewe. — Peho zo a'e pe nehe. Pezàmàtyry'ym zo a'e teko pe wà nehe. Ta'e naha kwaw penupi ihe nehe xe. Peàmàtyry'ymar peneityk putar wà nehe, ere wanupe nehe, i'i ihewe. 43 Nezewe rehe we napezekaiw kwaw herehe. Nan. — Uruiko wera'u newi ure, peze ihewe. Naperuzar kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ize'eg. Peixe peho ywy ywytyruhu hereko haw rehe. 44 Na'e Amohe a'e ywy rehe har uhem wà pekutyr wà. Nuzawy kwaw hàiru tetea'u uzemono'ogahy ma'e wà. Pezàn wanuwi. Amohe uzàn penaikweromo Enom ywy rehe wà. Peneityk Oroma tawhu pe wà. 45 Na'e pezewyr pepytywà àwàm henoz pà Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe. Nezewe rehe we nuzekaiw kwaw penehe a'e. 46 A'e re ximumaw 'ar tetea'u Kanez pe.","num_words":1541,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.423,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUZUE 24\\nZuzue uze'eg iahykaw rehe teko wanupe\\n1 A'e re Zuzue omono'og Izaew ta'yr wazuapyapyr paw Xikez tawhu pe a'e wà. Wenoz amo wamuwà uzeupe wà: pureruze'eg ma'e wà, tuwihaw wà, tàmuz wà, zauxiapekwer wanuwihaw Izaew wainuromo har wà. Uzexak kar Tupàn henataromo paw rupi wà. 2 Na'e Zuzue uze'eg teko wanupe kury. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar umume'u ko ma'e a'e. — Kwehe mehe peipy wiko Ewparat yrykawhu ikupe kutyr wà. Umuwete amo tupàn wà. Peipy Ter her ma'e wiko Àmàrààw tu romo a'e. Wiko Naor tu romo no. 3 Nezewe rehe we anuhem Àmàrààw ywy Ewparat yrykawhu ikupe kutyr har wi ihe, Kànàà ywy nànàn imuata kar pà ihe. Amuzàg kar izuapyapyr tetea'u izupe ihe wà: Amono Izak Àmàrààw pe. 4 Amuzàg kar mokoz awa Izak pe ihe wà: Zako, Ezau. Amono ywy ywytyruhu hereko har Xeir her ma'e Ezau pe. Wiko izar romo a'e. Zako uzewyr Ezit ywy rehe wa'yr wanupi. 5 Na'e amono kar Moizez Àràw rehe we Ezit ywy pe. Uzapo iaiw haw uhua'u ma'e a'e pe wà. A'e 'ar mehe apupyro a'e wi ihe. 6 Amuhem kar peipy Ezit wi ihe wà. Uhem Yryhupiràg pe wà. Nezewe rehe we Ezit ywy rehe har oho wanaikweromo yryhu pe ywyramawa pupe wà. Amo zauxiapekwer oho kawaru ku'az wà no. 7 Na'e Izaew wenoz uzepyro àwàm ihewe wà. Amono ipytunahy haw wa'aromo. A'e rupi Ezit nupuner kwaw wanexakaw rehe wà. Amu'ar kar yryhu Ezit ywy rehe har wanehe. 'Y upyk wà. Pexak Ezit wanupe heremiapo kwer. A'e re pemumaw kwarahy tetea'u ywyxiguhu rehe peneko pà.\\n8 A'e re apueraha Amohe waiwy pe. Wiko Zotàw yrykaw ikupe kutyr kwarahy ihemaw kutyr wà. Amohe peàmàtyry'ym wà wà. Aityk kar peme ihe wà. Pepyhyk waiwy. Amumaw Amohe penenataromo ihe wà. 9 Na'e Moaw wanuwihawete Marak Zipor ta'yr her ma'e uzàmàtyry'ym Izaew wà wà kury. — Peho Màrààw, Meor ta'yr, ipiaromo nehe, i'i wemiruze'eg wanupe. Oho ipiaromo wà. — Emono ze'egaiw Izaew wanehe nehe, i'i Marak Màrààw pe. 10 Nahepurenu wer kwaw Màrààw rehe. A'e rupi umur ze'egatu penehe. Nezewe mehe apupyro Marak ipo wi ihe. 11 Peahaw Zotàw yrykaw. Pehem Zeriko tawhu pe. Awa Zeriko pe har peàmàtyry'ym wà. A'e re amo teko peàmàtyry'ym wà: Amohe wà, Perize wà, Kànàà wà, Ete wà, Zirikaze wà, Ewe wà, Zepu wà. Aityk kar peme paw rupi ihe wà. 12 Pehem 'ym mehe we amuhem kar mokoz Amohe wanuwihawete ihe wà. Amukyze kar ihe wà. Uzàn oho wà. Napemuhem kar kwaw pe wà. Ni petakihepuku pupe ni peywyrapar pupe ni penu'yw pupe. 13 Amono amo ywy peme ihe. Napema'ereko pixik kwaw a'e ywy rehe. Amono tawhu tetea'u peme wà no. Napeiko pixik kwaw a'e tawhu pupe. Peiko wapupe kury. Pe'u uwà peiko. Pe'u uri peiko no. Napezutym kwaw i'yw, i'i Tupàn.\\n14 Umumaw Zuzue wemimume'u kury. — A'e rupi, pekyze Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wi nehe kury. Peiko hemiruze'eg azeharomoete har romo nehe. Peiko izupe uma'ereko katu ma'e romo nehe no. Peipy umuwete amo tupàn Mezopotàm ywy rehe wiko mehe wà, Ezit ywy rehe wiko mehe wà no. Peneharaz a'e tupàn ua'u wanuwi nehe kury. Pemuwete katu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nehe kury. 15 Aze napeneko wer kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemiruze'eg romo nehe, pexaexak penemiruzar ràm kutàri nehe kury. U peruzar putar tupàn peipy wanemimuwete kwer Mezopotàm ywy rehe wiko mehe arer pe wà nehe. U peruzar putar tupàn Amohe wazar ko ywy rehe har pe wà nehe. Ihe namuwete kwaw a'e tupàn ihe wà nehe. Ihe nehe, heànàm a'e wà nehe no, urumuwete katu putar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ure nehe. Uruma'ereko putar izupe ure nehe.\\n16 Na'e teko uwazar ize'eg Zuzue pe wà. — Nuruityk pixik kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ure nehe. Nurumuwete pixik kwaw amo tupàn ure wà nehe. 17 Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar zanepyro Ezit ywy wi uma'ereko e ma'e romo zanereko awer wi a'e. Upyro zaneipy a'e wi a'e wà no. Xixak hemiapo kwer upuner ma'e no. Uzekaiw katu zanerehe pe rupi zaneata mehe. Uzekaiw katu zanerehe amo ywy rupi zaneata mehe no. 18 Zanehoneho mehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umuhemuhem kar a'e teko zanerenatar wi wà. Tupàn umuhem kar te Amohe ywy rehe har ko ywy rehe wiko ma'e a'e wà. A'e rupi ure nehe no, urumuwete katu putar Tuweharupi Wiko Ma'e ure nehe no. Uruma'ereko putar izupe nehe, ta'e wiko Zanezar romo a'e xe.\\n19 Uze'eg Zuzue teko wanupe. — Napepuner kwaw Tuweharupi Wiko Ma'e pe pema'ereko haw rehe nehe. Tupàn ikatuahy ma'e romo hekon a'e. Numuawyze kwaw amo tupàn wamuwete har wà. Numunàn kwaw ikatu 'ym ma'e penemiapo kwer nehe. Numunàn kwaw pekatu 'ymaw pewi nehe. 20 Aze peityk Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nehe, aze pemuwete tupàn amo ywy rehe har pe wà nehe, peàmàtyry'ym putar a'e nehe, penehe uzepyk pà a'e nehe. Ikatu peme ko 'ar rehe. Nezewe rehe we pemumaw putar nehe.\\n21 Uwazar teko Zuzue ize'eg izupe wà. — Tuwe nuzeapo kwaw nezewe haw nehe. Ure ureruzar wer Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe. Urema'ereko wer izupe.\\n22 Na'e Zuzue uze'eg wanupe. — Ureruzar putar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nehe, peze kwez ihewe. Pezeinu imume'u mehe, i'i wanupe. — Azeharomoete uruzeinu imume'u mehe, i'i izupe wà.\\n23 Uze'eg wi Zuzue. — A'e mehe, peityk tupàn amo ywy rehe har pepo pe har pe wà nehe. — Uruzeruzar katu putar Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar rehe nehe, peze nehe.\\n24 Uze'eg teko Zuzue pe wà. — Urumuwete katu putar Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar ure nehe. Ureruzar putar hemiapo kar nehe.\\n25 A'e mehe a'e 'ar mehe Zuzue uzapokatu uze'egaw teko wanehe we Tupàn rehe we. Omono Tupàn ze'eg teko wanupe a'e pe Xikez tawhu pe. Umume'u hemiapo kar wanupe no. 26 Zuzue umuapyk a'e ze'eg Tupàn pape rehe. Na'e upyhyk amo itahu kury. Omono a'e itahu ywyra kawar iwype Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e imuwete haw pe. 27 Uze'eg teko wanupe. — Peme'e 'àg itahu rehe nehe. Wiko putar zaneremiapo kwer hexak arer zàwenugar romo nehe. Wenu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ize'eg awer paw a'e. Wiko putar penemiapo hexakar romo a'e nehe no. Nezewe mehe napeityk kwaw Tupàn nehe.\\n28 Na'e Zuzue omono kar teko a'e wi izuwi waneko haw nànàn wà kury.\\nUmàno Zuzue, umàno Ereazar no\\n29 A'e re Zuzue Nun ta'yr Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemiruze'eg umàno a'e kury. Wereko 110 kwarahy imàno mehe. 30 Uzutym hetekwer iziwy rehe Ximinat-Xera pe wà. Upyta Eparai waiwy ywytyruhu hereko har rehe Kaz ywytyr ikupe kutyr kwarahy heixe haw awyze har kutyr.\\n31 Teko Izaew izuapyapyr umuwete Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zuzue hekuwe mehe wà. Imàno re umuwete waiko wà no, amo tuwihaw Tupàn Izaew wanupe hemiapo kwer ikwaw par wanekuwe mehe wà no.\\n32 A'e 'ym mehe teko Izaew werur Zuze hetekwer Ezit ywy wi wà. Uzutym hetekwer Xikez pe wà. Kwehe mehe Zako ume'eg kar amo ywy pehegwer Amor ta'yr wanuwi a'e. Amor wiko Xikez tu romo. Omono 100 temetarer tàtà parat iapo pyrer izupe hekuzaromo. Zuze izuapyapyr upyhyk a'e ywy pehegwer a'e wà, ta'e wanu wiko izar romo kwehe mehe a'e wà xe.\\n33 Ereazar Àràw ta'yr umàno a'e no. Uzutym hetekwer Zimea pe Eparai ywy rehe ywytyruhu heta haw rehe wà. Zuzue omono a'e tawhu Ereazar ta'yr Pinez her ma'e pe a'e 'ym mehe a'e. Upaw.","num_words":1152,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.444,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 TEXARON 3\\nPawru umuze'eg kar Texaron pe har Tupàn pe xe a'e wà kury\\n1 Urerywyr wà. Aipo pema'enukwaw pepyr urereko awer rehe pe. A'e pe Tupàn ze'eg imume'u mehe, teko tetea'u uzeruzar hehe a'e wà. Peze'eg Tupàn pe urerehe nehe, ize'eg imume'u haw rehe nehe, ko 'ar rehe taw nàn ureho mehe nehe. Tuwe amogwer teko uzeruzar a'e teko wazàwe a'e wà nehe no. 2 — Emonokatu Pawru ne wà nehe, awa kwer ikatu 'ym ma'e wanuwi ne wà nehe, peze Tupàn pe nehe. — Aze ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe Pawru pe wà nehe, emupytu'u kar iapo re ne wà nehe, peze izupe nehe. Heta tetea'u uzeruzar 'ym ma'e ko ywy rehe a'e wà.\\n3 Zanezar a'e, uzapo tuwe ma'e iko uze'eg rupi a'e. Uzapo tuwe wemimume'u kwer. Omono putar ukàgaw peme nehe, pemonokatu putar ikatu 'ym ma'e iapo har wanuwihaw wi nehe no. 4 Urukwaw katu ureze'eg rupi peho haw ure. Peho wiwi putar hupi nehe no. Zanezar ukwaw kar ma'e penemiapo ràm ikatuahy ma'e urewe a'e.\\n5 Tuwe Zanezar ukwaw katu kar wera'u Tupàn pepuhareko haw peme a'e nehe, ta'e umur ukàgaw peme a'e xe.\\nTupàn pe ma'ereko haw rehe ze'egaw xe a'e kury\\n6 Urerywyr wà. Amo ma'e urumume'u putar peme ure nehe kury. Aze amo uzeruzar ma'e iranahy ma'e romo hekon a'e nehe, aze numa'ereko kwaw nehe, aze noho kwaw ureze'eg rupi nehe, a'e ze'eg peme imume'u pyrer rupi nehe, a'e mehe petyryk izuwi nehe, uru'e peme Zezuz Zaneruwihawete Zanezar her rehe ure kury. 7 Pepyr urereko mehe uruma'ereko katu uruiko ure. Pema'ereko katu ure ài nehe no. 8 Temi'u urewe imur mehe nuru'u kwaw imekuzar 'ym pà a'e pe ure. Urumekuzar ureremi'u. Uruma'ereko uruiko, pyhaw, 'aromo no. Aze mo nuruma'ereko iwer, a'e mehe mo hekuzar wera'u mo peme. 9 Urupuner zepe ureremi'u imekuzar kar haw rehe peme, ta'e Tupàn ze'eg imume'u har romo uruiko ure xe. Nan kwaw pa. Na'ikatu kwaw nezewe urewe. Uruma'ereko uruiko a'e pe, penuwa rupi. A'e rupi pema'ereko putar ure ài nehe no. — Peme'eg kar ureremi'u ràm nehe, nuru'e kwaw peme. 10 Pepyr urereko mehe we, ko ze'eg urumume'u peme. — Aze teko na'ima'ereko wer kwaw nehe, a'e mehe pemono zo temi'u izupe nehe.\\n11 Urenu amo ze'eg kwez ure kury. — Amo uzeruzar ma'e Texaron pe har a'e wà, iranahy ma'e romo wanekon a'e wà, uma'ereko 'ym ma'e romo wanekon a'e wà. Uze'eg zemueteahy waiko amogwer wanehe uzeupeupe a'e wà no, uma'ereko 'ym pà a'e wà no, i'i amo urewe wà, a'e iranahy ma'e wanehe kury. 12 Uruze'eg putar agwer iranahy ma'e wanupe ure nehe kury, ta'e Zezuz Zaneruwihawete Zanezar uremuze'eg kar wanupe a'e xe. — Pema'ereko peiko nehe, penemi'u pema'e imekuzar pà nehe, amogwer wanehe peze'eze'eg 'ym pà nehe, uru'e putar wanupe kury, a'e iranahy ma'e wanupe kury.\\n13 Urerywyr wà. Pezapo ikatuahy ma'e peho peiko nehe. Pepytu'u zo iapo re nehe. 14 Aze teko noho kwaw ureze'eg rupi wà nehe, ko pape rehe imuapyk pyrer rupi wà nehe, a'e mehe petyryk wanuwi nehe. Tuwe wiko a'e zutyka'i a'e wà nehe. A'e rupi imaranugar putar wà nehe, a'e mehe weruzar putar ru'u Tupàn ze'eg wà nehe. 15 Peze'eg nezewe pezeupeupe nehe. — A'e teko a'e wà, noho kwaw Tupàn ze'eg rupi a'e wà. Wikuwe hemyrypar romo a'e, peze pezeupe nehe. Ta'e penywyr romo wanekon a'e wà nehe xe. A'e rupi peze'eg peho nezewe wanupe nehe. — Ezekaiw Pawru ze'eg rehe nehe, peze wanupe nehe.\\nUpaw etea'i kury\\n16 Zanezar a'e, ma'eahy wi purumunyryk kar har romo hekon a'e, a'e rupi, tuwe pemunyryk kar ma'eahy wi a'e nehe, tuwe pemupytu'u kar ma'e wi pekyze re a'e nehe no. Tuwe pemurywete kar tuweharupi nehe no, aze ikatu ma'e uzeapo peme nehe, aze ikatu 'ym ma'e uzeapo peme nehe no. Tuwe Zanezar wiko peinuromo tuweharupi nehe kury.\\n17 Ihe Pawru ihe, ko ze'eg pehegwera'i amuapyk xe ko pape rehe hepo pupe ihe kury. A'e rupi katete amuapyk heze'eg amogwer hepape rehe no, heze'eg pehegwera'i amuapyk hepo pupe ihe no. Amo umuapyk heze'eg pape rehe a'e, peme imono kar pà a'e. Xo ko pehegwera'i amuapyk tuwe hepo pupe ihe.\\n18 Tuwe Zezuz Zaneruwihawete Zanezar uzapo ikatuahy ma'e peme paw rupi a'e nehe kury. Upaw kwez kury. Pawru.","num_words":671,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.441,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 3 ZUÀW 1\\n1 Ihe Zuàw ihe, uzeruzar ma'e waneruze'egar romo aiko ihe. Ne Kaz ne. Ko heze'eg amuapyk pape rehe ihe, newe imono kar pà ihe. Uruamutar katu ihe, ta'e zazeruzar katu ze'eg azeharomoete har rehe zane xe.\\nZuàw uze'eg Kaz ikatu haw rehe a'e kury\\n2 Hemyrypar heremiamutar. Aenoz ma'e Tupàn pe tuweharupi ihe. — Ezekaiw katu Kaz rehe nehe, a'e izupe. — Tuwe ikàg nehe, tuwe na'ima'eahy kwaw nehe, a'e izupe. — Tuwe heko haw ikatu nehe, a'e izupe. Ereho tuwe iko Tupàn hape rupi ne. A'e rupi wiko nepy'a pe a'e. 3 Amo uzeruzar ma'e a'e wà, nepyr har a'e wà, uhem wà xe hepyr a'e wà. Umume'u nereko haw ihewe wà. — Uzeruzar tuwe Kaz Tupàn ze'eg rehe a'e, i'i ihewe wà. — Weruzar tuwe oho iko tuweharupi no, ikatuahy ma'e iapo pà a'e no, i'i ihewe wà. Herurywete henu mehe ihe. 4 Aze ze'eg ikatu ma'e ainu nehe, herurywete putar nehe. — Nepurumuzàmuzàg a'e wà, oho tuwe waiko ze'eg azeharomoete har rupi a'e wà, aze amo i'i ihewe nehe, herurywete wera'u putar ihe nehe\\n5 Hemyrypar heremiamutar. Tuweharupi erema'ereko katu iko ne, ikatu ma'e iapo pà amogwer uzeruzar ma'e wanupe ne. Te neremigwaw 'ym wanupe ikatu ma'e erezapo iko. 6-7 — Kaz a'e, uzamutar katu uzeruzar ma'e uzepyr har iko a'e wà, i'i uzeruzar ma'e xe har wanupe wà, nerehe uze'eg pà wà. A'e awa a'e wà, Zaneruwihawete hemiruze'eg romo wanekon a'e wà. Umume'u putar Tupàn ze'eg oho waiko taw nànàn a'e wà nehe. Weraha putar ko pape newe a'e wà nehe no. — Aze uzeruzar 'ym ma'e umur temetarer peme wà nehe, pepyhyk zo wanuwi nehe, a'e wanupe ihe. A'e rupi nezewe a'e newe kury. — Pemono temetarer wanupe nehe, pemono wama'e ràm wanupe nehe no, aze uputar wà nehe, a'e newe kury. Ta'e Tupàn hemiruze'eg romo wanekon a'e wà xe. Aze pepytywà pe wà nehe, pekatu putar Tupàn pe nehe.\\n8 Zane Zezuz rehe uzeruzar ma'e zane, xipytywàgatu agwer awa zane wà nehe, ta'e ze'eg azeharomoete har imume'u har romo wanekon a'e wà xe. A'e rupi zaiko Tupàn ze'eg imume'u har ài zane nehe no, wainuromo zane nehe no.\\nZuàw uze'eg Xio rehe a'e, Neme rehe a'e no\\n9 Amuapyk amo ae heze'eg pape rehe ihe, uzeruzar ma'e nepyr har wanupe imono kar pà ihe. Xio a'e, waneruze'egar romo heko wer a'e. Nuzekaiw kwaw hepape rehe a'e. — Zuàw a'e, nuiko kwaw Tupàn ze'eg imume'u har romo a'e, i'i mua'u iko nepyr har wanupe a'e, herehe uze'eg pà a'e. (A'e rupi uzeruzar ma'e a'e pe har nuzekaiw kwaw heze'eg rehe a'e wà.) 10 A'e rupi aze aha nepyr nehe, aze'eg putar a'e pe har wanupe nehe. Amume'u putar a'e awa ze'eg awer paw teko wanuwa rupi ihe nehe. Amume'u putar hemiapo kwer nehe no. Uze'eg zemueteahy herehe a'e, a'e pe har wanupe a'e. Hemu'em tuwe. Nezewe haw nuhyk kwaw izupe. Amo ae ikatu 'ym ma'e rehe ipurapo wer. Numuixe katu kar kwaw Tupàn ze'eg imume'u har wàpuz me a'e wà, a'e pe ihem mehe a'e wà. Amo uzeruzar ma'e a'e pe har a'e wà no, ipurumuixe katu kar wer zepe Tupàn ze'eg imume'u har wanehe a'e wà. A'e awa uze'eg ahyahy wanupe. — Nan, i'i iko wanupe. — Aze pemuixe katu kar a'e Tupàn ze'eg imume'u har penàpuz me nehe, a'e mehe napepuner kwaw pezemono'ogaw rehe urepyr nehe, i'i iko wanupe, uze'eg ahyahy pà wanupe.\\n11 Kaz hemyrypar heremiamutar. Aze amo uzapo ikatu 'ym ma'e oho iko a'e nehe, eiko zo izàwe nehe. Aze amo uzapo ikatuahy ma'e oho iko a'e nehe, eiko izàwe nehe. Aze amo uzapo ikatuahy ma'e oho iko a'e nehe, a'e mehe a'e awa wiko putar Tupàn hemiruze'eg romo a'e nehe. Ikatu 'ym ma'e iapo har wà, nukwaw kwaw Tupàn wà, nuiko kwaw hemiruze'eg romo wà.\\n12 Teko paw rupi uze'egatu waiko Neme rehe a'e wà. — Ikatuahy a'e, i'i oho waiko hehe wà. Aze ty, ikatuahy a'e. Oho katu iko ze'eg azeharomoete har rupi no. Ure ure no, — Ikatuahy a'e, uru'e newe ure no. Erekwaw katu ureze'eg azeharomoete har ne ty.\\nUpaw etea'i ko pape a'e kury\\n13 Ma'e tetea'u rehe hepurumume'u wer newe ihe. Nahepurumuapyk wer kwaw pape rehe ihe. 14 Ta'e hepurexak wer nerehe ihe xe. Tuwe na'iàrew kwaw nehe. Nerexak mehe zapuner zanezeupeupe zaneze'eze'egaw rehe nehe. 15 Tuwe nerurywete nehe. Ekyze zo ma'e wi nehe. Nemyrypar xe har a'e wà, paw rupi katete omono kar uze'eg peme a'e wà. — Nekatu pa, i'i newe wà. — Nekatu ma, i'i newe wà. — Zuàw umur kar uze'eg peme a'e, ere hemyrypar nepyr har nànàn nehe no ty. Upaw kwez kury. Zuàw.","num_words":734,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.264,"stopwords_ratio":0.477,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg MARAKI 1\\nTupàn uzamutar katu Izaew wà\\n1 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u uze'eg ko pape rehe imuapyk kar pyràm Maraki pe a'e. — Emume'u ko heze'eg eho teko Izaew izuapyapyr wanupe nehe, i'i izupe.\\n2 Nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e teko wemiaihu wanupe. — Tuweharupi apuamutar katu ihe, i'i wanupe. Upuranu hehe wà. — Ma'e erezapo putar urewe ureamutar katu haw hexak kar pà urewe nehe, i'i izupe wà. Uwazar Tupàn waze'eg wanupe. — Ezau wiko Zako ryky'yr romo a'e. Ihe azamutar katu Zako ihe. Azamutar katu izuapyapyr ihe wà no. 3 Naheakatuwawahy kwaw Ezau rehe izuapyapyr wanehe ihe. Azapo Ezau waiwy ywyxiguhu romo ihe. Ko 'ar rehe teko nuiko kwaw a'e ywy rehe wà. Xo miar hehaite ma'e zo upuner a'e pe weko haw rehe wà.\\n4 Enom, Ezau izuapyapyr romo wanekon wà. — Iaiw tawhu zanereko haw wà. Xiapokatu wi nehe, aze i'i izuapyapyr wà nehe, nezewe uze'eg putar Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e wanupe nehe. — Aze uzapokatu wi weko awer tawhu wà nehe, amuaiw wi putar ihe wà nehe no. — Ywy iaiw haw hereko haw, i'i putar teko waiwy pe wà nehe. — Tupàn wikwahy putar a'e teko wanupe tuweharupi nehe, i'i putar wanehe wà nehe no, i'i Tupàn Izaew wanupe.\\n5 Teko Izaew izuapyapyr wexak putar a'e ma'e izeapo mehe wà nehe. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uhua'u a'e. Ikàgaw uhu wera'u Izaew ywy wi a'e, i'i putar izupe wà nehe.\\nTupàn uze'egahy xaxeto wanehe a'e\\n6 Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e uze'eg xaxeto wanupe kury. — Ta'yr uzeruze'eg u rehe a'e. Uma'ereko e ma'e uzeruze'eg uzar rehe a'e no. Ihe aiko penu romo ihe. Màràzàwe tuwe napezeruze'eg kwaw herehe. Ihe aiko pezar romo no. Màràzàwe tuwe napekyze kwaw ihewi. Aiko ity heityk pyrer ài peme. Nezewe rehe we pepuranu nezewe. — Ma'e uruzapo nerereko pà ikàg 'ym ma'e ài, peze peiko. 7 Pemur temi'u ikatu 'ym ma'e ma'ea'yr hapy haw rehe herenataromo. Nezewe rehe we pepuranu peiko herehe. — Ma'enugar ikatu 'ym ma'e uruzapo newe ure, peze peiko. — Zapuner ikatu 'ym ma'e izuka haw rehe Tupàn henataromo, peze pezeupeupe. 8 Nezewe pezapo hemukwahy kar haw ihewe. Pezuka ma'ea'yr hehàpyhà 'ym ma'e ihewe wà. Pezuka ma'ea'yr pàri ma'e ihewe wà no. Pezuka ima'eahy ma'e ihewe wà no. A'e ma'e iapo haw hahy ihewe a'e. Peagaw agwer ma'ea'yr imono pà penuwihaw pe nehe. Aipo ikatu putar izupe nehe. Aipo hurywete putar nehe, ikatu ma'e iapo pà peme nehe. Ihe Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e aze'eg kwez kury.\\n9 Xaxeto wà, peze'eg Tupàn pe kury. — Emur neze'egatu urerehe nehe, peze izupe nehe. Aipo wenu putar peze'eg agwer ma'ea'yr iaiw ma'e henataromo izuka pyràm wanexak mehe nehe.\\n10 Nezewe uze'eg Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e xaxeto wanupe kury. — Amo peinuromo har pe ainoz putar ma'e ihe nehe kury. Ewàpytym heràpuzuhu huken nehe. Nezewe mehe napemunyk e kwaw tata hema'e ma'ea'yr hapy haw rehe nehe. Naherurywete kwaw penehe penemiapo rehe ihe. Naputar kwaw ma'ea'yr penemimur ràm nehe. 11 Teko amogwer ywy nànànar wainuromo har hemuwete katu wà. Ywy nànàn teko wapy yhyk hemuwete katu haw rehe wà. Umur ma'ea'yr ikatuahy ma'e ihewe wà. Upaw rupi uzeruze'eg herehe wà. 12 Pezapo hemuwete 'ymawahy ihewe. Ta'e pezuka iaiw ma'ea'yr herenataromo xe. 13 — Zanekene'o ma'e Tupàn henataromo izuka haw rehe zane, peze pezeupeupe. Pezapo hemuwete 'ymaw ihewe, herehe pepuka pà pezekaiw 'ym pà no. Pemunar amo ma'ea'yr wanehe. A'e re pemur ihewe pe wà. Perur ma'ea'yr pàri ma'e ihewe. Perur ma'ea'yr ima'eahy ma'e ihewe. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ihe. Aipo agwer iaiw ma'e ikatu putar ihewe wà nehe. 14 Aze amo awa umume'u amo weimaw ikatuahy ma'e weimaw wainuromo har ihewe nehe, aze a'e re werur weimaw iaiw ma'e ihewe nehe, azepyk putar a'e awa rehe ihe nehe. Aiko tuwihawete ikàg wera'u ma'e romo ihe. Teko ywy nànànar hemuwete katu wà. Ihe Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e ihe kury, aze'eg kwez ihe kury.","num_words":614,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.242,"stopwords_ratio":0.422,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XAMUEW 19\\nUze'egahy Zoaw Tawi pe\\n1 — Tuwihawete Tawi uzai'o iko Àmixàràw imàno awer rehe uzemumikahy pà a'e, i'i Zoaw pe wà. 2 Nezewe a'e 'ar mehe wanurywete haw uzeapo wazemumikahy haw romo. Ta'e zauxiapekwer paw ukwaw Tawi wa'yr rehe uzai'o haw a'e wà xe. 3 Uzewyr tawhu pupe wixe pà uze'eg 'ym pà wà. Nuzawy kwaw zeàmàtyry'ymawhu wi uzàn ma'e wà. Imaranugar wà. 4 Upyk tuwihawete uwa uhapukaz tà. — O hera'yr. Hera'yr Àmixàràw. Àmixàràw hera'yr, i'i.\\n5 Na'e oho Zoaw tuwihawete hàpuz me izupe uze'eg pà kury. — Kutàri eremumaranugar kar zauxiapekwer neremiruze'eg ne wà. Nepyro nemàno haw wi a'e wà. Upyro nera'yr wà, nerazyr wà no, neremireko wà no, neremirekoagaw wà no. 6 Neamutar katu har iro newe wà. Erezamutar katu nerehe iakatuwawahy 'ym ma'e ne wà. Tuwihaw nerehe we har wà, zauxiapekwer nerehe we har wà no, iro newe upaw rupi wà. Erexak kar newe ikatu 'ymaw iko teko wanupe. Ko ma'e aexak kutàri. Aze mo Àmixàràw wikuwe, aze mo ure paw urumàno, nerurywete mo. 7 Eze'eg eho zauxiapekwer neremiruze'eg wanupe kury. — Ikatuahy penemiapo kwer, ere wanupe nehe. Aze neremume'u kwaw neze'egatu wanupe nehe, pyhewe ni amo wiko putar nerehe we a'e wà nehe. Amume'u putar ko ma'e Tupàn henataromo ihe kury. Aze uzeapo nezewe àwàm nehe, iaiw wera'u putar amogwer iaiw ma'e newe uzeapo ma'e kwer wanuwi upaw rupi katete nehe, i'i izupe.\\n8 Na'e tuwihawete upu'àm oho tawhu ukenaw huwake wapyk pà kury. Zauxiapekwer ukwaw a'e pe iho awer wà. A'e rupi uzemono'og oho izywyr wà. A'e 'ar rehe Izaew Tawi iàmàtyry'ymar paw uzàn oho weko haw pe wà.\\nTawi uzewyr Zeruzarez pe\\n9 Na'e a'e ywy rehe har paw uzypyrog uzeàmàtyry'ym pà wà kury. Uze'eg nezewe wà. — Tuwihawete Tawi zanepyro zaneàmàtyry'ymar wanuwi a'e. Zanepyro Piri ywy rehe har wanuwi. Ko 'ar rehe uzàn oho Àmixàràw wi uiwy wi kury. 10 Xixak Àmixàràw tuwihawete romo imuigo kar pà. Umàno zeàmàtyry'ymawhu pe. Zazeagaw Tawi tuwihawete romo imuigo kar wi pà nehe kury, i'i uzeupeupe wà.\\n11 Amo umume'u waze'eg oho Tawi pe wà. A'e rupi Tawi omono kar xaxeto Zanok Amiatar rehe we Zuta ywy rehe har wanuwihaw wanupe wà kury. Upuranu wanehe wà. — Amogwer Izaew uzeagaw tuwihawete imuzewyr kar haw rehe hàpuzuhu pe wà. Xo pe zo napezeagaw kwaw. Màràzàwe tuwe. 12 Peiko heànàm romo. Hero'o kwer wiko nero'o kwer romo. Heruwy wiko neruwy romo. Màràzàwe tuwe xo peà zo napeputar kwaw hezewyr àwàm tuwihawete romo hereko haw pe, i'i wanupe.\\n13 — Peze'eg nezewe Amaz pe nehe no. — Ereiko heànàm romo ne. Ko 'ar henataromo ereiko putar zauxiapekwer wanuwihaw romo Zoaw hekuzaromo nehe. Aze nazapo kwaw ko heremimume'u kwer nehe, tuwe Tupàn hezuka nehe, ere izupe nehe, i'i Tawi wanupe.\\n14 A'e ze'eg imume'u haw rupi tuwihawete uzemurymurywete kar awakwer Zuta izuapyapyr wanupe kury. A'e rupi omono kar uze'eg izupe wà kury. — Ezewyr nehe. Tuwe tuwihaw nerehe we har paw uzewyr nerupi wà nehe no, i'i izupe wà. 15 A'e rupi uzypyrog Tawi uzewyr pà kury. Uhem Zotàw yrykaw pe kury. Awakwer Zuta izuapyapyr oho huwàxi mà Ziwkaw tawhu pe wà. Ta'e ipurahaw wer yrykaw rehe hupi wà xe. 16 A'e 'ar mehe we Ximez Mezàmi zuapyr Zer ta'yr Mauri tawhu pe har oho na'arewahy Zotàw yrykaw kutyr tuwihawete Tawi huwàxi mà a'e no. 17 Miw awa Mezàmi izuapyapyr oho hupi wà no. (Ziw Xau pe uma'ereko ma'e kwer a'e, oho Zotàw pe uzeupe uma'ereko ma'e wanupi a'e no. Heta 20 wà). Uhem a'e pe tuwihawete ihem 'ym mehe we wà. 18 Wahaw Zotàw oho wà, ta'e tur wer tuwihawete rupi yrykaw hahaw mehe wà xe, ta'e ipurapo wer tuwihawete hemimutar rehe a'e wà no xe. Tuwihawete yrykaw hahaw paw rehe izemuàgà'ym mehe Ximez uzeityk ywy rehe henataromo a'e. 19 — Tuwihawete, i'i izupe. — Nereharaz ikatu 'ym ma'e newe heremiapo kwer wi nehe, Zeruzarez wi nehem awer 'ar mehe arer wi nehe. Nereharaz heremiapo kwer wi nehe. Nema'enukwaw zo hehe nehe, i'i izupe. 20 Akwaw ikatu 'ym ma'e heremiapo kwer ihe. A'e rupi azur xe amogwer ywy kwarahy heixe haw awyze har kutyr har rehe har wanenataromo ihe kury, neruwàxi mà ihe kury, i'i izupe.\\n21 Na'e Amizaz Zeruz memyr uze'eg Tawi pe kury. — Ximez umume'u iaiw ma'e tuwihawete Tupàn hemixak kwer pe a'e. A'e rupi aze erezuka kar nehe, ikatu putar nehe, i'i izupe.\\n22 Uze'eg Tawi Amizaz pe tywyr Zoaw pe no. — Mo upuranu nerehe. Aipo pemuzawaiw katu kar ma'e ihewe. Aiko Izaew wanuwihawete romo ihe kury. Ni pitài Izaew izuapyapyr numàno kwaw kutàri wà nehe kury.\\n23 Na'e i'i Ximez pe. — Amume'uahy putar ko ma'e heremiapo ràm Tupàn henataromo kury. Ni amo nanezuka kwaw wà nehe, i'i izupe.\\n24 Mewimozet Xau hemimino wezyw oho tuwihawete huwàxi mà a'e no. Nuzepyez kwaw a'e. Nupin kwaw wamutaw. Nuzuhez kwaw ukamir a'e, wemyhar a'e no. Zeruzarez wi uhemaw 'ar henataromo nuzapo kwaw a'e ma'e. — Xo tawhu pe tuwihawete izewyr katu mehe zo azepyez putar nehe, azupin putar heamutaw nehe, aputuka putar hekamir nehe no, i'i uzeupe. 25 Ur Zeruzarez wi tuwihawete huwàxi mà a'e no. Ihem mehe Tawi upuranu hehe. — Mewimozet, màràzàwe tuwe nereho kwaw herupi, i'i izupe.\\n26 Uwazar ize'eg izupe. — Tuwihawete. Erekwaw pàri ma'e romo hereko haw ne. — Emuapyk ikupe pe har hereimaw zumen rehe nehe, a'e ihewe uma'ereko e ma'e pe. Ta'e hezeupir wer ikupe pe nerupi heho pà ihe xe. Uma'ereko e ma'e uzapo iaiw ma'e ihewe a'e. 27 Umume'u temu'emaw herehe har newe a'e no. Ne ereiko Tupàn reko haw pe har ài ne. Erekwaw ze'eg azeharomoete har. A'e rupi ezapo ma'e neremimutar rupi nehe. 28 Erepuner mo heru iànàm paw wazuka haw rehe. Nerezuka kwaw wà. Herenoz pe neràpuz me hemumai'u kar pà ne. A'e rupi ni amo ae ma'e naenoz kwaw newe ihe nehe kury. Napuner kwaw kury, i'i izupe.\\n29 Uwazar tuwihawete ize'eg izupe. — Emume'u zo amo ae ma'e kury. Nezewe haw rehe hepurapo wer ihe. Amuza'aza'ak putar Xau ima'e kwer mokoz pehegwer romo nehe. Erepyhyk putar pehegwer ipy nehe. Ziw upyhyk putar inugwer ipehegwer a'e nehe no, i'i izupe.\\n30 — Tuwe Ziw upyhyk a'e ma'e upaw rupi nehe. Xo pitài ma'e aputar. Apyhyk a'e ma'e kwez kury. Neràpuzuhu pe nezewyr katu awer zo aputar. Uzeapo kwez kury. A'e rupi herurywete kury, i'i Mewimozet Tawi pe.\\n31 Maraziraz Hozeri tawhu Zireaz ywy rehe har pe har a'e no, ur weko haw wi a'e no, tuwihawete rupi Zotàw yrykaw hahaw pà a'e no. 32 Itua'uhez tuwe Maraziraz. Wereko 80 kwarahy. Hemetarer katu no. Tuwihawete Mànài pe heko mehe Maraziraz omono temi'u izupe, ipytywà pà.\\n33 — Maraziraz, i'i tuwihawete izupe. — Eho Zeruzarez pe hepyr nereko pà nehe kury. Urupytywà putar ihe nehe kury, i'i izupe.\\n34 Uwazar ize'eg izupe. — Naheta kwaw 'ar tetea'u ihewe nehe kury. Àmàno etea'i. Màràzàwe tuwe aha putar Zeruzarez pe nerupi nehe, i'i izupe. 35 Areko 80 kwarahy ihe. Ni amo ma'e nahemurywete kar kwaw a'e kury. Heremi'u nahete kwaw ihewe. Ma'ywa uwà nahete kwaw ihewe. Nainu kwaw uzegar ma'e wazegar mehe ihe wà. Aze mo aha nerupi, xo ipuhuz katu ma'e romo zo aiko mo a'e pe newe. 36 Naputar kwaw a'e hekuzar uhua'u ma'e nezewe nugar ihe. Aha putar nerupi Zotàw yrykaw ikupe kutyra'i nehe. 37 A'e re hemuzewyr kar hereko haw pe nehe. Nezewe mehe apuner heipy watym awer huwake hemàno àwàm rehe ihe nehe kury. Ihewe uma'ereko e ma'e Kimà her ma'e wiko xe a'e. Eraha nereko haw pe nehe. Ezapo kar ma'e neremimutar izupe nehe, i'i izupe.\\n38 Uwazar tuwihawete ize'eg izupe. — Araha putar herupi nehe. Azapo ma'e paw izupe neremimutar rupi nehe. Wyzài ma'e ihewe nereminoz ràm azapo putar newe nehe no, i'i izupe.\\n39 Na'e Tawi a'e kury, hemiruze'eg paw hehe we har paw wà no, wahaw Zotàw yrykaw oho wà kury. Uzurupyter Tawi Maraziraz uze'egatu imono pà hehe. Na'e uzewyr Maraziraz weko haw pe kury.\\nUze'eze'eg Izaew Zuta uzeupeupe wà\\n40 Wahaw tuwihawete Zotàw yrykaw awakwer Zuta izuapyapyr wanupi, wapehegwer awa Izaew izuapyapyr wanupi no. A'e wi oho Ziwkaw tawhu pe wà. Kimà oho hupi. 41 Na'e Izaew paw uze'eg oho Tawi pe wà kury. — Tuwihawete, i'i izupe wà. — Màràzàwe tuwe ureryky'yr Zuta izuapyapyr upuner nererur haw rehe xe ko Zotàw yrykaw pe wà, i'i izupe wà.\\n42 Awa Zuta izuapyapyr uwazar wanupe wà. — Urerur tuwihawete ure, ta'e ureànàm romo hekon a'e xe. Aipo peikwahy putar a'e rupi nehe. Aipo tuwihawete umekuzar ureremi'u urewe. Aipo umur amo ma'e urewe, i'i wanupe wà.\\n43 Uze'eg Izaew Zuta wanupe wà kury. — Uruiko 10 Izaew ta'yr wazuapyapyr romo ure. Xo pitài Izaew ta'yr izuapyapyr romo peiko. Ureruwihawete romo wiko tuwe Tawi a'e. Nuiko kwaw penuwihawete romo. Ta'e ure ràgypy uruze'eg tuwihawete romo imuigo kar wi haw rehe ure xe, penenataromo ure xe. Màràzàwe tuwe uruiko ikàg 'ym ma'e romo penenataromo, i'i wanupe wà. Awakwer Zuta izuapyapyr waze'eg hahy wera'u Izaew waze'eg wanuwi wà.","num_words":1403,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.37,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XAMUEW 24\\nUpapar kar Tawi teko wà\\n1 Amo ae 'ar mehe wikwahy Tupàn teko Izaew wanupe. A'e rupi uzapo kar ma'e Tawi pe. Epuraraw kar ma'erahy Izaew wanupe nehe, i'i izupe. — Eho teko Izaew izuapyapyr wapapar pà nehe, Zuta izuapyapyr nehe no, i'i izupe.\\n2 Na'e umume'u Tawi ko iapo pyràm zauxiapekwer wanuwihaw Zoaw her ma'e pe kury. — Eho amogwer tuwihaw wanupi Izaew ta'yr wazuapyapyr waneko haw nànàn nehe. Ezypyrog neata haw rehe tawhu kwarahy heixe haw awyze har kutyr har pe nehe. Eata eho iko tawhu kwarahy hemaw awyze har kutyr har pe nehe no. Tawhu nànàn eho nehe. Ta'e hepurukwaw wer zanereta haw rehe ihe xe, i'i izupe.\\n3 Uwazar Zoaw Tawi ize'eg izupe, — Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar umueta tetea'u kar Izaew a'e wà nehe. Tuwe waneta àwàm uhua'u wera'u putar 100 haw rupi waneta haw ko 'ar rehe har wi nehe. Tuwe ereikuwe waneta tetea'u àwàm hexak pà nehe. — Màràzàwe tuwe nepurupapar wer wanehe, i'i izupe hehe upuranu pà.\\n4 Nezewe rehe we upapar kar Tawi Izaew Zoaw pe amogwer tuwihaw pe wà. A'e rupi uhem oho Tawi henatar wi Izaew wapapar pà wà kury.\\n5 Wahaw Zotàw yrykaw wà. Umuapyk wàpuzràn Aroer tawhu huwake kwarahy hemaw awyze har kutyr wà. Amer ywyàpyznaw pe Kaz ywy rehe tuz a'e wi, oho kwarahy heixe haw awyze har kutyr Zazer tawhu pe wà. 6 A'e re wata wi oho waiko Zireaz kutyr wà. Uhem Ete izuapyapyr waiwy rehe Kanez her ma'e pe wà. A'e re oho Nà ywy rehe wà. A'e wi oho kwarahy heixe haw kutyr wà. Uhem Xitom tawhu pe wà. 7 A'e re oho kwarahy hemaw awyze har rehe har kutyr wà, Xir tawhu pe wà. Heta pàrirogaw aiha katu ma'e Xiro izywyr. A'e wi oho tawhu Ewe izuapyapyr waneko haw nànàn wà, Kànàà izuapyapyr waneko haw nànàn wà no. Iahykaw rehe oho tawhu Merexewa her ma'e Zuta ywy rehe har pe wà. Kwarahy hemaw awyze har rehe har kutyr tuz. Upapar teko paw a'e ywy nànàn a'e tawhu nànàn wà. 8 Umumaw 9 zahy 20 'ar rehe we wata pà wà. A'e re uzewyr Zeruzarez pe wà, Izaew ywy nànàn wata re wà. 9 Uze'eg oho tuwihawete pe wà, — Urupapar awa zauxiapekwer romo weko haw rehe upuner ma'e oroho ure wà. Heta 800 miw Izaew ywy rehe wà. Heta 500 miw Zuta ywy rehe wà no, i'i izupe wà.\\n10 Wapapar ire ukwaw Tawi ikatu 'ym ma'e hemiapo kwer a'e kury. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e, azapo ikatu 'ym ma'e iaiw ma'e ihe, heremiaihu wapapar kar pà ihe. Nereharaz heremiapo kwer wi nehe. Heremiapo kwer nuzawy kwaw he'o ma'e hemiapo kwer.\\n11-12 Na'e uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e kury, Kaz Tawi pe ma'e uzeapo ma'e ràm imume'u har pe kury. — Eze'eg eho Tawi pe herekuzar romo nehe. — Amono putar na'iruz ma'e newe nehe. Exaexak pitài ma'e amogwer ma'e wanuwi nehe. Azapo putar neremixak ràm ihe nehe, ere izupe nehe, i'i Tupàn Kaz pe kury. Iku'egwer pe upu'àm Tawi. 13 Ipu'àm ire uze'eg Kaz oho izupe. Umume'u Tupàn hemimume'u kwer Tawi pe. Na'e upuranu hehe. — Ma'enugar ereputar nehe. Aze ru'u, neywy rehe har umumaw putar na'iruz kwarahy temi'u ihyk 'ym pà wà nehe. Aze ru'u, eremumaw putar na'iruz zahy nereàmàtyry'ymar wanuwi nezàn pà nehe. Aze ru'u, neywy rehe har umumaw putar na'iruz 'ar uperewahy pà wà nehe. Exaexak kury. A'e re emume'u neremixak kwer nehe. A'e re amume'u putar neze'eg awer Tupàn pe nehe.\\n14 Uwazar Tawi ize'eg izupe. — Azemumikahy ihe kury. Naputar kwaw awa herehe wazepyk àwàm ihe. Tuwe Tupàn ae uzepyk zanerehe nehe, ta'e zanepuhareko a'e xe, i'i Tawi izupe.\\n15 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umur kar perewahy Izaew izuapyapyr wanehe kury. Uzypyrog teko ipuraraw pà ku'em mehe. Xo na'iruz 'ar pawire iperewir wà. Umàno 70 miw Izaew wà. 16 Tupàn reko haw pe har uzypyrog oho Zeruzarez pe har wazuka pà. A'e 'ar mehe we Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umupytu'u kar. — Epytu'u kury. Uhyk kury, i'i Tupàn izupe. Tupàn reko haw pe har uhem arozràn iapirer henuhemaw huwake. Araun Zepu zuapyr a'e ywy izar romo hekon.\\n17 Wexak Tawi Tupàn reko haw pe har teko wazuka har. Uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe. — Xo ihe zo ikatu 'ym ma'e romo aiko nerenataromo. Ihe aiko iawy har romo. Ma'e uzapo ko teko wà. Màràzàwe tuwe erezepyk iko wanehe. Ezepyk heànàm wanehe nehe. Ezepyk zo teko wanehe nehe.\\n18 A'e 'ar mehe we uze'eg Kaz oho Tawi pe. — Ezeupir eho arozràn iapirer henuhemaw pe nehe, Aruwana ywy rehe har pe nehe. Ezapo amo ma'ea'yr hapy haw a'e pe Tupàn henataromo nehe, i'i izupe.\\n19 Weruzar Tawi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ize'eg kury, Kaz hemimume'u kwer rupi katete kury. 20 Araun ume'e ywytyr wi. Wexak tuwihawete a'e pe. Wexak amogwer tuwihaw Tawi rehe we har wà no. — Ur ihewe uze'eg pà wà, i'i uzeupe. A'e rupi wapyk upenàràg rehe uwa imuhyk pà ywy rehe kury, Tawi henataromo kury. 21 Upuranu hehe. — Hezar, màràzàwe tuwe erezur xe, i'i izupe. — Azur 'aw ywy ime'eg kar pà newi. Azapo putar ma'ea'yr hapy haw xe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo nehe, ko perewahy imumaw pà nehe, i'i izupe.\\n22 Na'e uze'eg Araun izupe. — Hezar. Epyhyk wyzài ma'e neremimutar nehe, Tupàn pe imono pà nehe. Ai'aw tapi'ak izuka pyràm hapy pyràm xe wà. Nako wazu'yw rehe har wà no. Nako ywyrapew arozràn apirer henuhemaw no. Zepe'aw romo uzeapo putar nehe.\\n23 Omono Araun a'e ma'e paw tuwihawete pe. — Tuwe neremimono ràm neremizuka ràm ikatu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nezar pe nehe, i'i izupe.\\n24 Uwazar tuwihawete Araun ize'eg izupe. — Nekatuahy. Napuner kwaw ipyhyk e haw rehe. Amekuzar putar ko ma'e upaw rupi katete ihe nehe. Namono kwaw ma'e ihewe hekuzar 'ym ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe nehe, hezar pe nehe, i'i izupe. — Aze amono heremetarer a'e ma'e hekuzaromo nehe, xo a'e mehe zo amono putar a'e ma'e Tupàn pe nehe, hapy pà henataromo nehe, i'i izupe. Na'e ume'eg kar a'e ywy arozràn apirer henuhemaw kury. Ume'eg kar tapi'ak wà no. Omono itaxig parat wanekuzar romo. Heta 70 kàràm ipuhuz taw rehe. 25 Na'e uzapo ma'ea'yr hapy haw a'e pe kury, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo kury. Omono a'e ma'ea'yr izupe. Umunyk tata wanehe. Ukaz paw Tupàn henataromo. Omono amo ae ma'e Tupàn pe uzemuawyze kar pà wà no. Wenu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e heminozgwer. Uwazar a'e. Upaw perewahy Izaew izuapyapyr waiwy wi kury.","num_words":1026,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.399,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 PET 2\\nUze'eg ita purumuigo kar ma'e rehe a'e kury\\n1 A'e rupi pepytu'u ikatu 'ym ma'e paw iapo re nehe ty wà. Pepytu'u penemu'em ire nehe. Penemu'em zo penemiapo kwer rehe nehe. Peiko Tupàn ze'eg heruzar harete romo nehe. Pepytu'u penewyrowyroahy re nehe. Pepytu'u amo wanupe peze'eg zemueteahy re nehe.\\n2-3 Nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer a'e. — Pekwaw Zanezar ikatu haw kury. Peiko kwarera'i uzexak kar romo ma'e ài. Kwarera'i ipuru'u wer uhy ikamy kwer rehe a'e. Nezewegatete pezemu'e Tupàn ze'eg rehe nehe. Kwarera'i tua'u ikamy kwer i'u re. Nezewegatete aze pezeruzar Tupàn ze'eg rehe nehe, pepyro putar a'e nehe. 4 Pezeruzar Zanezar rehe. Ita tàpuz iwy pe har ài hekon a'e. Tàpuz iapo har a'e wà, aze nukwaw katu kwaw iapo haw a'e wà, weityk ita ikatu ma'e a'e wà. Omono ita ikatu 'ym ma'e tàpuz iwy pe wà. Nezewegatete Tupàn iàmàtyry'ymar a'e wà, nuzeruzar kwaw Zezuz rehe wà. — Na'ikatu kwaw, i'i izupe wà. Tupàn nuze'eg kwaw nezewe. — Ikatuahy, i'i tuwe izupe. 5 Pezeruzar Zezuz Zaneruwihawete rehe. A'e rupi Tupàn uzekaiw katu penehe. Aze ita ikatu nehe, tàpuz ikatu putar nehe no. Nu'ar kwaw nehe. Zezuz a'e, ita tàpuz iwy pe har ài hekon a'e. Peruzar ize'eg nehe. A'e mehe peiko putar tàpuz ài izupe nehe. A'e mehe zaiko putar Tupàn hàpuzuhu ài nehe, ta'e Hekwe wiko putar zaneinuromo a'e nehe xe. Xaxeto a'e wà, uma'ereko tuweharupi tàpuzuhu pupe wà, ma'e imono pà Tupàn pe wà. Pezeruzar Zezuz Zaneruwihawete rehe. A'e rupi peiko Xaxeto ài. Pekatu izupe kury, ta'e Zezuz o'ok ikatu 'ym ma'e pewi a'e xe. Pezapo putar ma'e Tupàn pe nehe, hàpuzuhu rehe uzekaiw ma'e wazàwe nehe. Penemiapo ràm ikatu putar izupe nehe no. Ta'e Hekwe Puràg umur putar ukàgaw peme a'e nehe xe, ikatu ma'e iapo kar pà peme a'e nehe xe. 6 Ta'e nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer a'e xe.\\n— Teko wexak ita ikatu ma'e a'e wà, tàpuz iwy pe har romo a'e wà.\\nNezewegatete aexak penuwihawete ihe no.\\nXiàw taw pe wiko putar a'e nehe.\\nHehe uzeruzar ma'e a'e wà nehe,\\nnuzemumikahy pixik kwaw a'e wà nehe.\\nHurywete putar wà nehe,\\nta'e uzeruzar hehe wà nehe xe.\\n7 Aze pezeruzar hehe nehe, a'e ita tàpuz iwy pe har zàwenugar ikatuahy putar peme a'e nehe. Aze napezeruzar kwaw hehe nehe, a'e mehe Tupàn ze'eg kwehe arer uzeapo putar penemiapo kwer imume'u har romo a'e nehe. Nezewe i'i a'e ze'eg. — Tàpuz iapo har weityk ita imono wà, ta'e ita na'ikatu kwaw wanupe xe. Tupàn omono a'e ita tàpuz iwy pe a'e, Imukàg kar har romo a'e.\\n8 Nezewe i'i amo Tupàn ze'eg kwehe arer a'e no.\\nA'e ita tàpuz iwy pe har zàwenugar na'ikatu kwaw uzeruzar 'ym ma'e wanupe a'e.\\nA'e rupi Tupàn uzepyk putar wanehe nehe.\\nTupàn uzepyk putar wanehe nehe,\\nta'e nuzeruzar kwaw ize'eg rehe a'e wà xe.\\nTupàn na'ipurupyro wer kwaw wanehe.\\n9 Tupàn hemixamixak kwer romo peiko pe. Xaxeto ài peiko, tuwihawete pe uma'ereko ma'e romo peiko. Tupàn hemiruze'egete romo peiko. Penexanexak a'e. — Pemume'u heremiapo kwer peho teko nànàn nehe, ta'e ikatuahy heremiapo kwer ihe xe, i'i iko peme. Aze teko wata pyhaw wà nehe, nuexak kwaw wape ràm wà nehe. Izypy mehe peiko pyhaw wata ma'e wazàwe, ta'e napekwaw kwaw Tupàn hape rupi peho haw xe. Tupàn penenonenoz a'e. A'e rupi pekwaw hape rupi peho haw kury. 'Aromo wata ma'e wazàwe peiko kury. 10 Izypy mehe napeiko kwaw Tupàn hemiruze'eg romo. Ko 'ar rehe peiko hemiruze'eg romo kury. Izypy mehe napekwaw kwaw ikatu haw. Pepuhareko tuwe a'e. Ko 'ar rehe pekwaw katu pepuhareko haw kury.\\nZaiko Tupàn pe uma'ereko ma'e romo zane\\n11 Aze amo teko oho amo ae ywy rehe wà nehe, aze upyta a'e pe wà nehe, na'ikatu kwaw a'e ywy rehe har wanupe wà nehe, ta'e nuiko kwaw wànàm romo a'e wà nehe xe. Peiko weko haw 'ym me wiko ma'e wazàwe. Uzeruzar 'ym ma'e uzapo ikatu 'ym ma'e waiko wà. Napeiko kwaw wazàwe, ta'e pepytu'u iapo re xe. Pezypyrog zo iapo pà nehe, a'e peme, hemyrypar wà. Aze zauxiapekwer oho puràmàtyry'ymaw pe nehe, ume'egatu putar wàmàtyry'ymar wanehe nehe. — Aze name'e kwaw wanehe nehe, hezuka putar wà nehe, i'i uzeupe. Nezewegatete aze xiapo zaneremiapo putar haw zutyka'i nehe, xiapo putar ikatu 'ym ma'e nehe. Pezapo zo ikatu 'ym ma'e nehe. 12 Uzeruzar 'ym ma'e wainuromo peneko mehe nehe, peiko ikatuahy ma'e romo nehe. Pezapo zo ikatu 'ym ma'e nehe. A'e rupi aze awa uze'eg zemueteahy penehe nehe, amogwer nuzeruzar kwaw ize'eg rehe wà nehe, ta'e ukwaw putar pekatu haw wà nehe xe. A'e rupi a'e teko umume'u putar Tupàn ikatu haw izupe wà nehe, Zezuz tur mehe wà nehe, ta'e xo ikatu ma'e zo pezapo peiko pe nehe xe.\\n13 Peruzar penuwihaw waze'eg nehe. Ta'e nezewe haw ikatu Zanezar pe xe. Peruzar peywy rehe har ikàg wera'u ma'e ze'eg nehe no. 14 Peruzar amogwer peywy rehe har wanuwihaw pe wà nehe no. Ta'e Tupàn umur kar a'e tuwihaw zanewe a'e wà xe. A'e tuwihaw uzepyk putar imunar ma'e wanehe wà nehe, upuruzuka ma'e wanehe wà nehe no. Ta'e Tupàn umuzepyk kar a'e teko a'e tuwihaw wanupe a'e wà xe. Teko uze'egatu putar ikatu ma'e iapo har wanehe wà nehe no, ta'e Tupàn umuze'egatu kar a'e wà xe. 15 Pezapo ikatuahy ma'e tetea'u nehe. Tupàn uputar nezewe haw a'e. A'e mehe a'e teko a'e wà, a'e ma'e kwaw 'ymar a'e wà, nuze'eg zemueteahy kwaw penehe a'e wà nehe, ta'e amogwer ukwaw putar pekatu haw a'e wà nehe xe. 16 Ikatu 'ym ma'e iapo har a'e wà, Zurupari hemiruze'eg romo wanekon a'e wà. Uzapo kar wemiapo putar haw wanupe a'e. Wazar romo hekon a'e. Peiko Zezuz rehe uzeruzar ma'e romo kury. A'e rupi Zurupari nuiko kwaw pezar romo kury. Pepytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re nehe kury. Pepuner wyzài ma'e iapo haw rehe nehe. — Azapo putar te ikatu 'ym ma'e nehe kury, ta'e naheta kwaw hezar ihewe a'e kury xe, peze zo nehe. Peiko Tupàn hemiruze'eg romo tuweharupi nehe, ikatu ma'e zutyka'i iapo pà nehe. 17 Pezeruze'egatu teko wanehe upaw rupi nehe. Pezamutar katu amogwer uzeruzar ma'e pe wà nehe. Pekyze Tupàn wi nehe, heruzar pà nehe. Pemuawate katu peywy rehe har wanuwihaw ikàg wera'u ma'e nehe no.\\nTeko upuraraw kar py ma'erahy peme a'e wà kury\\n18 Aze'eg putar amo pe uma'ereko e ma'e wanupe kury. Peruzar pezar waze'eg nehe. Pemuawate katu pe wà nehe. Aze ikatu peme wà nehe, ikatu ma'e iapo pà peme wà nehe, pemuawate katu pe wà nehe. Aze na'ikatu kwaw peme wà nehe, aze upuraraw kar ma'erahy peme wà nehe, pemuawate wiwi pe wà nehe no. (Ta'e pezar romo wanekon a'e wà xe.) 19 Aze pekwaw Tupàn hemiapo putar haw nehe, aze pezapo nehe, a'e mehe teko upuraraw kar putar ma'erahy peme wà nehe. A'e mehe Tupàn uzapo putar ikatuahy ma'e peme nehe, pemurywete kar pà nehe. 20 Aze pezapo ikatu 'ym ma'e pezar wanupe nehe, aze a'e re pezar pepetek a'e wà nehe, Tupàn nuzapo kwaw ikatu ma'e peme nehe. Aze xo ikatuahy ma'e zo pezapo pezar wanupe nehe, aze a'e re pepetek wà nehe, a'e mehe Tupàn uzapo putar ikatu ma'e peme nehe, pemurywete kar pà nehe. 21 Ta'e Tupàn penenoz a'e xe, ikatuahy ma'e iapo kar pà peme a'e xe. Ta'e Zaneruwihawete Zezuz upuraraw ma'erahy kwer penekuzaromo a'e xe, pepyro haw rehe a'e xe. A'e rupi, peiko izàwe nehe. Pezapo ma'e hemiapo kwer zàwenugar nehe. 22 Nuzapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e a'e. Nahemu'em pixik kwaw teko wanupe. 23 Tuwihaw uze'eg zemueteahy hehe wà. Nuze'eg zemueteahy kwaw wanehe a'e. Upuraraw kar ma'erahy tetea'u izupe wà. — Azepyk putar penehe ihe nehe, ni'i kwaw wanupe. — Tupàn wexak wanemiapo kwer a'e. Uzepyk putar wanehe nehe, ta'e pureruze'eg ma'e ikatuahy ma'e romo hekon a'e xe, i'i wanupe. 24 Zaneruwihawete umàno ywyra kanetar rehe a'e, zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e hekuzaromo a'e. A'e rupi zapuner ikatu 'ym ma'e iapo re zanepytu'u haw rehe kury. Zapuner ikatuahy ma'e iapo haw rehe tuweharupi nehe. Zauxiapekwer umugaz Zezuz a'e wà, izuka 'ym mehe a'e wà. Upuraraw ma'erahy kwer a'e, a'e rupi zanekatu Tupàn pe zane kury. 25 Aze naheta kwaw Àràpuhàràn wanehe uzekaiw ma'e wà nehe, Àràpuhàràn ukàzym putar ka'a pe wà nehe. Kwehe mehe peiko Àràpuhàràn ka'a pe ukàzym ma'e kwer wazàwe. Tupàn penerur kwez Zezuz pe kury. Peruzar penehe uzekaiw ma'e peiko kury. Peiko Àràpuhàràn wazàwe. Wamono'ogar zàwenugar romo hekon a'e. Pepyro tatahu wi.","num_words":1344,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.472,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUÀW 8\\nTuwihaw werur kuzà Zezuz huwa rupi wà\\n1 [Na'e tuwihaw uhem oho a'e wi paw rupi wà kury, pitàitàigatu weko haw pe oho pà a'e wà kury. Upaw zemono'ogaw kury. A'e rupi teko paw uzewyr oho Zeruzarez tawhu wi a'e wà kury, weko haw pe a'e wà kury. Zezuz oho ywytyr Uri tyw her ma'e rehe a'e kury. 2 Iku'egwepe izi'itahy uzewyr oho Tupàn hàpuzuhu pe kury. Teko uzemono'og huwake paw rupi a'e wà. Wapyk in a'e pe a'e kury. Uzypyrog wamu'e pà kury. 3 Ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e a'e wà, ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e a'e wà no, werur amo kuzà a'e pe Zezuz huwake a'e wà kury, ta'e uker umen 'ym puhe a'e xe. Teko upyhyk ipuhe iker mehe wà. Umupu'àm kar a'e kuzà teko wanuwa rupi wà kury. 4 — Purumu'e ma'e, i'i Zezuz pe wà. — Urupyhyk ko kuzà kwez umen 'ym puhe iker mehe ure kury, i'i izupe wà.\\n5 — Nezewe i'i ze'eg kwehe arer Moizez pe imur pyrer a'e. — Aze kuzà uker oho umen 'ym puhe a'e nehe, pepyhyk a'e kuzà nehe, peraha katu pe nehe, pezapizapi ita tetea'u pupe nehe, izuka pà nehe, i'i ze'eg kwehe arer a'e. A'e rupi urupuranu nerehe ure kury. — Ma'e ere putar urewe ko kuzà rehe nehe, i'i izupe wà.\\n6 Ipuruzuka wer zepe Zezuz rehe a'e wà.\\n— Aze uze'eg zemueteahy Tupàn rehe a'e nehe, zapuner izuka kar haw rehe zane nehe, i'i uzeupeupe wà. Zezuz nuze'eg kwaw wanupe. Wapyk a'e pe ywy ikaikair pà ukwà pupe. 7 Upuranu wi wi hehe wà. Upu'àm Zezuz uze'eg pà wanupe kury.\\n— Aze amo naheta kwaw ikatu 'ygwer hehe nehe, tuwe uzapi a'e ràgypy pe kuzà a'e nehe. Mo ràgypy omomor putar ita hehe nehe, i'i wanupe.\\n8 Uzeamumew wi wapyk pà ywy ikaikair pà kury. 9 Ize'eg henu mehe pitàitàigatu oho a'e wi izuwi wà. Tua'uete ma'e ràgypy uhem oho a'e wi izuwi wà. A'e re amogwer oho a'e wà no. Paw rupi katete wanon a'e wi izuwi wà, kuzà iapi 'ym pà wà. Zezuz zutyka'i a'e pe hin. Kuzà a'e no, u'àm a'e pe a'e no. 10 Upu'àm Zezuz kuzà pe uze'eg pà a'e kury. — Ma'e pe wahon wà, zàkwà. Aipo nupyta kwaw ni pitài neremiapo kwer imume'u har a'e. Aipo naheta kwaw ni pitài nerehe uzepyk ma'e a'e wà, i'i izupe.\\n11 — Ni pitài, 'y, tuwihaw, i'i izupe. — Ihe ihe no, zàkwà, namume'u kwaw neremiapo kwer ihe no, zàkwà. Nazepyk kwaw nerehe ihe. Ehem eho nereko haw pe kury, zàkwà. Epytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re nehe kury, zàkwà, i'i izupe].\\n— Tatainy ài aiko ihe, i'i Zezuz teko wanupe\\n12 Uze'eg wi Zezuz teko tàpuzuhu pe har wanupe kury. — Tatainy zàwenugar romo aiko ko ywy rehe har wanupe ihe. Aze xiraha tatainy pe rupi pyhaw nehe, xixak putar zaneho àwàm nehe. Nezewegatete aze teko uzeruzar herehe a'e wà nehe, nuzapo kwaw ikatu 'ym ma'e oho waiko a'e wà nehe. Wiko putar tuweharupi Tupàn pyr a'e wà nehe.\\n13 Na'e ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e a'e wà kury, uze'eg izupe a'e wà kury. — Xo ne zo eremume'u Tupàn hemimur karer romo nereko haw urewe kury. Naheta kwaw amo ae imume'u har a'e, a'e rupi nuruzeruzar kwaw neze'eg rehe ure. Aze ru'u neremu'em iko urewe, i'i izupe wà. 14 Uze'eg Zezuz wanupe.\\n— Nan kwaw nezewe pa. Azeharomoete heze'eg ihe. Ta'e akwaw hereko awer ihe xe. Akwaw heho àwàm ihe no. Napekwaw kwaw hereko awer, napekwaw kwaw heho àwàm no. 15 Teko romo peiko, a'e rupi teko ài pema'enukwaw. Napema'enukwaw kwaw Tupàn ài. A'e rupi napema'enukwaw kwaw teko wanemiapo kwer rehe Tupàn ài. Ihe ihe, namume'u kwaw teko wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e ko 'ar rehe ihe. (Nazepyk kwaw iapo arer wanehe ko 'ar rehe.) 16 Aze mo amume'u wanemiapo kwer, azeharomoete mo heze'eg. Ta'e heru hemur kar har herehe we hekon a'e xe, hemuze'eg kar iko a'e xe.\\n17 Nezewe i'i ze'eg kwehe arer a'e.\\n— Aze mokoz teko uze'eg pitài uze'egaw rupi a'e wà nehe, aze zuawygatu wanemimume'u wà nehe, waze'eg azeharomoete putar nehe. Pepuner hehe pezeruzar haw rehe nehe, i'i ze'eg kwehe arer. 18 Amume'u Tupàn hemimur karer romo hereko haw purupe ihe. Heru hemur kar har a'e no, umume'u hereko haw iko purupe a'e no. (A'e rupi mokoz romo uruiko ure, a'e ma'e imume'u har romo ure. A'e rupi ureze'eg azeharomoete ure. Pepuner hehe pezeruzar haw rehe nehe.)\\n19 — Ma'e pe neru hekon a'e, i'i izupe wà.\\n— Nahekwaw kwaw pe, ni heru napekwaw kwaw no, i'i wanupe. — Aze mo hekwaw pe, a'e mehe mo pekwaw mo heru, i'i wanupe.\\n20 Agwer ma'e Zezuz umume'u iko tàpuzuhu pupe upurumu'e mehe a'e. Temetarer hyru huwake heko mehe a'e. Ni amo nupyhyk kwaw a'e wà. Ni amo nueraha kwaw tuwihaw wanupe wà. Ta'e nuhem kwaw i'ar a'e rihi xe. Ta'e Tupàn nupyhyk kar kwaw a'e 'ar mehe a'e xe.\\n— Napepuner kwaw peho haw rehe heho àwàm me nehe, i'i Zezuz teko wanupe\\n21 Uze'eg wi Zezuz tuwihaw wanupe a'e kury. — Aha putar xe wi ihe nehe. Herekar putar pe nehe. Naherexak kwaw pe nehe. Pemàno putar nehe. Ni amo napepyro kwaw ikatu 'ym ma'e penemiapo kwer wi a'e nehe. Napepuner kwaw peho haw rehe heho àwàm me nehe, i'i wanupe. 22 A'e rupi uze'eg tuwihaw uzeupeupe wà kury, — Napepuner kwaw peho haw rehe heho àwàm me nehe, i'i kwez zanewe kury. Aipo uzezuka putar nehe, i'i izupe wà, uzehezehe upuranu pà wà. 23 Uze'eg Zezuz wanupe.\\n— Peiko ko ywy rehe har romo pe. Napeiko kwaw ywate har romo. Aiko ywate har romo ihe. Naiko kwaw ko ywy rehe har romo ihe. 24 A'e rupi — Pemàno putar nehe, a'e kwez peme ihe. — Ni amo napepyro kwaw penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi a'e nehe, a'e kwez peme. Azeharomoete, pemàno putar pekatu 'ygwer wi pezepyro 'ym pà nehe, aze napezeruzar kwaw Tupàn romo hereko haw rehe nehe. 25 — Mo romo ereiko ne, ma'e romo ereiko ne, i'i izupe wà.\\n— Tuweharupi amume'u hereko haw teko peme ihe, izypy mehe arer we ihe. 26 Heta tetea'u ma'e heremimume'u ràm peme ihe, penemiapo kwer rehe heze'eg pà ihe. Hemur kar har a'e, azeharomoete ize'eg a'e. Umume'u ma'e tetea'u ihewe. Xo a'e ize'eg hereminu kwer zo amume'u purupe ihe. 27 U rehe Tupàn rehe uze'eg iko a'e. Teko nukwaw katu kwaw ize'eg awer wà. — Uze'eg Tupàn rehe a'e, ni'i kwaw izupe wà.\\n28 A'e rupi Zezuz uze'eg wanupe kury.\\n— Tupàn hemimur kar awa romo uzeapo ma'e kwer romo aiko ihe. Amo 'ar mehe herupir kar putar a'e nehe. A'e 'ar mehe hekwaw putar pe nehe. Peze'eg putar nezewe ihewe nehe.\\n— Azeharomoete Tupàn romo hekon a'e, zaneipy wanupe uze'eg ma'e kwer romo hekon a'e, peze putar ihewe nehe. Ihe zutyka'i nazapo kwaw ma'e ihe. Heru hemu'e ma'e rehe a'e. Xo a'e ma'e zo amume'u peme ihe. 29 Hemur kar har herehe we hekon a'e. Nupuir kwaw ihewi. Ta'e tuweharupi azapo hemiapo putar haw teko ihe xe.\\n30 Teko tetea'u a'e ma'e henu mehe uzeruzar hehe a'e wà kury.\\n— Zurupari penu romo hekon a'e, i'i Zezuz tuwihaw wanupe a'e\\n31 A'e rupi nezewe i'i Zezuz Zutew wanupe a'e kury.\\n— Aze pezeruzar heze'eg rehe nehe, a'e mehe peiko putar tuwe heremimu'e romo nehe. 32 Pekwaw putar ze'eg azeharomoete har nehe. Ze'eg azeharomoete har penenuhem putar ikatu 'ymaw wi a'e nehe.\\n33 Uze'eg Zutew Zezuz pe wà. — Àmàrààw izuapyapyr romo uruiko ure. Nuruiko pixik kwaw amo teko wanupe uma'ereko e ma'e romo. — Peiko putar teko izar 'ym ma'e ài nehe, ere urewe. Màràzàwe tuwe ereze'eg nezewe urewe, i'i izupe wà, hehe upuranu pà wà. 34 Uze'eg Zezuz wanupe.\\n— Azeharomoete heze'eg ihe. Ikatu 'ym ma'e iapo har a'e wà, uma'ereko e ma'e ài wanekon paw rupi katete a'e wà. Wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e a'e, wazar ài hekon a'e. 35 Aze awa uma'ereko e ma'e romo hekon a'e nehe, nuiko kwaw uzar ta'yr romo a'e nehe. Ta'yr upyta putar u heko haw pe tuweharupi a'e nehe. Uma'ereko e ma'e oho putar ru'u a'e wi a'e nehe. Nupyta kwaw uzar heko haw pe tuweharupi nehe. 36 Aze Tupàn ta'yr pemuhem kar pezar wi nehe, ikatu 'ym ma'e wi nehe, pepuner tuwe izuwi pehemaw rehe nehe. 37 Akwaw Àmàrààw izuapyapyr romo peneko haw ihe. Pezeagaw zepe peiko hezuka haw rehe, ta'e hepurumu'e haw na'ikatu kwaw peme ihe xe. 38 Heru wexak kar ma'e tetea'u iko ihewe a'e. Amume'u a'e ma'e teko peme ihe. Pezapo xo penu ywy rehe har pemu'e awer zo peiko pe.\\n39 — Àmàrààw ureru romo hekon a'e, i'i izupe wà. Uze'eg wanupe.\\n— Aze mo ta'yr romo peiko, a'e mehe mo pepuner mo ma'e hexak pyr 'ym iapo haw rehe, Àmàrààw izàwe, i'i Zezuz wanupe. 40 Tupàn umume'u ze'eg azeharomoete har ihewe. Amume'u a'e ze'eg azeharomoete har peme ihe no. Namume'u kwaw amo ae ze'eg peme. Pezeagaw zepe hezuka pà. Àmàrààw nuzapo pixik kwaw agwer ma'e a'e. Nuzuka pixik kwaw Tupàn hemimur karer a'e. 41 Pezapo tuwe ma'e peiko penu ài pe. Àmàrààw nuiko kwaw penu romo a'e.\\n— Pitài zo ureru a'e, Tupàn ureru romo hekon a'e. Uruiko ta'yrete romo ure, i'i izupe wà.\\n42 Uze'eg wanupe.\\nAze mo Tupàn penu romo hekon, a'e mehe mo heamutar katu mo pe. Ta'e azur izuwi ihe xe. Aiko xe ihe kury. Nazur e kwaw ihe. Hemur kar a'e. 43 Màràzàwe tuwe napeinu katu kwaw heze'eg. Màràzàwe tuwe napekwaw kwaw ize'eg. Napekwaw kwaw heze'eg ta'e na'ikatu kwaw peme a'e xe, a'e rupi napepurenu wer kwaw hehe. 44 Zurupari a'e, penu romo hekon a'e. Peiko ta'yr romo. Pepurapo wer penu hemiapo putar haw rehe. Izypy mehe arer we puruzuka ma'e romo hekon a'e. Izypy mehe arer we na'iakatuwawahy kwaw ze'eg azeharomoete har rehe a'e, ta'e nukwaw pixik kwaw ze'eg azeharomoete har imume'u haw a'e xe. Hemu'em a'e, ta'e xo wemu'emaw ukwaw a'e xe. Ta'e hemu'em ma'e romo hekon a'e xe. Hemu'em ma'e wanu romo hekon paw rupi no. 45 Ze'eg azeharomoete har amume'u peme ihe. A'e rupi napezeruzar kwaw herehe. Ta'e hemu'em ma'e wanu a'e xe, penu romo hekon a'e xe. 46 Nazapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e ihe. A'e rupi — Ikatu 'ym ma'e iapo har romo hekon a'e, napepuner kwaw peze haw rehe ihewe. Xo ze'eg azeharomoete har amume'u purupe ihe. Màràzàwe tuwe napezeruzar kwaw heze'eg rehe. 47 Tupàn hemiruze'eg a'e wà, uzeapyaka katu ize'eg rehe a'e wà. Napeiko kwaw hemiruze'eg romo. A'e rupi napezeapyaka katu kwaw ize'eg rehe.\\n— Àmàrààw izexak kar 'ym mehe we aikuwe ihe, i'i Zezuz teko wanupe a'e\\n48 Uze'eg Zutew Zezuz pe a'e wà kury.\\n— Amo 'ar mehe uruze'eg zemueteahy nerehe ure. — Xamari ywy rehe har romo hekon a'e, tekwe ikatu 'ym ma'e hereko har romo hekon a'e, uru'e teko wanupe ure, nerehe ureze'eg pà ure. Azeharomoete a'e ureze'eg awer a'e 'ar mehe arer ure, i'i izupe wà. 49 Uze'eg wanupe.\\n— Nareko kwaw tekwe ikatu 'ym ma'e herehe ihe. Azeruze'egatu heru rehe ihe. Napezeruze'eg kwaw herehe pe. Peze'eg zemueteahy peiko herehe. 50 — Naekar kwaw hezehe teko wamuze'egatu kar haw ihe. Heta amo herehe teko wamuze'egatu kar har a'e. Tuwihaw teko wanemiapo kwer imume'u àràm romo hekon a'e. 51 Azeharomoete ko heze'eg ihe. Aze teko weruzar heze'eg a'e wà nehe, numàno pixik kwaw a'e wà nehe.\\n52 Uze'eg zutew izupe wà kury.\\n— Azeharomoete tekwe ikatu 'ym ma'e hereko har romo ereiko ne, i'i izupe wà. Umàno Àmàrààw. Tupàn ze'eg imume'u har umàno a'e wà no. Màràzàwe tuwe nezewe ereze'eg ne, i'i izupe wà. — Numàno pixik kwaw a'e wà nehe, ere kwez urewe. — Màràzàwe tuwe ereze'eg nezewe. 53 Umàno ureru Àmàrààw. Aipo nekàg wera'u izuwi ne. Tupàn ze'eg imume'u har umàno a'e wà no. Mo romo ereiko ne. Aipo nekàg wera'u wanuwi.\\n54 Uze'eg Zezuz wanupe.\\n— Aze mo ihe zutyka'i aze'egatu hezehe ihe, teko nuzeruzar iwer mo herehe a'e wà. Heru wiko herehe uze'egatu ma'e romo a'e. — Ureru romo hekon a'e, peze kwez izupe. Uze'egatu iko herehe a'e, hekàgaw imume'u pà purupe a'e. 55 Napekwaw pixik kwaw pe. Ihe akwaw ihe.\\n— Nakwaw kwaw ihe, aze mo a'e peme, hemu'em ma'e romo mo aiko ihe, pezàwe ihe. Nan kwaw pa. Akwaw katu tuwe ihe. Aruzar tuwe ize'eg. 56 Penu Àmàrààw a'e, hurywete a'e, ta'e wexak ywy rehe hezur àwàm a'e xe. — Tupàn umur kar putar wa'yr ywy rehe a'e nehe, Purupyro Ma'e romo imuigo kar pà a'e nehe, i'i Àmàrààw. 57 — Nerereko kwaw 50 kwarahy ne. Aipo erexak Àmàrààw ne, aipo ereze'eg izupe, i'i zutew izupe wà, hehe upuranu pà wà.\\n58 — Azeharomoete ko heze'eg ihe. Àmàrààw izexak kar 'ym mehe we AIKO IHE, i'i wanupe.\\n59 Na'e teko upyhyk ita oho a'e wà. Ipuruzuka wer zepe Zezuz rehe wà, ta'e Tupàn romo uzemume'u a'e xe. Nuzuka kwaw wà, ta'e uzeàmim oho wanuwi a'e xe. Na'e uhem oho tàpuzuhu wi kury.","num_words":2036,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.267,"stopwords_ratio":0.428,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 PET 1\\n1 Ihe Pet ihe. Ko hepape amono kar putar peme ihe nehe kury. Zezuz Zaneruwihawete hemono kar purupe a'e, uze'eg imume'u kar pà ihewe a'e. Pe Tupàn hemixamixak kwer romo peiko pe. Peiko Tupàn heko haw pe wiko ma'e ràm romo no. Peiko teko weko haw 'ym me wiko ma'e ài. Aze awa wiko wànàm 'ym wainuromo nehe, zawaiw katu heko haw izupe nehe. Peiko wànàm 'ym wainuromo wiko ma'e ài. Pehàpehàz màràn ywy rehe peneko pà kury. Pon ywy rehe peiko, Karaz ywy rehe peiko no, Kapanoz ywy rehe peiko no, Az ywy rehe peiko no, Mixin ywy rehe peiko no. Pitàitàigatu peiko amo ywy rehe no. 2 Penexanexak Tupàn Zaneru a'e, ta'e ipurexaexak wer tuwe penehe a'e xe. Umur kar Wekwe Puràg peinuromo. Hekwe Puràg pemonokatu ikatu 'ym ma'e wi uzeupe a'e, ikatuahy ma'e romo pemuigo kar pà a'e. — Peruzar Zezuz Penuwihawete nehe, i'i peme a'e no. Ta'e Zezuz umàno a'e xe, pemukatu kar pà Tupàn pe a'e xe. Tuwe pepuhareko katu a'e nehe. Tuwe pemupytu'u kar ma'e wi pekyze re nehe no.\\n— Tupàn zanemuigo kar putar uzepyr nehe, i'i Pet a'e kury\\n3 Tuwe ximume'u Tupàn ikatu haw nehe, izupe nehe. Tupàn a'e, Zanezar Zezuz Zaneruwihawete tu romo hekon a'e. Zanepuhareko katu a'e, a'e rupi zanemuigo kar ukweraw wi ma'e kwer zàwenugar romo a'e. Zanemuigo kar putar uzepyr tuweharupi nehe. Ta'e umugweraw kar Zezuz Zaneruwihawete a'e xe, imàno re a'e xe. A'e rupi tuweharupi xiàro tur àwàm zane kury. Nazapytu'u kwaw hàro re. 4 Tupàn uzapo putar ikatuahy ma'e wemiruze'eg wanupe a'e nehe. Omonokatu ikatuahy ma'e ywate a'e. Amo 'ar mehe umur putar a'e ma'e wemiruze'eg wanupe nehe. A'e ma'e ywate har na'iaiw kwaw a'e pe nehe. Nukàzym kwaw a'e wi nehe. 5 Omonokatu a'e ma'e peme a'e. Pezeruzar Zezuz rehe. A'e rupi Tupàn pepyro a'e, ta'e ikàg a'e xe. Pepyro putar tatahu wi a'e nehe, pemuigo kar pà uzepyr tuweharupi a'e nehe. Iahykaw rehe umume'u putar zanepyro haw a'e nehe, teko nànàn a'e nehe.\\n6 Penurywete nehe ty wà, ta'e Tupàn uzapo putar ikatuahy ma'e peme a'e nehe xe, pemurywete kar pà ywate a'e nehe xe. Pezemumikahy putar ko 'ar rehe nehe kury, ta'e pepuraraw putar ma'erahy tetea'u nehe kury xe. 7 Uzeruzar 'ym ma'e upuraraw kar putar ma'erahy peme a'e wà nehe. Tupàn numupytu'u kar kwaw a'e wà nehe. Ta'e pekàg putar ipuraraw mehe nehe xe. A'e mehe teko uze'eg putar nezewe peme a'e wà nehe. — Uzeruzar tuwe Zezuz rehe a'e wà, i'i putar peme a'e wà nehe. Aze zanepurexak wer ita hekuzar katu ma'e or her ma'e heny katu ma'e ikatu haw rehe nehe, ximupyràn tata pupe nehe. Hepuxi kwer wapyk i'aromo nehe. Xityk izuwi. Upyta xo ikatuahy ma'e zutyka'i nehe. Nezewegatete pezeruzar haw no. Ikatu wera'u a'e ita wi Tupàn pe a'e. A'e rupi xixak putar ikatu haw nehe, aze xipuraraw ma'erahy nehe. Ma'erahy ipuraraw paw a'e, nuzawy kwaw tata a'e. Aze napepytu'u kwaw pezeruzar ire nehe, ma'erahy ipuraraw mehe nehe, napepytu'u pixik kwaw pezeruzar ire nehe. A'e rupi Zezuz Zaneruwihawete purupe izexak kar mehe nehe, a'e 'ar mehe nehe, umume'u putar uzehe pezeruzar katu haw a'e nehe. Peiko putar ikàg ma'e romo ipuràg eteahy ma'e romo a'e 'ar mehe nehe no. Umume'u putar pekatu haw teko wanuwa rupi paw rupi a'e 'ar mehe nehe no. Teko pemuawate katu putar a'e wà nehe. 8 Pezamutar katu Zezuz peiko. Napexak pixik kwaw. Pezeruzar hehe no. Napexak kwaw no. A'e rupi penurywete kury. Uhua'u penurywete haw. Napepuner kwaw penurywete haw paw imume'u haw rehe, ta'e penurywete azeharomoete xe. 9 Penurywete peiko kury, ta'e pepyhyk zepyro haw pe xe. Pezeruzar haw rehe pe kury xe.\\n10 Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer a'e wà, wekar tuwe purupyro haw a'e wà. Upuranu purehe wà no. — Ma'e 'ar mehe Tupàn zanepyro putar a'e nehe, i'i purupe a'e wà. Umume'u ma'e ikatu ma'e a'e wà, peme Tupàn hemimur ràm a'e wà. 11 — Màràn 'ar mehe Tupàn umur kar putar zanepyro har zanewe a'e nehe, i'i izupe wà. — Ma'e taw pe uzexak kar putar nehe, i'i izupe wà. Zaneruwihawete Hekwe a'e, uhem wapy'a pe a'e. Umume'u Purupyro Ma'e hemiapo ràm wanupe. — Purupyro ma'e upuraraw putar ma'erahy tetea'u a'e nehe, i'i Hekwe wanupe. — Ipuraraw paw ire wiko putar tuwihawete ikàg ma'e romo nehe, ipuràg eteahy ma'e romo nehe, i'i wanupe. 12 — Pemuapyk heze'eg pape rehe nehe, i'i Tupàn Hekwe a'e awa wanupe. — A'e rupi amo 'ar mehe teko ukwaw putar Purupyro Ma'e a'e wà nehe, i'i wanupe. A'e rupi a'e Tupàn ze'eg imume'u har umuapyk ize'eg pape rehe a'e wà. A'e rupi ko 'ar rehe pepuner a'e ze'eg imugeta haw rehe kury. Ta'e umume'u Zaneruwihawete Zezuz tur àwàm a'e wà xe, purupe a'e wà xe. Tupàn ze'eg puràg imume'u har ko 'ar rehe har a'e wà no, umume'u waiko purupe a'e wà no. Peinu imume'u mehe no. Tekwe Puràg umur ukàgaw wanupe a'e, a'e ze'eg imume'u kar pà wanupe a'e. Tupàn umur Wekwe Puràg wanupe a'e, ywak wi a'e. Te Tupàn heko haw pe har a'e wà, nukwaw katu kwaw ko ma'e a'e wà. Nukwaw kwaw a'e wà. Pekwaw katu pe. Ipurukwaw wer zepe hehe wà.\\nTupàn zanerenoz ikatu ma'e romo zanemuigo kar pà a'e\\n13 Tupàn umur putar ikatuahy ma'e peme nehe, Zezuz Zaneruwihawete tur mehe nehe. Peàrogatu tur àwàm nehe. Pema'enukwaw tuwe Zezuz rehe nehe. 14 Peruzar Tupàn ze'eg nehe ty wà. Kwehe mehe ikatu 'ym ma'e rehe pepurapo wer peiko, ta'e napekwaw kwaw Zezuz pe xe. Pepurapo wer zo agwer ma'e rehe nehe kury. Peiko zo agwer ma'e rehe ipurapo wer ma'e romo nehe. 15 Pezemonokatu Tupàn pe nehe. Ma'e paw iapo mehe peiko ikatuahy ma'e romo nehe. Ta'e Tupàn penenonenoz har a'e xe, ikatuahy ma'e romo hekon a'e xe. Nuzapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e a'e. 16 Nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer a'e. — Petyryk ikatu 'ymaw wi nehe, ta'e atyryk ikatu 'ymaw wi ihe no xe, i'i zaneipy wanupe.\\n17 Aze peze'eg Tupàn pe nehe, — Heru, peze izupe nehe. Aze amo uzapo ikatu 'ym ma'e nehe, Tupàn umume'u putar hemiapo kwer a'e nehe. Pitàitàigatu teko wanemiapo kwer umume'u putar nehe. — Namume'u kwaw neremiapo kwer nehe, ni'i kwaw amo pe. A'e rupi, ko ywy rehe peneko mehe pemuwete katu Tupàn nehe. 18 Ta'e pekwaw katu Zezuz penekuzaromo imàno awer pe xe. Tupàn umumàno kar wa'yr imono penekuzaromo a'e. A'e rupi pepyro penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi. Ta'e peiko penàmuzgwer wazàwe a'e 'ar mehe xe. Zaneremetarer tàtà ma'e or her ma'e a'e, parat her ma'e a'e no, ukàzym zanewi a'e. Zezuz imàno awer uzawy temetarer. Nukàzym pixik kwaw zanewi nehe. 19 Tupàn pepyro a'e, ta'e Zaneruwihawete umàno penekuzaromo a'e xe. Uhua'u penekuzar a'e. Àràpuhàràna'yr izuka pyrer ikatuahy ma'e ài hekon a'e. Naheta kwaw ikatu 'ymaw hehe. Kwehe mehe zutew uzuka Àràpuhàràna'yr Tupàn huwa rupi a'e wà, wemiapo kwer ikatu 'ym ma'e hekuzaromo a'e wà. Zezuz umàno zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e hekuzaromo a'e, Àràpuhàràna'yr ài a'e. 20 Ywy iapo 'ym mehe Tupàn wexaexak wa'yr Zezuz a'e, zanepyro har romo imuigo kar pà a'e. Ko 'ar rehe umur kar xe a'e kury, ywy rehe har romo imuigo kar pà a'e kury. Ta'e ipurupyro wer penehe a'e xe. 21 Tupàn umugweraw kar Zezuz imàno re. A'e re umuigo kar tuwihawete ikàg ma'e ipuràg eteahy ma'e romo no. A'e rupi pezeruzar tuwe Tupàn rehe. Peàrogatu ipyr peho àwàm peiko.\\n22 Peruzar katu ze'eg azeharomoete har. A'e rupi pezemukatu Tupàn huwa rupi. A'e rupi pezamutar amogwer uzeruzar ma'e peiko pe wà kury. Pezeamutamutar katu tuwe nehe. 23 Izypy mehe zazexak kar zane, ta'e zaneru ywy rehe har zanemuzàg a'e wà xe. Zaneru ywy rehe har a'e wà, umàno a'e wà. Zamàno putar zane nehe no. — Zanezexak kar awer ipy, za'e izupe. Ko 'ar rehe zazexak kar wi kwez kury, Tupàn ipurumuzàmuzàg romo zane kury. Tupàn numàno kwaw a'e. Zazexak kar wi ipurumuzàmuzàg romo zane, ta'e zazeruzar ize'eg rehe zane xe. — Zanezexak kar wi haw, za'e izupe. 24 Ta'e nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer a'e xe.\\nTeko paw rupi a'e wà,\\nKa'api'i ài wanekon a'e wà.\\nWakàgaw wapuràgaw a'e wà,\\nNuzawy kwaw ka'api'i putyr a'e wà.\\nIputyr uxinig u'ar pà izuwi no.\\n25 Tupàn ze'eg a'e,\\nNukàzym pixik kwaw nehe.\\nTeko ukwaw putar ize'eg tuweharupi a'e wà nehe.\\nUrumume'u a'e ze'eg puràg peme ure.","num_words":1333,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.251,"stopwords_ratio":0.471,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg MAK 16\\nZezuz ukweraw umàno re a'e kury\\n1 Mytu'u haw 'ar ipaw ire Mari Matar pe har a'e, Mari Xiak ihy a'e no, Xarume a'e no, ur Zezuz hetekwer hupaw pe a'e wà kury. Werur muhàg hetekwer rehe imono pyràm wà. 2 Izi'itahy oho a'e pe wà. 'Ar ipy mehe kury. Kwarahy ihem mehe wanon wà. 3 Oho mehe we upuranu uzehezehe wà. — Mo umunyryk putar itahu uken wi zanewe nehe, i'i oho waiko uzeupeupe wà. Ta'e uhua'u ita a'e 'y. 4 Ume'e itakwar uken rehe wà kury. — Amo umunyryk tuwe itahu uken wi a'e, i'i uzeupeupe wà. 5 Wixe oho itakwar pupe wà. Wexak amo awa a'e pe hin mehe wà. Tupaw awyze har rehe hin a'e. Ikamir ipukua'u. Xigatu ikamir no. Kuzàgwer ipytuhegatu hexak pà wà. 6 Na'e a'e awa uze'eg wanupe a'e kury. — Pepytuhegatu zo herexak pà nehe, i'i wanupe. — Aipo pekar Zezuz Nazare pe har pe, a'e ywyra kanetar rehe izuka pyrer pe, i'i wanupe. — Nuiko kwaw xe a'e. Ukweraw wi a'e, i'i wanupe. — Pexak tupawer kwez kury. Pekar hemimu'e kwer peho pe wà nehe. 7 Pekar Pet peho no. Pemume'u penemixak kwer wanupe nehe, i'i wanupe. — Zezuz oho putar penenataromo Karirez ywy rehe a'e nehe, peze wanupe nehe. — A'e pe pexak putar nehe, peze wanupe nehe. — Ta'e umume'u penenataromo oho àwàm peme a'e xe, peze wanupe nehe, i'i wanupe.\\n8 Na'e kuzà uhem oho itakwar wi wà kury. Uzàn a'e wi wà, ta'e ukyze tuwe a'e wà xe. Uryryryryz waiko wà. Numume'u kwaw wemixak kwer amo wanupe wà, wata mehe wà, ta'e ukyze tuwe a'e wà xe.\\nUzexak kar Zezuz Mari Matar pe har pe a'e\\n9 [Numig mehe izi'itahy, ukweraw wi Zezuz umàno re a'e. Na'e amogwer wanupe oho 'ym mehe we, uzexak kar Mari Matar pe har pe a'e (A'e 'ym mehe Zezuz umuhem kar 7 tekwe ikatu 'ym ma'e Mari wi a'e wà). 10 Mari umume'u Zezuz hexak awer oho hemimu'e wanupe, ta'e uzemumikahy waiko wà xe. Uzai'o waiko wà. 11 Nuzeruzar kwaw hehe imume'u mehe wà. — Kwa, hemu'em a'e, Zezuz nukweraw wi kwaw a'e, nuzexak kar kwaw izupe a'e, i'i uzeupeupe wà.\\nZezuz uzexak kar amo mokoz wemimu'e wanupe kury\\n12 A'e re, uzexak kar Zezuz mokoz wemimu'e wanupe, ko piarupi waata mehe. Hexakaw amo ae rupi kury. 13 A'e mokoz hemimu'e uzewyr oho amo Zezuz hemimu'e wapyr hexak awer imume'u pà wanupe. Nuzeruzar kwaw wanehe wà no.\\nUzexak kar Zezuz 11 wemimu'e wanupe kury\\n14 Iahykaw rehe, uzexak kar Zezuz a'e 11 wemimu'e wanupe, wamai'u mehe wà. Uze'egahyahy wanupe, ta'e nuzeruzar kwaw hehe wà xe, nuzeruzar kwaw ikweraw pawer imume'u har wanehe no. 15 Na'e uze'eg wanupe kury. — Peho ywy nànàn nehe, pemume'u Heze'eg Puràg peho teko paw wanupe nehe. 16 Aze amo uzeruzar herehe wà nehe, aze uzemuzahazahak kar a'e wà nehe, apyro putar a'e teko ihe wà nehe. Aze amo nuzeruzar kwaw herehe wà nehe, Tupàn omono kar putar zepykaw pe wà nehe. 17 Herehe uzeruzar ma'e wanupe amono putar hepuner haw ihe nehe. A'e mehe upuner putar agwer purumupytuhegatu kar haw iapo haw rehe wà nehe: umuhem kar putar tekwe ikatu 'ym ma'e puruwi wà nehe. Uze'eg putar amo ae ze'eg rupi wà nehe no. 18 Aze upyhyk mozaiw wà nehe, aze u'u amo ma'e puruzuka haw wà nehe, numàno kwaw wà nehe. Ima'eahy ma'e wanehe opokok mehe wà, umukatu putar wà nehe.\\nOho Zezuz ywak rehe kury\\n19 Wemimu'e wanupe ize'eg ire, Tupàn weraha Zezuz ywak rehe kury. Zezuz wapyk in Tupàn iawyze har rehe a'e kury. 20 Hemimu'e oho ywy nànàn Ze'eg Puràg imume'u pà teko wanupe wà. Zanezar upytywà wà. Uzapo kar purumupytuhegatu kar haw wanupe. A'e rupi — Azeharomoete, i'i teko Ze'eg Puràg henu mehe wà].","num_words":587,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.261,"stopwords_ratio":0.455,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg AMOZ 2\\n1 Uze'eg wi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e kury.\\n— Teko Moaw izuapyapyr uzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u wà. A'e rupi azepyk putar wanehe ihe nehe. Uwàpytymawok Enom wanuwihawete itym awer wà. Wenuhem hetekwer a'e wi wà. Na'e umunyk tata hehe wà. Hetekwer uzeapo tanimuk romo. 2 A'e rupi amunyk putar tata Moaw waiwy rehe nehe. A'e tata ukaz putar tàpuzuhutàtà Keriot tawhu pe har wanehe nehe, wamumaw pà nehe. Zauxiapekwer uzeàmàtyry'ymahy putar a'e pe wà nehe. Zauxiapekwer uhapukazahy putar a'e pe wà nehe no. Upy putar uxi'àm wà nehe. Teko umàno putar wà nehe. 3 Azuka kar putar Moaw wanuwihawete nehe. Azuka kar putar amogwer tuwihaw wà nehe no. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e amume'u ko ma'e kwez ihe kury.\\n4 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg wi kury.\\n— Teko Zuta ywy rehe har uzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u wà. A'e rupi azepyk putar wanehe nehe. Na'ipureruzar wer kwaw heze'eg rehe wà. Na'ipurapo wer kwaw heremiapo putar haw rehe wà. Kwehe mehe waipy umuwete tupàn a'ua'u a'e wà. Ko 'ar rehe Zuta umuwete a'e tupàn a'ua'u a'e wà no. 5 A'e rupi amunyk putar tata Zuta ywy rehe ihe nehe. A'e tata ukaz putar tàpuzuhu tàtà Zeruzarez pe har wanehe nehe, wamumaw pà nehe.\\nTupàn umume'u Izaew wanemiapo kwer uzepyk àwàm\\n6 Uze'eg wi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e kury.\\n— Teko Izaew ywy rehe har uzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u wà. A'e rupi azepyk putar wanehe ihe nehe. Aze amo nupuner kwaw unewer haw imekuzar haw rehe, Izaew ume'eg a'e teko amo pe uma'ereko e ma'e romo wà. Aze pixika'i inewer haw, aze uxapat hekuzarer imekuzar haw rehe nupuner kwaw wà, nezewe rehe we ume'eg a'e teko inewer haw ipyhyk pà wà. 7 Uzapo ikatu 'ym ma'e hemetarer 'ym ma'e wanupe wà. Uze'eg urywahyahy wanehe wà. Upuraraw kar e ma'erahy teko ikàg 'ym ma'e wanupe wà no. Awa ta'yr ma'e a'e wà, ta'yr a'e wà no, oho tupàn a'ua'u wanàpuzuhu pe kuzàwyzài wapuhe wà, ikatu 'ym ma'e iapo pà wà. Nezewe haw iapo mehe werur maranugar haw herer ikatu ma'e rehe wà. 8 Aze amo unewer ma'e amo pe, omono ukamir puku izupe unewer haw hekuzaromo. Agwer hemetarer katu ma'e weraha agwer kamir puku tupàn a'ua'u wamuwete haw pe wà. Wapyk a'e kamir i'aromo puku rehe wà, ma'ero'o kwer tupàn a'ua'u wanenataromo izuka pyrer i'u pà wà. Iro ihewe wà. Upyhyk temetarer teko wanuwi ikatu 'ym ma'e wanemiapo kwer hekuzaromo wà. A'e teko nuzapo kwaw ikatu 'ym ma'e wà. A'e re ume'eg kar win oho a'e temetarer rehe wà. Weraha a'e win tupàn a'ua'u wanàpuzuhu pe wà. U'u a'e win a'e pe wà.\\n9 Kwehe mehe azapo ma'e Amohe ywy rehe har wanupe. Aipo peneharaz heremiapo kwer wi. Awa a'e pe har iaiha katu ywyra ywyràkàxigyw her ma'e ài a'e wà. Ikàg ywyra kawar her ma'e ài wà. Ihe amumaw tuwe a'e awa paw ihe wà. 10 Ihe apyro peipy Ezit ywy wi kwehe mehe ihe wà. Amumaw 40 kwarahy penenataromo heata pà ihe. Aexak kar peho àwàm peme. Amono Amohe ywy rehe har waiwy peme ihe. 11 Aexaexak amo pena'yr heze'eg imume'u har romo wamuigo kar pà ihe wà. Aexaexak amo nazirew romo wamuigo kar pà ihe wà no. Aipo napema'enukwaw kwaw a'e heremiapo kwer rehe. 12 Pemono win Nazirew wanupe. Pemupytu'u kar heze'eg imume'u har heze'eg imume'u re pe wà. Iro penemiapo ihewe. 13 A'e rupi amono putar zepykaw tetea'u penehe ihe nehe. Penàzgyrygyryz putar penàz ywyramawa arozràn tetea'u heraha har ài nehe. 14 Uzàn katu ma'e nupuner kwaw zepykaw wi uhemaw rehe wà nehe. Ikàg ma'e weityk putar ukàgaw paw wà nehe. Ukyze 'ym ma'e nuzepyro kwaw umàno haw wi wà nehe. 15 Awa ywyra par hereko har a'e wà, u'yw hereko har a'e wà, nuzuka kwaw wàmàtyry'ymar a'e wà nehe. Upy rehe uzàn ma'e nuzepyro kwaw wà nehe. Kawaru ku'az rehe uzàn ma'e nuzepyro kwaw wà nehe. Umàno putar wà nehe. 16 A'e 'ar mehe zauxiapekwer ikàg wera'u ma'e weityk putar utakihe puku wà nehe, weityk putar upurukutukaw wà nehe, a'e wi uzàn pà wà nehe. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e amume'u ko ma'e kwez kury.","num_words":663,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.024,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.48,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg EMEREW WÀ 1\\nZutew wanupe ze'eg pape rehe imuapyk pyrer\\n1 Kwehe mehe Tupàn uze'eg tetea'u zaneipy wanupe a'e, zutew kwehe arer wanupe a'e. Uze'eg wanupe wapuahu pe. Wexak kar ma'e hexak pyr 'ym wanupe no. Omono kar weko haw pe har wanupe wà no, uze'eg imume'u kar pà wanupe wà no. Wexaexak amo awa a'e wà no, uze'eg imume'u pà wanupe no. A'e awa a'e wà, umume'u a'e ize'eg oho purupe a'e wà. 2 Ko 'ar rehe kury, Tupàn uze'eg iko purupe kury, wa'yr imono kar pà uze'eg imume'u har romo kury. Uzapo kar ywy ywak wa'yr pe. Iahykaw rehe ta'yr wereko putar ma'e paw rupi katete a'e nehe no. Wiko putar teko wazar romo nehe no, ta'e Tupàn hemixak kwer romo hekon a'e xe. 3 Ta'yr a'e, uhyape katu iko tatainy ài a'e, ta'e wereko Tupàn ikàgaw ipuràgaw uzehe a'e xe. Heko haw nuzawy kwaw Tupàn heko haw a'e. A'e ae nuzawy kwaw Tupàn a'e. Ywy a'e, ywak a'e no, ma'e paw rupi katete a'e wà no, teko paw rupi katete a'e wà no, wikuwe a'e wà, ta'e ta'yr umuigo kar iko a'e wà xe, uze'egaw ikàg ma'e pupe a'e wà xe. A'e ae umukatu teko a'e wà, wapyro pà wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi a'e wà. A'e re oho ywate kury, Tupàn iawyze har rehe wapyk pà kury. Tupàn a'e, tuwihaw ikàg wera'u ma'e romo hekon a'e. Ta'yr wiko tuwihaw romo u ipyr a'e no.\\nUze'eg Tupàn ta'yr rehe a'e kury, Tupàn heko haw pe har wanehe a'e no\\n4 Tupàn umuigo kar wa'yr tuwihaw ikàg wera'u ma'e romo a'e, weko haw pe har wanuwi a'e. Omono her izupe no. — Hera'yr, i'i izupe. Her ywate wera'u waner wanuwi a'e no, amogwer weko haw pe har waner wanuwi a'e no. 5 Ta'e — Hera'yr, ni'i pixik kwaw wanupe a'e xe. Xo wa'yr pe zo uze'eg nezewe. — Ereiko hera'yr romo ne. Kutàri amume'u hera'yr romo nereko haw kwez ihe kury, i'i izupe. Tupàn nuze'eg pixik kwaw nezewe ni amo weko haw pe har wanupe. — Aiko putar tu romo nehe. Hera'yr romo hekon putar nehe, i'i izupe. 6 Tupàn umur kar wa'yripy ywy rehe. Imur kar etea'i mehe nezewe uze'eg izupe. — Hereko haw pe har paw rupi a'e wà nehe, umuwete katu putar hera'yr a'e wà nehe, i'i izupe. 7 Nezewe Tupàn uze'eg weko haw pe har wanupe. — Amuigo kar putar hereko haw pe har ywytu zàwenugar romo ihe wà nehe. Amuigo kar putar heremiruze'eg tata zàwenugar romo ihe wà nehe, i'i wanupe. 8 Nezewe i'i wa'yr pe no. — Tuweharupi ereruze'eg putar teko ne wà nehe. Nupaw pixik kwaw waneruze'egaw nehe, Tupàn. Tuweharupi ereiko putar teko wanuwihaw romo nehe. Erepureruze'egatu putar iko nehe, neze'eg iawy 'ym pà nehe. 9 Ikatu ma'e iapo haw ikatu tuwe newe. Ikatu 'ym ma'e iapo haw na'ikatu kwaw newe. A'e rupi ihe nezar ihe, uruexak kwez ihe. Urumurywete kar kwez ihe, tuwihaw romo nemuigo kar pà ihe. Nazapo kwaw nezewe nerehe we har wanupe. Namurywete kar kwaw nezewe ihe wà, i'i Tupàn wa'yr pe. 10 Nezewe uze'eg izupe a'e no. — Ne teko wazar ne. Izypy mehe erezapo ywy. Nepo pupe erezapo ywak no. 11 Ywak a'e, ywy a'e no, ukàzym putar a'e wà nehe. Ne erepyta putar nehe. Ywak ywy izymànerahy putar kamir ài wà nehe.\\n12 Erekanakanaw putar ywy nehe, ywak nehe no, kamir ài nehe. Teko weityk kamir izemàner ma'e a'e wà, ipyahu ma'e ime'eg kar pà a'e wà. Nezewegatete erezapo putar amo ae ywy nehe, ipyahu ma'e nehe, ko ywy hekuzaromo nehe. Erezapo putar ywak ipyahu ma'e nehe no. Xo ne zo nereiko pixik kwaw izemànahy ma'e romo nehe. Tuweharupi ereiko putar nezewegatete nehe. Nereiko pixik kwaw amo ae ma'e romo nehe, i'i izupe. 13 Tupàn nuze'eg pixik kwaw nezewe, amogwer weko haw pe har wanupe. Xo wa'yr pe zo uze'eg nezewe. Nezewe i'i izupe. — Azo'ok putar wakàgaw ihe nehe, neàmàtyry'ymar wanuwi ihe nehe. Nereruzar putar a'e wà nehe, Amo 'ar mehe a'e wà nehe. A'e 'ar hàro mehe, ereiko putar heruwake nehe. Ereapyk putar heruwake nehe, i'i wa'yr pe. 14 Ma'e romo Tupàn heko haw pe har wanekon a'e wà. Tekwe romo wanekon wà. Uzapo ma'e oho waiko Tupàn pe wà, uzar pe wà. Tupàn omono kar a'e weko haw pe har ywy rehe a'e wà. Ywy rehe waneko mehe upytywà Tupàn pyr oho ma'e ràm waiko wà, Tupàn hemipyro ràm wapytywà pà wà.","num_words":709,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.262,"stopwords_ratio":0.528,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg WANEMIAPO KWER 1\\n1 Tuwihaw Teo, ko amo hepape amono kar putar newe ihe nehe kury. Amo 'ar mehe amume'u Zezuz hemiapo kwer newe, amume'u hemimume'u kwer newe no, a'e ma'e paw pape rehe imuapyk pà. Amono kar a'e pape newe. 2 Amume'u heko awer izypy mehe arer. Amume'u te ywate imuzeupir kar awer no, pape rehe imuapyk pà newe imono kar pà no. Ywate izeupir 'ym mehe we Tekwe Puràg omono ukàgaw izupe a'e. A'e rupi umume'u wemimono karer wemixamixak kwer wanemiapo ràm wanupe a'e. 3 Upuraraw ma'erahy kwer tetea'u a'e, ko ywy rehe wiko mehe a'e. Umàno. Ukweraw wi umàno re. Ukweraw ire oho a'e wemiruze'eg wanupe uzexak kar pà no. Uze'eg wanupe. — Pepokok herehe, i'i wanupe. — Azeharomoete aikuwe ihe kury, azeharomoete akweraw wi hemàno re ihe, i'i wanupe. Umumaw 40 'ar uzexazexak kar pà wanupe tuweharupi. Umume'u Tupàn ikàgaw wanupe. — Umume'u ipureruze'egaw rehe ze'eg wanupe no.\\n4 Amo 'ar mehe, wapyr wiko mehe, umume'u ko ze'eg wanupe. — Peho zo Zeruzarez tawhu wi ko 'ar rehe nehe, i'i wanupe. — Heru umur putar ikatuahy ma'e peme a'e nehe. Umume'u imur àwàm. Peàro imur àwàm nehe, i'i wanupe. — Aze'eg peme ihe no, a'e ma'e imur àwàm rehe ihe no, i'i wanupe. 5 — Zuàw a'e, upurumuzahazahak 'y pupe a'e. Nan kwehe tete Tekwe Puràg ur putar pepyr a'e nehe. Tur haw nuzawy kwaw pemuzahazahakaw peme a'e nehe, i'i wanupe.\\nUzeupir Zezuz ywak rehe a'e kury\\n6 Hemimono karer uzemono'og huwake amo 'ar mehe a'e wà. Upuranu hehe wà. — Urezar, i'i izupe wà. — Aipo ereiko putar Izaew izuapyapyr wanuwihawete romo ko 'ar rehe nehe kury, tuwihaw ikàgaw imumaw pà nehe kury, i'i izupe hehe upuranu pà wà.\\n7 Uze'eg wanupe. — Nan kwaw pa. Amo 'ar mehe Tupàn heru hemuigo kar putar tuwihawete romo a'e nehe. Napekwaw kwaw he'ar. Numume'u kwaw he'ar peme a'e. 8 Tekwe Puràg ur putar pepyr a'e nehe. Umur putar ukàgaw peme a'e nehe no. A'e re pemume'u putar hereko haw peho nehe, Zeruzarez tawhu pe har wanupe nehe, Zutez ywy rehe har wanupe nehe no, Xamari ywy rehe har wanupe nehe no, ywy nànànar wanupe nehe no, i'i wanupe. Upytu'u uze'eg ire wanupe kury. 9 Na'e Tupàn umuzeupir kar wa'yr ywate a'e, hemimono karer wanuwi a'e Wexak imuzeupir kar mehe wà. Wixe Zezuz oho ywàkun pupe ukàzym pà wanuwi a'e kury. 10 Ume'egatu wi wi ywak rehe wà, iho mehe wà. Tàrityka'i mokoz awa upu'àm wà wanuwake wà. Xigatu wakamir wà. 11 — Karirez ywy rehe har wà. Màràzàwe tuwe peme'egatu peiko ywak rehe, i'i wanupe wà. — Zezuz uzeupir kwez pewi kury. Pexak iho mehe. Amo 'ar mehe uzewyr putar wà nezewegatete a'e nehe no, i'i wanupe.\\nWexaexak Maxi a'e wà kury\\n12 Zezuz hemimono karer wiko ywytyr Uri tyw her ma'e rehe wà, Zezuz izeupir awer rehe uze'eg mehe wà. Na'e uzewyr ywytyr wi wà kury, Zeruzarez tawhu pe oho pà wà kury. (Pitài kirom ru'u muite haw tawhu wi). 13 Uhem mehe wixe uker haw pe wà. Na'aw waner xe wà: Pet, Zuàw, Xiak, Anere, Piri, Tume, Toromew ta'yr, Matew, Xiak Awpew ta'yr, Ximàw Zero, Zut Xiak ta'yr. 14 Uzemono'og Tupàn pe uze'eg pà wà. Kuzàgwer a'e wà, Mari Zezuz ihy a'e no, Zezuz tywyr a'e wà no, paw rupi uzypyrog uzemono'og pà tuweharupi Tupàn pe uze'eg pà a'e wà, Zezuz hemimono karer wapyr a'e wà.\\n15 Amo 'ar mehe Pet a'e, upu'àm uzeruzar ma'e wazemono'ogaw pe a'e. (Heta 120 teko a'e pe wà.)\\n16 Uze'eg wanupe. — Herywyr wà, heryky'yr wà, hereinyr wà. Zut a'e, weraha zauxiapekwer Zezuz rehe a'e wà. Upyhyk kar wanupe. A'e re tuwihaw uzuka kar Zezuz a'e wà. Na'ikatu pixik kwaw Zut hemiapo kwer. 17 Izypy mehe zanemyrypar romo hekon a'e, Zezuz hemimu'e romo hekon a'e no. Kwehe mehe Tekwe Puràg umume'u kar Zut hemiapo ràm a'e, Tuwihaw Tawi pe a'e. Tawi umuapyk a'e ze'eg pape rehe a'e. Azeharomoete a'e ze'eg kwehe arer a'e. Uzapo tuwe Zut a'e ma'e imume'u pyrer a'e.\\n18 (Tuwihaw omono temetarer Zut pe wà, Zezuz ipyhyk kar awer hekuzaromo wà, hemiapo kwer ikatu pixik 'ym ma'e hekuzaromo wà. Zut a'e, ume'eg kar amo ywy pegwer oho a'e. Na'e u'ar oho a'e pe. Opok hie izupe. Hie kwer paw uhem izuwi. Umàno kury. 19 Teko Zeruzarez tawhu pe har paw wenu imàno awer rehe ze'egaw a'e wà. A'e rupi omono her a'e ywy pegwer pe wà. — Axenàm, i'i izupe, waze'eg rupi wà. — Tuwy kwer izeen awer, za'e izupe zaneze'eg rupi.) 20 Nezewe i'i a'e ze'eg kwehe arer a'e.\\n— Tuwe ni amo teko nuiko kwaw a'e ywy pegwer rehe a'e wà nehe,\\nTuwe naheta pixik kwaw wiko ma'e ràm a'e pe wà nehe,\\nNezewe i'i amo ae ze'eg kwehe arer a'e no.\\n— Tuwe amo ae awa wiko a'e tuwihaw hekuzaromo a'e nehe,\\nAmogwer tuwihaw wapyr a'e nehe,\\ni'i ze'eg kwehe arer. Tupàn pe zegar haw, za'e a'e pape pe zane, (Tawi ze'eg kwehe arer pe zane).\\n21-22 (Uze'eg wi Pet a'e pe har wanupe.) Umàno Zut zanewi a'e. A'e rupi xikar amo awa zane nehe, hekuzaromo zane nehe, ze'eg kwehe arer heruzar pà zane nehe. Màràmàràn awa a'e wà, wata waiko zanerupi tuweharupi a'e wà, Zanezar Zezuz zanerupi iata mehe a'e wà. Izypy mehe Zuàw a'e, upurumuzahazahak kar oho iko a'e, Tupàn ze'eg imume'u pà a'e. A'e awa wiko zanepyr a'e 'ar mehe wà no. Tupàn umuzeupir kar Zezuz ywate a'e, ko 'ar rehe a'e. A'e awa wiko zanepyr a'e 'ar mehe a'e wà no. Xixak pitài awa a'e awa wanuwi nehe, Zezuz hemimono karer zàwenugar romo imuigo kar pà Zut hekuzaromo nehe. A'e awa zaneremixak ràm a'e nehe, wiko putar Zezuz ikweraw pawer imume'u har romo a'e nehe no, zanerehe we a'e nehe no. 23 A'e rupi amogwer umume'u mokoz awa waner a'e wà kury, Zut hekuzaromo imono pyràm romo a'e wà kury. Ai'aw waner wà: Maxi, Zuze Xawa ta'yr. (— Zu, her inugwer a'e.) 24 Na'e uze'eg Tupàn pe wà kury. — Urezar. Erekwaw katu urepy'a paw rupi katete ne. Ma'enugar awa ereputar Zut hekuzaromo ne. 25 Ma'enugar wiko putar Zezuz hemimono karer romo hekuzaromo nehe. Ta'e Zut a'e xe, umàno kwez a'e xe. Oho kwez weko hawete pe a'e xe, oho kwez zepykaw pe a'e xe.\\n26 Na'e omomor ita'i ywy rehe wà kury, Tupàn hemimutar hexak pà wà kury. Wexak Maxi nezewe wà. A'e rupi Maxi wiko amogwer 11 Zezuz hemimono karer wapyr a'e kury. (Heta wi 12 a'e wà kury, izypy mehe arer zàwegatete a'e wà kury.)","num_words":1027,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.265,"stopwords_ratio":0.425,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUZUE 1\\nZuzue wiko Moizez hekuzaromo kury\\n1 Amo 'ar mehe Moizez a'e, Tupàn hemiruze'eg Tupàn pe uma'ereko ma'e a'e, umàno a'e kury. Na'e Tupàn uze'eg Zuzue Nun ta'yr pe a'e kury. Zuzue a'e, a'e 'ym mehe wiko Moizez ipytywà har romo a'e.\\n2 — Moizez heremiruze'eg umàno kwez a'e kury, i'i Tupàn Zuzue pe. — A'e rupi ne nehe kury, ko teko paw a'e wà nehe no, pezemuàgà'ym nehe kury. Ta'e pe peahaw putar yrykaw Zotàw her ma'e nehe kury xe. Peixe putar a'e ywy rehe nehe, peme heremimono ràm rehe nehe, Izaew izuapyapyr wanupe heremimono ràm rehe nehe kury, i'i Tupàn Zuzue pe. 3 — Aze pepyrog amo ywy rehe pepy pupe nehe, amono putar a'e ywy peme nehe, Moizez pe heremimume'u kwer rupi katete nehe. 4 Ko rupi peywy uzypyrog ywyxiguhu pe nehe. Oho putar ywy Irimano her ma'e pe nehe. Kwe rupi uzypyrog yrykawhu Ewparat her ma'e pe nehe. Oho putar Mezitehàn yryhu pe nehe no, yryhu kwarahy heixe haw kutyr har pe nehe no. Pepyhyk putar Ete izuapyapyr waiwy paw nehe no. Ta'e waiwy a'e xe, ywy heremimono ràm myter pe tuz a'e xe. 5 Nereko mehe nehe, nemàno 'ym mehe we nehe, ni amo teko nupuner kwaw nereitykaw rehe wà nehe. (Izaew izuapyapyr wiko putar a'e ywy wazar romo wà nehe. Ereiko putar waneruze'egar romo nerekuwe mehe nehe.) Aiko Moizez hehe we har romo ihe. Nezewegatete aiko putar nerehe we har romo ihe nehe no. Nuruezar pixik kwaw ihe nehe. Napuir pixik kwaw newi nehe, i'i Tupàn Zuzue pe a'e. 6 — Nekàg nehe, ekyze zo ma'e wi nehe. Ta'e ereraha putar ko teko a'e ywy rehe nehe xe. Eremuigo kar putar a'e teko a'e ywy izar romo ne wà nehe no. Ta'e amume'u tuwe ko ywy waipy wanupe kwehe mehe ihe xe. 7 Nekàg nehe, ekyze zo ma'e wi nehe. Nema'enukwaw katu heze'eg heremiruze'eg Moizez pe imono pyrer rehe nehe. Amono a'e ze'eg newe no. Eruzar katu a'e ze'eg nehe. Eata katu herape rupi nehe. Ezewyr zo ko rupi nehe, ezewyr zo kwe rupi nehe. Epytu'u zo heze'eg heruzar ire nehe. Nezewe mehe wyzài ywy rehe wyzài tawhu pe neho mehe nereko haw ikatu putar nehe. Xo ikatuahy ma'e zo uzeapo putar newe nehe. 8 Heze'eg imuapyk pyrer a'e nehe, epytu'u zo hehe neze'eg ire nehe. Nema'enukwaw katu a'e ze'eg rehe tuweharupi nehe, 'aromo nehe, pyhaw nehe no. Nezewe mehe erekwaw katu putar heze'eg imuapyk pyrer nehe. Nezewe mehe ereruzar putar nehe no, upaw rupi nehe no. Nezewe mehe uzeapo putar ikatuahy ma'e newe nehe. Neremiapo ràm ikatuahy putar nehe no. 9 — Nekàg nehe, ekyze zo ma'e wi nehe, a'e kwez newe kury. Ekyzeahy zo (a'e ywy rehe har wanuwi nehe). Nerury'ar zo nehe. Ta'e ihe nezar romo aiko putar wyzài neho àwàm me ihe nehe xe, i'i Tupàn Zuzue pe.\\nUzemuàgà'ym Zotàw 'yahaw paw rehe wà\\n10 A'e rupi Zuzue uze'eg teko waneruze'egar wanupe a'e kury.\\n11 — Peata teko waneko haw rupi teko wanupe peze'eg pà nezewe nehe ty wà, i'i wanupe. — Pemuàgà'ym pema'e nehe ty wà, peze wanupe nehe. — Kutàri henataromo na'iruz 'ar pawire peahaw putar Zotàw yrykaw xe nehe. Peixe putar a'e ywy rehe nehe. Pepyhyk putar a'e ywy nehe, izar romo peneko pà nehe. Ta'e Tupàn pezar umur putar a'e ywy peme a'e nehe xe, izar romo pemuigo kar pà a'e nehe xe, peze wanupe nehe, i'i Zuzue tuwihawete wanupe. 12 Uze'eg wi Zuzue Humen izuapyapyr wanupe, Kaz izuapyapyr wanupe no, amo Manaxe izuapyapyr wanehe har wanupe no.\\n13 — Pema'enukwaw Moizez Tupàn Zanezar hemiruze'eg ize'eg awer rehe nehe. — Tupàn pezar pemupytu'u kar putar a'e nehe. Umur putar ko ywy peme a'e nehe. 14 Penemireko a'e wà nehe, pena'yr penazyr a'e wà nehe no, peneimaimaw a'e wà nehe no, upuner putar upyta haw rehe ywy Zotàw huwake har kwarahy hemaw kutyr har rehe a'e wà nehe, ywy Moizez peme imur pyrer rehe a'e wà nehe. Pe awakwer zauxiapekwer peahaw putar yrykaw peànàm wanenataromo nehe, petakihepuku waneraha pà nehe. Peàro putar peànàm yrykaw waz rehe pe wà nehe. 15 Pepytywà a'e ywy rehe har wàmàtyry'ym mehe pe wà nehe, aze upyhyk tuwe ywy Tupàn hemimur kwer wà nehe, xo a'e mehe zo pepuner peywy pe pezewyr haw rehe nehe. Xo a'e mehe zo pepuner ywy ipyhykaw rehe nehe, Moizez Tupàn Zanezar hemiruze'eg hemimur kwer ipyhykaw rehe nehe. A'e ywy Zotàw yrykaw huwake kwarahy hemaw kutyr har huwake tuz a'e, i'i Zuzue wanupe.\\n16 Na'e uze'eg Zuzue pe a'e wà. — Uruzapo putar tuwe ma'e neze'eg rupi katete ure nehe. Oroho putar tuwe wyzài tawhu pe wyzài ywy rehe ure nehe no. 17 Ureruzar tuwe Moizez ze'eg. Nezewegatete ureruzar putar tuwe neze'eg ure nehe no. Tupàn nezar wiko Moizez rehe we tuweharupi a'e. Tuwe hekon nerehe we tuweharupi nezewegatete nehe no. 18 Aze neze'eg iro amo pe nehe, aze nuweruzar kwaw amo neze'eg nehe, uruzuka putar a'e teko ure nehe. Nekàg tuwe nehe. Ekyze zo ma'e wi nehe, i'i Zuzue pe wà.","num_words":797,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.477,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ROM 3\\n1 Aipo zutew ikatu wera'u zutew 'ygwer wanuwi Tupàn huwa rupi a'e wà. Tupàn omonohok kar wapirera'i zutew ipy wanupe a'e, ta'e nezewe haw ikatu izupe a'e xe. 2 Azeharomoete ikatu izupe. Ta'e izypy mehe omono uze'eg zutew wanupe a'e xe. — Peruzar heze'eg nehe ty wà, i'i wanupe. 3 Aze amo zutew nuweruzar kwaw ize'eg a'e wà, Tupàn nuiko kwaw a'e zutew wazàwe a'e. Aze Tupàn umume'u wemiapo ràm a'e nehe, a'e mehe uzapo putar tuwe a'e ma'e a'e nehe. A'e zutew nuzapo kwaw wemimume'u kwer wà. 4 Azeharomoete Tupàn uzapo putar tuwe ma'e uze'eg rupi nehe. Teko tetea'u hemu'em a'e wà. Tupàn uzapo putar ma'e wemimume'u kwer rupi nehe, ta'e nahemu'em pixik kwaw a'e xe. Nezewe i'i ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer.\\n— Azeharomoete neze'eg, Tupàn.\\n— Ikatu 'ym ma'e iapo har romo ereiko ne,\\naze amo i'i newe nehe, hemu'em ma'e romo hekon putar a'e nehe.\\nTeko ukwaw putar hemu'emaw a'e wà nehe.\\n5 Nezewe i'i teko a'e wà. — Aze ikatu 'ym ma'e xiapo nehe, a'e mehe teko wexak putar tuwe Tupàn ikatu haw a'e wà nehe, ta'e Tupàn nuzapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e a'e xe, i'i mua'u waiko uzeupeupe wà. — A'e rupi, nuzepyk kwaw zanerehe nehe, ta'e xixak kar ikatu haw zaha amogwer wanupe zane xe, ikatu 'ym ma'e iapo mehe zane xe, i'i a'e teko wà. 6 Peze'eg zo nezewe nehe, a'e peme kury. Na'ikatu pixik kwaw nezewe waze'eg mehe wà. Ta'e Tupàn a'e xe, ikatuahy ma'e uzapo iko a'e xe. A'e rupi upuner putar wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e imume'u haw rehe a'e nehe, a'e ma'e iapo arer wanupe a'e nehe. Upuner wanehe uzepykaw rehe a'e nehe no.\\n7 Nezewe zepe i'i teko a'e wà. — Aze heremu'em ihe nehe, teko wexak putar Tupàn ikàgaw ipuràgaw a'e wà nehe, ta'e umume'u ze'eg azeharomoete har a'e xe. A'e rupi Tupàn nuzepyk kwaw herehe nehe, ta'e aexak kar ikatu haw teko amogwer wanupe ihe xe, i'i zepe waiko wà. Na'ikatu pixik kwaw nezewe waze'eg mehe a'e wà. 8 Nezewe i'i teko a'e wà. — Xiapo ikatu 'ym ma'e nehe, a'e rupi teko wexak putar Tupàn ikàgaw ipuràgaw a'e wà nehe, i'i zepe waiko wà. — Na'ikatu kwaw nezewe haw iapo mehe Tupàn pe wà, a'e peme kury. Amo teko i'i mua'u herehe wà. — Kwa, Pawru uzapo kar ikatu 'ym ma'e iko zanewe a'e, Tupàn ikatu haw hexak kar pà teko wanupe a'e, i'i mua'u herehe wà. Naze'eg pixik kwaw nezewe ihe. Tupàn uzepyk putar nezewe uze'eg ma'e kwer wanehe a'e nehe. Ta'e ikatu 'ym ma'e romo wanekon a'e wà xe.\\nNaheta pixik kwaw ikatu 'ygwer iapo 'ymar wà\\n9 Zutew 'ym uzapo ikatu 'ym ma'e waiko a'e wà. Nupuner kwaw upytu'u haw rehe ikatu 'ym ma'e iapo re wà. Zutew a'e wà no, a'e rupi katete a'e wà no. A'e rupi zutew na'ikatu wera'u kwaw zutew 'ym wanuwi wà, ta'e a'e paw nupuner kwaw ikatu 'ym ma'e iapo re upytu'u haw rehe a'e wà xe. 10 Nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer.\\n— Naheta pixik kwaw teko ikatuahy ma'e iapo har a'e wà.\\n11 Naheta pixik kwaw teko iàkàg katu ma'e wà.\\nNaheta pixik kwaw Tupàn imuwete har wà, ni hekar har wà.\\n12 Teko paw utyryk izuwi wà.\\nNa'ikatu pixik kwaw wà.\\nNi amo nuzapo kwaw ikatu ma'e a'e wà.\\n13 Wazuru nuzawy kwaw teko tym awer inemahy ma'e wà.\\nNezewegatete a'e teko waze'eg ikatu 'ym ma'e uhem wazuru wi a'e wà no.\\nHemu'em waiko wà, ikatu 'ym ma'e rehe uze'eg pà wà.\\nWaze'eg nuzawy kwaw mozaiw ipuruxi'u haw wà.\\nMozaiw upuruzuka a'e wà. Nezewegatete a'e teko waze'eg umuaiw teko wazeruzar haw wà, wamupytu'u kar pà wazeruzar ire wà.\\n14 Wazuru tynehem purehe waze'eg zemueteahy haw pupe,\\ntynehem Tupàn rehe waze'eg zemueteahy haw pupe no.\\n15 Uzemuhaitea'u ma'erahy ipuraraw kar pà purupe wà, puruzuka pà wà no.\\n16 A'e ikatu 'ym ma'e iapo har a'e wà, uzapo kar ikatu 'ym ma'e ikatu ma'e wanupe a'e wà.\\nA'e teko umuzemumikahy kar hurywete ma'e a'e wà.\\n17 Nukwaw kwaw zeàmàtyry'ym 'ymaw piar wà.\\nA'e rupi uzeputupytupyk waiko wà, uzeàmàtyry'ym pà wà.\\n18 Numuwete katu kwaw Tupàn wà, nukyze kwaw izuwi wà.\\n19 Kwehe mehe Tupàn umur uze'eg Moizez pe a'e. Moizez umuapyk a'e ze'eg pape rehe a'e. — Emume'u ko ze'eg zutew wanupe nehe, i'i Tupàn izupe. A'e rupi teko paw upuner ize'eg ikwaw paw rehe a'e wà kury. A'e rupi aze teko nuweruzar kwaw ize'eg wà nehe, a'e mehe a'e teko nupuner kwaw nezewe u'e haw rehe wà nehe. — Kwa, nakwaw kwaw Tupàn ze'eg ihe, nupuner kwaw u'e haw rehe wà nehe. A'e rupi amo 'ar mehe Tupàn i'i putar teko nànàn a'e nehe. — Pekwaw heze'eg, naperuzar kwaw, a'e rupi azepyk putar penehe ihe nehe kury, i'i putar wanupe nehe. 20 Aze mo teko uzapo ikatuahy ma'e paw rupi a'e wà, aze mo nuzapo pixik iwer ikatu 'ym ma'e a'e wà, aze mo oho Tupàn ze'eg rupi azeharomoete a'e wà, a'e mehe mo Tupàn uze'eg nezewe wanupe. — Ikatuahy ma'e romo ereiko ne, i'i mo Tupàn wanupe. (Nuzapo kwaw nezewe a'e. Ta'e naheta pixik kwaw agwer teko ko ywy rehe a'e wà xe. Naheta kwaw ikatu 'ym ma'e iapo 'ymar a'e wà. Teko paw ikatu 'ym ma'e iapo har romo wanekon a'e wà.) Xikwaw Tupàn ze'eg, a'e rupi nezewe za'e zanezeupe. — Azeharomoete zaneremiapo kwer na'ikatu pixik kwaw a'e, za'e zanezeupe. A'e rupi xikwaw ikatu 'ym ma'e iapo har romo zanereko haw zane no.\\nTupàn umuawyze teko a'e wà\\n21-23 Aze teko uzeruzar Zezuz Zaneruwihawete rehe a'e wà nehe, a'e mehe Tupàn uze'eg putar nezewe wanupe a'e nehe. — Ikatu 'ym ma'e iapo pixik 'ymar romo ereiko ihewe kury, i'i Tupàn wanupe a'e nehe. Nuzepyk kwaw wanehe nehe. Tupàn ze'eg kwehe arer a'e, Moizez hemimuapyk kwer a'e, amogwer Tupàn ze'eg imume'u har wanemimuapyk kwer a'e wà no, umume'u zanemuawyze àwàm a'e wà. Ni amo teko nupuner kwaw ze'eg kwehe arer rupi oho haw rehe tuweharupi a'e wà. Ni amo teko nupuner kwaw ze'eg kwehe arer heruzar katu haw rehe tuweharupi a'e wà. Zezuz umàno zanerekuzaromo a'e. A'e rupi xikwaw ko ma'e zane kury. Aze teko uzeruzar Zezuz rehe a'e wà nehe, a'e mehe — Ikatu 'ym ma'e iapo pixik 'ymar romo ereiko ihewe kury, i'i putar Tupàn wanupe a'e nehe. Tupàn umuawyze putar uzeruzar ma'e paw rupi a'e wà nehe. Umuawyze putar zutew wà nehe. Umuawyze putar zutew 'ym wà nehe no, aze uzeruzar Zezuz rehe a'e wà nehe. 24 Zanepuhareko e a'e, a'e rupi Zaneruwihawete Zezuz umàno zanerekuzaromo a'e. Tupàn uzepyk wa'yr Zezuz rehe a'e, zanerekuzaromo a'e, ikatu 'ym ma'e zaneremiapo kwer rehe a'e. A'e rupi zanepyro ikatu 'ym ma'e wi kury, zanemukatu pà kury. Nuzepyk kwaw zanerehe nehe kury. Zanemuigo kar putar uzepyr tuweharupi nehe no. 25 Tupàn a'e, umur kar wa'yr ko ywy rehe imumàno kar pà a'e. A'e rupi aze teko uzeruzar hehe a'e wà nehe, Tupàn umunàn putar wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wanuwi a'e nehe. Heharaz putar a'e wanemiapo kwer wi nehe no. Nuzepyk kwaw iapo har wanehe nehe. Umur kar wa'yr ywy rehe a'e, imumàno kar pà teko wanemiapo kwer imunàn pà imekuzar pà a'e. Nezewe iapo mehe wexak kar ukatu haw teko wanupe. Wexak kar purumuawyze àwàm wanupe no. Kwehe mehe Tupàn iàrew wikwahy romo. Nuzepyk kwaw tàrityka'i ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe a'e. — Tuwe rihi, i'i wanupe. — Aze ru'u uzewyr putar ihewe a'e wà nehe, i'i wanupe. 26 Ko 'ar rehe ipurexak kar wer ukatu haw rehe teko wanupe kury. A'e rupi umuawyze teko wanereko uzeupe wà kury, wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e imunàn pà wanuwi kury. Aze teko uzeruzar Zezuz rehe wà nehe, Tupàn umunàn putar wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wanuwi nehe, wamuawyze pà nehe. Ko 'ar rehe wexak kar purumuawyze haw teko wanupe kury.\\n27 A'e rupi ni amo teko nupuner kwaw uze'egatu haw rehe uzehe a'e wà nehe. — Ikatuahy ma'e romo aiko ihe, ni'i kwaw uzeupe wà. Ta'e ni amo nupuner kwaw ze'eg kwehe arer heruzar haw rehe a'e wà xe. Tupàn zanemuawyze uzeupe a'e, ta'e zazeruzar ta'yr rehe zane xe. 28 Teko uzeagaw ze'eg kwehe arer heruzar pà a'e wà. Nupuner kwaw wà, a'e rupi nupuner kwaw nezewe haw rehe uzemuawyze kar haw rehe Tupàn pe wà. Aze uzeruzar Zezuz rehe wà nehe, xo a'e mehe zo uzemuawyze kar putar Tupàn pe wà nehe. 29 Nezewe i'i zutew waiko a'e wà. — Tupàn Zanezar romo hekon a'e, nuiko kwaw zutew 'ym wazar romo a'e, i'i mua'u waiko wà. — Nan kwaw pa, a'e peme kury. Tupàn teko paw wazar romo hekon azeharomoete a'e. 30 Tupàn nuzeapo kwaw amo ae ma'e romo zutew 'ym wanupe. Ikatuahy zutew wanupe, ikatuahy zutew 'ym wanupe no. Umuawyze putar teko uzeupe paw rupi katete a'e wà nehe, aze a'e teko uzeruzar ta'yr rehe a'e wà nehe. 31 Teko nupuner kwaw ze'eg kwehe arer heruzar haw rehe a'e wà. Tupàn zanemuawyze uzeupe a'e, ta'e zazeruzar ta'yr rehe zane xe. Aipo xityk putar ze'eg kwehe arer zane nehe. Nan kwaw pa. Aze Tupàn umuawyze teko uzeupe a'e wà nehe, a'e mehe a'e teko uzapo putar Tupàn hemiapo putar haw azeharomoete a'e wà nehe kury.","num_words":1460,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.257,"stopwords_ratio":0.51,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 3\\nTupàn uzexak kar Xamuew pe\\n1 Xamuew wiko kwarer romo a'e 'ar mehe a'e rihi. Upytywà Eri tuweharupi Tupàn imuwete katu mehe. A'e 'ar rehe Tupàn nomono kwaw uze'eg teko wanupe tuweharupi. Xo màràmàràn 'ar mehe zo uze'eg wanupe. Nuexak kar kwaw ma'e puahu pe har teko wanupe tuweharupi a'e. 2 Eri wiko tària'i hehàpyhà 'ym ma'e romo a'e 'ar rehe a'e. Amo 'ar mehe pyhaw uker upà uker haw pe a'e kury. 3 Xamuew uker upà Tupàn hàpuzràn pupe Tupàn Ze'eg Hyru henaw pe. Tatainy Tupàn henataromo har uhyape iko. 4 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wenoz Xamuew a'e kury. — Xamuew, Xamuew, i'i. — Aiko aiko xe ihe, i'i Xamuew. 5 Na'e uzàn oho Eri iker haw pe kury. — Aipo herenoz pe ne, i'i izupe. — Nan. Nurenoz kwaw ihe. Ezewyr neker haw pe kury, i'i Eri izupe. Uzewyr oho uker haw pe kury.\\n6 Wenoz wi Tupàn Xamuew kury. Upu'àm kwarer Eri ker haw pe oho pà. — Aipo herenoz pe ne. Aiko xe ihe, i'i izupe. — Nurenoz kwaw ihe, ezewyr neker haw pe kury, i'i kwarer pe.\\n7 Xamuew nukwaw kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. Ta'e a'e 'ym mehe Tupàn nuze'eg pixik kwaw izupe a'e xe.\\n8 Na'e na'iruz haw rehe Tupàn wenoz Xamuew kury. Upu'àm oho Eri iker haw pe. — Aipo herenoz pe ne, i'i izupe. Na'e ukwaw Eri Tupàn kwarer henoz tarer romo heko haw a'e kury. 9 — Ezewyr neker haw pe nehe ty. Aze nerenoz wi nehe, ewazar ize'eg nezewe izupe nehe. — Eze'eg ihewe, Tupàn, ta'e ihe neremiruze'eg ihe xe, azeapyaka katu teko neze'eg rehe ihe, ere izupe nehe, i'i Eri kwarer pe. A'e rupi uzewyr Xamuew uker haw pe kury.\\n10 Na'e ur wi Tupàn a'e pe. Upyta a'e pe kury. — Xamuew, Xamuew, i'i izupe. — Eze'eg nehe, ai'aw neremiruze'eg nerenu pà a'e, i'i Xamuew izupe.\\n11 — Azapo putar iaiw ma'e Izaew wanupe ihe nehe. Wyzài teko a'e ma'e henu àràm wà nehe, ukyze katu putar izuwi wà nehe, i'i Tupàn Xamuew pe. 12 — Amume'u iaiw ma'e Eri iànàm wanupe iapo pyràm ihe. Azapo putar a'e ma'e paw a'e 'ar mehe ihe nehe. 13 — Azepyk putar neànàm wanehe upaw rupi, a'e izupe. Ta'e ta'yr uze'eg zemueteahy herehe a'e wà xe. Ukwaw Eri heremiapo ràm a'e. Numupytu'u kar kwaw wa'yr iaiw ma'e iapo re a'e wà. 14 A'e rupi amume'uahy ko heze'eg Eri iànàm wanupe kury. — Ni amo ma'ea'yr herenataromo izuka pyràm nupuner kwaw a'e iaiw ma'e wanemiapo kwer imunànaw rehe a'e nehe, i'i Tupàn Xamuew pe.\\n15 Xamuew upyta we pà uker haw rehe a'e. Te izi'itahy mehe upu'àm. Uwàpytymawok uken Tupàn hàpuzràn henaw huwake har. Ukyze Eri wi. A'e rupi na'ipurumume'u wer kwaw ma'e upuahu pe har zàwenugar rehe izupe. 16 Nezewe rehe we wenoz Eri Xamuew kury. — Xamuew, hera'yr, i'i izupe. — Aiko aiko xe ihe, i'i Xamuew izupe.\\n17 — Ma'in Tupàn newe, i'i izupe. — Emim zo ma'e ihewi nehe. Tupàn uzepyk tuwe putar nerehe a'e nehe, aze neremume'u kwaw newe ize'eg awer paw ihewe nehe, i'i izupe. 18 A'e rupi Xamuew umume'u a'e ma'e paw Eri pe kury. Numim kwaw ma'e izuwi. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e romo hekon tuwe a'e. Tuwe uzapo ma'e wemimutar rupi nehe, i'i Eri.\\n19 Itua'u wi wi Xamuew. Tupàn wiko hehe we a'e. Aze Xamuew umume'u amo ma'e uzeapo ma'e ràm a'e, Tupàn umuzeapo kar a'e ma'e a'e. 20 Nezewe mehe Izaew paw a'e wà, kwarahy hemaw ahurehe har wà, kwarahy hemaw awyze har rehe har wà no, ukwaw Xamuew Tupàn ze'eg imume'u har romo heko haw a'e wà kury. 21 Uzexak kar wi Tupàn Xiro pe a'e no, Xamuew pe uzexak kar awer pe izupe ize'eg awer pe kury. Teko Izaew izuapyapyr paw umuwete Xamuew ze'eg a'e wà kury.","num_words":592,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.273,"stopwords_ratio":0.453,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"João 1 Tupàn zeꞌeg | The New Bible.com\\n1— Tupàn ze'eg, za'e Zezuz pe zane 1Ywy iapo 'ym mehe we Zaneruwihawete wiko a'e. — Tupàn ze'eg, za'e izupe, ta'e ukwaw kar Tupàn (zaneru) ima'enukwaw paw zanewe a'e xe. Tupàn zaneru ipyr hekon izypy mehe a'e, (ta'e nur kwaw ywy rehe a'e rihi xe). Tupàn romo hekon a'e no. 2Izypy mehe we wiko Tupàn (zaneru) ipyr a'e. 3Tupàn (zaneru) uzapo kar ma'e paw rupi katete izupe a'e. Xo Zaneruwihawete zo uzapo ma'e ywy rehe har a'e wà, uzapo ma'e ywak rehe har a'e wà no. Ni amo ae teko nuzapo kwaw ma'e izypy mehe a'e wà. Aze mo Zaneruwihawete nuzapo iwer ywy, a'e mehe mo naheta iwer mo ywy. 4Aze teko uzeruzar Zaneruwihawete rehe a'e wà nehe, wiko putar Tupàn pyr tuweharupi a'e wà nehe. Aze xiraha tatainy pe rupi pyhaw nehe, xixak zaneho àwàm nehe. Zaneruwihawete a'e, tatainy zàwenugar romo hekon purupe a'e, u hape hexak kar pà purupe a'e. 5Tatainy pyhaw har ài hekon a'e. A'e tatainy uhyape katu pyhaw. Ipytunaw numuwew pixik kwaw ihyape haw. 6Amo 'ar mehe (Zaneruwihawete tur 'ym mehe) Tupàn umur kar amo awa a'e, ko ywy rehe har wapyr a'e. — Emume'u heze'eg eho teko wanupe nehe, i'i izupe. Zuàw a'e awa her romo a'e. 7Ur a'e tatainy zàwenugar imume'u pà purupe, (Tupàn ta'yr romo heko haw imume'u pà wanupe). A'e rupi teko wenu ize'eg wà. Aze teko izeruzar wer a'e tatainy zàwenugar rehe wà nehe, upuner hehe uzeruzar haw rehe paw rupi wà nehe. 8Zuàw nuiko kwaw a'e tatainy zàwenugar romo a'e. Ur a'e tatainy imume'u pà purupe a'e. (— Aiko a'e tatainy zàwenugar romo ihe, ni'i pixik kwaw purupe.) 9Uze'eg oho iko purupe a'e. — Tatainy ikatu ma'e uhyape katu zanerehe. Nezewegatete a'e tatainy zàwenugar ur ma'e ràm a'e nehe no, ko ywy rehe har wapyr tur mehe a'e nehe no, ukwaw kar putar tuwe Tupàn hape teko wanupe a'e nehe, i'i oho iko purupe a'e. 10Kwehe mehe Zaneruwihawete uzapo ywy a'e. Ko 'ar rehe ur ko ywy rehe a'e. Ywy rehe har ko 'ar rehe har nukwaw kwaw ywy iapo arer romo heko haw a'e wà. 11Uzexak kar ko ywy rehe, tua'u ko ywy rehe no. Umume'u Tupàn ze'eg oho iko wànàm wanupe. Nuzeruzar kwaw hehe a'e wà. — Nereiko kwaw ureruwihawete romo, i'i izupe wà. 12Xo màràn zo uzeruzar hehe wà. Xo màràn zo umuigo kar uwihawete romo wà. — Tupàn ta'yr romo hekon a'e, i'i a'e teko izupe wà. A'e rupi Tupàn uze'eg nezewe a'e teko wanupe a'e. — Pezeruzar hera'yr rehe, a'e rupi peiko putar hepurumuzàmuzàg zàwenugar romo nehe, i'i wanupe. 13A'e rupi Tupàn ipurumuzàmuzàg zàwenugar romo wanekon wà. Aze awa ipurumuzàg wer amo wa'yr rehe nehe, wereko kuzà wemireko romo nehe. A'e re uzexak kar putar ta'yr a'e nehe. Tupàn nupurumuzàg kwaw nezewe a'e. — Peiko hepurumuzàmuzàg romo nehe, ta'e hepurumuigo kar wer penehe hepurumuzàmuzàg romo ihe xe, i'i putar teko wanupe nehe, aze a'e teko uzeruzar Zaneruwihawete rehe a'e wà nehe. 14A'e Tupàn ze'eg uzexak kar awa romo a'e. Zezuz her romo a'e. Wiko urepyr. Tupàn ta'yr romo hekon a'e. (Naheta kwaw amo ae ta'yr Tupàn pe a'e.) Wereko u ikàgaw uzehe a'e. Wereko ipuràg eteahy haw uzehe no. Uruexak ikàgaw ipuràg eteahy haw ure. Upurupuhareko katu tuwe a'e. Ipurupyro wer tuwe teko wanehe ikatu 'ym ma'e wi tatahu wi a'e. Umume'u tuwe ze'eg azeharomoete har oho iko purupe a'e no. 15Zuàw (purumuzahazahak ma'e) a'e, umume'u Tupàn ta'yr romo heko haw oho iko purupe a'e. Nezewe i'i wanupe a'e.— Aikwez a'e awa a'e kury, peme heremimume'u kwer a'e kury. — Ur putar amo ae heraikweromo a'e nehe, a'e peme ihe. Ikàg wera'u tuwe ihewi a'e, ta'e hezexak kar 'ym mehe we wikuwe Tupàn zaneru ipyr a'e xe, a'e peme ihe. 16Upurupuhareko katu tuwe a'e, upuruamutar a'e no, a'e rupi ikatuahy ma'e tetea'u uzapo zanewe paw rupi a'e. Nupytu'u kwaw iapo re a'e. 17Tupàn umur ze'eg kwehe arer Moizez inuromo teko wanupe. A'e rupi puruamutar haw azeharomoete har ur Zezuz Zaneruwihawete inuromo zanewe a'e no. 18Ni amo teko nuexak pixik kwaw Tupàn a'e wà. Pitài zo ta'yr a'e. Ta'yr a'e, nuzawy pixik kwaw u a'e. Izàwegatete hekon a'e. A'e ta'yr a'e, u ipyr wiko ma'e a'e, xo a'e zo ukwaw kar u purupe a'e.Zuàw purumuzahazahak ma'e uze'eg a'e kury 19Zuàw upurumuzahazahak oho iko Metàn taw huwake a'e, Zotàw yrykaw heme'ywyr a'e. Na'e amo 'ar mehe tuwihaw Zeruzarez tawhu pe har a'e wà, ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e a'e wà no, umur kar amo awa Zuàw pe a'e wà. A'e awa imur kar pyrer a'e wà, Xaxeto romo wanekon a'e wà. Erewi haikwerupi har romo wanekon wà. Tuwihaw uze'eg wanupe wà. — Pepuranu peho Zuàw rehe nehe ty wà, i'i wanupe wà, ipyr wamono kar pà wà. — Mo romo ereiko ne, mo nemur kar a'e, teko wamuzahazahak kar pà newe a'e, peze izupe nehe, i'i wanupe wà. Oho hehe upuranu pà wà. Uhem ipyr wà. — Mo romo ereiko ne, mo nemur kar teko wamuzahazahak kar pà newe a'e, i'i izupe wà. 20Nuenuxi kwaw uze'eg wanuwi a'e. Ze'eg azeharomoete har umume'u tuwe wanupe. — Naiko kwaw a'e tuwihawete romo ihe, naiko kwaw Purupyro Ma'e ur ma'e ràm romo ihe, i'i wanupe. 21— Mo romo ereiko ne, i'i izupe wà, hehe upuranu pà wà. — Aipo Eri romo ereiko ne. (Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer umume'u izewyr àwàm a'e wà, ikweraw pàwàm a'e wà no), i'i izupe wà.— Nan kwaw pa, i'i wanupe. — Aipo a'e Tupàn ze'eg imume'u har ur ma'e ràm romo ereiko ne, (Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer umume'u tur àwàm a'e wà no), i'i izupe wà. — Nan kwaw pa, i'i wanupe. 22Na'e upuranu wi hehe wà kury. — Mo romo ereiko ne. Emume'u urewe ty. A'e rupi urupuner putar nereko haw imume'u haw rehe uremur kar har wanupe nehe. Mo romo ereiko ne, emume'u nereko haw urewe ty, i'i izupe wà. 23Na'e uze'eg Zuàw wanupe.— Kwehe mehe Izai umume'u hereko àwàm a'e, uze'eg imuapyk pà pape rehe a'e. Na'aw ize'eg awer xe a'e kury.— Ur putar amo awa purupyr a'e nehe. Uze'eg putar oho iko purupe nehe, tàpuz heta 'ymaw pe nehe, ywyxig heta haw pe nehe. Teko oho putar ipyr wà nehe, Ize'eg henu pà wà nehe. Nezewe i'i putar wanupe a'e nehe. — Zanezar ur putar a'e nehe kury. A'e rupi ximukatu hape izupe nehe,i'i Izai.Aiko a'e awa romo ihe. Aiko Zaneruwihawete henataromo ur ma'e kwer romo ihe, i'i Zuàw tuwihaw wanupe. 24Na'e akwez parizew hemimur kwer 25upuranu wi hehe wà kury. — Nereiko kwaw Tuwihawete Purupyro Ma'e romo ne. Nereiko kwaw Eri ukweraw wi ma'e kwer romo. Nereiko kwaw amo ae Tupàn ze'eg imume'u har ur ma'e ràm romo, i'i izupe wà. — Màràzàwe tuwe erepurumuzahazahak eho iko ne, i'i izupe wà. 26Uze'eg wanupe.— Apurumuzahazahak 'y pupe ihe. Amo awa wiko xe zanepyr a'e kury. Penemigwaw 'ym romo hekon a'e. A'e awa umume'u putar Tupàn ze'eg wà purupe a'e nehe, 27heraikweromo a'e nehe, hepytu'u re a'e nehe. Tuwihaw ikàg wera'u ma'e romo hekon a'e. Ma'e hereko 'ymar romo ikàg 'ym ma'e romo aiko huwa rupi ihe. 28Ko ma'e paw uzeapo Metàn taw pe. Metàn taw a'e, Zotàw yrykaw waz rehe tuz a'e, kwarahy ihemaw kutyr a'e. Zuàw umuzahazahak teko tetea'u a'e pe wà.Àràpuhàràna'yr zàwenugar rehe ze'egaw xe a'e kury 29Iku'egwepe Zezuz ur Zuàw ipyr a'e kury. Wexak tur mehe a'e. Uze'eg teko wanupe.— Aikwez àràpuhàràna'yr zàwenugar teko wakatu 'ygwer i'okar a'e, i'i wanupe. 30Aze'eg ko awa rehe ihe. — Amo awa umume'u putar Tupàn ze'eg wà purupe a'e nehe, heraikweromo nehe, hepytu'u re nehe, a'e peme. — Ikàg wera'u ihewi a'e, ta'e wikuwe Tupàn zaneru ipyr hezexak kar 'ym mehe we a'e rihi xe, a'e peme, hehe heze'eg pà. 31Karumehe nakwaw kwaw Tupàn hemimur karer romo heko haw ihe, hexak mehe ihe. Kutàri akwaw kury. Azur xe teko wamuzahazahak pà 'y pupe ihe, ko awa tur àwàm imume'u pà purupe ihe. A'e rupi Izaew izuapyapyr a'e wà nehe, wexak putar uwihaw a'e wà nehe, ukwaw putar upyro har a'e wà nehe no. Ko awa a'e, wanuwihawete romo hekon a'e, wapyro har romo hekon a'e. 32Aexak Tupàn rekwe tur mehe ihe. Pykahu ài wezyw ywak wi a'e, ko awa rehe upyta pà a'e. 33Nakwaw kwaw Tupàn hemimur kar romo heko haw hexak mehe ihe. Kutàri akwaw heko haw kury, i'i wanupe. Tupàn a'e, purumuzahazahak ma'e romo hemuigo kar a'e, hemur kar xe a'e. — Emuzahazahak teko 'y pupe ne wà nehe, i'i ihewe. Uze'eg ihewe. — Erexak putar herekwe iwezyw mehe amo awa rehe nehe, hehe ipyta mehe nehe. A'e awa omono kar putar herekwe Puràg purehe a'e nehe, i'i ihewe. (Aze zazahak 'y pupe nehe, naheta kwaw to'om zanepir rehe nehe. Nezewegatete, aze ko awa umur wekwe zanepy'a pe a'e nehe, zanemukatu putar zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi a'e nehe.) 34Aexak tuwe Tupàn rekwe tur mehe ihe. Amume'u tuwe kwez peme kury. Ko awa a'e, Tupàn ta'yr romo hekon tuwe a'e.Mokoz awa oho Zezuz hupi a'e wà kury 35Iku'egwepe Zuàw wiko a'e pe mokoz wemimu'e wapyr a'e. 36Wexak wi Zezuz a'e, a'e pe iata mehe a'e.— Aikwez Tupàn hemimur karer a'e, aikwez àràpuhàràna'yr zàwenugar umàno ma'e ràm a'e, i'i wanupe. 37A'e mokoz hemimu'e wenu ize'eg mehe wà. A'e rupi wezar Zuàw wà kury, Zezuz rupi oho pà wà kury. 38Uwak Zezuz waikweromo har wata ma'e wanehe ume'e pà. Wexak a'e mokoz awa a'e wà. — Ma'e pekar peiko, ma'e peputar, i'i wanupe. Uze'eg izupe wà. — Hawi, i'i izupe wà. (— Purumu'e ma'e, i'i zaneze'eg rupi.) — Ma'e pe nereko haw, i'i izupe wà. 39— Pezur herupi hereko haw hexak pà nehe ty wà, i'i wanupe. Oho hupi wà. Wexak heko haw wà. Karuk etea'i a'e pe wahem mehe a'e. Upyta ipyr wà. Kwarahy heixe re oho izuwi wà. 40Amo a'e Zuàw hemimu'e kwer Zezuz rupi oho ma'e kwer Anere her ma'e a'e, Ximàw Pet tywyr romo hekon a'e. 41Na'e wekar wyky'yr oho a'e kury, izupe uze'eg pà a'e kury. Wexak kury. — Uruexak Mexi kwez ure, i'i izupe huwàxi mehe. (— Zaneruwihawete Zanepyro har, i'i Mexi zaneze'eg rupi.) 42Na'e werur wyky'yr Zezuz pe kury. Zezuz ume'e hehe. — Ximàw Zuàw ta'yr nerer romo ne, i'i izupe. — Ko 'ar rehe Xew nerer romo kury. (— Pet, i'i a'e her kere ywy rehe har waze'eg rupi a'e. — Ita, i'i zaneze'eg rupi.)Zezuz uze'eg Natanaew pe kury 43Iku'egwepe kury. Uze'eg Zezuz wemimu'e wanupe. — Karirez ywy rehe aha putar ihe nehe kury, i'i wanupe. Na'e Zezuz wekar Piri oho. Wexak kury. — Eho herupi nehe ty, eiko heremimu'e romo nehe ty, i'i izupe. 44Piri a'e, Metexaz taw pe har romo hekon a'e. Anere a'e, Pet a'e no, Metexaz pe har romo wanekon a'e wà no. 45Na'e Piri wekar umyrypar Natanaew oho a'e kury, wexak kury. Uze'eg izupe. — Uruexak awa Moizez hemimume'u kwer ure kury, i'i izupe. Uruexak amogwer Tupàn ze'eg imume'u har hemimume'u kwer ure.— Kwehe mehe Moizez umume'u heko àwàm a'e, Tupàn ze'eg pape rehe imuapyk mehe a'e. Amogwer Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer a'e wà no, umume'u tur àwàm a'e wà no, i'i izupe. — Zezuz her romo a'e, Zuze ta'yr romo hekon a'e, Nazare taw pe har romo hekon a'e, i'i Piri Natanaew pe. 46Na'e Natanaew upuranu hehe kury.— Aipo heta teko ikatu ma'e Nazare taw pe a'e wà, i'i izupe. — Aipo Zaneruwihawete ur putar a'e wi a'e nehe, i'i izupe.— Eho herupi hexak pà nehe ty, i'i Piri izupe. 47Na'e Natanaew oho Zezuz kutyr kury. Wexak Zezuz tur mehe a'e. Uze'eg amogwer wanupe kury, Natanaew rehe kury. — Aikwez amo Izaew izuapyr ikatu ma'e a'e. Nahemu'em kwaw purupe a'e. Naheta kwaw temu'emaw hehe a'e, i'i wanupe, Natanaew rehe uze'eg pà. 48Wenu Natanaew ize'eg mehe. A'e rupi upuranu hehe.— Màràzàwe mehe tuwe hekwaw pe ne. Naherexak pixik kwaw pe ne, i'i izupe. — Piri nerenoz 'ym mehe uruexak kwez ihe, ma'ywa'yw iwy pe nereko mehe ihe, i'i Zezuz izupe. 49— Purumu'e ma'e, i'i Natanaew izupe.— Tupàn ta'yr romo ereiko ne, Izaew izuapyr wanuwihawete romo ereiko ne, i'i izupe. 50I'i Zezuz izupe. — Uruexak kwez xe muite wi nereko mehe ihe, ma'ywa'yw iwy pe nereko mehe ihe. Naiko kwaw neruwake nerexak mehe. A'e rupi erezeruzar herehe kury. Azapo putar amo ae purumupytuhegatu kar haw tetea'u ihe nehe no. Erexak putar a'e ma'e iapo mehe nehe no. 51Na'e uze'eg amogwer wemimu'e wanupe no. — Azeharomoete ko heze'eg ihe. Amo 'ar mehe pexak putar ywak izewàpytymawok mehe nehe. Heru heko haw pe har wezyw putar ihewe wà nehe, uzeupir putar oho ihewi wà nehe no. Pexak putar wawezyw mehe waho mehe pe wà nehe no.","num_words":2044,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.265,"stopwords_ratio":0.46,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUÀW 15\\n— Ma'ywa 'yw ài aiko ihe, i'i Zezuz wemimu'e wanupe a'e kury\\n1 (Amo ae tàpuz me) uze'eg wi Zezuz urewe a'e kury.\\n— Ma'ywa 'yw ài aiko ihe. Heru a'e, ma'ywa 'yw rehe uzekaiw ma'e ài hekon a'e. 2 Herehe uzeruzar ma'e a'e wà, hàkàgwer ài wanekon a'e wà. Aze amo hàkà na'i'a kwaw nehe, a'e mehe hehe uzekaiw ma'e omonohok putar a'e nehe. Weityk hàkàgwer i'a 'ym ma'e kwer a'e. A'e rupi ma'ywa 'yw ikatu wera'u putar a'e nehe, i'a katu wera'u putar a'e nehe no. 3 Heru pemukatu kwez kury, (akwez ma'ywa 'yw ài kury), ta'e peruzar ize'eg heremimume'u kwer pe xe. 4 Aze izar omonohok hàkà i'yw wi nehe, a'e hàkàgwer nupuner kwaw i'a haw rehe nehe. Nezewegatete aze napeiko kwaw heremiruze'eg romo nehe, naperuzar kwaw heze'eg nehe. Peiko tuwe heremiruze'eg romo nehe. Nezewe mehe peiko putar i'a katu ma'e ài nehe.\\n5 Ma'ywa 'yw ài aiko ihe. Hàkàgwer ài peiko pe. Aze hàkà upyta u'yw ikatu ma'e rehe nehe, i'a katu putar nehe. Nezewegatete aze peiko heremiruze'eg romo nehe, peruzar putar heze'eg nehe, ikatuahy ma'e tetea'u iapo pà nehe. 6 Aze amo upytu'u heremiruze'eg romo wiko re nehe, hàkàgwer i'ok pyrer ài hekon putar a'e nehe. Uxinig putar nehe. Hehe uzekaiw ma'e omono'og putar agwer hàkàgwer uxinig ma'e kwer a'e nehe, tata pupe hapy pà a'e nehe. 7 Aze pepyta heinuromo nehe, aze heze'eg upyta peinuromo nehe, pepuner wyzài ma'e henoz taw rehe ihewe nehe. Amono putar a'e ma'e peme ihe nehe. 8 Aze ma'ywa 'yw i'a katu nehe, — Ikatu ma'e, i'i teko i'yw pe wà nehe. Nezewegatete aze peruzar heze'eg nehe, peiko putar heremimu'e romo nehe. A'e mehe teko ukwaw putar heru ikàgaw ipuràg eteahy haw a'e wà nehe, penehe ume'e pà a'e wà nehe. 9 Heru peamutar katu a'e. Nezewegatete apuamutar katu ihe no. Peiko wi wi heremiruze'eg romo nehe. A'e mehe napytu'u kwaw peamutar katu re ihe nehe. 10 Aruzar heru ze'eg ihe. A'e rupi heamutar katu a'e. Nezewegatete peruzar heze'eg nehe. A'e mehe napytu'u kwaw peamutar katu re ihe nehe.\\n11 Amume'u agwer ma'e kwez peme ihe, ta'e hepurumurywete kar wer penehe ihe xe. Penurywete putar tuwe nehe. Penurywete haw uhyk putar peme nehe.\\n12 Peruzar ko heze'eg nehe. Apuamutar katu ihe. Nezewegatete pezeamutamutar katu nehe no. 13 Aze awa uzezuka kar umyrypar hekuzaromo a'e nehe, azeharomoete wiko umyrypar iamutar katu har romo a'e nehe. 14 Aze peruzar heze'eg nehe, peiko putar hemyrypar romo nezewegatete nehe no.\\n15 — Ihewe uma'ereko ma'e, na'e kwaw peme ihe kury. Ta'e uma'ereko ma'e nukwaw kwaw uzar hemiapo ràm a'e wà xe. Uma'ereko e izupe wà. — Hemyrypar, a'e peme kury. Ta'e amume'u ma'e heru hemimume'u kwer paw peme ihe kury xe. 16 Naherexak kwaw pe. Apuexaexak ihe. — Peruzar heze'eg nehe, pemume'u Tupàn ta'yr romo hereko haw purupe nehe, a'e peme. Teko tetea'u uzeruzar herehe a'e wà kury, ta'e wenu peze'eg a'e wà xe. Penemiapo kwer nuzawy kwaw ma'e'a kwer upaw 'ym ma'e a'e, ipuga 'ym ma'e a'e. A'e rupi aze penoz ma'e heru pe nehe, herer rehe nehe, umur putar a'e ma'e peme a'e nehe. 17 Peruzar ko heze'eg nehe. Pezeamutamutar katu nehe.\\n— Teko ywy rehe har na'iakatuwawahy kwaw penehe a'e wà nehe, i'i Zezuz wemimu'e wanupe a'e kury\\n18 Uze'eg wi urewe.\\n— Teko ywy rehe har heremiruze'eg 'ym a'e wà, na'iakatuwawahy kwaw penehe a'e wà. Pema'enukwaw ko ma'e rehe nehe. Herehe ràgypy na'iakatuwawahy kwaw a'e wà. 19 Ikatu uzeupeupe wà. Aze mo peiko wazàwe, a'e mehe mo pekatu mo wanupe. Peiko mo wamyrypar romo. Apuexaexak ihe, ko ywy rehe har wamyter wi ihe. A'e rupi napeiko kwaw wazàwe kury. A'e rupi na'iakatuwawahy kwaw penehe a'e wà kury. 20 Pema'enukwaw a'e heze'eg amo 'ar mehe heremimume'u kwer rehe. Awa na'ikàg wera'u kwaw uzar wi a'e. Heàmàtyry'ymar upuraraw kar ma'erahy ihewe a'e wà. Upuraraw kar putar ma'erahy peme a'e wà nehe no. Amo teko weruzar heze'eg a'e wà. Weruzar putar peze'eg wà nehe no. 21 Heàmàtyry'ymar upuraraw kar putar ma'erahy peme a'e wà nehe, ta'e peiko heremiruze'eg romo pe xe, ta'e nukwaw kwaw hemur kar har a'e wà xe. 22 Aze mo nazur iwer wanupe heze'eg pà ihe, a'e mehe mo — Ikatu 'ym ma'e iapo har wà, ni'i wer mo Tupàn heàmàtyry'ymar wanupe a'e. Ukwaw heze'eg a'e wà kury, a'e rupi ukwaw ikatu 'ym ma'e iapo har romo weko haw a'e wà kury. 23 Aze amo na'iakatuwawahy kwaw herehe a'e nehe, na'iakatuwawahy kwaw heru rehe a'e nehe no. 24 Azapo purumupytuhegatu kar haw a'e teko wamytepe ihe. Ni amo nuzapo pixik kwaw agwer ma'e wanuwa rupi a'e wà. Aze mo nazapo iwer a'e ma'e wanuwa rupi ihe, a'e mehe mo — Ikatu 'ym ma'e iapo har wà, ni'i iwer mo Tupàn a'e teko wanupe. Wexak heremiapo kwer wà. A'e rupi na'iakatuwawahy kwaw herehe wà kury, heru rehe wà no. 25 I'i ze'eg kwehe arer a'e. — Nazapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e wanupe ihe. Nezewe rehe we na'iakatuwawahy kwaw herehe a'e wà, i'i ze'eg kwehe arer. Heàmàtyry'ym e waiko a'e wà.\\n26 Ur putar purupytywà ma'e a'e nehe. Tupàn ze'eg azeharomoete har imume'u har romo hekon a'e. Tupàn umur kar putar nehe. Wiko Tupàn pyr kury. Amur kar putar peme ihe nehe. A'e Tekwe uze'eg putar peme herehe a'e nehe no. 27 Peze'eg putar herehe teko wanupe nehe no, ta'e izypy mehe arer we peiko herehe we xe, ta'e peata herupi tuweharupi xe.","num_words":859,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.26,"stopwords_ratio":0.461,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg MATEW 1\\nMatew umume'u Zezuz tàmuzgwer waner xe a'e wà kury\\n1 Ai'aw Zezuz hàmuzgwer waner xe a'e wà kury. Zezuz Zaneruwihawete a'e, Tawi izuapyr romo hekon a'e. Tawi Àmàrààw izuapyr romo hekon a'e. Na'aw Zezuz Zaneruwihawete izypy waner xe a'e wà kury.\\n2 Heta Àmàrààw ta'yr Izak her ma'e izupe a'e. Izak umuzàg Zako a'e. Zako umuzàg Zuta a'e, Zuta heta tetea'u tywyr a'e wà. 3 Zuta umuzàg Pet a'e, Zer tu romo hekon a'e no. (Tamar wahy her romo a'e.) Pet umuzàg Ez a'e. Ez umuzàg Àràw a'e. 4 Àràw umuzàg Aminanaw a'e. Aminanaw umuzàg Naz a'e. Naz umuzàg Xarumu a'e. 5 Xarumu umuzàg Moaz a'e. (Ha'aw ihy her romo a'e.) Moaz umuzàg Ope a'e. (Huxi ihy her romo a'e.) Ope umuzàg Zexe a'e. 6 Zexe umuzàg tuwihaw Tawi a'e.\\nTawi umuzàg Xàrumàw a'e. (Ihy Uri hemireko kwer romo hekon a'e.) 7 Xàrumàw umuzàg Homoàw a'e. Homoàw umuzàg Awi a'e. Awi umuzàg Az a'e. 8 Az umuzàg Zuzapa a'e. Zuzapa umuzàg Zuràw a'e. Zuràw umuzàg Uzi a'e. 9 Uzi umuzàg Zotàw a'e. Zotàw umuzàg Akaz a'e. Akaz umuzàg Ezeki a'e. 10 Ezeki umuzàg Manaxe a'e. Manaxe umuzàg Amon a'e. Amon umuzàg Zuzi a'e.\\n11 Zuzi umuzàg Zekuni a'e, tywyr wanu romo wiko pà a'e no. A'e 'ar mehe zauxiapekwer Mawiron ywy rehe har uzàmàtyry'ym Izaew izuapyapyr wà a'e wà. Uzuka teko tetea'u a'e pe har wà. Weraha ikurer uzeupi wà, weko haw pe Mawiron tawhu pe wà.\\n12 Mawiron tawhu pe waneraha pawire Zekuni umuzàg Xaraxiew a'e. Xaraxiew umuzàg Zurupapew a'e. 13 Zurupapew umuzàg Amiu a'e. Amiu umuzàg Eriaki a'e. Eriaki umuzàg Azor a'e. 14 Azor umuzàg Xatok a'e. Xatok umuzàg Àki a'e. Àki umuzàg Eriu a'e. 15 Eriu umuzàg Ereazar a'e. Ereazar umuzàg Pàtà a'e: Pàtà umuzàg Zako a'e. 16 Zako umuzàg Zuze a'e. Zuze Mari imen romo hekon a'e. Mari Zezuz ihy romo hekon a'e. Zanepyro har Zanezar, za'e Zezuz pe zane no.\\n17 Àmàrààw heta ta'yr a'e. Ta'yr a'e no, heta ta'yr a'e no. Nezewegatete wana'yna'yr a'e wà no. Aze zazypyrog wazuapyapyr wapapar pà Àmàrààw ta'yr rehe we nehe, aze xipapar te Tawi rehe we nehe, heta 14 wazuapyapyr wamuzàg awer wà nehe. Aze zazypyrog wi wapapar pà Tawi ta'yr rehe we nehe, aze xipapar te Mawiron pe heraha pyrer wanehe we nehe, heta 14 wazuapyapyr wamuzàg awer wà nehe no. Aze zazypyrog wi wapapar pà Mawiron pe heraha pyrer wanehe we nehe, aze xipapar te Zezuz rehe we nehe, heta 14 wazuapyapyr wamuzàg awer a'e wà nehe no.\\nZezuz uzexak kar a'e kury\\n18 Nezewe Zezuz Zaneruwihawete izexak kar awer a'e. Ihy Mari a'e, uzemume'u Zuze pe hemireko ràm romo a'e. Uzereko 'ym mehe we Mari ipuru'a a'e. Ta'e Tupàn Hekwe Puràg umupuru'a kar oho a'e xe. (Mari ukwaw Tupàn Hekwe tur awer a'e.)\\n19 Zuze a'e, Mari imen ràm romo hekon a'e, wiko awa imunar 'ym ma'e romo hemu'em 'ym ma'e romo a'e. Na'e uze'eg uzeupe. — Mari ipuru'a a'e, i'i uzeupe. — Naiko kwaw imemyr tu romo ihe, i'i uzeupe.\\n— Namumaranugar kar kwaw heremireko ràm teko wanuwa rupi ihe nehe. Nan. Amuhàmuhàz putar zanezereko àwàm ihe nehe kury, imume'u 'ym pà teko wanupe ihe nehe kury, i'i uzeupe.\\n20 Nezewe ize'eg mehe we ur amo Tupàn heko haw pe har ipuahu pe kury, izupe uze'eg pà kury.\\n— Zuze Tawi izuapyr ne ty, i'i izupe.\\n— Ekyze zo nehe ty, ereko Mari eho neremireko romo nehe ty, i'i izupe ipuahu mehe. — Ta'e Tupàn Hekwe Puràg umupuru'a kar kwez a'e xe, i'i izupe. (—Ta'e Tekwe Puràg umuigo kar imemyr kwez hie pe a'e xe, i'i izupe.) 21 — Imemyrxak kar putar nehe. Kwarera'i romo uzexak kar putar a'e nehe, i'i izupe. — Emono Zezuz her romo izupe nehe, ta'e upyro putar wànàm a'e wà nehe xe, wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi a'e wà nehe xe, i'i izupe. (— Purupyro ma'e, i'i her zaneze'eg rupi.)\\n22 A'e ma'e paw uzeapo nezewe a'e, ta'e Zanezar umume'u kar uze'eg a'e xe, imume'u har pe kwehe mehe a'e xe. Ai'aw ize'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer xe a'e kury.\\n23 Kuzà umen rehe uzepuhe 'ym ma'e a'e nehe,\\nIpuru'a putar a'e nehe.\\nImemyr awa romo hekon putar nehe.\\nEmanuew, her romo nehe.\\n(— Tupàn zanepyr hekon, i'i her zaneze'eg rupi.)\\n24 Na'e Zuze ume'e upuahu re a'e kury. Weruzar Tupàn heko haw pe har ze'eg oho a'e. Wereko Mari oho wemireko romo kury. 25 Noho kwaw ipuhe imemyrhem 'ym mehe a'e. Na'e amo 'ar mehe uzexak kar imemyr a'e kury. Zuze omono Zezuz her romo izupe.","num_words":711,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.269,"stopwords_ratio":0.356,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg AZEW 1\\nTupàn uzapo kar wi tàpuzuhu a'e\\n1 Nariw Pezi ywy rehe har wanuwihaw romo heko mehe, mokoz haw kwarahy rehe, pitài haw 'ar mehe, 6 haw zahy nehe no, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u kar amo uze'eg uze'eg imume'u har Azew her ma'e pe. A'e rupi uze'eg Azew umume'u a'e ze'eg Zurupapew Xaraxiew ta'yr Zuta ywy rehe har wanuwihaw pe a'e, xaxeto wanuwihawete Zuzue Zozanak ta'yr pe a'e no. 2 Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e uze'eg nezewe a'e. — Tupàn Hàpuzuhu iapo wi haw 'ar nuhem kwaw a'e rihi, i'i teko waiko wà, i'i Tupàn.\\n3 A'e rupi Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e umuze'eg kar uze'eg imume'u har Azew her ma'e nezewe a'e kury.\\n4 — Teko Zuta ywy rehe har wà. Peiko tàpuzuhu hekuzar katu ma'e ipuràg eteahy ma'e pupe ko 'ar rehe kury. Napezapokatu wi kwaw heràpuzuhu. Heityk pyrer a'e. Iaiw haw rehe hin e a'e. Aipo ikatu nezewe haw. 5 Pema'enukwaw katu ma'e peme uzeapo ma'e kwer rehe nehe. 6 Pezutym ma'eà'yz tetea'u. Xo pixika'i ma'e zo pepo'o a'e re. Heta wewer temi'u peme. Nuhyk kwaw. Pema'uhez peiko. Heta wewer win peme. Nuhyk kwaw peka'u haw romo. Heta wewer pekamir penopoz peme. Napemuaku kwaw penuwixàg mehe. Uma'ereko ma'e upyhyk temetarer uma'ereko haw rupi. Nuhyk kwaw penekuwe haw romo, i'i Tupàn.\\n7 A'e rupi Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e uze'eg nezewe kury. — Pema'enukwaw katu ma'e peme uzeapo ma'e kwer rehe nehe. 8 Peho ywytyruhu pe nehe kury. Perur ywyra nehe. Pezapo wi heràpuzuhu nehe. Herurywete putar a'e heràpuzuhu ràm rehe nehe. Teko hemuwete katu a'e pe wà nehe. Hemurywete kar putar a'e pe wà nehe.\\n9 Peàro arozràn ipo'o haw uhua'u ma'e. Xo pixika'i ma'e zo pepo'o. Pezeagaw a'e arozràn pixika'i ma'e peneko haw pe heraha pà. Amumaw a'e temi'u pewi herur mehe. Pepuranu pezehezehe nezewe nehe. — Màràzàwe tuwe Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e uzapo agwer ma'e zanewe a'e, peze pezeupe nehe. Azapo nezewe haw peme ihe, ta'e xo penàpuz rehe zo pezekaiw pe xe. Napezekaiw kwaw heràpuzuhu imuaiw pyrer rehe. 10 A'e rupi nukyr kwaw àmàn. A'e rupi nahezuz kwaw arozràn peko kaiwer rehe har pe. 11 Amupytu'u kar àmàn ikyr ire kaiwer pe ihe, ywytyruhu pe ihe no. Amuxinig kar arozràn itymaw. Amuxinig uwà tyw no, uri tyw no, amo ma'etymaw ko ywy rehe har paw no. Ixinig awer uzepyk teko wanehe, ma'ea'yr wanehe no, miar wanehe no, ma'etymaw nànàn no, i'i Tupàn.\\nTeko weruzar Tupàn hemiapo putar haw a'e wà\\n12 Na'e Zurupapew Zuta wanuwihaw a'e, Zuzue xaxeto wanuwihawete a'e no, teko Mawiron wi izemunehew pyrer wi uzewyr ma'e kwer paw a'e wà no, ukyze Tupàn wi a'e wà kury. Weruzar uzar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ze'eg Azew pe imur pyrer wà kury. Tupàn ze'eg imume'u har romo hekon Azew a'e. 13 Nezewe mehe Azew Tupàn ze'eg imume'u har uze'eg Zuta ywy rehe har wanupe ko Tupàn ze'eg imume'u pà wanupe. — Aiko putar penehe we ihe nehe. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e aze'eg kwez ihe kury, i'i Azew wanupe.\\n14 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umukàg kar a'e teko paw a'e wà kury, wamurywete kar pà a'e wà kury. Zurupapew Zuta wanuwihaw, Zuzue xaxeto wanuwihawete no, teko Mawiron wi izemunehew pyrer uzewyr ma'e kwer wà no. Uzemono'og paw rupi uzar Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e ràpuzuhu iapo katu pà wà, iapo haw rehe uzypyrog pà wà. 15 24 haw 'ar mehe 6 haw zahy rehe mokoz haw kwarahy rehe Nariw tuwihawete romo heko mehe uzypyrog Tupàn Hàpuzuhu iapo wi pà wà kury.","num_words":553,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.443,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZE'EG XIROGATU 31\\nZe'egaw tuwihawete wanupe har\\n1 Na'aw tuwihawete Eremuwew ihy ize'eg ikatu ma'e xe kury.\\n2 Ereiko hememyr heremiamutar romo ne. Uruwenoz Tupàn pe. Nemur ihewe a'e. Ma'e a'e putar nehe. 3 Emumaw zo nekàgaw paw kuzà wapuhe nehe. Emumaw zo neremetarer paw kuzà wanehe we nehe. Te amo tuwihawete uzemumaw nezewe a'e wà. 4 Ezeapyaka katu ko ze'eg rehe, Eremuwew. Na'ikatu kwaw ma'ywa tykwer i'u haw tuwihawete wanupe. Na'ikatu kwaw kàwiahy i'u haw wanupe. 5 I'u mehe na'ima'enukwaw kwaw tàmuz waze'eg rehe wà. Heharaz hemetarer 'ym ma'e wanehe uzekaiw paw wi wà. 6 Ximono kàwiahy umàno etea'i ma'e ràm wanupe nehe, ma'erahy ipuraraw par wanupe nehe. 7 Tuwe u'u wà nehe. Nezewe mehe heharaz putar hemetarer 'ym ma'e romo weko haw wi wà nehe, uzemumikahy ma'e romo weko haw wi wà nehe no.\\n8 Eze'eg ikàg 'ym ma'e wanehe nezekaiw pà nehe. Ezekaiw ipytywà pyr 'ym wanehe nehe no. 9 Eze'eg wanekuzaromo nehe, wanehe nezekaiw pà nehe. Nezewe mehe eiko tuwihaw ikatu ma'e romo nehe. Ezekaiw hemetarer 'ym ma'e wanehe nehe. Ezekaiw ma'e hereko 'ymar ima'uhez ma'e wanehe nehe.\\nTemireko ikatu ma'e\\n10 Zawaiw katu tuwe temireko ikatu ma'e hexakaw. Ikatu wera'u ita hekuzar katu ma'e wi.\\n11 Imen uzeruzar hehe a'e. Nezewe mehe nuiko pixik kwaw hemetarer 'ym ma'e romo nehe.\\n12 U'ar nànàn xo ikatu ma'e zo uzapo iko. Nuzapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e.\\n13 Uma'ereko iko tuweharupi. Upuwàn àràpuhàràn hawer kamir romo iapo pà. Upuwàn amanezuràn irin her ma'e wopoz romo iapo pà no.\\n14 Werur temi'u muite wi wàpuz me. Nuzawy kwaw kanuhu ma'e tetea'u herur har.\\n15 Upu'àm ume'e pà izi'itahy wànàm wanemi'u ràm iapo pà, ma'e iapo kar pà uma'ereko ma'e wanupe.\\n16 Omono'og wemetarer. Na'e ume'eg kar ywy pehegwer oho. Uzutym ma'ywa uwà her ma'e i'yw a'e pe.\\n17 Uma'ereko katu tuwe. Ikàg. Nupytu'u kwaw uma'ereko re.\\n18 Ukwaw wemiapo ikatu haw upaw rupi. Xo pyhaw zo upytu'u uma'ereko re.\\n19 Upuwàpuwàn àràpuhàràn hawer inemo romo. Upyahaw wopoz romo iapo pà.\\n20 Upytywà hemetarer 'ym ma'e wà, ima'uhez ma'e wà no.\\n21 Huwixàgahy mehe nuzemumikahy kwaw. Ta'e heta kamir iànàm ma'e wànàm wanupe 'y.\\n22 Uzapo zewànaw. Umunehew wopoz irin iapo pyrer no. Umunehew uma'e amo pàn hekuzar katu ma'e iapo pyrer no.\\n23 Teko paw uze'egatu imen rehe wà. Imen wiko ikàg ma'e a'e pe har wainuromo a'e.\\n24 Uzapo kamir. Uzapo ku'apixi haw no. Ume'eg a'e ma'e ma'e me'eg kar har wanupe.\\n25 Ikàg a'e. Teko uze'egatu hehe wà. Nukyze kwaw uzeapo ma'e ràm rehe.\\n26 Uze'eg ma'e kwaw katu har ài. Nuze'egahy kwaw purupe. Uze'egatu wanupe.\\n27 Na'iranahy pixik kwaw. Uzekaiw wànàm wanehe tuweharupi.\\n28 Imemyr umuawate wà. Uze'egatu hehe wà. Imen uze'egatu hehe no. 29 — Kuzà tetea'u wiko umen wanemireko ikatu ma'e romo wà. Nekatu wera'u wanuwi upaw rupi ne, i'i imen izupe.\\n30 Kuzà puràg eteahy haw nuzawy kwaw purupe hemu'em ma'e. Puràg eteahy haw upaw amo 'ar mehe. Teko uze'egatu putar kuzà Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wi ukyze ma'e rehe wà nehe. 31 Emono ikatuahy ma'e hemiapo kwer paw hekuzaromo nehe. Tuwe teko paw uze'egatu hehe wà nehe. Upaw.","num_words":485,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.328,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 7\\n1 A'e rupi awakwer Zeàri taw pe har oho a'e pe Tupàn Ze'eg Hyru heraha pà a'e wi wà kury. Aminanaw hàpuz ywytyr rehe hin a'e. Omono Tupàn Ze'eg Hyru hàpuz pupe wà. Wexak ta'yr Ereazar her ma'e Tupàn Ze'eg Hyru rehe uzekaiw ma'e romo wà kury.\\nXamuew weruze'eg Izaew wà\\n2 Umumaw Tupàn Ze'eg Hyru 20 kwarahy ru'u Zeàri taw pe uin pà a'e. A'e kwarahy nànàn Izaew uze'eg waiko Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe wà, upytywà haw rehe wà. — Urepytywà pe nehe, i'i oho waiko wà.\\n3 Amo 'ar mehe uze'eg Xamuew Izaew wanupe a'e kury. — Aze pezewyr wer tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe nehe, peityk tupàn a'ua'u amo ae ywy rehe arer pe wà nehe. Peityk tupàn ua'u kuzà Atarot her ma'e hagapaw pe wà nehe no. Pezemonokatu tuwe Tupàn pe nehe. Xo a'e zo pemuwete katu nehe. A'e mehe pepyro putar Piri ywy rehe har wanuwi nehe, i'i wanupe.\\n4 A'e rupi Izaew weityk tupàn a'ua'u Kànàà wazar wanagaw paw a'e wà kury. Xo Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e zo umuwete katu wà kury.\\n5 Na'e omono'og Xamuew Izaew paw Mipa pe a'e wà kury. — A'e pe aze'eg putar Tupàn pe penehe ihe nehe, i'i wanupe, uze'eg imono kar pà wanupe. 6 A'e rupi Izaew paw uzemono'og Mipa pe wà kury. Wenuhem 'y ywy wi wà, imuwyryk kar pà Tupàn pe wà. Umumaw pitài 'ar umai'u 'ym pà Tupàn imuwete pà wà. — Iaiw ma'e uruzapo Tupàn henataromo ure, i'i teko Xamuew pe wà. A'e pe Mipa pe weruze'eg Xamuew teko Izaew izuapyapyr wà. Wiko wanuwihaw romo a'e pe.\\n7 Amo umume'u Izaew Mipa pe uzemono'ogaw oho Piri ywy rehe har pe wà. A'e rupi a'e 5 wanuwihaw uhem oho wemiruze'eg wanupi wà kury, Izaew waàmàtyry'ym pà wà kury. Izaew ukwaw wahem àwàm wà. Ukyze wanuwi wà. 8 A'e rupi uze'eg oho Xamuew pe wà. — Epytu'u zo Tupàn pe neze'eg ire nehe. Enoz Piri ywy rehe har wanuwi urepyro àwàm izupe nehe, i'i izupe wà.\\n9 Na'e Xamuew uzuka àràpuhàràna'yr hawitu ma'e kury, hapy pà Tupàn pe imono pyr romo kury. — Epytywà Izaew ne wà nehe, i'i izupe. Wenu Tupàn ize'eg. Uzapo heminozgwer. 10 Àràpuhàràna'yr hapy mehe we Piri ywy rehe har ur waiko Izaew wakutyr wà. Tupàn umuànoànog kar àmàn a'e pe wakutyr. Ukyze wà, a'e rupi nukwaw kwaw ma'e iapo haw wà. A'e rupi uzàn oho Izaew wanuwi wà. 11 Uhem Izaew Mipa wi wà kury, Piri ywy rehe har wanaikweromo uzàn pà wà kury. Uzukazuka oho waiko pe rupi wazàn mehe wà. Uhem Mete-Kar pe wà. 12 Na'e Xamuew upyhyk amo ita kury, imuapyk pà Mipa Xem wamyter pe. — Xe xe Tupàn zanepytywà a'e, i'i. A'e rupi Emenezer omono izupe her romo wà. — Ita zanepytywà awer hexak kar har, i'i her zaneze'eg rupi. Ta'e a'e 'ar mehe Tupàn upytywà a'e wà xe. 13 Nezewe Izaew izuapyapyr weityk Piri ywy rehe har a'e wà. Xamuew heko mehe we Tupàn numuixe kar kwaw Piri ywy rehe har Izaew waiwy rehe a'e wà. 14 A'e 'ym mehe Piri ywy rehe har upyhyk tawhu tetea'u Izaew wanuwi wà. Umuzewyr Ekerom tawhu imono Izaew wanupe wà. Umuzewyr Kat wanupe wà no. Tawhu a'e mokoz tawhu wamyter pe har umuzewyr wanupe wà no. Nezewe mehe Izaew upyhyk wi uiwy wà no. A'e ma'e uzeapo mehe Izaew upytu'u Amohe ywy rehe har waàmàtyry'ym ire wà.\\n15 Umumaw Xamuew weko haw Izaew wanuwihaw romo waneruze'egar romo weko haw. 16 Kwarahy nànàn Xamuew oho tawhu nànàn a'e: Metew, Ziwkaw, Mipa. Teko ur uzeruze'eg kar pà izupe wà. Umume'u wanemiapo ràm wanupe. 17 A'e re uzewyr weko haw pe Hama taw pe a'e. Wiko pureruze'eg ma'e romo a'e pe no. Uzapo amo ma'ea'yr hapy haw Tupàn henataromo a'e pe no.","num_words":600,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.467,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Mateus 1 GUBBI - Ai'aw Zezuz hàmuzgwer waner xe a'e wà - Bible Search\\n1Ai'aw Zezuz hàmuzgwer waner xe a'e wà kury. Zezuz Zaneruwihawete a'e, Tawi izuapyr romo hekon a'e. Tawi Àmàrààw izuapyr romo hekon a'e. Na'aw Zezuz Zaneruwihawete izypy waner xe a'e wà kury.\\n2Heta Àmàrààw ta'yr Izak her ma'e izupe a'e. Izak umuzàg Zako a'e. Zako umuzàg Zuta a'e, Zuta heta tetea'u tywyr a'e wà. 3Zuta umuzàg Pet a'e, Zer tu romo hekon a'e no. (Tamar wahy her romo a'e.) Pet umuzàg Ez a'e. Ez umuzàg Àràw a'e. 4Àràw umuzàg Aminanaw a'e. Aminanaw umuzàg Naz a'e. Naz umuzàg Xarumu a'e. 5Xarumu umuzàg Moaz a'e. (Ha'aw ihy her romo a'e.) Moaz umuzàg Ope a'e. (Huxi ihy her romo a'e.) Ope umuzàg Zexe a'e. 6Zexe umuzàg tuwihaw Tawi a'e.\\nTawi umuzàg Xàrumàw a'e. (Ihy Uri hemireko kwer romo hekon a'e.) 7Xàrumàw umuzàg Homoàw a'e. Homoàw umuzàg Awi a'e. Awi umuzàg Az a'e. 8Az umuzàg Zuzapa a'e. Zuzapa umuzàg Zuràw a'e. Zuràw umuzàg Uzi a'e. 9Uzi umuzàg Zotàw a'e. Zotàw umuzàg Akaz a'e. Akaz umuzàg Ezeki a'e. 10Ezeki umuzàg Manaxe a'e. Manaxe umuzàg Amon a'e. Amon umuzàg Zuzi a'e.\\n11Zuzi umuzàg Zekuni a'e, tywyr wanu romo wiko pà a'e no. A'e 'ar mehe zauxiapekwer Mawiron ywy rehe har uzàmàtyry'ym Izaew izuapyapyr wà a'e wà. Uzuka teko tetea'u a'e pe har wà. Weraha ikurer uzeupi wà, weko haw pe Mawiron tawhu pe wà.\\n12Mawiron tawhu pe waneraha pawire Zekuni umuzàg Xaraxiew a'e. Xaraxiew umuzàg Zurupapew a'e. 13Zurupapew umuzàg Amiu a'e. Amiu umuzàg Eriaki a'e. Eriaki umuzàg Azor a'e. 14Azor umuzàg Xatok a'e. Xatok umuzàg Àki a'e. Àki umuzàg Eriu a'e. 15Eriu umuzàg Ereazar a'e. Ereazar umuzàg Pàtà a'e: Pàtà umuzàg Zako a'e. 16Zako umuzàg Zuze a'e. Zuze Mari imen romo hekon a'e. Mari Zezuz ihy romo hekon a'e. Zanepyro har Zanezar, za'e Zezuz pe zane no.\\n17Àmàrààw heta ta'yr a'e. Ta'yr a'e no, heta ta'yr a'e no. Nezewegatete wana'yna'yr a'e wà no. Aze zazypyrog wazuapyapyr wapapar pà Àmàrààw ta'yr rehe we nehe, aze xipapar te Tawi rehe we nehe, heta 14 wazuapyapyr wamuzàg awer wà nehe. Aze zazypyrog wi wapapar pà Tawi ta'yr rehe we nehe, aze xipapar te Mawiron pe heraha pyrer wanehe we nehe, heta 14 wazuapyapyr wamuzàg awer wà nehe no. Aze zazypyrog wi wapapar pà Mawiron pe heraha pyrer wanehe we nehe, aze xipapar te Zezuz rehe we nehe, heta 14 wazuapyapyr wamuzàg awer a'e wà nehe no.\\n18Nezewe Zezuz Zaneruwihawete izexak kar awer a'e. Ihy Mari a'e, uzemume'u Zuze pe hemireko ràm romo a'e. Uzereko 'ym mehe we Mari ipuru'a a'e. Ta'e Tupàn Hekwe Puràg umupuru'a kar oho a'e xe. (Mari ukwaw Tupàn Hekwe tur awer a'e.)\\n19Zuze a'e, Mari imen ràm romo hekon a'e, wiko awa imunar 'ym ma'e romo hemu'em 'ym ma'e romo a'e. Na'e uze'eg uzeupe. — Mari ipuru'a a'e, i'i uzeupe. — Naiko kwaw imemyr tu romo ihe, i'i uzeupe.\\n20Nezewe ize'eg mehe we ur amo Tupàn heko haw pe har ipuahu pe kury, izupe uze'eg pà kury.\\n— Ekyze zo nehe ty, ereko Mari eho neremireko romo nehe ty, i'i izupe ipuahu mehe. — Ta'e Tupàn Hekwe Puràg umupuru'a kar kwez a'e xe, i'i izupe. (—Ta'e Tekwe Puràg umuigo kar imemyr kwez hie pe a'e xe, i'i izupe.) 21— Imemyrxak kar putar nehe. Kwarera'i romo uzexak kar putar a'e nehe, i'i izupe. — Emono Zezuz her romo izupe nehe, ta'e upyro putar wànàm a'e wà nehe xe, wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi a'e wà nehe xe, i'i izupe. (— Purupyro ma'e, i'i her zaneze'eg rupi.)\\n22A'e ma'e paw uzeapo nezewe a'e, ta'e Zanezar umume'u kar uze'eg a'e xe, imume'u har pe kwehe mehe a'e xe. Ai'aw ize'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer xe a'e kury.\\n23Kuzà umen rehe uzepuhe 'ym ma'e a'e nehe,\\n24Na'e Zuze ume'e upuahu re a'e kury. Weruzar Tupàn heko haw pe har ze'eg oho a'e. Wereko Mari oho wemireko romo kury. 25Noho kwaw ipuhe imemyrhem 'ym mehe a'e. Na'e amo 'ar mehe uzexak kar imemyr a'e kury. Zuze omono Zezuz her romo izupe.\\n© 2007, Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved. More Info | Version Index","num_words":653,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.268,"stopwords_ratio":0.343,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 KORIN 16\\nUze'eg temetarer penywyr wanupe penemimono ràm rehe xe a'e kury\\n1 Azapo kar putar amo ma'e peme ihe kury. (Tupàn hemiruze'eg Zutez ywy rehe har a'e wà, upuraraw ma'erahy kwer waiko a'e wà. Nuhyk kwaw temi'u wanupe.) A'e rupi pemono'og penemetarer ikurer nehe, wanupe imonokatu pà nehe. Amono'og kar temetarer Karaz ywy rehe har uzeruzar ma'e wanupe ihe. Nezewegatete amono'og kar kwez peme ihe kury. 2 Mytu'u haw 'ar nànàgatu pemono'og amo penemetarer ikurer nehe. Aze pemono'og temetarer tetea'u nehe, pemonokatu ikurer uhua'u ma'e nehe. Aze pixika'i penemimono'og nehe, xo pixika'i pemonokatu nehe. Pemono'ono'og imonokatu pà nehe. A'e mehe pepyr heho mehe heta tetea'u putar nehe. A'e mehe — Ximono'og temetarer tàrityka'i nehe, napeze kwaw hehem mehe nehe. 3 Pepyr heho mehe nehe, apuranu putar penehe ihe nehe. -Ma'enugar awa weraha putar penemetarer imono'og pyrer a'e wà nehe, Zutez ywy rehe har wanupe nehe. Pemume'u awa penemixamixak kwer ihewe wà nehe. A'e mehe azapo putar pape Zutez ywy rehe har wanupe ihe nehe. — Ko awa a'e wà, werur temetarer Korin tawhu pe har wanemimono'og kwer kwez peme a'e wà kury, a'e putar Zutez ywy rehe har wanupe nehe, pape rehe imuapyk pà ihe nehe. A'e mehe amono kar putar a'e temetarer heraha har ihe wà nehe, Zeruzarez tawhu pe har uzeruzar ma'e wanupe ihe wà nehe. 4 Aze ikatu nehe, aha putar wapyr ihe nehe no. Nezewe mehe a'e temetarer heraha har oho putar herupi a'e wà nehe no, Zeruzarez tawhu pe heho mehe a'e wà nehe no.\\nPawru umume'u Korin tawhu pe oho àwàm a'e kury\\n5 Aha putar Maxeton ywy rehe ihe nehe. Apyterahaw putar Maxeton ywy nehe. A'e re aha putar pepyr nehe. 6 Aze ru'u amumaw putar màràn 'ar pepyr hepyta pà nehe. Aze ru'u amumaw putar 'ar huwixàg ma'e paw rupi nehe, pepyr hepyta pà nehe. A'e mehe pepuner hepytywà haw rehe nehe, heata àwàm rehe nehe. Nakwaw kwaw heho àwàm ihe rihi. 7 Aze màràn 'ar amumaw pepyr nehe, na'ikatu kwaw ihewe nehe. Aze ikatu Tupàn pe nehe, amumaw putar 'ar tetea'u pepyr nehe.\\n8 Ko 'ar rehe apyta putar Ew tawhu pe ihe. Xo Penteko 'ar pawire ata putar aha xe wi nehe. 9 Aze apyta xe nehe, apuner Tupàn ze'eg imume'u haw rehe teko tetea'u wanupe nehe. Heta tetea'u Tupàn iàmàtyry'ymar xe a'e wà. Nazekaiw kwaw wanehe.\\n10 Aze Ximot oho pepyr nehe, pemuixe katu kar pezemono'ogaw pe nehe, penàpuz me nehe. Ta'e uma'ereko iko Zanezar pe a'e no xe, ihe ài a'e no xe. 11 Tuwe ni amo pepyr har nuze'eg zemueteahy kwaw hehe wà nehe. Pepytywàgatu nehe. A'e rupi upuner wata wi haw rehe amo taw pe nehe no, pekatu haw ikwaw pà nehe no. A'e rupi uzewyr putar ihewe nehe. Ihe ihe, herywyr wà no, uruàro izewyr àwàm uruiko ure.\\n12 Aze'eg putar zanerywyr Apor rehe peme ihe no. — Eho amogwer zanerywyr wanexak pà nehe, wapyr nezekytyar pà nehe, a'e izupe tuweharupi ihe. Noho kwaw pepyr ko 'ar rehe. Amo 'ar mehe nehe, aze upuner nehe, oho putar pepyr nehe.\\nPawru omono kar uze'eg wanupe xe a'e kury\\n13 Peiko ume'egatu ma'e ài nehe. Pezapo zo ikatu 'ym ma'e nehe, Zezuz tur àwàm hàrogatu pà nehe. Pepytu'u zo pezeruzar ire nehe, pekyze zo peàmàtyry'ymar wanuwi nehe, pekàg tuwe nehe. 14 Pezeamutamutar katu nehe, pema'ereko haw iapo mehe paw rupi nehe.\\n15 Pekwaw Ete pe, pekwaw iànàm pe wà no. Kwehe mehe amume'u Tupàn ze'eg aha Kere ywy rehe har wanupe ihe. A'e ràgypy uzeruzar Zezuz rehe a'e wà, henu mehe a'e wà, amogwer Kere ywy rehe har wanenataromo a'e wà. Tuweharupi upytywàgatu Tupàn hemiruze'eg waiko wà kury, wanehe uzekaiw pà wà kury. A'e rupi azapo kar amo ma'e peme ihe nehe kury. 16 Peruzar agwer teko pe wà nehe. Aze amo uzeruzar ma'e uma'ereko wazàwe Tupàn pe wà nehe, tuwe a'e teko wiko peneruze'egar romo wà nehe no, tuwe wiko penuwihaw romo wà nehe no.\\n17 Ete a'e, Potuna a'e no, Kere a'e no, xe hepyr wanekon a'e wà kury. Napeiko kwaw hepyr. Nazemumikahy kwaw ihe, ta'e wiko hepyr penekuzaromo a'e wà xe. 18 Pemurywete kar a'e wà. Hemurywete kar waiko nezewegatete ko 'ar rehe a'e wà no. Tuwe zazekaiw agwer awa wanehe nehe.\\n19 Uzeruzar ma'e Az ywy rehe har a'e wà, omono kar uze'eg peme a'e wà, — Pekatu aipo, i'i peme wà. Ak a'e, Pirixi a'e no, wanàpuz me uzemono'og ma'e uzeruzar ma'e a'e wà no, omono kar uze'eg peme a'e wà no. Ta'e pezeruzar Zaneruwihawete rehe pe no xe. 20 Uzeruzar ma'e xe har paw rupi a'e wà no, omono kar uze'eg peme a'e wà no. Peiko tywyr romo Zezuz inuromo. A'e rupi pexak kar pezeamutamutar katu haw pezeupeupe nehe.\\n21 Ko heze'eg pehegwera'i amuapyk putar hepo pupe azeharomoete ihe nehe kury. Ihe Pawru ihe, amono kar ko heze'eg peme ihe. Pekatu pa. 22 Aze teko nuzamutar katu kwaw Zanezar wà nehe, tuwe Tupàn uzepyk wanehe nehe. MARANATA, a'e peme. — Ezur nehe, urezar, i'i a'e ze'eg zaneze'eg rupi. 23 Tuwe Zezuz Zanezar pepuhareko a'e nehe, ikatuahy ma'e iapo pà peme a'e nehe.\\n24 Zaiko Zaneruwihawete Zezuz inuromo zane. Apuamutar katu tuwe inuromo ihe. Upaw kwez kury. Pawru.","num_words":827,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.479,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg EMEREW WÀ 13\\nPemume'u Tupàn ikatu haw izupe nehe, i'i wanupe a'e kury\\n1 Peiko penywyr ài pezeupeupe, ta'e pezeruzar Zaneruwihawete rehe pe xe. A'e rupi pezeamutamutar katu wi wi nehe. 2 Pemuixe katu kar uzeruzar ma'e amo ae taw pe har penàpuz me pe wà nehe. Aze ru'u Tupàn ze'eg imume'u har romo wanekon a'e wà nehe. (Aze ru'u Tupàn heko haw pe har ywy rehe ur ma'e kwer romo wanekon a'e wà nehe.) Kwehe mehe Àmàrààw umuixe kar mokoz awa wàpuz me a'e wà. Nukwaw kwaw waner. Tupàn heko haw pe har awa romo uzeapo ma'e kwer romo wanekon wà. Wixe hàpuz me uzekwaw kar 'ym pà izupe wà.\\n3 Tuwihaw umunehew kar amo uzeruzar ma'e zemunehew paw pe a'e wà, ta'e a'e tuwihaw na'iakatuwawahy kwaw Zezuz rehe a'e wà xe. Pepytywàgatu a'e zemunehew paw pe har pe wà nehe. Aze ru'u tuwihaw pemunehew putar amo 'ar mehe wà nehe no. Teko upuraraw kar ma'erahy amo uzeruzar ma'e wanupe a'e wà no, ta'e Zezuz na'ikatu kwaw a'e teko wanupe a'e xe. Pepytywàgatu a'e uzeruzar ma'e pe wà nehe no. Aze ru'u pepuraraw putar ma'erahy nezewegatete amo 'ar mehe nehe no.\\n4 Aze awa hemireko nehe, aze kuzà imen nehe, pemuawate katu wazereko haw nehe. Aze awa hemireko nehe, tuwe noho kwaw amo ae kuzà puhe nehe. Aze kuzà imen nehe, tuwe noho kwaw amo ae awa puhe nehe. Aze awa oho wemireko 'ym puhe nehe, Tupàn uzepyk putar hehe nehe. Aze kuzà oho umen 'ym puhe nehe, Tupàn uzepyk putar hehe nehe. Tupàn uzepyk putar kuzàwyzài wanehe nehe. Tupàn uzepyk putar kuzàwyzài puhe oho ma'e wanehe nehe no.\\n5 Aze ma'e pixika'i ma'e pereko nehe, aze penemetarer pixika'i nehe, penurywete nezewe mehe nehe. — Aze heremetarer tetea'u nehe, xo a'e mehe zo herurywete putar ihe nehe, peze zo nehe. Ta'e nezewe i'i Tupàn a'e xe. — Naha pixik kwaw pewi ihe nehe. Napuir pixik kwaw pewi ihe nehe, i'i zanewe a'e xe. 6 A'e rupi, tuwe nazakyze kwaw ma'e wi nehe. Tuwe zaze'eg nezewe nehe.\\n— Zanezar a'e, hepytywà har romo hekon a'e.\\nNakyze kwaw ma'e wi ihe nehe.\\nTeko nupuner kwaw hemono kar haw rehe tatahu pe wà nehe,\\ntuwe za'e nehe.\\n7 Pema'enukwaw katu peneruze'egar izypy mehe arer wanehe nehe. Umume'u Tupàn ze'eg peme a'e wà. Pema'enukwaw waneko awer rehe nehe, wamàno awer rehe nehe. Peiko wazàwe nehe, pezeruzar Tupàn rehe wazàwegatete nehe no. 8 Zezuz Zanezar a'e, ikatuahy kwehe mehe a'e. Ikatuahy ko 'ar rehe no. Ikatuahy putar tuweharupi nehe no. Nuzawy pixik kwaw nehe. 9 Teko umume'u putar amo ae ze'eg wà peme a'e wà nehe, Tupàn ze'eg azeharomoete har imume'u 'ym pà peme a'e wà nehe. Peruzar zo waze'eg nehe. Ipurawy kar wer Tupàn hape rehe peme wà. Pezekaiw zo waze'eg rehe nehe. Tupàn zanepuhareko a'e, a'e rupi umukàg zanepy'a a'e. Ikatuahy nezewe haw zanewe. Ze'eg kwehe arer umuzekwaku kar teko temi'u tetea'u rehe a'e wà. Aze xiruzar wi wi ze'eg kwehe arer nehe, naximukàg kwaw zanepy'a nezewe mehe. Ze'eg kwehe arer heruzar har a'e wà, ma'e tetea'u rehe uzekwaku ma'e romo wanekon a'e wà. Na'ikàg wera'u kwaw uzeruzar haw rehe wà, a'e ma'e rehe uzekwaku re wà.\\n10 Xaxeto a'e wà, ze'eg kwehe arer heruzar har a'e wà, uzuka ma'ea'yr a'e wà, teko wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e hekuzaromo a'e wà. Zezuz umàno zaneremiapo kwer imekuzar pà a'e. A'e rupi naxiuka kwaw ma'ea'yr Tupàn huwa rupi kury. Ko 'ar rehe kury, ma'ea'yr zuka haw rehe uzeruzar ma'e a'e wà, nuzeruzar kwaw Zezuz imàno awer rehe a'e wà. A'e rupi nuiko kwaw Zezuz hemiruze'eg romo wà. 11 Xaxeto wanuwihaw a'e, zutew wanuwihaw a'e, uzuka ma'ea'yr a'e. A'e re weraha huwykwer tàpuzuhu ipupyaikaw pyrer inugwer pupe. Omono Tupàn pe teko wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e hekuzaromo. Umunyk tata ma'ea'yr hetekwer iwy pe hapy pà katu pe taw huwake. Ta'e Tupàn ze'eg kwehe arer uzapo kar nezewe haw izupe a'e xe. 12 A'e rupi Zezuz a'e no, umàno muite taw wi a'e no, ywyxig heta haw pe a'e no. A'e rupi umukatu teko a'e wà, wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi a'e wà, uwy kwer pupe a'e wà. 13 Teko uzuka Zezuz ywyra kanetar rehe a'e wà, muite taw wi a'e wà. — Upuruzuka ma'e, i'i mua'u izupe wà. Uze'eg zemueteahy putar zanerehe wà nehe no, ta'e zaiko hemiruze'eg romo zane no xe. Tuwe uze'eg wà nehe. Pepuraraw ma'erahy izàwe nehe. Pemaranugar zo izuwi nehe, wanuwa rupi nehe. 14 Ta'e naheta kwaw taw zanereko hawete zanewe ko ywy rehe a'e xe, ko 'ar rehe a'e xe. Amo 'ar mehe Tupàn uzapo putar tawhu zanewe a'e nehe, zanereko àwàm romo a'e nehe. Xiàro a'e pe zanereko àwàm zaiko zane. 15 A'e rupi, tuwe ximume'u Tupàn ikatu haw izupe tuweharupi nehe, ta'e Zezuz umàno zanerekuzaromo a'e xe. Kwehe mehe teko omono ma'ea'yr Tupàn pe wà. Ikatu haw zaneremimume'u ràm a'e no, ikatu Tupàn pe a'e no. Ikatu haw imume'u haw nuzawy kwaw a'e ma'ea'yr imono pyrer a'e. Naximono kwaw ma'ea'yr izupe kury. Ximono zaneze'egatu haw izupe kury. — Uruzeruzar tuwe nerehe ure, za'e izupe kury. 16 Pezapo ikatuahy ma'e pezeupeupe nehe, pepytu'u 'ym pà nehe. Pezepytywàtywà nehe no, pepytu'u 'ym pà nehe no. Ta'e agwer ma'e iapo haw ikatu Tupàn pe a'e xe. Nuzawy kwaw ma'e imono pyr izupe.\\n17 Uzeruzar ma'e waneruze'egar a'e wà, uzekaiw katu penehe a'e wà, peneraha katu pà Tupàn hape rupi a'e wà, upytu'u 'ym pà a'e wà. Peruzar peneruze'egar waze'eg pe wà nehe. Pezekaiw katu waze'eg rehe nehe. Ta'e amo 'ar mehe umume'u putar wemiapo kwer Tupàn pe a'e wà nehe xe. Aze peruzar waze'eg nehe, hurywete putar Tupàn pe uma'ereko mehe wà nehe. Aze naperuzar kwaw nehe, uzemumikahy putar wà nehe. Nezewe mehe napepytywàgatu kwaw a'e wà nehe.\\n18 Peze'eg wi wi Tupàn pe urerehe tuweharupi nehe. Azeharomoete nuruzapo kwaw ikatu 'ym ma'e ure. Ta'e urepurapo wer tuwe ikatuahy ma'e rehe tuweharupi ure xe. 19 Aenoz putar ma'e peme ihe nehe kury. Peze'eg tuweharupi Tupàn pe pepyr heho àwàm rehe nehe. — Emur kar neze'eg imume'u har xe urewe tàrityka'i nehe, peze izupe herehe nehe, tuweharupi nehe.\\nZaze'eg Tupàn pe nehe\\n20 Àràpuhàràn wanehe uzekaiw ma'e a'e, uzekaiw katu weimaw wanehe a'e. Nezewegatete Zanezar Zezuz uzekaiw katu zanerehe a'e no, ta'e umàno zanerekuzaromo a'e xe. Tupàn umugweraw kar Zezuz a'e, imàno re a'e. Upyro putar uzehe uzeruzar ma'e paw rupi a'e wà nehe no. Noho pixik kwaw tatahu pe wà nehe, ta'e Tupàn umume'u waho 'ym àwàm a'e xe, ta'e Zezuz umàno wanekuzaromo a'e xe. 21 Tupàn umupytu'u kar teko wazeàmàtyry'ym ire a'e wà. Umurywete kar a'e wà. Tuwe omono ikatu ma'e penemimutar peme paw rupi katete nehe. A'e mehe pepuner hemiapo putar haw iapo haw rehe nehe. Tuwe zanemuigo kar ikatu ma'e romo wemimutar rupi nehe, ta'e Zaneruwihawete Zezuz umàno zanerekuzaromo a'e xe. Tuwe teko umume'u Zaneruwihawete ikàgaw ipuràg eteahy haw tuweharupi wà nehe, upytu'u pixik 'ym pà wà nehe. Azeharomoete.\\nUmume'u ze'eg iahykaw rehe har a'e kury\\n22 Amuapyk heze'eg kwez ko pape rehe ihe, pemurywete kar pà ihe. Pepytu'u zo pezeapyaka katu re nehe, imugeta mehe nehe. Ta'e na'ipukua'u kwaw a'e xe. 23 Akwaw kar putar ma'e peme ihe nehe kury. Tuwihaw umunehew kar zanerywyr Ximot a'e wà, zemunehew paw pe a'e wà, ta'e umume'u Tupàn ze'eg purupe a'e xe. Umuhem kar zemunehew paw wi a'e wà kury. Aze ur xe ko 'ar rehe nehe, araha putar hezeupi nehe, pepyr heho mehe nehe.\\n24 Pemono ureze'eg peneruze'egar wanupe nehe, Tupàn hemiruze'eg nànàgatu nehe no. Uzeruzar ma'e Itar ywy rehe har omono uze'eg peme a'e wà no.\\n— Pekatu pa, i'i peme wà.\\n— Pekatu ma, i'i peme wà.\\n25 Tuwe Tupàn pepuhareko wi wi a'e nehe, ikatuahy ma'e iapo pà peme a'e nehe. Upaw kwez kury.","num_words":1242,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.456,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XIMOT 2\\nPeze'eg Tupàn pe nehe\\n1-2 Azapo kar putar amo ma'e newe ihe nehe kury. — Eze'eg Tupàn pe tuwihaw wanehe nehe, ma'e henoz pà izupe nehe. Aze Tupàn uzapo ikatu ma'e nehe, amo teko wanupe nehe, a'e mehe — Nekatuahy wanupe, ere Tupàn pe nehe, ikatu haw rehe neze'eg pà izupe nehe. Eze'eg izupe zanereruze'egar wanehe nehe, zaneruwihaw wanehe nehe no. A'e rupi zanereko haw ikatuahy putar zanewe nehe. Zaiko katu putar zanezehezehe nehe no. Naxiàmàtyry'ym kwaw amo zane wà nehe, nazaneàmàtyry'ym kwaw amo a'e wà nehe no. Ximuwete katu Tupàn zane nehe no. Xiapo hemiapo putar haw nehe. 3 Ikatuahy nezewe haw a'e, Tupàn a'e, zanepyro har a'e no, uzamutar katu nezewe haw a'e wà. 4 Ipurupyro wer teko paw wanehe a'e, katu 'ymaw wi tatahu wi a'e. Umuigo kar putar uzepyr tuweharupi a'e wà nehe. Ipurukwaw kar wer uze'eg azeharomoete har rehe teko nànàn a'e.\\n5-6 Tupàn a'e, pitài zo a'e. Izepyk wer teko wanehe, ta'e ikatu 'ym ma'e uzapo a'e wà xe. Nuzepyk kwaw wanehe. Uzepyk pitài awa rehe, teko wanekuzaromo. Zaneruwihawete Zezuz a'e, a'e awa izuka pyrer romo hekon a'e. Uzemono u pe, teko wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e hekuzaromo. A'e rupi xikwaw teko wanehe ipurupyro wer haw zane. A'e 'ar a'e, imàno awer a'e, ikatu Tupàn pe a'e. Ta'e Tupàn wexaexak katu a'e 'ar a'e xe. Ta'e ipurupyro wer teko paw wanehe a'e xe. Nuzawy kwaw hexaexak mehe. 7 Tupàn herexak a'e, uze'eg imume'u har romo hemuigo kar pà a'e, teko taw nànàgatu har wanupe hemono kar pà a'e. (Azeharomoete ko heze'eg ihe. Naheremu'em kwaw newe.) Tupàn hemono kar zutew 'ym wanupe, wamu'e har romo hemuigo kar pà. — Pezeruzar Zezuz rehe nehe ty wà, ere wanupe nehe, i'i Tupàn ihewe. — Heze'eg azeharomoete har emume'u eho iko purupe nehe, i'i ihewe.\\n8 Nako amo heremiapo kar pyr xe ihe nehe kury. Taw nànàgatu har uzeruzar ma'e a'e wà nehe, wazemono'og mehe a'e wà nehe, tuwe awa kwer uze'eg Tupàn pe a'e wà nehe. Izupe uze'eg mehe wà nehe, tuwe nuzapo kwaw ikatu 'ym ma'e wà nehe, a'e 'ar mehe wà nehe. Tuwe nuikwahy kwaw amo pe wà nehe. Tuwe nuzàmàtyry'ym kwaw amo wà nehe, a'e 'ar mehe wà nehe.\\nPawru uze'eg kuzàgwer wanupe kury\\n9 Azapo kar putar ma'e kuzàgwer wanupe xe ihe nehe kury. — A, kutàri amunehew putar ita hekuzar katu ma'e or her ma'e ihe nehe kury, per her ma'e ihe nehe no, amunehew putar ipuràg eteahy ma'e ihe nehe no, a'e rupi teko paw ume'e putar herehe wà nehe, peze zo nehe, ere wanupe nehe. — Peiko zo kuzàwyzài wazàwe nehe. Uzexak kar aiaiw amogwer wanupe wà. Peiko zo nezewe nehe, ere kuzà wanupe nehe. — Pepupepupe zo pe'aw pepuràgaw hexak kar pà amogwer wanupe nehe, ere wanupe nehe. — Pemunehew zo ita hekuzar katu ma'e nehe, pepuràgaw hexak kar pà wanupe nehe, ere wanupe nehe. 10 Ikatuahy ma'e pezapo peho peiko nehe, tuweharupi nehe, ere wanupe nehe. Ta'e nezewe uzeruzar ma'e waneko haw a'e wà xe. 11 Teko Tupàn pe wazemono'og mehe wà nehe, tuwe kuzàgwer uzeapyaka katu wà nehe, Tupàn ze'eg rehe uzemu'e pà uze'eg 'ym pà wà nehe. — Akwaw ma'e wera'u pewi ihe, tuwe ni'i kwaw amogwer wanupe wà nehe. 12 Peinu katu ko heze'eg nehe. Tuwe kuzà nuiko kwaw awa kwer waneruze'egar romo wà nehe. Tuwe wapyk a'e pe wà nehe, uzeapyaka katu pà uze'eg 'ym pà wà nehe. 13 Ta'e Tupàn uzapo Ànàw a'e xe, izypy mehe a'e xe. A'e re uzapo hemireko Ew a'e no.\\n14 A'e 'ar mehe moz a'e, uze'eg oho kuzà pe a'e, wemu'em pà izupe a'e. Nahemu'em kwaw Ànàw pe. Kuzà ràgypy upytu'u Tupàn ze'eg heruzar ire. A'e ràgypy uzapo ikatu 'ym ma'e. A'e rupi kuzà ko 'ar rehe har a'e wà nehe kury, tuwe nueruze'eg kwaw awa kwer a'e wà nehe kury. 15 Tupàn upyro putar kuzàgwer a'e wà nehe, ta'e imemymemyr a'e wà xe. Aze kuzà uzeruzar Zezuz rehe nehe, aze upuruamutar oho iko nehe no, aze utyryk ikatu 'ym ma'e wi Tupàn pe nehe no, aze nuzapo kwaw ma'e upuràgaw hexak kar pà amogwer wanupe nehe no, a'e re Tupàn a'e nehe, upyro putar tuwe uzepyr imuigo kar pà a'e nehe.","num_words":675,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.516,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg MATEW 2\\nAwa ywy kwarahy ihemaw kutyr har wi ur Zezuz hexak pà a'e wà kury\\n1 Uzexak kar Zezuz Merez taw pe a'e, Zutez ywy rehe. Ero wiko a'e ywy rehe har wanuwihawete romo a'e 'ar mehe a'e. Nan kwehe tete ur amo awa Zeruzarez tawhu pe a'e wà. Zahytata kwaw par romo wanekon wà.\\n2 Upuranu tawhu pe har wanehe wà.\\n— Ma'e pe kwarer uzexak kar ma'e kwer tuz a'e, Zutew wanuwihawete ràm a'e.\\nMa'e pe uzexak kar putar a'e nehe. Uruexak amo zahytata ure. A'e zahytata nuzawy kwaw tuwihaw izexak kar àwàm imume'u har urewe a'e. Kwarahy ihemaw wi tur a'e, te upyta xe ko tawhu 'aromo a'e. A'e rupi uruzur kwez xe ure kury, imuwete katu pà ure kury.\\n3 Na'e teko umume'u wahem awer oho tuwihawete Ero pe a'e wà kury. Na'ikatu kwaw a'e ma'e imume'u pyr izupe. Ta'e ukyze amo tuwihaw uzexak kar ma'e ràm wi a'e xe. — Hà, aipo wiko putar tuwihawete romo herekuzaromo a'e nehe, i'i uzeupe. — Aipo hereityk putar nehe, i'i uzeupe. Amogwer teko Zeruzarez tawhu pe har a'e wà no, ukyze tuwihaw Ero wi a'e wà no. Ta'e Ero a'e xe, uzepyk teko tetea'u wanehe wikwahy mehe a'e xe. 4 Na'e tuwihaw omono'og xaxeto wanuwihaw waneruwà a'e wà kury. Omono'og Tupàn ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e a'e wà no. Upuranu wanehe kury. — Ma'e pe uzexak kar putar tuwihaw Purupyro Ma'e a'e nehe, i'i wanupe. 5 — Uzexak kar putar Merez taw pe nehe, Zutez ywy rehe nehe, i'i izupe wà. — Nezewe i'i Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer a'e.\\n6 Pe Merez taw pe har pe ty wà,\\nPe Zuta izuapyapyr waiwy rehe har pe ty wà.\\nTaw peneko haw pixika'i a'e.\\nPemaranugar zo izuwi nehe.\\nTa'e tuwihaw uzexak kar putar pepyr a'e nehe xe.\\nWeruze'eg putar heremiruze'eg a'e wà nehe.\\nWeruze'eg putar Izaew izuapyapyr waiwy rehe har a'e wà nehe.\\nA'e mehe napemaranugar kwaw nehe. Ta'e teko paw rupi katete uze'egatu putar penehe a'e wà nehe xe.\\n7 Na'e Ero wenoz a'e zahytata kwaw par a'e wà kury. Xo a'e zo wixe ipyr wà. Upuranu wanehe kury. — Ma'e 'ar mehe zahytata uzexak kar ywak rehe a'e, i'i wanupe, wanehe upuranu pà. A'e zahytata kwaw par umume'u i'ar izupe wà. 8 Na'e tuwihaw omono kar zahytata kwaw par Merez taw pe wà kury. — Pekar a'e kwarera'i peho nehe, i'i wanupe.\\n— Aze pexak nehe, pemume'u heko haw pezuwà ihewe nehe. A'e rupi apuner putar ipyr heho haw rehe ihe nehe no, imuwete katu pà ihe nehe no, i'i mua'u wanupe. (Hemu'em wanupe, ta'e ipuruzuka kar wer tuwe kwarer rehe a'e xe).\\n9 Na'e uhem oho a'e wi izuwi wà. 10 Oho mehe wexak a'e zahytata wà, a'e wemixak kwer kwarahy ihemaw wi ur ma'e kwer wà. Hurywete hexak mehe wà. Ikatuahy wanupe. Zahytata oho wanenataromo. Te upyta oho kwarera'i heko haw 'aromo kury.\\n11 Wixe oho tàpuz me wà. Wexak kwarera'i a'e pe wà, ihy Mari ipyr heko mehe wà. Uzeamumew upenàràg rehe wà, kwarera'i imuwete katu pà wà. A'e re uwàpytymawok uma'eryru wà, ma'e imono pà izupe wà. Ita hekuzar katu ma'e or her ma'e imono pà izupe wà. Omono yhyk izupe wà no. Omono kàpuhàg mir her ma'e izupe wà no.\\n12 Na'e Tupàn uze'eg wà zahytata kwaw par wanupe wapuahu pe a'e kury. — Pezewyr zo peho Ero pyr nehe ty wà, i'i wanupe. A'e rupi uzewyr oho uiwy kutyr wà, amo ae pe rupi wà.\\nZuze weraha kwarera'i Ezit ywy pe\\n13 Zahytata kwaw par waho re ur amo Tupàn heko haw pe har Zuze ipuahu pe a'e kury. — Epu'àm nehe ty, eraha kwarer xe wi nehe ty, ihy nehe no. Tàrityka'i peho Ezit ywy rehe nehe, i'i izupe. — Pepyta a'e pe nehe. Te ihe pemumuranu mehe nehe. Xo a'e mehe zo pezur a'e wi nehe, i'i izupe, ipuahu pe.\\n— Ta'e Ero wekar putar nera'yr ko rupi a'e nehe xe, ta'e ipuruzuka wer hehe a'e xe, i'i izupe.\\n14 Na'e Zuze upu'àm upuahu re a'e kury. Weraha kwarera'i pyhaw a'e wi wà, Ezit ywy rehe wà. 15 Upyta a'e pe wà. (Umumaw Màràn kwarahy a'e pe wà.) Xo Ero imàno re zo uzewyr wà a'e wi wà. Nezewe uzeapo a'e ma'e a'e, ta'e Tupàn ze'eg kwehe arer umume'u nezewe haw a'e xe. — Aenoz hera'yr kwez Ezit ywy wi ihe, i'i Tupàn, i'i imume'u har a'e, uze'eg pape rehe imuapyk pà a'e.\\nEro uzuka kar kwarera'i a'e wà kury\\n16 Na'e teko umume'u zahytata kwaw par waho awer wà Ero pe a'e wà kury. Wikwahy Ero a'e, zahytata kwaw par wanupe a'e. (Ta'e nuputar kwaw kwarer tuwihaw romo wekuzaromo a'e xe.) A'e rupi uzuka kar kwarera'i Merez taw pe har paw rupi katete a'e wà, taw huwake har a'e wà no. Uzuka pitài kwarahy hereko har a'e wà. Uzuka mokoz kwarahy hereko har a'e wà no. Ta'e ukwaw Zezuz izexak kar awer 'ar a'e xe. Ta'e zahytata kwaw par umume'u izupe a'e wà xe, ipyr oho mehe a'e wà xe. (Kwarearer wanu a'e wà, uzai'o tuwe a'e wà, wa'yr wamàno mehe wà. Kwarearer wahy a'e wà no, uzai'o tuwe umemyr wamàno mehe a'e wà no.) 17 Nezewe a'e ma'e uzeapo Zeremi ze'eg awer kwehe arer rupi katete a'e kury.\\n18 Teko wenu amo Hama taw pe har\\nwazai'o mehe wà,\\nWazemumikahy mehe wà.\\nHakew uzai'o iko umemyr wanehe.\\nUzai'o tuwe iko a'e. Ni amo no'ok kwaw izemumikahy haw izuwi wà nehe.\\nTa'e amo uzuka kwarearera'i paw rupi a'e wà xe.\\nZuze weruzewyr wi kwarera'i Ezit ywy wi a'e kury\\n19 Ero imàno re, amo Zanezar heko haw pe har uze'eg wà Zuze pe ipuahu pe a'e kury, Ezit ywy rehe heko mehe a'e kury.\\n20 — Epu'àm nehe ty, eraha kwarera'i heruzewyr pà Izaew ywy rehe nehe ty, ihy nehe no, ta'e kwarera'i hekar arer a'e wà xe, hehe ipuruzuka wer ma'e kwer a'e wà xe, umàno paw rupi a'e wà xe, i'i izupe.\\n21 Na'e upu'àm Zuze a'e kury. Weraha kwarer, ihy no. Uzewyr oho Izaew ywy rehe wà. Na'e uze'eg teko Zuze pe wà. 22 — Akeraw a'e, Ero ta'yr a'e, wiko Zutez ywy rehe har wanuwihawete romo a'e kury, i'i izupe wà. Ukyze Zuze izuwi waze'eg henu mehe. Na'izewyr wer kwaw a'e ywy rehe. Na'e Tupàn umume'u ma'e wà izupe a'e kury, ipuahu pe a'e kury. — Eho Karirez ywy rehe nehe ty, i'i izupe. Weruzar Zuze ize'eg. Oho tuwe a'e ywy rehe kury. 23 Nazare taw pe uzapo weko haw a'e kury. Uzapo nezewe haw a'e, ta'e nezewe i'i Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer a'e wà xe. — Zaneruwihawete ur ma'e ràm wiko putar Nazare taw pe har romo a'e nehe, i'i izupe.","num_words":1057,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.269,"stopwords_ratio":0.436,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 TEXARON 2\\nPawru uze'eg ikatu 'ygwer izar rehe xe a'e kury\\n1 Urerywyr wà, urumume'u Zezuz Zaneruwihawete Zanezar tur àwàm peme ure. Tur mehe nehe, zanemono'og putar uzepyr a'e nehe. 2 Amo a'e pe har pepyr har a'e wà, nezewe i'i mua'u waiko peme a'e wà. — Zanezar uhem wi wà kwez kury, i'i Pawru zanewe, i'i mua'u waiko peme wà. Pezekaiw zo waze'eg rehe nehe. Namume'u kwaw Zezuz izewyr awer ihe. Izewyr àwàm amume'u ihe. — Pawru umume'u Zezuz izewyr awer a'e, pape rehe imuapyk pà a'e, zanewe imur kar pà a'e, aze i'i mua'u peme wà nehe, a'e mehe pezekaiw zo waze'eg rehe nehe. — Tekwe Puràg umume'u kar nezewe haw urewe a'e, aze i'i mua'u peme wà nehe, pezekaiw zo waze'eg rehe nehe. Pezemumikahy zo agwer ma'e rehe nehe. 3 Pezekaiw zo agwer temu'emaw rehe nehe no. Zanezar ihem 'ym mehe nehe, teko ikatu 'ym ma'e a'e wà nehe, Tupàn hape rupi oho 'ym ma'e a'e wà nehe no, a'e paw oho putar ize'eg 'ym rupi a'e wà nehe. Nuweruzar kwaw ize'egete wà nehe, ta'e Tupàn na'ikatu kwaw wanupe a'e nehe xe. A'e 'ar ihem 'ym mehe nehe, uzexak kar putar amo awa a'e nehe, teko wanupe nehe. A'e awa a'e nehe, ikatu 'ym ma'e izar her romo a'e nehe. Zepykaw pe oho ma'e ràm amo ae her romo izupe nehe no, ta'e Tupàn uzepyk putar hehe azeharomoete a'e nehe xe. Teko numupytu'u kar pixik kwaw hehe izepyk ire wà nehe. 4 A'e awa a'e nehe, uze'eg putar nezewe teko wanupe a'e nehe. — Ihe hekàg wera'u ihe, amogwer tupàn a'ua'u wanuwi ihe, amogwer penemimuwete wanuwi ihe, i'i putar wanupe nehe. — Pezekaiw zo amogwer tupàn wanehe nehe, i'i mua'u putar wanupe nehe. A'e 'ar mehe nehe, wapyk putar oho Tupàn hàpuzuhu Zeruzarez tawhu pe har pupe nehe. — Ihe Tupàn azeharomoete har romo aiko ihe, i'i mua'u putar teko wanupe nehe. Ko ma'e izeapo re nehe, uhem putar Zanezarete wà a'e nehe.\\n5 Aipo pema'enukwaw ureze'eg awer rehe. Pepyr hereko mehe we amume'u ko ze'eg peme ihe. 6-12 Ko 'ar rehe teko uzapo tuwe ikatu 'ym ma'e oho waiko a'e wà, ta'e amo ikatu 'ym ma'e ikwaw pyr 'ym a'e xe, uzapo kar iko wanupe a'e xe. Ikatu 'ym ma'e izar a'e, izexak kar wer zepe teko wanupe a'e, taw nànàn a'e. Nan kwaw nezewe nehe. Amo umupytu'u kar putar a'e nehe. Numuzexak kar kwaw teko wanupe nehe. Pekwaw imupytu'u kar har. Amo 'ar rehe nehe, Tupàn pe ikatu mehe nehe, Tupàn umunyryk kar putar a'e imupytu'u kar har a'e nehe. A'e 'ar mehe ikatu 'ym ma'e izar uzexak kar putar teko wanupe nehe, taw nànànar wanupe nehe. Zurupari umur kar putar ikatu 'ym ma'e izar ko ywy rehe a'e nehe, ukàgaw herur kar pà izupe a'e nehe. A'e mehe uzapo putar ma'e hexak pyr 'ym a'e nehe, hexak kar pà teko wanupe nehe. Uzapo putar purumupytuhegatu kar haw tetea'u teko wanuwa rupi nehe, wemu'emaw rehe wanupe nehe. A'e rupi teko uze'eg putar nezewe wà nehe, — Kwa, 'aw awa wereko Tupàn ikàgaw a'e, i'i putar uzeupeupe wà nehe. Hemu'em putar iko teko wanupe a'e nehe. Teko zepykaw pe oho ma'e ràm paw rupi wà nehe, uzekaiw putar ize'eg rehe wà nehe. Ta'e nuzekaiw kwaw Tupàn ze'eg azeharomoete har rehe wà xe. Ta'e nuzeruzar kwaw hehe wà xe. A'e rupi Tupàn numuigo kar kwaw a'e teko uzepyr a'e wà nehe. Uzepyk putar wanehe nehe. A'e rupi Tupàn i'i putar uzeupe nehe. — Aw teko a'e wà, tuwe uzeruzar temu'emaw rehe a'e wà nehe, i'i putar uzeupe nehe. Na'e uzeruzar putar temu'emaw rehe wà nehe. A'e rupi ze'eg azeharomoete har rehe uzeruzar 'ym ma'e a'e wà nehe, ikatu 'ym ma'e rehe ipurapo wer katu ma'e a'e wà nehe no, oho putar tatahu pe a'e wà nehe. Tupàn uzepyk putar wanehe nehe. Ta'e hurywete ikatu 'ym ma'e iapo mehe wà xe. Upyta putar a'e pe tuweharupi wà nehe. Tupàn nupytu'u pixik kwaw wanehe uzepyk ire nehe. Amo 'ar mehe Zezuz Zanezar ur putar ywy rehe a'e nehe, uzexak kar pà teko wanupe a'e nehe. Wexak kar putar ukàgaw upuràg eteahy haw teko wanupe nehe. A'e 'ar mehe nehe, upy putar ikatu 'ym ma'e izar kutyr a'e nehe, izuka pà nezewe a'e nehe.\\nUze'eg zanerexarexak awer rehe xe a'e kury\\n13 Urerywyr wà. Uruze'eg uruiko Tupàn pe tuweharupi ure, penehe ure. Ta'e Tupàn penexanexak izypy mehe a'e xe, ywy iapo 'ym mehe a'e xe. Penereko putar uzepyr nehe. Ta'e peamutar katu a'e xe. — Ikatuahy wanexak awer, uru'e uruiko Tupàn pe. — Ikatuahy wapuhareko awer no, ikatuahy wamutar awer no, uru'e izupe. Tekwe Puràg a'e, umur ukàgaw peme a'e, a'e rupi peiko ikatuahy ma'e iapo har romo kury. Ta'e pezeruzar ize'eg azeharomoete har rehe xe. 14 Urumume'u Tupàn ze'eg puràg peme ure. A'e 'ar mehe Tupàn penexanexak uzeupe a'e. Penenoz a'e no, ta'e urumume'u ize'eg peme ure xe. A'e rupi nehe, peiko putar Zezuz Zaneruwihawete Zanezar ài nehe, pereko putar ikàgaw nehe, pereko putar ipuràgaw nehe no. 15 A'e rupi amo ma'e uruzapo kar putar peme ure nehe kury, urerywyr wà. Pezekaiw katu ureze'eg awer azeharomoete har rehe nehe, ureze'eg awer peme ureremimume'u kwer rehe nehe. Urumuapyk a'e ze'eg ure, peme imono kar pà ure.\\n16 Zezuz Zaneruwihawete Zanezar a'e, Tupàn zaneru a'e no, zaneraihu har romo wanekon a'e wà, zanepytywà waiko ma'erahy ipuraraw mehe a'e wà. — Peàro urepyr peneko àwàm nehe, i'i waiko zanewe. Ta'e ikatuahy zanewe a'e wà xe. 17 Tuwe pepytywà ma'erahy ipuraraw mehe a'e wà nehe. Tuwe pepytywà ikatuahy ma'e iapo mehe wà nehe no. Tuwe pepytywà ikatu ma'e imume'u mehe wà nehe no.","num_words":908,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.519,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUÀW 5\\nZezuz umukatu awa 'y mono'ogaw huwake har a'e kury\\n1 Amo 'ar mehe Zutew uzemono'ono'og oho Zeruzarez tawhu pe a'e wà, amo ae mai'u haw uhua'u ma'e iapo pà Tupàn pe a'e wà. Oho Zezuz a'e pe a'e no. 2 Amo 'y mono'ogaw imuàtà pyrer a'e taw pe tuz a'e, Àràpuhàràn Heixe haw huwake a'e. — Metez, i'i her zutew waze'eg rupi. (— Purupuhareko haw heta haw, i'i her zaneze'eg rupi.) Heta 5 tàpuz ima'eahy ma'e waker haw a'e pe 'y huwake. 3 Teko ima'eahy ma'e tetea'u a'e wà, hehàpyhà 'ym ma'e tetea'u a'e wà no, ipàri ma'e tetea'u a'e wà no, uzemumyz 'ym ma'e tetea'u a'e wà no, a'e 5 tàpuz pupe wanekon a'e wà. Wàro Tupàn heko haw pe har tur haw a'e wà. 4 Ta'e tuweharupi Tupàn heko haw pe har ur a'e pe 'y inuromo a'e xe, 'y imokotokotok pà a'e xe. Wyzài ima'eahy ma'e a'e, aze a'e ràgypy uhem oho 'y pupe imokotokotok mehe a'e, Tupàn umukatu a'e ima'eahy ma'e a'e. Uhem ima'eahy haw izuwi a'e 'ar mehe a'e. 5 Amo awa a'e 'y mono'ogaw huwake tuz a'e. Wereko 38 kwarahy uma'eahy romo. 6 Wexak Zezuz a'e awa a'e pe tuz mehe a'e. Ukwaw kwehe ima'eahy awer. Uze'eg izupe. — Aipo nekatu wer ne, i'i izupe.\\n7 — Hezar, i'i Zezuz pe a'e. — 'Y imokotokotok mehe naheta kwaw 'y pe hereraha har a'e wà. Mewe katu ata 'y kutyr ihe. 'Y kutyr heata mehe we, amo ae ima'eahy ma'e uhem herenataromo a'e, i'i izupe.\\n8 I'i Zezuz izupe. — Epu'àm ty, epyhyk nerupaw ty, eata eho nehe, i'i izupe.\\n9 Na'arewahy ikatu kury. Upyhyk upaw mihaw. Wata oho a'e wi kury. A'e ma'e uzeapo mytu'u haw 'ar mehe. 10 A'e rupi Zutew wanuwihaw a'e wà kury, uze'eg imukatu pyrer pe a'e wà kury. — Kutàri mytu'u haw 'ar a'e ty. — Pema'ereko zo mytu'u haw 'ar mehe nehe, i'i Tupàn ze'eg kwehe arer a'e. Ereupir nerupaw heraha iko ne, a'e rupi erema'ereko iko kutàri ne, a'e rupi erezuhaw Tupàn ze'eg kwehe arer iko ne, i'i ahyahy izupe wà.\\n11 Uze'eg wanupe. — Akwez awa hemukatu har a'e, nezewe uze'eg ihewe a'e. — Epyhyk nerupaw nehe ty, eata nehe ty, i'i kwez ihewe, i'i wanupe.\\n12 Na'e tuwihaw upuranu hehe wà.\\n— Ma'enugar awa uzapo kar nezewe haw newe a'e, i'i izupe wà.\\n13 Teko tetea'u a'e pe wanekon a'e wà. Awa uzemukatu romo ma'e kwer a'e, nukwaw kwaw umukatu arer a'e, ta'e Zezuz ukàzym teko wamytepe a'e xe, uzekwaw kar 'ym pà izupe a'e xe.\\n14 Amo 'ar mehe Zezuz wexak a'e awa Tupàn hàpuzuhu pe. Uze'eg izupe. — Ne ty, nekatu kury ty. Epytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re nehe ty. Aze nerepytu'u kwaw nehe, a'e mehe amo ae ma'e iaiw wera'u ma'e uzeapo putar newe a'e nehe, i'i izupe. 15 Na'e uhem a'e awa oho a'e wi a'e kury. — Hemukatu har a'e, Zezuz her romo a'e, i'i oho Zutew wanuwihaw wanupe kury. 16 A'e rupi Zutew wanuwihaw uze'eg zemueteahy oho Zezuz pe a'e wà kury. Ipuruzuka wer hehe wà, ta'e umukatu ima'eahy ma'e mytu'u haw 'ar mehe a'e xe.\\n17 A'e rupi uze'eg Zezuz wanupe. — Heru uzapo ikatuahy ma'e tuweharupi a'e. Ihe ihe no, azapo ikatuahy ma'e tuweharupi ihe no. Nurupytu'u kwaw ure, i'i wanupe.\\n18 A'e ze'eg henu re Zutew wanuwihaw ipuruzuka wer tuwe hehe a'e wà kury, ta'e mytu'u haw 'ar mehe nuzekwaku kwaw a'e xe, ta'e — Tupàn heru romo hekon a'e, i'i a'e no xe, ta'e — Hekàgaw nuzawy kwaw ikàgaw ihe, aiko Tupàn zàwegatete ihe, i'i a'e no xe.\\n— Tupàn ta'yr romo aiko ihe, i'i Zezuz a'e kury\\n19 Na'e Zezuz i'i a'e tuwihaw wanupe kury.\\n— Azeharomoete ko heze'eg ihe. Ihe Tupàn ta'yr ihe, nazapo kwaw ma'e heremimutar rupi zutyka'i ihe. Aze aexak heru amo ma'e iapo mehe nehe, xo a'e mehe zo azapo putar a'e ma'e ihe nehe. Heremiapo kwer nuzawy kwaw heru hemiapo kwer ihe. 20 Ta'e heru heamutar katu a'e xe. Wexak kar wemiapo kwer ihewe paw rupi a'e. Amo ae wemiapo ràm zawaiw katu wera'u ma'e wexak kar putar ihewe nehe no.\\n— Ezapo agwer ma'e ne nehe no, i'i ihewe a'e. A'e rupi pepytuhegatu putar heremiapo ràm hexak pà nehe. 21 Heru umugweraw kar putar teko umàno ma'e kwer a'e wà nehe, uzepyr wamuigo kar pà a'e wà nehe. Ihe Tupàn ta'yr ihe no, aze hepurumugweraw kar wer amo teko wanehe ihe nehe, amugweraw kar putar ihe wà nehe no, heru ipyr wamuigo kar pà ihe wà nehe no. 22 Heru a'e, numume'u kwaw teko wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e a'e nehe, nuzepyk kwaw wanehe a'e nehe. — Ne nehe ty, i'i ihewe, — Emume'u teko wanemiapo kwer ne nehe ty, ezepyk nereruzar 'ymar wanehe nehe ty, i'i ihewe. 23 Teko umuwete katu Tupàn a'e wà. — Emume'u teko wanemiapo kwer ne nehe, i'i Tupàn ihewe. A'e rupi teko paw hemuawate katu putar a'e wà nehe no. Ta'e Tupàn ta'yr romo aiko ihe xe. Hemur kar ko ywy rehe a'e. Aze amo teko numuawate katu kwaw Tupàn ta'yr a'e wà nehe, a'e mehe a'e teko nuiko kwaw Tupàn imuwete katu har romo a'e wà nehe.\\n24 Azeharomoete ko heze'eg ihe. Aze teko wenu heze'eg a'e wà nehe, aze uzeruzar hemur kar har rehe a'e wà nehe, wiko putar Tupàn pyr tuweharupi a'e wà nehe. Namume'u kwaw wanemiapo kwer ihe nehe. Nazepyk kwaw wanehe nehe. Noho kwaw tatahu pe wà nehe. Wiko putar Tupàn pyr hepyr tuweharupi wà nehe. 25 Azeharomoete ko heze'eg ihe. Ihe Tupàn ta'yr ihe, azur wi putar ko ywy rehe amo 'ar mehe ihe nehe. A'e 'ar mehe teko umàno ma'e kwer wenu putar heze'eg a'e wà nehe. Henu mehe ukweraw wi putar wà nehe. Te ko 'ar rehe amo wenu heze'eg wà. Wikuwe tuwe wà. 26 Tupàn wikuwe tuwe a'e. Ni amo teko numuigo kar kwaw Tupàn wikuwe ma'e romo a'e wà. A'e ae wikuwe tuwe a'e. A'e ae umuikuwe teko a'e wà. Umur ukàgaw ihewe a'e no. A'e rupi ihe ae aikuwe ihe no. Ni amo teko nahemuigo kar kwaw wikuwe ma'e romo a'e wà. Ihe amuikuwe kar teko ihe wà. 27 — Amo 'ar mehe eremume'u putar teko wanemiapo kwer nehe, erezepyk putar wanehe nehe no, i'i Tupàn ihewe a'e. Ta'e Awa ta'yr romo aiko ihe xe.\\n28 Pepytuhegatu zo ko heze'eg henu mehe nehe. Amo 'ar mehe teko umàno ma'e kwer itym pyrer wenu putar heze'eg paw rupi katete a'e wà nehe. 29 Uhem putar utym awer wi henu mehe wà nehe. Ikatu ma'e iapo arer ukweraw wi putar Tupàn pyr oho pà wà nehe. Ikatu 'ym ma'e iapo arer ukweraw wi putar tatahu pe oho pà wà nehe no.\\n— Heru uzapo kar ma'e ihewe a'e, i'i Zezuz a'e kury\\n30 Uze'eg wi Zezuz wanupe. — Ihe nazapo kwaw heremiapo putar haw ihe. Heru uzapo kar ma'e ihewe paw rupi a'e. Amume'u katu teko wanemiapo kwer ihe, ta'e nazapo kwaw heremiapo putar haw ihe xe. Xo hemur kar har hemiapo putar haw zo azapo teko ihe.\\n31 Aze mo ihe zutyka'i amume'u Tupàn ta'yr romo hereko haw teko wanupe ihe, a'e mehe mo, — Hemu'em ma'e romo ereiko ne, peze mo ihewe. Napezeruzar iwer mo heze'eg rehe. 32 Amo ae awa umume'u hereko haw a'e. Ize'eg azeharomoete tuwe a'e. 33 Amo 'ar mehe pemono kar amo awa Zuàw pe pe wà. — Pepuranu peho Zuàw rehe pe nehe, peze wanupe. A'e rupi a'e awa oho ipyr wà, hehe upuranu pà wà. — Aipo Zezuz Tupàn ta'yr romo hekon a'e, aipo Zaneruwihawete Zanepyro har romo hekon a'e, i'i izupe wà. — He'e, i'i wanupe a'e. Azeharomoete Zuàw ze'eg a'e. 34 Ni amo awa numume'u kar kwaw a'e ma'e Zuàw pe a'e wà. Tupàn umume'u kar izupe a'e. Agwer ma'e amume'u teko peme ihe, a'e rupi aze pezeruzar herehe nehe, Tupàn pepyro putar ikatu 'ym ma'e wi tatahu wi a'e nehe.\\n35 Pyhaw tatainy ihyape katu mehe teko hurywete a'e wà. Zuàw nuzawy kwaw tatainy a'e. Tupàn ze'eg imume'u mehe pepyta ipyr, penurywete pà ize'eg henu mehe. 36 Zuàw umume'u hereko haw oho purupe a'e. Màràmàràn teko uzeruzar herehe ize'eg henu mehe wà. Tupàn uzapo kar ma'e purumupytuhegatu kar haw ihewe a'e. Azapo a'e ma'e teko ihe. A'e rupi teko tetea'u wera'u uzeruzar herehe a'e wà kury. — Azeharomoete Tupàn umur kar Zezuz xe a'e, i'i ihewe wà. 37 Heru hemur kar har a'e, umume'u hereko haw purupe a'e no. Napeinu pixik kwaw ize'eg. Napexak pixik kwaw huwa no. 38 Napereko kwaw ize'eg pepy'a pe, ta'e napezeruzar kwaw hemimur karer rehe pe xe, napezeruzar kwaw herehe pe xe. 39 Tuweharupi pemugeta Tupàn ze'eg kwehe arer. — Aze ximugeta Tupàn ze'eg nehe, zaiko putar ipyr tuweharupi nehe, peze zepe peiko pezeupeupe. Tupàn ze'eg kwehe arer umume'u ta'yr romo hereko haw a'e. 40 Napeinu katu kwaw a'e ze'eg kwehe arer. Napezeruzar wer kwaw herehe pe, Tupàn pyr peho àwàm imekuzar pà pe. (A'e rupi napeiko kwaw Tupàn pyr tuweharupi nehe. Uzepyk putar penehe nehe.)\\n41 Teko numur kwaw hekàgaw ihewe a'e wà. Tupàn umur ukàgaw ihewe a'e, tuwihaw romo hemuigo kar pà a'e. A'e rupi, — Hemuigo kar pe penuwihaw romo nehe, na'e kwaw purupe ihe. 42 Apukwaw ihe. Napezamutar katu kwaw Tupàn. (A'e rupi — Tuwihawete, napeze kwaw ihewe.) 43 Heru umur ukàgaw ihewe a'e, hemur kar pà xe pepyr a'e. Napezeruzar kwaw herehe pe. — Ureruwihawete, napeze kwaw ihewe. Aze amo awa ur e ukàgaw rupi a'e nehe, pezeruzar putar a'e rehe nehe. 44 Tupàn a'e, pitài zo a'e, naheta kwaw amo. Napezekaiw kwaw hehe. — Aze Tupàn hemuigo kar tuwihaw romo nehe, ikatu putar ihewe nehe, napeze kwaw pe. — Tuwe amogwer teko hemuigo kar tuwihaw romo a'e wà nehe, peze zepe peiko. Napeputar kwaw Tupàn ikàgaw, a'e rupi napezeruzar kwaw herehe kury. 45 — Uruata oroho uruiko Moizez ze'eg rupi ure, peze zepe pezeupeupe. — A'e rupi uruiko putar Tupàn pyr tuweharupi ure nehe, peze zepe pezeupeupe. Naperuzar katu kwaw Moizez ze'eg. A'e rupi, aze mo namume'u iwer ikatu 'ym ma'e penemiapo kwer, a'e mehe mo Moizez wiko mo imume'u har ài a'e. 46 Ta'e ize'eg umume'u Tupàn ta'yr romo Tuwihawete romo purupyro ma'e romo hereko haw a'e xe. Aze mo pezeruzar katu ize'eg rehe, a'e mehe mo pezeruzar mo herehe no. 47 Aze napezeruzar kwaw ize'eg imuapyk pyrer rehe, màràzàwe tuwe pezeruzar putar hema'emume'u haw rehe nehe no.","num_words":1634,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.27,"stopwords_ratio":0.476,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg KORO 4\\n1 Pe teko wazar pe ty wà, pezapo ikatu ma'e pezeupe uma'ereko ma'e wanupe nehe. Pezar wiko ywate a'e. Pema'enukwaw hehe nehe.\\nPawru zanereruze'eg a'e kury\\n2 Peze'eg Tupàn pe tuweharupi nehe. Izupe peze'eg mehe pema'enukwaw zo amo ae ma'e rehe nehe. Pemume'u Tupàn ikatu haw izupe nehe no. 3 Peze'eg urerehe nehe no, izupe peze'eg mehe nehe no. — Epytywà Pawru ne wà nehe, peze izupe nehe. — Epytywà Pawru ne nehe Tupàn, a'e mehe upuner neze'eg imume'u haw rehe teko tetea'u wanupe nehe, upuner ureruwihawete rehe ze'eg ikwaw pyr 'ym imume'u haw rehe a'e nehe, peze izupe nehe. Ta'e a'e rupi aiko zemunehew paw pe ihe kury xe. 4 — Epytywà nehe, a'e mehe umume'u katu putar neze'eg nehe, a'e mehe henu har wenu katu putar a'e wà nehe, a'e mehe uzeruzar putar nerehe a'e wà nehe, peze izupe nehe. Ta'e aze amume'u katu purupe nehe, wenu katu putar wà nehe xe.\\n5 Aze pepuner Tupàn ze'eg imume'u haw rehe amo pe nehe, pemume'u izupe nehe. Pemume'u katu teko wanupe nehe, a'e mehe izeruzar wer putar hehe wà nehe. 6 Aze peze'eg amo pe nehe, tuwe peze'egatu wanupe. Peze'eg e zo wanupe nehe. Aze peze'egaw ipuràg eteahy wanupe nehe, izeruzar wer putar Zezuz rehe wà nehe. Aze upuranu penehe wà nehe, tuwe pekwaw waze'eg iwazar haw wanupe nehe.\\nZe'eg iahykaw rehe har\\n7 Zanerywyr Xik a'e, Zanezar pe uma'ereko katu ma'e a'e, herehe we uma'ereko ma'e a'e, umume'u putar heremiapo kwer paw peme nehe, hereko haw paw peme a'e nehe no. 8 Amono kar putar pepyr ihe nehe kury. A'e rupi pemurywete kar putar a'e nehe, ureremiapo kwer imume'u pà peme a'e nehe. 9 Amo awa Onez her ma'e a'e nehe no, oho putar hupi a'e nehe no. Zanerywyr romo zanemyrypar romo hekon a'e no. Ikàg izeruzar haw. Peneko haw pe har romo hekon. Umume'u putar uzeapo ma'e kwer xe arer paw peme wà nehe.\\n10 Aritak a'e no, xe zemunehew paw pe hepyr hekon a'e no, omono kar uze'eg peme a'e no. Mak a'e, Nape tywyr ta'yr a'e, omono kar uze'eg peme a'e no. Aze uhem oho pepyr nehe, pemuixe katu kar penàpuz me nehe, a'e peme. 11 Zuzue a'e, (Zut amo her ma'e a'e), omono kar uze'eg peme a'e no. Ko awa a'e wà, na'iruz a'e wà, herupi uma'ereko ma'e romo wanekon a'e wà. A'e zutyka'i zutew romo wanekon wà. Amogwer herupi uma'ereko ma'e wà, zutew 'ym romo wanekon wà. Hepytywà tuwe waiko wà. Teko tetea'u wiko Tupàn remiruze'eg romo a'e wà kury, ta'e a'e na'iruz awa hepytywà a'e wà xe, Tupàn ze'eg puràg imume'u pà a'e wà xe.\\n12 Amo pepyr har xe hekon a'e no. Epa her romo a'e. Zaneruwihawete Zezuz pe uma'ereko ma'e romo hekon a'e no. Omono kar uze'eg peme. Tuweharupi uze'eg Tupàn pe penehe a'e. — Emukàg kar Koro tawhu pe har ne wà nehe, i'i iko izupe. — Tuwe uzapo nerekwe Puràg hemiapo putar haw wà nehe, i'i izupe. — Tuwe uzeruzar katu neze'eg rehe wà nehe, tuwe weruzar wà nehe no, i'i iko izupe, penehe uze'eg pà. 13 Uma'ereko katu Tupàn ze'eg heraha pà peme, Araorixez tawhu pe har wanupe no, Iera tawhu pe har wanupe no. Aexak ima'ereko mehe. 14 Iruk a'e, muhàg kwaw par zaneremiamutar a'e, Nem a'e no, omono kar uze'eg peme a'e wà no.\\n15 Pemono kar heze'eg uzeruzar ma'e Araorixez tawhu pe har wanupe nehe. Amono kar heze'eg Nin pe no, hàpuz me uzemono'og ma'e wanupe no. 16 Ko pape imugeta re nehe, pemugeta kar tuwe imono Araorixez pe har uzeruzar ma'e wanupe nehe no, wazemono'og mehe nehe no. Nezewegatete pemugeta hepape wanupe heremimono kwer nehe no. Umur kar putar peme a'e wà nehe no. 17 Pemume'u ko ze'eg Araki pe nehe no. — Zanezar nemuma'ereko kar a'e, ma'e iapo kar pà newe a'e. Emumaw a'e ma'e iapo haw nehe, peze izupe nehe.\\n18 Ko ze'eg pehegwera'i amuapyk putar hepo pupe tuwe pape rehe ihe nehe kury. Ihe Pawru ihe, amono kar heze'eg peme ihe kury. Peneharaz zo zemunehew paw pe hereko haw wi nehe. Tuwe Tupàn pepuhareko nehe, ikatuahy ma'e iapo pà peme nehe. Upaw kwez kury. Pawru.","num_words":662,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.258,"stopwords_ratio":0.491,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg MARAKI 2\\nTupàn uzepyk xaxeto wanehe\\n1 Nezewe Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e uze'eg kury. — Xaxeto wà. Aze'eg teko peme. 2 Aze naperuzar kwaw heze'eg nehe, aze nahemuwete katu kwaw pe nehe, amu'ar kar putar heze'egaiw penehe nehe. Heze'egaiw u'ar putar pema'e pema'ereko haw hekuzar ràm nànàn nehe. Amono heze'egaiw kwez penehe kury. Ta'e napepurumuwete wer kwaw herehe pe xe. 3 Azepyk putar pena'yr rehe nehe. Apyhyk putar ma'ea'yr herenataromo penemizuka kwer wanepuxi kwer nehe, penuwa rehe ikytykytyk pà nehe. Amo peneraha putar tepuxi heitykaw pe wà nehe no, a'e pe peneityk pà wà nehe no. 4 Azapo kar a'e ma'e iteko ihe kury. A'e rupi napezuhaw kwaw heze'egaw xaxeto Erewi izuapyapyr wanehe we heremiapo katu kwer nehe. Ko ze'eg henu mehe pekwaw putar heremimutar nehe. Naputar kwaw a'e ze'eg kwehe arer ihaw paw ihe. Ihe Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e aze'eg iteko ihe.\\n5 Azapokatu heze'egaw wanehe we ihe. A'e 'ar mehe amume'u waneko àwàm wanupe. Amume'u zeàmàtyry'ymawhu heta 'ym àwàm wanupe no. Azapo ma'e heze'eg rupi katete ihe. Ta'e hezemuwete katu kar wer wanupe ihe xe. Hemuwete katu tuwe a'e wà. Ukyze ihewi wà no. 6 Upurumu'e ikatu ma'e rehe tuweharupi wà. Nupurumu'e kwaw iawy awer rehe wà. Wiko herehe we heàmàtyry'ym 'ym pà wà. Uzapo ikatu ma'e waiko wà. Upytywà teko tetea'u pe iaiw ma'e wi wamuhem kar pà wà no. 7 Tuwe xaxeto upurumu'e ze'eg azeharomoete har rehe heze'eg rehe wà nehe. Tuwe teko paw wenoz weruze'egatu haw wà nehe. Nezewe mehe ukwaw putar ikatu ma'e iapo haw wà nehe. Ta'e xaxeto wiko Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e ze'eg heraha har romo a'e wà xe.\\n8 Pe xaxeto pe wà. Pehem wewer peiko pe ikatu ma'e wi kury. Pepurumu'e haw uzapo kar ikatu 'ym ma'e teko tetea'u wanupe wà. Pezuhaw heze'egaw xaxeto wanehe we heremiapo katu kwer peiko. 9 A'e rupi ama'ereko putar teko wapy'a pupe ihe nehe kury. A'e mehe napekatu kwaw wanupe nehe. A'e mehe nuzeruze'eg kwaw penehe wà nehe. Ta'e nahereruzar kwaw pe xe. Amo hemiapo kwer imume'u mehe napereko katu kwaw teko pe wà. Ihe Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e aze'eg kwez ihe kury.\\nIzaew nuweruzar kwaw Tupàn ize'eg wà\\n10 Heru wiko penu romo. Penu wiko heru romo. Tupàn heapo arer wiko peapo arer romo. Peapo arer wiko heapo arer romo. Pitài zo Tupàn a'e. A'e rupi, màràzàwe tuwe zaneremu'emu'em zanezeupeupe. Nezewe haw iapo mehe xiuhaw Tupàn ze'egaw zaneipy wanehe we iapo katu awer zane. 11 Teko Zuta ywy rehe har upytu'u Tupàn rehe uzeruzar ire wà. Teko Izaew ywy rehe har wà, Zeruzarez pe har wà no, uzapo ma'e purumuhuhuk kar haw wà. Teko Zuta ywy rehe har nuzeruze'eg kwaw Tupàn Hàpuzuhu rehe wà, hemiamutar rehe wà. Uzapo ikatu 'ym ma'e ipupe wà. Awa wereko kuzà tupàn a'ua'u wamuwete katu har wemireko romo wà. 12 Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umuhem kar agwer ma'e iapo har zaneiwy wi wà nehe. Tuwe umuhem kar tupàn a'ua'u wamuwete har paw wà nehe. Aze uzuka ma'ea'yr Tupàn henataromo wà, nezewe rehe we omono kar putar Tupàn a'e teko ko ywy wi wà nehe. (Ta'e xo Tupàn imuwete haw ikatu a'e xe.)\\n13 Pezapo amo ae ma'e peiko no. Pekuhem peiko. Pezai'o no. Pepyk ma'ea'yr hapy haw penehay kwer pupe, ta'e ma'ea'yr penemizuka na'ikatu kwaw Tupàn pe kury xe. Napemuawyze kwaw wazuka re a'e. 14 Pe pitàitàigatu pepuranu hehe. — Màràzàwe tuwe, peze izupe. Amo awa wereko amo kuzà wemireko romo kwàkwàmo mehe a'e. A'e re oho amo ae kuzà ipuhe. Na'ikatu kwaw wemireko pe. Izypy mehe umume'u imen ikatu ma'e romo weko àwàm wemireko pe Tupàn henataromo. Amo 'ar mehe uzuhaw uze'eg awer oho kury. Peiko a'e awa zàwegatete pe. 15 Tupàn uzapo awa pitài teko romo hemireko rehe we. Tupàn wiko wanetekwer wazar romo. Wiko wanekwe wazar romo no. Màràzàwe tuwe uzapo mokoz pitài romo wà. Ta'e uputar wazuapyapyr umuwete katu har romo wà xe. A'e rupi, pezapo zo ikatu 'ym ma'e penekwe pupe nehe. Pepuir zo penemireko wi a'e awa ài nehe. 16 Nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e Izaew wazar kury. — Awa wemireko wi ipuir haw iro ihewe. Aze amo awa uzapo agwer iaiw ma'e, naheakatuwawahy kwaw a'e awa rehe ihe. A'e rupi peata katu peho peiko. Tuwe ni amo nupuir kwaw wemireko wi amo kuzà hehe we oho pà nehe.\\nTeko wanemiapo kwer imume'u haw 'ar a'e\\n17 Peze'eg tetea'u peiko. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikene'o peze'eg awer henu re. Pepuranu wiwi peiko. — Ma'e uruzapo Tupàn imukene'o kar pà ure, peze. — Ikatu 'ym ma'e iapo har ikatu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe wà, peze mua'u peiko. A'e rupi napekatu kwaw izupe. — Ma'e pe hekon Tupàn ikatu ma'e a'e, peze peiko.","num_words":752,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.434,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 KORIN 13\\n1 Aha putar pepyr ihe nehe kury. Na'iruz haw aha pepyr. Nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer a'e. — Aze pemume'u putar amo hemiapo kwer ikatu 'ym ma'e tuwihaw wanuwa rupi nehe, aze heta mokoz hexak kar wà nehe, aze heta na'iruz hexak kar wà nehe, aze uzuawygatu wanemimume'u ràm nehe, peruzar waze'eg nehe. Aze pitài zo wexak hemiapo kwer nehe, pemume'u zo nehe. Ta'e nuhyk kwaw nezewe mehe nehe xe. Aze ru'u nuexak katu kwaw hemiapo kwer a'e. Aze ru'u hemu'em ma'e romo hekon a'e. 2 Mokoz haw aha pepyr. Aha wi putar nehe kury. Pepyr hehem mehe aze'eg ahyahy putar peme nehe. Mo pepuhareko katu putar a'e wà nehe. Ni amo wà nehe. Amo 'ar mehe amume'u penemiapo kwer ihe. Amume'u wi amo ae 'ar mehe no. Amume'u wi putar nehe kury. Aze'eg ahyahy ikatu 'ym ma'e iapo har wanupe. Aze'eg ahyahy wi putar amogwer ikatu 'ym ma'e iapo har nànàn nehe no. 3 Zaneruwihawete hemuze'eg kar a'e. Nuiko kwaw ikàg 'ym ma'e romo nehe. Peme uze'eg mehe wexak kar putar ukàgaw peme nehe. 4 Ikàg 'ym ma'e ài umàno ywyra kanetar rehe. Tupàn ikàg a'e, a'e rupi umugweraw kar a'e. Umuigo kar a'e kury. A'e rupi wiko wi ko 'ar rehe a'e kury. Uruiko ikàg 'ym ma'e ài. Ikàg tuwe a'e, a'e rupi peme ureze'eg mehe uruiko putar ikàg ma'e ài ure nehe, ta'e uruiko inuromo ikàg mehe ure no xe, ta'e Tupàn ikàg tuwe a'e no xe.\\n5 Peme'e pezehezehe nehe kury. Pema'enukwaw katu penemiapo kwer rehe nehe. Zazeruzar Zezuz rehe zane. Aipo zaiko tuwe hehe uzeruzar ma'e ài, peze pezeupe nehe, pezehezehe pepuranu pà nehe. Zaneruwihawete Zezuz hekwe pepy'a pe hekon a'e. Pekwaw heko haw. Xo heruzar 'ymar nuwereko kwaw hekwe upy'a pe a'e wà. Aze mo nuiko iwer pepy'a pe a'e, iaiw mo urema'ereko awer ure. 6 Uruiko Zaneruwihawete inuromo ure, hekwe hereko pà urepy'a pe ure. Pekwaw inuromo urereko haw. 7 — Uruiko Tupàn ze'eg imume'u har ikatuahy ma'e romo ure, nuru'e kwaw tuweharupi purupe. — Pawru nukwaw kwaw Tupàn ze'eg imume'u haw a'e, aze amo i'i nehe, nuruzekaiw kwaw waze'eg rehe. Xo penemiapo kwer rehe uruzekaiw katu. Xo pezeruzar haw rehe uruzekaiw katu. A'e rupi — Emunyryk kar Korin tawhu pe har ikatu 'ym ma'e wi wà nehe, uru'e Tupàn pe tuweharupi. 8 Nurupuner kwaw ma'e iapo haw rehe ze'eg azeharomoete har imumaw pà ure. Aze xiruzar a'e ze'eg nehe, amo teko uzeruzar putar hehe a'e wà nehe no. 9 Ikàg 'ym ma'e ài uruiko. Nuruzekaiw kwaw urereko haw rehe. Aze peruzar tuwe Tupàn ze'eg nehe, urerurywete putar nezewe mehe nehe. A'e rupi uruze'eg uruiko Tupàn pe. — Tuwe upytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re wà nehe, uru'e uruiko izupe ure, penehe ureze'eg pà ure.\\n10 A'e rupi azapo ko pape teko ihe, muite pewi xe hereko mehe ihe. A'e rupi pepyr heho mehe, nazepyk kwaw penehe nehe, naze'eg ahyahy kwaw peme nehe. Zanezar umur ukàgaw ihewe a'e. Nahemuze'eg ahyahy kar kwaw peme. Xo pemukàg kar haw rehe hemur kar peme. 11 Herywyr wà, zazur rihi. Pezeagaw ikatu 'ymaw wi petyrykaw rehe azeharomoete nehe. Peinu katu ko heze'eg nehe. Peruzar nehe. Pezeàmàtyry'ym zo nehe. Pezapo ikatu ma'e peho peiko pezeupeupe nehe. Tupàn a'e, puruamutar katu ma'e a'e, puràmàtyry'ym kar 'ymar a'e, wiko putar peinuromo a'e nehe.\\n12 — Nekatu pa, peze pezeupeupe nehe. — Nekatu ma, peze pezeupeupe nehe. Pepuruamutar katu haw hexak kar pà pezeupeupe nehe. Tupàn hemiruze'eg paw rupi omono uze'eg peme a'e wà no.\\n13-14 Tuwe Zanezar Zezuz Zaneruwihawete pepuhareko a'e nehe. Tuwe Tupàn peamutar katu a'e nehe no. Tuwe Tekwe Puràg wiko peinuromo a'e nehe no. Upaw kwez kury. Pawru","num_words":586,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.411,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 12\\nUmume'u Xamuew uze'eg iahykaw rehe har\\n1 Na'e uze'eg wi Xamuew Izaew wanupe. — Azapo ma'e peneminozgwer kwez ihe. Amono amo tuwihawete kwez peme. Uzapo kar putar ma'e peme nehe kury. 2 Peneruze'eg putar a'e nehe kury. Ihe ihe kury, hetua'uhez tuwe ihe kury. He'awxig no. Hera'yr wiko penehe we wà. Hekwarer mehe arer we aiko penenataromo ihe, aiko peneruze'egar romo ihe no. Te kutàri. 3 Aiko xe ihe kury. Aze azapo amo ma'e ikatu 'ym ma'e, aze azawy, pemume'u tàrityka'i Tupàn henataromo nehe, tuwihawete Tupàn hemixak kwer henataromo nehe no. Aipo hemunar amo heimaw tapi'ak rehe ihe. Aipo hemunar amo heimaw zumen rehe ihe. Aipo heremu'em amo pe. Aipo azapo iaiw ma'e amo pe. Aipo apyhyk temetarer amo wi heremu'emaw hekuzaromo tuwihaw romo hereko mehe. Aze apyhyk ma'e amo wi, amuzewyr putar ihe nehe. Amekuzar putar wyzài heremiapo kwer ikatu 'ym ma'e ihe nehe kury, i'i wanupe.\\n4 Uwazar teko ize'eg izupe wà. — Naneremu'em pixik kwaw urewe ne. Nerezapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e urewe. Nerepyhyk pixik kwaw ma'e amo wi, i'i izupe wà.\\n5 Uze'eg Xamuew. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e a'e, tuwihawete Tupàn hemixak kwer a'e no, wenu peze'eg awer kutàri a'e wà kury. Nazapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e peme ihe, i'i wanupe. — Azeharomoete Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wenu ureze'eg a'e, ukwaw neremiapo kwer a'e, i'i izupe wà.\\n6 Uze'eg wi Xamuew wanupe. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wexak kury, wenu kury. Kwehe mehe wexak Moizez a'e, wexak Àràw a'e no. Werur peipy paw Ezit ywy wi a'e wà no. 7 Pepyta xe peneko haw pe kury. Ihe amume'u putar penemiapo kwer Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo ihe nehe kury. Apumuma'enukwaw kar putar Tupàn hemiapo kwer ikàg ma'e rehe upaw rupi katete ihe nehe no. Pepyro a'e. Upyro peipy a'e wà no. 8 Kwehe mehe Zako a'e, ipurumuzàmuzàg paw a'e wà no, oho Ezit ywy rehe a'e wà. A'e pe waneko mehe Ezit ywy rehe har umuigo kar peipy uma'ereko e ma'e romo wà. Na'e peipy uze'eg Tupàn pe wà. — Urepytywà pe nehe, i'i izupe wà. A'e rupi omono kar Moizez wanupe Àràw rehe we a'e. Upyro Moizez peipy Ezit wi wà. Werur ko ywy rehe wà. 9 Peipy heharaz Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wi wà, Zanezar wi wà. A'e rupi umur kar Xi peipy wakutyr. Azor pe har wanuwihaw romo hekon Xi a'e. Piri ywy rehe har a'e wà, Moaw izuapyapyr wanuwihawete a'e no, weityk Izaew a'e wà. Uzuka teko tetea'u wà. Upuraraw kar ma'erahyhu amogwer wanupe wà no. 10 Na'e peipy uhapukaz Tupàn pe wà. — Urepytywà pe nehe, i'i izupe wà. — O Tupàn iaiw ma'e uruzapo nerenataromo. Urupuir newi ure, tupàn a'ua'u Kànàà wazar wamuwete katu pà ure. Heta tupàn a'ua'u awa Kànàà pe har wanupe wà. Heta tupàn a'ua'u kuzà wanupe wà no. Urepyro pe ureàmàtyry'ymar wanuwi nehe. A'e re urumuwete katu wi putar ure nehe no, i'i Izaew Tupàn pe wà. 11 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umur kar Zineàw Izaew wapyro pà waàmàtyry'ymar wanuwi. A'e re umur kar Marak. A'e re umur kar Zepite. A'e re hemur kar a'e. Xamuew ihe. Nezewe ikatu peneko awer peme. Peàmàtyry'ymar nupuraraw kar kwaw ma'erahy peme a'e 'ar mehe wà. 12 Amo 'ar mehe Amon wanuwihawete Naaz her ma'e ur peàmàtyry'ym pà a'e. Hexak mehe napeputar kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e penuwihaw romo. — Uruputar amo awa ureruwihawete romo. Urereruze'eg putar a'e nehe, peze ihewe. 13 A'e rupi aiko tuwihawete penemixak kwer xe kury. Penoz ihewe. Tupàn umur ko awa kwez peme kury, penuwihawete romo kury. 14 Ikatuahy putar peneko àwàm peme nehe, aze pekyze Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar wi nehe, aze peinu ize'eg nehe, aze peruzar hemiapo putar àràm nehe, aze pezeruzar hehe nehe, aze peruzar ko penuwihawete nehe. 15 Aze napeinu kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ze'eg nehe, aze naperuzar kwaw nehe, Tupàn wiko putar peàmàtyry'ymar romo a'e nehe. Wiko putar penuwihawete iàmàtyry'ymar romo a'e nehe no, i'i Xamuew teko wanupe. 16 — Pepyta xe pepu'àmaw pe kury. Pexak putar amo Tupàn hemiapo ràm hexak pixik pyr 'ym nehe kury. 17 Nukyr kwaw àmàn ko 'ar rehe. Teko opo'o arozràn waiko oko pe wà. Ihe aze'eg putar Tupàn pe ihe nehe kury. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umuànoànog kar putar àmàn a'e nehe kury. Umugyr kar putar àmàn a'e nehe no. A'e ma'e uzeapo mehe hexak mehe pekwaw putar ikatu 'ym ma'e penemiapo kwer. Tuwihawete henoz mehe pezapo iaiw ma'e Tupàn henataromo. Wikwahy a'e. Uzemumikahy a'e no, i'i Xamuew wanupe.\\n18 Na'e uze'eg Xamuew Tupàn pe kury. A'e 'ar mehe we Tupàn umuànoànog kar àmàn kury. Umugyr kar àmàn no. A'e rupi teko ukyze Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wi wà kury. Ukyze Xamuew wi wà no. 19 A'e rupi uze'eg Xamuew pe wà. — Eze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe urerehe kury. Nezewe mehe nurumàno kwaw nehe. Iaiw ma'e tetea'u uruzapo. A'e re urenoz tuwihawete no, amo ae iaiw ma'e iapo pà nezewe, i'i izupe wà.\\n20 — Pekyze zo nehe, i'i Xamuew wanupe. — Iaiw ma'e pezapo. Nezewe rehe we pepytu'u zo Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e imuwete katu re nehe. Zanezar romo hekon a'e. Peiko hemiruze'eg romo azeharomoete nehe. 21 Pemuwete zo tupàn a'ua'u pe wà nehe. Nupuner kwaw pepytywà haw rehe wà. Nupuner kwaw pepyro haw rehe wà. Nuiko kwaw tupànete romo wà. 22 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u pewi utyryk pixik 'ym àwàm a'e, uwer ikatuahy ma'e rehe a'e. Nahemu'em pixik kwaw a'e. Ta'e penexanexak wemiaihu romo a'e xe. 23 Ihe ihe, napytu'u kwaw penehe heze'eg ire izupe nehe. Aze mo apytu'u, a'e mehe mo ikatu 'ym ma'e azapo mo Tupàn henataromo. Apumu'e putar Tupàn rape ikatu ma'e rupi peho àwàm rehe ihe nehe. 24 Pekyze Tupàn wi nehe. Peiko hemiruze'eg romo azeharomoete nehe, pepytu'u 'ym pà nehe. Pema'enukwaw peme hemiapo kwer ikatu wera'u ma'e rehe nehe. 25 Aze pezapo wi wi ikatu 'ym ma'e peho peiko nehe, azeharomoete pekàzym putar nehe. Penuwihawete ukàzym putar a'e nehe no.","num_words":948,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.473,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg WAHEM AWER 2\\nMoizez izexak awer imume'u haw\\n1 Amo awa Erewi izuapyapyr wereko amo kuzà Erewi izuapyapyr wemireko romo amo 'ar mehe a'e. 2 Na'e ipuru'a a'e kuzà. Uzexak kar imemyr awa. — Ipuràg eteahy hememyr, i'i uzeupe. A'e rupi umim umemyr zauxiapekwer wanuwi. Umumaw na'iruz zahy imim pà. 3 Zawaiw katu imimaw izupe. A'e rupi upupepupe ka'api'ipopok kok romo iapo pà. Uwàpytym kok ikwaikwar iraity zàwenugar pupe 'y wi. Omono kwarer kok pupe kury. Wezar kok yrykawhu iwyr ka'api'ipopok wamyter pe kury. 4 Kwarera'i heinyr upyta pe pe hehe ume'e pà. Namuite kwaw. — Ma'e uzeapo putar izupe nehe, i'i uzeupe.\\n5 Amo 'ar mehe Ezit ywy rehe har wanuwihawete tazyr oho yrykawhu pe uzahak pà a'e kury. Izupe uma'ereko ma'e uzekytyar waiko yrykawhu iwyr izahak mehe wà. Na'arewahy tuwihawete tazyr wexak a'e kok ka'api'ipopok wamyter pe hin mehe kury. — Eho ipiaromo kyn wà, i'i amo uma'ereko e ma'e pe. 6 Uwàpytymawok tuwihawete tazyr kok kury. Wexak kwarera'i izai'o mehe kok pupe. Upuhareko katu. — Kwarer Izaew izuapyapyr romo a'e, i'i wanupe.\\n7 Na'e kwarera'i heinyr upuranu tuwihawete tazyr rehe kury. — Aze ereputar amo kuzà Izaew izuapyr nehe, aha putar ipiaromo newe ihe nehe. A'e rupi upuner kwarera'i imukamu haw rehe imugakwaw paw rehe newe nehe, i'i izupe.\\n8 — Eho kyn, i'i izupe. A'e rupi kuzàtài oho kwarer ihyete herur pà izupe. 9 Na'e tuwihawete tazyr uze'eg a'e kuzà pe. — Eraha ko kwarera'i nereko haw pe nehe, emugakwaw ihewe nehe. Amekuzar putar nema'ereko àwàm newe nehe, i'i izupe. Weraha a'e kuzà umemyr kwarer a'e. Umugakwaw izupe a'e. 10 Itua'u kury. Amo 'ar mehe weraha kuzà kwàkwàmo tuwihawete tazyr pe. Tuwihawete tazyr umuigo kar kwàkwàmo umemyragaw romo. — Apyro 'y wi ihe, i'i izupe. A'e rupi omono Moizez her romo. — Apyro, i'i her zaneze'eg rupi.\\nMoizez uzàn oho Ezit ywy wi a'e\\n11 Kwarahy tetea'u pawire Moizez awa romo heko mehe uhem oho tuwihawete hàpuzuhu wi wànàmete wanexak pà amo 'ar mehe a'e kury. Ezit ywy rehe har uzapo kar ma'ereko haw ipuhuz katu ma'e hereko Izaew wanupe wà. Wexak Moizez wama'erekoahy haw. Amo awa Ezit ywy rehe har upetek amo Izaew izuapyr hereko a'e, amo Moizez iànàm a'e. Wexak Moizez ipetek mehe. 12 Ume'e Moizez ko rupi, ume'e kwe rupi. Naheta kwaw amo teko a'e pe wà. Na'e uzuka Moizez a'e Ezit ywy rehe har kury, hetekwer iàmim pà itym pà ywyxig pupe. 13 Iku'egwer pe uzewyr wi a'e pe. Wexak mokoz awa wà, Izaew izuapyapyr wà, wazeàmàtyry'ym mehe wà. Amo ukwaukwar iko inugwer rehe. A'e rupi Moizez upuranu hehe. — Màràzàwe tuwe erekwarekwar iko neànàm rehe ne, i'i izupe.\\n14 A'e awa uze'eg Moizez pe kury. — Mo nemuigo kar ureruwihaw romo a'e, mo nemuigo kar urereruze'egar romo a'e, i'i izupe. — Aipo nepuruzuka wer herehe a'e Ezit ywy rehe har neremizuka kwer ài ne, i'i izupe. Na'e Moizez ukyze katu kury. — Ukwaw heremiapo kwer a'e wà, ukwaw awa izuka awer a'e wà, i'i uzeupe. 15-16 Teko umume'u Moizez hemiapo kwer oho tuwihawete pe wà. A'e rupi ipuruzuka wer Moizez rehe. Uzàn Moizez oho Minià ywy rehe. Wiko oho a'e ywy rehe. Heta amo awa Zetoro her ma'e Minià ywy rehe a'e. Xaxeto romo hekon a'e. Heta 7 tazyr izupe wà. Amo 'ar mehe Moizez wapyk in amo 'yzygwar huwake kury. A'e 7 kuzà ur a'e pe 'y henuhem pà yzygwar wi wà. Heta àràpuhàràn hawitu ma'e wanu pe wà, heta àràpuhàrànete izupe wà no. Tazyr umynehem wai'u haw u heimaw wanupe wà. 17 Na'e uhem amo ae àràpuhàràn mono'ogar a'e pe wà no. Awa a'e wà. Umuzàn kar àràpuhàràn mono'ogar a'e kuzà a'e wi a'e wà. Wexak Moizez a'e ma'e izeapo mehe. A'e rupi upu'àm Moizez oho kuzà wapytywà pà a'e, a'e awa wanuwi wapyro pà a'e. Umuzàn kar Moizez a'e àràpuhàràn mono'ogar wà kury. A'e re omono 'y kuzà waneimaw wanupe kury. 18 A'e re uzewyr kuzà u heko haw pe wà. Uhem kwarahy heixe 'ym mehe we wà. A'e rupi wanu upuranu wanehe. — Màràzàwe tuwe pezewyr kwarahy heixe 'ym mehe we kutàri, i'i wanupe.\\n19 — Amo Ezit ywy rehe har urepyro àràpuhàràn mono'ogar wanuwi a'e. A'e re wenuhem 'y 'yzygwar wi urewe imur pà. Umur 'y zanereimaw wanupe a'e no, i'i izupe wà.\\n20 — Ma'e pe hekon, i'i wanu wazyr wanupe. — Màràzàwe tuwe pezar a'e awa a'e pe 'yzygwar pe. Peho henoz tà nehe kury. Umai'u putar zanepyr nehe, i'i wanupe. Weruzar ize'eg oho wà.\\n21 Umumaw Moizez amo 'ar a'e pe wiko pà. Amo 'ar mehe Zetoro uze'eg wà izupe. — Epyta xe nehe ty, nereko àwàm iapo pà xe urepyr nehe ty, i'i Moizez pe. — Ikatu, apyta putar xe nehe, i'i Moizez izupe. A'e rupi Zetoro omono wazyr izupe hemireko romo. Zipora her romo a'e. 22 Imemyr mehe Moizez omono Zeroxon her romo. — Aiko amo ae ywy rehe har wapyr wiko ma'e romo ihe, i'i Moizez. — Amo ae ywy rehe har wapyr wiko ma'e, i'i her zaneze'eg rupi.\\n23 Amo kwarahy pawire Ezit ywy rehe har wanuwihawete umàno. Izaew izuapyapyr uzai'o wi wi waiko uma'erekoahy e haw rehe wà. — Urepytywà pe nehe, i'i uhapukaz pà wà. Wenu Tupàn wanehapukaz tawer. 24 Wenu wazai'o mehe wà. Ima'enukwaw uze'eg kwehe arer Àmàrààw pe Izak pe Zako pe wemimume'u kwer rehe kury. 25 Wexak Izaew izuapyapyr wama'ereko e haw. — Azeharomoete upuraraw ma'erahy waiko wà. Azapo putar ma'e wapyro pà ihe nehe, i'i uzeupe.","num_words":854,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.252,"stopwords_ratio":0.382,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg WANERUZE'EGAR WÀ 2\\nTupàn heko haw pe har oho Moki tawhu pe a'e\\n1 Amo Tupàn heko haw pe har oho Ziwkaw tawhu wi Moki tawhu pe a'e kury. Uze'eg a'e pe har wanupe. — Apuerur Ezit ywy wi ihe. Apumuixe kar ywy peipy wanupe heremimume'u kwer rehe ihe no. — Nazuhaw pixik kwaw peme heze'eg awer ihe nehe, a'e peme. 2 — Pezapokatu zo peze'eg a'e ywy rehe har wanehe we nehe. Peityk ma'ea'yr hapy haw tupàn a'ua'u wanenataromo har nehe, a'e peme. Naperuzar kwaw heze'eg. Màràzàwe tuwe herereko pe nezewe, i'i wanupe. 3 — Naperuzar kwaw heze'eg, a'e rupi namuhem kar kwaw a'e teko ko ywy rehe har penenataromo ihe wà nehe. Wiko putar peàmàtyry'ymar romo wà nehe. Pepurumuwete wer putar wazar tupàn a'ua'u wanehe nehe no, i'i wanupe.\\n4 A'e ma'e Izaew paw wanupe imume'u re teko uzai'o tetea'u tuwe a'e wà kury. 5 — Moki, i'i a'e ywy pe wà. — Uzai'o ma'e wà, i'i her zaneze'eg rupi. Uzuka ma'ea'yr a'e pe Tupàn henataromo wà.\\nZuzue imàno haw\\n6 Omono kar Zuzue Izaew uzewi wà. A'e re teko oho uiwy rehe pitàitàigatu wà, weko haw iapo pà a'e pe pitàitàigatu wà. 7 Zuzue heko mehe we teko weruzar Tupàn ze'eg wà. Amo tàmuz wikuwe Zuzue imàno mehe wà. A'e tàmuzgwer wexak Tupàn hemiapo kwer ikàg ma'e paw a'e wà, Izaew wanupe iapo mehe a'e wà. Teko weruzar Tupàn ze'eg waneko mehe wà no.\\n8 Zuzue Nun ta'yr 110 kwarahy hereko mehe umàno a'e. 9 Utym hetekwer iziwy Tupàn hemimur kwer rehe a'e wà. Xinater tawhu pe Eparai ywy ywytyruhu heta haw pe itym wà. Itym awer ywytyr Kaz huwake kwarahy heixe haw awyze har kutyr tuz. 10 Umumaw Izaew kwarahy tetea'u a'e pe wà. Umàno Zuzue 'ar mehe arer upaw rupi wà no. Wazuapyapyr wiko a'e ywy rehe wà kury. Nukwaw kwaw Tupàn wà. Nukwaw kwaw Izaew wanupe hemiapo kwer wà.\\nIzaew upuir Tupàn wi wà\\n11 Na'e Izaew uzapo iaiw ma'e Tupàn huwarupi wà. Umuwete katu tupàn ua'u Ma'aw her ma'e wà kury. Na'ikatu pixik kwaw wanemiapo kwer Tupàn pe.\\n12 Upuir teko Tupàn wàmuzgwer wazar wi wà, Ezit ywy wi wanerur arer wi wà. Umuwete katu tupàn a'ua'u a'e ywy rehe har wazar wà, uzeake wiko ma'e wazar wà. Umuikwahy kar Tupàn wà. 13 Ta'e upuir izuwi wà xe, ta'e umuwete katu Ma'aw wà xe, ta'e umuwete katu Atarot wà no xe. (Ma'aw tupàn ua'u awa romo hekon a'e. Atarot tupàn ua'u kuzà romo hekon a'e no.) 14 Wikwahy tuwe Tupàn Izaew wanehe. A'e rupi umuhem kar awa iaiw ma'e Izaew waneko haw pe wà kury. A'e awa uzuka amo Izaew wà, wama'e heraha pà wà. Omono Tupàn Izaew waàmàtyry'ymar wanupe wà. A'e rupi Izaew na'ikàg kwaw wà kury. Wanuwake har upuner iaiw ma'e iapo haw rehe wanupe wà kury. 15 Aze Izaew uhem oho amo teko waàmàtyry'ym pà wà, Tupàn nupytywà kwaw wà. Upytywà waàmàtyry'ymar wà, uze'eg awer rupi katete a'e. Uzemumikahy Zutew wà. Upuraraw ma'erahy tetea'u wà.\\n16 Na'e Tupàn wexaexak amo tuwihaw teko wapyro har romo a'e kury. A'e tuwihaw upyro Izaew waàmàtyry'ymar wanuwi wà. 17 Nezewe rehe we teko nuzekaiw kwaw uwihaw waze'eg rehe wà. Umuwete katu amo tupàn a'ua'u wà. Nuiko kwaw wàmuz wazàwe wà. Na'arewahy uhem oho Tupàn rape wi wà, wàmuz wanape wi wà. Nuweruzar kwaw Tupàn ze'eg wàmuz wazàwe wà. 18 Teko wanupe tuwihaw hexakar mehe Tupàn wiko a'e tuwihawete rehe we a'e. A'e tuwihaw a'e wà, wikuwe mehe upyro Zutew oho waiko waàmàtyry'ymar wanuwi a'e wà. Ta'e Tupàn upuhareko katu Zutew a'e wà xe, ta'e waàmàtyry'ymar upuraraw kar ma'erahy tetea'u wanupe a'e wà xe. 19 Wyzài tuwihaw imàno re teko uzewyr wemiapo kwer pe wà. Wanemiapo kwer pitàitàigatu iaiw wera'u wanu wanemiapo kwer wanuwi. Umuwete katu wi wi tupàn a'ua'u oho waiko wà, ikatu 'ym ma'e iapo pà wanenataromo wà. — Nazapytu'u kwaw a'e ma'e iapo re nehe, i'i uzeupeupe wà. 20 A'e rupi Tupàn wikwahy tuwe Izaew wanehe kury. — Ko teko uhaw wàmuzgwer ze'eg awer ihewe wanemimume'u kwer wà. Nuzekaiw kwaw heze'eg rehe wà, i'i uzeupe. 21 — Zuzue umuhem kar amo wà. Amogwer upyta xe wà. Namuhem kar kwaw xe wi ihe wà nehe kury, i'i uzeupe. 22 — Amono kar putar a'e teko Izaew wakutyr ihe wà nehe. Agaw putar Izaew nezewe ihe wà nehe. Aze ru'u wata putar herape rupi wàmuzgwer wazàwe wà nehe. Aze ru'u nan, i'i uzeupe.\\n23 Tupàn umupyta kar a'e teko a'e ywy rehe wà. Numuhem kar kwaw upaw rupi a'e 'ar mehe wà. Nuweityk kar kwaw Zuzue pe a'e 'ym mehe wà.","num_words":722,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.252,"stopwords_ratio":0.461,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg EZEKIEW 2\\nTupàn umuigo kar Ezekiew uze'eg imume'u har romo kury\\n1 A'e ma'e hexak mehe a'ar ywy rehe heruwa imuhyk pà ywy rehe. Na'e ainu amo ize'eg mehe. — Awa ta'yr, epu'àm nehe ty. Heze'eg wer newe, i'i ihewe.\\n2 Ize'eg mehe we Tupàn Hekwe wixe hepupe hemupu'àm pà kury. Aenu uze'eg ma'e ize'eg mehe.\\n3 Awa ta'yr, Oromono kar teko Izaew izuapyapyr wanupe ihe kury. Heàmàtyry'ym a'e wà, heze'eg heruzar ire upytu'u pà wà. Te ko 'ar rehe na'ipureruzar wer kwaw heze'eg rehe wà. Nuzawy kwaw uwipy wà. 4 Nahereruzar kwaw wà. Nuzeruze'eg kwaw herehe wà no. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wazar ihe, hepurumume'u wer amo ma'e rehe wanupe. Oromono kar wanupe ihe kury. Emume'u heze'eg wanupe nehe. 5 Aze ru'u uzekaiw putar nerehe wà no. Aze ru'u nan. Nezewe rehe we ukwaw putar heze'eg imume'u har romo nereko haw wà nehe. — Wiko zaneinuromo a'e, i'i putar newe wà nehe.\\n6 Ne Awa ta'yr ne, ekyze zo wanuwi nehe. Ekyze zo wanemimume'u ràm wi nehe. Umume'u putar neàmàtyry'ym àwàm wà nehe. Nererekoaiw putar wà nehe. Wamyter pe nereko haw nuzawy kwaw zawazyr wamyter pe nereko haw nehe. Nezewe rehe we ekyze zo wanu wi nehe. Ekyze zo waze'eg wi nehe no. 7 Amume'u kar putar ma'e newe nehe. Emume'u a'e ma'e paw wanupe nehe. Aze uzekaiw nerehe wà nehe, emume'u wanupe nehe. Aze nuzekaiw kwaw nerehe wà nehe, nezewe rehe we emume'u wanupe nehe. Nema'enukwaw waneko haw rehe nehe. Nuweruzar katu kwaw heze'eg wà.\\n8 Awa ta'yr, ezekaiw katu heze'eg rehe nehe. Eiko zo heze'eg heruzar 'ymar romo nehe. Eiko zo wazàwe nehe. Ezurupeka heremimono ràm i'u pà nehe.\\n9 Na'e aexak amo ipo amo pape imàimàn pyrer ipyhykar kury. 10 Urauraw a'e pape kury. Heta ze'eg imuapyk pyrer mokoz pegwer rehe. Heta iaiw ma'e hehe imuapyk pyrer: tahy haw rehe tàhetàhemaw, zemumikahy haw imume'u haw, kuhemaw.","num_words":300,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.42,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XAMUEW 12\\nUze'egahy Nàtà Tawi pe a'e\\n1 Uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg imume'u har Nàtà her ma'e pe kury. — Eze'eg eho Tawi pe nehe, i'i izupe. A'e rupi oho Nàtà uze'eg pà izupe, ko ma'emume'u haw imume'u pà izupe. — Mokoz awa wiko amo tawhu pe wà. Awa ipy wiko hemetarer katu ma'e romo. Inugwer wiko hemetarer 'ym ma'e romo. 2 Heta tetea'u tapi'ak hemetarer katu ma'e pe. Heta tetea'u àràpuhàràn izupe wà no. 3 Xo pitài àràpuhàràn zo heta hemetarer 'ym ma'e pe, ta'e ume'eg kar uzeupe a'e xe. Uzekaiw katu hehe. Umuhu kar weimaw wàpuz me wa'yr wanehe we. Omono wemi'u ikurer izupe opo pupe. Umui'u kar ukanek pupe no. Umuger kar wenugupy i'ar romo a'e no. Uzapo wazyr ài a'e. 4 Amo 'ar mehe uhem amo awa hemetarer katu ma'e hàpuz me. Hemetarer katu ma'e na'ipuruzuka wer kwaw weimaw wàpuz me uhem ma'e kwer rehe hemi'u ràm romo a'e. A'e rupi upyhyk hemetarer 'ym ma'e heimaw izuka pà kury. Uzapo mai'u haw nezewe wàpuz me uhem ma'e kwer wanupe, i'i Nàtà Tawi pe.\\n5 Wikwahy Tawi a'e awa hemetarer katu ma'e rehe. — Amume'uahy ko heremiapo ràm Tupàn wikuwe ma'e henataromo ihe kury. Aze amo uzuka a'e awa nehe, ikatu putar ihewe nehe, i'iahy izupe. 6 — Iaiw ma'e uzapo a'e. Tuwe katu 'ym ma'e umekuzar 4 haw ma'e wemiapo kwer rupi nehe, i'i izupe.\\n7 Na'e uze'eg Nàtà Tawi pe. — Ne ereiko a'e awa romo ne. Nezewe i'i Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar newe kury. — Urumuigo kar Izaew wanuwihawete romo ihe. Urupyro Xau wi. 8 Amono iziwy kwer paw newe. Amono hemiruze'eg kwer newe wà no. Amono hemireko kwer newe wà. Urumuigo kar Izaew wanuwihawete romo. Urumuigo kar Zuta wanuwihawete romo no. Aze mo nuhyk iwer newe, amono mo amo ma'e tetea'u newe no. 9 Màràzàwe tuwe nereruzar kwaw heze'eg ne. Màràzàwe tuwe erezapo a'e iaiw ma'e ne. Erezuka kar Uri zeàmàtyry'ymawhu pe. Erezuka kar Uri Amon izuapyapyr wanupe. A'e re erepyro hemireko izuwi. 10 Erezuhaw heze'eg Uri wi hemireko ipyro mehe. A'e rupi tuweharupi uzuka putar amo nezuapyapyr a'e wà nehe no. 11 Amo ae iaiw ma'e amume'u newe no. Amo neànàm uzapo putar iro haw newe nehe, ta'e azapo kar putar izupe ihe nehe xe. Erexak putar a'e iro haw nehe, ta'e apyro putar neremireko newi ihe wà nehe, amo ae awa pe wamono pà ihe wà nehe. A'e awa uker putar wapuhe 'aromo nehe, kwarahy ihyape katu mehe nehe. 12 Erezapo ikatu 'ym ma'e nezeàmim pà neremiapo kwer ikwaw kar 'ym pà purupe. Azapo kar putar a'e iaiw ma'e 'aromo kwarahy ihyape katu mehe ihe nehe, Izaew paw wanupe hexak kar pà ikwaw kar pà ihe nehe, i'i Tupàn newe, i'i Nàtà Tawi pe.\\n13 Na'e uze'eg Tawi izupe. — Azeharomoete azapo iaiw ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo ihe, i'i izupe. Uwazar wi Nàtà ize'eg izupe no. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umunàn neremiapo kwer kwez kury. Neremàno kwaw kury. 14 A'e ma'e iapo mehe erexak kar Tupàn imuwete 'ymaw izupe ne. A'e rupi nera'yr umàno putar a'e nehe, i'i izupe.\\n15 A'e re oho Nàtà weko haw pe kury. Pema'enukwaw ta'yr Uri hemireko rehe we hemimuzàg kwer rehe. Ima'eahy kury.\\nTawi ra'yr imàno awer\\n16 — Emukatu hera'yr nehe, i'i Tupàn pe. Na'imai'u wer kwaw. Wixe uker haw pupe. Umumaw pytun gatu ywy rehe u'aw pà. 17 Tàpuzuhu pe uma'ereko ma'e uzeagaw Tawi imupu'àm kar pà wà. Na'ipu'àm wer kwaw. Numai'u kwaw wanehe we. 18 7 'ar pawire umàno ta'yr. Uma'ereko ma'e ukyze Tawi wi wà kury. Na'ipurumume'u wer kwaw ta'yr imàno awer rehe izupe wà. Uze'eg uzeupeupe wà. — Ta'yr hekuwe mehe we Tawi nuze'eg kwaw zanewe izupe zaneze'eg mehe a'e. Aze ximume'u imàno awer izupe nehe, hehaite putar ru'u zanewe nehe. Wyzài iaiw ma'e rehe upuner iapo haw rehe zanewe nehe, i'i uzeupeupe wà.\\n19 Wewowowowo tuwihaw waiko uze'eg pà uzeupeupe wà. Tawi wexak waze'eg mehe wà. Wanenu 'ym mehe we ukwaw wa'yr imàno awer kury. A'e rupi upuranu wanehe. — Kwarer umàno aipo, i'i wanupe. — Umàno, i'i izupe wà.\\n20 Na'e upu'àm Tawi ywy wi kury. Uzahak. Umuguz u'aw. Wenuhem ukamir. Umunehew amo ae ma'e kury. A'e re oho Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hàpuz me imuwete katu pà. A'e re uzewyr wàpuzuhu pe. A'e pe uhem mehe wenoz temi'u wemiruze'eg wanupe. Omono izupe a'e 'ar mehe wà.\\n21 Na'e tuwihaw uze'eg izupe wà kury. — Màràzàwe tuwe aipo pa. Kwarer hekuwe mehe we erezai'o hehe nemai'u 'ym pà. Imàno re tàrityka'i erepu'àm nemai'u pà, i'i izupe wà.\\n22 — He'en pa, i'i Tawi wanupe. — Kwarer hekuwe mehe we namai'u kwaw hehe hezai'o pà ihe. Ta'e nezewe mehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e upuner mo hepuhareko haw rehe a'e, upuner mo imàno haw wi ipyro pà mo a'e. 23 Umàno kwez kury. Màràzàwe tuwe azekwaku putar hemai'u 'ym pà ihe kury. Aipo apuner imugweraw kar haw rehe nezewe haw iapo pà. Amo 'ar mehe aha putar iho awer pe ihe nehe. Ta'e nuzewyr pixik kwaw xe ihewe nehe kury xe, i'i Tawi wanupe.\\nXàrumàw izexak awer\\n24 Na'e umurywete kar wemireko Matexewa oho kury. Uker oho ipuhe. Ipuru'a. Uzexak kar imemyr awa a'e. Omono Tawi Xàrumàw her romo wà. Uzamutar katu Tupàn kwaharer a'e. 25 Na'e uze'eg Nàtà pe. — Emono Zenini izupe her romo nehe. Ta'e azamutar katu ihe xe, i'i Tupàn Nàtà pe. — Tupàn hemiamutar katu, i'i her zaneze'eg rupi.\\nTawi weityk Xama taw a'e wà\\n26 A'e 'ar rehe we Zoaw uzàmàtyry'ym wi tawhu Hama her ma'e oho pà no. Amon ywy rehe har wanuwihawete wiko a'e pe. Weityk etea'i tawhu kury. 27 A'e rupi omono kar uze'eg heraha har Tawi pe wà. — Azàmàtyry'ym Hama teko ihe. Apyro wa'y imonokatu haw paw wanuwi. 28 Emono'ono'og amogwer zauxiapekwer paw ne wà nehe kury. Ezur tawhu kutyr kury, ipyhyk pà kury. Nahereko wer kwaw ko tawhu heityk àràm romo nehe, i'i izupe.\\n29 A'e rupi omono'og Tawi wemiruze'eg zauxiapekwer wà kury. Hama pe wanon wà kury. Weityk wà.\\n30 Tuweharupi Amon izuapyapyr umuwete katu amo tupàn ua'u Morok her ma'e a'e wà. Uzapo iàkàg rehe har izupe wà. 34 kir ipuhuz taw. Umupyràn or tetea'u iapo pà wà. Omono amo ita hekuzar katu ma'e hehe wà no. Tawhu pupe wixe mehe upyro Tawi a'e ita iàkàg rehe har wi uwàkàg rehe har pe imomog pà. Weraha amo ae ma'e hekuzar katu ma'e Hama wi a'e wà no. 31 Umuma'ereko kar Tawi a'e tawhu pe har ywyrakixi haw pupe wà, xikurupe pupe wà, itazy pupe wà no. Uzapo kar ywytàtà tetea'u wanupe no. Uzapo kar agwer ma'e amogwer tawhu Amon ywy rehe har pe har wanupe no. Na'e uzewyr Tawi oho Zeruzarez pe kury, zauxiapekwer waneraha pà kury.","num_words":1064,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.389,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 29\\nIpy'aiw Piri ywy rehe har Tawi rehe wà\\n1 Piri ywy rehe har omono'og zauxiapekwer paw Apek tawhu pe wà kury. A'e 'ar mehe we Izaew uzapo uker haw ytyzuzàmaw ywyàpyznaw Zereew her ma'e rehe har huwake wà. 2 5 Piri ywy rehe har wanuwihawete wata oho a'e pe wà, wemiruze'eg wanupi wà. Umuza'aza'ak zauxiapekwer màràn zemono'ogaw iapo pà wà. Uzemono'og 100 zauxiapekwer xe wà. Uzemono'og miw zauxiapekwer pe pe wà. Nezewe uzemono'ono'ogaw uzapo wà. Tawi oho wemiruze'eg awa wanupi amogwer wanaikweromo Aki rupi wata pà. 3 A'e rupi Piri ywy rehe har wanuwihaw upuranu Aki rehe wà kury, — Ma'en kwez Emerew uzapo waiko xe wà, i'i izupe wà. Uwazar Aki waze'eg wanupe. — Ko awa a'e, Tawi Xau rehe we har tuwihaw romo hekon a'e. Xau wiko Izaew wanuwihawete romo a'e. Tawi umumaw zahy tetea'u herehe we wiko pà a'e, ta'e uzeapo Xau iàmàtyry'ymar romo a'e kury xe. Hepyr uhem awer 'ar henataromo naexak pixik kwaw ikatu 'ym ma'e iapo haw ihe, i'i wanupe.\\n4 Wikwahy Piri ywy rehe har wanuwihaw Aki rehe wà. — Emuzewyr kar kwez awa tawhu izupe neremimono kwer pe kury. Emur kar zo puruàmàtyry'ymaw pe zanerupi nehe. Ta'e upuner zaneàmàtyry'ymar romo weko haw rehe tàrityka'i nehe xe. Aze zanezuka upaw rupi nehe, ikatuahy putar uzar Xau pe nehe. 5 Aipo nereharaz izuwi. Tawi romo hekon a'e. Kuzàgwer uzegar hehe kwehe mehe upynyk pà wà. — Xau uzuka miw awa a'e wà. Tawi uzuka 10 miw awa a'e wà, i'i oho waiko upynyk pà wà, i'i tuwihaw Aki pe wà.\\n6 A'e rupi wenoz Aki Tawi uzeupe kury. — Amume'uahy ko ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wikuwe ma'e rehe. — Nerezapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e ihewe. Aze mo erezàmàtyry'ym amo eho herehe we, herurywete mo ihe. Naexak pixik kwaw ikatu 'ym ma'e nerehe. Nehem awer 'ar henataromo te kutàri xo ikatu ma'e aexak. Nanekatu kwaw amogwer Piri ywy rehe har wanuwihaw wanupe ne. 7 A'e rupi ezewyr eho nereko haw pe katu haw rupi nepuruàmàtyry'ym kar 'ym pà nehe kury. Ezapo zo ma'e ko tuwihaw wanemimutar 'ym nehe, i'i Aki Tawi pe. 8 Uwazar Tawi ize'eg izupe. — Aipo ikatu 'ym ma'e azapo ihe. Nerexak pixik kwaw ikatu 'ym ma'e herehe ne. Azypyrog newe hema'ereko pà amo 'ar mehe kwehe mehe ihe. A'e 'ar henataromo nerexak pixik kwaw ikatu 'ym ma'e herehe. Màràzàwe tuwe napuner kwaw nerupi heho haw rehe kury. Ereiko hezar romo ne, heruwihawete romo ne. Màràzàwe tuwe napuner kwaw neàmàtyry'ymar wazuka haw rehe, i'i izupe.\\n9 Uwazar Aki ize'eg Tawi pe. — Akwaw a'e ma'e paw ihe. Ereiko tuwe heremiruze'eg romo ne. Nekatuahy Tupàn reko haw pe har ài. Tuwihaw nanemono kar kwaw urerehe we puruàmàtyry'ymaw pe wà. 10 Pyhewe ku'em mehe ne nehe, amogwer Xau wi utyryk ma'e kwer a'e wà nehe no, heremiruze'eg romo uzeapo ma'e kwer wà nehe, pepu'àm izi'itahy peho pà xe wi kwarahy ihem romo mehe nehe, i'i izupe. — Aze pa, i'i Tawi izupe.\\n11 A'e rupi iku'egwer pe izi'itahy Tawi upu'àm wemiruze'eg waneraha pà kury. Uzewyr oho Piri ywy rehe har waiwy rehe wà. Piri ywy rehe har uzeupir oho Zereew tawhu pe wà kury.","num_words":502,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.242,"stopwords_ratio":0.386,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 6\\nZezuz uze'eg mytu'u 'ar rehe wemimu'e wanupe a'e kury\\n1 Amo mytu'u haw 'ar mehe Zezuz upyterahaw amo ko oho wemimu'e wanupi a'e. Heta arozràn a'e pe itym pyrer. I'a kury. Hemimu'e opo'o arozràn oho waiko wà, iapukyz pà wà, i'u pà wà. 2 Amo ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e a'e wà no, wata oho wanupi a'e wà no. Upuranu wanehe wà. — Màràzàwe tuwe naperuzar kwaw Tupàn ze'eg kwehe arer. Nuzapo kar kwaw agwer ma'e zanewe mytu'u haw 'ar mehe a'e, i'i parizew wà, Zezuz hemimu'e wanupe wà.\\n3 Upuranu Zezuz wanehe. — Aipo napemugeta kwaw a'e pape kwehe arer. Aipo napekwaw kwaw Tawi zaneràmuz hemiapo kwer imume'u haw. Amo 'ar mehe Tawi wata oho iko umyrypar wanupi a'e. Ima'uhez wà kury. Naheta kwaw temi'u wanupe. Ma'e uzapo wà. Amume'u putar peme ihe kury. 4 Wixe Tawi Tupàn hàpuz me. Upyhyk typy'ak Tupàn pe imono pyrer. U'u. Omono umyrypar wanupe no, i'u kar pà wanupe no. Nezewe uhaw ze'eg kwehe arer a'e. Ta'e, — xaxeto zutyka'i upuner a'e typy'ak i'u haw rehe a'e wà, i'i a'e ze'eg a'e xe.\\n5 — Ihe Awa ta'yr romo aiko ihe, aiko mytu'u haw izar romo ihe no.\\nZezuz umukatu awa ipopàri ma'e a'e kury\\n6 Amo mytu'u haw 'ar mehe wixe Zezuz oho amo zemono'ogaw pe kury, upurumu'e pà a'e pe kury. Amo awa ipopàri ma'e a'e pe hin a'e. Ipo iawyze har ipàri a'e. 7 Ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e a'e wà, ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e a'e wà no, a'e pe wanekon a'e wà no. Ipurumume'u wer ikatu 'ym ma'e Zezuz hemiapo kwer rehe wà, tuwihaw wanupe wà. Ume'egatu waiko hehe wà. — Aipo umukatu putar ima'eahy ma'e a'e nehe, mytu'u haw 'ar mehe a'e nehe, i'i uzeupeupe wà. Ta'e nezewe i'i a'e wà xe. — Aze umukatu ima'eahy ma'e mytu'u haw 'ar mehe nehe, uzapo putar uma'ereko haw nezewe mehe nehe. Ze'eg kwehe arer numuma'ereko kar kwaw teko mytu'u haw 'ar mehe a'e wà, i'i uzeupeupe wà. 8 Ukwaw Zezuz wama'enukwaw paw. Uze'eg ipopàri ma'e pe kury. — Epu'àm ezuwà teko wanuwa rupi, i'i izupe. Upu'àm 'àm a'e pe. 9 Upuranu Zezuz hehe. — Ma'e ze'eg kwehe arer uzapo kar zanewe a'e, mytu'u 'ar mehe a'e, i'i izupe. — Ma'e nugar ma'e ikatu wera'u purupe. Aze ru'u ikatu ma'e iapo haw, aze ru'u ikatu 'ym ma'e iapo haw, i'i izupe. — Ma'enugar azapo putar ihe, aze ru'u apyro putar awa imàno àwàm wi nehe, aze ru'u amumàno kar putar nehe, imukatu 'ym pà nehe. Ma'enugar azapo putar nehe, i'i izupe, hehe upuranu pà.\\n10 Uzareko Zezuz 'àm amogwer wanehe ume'e pà a'e. Uze'eg a'e awa pe kury. — Epyho nepo imuwà ihewe ty, i'i izupe. Upyho opo imono izupe kury. Ikatuahy ipo kury. 11 Purumu'e ma'e a'e wà, ze'eg kwehe arer kwaw par a'e wà no, wikwahy hehe wà. — Ma'e xiapo putar izupe nehe, ta'e nuweruzar kwaw ze'eg kwehe arer a'e xe, i'i waiko uzeupeupe wà kury.\\nZezuz wexaexak 12 awa wemimono kar romo a'e wà kury\\n12 A'e 'ar mehe we uzeupir Zezuz oho ywytyr rehe a'e kury, Tupàn pe uze'eg pà a'e kury. Umumaw pytun a'e pe, Tupàn pe uze'eg pà. 13 Ku'em mehe wenoz wemimu'e uzeupe wà. Wexaexak 12 awa a'e wà, wemimono kàràm romo wamuigo kar pà a'e wà.\\n14 Na'aw a'e 12 hemimono kar waner wà: 15 Ximàw (Pet inugwer her ma'e a'e), tywyr Anere, Xiak, Zuàw, Piri, Toromew ta'yr, 16 Matew, Tume, Xiak Apew ta'yr, Ximàw Zero, Zut Xiak ta'yr, Zut Kario pe har. Zezuz ipyhyk kar àràm romo hekon a'e, (ta'e amo kwarahy pawire omono Zezuz tuwihaw wanupe a'e xe, izuka kar pà wanupe a'e xe.)\\nZezuz umu'e teko tetea'u a'e wà kury, umukatu ima'eahy ma'e tetea'u a'e wà no\\n17 Wezyw ywytyr wi amogwer wemimu'e wanupe kury. Heta tetea'u hemimu'e wà. Upytu'u 'àm ywytyr rehe wà, iapypew katu haw pe wà. Teko tetea'u oho a'e pe hexak pà wà. Zutez ywy rehe har wà, Zeruzarez tawhu pe har wà no, Xir taw pe har wà no, Xitom taw pe har wà no. 18 Oho ize'eg henu pà wà, uzemukatu kar pà izupe wà, uma'eahy haw wi wà. Tekwe ikatu 'ym ma'e hereko har wà no, uzemukatu kar oho izupe wà no. 19 Teko uzeagaw opokokaw hehe paw rupi wà, ta'e ikàgaw uhem izuwi ima'eahy ma'e wanehe paw rupi a'e xe.\\nZezuz upurumu'e a'e kury\\n20 Na'e ume'e Zezuz wemimu'e wanehe kury, uze'eg pà wanupe kury.\\n— Pe heremimu'e pe, hemetarer 'ym ma'e romo peiko pe. Penurywete nehe,\\nta'e Tupàn hemiruze'eg romo peiko xe.\\n21 Pema'uhez peiko no, penurywete nehe no,\\nta'e amo 'ar rehe penewykàtà putar nehe xe, penurywete putar nehe xe.\\nPezemumikahy peiko pezai'o pà, pepuka putar nehe no.\\n22 Aze teko napemuixe kar kwaw uzemono'ogaw pe wà nehe, aze uze'eg zemueteahy peme wà nehe, — Ikatu 'ym ma'e iapo har romo peiko pe, aze i'i peme wà nehe, penurywete putar nehe. Aiko Awa ta'yr romo ihe. Peiko heremiruze'eg romo pe. Aze a'e rupi teko uzapo agwer ma'e peme wà nehe, penurywete putar nehe. 23 Penurywete agwer ma'e peme izeapo mehe nehe, pepynyk penurywete haw rehe, ta'e Tupàn omonokatu putar hekuzar ikatuahy ma'e peme a'e nehe xe, ywate a'e nehe xe. Ta'e a'e teko wanàmuzgwer a'e wà xe, nezewegatete uze'eg zemueteahy Tupàn ze'eg imume'u har wanehe a'e wà xe, kwehe mehe a'e wà xe. Upuraraw kar ma'erahy wanupe wà no. Hemu'em wanehe wà no.\\n24 Na'e uze'eg Zezuz hemetarer katu ma'e wanupe kury.\\n— Pe hemetarer katu ma'e pe ty wà, pezemumikahy putar nehe,\\nta'e ikatuahy ko 'ar rehe peneko haw xe.\\n25 Pe temi'u tetea'u hereko har pe ty wà, pezemumikahy putar nehe,\\nta'e pema'uhez putar nehe xe. Pe ko 'ar rehe upuka ma'e pe ty wà, pezai'o putar nehe, pezemumikahy putar nehe.\\n26 Aze teko uze'egatu penehe wà nehe, pezemumikahy nehe, ta'e wanàmuzgwer uze'eg nezewegatete Tupàn a'ua'u rehe uzekaiw ma'e wanehe a'e wà xe. Pezamutar peàmàtyry'ymar pe wà nehe, i'i Zezuz purupe.\\nPezamutar peàmàtyry'ymar pe wà nehe, i'i Zezuz\\n27 Na'e uze'eg Zezuz wemimu'e nànàn a'e kury. — Aze'eg putar peme kury, herenu har wanupe kury. Pezamutar katu peàmàtyry'ymar pe wà nehe. Aze teko na'iakatuwawahy kwaw penehe wà nehe, pezapo ikatuahy ma'e wanupe nehe, i'i wanupe. 28 Aze teko uze'eg zemueteahy penehe wà nehe, peze'egatu wanehe nehe. Aze ikatu 'ym ma'e uzapo peme wà nehe, peze'eg wanehe Tupàn pe nehe. 29 Aze amo ukwar penetuape rehe nehe, tuwe ukwar inugwer rehe nehe no, peze izupe nehe. Aze amo weraha pekamir puhuz ma'e pewi nehe, pemono amo pekamir izupe nehe. 30 Aze amo wenoz ma'e peme nehe, pemono izupe nehe. Aze upyhyk pema'e heraha pewi nehe, pemuzewyr kar zo izupe nehe. 31 Tuwe amo uzapo ikatuahy ma'e ihewe nehe, peze pezeupe. Pezapo a'e ma'e penemimutar ikatuahy ma'e peho peiko amogwer wanupe nehe no.\\n32 Aze peamutar katu har zutyka'i pezamutar katu nehe, màràzàwe tuwe Tupàn uzapo putar ikatu ma'e peme nehe. Te ikatu 'ym ma'e iapo har uzamutar katu wamutar har a'e wà. 33 Aze peme ikatu ma'e iapo har wanupe zutyka'i pezapo ikatu ma'e nehe, màràzàwe tuwe Tupàn uzapo putar ikatu ma'e peme nehe. Te ikatu 'ym ma'e iapo har uzapo nezewe a'e wà. 34 Aze pemono temetarer amo pe nehe, aze a'e re penoz wi izupe nehe, màràzàwe tuwe Tupàn uzapo putar ikatu ma'e peme nehe. Te ikatu 'ym ma'e iapo har uzapo nezewe amo ikatu 'ym ma'e iapo har wanupe wà. 35 Nan kwaw pa. Pezamutar katu peàmàtyry'ymar pe wà nehe, pezapo ikatu ma'e wanupe nehe. Pemono temetarer wanupe nehe, henoz wi 'ym mà wanupe nehe. Tupàn umur putar hekuzar tetea'u peme a'e nehe. Peiko putar Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e ta'yr romo nehe. Ta'e a'e zo ikatu a'e xe, ikatu 'ym ma'e iapo har wanupe a'e xe, uzehe uze'eg zemueteahy ma'e wanupe a'e xe. 36 Pepurupuhareko nehe. Ta'e nezewegatete penu ywate har a'e xe, upurupuhareko tuwe a'e xe.\\nPezapo ikatuahy ma'e zutyka'i amogwer wanupe nehe, i'i Zezuz purupe a'e kury\\n37 Uze'eg Zezuz teko wanupe a'e kury. — Aze neruwake har uzapo ikatu 'ym ma'e a'e nehe, emume'u zo hemiapo kwer teko wanupe nehe. Aze eremume'u eho nehe, aze ikatuahy imume'u haw newe nehe, aze nerurywete imume'u mehe nehe, a'e mehe nanekatu kwaw Tupàn pe nehe. Tupàn umume'u putar neremiapo kwer amo 'ar mehe a'e nehe no. Ezepyk zo neruwake har rehe nehe. Nezewe mehe Tupàn nuzepyk kwaw nerehe nehe no. Nereharaz amo hemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi nehe. Nezewe mehe Tupàn heharaz putar neremiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi a'e nehe no. 38 Emono ma'e amogwer wanupe nehe. Nezewegatete Tupàn umur putar ma'e newe a'e nehe no. Hemimur ràm tetea'u erepyhyk putar nehe, pepo pe nehe. Zawaiw katu a'e ma'e paw ipyhyk àwàm newe nehe. Ta'e heta tetea'u a'e xe. Aze pixika'i neremimono ràm amo pe nehe, a'e mehe pixika'i Tupàn hemimur ràm newe a'e nehe no. Aze eremono ma'e tetea'u amo pe nehe, a'e mehe Tupàn umur putar ma'e tetea'u newe a'e nehe no.\\n39 Hehàpyhà 'ym ma'e nupuner kwaw pe hexak kar haw rehe amo hehàpyhà 'ym ma'e pe a'e. Aze mo uzeagaw wà, u'ar mo mokoz harupi ywykwar pupe wà. 40 Uzemu'e ma'e a'e wà, nukwaw wera'u kwaw ma'e umu'e har wi a'e wà. Uzemu'e paw ire wiko putar umu'e har zàwe wà nehe.\\n41 Erexak ma'e kurer xo nerywyr heha pe har zo ne. Màràzàwe tuwe nerexak kwaw amo ma'e kurer uhua'u ma'e nereha pe har ne.\\n42 — Azo'ok putar ywyra'i pixika'i ma'e nereha wi ihe nehe kury, ere izupe. Màràzàwe tuwe nerezo'ok kwaw ywyra uhua'u ma'e nereha wi nehe. Tupàn ze'eg heruzar mua'u har romo ereiko ne. Ezo'ok ywyra uhua'u ma'e nereha wi nehe. A'e mehe erepuner ma'e hexak katu haw rehe nehe. A'e mehe erepuner a'e ywyra pixika'i ma'e i'okaw rehe nerywyr heha wi nehe.\\nUze'eg Zezuz ma'ywa 'yw rehe a'e kury\\n43 Uze'eg wi Zezuz wanupe. — Aze ma'ywa 'yw ikatu a'e nehe, i'a katu putar a'e nehe. Aze na'ikatu kwaw nehe, na'i'a katu kwaw nehe. 44 Aze xixak i'a kwer, xikwaw i'yw. (Aze zàràkàxihu xixak nehe, — Xu 'yw, naza'e kwaw izupe nehe. Aze pako xixak nehe, — Tukumà 'yw, naza'e kwaw izupe nehe.) Nezewegatete aze amo uzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u nehe, — Uzeruzar ma'e, naza'e kwaw izupe nehe. 45 Awa ikatu ma'e a'e, ikatuahy ipy'a a'e, a'e rupi ikatuahy ma'e uzapo oho iko a'e. Awa ikatu 'ym ma'e a'e, iaiw ipy'a, a'e rupi ikatu 'ym ma'e uzapo oho iko a'e. Aze amo ima'enukwaw ikatu 'ym ma'e rehe a'e nehe, uze'eg putar ikatu 'ym ma'e rehe a'e nehe. Aze ima'enukwaw ikatu ma'e rehe nehe, uze'eg putar ikatu ma'e rehe nehe.\\nUze'eg Zezuz mokoz tàpuz iapo har wanehe a'e kury\\n46 Uze'eg wi Zezuz wanupe kury. — Urezar romo ereiko ne, urezar romo ereiko ne, peze mua'u peiko ihewe. Màràzàwe tuwe naperuzar kwaw heze'eg. 47 Ihewe ur ma'e a'e wà nehe, heze'eg henu har a'e wà nehe, 48 aze weruzar heze'eg a'e wà nehe, awa wàpuzapo har kwehe arer ài wanekon putar a'e wà nehe. A'e awa uzapo wàpuz itahu 'aromo a'e. Na'e ukyr tuwe àmàn tetea'u. Tyhu yrykaw. Ywytuaiw oho hàpuz kutyr. Nu'ar kwaw, ta'e a'e awa uzapo wàpuz itahu 'aromo a'e xe. (Nezewegatete heze'eg heruzar har a'e wà nehe, noho kwaw tatahu pe a'e wà nehe.) 49 Heze'eg henu har a'e wà, aze nuweruzar kwaw a'e wà nehe, ma'e kwaw 'ymar ài wàpuzapo har kwehe arer ài wanekon putar a'e wà nehe. A'e awa uzapo wàpuz ywyxig 'aromo a'e. Ukyr tuwe àmàn tetea'u. Tyhu yrykaw. Ywytuaiw oho hàpuz kutyr kury, heityk pà kury. U'ar tuwe. Wànoànog u'ar mehe, ta'e uhua'u a'e xe. (Nezewegatete heze'eg heruzar 'ymar oho putar tatahu pe a'e wà nehe.)","num_words":1853,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.022,"special_characters_ratio":0.265,"stopwords_ratio":0.439,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg KARAT 2\\nPawru wiko amogwer Zezuz hemimono kar wainuromo a'e kury\\n1 14 kwarahy pawire azewyr Zeruzarez tawhu pe ihe, Nape ta'yr rupi ihe. Araha Xit herupi ihe no. 2 Aha a'e pe ihe, ta'e Tupàn hemono kar a'e pe a'e xe. A'e pe Zeruzarez pe uzeruzar ma'e waneruze'egar uzemono'og heze'eg henu pà a'e wà. — Amume'u ze'eg puràg aha teko zutew 'ym wanupe ihe, a'e wanupe. — Aze peze'eg zemueteahy hema'ereko awer rehe nehe, uzeruzar ma'e tetea'u upuir putar Zezuz wi a'e wà nehe. — Pawru hemu'em zanewe a'e, i'i putar ihewe wà nehe, a'e wanupe. — Naputar kwaw nezewe izeapo haw ihe, a'e wanupe. 3 Herehe we har Xit a'e, nuiko kwaw zutew romo a'e. Kere ywy rehe har romo hekon. 4 A'e rupi amo a'e pe har i'i izupe wà.\\n— Emonohok kar nepirera'i nehe, Tupàn hemiruze'eg romo nereko haw hexak kar pà zutew wanupe nehe, i'i izupe wà. Namonohok kar kwaw izupe ihe. Amogwer iporomonohok kar wer hehe izupe wà. — Uruiko penyky'yr romo ure, i'i mua'u urewe wà. Uzemono'og wà urepyr wà. Agwer awa wixe oho pepyr wà, ureremiapo kwer hexak pà wà. Ta'e noroho kwaw zutew wanàmuz ze'eg rupi ure xe. Ure uruzemono'og uruiko Zaneruwihawete hehe we ure. A'e rupi nuruzapo kwaw ma'e zutew wanàmuzgwer waze'eg rupi ure kury. 'Aw awa ipurapo kar wer zepe ma'e rehe urewe a'e wà, ze'eg kwehe arer heruzar kar pà urewe a'e wà. 5 Nuruzapo pixik kwaw ma'e waze'eg rupi ure. A'e rupi pekwaw ze'eg puràg azeharomoete har.\\n6 A'e pureruze'eg ma'e numume'u kwaw ma'e ipyahu ma'e ihewe wà. Nuzapo kar kwaw ma'e ihewe wà. (Aipo uzeruzar ma'e waneruze'egar romo wanekon azeharomoete a'e wà. Heruwà. Xo Tupàn zo ukwaw a'e, ta'e na'ima'enukwaw kwaw ma'e rehe teko ài a'e xe. Ukwaw tuwe teko wapy'a a'e.) 7 Tupàn nezewe i'i ihewe. — Emume'u heze'eg puràg eho zutew 'ym wanupe nehe, i'i ihewe. Nezewe i'i Pet pe a'e no. — Emume'u heze'eg puràg eho zutew wanupe nehe, i'i izupe. A'e uzeruzar ma'e waneruze'egar ukwaw Tupàn hemiapo putar haw ihewe imume'u pyrer a'e wà. Ukwaw hemiapo putar haw Pet pe imume'u pyrer wà no. 8 Tupàn hemuigo kar uze'eg imume'u har romo a'e, zutew 'ym wanupe hemono kar pà a'e, ukàgaw imur pà ihewe a'e. Nezewegatete Pet a'e no. Tupàn umuigo kar Pet uze'eg imume'u har romo a'e no, zutew wanupe imono kar pà a'e no. 9 — Xiak a'e, Pet a'e no, Zuàw a'e no, uzeruzar ma'e waneruze'egar romo wanekon a'e wà, i'i teko wanupe wà. Na'e a'e pureruze'eg ma'e uze'eg urewe a'e wà kury, amogwer wanupe wà no. — Azeharomoete Tupàn omono kar Pawru zutew 'ygwer wanupe a'e, uze'eg imume'u kar pà izupe a'e, i'i wà. A'e rupi umur opo urepopyhyk pà wà. (Nape ta'yr herehe we hekon a'e pe a'e.) — Zaiko ze'eg puràg imume'u har romo zane, uru'e urezeupeupe ure. — Pe pemume'u zutew wanupe nehe, ure urumume'u putar zutew 'ym wanupe ure nehe no, a'e pureruze'eg ma'e wanupe ihe. 10 Xo pitài ma'e zo wenoz urewe wà. — Heta tetea'u ma'e hereko 'ymar xe urepyr, i'i urewe wà. — Aze pepuner nehe, pemono'og temetarer xe har wanupe nehe, i'i urewe wà. Azeharomoete ama'ereko tetea'u teko temetarer imono kar pà wanupe ihe kury.\\nPawru uze'eg Pet pe a'e\\n11 Amo 'ar mehe Pet wiko Àxioki tawhu pe a'e, uzeruzar ma'e a'e pe har wapyr a'e. 12 Umai'u in uzeruzar ma'e wapyr zutew 'ym wapyr. Xiak wikuwe Zeruzarez tawhu pe a'e. Na'e omono kar amo awa Àxioki tawhu pe a'e wà kury. Uhem a'e pe wà. Wahem mehe Pet upytu'u umai'u re a'e kury. — Kwez awa umume'u putar zutew 'ym wapyr hemai'u haw oho a'e wà nehe, uzeruzar ma'e Zeruzarez pe har wanupe a'e wà nehe, zutew wanupe a'e wà nehe, i'i Pet uzeupe kury. Ukyze uzeruzar ma'e Zeruzarez pe har wanuwi. Ta'e zutew weruzar kar wàmuzgwer ze'eg zutew 'ym wanupe a'e wà xe. 13 Na'e amogwer uzeruzar ma'e a'e wà, zutew a'e wà, a'e pe umai'u ma'e a'e wà, upytu'u umai'u re a'e wà no. Ta'e ukyze a'e wà no xe, Pet zàwegatete a'e wà no xe. Te Nape ta'yr ukyze wanuwi a'e no, umai'u re upytu'u a'e no. 14 A'e rupi aexak a'e Tupàn hape iawy awer a'e pe ihe. Noho kwaw ze'eg puràg azeharomoete har rupi a'e wà. A'e rupi aze'eg Pet pe ihe kury, teko paw wanuwa rupi ihe kury, hemiawy kwer imume'u pà izupe ihe kury. — Zutew romo ereiko ne. Nereiko kwaw zutew ài ne, ta'e nereho kwaw ze'eg kwehe arer rupi ne xe. Ereiko zutew 'ym ài ne, a'e izupe. — Màràzàwe tuwe eremuigo kar zutew 'ygwer zutew wazàwe ne wà, a'e izupe, hehe hepuranu pà.\\nUzeruzar haw rupi teko uzepyro tatahu wi a'e wà\\n15 Azeharomoete uruiko zutew romo ure. Uruzexak kar nezewe nugar romo ure. Nuruiko kwaw zutew 'ym romo. — Zutew 'ym a'e wà, ikatu 'ym ma'e iapo har romo wanekon a'e wà, ta'e ze'eg kwehe arer heruzar 'ymar romo wanekon a'e wà xe, i'i zutew wà, zutew 'ym wanupe wà. 16 Xikwaw ko ma'e zane. Xo Zezuz Zaneruwihawete rehe uzeruzar haw rupi zo teko uzemukatu Tupàn huwa rupi a'e wà. Nuzemukatu kwaw ze'eg kwehe arer heruzar haw rupi wà. Zane zane no, zazeruzar Zaneruwihawete Zezuz rehe zane no, a'e rupi Tupàn zanemukatu uwa rupi a'e. Ta'e nazazemukatu kwaw Tupàn huwa rupi ze'eg kwehe arer heruzar haw rupi a'e xe. Ta'e Tupàn numukatu pixik kwaw teko a'e ze'eg heruzar haw rupi a'e wà nehe xe. Ta'e ni amo nuweruzar kwaw a'e ze'eg paw rupi a'e xe. 17 Zutew 'ygwer a'e wà, ikatu 'ym ma'e iapo har romo wanekon paw rupi a'e wà. Nezewegatete zutew kwer paw rupi a'e wà no, ikatu 'ym ma'e iapo har romo wanekon a'e wà no. Aze zutew 'ym uzemono'og Zaneruwihawete hehe we wà nehe, uzemukatu putar Tupàn huwa rupi wà. Nezewegatete zutew a'e wà no. A'e rupi amo i'i putar ihewe nehe. — Kwa, Zaneruwihawete nuweruzar kar kwaw Tupàn ze'eg kwehe arer zanewe a'e, a'e rupi nuzapo kar kwaw ikatu ma'e zanewe a'e. Uzapo kar ikatu 'ym ma'e iko zanewe a'e, i'i mua'u putar ihewe nehe. — Nan kwaw pa, a'e putar izupe nehe. 18 Naruzar kar kwaw a'e Tupàn ze'eg kwehe arer peme ihe, ta'e heruzar 'ymar romo aiko ihe no xe, ta'e napuner kwaw heruzar haw rehe ihe no xe. 19 Napuner kwaw a'e ze'eg kwehe arer heruzar haw rehe ihe, a'e rupi nahekatu kwaw Tupàn huwa rupi ihe. A'e ze'eg imugeta mehe akwaw hekatu 'ymaw ihe. Nazapuner kwaw a'e ze'eg rupi zaneho haw rehe zane. Aze mo zapuner, a'e mehe mo Zaneruwihawete numàno iwer mo ywyra kanetar rehe a'e. 20 Nezewe nan kwaw ihe aiko ihe. Zaneruwihawete wiko herehe a'e ko hereko haw pupe hereko mehe. Tupàn Ta'yr rehe hezeruzar haw rehe aiko ihe. Ta'e uzezuka kar heamutar haw rupi herehe a'e xe. 21 Namumaw kwaw Tupàn purupuhareko haw ihe. Nan. Aze mo ze'eg kwehe arer rupi teko uzemukatu Tupàn huwa rupi wà, a'e mehe mo Zaneruwihawete umàno e mo a'e.","num_words":1118,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.261,"stopwords_ratio":0.478,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 KORIN 1\\n1 Ihe Pawru ihe. Zaneruwihawete Zezuz hemimono karer romo aiko ihe, ta'e Tupàn uputar nezewe haw a'e xe. Zanerywyr Ximot a'e no, xe hepyr hekon a'e no. Pe Tupàn hemiruze'eg Korin tawhu pe har romo peiko pe. Oromono kar putar ko pape peme ure nehe kury, Kere ywy rehe har nànàn ure nehe no. 2 Tupàn zaneru a'e, Zanezar Zezuz Zaneruwihawete a'e no, tuwe pepuhareko a'e wà nehe, ikatuahy ma'e iapo pà peme a'e wà nehe. Tuwe pemupytu'u ma'e wi pekyze re a'e wà nehe no.\\n— Nekatuahy, i'i Pawru Tupàn pe a'e kury\\n3 Tupàn a'e, Zanezar Zezuz Zaneruwihawete tu romo hekon a'e. Zanepuhareko katu zaneru ài a'e. Upurupytywàgatu a'e no. A'e rupi — Nekatuahy urewe ne Tupàn, a'e izupe tuweharupi ihe. Peze'eg nezewe izupe tuweharupi nehe no. 4 Tupàn hemiruze'eg 'ym upuraraw kar ma'erahy waiko zanewe a'e wà, ta'e zazeruzar Zezuz rehe zane xe. Tuweharupi Tupàn zanepytywàgatu a'e. Aze ma'e na'ikatuahy kwaw zanewe nehe, aze xipuraraw ma'erahy kwer nehe, tuweharupi zanepytywàgatu putar a'e nehe. A'e rupi zapuner amogwer uzeruzar ma'e wapytywà haw rehe zane nehe no, aze upuraraw ma'erahy a'e wà nehe no, ta'e nezewegatete Tupàn zanepytywàgatu a'e no xe.\\n5 Zaneruwihawete upuraraw ma'erahy tetea'u a'e. Ko 'ar rehe xipuraraw ma'erahy tetea'u zaiko zane no, ta'e zazeruzar zaiko hehe zane no xe. Tupàn upytywà Zaneruwihawete a'e, ma'erahy ipuraraw mehe a'e. Nezewegatete ko 'ar rehe zanepytywà iko a'e no, ma'erahy ipuraraw mehe a'e no. 6 Urupuraraw ma'erahy uruiko ure, pepytywà pà ure. Ta'e nezewe mehe Tupàn pepyro putar tatahu wi a'e nehe xe, uzepyr pemuigo kar pà a'e nehe xe. Urepytywàgatu a'e, a'e rupi pepytywàgatu a'e no. Umur putar ukàgaw peme nehe no. A'e rupi aze ma'erahy pepuraraw nehe, pepuner putar nehe. Napezàn kwaw izuwi nehe. Napepytu'u kwaw Zezuz rehe pezeruzar ire nehe, ma'erahy ipuraraw mehe nehe. Ta'e Tupàn urepytywàgatu a'e no xe. Pekàg putar ma'erahy ipuraraw mehe nehe, urezàwegatete nehe. 7 Urukwaw katu Zezuz rehe pezeruzar katu haw ure. Ni amo ma'e, ni amo teko napemupytu'u kar kwaw pezeruzar ire a'e wà nehe. — Ikàg tuwe a'e wà, uru'e uruiko teko wanupe ure, penehe ureze'eg pà ure. Pepuraraw ma'erahy kwer peiko urezàwe. A'e rupi Tupàn pepytywà putar a'e nehe no, ta'e urepytywà iko a'e no xe.\\n8 Urumume'u wi putar ma'e peme ure nehe kury, urerywyr wà. Az ywy rehe urereko mehe urupuraraw ma'erahy kwer ure. Pema'enukwaw ma'erahy ureremipuraraw kwer rehe. Uzeruzar 'ym ma'e upuraraw kar ma'erahy kwer urewe a'e wà, ta'e urumume'u Zezuz rehe ze'eg puràg purupe ure xe. Urupuraraw ma'erahy azeharomoete ure. — Amàno putar ihe nehe kury, a'e hezeupe a'e 'ar mehe ihe. 9 — Zanezuka putar a'e wà nehe, uru'e wanupe. Tupàn uremono kar a'e pe a'e. Pemume'u heze'eg a'e pe har wanupe nehe, i'i ihewe. A'e rupi uruàro Tupàn ikatu haw ure. — Zanepytywà putar a'e nehe, uru'e uruiko izupe. Ta'e ure zutyka'i nurupuner kwaw urehemaw rehe a'e ma'erahy kwer wi ure xe. Xo Tupàn upuner umàno ma'e kwer wamugweraw kar haw rehe a'e. Urepytywà tuwe a'e. 10 Urezuka tàri a'e wà. Tupàn urepyro uremàno haw wi a'e. Urepyro wi putar nehe no. Uruzeruzar hehe ure. Urepyro wi wi putar a'e nehe no. 11 Urepytywà pe nehe, Tupàn, peze peze'eg pà urerekuzaromo tuweharupi nehe. — O Tupàn, emono temi'u Pawru wanupe nehe, emono ma'e wanupe nehe, peze izupe tuweharupi nehe. Nezewe mehe umur putar urewe a'e nehe. A'e mehe teko tetea'u umume'u putar ikatu haw a'e wà nehe no, ta'e urepytywà a'e no xe.\\n— Azapo putar amo ae ma'e ihe nehe kury, i'i Pawru a'e kury\\n12 Urumume'u putar amo ma'e ureremiapo kwer peme xe ure nehe kury. A'e ureremiapo kwer ikatu urewe. Ko ywy rehe urereko mehe ure, pepyr urereko mehe ure, Tupàn wiko urepy'a pe a'e, ma'e imume'u kar pà urewe tuweharupi a'e. A'e rupi xo ikatu ma'e zo uruzapo peme ure. (— Ikatuahy Pawru a'e, peze ihewe.) A'e rupi na'ureremu'em kwaw peme ure. Nuruze'eg kwaw ureremigwaw rupi peme ure. Tupàn urepuhareko a'e. A'e rupi umur ukàgaw urewe. A'e rupi hemigwaw rupi uruze'eg uruiko peme ure kury, ta'e ukwaw kar urewe a'e no xe. 13-14 Urumume'u ureremiapo kwer uruiko peme ure. Urumuapyk ureremimume'u kwer uruiko pape rehe no, peme imono kar pà no. Nazawaiw katu kwaw a'e ze'eg. Pepuner ikwaw paw rehe paw rupi nehe. Aze pekwaw katu paw rupi nehe, ikatu ihewe nehe. Ta'e ko 'ar rehe napekwaw katu kwaw ma'e paw rupi pe xe. Nuhyk kwaw penemigwaw. Tuwe pekwaw paw rupi nehe. A'e rupi Zanezar Zezuz tur mehe nehe, penurywete putar nehe, ta'e pekwaw katu putar ma'e nehe xe. Urerurywete putar ure nehe no, penemigwaw rehe ure nehe no.\\n15 — Azeharomoete weruzar ko Tupàn ze'eg waiko a'e wà kury, a'e purupe, penehe heze'eg pà. 16 — A'e rupi aha putar wanexak pà nehe, a'e wanupe. — Maxeton ywy kutyr heho mehe, apytu'u putar Korin tawhu pe har wapyr ihe nehe, a'e wanupe. Zutez ywy kutyr Maxeton ywy wi hezewyr mehe apytu'u wi putar wapyr nehe no. Hepytywà putar a'e wà nehe no, a'e wanupe. — A'e rupi mokoz haw hurywete putar wà nehe, a'e wanupe, penehe heze'eg pà. Naha kwaw zepe pepyr ihe. (Ta'e amo umume'u penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e ihewe a'e wà xe.) 17 — Aha putar pepyr ihe nehe, a'e peme. A'e re naha kwaw pepyr. A'e rupi amo pepyr har uze'eg waiko herehe wà kury. — Pawru nuzapo kwaw wemimume'u kwer a'e, i'i mua'u waiko herehe wà. Na'ikatu kwaw nezewe herehe waze'egaw wà. Aze amume'u ma'e heremiapo ràm ihe nehe, azapo putar tuwe a'e ma'e ihe nehe. — Aha putar pepyr ihe, a'e peme. Nezewe heze'eg mehe nakwaw kwaw penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e teko ihe. Amo umume'u wà ihewe wà. A'e re naheho wer kwaw pepyr. A'e rupi naha kwaw a'e 'ar rehe. Aha putar tàrityka'i nehe kury. — Pawru uzapo ma'e uzemurywete kar pà a'e. Nuzapo kwaw ma'e Tupàn imurywete kar pà a'e, i'i amo waiko herehe wà. Hemu'em a'e wà. Xo Tupàn imurywete kar haw rehe zo azapo ma'e ihe.\\n18 Tupàn umume'u ze'eg azeharomoete har tuweharupi a'e. Nezewegatete ko heze'eg azeharomoete ihe no. 19 Aze Zezuz Zaneruwihawete umume'u wemiapo ràm nehe, nuhaw pixik kwaw uze'eg nehe. Aze, — He'e, i'i nehe. — Nan, ni'i kwaw a'e mehe nehe. Xit a'e, Ximot a'e no, ihe ihe no, urumume'u Zezuz Zaneruwihawete Tupàn ta'yr romo heko haw peme ure. 20 Ta'e a'e ae umur Tupàn hemimume'u kwer paw rupi purupe a'e xe. A'e rupi ximume'u Tupàn ikàgaw ipuràg eteahy haw purupe zane, Zezuz Zaneruwihawete ikàgaw rupi zane. — Azeharomoete Tupàn ikàg a'e, ipuràg eteahy a'e no, za'e izupe. 21 Ta'e Tupàn umur azeharomoeteahy Zezuz inuromo zanereko haw ikwaw paw zanewe a'e xe. A'e wiko uzeupe zanemonokatu har romo a'e. A'e rupi zapuner hehe zanezeruzar haw rehe zane kury, zapuner hupi zanereko haw rehe kury no. 22 — Peiko heremiruze'eg romo kury, i'i zanewe. A'e rupi — Tupàn hemiruze'eg romo wanekon a'e wà, i'i teko zanewe wà. Umur Wekwe Puràg zanepy'a pe a'e. A'e rupi — Uzapo putar ikatuahy ma'e tetea'u a'e nehe, za'e izupe kury. Xikwaw ikatuahy ma'e tetea'u hemiapo ràm zane kury.\\n23 Tupàn ukwaw hepy'a a'e. A'e rupi umume'u putar hekatu haw peme a'e nehe kury. A'e 'ar mehe naha kwaw pepyr ihe, Korin tawhu pe ihe, ta'e amo umume'u penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e ihewe a'e wà xe. Aze mo aha pepyr, a'e mehe mo aze'eg ahyahy mo peme, penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e rehe.\\n24 — Pezeruzar ureze'eg rehe nehe, nuru'e kwaw peme. Ta'e pekàg pezeruzar haw rehe pe kury. Nan. Urumume'u tatahu wi pepyro haw peme ure. A'e rupi penurywete putar nehe.","num_words":1212,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.249,"stopwords_ratio":0.462,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XAMUEW 1\\nAmo umume'u Xau imàno haw Tuwihaw Tawi pe\\n1 Xau imàno re Amarek ywy rehe har wazuka re uzewyr Tawi wà Zikirak tawhu pe a'e kury. Umumaw mokoz 'ar a'e pe wiko pà. 2 Iku'egwer pe uhem amo kwàkwàmo Xau rehe we arer wà iker haw wi a'e kury. A'e 'ym mehe umu'i ukamir uzemumikahy haw hexak kar pà a'e. Umuhàmuhàz ywy ku'i kwer uwàkàg rehe no. Ur Tawi heko haw pe kury. Wapyk upenàràg rehe ywy rehe uwa imuhyk pà, tuwihawete imuwete haw hexak kar pà izupe. 3 Na'e upuranu Tawi hehe kury. — Ma'e wi erezur, i'i izupe. — Azur Izaew wapytu'u awer wi ihe, i'i izupe.\\n4 — Emume'u ma'e uzeapo ma'e kwer ihewe kury, i'i Tawi izupe. — Zauxiapekwer Xau rehe we arer a'e wà, uzàn oho zeàmàtyry'ymawhu wi a'e wà. Piri ywy rehe har uzuka Izaew tetea'u wà. Xau umàno a'e. Ta'yr Zonata umàno a'e no, i'i izupe.\\n5 — Màràzàwe tuwe erekwaw Xau Zonata hehe we izuka awer ne, i'i Tawi izupe.\\n6 Uwazar kwàkwàmo ize'eg izupe nezewe. — Ahem e ywytyr Zimoa her ma'e pe ihe. Aexak Xau upurukutukaw rehe uzekok mehe ihe. Piri ywy rehe har waiwyramawa rehe har wà, kawaru waku'az har wà no, uhem Xau huwake wà. 7 Na'e uwak Xau herenoz pà a'e kury. — Aiko xe ihe, hezar, a'e izupe. 8 — Mo romo ereiko ne, i'i Xau ihewe. — Amarek izuapyr romo aiko ihe, a'e izupe. 9 — Hekutuk tuwe Piri ywy rehe har a'e wà. Àmàno etea'i kury. Ezur xe hezuka pà kury, i'i ihewe. 10 A'e rupi azeupir i'àmaw pe izuka pà na'arewahy ihe kury. — Tàrityka'i u'ar putar ywy rehe kury. A'e mehe umàno putar kury, a'e hezeupe. A'e rupi azuka. A'e rupi anuhem iàkàg rehe har tàtà ma'e iàkàg wi kury. Anuhem ipoapyw ku'aw har izuwi newe herur pà ihe kury, i'i izupe.\\n11 Na'e Tawi umu'i ukamir uzemumikahy haw hexak kar pà kury. Zauxiapekwer hehe we har paw uzapo izàwegatete a'e wà no. 12 Uzai'o wà. Uzegar uzemumikahy haw rehe wà. Uzekwaku umai'u 'ym pà wà no. Xo kwarahy heixe etea'i mehe zo umumaw wà. Uzai'o Xau imàno awer rehe wà, Zonata rehe wà no, Izaew Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemiruze'eg wanehe wà no, ta'e umàno teko tetea'u zeàmàtyry'ymawhu pe wà xe.\\n13 Na'e upuranu Tawi kwàkwàmo a'e uzeapo ma'e kwer imume'u arer rehe kury. — Ma'e pe nereko haw ne, i'i izupe. — Amarek izuapyr romo aiko ihe. Aiko xe neywy rehe ihe kury, i'i izupe.\\n14 Màràzàwe tuwe nerekyze kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemixak kwer izuka mehe ne, i'i izupe.\\n15 Na'e wenoz pitài awa uzehe we har imuwà kury. — Ezuka ko kwàkwàmo ty, i'i izupe. Ukutuk a'e awa kwàkwàmo kury, izuka pà kury. 16 Na'e uze'eg wi Tawi a'e Amarek zuapyr pe kury. — Ne ae erezezuka kar ihewe ne. Ta'e erezuka tuwihawete Tupàn hemixak kwer ne xe. Ta'e eremume'u izuka awer ihewe ne xe, i'i izupe.\\nUzai'o Tawi Xau rehe, Zonata rehe kury\\n17 Na'e uzegar Tawi Xau imàno awer rehe Zonata imàno awer rehe kury. 18 — Pemu'e Zuta ko zegar haw rehe pe wà nehe, i'i wemiruze'eg wanupe. Amo umuapyk ko zegar haw pape azeharomoete har her ma'e rehe a'e.\\n19 Na'aw izegar awer xe kury.\\n— Zaneruwihaw umàno ywytyr Izaew ywy rehe har rehe wà kury.\\nZauxiapekwer ikàg wera'u ma'e zanerehe we har u'ar a'e wà.\\n20 Pemume'u zo wamàno awer Kat tawhu pe nehe.\\nPemume'u zo wamàno awer Akerom tawhu myter pe nehe.\\nNezewe mehe kuzàgwer Piri ywy rehe har nahurywete kwaw wà nehe.\\nNezewe mehe tupàn a'ua'u wamuwete har wazyr\\nnuzemomor kwaw urywete haw rehe wà nehe.\\n21 Tuwe àmàn nukyr kwaw Zimoa ywytyr rehe nehe.\\nTuwe zuwiri nuhem kwaw a'e pe nehe.\\nTuwe nahezuz kwaw ma'e ko a'e pe har wanupe nehe.\\nTa'e ywy ku'i kwer upyk zauxiapekwer ipuruzukaiwahy ma'e u'yw wi wazemimaw a'e wà xe.\\nTa'e Xau u'yw wi izemimaw naheny kwaw a'e pe a'e kury xe.\\n22 Zonata uzuka zauxiapekwer tetea'u uzywyrapar pupe a'e wà.\\nXau itakihepuku nuzawy kwaw waàmàtyry'ymar wazuka mehe a'e.\\nWeityk ikàg ma'e wà. Uzuka wàmàtyry'ymar wà no.\\n23 Xau a'e, Zonata a'e no, ikatuahy teko wanupe a'e wà. Ipuràg eteahy wà, ikatuahy wà.\\nUpyta uzehe we wikuwe mehe wà. Wiko uzehezehe we umàno mehe wà no.\\nUzàn wera'u wiràhu wanuwi wà. Ikàg wera'u zàwàruhu iriàw wanuwi wà no.\\n24 Kuzàgwer Izaew izuapyapyr wà, pezai'o Xau rehe nehe.\\nUmur Xau topoz ipuràg eteahy ma'e àràpuhàràn hawer ipiràg ma'e iapo pyrer peme a'e.\\nPemupuràg eteahy kar itazu or pupe.\\n25 Zauxiapekwer ikàg wera'u ma'e u'ar zeàmàtyry'ymawhu pe umàno pà a'e wà.\\nUmàno Zonata ywytyr rehe a'e.\\n26 Azai'o teko nerehe, Zonata herywyr.\\nUruamutar katu ihe.\\nHeamutar katu pe ne no.\\nHeamutar katu awer ikatuahy ihewe.\\nAmo kuzà heamutar a'e wà.\\nZonata heamutar haw ikatu wera'u kuzà heamutar haw wi a'e.\\n27 Zauxiapekwer ikàg wera'u ma'e u'ar wà.\\nWatakihepuku upytu'u wà kury, wapurukutukaw upytu'u wà no,\\ni'i Tawi uzegar pà.","num_words":758,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.368,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg KORO 1\\n1 Ihe Pawru ihe, Zaneruwihawete Zezuz hemimono karer romo aiko ihe, ta'e Tupàn uputar nezewe haw a'e xe. Zanerywyr Ximot a'e no, xe hepyr hekon a'e no. 2 Pe Koro tawhu pe har Tupàn hemiruze'eg pe, urerywyr romo peiko pe, Zaneruwihawete rehe uzeruzar ma'e romo peiko pe. Ko urepape oromono kar putar peme ure nehe kury. Tupàn zaneru a'e, tuwe pepuhareko a'e nehe, ikatu ma'e iapo pà peme a'e nehe. Tuwe pemupytu'u kar ma'e wi pekyze re nehe, pemurywete kar pà nehe.\\nPawru umume'u Tupàn ikatu haw izupe a'e kury\\n3 Tuweharupi uruze'eg Tupàn pe penehe ure. Wiko Zezuz Zaneruwihawete Zanezar tu romo a'e. — Nekatuahy Tupàn, ta'e Koro tawhu pe har uzeruzar tuwe nerehe a'e wà xe, uru'e izupe. 4 Urenu Zaneruwihawete Zezuz rehe pezeruzar haw ure. Pezamutar katu Tupàn hemiruze'eg paw rupi pe wà no. Urenu wamutar katu haw imume'u haw ure no. 5 Kwehe mehe urumume'u ze'eg puràg azeharomoete har peme. — Zezuz umàno penekuzaromo a'e, a'e rupi napeho kwaw tatahu pe nehe, uru'e peme. — Peho putar Tupàn heko haw pe amo 'ar mehe nehe. Peiko putar ipyr tuweharupi nehe, uru'e peme. Henu mehe pezypyrog hehe pezeruzar pà. Pezypyrog pezeamutamutar pà no. Ta'e peàro tuwe ipyr peho àwàm xe. Azeharomoete peho putar a'e pe nehe. 6 Urumume'u ze'eg puràg peme ure. — Tupàn pepuhareko a'e, a'e rupi pepyro putar ikatu 'ym ma'e wi a'e nehe, pepyro putar tatahu wi a'e nehe no, uru'e peme. A'e rupi pekwaw Tupàn ikatu haw. Nezewe haw urumume'u oroho uruiko taw nàn no. Uzeruzar ma'e upytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re wà kury. Ikatuahy ma'e uzapo oho waiko wà kury. A'e rupi waneko haw ikatu wera'u kury. 7 Awa Epa her ma'e a'e, urerehe we Tupàn pe uma'ereko ma'e a'e, uma'ereko tuwe iko Zaneruwihawete pe a'e, urerehe we a'e. Ureremiamutar katu romo hekon. Izypy mehe umume'u Tupàn ze'eg puràg peme. 8 Tekwe Puràg uzamutar katu kar teko iko peme a'e. — Azeharomoete Koro tawhu pe har uzeruzar ma'e a'e wà, upuruamutar katu a'e wà, i'i Epa ihewe.\\n9 A'e rupi uruze'eg uruiko Tupàn pe ure, penehe ure. Penehe ze'egaw henu re te kutàri uruze'eg penehe izupe. — Ekwaw kar tuwe neremiapo putar haw Koro tawhu pe har wanupe nehe, Tupàn, uru'e izupe. — Tuwe nerekwe wiko wainuromo nehe. A'e rupi ukwaw wiwi putar ikatu 'ym ma'e wi utyrykaw a'e wà nehe no, uru'e izupe. 10 Nezewe mehe pepuner Zanezar hemiapo putar haw iapo haw rehe nehe. Tuweharupi pezapo putar ma'e imuryw kar pà nehe. Ikatuahy ma'e tetea'u pezapo putar peho peiko nehe. Pekwaw putar Tupàn nehe no. Tuweharupi pekwaw wera'u putar nehe. 11 Ikàg tuwe a'e. Ikàgaw ipuràg eteahy tuwe a'e. Tuwe umur ukàgaw peme nehe. A'e mehe pepuner putar wyzài ma'erahy ipuraraw paw rehe nehe, hehe pezeruzar ire pepytu'u 'ym pà nehe. 12 Tupàn zaneru a'e, pemukatu a'e, penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e imunàn pà a'e. A'e rupi pepuner peho haw rehe heko haw pe nehe, ipyr peneko pà tuweharupi nehe. Aze naheta kwaw tatainy pyhaw, zazemumikahy zane. Tupàn pyr zanereko mehe nehe, zanerurywete putar nehe. A'e rupi, — Tatainy, za'e heko haw pe zane. Pemume'u Tupàn ikatu haw izupe nehe, penurywete pà nehe, ta'e pemukatu a'e xe. 13 Zurupari a'e, pyhaw wata ma'e wazar romo hekon a'e. Hemiruze'eg a'e wà, ikatu 'ym ma'e uzapo waiko a'e wà. Tupàn zanepyro ikatu 'ym ma'e wi a'e. Zanepyro pyhaw wata ma'e wazar wi a'e. A'e rupi Zurupari nuiko kwaw zanezar romo. Tupàn ta'yr a'e, hemiamutar katu a'e, a'e ae Zanezar romo hekon a'e. 14 Zanepyro ikatu 'ym ma'e wi a'e. Tupàn umunàn zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e zanewi a'e. Heharaz putar izuwi nehe, ta'yr rehe zanezeruzar mehe nehe.\\nPawru umume'u Zezuz ima'ereko awer xe a'e kury\\n15 Ni amo teko nuexak pixik kwaw Tupàn a'e wà. Hexak pyr 'ym romo hekon a'e. Zaneruwihawete a'e, uzexak kar a'e, Tupàn hexak kar pà purupe a'e. Tupàn ta'yripy romo hekon a'e. Ikàg wera'u Tupàn hemiapo kwer wanuwi paw rupi katete a'e. 16 Tupàn uzapo kar ma'e paw izupe, ywate har wà, ywy rehe har wà no, ma'e hexak pyr wà, ma'e hexak pyr 'ym wà no, tekwe ikàg ma'e wà no, tuwihaw wà no, pureruze'eg ma'e wà no, ikàg ma'e wà no. A'e ma'e paw Tupàn uzapo kar Zaneruwihawete pe. (A'e rupi Zaneruwihawete uzapo a'e ma'e paw rupi a'e wà.) 17 A'e ma'e paw iapo 'ym mehe we Zaneruwihawete wiko a'e 'ar mehe a'e. Teko wazar romo ma'e wazar romo hekon paw rupi katete. Umuigo kar ko 'ar rehe a'e wà no. Aze mo numuigo kar iwer wà, a'e mehe mo nuiko iwer mo wà. 18 Hehe uzeruzar ma'e a'e wà, wiko hetekwer ài a'e wà. Wetekwer iàkàg ài hekon a'e. Umuigo kar wetekwer iko. Tupàn ta'yripy romo hekon, màno haw wi imugweraw kar pyrer romo hekon. Tupàn umugweraw kar a'e. A'e rupi ma'e paw wazar romo hekon a'e, teko paw waneruze'egar romo hekon a'e no. Tuwihawete romo hekon a'e. 19 Ta'e wereko Tupàn ikàgaw ipuràg eteahy haw uzehe paw rupi katete a'e xe. Tupàn romo hekon azeharomoete. 20 Tupàn umur kar wa'yr ywy rehe. Umàno ta'yr. Ukweraw wi no. A'e rupi Tupàn umuzewyr kar putar wemiapo kwer paw uzeupe a'e wà nehe. Ta'yr umàno ywyra kanetar rehe. A'e rupi upytu'u purupe upuruzukaiw ire kury. Umuzewyr kar teko uzeupe a'e wà, umuzewyr kar ma'e paw uzeupe a'e wà no, paw rupi a'e wà, ywy rehe har wà, ywate har wà no. Umuawyze paw rupi wà.\\nPepytu'u zo pezeruzar ire nehe\\n21 Izypy mehe peiko muitea'u Tupàn wi. Pezapo ikatu 'ym ma'e peho peiko. Ikatu 'ym ma'e rehe pema'enukwaw peho peiko no. A'e rupi Tupàn ipuruzukaiw peme a'e. Iàmàtyry'ymar romo peiko. 22 Wa'yr imàno awer rehe Tupàn peapo umyrypar romo kury. A'e rupi pemuawyze kar uzeupe. Umunàn ikatu 'ym ma'e pewi. A'e rupi pepuner putar peho haw rehe ipyr nehe, huwa rupi nehe. Ta'e pekatu izupe kury xe. A'e 'ar mehe nehe, peiko putar Tupàn pe uzemono ma'e kwer romo nehe. Naheta kwaw ikatu 'ym ma'e penehe nehe. Napekwaw kwaw ikatu 'ym ma'e iapo haw a'e 'ar mehe nehe. 23 Pezeruzar wiwi peho peiko ze'eg azeharomoete har rehe nehe. Pezawy zo a'e ze'eg nehe. Pepytu'u zo heruzar ire nehe. Peàrogatu Zezuz tur àwàm nehe, peàrogatu ipyr peho àwàm nehe no. Ze'eg puràg henu mehe pezypyrog hàro pà nehe. Pezekaiw zo temu'emaw rehe nehe, a'e rupi napepytu'u kwaw ze'eg puràg rehe pezeruzar ire nehe. Zezuz umume'u kar uze'eg puràg ihewe. A'e rupi imume'u har a'e wà, ihe ihe no, urumume'u ize'eg oroho uruiko ywy nànàn taw nànàn ure no. Ze'eg puràg a'e kury, hezar romo uzeapo a'e kury.\\nPawru uma'ereko a'e, uzeruzar ma'e wamukàg pà a'e\\n24 Amume'u Tupàn ze'eg peme ihe. A'e rupi Tupàn iàmàtyry'ymar hemunehew kar hereraha wà, xe Hom tawhu pe wà. Apuraraw ma'erahy kwer teko ihe, ta'e amume'u ze'eg puràg peme ihe xe. Ywy rehe wiko mehe Zaneruwihawete upuraraw ma'erahy tetea'u a'e. Ko 'ar rehe hemiruze'eg upuraraw ma'erahy tetea'u izàwe a'e wà no, hemipuraraw imuhyk pà a'e wà no. A'e rupi ipuraraw mehe amuhyk hemipuraraw teko ihe no, amogwer uzeruzar ma'e wanekuzar romo ihe no. Hetekwer ài wanekon wà. 25 Tupàn hemuigo kar wemiruze'eg wanupe uma'ereko ma'e romo a'e. Hemur kar pepyr, uze'eg puràg imume'u kar pà ihewe. A'e rupi pezeruzar hehe. A'e rupi Tupàn pepyro a'e. Umume'u kar uze'eg paw iko ihewe kury. 26 Kwehe mehe teko nukwaw kwaw ko ze'eg a'e wà. Xo ko 'ar rehe zo Tupàn umume'u kar a'e ze'eg ikwaw pyr 'ym iko teko wanupe a'e kury. 27 Nezewe Tupàn uzapo putar nehe. Ipurukwaw kar wer uze'eg ikwaw pyr 'ym rehe wemiruze'eg wanupe. Ikatuahy a'e ze'eg, teko hurywete henu mehe wà. Umume'u kar iko teko nànàn kury. Ai'aw ize'eg awer ikwaw pyr 'ym xe kury. Zaneruwihawete a'e, peinuromo hekon a'e. A'e rupi peiko putar ikàg ma'e romo ipuràg eteahy ma'e romo Tupàn ài nehe, i'i a'e ze'eg ikwaw pyr 'ym. 28 A'e rupi urumume'u Zaneruwihawete hemiapo kwer teko nànàn ure. — Aze napetyryk kwaw ikatu 'ym ma'e wi nehe, aze napezewyr kwaw Tupàn pe nehe, aze napezeruzar kwaw Zezuz rehe nehe, peho putar tatahu pe nehe, napeho kwaw Tupàn pyr nehe, pemàno re nehe, uru'e oroho uruiko ure, purumu'e pà ure. Urumume'u katu ze'eg puràg uruiko wanupe. A'e rupi pitàitàigatu ur putar Tupàn huwa rupi a'e wà nehe. Wiko putar Zaneruwihawete inuromo wà nehe no. Ikatu ma'e iapo haw ikwaw par romo wanekon putar wà nehe, ikatu 'ym ma'e wi utyryk ma'e romo wanekon putar wà nehe, huwa rupi oho mehe wà nehe. 29 Ama'ereko tuwe teko ihe, a'e ma'e iapo pà ihe. Zaneruwihawete umur ukàgaw ihewe a'e. Hemukàg kar a'e. A'e rupi apuner hemiapo putar haw iapo haw rehe ihe.","num_words":1395,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.249,"stopwords_ratio":0.463,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ROM 1\\nZe'eg puràg teko paw wanupe\\n1 Ihe Pawru ihe, amono kar putar ko hepape peme ihe nehe kury. Ihe aiko Zaneruwihawete Zezuz hemiruze'eg romo ihe, hemimono kar romo ihe no. Herexak Tupàn kwehe mehe a'e. Herenoz ma'e iapo kar pà ihewe. — Emume'u heze'eg puràg eho iko purupe nehe, i'i ihewe.\\n2 Kwehe mehe Tupàn umume'u kar uze'eg puràg awa wanupe a'e, uze'eg rehe purumu'e ma'e wanupe a'e. Amo ize'eg imume'u har a'e wà, umuapyk ize'eg pape rehe a'e wà. 3-4 Uze'eg Tupàn ta'yr rehe wà, Zezuz Zaneruwihawete Zanezar rehe uze'eg pà wà. Umuapyk a'e ze'eg pape rehe wà. Zezuz Zaneruwihawete a'e, awa romo uzeapo a'e, Tawi izuapyr romo hekon a'e. Tuwihaw romo Tawi hekon kwehe mehe a'e. Zezuz Zaneruwihaw a'e, azeharomoete Tupàn ta'yr romo hekon a'e. Nuzapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e a'e. Xo ikatuahy ma'e zo uzapo oho iko tuweharupi. Uzemonokatu ikatu 'ym ma'e wi. Umàno. Amo 'ar mehe ukweraw wi umàno re. Nezewe wexak kar ukàgaw teko paw wanupe. Nezewe wexak kar Tupàn ta'yr romo weko haw teko wanupe no. 5 Ihe Pawru ihe, Tupàn hemuigo kar Zezuz hemimono kar romo a'e. Ta'e Zezuz Zaneruwihawete a'e xe, Tupàn ta'yr romo hekon a'e xe. A'e rupi hemono kar teko nànàn a'e. — Emume'u heze'eg teko ywy nànàgatu har wanupe nehe, i'i ihewe. A'e rupi amuzeruzar kar teko tetea'u ihe wà, Zezuz rehe ihe wà. Aruzar kar Tupàn ze'eg teko tetea'u wanupe ihe no. 6 Pe Hom tawhu pe har uzeruzar ma'e romo peiko pe. Amume'u putar Tupàn ze'eg peme ihe nehe no, ta'e umume'u kar ihewe a'e xe. Tupàn a'e, penenoz iko a'e. — Peiko Zezuz Zaneruwihawete hemiruze'eg romo pe, i'i iko peme.\\n7 A'e rupi ko ze'eg amuapyk putar pape rehe ihe nehe kury, peme imono kar pà ihe nehe kury. Pe Hom tawhu pe har pe, Tupàn hemiamutar romo peiko pe. Penenoz iko a'e, ta'e ipurumuigo kar wer penehe wemiruze'eg romo a'e xe. Tupàn zaneru a'e, Zezuz Zaneruwihawete Zanezar a'e no, tuwe ikatuahy ma'e uzapo peme a'e wà nehe, tuwe pemupytu'u kar ma'e wi pekyze re a'e wà nehe no.\\nUze'eg Pawru Tupàn pe a'e kury\\n8 Peme heze'eg zanune aze'eg putar Tupàn hezar pe ihe nehe kury, penàenàn ihe nehe kury. Apuner izupe heze'egaw rehe ihe, ta'e Zezuz Zaneruwihawete umàno herekuzar romo a'e xe. Nezewe a'e putar izupe kury. — O Tupàn, amo Hom tawhu pe har a'e wà, uzeruzar katu nerehe a'e wà, a'e izupe. — Nekatuahy, ta'e eremuzeruzar kar nezehe ne wà xe, a'e izupe. — Teko ko ywy rehe har paw rupi a'e wà kury, wenu nerehe wazeruzar katu haw imume'u haw waiko a'e wà kury, a'e izupe. 9 Aze Tupàn uzapo kar ma'e ihewe nehe, azapo putar ihe nehe, ta'e hepurapo wer hemiapo putar haw rehe azeharomoete ihe xe. Amume'u ze'eg puràg ihe, ta'yr rehe ze'eg puràg ihe. Azeharomoete ko heze'eg ihe. Tupàn ukwaw heremu'em 'ymaw a'e. Tuweharupi hema'enukwaw penehe ihe. Tupàn ukwaw penehe hema'enukwaw paw a'e. 10 Tuweharupi aze'eg Tupàn pe penehe ihe. Tupàn wenu penehe heze'egaw a'e. Tuweharupi aze'eg nezewe izupe ihe. — Tupàn heru, aze neporomono kar wer herehe a'e pe Hom pe har wapyr nehe, a'e mehe hemono kar pe a'e pe nehe, a'e izupe. 11 Hepurexak wer zepe penehe ihe. Aze apuexak ihe nehe, amume'u putar Tupàn ikatu haw peme ihe nehe. A'e mehe pekàg putar pezeruzar haw rehe nehe no. 12 Ko ma'e rehe hepurumume'u wer peme ihe. — Hekàg wera'u putar penexak mehe ihe nehe no, ta'e pezeruzar haw hepytywà putar a'e nehe xe. A'e rupi pe nehe no. Apupytywà putar ihe nehe no, ta'e pexak putar hezeruzar haw pe nehe no xe.\\n13 Herywyr wà, tuweharupi hema'enukwaw katu pepyr heho àwàm rehe ihe. Naha kwaw ihe. Ta'e tuweharupi amo ma'e uzeapo a'e xe, hemupyta kar pà xe a'e xe, pepyr hemono kar 'ym pà a'e xe. Hepurumume'u wer zepe Tupàn ze'eg puràg rehe peme ihe. Aze mo apuner imume'u haw rehe peme, a'e mehe mo pezeruzar wera'u mo hehe, a'e mehe mo peruzar mo ize'eg no. Amogwer zutew 'ym uzeruzar ma'e a'e wà no, nezewe uzapo a'e wà no, Tupàn ze'eg heruzar katu pà a'e wà no. 14 Ta'e Tupàn hemono kar teko ywy nànàgatu har nànàn a'e xe. Hemono kar taw pe har wanupe, ka'a pe har wanupe no, ma'e kwaw katu har wanupe, ma'e kwaw katu 'ymar wanupe no. Hemuze'eg kar iko wanàanàgatu a'e. 15 A'e rupi azeharomoete hepurumume'u wer Tupàn ze'eg puràg rehe peme ihe kury.\\nUze'eg ze'eg puràg ikàgaw rehe xe a'e kury\\n16 Nahemaranugar kwaw puruwi Tupàn ze'eg puràg imume'u mehe ihe, ta'e Tupàn ikàgaw a'e xe, ta'e upyro putar teko uzehe uzeruzar ma'e ràm a'e wà nehe xe, tatahu wi a'e wà nehe xe. (Zutew ràgypy wenu putar ize'eg a'e wà nehe, a'e re zutew 'ym wenu putar a'e wà nehe no.) Tupàn upyro putar wyzài uze'eg rehe uzeruzar ma'e a'e wà nehe. Upyro putar tatahu wi ikatu 'ym ma'e wi a'e wà nehe. 17 Ta'e Tupàn ze'eg kwehe arer nezewe i'i a'e xe. — Aze teko uzeruzar herehe a'e wà nehe, ikatu 'ym ma'e iapo 'ymar ài amuigo kar a'e teko heruwa rupi ihe wà nehe. Amuawyze putar hezeupe ihe wà nehe, wamukatu pà hezeupe ihe wà nehe. Aze amuawyze ihe wà nehe, a'e mehe wiko putar hepyr tuweharupi a'e wà nehe, i'i Tupàn ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer.\\nUze'eg teko paw wanemiapo kwer ikatu 'ygwer rehe xe a'e kury\\n18 Teko ko ywy rehe har a'e wà, uzapo ikatu 'ym ma'e oho waiko paw rupi a'e wà, ta'e na'ikatu pixik kwaw a'e wà xe. Tupàn wikwahy ikatu 'ymaw rehe a'e, upuruzukaiw pà iapo har wanupe a'e. Uzepyk putar wanehe nehe. A'e teko a'e wà, nukwaw kwaw ze'eg azeharomoete har a'e wà, nukwaw kar kwaw a'e ze'eg amogwer teko wanupe a'e wà no, ta'e a'e teko nuiko kwaw ikatu ma'e romo a'e wà xe. Tupàn uzepyk putar wanehe nehe. Xikwaw tuwe wanehe izepyk àwàm zane. 19 Tupàn a'e, uzepyk iko teko ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe a'e. Ta'e a'e teko a'e wà xe, upuner Tupàn ikwaw paw rehe a'e wà xe, ta'e Tupàn uzekwaw kar wanupe a'e xe. 20 Izypy mehe Tupàn uzapo ywy a'e. A'e 'ar mehe arer we te ko 'ar rehe kury, teko upuner Tupàn ikatu haw ikwaw paw rehe a'e wà. Teko nuexak kwaw Tupàn a'e wà. Tupàn uzapo ywy a'e, uzapo ywy rehe har a'e wà no. Teko wexak Tupàn hemiapo kwer a'e wà, a'e rupi upuner ikatu haw ikwaw paw rehe a'e wà. Upuner ikàgaw ikwaw paw rehe a'e wà no. Azeharomoete ikatu a'e. Azeharomoete ikàg a'e. Xixak Tupàn hemiapo kwer zane. A'e rupi zapuner Tupàn ikatu haw ikwaw paw rehe. — Kwa, naxikwaw kwaw Tupàn ikatu haw zane, nazapuner kwaw zane'e haw rehe nehe. 21 Ukwaw zepe teko Tupàn a'e wà. Nuweruzar kwaw wà. Numuwete katu kwaw wà. Numume'u kwaw ikatu haw wà. Nukwaw katu kwaw ma'e azeharomoete har a'e wà. Na'ima'enukwaw kwaw ikatu ma'e rehe wà. Xo ikatu 'ym ma'e rehe zo ima'enukwaw wà. 22 — Uruiko ma'e kwaw katu har romo ure, i'i mua'u waiko uzeupeupe wà. Ma'e kwaw 'ymar romo wanekon wà. 23 Awyzeharupi Tupàn wikuwe a'e. Nukàzym pixik kwaw nehe. A'e teko numuwete kwaw Tupàn a'e wà. Xo Tupàn a'ua'u zo umuwete katu wà. Umuwete awa hagapaw wà. Umuwete katu wiràmiri hagapaw wà no, umuwete katu moz hagapaw wà no.\\n24 A'e teko he'o azeharomoete wà, a'e rupi Tupàn nezewe i'i iko wanupe. — Kwa, tuwe uzapo ikatu 'ym ma'e wemiapo putar haw a'e wà nehe, tuwe uzapo uzemumaranugar kar haw uzeupeupe a'e wà nehe no, i'i iko wanupe. 25 Nuzeruzar kwaw Tupàn rehe ze'egaw azeharomoete har rehe a'e wà. Uzeruzar temu'emaw rehe wà. Umuwete katu Tupàn hemiapo kwer wà. Numuwete katu kwaw iapo har wà. Tuwe zaze'egatu Tupàn rehe tuweharupi zane nehe. Azeharomoete.\\n26 Teko a'e wà, ikatu 'ym ma'e uzapo waiko a'e wà. A'e rupi Tupàn nezewe i'i wanupe a'e. — Tuwe uzapo ikatu 'ym ma'e wemiapo putar haw a'e wà nehe, i'i wanupe. Kuzà a'e wà, noho kwaw umen wapuhe a'e wà no, uker oho amo ae kuzà wapuhe wà, iaiw ma'e iapo pà wapuhe wà. Na'ikatu pixik kwaw nezewe iapo haw Tupàn pe. 27 Awa a'e wà, upytu'u wemireko wapuhe oho re a'e wà. Uputar tetea'u amo ae awa wà, a'e rupi oho wapuhe wà, iaiw ma'e iapo pà wanehe wà. Tupàn uzepyk putar a'e ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe a'e nehe. Uzepyk putar wanehe nehe, ta'e a'e teko numuwete katu kwaw Tupàn a'e wà xe.\\n28 Agwer teko a'e wà, nuzekaiw kwaw ze'eg azeharomoete har ikwaw paw rehe a'e wà. A'e rupi Tupàn nezewe i'i iko wanupe a'e. — Tuwe ima'enukwaw ikatu 'ym ma'e rehe a'e wà nehe, i'i iko wanupe. A'e rupi uzapo ikatu 'ym ma'e waiko a'e wà kury. 29 A'e rupi a'e teko a'e wà, ikatu 'ym ma'e paw uzapo waiko a'e wà. Ipurapo wer tuwe ikatu 'ym ma'e rehe wà. Uputar tetea'u ma'e uzeupe wà. Uzypyrog ikatu 'ym ma'e iapo pà wà, a'e re nupuner kwaw upytu'u haw rehe wà. Uzapo oho waiko tuweharupi wà. Hewyrowyro amogwer wama'e rehe wà. Upuruzuka wà. Uzàmàtyry'ym amogwer waiko wà. Hemu'em waiko amogwer wanupe wà. Uzapo e ikatu 'ym ma'e amo wanupe wà. Uze'eg zemueteahy amogwer wanehe wà, wemu'em pà wà. 30 Uze'egaiwete amo wanehe wà. Na'iakatuwawahy kwaw Tupàn rehe wà no. A'e teko uze'eg ahyahy amo pe wà. — Aiko wera'u amogwer wanuwi ihe, i'i uzeupe wà. — Aiko wera'u newi ihe, i'i mua'u amo pe wà no. — Tuweharupi azapo ikatu 'ym ma'e teko ihe, i'i uzeupe wà. — Azapo wi putar amo ikatu 'ym ma'e kutàri ihe nehe kury, pyhewe ihe nehe no, i'i uzeupe wà. Tuweharupi ima'enukwaw amo ikatu 'ym ma'e iapo àwàm rehe wà. Nuweruzar kwaw u ze'eg wà, nuweruzar kwaw uhy ze'eg wà. 31 Nukwaw kwaw ikatu ma'e iapo haw wà, a'e rupi xo ikatu 'ym ma'e zo uzapo oho waiko wà. Nuzapo kwaw ma'e uze'eg rupi wà. Nuzapo kwaw wemimume'u kwer wà. Nuzapo kwaw ikatu ma'e amogwer wanupe wà. Nupurupuhareko kwaw wà. 32 Ukwaw zepe Tupàn ze'eg agwer ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe izepyk àwàm rehe ze'egaw wà. Nezewe rehe we uzapo wera'u a'e ikatu 'ygwer oho waiko wà kury. Ta'e wagaw iapo pà wà xe.","num_words":1649,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.259,"stopwords_ratio":0.512,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 13\\nIzaew uzàmàtyry'ym Piri ywy rehe har wà\\n1 Wereko Xau 30 kwarahy tuwihawete romo wiko mehe. Umumaw 42 kwarahy Izaew wanuwihawete romo wiko pà. 2 Wexaexak 3.000 awa Izaew izuapyapyr a'e wà kury. Umuzewyr kar amogwer paw wamono kar pà waneko haw pe wà. 2.000 awa upyta Mikimaz tawhu pe wà, ywy ywytyr heta haw pe Metew huwake har pe wà no. 1.000 awa upyta Xau ta'yr Zonata her ma'e rehe we wà. Upyta Zimea tawhu Mezàmi waiwy rehe har pe wà.\\n3 Uzuka Zonata Piri ywy rehe har zauxiapekwer wanuwihaw Zema pe har a'e kury. Piri ywy rehe har wenu izuka awer imume'u haw wà. Na'e Xau omono kar xi'àm ma'e'ak kwer ipy har Izaew ywy nànàn a'e wà kury. Wenoz zauxiapekwer paw puruàmàtyry'ym àwàm pe wà. 4 Teko paw wenu ko ze'eg wà. — Xau uzuka Piri ywy rehe har wanuwihaw a'e. A'e rupi ko 'ar rehe Piri ywy rehe har na'iakatuwawahy kwaw zanerehe a'e wà kury, i'i oho waiko taw Izaew waiwy rehe har nànàn wà. A'e rupi teko uzemono'og oho Xau rehe we Ziwkaw tawhu pe a'e wà kury, ta'e wenoz a'e wà xe.\\n5 Uzemono'ono'og Piri ywy rehe har a'e wà no, Izaew waàmàtyry'ym pà a'e wà no. Heta 30.000 ywyramawa puruàmàtyry'ymaw pe har wanupe. Heta 6.000 zauxiapekwer kawaru ku'az har wà no. Zauxiapekwer upy rehe wata ma'e waneta haw nuzawy kwaw ywyxig yryhu iwyr har waneta haw. Oho Mikimaz pe wà, tawhu Mete-Awen huwake kwarahy hemaw kutyr wà. Uzapo uker haw a'e pe wà. 6 Izaew wexak waneta haw wà. — Naheta kwaw zanezepyro haw wanuwi nehe. Zawaiw katu zanereko haw kury, i'i uzeupeupe wà. Amo uzeàmim itakwar pupe wà. Amo uzeàmim ywykwar pupe wà. Amo uzeàmim itahu wamyter pe wà. Amo uzeàmim tywypaw pe wà. Amo uzeàmim 'yzygwar pupe wà. 7 Amo wahaw yrykaw Zotàw her ma'e wà. Oho Kaz ywy rehe wà, Zireaz ywy rehe wà no. Upyta Xau Ziwkaw taw pe a'e. Teko a'e pe har ukyze katu waiko wà. 8 — Emumaw 7 'ar xe wi nehem 'ym pà nehe, i'i Xamuew izupe a'e 'ym mehe. Noho kwaw Xamuew a'e pe. A'e rupi teko uzypyrog Xau wi upuir pà wà kury. Uhem oho a'e wi wà. 9 Na'e uze'eg Xau wanupe kury. — Perur ma'ea'yr Tupàn henataromo izuka pyràm pe wà nehe, hapy paw pyràm pe wà nehe. Perur ma'e Tupàn pe imono pyràm imuawyze kar haw nehe no, i'i wanupe. Na'e omono Xau a'e ma'e Tupàn pe kury. 10 Imono pawire izuka pawire uhem Xamuew a'e pe kury. Oho Xau huwàxi mà. — Nekatu ty, i'i izupe. 11 — Ma'e erezapo ne, i'i Xamuew Xau pe. — Aexak teko ihewi wahemaw ihe, ihewi wapuir haw ihe. Ne nerezur kwaw neze'eg awer rupi no. Piri ywy rehe har uzemono'og Mikimaz pe a'e wà no. 12 A'e rupi aze'eg nezewe hezeupe ihe. — Piri ywy rehe har wezyw putar Ziwkaw wi heàmàtyry'ym pà a'e wà nehe kury. — Hepytywà pe nehe, na'e kwaw Tupàn pe ihe rihi, a'e hezeupe. A'e rupi azuka ma'ea'yr Tupàn henataromo. Amono a'e ma'e izupe, i'i Xau Xamuew pe.\\n13 — Iranaiw ma'e ài ereiko, i'i Xamuew. — Nereruzar kwaw Tupàn Zanezar ze'eg awer. Aze mo ereruzar, a'e mehe mo ne, nezuapyapyr mo a'e wà no, wiko mo Izaew wanuwihawete romo tuweharupi a'e wà, awyze harupi mo wà. 14 Erepytu'u putar waneruze'eg ire nehe kury. Ta'e nereruzar kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ne xe. A'e rupi Tupàn wekar putar amo ae awa wemimutar ràm a'e nehe. Umuigo kar putar a'e awa ko teko wanuwihawete romo a'e nehe, i'i Xamuew Xau pe.\\n15 Na'e uhem Xamuew oho Ziwkaw wi pe rupi wata pà kury. Xau a'e, amogwer teko Ziwkaw pe har a'e wà no, uhem oho tawhu wi zauxiapekwer wapyta haw pe a'e wà no. Zimea Mezàmi ywy rehe har pe wanekon wà. Na'e Xau upapar zauxiapekwer wà kury. 600 awa ru'u heta wà. 16 Xau a'e, ta'yr Zonata a'e no, hemiruze'eg awa a'e wà no, upyta Zema pe Mezàmi waiwy rehe wà. Piri ywy rehe har wiko uker haw pe Mikimaz pe a'e wà. 17 Zauxiapekwer Piri ywy rehe har uzemuza'aza'ak na'iruz zemono'ogaw romo wà kury. Uhem oho uker haw wi Izaew wanehe ume'egatu pà wà. Pitài zemono'ogaw oho Opira taw Xuwaw ywy rehe har kutyr wà. 18 Amo oho Mete-Orom kutyr wà. Amogwer wata oho ywytyr kutyr wà. Aze teko uzeupir a'e ywytyr rehe wà, upuner ywyàpyznaw Zemoim her ma'e hexakaw rehe wà. Wexak ywyxiguhu a'e wi ume'e pà wà no.\\n19 A'e 'ym mehe Piri ywy rehe har uze'eg Izaew wanupe wà. — Napepuner kwaw takihepuku iapo haw rehe. Napepuner kwaw purukutukaw iapo haw rehe no, i'i wanupe wà. A'e rupi naheta kwaw ni pitài itaper ima'ema'e iapo har Izaew ywy rehe wà. 20 A'e rupi aze Izaew wama'e heruwaruwakaw nahaime kwaw, weraha Piri ywy rehe har waneko haw pe wà: zukurupe, itazy, takihezyapar. A'e ma'e paw Izaew weraha Piri ywy rehe har wanupe imuaime kar pà wanupe wà. 21 Aze umuaime itazy, wenoz itaxig parat 4 kàràm ipuhuz taw hekuzaromo wà. Aze umuaime tapi'ak kutukaw, wenoz itaxig parat 4 kàràm ipuhuz haw hekuzaromo wà no. Aze umuaime ywy heruwaruwakaw, wenoz itaxig parat 8 kàràm ipuhuz taw hekuzaromo wà. Aze umuaime zukurupe, wenoz itaxig parat 8 kàràm ipuhuz haw hekuzaromo wà no. 22 A'e rupi zeàmàtyry'ymaw 'ar mehe ni amo zauxiapekwer Izaew izuapyr nuwereko kwaw takihepuku wà, ni purukutukaw wà no. Xau a'e, ta'yr Zonata a'e no, xo a'e zo wereko takihepuku wà.\\n23 Na'e Piri ywy rehe har omono kar amo zauxiapekwer ywyàpyznaw Mikimaz her ma'e ipyhyk pà Izaew wanuwi wà kury.","num_words":883,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.443,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ROM 10\\n1 Heànàm zutew nuzeruzar kwaw Zezuz rehe a'e wà. A'e rupi Tupàn nupyro kwaw tatahu wi a'e wà nehe. Aputar zepe wapyro àwàm ihe. Tuweharupi aze'eg Tupàn pe wapyro àwàm rehe. 2 Iho wer zepe Tupàn hape rupi a'e wà. (Nuzeruzar kwaw Zezuz Tupàn ta'yr rehe wà.) Nukwaw kwaw oho haw wà. 3 Ta'e nukwaw kwaw Tupàn ipurumuawyze haw wà xe. Oho zepe wape rupi wà, uzeagaw pà uzemukatu pà nezewe wà. Noho tuwe kwaw Tupàn hape rupi wà, nukwaw kwaw Tupàn purumuawyze haw wà. 4 Ta'e Tupàn umumaw ze'eg kwehe arer rupi teko iho haw a'e xe. Ko 'ar rehe kury, xo Tupàn ta'yr rehe uzeruzar ma'e zo umuawyze uzeupe wà kury.\\nTupàn upyro putar wyzài uzehe uzeruzar ma'e a'e wà nehe\\n5 Nezewe i'i Moizez a'e, ze'eg kwehe arer rupi oho zepe ma'e wanehe uze'eg pà a'e. — Aze mo teko upuner Tupàn ze'eg heruzar haw rehe a'e wà, iawy 'ym pà a'e wà, a'e mehe ikatu mo Tupàn pe a'e wà, i'i wanupe. 6 Nezewe i'i a'e ze'eg a'e, uzeruzar haw rehe uzemuawyze ma'e wanehe a'e. — Pezepy'amugeta zo nezewe nehe. Mo uzeupir putar oho ywate nehe, peze zo nehe. Ta'e ko ze'eg nuzawy kwaw Zaneruwihawete ywak wi heruzyw paw a'e xe, i'i a'e ze'eg. 7 Epuranu zo nezewe nehe. — Mo uwezyw putar oho ywy iwyromo har pe nehe. Ko ze'eg nuzawy kwaw Zaneruwihawete imuzeupir kar haw màno gwer waneko haw wi a'e. 8 — Pekwaw katu Tupàn ze'eg. Pemonokatu ize'eg pepy'a pe. Pemugeta tuweharupi no, i'i ze'eg kwehe arer. A'e Tupàn ze'eg a'e ae umume'u Zezuz rehe zanezeruzar àwàm zanewe a'e. Ihe ihe no, amume'u Zezuz rehe ze'egaw aha teko ihe no, teko wanupe ihe no.\\n— Pezeruzar hehe nehe, a'e aha teko purupe.\\n9 — Zezuz hezar romo hekon a'e, aze ere nehe, aze erezeruzar Zezuz imugweraw pawer rehe nehe no, Tupàn imugweraw parer romo heko haw rehe nehe no, Tupàn nepyrogatu putar tatahu wi a'e nehe, nemuigo kar pà uzepyr tuweharupi a'e nehe. 10 Ta'e zazeruzar zanepy'a pe hehe zane xe. A'e rupi Tupàn zanemuawyze a'e. — Azeruzar Zezuz rehe ihe, aze za'e nehe, a'e mehe zanepyro putar a'e nehe. 11 Nezewe i'i ze'eg kwehe arer a'e. — Hehe uzeruzar ma'e ràm nuzemumikahy pixik kwaw hehe uzeruzar haw rehe a'e wà nehe, na'imaranugar pixik kwaw izuwi a'e wà nehe, i'i ze'eg kwehe arer. 12 Tupàn a'e, zutew wazar romo hekon a'e. Zutew 'ym wazar romo hekon a'e no. Teko paw wazar romo hekon a'e. Uzuawygatu izupe paw rupi a'e wà. Aze amo wenoz ma'e izupe a'e nehe, Tupàn uzapo putar ikatuahy ma'e izupe a'e nehe, henoz tar pe a'e nehe. Uzapo putar ikatuahy ma'e uzeruzar ma'e nànàn nehe. 13 Nezewe i'i ze'eg imuapyk pyrer. — Aze teko wenoz ikatu 'ym ma'e wemiapo kwer imunànaw Tupàn pe a'e wà nehe, Tupàn upyrogatu putar a'e teko tatahu wi a'e wà nehe, wamuigo kar pà uzepyr a'e wà nehe. Upyro putar henoz har paw rupi katete a'e wà nehe.\\n14 Aze amo nuzeruzar kwaw Zezuz rehe a'e nehe, nupuner kwaw ma'e henoz taw rehe izupe a'e nehe. Aze nuenu pixik kwaw Zezuz rehe ze'eg puràg a'e nehe, nupuner kwaw hehe uzeruzar haw rehe a'e nehe, ta'e nukwaw kwaw a'e ze'eg a'e xe. Aze amo numume'u pixik kwaw a'e ze'eg izupe a'e nehe, nuenu pixik kwaw a'e nehe. 15 Aze Tupàn nomono kar kwaw uze'eg imume'u har ywy nànàn a'e wà nehe, aze hemimono kar numume'u kwaw ize'eg teko wanupe a'e wà nehe, ni amo numume'u pixik kwaw a'e teko wanupe a'e wà nehe. Nezewe i'i Tupàn ze'eg a'e. — Tupàn ze'eg puràg imume'u har wanur haw ikatuahy teko wanupe. Hurywete wanur mehe wà, i'i wanupe.\\n16 Xo màràmàràn zo uzeruzar ze'eg puràg rehe a'e wà. Kwehe mehe i'i Izai Tupàn pe a'e. — Tupàn, aipo amo teko uzeruzar neze'eg heremimume'u kwer rehe a'e wà. Naexak kwaw amo ihe wà, i'i Izai Tupàn pe a'e. 17 A'e rupi zeruzar haw ur Tupàn ze'eg henu mehe a'e, Tupàn ze'eg Zaneruwihawete rehe ze'egaw ur imume'u har wanuwi a'e no.\\n18 Apuranu wi putar penehe ihe kury. Aipo zutew nuenu pixik kwaw Zaneruwihawete heko haw imume'u haw a'e wà. Wenu tuwe a'e wà. Nezewe i'i ze'eg kwehe arer a'e.\\n— Amo umume'u oho ywy nànàn a'e wà,\\ntaw nànàn a'e wà no.\\nWaze'eg uhàuhàz ywy nànàgatu a'e wà no,\\ntaw nànàgatu a'e wà no,\\ni'i ze'eg kwehe arer.\\n19 Apuranu wi penehe ihe kury. Aipo zutew nukwaw kwaw a'e wà. Moizez ràgypy umume'u Tupàn ze'eg zaneipy wanupe a'e. A'e teko nuiko kwaw pitài awa izuapyapyr romo a'e wà. Nuiko kwaw pezàwe wà. Nezewe i'i a'e ze'eg.\\n— Ihe Tupàn ihe, apyro putar amo ae teko ihe wà nehe.\\nPenewyrowyroahy putar wanehe pe nehe.\\nPepuruzukaiw putar wanupe nehe.\\n— Kwa, ma'e kwaw 'ymar romo wanekon a'e wà,\\npeze putar zepe wanupe nehe,\\ni'i a'e ze'eg kwehe arer.\\n20 A'e re Izai umume'u amo Tupàn ze'eg a'e no.\\n— Ihe Tupàn ihe, teko herekar 'ymar herexak putar a'e wà nehe.\\nAzexak kar putar herenoz 'ymar wanupe ihe nehe,\\n21 Uze'eg Izaew izuapyapyr wanehe no.\\n— Ihe Tupàn ihe, tuweharupi zepe ainoz Izaew izuapyapyr wamuwà hezeupe ihe wà.\\nNaheko wer kwaw heremiruze'eg romo a'e wà.\\nNa'ipurapo wer kwaw heremiapo putar haw rehe wà.\\nIpuruzukaiw ihewe wà,","num_words":827,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.257,"stopwords_ratio":0.493,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg PIRI 2\\nZezuz wiko Tupàn zàwegatete a'e\\n1 Zaneruwihawete rehe uzeruzar ma'e romo peiko pe, a'e rupi penurywete pe kury. Peamutar katu a'e, a'e rupi napezemumikahy kwaw pe. Tekwe Puràg wiko pepy'a pe a'e kury. Pezeamutamutar katu peiko no, heamutar katu pà no. 2 Pezemono'ono'og Tupàn ze'eg heruzar pà nehe, pezeàmàtyry'ym 'ym pà nehe. Pezeamutamutar nehe no. Pe paw rupi katete pe nehe, pepurapo wer Tupàn hemiapo putar haw rehe nehe, pezemono'ono'og pà nehe.\\n3 Pezapo zo ma'e penemimutar rupi nehe. Peze'eg zo nezewe nehe, — O, azapo putar ikatuahy ma'e ihe nehe no, a'e rupi amogwer uze'egatu putar herehe a'e wà nehe no, peze zo pezeupe nehe. Peiko wera'u zo amogwer wanuwi nehe. — O, aiko wera'u amogwer wanuwi ihe, peze zo amo pe nehe.\\n4 Pezekaiw katu pezehezehe nehe no. — Xo herehe zo azekaiw putar ihe nehe, peze zo nehe.\\n5 Peiko tuwe Zaneruwihawete Zezuz ài pezeinuinuromo nehe.\\n6 Zaneruwihawete Zezuz a'e, Tupàn zàwegatete hekon a'e.\\nKo ywy rehe wiko mehe nuze'eg kwaw nezewe.\\n— Aiko Tupàn zàwegatete ihe, aiko teko wazar romo paw rupi katete ihe, ni'i kwaw izupe a'e 'ar mehe. (Amo 'ar mehe uze'eg putar nezewe nehe. Ywy rehe wiko mehe nuze'eg kwaw nezewe.)\\n7 Nan kwaw pa. Naheko wer kwaw ikàg wera'u ma'e romo ywy rehe wiko mehe.\\nUma'ereko ma'e ài hekon, teko hemiruze'eg ài hekon no. Ikàg 'ym ma'e romo hekon a'e 'ar mehe.\\nUzexak kar awa romo wiko pà.\\nAmogwer nezewe i'i izupe a'e wà, — O, awa romo hekon a'e, i'i izupe wà.\\n8 — Aiko tuwihaw ikàg wera'u ma'e romo ihe, ni'i kwaw a'e 'ar mehe uzeupe.\\nWeruzar tuwe Tupàn. Te umàno ywyra kanetar rehe\\nu heruzar pà nezewe.\\n9 A'e rupi Tupàn umuzeupir kar ywate a'e re,\\namogwer wanuwihaw romo ikàg wera'u ma'e romo imuigo kar pà.\\n— Ne tuwihawete romo ereiko ne kury,\\nnekàg wera'u amogwer tuwihaw wanuwi paw rupi katete ne kury,\\ni'i Tupàn izupe.\\n10 Teko paw rupi wà nehe,\\nywate har wà nehe,\\nko ywy rehe har wà nehe no, ywy iwyromo har wà nehe no,\\npaw rupi katete uzeamumew putar Zezuz huwa rupi wà nehe.\\nUze'egatu putar waiko hehe wà nehe no.\\n11 — Zezuz Zaneruwihawete a'e, Zanezarete romo hekon a'e, i'i putar uzeupeupe wà nehe no.\\nA'e mehe nehe, teko paw rupi katete wà nehe,\\nwexak putar Tupàn zaneru ikàgaw ipuràg eteahy haw wà nehe.\\nUzeruzar ma'e wexak kar putar Tupàn ikatu haw teko wanupe a'e wà nehe\\n12 Hemyrypar wà, pepyr hereko mehe peho heze'eg rupi. — Peruzar wiwi heze'eg nehe no, a'e peme kury. Tupàn ikàg wera'u pewi a'e. Pekyze izuwi nehe. Pepyro a'e, a'e rupi pezapo ikatuahy ma'e peho peiko nehe, ta'e pepyro a'e xe. 13 Tuweharupi Tupàn penehe hekon. A'e rupi pepurapo wer ma'e rehe hemimutar rupi nehe. Pepuner putar hemiapo putar haw iapo haw rehe nehe, ta'e omono putar ukàgaw peme a'e nehe xe.\\n14 Pezapo ma'e peho peiko Tupàn pe nehe. Aze teko upuraraw kar ma'erahy kwer peme nehe, peze'eg zemueteahy zo wanehe nehe. — Tupàn nuzekaiw katu kwaw iko herehe a'e, peze zo nehe. Peze'eg muzewyzewyrahy zo amo wanupe nehe no. 15 A'e rupi ikatuahy ma'e romo peiko putar nehe, ikatu 'ym ma'e wainuromo nehe. Tupàn purumuzàmuzàg ài peiko nehe, ikatu 'ym ma'e iapo 'ymar romo peiko nehe no. Zahytata uhyape katu pyhaw a'e wà. Nezewegatete pexak kar putar Tupàn ikatu haw teko wanupe nehe no, 16 ize'eg puràg imume'u pà wanupe nehe no. Aze pezapo nezewe nehe, herurywete putar Zaneruwihawete tur mehe nehe. — Kwez nerehe uzeruzar ma'e a'e wà, weruzar tuwe heze'eg waiko a'e wà, a'e putar Zezuz pe nehe, tur mehe nehe. — Namume'u e kwaw neze'eg wanupe ihe, nereruzar tuwe a'e wà, a'e putar izupe nehe.\\n17 Amume'u Tupàn ze'eg peme ihe, a'e rupi Tupàn iàmàtyry'ymar a'e wà, hemunehew kar zemunehew paw pe a'e wà. Hezuka putar ru'u wà nehe. Aze hezuka wà nehe, ikatu putar ihewe nehe, ta'e pezeruzar katu Zezuz rehe pe xe, heze'eg awer henu mehe pe xe. Herurywete ihe. 18 Penurywete nehe no. Aze penurywete nehe, herurywete wera'u putar ihe nehe no.\\nPawru uze'eg Ximot rehe a'e kury, Eparoxi rehe a'e no\\n19 Heporomono kar wer Ximot rehe pepyr ihe. Aze Zezuz Zanezar uputar a'e nehe, amono kar putar peme ihe nehe. A'e re uzewyr putar ihewe nehe, peneko haw imume'u pà ihewe nehe. Herurywete putar henu mehe ihe nehe. 20 Ximot a'e, peamutar katu ihe ài a'e. 21 Amogwer paw rupi a'e wà, uzehe zutyka'i uzekaiw waiko a'e wà, uzehe zutyka'i ima'enukwaw a'e wà. Nuzekaiw kwaw waiko Zezuz Zaneruwihawete rehe wà. Na'ima'enukwaw kwaw hemiruze'eg wanehe wà. 22 Pekwaw katu Ximot pe. Ikatuahy a'e. Uma'ereko katu iko Tupàn pe. Hera'yr ài hekon. Uma'ereko iko herehe we, Tupàn ze'eg puràg imume'u pà teko wanupe. 23 A'e rupi heporomono kar wer hehe pepyr. Tuwihaw hemuhem kar putar ru'u xe wi zemunehew paw wi wà nehe. Aze nahemuhem kar kwaw xe wi wà nehe, amono kar putar Ximot pepyr nehe. Umume'u putar hereko haw peme a'e nehe. 24 Aze Zanezar uputar nehe, apuner putar pepyr heho haw rehe tàrityka'i ihe nehe. Àrogatu xe wi zemunehew paw wi heho àwàm teko ihe.\\n25 Amono kar putar Eparoxi pepyr ihe nehe no. Herywyr romo hekon a'e. Penyky'yr romo hekon no. Uma'ereko iko herehe we Tupàn ze'eg imume'u pà no. Amo 'ar mehe pemur temetarer izupe, ta'e pepurupytywà wer herehe pe xe. Eparoxi werur a'e temetarer ihewe. 26 Ipurexak wer tuwe penehe a'e. Uzemumikahy, ta'e peinu ima'eahy haw rehe ze'egaw xe. 27 Ima'eahy tuwe a'e. Umàno tàri. Tupàn upuhareko. Numumàno kar kwaw. Hepuhareko a'e no. Ta'e aze mo Eparoxi umàno, azemumikahy mo ihe. 28 A'e rupi heporomono kar wer hehe pepyr azeharomoete ihe. A'e rupi penurywete putar hexak mehe nehe no. Apytu'u putar hezemumikahy re nehe no. 29 A'e mehe pemuixe kar pepyr nehe, a'e pe ihem mehe nehe. Penurywete ihem mehe nehe. Ta'e penyky'yr romo hekon a'e xe, ta'e Zanezar rehe uzeruzar ma'e romo hekon a'e no xe. Pemuawate katu amogwer izàwenugar pe wà nehe no. 30 Eparoxi nukyze kwaw umàno haw wi a'e. Nuzàn kwaw zauxiapekwer wanuwi. A'e rupi umàno tàri, ta'e hepytywà iko a'e xe. Nezewe uzapo, ta'e napepuner kwaw hepyr pezur haw rehe pe xe. A'e rupi pemur kar Eparoxi hepyr a'e 'ar mehe.","num_words":977,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.461,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg WANEMIAPO KWER 28\\nPawru wiko Maw yrypypo'o rehe a'e kury\\n1 Ywy rehe uruhem oroho ure kury. Nurumàno kwaw. Urupuranu a'e pe har wanehe kury. — Ma'e ko ywy her a'e, uru'e wanupe. — Maw, ko ywy her romo a'e, i'i urewe wà. 2 A'e pe har ikatu urewe wà, ureàmàtyry'ym 'ym pà wà. Uzypyrog àmàn ukyr pà kury. Huwixàgahy no. A'e rupi a'e pe har umunyk tata urewe wà, uremuixe katu kar pà weko haw pe wà. 3 Omono'og Pawru zepe'aw oho. Moz zepe'aw mytepe hin. Uhem zepe'aw myter wi a'e, ta'e hakuahy tata izupe a'e xe. Uxi'u Pawru ipo rehe. Nupuir kwaw ipo wi. 4 A'e pe har wexak moz Pawru ipo rehe izeaiko mehe wà. — Puruzuka ma'e romo hekon pe awa a'e, i'i izupe wà. — Tupàn uzuka kar nezewe a'e. Uzepyro kwez kanuhu wi ykotokotok wi a'e. A'e rupi Tupàn uzuka putar nezewe a'e nehe kury, ta'e puruzuka ma'e romo hekon a'e xe, i'i uzeupeupe wà.\\n5 Pawru omomor moz imugwaw pà tata pupe kury. Numàno kwaw. (Xo moz zo umàno.)\\n6 Teko wàro hezunaw wà. Nahezun kwaw. Wàro imàno haw ywy rehe i'ar haw wà. Nu'ar kwaw. Numàno kwaw. Umumaw màràn 'or imàno àwàm hàro pà wà. Numàno kwaw. — Kwa, amo tupàn romo hekon a'e, i'i izupe wà.\\n7 Namuite kwaw a'e wi amo awa heko haw tuz a'e. Pu her romo a'e. A'e yrypypo'o rehe har wanuwihaw romo hekon a'e. Oroho ipyr. Uremuixe katu kar. Na'iruz 'ar urumumaw a'e pe ipyr urereko pà.\\n8 Pu tu a'e, uker haw pe tuz uma'eahy romo a'e. Hakuahy. Uka'aka'aw no. Wixe Pawru tu hexak pà kury. Uze'eg Tupàn pe. A'e re opokok hehe, imukatu pà. 9 Nezewe iapo re ima'eahy ma'e a'e yrypypo'o rehe har paw rupi katete ur ipyr wà. Umukatu paw rupi wà. 10 Umur e ma'e tetea'u urewe a'e wà, (umur e temetarer urewe a'e wà no). Amo 'ar mehe a'e wi urehem etea'i mehe werur temi'u urewe wà. Pe'u ko temi'u peata mehe nehe, i'i urewe wà. A'e rupi na'urema'uhez kwaw ureata mehe ure.\\nZauxiapekwer weraha Pawru Hom tawhu pe a'e wà kury\\n11 Urumumaw na'iruz zahy a'e pe urepyta pà. Na'e uruata wi oroho amo ae kanuhu pupe ure kury. Amo Àrexàn taw pe har a'e, kanuhu izar romo hekon a'e. Tupàn uzehe uzexak kar ma'e wà, kanuhu her romo a'e. 'Ar huwixàg ma'e rehe kanuhu upyta a'e pe a'e no, urepyr a'e no. 12 Uruhem uruzuwà Xirakuz taw pe ure kury. Urumumaw na'iruz 'ar a'e pe urepyta pà. 13 A'e wi uruata wi wi oroho kury, kanuhu pupe kury. Te uruhem oroho Hez taw pe kury. Iku'egwepe ywytu uhem wà kwarahy hemaw wi kury. Mokoz 'ar pawire uruhem uruzuwà Pozuri taw pe. 14 Uruixe taw pe. Uruexak amo Zezuz rehe uzeruzar ma'e a'e pe ure wà. — Pemumaw 7 'ar xe urepyr pepyta pà nehe ty wà, i'i urewe wà. (A'e wi uruata wi oroho kury. Te uruhem uruzuwà Hom tawhu pe kury.) 15 Uzeruzar ma'e Hom tawhu pe har wenu urehem awer a'e wà. A'e rupi ur ma'eme'egaw pe wà. Awiu a'e ma'eme'egaw her romo a'e. Ureruwàxi a'e pe wà, amo tàpuz me wà. Na'iruz mai'u haw a'e tàpuz her romo a'e. Wanexak mehe Pawru uze'eg Tupàn pe kury, ikatu haw imume'u pà kury. Nukyze kwaw ma'e wi kury.\\nPawru wiko Hom tawhu pe a'e kury\\n16 Uruhem Hom tawhu pe ure kury. Tuwihaw umuigo kar Pawru amo tàpuz me a'e. Amo zauxiapekwer wiko ipyr a'e, hehe ume'egatu pà a'e. 17 Na'iruz 'ar pawire Pawru wenoz zutew wanuwihaw a'e pe har wamuwà uzepyr a'e. Wazemono'og mehe uze'eg wanupe. — Herywyr wà. Nazapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e ihe, zaneànàm wanupe ihe. Aruzar zaneràmuz ze'eg tuweharupi ihe no. Zutew wanuwihaw Zeruzarez pe har hepyhyk kar a'e wà, hemono kar pà tuwihaw wanupe a'e wà. 18 Upuranu tuwihaw Hom pe har herehe wà. Ipurumuhem kar wer zepe herehe zemunehew paw wi wà. Ta'e nuexak kwaw ikatu 'ymaw herehe a'e wà xe. A'e rupi na'ipuruzuka wer kwaw herehe wà. 19 Na'ikatu kwaw hemuhem kar haw zutew wanupe. A'e rupi ainoz tuwihaw ikàg wera'u ma'e xe har huwa rupi hererur haw ihe. Namume'u kwaw heànàm wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e ihe nehe, tuwihaw ikàg wera'u ma'e Xez her ma'e pe ihe nehe. 20 A'e rupi hepurexak wer penehe ihe, peme heze'eg pà ihe. Ta'e heàpixipixi kwez a'e wà xe, ta'e amume'u zaneruwihaw zanepyro har rehe ze'eg aha iteko taw nàn ihe xe. Izaew izuapyapyr romo zaiko zane. Xiàro zaneruwihaw zanepyro har tur haw zaiko zane. Ur ywy rehe a'e. Wiko zaneànàm wapyr a'e no.\\n21 Uze'eg izupe wà. — Zutez ywy rehe har a'e wà, numur pixik kwaw pape urewe wà, nerehe uze'eg pà wà. Ni amo a'e pe har nur pixik kwaw xe nemume'u pà urewe wà, ni amo numume'u kwaw nekatu 'ymaw urewe wà. 22 Ure ure kury, urepurenu wer neze'eg rehe ure, nema'emume'u haw rehe ure. Ta'e taw nànànar uze'eg zemueteahy waiko Zezuz hemiruze'eg rehe wà xe, penehe wà xe.\\n23 — Amo 'ar mehe nehe, uruzur putar xe nepyr nehe. A'e mehe erepuner Zezuz rehe ze'eg imume'u haw rehe paw rupi urewe nehe, i'i izupe wà. A'e 'ar mehe we teko tetea'u ur Pawru ipyr wà, hexak pà wà. Izi'itahy te pyhaw no, umume'u Tupàn pureruze'egaw wanupe a'e. Umume'u Moizez ze'eg wanupe no, amogwer Tupàn ze'eg imume'u har waze'eg no, Zezuz rehe wamuzeruzar kar pà no. 24 Amo uzeruzar hehe wà. Amogwer nuzeruzar kwaw hehe wà. 25 A'e rupi uhem oho a'e wi izuwi wà, uze'eze'eg pà uzeupeupe wà. Amo iho wer Pawru ze'eg rupi wà. Amogwer iho wer amo ae ze'eg rupi wà. Ta'e nezewe i'i Pawru wanupe a'e xe. — Tekwe Puràg uze'eg Izai pe a'e, Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer pe a'e. Izai umume'u a'e ze'eg peipy wanupe a'e no, pape rehe imuapyk pà a'e no. Na'aw ize'eg awer xe a'e kury.\\n26 Eho 'aw teko wanupe neze'eg pà nehe.\\n— Pezeapyaka katu putar nehe. Napeinu katu kwaw nehe. Napekwaw kwaw nehe.\\nPeme'egatu putar nehe. Napexak kwaw nehe.\\n27 Ta'e 'aw teko nukwaw katu kwaw ma'e a'e wà xe. Uwàpytym upyakwar kwez wà.\\nUzeàpumi kwez wà.\\nAze mo nuiko iwer nezewe wà,\\na'e mehe mo iapyha katu mo wà.\\nA'e mehe mo ukwaw katu mo ma'e wà.\\nUzewyr mo ihewe wà.\\nAmukatu mo ihe wà, i'i Tupàn.\\n28 A'e rupi pepuner ko ma'e ikwaw paw rehe pe kury. Tupàn umume'u kar purupyro haw zutew 'ym wanupe a'e kury. Ta'e xo zutew 'ym zo uzeapyaka katu putar ize'eg rehe a'e wà nehe xe.\\n29 A'e ze'eg henu re a'e zutew uhem oho a'e wi izuwi wà. Uze'eze'eg ahyahy uzeupeupe wà.\\n30 Mokoz kwarahy Pawru umumaw a'e pe wiko pà, a'e tàpuz me a'e. Omono temetarer tàpuz izar pe, uker haw imekuzar pà. Umuixe katu kar uzepyr ur ma'e paw rupi katete a'e wà. 31 Umume'u Tupàn pureruze'egaw wanupe. Tuweharupi umume'u Zanezar Zezuz Zaneruwihawete rehe ze'eg wanupe no. Nukyze kwaw amo wi imume'u mehe. Tuwihaw numupytu'u kar kwaw ize'eg ire a'e 'ar mehe a'e. Upaw hema'emume'u haw kwez kury. Iruk.","num_words":1123,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.266,"stopwords_ratio":0.428,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XAMUEW 5\\nUmuigo kar Tawi Izaew Zuta wanuwihawete romo wà\\n1 Na'e Izaew izuapyapyr paw oho Emerom tawhu pe Tawi hexak pà wà kury. — Uruiko Izaew izuapyapyr romo ure no, ne ài ure no. 2 Amo 'ar rehe Xau wiko ureruwihawete romo a'e. A'e 'ar rehe ereiko zauxiapekwer Izaew wanuwihaw romo ne. Uze'eg Tupàn newe a'e 'ar rehe. — Ereiko putar heremiaihu wanuwihaw romo nehe, waneruze'egar romo nehe, i'i newe a'e 'ar mehe, i'i teko Tawi pe wà.\\n3 Nezewe Izaew wanuwihaw paw oho Tawi hexak pà Emerom pe wà. Umume'u uze'eg wanupe Tupàn henataromo. A'e rupi teko uzakook uri kawer hehe wà kury, Izaew wanuwihawete romo imuigo kar pà wà kury. 4 Wereko 30 kwarahy tuwihawete romo uzeapo mehe. Umumaw 40 kwarahy tuwihawete romo wiko pà. 5 Weruze'eg Zuta ywy rehe har Emerom pe wiko pà wà. Umumaw 7 kwarahy ku'aw har Emerom pe wiko pà. Na'e oho Zeruzarez tawhu pe. Weruze'eg Izaew a'e pe wà. Weruze'eg Zuta a'e pe wà no. Umumaw 33 kwarahy Zeruzarez pe tuwihawete romo wiko pà.\\n6 Tawi oho zauxiapekwer wanupi Zeruzarez kutyr kury. Zemu izuapyapyr wiko Zeruzarez pe a'e 'ar rehe wà. — Nupuner kwaw zaneretykaw rehe wà nehe, i'i Zeruzarez pe har uzeupeupe wà. A'e rupi uze'eg Tawi pe wà. — Nereixe pixik kwaw xe nehe. Hehàpyhà 'ym ma'e uzemono'og putar ipàri ma'e wanehe we wà nehe. Na'e peneityk putar a'e wà nehe. Napeixe kwaw xe nehe, i'i urywahyahy Tawi pe wà.\\n7 Nezewe rehe we Tawi weityk Xiàw taw pe har wà. (Zeruzarez tawhu her inugwer a'e.) Ipyhyk ire teko omono amo her tawhu pe wà. Tawi heko haw, i'i wà. Nezewe uzeapo a'e ma'e.\\n8 A'e 'ar mehe uze'eg Tawi uzehe we har zauxiapekwer wanupe wà. — Aze amo ipuruzuka wer a'e hehàpyhà 'ym ma'e wanehe wà nehe, a'e ipàri ma'e wanehe wà nehe, heàmàtyry'ymar wanehe wà nehe, tuwe wixe oho yrykaw ita rupi har rupi wà nehe, wazuka pà wà nehe, i'i wanupe. Nezewe mehe teko i'i nezewe ko 'ar rehe. — Hehàpyhà 'ym ma'e nupuner kwaw Tupàn hàpuz me wixe haw rehe wà. Ipàri ma'e nupuner kwaw Tupàn hàpuz me wixe haw rehe wà, i'i wà.\\n9 Weruzar zauxiapekwer ize'eg wà. Wixe a'e rupi wà, zauxiapekwer a'e pe har waneityk pà wà. Uzapo Tawi weko haw a'e tawhu pe kury, tàpuz tàtà ma'e pupe kury. — Tawi heko haw, i'i Tawi a'e tawhu pe. Uzapo ipàrirogaw ita tetea'u pupe tawhu iwyr wà no. Uzypyrog ipàrirogaw iapo pà tàpuzaiha Miro her ma'e pe. Oho tuwihawete hàpuzuhu pe. 10 Tuweharupi ikàg wewera'u Tawi a'e. Ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikàg wera'u ma'e wiko hehe we a'e xe.\\n11 Xir tawhu pe har wanuwihaw Iràw her ma'e omono kar uzehe we har tuwihaw a'e wà. Uze'eg oho Tawi pe wà. Umur kar ywyràkàxigyw imonohok pyrer tetea'u izupe no. Umur kar ywyra kixi haw kwaw par wà no. Umur kar tàpuz ita iapo pyr iapo har izupe wà no. 12 — Azeharomoete Tupàn heputar Izaew wanuwihawete romo a'e, i'i Tawi a'e ma'e paw hexak mehe a'e ma'e kwaw par paw wanexak mehe. — Uzamutar katu wemiaihu Izaew a'e wà. A'e rupi hepytywà iko wamukàg kar pà a'e, i'i Tawi uzeupe.\\n13 Emerom tawhu wi uhem ire wereko amo kuzà wemirekoagaw romo wà. Wereko amo kuzà wemirekoete romo wà no. Umuzàg amo wa'yr a'e kuzà wainuromo a'e wà, umuzàg amo wazyr wainuromo no. 14 Na'aw Tawi ta'yr Zeruzarez pe uzexak kar ma'e kwer waner xe wà kury: Xamu, Xomaw, Nàtà, Xàrumàw, 15 Imar, Erizu, Nepeg, Zapi, 16 Erizàm, Eriaz, Eriperet.\\nTawi upyro Piri ywy rehe har wakàgaw wanuwi\\n17 Amo teko umume'u Tawi Izaew wanuwihawete romo uzeapo awer oho Piri ywy rehe har wanupe wà. A'e rupi omono kar zauxiapekwer ikutyr wà kury. — Pepyhyk Tawi peho nehe, i'i wanupe wà. Amo umume'u Piri ywy rehe har wanur àwàm oho Tawi pe wà. A'e rupi wezyw Tawi tàpuztàtà pe kury. 18 Uhem Piri ywy rehe har wà ywyàpyznaw awa aiha katu waneko haw her ma'e pe wà kury. Uzapo weko haw a'e pe wà. 19 Na'e upuranu Tawi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe kury. — Aipo azàmàtyry'ym putar Piri ywy rehe har aha ihe wà nehe. Aipo aityk putar ihe wà nehe, i'i Tawi Tupàn pe. — Eho nehe, i'i Tupàn izupe. — Amur putar waneityk àwàm nepo pe ihe nehe, i'i izupe.\\n20 A'e rupi oho Tawi Ma'aw Perazi pe kury. Weityk Piri ywy rehe har a'e pe wà. Na'e uze'eg kury. — Aze 'y tetea'u uhem tàrityka'i a'e, weityk ma'e wenataromo har paw a'e. Nezewegatete Tupàn umupe'a heàmàtyry'ymar wamyter pe a'e no, i'i. A'e rupi teko omono amo her a'e ywy pe wà. — Ma'aw Perazi, i'i uzeupe wà. — Zanezar umupe'a, i'i zaneze'eg rupi. 21 Piri ywy rehe har wezar uzar tupàn a'ua'u a'e pe uzàn mehe wà. Tawi a'e, hehe we har a'e wà no, omono'og a'e tupàn a'ua'u a'e wi waneraha pà wà. 22 Na'e uzewyr wi Piri ywy rehe har a'e ywyàpyznaw awa iaiha katu ma'e her ma'e pe wà kury. Uzapo wi upytu'u haw a'e pe wà.\\n23 Upuranu wi Tawi Tupàn rehe. Uwazar Tupàn ize'eg izupe. — Eho zo xe wi waàmàtyry'ym pà nehe. Ezewyr eho nehe. A'e re emàmàn kwe rupi wakupe kutyr ma'e'yw amor her ma'e huwake nehe. Ezur a'e wi wakutyr nehe. 24 Erenu putar teko wapyrogaw amor 'yw wa'aromo har nehe. Henu mehe ezemuàgà'ym wakutyr neho àwàm rehe nehe. Aha putar penenataromo ihe nehe. A'e ma'e henu mehe erekwaw putar penenataromo heho awer nehe. Aityk putar Piri ywy rehe har penenataromo ihe wà nehe, i'i Tupàn Tawi pe.\\n25 Weruzar katu Tawi Tupàn ze'eg. Umuzewyr kar Piri ywy rehe har wamono kar pà wà. Uzewyr Zema tawhu wi Zezer tawhu pe wà.","num_words":906,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.461,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg APOKARIP 1\\n1 Tupàn a'e, umume'u ma'e uzeapo ma'e ràm tetea'u Zezuz Zaneruwihawete pe a'e. Na'e Zezuz Zaneruwihawete umume'u a'e ma'e ihewe a'e no. — Ne Zuàw ne ty, i'i ihewe. — Heremiruze'eg romo ereiko ne ty, i'i ihewe. — A'e rupi amume'u putar ma'e tetea'u newe ihe nehe kury, ma'e uzeapo ma'e ràm newe ihe nehe kury, i'i ihewe. — A'e mehe ne nehe no ty, emume'u a'e ma'e amogwer heremiruze'eg wanupe nehe no ty, i'i ihewe. — Na'iàrew kwaw ko ma'e izeapo àwàm a'e wà nehe, i'i ihewe. Zaneruwihawete a'e, umume'u ko ma'e paw weko haw pe har pe a'e. — Emume'u eho Zuàw pe nehe, i'i weko haw pe har pe. Umume'u ihewe.\\n2 Na'e ihe Zuàw ihe kury, a'e ma'e paw amume'u putar peme ko pape rehe imuapyk pà ihe nehe kury. Aexak ma'e ihe. Tupàn umume'u ma'e Zezuz pe a'e. Na'e Zezuz wexak kar a'e ma'e ihewe a'e no. Azeharomoete ko ze'eg pape rehe imuapyk pyrer a'e. 3 Aze teko umugeta ko pape a'e wà nehe, hurywete putar a'e wà nehe. Aze teko wenu imugeta mehe wà nehe, hurywete putar wà nehe. Tupàn umume'u putar wemiapo ràm purupe a'e nehe, uze'eg ko pape rehe imuapyk kar pà a'e nehe. Uzapo kar putar ma'e zanewe a'e nehe no. Aze teko weruzar ko ze'eg ko pape rehe imuapyk pyrer wà nehe, hurywete putar wà nehe. Nan kwehe tete a'e ma'e uzeapo putar nehe.\\nZuàw omono kar uze'eg uzeruzar ma'e 7 tawhu pe har wanupe a'e kury\\n4 Ihe Zuàw ihe, ko heze'eg amono kar putar peme ihe nehe kury. Pe Zezuz rehe uzeruzar ma'e Az ywy rehe har pe. 7 taw pe har romo peiko pe. A'e rupi heta 7 pezemono'ogaw Az ywy rehe. Tupàn a'e, izypy mehe kwehe mehe hekon a'e. Wiko putar tuweharupi nehe no, ukàzym 'ym pà no. Wikuwe weko haw pe kury. Amo heko haw pe har wiko ipyr a'e wà no. 7 heko haw pe har wiko iapykaw henataromo wà. 5 Zezuz Zaneruwihawete a'e no, umume'u Tupàn ze'eg oho iko purupe a'e no, ko ywy rehe wiko mehe a'e no, iawy 'ym pà a'e no. Umàno, ukweraw wi umàno re no. A'e ràgypy ukweraw umàno re, umàno wi 'ym ma'e romo uzeapo pà zanerenataromo. Zakweraw putar zane nehe no. Ko ywy rehe har waneruze'egar romo hekon putar nehe, wanuwihaw romo hekon putar nehe. Tupàn a'e, a'e 7 heko haw pe har a'e wà no, Zezuz Zaneruwihawete a'e no, tuwe ikatuahy ma'e uzapo peme a'e wà nehe, ikatu 'ym ma'e iapo re pemupytu'u kar pà a'e wà nehe no, ma'erahy ipuraraw pàwàm wi pemunyryk kar pà a'e wà nehe no. Zezuz zaneamutar katu a'e. Umàno zanerekuzaromo. A'e rupi zanepyro zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi. 6 A'e rupi zanemuigo kar Tupàn hemiruze'eg romo a'e, u hemiruze'eg romo a'e. A'e rupi Xaxeto ài zaiko zane kury, ta'e zapuner zaneho haw rehe huwa rupi zane kury xe. Zapuner teko wanehe zaneze'egaw rehe zaneru pe kury. Zapuner Tupàn hemiapo putar haw imume'u haw rehe teko wanupe no. Tuwe teko paw weruzar Zezuz Zaneruwihawete a'e wà nehe, ikàgaw ipuràg eteahy haw imume'u pà izupe a'e wà nehe, tuweharupi a'e wà nehe, awyze har rupi a'e wà nehe no. Azeharomoete.\\n7 Peme'e nehe ty wà. Ur putar Zaneruwihawete ywàkun rehe a'e nehe. Teko paw wexak putar a'e wà nehe. Te izuka arer a'e wà nehe no, wexak putar a'e wà nehe no. Teko ko ywy rehe har paw rupi katete a'e wà nehe, uzemumikahy putar uzai'o pà a'e wà nehe, tur mehe hexak mehe a'e wà nehe. Azeharomoete ko ma'e uzeapo putar nezewegatete nehe.\\n8 Uze'eg Tupàn iko zanewe a'e kury. Zanezar romo hekon a'e, ikàg wera'u ma'e romo hekon a'e. — Izypy mehe arer romo aiko ihe. Iahykaw rehe àràm romo aiko ihe. Aiko ko 'ar rehe kury. Izypy mehe kwehe mehe aiko ihe no, aiko putar tuweharupi ihe nehe no, i'i iko zanewe.\\nZuàw wexak Zaneruwihawete a'e kury, upuahu zàwenugar pe a'e kury\\n9 Ihe Zuàw ihe, penyky'yr ài zanezeruzar haw rehe aiko ihe. Zezuz upuraraw ma'erahy a'e. Apuraraw ma'erahy teko ko 'ar rehe ihe no. Pepuraraw ma'erahy peiko no. A'e rupi zazemono'ono'og zaiko Zezuz inuromo ma'erahy ipuraraw pà zane kury. Zaiko hemiruze'eg romo. Zanekàg ma'erahy ipuraraw mehe. Nazapytu'u kwaw Zezuz rehe zanezeruzar ire. Amume'u Tupàn ze'eg aha teko wanupe ihe. Azeharomoete a'e ze'eg. Naheremu'em kwaw ihe. Zezuz wexak kar a'e ze'eg ihewe a'e. A'e rupi nahekatu kwaw tuwihaw wanupe ihe kury, ta'e na'iakatuwawahy kwaw Zezuz rehe a'e wà xe. A'e rupi hepyhyk kar a'e wà, hemur kar xe ko yrypypo'o Paximu her ma'e rehe a'e wà.\\n10 Na'e amo 'ar mehe Tupàn 'ar mehe Tupàn Hekwe ur herehe a'e kury. Uzeapo ma'e ihewe hepuahu zàwenugar a'e. Na'e ainu ma'e ize'eg mehe ihe. Wahyhaw rupia'u uze'eg ihewe a'e. A'e ze'eg nuzawy kwaw xi'àm a'e. Hekupekutyr ize'eg mehe a'e. 11 — Emume'u ma'e neremixak ràm nehe ty, neze'eg pape rehe imuapyk pà nehe ty, i'i ihewe. — A'e re emono kar nepape uzeruzar ma'e wanupe nehe ty, a'e 7 zemono'ogaw pe har wanupe nehe ty, i'i ihewe. — Emono kar nepape Ew tawhu pe har wanupe nehe, Ezimir tawhu pe har wanupe nehe no, Pegàmu tawhu pe har wanupe nehe no, Xiaxir tawhu pe har wanupe nehe no, Xar tawhu pe har wanupe nehe no, Piratew tawhu pe har wanupe nehe no, Araorixez tawhu pe har wanupe nehe no, i'i ihewe.\\n12 Na'e awak heraikwerupi har hexak pà ihe kury, ihewe uze'eg ma'e kwer hexak pà ihe kury. Na'e aexak 7 tatainy ihe wà kury.\\n13 Amo ma'e u'àm tatainy wamytepe a'e. Nuzawy kwaw awa a'e. Upu'àm a'e pe. Ukamir puku umunehew iko. Uzeku'apixi haw henyeny katu ma'e umunehew iko no, upuxi'a iwàn pà no.\\n14 I'aw xigatu. Nuzawy kwaw àràpuhàràn hawer. Heha henyeny katu tata reny kwer ài. 15 Ipy henyeny katu itazu imueny katu pyrer ài no. Ize'eg wànoànog yrypu uhua'u ma'e ài no. 16 Wereko 7 zahytata opo pe a'e wà. Takihe haimezewaz ma'e uhem iko izuru wi. Huwa heny katu kwarahy wapytepe hin mehe har ài.\\n17 Hexak mehe azemomor he'ar pà ipy huwake ihe kury, awa umàno ma'e kwer ài hezu pà ihe kury. Na'e opokok herehe a'e, opo awyze har pupe a'e. Uze'eg ihewe. — Ekyze zo ihewi nehe ty, i'i ihewe. — Izypy mehe arer romo aiko ihe. Iahykaw rehe àràm romo aiko putar ihe nehe no, i'i ihewe. 18 — Wikuwe ma'e romo aiko ihe. Amàno ihe, aikuwe ihe kury, i'i ihewe. — Eme'e herehe nehe kury ty, aiko putar tuweharupi nehe, awyze har rupi nehe, i'i ihewe. — Apuner teko wamumàno kar haw rehe ihe wà. Heta hekàgaw màno haw heruze'egaw rehe ihe kury. Heta hekàgaw umàno ma'e kwer wanekwe waneko haw heruze'egaw rehe ihe no, i'i ihewe. 19 — Na'e a'e newe ihe kury, emume'u ko ma'e teko wanupe nehe ty, ko ze'eg imuapyk pà pape rehe nehe ty, i'i ihewe. — Emume'u ma'e ko 'ar rehe har nehe, emume'u ma'e uzeapo ma'e ràm nehe no, i'i ihewe. 20 — Eme'e ko 7 zahytata hepo pe har wanehe nehe ty, i'i ihewe. — Ma'e romo wanekon a'e wà, i'i ihewe, herehe upuranu pà. — Nerekwaw kwaw ne, a'e rupi amume'u putar newe ihe nehe kury, i'i ihewe. — Ko 7 zahytata a'e wà, hereko haw pe har romo wanekon a'e wà. Uzekaiw katu a'e herehe uzeruzar ma'e 7 zemono'ogaw pe har wanehe a'e wà, i'i ihewe. — Ko 7 tatainy a'e wà no, a'e 7 zemono'ogaw pe har romo wanekon a'e wà no, i'i ihewe.","num_words":1193,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.263,"stopwords_ratio":0.516,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg MAK 2\\nZezuz umukatu ipàri ma'e a'e kury\\n1 Amo 'ar mehe uzewyr Zezuz oho Kapanau taw pe a'e wà kury. Na'e a'e pe har uze'eg uzeupeupe wà kury. — Zezuz tàpuz me hekon a'e, i'i uzeupeupe wà. 2 Uzemono'og tuwe teko tetea'u wà a'e pe hexak pà wà, tàpuz me wà. Te nupuner kwaw wixe haw rehe a'e pe wà, ni uken rupi wà. Katu pe har nuexak kwaw wà. Upurumu'e Zezuz in a'e pe. 3 Na'e 4 awa ur a'e pe wà, ipàri ma'e herur pà Zezuz pe wà. Upir iker haw rehe we herur pà wà. 4 Nupuner kwaw Zezuz huwake wixe haw rehe wà. Ta'e teko tetea'u a'e pe wanekon a'e wà xe. A'e rupi herur har weruzeupir heraha tàpuz 'aromo wà. Upiawok tàpuz Zezuz 'aromo wà kury, heixe àwàm iapo pà wà kury. Umuezyw kar ipàri ma'e imuwà Zezuz huwa rupi wà kury. 5 Ukwaw Zezuz uzehe wazeruzar haw a'e. Na'e uze'eg ipàri ma'e pe kury. — Hera'yr, i'i izupe. — Amunàn neremiapo kwer ikatu 'ym ma'e kwez newi ihe kury ty, i'i izupe. — A'e rupi Tupàn nuzepyk kwaw nerehe a'e nehe, i'i izupe.\\n6 Amo awa a'e pe har a'e wà, ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e romo wanekon a'e wà. Uzemupy'a Zezuz rehe wà. 7 — Màràzàwe tuwe uze'eg nezewe a'e, i'i uzeupeupe wà, izupe uze'eg 'ym mà wà. — Uze'eg zemueteahy iko Tupàn rehe a'e. Mo upuner ikatu 'ym ma'e imunànaw rehe. Tupàn zo upuner a'e, i'i uzeupeupe wà.\\n8 Zezuz ukwaw tuwe uzehe wazemupy'a haw a'e. Na'e i'i wanupe. — Màràzàwe tuwe pezemupy'a herehe. 9 Ma'enugar heze'egaw nazawaiw katu kwaw ihewe. — Amunàn neremiapo kwer ikatu 'ym ma'e kwez newi, a'e kwez izupe. — Epu'àm nehe, epyhyk nerupaw heraha nehe, eata eho nehe, a'e putar izupe nehe. Ma'enugar ze'eg nazawaiw katu kwaw ihewe. Apuner ikatu 'ym ma'e imunànaw rehe ihe. 10 Amukatu putar 'aw awa ihe nehe no, a'e rupi pekwaw putar hekàgaw nehe. Ihe Awa ta'yr romo aiko ihe. Na'e uze'eg ipàri ma'e pe kury. 11 — Ne ty, epu'àm nehe, epyhyk nerupaw heraha nehe, eho neràpuz me nehe, i'i izupe.\\n12 Upu'àm a'e awa teko wanenataromo a'e kury. Upyhyk tuwe upaw heraha kury, oho kury. Teko a'e pe har a'e wà kury, paw rupi katete ipytuhegatu hexak pà a'e wà kury. — Kwa, ikatuahy Tupàn zanewe a'e, i'i paw uzeupeupe wà. — Naxixak pixik kwaw agwer ma'e iapo pyr zane. Xo kutàrigatu e xixak zane kury, i'i uzeupeupe wà.\\nWiko Zezuz Erewi ipyr a'e kury\\n13 Uzewyr Zezuz oho Karirez yryhu huwake kury. Teko tetea'u uzemono'og a'e pe hexak pà wà. Na'e Zezuz umu'e teko a'e pe har paw rupi katete a'e wà kury. 14 Wamu'e re wata wi oho pe rupi. Wata mehe wexak amo awa Erewi her ma'e a'e pe. Tuwihaw hemetarer imono'ogar romo hekon a'e. Wapyk Erewi in ywyrapew huwake a'e, temetarer mono'ogaw huwake a'e. Awpew ta'yr romo hekon a'e. Na'e uze'eg Zezuz izupe: kury. — Ezur herupi nehe ty, i'i izupe. Upu'àm kury, oho hupi kury. 15 Na'e umai'u Zezuz oho Erewi hàpuz me. Umai'u teko tetea'u Zezuz ipyr a'e wà no, hemimu'e wapyr a'e wà no. Heta tuwihaw hemetarer imono'ogar a'e pe wà. Heta ikatu 'ym ma'e iapo har a'e pe wà no. Heta tetea'u Zezuz rupi wata ma'e a'e 'ar mehe wà. 16 Amo ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e wiko a'e pe a'e wà no. Amo ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e a'e wà, wexak Zezuz a'e teko wapyr imai'u mehe wà. Upuranu hemimu'e wanehe wà. Màràzàwe tuwe umai'u ikatu 'ym ma'e iapo har wapyr, i'i wanupe wà, wanehe upuranu pà wà. 17 Wenu Zezuz waze'eg mehe, uze'eg wanupe. — Ima'eahy 'ym ma'e nuzexak kar kwaw oho muhàg kwaw par pe a'e wà. Xo ima'eahy ma'e zo oho muhàg kwaw par pe wà. Nezewegatete nazur kwaw xe teko ikatuahy ma'e wanenoz pà ihe, heremiruze'eg romo wamuigo kar pà ihe. Ikatu 'ym ma'e iapo har ainoz putar hezeupe ihe wà nehe, heremiruze'eg romo wamuigo kar pà ihe wà nehe, i'i wanupe.\\nZezuz uze'eg mai'u 'ymaw rehe a'e kury\\n18 Amo 'ar mehe Zuàw purumuzahazahak ma'e hemimu'e a'e wà kury, uzekwaku umai'u 'ym pà a'e wà kury. Amo ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e a'e wà no, uzekwaku a'e wà no. Na'e ur amo teko Zezuz pe wà, izupe uze'eg pà wà. — Zuàw hemimu'e uzekwaku umai'u 'ym pà a'e wà. Parizew uzekwaku nezewegatete a'e wà no. Màràzàwe tuwe neremimu'e nuzekwaku kwaw umai'u 'ym pà a'e wà, i'i izupe wà, hehe upuranu pà wà.\\n19 Na'e uze'eg Zezuz wanupe kury. — Kwa, aipo teko numai'u kwaw zereko haw pe a'e wà. Nan kwaw a'e rupi ty wà. Teko paw umai'u zereko haw pe a'e wà, ta'e hurywete a'e wà xe. Aiko xe ihe, ko ywy rehe ihe. Xe hereko haw nuzawy kwaw zereko haw purupe a'e. A'e rupi teko hurywete paw rupi katete a'e wà. A'e rupi umai'u wà. 20 Amo 'ar mehe nehe, aha putar xe wi wanuwi ihe nehe. A'e 'ar mehe uzekwaku putar umai'u 'ym pà a'e wà nehe. Na'e umume'u amo ae ma'e wanupe no.\\n21 — Naximuwywyk kwaw pàn ipyahu ma'e pàn izemàner rehe zane. Pàn ipyahu ma'e uzeapyakwar mo a'e. A'e re pàn izuk mo a'e. A'e rupi ikwaikwar wiwi mo. Uhua'u wera'u mo ikwar. 22 Naximono kwaw win ipyahu ma'e hyru izemàner ma'e pupe zane. Aze mo ximono ipupe, a'e mehe mo win ipyahu ma'e omopok mo wyru a'e. Win iaiw mo hyru rehe we a'e. Nan kwaw nezewe pa. Aze heta win ipyahu ma'e nehe, ximono putar hyru ipyahu ma'e pupe nehe.\\nZezuz uze'eg mytu'u 'ar rehe a'e kury\\n23 Amo mytu'u haw 'ar mehe Zezuz a'e kury, wata oho iko wemimu'e wanupi a'e kury. Upyterahaw amo ko oho wà. Heta arozràn i'a ma'e kwer ko pe a'e. Na'e opo'o oho waiko wata mehe wà, i'u pà wà. Nu'u kwaw aroz ràn tetea'u wà. 24 Amo ze'eg kwehe arer heruzar har parizew her ma'e a'e wà no, wata oho wanupi a'e wà no. Wexak arozràn ipo'o mehe wà. Na'e upuranu Zezuz rehe wà kury. — Màràzàwe tuwe neremimu'e uzapo nezewe a'e wà, i'i izupe wà. — Kutàri mytu'u haw 'ar a'e. Pema'ereko zo mytu'u haw 'ar mehe nehe, i'i ze'eg kwehe arer zanewe a'e. Neremimu'e a'e wà, màràzàwe tuwe nuweruzar kwaw ze'eg kwehe arer a'e wà, i'i izupe wà. 25 Na'e uze'eg Zezuz wanupe kury. — Aipo napemugeta kwaw Tuwihaw Tawi heko awer rehe ze'egaw pe. Amo 'ar mehe wata oho iko a'e, umyrypar wanupi a'e. Ima'uhez wà kury. Naheta kwaw temi'u wanupe. 26 Na'e uhem oho Tupàn hàpuz me wà kury. Amo awa wiko a'e pe a'e. Xaxeto romo hekon a'e. Awiatar her romo a'e. Heta typy'ak Tupàn pe imono pyrer a'e pe a'e. Na'e wixe Tawi Tupàn hàpuz me kury. Wexak typy'ak a'e pe. U'u kury. Omono umyrypar wanupe no, i'u kar pà wanupe no. A'e typy'ak a'e, xo Xaxeto zo upuner i'u haw rehe a'e. — Pe'u zo nehe, i'i Tupàn amogwer teko wanupe.\\n27 Kwehe mehe Tupàn a'e, umupytu'u kar teko mytu'u haw 'ar mehe a'e. Ipurupytywàgatu wer teko wanehe. A'e rupi umupytu'u kar wà. Numuzekwaku e kar kwaw a'e wà. Numupytu'u e kar kwaw a'e wà. 28 Ihe Awa ta'yr ihe, aze ihe aze'eg peme ihe nehe, — Pezekwaku zo mytu'u haw 'ar mehe nehe, aze a'e peme nehe, a'e mehe napepytu'u kwaw a'e 'ar mehe nehe. Ihe mytu'u haw 'ar izar romo aiko ihe, apuner wyzài ma'e iapo kar haw rehe a'e 'ar mehe ihe, teko wanupe ihe.","num_words":1200,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.277,"stopwords_ratio":0.464,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg PIREM 1\\n1-2 Ihe Pawru ihe, Ximot zanerywyr xe hepyr hekon a'e no. Ko urepape oromono kar putar newe ure nehe kury, Pirem, urerapi har, urerupi uma'ereko ma'e. Oromono kar putar ureze'eg amogwer uzeruzar ma'e wanupe no, a'e neràpuz me uzemono'og ma'e wanupe no, Aw pe no, zanerupi uma'ereko ma'e Araki her ma'e pe no. Ihe Pawru ihe, amume'u Zaneruwihawete Zezuz rehe ze'eg puràg teko taw nànàgatu ihe, teko wanupe ihe. A'e rupi tuwihaw hemunehew kar hereraha kar pà zemunehew paw pe a'e. Aiko zemunehew paw pe ihe kury, ko 'ar rehe ihe kury. 3 Tupàn zaneru a'e, Zezuz Zaneruwihawete Zanezar a'e no, tuwe uzapo ikatuahy ma'e peme a'e wà nehe. Tuwe nemupytu'u kar ma'e wi nekyze re wà nehe. A'e rupi nerurywete putar tuwe nehe.\\nUze'eg Pawru Pirem ikatu haw rehe xe a'e kury\\n4 Pirem herywyr, tuweharupi Tupàn pe heze'eg mehe, aze'eg teko nerehe ihe. — Pirem uzeruzar nerehe a'e, a'e izupe. 5 Erezamutar katu Tupàn hemiruze'eg ne wà, erezeruzar katu Zezuz Zanezar rehe no. Aenu ko ma'e paw imume'u mehe ihe. A'e rupi amume'u nekatu haw Tupàn pe. 6 Aze'eg teko Tupàn pe nerehe ihe, ma'e henoz pà izupe ihe. — Pirem a'e, umume'u nerehe uzeruzar haw oho iko a'e, teko wanupe a'e, wamuzeruzar kar pà nerehe a'e, a'e izupe. — A'e rupi ainoz ma'e newe ihe kury. Pirem henu har a'e wà nehe, aze uzeruzar Zaneruwihawete Zezuz rehe a'e wà nehe, a'e mehe ekwaw kar nekatu haw wanupe nehe no, a'e izupe, ma'e henoz pà izupe. 7 Erezamutar katu Tupàn. Erepuruamutar no. Nepuruamutar haw imume'u haw henu mehe, herurywete ihe. A'e rupi hema'ereko wera'u wer Tupàn pe ihe. Ta'e eremurywete kar Tupàn hemiruze'eg ne wà xe.\\nUze'eg One rehe xe a'e kury\\n8 A'e rupi aze'eg putar newe One rehe ihe kury, ma'e henoz pà newe kury. Ta'e ihe neryky'yr romo aiko Zaneruwihawete rehe zanezeruzar haw rehe ihe xe. Aze mo aputar, apuner mo iapo kar haw rehe a'e ma'e newe ihe, ta'e ihe Tupàn hemimono karer romo aiko ihe xe, ize'eg imume'u har romo ihe xe. 9 Nan kwaw pa. Uruamutar katu ihe. A'e rupi ainoz putar ma'e newe nehe. Aze nanepurapo wer kwaw hehe nehe, a'e mehe nazapo kar kwaw newe nehe. Ihe Pawru ihe, ihe Zezuz hemimono karer romo aiko teko wanupe ihe. Ko 'ar rehe zemunehew paw pe imunehew pyrer romo aiko ihe, ta'e Tupàn ze'eg imume'u har romo aiko ihe xe. 10 Aze'eg putar newe One rehe kury, a'e ma'e henoz pà newe kury. Ne izar romo ereiko ne. Newe uma'ereko e ma'e romo hekon a'e. Amo 'ar mehe uzàn oho newi. Nan kwehe tete àwàxi xe Hom tawhu pe ihe. Amuzeruzar kar Zezuz rehe, zemunehew paw pe hereko mehe. A'e rupi aiko tu ài izupe kury. 11 A'e 'ar mehe uzàn oho newi. Newi izàn awer na'ikatu kwaw newe. Ko 'ar rehe wiko wiwi putar ikatu ma'e romo newe nehe kury, ta'e uma'ereko wi putar newe nehe kury xe. Ikatuahy ihewe no. Ta'e ikatuahy ma'e tetea'u uzapo ihewe no xe.\\n12 Amono kar putar newe ihe nehe kury. Azemumikahy ta'e oho putar ihewi a'e nehe xe, ta'e azamutar katu tuwe ihe xe. 13 Hepurumupyta kar wer zepe hehe xe hepyr ihe, xe zemunehew paw pe hereko mehe ihe. Nepurupytywà wer herehe ne no, xe zemunehew paw pe hereko mehe ne no. Nan kwaw pa. Nereiko kwaw xe, a'e rupi nerepuner kwaw hepytywà haw rehe. Aze mo One xe hekon, a'e mehe mo hepytywà mo nerekuzar romo. 14 Nahepurapo kar wer kwaw ko ma'e rehe newe ihe. Aze erezapo neze'eg rupi nehe, a'e mehe ikatu putar ihewe nehe. A'e rupi namupyta kar kwaw One xe ihe. Ta'e nakwaw kwaw neze'eg àwàm ihewe ihe xe.\\n15 One a'e, uzàn oho newi a'e. Upyta muite newi. Ko 'ar rehe uzewyr newe kury. Upyta ru'u nepyr tuweharupi nehe. Aze ru'u noho kwaw newi nehe. 16 Nuiko kwaw xo uma'ereko e ma'e romo zutyka'i ko 'ar rehe. Zanerywyr romo tuwe hekon a'e kury, ta'e uzeruzar Zaneruwihawete rehe xe. Kwa azamutar katu azeharomoete ihe pa. Ne nehe no ty, ezamutar katu wera'u nehe no ty. Ta'e a'e newe uma'ereko e ma'e romo hekon a'e xe, ta'e nerywyr romo hekon a'e no xe.\\n17 Ihe nerupi uma'ereko ma'e romo aiko ihe. A'e rupi, aze mo aha nepyr, a'e mehe mo hemuixe katu kar mo pe neràpuz me. Nezewegatete One a'e nehe, emuixe katu kar neràpuz me nehe. Aze ikatu ma'e rehe nepurapo wer ihewe, a'e mehe ezapo nezewe izupe nehe. 18 Kwehe mehe ikatu 'ym ma'e uzapo newe. Aze unewer ma'e rehe newe, a'e mehe amekuzar putar ihe nehe. 19 Hepo pupe amuapyk heze'eg pape rehe xe ihe kury. Amekuzar putar One inewer awer newe ihe nehe kury. Ne nehe no ty, nema'enukwaw katu ko ma'e rehe nehe no ty. Aze mo namume'u kwaw Tupàn ze'eg newe, a'e mehe mo nanepyro iwer mo a'e. 20 Herywyr. Ezapo ko ma'e ihewe nehe, ta'e ereiko uzeruzar ma'e romo xe. Hemurywete kar pe nehe ty, ta'e herywyr romo ereiko xe, ta'e Zaneruwihawete rehe zazeruzar zane xe.\\n21 Ezapo tuwe a'e ma'e newe hereminozgwer nehe ty. Kutàri, ko pape rehe imuapyk mehe, akwaw ma'e newe hereminozgwer iapo àwàm ihe. Erezapo putar nehe. 22 Ezapokatu nepyr heker àwàm nehe. Ta'e Tupàn hemuhem kar putar zemunehew paw wi a'e nehe xe, hemono kar pà nepyr a'e nehe xe, ta'e nezewe haw erenoz izupe no xe.\\n23 Epa a'e no, xe hepyr zemunehew paw pe hekon a'e no, ta'e umume'u Tupàn ze'eg a'e no xe. Omono kar uze'eg newe a'e no. — Nekatu ty, i'i newe. 24 Amogwer herupi uma'ereko ma'e a'e wà no. Mak, Aritak, Nem, Iruk. A'e paw omono kar uze'eg newe a'e wà no.\\n25 Zezuz Zaneruwihawete Zanezar a'e, tuwe ikatu ma'e uzapo peme a'e nehe.","num_words":927,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.44,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUÀW 16\\n1 Uze'eg wi urewe. Agwer ma'e amume'u kwez peme ihe, ta'e naputar kwaw herehe pezeruzar ire pepytu'u haw ihe xe. 2 Zutew wanuwihaw pemono kar putar uzemono'ogaw wi a'e wà nehe. Amo 'ar mehe nehe, nezewe i'i putar a'e wà nehe. — Aze azuka Zezuz hemiruze'eg ihe wà nehe, ikatuahy ma'e azapo putar nezewe Tupàn pe ihe nehe, i'i mua'u putar uzeupe a'e wà nehe. 3 Uzapo putar agwer ma'e peme a'e wà nehe, ta'e nukwaw kwaw heru a'e wà xe, ta'e nahekwaw kwaw a'e wà no xe. 4 Agwer ma'e amume'u kwez peme ihe. A'e rupi a'e ma'e peme iapo mehe wà nehe, pema'enukwaw putar ko heze'eg rehe nehe.\\n— Amur kar putar pepytywà àràm pepyr ihe nehe, i'i Zezuz wemimu'e wanupe a'e kury\\nNamume'u kwaw a'e ma'e izypy mehe ihe, ta'e aikuwe pepyr a'e 'ar mehe ihe xe. Tàrityka'i aha putar pewi ihe nehe kury. 5 Aha putar hemur kar arer ipyr ihe nehe kury. Napepuranu kwaw herehe. — Ma'e pe ereho putar nehe, napeze kwaw ihewe. 6 Amume'u heho àwàm kwez peme kury. A'e rupi pezemumikahy kury. 7 Azeharomoete ko heze'eg ihe. Aze aha pewi nehe, ikatu wera'u nezewe haw peme nehe. Aze mo naha iwer pewi ihe, a'e mehe mo pepytywà àràm nur iwer mo pepyr a'e. Aze aha nehe, amur kar putar pepytywà àràm pepyr nehe.\\n8-9 Teko ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe a'e wà, ta'e nuzeruzar kwaw herehe a'e wà xe. Tur mehe nehe pepytywà har ukwaw kar putar wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e teko wanupe a'e nehe. Ikatu ma'e iapo haw rehe upurumu'e putar nehe no. — Teko ikatu 'ym ma'e iapo har oho putar tatahu pe wà nehe, i'i putar teko wanupe nehe, wamu'e pà nehe. Ta'e Tupàn omono kar putar agwer teko tatahu pe a'e wà nehe xe.\\n10 Aha putar heru ipyr ihe nehe. Naherexak kwaw pe nehe. Amur kar putar purupytywà ma'e ihe nehe. A'e rupi teko ukwaw putar ikatu ma'e iapo haw a'e wà nehe. 11 — Amono kar putar Zurupari tatahu pe ihe nehe, i'i tuwe heru ihewe. Purupytywà ma'e pepyr tur mehe nehe, umume'u putar Zurupari tatahu pe iho àwàm purupe a'e nehe no. A'e mehe teko ukwaw putar tuwe ikatu 'ym ma'e iapo har tatahu pe waho àwàm a'e wà nehe no.\\n12 Hepurumume'u wer zepe amo ae ma'e tetea'u rehe ihe. Namume'u kwaw peme ihe nehe kury. Aze mo amume'u peme, a'e mehe mo pezemumikahy tuwe mo pe. 13 Tupàn rekwe umume'u xo ze'eg azeharomoete har purupe a'e. Tur mehe ukwaw kar putar a'e ze'eg azeharomoete har peme a'e nehe. Nuze'eg e kwaw peme a'e nehe. Weminu kwer umume'u putar peme nehe. Ma'e uzeapo ma'e ràm umume'u putar peme nehe no. 14 Ukwaw kar putar hekàgaw hepuràg eteahy haw peme nehe, ta'e umume'u putar heze'eg peme nehe xe. 15 Heru umur ukàgaw upuràg eteahy haw ihewe paw rupi a'e. A'e rupi — Hekwe umume'u putar heze'eg peme a'e nehe, a'e kwez peme ihe.\\n— Penurywete putar nehe, i'i Zezuz wemimu'e wanupe a'e kury\\n16 — Nan kwehe tete aha putar pewi nehe. Naherexak kwaw pe a'e 'ar mehe nehe. A'e re nehe, nan kwehe tete nehe, herexak wi putar pe nehe no, i'i urewe.\\n17-18 Amo hemimu'e i'i urewe a'e wà.\\n— Màràzàwe tuwe umume'u oho àwàm uzewyr àwàm zanewe a'e, màràzàwe tuwe umume'u u ipyr oho àwàm zanewe a'e. Ma'e rehe uze'eg iko a'e, i'i urewe wà. Nurukwaw kwaw ure.\\n19 — Ipuranu wer herehe wà, i'i Zezuz uzeupe. A'e rupi uze'eg urewe kury.\\n— Pepuranu peiko pezehezehe pe,\\n— Màràzàwe tuwe uze'eg iko oho àwàm rehe a'e, uzewyr àwàm rehe a'e, peze peiko pezeupe. 20 Azeharomoete ko heze'eg ihe. Pezai'o putar nehe. Teko heremiruze'eg 'ym hurywete putar azeharomoete a'e wà nehe. Pezemumikahy putar nehe. Amo 'ar ipaw ire penurywete wi putar nehe. 21 Kuzà a'e, umemyr izexak kar etea'i mehe uzemumikahy a'e, ta'e uhem ma'erahy ipuraraw paw izupe a'e xe. Imemyr izexak kar ire heharaz ma'erahy kwer wi. Hurywete umemyr izexak kar awer rehe. 22 Nezewegatete peiko putar nehe no. Pezemumikahy kury. Apuexak wi putar ihe nehe. Penurywete putar tuwe nehe. Ni amo nupuner kwaw pemuzemumikahy kar wi haw rehe a'e wà nehe.\\n23 A'e 'ar mehe nehe, napenoz kwaw ma'e ihewe nehe. Azeharomoete ko heze'eg ihe. Aze penoz wyzài ma'e heru pe herer rehe nehe. Umur putar peme a'e nehe. 24 Ko 'ar rehe napenoz kwaw ma'e izupe herer rehe. Penoz tuwe ma'e izupe nehe ty wà. A'e rupi penurywete putar tuwe nehe.\\n— Heremiruze'eg upuraraw putar ma'erahy a'e wà nehe, i'i Zezuz wemimu'e wanupe a'e kury\\n25 Uze'eg wi urewe.\\n— Agwer ma'e rehe apumu'e kwez ihe, ma'emume'u haw imume'u pà peme ihe. Amo 'ar mehe napumu'e kwaw ma'emume'u haw rupi ihe nehe. Aze'eg putar peme heru rehe ihe nehe. Pekwaw katu putar hema'enukwaw paw nehe. Nazumim kwaw hema'enukwaw paw pewi nehe. 26 A'e 'ar mehe pe ae penoz putar ma'e izupe herer rehe nehe. A'e rupi nainoz kwaw penemimutar izupe a'e 'ar mehe nehe. 27 Ta'e heru peamutar katu a'e xe. Peamutar katu a'e, ta'e heamutar katu pe no xe, ta'e pezeruzar izuwi hezur awer rehe xe. 28 Azur tuwe heru wi ihe, ywy rehe ihe. Ahem putar aha ywy wi nehe kury, heru pe heho pà nehe kury.\\n29 Uruze'eg izupe ure kury. — Azeharomoete nazawaiw katu kwaw neze'eg urewe kury. (Urenu katu neze'eg kury.) Na'uremu'e kwaw pe iko ma'emume'u haw imume'u pà ne kury. A'e rupi urukwaw katu wera'u nema'enukwaw paw ure kury. 30 Azeharomoete erekwaw ma'e paw rupi ne. Eremume'u tuwe ma'e iko urewe kury. Nurupuranu kwaw nerehe ure kury. Azeharomoete uruzeruzar Tupàn hemimur karer romo nereko haw rehe ure kury, uru'e izupe. 31 Uze'eg Zezuz urewe.\\n— Aipo pezeruzar tuwe herehe kury. 32 Tàrityka'i pehàpehàz putar nehe, pitàitàigatu peneko haw pe peho pà nehe. Pepuir putar ihewi nehe. Pepytu'u putar herehe pezeruzar ire nehe. Azeharomoete naiko kwaw xe ihe zutyka'i ihe nehe. Nan. Heru herehe we hekon putar a'e nehe. 33 Teko heremiruze'eg 'ym upuraraw kar putar ma'erahy peme a'e wà nehe. Hekàg wera'u a'e teko wanuwi ihe. Amono kar putar a'e teko tatahu pe ihe wà nehe. A'e rupi pekyze zo wanuwi nehe. Amume'u agwer ma'e kwez peme ihe kury. A'e rupi napekyze kwaw tuwihaw wanuwi nehe. Penurywete putar nehe.","num_words":993,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.465,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg MIKEZ 1\\n1 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u ko uze'eg Mikez Morezet tawhu pe har pe a'e. Mikez wexak ma'e Xamari tawhu pe uzeapo ma'e ràm upuahu zàwenugar pe a'e. Wexak ma'e Zeruzarez tawhu pe uzeapo ma'e ràm no. Zotàw, Akaz, Ezeki wiko teko Zuta wanuwihawete romo a'e 'ar mehe a'e wà, a'e ma'e Mikez pe izexak kar mehe a'e wà.\\nTupàn uzepyk Xamari tawhu pe har wanehe\\n2 Pezeapyaka katu ko ze'eg rehe nehe, teko paw wà.\\nPezekaiw katu hehe nehe, ywy nànànar wà.\\nTupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar wexak penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e. Umume'u putar penemiapo kwer paw nehe.\\nUze'eg putar wàpuzuhu ywak rehe har wi nehe.\\n3 Wezyw putar weko haw wi nehe.\\nWata putar ywytyr wanehe nehe.\\n4 Ywytyr uzekazeka ipy iwype wà.\\nNuzawy kwaw iraity tata pupe typyràn ma'e wà.\\nYwyàpyznaw uzewàpytymawok putar wà nehe.\\nNuzawy kwaw 'y tetea'u ywy wamyteromo uwyryk ma'e.\\n5 A'e ma'e paw uzeapo putar nehe, ta'e teko Izaew uzapo ikatu 'ym ma'e wà xe. Ta'e nuputar kwaw Tupàn uzar romo wà xe. Mo umuzewyr kar Izaew Tupàn wi wà. Xamari pe har umuzewyr kar wà. Mo uzapo kar tupàn a'ua'u wamuwete haw Zuta ywy rehe wà. Zeruzarez tawhu pe har uzapo kar wà. 6 A'e rupi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg nezewe. — Azapo putar Xamari tawhu ma'e heityk pyrer ywytyr romo iapo pyrer romo kaiwer rehe har romo ihe nehe. Azapo putar tupawer uwà tyw romo nehe. Aruwaruwak putar itahu tawhu parer ywytyr wi nehe. Aexak kar putar ita tàpuz Xamari pe har wype har ywy rehe ihe wà nehe. 7 Azukazuka kar putar tupàn a'ua'u wanagapaw upaw rupi ihe wà nehe. Kuzà wyzài tupàn a'ua'u wanàpuzuhu pe iaiw ma'e iapo har a'e wà, omono'ono'og temetarer tetea'u tupàn a'ua'u wanenataromo awa wapuhe uker haw hekuzar a'e wà. Amunyk kar putar tata wanemetarer rehe upaw rupi ihe nehe. Tupàn a'ua'u ikaika pyrer uzeapo putar ywytyr ma'e heityk pyrer romo a'e wà nehe. Kuzà wyzài wazar ume'eg kar ma'e tetea'u wanemetarer rehe wà. Omono putar a'e ma'e kuzàwyzài amo tupàn a'ua'u wanàpuzuhu pe har wanupe wà nehe.\\nWàmàtyry'ymar uhem wà Zeruzarez tawhu huwakea'u wà kury\\n8 A'e rupi azai'o hereiheihem pà ma'erahy rehe ihe. Ata aha teko hexapat 'ym ihe, hema'e 'ym ihe, hezemumikahy haw hexak kar pà ihe. Azai'o awara ài. Amuhem hereiheihemaw wiranu ài ihe no. 9 Ta'e teko Xamari pe har waperew a'e wà xe, nupuner kwaw uke'e haw rehe a'e wà xe. Iaiw paw uhem Zuta pe. Uhem etea'i Zeruzarez heremiaihu waneko haw huwake.\\n10 Pemume'u zo zanereityk awer Kat tawhu pe nehe. Pezypyrog zo pezai'o pà nehe. Teko Metereapara pe har wà, pewapewak ywy rehe pezemumikahy haw hexak kar pà nehe. 11 Xapir tawhu pe har wà, peata peho peiko pema'e 'ym pà nehe. Pemaranugar pemunehew pàwàm me peho mehe nehe. Zàànà pe har wà, pehem zo tawhu wi nehe. Teko Mete-Ezew tawhu pe har wazai'o haw henu mehe pekwaw putar iaiw ma'e wanupe ihemaw nehe. Nupuner kwaw pepytywà haw rehe a'e 'ar mehe wà nehe.\\n12 Marot tawhu pe har wàro upyro àràm waiko ukyze pà wà. Ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umur kar a'e iaiw paw Zeruzarez huwakea'i a'e xe. 13 Araki pe har wà, pezàpixipixi kawaru ywyramawa wanehe wà nehe. Peiko Izaew wazàwe pe. Pezapo kar ikatu 'ym ma'e Zeruzarez pe har wanupe. 14 A'e rupi, teko Zuta ywy rehe har wà, — Zazur rihi, nuruexak wi kwaw ure nehe, peze Morezete Kat tawhu pe nehe. Izaew wanuwihawete uzepytywà kar putar Akaziw tawhu pe har wanupe wà nehe. Nupytywà kwaw wà nehe. Uzapo putar ikatu 'ym ma'e wanupe nehe.\\n15 Nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e kury. — Amono putar Marexa tawhu wàmàtyry'ymar wapo pe ihe nehe. Izaew wanuwihaw uzeàmim putar oho itakwaruhu Ànurà tawhu huwake har pupe wà nehe. 16 Teko Zuta ywy rehe har wà. Pemonohok pe'aw nehe. Pezupin peàkàg pezemumikahy haw hexak kar pà. Ta'e zauxiapekwer weraha putar pena'yr penemiamutar katu wemipyhyk kwer romo wà nehe, muitea'u waiwy wi wà nehe xe.","num_words":637,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.449,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XAMUEW 14\\nÀmixàràw uzewyr Zeruzarez tawhu pe a'e\\n1 Omonokatu Tawi weha Àmixàràw rehe. Zoaw Zeruz memyr ukwaw Tawi izemumikahy haw a'e. 2 A'e rupi omono kar amo awa Tekoa tawhu pe amo kuzà ma'e kwaw katu har a'e pe har ipiaromo kury. Werur izupe. A'e rupi Zoaw uze'eg kuzà pe kury. — Ezai'o mua'u tuwihawete henataromo amo imàno awer rehe nehe. Emunehew nema'e nezai'o mehe har nehe. Emuguz zo ne'aw nehe. Eiko mua'u 'ar tetea'u rehe uzai'o ma'e romo kury. 3 A'e mehe eze'eg eho tuwihawete pe nehe. Amume'u putar izupe neremimume'u ràm newe ihe kury, i'i izupe. Na'e umume'u Zoaw a'e ma'e izupe.\\n4 Oho kuzà tuwihawete henataromo kury. Wapyk upenàràg rehe uwa imuhyk pà ywy rehe imuwete haw hexak kar pà. — Hepytywà pe nehe, hezar, i'i izupe.\\n5 — Ma'e ereputar, i'i Tawi izupe. — Hemen umàno kwez a'e kury. Imen umàno ma'e kwer hemetarer 'ym ma'e romo aiko ihe. 6 Kwehe mehe heta mokoz hememyr awa ihewe wà. Amo 'ar mehe uzeàmàtyry'ym kaiwer pe wà. Naheta kwaw wamupytu'u kar har a'e pe a'e 'ar mehe wà. A'e rupi amo uzuka inugwer. 7 A'e rupi ko 'ar rehe heànàm paw wiko heàmàtyry'ymar romo wà kury. — Emur nememyr wikuwe ma'e urewe nehe, i'i waiko ihewe wà, ta'e ipuruzuka wer hehe wà 'y, ta'e uzuka wywyr a'e 'y. Aze uzuka wà nehe, aiko putar imemyr 'ym ma'e romo nehe. Uzuka putar hememyr iahykaw rehe har wà nehe. A'e rupi naheta kwaw ta'yr hemen umàno ma'e kwer pe wà nehe. Naheta kwaw izuapyapyr izupe wà nehe. Naheta kwaw her hereko àràm izupe nehe. Ukàzym putar her nehe, i'i izupe.\\n8 Uwazar Tawi ize'eg izupe. — Ezewyr eho neràpuz me nehe. Ihe ae azekaiw putar ko ma'e rehe ihe nehe, i'i izupe.\\n9 — Hezar, i'i kuzà. — Ihe ihe, heànàm a'e wà no, uruiko putar wyzài neremiapo ràm iapo har zàwe nehe. Ne nehe, neànàm wà nehe no, napeiko kwaw a'e ma'e iapo harete romo. Tuwe zepyk àwàm u'ar urerehe nehe, i'i izupe.\\n10 Na'e i'i tuwihawete izupe kury. — Aze amo umume'u nezuka àwàm newe nehe, erur xe nehe. Nezewe mehe naneputupyk pixik kwaw a'e nehe, i'i izupe.\\n11 — Hezar, eze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nezar pe nehe. Nezewe mehe heànàm hememyr izuka àràm nuzuka kwaw inugwer hehe uzepyk pà wà nehe. Nezewe mehe mo uzuka amo hememyr wà, i'i izupe. — Amume'u putar ko ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo kury. Ni amo nopokok kwaw nememyr rehe wà nehe, i'i izupe.\\n12 — Hezar. Xo pitài ma'e zo amume'u putar newe kury, i'i izupe. — Ikatu, i'i Tawi kuzà pe.\\n13 — Màràzàwe tuwe nerezapo kwaw agwer ikatu ma'e ihewe neremiapo Tupàn hemiaihu wanupe. Erezapo ikatu ma'e ihewe. Nerezapo kwaw nezewe nugar nera'yrete pe, amo ae ywy rehe neremimono karer, neremimuzàn karer pe, imuzewyr kar pà. 14 Zane paw zàmàno putar nehe. Zaiko 'y ywy rehe izakook pyrer ài zane. Ni amo nupuner kwaw a'e 'y imono'og wi haw rehe wà. Ni Tupàn numuzewyr kar kwaw umàno ma'e kwer tywypaw wi a'e wà. Tuwihawete zo upuner amo awa imuzewyr kar haw rehe amo ae ywy wi a'e. 15 Tuwihawete. Azur newe heze'eg pà kwez ihe, ta'e teko umume'u iaiw ma'e ihewe wemiapo ràm a'e wà 'y. A'e rupi aze'eg hezeupe. Aze'eg putar tuwihawete pe nehe. Àro hereminoz kwer iapo àwàm teko ihe, a'e hezeupe. 16 Aze ru'u erenu putar heze'eg nehe. Aze ru'u urepyro putar pe hememyr izuka haw rehe uzeagaw ma'e wi ne nehe. Ta'e iporomono kar wer urerehe ywy Tupàn urewe hemimur kwer wi a'e 'y. 17 Ihe neremiruze'eg ihe. Nezewe a'e hezeupe. Tuwihawete hepyro putar uze'eg rupi a'e nehe. Ta'e tuwihawete wiko Tupàn reko haw pe har zàwenugar romo a'e 'y. Ukwaw ma'e paw a'e 'y, a'e hezeupe. Tuwe Zanezar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko nerehe we nehe, i'i kuzà Tawi pe.\\n18 — Xo pitài haw rupi zo apuranu putar nerehe ihe kury. Emume'u ze'eg azeharomoete har paw ihewe nehe, i'i Tawi izupe. — Wyzài ma'e rehe epuranu herehe nehe, i'i kuzà Tawi pe.\\n19 — Aipo Zoaw uzapo kar ko ma'e newe a'e, i'i izupe. Uwazar kuzà izupe. — Amume'u newe ma'e Tupàn pe imono pyrer paw wanenataromo ihe kury. Azeharomoete napuner kwaw nepuranu haw wi hehemaw rehe. Aze ma. Tuwihaw nerehe we har Zoaw her ma'e uzapo kar ko ma'e ihewe a'e. Umume'u kar ko ma'e ihewe a'e, i'i izupe. 20 Uzapo nezewe haw a'e ta'e ipurumuàgy'ygatu ko ma'e rehe a'e 'y. Ne erekwaw katu ma'e Tupàn reko haw pe har ài ne. Erekwaw katu ma'e uzeapo ma'e kwer ne, i'i kuzà tuwihawete pe.\\n21 Nan kwehe tete uze'eg tuwihawete Zoaw pe. — Azapo putar neremiapo putar haw ihe nehe. Erur kwàkwàmo Àmixàràw eho kury, i'i izupe.\\n22 Na'e Zoaw uzemomor ywy rehe Tawi henataromo kury. — Tuwe Tupàn umur uze'egatu nerehe nehe, heruwihawete. Aiko neremiruze'eg romo ihe. Azeharomoete hekatu newe, ta'e erezapo putar heremiapo putar haw ne nehe xe. Akwaw newe hekatu haw ihe kury, i'i izupe.\\n23 Na'e upu'àm Zoaw kury. Oho Zezur tawhu pe. Werur wi Àmixàràw Zeruzarez pe. 24 — Àmixàràw nuiko kwaw heràpuzuhu pe nehe, i'i Tawi tuwihaw wanupe. — Nahepurexak wer kwaw hehe ihe nehe, i'i izupe. A'e rupi wiko Àmixàràw oho wàpuz me kury. Nuzexak kar pixik kwaw tuwihawete pe a'e 'ar mehe henataromo.\\nUzemuawyze Tawi Àmixàràw rehe we\\n25 Awa ipuràg eteahy ma'e romo hekon Àmixàràw. Naheta kwaw amo izàwenugar Izaew wainuinuromo wà. Naheta kwaw iro haw hehe, iàkàg wi ipy pe. 26 I'awku a'e. Kwarahy nànàgatu omonohok u'aw pitài haw, ta'e ipukua'u a'e xe, ta'e ipuhuz katu a'e no xe. Imonohok ire heta mokoz kir ma'e ipuhuz taw zàwegatete. Tuwihawete hàpuzuhu pe heta amo puhuz taw hagaw paw ikatu ma'e. Wexak i'aw kwer ipuhuz taw a'e pe. 27 Heta na'iruz ta'yr izupe wà. Heta pitài tazyr Tamar her ma'e. Ipuràg eteahy a'e.\\n28 Umumaw Àmixàràw mokoz kwarahy Zeruzarez tawhu pe wiko pà tuwihawete hexak 'ym pà. 29 Amo 'ar mehe wenoz Àmixàràw Zoaw uzeupe kury. — Eze'eg eho tuwihawete pe herehe nehe, i'i izupe. Na'iho wer kwaw Zoaw. Wenoz wi Zoaw imuwà no. — Eze'eg wi eho izupe rihi no ty, i'i izupe. — Nan, i'i Zoaw izupe. 30 A'e rupi uze'eg uzeupe uma'ereko ma'e wanupe. — Pexak kury. Zoaw iko a'e, heko izywyra'i rehe tuz a'e. Heta arozràn xewar her ma'e itym myrer iko pe. Pemunyk tata peho iko rehe nehe ty wà, i'i wanupe. A'e rupi umunyk tata oho Zoaw iko rehe wà.\\n31 A'e rupi oho Zoaw Àmixàràw hàpuz me, hehe upuranu pà kury. — Màràzàwe tuwe newe uma'ereko ma'e umunyk tata heko rehe wà, i'i izupe.\\n32 — Urenoz kar ihe. Aputar tuwihawete Tawi pe neho haw rehe izupe neze'eg àwàm. Epuranu hehe herekuzaromo nehe. — Màràzàwe tuwe azewyr Zezur wi ihe. Aze mo apyta a'e pe, a'e mehe mo ikatu wera'u mo ihewe, ere izupe nehe. Uze'eg wiwi Àmixàràw izupe. — Heze'eg wer tuwihawete pe ihe. Aze puruzuka ma'e romo aiko, tuwe hezuka nehe, i'i Àmixàràw Zoaw pe.\\n33 Na'e oho Zoaw tuwihawete pe uze'eg pà kury. A'e rupi wenoz kar tuwihawete Àmixàràw uzeupe. Ur a'e. Wapyk upenàràg rehe uwa imuhyk pà ywy rehe henataromo. Na'e tuwihawete uzurupyter Àmixàràw kury.","num_words":1132,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.395,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg KARAT 6\\n1 Herywyr wà, aze pexak amo uzeruzar ma'e nehe, ikatu 'ym ma'e iapo mehe nehe, a'e mehe penoz amo ae uzeruzar ma'e pepyr har nehe, Tupàn Hekwe hemiapo putar haw iapo har nehe, a'e ikatu 'ym ma'e pe uze'eg ma'e ràm romo nehe. Tuwe umume'u hemiapo kwer ikatu 'ym ma'e oho izupe nehe. Tuwe nuze'eg ahyahy kwaw izupe imume'u mehe nehe. Aze napeme'egatu kwaw peneko haw rehe nehe, aze napezeruze'eg kwaw nehe, a'e mehe pe nehe no, pezapo putar ru'u a'e ikatu 'ym ma'e izàwegatete pe nehe no. Na'ikatu kwaw nezewe mehe nehe. 2 Pezepytywàgatu nehe. Aze amo upuraraw ma'erahy nehe, aze uzemumikahy amo ma'e rehe nehe, nuzawy kwaw ma'e ipuhuz katu ma'e heraha haw izupe nehe. Pepytywà a'e ma'e heraha haw rehe nehe. Nezewe mehe peruzar putar Zaneruwihawete ze'eg nehe. 3 Aze amo i'i uzeupe nehe. — Aiko wera'u tuwe amogwer wanuwi ihe, aze i'i uzeupe nehe, aze nuiko wera'u kwaw amo wanuwi, a'e mehe hemu'em iko uzeupe. Nukwaw kwaw ikàg 'ym ma'e romo weko haw. 4 Aze amo uzapo ikatu ma'e nehe, tuwe ni'i kwaw nezewe nehe. — Heremiapo kwer ikatu wera'u amo hemiapo kwer wi ihe, tuwe ni'i kwaw uzeupe nehe. — Ikatu heremiapo kwer ihe, tuwe i'i nehe. Tuwe xo a'e zo umume'u nehe.\\n5 Ta'e teko pitàitàigatu upuner uma'ereko haw iapo haw rehe a'e wà xe.\\n6 Zaneruwihawete rehe ze'egaw rehe uzemu'e ma'e a'e, tuwe omono uma'e kurer umu'e har pe a'e nehe, umu'e haw hekuzaromo nehe. 7 Penemu'em zo pezeupeupe nehe. — Tupàn nukwaw kwaw heremiapo kwer a'e, peze zo nehe. Awa opo'o putar wemitygwer a'e nehe. Aze utym xu nehe, nopo'o kwaw aroz nehe. Nezewegatete aze awa uzapo ikatu 'ym ma'e oho iko nehe, Tupàn uzepyk putar hehe nehe.\\n8 Aze teko uzapo ma'e oho iko wemimutar rupi a'e nehe, uzemurywete kar pà a'e nehe, a'e mehe ikatu 'ym ma'e uzapo putar a'e nehe. Umàno mehe nehe, upyta putar muite Tupàn wi nehe. Aze teko weruzar Tupàn Hekwe oho iko nehe, wiko putar Tupàn pyr tuweharupi nehe, umàno re nehe. 9 Aze nazapytu'u kwaw nehe, zaha putar ipyr nehe. 10 A'e rupi tuweharupi xiapo ikatu ma'e amogwer wanupe nehe, aze zapuner nehe. Tuwe xiapo ikatuahy ma'e uzeruzar ma'e wanupe nehe.\\n11 Ko ze'eg pehegwera'i amuapyk hepo pupe ihe kury, ko pape rehe ihe kury. Uhua'u ikair haw xe a'e. Peme'e hehe nehe. 12 Amo a'e pe har pepyr har a'e wà, uze'egatu waiko uzehe a'e wà, ta'e heko wera'u wer amogwer wanuwi a'e wà xe. — Pemonohok kar pepirera'i nehe ty wà, pezemukatu kar pà Tupàn huwa rupi nehe ty wà, i'i mua'u waiko peme wà. Na'ipurumume'u wer kwaw Zaneruwihawete ywyra kanetar rehe imàno awer rehe purupe a'e wà. Ta'e ukyze Zaneruwihawete iàmàtyry'ymar wanuwi wà xe. — Aze ru'u upuraraw kar putar ma'erahy zanewe a'e wà nehe, i'i waiko uzeupe wà. 13 Te upirera'i imonohok kar har a'e wà, nuweruzar kwaw ze'eg kwehe arer paw rupi tuweharupi a'e wà. Nan. Omonohok kar pepirera'i peme a'e wà, ta'e heko wer teko tetea'u waneruze'egar romo a'e wà xe. 14 Namume'u kwaw heremiapo kwer purupe ihe. Xo Zanezar Zezuz ywyra kanetar rehe imàno awer zo amume'u wanupe. Nahereko wer kwaw Zezuz iàmàtyry'ymar wazàwe. Wanemiapo kwer na'ikatu kwaw ihewe wà. Zezuz iàmàtyry'ymar naheko wer kwaw ihe ài wà. Heremiapo kwer na'ikatu kwaw wanupe no.\\n15 Aze awa omonohok kar upirera'i nehe, aze nomonohok kar kwaw nehe, uzuawygatu Tupàn pe nehe. Aze weruzar Tekwe Puràg nehe, teko ipyahu ma'e ài hekon putar nehe. Ikatu putar Tupàn pe nehe. Aze uzapo wi wi wemiapo putar haw oho iko nehe, na'ikatu kwaw izupe nehe. 16 Heze'eg heruzar har a'e wà nehe, tuwe Tupàn upuhareko a'e wà nehe, tuwe umupytu'u kar ma'e wi wakyze re a'e wà nehe no. Tuwe nezewe uzapo wemiruze'eg nànàn a'e nehe no.\\n17 Upaw etea'i heze'egaw xe kury. Apuraraw ma'erahy tetea'u teko ihe, ta'e amume'u Zezuz imàno awer aha teko ihe xe. Heta ipurepurer heretekwer rehe no. Ipurepurer heretekwer rehe har wexak kar Zezuz pe uma'ereko ma'e romo hereko haw purupe a'e. Tuwe amo nupuraraw kar kwaw amo ae ma'erahy ihewe a'e nehe.\\n18 Tuwe Zanezar Zezuz Zaneruwihawete ikatu haw upyta peinuromo paw rupi nehe, herywyr wà. Azeharomoete. Upaw kwez kury. Pawru.","num_words":676,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.447,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg WAHEM AWER 1\\nIzaew izuapyapyr upuraraw ma'erahy tetea'u Ezit ywy rehe wà\\n1 Kwehe mehe Zako oho Ezit ywy rehe a'e. Ta'yr oho hupi a'e wà no, wànàm waneraha pà pitàitàigatu a'e wà no. Na'aw ta'yr waner xe wà: 2 Humen, Ximeàw, Erewi, Zuta, 3 Ixakar, Zemurom, Mezàmi, 4 Nà, Napitari, Kaz, Azer. 5 Zako ta'yr a'e wà, wapurumuzàmuzàg a'e wà no, 70 romo waneta haw a'e 'ar mehe a'e wà. Ta'yr inugwer Zuze her ma'e a'e, wiko tuwe Ezit ywy rehe wahem mehe a'e. 6 Kwarahy tetea'u imumaw ire Zuze umàno a'e. Tyky'yr tywyr paw umàno a'e wà no. Hekuwe mehe wikuwe ma'e paw umàno a'e wà no. 7 Zako izuapyapyr a'e wà, Izaew izuapyapyr her inugwer ma'e a'e wà, upurumuzàmuzàg tetea'u a'e wà. Heta tetea'u wà kury. Ikàg a'e wà kury. Uhàuhàz Ezit ywy nànàn wà.\\n8 Amo kwarahy mehe amo ae awa wiko Ezit ywy rehe har wanuwihawete romo a'e kury. A'e tuwihawete nukwaw pixik kwaw Zuze heko awer a'e. 9 A'e rupi uze'eg nezewe wemiruze'eg wanupe teko wanupe kury. — Peinu katu heze'eg nehe ty wà, i'i wanupe. — Izaew izuapyapyr ikàg tuwe a'e wà, heta tetea'u a'e wà no. Heta wera'u waiko zanewi wà, i'i wanupe. 10 — Aze amo ae ywy rehe har zaneàmàtyry'ym wà a'e wà nehe, Izaew izuapyapyr upuner uzemono'ogaw rehe zaneàmàtyry'ymar wanehe a'e wà nehe. Upuner zaneàmàtyry'ymaw rehe wà nehe, zaneiwy wi uhemaw rehe wà nehe. A'e rupi xikar amo ma'e iapo pyràm zane nehe kury. Ximupytu'u kar heta tetea'u wera'u ma'e romo waneko re zane nehe kury, i'i wanuwihawete Ezit ywy rehe har wanupe.\\n11 A'e rupi Ezit ywy rehe har omono kar tuwihaw Izaew izuapyapyr wapyr a'e wà kury. Uzapo kar ma'ereko haw ipuhuz katu ma'e wanupe wà. Upuraraw kar ma'erahy wanupe nezewe wà. Izaew izuapyapyr uzapo mokoz tawhu Ezit ywy rehe har wanupe wà. Pitom, Hamexe tawhu waner romo wà. Tuwihawete uzapo kar arozràn imono'ogaw a'e tawhu pe a'e. 12 Nuzeapo kwaw ma'e Ezit ywy rehe har wanemimutar rupi. Ma'erahy ipuraraw mehe Izaew izuapyapyr heta tetea'u wera'u wà. Aze upuraraw kar ma'erahy wanupe wà, upurumuzàmuzàg wi wi tuwe wà. A'e rupi Ezit rehe har ukyze wanuwi wà. — Ikàg wera'u putar zanewi a'e wà nehe, i'i uzeupeupe wà. 13 Umuigo kar uma'ereko e ma'e romo wà kury. Upetepetek wà, wamuahy kar pà wà. 14 A'e rupi umuaiw kar waneko haw wanupe wà. Uzapo kar ywytàtà tetea'u wanupe wà. Uzapo kar tàpuz tetea'u wanupe wà. Uzapo kar ko ma'etymaw tetea'u wanupe wà no. Wyzài ma'ereko haw iapo kar mehe umuahy kar wà, ma'erahy ipuraraw kar pà wanupe wà.\\n15 Heta mokoz kuzà a'e pe wà. Izaew izuapyapyr kuzà wapytywà har romo wanekon wamemyr izexak kar mehe wà. Xipira, Pua a'e kuzà waner romo wà. Amo 'ar mehe Ezit ywy rehe har wanuwihawete uze'eg wanupe a'e kury.\\n16 — Kuzà Izaew izuapyapyr wapytywà mehe nehe, wamemyr wazexak kar mehe nehe, aze uzexak kar awa nehe, pezuka a'e imemyr nehe. Aze uzexak kar kuzà nehe, tuwe wikuwe nehe, i'i wanupe.\\n17 Kuzà wapytywà har umuwete katu Tupàn izuwi ukyze pà wà. A'e rupi nuweruzar kwaw uwihawete ze'eg wà. Nuzuka kwaw kwarer wà. Umuikuwe kar wà. 18 A'e rupi amo 'ar mehe tuwihawete wenoz a'e kuzà uzeupe wà kury. Upuranu wanehe. — Màràzàwe tuwe naperuzar kwaw heze'eg peiko. Màràzàwe tuwe pemuikuwe kar kwarer pe wà, i'i wanupe.\\n19 — Kuzà Izaew izuapyapyr a'e wà, nuiko kwaw kuzà Ezit ywy rehe har wazàwe a'e wà. Nazawaiw kwaw wamemyr wazexak kar haw wahy wanupe. A'e rupi wamemyr uzexak kar urehem 'ym mehe we wà, i'i mua'u izupe wà.\\n20-21 A'e kuzà ukyze Tupàn wi wà, a'e rupi Tupàn ikatuahy wanupe a'e no. Umumemyr kar a'e wà no. Izaew heta tetea'u wera'u wi wi a'e wà. Heta tetea'u a'e wà kury. 22 Waneta haw na'ikatu kwaw tuwihawete pe. A'e rupi umume'uahy ko wemimutar teko wanupe a'e kury. — Izaew izuapyapyr wamemyr awa ko 'ar rehe uzexak kar ma'e paw wà nehe, pemomor yrykawhu Niru her ma'e pupe pe wà nehe. Wamemyr kuzà pemuikuwe kar pe wà nehe, i'i wanupe.","num_words":645,"character_repetition_ratio":0.103,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.251,"stopwords_ratio":0.474,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 18\\n1 Umumaw Xau Tawi pe uze'egaw kury. A'e 'ar mehe Xau ta'yr Zonata her ma'e uzypyrog Tawi iamutar katu pà kury. Iamutar katu haw ikàg uzeamutar katu haw ài.\\n2 A'e 'ar henataromo Xau umuigo kar Tawi weko haw pe. Numuzewyr kar kwaw tu hàpuz me kury.\\n3 Na'e Zonata a'e, Tawi a'e no, uzapokatu uze'eg uzehezehe we wà kury. — Ereiko hemyryparete romo ne. Aiko nemyryparete romo ihe no, i'i uzeupeupe wà. Ta'e Zonata uzamutar katu tuwe Tawi a'e xe. 4 Wenuhem Zonata ukamirpuku uzewi kury, Tawi pe imono e pà kury. Omono ukamir zauxiapekwer wanemimunehew izupe no. Omono utakihepuku izupe no, uwyrapar no, uku'apixi haw no. 5 Xau omono kar Tawi taw nànàn a'e. Ikatu a'e taw nànànar paw wanupe a'e. A'e rupi Xau umuigo kar Tawi wemiruze'eg zauxiapekwer wanuwihaw romo a'e kury. Ikatu hemiapo kwer zauxiapekwer paw wanupe. Ikatu amogwer zauxiapekwer wanuwihaw wanupe no.\\nXau hewyrowyroahy a'e\\n6 Uzewyr zauxiapekwer paw weko haw nànàn wà Tawi Kurià izuka re wà kury. Wata mehe kuzàgwer uhem tawhu wi wanupe Xau huwàxi mà wà. Umuzàg zegar haw urywete haw rupi wà. Upynyk wà no. Umupu ipu ma'e paner her ma'e wà. Umupu wioràwiràn irir her ma'e wà no. 7 Uzegar urywete haw rupi wà no. Umupu ma'e imupu pyr heraha hereko wà. Uzegar nezewe upynyk pà wà. — Xau uzuka miw a'e wà. Tawi uzuka 10 miw a'e wà, i'i oho waiko wà.\\n8 Na'ikatu kwaw wazegar haw Xau pe. Wikwahy a'e. — Umur kuzàgwer miw ihewe wà. Umur 10 miw Tawi pe wà. Xo pitài ma'e izeapo re zo uhyk putar izupe nehe. Aze wiko tuwihawete romo herekuzaromo nehe, a'e mehe ikatu putar izupe nehe, i'i ahyahy.\\n9 A'e 'ar henataromo uzypyrog Xau Tawi rehe wewyroahyahy pà kury. Uzemupy'a hehe no.\\n10 Iku'egwer pe Tupàn omono kar amo tekwe iaiw ma'e Xau rehe kury. Tekwe ikatu 'ym ma'e wiko Xau izar romo. Uzypyrog he'o ma'e zàwe wiko pà weko haw pe. Umupu Tawi iwioràwiràn inà a'e. Amo 'ar mehe umupu wi uwioràwiràn oho Xau henataromo. Upyhyk Xau purukutukaw hereko opo pe a'e.\\n11 Na'e uze'eg Xau nezewe uzeupe. — Akutuk putar Tawi ywyok rehe imuzar pà tàrityka'i ihe kury, i'i uzeupe. Mokoz haw omomor upurukutukaw ikutyr. Mokoz haw uzeawy kar Tawi izupe.\\n12 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko Tawi rehe we. Upuir Xau wi. A'e rupi ukyze Xau Tawi wi. 13 A'e rupi omono kar Xau Tawi uzewi kury. Umuigo kar miw zauxiapekwer wanuwihaw romo kury. Weruze'eg Tawi a'e wemiruze'eg zeàmàtyry'ymawhu pe waho mehe. 14 Hemiapo kwer paw ikatu, ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko hehe we a'e xe. 15 Wexak Xau Tawi hemiapo kwer paw ikatu haw. Ukyze wera'u izuwi a'e. 16 Izaew ywy rehe har wà, Zuta ywy rehe har wà no, upaw rupi katete uzamutar katu Tawi a'e wà. Ta'e tuwihaw ukyze 'ym ma'e romo hekon a'e xe.\\nWereko Tawi Xau tazyr a'e\\n17 Amo 'ar mehe Xau uze'eg Tawi pe kury. — Aiw Meraw herazyr ipy xe hekon a'e. Amono putar newe neremireko romo ihe nehe, aze ereiko zauxiapekwer ikàg ma'e ukyze 'ym ma'e romo ihewe nehe, aze neretyryk kwaw ihewi nehe, aze erezàmàtyry'ym Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e iàmàtyry'ymar ne wà nehe, amono putar newe nehe, i'i izupe. — Aze ru'u Piri ywy rehe har uzuka putar Tawi a'e wà nehe, i'i uzeupe. — Aze uzuka wà nehe, namono kwaw herazyr izupe nehe, i'i uzeupe.\\n18 Uwazar Tawi Xau ize'eg izupe kury. — Mo romo aiko ihe. Heànàm nuiko kwaw tuwihaw romo wà. Nuiko kwaw hemetarer katu ma'e romo wà. Màràzàwe tuwe aiko putar tuwihawete tazywen romo ihe nehe, i'i izupe.\\n19 Uhem Meraw Tawi pe imono haw 'ar kury. Nomono kwaw tu Tawi pe. Omono amo ae awa Aniriew Meora taw pe har her ma'e pe kury.\\n20 Mikaw a'e, inugwer Xau tazyr a'e, uzamutar katu Tawi a'e. A'e ma'e ikwaw mehe hurywete Xau a'e. 21 Nezewe i'i uzeupe. — Amono putar Mikaw Tawi pe hemireko romo ihe nehe. Wiko putar puruzuka haw zàwenugar romo izupe nehe. Aze ru'u Piri ywy rehe har uzuka putar wà nehe kury, i'i uzeupe. A'e rupi uze'eg wi Tawi pe kury. — Ereiko putar herazywen romo nehe, i'i izupe.\\n22 Uze'eg amogwer tuwihaw wanupe. — Peze'eg peho Tawi pe zutyka'i nehe. — Nekatuahy tuwihawete pe, amogwer tuwihaw paw wanupe no, ere izupe nehe. — A'e rupi ikatu Xau tazyr hereko haw nehe, ko 'ar rehe nehe, ere izupe nehe, i'i wanupe.\\n23 Uze'eg oho Tawi pe wà. Uwazar Tawi wanupe. — Hemetarer 'ym ma'e romo aiko ihe. Ikàg 'ym ma'e romo no. Na'ikatu kwaw ikàg 'ym ma'e tuwihawete tazywen romo heko haw a'e, i'i Tawi tuwihaw wanupe.\\n24 Umume'u tuwihaw Tawi ze'eg iwazar awer oho Xau pe wà kury. 25 — Peze'eg wi peho izupe nehe no, i'i wi wanupe no. — Xo pitài ma'e zo tuwihawete uputar wazyr hekuzar ràm romo nehe. Ezuka 100 Piri ywy rehe har eho ne wà nehe. Wazuka re emonohok wapirera'i wanuwi nehe. Erur izupe nehe. Nezewe mehe erezepyk putar Xau waàmàtyry'ymar wanehe nehe, peze izupe nehe, i'i wanupe. — Nezewe mehe Piri ywy rehe har uzuka putar Tawi a'e wà nehe, i'i uzeupe. 26 Umume'u tuwihaw a'e ma'e oho Tawi pe wà. Heko wer tuwe tuwihawete tazywen romo a'e. — Ikatu nezewe mehe nehe pa, i'i Tawi uzeupe. Zereko haw 'ar 'ym mehe we, 27 Tawi a'e, hemiruze'eg zauxiapekwer a'e wà no, uzuka 200 Piri ywy rehe har oho a'e wà. A'e rupi weraha Tawi Piri ywy rehe har izuka pyrer wapirera'i kwer Xau pe kury. Upapapapar wapirera'i Xau henataromo, ta'e nezewe uzemuigo kar tazywen romo a'e xe. A'e rupi omono Xau wazyr Mikaw her ma'e Tawi pe hemireko romo kury. 28 Wexak Xau Tawi hemiapo kwer. Wexak ikàgaw. A'e rupi ukwaw Tupàn Tawi rehe we heko haw. Tazyr Mikaw uzamutar katu Tawi. Wexak Xau iamutar katu haw no. 29 A'e rupi ukyze wera'u Tawi wi kury. A'e 'ar mehe umumaw Xau u'ar paw Tawi iàmàtyry'ymar romo wiko pà.\\n30 Kwarahy nànàn Piri ywy rehe har uzàmàtyry'ym Izaew wà wà. Tawi weityk wahem mehe wà. Weityk wera'u Piri ywy rehe har amogwer Xau hemiruze'eg tuwihaw wanuwi upaw rupi a'e. A'e rupi teko paw ukwaw her wà kury.","num_words":977,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.25,"stopwords_ratio":0.395,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg MA'E KWAW KATU HAR 1\\nMA'E KWAW KATU HAR\\nNa'arewahy ma'e ukàzym a'e\\n1 Na'aw Ma'e Kwaw Katu Har ize'eg xe kury. Tuwihawete Tawi Zeruzarez pe har ta'yr romo hekon a'e. 2 — Na'arewahy ukàzym ma'e ràm, na'arewahy ukàzym ma'e ràm, i'i Ma'e Kwaw Katu Har. Ma'e paw uzeapo na'arewahy ukàzym ma'e ràm romo ihewe. 3 Teko umumaw weko haw paw uma'ereko pà wà. Uma'erekoahy tetea'u wà. Màràzàwe tuwe. Uma'ereko e wà. 4 Teko uzexak kar wà. Teko umàno wà. Ywy nuzeapo kwaw amo ae ma'e romo. Upyta nezewegatete tuweharupi. 5 Kwarahy uhem. Wixe no. Uzewyr upyta haw pe. Na'e uhem wi. Wixe wi no. 6 Ywytu oho kwarahy ihemaw awyze har kutyr. A'e re oho kwarahy heixe haw awyze har kutyr no. Uzewyzewyr. A'e re uzewyr wi oho uwen awer pe no. 7 Yrykaw uwyryk oho yryhu kutyr paw rupi. Nezewe rehe we natynehem kwaw yryhu. 'Y uzewyr oho yrykaw izexak kar awer pe. Uzypyrog wi uwyryk pà no. 8 Ma'e paw upurumukene'o. Uhua'u wakene'o haw. Teko nupuner kwaw ukene'o haw uhua'u haw imume'u haw rehe wà. Zanereha na'ikene'o kwaw ma'e hexak mehe. Nuhyk pixik kwaw zanewe. Zaneapyakwar na'ikene'o kwaw ma'e henu mehe. Nuhyk pixik kwaw zanewe. 9 Uzeapo ma'e kwer uzeapo wi putar nehe. Xiapo wi zaneremiapo kwer nehe. Naheta kwaw ipyahu ma'e ko ywy rehe. 10 Aipo heta amo ma'e ywy rehe uzeapo pixik 'ym ma'e. — Nuzeapo pixik kwaw a'e ma'e ko 'ar henune a'e, aipo zapuner izupe zane'e haw rehe. Nan. Ma'e paw uzeapo amo 'ar mehe. Zanezexak kar 'ym mehe we uzeapo ma'e paw. 11 Ni amo na'ima'enukwaw kwaw kwehe mehe uzeapo ma'e kwer rehe wà. Uzeapo putar ma'e amo 'ar mehe nehe no. Teko a'e re uzexak kar ma'e ràm na'ima'enukwaw kwaw a'e ma'e rehe wà nehe no.\\nMa'e kwaw katu har uzemu'e ma'e tetea'u rehe\\n12 Ihe Ma'e Kwaw Katu Har ihe, Izaew wanuwihawete romo aiko Zeruzarez pe ihe. 13 — Ame'e putar ma'e ko ywy rehe uzeapo ma'e nànàn nehe, a'e hezeupe. — Azemu'e putar a'e ma'e nànàn nehe, a'e hezeupe. Tupàn zanewe hemiapo kar zanemukene'o kar tuwe a'e.\\n14 Aexak ma'e ko ywy rehe uzeapo ma'e ihe. — Upaw rupi na'arewahy ukàzym ma'e ràm romo hekon a'e, a'e izupe. A'e ma'e paw nuzawy kwaw ywytu ipyhykaw rehe zanezeagaw paw. 15 Ni amo nupuner kwaw iapar ma'e imuà'ygatu kar haw rehe wà. Ni amo nupuner kwaw ma'e ipapar haw rehe, aze naheta kwaw ipapar pyràm. 16 Nezewe aze'eg hezeupe. — Aiko awa upuner ma'e romo ihe. Akwaw katu wera'u ma'e ihe, Zeruzarez pe har wanuwihaw hereko 'ym mehe arer paw wanuwi ihe. Akwaw ma'e kwaw katu haw ihe. Akwaw ma'e kwaw paw ihe no, a'e hezeupe. 17 A'e rupi azeagaw ma'e kwaw paw hexak pà. Azeagaw ma'e kwaw katu haw hexak pà. Azeagaw iranaiw haw hexak pà. Azeagaw ma'e kwaw 'ymaw hexak pà. Ko ma'e aexak. A'e ma'e hekar haw nuzawy kwaw ywytu ipyhykaw rehe zanezeagaw paw a'e. 18 Aze amo teko ukwaw wera'u ma'e tetea'u amo teko wanuwi, a'e teko uzemumikahy wera'u amo wanuwi no. Upuraraw wera'u ma'erahy amo wanuwi no.","num_words":486,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.26,"stopwords_ratio":0.453,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XAMUEW 3\\n1 Umumaw zahy tetea'u uzeàmàtyry'ym pà wà. Xau iànàm wanehe we har uzàmàtyry'ym Tawi iànàm wanehe we har wà. Ikàg wewera'u Tawi hemiruze'eg tuweharupi a'e wà. Upaw wewer Xau iànàm wanehe we har wakàgaw tuweharupi.\\nTawi ta'yr wà\\n2 Na'aw Tawi ta'yr Emerom tawhu pe uzexak kar ma'e kwer waner xe wà: Ta'yr ipy Aminom her romo a'e. Aenuà Zereew tawhu parer imemyr romo hekon. 3 Ta'yr mokoz haw Kireaw her romo a'e. Amigaiw Namaw hemireko kwer Karamew parer imemyr romo hekon. Ta'yr na'iruz haw Àmixàràw her romo a'e. Maaka Tawmaz tazyr Zezur pe har wanuwihaw tazyr imemyr romo hekon. 4 Ta'yr zeirugatu haw Anoni her romo a'e. Azit memyr romo hekon. Ta'yr 5 haw Xepaxi her romo a'e. Amitaw imemyr romo hekon. 5 Ta'yr 6 haw Ixireàw her romo a'e. Egira Tawi hemireko imemyr romo hekon. A'e ta'yr paw uzexak kar Emerom tawhu pe wà.\\nAminer uzapo uze'egatu haw Tawi rehe we\\n6 Xau iànàm wamyrypar uzàmàtyry'ym wi wi Tawi hemiruze'eg waneraha wanereko wà. A'e ma'e izeapo mehe we Aminer ikàg wewer Xau iànàm wamyrypar wainuromo tuweharupi a'e.\\n7 Amo 'ar mehe Izimozet Xau ta'yr umume'u Aminer hemiapo kwer kury. — Ereker eho Xau hemirekoagaw kwer Hizipa her ma'e puhe ne, Ai tazyr puhe ne, i'iahy izupe. 8 Wikwahy Aminer ize'eg henu mehe. — Aipo neàmàtyry'ymar romo aiko newe kury. Aipo Zuta ywy rehe har wamyrypar romo aiko newe ihe kury, i'i. — Izypy mehe arer we aiko Xau neru hemiruze'eg romo ihe. Aiko nerywyr wanemiruze'eg romo. Aiko nemyrypar wanemiruze'eg romo no. Urupyro Tawi wi ihe. A'e rupi Tawi nanezuka kwaw a'e. Màràzàwe tuwe eremume'u ko kuzà puhe heho awer iko ne. 9-10 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u Tawi Xau wi tuwihawete romo heko haw ipyro àwàm a'e. Umume'u Xau izuapyapyr wanuwi ipyro haw no. — Tawi wiko putar Izaew wanuwihawete romo a'e nehe, Zuta wanuwihawete romo a'e nehe no. Amuigo kar putar Tawi ko ywy nànànar wanuwihawete romo ihe nehe, i'i Tupàn kwehe mehe. Aze nazapo kar kwaw ma'e ize'eg rupi katete nehe, tuwe hezuka Tupàn nehe, i'i Aminer izupe.\\n11 Ukyze Izimozet Aminer wi kury. A'e rupi nuze'eg kwaw izupe kury.\\n12 A'e 'ar rehe wiko Tawi Emerom pe. A'e rupi Aminer omono kar uze'eg heraha har Tawi pe wà kury. — Mo weruze'eg putar ko ywy rehe har wà nehe. Ezapokatu neze'egaw herehe we nehe. A'e mehe urupytywà putar nehe. Amuigo kar putar Izaew paw neremiruze'eg romo ihe wà nehe, i'i izupe.\\n13 Uwazar Tawi ize'eg izupe. — Ikatu. Azapokatu putar heze'eg nerehe we nehe. Xo pitài ma'e zo azapo kar newe a'e 'ym mehe we ihe. Ihewe neze'eg pà nezur mehe erur Mikaw Xau tazyr ihewe nehe, i'i izupe.\\n14 Na'e omono kar Tawi amo uze'eg heraha har Izimozet pe wà kury. — Emur kar heremireko Mikaw ihewe nehe kury. Kwehe mehe amono 100 Piri ywy rehe har wapirera'i kwer neru pe hekuzaromo ihe wà, heremireko ràm romo heko haw hekuzaromo ihe wà, i'i izupe.\\n15 A'e rupi uze'eg Izimozet amo zauxiapekwer wanupe kury. — Pepyro Mikaw peho imen Pawxiew Arai ta'yr wi nehe, i'i wanupe. 16 Upyro oho izuwi wà. Weraha zauxiapekwer Mikaw hereko pe rupi wà. Wata mehe imen Pawxiew wata oho iko haikweromo uzai'o pà a'e no. Te uhem Mauri tawhu pe wà. Na'e uze'eg Aminer imen pe kury. — Ezewyr eho nereko haw pe kury, i'i izupe. A'e rupi uzewyr oho kury.\\n17 Na'e uze'eg Aminer oho Izaew wanuwihaw wanupe kury. — Pemumaw kwarahy tetea'u Tawi Izaew wanuwihawete romo heko haw iputar pà. 18 Uhem i'ar kury. Pezemuàgà'ym ma'e iapo àwàm rehe kury. Pema'enukwaw katu ko Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ize'eg awer rehe nehe kury. — Apyro kar putar heremiaihu Izaew Piri ywy rehe har wanuwi ihe wà nehe, amogwer Izaew waàmàtyry'ymar wanuwi upaw rupi katete ihe wà nehe no, Tawi pe ihe wà nehe, i'i Tupàn, i'i Aminer a'e tuwihaw wanupe.\\n19 Uze'eg Aminer oho teko Mezàmi izuapyapyr wanupe a'e no. A'e re oho Emerom tawhu pe, Tawi pe uze'eg pà a'e. Umume'u Mezàmi waze'eg awer, Izaew izuapyapyr wanemimume'u kwer oho Tawi pe kury.\\n20 Oho Aminer 20 awa wanupi Emerom pe Tawi huwàxi mà kury. Tawi uzapo mynykaw izupe kury. 21 Uze'eg Aminer Tawi pe kury. — Aha putar Izaew paw wamono'og pà newe ihe nehe kury. Nemuigo kar putar uwihawete romo wà nehe. Nezewe mehe erereko putar neremimutar kwer nehe. Ereruze'eg putar ko ywy rehe har paw ne wà nehe, i'i izupe. A'e rupi Tawi umuhem kar Aminer a'e wi ikatu 'ym ma'e iapo 'ym pà izupe kury.\\nUzuka Aminer wà\\n22 Màràmàràn 'ar pawire Zoaw uzapo puruàmàtyry'ymaw pixika'i ma'e oho wà. Upyhyk ma'e tetea'u Tawi iàmàtyry'ymar wanuwi wà. Ur waiko a'e ma'e herur pà wà. Aminer nuiko kwaw Emerom pe Zoaw ihem mehe. Ta'e Tawi umuhem kar a'e wi a'e 'ym mehe we a'e xe. 23 Zoaw uhem wà a'e pe zauxiapekwer uzehe we har wanupi kury. Amo umume'u Aminer hemimume'u kwer izupe wà. — Tawi umuhem kar xe wi, i'i izupe wà. 24 A'e rupi uze'eg Zoaw oho Tawi pe kury. — Ma'e erezapo ra'e, i'i izupe. — Ur Aminer xe a'e. A'e re eremuhem kar xe wi izuka 'ym pà ne. 25 Ur newe wemu'em pà a'e. Ipurukwaw wer neho haw nànàn a'e. Ipurukwaw wer neremiapo nànàn no. Erekwaw ko heze'eg azeharomoete har, i'i Zoaw tuwihawete pe.\\n26 Tàrityka'i uhem oho Tawi wi kury. Omono kar ze'eg heraha har Aminer haikweromo wà. Uhem huwake wà, ytyzuzàmaw Xira her ma'e pe wà. Werur wi Emerom pe wà kury. Nukwaw kwaw Tawi herur wi awer. 27 Tawhu pe ihem mehe weraha Zoaw Aminer ukenawhu huwake kury.\\n— Heze'eg wer newe, i'i mua'u Zoaw izupe. Na'e ukutuk hie pe takihe pupe. Nezewe Zoaw uzuka Aminer Ner ta'yr a'e kury. Ta'e a'e 'ym mehe Aminer uzuka Azaew Zoaw ryky'yr a'e xe. 28 A'e ma'e henu mehe uze'eg Tawi kury. — Ihe ihe, heremiruze'eg a'e wà no, naxikwaw pixik kwaw izuka awer. Nazuka kar kwaw ihe. Tupàn ukwaw izuka awer ikwaw 'ymaw a'e. Ukwaw hereko haw a'e, i'i izupe. 29 Tuwe ko ma'e rehe izepyk àwàm u'ar Zoaw rehe nehe, iànàm wanehe nehe no. Tuwe heta awa ma'e iperew uke'e 'ym ma'e iànàm wainuromo tuweharupi wà nehe. Tuwe heta awa iperewàtà ma'e uke'e 'ym ma'e iànàm wainuromo tuweharupi wà nehe no. Tuwe heta amo awa ikàg 'ym ma'e xo kuzà ima'ereko haw zo iapo har iànàm wainuromo awyzeharupi wà nehe no. Tuwe amo awa iànàm wainuromo har umàno zeàmàtyry'ymawhu pe oho pà tuweharupi wà nehe no. Tuweharupi nuhyk kwaw temi'u iànàm wanupe nehe no, i'iahy Tawi ze'egaiw imono pà Zoaw rehe.\\n30 Zoaw a'e, tywyr Amizaz a'e no, uzuka Aminer nezewe a'e wà, ta'e a'e 'ym mehe Aminer uzuka tyky'yr Azaew a'e wà xe, zeàmàtyry'ymawhu Zimeàw parer pe a'e wà xe.\\n31 Na'e uze'eg Tawi Zoaw pe kury, zauxiapekwer wanupe no. — Pezai'o Aminer rehe kury. Pemu'i pekamir pezemumikahy haw hexak kar pà nehe no. Pemunehew kamir pàn iànàmuhu ma'eryru romo iapo pyr pezehe nehe no, i'i wanupe. Weruzar ize'eg wà. Hetekwer itym àwàm pe heraha mehe tuwihawete Tawi wata hyru haikweromo a'e no. 32 Utym hetekwer Emerom pe wà. Uzai'oahy tuwihawete hehe itym awer huwake wà. Teko paw uzai'o hehe we wà no.\\n33 Na'e uzapo Tawi ko zegar haw Aminer rehe purumuma'enukwaw kar haw a'e kury.\\nMàràzàwe tuwe umàno Aminer he'o ma'e ài a'e.\\n34 Nuzàpixipixi kwaw ipo wà.\\nNuzàpixipixi kwaw ipy wà.\\nIaiw ma'e wanemizuka kwer ài umàno a'e,\\nA'e rupi uzai'o wi teko Aminer rehe wà kury.\\n35 — E'u amo ma'e kwarahy heixe 'ym mehe nehe, ureruwihaw, i'i teko Tawi pe wà. Numai'u kwaw. Umume'uahy ko uze'eg teko wanupe. — Aze a'u amo ma'e kutàri nehe, tuwe Tupàn hezuka nehe, i'i wanupe.\\n36 Wenu teko ize'eg mehe wà. Ikatu ize'eg wanupe. Tuwihawete Tawi hemiapo kwer paw ikatu teko wanupe. 37 Hemiruze'eg paw a'e wà, Izaew izuapyapyr paw a'e wà no, uze'eg nezewe uzeupeupe wà. — Azeharomoete nuzuka kar kwaw Aminer wemiruze'eg wanupe a'e. Hemiruze'eg zutyka'i uzuka a'e wà, i'i uzeupeupe wà. 38 Uze'eg Tawi uzehe we har tuwihaw wanupe. — Kutàri amo Izaew wanuwihaw ikàg ma'e umàno a'e. 39 Aiko tuwihawete Tupàn hemixak kwer romo ihe. Nezewe rehe we aiko ikàg 'ym ma'e ài kutàri. Awa Zeruz imemyr a'e wà, hehaite wera'u a'e wà. Puruzuka e ma'e romo wanekon wà. Tuwe Tupàn uzepyk wanehe nehe. Ta'e ikatu 'ym ma'e uzapo a'e wà xe.","num_words":1321,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.374,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUÀW 12\\nMari omono kàpuhàg Zezuz ipy rehe a'e kury\\n1 Heta we 6 'ar kury, mai'u haw uhua'u ma'e iapo 'ym mehe we kury. Oho Zezuz Metàn taw pe kury, Arazar heko haw pe kury. (Arazar Zezuz hemimugweraw kwer romo hekon a'e.) 2 A'e pe har uzapo mai'u haw izupe a'e wà. Arazar umai'u in Zezuz huwake. Heinyr Mart omono temi'u Zezuz pe i'u kar pà izupe. 3 Na'e Mari werur kàpuhàg hekuzar katu ma'e zutahyky'a por Zezuz pe a'e kury. Omono ipy rehe. Uhyuhyw ipy u'aw pupe no. Kàpuhàg hyàkwegatuahy tàpuz pupe paw rupi a'e. 4 Amo Zezuz hemimu'e a'e, Zut Kario pe har her ma'e a'e, (Zezuz tuwihaw wanupe imono àràm a'e) uze'eg ahyahy a'e pe har wanupe a'e kury.\\n5 — Aze mo ume'eg kwez kàpuhàg a'e, a'e mehe mo upuner mo hekuzar imono e haw rehe ma'e hereko 'ymar wanupe a'e. 300 temetarer hekuzaromo a'e, i'i wanupe.\\n6 Zut nuzamutar kwaw ma'e hereko 'ymar a'e wà. Ma'e rehe imunar ma'e romo hekon. A'e rupi uze'eg nezewe. Zezuz hemetarer rehe uzekaiw ma'e romo hekon Zut a'e. Weraha temetarer hyru iko tuweharupi uzeupi wata mehe. Màràmàràn 'ar mehe o'ok amo uzeupe, hehe imunar pà.\\n7 — Eze'eg zo nezewe izupe ty, i'i Zezuz izupe. — Emupytu'u kar zo agwer ma'e iapo re ty. Uzakook kwez kàpuhàg herehe, ta'e hemuhyk kwez xe, hetym àwàm rehe a'e xe, i'i izupe. (Ta'e Zutew uzakook kàpuhàg umàno ma'e kwer wanehe a'e wà xe, watym zanune a'e wà xe.) 8 Uze'eg Zezuz amogwer wanupe. — Tuweharupi ma'e hereko 'ymar pepyr wanekon a'e wà. Naiko kwaw pepyr tuweharupi ihe nehe. A'e rupi aze teko ipurapo wer ikatuahy ma'e rehe ihewe ko 'ar rehe a'e wà nehe, tuwe uzapo a'e wà nehe, i'i izupe.\\nTuwihaw ipuruzuka wer Arazar rehe a'e wà kury\\n9 Teko tetea'u wenu Zezuz Metàn taw pe heko haw imume'u haw a'e wà. A'e rupi oho a'e pe wà kury. Oho Zezuz hexak pà wà. Oho Arazar hexak pà wà no, ta'e Zezuz umugweraw kar a'e xe. 10 A'e rupi xaxeto wanuwihaw ipuruzuka wer Arazar rehe a'e wà no. Xiuka zemim Arazar zane nehe, i'i uzeupeupe wà. 11 Ta'e Arazar imugweraw kar ire teko tetea'u uzeruzar Zezuz rehe a'e wà xe. Nuweruzar kwaw uwihaw kwehe arer wà. A'e rupi tuwihaw wikwahy wà.\\nZezuz wixe Zeruzarez tawhu pe zumen ku'az a'e kury\\n12 Iku'egwepe teko tetea'u uhem Zeruzarez tawhu pe wà kury, mai'u haw uhua'u ma'e rehe wà kury. (— Zanera'yr izuka 'ymaw, i'i teko a'e mai'u haw pe wà.) — Zezuz ur putar xe a'e nehe no, i'i amo awa a'e teko wanupe. Teko tetea'u wenu imume'u mehe wà. 13 A'e rupi uhaw pino oho wà. Na'e oho pe rupi huwàxi pà wà kury.\\n— Ikatuahy Tupàn a'e.\\nIkatuahy Tupàn hemimur karer a'e no.\\nTuwe Tupàn umur ukàgaw kwez Izaew izuapyapyr wanuwihawete pe a'e nehe,\\ni'i oho waiko izupe wà.\\n14 Wexak Zezuz amo zumen a'e. Wapyk oho iku'az kury, ta'e nezewe i'i ze'eg kwehe arer a'e xe.\\n15 Pekyze zo nehe, Zeruzarez taw pe har wà.\\nUhem putar penuwihawete peme a'e nehe kury.\\nZumena'yr ku'az tur putar nehe,\\ni'i ze'eg kwehe arer a'e.\\n16 A'e 'ar mehe we nurukwaw kwaw a'e ma'e ure rihi. Zezuz ywate iho re urema'enukwaw a'e ze'eg imuapyk pyrer rehe.\\n— Azeharomoete teko uzapo a'e ma'e ze'eg kwehe arer imuaze pà a'e wà, uru'e urezeupeupe a'e mehe kury.\\n17 Amo teko Zezuz rehe we wanekon a'e wà, Arazar imugweraw kar mehe a'e wà. A'e teko umume'u imugweraw kar awer amogwer teko wanupe wà kury. 18 A'e rupi teko tetea'u uwàxi Zezuz oho wà, ta'e wenu hemiapo kwer imume'u haw a'e wà xe, ta'e wenu ikàgaw imume'u haw a'e wà xe. 19 Ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e uzemono'og a'e wà kury. Uze'eg uzeupeupe wà. — Teko nuzekaiw kwaw zaneze'eg rehe a'e wà kury. Oho Zezuz haikweromo paw rupi wà, i'i ahyahy uzeupeupe wà.\\nAmo Kere ywy rehe har ipurexak wer Zezuz rehe a'e wà kury\\n20 Amo Kere ywy rehe har a'e wà, oho Zeruzarez pe Tupàn imuwete katu pà mai'u haw 'ar mehe a'e wà. 21 Ur Piri pe uze'eg pà wà kury. (Piri a'e, Metexaz pe har Karirez ywy rehe har romo hekon a'e.) — Urepurexak wer Zezuz rehe ure, i'i izupe wà.\\n22 Oho Piri waze'eg imume'u pà Anere pe kury. Na'e Piri a'e, Anere a'e no, oho Zezuz pe imume'u pà a'e wà no, Kere ywy rehe har wanur haw imume'u pà izupe a'e wà kury. 23 Uze'eg Zezuz wanupe.\\n— Ihe Awa ta'yr romo aiko ihe. Nan kwehe tete Tupàn hemuigo kar putar tuwihaw ikàg wera'u ma'e romo a'e nehe. 24 Azeharomoete ko heze'eg ihe. Aze teko nuzutym kwaw aroz 'yz ywy rehe a'e wà nehe, nahezuz kwaw nehe, na'i'a kwaw nehe. Ywy rehe itym ire umàno a'e aroz 'yz a'e. Aze umàno nehe, a'e mehe i'a tetea'u putar nehe. 25 — Xo heremiapo putar haw zo azapo putar tuweharupi nehe, aze i'i teko nehe, wiko e putar tuweharupi nehe. Umumaw e putar weko haw nehe. Nazapo kwaw heremiapo putar haw ihe nehe. Xo Tupàn hemiapo putar haw zo azapo putar nehe, aze i'i teko nehe, umurywete kar putar uzar Tupàn nezewe mehe nehe. A'e ae wiko putar Tupàn pyr tuweharupi nehe. Tupàn umurywete kar putar a'e wemiruze'eg tuweharupi a'e nehe no. 26 Aze a'e Kere ywy rehe har heko wer heremiruze'eg romo a'e wà nehe, tuwe weruzar heze'eg a'e wà nehe. Ta'e heremiruze'eg weruzar heze'eg a'e wà xe. Aze weruzar heze'eg wà nehe, heru umuawate katu putar a'e teko a'e wà nehe no.\\nZezuz uze'eg umàno àwàm rehe a'e kury\\n27 — Azemumikahy ihe kury. Ma'e a'e putar nehe. — Epuraraw kar zo a'e ma'erahy ihewe nehe, aipo a'e putar heru pe nehe. Nan kwaw pa. Azur tuwe a'e ma'erahy ipuraraw pà ihe, i'i urewe. Na'e uze'eg Tupàn pe. 28 — O heru, tuwe teko uze'egatu nerehe a'e wà nehe, tuwe umume'u nekàgaw nepuràg eteahy haw amogwer wanupe wà nehe, i'i izupe ureruwa rupi. Na'e i'i amo uze'eg ma'e ywate har a'e kury. Teko Zezuz huwake har wenu ize'eg mehe wà. — Amuze'egatu kar teko hezehe ihe wà. A'e teko umume'u wi putar hekàgaw hepuràg eteahy haw amogwer wanupe a'e wà nehe no, i'i ywak rehe har a'e kury.\\n29 Teko a'e pe har wenu ize'eg mehe wà.\\n— Àmàn ànogaw aipo, i'i amo wà. — Tupàn heko haw pe har uze'eg kwez izupe a'e, i'i amogwer wà. 30 Uze'eg Zezuz wanupe.\\n— Naherehe kwaw a'e ze'eg tur ihewe a'e. Penehe tur ihewe a'e, i'i wanupe. 31 Nan kwehe tete Tupàn uzepyk putar herehe a'e nehe, teko paw wanekuzaromo a'e nehe, ta'e teko paw uzapo ikatu 'ym ma'e a'e wà xe. A'e mehe Zurupari a'e, ikatu 'ym ma'e iapo har wanuwihaw a'e, nupuner kwaw teko wamono kar haw rehe tatahu pe a'e nehe. Nuiko kwaw teko wanuwihaw romo a'e nehe kury. 32 Aze hemupu'àm ywy wi wà nehe, amunyryk putar teko paw hezeupe ihe wà nehe. 33 (Nezewe umume'u ywyra kanetar rehe umàno àwàm urewe a'e.) 34 I'i teko izupe wà. — Ze'eg kwehe arer urewe imur pyrer a'e, nezewe uze'eg urewe a'e. — Tuwihawete ur ma'e ràm wiko putar tuweharupi a'e nehe, umàno 'ym pà a'e nehe, i'i urewe a'e. — Uzuka putar Awa ta'yr a'e wà nehe, ywyra kanetar rehe hupir pà a'e wà nehe, ere kwez urewe ne. Màràzàwe tuwe ereze'eg nezewe urewe ne, i'i izupe wà.\\n35 I'i Zezuz wanupe.\\n— Tatainy wiko pepyr ko 'ar rehe a'e. Nan kwehe tete oho putar pewi nehe. Peiko tatainy rehe. A'e rupi pexak peho àwàm. Ipytun mehe wata ma'e nuexak kwaw oho àwàm a'e wà. 36 Pezeruzar a'e tatainy rehe nehe, pepyr heko mehe we nehe, a'e rupi tatainy hereko har romo peiko putar nehe. (Uzehe uze'eg a'e. Ta'e tatainy zàwenugar romo hekon a'e xe. Hemiruze'eg oho putar Tupàn pyr a'e wà nehe. Tatainy hereko har wà, za'e wanupe. Hemiruze'eg 'ym oho putar tatahu pe wà nehe. Ipytunaw rupi wata ma'e wà, za'e wanupe.)\\nTeko nuzeruzar kwaw Zezuz rehe a'e wà rihi\\nA'e ma'e imume'u re oho Zezuz a'e wi teko wanuwi a'e kury. Uzeàmim oho wanuwi. 37 Wexak zepe Zezuz purumupytuhegatu kar haw iapo mehe wà. Nuzeruzar kwaw hehe wà. 38 Kwehe mehe Izai umume'u wanemiapo ràm a'e.\\nHezar, amume'u ze'eg azeharomoete har aha teko tetea'u wanupe ihe.\\nNuzeruzar kwaw heze'eg rehe a'e wà.\\nErexak kar nekàgaw wanupe ne.\\nNuzeruzar kwaw neze'eg rehe wà,\\ni'i Izai kwehe mehe a'e.\\n39 Nuzeruzar kwaw hehe a'e wà. Amo ae Izai ze'eg nezewe i'i a'e.\\n40 Tupàn a'e, numuehàpyhà kar kwaw waneha a'e wà.\\nNukwaw kar kwaw ma'e wanupe a'e.\\nA'e rupi nahehàpyhà kwaw wà kury. Nukwaw kwaw ma'e wà kury.\\nA'e rupi namukatu kwaw ihe wà nehe,\\ni'i Tupàn wanupe, i'i Izai kwehe mehe.\\n41 Nezewe i'i Izai a'e, ta'e wexak Zezuz ikàgaw ipuràg eteahy haw a'e xe, (upuahu pe a'e xe). Umume'u a'e ma'e pape rehe imuapyk pà a'e. 42 Amo Zutew wanuwihaw uzeruzar Zezuz rehe a'e 'ar mehe a'e wà. Numume'u kwaw hehe uzeruzar haw amogwer wanupe wà. Ta'e ukyze ze'eg kwehe arer kwaw par wanuwi wà xe.\\n— Amogwer tuwihaw hemono kar putar zemono'ogaw wi a'e wà nehe, i'i uzeupeupe wà. 43 — Tuwe teko uze'egatu herehe wà nehe, i'i agwer teko uzeupe wà. — Tuwe hekatu Tupàn pe nehe, ni'i kwaw uzeupe wà. A'e rupi numume'u kwaw Zezuz rehe uzeruzar haw wà.\\n— Heze'eg nuzawy kwaw purehe uzepyk ma'e a'e, i'i Zezuz teko wanupe a'e kury\\n44 Na'e uze'eg Zezuz oho wahyhaw rupi kury, teko wanupe kury.\\n— Aze teko uzeruzar herehe wà nehe, uzeruzar putar hemur kar har rehe wà nehe no.\\n45 Aze teko herexak wà nehe, wexak putar hemur kar har wà nehe no. 46 Azur ywy rehe tatainy ài ihe, Tupàn ze'eg imume'u pà purupe ihe. A'e rupi herehe uzeruzar ma'e nuiko kwaw ipytunaw rupi wata ma'e ài a'e wà nehe, ta'e ukwaw putar Tupàn ze'eg a'e wà nehe xe. 47 Aze teko wenu heze'eg a'e wà nehe, aze nuweruzar kwaw a'e wà nehe, nazepyk kwaw wanehe ko 'ar rehe ihe nehe. Ta'e nazur kwaw ko ywy rehe teko wanehe hezepyk pà ihe. Tatahu wi teko wapyro pà azur ihe. 48 Heze'eg nuzawy kwaw purehe uzepyk ma'e a'e. Aze teko nuzeruzar kwaw heze'eg rehe a'e wà nehe, aze naheko wer kwaw heremiruze'eg romo a'e wà nehe, ima'enukwaw putar heze'eg rehe a'e wà nehe, tatahu pe oho pà a'e wà nehe.\\n49 Naze'eg e kwaw ihe zutyka'i ihe. Heru hemur kar har umume'u kar a'e ma'e ihewe a'e. 50 Aze pezeruzar ize'eg rehe nehe, peiko putar ipyr tuweharupi nehe, tatahu pe peho pixik 'ym pà nehe. Heru hemuze'eg kar a'e, umume'u kar a'e ma'e ihewe a'e.","num_words":1676,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.267,"stopwords_ratio":0.474,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 13\\n— Pezewyr ikatu 'ygwer wi nehe, i'i Zezuz\\n1 A'e 'ar mehe teko uhem wà Zezuz pyr a'e wà. Umume'u ma'e izupe wà. — Amo 'ar mehe amo Karirez ywy rehe har a'e wà, uzuka ma'ea'yr oho Tupàn hàpuzuhu pe a'e wà. Karirez ywy rehe har na'ikatu kwaw tuwihaw Pirat pe a'e wà, a'e rupi Pirat omono kar zauxiapekwer a'e pe a'e wà. — Pezuka a'e Karirez ywy rehe har pe wà nehe, i'i wanupe. A'e rupi uzuka oho wà, i'i teko Zezuz pe wà. 2 Uze'eg Zezuz wanupe kury. — Màràzàwe tuwe umàno nezewe wà. Aipo iaiw wera'u amogwer Karirez rehe har wanuwi a'e wà. 3 Nan kwaw ty wà. Aze napezewyr kwaw penemiapo kwer ikatu 'ygwer wi nehe, pemàno putar wazàwe pe nehe no. 4 Amo 18 teko umàno kwez a'e wà no, ta'e tàpuz aiha katu ma'e u'ar wa'aromo a'e xe, Xirue taw pe a'e xe. Aipo iaiw wera'u amo Zeruzarez tawhu pe har wanuwi a'e wà. 5 Nan kwaw pa. Aze napezewyr kwaw penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi nehe, pemàno putar wazàwe pe nehe no.\\nZezuz umume'u ma'ywa 'yw i'a 'ym ma'e rehe ma'emume'u haw a'e kury\\n6 Na'e Zezuz uze'eg wà wanupe kury, ma'emume'u haw imume'u pà kury. — Heta ma'ywa 'yw amo awa ko pe a'e. Opo'o zepe i'a kwer oho a'e pe. Na'i'a kwaw. 7 Na'e i'i oko rehe uzekaiw ma'e pe kury. — Na'iruz kwarahy amumaw xe hezur pà i'a kwer hekar pà ihe. Naexak pixik kwaw. Ezuhaw imugwaw pà nehe, ta'e ma'ywa 'yw o'ok ikatu haw ywy wi a'e xe, i'i izupe.\\n8 Na'e uze'eg ima'e rehe uzekaiw ma'e izupe a'e. — Tuwe rihi, tuwe umumaw amo kwarahy u'àz pà nehe. Amuapirupiru putar ywy izypy pe nehe, amono putar ma'erepuxi ku'i kwer imu'a kar har izypy pe nehe no. 9 Aze i'a u'ar mehe nehe, ikatu nezewe mehe nehe. Aze na'i'a kwaw nehe, ezuhaw kar nehe, i'i uzar pe.\\nZezuz umukatu kuzà wata 'ym ma'e a'e kury\\n10 Mytu'u haw 'ar mehe upurumu'e Zezuz 'àm a'e, zutew wazemono'ogaw pe a'e. 11 Amo kuzà a'e pe hekon a'e. 18 kwarahy wereko uma'eahy romo. Tuweharupi ima'eahy. Ta'e wereko tekwe ikatu 'ym ma'e uzehe a'e xe. Wata iko uzepepog mà, upu'àm 'ym mà. 12 Hexak mehe Zezuz uhapukaz a'e. — Uhem nema'eahy haw kwez newi kury, i'i izupe.\\n13 Opokok hehe. Na'arewahy upu'àm kury. Uze'egatu Tupàn rehe. 14 Zemono'ogaw pe pureruze'eg ma'e wikwahy Zezuz pe a'e, ta'e upurumukatu mytu'u haw 'ar mehe a'e xe. — Uma'ereko kwez mytu'u haw 'ar mehe a'e, ze'eg kwehe arer heruzar 'ym pà a'e, i'i uzeupe. Na'e uze'eg a'e tuwihaw teko wanupe kury. — Ximumaw 6 'ar zanema'ereko pà zane. Xo a'e 'ar mehe pezur xe pezemukatu pà nehe. Pezur zo mytu'u haw 'ar mehe nehe, i'i wanupe.\\n15 Na'e Zanezar uze'eg wanupe kury. — Tupàn ze'eg heruzar mua'u har romo peiko pe. Pemume'u amo ma'e penemiapo ràm. Pezapo amo ae ma'e. Peraha peneimaw 'y pe mytu'u haw 'ar mehe, wamui'u kar pà. 16 Ko kuzà a'e, Àmàrààw izuapyr romo hekon a'e. Zurupari umumaw 18 kwarahy ma'erahy ipuraraw kar pà izupe a'e. Aipo na'ikatu kwaw mytu'u haw 'ar mehe imukatu haw Tupàn pe a'e, i'i ahyahy wanupe.\\n17 Iàmàtyry'ymar imaranugar ize'eg henu mehe wà. Amogwer teko a'e wà, hurywete a'e wà, ta'e uzapo ikatu ma'e a'e xe.\\nZezuz umume'u ma'eà'yz rehe ma'emume'u haw a'e kury\\n18 Uze'eg wi teko wanupe. — Ma'e nuzawy kwaw Tupàn pureruze'egaw a'e. 19 Tupàn pureruze'egaw nuzawy kwaw ma'eà'yz pixika'i ma'e mutar her ma'e a'e wà. Awa utym oho oko pe. Hezuz kury. I'yw itua'u kury. Wiràmiri uzapo waity hàkà rehe wà.\\nUze'eg Zezuz typy'ak imuapiruru kar haw rehe a'e kury\\n20 Upuranu wi Zezuz teko wanehe. — Ma'e nuzawy kwaw Tupàn pureruze'egaw a'e. Pixika'i izypy mehe. Uhua'u amo 'ar ipawire. 21 Kuzàgwer a'e wà, omono typy'ak imuapiruru kar haw pixika'i ma'e typy'ak inuromo a'e wà. Iapiruru tuwe typy'ak tetea'u.\\nUze'eg Zezuz uken pixika'i ma'e rehe a'e kury\\n22 Na'e wata Zezuz oho taw nàn a'e, upurumu'e pà a'e. Wata oho Zeruzarez tawhu kutyr kury. 23 Amo upuranu hehe. — Urezar, i'i izupe. — Màràn teko Tupàn upyro putar a'e wà nehe. Aze ru'u xo màràn teko zo upyro putar a'e wà nehe, i'i izupe. Na'e uze'eg Zezuz izupe.\\n24 Ezeagaw nereixe pà uken pixika'i ma'e rupi nehe. Ta'e teko tetea'u uzeagaw putar hupi wixe pà wà nehe xe. Nupuner kwaw wà nehe.\\n25 Tàpuz zar upu'àm putar nehe, uwàpytym putar uken nehe. — Urereixe wer ty, peze putar zepe izupe nehe. — Ewàpytymawok uken nehe ty, peze putar zepe izupe nehe. — Napukwaw kwaw ihe, ma'e wi pezur, i'i putar peme nehe. 26 — Kwa, urumai'u nepyr ure, peze putar zepe izupe nehe, — Erepurumu'e urereko haw pe ne, peze putar zepe izupe nehe. 27 — Napukwaw kwaw ihe, napeiko kwaw heremiruze'eg romo pe, i'i putar peme nehe. — Petyryk ihewi nehe, ta'e ikatu 'ym ma'e iapo har romo peiko pe xe, i'i putar peme nehe. 28 A'e 'ar mehe nehe, pexak putar penàmuz pe wà nehe: Àmàrààw, Izak, Zako. Pexak putar Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer paw rupi pe wà nehe no. Wiko putar Tupàn heko haw pe a'e wà nehe. Napeixe kwaw wapyr nehe. Katu pe pezai'o katu putar penàzgyrygyryz pà nehe.\\n29 Teko ywy nànànar a'e wà nehe, oho putar Tupàn pyr wà nehe. Wiko putar heko haw pe wà nehe. 30 Taikwepe har wiko putar tenataromo har romo a'e nehe. Tenataromo har wiko putar taikwepe har romo a'e nehe.\\nUzemumikahy Zezuz Zeruzarez tawhu pe har wanehe a'e kury\\n31 A'e 'ar mehe amo ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e ur Zezuz pyr a'e wà, izupe uze'eg pà a'e wà. — Eho xe wi nehe ty, ta'e Ero ipuruzuka wer nerehe a'e xe, i'i izupe wà.\\n32 Uze'eg Zezuz wanupe. — Ero a'e, awara ài hekon a'e. Peze'eg peho izupe nehe. — Zezuz umuhem kar tekwe ikatu 'ym ma'e puruwi a'e wà, upurumukatu oho iko a'e wà no. Kutàri uma'ereko iko a'e. Pyhewe uma'ereko putar a'e nehe no. Na'iruz 'ar pawire umumaw putar uma'ereko haw a'e nehe, peze peho Ero pe nehe, heze'eg imume'u pà nehe. 33 Ata wiwi putar aha nezewe heata awer zàwegatete nehe: kutàri, pyhewe, pyhegwepe nehe no. Na'ikatu kwaw Tupàn ze'eg imume'u har zuka haw amo ae taw pe. Xo Zeruzarez pe izuka haw ikatu teko wanupe.\\n34 Pe Zeruzarez tawhu pe har pe ty wà, pe Zeruzarez tawhu pe har pe ty wà, pezuka Tupàn ze'eg imume'u har pe wà, pezapizapi ize'eg herur har ita tetea'u pupe pe wà no, wazuka pà pe wà no. Tuweharupi hepuruàzuwàn wer zepe penehe ihe. Zapukaz omonokatu umemyr upepo iwy pe. Nezewegatete ihe no, heporomonokatu wer zepe penehe ihe no. Naheputar kwaw pe. 35 Iaiw putar peneko haw. Aha putar pewi ihe nehe. Kwehe naherexak kwaw pe nehe. Amo 'ar mehe peze'eg putar nezewe nehe, — Tuwe Tupàn uzapo ikatu ma'e izupe nehe, Zanezar her rehe ur ma'e pe nehe, peze putar nehe. A'e 'ar mehe herexak wi putar pe nehe.","num_words":1098,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.272,"stopwords_ratio":0.452,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg WANERUZE'EGAR WÀ 21\\nUmuàgà'ym wanemireko ràm Mezàmi izuapyapyr wanupe wà kury\\n1 A'e 'ym mehe Mipa tawhu pe, teko Izaew izuapyapyr umume'uahy ko uze'eg Tupàn pe wà. — Ni amo awa Mezàmi izuapyapyr nuwereko kwaw urerazyr wemireko romo a'e wà nehe, i'iahy Tupàn pe wà.\\n2 Teko oho Metew pe wà, Tupàn henataromo wiko pà wà. Upyta a'e pe 'aromo wà. Kwarahy heixe etea'i mehe we wiko a'e pe wà. Uzai'o upaw rupi wahyhaw rupi wà. 3 O Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar ne. Màràzàwe tuwe uzeapo a'e ma'e urewe a'e. Màràzàwe tuwe pitài Izaew ta'yr izuapyapyr ukàzym urewi a'e wà, i'i izupe wà.\\n4 Iku'egwer pe izi'itahy teko upu'àm wà kury. Uzapo amo ma'ea'yr hapy haw a'e pe Tupàn henataromo wà. Uzuka ma'ea'yr Tupàn henataromo wà. Omono ma'e Tupàn pe imuawyze kar har romo wà no. 5 — Izaew ta'yr izuapyapyr paw uzeupir oho Mipa pe Tupàn henataromo uzemono'og pà wà. Xo pitài zo noho kwaw wà. Mon aipo noho kwaw wà, i'i uzeupeupe wà. Ta'e a'e 'ym mehe uzapo amo ae wemimume'uahy kwer wà. — Aze amo noho kwaw zanezemono'ogaw pe wà nehe, xiuka a'e teko zane wà nehe, i'i ahyahy uzeupeupe a'e 'ym mehe wà.\\n6 Izaew upuhareko katu wànàm wà, Mezàmi izuapyapyr wà. — Kutàri amo zaneànàm ukàzym zanewi a'e wà, i'i uzeupe wà. 7 — Heta we màràmàràn awa Mezàmi izuapyapyr wà. Ma'e xiapo putar wanemireko ràm wanexak pà zane nehe. Ta'e ximume'uahy zanerazyr wamono 'ym àwàm Mezàmi wanupe wanemireko romo zane wà xe.\\n8 A'e rupi upuranu uzehezehe wà. — Ma'enugar Izaew ta'yr izuapyapyr noho kwaw Mipa pe Tupàn henataromo wà, i'i uzeupe wà. Na'e amo umume'u a'e oho 'ym ma'e kwer waner amogwer wanupe wà. — Zamez tawhu Zireaz pe har noho kwaw wà, i'i wanupe wà. 9 A'e rupi wenoz tawhu pe har pitàitàigatu wà. Ni amo Zamez Zireaz pe har nuiko kwaw a'e pe wà. 10 A'e rupi uze'eg nezewe uzeupeupe wà kury. — Ximono kar 12 miw awa ikàg wera'u ma'e a'e tawhu pe wà nehe, i'i uzeupeupe wà. — Pezuka Zamez Zireaz pe har pe wà nehe. Pezuka awa wà nehe. Pezuka kuzà wà nehe no. Pezuka kwarearer kuzàtàigwer wà nehe no. 11 Pezapo nezewe nehe. Pezuka awa paw pe wà nehe. Pezuka kuzà paw pe wà nehe no. Pezuka zo kuzà awa puhe uker pixik 'ym ma'e pe wà nehe, i'i teko zauxiapekwer wanupe wà.\\n12 Wexak 400 kuzà awa puhe oho pixik 'ym ma'e Zamez Zireaz pe wà. Weraha a'e kuzà Xiro Kànàà ywy rehe har pe upytu'u haw pe wà.\\n13 Omono kar uze'eg heraha har Mezàmi Itahu Himom pe wiko ma'e wanupe wà. — Zapytu'u zanezeàmàtyry'ym ire nehe kury, i'i wanupe wà. 14 A'e rupi Mezàmi uzewyr wà. Upyhyk a'e 400 kuzàwaza Zamez Zireaz parer wemireko romo wà. Nuhyk kwaw kuzà awa paw wanupe wà rihi. 15 A'e rupi teko upuhareko katu Mezàmi wà. Ta'e Tupàn hemimutar rupi pitài Izaew ta'yr ukàzym wanuwi a'e wà xe. 16 Na'e Izaew wanuwihaw uze'eg nezewe wà kury. — Naheta kwaw kuzà Mezàmi izuapyapyr wà kury. Ma'e xiapo putar wanemireko ràm wamono'og pà amogwer wanupe zane nehe. 17 Na'ikatu kwaw pitài Izaew ta'yr ikàzymaw. Xikar Mezàmi ipaw 'ym àwàm zane nehe. 18 Nupuner kwaw zanerazyr wanereko haw rehe wà, i'i teko wanupe wà. Uze'eg nezewe wà, ta'e a'e 'ym mehe omono ze'egaiw awa Mezàmi wanehe wà xe. A'e rupi nomono kwaw wazyr Mezàmi wanupe wanemireko romo wà. 19 Uhem etea'i Tupàn pe zanemynykaw Xiro tawhu pe iapo pyràm kury: (Xiro tawhu a'e, Metew huwake kwarahy hemaw ahurehe har kutyr har rehe tuz a'e, Eremona tawhu huwake kwarahy hemaw awyze har kutyr har rehe a'e. Teko oho Metew tawhu wi Xikez tawhu pe amo pe rupi wà. Xiro upyta a'e pe huwake kwarahy hemaw kutyr a'e).\\n20 A'e rupi Izaew wanuwihaw uze'eg Mezàmi wanupe wà kury. — Pezeàmim peho uwà tyw pupe nehe. 21 Peme'egatu nehe. Mynykaw 'ar mehe kuzàwaza Xiro pe har upynyk putar oho wà nehe. Pehem uwà tyw wi a'e 'ar mehe we nehe no. Tuwe pitàitàigatu upyhyk amo kuzàwaza wà nehe, Mezàmi ywy rehe waneraha pà wà nehe. 22 Nezewe mehe aze wanu uze'egahy wà urewe wà nehe, aze wakywyr uze'egahy wà urewe wà nehe, urupuner nezewe ure'e haw rehe nehe. — Tuwe upyta a'e pe wanemireko romo wà nehe, ta'e Zamez Zireaz waàmàtyry'ym mehe nurupyhyk kwaw kuzà Mezàmi paw wanupe ure xe. Napezuhaw kwaw peze'eg awer, ta'e napemono kwaw penazyr wanupe xe. Imunar penazyr wanehe wà, peze wanupe nehe, i'i tuwihawete awakwer wanupe wà.\\n23 A'e rupi weruzar Mezàmi Izaew wanuwihaw waze'eg wà. Pitàitàigatu wexaexak amo kuzàwaza wemireko ràm romo wà, wapynyk mehe wà. Weraha weko haw pe wà. Uzewyr uiwy pe wà. Uzapo wi wàpuz wà. Uzapo wi tawhu wà no. Upyta a'e pe wiko pà wà. 24 Amogwer Izaew uhem oho weko haw pe wànàm wanupe uiwy pe wà.\\n25 A'e 'ar rehe naheta kwaw tuwihawete Izaew waiwy rehe. Pitàitàigatu uzapo ma'e wemimutar rupi katete a'e wà.","num_words":785,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.448,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 25\\nXamuew imàno awer\\n1 Umàno Xamuew kury. Izaew paw uzemono'og imàno haw pe hehe uzai'o pà wà. Na'e utym hetekwer Hama pe wà. A'e re uhem Tawi oho ywyxiguhu Pàrà her ma'e pe kury.\\nTawi Amigaiw kury\\n2-3 Amo Karew izuapyr Namaw her ma'e Maom taw parer uma'ereko Karamew tawhu pe a'e. Hemetarer katu a'e. Heta 3 miw àràpuhàràn hawitu ma'e izupe wà. Heta miw àràpuhàrànete izupe wà no. Hemireko a'e, Amigaiw her romo a'e. Ipuràg eteahy hemireko. Ukwaw katu ma'e no. Imen na'ikatu kwaw a'e. Upuraraw kar ma'erahy tetea'u teko wanupe. Amo 'ar mehe wiko Namaw Karamew pe weimaw àràpuhàràn hawer imonohok pà. 4 Wiko Tawi ywyxiguhu pe. Ukwaw Namaw heko haw. 5 A'e rupi omono kar Tawi 10 kwàkwàmo Karamew pe wà. — Pekar Namaw nehe ty wà. — Nekatu pa, peze izupe herer rehe nehe, i'i wanupe. 6 — Peze'eg nezewe izupe nehe. — Hemyrypar ikatu ma'e. Tawi umur kar uze'egatu newe, neànàm wanupe no, nereko haw pe har wanupe no. 7 Ukwaw nereimaw hawer imonohokaw rehe nema'ereko haw a'e. Nereimaw wanehe uzekaiw ma'e wiko xe urepyr amo 'ar mehe wà. Nuruzapo kwaw ikatu 'ym ma'e wanupe ure. Karamew pe waneko mehe na'uremunar kwaw wama'e rehe ure. 8 Aze erepuranu wanehe nehe, umume'u putar a'e ma'e newe wà nehe no. Tawi wenoz ma'e iko newe. Uremuixe kar katu nereko haw pe ta'e uruzur xe kutàri mynykaw 'ar mehe ure xe. A'e rupi aze erepuner nehe, emur wyzài ma'e urewe neremiruze'eg wanupe nehe, nemyrypar Tawi pe nehe no, peze izupe nehe, heze'eg heraha pà izupe nehe, i'i Tawi uzehe we har wanupe. 9 Tawi rehe we har umume'u ize'eg oho Namaw pe uzar her rehe wà. Upyta iwazar haw hàro pà wà. 10 Uwazar Namaw kury. — Tawi Zexe ta'yr. Mo romo hekon a'e. Nainu pixik kwaw her ihe. Ko 'ar rehe heta tetea'u uma'ereko e ma'e uzar wi uzàn ma'e kwer a'e wà. 11 Heremi'u typy'ak a'e, 'y hema'e a'e no, hereimaw heremizuka kwer a'e wà no, amono putar ihewe uma'ereko ma'e wanupe ihe. Namono kwaw awa heremigwaw 'ym wanupe. Namono kwaw amo wanupe aze nakwaw kwaw wanur awer, i'i wanupe.\\n12 Tawi rehe we har uzewyr uzar pe wà. Umume'u Namaw ze'eg awer izupe wà.\\n13 Na'e uze'eg Tawi kury. — Pepyhyk petakihepuku nehe kury ty wà, i'i wanupe. Weruzar ize'eg paw rupi wà. Upyhyk Tawi utakihepuku a'e no. Uhem oho a'e wi 400 awa wanupi. Upyta 200 wanaikweromo wama'e rehe uzekaiw pà wà.\\n14 Amo Namaw pe uma'ereko ma'e uze'eg oho Amigaiw Namaw hemireko pe kury. — Aipo erekwaw uzeapo ma'e kwer. Tawi umur kar amo uze'eg herur har ywyxiguhu wi wà. Werur ize'eg zanezar pe wà. Uze'egahy wanupe xe wahem mehe. Werekoaiw wà no. 15 A'e ikatuahy zanewe amo 'ar mehe a'e wà. Nazaneputupyk pixik kwaw wà. Wapyr kaiwer pe urereko mehe na'imunar pixik kwaw urereimaw wanehe wà, ni urema'e rehe wà. 16 Uzekaiw katu urerehe pyhaw wà, 'aromo wà no, urereimaw wanehe urezekaiw mehe wà. 17 Nema'enukwaw katu ko ma'e rehe nehe. Aze ru'u erepuner putar amo ma'e iapo haw rehe nehe. Aze mo nan, upuner mo iaiw ma'e izeapo haw rehe zanezar pe nehe, iànàm wanupe nehe no. Iaiw tuwe a'e. Ni amo nupuner kwaw izupe uze'egaw rehe wà, i'i awa Amigaiw Namaw hemireko pe.\\n18 Na'arewahy upyhyk Amigaiw 200 typy'ak kury, mokoz hyruhu uwà tykwer pupe tynehem ma'e no, 5 àràpuhàràn hawitu ma'e imihir pyrer wà no, arozràn imupytàg pyrer 17 ma'e ipuhuz taw no, uwà uxinig ma'e kwer 100 haryw no, ma'e'a kwer pi her ma'e uxinig ma'e kwer 200 imuàtà pyrer no. A'e ma'e paw omono zumen wakupe pe kury. 19 Na'e uze'eg uma'ereko ma'e wanupe kury. — Eho herenataromo nehe. Aha putar penaikweromo ihe nehe no. Pemume'u zo ma'e hemen pe nehe, i'i wanupe.\\n20 Oho Amigaiw iko weimaw zumen iku'az kury. Pe iapar haw pe uwezyw mehe hexak 'ym mehe uwàxi Tawi hehe we har wanupi iata mehe. Ur Tawi iko ikutyr. 21 A'e 'ym mehe uze'eg Tawi uzeupe. — Màràzàwe tuwe apyro a'e awa heimaw ywyxig rehe waneko mehe ihe wà. Nazanemunar kwaw ima'e rehe. Kutàri ikatu 'ymaw umur ihewe hekuzaromo. Màràzàwe tuwe apytywà ihe, i'i uzeupe. Wikwahy a'e. 22 — Kwarahy ihem 'ym mehe we azuka putar a'e awa ihe nehe. Azuka putar hemiruze'eg upaw rupi katete ihe wà nehe no. Aze nazuka kwaw nehe, tuwe Tupàn uzepyk herehe nehe, i'i uzeupe.\\n23 Wexak Amigaiw Tawi kury. Hexak mehe wezyw na'arewahy weimaw wi. Wapyk upenàràg rehe henataromo. Umuhyk uwa ywy rehe ipy huwake. Uze'eg izupe. 24 Hezar einu heze'eg nehe. Ihe a'e ikatu 'ym ma'e iapo har romo aiko. 25 Ezekaiw zo Namaw rehe nehe. Ta'e na'ikatu kwaw a'e 'y. Her a'e, he'o ma'e i'i a'e. He'o ma'e romo hekon tuwe a'e. Ihe naexak kwaw awa neremimur karer ihe wà. 26 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nemupytu'u kar hehe nezepyk 'ym mehe we a'e. A'e rupi nerezuka kwaw. Amume'uahy ko ma'e newe hereko haw rehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e heko haw rehe ihe kury. Amo uzepyk putar neàmàtyry'ymar paw wanehe nehe, ikatu 'ym ma'e rehe newe ipurapo wer ma'e wanehe nehe no, Namaw rehe nehe no. 27 Hezar. Arur amo ma'e newe kury. Epyhyk kury. Emono nerehe we har wanupe nehe no. 28 Emunàn wyzài heremiapo kwer ikatu 'ym ma'e nehe. Tupàn nemuigo kar putar tuwihawete romo a'e nehe. Nezuapyapyr wiko putar tuwihawete romo a'e wà nehe no. Ta'e ne erezàmàtyry'ym iàmàtyry'ymar iko ne wà 'y. Nerezapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e nerekuwe mehe nehe. 29 Aze amo ur nekutyr nehe, aze uzeagaw nezuka pà nehe, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nezar nepyro putar temetarer tetea'u rehe uzekaiw ma'e romo nereko haw zàwenugar ài a'e nehe. Awa omomor ita muite uzewi wà. Nezewegatete Tupàn omomor putar neàmàtyry'ymar muite newi a'e wà nehe no. 30 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzapo putar ma'e newe wemimume'u kwer upaw rupi nehe. Izaew wanuwihawete romo nemuigo kar putar nehe no. 31 A'e ma'e izeapo mehe nehe, naheta kwaw ma'e nemuzemumikahy kar har nehe. Nerezemumikahy kwaw a'e 'ar mehe nehe, ta'e nerezuka e kwaw amo ne wà 'y. Ta'e nerezepyk kwaw amo wanehe ne no 'y. A'e ikatu ma'e paw newe iapo mehe nehe, nereharaz zo ihewi nehe, i'i Amigaiw Tawi pe.\\n32 Uwazar Tawi ize'eg izupe kury. — Tuwe teko paw umume'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar ikatuahy haw wà nehe. Ta'e nemur kar xe heruwàxi mà kutàri a'e xe. 33 Nekatuahy kutàri. Erekwaw katu ma'e ne. Ikatu ma'e erezapo kutàri. A'e rupi nazuka kwaw amo ihe wà. Nazepyk e kwaw amo wanehe. 34 Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemupytu'u kar ikatu 'ym ma'e newe iapo 'ym mehe a'e nehe. Amume'u ko ma'e Tupàn wikuwe ma'e Izaew wazar henataromo kury. Aze mo nerezàn iwer hekutyr, aze mo naheruwàxi iwer pe mo, pyhewe izi'itahy Namaw hemiruze'eg paw umàno putar mo wà. Te kwarearer umàno putar mo wà, i'i izupe.\\n35 Na'e upyhyk a'e ma'e Amigaiw hemirur kwer. Uze'eg wi izupe. — Ezewyr nereko haw pe kury. Ezemumikahy zo nehe. Azapo putar ma'e neremimutar rupi ihe nehe, i'i Tawi izupe.\\n36 Uzewyr umen ipyr. Wàpuz me hekon imen. Uzapo mynykawhu iko tuwihawete ài. Uka'u. Hurywete. A'e rupi hemireko numume'u kwaw uzeapo ma'e kwer izupe. Iku'egwer pe kury. 37 Nuka'u kwaw a'e kury. A'e rupi umume'u a'e ma'e paw izupe. Na'e amo ma'eahy haw iaiw ma'e uhem izupe kury. Nupuner kwaw uzemumyz haw rehe. 38 Umumaw 10 'ar nezewe. Na'e Tupàn umuma'eahy kar Namaw kury. A'e rupi umàno a'e kury.\\n39 Amo umume'u imàno awer oho Tawi pe wà. Henu mehe uze'eg Tawi. — Ximume'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikatu haw nehe. A'e ae uzepyk Namaw rehe herekuzaromo a'e. Ta'e Namaw uze'eg zemueteahy zepe herehe a'e xe. Uzuka Tupàn Namaw a'e. A'e rupi ihe hemiruze'eg ihe, nazuka kwaw ihe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzepyk Namaw rehe iaiw paw hekuzaromo, i'i. Na'e omono kar Tawi uze'eg Amigaiw pe. — Eiko heremireko romo nehe, ere izupe nehe, i'i wemiruze'eg wanupe. 40 Hemiruze'eg oho Karamew tawhu pe wà. Uze'eg kuzà pe wà. — Tawi uremur kar xe a'e. Ne ureraha putar izupe nehe. Ereiko putar hemireko romo nehe, aze ikatu newe nehe, i'i izupe wà.\\n41 Wapyk Amigaiw upenàràg rehe kury. Umuhyk uwa ywy rehe. — Aiko Tawi pe uma'ereko e ma'e romo ihe. Aze uputar nehe, apuez putar uma'ereko ma'e hàpuz me har wapy ihe nehe, i'i wanupe.\\n42 Na'arewahy upu'àm kury. Uzeupir weimaw zumen ikupe pe. Weraha 5 uma'ereko ma'e kuzà uzeupi wà. Wata Tawi pe uma'ereko ma'e wanupi wà kury, heko haw pe oho pà wà kury. Wiko hemireko romo kury.\\n43 A'e 'ym mehe Tawi upyhyk Aenuà Zereew pe har wemireko romo. Na'e Amigaiw wiko hemireko romo a'e no. 44 A'e 'ar rehe omono Xau wazyr Mikaw her ma'e Tawi hemireko kwer, Pawxi Arai ta'yr Karim pe har pe a'e, hemireko romo a'e.","num_words":1392,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.42,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZAKARI 2\\nIpuahu zàwenugar 3 haw: amo ma'e puku haw hagaw paw\\n1 Aexak amo ae ma'e hepuahu zàwenugar pe ihe kury. Aexak amo awa amo ma'e puku haw hagaw paw opo pe ipyhyk mehe ihe. Na'e apuranu hehe. 2 — Ma'e pe ereho putar nehe, a'e izupe. Uwazar heze'eg ihewe. — Agaw putar Zeruzarez ipuku haw nehe, ipupy uhu haw nehe no, i'i ihewe.\\n3 Na'e aexak Tupàn heko haw pe har ihewe uze'eg ma'e kwer ihem mehe ihe kury. Amo Tupàn heko haw pe har ur huwàxi mà. 4 Uze'eg Tupàn heko haw pe har ràgypy izupe kury. — Ezàn na'arewahy kwàkwàmo puku haw hagaw paw hereko har pe neze'eg pà kury. — Heta wi putar Zeruzarez pe har wà nehe. Heta tetea'u putar teko a'e pe wà nehe. Heta tetea'u putar ma'ea'yr a'e pe wà nehe no. Teko nupuner kwaw pàrirogaw tàtà ma'e tawhu izywyr har iapo haw rehe wà nehe, ta'e heta tetea'u putar tuwe teko a'e pe wà nehe xe. 5 Nezewe i'i Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. A'e ae wiko putar pàrirogaw romo tata iapo pyrer Zeruzarez izywyr a'e nehe. Wiko putar a'e tawhu pupe nehe. Wexak kar putar ukàgaw upuràg eteahy haw a'e pe purupe nehe no.\\nIzaew izuapyapyr wamuhem kar awer uzemunehew paw wi\\n6-7 Uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e teko wemiaihu wanupe. — Peinu katu ko ze'eg nehe. Peinu katu ko ze'eg nehe. Pe Mawiron pe har wanemipyhyk kwer pe wà. Pezàwehem a'e wi nehe. Pezàwehem peho a'e ywy kwarahy hemaw awyze har kutyr har wi nehe. Apumuhàmuhàz ywy nànàn ihe. Nezewe rehe we uhem Zeruzarez pe pezewyr haw 'ar kwez kury, i'i Tupàn.\\n8 Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e umur ukàgaw ihewe kury. — Emume'u ko heze'eg teko heremiaihu wanemetarer heraha arer wanupe nehe, i'i ihewe. Nezewe ize'eg. — Heremiaihu waàmàtyry'ymar nuzawy kwaw heàmàtyry'ymar ihewe. 9 A'e rupi ihe ae apuàmàtyry'ym putar ihe nehe. Araha kar putar penemetarer paw pewi nehe, penemipyhyk kwer wanupe nehe, i'i Tupàn peme, a'e wanupe. A'e ma'e izeapo mehe pekwaw putar Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e heremimur karer romo heko haw nehe, a'e wanupe.\\n10 Uze'eg wi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. — Zeruzarez pe har wà. Pezegar penurywete haw rehe nehe. Ta'e azur putar pepyr hereko pà ihe nehe xe, i'i wanupe.\\n11 A'e 'ar mehe teko ywy tetea'u rehe har uzemono'og putar wà Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hehe we wà nehe. Wiko putar hemiruze'eg romo wà nehe. Wiko putar wapyr nehe, wanehe we nehe. A'e mehe Izaew ukwaw putar Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e hemono kar arer romo heko haw a'e wà nehe. 12 Zuta ywy uzeapo wi ywy Tupàn pe ikatuahy ma'e ipehegwer romo nehe. Zeruzarez uzeapo wi tawhu Tupàn hemixak kwer romo nehe no.\\n13 Tuwe teko paw upytu'u uze'eg ire Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo wà nehe. Ta'e ur weko haw ikatuahy ma'e wi wemiaihu wanehe we wiko pà a'e nehe xe.","num_words":456,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.242,"stopwords_ratio":0.498,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg WANERUZE'EGAR WÀ 1\\n1 Zuzue imàno re Izaew uze'eg Tupàn pe wà, hehe upuranu pà wà. — Ma'enugar Izaew izuapyapyr ràgypy uzàmàtyry'ym putar Kànàà ywy rehe har wà nehe, i'i izupe wà.\\n2 Uze'eg Tupàn wanupe.\\n— Zuta izuapyapyr a'e wà nehe, a'e ràgypy oho putar waàmàtyry'ym pà a'e wà nehe, i'i wanupe. — Ta'e amur Kànàà waiwy Izaew wanupe ihe xe, i'i wanupe.\\n3 Na'e Zuta izuapyapyr uze'eg Ximeàw izuapyapyr wanupe wà. — Peho urerupi ureywy ràm me nehe, Kànàà rehe har wàmàtyry'ym pà nehe. Waneityk ire oroho putar penupi ure nehe no, i'i wanupe. A'e rupi Ximeàw oho wanupi wà. 4 Uzàmàtyry'ym Zuta izuapyapyr Kànàà ywy rehe har wà, Perize izuapyapyr wà no. Tupàn upytywà wà. A'e rupi weityk wà. Uzuka 10 miw awa Mezek tawhu pe har wà. 5 Wexak Mezek pe har wanuwihawete a'e pe wà no. Uzàmàtyry'ym oho wà no. Umuzàn kar Kànàà wà, Perize wà no. 6 Mezek pe har wanuwihawete uzàn oho a'e wi. Zuta uzàn haikweromo wà. Upyhyk wà. Omonohok ikwàhu wà, omonohok ipyhàhu wà no. 7 Na'e Mezek pe har wanuwihawete uze'eg wanupe. — Azapo nezewe haw 70 tuwihawete wanupe ihe, wakwàhu wapyhàhu imonohok pà ihe. U'u temi'u kurer heywyrapew wi u'ar ma'e kwer wà. Kutàri Tupàn umekuzar heremiapo kwer kwez ihewe kury, i'i tuwihawete Izaew wanupe. Werur zauxiapekwer a'e tuwihawete Zeruzarez tawhu pe wà. Umàno a'e pe.\\nWeityk Zeruzarez Emerom wà kury\\n8 Na'e Zuta izuapyapyr uzàmàtyry'ym Zeruzarez pe har wà kury. Uzuka teko a'e pe har wà. Umunyk tata wanàpuz wanehe wà no. 9 A'e re Zuta izuapyapyr uzàmàtyry'ym amogwer Kànàà pe har oho wà kury: ywytyr rehe har wà, ywyxig Negew her ma'e rehe har wà no, ywytyr heta 'ymaw Zuta waiwy rehe har rehe har wà no. 10 Oho Kànàà Emerom tawhu pe har wakutyr wà. Weityk na'iruz tuwihawete a'e pe wà: Xezaz, Aimà, Tawmaz. Anak ta'yr romo wanekon wà.\\nNemir imumaw paw\\n11 A'e wi oho Nemir tawhu pe har wakutyr wà. (Kiriat-Xeper tawhu her inugwer a'e.) 12 Na'e Karew uze'eg zauxiapekwer wanupe a'e kury. — Aze amo awa oho Kiriat-Xeper tawhu kutyr nehe, aze weityk a'e pe har wà nehe, tawhu ipyro pà nehe, amono putar herazyr Akixa izupe hemireko romo ihe nehe, i'i Karew.\\n13 Otoniew Kenaz ta'yr Karew tywyr upyro Nemir tawhu oho a'e, uzehe we har wanupi a'e. A'e rupi Karew omono wazyr Akixa izupe hemireko romo. 14 Otoniew wapyr wiko mehe amo 'ar mehe Akixa wenoz ma'e umen pe a'e. — Enoz amo ywy pehegwer heko ràm romo heru pe nehe, i'i izupe. (Nuenoz kwaw watyw pe a'e.) A'e rupi Akixa oho heko haw pe. Wezyw weimaw zumen wi. — Ma'e apuner iapo haw rehe newe ihe, i'i tu Karew izupe.\\n15 — Ezapo amo ikatu ma'e ihewe nehe. Emur ywy pehegwer Negew rehe har ihewe. Naheta kwaw 'y a'e pe. Emur ytyzuzàmaw ihewe nehe no, i'i izupe. Omono Karew ytyzuzàmaw izupe. Amo ywate wanuz amo wà. Amogwer ywytyr iwy pe wanuz wà no.\\nZuta, Mezàmi iànàm hurywete wà kury\\n16 Moizez tatyw izuapyapyr wà, Kene parer wà, uzeupir Zeriko tawhu inàzàràn heta haw wi wà, Zuta izuapyapyr wanupi wà, ywyxiguhu Negew her ma'e pe wà. Amarek izuapyapyr wiko a'e ywy rehe wà. A'e teko oho Amarek izuapyapyr wapyr a'e pe wà.\\n17 Na'e Zuta izuapyapyr wà, tyky'yr Ximeàw izuapyapyr wà no, oho Kànàà Zepat tawhu pe har wakutyr wà kury. Weityk tawhu upaw rupi wà, imumaw pà wà. A'e rupi ko 'ar rehe Horoma a'e tawhu her romo a'e kury. Imumaw pyrer i'i her zaneze'eg rupi.\\n18 Zuta nupyro kwaw amo tawhu wà no: Kaz, Akerom, Ekerom. Nupyro kwaw ywy a'e tawhu iwyr har wà no. 19 Tupàn wiko Zuta wanehe we a'e. Upyro ywy ywytyr rehe har paw wà. Nupuner kwaw teko yryhu iwyr har wazuka haw rehe, ta'e heta ywyramawa ita tàtà ma'e iapo pyrer wanupe a'e xe. 20 Omono Emerom tawhu Karew pe wà, ta'e nezewe haw iapo àwàm Moizez umume'u wanupe kwehe mehe a'e xe. Umuhem kar Karew a'e na'iruz Anak ta'yr a'e wi wà. 21 Mezàmi izuapyapyr nupuner kwaw Zepu izuapyapyr Zeruzarez tawhu wi wamuhem kar haw rehe wà. Te ko 'ar rehe Zepu wiko Zeruzarez tawhu pe Mezàmi wapyr wà.\\nZuzue iànàm umumaw Metew pe har wà\\n22 Zuze izuapyapyr, Eparai izuapyapyr her ma'e, Manaxe izuapyapyr her ma'e, uzàmàtyry'ym Metew tawhu pe har oho wà. 23 Omono amo awa Metew tawhu hexak kar pà wanupe wà. Iruz a'e tawhu her kwehe arer romo a'e. 24 A'e awa uhem tawhu huwake wà. Wexak amo awa tawhu wi ihem mehe wà. Uze'eg izupe wà. — Aze erexak kar tawhu pupe urereixe àwàm nehe, uruzapo putar ikatu ma'e newe nehe, i'i izupe wà.\\n25 A'e rupi wexak kar waneixe àwàm wanupe. Uzuka tawhu pe har paw wà. Xo a'e awa zo a'e, iànàm zo a'e wà no, nuzuka kwaw a'e wà. 26 Oho Ete ywy rehe har waneko haw pe wà. Uzapo amo tawhu a'e pe wà. Omono Iruz a'e tawhu pe her romo wà. Te ko 'ar rehe her romo a'e.\\nTeko imono kar pyr 'ym wà\\n27 Manaxe izuapyapyr wà, nupuner kwaw Mete-Xà tawhu pe har wamuhem kar haw rehe wà. Nupuner kwaw amo tawhu pe har wamuhem kar haw rehe wà no: Tanak pe har wà, Nor pe har wà, Imireàw pe har wà, Mezin pe har wà, amogwer taw pixik ma'e pe har wà. Ta'e Kànàà heko wer tuwe a'e ywy rehe azeharomoete a'e wà xe. 28 Amo kwarahy pawire Izaew ikàg wera'u wà. Umuma'ereko kar tetea'u Kànàà pe har wà. Numuhem kar kwaw upaw rupi wà, a'e ywy wi wà.\\n29 Eparai izuapyapyr numuhem kar kwaw Kànàà Zezer tawhu pe har wà. Kànàà a'e pe har wiko wi wi a'e pe Eparai wainuromo wà.\\n30 Zemurom izuapyapyr numuhem kar kwaw Kànàà Kitoron tawhu pe har wà, Naro tawhu pe har wà no. Upyta a'e pe wainuromo wà. Umuma'ereko kar tuwe wà.\\n31 Azer izuapyapyr numuhem kar kwaw amo tawhu pe har wà. Na'aw tawhu waner xe wà: Ako, Xitom, Araw, Akaziw, Ewma, Apeka, Heow. 32 A'e rupi Azer wiko a'e pe Kànàà wainuromo wà no.\\n33 Napitari izuapyapyr numuhem kar kwaw teko Mete-Xemez tawhu pe har wà, Met-Anat tawhu pe har wà no. A'e rupi Napitari wiko Kànàà wainuinuromo wà no. Met-Xemez pe har wà, Met-Anat pe har wà no, wiko Napitari wanupe uma'ereko e ma'e romo wà kury.\\n34 Amohe ywy rehe har wà, umupyta kar Nà izuapyapyr ywytyruhu rehe wà. A'e rupi Nà nupuner kwaw ywy ywytyruhu heta 'ymaw rehe weko haw rehe wà. 35 Amohe upyta amo tawhu Ere ywytyruhu rehe har rehe wà: Aezarom, Xarami. Zuze izuapyapyr ikàg wewer tuweharupi wà. Amo 'ar mehe ikàg tuwe wà. A'e rupi umuma'ereko kar Amohe uzeupe wà no. 36 Amohe waiwy uzypyrog ywytyruhu rehe, teko wazeupir haw zawazyr her ma'e pe. A'e wi oho Xera ikupe kutyr wà kury.","num_words":1087,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.25,"stopwords_ratio":0.443,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg TANIEW 1\\nKwàkwàmo Izaew izuapyr wiko Namukononozor hàpuzuhu pupe wà\\n1 Zeoaki Zuta ywy rehe har wanuwihawete romo heko mehe, na'iruz haw kwarahy mehe, Namukononozor Mawiron wanuwihawete uzàmàtyry'ym Zeruzarez tawhu pe har wà a'e wà kury. 2 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e weityk kar a'e tawhu Namukononozor pe a'e. Upyhyk kar amo ma'e hekuzar katu ma'e Tupàn Hàpuzuhu pupe har izupe a'e wà no. Namukononozor weraha a'e ma'e weko haw pe Mawiron tawhu pe wà. — Pemono a'e ma'e hezar hagapaw hàpuz me nehe, temetarer imonokatu haw pupe nehe, i'i wemiruze'eg wanupe.\\n3 Na'e tuwihawete Namukononozor wenoz Apenaz uzeupe kury. Wiko uma'ereko ma'e tàpuzuhu pe har wanuwihaw romo a'e. Uze'eg nezewe izupe. — Eme'e Izaew heremipyhyk kwer wanehe nehe. Exaexak amo kwàkwàmo tuwihawete iànàm ne wà nehe. Exaexak amo awa hemetarer katu ma'e kwer wana'yr ne wà nehe no, i'i izupe. 4 Xo kwàkwàmo ipuràg eteahy ma'e exaexak ne wà nehe. Aze heta amo ikatu 'ymaw amo rehe nehe, ezar nehe: hehàpyhà 'ym ma'e, iapyha 'ym ma'e, ipàri ma'e. Xo na'arewahy uzemu'e ma'e zo exak ne wà nehe. Exaexak ma'e kwaw par ne wà nehe. Nezewe mehe upuner uma'ereko haw rehe heràpuzuhu pupe wà nehe. Tuwe uzemu'e Mawiron waze'eg rehe wà nehe. Uzemu'e putar Mawiron wanàmuzgwer waze'eg rehe wà nehe no. 5 Erekwaw heremi'u tuweharupi har ne. Erekwaw ma'ywa tykwer heremi'u tuweharupi har no. Tuwe wanemi'u ràm tuweharupi har nuzawy kwaw heremi'u nehe, i'i izupe. — Na'iruz kwarahy emumaw wamuàgà'ym pà nehe. A'e re uzypyrog putar heràpuzuhu pupe uma'ereko pà wà nehe, i'i izupe. 6 Wexaexak kwàkwàmo oho a'e wà kury. Hexak pyrer wainuromo heta 4 kwàkwàmo Zuta izuapyapyr wà. Na'aw waner xe wà: Taniew, Anani, Mizaew, Azari. 7 Apenaz omono amo waner uze'eg rupi har wanupe. Na'aw waner ipyahu ma'e xe wà. Mewtexazar, Xanarak, Mezak, Amenenek.\\n8 Nezewe i'i Taniew uzeupe kury. — Aze a'u tuwihawete hemi'u nehe, aze ai'u ma'ywa tykwer pupe nehe, aiko putar ikatu 'ym ma'e romo Tupàn henataromo ihe nehe, i'i. A'e rupi uze'eg oho Apenaz pe kury. — Hepytywà a'e ma'e wi hemunyryk kar pà nehe, i'i izupe. 9 Tupàn umuigo kar Apenaz Taniew imyrypar romo kury. A'e rupi ipurupytywà wer hehe. 10 Nezewe rehe we Apenaz ukyze tuwihawete wi. A'e rupi uze'eg nezewe Taniew pe.\\n— Tuwihawete hezar a'e, a'e ae umume'u penemi'u ràm a'e, pei'u àwàm a'e no. Aze ume'e penehe nehe, — Napekàg kwaw izypy mehe peneko awer zàwe, aze i'i peme nehe, — Napekatu kwaw ko 'ar rehe amogwer kwàkwàmo wazàwe nehe, aze i'i peme nehe, penehe ume'e mehe nehe, hezuka putar nehe. Peiko putar hezuka arer ài romo nehe, i'i wanupe.\\n11 Apenaz umuzekaiw kar a'e zauxiapekwer a'e 4 kwàkwàmo wanehe a'e wà: Taniew, Anani, Mizaew, Azari. Na'e Taniew uze'eg oho a'e zauxiapekwer pe kury.\\n12 — Aenoz putar amo ma'e newe ihe nehe kury. Eagaw nezewe haw nehe. Emumaw 10 'ar xo kumana'i zàwenugar imur pà zo urewe ureremi'u romo nehe. Xo 'y pupe zo urui'u putar nehe no. 13 A'e 10 'ar pawire eme'e urerehe nehe. Eme'e amo kwàkwàmo tuwihawete hemi'u i'u har wanehe nehe no. Aze urerexak àwàm ikatu newe nehe, ezapo neremimutar urewe nehe, i'i Taniew zauxiapekwer pe.\\n14 — Ikatu, i'i zauxiapekwer izupe. Na'e umumaw 10 'ar hemiapo kar haw iapo pà. 15 10 'ar paw ire, a'e 4 kwàkwàmo Izaew izuapyr ikatu wera'u kwàkwàmo tuwihawete hemi'u i'u har wanuwi wà kury. Ikàg wera'u wanuwi wà no. 16 Na'e zauxiapekwer upytu'u tuwihawete hemi'u a'e 4 kwàkwàmo wanupe i'u kar ire kury. U'u kar xo kumana zàwenugar zo wanupe kury.\\n17 Tupàn ukwaw katu kar Mawiron wapape a'e 4 kwàkwàmo wanupe. Ukwaw katu kar wanemigwaw wanupe no. Amo ma'e iapo haw omono Taniew pe no. Omono puahu imume'u katu haw izupe, puahu zàwenugar imume'u katu haw izupe no.\\n18 — Umumaw putar na'iruz kwarahy uzemuàgà'ym pà wà nehe, i'i tuwihawete Namukononozor izypy mehe a'e. Upaw na'iruz kwarahy kury. A'e rupi Apenaz weraha kwàkwàmo paw tuwihawete henataromo wà kury. 19 Tuwihawete uze'eg wanupe. Wexak a'e 4 wakatu haw: Taniew, Anani, Mizaew, Azari. Naheta kwaw amo wazàwenugar a'e pe wà. A'e rupi upyta tuwihawete hàpuzuhu pupe uma'ereko pà wà. 20 Aze tuwihawete ipurukwaw wer amo zawaiw katu ma'e rehe, aze xo ma'e kwaw katu har zo upuner a'e ma'e imume'u haw rehe, aze xo ma'e kwaw par zo upuner a'e ma'e imume'u haw rehe, wenoz a'e 4 kwàkwàmo uzeupe wà. Ta'e ukwaw katu wera'u ma'e wà xe, ma'e kwaw katu har Mawiron pe har wanuwi upaw rupi katete wà xe. Ukwaw wera'u ma'e ikwaw pyr 'ym a'e wà no, imume'u haw Mawiron pe har wanuwi upaw rupi katete wà no.\\n21 Taniew upyta tuwihawete hàpuzuhu pe te Xiru Mawiron wanuwihawete romo heko haw izypyrog mehe.","num_words":735,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.399,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg XOPONI 3\\nZeruzarez pe har wanehe izepyk àwàm, wazepyro àwàm no\\n1 Ezemumikahy nehe, Zeruzarez. Ta'e nereputar kwaw Tupàn nezar romo ne xe. Ta'e netynehem imunar ma'e wapupe ne xe. Tuweharupi erepuraraw kar ma'erahy nepupe har wanupe. 2 Zeruzarez na'ipurenu wer kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ize'eg rehe. Nuputar kwaw weruze'egaw no. Nuzeruzar kwaw uzar rehe. — Hepytywà pe nehe, ni'i kwaw izupe. 3 Tuwihaw a'e pe har nuzawy kwaw zàwàruhu iriàw okororo ma'e wà. Pureruze'eg ma'e a'e pe har nuzawy kwaw awarahu hehaite ma'e wà. U'u ma'e paw pitài haw rupi. Nomonokatu kwaw wemi'u ràm ikurer iku'egwer pàràm romo wà. 4 Tupàn ze'eg imume'u mua'u har wiko wera'u wà. Hemu'em teko wanupe wà. Xaxeto uzapo iaiw ma'e Tupàn Hàpuzuhu pupe wà. Nuweruzar kwaw Tupàn ze'eg wà. 5 Nezewe rehe we Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko a'e tawhu pe. Tuweharupi xo ikatu ma'e zo uzapo. Nuzawy pixik kwaw. Tuweharupi ku'em mehe uzapo kar ikatu ma'e. Teko ikatu 'ym ma'e uzapo wiwi iaiw ma'e oho waiko wà. Na'imaranugar kwaw wemiapo rehe wà.\\n6 Nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. — Amumaw amo ywy rehe har tetea'u ihe wà. Aeityk tawhu tetea'u ihe wà. Azukazuka tàpuz aiha katu ma'e, ma'e rehe ume'egatu haw no. Amuaiw pe tawhu myter pe har tetea'u wà no. A'e tawhu uzeapo ywyxiguhu romo wà kury. Naheta kwaw teko a'e pe wiko ma'e wà kury. 7 Nezewe aze'eg hezeupe. — Heremiaihu hemuwete katu putar a'e wà nehe, a'e zepe hezeupe. — Uruputar nepureruze'egaw ure nehe, i'i putar ihewe wà nehe, a'e zepe hezeupe. — Azepyk tetea'u wanehe ihe. Naheharaz kwaw hezepyk tetea'u haw wi wà nehe, a'e zepe hezeupe. Nan kwaw nezewe. Uzeagaw wera'u ikatu 'ym ma'e iapo pà wà, i'i Tupàn uzeupe a'e.\\n8 A'e rupi nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e kury. — Peàro he'ar nehe. A'e 'ar mehe apu'àm putar nehe. A'e mehe amume'u putar teko ywy nànànar wanemiapo kwer nehe. Azepyk putar wanehe a'e 'ar mehe nehe. Amono'og putar teko ywy nànànar wamuwà wà nehe. Amono'og putar tuwihawete paw wà nehe no, wanehe hezepyk pà nehe. Upuraraw putar hekwahy haw wà nehe. Ta'e azakook putar hekwahy haw wanehe tata ài ihe nehe xe. Hekwahy haw tata zàwenugar wapy putar ywy paw nehe.\\n9 Na'e amupytu'u kar putar teko tupàn a'ua'u wamuwete katu re wà nehe. Xo ihe zo hemuwete katu putar wà nehe. Aiko Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e romo ihe. — Hereruzar pe nehe, a'e putar teko paw wanupe nehe. Upaw rupi hemuwete katu putar tupàn a'ua'u imuwete katu awer zàwe wà nehe. 10 Heremiaihu ywy nànàn uhàuhàz ma'e ur putar ma'ea'yr wazuka pà herenataromo wà nehe. Te tawhu Exio ywy rehe har muite wera'u ma'e wi wanur putar wà nehe. 11 Pe heremiaihu pe. Pemumaw kwarahy tetea'u heputar 'ym pà pezar romo. A'e 'ar mehe nehe, pepytu'u putar heputar 'ym awer rehe pemaranugar ire nehe. Ta'e amukàzym kar putar wiko wera'u ma'e pemyter wi wà nehe xe. Amukàzym kar putar heko kateteahy wera'u ma'e pemyter wi wà nehe no. Napeiko wi pixik kwaw wiko wera'u ma'e heywytyr imonokatu pyrer rehe nehe. 12 Amuigo kar putar amo teko Zeruzarez pupe ihe wà nehe. A'e teko nuiko wera'u kwaw amogwer wanuwi wà nehe. Nuiko wera'u kwaw ihewi wà nehe. Ma'e kwaw katu har romo wanekon putar wà nehe. Uzeruzar putar herehe wà nehe. 13 Teko Izaew wikuwe ma'e ràm a'e wà nehe, nuzapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e a'e wà nehe. Nahemu'em pixik kwaw wà nehe. Nuzeagaw pixik kwaw amogwer teko wanupe wemu'em pà wà nehe. Uhyk putar temi'u wanupe nehe. Ni amo zauxiapekwer nuzàmàtyry'ym kwaw wà wà nehe. Nukyze kwaw amo wanuwi wà nehe.\\nZegar haw Tupàn imuwete katu haw\\n14 Teko Izaew wà. Pezegar Tupàn pe ikatu haw rehe nehe.\\nPenurywete nehe, Zeruzarez pe har wà.\\nPemume'u Tupàn ikatu haw pepy'a pupe upaw rupi nehe.\\n15 Kwehe mehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u penehe uzepyk àwàm a'e. Umumaw a'e uze'eg awer. Nuzepyk kwaw penehe nehe.\\nUmunyryk kar wàmàtyry'ymar paw wemiaihu wanuwi wà.\\nTupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew Wanuwihawete wiko penehe we a'e.\\nA'e rupi, pekyze zo iaiw paw wi nehe.\\n16 Uhem putar amo 'ar nehe. A'e 'ar mehe teko uze'eg putar Zeruzarez pe wà nehe.\\n— Pekyze zo nehe, teko Xiàw rehe har wà.\\nPezemumikahy zo nehe. Peityk zo pekàgaw pezewi nehe no.\\n17 Ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pezar wiko penehe we a'e xe.\\nIkàg a'e. Pepyro putar nehe.\\nHurywete putar penehe nehe.\\nPeamutar katu, a'e rupi umur putar peneko haw pyahu ma'e peme nehe.\\nUzegar putar Tupàn nehe. Hurywete putar nehe.\\n18 Teko uzapo mynykawhu urywete haw romo wà. Nezewegatete Tupàn hurywete putar penehe nehe.\\nNezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e a'e kury.\\n— Amunyryk kar putar iaiw ma'e peme uzeapo etea'i ma'e pewi ihe nehe.\\nApupyro putar ikatu 'ymaw wi nehe.\\n19 A'e 'ar ihem mehe nehe,\\nazepyk putar a'e peàmàtyry'ymar wanehe nehe.\\nApyro putar pàri ma'e wà nehe.\\nAmono'og wi putar uhàuhàz ma'e kwer wamuwà ihe wà nehe.\\nAmo pemumaranugar kar ywy nànàn peneko mehe wà.\\nAmo 'ar mehe a'e teko umume'u putar pekatu haw wà nehe. Pekàg wi putar nehe no.\\n20 A'e 'ar ihem mehe nehe,\\napomono'og putar nehe, peiwy rehe penerur wi pà nehe.\\nApumuigo kar wi putar hemetarer katu ma'e romo nehe.\\nTeko ywy nànànar ukwaw putar pekàgaw wà nehe. Teko ywy nànànar uzeruze'eg putar penehe wà nehe.\\nIhe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e amume'u ko ma'e kwez ihe.","num_words":844,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.236,"stopwords_ratio":0.48,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg XIAK 2\\nPezekaiw katu hemetarer ma'e wanehe nehe. Pezekaiw katu hemetarer 'ym ma'e wanehe nehe no\\n1 Herywyr wà. Peiko Zanezar Zezuz Zaneruwihawete rehe uzeruzar ma'e romo pe, Zanezar ikàg ma'e ipuràg eteahy ma'e rehe uzeruzar ma'e romo pe. Aze teko ur pezemono'ogaw pe wà nehe, pezekaiw katu wanehe paw rupi nehe. Aze hemetarer katu ma'e romo wanekon wà nehe, pezekaiw katu wanehe nehe. Aze hemetarer 'ym ma'e romo wanekon wà nehe, pezekaiw katu wanehe nehe no. 2-4 Aze amo hemetarer katu ma'e ur pezemono'ogaw pe nehe, kwàku'aw har hekuzar katu ma'e imunehew pà nehe, kamir hekuzar katu ma'e imunehew pà nehe, pemuapyk kar tenaw rehe nehe, aze heta we apykaw nehe. Aze hemetarer 'ym ma'e ur pezemono'ogaw pe nehe, kamir imu'i pyrer imunehew pà nehe, pemuapyk kar tenaw rehe nehe no, aze heta we apykaw nehe. — Eapyk ywy rehe hepy huwake nehe, peze zo izupe nehe. Epu'àm pe pe nehe, peze zo izupe nehe. Aze xo hemetarer katu ma'e zutyka'i pemuapyk kar tenaw ikatu ma'e rehe nehe, a'e mehe napekatu kwaw Tupàn pe. Ta'e pemuawate katu xo teko hemetarer katu ma'e pe wà xe. Ta'e napemuawate katu kwaw teko hemetarer 'ym ma'e pe wà no xe. — Azekaiw katu putar hemetarer katu ma'e wanehe nehe, nazekaiw katu kwaw amogwer wanehe nehe, peze peiko pezeupe. Na'ikatu kwaw nezewe haw Tupàn pe.\\n5 Tupàn wexaexak teko hemetarer 'ym ma'e ko ywy rehe har a'e wà, hemetarer katu ma'e ài wamuigo kar pà wazeruzar haw rehe a'e wà. A'e rupi upyhyk putar upureruze'egaw a'e wà, ta'e umume'u wamutar har wanupe a'e xe. 6 Pe no ty wà. Napemuawate kwaw hemetarer 'ym ma'e pe wà. Hemetarer katu ma'e uzapo ikatu 'ym ma'e peme a'e wà, tuwihaw wanuwa rupi peneraha pà a'e wà. Màràzàwe tuwe pemuawate katu hemetarer katu ma'e pe wà. Na'ikatu kwaw peme wà. 7 — Zezuz ikatuahy a'e, za'e izupe. Zezuz hemiruze'eg romo peiko pe, i'i Tupàn zanewe. Hemetarer katu ma'e uze'eg zemueteahy Zezuz rehe a'e wà.\\n8 Tupàn umur uze'eg wemiruze'eg wanupe a'e. Aze peruzar a'e ze'eg nehe, pezapo putar ikatuahy ma'e nezewe mehe nehe. Nezewe i'i a'e ze'eg a'e. — Erezeamutar katu ne. Ezamutar katu nerapi har nehe, nezeamutar katu haw zàwegatete nehe, i'i a'e ze'eg. 9 — Ko awa a'e, hemetarer katu ma'e romo hekon a'e, a'e rupi ikatuahy ihewe a'e, peze peiko. — Kwez awa a'e, hemetarer 'ym ma'e romo hekon a'e, a'e rupi nazekaiw kwaw hehe nehe, peze peiko. Ikatu 'ym ma'e pezapo Tupàn pe nezewe mehe. Ta'e napezamutar katu kwaw hemetarer 'ym ma'e pe wà xe. — Ezamutar katu nerapi har nehe, i'i ze'eg kwehe arer. Ze'eg kwehe arer heruzar 'ymar romo peiko. 10 Aze peruzar amo ze'eg kwehe arer nehe, aze naperuzar kwaw amo ae ze'eg kwehe arer nehe, ze'eg kwehe arer heruzar 'ymar romo ereiko. — Aiko ze'eg kwehe arer heruzar katu har romo ihe, napepuner kwaw peze haw rehe nehe. Aze napezamutar katu kwaw hemetarer 'ym ma'e pe wà nehe, ze'eg kwehe arer heruzar 'ymar romo peiko putar nehe. 11 — Peho zo penemireko 'ym wapuhe nehe, pemen 'ym wapuhe nehe, i'i Tupàn purupe a'e. — Pepuruzuka zo nehe, i'i a'e mehe no. Aze nereho pixik kwaw neremireko 'ym wapuhe nehe, aze erezuka amo teko nehe, Tupàn ze'eg heruzar 'ymar romo ereiko putar nehe. Ze'eg kwehe arer ihaw par romo ereiko putar nehe. Aze ereruzar ize'eg paw rupi nehe, aze nerezekaiw kwaw hemetarer 'ym ma'e wanehe nehe, ize'eg heruzar 'ymar romo ereiko putar nehe. Ze'eg kwehe arer ihaw par romo ereiko putar nezewe mehe nehe. 12 Peruzar Tupàn ze'eg peho peiko nehe. Aze peho ize'eg rupi nehe, Tupàn pemukàg putar a'e nehe. A'e mehe napezapo kwaw ikatu 'ym ma'e nehe. Pemukàg putar nehe, a'e mehe — Napekatu kwaw ihewe, ni'i kwaw peme nehe. A'e rupi peze'eg Tupàn hemiruze'eg ikatu ma'e wazàwe nehe. Pezapo ikatu ma'e peho peiko nehe no. 13 Amo 'ar mehe Tupàn umume'u putar teko wanemiapo kwer amogwer wanuwa rupi paw rupi nehe. Aze awa nupurupuhareko kwaw ko 'ar rehe nehe, a'e 'ar mehe Tupàn nupuhareko kwaw a'e awa a'e nehe no. Aze awa upurupuhareko katu ko 'ar rehe nehe, Tupàn upuhareko katu putar a'e awa a'e 'ar mehe nehe no.\\nZazeruzar Zezuz rehe. Tuwe xiruzar nehe no\\n14 Herywyr wà. — Azeruzar katu Tupàn rehe ihe, aze amo i'i nehe, aze a'e re nuweruzar kwaw Tupàn ze'eg nehe, aze uzapo ikatu 'ym ma'e amogwer wanupe nehe, hemu'em ma'e romo hekon a'e nehe. Nuiko kwaw Tupàn hemiruze'eg azeharomoete har romo. Tupàn nupyro kwaw agwer uzeruzar mua'u ma'e a'e wà nehe, tatahu wi a'e wà nehe. 15 Aze ru'u heta uzeruzar ma'e hemetarer 'ym ma'e a'e pe wà, penuwake wà. Aze ru'u nuhyk kwaw wakamir wanupe wà. Aze ru'u ima'uhez wà. 16 Aze ru'u peze'eg nezewe wanupe, a'e ma'e hereko 'ymar wanupe, a'e uzeruzar ma'e wanupe. — A, tuwe Tupàn uzapo ikatu ma'e peme nehe. Aze penuwixàg nehe, tuwe amo umur zepe'aw peme wà nehe. Aze pema'uhez nehe, tuwe amo umur temi'u peme nehe, peze ru'u peiko wanupe. Aze peze'eg peiko nezewe wanupe nehe, temi'u imono 'ym pà wanupe nehe, kamir imono 'ym pà wanupe nehe, napezamutar katu kwaw a'e uzeruzar ma'e pe wà nehe. Napezapo kwaw ikatu ma'e wanupe, a'e rupi napeiko kwaw uzeruzar ma'e azeharomoete har romo. 17 Nezewe xikwaw Tupàn rehe zanezeruzar haw. Aze teko uzeruzar Tupàn rehe wà nehe, aze nuzapo kwaw ikatu ma'e amogwer wanupe wà nehe, a'e mehe uzeruzar 'ym ma'e ài wanekon wà nehe. Nuiko kwaw uzeruzar ma'e ài wà nehe.\\n18 Amo i'i putar a'e nehe. — Azeharomoete azeruzar Tupàn rehe ihe, i'i putar nehe. Inugwer i'i putar a'e nehe. — Azeruzar Tupàn rehe ihe, azapo ikatuahy ma'e aha teko tuweharupi ihe no, i'i putar a'e nehe. Ihe Xiak amume'u putar ko ma'e peme ihe nehe kury. — Aze amo uzeruzar tuwe Tupàn rehe a'e nehe, a'e mehe uzapo putar ikatuahy ma'e oho iko a'e nehe no. Aze amo uzeruzar Tupàn rehe a'e nehe, aze nuzapo kwaw ikatuahy ma'e oho iko nehe, nuiko kwaw hehe uzeruzar ma'e ài a'e nehe, a'e peme ihe kury. — Nuzawy kwaw hehe uzeruzar 'ym ma'e a'e, a'e peme. 19 Pezeruzar peiko Tupàn rehe. — Pitài zo Tupàn a'e, peze izupe. Aze naperuzar kwaw nehe, peiko putar Zurupari hemiruze'eg wazàwe nehe. Uzeruzar Tupàn rehe a'e wà. Ukwaw heko haw wà. Nuweruzar kwaw wà. A'e rupi uryryryryz izuwi ukyze pà wà. Ta'e amo 'ar mehe uzepyk putar wanehe a'e nehe xe. 20 Ma'e kwaw 'ymar ài peiko. Aze amo uzeruzar Tupàn rehe nehe, aze nuweruzar kwaw nehe, aze nuzapo kwaw ikatu ma'e oho iko nehe, a'e mehe wiko uzeruzar 'ym ma'e ài nehe. Amume'u putar uzeruzar ma'e kwehe arer waneko awer peme ihe nehe kury. A'e rupi peze putar nehe, — Azeharomoete aze amo uzeruzar Tupàn rehe nehe, uzapo putar ikatu ma'e nehe no, peze putar nehe. 21 Apuranu penehe. Ma'e zaneipy Àmàrààw uzapo a'e, uzemukatu pà Tupàn pe kwehe mehe a'e. Amume'u putar peme. Weruzar ize'eg. Omono wa'yr Tupàn pe. Uzuka etea'i wa'yr ma'ea'yr ài Tupàn pe imono pyr ài a'e. — Ezuka zo nera'yr nehe ty, i'i Tupàn izupe. — Nekatu ihewe kury, ta'e ereruzar heze'eg ne xe, i'i izupe. 22 Uzeruzar hehe a'e. Weruzar ize'eg a'e no. Uzeruzar ma'e azeharomoete har romo hekon a'e, ta'e weruzar ize'eg a'e no xe. 23 Tupàn ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer umume'u Àmàrààw heko awer. Azeharomoete a'e ze'eg. — Àmàrààw uzeruzar Tupàn rehe a'e. A'e rupi — Nekatu ihewe ne kury, i'i Tupàn izupe, i'i ze'eg kwehe arer. — Hemyrypar romo ereiko kury, i'i tuwe Tupàn Àmàrààw pe. 24 A'e rupi pekwaw ko ma'e nehe kury. Teko uzemukatu kar Tupàn pe a'e wà, ikatu ma'e wemiapo kwer rupi a'e wà. Aze uzeruzar hehe wà nehe, a'e mehe ikatu putar Tupàn pe wà nehe, aze weruzar ize'eg wà nehe no. Aze uzeruzar hehe wà nehe, ize'eg heruzar 'ym pà wà nehe, na'ikatu kwaw izupe wà nehe.\\n25 Nezewegatete Ha'aw heko awer a'e no. Uzemukatu kar Tupàn pe, ta'e uzapo ikatu ma'e hemiruze'eg wanupe xe. Zutew umur kar mokoz awa a'e taw pe wà, Ha'aw heko haw pe wà. — Pexak a'e pe har wakàgaw nehe, i'i wanupe wà. Ha'aw hàpuz me wanon wà. Teko umume'u wanur awer taw pe har wanuwihaw wanupe wà. Taw pe har ipuruzuka wer zepe a'e mokoz zutew wanehe wà. Ha'aw umuixe kar a'e awa wàpuz me wà. Upytywà wà, waho àwàm hexak kar pà wanupe wà. Upytywà taw wi waho mehe wà no. Hemiapo kwer ikatu Tupàn pe. A'e rupi ikatu ma'e romo hekon izupe kury. — Izypy mehe ereiko kuzàwyzài romo ne. Nazepyk kwaw nerehe neremiapo kwer hekuzaromo ihe nehe kury, ta'e erezeruzar herehe ne xe, heremiruze'eg wapytywà pà ne xe, i'i Tupàn Ha'aw pe.\\n26 Aze zanerekwe uhem oho zaneretekwer wi nehe, a'e mehe zamàno putar nehe. Nezewegatete aze naxiapo kwaw ikatu ma'e nehe, nazaiko kwaw uzeruzar ma'e azeharomoete har romo nehe. Umàno ma'e kwer ài zaiko putar nehe.\\n© 2007 WBT","num_words":1429,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.249,"stopwords_ratio":0.474,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ETER 1\\nTuwihawete hemireko Waxi nuweruzar kwaw umen ize'eg a'e\\n1-2 Xerexe wiko Pezi ywy rehe har wanuwihawete romo a'e. Uzapo wàpuzuhu Xuzà tawhu pe. Umuza'aza'ak uiwy 127 imuza'ak pyrer romo. Ywy uzypyrog In ywy rehe. Oho te Exio ywy rehe. Uhua'u a'e.\\n3 Tuwihawete romo wiko mehe na'iruz haw kwarahy mehe uzapo mai'u hawhu uhua'u ma'e tuwihaw uzehe we har paw wanupe, izupe uma'ereko ma'e paw wanupe no. Amo tuwihaw oho mai'u haw pe wà: zauxiapekwer Pezi ywy rehe har wanuwihaw wà, zauxiapekwer Mez ywy rehe har wanuwihaw wà, ywy ipei'àg pyrer rehe har wanuwihaw wà, teko tuwihawete iànàm ywy ipei'àg pyrer rehe har wà. 4 Xerexe umumaw 6 zahy wemetarer weko haw pe har hexak kar pà a'e teko wanupe. Wexak kar wàpuzuhu ipuràg eteahy haw wanupe no. Umumaw temetarer tetea'u wàpuzuhu iapo pà.\\n5 A'e 6 zahy pawire uzapo mai'u hawhu Xuzà pe har paw wanupe: hemetarer katu ma'e wanupe, hemetarer 'ym ma'e wanupe no. Umumaw 7 'ar umai'u pà wà. 6 A'e 'ym mehe uma'ereko ma'e umupuràg eteahy pe tàpuzuhu huwake wà, pàn amanezu iapo pyrer pupe wà: xig ma'e pupe wà, huwyahy ma'e pupe wà no. Uzàpixi a'e pàn izaikaw pyrer kyhàhàm irin ikatuahy ma'e iapo pyrer ipiràg ma'e pupe wà. Uzàpixipixi iapu'a ma'e parat iapo pyrer wanehe wà. A'e iapu'a ma'e uzemog izyta ita mahamore her ma'e iapo pyrer rehe. Omono ita ywy rehe har myrogaw romo wà: ita hekuzar katu ma'e huwyahy ma'e, mahamore xig ma'e, ita perora ihy her ma'e, amo ita hekuzar ma'e. Heta apykaw tàtà 'ym ma'e or iapo pyrer a'e pe, parat iapo pyrer no. 7 Henoz pyrer ui'u kanek or iapo pyrer pupe wà. Pitàitàigatu kanek uzuawy wanexakaw wà. — Pemono win hereminozgwer wanupe wanemimutar rupi nehe, i'i tuwihawete wemiruze'eg wanupe. 8 Paw rupi upuner ui'u haw rehe wemimutar rupi wà. — Aze amo hereminozgwer uputar win nehe, pemono izupe nehe, i'i tuwihawete wemiruze'eg wanupe a'e.\\n9 Tuwihawete hemireko Waxi her ma'e uzapo mai'u hawhu tàpuzuhu pupe weminozgwer wanemireko wanupe.\\n10 Mai'u hawhu mehe 7 haw 'ar mehe tuwihawete u'u win tetea'u a'e. Huryweteahy kury. (Uka'u.) Umur kar 7 wemiruze'eg awa wa'yr haw rehe upuner 'ym ma'e wamuwà wà kury. Na'aw waner xe wà: Meumà, Mizita, Aramona, Migita, Amagita, Zetar, Karakaz. 11 — Perur heremireko Waxi xe nehe ty wà, i'i wanupe. — Tuwe umunehew tuwihawete iàkàg rehe har, wàkàg rehe ur mehe nehe, i'i wanupe. Ipuràg eteahy hemireko a'e. Ipurexak kar wer ipuràg eteahy haw rehe wànàm wanupe, amogwer weminozgwer wanupe no. 12 Hemireko nuweruzar kwaw ize'eg. A'e rupi wikwahy tuwihawete kury.\\n13 Nuzapo kwaw ma'e na'arewahy. Upuranu tàmuz ze'eg awer kwaw katu har wanehe. Ukwaw teko a'e ywy rehe wanemiapo wà no. 14 Uzeruzar katu amo pureruze'egar wanehe. A'e rupi wenoz kar wamuwà uzeupe wà kury. Na'aw waner xe wà: Karaxena, Xetar, Azimata, Tarazi, Merez, Maraxena, Memukà. A'e 7 awa wiko tuwihawete ipytywà har Pezi ywy rehe har romo wà, Mez ywy rehe har romo wà no. Upuner wera'u amo tuwihaw wanuwi wà. Aze tuwihawete ipurukwaw wer ma'e rehe, upuranu a'e awa wanehe. 15 Upuranu wanehe kury. — Ihe tuwihawete Xerexe ihe, azapo kar zepe ma'e heremireko Waxi pe ihe. Heremiruze'eg weraha heze'eg izupe wà. Nuweruzar kwaw heze'eg a'e. Pekwaw tàmuzgwer waze'eg awer. Ma'e azapo putar nehe, i'i wanupe.\\n16 Na'e Memukà uze'eg tuwihawete pe kury, tuwihaw ipytywà har wanupe no. — Neremireko uzapo iaiw ma'e kwez a'e kury. Nererekoaiw a'e. Werekoaiw awakwer neiwy imuza'ak pyrer rehe har nànàn a'e no. 17 Kuzà neremiruze'eg paw ukwaw putar neremireko hemiapo kwer wà nehe. Henu mehe werekoaiw putar umen a'e wà nehe no. — Tuwihawete Xerexe umur kar wemireko Waxi a'e. Nur kwaw izupe a'e, i'i putar wà nehe, i'i tuwihawete pe. 18 — Te kutàri kuzà tuwihaw Pezi rehe har Mez rehe har wanemireko ukwaw putar Waxi hemiapo kwer wà nehe. Umume'u putar umen wanupe wà nehe no. Ywy nànàn kuzà nuzeruze'eg kwaw umen rehe wà nehe. Wamen wikwahy putar wemireko wanupe wà nehe no. 19 A'e rupi amume'u ko neremiapo ràm kury, aze nepurapo wer hehe nehe, o tuwihawete. Ezapo kar pape nehe kury. — Heremireko Waxi nupuner kwaw herenataromo uzexak kar haw rehe ihewe nehe, ere nehe, a'e pape rehe imuapyk kar pà nehe. Emuapyk kar a'e neze'eg tàmuzgwer waze'eg pape rehe imuapyk pyrer inuromo nehe no, Pezi wanuwihaw ze'eg inuromo nehe, Mez wanuwihaw ze'eg inuromo nehe no. Nezewe mehe ni amo nupuner pixik kwaw a'e ze'eg imunànaw rehe wà nehe. A'e re exak amo kuzà Waxi wi ikatu wera'u ma'e neremireko ràm romo hekuzaromo nehe. 20 Neze'eg purupe imugeta mehe, neiwy uhua'u ma'e nànàn kuzàgwer paw uzeruze'eg putar umen rehe wà nehe, hemetarer katu ma'e wà, hemetarer 'ym ma'e wà no, i'i a'e tuwihaw tuwihawete pe.\\n21 Ize'eg ikatu tuwihawete pe a'e, ipytywà har wanupe a'e no. A'e rupi uzapo ma'e Memukà ize'eg awer rupi kury. 22 Omono kar upape uiwy imuza'ak pyrer nànàn. Uzapo kar pape ywy rehe har waze'eg rupi pitàitàigatu a'e, teko waze'eg nànàn no. — Awa wiko wemireko wanuwihaw romo wàpuz nànàn a'e wà nehe. Ize'eg ikàg wera'u amo wàpuz me har waze'eg wi a'e, i'i a'e pape rehe imuapyk kar pà.","num_words":815,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.406,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ROM 11\\nTupàn upuhareko zutew a'e wà\\n1 A'e rupi apuranu putar penehe ihe kury. Aipo Tupàn upuir zutew wanuwi a'e. Nan. Ihe zutew romo aiko ihe. Àmàrààw zuapyr romo aiko ihe, Mezàmi zuapyr romo ihe no. 2 Tupàn nupuir kwaw zutew wanuwi a'e, nupuir kwaw wemixamixak kwer izypy mehe arer wanuwi a'e. Kwehe mehe Eri uze'eg ahyahy Izaew izuapyapyr wanehe a'e, Tupàn pe uze'eg pà a'e. Pekwaw a'e ze'eg kwehe arer.\\n3 — O Tupàn hezar, i'i izupe. — Zutew uzuka neze'eg imume'u har a'e wà. Weityk ma'ea'yr zuka haw a'e wà no, i'i izupe. — Xo ihe zutyka'i aikuwe ihe, nahezuka kwaw a'e wà rihi. Uzeagaw zepe waiko hezuka pà a'e wà, i'i izupe.\\n4 Na'e i'i Tupàn izupe a'e kury. -7.000 teko amonokatu hezeupe ihe wà. Numuwete katu kwaw tupàn a'ua'u Wa'aw her ma'e a'e wà, i'i izupe. — Hemuwete katu a'e wà, i'i izupe.\\n5 Nezewegatete ko 'ar rehe no. Tupàn upurupuhareko katu iko a'e. A'e rupi wexaexak wemiruze'eg iko a'e wà. Naheta tetea'u kwaw a'e wà. 6 Nuexaexak kwaw a'e teko wanemiapo kwer rehe a'e wà. Upuhareko a'e wà, a'e rupi wexaexak wà. Aze mo wexaexak a'e teko wanemiapo kwer rehe wà, a'e mehe mo nuexaexak iwer mo upurupuhareko haw rehe wà.\\n7 Izaew izuapyapyr a'e wà, uzeagaw zepe uzemuawyze kar pà Tupàn pe wà. Nuzemuawyze kwaw wà. Tupàn wexaexak amo ae teko a'e wà. A'e zutew 'ym a'e wà, hexaexak pyrer a'e wà, uzemuawyze Tupàn pe a'e wà. Naheta tetea'u kwaw wà. 8 Nezewe i'i Tupàn ze'eg imuapyk pyrer a'e.\\n— Umugeta ze'eg azeharomoete har uzeupe a'e wà.\\nNuenu katu kwaw wà, nukwaw kwaw wà.\\nUzeapyaka katu imume'u mehe wà.\\nNuenu katu kwaw wà, nuweruzar kwaw wà,\\ni'i a'e ze'eg Izaew izuapyapyr wanehe a'e.\\n9 Tuwihaw Tawi i'i nezewe a'e.\\n— Miar uzezuka oho uzepyhykaw pupe, ta'e nuexak kwaw a'e xe.\\nNezewegatete zutew a'e wà nehe no.\\nNuzeruzar kwaw Tupàn ze'eg rehe wà nehe.\\nTuwe Tupàn uzepyk wanehe nehe.\\n10 Ma'e ipuhuz katu ma'e heraha mehe ipuhuz tuwe teko wanupe.\\nNezewegatete zutew a'e wà nehe no,\\ntuwe upuraraw ma'erahy a'e wà nehe no,\\nta'e noho kwaw Tupàn ze'eg rupi a'e wà xe.\\n11 Apuranu putar penehe ihe kury. Aipo zutew nupuner pixik kwaw uzewyr haw rehe Tupàn pe a'e wà nehe. Upuner tuwe wà. Uzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u waiko a'e wà, a'e rupi Tupàn upyro putar zutew 'ym a'e wà nehe kury. A'e rupi zutew hewyrowyroahy putar zutew 'ym wanehe a'e wà nehe kury. Zutew uzewyr putar ru'u Tupàn pe amo 'ar mehe a'e wà nehe. 12 Tupàn uzapo ikatuahy ma'e iko zutew 'ym wanupe kury, ta'e zutew uzapo ikatu 'ym ma'e waiko a'e wà xe. Teko ma'e hereko 'ymar uzemumikahy a'e wà. Nezewegatete zutew uzemumikahy a'e wà no, ta'e Tupàn o'ok ukatu haw wanuwi a'e xe, imono e pà zutew 'ym wanupe a'e xe. Zutew wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e ikatu zutew 'ym wanupe a'e wà. Aze zutew uzewyr Tupàn pe wà nehe, ikatu wera'u putar zutew 'ym wanupe a'e wà nehe.\\nTupàn upyro putar zutew 'ym a'e wà nehe\\n13 Pe zutew 'ym pe, aze'eg putar peme ihe kury. Tupàn hemur kar uze'eg imume'u kar pà zutew 'ym wanupe a'e. Ikatuahy ihewe nezewe mehe a'e. 14 Ta'e nezewe mehe zutew hewyrowyroahy putar penehe a'e wà nehe xe. Aze ru'u amo uzeruzar putar nezewe mehe wà nehe. 15 Tupàn upuir kwez zutew wanuwi. A'e rupi zutew 'ym wiko Tupàn imyrypar romo wà kury. Aze zutew uzewyr Tupàn pe wà nehe, a'e mehe hurywete putar teko paw rupi a'e wà nehe. Tupàn hurywete putar nehe no. Teko imàno mehe iànàm uzemumikahy a'e wà. Aze ukweraw wi nehe, hurywete wi putar wà nehe no. Nezewegatete zane nehe no. Aze zutew uzewyr Tupàn pe wà nehe, zanerurywete putar zane nehe no.\\n16 Kwehe mehe zutew ipy a'e wà, Tupàn hemixamixak kwer romo wanekon a'e wà. A'e rupi amo 'ar mehe nehe, wazuapyapyr uzewyr putar izupe a'e wà nehe. Aze teko omono e typy'ak Tupàn pe a'e wà, nomono e kwaw ipehegwer pixika'i izupe a'e wà. Omono e paw rupi izupe wà. Aze teko omono e ma'e'yw izupe wà, omono e hapo hàkàgwer izupe wà no. Nezewegatete zutew a'e wà no. Zutew ipy uzemono izupe a'e wà. Amo 'ar mehe wazuapyapyr uzemono putar izupe a'e wà nehe no. 17 Zutew a'e wà, ma'ywa 'yw ài wanekon a'e wà. Amo hàkà upen. A'e rupi izar omomog amo ae ma'ywa 'yw hàkà a'e ma'ywa 'yw rehe a'e. Pe zutew 'ym pe, amo ae ma'ywa 'yw ài peiko pe. Tupàn pemog ma'ywa 'yw izypy mehe arer rehe a'e kury. Nezewegatete pepyhyk putar a'e ma'e zutew wanupe imur pyràm nehe no. 18 A'e rupi peze'eg zemueteahy zo a'e hàkà upen ma'e kwer wanehe nehe. Ta'e hàkà ài peiko pe no xe. Hàkà nomono kwaw ukàgaw hapo pe a'e. Nan. Hapo umur ukàgaw wàkà pe a'e.\\n19 Peze zo nehe, — Kwa, Tupàn omonohok a'e hàkà a'e, ta'e iporomomog wer zanerehe ma'ywa'yw rehe a'e xe, a'e hàkà hekuzaromo a'e xe, peze zo nehe. 20 Zutew nuzeruzar kwaw hehe a'e wà, a'e rupi Tupàn omonohok waneityk pà ma'ywa'yw hàkà ài a'e wà. Pezeruzar katu peiko pe, a'e rupi pepyta peiko a'e pe ma'ywa 'yw rehe pe kury. — Zaiko wera'u zutew wanuwi, peze zo pezeupe nehe. — Pekyze katu Tupàn wi nehe, a'e peme ihe kury. (Aze pepytu'u pezeruzar ire nehe, peneityk putar a'e nehe no.) 21 Tupàn omonohok zutew ma'ywa 'y wi hàkà ài a'e wà. Zutew 'ym a'e wà nehe no, aze upytu'u uzeruzar ire a'e wà nehe, a'e mehe Tupàn omonohok putar a'e zutew 'ym a'e wà nehe no, hàkà ài a'e wà nehe no. 22 Nezewe xixak Tupàn ipurupuhareko haw zane kury. Xixak purehe izepykaw no. Uzepyk iko uzeruzar 'ym ma'e wanehe a'e. Pepuhareko a'e. Ikatuahy peme a'e, ta'e pepuhareko a'e xe. Aze upytu'u pepuhareko re nehe, pemonohok putar ma'ywa 'yw wi nehe no. 23 Aze zutew uzeruzar wi hehe a'e wà nehe, Tupàn omomog wi putar ma'ywa 'yw rehe a'e wà nehe. Ta'e Tupàn upuner zutew wamomog wi haw rehe a'e ma'ywa 'yw rehe a'e wà nehe no xe, wemiruze'eg romo wamuigo kar wi pà a'e wà nehe no xe. 24 Pe zutew 'ym pe, peiko amo ae ma'ywa 'yw iro ma'e hàkà ài pe. Tupàn pemonohok kwez a'e ma'ywa'yw wi a'e kury. Pemomog kwez ma'ywa 'yw ikatu ma'e rehe kury. Omonohok zutew ma'ywa 'yw ikatu ma'e wi wà. Nazawaiw kwaw wamomog wi haw nehe. Tupàn upuner wyzài ma'e iapo haw rehe a'e.\\nTupàn upuhareko teko paw rupi a'e wà\\n25 Amume'u putar amo ze'eg ikwaw pyr 'ym peme ihe kury, herywyr wà. Henu mehe napeze kwaw nezewe nehe. — Urukwaw katu ma'e paw rupi ure, napeze kwaw nehe. Ai'aw heze'eg ihe kury. — Amo 'ar mehe zutew uzewyr putar Tupàn pe a'e wà nehe, hehe uzeruzar wi pà a'e wà nehe. Tupàn upapar zutew 'ym uzeruzar ma'e wanereko a'e wà. Uzeruzar ma'e ràm waneta haw ihyk mehe, Tupàn umuzewyr kar putar zutew uzeupe a'e wà nehe. 26 Nezewe Tupàn upyro putar zutew a'e wà nehe. Nezewe i'i Tupàn ze'eg pape rehe imuapyk pyrer.\\n— Zanepyro har ur putar Xiàw wi a'e nehe.\\nO'ok putar ikatu 'ym ma'e paw\\nZako izuapyapyr wanuwi nehe.\\n27 A'e 'ar mehe azapo putar ma'e heze'eg rupi ihe nehe.\\nMa'e heremimume'u kwer kwehe arer azapo putar nehe,\\nteko wanupe nehe,\\nikatu 'ym ma'e wanemiapo kwer i'ok pà wanuwi nehe.\\n28 Zutew nuzeruzar kwaw Tupàn ze'eg puràg rehe a'e wà. A'e rupi Tupàn iàmàtyry'ymar romo wanekon wà. A'e rupi pe zutew 'ym pe, peiko imyrypar romo kury. Kwehe mehe Tupàn wexaexak zutew wanàmuzgwer a'e wà. A'e rupi naheharaz kwaw wanuwi. Uzamutar katu wi wi wà. 29 Aze Tupàn wexaexak amo teko uzeupe a'e wà nehe, ikatu ma'e iapo pà wanupe a'e wà nehe, nupuir kwaw wanuwi a'e re a'e nehe. 30 Pe zutew 'ym pe ty wà, kwehe mehe peipy upytu'u Tupàn ze'eg heruzar ire a'e wà. Ko 'ar rehe Tupàn pepuhareko iko a'e kury, ta'e zutew upytu'u ize'eg heruzar ire a'e wà xe. 31 Tupàn pepuhareko katu a'e. A'e rupi zutew nuweruzar kwaw ize'eg ko 'ar rehe a'e wà, ta'e nezewe mehe Tupàn upuner wapuhareko wi haw rehe a'e nehe xe. 32 — Upytu'u heze'eg heruzar ire a'e wà nehe, i'i Tupàn uzeupe a'e. Apuner wapuhareko wi haw rehe ihe nehe, i'i uzeupe.\\nPawru umume'u Tupàn ikatu haw xe a'e kury\\n33 Tupàn a'e, ma'e paw wazar romo hekon a'e. Ukwaw katu ma'e paw rupi a'e no. Nazapuner kwaw hemiapo kwer ikwaw paw rehe zane. Nazapuner kwaw hemiapo ràm ikwaw paw rehe zane. 34 Nezewe i'i ze'eg kwehe arer a'e.\\n— Ni amo nukwaw kwaw Tupàn ima'enukwaw paw a'e wà.\\nNi amo nupuner kwaw Tupàn heruze'egaw rehe a'e wà.\\n35 Teko nupuner kwaw nezewe u'e haw rehe a'e wà nehe. — Amono ma'e Tupàn pe ihe.\\nA'e rupi umur putar ma'e ihewe hekuzaromo a'e nehe, nupuner kwaw u'e haw rehe a'e wà nehe.\\n36 Ta'e Tupàn a'e xe, ma'e paw iapo har romo hekon a'e xe. Uzeupe tuwe uzapo a'e ma'e paw rupi a'e wà. Wazar romo hekon a'e. Omono ukàgaw wanupe, wamuigo kar pà ywy rehe. Teko paw a'e wà nehe, tuwe uze'egatu hehe tuweharupi a'e wà nehe, awyzeharupi a'e wà nehe no. Azeharomoete.","num_words":1462,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.263,"stopwords_ratio":0.486,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg WAPAPAR AWER 1\\nMitài haw teko wapapar haw\\n1 Izaew izuapyapyr oho Ezit ywy wi wà. Umumaw mokoz kwarahy wata pà wà. Mokoz haw zahy rehe pitài haw 'ar mehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg Moizez pe ywyxiguhu Xinaz her ma'e rehe tàpuzràn Tupàn pe imonokatu pyrer pupe a'e kury.\\n2 — Ne nehe, neryky'yr Àràw a'e nehe no, pepapar teko Izaew izuapyapyr paw pe wà nehe. Pemono'og uzeànàànàm ma'e pe wà nehe. 3 Pemuapyk awa waner pape rehe nehe, aze wereko 20 kwarahy nehe, aze wereko wera'u nehe. A'e mehe upuner zauxiapekwer romo weko haw rehe wà nehe. 4 Penoz putar amo uzeànàm ma'e wanuwihaw pitàitàigatu pe wà nehe. Pepytywà putar wemiaihu wapapar pà wà nehe. 5-16 Na'aw awa penemipytywà àràm waner xe wà. Izypy mehe amume'u putar Izaew ta'yr her nehe. A'e re amume'u putar izuapyr her nehe no. Humen: Erizur, Xeneur ta'yr. Ximeàw: Xerumiew, Zurixanaz ta'yr. Zuta: Nazom, Aminanaw ta'yr. Ixakar: Netanew, Zuar ta'yr. Zemurom: Eriaw, Erom ta'yr. Eparai: Erizàm, Amiu ta'yr. Manaxe: Kamariew, Penazur ta'yr. Mezàmi: Aminà, Zineoni ta'yr. Nà: Aiezer, Amizanaz ta'yr. Azer: Paziew, Okirà ta'yr. Kaz: Eriazap, Newew ta'yr. Napitari: Aira, Enà ta'yr. Amumaw waner wamume'u haw kwez kury. Moizez wexaexak Izaew izuapyapyr wanuwihaw pitàitàigatu wà, uzeànàànàm ma'e wanekuzaromo har romo wà.\\n17-18 Na'e mokoz haw zahy rehe pitài haw 'ar mehe Moizez a'e, Àràw a'e no, a'e 12 awa a'e wà nehe no, omono'og teko paw rupi wà kury. Upapar uzeànàànàmaw waneta haw wà. Umuapyk awa zauxiapekwer romo weko haw rehe upuner ma'e waner pape rehe wà. 19 Nezewe Moizez upapar waneta haw ywyxiguhu Xinaz her ma'e rehe waneko mehe, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ize'eg awer rupi katete a'e wà.\\n20-21 Awa 20 henataromo kwarahy hereko har zauxiapekwer romo weko haw rehe upuner ma'e umuapyk kar uwer paw rupi pape rehe wà, wànàm wanehe we wà, wamono'ogaw rehe we wà. Uzypyrog Humen Zako ta'yr ipy izuapyapyr wanehe we wà. Na'aw Zako ta'yr izuapyapyr waneta haw xe. Humen izuapyapyr wà: 46.500 awa wà. 22-23 Ximeàw izuapyapyr wà: 59.300 awa wà. 24-25 Kaz izuapyapyr wà: 45.650 awa wà. 26-27 Zuta izuapyapyr wà: 74.600 awa wà. 28-29 Ixakar izuapyapyr wà; 54.400 awa wà. 30-31 Zemurom izuapyapyr wà: 57.400 awa wà. 32-33 Eparai izuapyapyr wà: 40.500 awa wà. 34-35 Manaxe izuapyapyr wà: 32.200 awa wà. 36-37 Mezàmi izuapyapyr wà: 35.400 awa wà. 38-39 Nà izuapyapyr wà: 62.700 awa wà. 40-41 Azer izuapyapyr wà: 41.500 awa wà. 42-43 Napitari izuapyapyr wà: 53.400 awa wà. 44-46 Nezewe mehe upapar awa 20 henataromo kwarahy hereko har zauxiapekwer romo weko haw rehe upuner ma'e wà. Heta 603.550 wà.\\n47 Nupapar kwaw Erewi izuapyapyr wà. 48 Ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg nezewe Moizez pe a'e xe.\\n49 — Aw zauxiapekwer romo weko haw rehe upuner ma'e wapapar mehe epapar zo Erewi izuapyapyr ne wà nehe. 50 Emuzekaiw kar Erewi izuapyapyr tàpuzràn ihewe imonokatu pyrer rehe ne wà nehe. Uzekaiw putar tenaw ipupe har nànàn wà nehe, amo ma'e ipupe har nànàn no. Weraha putar tàpuzràn wà nehe, hehe we har paw wà nehe no. Uzapo putar hemuwete haw ipupe wà nehe. Umuapyk putar wàpuzràn izywyr wà nehe no. 51 Aze weraha tàpuzràn ihewe imonokatu pyrer amo me wà nehe, umuàgà'ym putar wà nehe. Aze umuapyk wi amo me nehe, umuàgà'ym wi putar wà nehe no. Aze amo nuiko kwaw Erewi izuapyr romo nehe, aze uhem tàpuzràn ihewe imonokatu pyrer huwake nehe, pezuka nehe. 52 Amogwer Izaew izuapyapyr upyta putar weko haw pe pitàitàigatu wà nehe, pànuhu ter heta haw huwake wà nehe, wànàm wanuwake wà nehe. 53 Erewi izuapyapyr wiko putar tàpuzràn ihewe imonokatu pyrer izywyr wà nehe, hehe uzekaiw pà wà nehe. Nezewe mehe ni amo nuhem kwaw huwake wà nehe. Nezewe mehe naikwahy kwaw Izaew wanupe ihe nehe.\\n54 Na'e teko uzapo ma'e paw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ize'eg Moizez pe imono pyrer rupi katete wà.","num_words":591,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.267,"stopwords_ratio":0.401,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg TANIEW 12\\nUzeapo ma'e ràm iahykaw rehe àràm\\n1 Uze'eg wiwi Tupàn heko haw pe har ihewe. — A'e 'ar mehe Tupàn heko haw pe har Migew Tupàn hemiaihu wanehe uzekaiw ma'e uzexak kar putar a'e nehe kury. Heta putar zawaiw katu haw tetea'u a'e 'ar mehe nehe. A'e 'ym mehe nuzeapo pixik kwaw agwer iaiw haw purupe. Aze Tupàn umuapyk amo teko her upape rehe, upyro putar a'e teko a'e nehe. Upyro putar paw rupi wà nehe. 2 Teko umàno ma'e kwer tetea'u wikuwe wi putar wà nehe. Amo wereko putar tuweharupi weko àwàm wà nehe. Amo upuraraw putar ma'erahy tuweharupi Tupàn izepyk àwàm wà nehe no, upuraraw putar tuweharupi iaiw haw wà nehe no. 3 Purumu'e ma'e ma'e kwaw katu har a'e wà, teko tetea'u ikatu ma'e iapo haw rehe purumu'e ma'e wà nehe, uhyape katu zahytata ài wà nehe. Nuwew pixik kwaw waneny katu haw nehe. 4 Ne Taniew ne, Emume'u zo ko ma'e amo wanupe nehe. Ewàpytym a'e pape amo iwàpytymaw pupe nehe. Nezewe mehe ni amo nuwàpytymawok kwaw iahyk 'ym mehe we wà nehe. Teko tetea'u uzàn putar ko rupi wà nehe, uzàn putar kwe rupi wà nehe no. Heko wer putar ma'e kwaw katu wera'u har romo wà nehe.\\n5 Na'e aexak mokoz Tupàn heko haw pe har yrykawhu izywyr upu'àm ma'e ihe wà kury. Wiko uzeakea'i wà. 6 Amo upuranu Tupàn heko haw pe har kamir irin iapo pyrer hereko har rehe kury. Yrykawhu ihemaw kutyr hekon. — Ma'e 'ar mehe a'e ma'e ikatuahy ma'e uzeapo putar paw rupi nehe, i'i izupe.\\n7 Tupàn heko haw pe har upir opo ywak ikutyr kury. Uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e her rehe kury. — Amume'uahy ko ma'e ihe kury: a'e ma'e paw uzeapo putar na'iruz kwarahy iku'aw har ipaw ire nehe. Tupàn hemiaihu wanupe ma'erahy ipuraraw kar ire uzeapo putar nehe, i'i izupe.\\n8 Nakwaw katu kwaw ize'eg. A'e rupi apuranu hehe. — Emume'u iahykaw rehe har ihewe nehe, a'e izupe.\\n9 Uwazar heze'eg ihewe. — Kutàri, Taniew, erepuner neho haw rehe kury. Emume'u zo amo pe nehe. Xo iahykaw rehe teko ukwaw putar wà nehe. 10 Teko tetea'u upuraraw putar ma'erahy wà nehe. Nezewe mehe ikatu putar wà nehe, ikatu wera'u putar Tupàn henataromo wà nehe. Ikatu 'ym ma'e uzapo wiwi ikatu 'ym ma'e oho waiko wà nehe. Ni amo nukwaw kwaw uzeapo ma'e wà nehe. Xo ma'e kwaw katu har ukwaw putar wà nehe. 11 A'e tuwihawete umupytu'u kar putar teko ma'ea'yr wazuka re wà nehe. Na'e umuapyk putar iaiwahy haw Tupàn Hàpuzuhu pupe nehe. Na'e umumaw putar 1.290 'ar nehe. 12 Tupàn rehe uzeruzar ire upytu'u 'ym ma'e ràm a'e wà, aze umumaw 1.335 'ar upytu'u 'ym pà wà nehe, hurywete putar wà nehe.\\n13 Ne Taniew nekàg wiwi te iahykaw rehe nehe. Eremàno putar nehe. Iahykaw rehe erekweraw wi putar nehe, neremiapo kwer hekuzar ipyhyk pà nehe. Upaw.","num_words":458,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.25,"stopwords_ratio":0.515,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IZYPY MEHE ARER 50\\nIZYPY MEHE ARER\\n1 Uzemomor Zuze u hetekwer rehe kury. Uzai'o. Uzurupyter huwa.\\n2 Na'e uze'eg wemiruze'eg muhàg kwaw par wanupe. — Pemuàgà'ym hetekwer muhàg tetea'u pupe nehe, imunem kar 'ym pà nezewe nehe, iwàiwàn pà pàn tetea'u pupe nehe, i'i wanupe. Weruzar ize'eg wà. 3 Umumaw 40 'ar hetekwer umàno ma'e kwer imuàgà'ym pà wà, ta'e tuweharupi teko umumaw 40 'ar a'e ma'e iapo mehe a'e wà xe. Ezit ywy rehe umumaw 70 'ar uzai'o pà hehe wà.\\n4 Hehe wazai'o haw 'ar imumaw ire uze'eg Zuze oho tuwihaw tuwihawete hàpuzuhu pe uzemono'og ma'e wanupe a'e kury. — Peho tuwihawete henataromo nehe, ko ma'e imume'u pà izupe nehe. 5 Heru imàno etea'i mehe umume'uahy kar ma'e heremiapo ràm ihewe a'e. — Kwehe mehe azapo heutym àwàm hezeupe ihe, Kànàà ywy rehe ihe, i'i ihewe. — Ezutym heretekwer a'e pe nehe, a'e newe kury, i'i ihewe. — A'e rupi ainoz ma'e newe kury, tuwihawete. Tuwe azutym heru hetekwer heraha a'e pe nehe. Izutym pawire azewyr putar xe ihe nehe, peze tuwihawete pe nehe, i'i Zuze a'e tuwihaw wanupe.\\n6 (Werur kar tuwihawete Zuze uwa rupi kury.) — Eho izutym pà nehe ty, ta'e umume'uahy kar utym àwàm newe a'e xe, i'i tuwihawete Zuze pe.\\n7 A'e rupi Zuze weraha u hetekwer izutym pà Kànàà ywy rehe a'e kury. Tuwihaw tuwihawete hàpuz rehe uzemono'og ma'e oho hupi a'e wà no. Ezit ywy rehe har wanuwihaw paw oho hupi a'e wà no. 8 Zuze iànàm oho hupi a'e wà no. Tyky'yr iànàm oho hupi a'e wà no. Zako ta'yr waànàm oho hupi a'e wà no. Wezar kwarearer kuzàtàigwer Kozem ywy rehe wà. Wezar ma'ea'yr wà: àràpuhàràn hawitu ma'e wà, àràpuhàrànete wà, tapi'ak wà. 9 Awa kawaru ku'az har oho Zuze rupi wà no. Awa ywyramawa rehe wata ma'e oho Zuze rupi wà no. A'e rupi hupi oho ma'e heta tetea'u wà. 10 Uhem Ataz tawhu pe wà kury. Zotàw yrykaw huwake kwarahy ihemaw kutyr tuz. Uzemono'og upaw rupi amo ywy pehegwer arozràn izykyz taw rehe wà, purutymaw rehe zegar haw iapo pà a'e pe wà. Umumaw 7 'ar a'e pe wazai'oahy tetea'u pà hehe wà. 11 Na'e Kànàà ywy rehe har wexak a'e teko tetea'u wà wazai'o mehe a'e wà kury. Wanexak mehe i'i uzeupeupe wà. — Azeharomoete uzemumikahy a'e wà, ta'e uzai'oahy tetea'u waiko a'e wà xe, i'i uzeupeupe wà. A'e rupi omono Apew-Mixiraim her romo a'e ywy pehegwer rehe wà. (-Ezit ywy rehe har wazai'o haw, i'i her zaneze'eg rupi.)\\n12 Nezewe Zako ta'yr weruzar u ze'eg awer paw a'e wà, hemimutar iapo pà a'e wà. 13 Weraha hetekwer Kànàà pe wà. Uzutym itakwaruhu Makepera her ma'e pupe wà. Manire tawhu huwake kwarahy ihemaw kutyr tuz. Kwehe mehe Àmàrààw ume'eg kar a'e ywy pehegwer a'e, Eperom Etew izuapyr wi a'e, wànàm wazutym àwàm romo a'e. 14 Itym pawire uzewyr Zuze Ezit ywy rehe wyky'yr uwywyr wanupi kury, hupi wata ma'e paw wanupi kury.\\nZuze heko awer iahykaw rehe arer\\n15 U imàno re Zuze tyky'yr a'e wà, uze'eg uzeupeupe wà. — Aze ru'u Zuze na'iakatuwawahy kwaw zanerehe. Aze ru'u uzepyk putar zanerehe zaneremiapo kwer kwehe arer nànàn a'e nehe kury, i'i uzeupeupe wà.\\n16 A'e rupi omono kar amo Zuze pe ma'e imume'u kar pà izupe wà. — Neru imàno 'ym mehe we uze'eg nezewe urewe a'e. 17 — Nereharaz tuwe neryky'yr wanemiapo kwer wi nehe, nereharaz tuwe wazaiw paw wi nehe, nereharaz tuwe ma'erahy kwer newe wanemipuraraw karer wi nehe, i'i newe a'e. A'e rupi uruenoz ko ma'e newe ure kury. — Nereharaz tuwe ureaiw paw wi nehe, ta'e uruiko Tupàn neru izar hemiruze'eg romo ure xe, i'i izupe wà, uze'eg imume'u kar pà amo pe wà. Waze'eg awer henu mehe uzai'o Zuze kury. 18 Na'e tyky'yr a'e ae ur izupe wà kury. Uzemumew henataromo wà, izupe uze'eg pà wà. — Uruiko xe ure. Newe uma'ereko ma'e romo, neremiruze'eg romo uruiko ure.\\n19 Uze'eg Zuze wanupe. — Pekyze zo ihewi nehe ty wà. Napuner pixik kwaw Tupàn hekuzaromo hereko haw rehe ihe nehe. 20 Azeharomoete pemume'u iaiw ma'e ihewe penemiapo ràm kwehe mehe. Tupàn uzapo iaiw ma'e ikatu ma'e romo a'e. A'e rupi ko 'ar rehe upyro teko tetea'u iko wamàno haw wi a'e wà kury, a'e iaiw ma'e kwehe arer rupi a'e wà kury. 21 Pekyze zo nehe. Azekaiw katu putar penehe nehe, pena'yr wanehe nehe no, i'i Zuze wyky'yr wanupe. Nezewe umupytu'u kar ma'e wi wakyze re a'e wà. — Azeharomoete zaneamutar katu iko a'e, i'i uzeupe upy'a pe wà.\\n22 Upyta Zuze Ezit ywy rehe wiko pà a'e, u iànàm wanehe we a'e. Umumaw 110 kwarahy umàno 'ym mehe. 23 Ate Eparai hemimino uzexak kar izupe imàno 'ym mehe we a'e wà. Upyhyk wemimino Makir ta'yr u'uwaromo wamuapyk pà wà, umàno 'ym mehe we wà. Makir wiko Manaxe ta'yr romo a'e.\\n24 Amo 'ar mehe uze'eg Zuze wyky'yr wanupe. — Amàno putar tàrityka'i ihe nehe kury. Akwaw ko ma'e uzeapo ma'e ràm ihe. Tupàn ur putar ko ywy rehe pepytywà pà a'e nehe. Kwehe mehe umume'u amo ywy Àmàrààw pe, Izak pe no, Zako pe no. Peneraha putar a'e ywy rehe a'e nehe, i'i wanupe.\\n25 — Pemume'uahy ko ma'e penemiapo ràm ihewe nehe ty wà, i'i wanupe. — Azeharomoete Tupàn ur putar pepytywà pà nehe. A'e 'ar mehe nehe, peraha heretekwer penupi nehe, a'e ywy rehe peho mehe nehe, i'i wanupe.\\n26 Wereko Zuze 110 kwarahy umàno mehe. Uwàuwàn hetekwer pàn tetea'u pupe muhàg tetea'u inuromo wà, hyru pupe imonokatu pà wà, Ezit ywy rehe imupyta kar pà wà. Upaw.","num_words":870,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.26,"stopwords_ratio":0.401,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XAMUEW 4\\nUzuka Izimozet wà\\n1 Amo umume'u Aminer Emerom pe izuka awer oho Izimozet Xau ta'yr pe wà. Henu mehe ikàgaw uhem izuwi. Izaew izuapyapyr paw ukyze a'e wà no. 2 Heta mokoz zauxiapekwer wanuwihaw Izimozet rehe we wà. Tuweharupi weruzàn wemiruze'eg zauxiapekwer wà, waàmàtyry'ymar waiwy rehe wà. Na'arewahy uzuka amo wà, wama'e ipyhyk pà wanuwi wà. Na'aw tuwihaw waner xe wà: Mana, Hekaw. Himom ta'yr romo Meerot tawhu pe har romo Mezàmi izuapyapyr romo wanekon wà. Tawhu Meerot, Mezàmi izuapyapyr waiwy rehe tuz a'e. 3 A'e parer uzàn oho Zitai tawhu pe wà. Te ko 'ar rehe wiko a'e pe wà. Nuzawy kwaw amo ae ywy rehe arer a'e pe har wanupe wà.\\n4 Xau Zereew pe izuka mehe Zonata izuka mehe wereko Mewimozet Zonata ta'yr 5 kwarahy a'e. Amo kuzà uzekaiw katu hehe. Xau izuka awer Zonata izuka awer imume'u haw henu mehe a'e kuzà upyhyk Mewimozet a'e wi uzàn pà, heraha pà kury. Izàn wer tuwe a'e mehe. A'e rupi nuzekaiw katu kwaw kwarer rehe. Weityk. A'e rupi ipàri kwarer a'e re.\\n5 Hekaw oho Izimozet hàpuz me Mana rupi kury. Umai'u re uker pà kwarahy myter pe hin mehe. Uhem a'e mokoz awa a'e pe iker mehe wà. 6 A'e 'ym mehe amo kuzà umuwewe arozràn in hàpuz hukenaw huwake. A'e re uker oho a'e no. Mana Hekaw wixe oho a'e pe uzemumyz 'ym pà wà. Ni amo nuenu kwaw waneixe mehe wà. 7 Oho tuwe Izimozet iker haw pe wà. Uker etea'u tuwe a'e. A'e mokoz awa uzuka Izimozet wà kury. Uzakagok wà. Weraha iàkàgwer a'e wi wà. Umumaw pytun gatu ywyàpyznaw Zotàw yrykaw huwake har rupi wata pà wà. 8 Emerom pe uhem mehe wexak kar Izimozet iàkàgwer tuwihawete Tawi pe wà. — Nako Izimozet iàkàgwer xe kury. Neàmàtyry'ymar Xau ta'yr a'e. Ipuruzuka wer nerehe a'e. Kutàri Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzepyk Xau rehe izuapyapyr wanehe a'e kury. Ta'e uzapo iaiw ma'e newe wikuwe mehe a'e wà xe, i'i izupe wà.\\n9-11 Uwazar Tawi waze'eg wanupe. — Amo awa umume'u Xau izuka awer ihewe. Oho heruwàxi pà Zikirak taw pe ihewe imume'u pà a'e. Apyhyk kar a'e awa ihe. Azuka kar no. — Amume'u putar heremiapo kwer Xau zuka haw Tawi pe ihe nehe. Hurywete putar a'e nehe, i'i uzeupe herexak 'ym mehe we. Naherurywete kwaw ihewe imume'u mehe ihe. Azuka kar ihe. Amume'uahy putar heze'egaiw peme nehe kury. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wenu putar heze'eg àwàm nehe kury. Hepyro ikatu 'ymaw wi upaw rupi a'e. Pezuka amo awa ikatu 'ym ma'e iapo 'ymar. Wàpuz me uker iko a'e. Pezuka iker mehe. Azepyk putar wera'u penehe ihe nehe kury. Iaiw ma'e romo peiko. Ta'e pezuka Izimozet pe xe. Apumunàn putar ywy wi ihe nehe kury, i'i wanupe.\\n12 A'e rupi uzuka kar Tawi a'e mokoz awa wà kury, zauxiapekwer wanupe kury. Uzuka wà. Wazuka re omonohok wapo kwer wapy kwer wanuwi wà. Umuzaiko wanetekwer ypawhu Emerom huwake har huwake wà. Utym Izimozet iàkàgwer heraha Aminer itym awer huwake wà, Emerom pe wà.","num_words":486,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.387,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg EMEREW WÀ 3\\nUze'eg Zezuz rehe a'e kury, Moizez rehe a'e no\\n1 Pe herywyr Zaneruwihawete rehe uzeruzar ma'e pe. Tupàn penenoz a'e, wemiruze'eg romo pemuigo kar pà a'e. Pema'enukwaw Zezuz rehe nehe. Tupàn umur kar Zezuz ywy rehe, wàpuzuhu rehe uzekaiw ma'e wanuwihaw romo imuigo kar pà. Zazeruzar Tupàn rehe. Zezuz wiko xaxeto ài zanewe. Uze'eg iko u pe zanerekuzaromo, xaxeto ài. 2 Kwehe mehe Tupàn uze'eg Zezuz pe a'e. — Ezekaiw katu heremiruze'eg wanehe nehe, i'i izupe, wemiruze'eg wanuwihawete romo imuigo kar pà. Zezuz a'e, weruzar tuwe ize'eg a'e, wanehe uzekaiw katu pà a'e. Nezewegatete Moizez a'e no, weruzar katu Tupàn ze'eg a'e no, hemiruze'eg wanehe uzekaiw katu pà a'e no. 3 Aze awa uzapo tàpuz ikatuahy ma'e a'e nehe, teko uze'egatu putar iapo har rehe a'e wà nehe. Nuze'egatu tetea'u kwaw tàpuz rehe wà nehe, ta'e tàpuz nuzeapo kwaw a'e xe. Uze'egatu putar iapo har rehe wà nehe, ta'e a'e ae uzapo a'e tàpuz a'e xe. Nezewegatete zaze'egatu Zezuz rehe nehe, ta'e tuwihawete romo hekon a'e xe. Moizez a'e, hemiruze'eg romo hekon a'e. A'e rupi Zezuz ikàg wera'u Moizez wi a'e. A'e rupi, tuwe zaze'egatu wera'u Zezuz rehe zane nehe. 4 Aze heta tàpuz nehe, heta iapo arer nehe no. Tupàn a'e, ma'e paw iapo har romo hekon a'e. 5 Moizez weruzar Tupàn ze'eg. Uzekaiw katu hemiruze'eg wanehe. Tuweharupi uma'ereko iko Tupàn pe. Umume'u ize'eg oho iko purupe no.\\n6 Zaneruwihawete a'e, Tupàn ta'yr romo hekon a'e. Tupàn hemiruze'eg wanuwihawete romo hekon a'e. Awa uzekaiw katu uzar hàpuz a'e. Nezewegatete Zezuz uzekaiw katu zanerehe a'e, ta'e zaiko tu hàpuz ài zane xe. Aze zanekàg nehe, zaiko wiwi putar hemiruze'eg romo nehe. Aze nazapytu'u kwaw ipyr zaneho àwàm rehe zanezeruzar ire nehe, zaiko wiwi putar hemiruze'eg romo nehe, zaiko wiwi putar Tupàn hàpuz zàwenugar romo nehe.\\nTupàn hemiruze'eg upytu'u putar a'e wà nehe\\n7 Nezewe i'i Tekwe Puràg purupe a'e.\\nAze peinu Tupàn ze'eg kutàri nehe,\\n8 peiko zo hehe uzeruzar 'ym ma'e romo nehe. Peiko zo penàmuz wazàwe nehe.\\nKwehe mehe nuweruzar kwaw Tupàn ze'eg a'e wà,\\ntàpuz heta 'ymaw rehe ywyxig heta haw rehe wata mehe a'e wà.\\nWagaw Tupàn a'e wà. — Aze naxiruzar kwaw ize'eg nehe, nuzepyk kwaw zanerehe nehe, i'i zepe uzeupeupe wà.\\n9 — A'e mehe penàmuz heragaw a'e wà, i'i Tupàn. — Amumaw 40 kwarahy ihe, xo ikatuahy ma'e iapo pà wanupe ihe.\\nWexak heremiapo kwer ikatu ma'e a'e wà. Nuweruzar kwaw heze'eg wà.\\n10 A'e rupi aikwahy wanupe ihe. Aze'eg wanupe.\\n— Naperuzar pixik kwaw heze'eg,\\nnapeiko kwaw heremiruze'eg ikatu ma'e romo, a'e wanupe.\\n11 Aikwahy wanupe. A'e rupi amume'u tuwe heze'eg wanupe.\\n— Azapokatu amo ywy kwez peme ihe, peneko àwàm romo ihe.\\nNapeiko pixik kwaw a'e ywy rehe nehe. Napepytu'u pixik kwaw a'e pe nehe, a'e wanupe,\\n12 Herywyr wà. Peme'egatu nehe, ikatu 'ym ma'e wi petyryk pà nehe. Tuwe ni amo pepyr har nuwereko kwaw ikatu 'ymaw upy'a pe wà nehe. Tuwe ni amo nuiko wi kwaw uzeruzar 'ym ma'e romo wà nehe. Tuwe nupuir kwaw Tupàn wikuwe ma'e wi wà nehe. 13 Aze amo uzapo ikatu 'ym ma'e iko nehe, hehàpyhà 'ym ma'e ài hekon putar nehe. Nuexak kwaw Tupàn ikatu haw. A'e rupi nuweruzar kwaw ize'eg. Pezepytywàtywà tuweharupi nehe. A'e mehe napeiko kwaw uzeruzar 'ym ma'e romo nehe. Aze peinu Tupàn ze'eg kutàri nehe, peikuwe zo hehe uzeruzar 'ym ma'e romo nehe, i'i a'e ze'eg kwehe arer. A'e ze'eg a'e, uze'eg zanewe ko 'ar rehe a'e. 14 Izypy mehe zazeruzar tuwe Zaneruwihawete rehe zane. Aze zazeruzar zaha zaiko hehe zane nehe, te iahykaw rehe nehe, zaiko putar ipyr tuweharupi nehe. Xiriko putar ikatu haw ikàgaw nehe no. 15 Nezewe i'i a'e ze'eg imuapyk pyrer a'e.\\n— Aze peinu Tupàn ze'eg kutàri nehe,\\npeikuwe zo hehe uzeruzar 'ym ma'e romo nehe.\\n16 Moizez weraha teko Ezit ywy wi a'e wà. Tupàn omono uze'eg wanupe a'e. Nuweruzar kwaw ize'eg wà. Naheko wer kwaw hemiruze'eg romo wà. 17 Tupàn umumaw 40 kwarahy a'e kury, wanupe wikwahy pà a'e kury. Ta'e uzapo ikatu 'ym ma'e a'e wà xe. Umàno a'e pe wà, ywyxig heta haw pe wà. 18 — Napeiko pixik kwaw a'e ywy rehe nehe, heremiapo katu kwer rehe nehe, i'i Tupàn wanupe. — Napepytu'u pixik kwaw a'e pe nehe, a'e wanupe, i'i a'e. Uze'eg heruzar 'ymar wanupe. 19 A'e rupi nupuner kwaw weko haw rehe a'e ywy rehe wà, ta'e nuzeruzar kwaw hehe wà xe.","num_words":690,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.252,"stopwords_ratio":0.449,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 KORIN 1\\nPawru umume'u Tupàn ze'eg Korin tawhu pe har wanupe a'e kury\\n1-2 Ihe Pawru ihe. Kwehe mehe Tupàn uze'eg Zaneruwihawete Zezuz pe a'e. — Emuigo kar Pawru neze'eg imume'u har romo nehe, i'i izupe. A'e rupi herexak a'e, hemono kar pà teko wanupe a'e. — Emume'u heze'eg eho purupe nehe, i'i ihewe. Zanerywyr Xoz wiko xe hepyr a'e no. Peiko Zezuz rehe uzeruzar ma'e Korin tawhu pe har romo pe. Ko hepape amono kar putar peme ihe nehe kury, Tupàn heminominozgwer nànàn ihe nehe no, Zezuz hemimono'ono'ogwer nànàn ihe nehe no, taw nànànar wanupe ihe nehe no, ywy nànànar wanupe ihe nehe no. Amono kar putar ko hepape ihe nehe, Zezuz Zaneruwihawete Zanezar hemiruze'eg nànàgatu ihe nehe.\\n3 Tupàn zaneru a'e, Zezuz Zaneruwihawete Zanezar a'e no, tuwe uzapo ikatuahy ma'e peme a'e wà nehe. Tuwe pemunyryk kar ma'e wi pekyze haw wi wà nehe no. A'e rupi penurywete putar nehe.\\nTupàn pemono'ono'og Zaneruwihawete Zezuz inuromo a'e\\n4 Tuweharupi aze'eg teko Tupàn pe ihe, penehe ihe. — Nekatuahy Tupàn, ta'e erepuhareko katu neremiruze'eg Korin tawhu pe har ne wà xe, ta'e eremumàno kar Zaneruwihawete Zezuz wanekuzaromo ne xe, a'e izupe tuweharupi.\\n5 Zaneruwihawete Zezuz inuromo pezemono'ono'og mehe Tupàn uzapo kar ikatuahy ma'e tetea'u peme a'e. Aze pemume'u ize'eg purupe nehe, pepytywàgatu putar imume'u mehe a'e nehe. Ukwaw katu kar putar ma'e tetea'u peme nehe no. 6 Kwehe mehe amume'u Zaneruwihawete rehe ze'egaw peme ihe. Imume'u mehe pezeruzar katu tuwe hehe. 7 A'e rupi Tupàn uzapo ikatuahy ma'e paw rupi peme a'e kury. Ta'e peàrogatu Zezuz Zaneruwihawete Zanezar hexak àwàm peiko kury xe. 8 Tupàn pemuzeruzar katu kar putar a'e nehe. Zezuz Zaneruwihawete Zanezar ur putar amo 'ar mehe nehe. Tur mehe uze'eg putar nezewe peme nehe, — Kwa, ikatuahy ko heremiruze'eg a'e wà, i'i putar peme nehe. 9 Tupàn nuzawy kwaw weko haw a'e. Penenoz wa'yr imyrypar romo pemuigo kar pà a'e. Zezuz Zaneruwihawete Zanezar a'e, Tupàn ta'yr romo hekon a'e. A'e rupi pepuner tuweharupi peze'egaw rehe izupe. Ta'e Tupàn uzapo tuwe ma'e uze'eg rupi a'e xe. Uzapo tuwe wemimume'u kwer. Pezeruzar hehe nehe.\\nPezeàmàtyry'ym zo nehe\\n10 Herywyr wà, hereinyr wà, ainoz Zezuz Zaneruwihawete Zanezar ipuner haw rupi peme ihe kury. Amume'u putar ize'eg peme ihe nehe kury. Tuwe pitài ze'eg rupi peho nehe. Pezeàmàtyry'ym zo nehe. Pezemono'ono'og pezehezehe nehe. Tuwe pitài zo penemimutar ràm nehe, a'e rupi pezemono'ono'og putar ikatu ma'e iapo pà nehe.\\n11 Herywyr wà, hereinyr wà, amo teko Koroe iànàm umume'u tuwe pezeàmàtyry'ym awer ihewe a'e wà xe, pezeupeupe peze'eg ahyahy awer imume'u pà a'e wà xe. 12 Amo pepyr har umume'u amo ma'e a'e wà. Amo ae umume'u amo ae ma'e a'e wà no. — Ihe Pawru hemimu'e romo aiko ihe, i'i amo wà. — Ihe Apor hemimu'e romo aiko ihe, i'i amo wà. — Ihe Pet hemimu'e romo aiko ihe, i'i amo wà. — Ihe Zaneruwihawete Zezuz hemimu'e romo aiko ihe, i'i amo wà. 13 Pemuza'aza'ak Zaneruwihawete hemiruze'eg peiko pe wà. Apuranu putar penehe kury. — Aipo amàno penekuzaromo ywyra kanetar rehe ihe. Aipo pezemuzahazahak kar heremimu'e romo peneko pà. Nan kwaw pa. (Zezuz umàno penekuzaromo a'e. Pezemuzahazahak kar Zezuz hemimu'e romo.)\\n14 Napumuzahazahak kwaw ihe. Ikatuahy nezewe mehe. Kiri a'e, Kaz a'e no, pepyr har romo wanekon a'e wà. Xo a'e zutyka'i amuzahazahak ihe wà. Herurywete ihe, ta'e namuzahazahak kar kwaw amogwer pepyr har ihe wà xe. Amume'u pemuzahazahak 'ym awer Tupàn pe ihe. 15 A'e rupi teko ni'i kwaw peme a'e wà nehe kury. — Pawru pemuzahazahak kar wemimu'e romo a'e, ni'i kwaw peme a'e wà nehe. 16 Hema'enukwaw amo wanehe ihe kury. Amuzahazahak Ete ihe, iànàm ihe wà no. Xo a'e zo wà. Nahema'enukwaw kwaw amo rehe. Namuzahazahak kar kwaw amo a'e 'ar rehe ihe wà. 17 Zaneruwihawete nahemono kar kwaw purupe a'e. Numuzahazahak kar kwaw teko ihewe a'e wà. Hemono kar wapyr a'e, uze'eg puràg imume'u kar pà ihewe a'e. Naze'eg kwaw ma'e ikwaw katu har ze'eg rupi ihe, Tupàn ze'eg puràg imume'u mehe ihe. Aze mo a'e rupi, a'e mehe mo teko nuzeruzar iwer mo heze'eg rehe a'e wà. A'e mehe mo nuzekaiw iwer mo Zaneruwihawete ywyra kanetar rehe imàno awer rehe wà.\\nTupàn umur ukàgaw zanewe\\n18 Zaneruwihawete ywyra kanetar rehe imàno awer rehe ze'egaw a'e, na'ikatu kwaw teko zepykaw pe oho ma'e ràm wanupe a'e. — Kwa, uze'eg ma'e kwaw 'ymar ài a'e, i'i urewe wà. Xo zanewe zo ikatuahy a'e ze'eg. Ta'e Tupàn hemipyro kwer romo zaiko zane xe, a'e rupi — Tupàn ikàgaw, za'e Zezuz imàno awer pe zane. 19 Nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer a'e.\\n— Amuaiw putar wama'e kwaw katu haw ma'e kwaw par wanuwi ihe nehe, i'i Tupàn a'e teko wanupe a'e.\\n— Amumaw putar wanemigwaw ihe nehe, i'i iko wanupe.\\n20 Azeharomoete a'e ma'e kwaw par nukwaw kwaw ma'e tetea'u a'e wà. Ze'eg kwehe arer kwaw par nukwaw kwaw ma'e tetea'u a'e wà no. Ma'emume'u katu har nukwaw kwaw ma'e tetea'u a'e wà no. A'e rupi ma'e kwaw 'ymar ài wanekon paw rupi wà.\\n21 Tupàn zutyka'i ukwaw ma'e paw rupi a'e. Nuputar kwaw teko ukwaw paw uma'ekwaw katu haw rupi a'e wà. Aze teko uzeruzar ize'eg puràg rehe wà nehe, xo a'e mehe zo Tupàn upyro putar a'e wà nehe. A'e uzemu'e ma'e a'e wà, ma'e ko ywy rehe har ikwaw par a'e wà, nuzeruzar kwaw ze'eg puràg rehe a'e wà, ta'e nezewe i'i uzeupe a'e wà xe. — Waze'eg nuzawy kwaw ma'e kwaw 'ymar ze'eg a'e wà, i'i ze'eg puràg pe wà. 22 Zutew wenoz ma'e hexak pyr 'ym iapo haw, i'i waiko wà. Kere ywy rehe har wekar ma'e kwaw katu haw wà. 23 Zane zane kury. Ximume'u Zaneruwihawete ywyra kanetar rehe imàno awer zaha zaiko purupe zane. Zutew a'e wà, ipuruzukaiw henu mehe a'e wà. — Waze'eg nuzawy kwaw ma'e kwaw 'ymar ze'eg a'e wà, i'i zutew 'ym a'e wà, henu mehe a'e wà. 24 Zutew a'e wà nehe, zutew 'ym a'e wà nehe no, aze Tupàn heminozgwer romo wanekon a'e wà nehe, a'e mehe ko ze'eg ikatu putar wanupe nehe. Ta'e nezewe ukwaw putar Zaneruwihawete a'e wà nehe xe. Zaneruwihawete a'e, ikàg tuwe Tupàn ài a'e. Ukwaw tuwe ma'e izàwe no. 25 Teko nukwaw pixik kwaw ma'e a'e wà. Xo Tupàn ukwaw ma'e paw rupi a'e. Teko na'ikàg pixik kwaw wà. Tupàn ikàg wera'u teko paw wanuwi.\\n26 Herywyr wà, hereinyr wà. Aipo pema'enukwaw peneko awer rehe. Pezeruzar Zezuz rehe izypy mehe. Napeiko kwaw ma'e kwaw katu har romo a'e 'ar mehe. Napeiko kwaw ikàg ma'e romo a'e 'ar mehe. Napeiko kwaw tuwihaw romo a'e 'ar mehe. Xo màràmàràn pepyr har zo wiko ikàg ma'e romo a'e 'ar mehe wà. Xo màràmàràn zo ma'e kwaw par romo wanekon a'e 'ar mehe wà. 27 Tupàn penexanexak wemimutar rupi a'e, ta'e ikàg 'ym ma'e romo peiko pe xe. Ta'e ma'e kwaw 'ymar romo peiko pe xe. Tupàn wexaexak ma'e kwaw 'ymar uzeupe a'e wà, ma'e kwaw katu har wamumaranugar kar pà a'e wà. Wexaexak ikàg 'ym ma'e uzeupe a'e wà, ikàg ma'e wamumaranugar kar pà a'e wà. 28 Tupàn wexaexak ikàg 'ym ma'e uzeupe a'e wà, wexaexak ma'e hereko 'ymar a'e wà no. Aze teko uze'eg urywahy amo rehe wà nehe, Tupàn wexaexak putar agwer uzemumikahy ma'e uzeupe nehe. Tupàn umumaw putar ikàg ma'e wà nehe, wakàgaw imono pà ikàg 'ym ma'e wanupe nehe. 29 A'e rupi ni amo teko nupuner kwaw nezewe u'e haw rehe Tupàn huwa rupi wà nehe. — Aiko wera'u amogwer wanuwi ihe, nupuner kwaw u'e haw rehe wà nehe. 30 Tupàn pemono'ono'og Zaneruwihawete Zezuz hekwe inuromo a'e. Hekwe upyta pepy'a pe. Aze xikwaw Zezuz zane nehe, ukwaw kar putar uze'eg zanewe nehe. Aze zazeruzar hehe nehe, Tupàn zanemuawyze putar nehe. Zaiko putar hemiruze'eg romo nehe, zanepyro putar zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi nehe no. 31 Nezewe i'i ze'eg kwehe arer a'e. — Aze amo ize'egatu wer amo rehe nehe, tuwe uze'egatu Zanezar hemiapo kwer rehe nehe, i'i ze'eg kwehe arer.","num_words":1265,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.251,"stopwords_ratio":0.497,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg TANIEW 10\\nTaniew wexak ma'e upuahu zàwenugar pe har Xikire yrykawhu izywyr wiko mehe\\n1 Ihe Taniew ihe, (Mewtexazar herer inugwer ihe). Xiru Pezi ywy rehe har wanuwihawete romo heko mehe na'iruz haw kwarahy rehe Tupàn umur uze'eg ihewe a'e. Azeharomoete a'e ze'eg. Zawaiw katu ikwaw katu haw ihewe. Hepuahu mehe Tupàn umume'u kar hemimume'u ihewe. 2 Na'e amumaw 21 'ar umàno ma'e kwer rehe uzai'o ma'e ài hereko pà. 3 A'e 'ar rehe na'u kwaw temi'u hete katu ma'e. Na'u kwaw ma'ero'o kwer. Na'u kwaw win. Namuguz kwaw he'aw.\\n4 Zahy ipy rehe 24 haw 'ar mehe aiko yrykawhu Xikire izywyr ihe. 5 Na'arewahy aexak amo Tupàn heko haw pe har kamir irin iapo pyrer imunehew har ihe kury. Umunehew uzeku'apixi haw or ikatuahy ma'e iapo pyrer no. 6 Hetekwer heny katu ita hekuzar katu ma'e ài. Huwa nuzawy kwaw àmàn iweraw paw. Heha nuzawy kwaw tapuru 'yw ukaz ma'e. Izywa, hetymà heny katu itazu morog imuhygatu pyrer ài. Ize'eg wànoànog teko tetea'u waze'eg ài.\\n7 Xo ihe aexak a'e ma'e ihe. Herehe we har nuexak kwaw wà. Nezewe rehe we ukyzeahy uzàn pà uzeàmim pà wà. 8 Ihe zutyka'i aiko a'e pe a'e ma'e purumupytuhegatu kar ma'e hexak mehe. Hepir xigatu hekyze pà. Hekàgaw uhem ihewi. 9 Aenu Tupàn heko haw pe har ize'eg mehe. A'e rupi a'ar heruwaw ywy rehe. 10 Na'e amo hemupu'àm opo pupe kury. Apyk hepenàràg rehe kury, ywy rehe apokok pà. 11 Na'e Tupàn heko haw pe har uze'eg ihewe kury. — Taniew. Tupàn neamutar katu a'e. Hemur kar newe hemuze'eg kar pà. Epu'àm nehe. Ezekaiw katu heze'eg rehe nehe kury, i'i ihewe. Na'e apu'àm kury. Aryryryryz ihe. 12 Na'e uze'eg wi ihewe kury. — Ekyze zo nehe, Taniew. Ta'e Tupàn nerenu neze'eg mehe a'e kury xe. Erezemuigo kar ikàg 'ym ma'e romo henataromo ne, ta'e ereputar ma'e kwaw ikatu haw ne xe. A'e 'ar mehe we wenu nereminoz a'e. Tupàn hemur kar newe neze'eg iwazar har romo. 13 Pezi ywy rehe har wanuwihaw umumaw 21 'ar heàmàtyry'ym pà a'e. Na'e amo Tupàn heko haw pe har wanuwihaw Migew her ma'e ur hepytywà pà a'e. Ta'e ihe zutyka'i azàmàtyry'ym Pezi ywy rehe har wanuwihawete ihe wà xe. 14 Kutàri azur kwez newe neànàm wanupe uzeapo ma'e ràm imume'u pà newe kury. Ta'e neremixak kwer nepuahu zàwenugar umume'u uzeapo ma'e ràm newe a'e xe, i'i ihewe.\\n15 A'e ma'e ihewe imume'u mehe naze'eg kwaw. Ame'e ywy rehe. 16 Na'arewahy amo ma'e awa zàwenugar opokok hereme rehe a'e kury. Na'e azypyrog Tupàn heko haw pe har herenataromo har pe heze'eg pà kury. — Hezar, a'e heremixak kwer hemukyze kar a'e. Nahekàg kwaw kury. 17 Ereiko hezar romo. Napuner kwaw newe heze'egaw rehe. Hekàgaw uhem ihewi upaw rupi. Napuner etea'i kwaw hepytuhemaw rehe, a'e izupe.\\n18 Na'e opokok wi herehe. Ipokok mehe hekàgaw uzewyr ihewe.\\n19 Uze'eg ihewe. — Tupàn neamutar katu a'e. A'e rupi Ekyze zo nehe. Tuwe Tupàn ikatu haw wiko nerehe nehe. Nerurywete nehe. Ekyze zo nehe, i'i ihewe. Na'e hekàg wera'u kury. Aze'eg izupe. — Eze'eg nehe, ta'e eremur hekàgaw ipyahu ma'e kwez ihewe ne xe, a'e izupe.\\n20-21 Uze'eg ihewe. — Màràzàwe tuwe azur newe heze'eg pà ihe. Aipo erekwaw. Azur pape ze'eg azeharomoete har rehe har imume'u pà newe ihe. Ko 'ar rehe aha putar tekwe Pezi ywy rehe har wanehe uzekaiw ma'e iàmàtyry'ym pà ihe. Iàmàtyry'ym ire Kere ywy rehe har wanehe uzekaiw ma'e ur putar hekutyr a'e nehe no. Waàmàtyry'ym mehe naheta kwaw hepytywà har wà. Migew wiko Izaew wanehe uzekaiw ma'e romo a'e.","num_words":558,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.398,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 12\\nZezuz uze'eg typy'ak imuapiruru kar haw wemimu'e wanupe a'e kury\\n1 Teko tetea'u uzemono'og a'e pe Zezuz ze'eg henu pà a'e wà. Utyrytyryk waiko uzehezehe wà, upyropyrog pà uzehezehe wà. Uzypyrog Zezuz wemimu'e wanupe uze'eg pà a'e kury. — Aze xiapo typy'ak nehe, ximono imuapiruru kar haw inuromo nehe. A'e mehe iapiruru typy'ak zanewe. Imuapiruru kar haw pixika'i ma'e umuapiruru kar typy'ak tetea'u a'e. Ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e a'e wà, na'ikatu kwaw Tupàn pe a'e wà. — Ureruzar katu ze'eg kwehe arer ure, i'i teko wanupe. Wapy'a pe ima'enukwaw ikatu 'ym ma'e rehe wà. Uzapo ikatu 'ym ma'e ikwaw kar 'ym pà purupe wà. Wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e a'e, nuzawy kwaw typy'ak imuapiruru kar haw a'e. Na'arewahy teko tetea'u uzapo putar ikatu 'ym ma'e wazàwe a'e wà nehe no. 2 Ma'e imim pyrer uzexak kar putar paw rupi nehe. Ma'e ikwaw pyr 'ym uzekwaw kar putar nehe no. 3 Peze'eg awer ipytun mehe arer uzenu kar putar 'ar romo a'e nehe. Ma'e penemimume'u kwer tàpuz me arer penewowo mehe arer uzemume'u kar putar taw mytepe a'e nehe. Teko uhapukaz putar a'e ma'e imume'u pà wà nehe, tàpuz 'aromo upu'àm putar uhapukaz pà wà nehe.\\nPekyze Tupàn wi nehe\\n4 Uze'eg wi teko wanupe. — Ko ma'e amume'u putar peme kury hemyrypar wà. Pekyze zo penetekwer izuka har wanuwi nehe. Ta'e nupuner kwaw amo ae ma'e peme iapo haw rehe a'e wà nehe xe. Nupuner kwaw penekwe izuka haw rehe wà nehe. 5 Pekyze katu Tupàn wi nehe, ta'e pezuka re a'e nehe, upuner pemono kar haw rehe tatahu pe a'e nehe xe. Azeharomoete pekyze izuwi nehe, a'e peme.\\n6 Pixika'i wiràmiri a'e wà. Nahekuzar katu kwaw wà. Tupàn naheharaz kwaw wanuwi. Ni pitài wiràmiri wi naheharaz kwaw a'e. 7 Te pe'aw peàkàg rehe har Tupàn upapar a'e. Pekyze zo nehe, ta'e pekatu wera'u wiràmiri wanuwi Tupàn pe pe xe.\\nTuwe Zezuz hemimu'e umume'u hemiruze'eg romo weko haw wà nehe\\n8 Uze'eg wi teko wanupe. — Ihe Awa ta'yr romo aiko ihe. Aze amo uze'eg nezewe teko wanuwa rupi nehe, — Aiko Zezuz hemiruze'eg romo ihe, aze i'i nehe, nezewegatete amume'u putar heremiruze'eg romo heko haw ihe nehe no, Tupàn heko haw pe har wanuwa rupi ihe nehe no. 9 — Naiko kwaw Zezuz hemiruze'eg romo ihe, aze amo i'i teko wanuwa rupi nehe, nezewegatete amume'u putar heremiruze'eg 'ym romo heko haw ihe nehe no, Tupàn heko haw pe har wanuwa rupi ihe nehe no.\\n10 Aze amo uze'eg zemueteahy herehe nehe, Tupàn umunàn putar ize'eg awer izuwi nehe, aze a'e teko izewyr wer Tupàn pe nehe. Aze uze'eg zemueteahy Tekwe Puràg rehe nehe, Tupàn numunàn kwaw izuwi nehe. Naheharaz kwaw ize'eg awer wi nehe. Uzepyk putar hehe nehe.\\n11 Aze teko peneraha zemono'ogaw pe wà nehe, penemiapo kwer imume'u mua'u pà tuwihaw wanupe nehe, pezemumikahy zo nehe. — Ma'e a'e putar wanupe nehe, peze zo pezeupe nehe. Pekyze zo wanuwi nehe. 12 Ta'e Tekwe Puràg uhem putar pepy'a pe a'e 'ar mehe a'e nehe xe, pemuze'eg kar pà a'e nehe xe.\\n— Peiko zo ma'e tetea'u iputar har romo nehe, i'i Zezuz a'e kury\\n13 Uze'eg awa a'e pe har Zezuz pe a'e kury. — Purumu'e ma'e, i'i izupe. — Eze'eg heryky'yr pe nehe. Ureru umàno kwez kury. Wezar uma'e paw kwez heryky'yr pe kury. Wezar uiwy izupe no. Naheta kwaw ma'e ihewe. — Emono nema'e kurer nerywyr pe nehe, ere izupe nehe, i'i a'e awa Zezuz pe.\\n14 Uze'eg Zezuz izupe kury. — Ne ty, mo umur ukàgaw ihewe, mo umume'u kar agwer ma'e ihewe, i'i izupe.\\n15 Na'e uze'eg wi teko nànàn kury. — Peme'egatu pepy'a rehe kury. Peiko zo ma'e tetea'u iputar har romo nehe. Amo awa uze'eg ru'u nezewe uzeupe a'e. — Hemetarer katu ma'e romo aiko ihe, a'e rupi hereko haw ikatuahy ihewe kury. Namàno kwaw ko 'ar rehe ihe kury, i'i ru'u uzeupe. Hemu'em uzeupe a'e.\\n16 Umume'u ko ma'emume'u haw wanupe a'e kury. — Amo hemetarer katu ma'e iziwy rehe i'a tetea'u hemitygwer izupe. 17 Uzypyrog nezewe uze'eg pà uzeupe a'e. — Kwa, naheta kwaw tàpuz heremi'u ràm imonokatu haw ihewe, i'i uzeupe. — Ma'e azapo putar nehe. 18 Pixika'i hema'e hyru kury, heràpuz kury. A'e rupi aityk putar hema'e hyru nehe, amo tàpuz uhua'u ma'e iapo pà nehe, hema'e paw imonokatu àwàm romo nehe. 19 Na'e a'e putar hezeupe nehe. — Kwa, ma'e paw ikatuahy ihewe kury, a'e putar hezeupe nehe, i'i uzeupe. — Uhyk tuwe ma'e ihewe kury. Kwehe naputar kwaw amo ma'e ihe nehe. Apytu'u putar hema'ereko re nehe. Amai'u putar nehe, win i'u pà nehe no, ikatuahy putar hereko àwàm ihewe nehe, i'i uzeupe. 20 Na'e uze'eg Tupàn wà izupe kury. — He'o ma'e romo ereiko ne. Kutàri pyhaw eremàno putar nehe kury. Mo upyhyk putar nema'e neremimonokatu kwer uzeupe nehe, i'i Tupàn izupe.\\n21 — Hemetarer katu ma'e uze'eg nezewe a'e wà. — Kwa, areko ma'e tetea'u ihe kury. Apyhyk wi amo nehe, i'i uzeupe wà. Tupàn i'i putar izupe. — Nerereko pixik kwaw ma'e ne. Hemetarer 'ym ma'e ài ereiko heruwa rupi ne, i'i putar Tupàn izupe nehe. — Ta'e tàrityka'i eremàno putar nehe xe, i'i putar izupe.\\n— Pezeruzar Tupàn rehe nehe, i'i Zezuz a'e kury\\n22 Na'e uze'eg Zezuz wemimu'e wanupe kury. — A'e rupi amume'u putar ko ma'e peme kury. — Ma'e a'u putar nehe. Naheta kwaw temi'u ihewe nehe, peze zo nehe. — Ma'e amunehew putar nehe. Naheta kwaw heropoz hekamir ihewe nehe, peze zo nehe. 23 Ta'e nazaiko kwaw temi'u rehe zutyka'i xe. Zanereko haw ikatu wera'u zaneremi'u wi. Zaneretekwer ikatu wera'u zanekamir wi. 24 Peme'e wiràmiri wanehe nehe. Nuzutym kwaw ma'eà'yz a'e wà. Nomono'og kwaw ma'e'a kwer wà. Nuzapo kwaw tàpuz wemi'u ràm imonokatu àwàm romo wà. Tupàn opoz a'e wà. Pekatu wera'u Tupàn pe wiràmiri wanuwi. 25 Ma'enugar teko upuner weko haw imupukua'u haw rehe a'e. Ni amo nupuner kwaw a'e. A'e rupi naxikwaw kwaw zanereko haw 'ar nànàgatu har zane. 26 Napepuner kwaw ni pezemuigo kar haw rehe. Pema'enukwawahy zo amo ae ma'e rehe nehe. Ta'e napepuner pixik kwaw agwer ma'e iapo haw rehe nehe xe. 27 Peme'e ma'eputyr rehe nehe. Hezuz e a'e. Numa'ereko kwaw. Nuzapo kwaw ukamir uzeupe. Xàrumàw heta kamir ipuràg eteahy ma'e a'e. Ikamir na'ipuràg eteahy kwaw ma'e putyr zàwe a'e. Hemetarer katu ma'e romo Xàrumàw a'e. Ma'e putyr ipuràg eteahy wera'u ikamir wi. 28 Ka'akyr hezuz xe kutàri. Pyhewe ximonohok putar zaha nehe, heityk pà tata pupe nehe. Tupàn ae a'e, uzekaiw ka'akyr rehe a'e, ipuràg eteahy ma'e romo iapo pà iputyr pupe a'e. Aipo nuzekaiw kwaw penehe nehe, pema'e ràm imono pà peme nehe. Pixika'i hehe pezeruzar haw. 29 A'e rupi pema'enukwaw tetea'u zo pema'e rehe nehe. — Ma'e a'u putar nehe, ma'e amunehew putar nehe, peze zo nehe. — Naheta kwaw temi'u ihewe nehe, naheta kwaw kamir ihewe nehe, peze zo nehe. 30 Ta'e Tupàn rehe uzeruzar 'ym ma'e ima'enukwaw tetea'u agwer ma'e rehe tuweharupi a'e wà. Naheta kwaw agwer ma'e peme. Nuhyk kwaw peme. Penu ywate har ukwaw a'e ma'e ihyk 'ymaw a'e. 31 A'e rupi, ezapo Tupàn hemiapo putar haw ràgypy izupe nehe, amo ma'e iapo haw wi nehe, a'e re umur putar ma'e neremimutar newe upaw rupi a'e nehe kury.\\nPemonokatu temetarer ywate har nehe\\n32 Uze'eg wi teko wanupe. — Pekyze zo ma'e wi nehe, heremiruze'eg wà. Ta'e penu ywate har ipurumur wer ukàgaw rehe peme a'e xe. 33 Peme'eg pema'e paw peho amogwer wanupe nehe. Pemono hekuzar amo wanupe nehe, ma'e hereko 'ymar wanupe nehe. Pemonokatu zo temetarer ko ywy rehe har pezeupe nehe. Pemonokatu temetarer ywate har zàwenugar pezeupe nehe. Heta tetea'u putar nezewe mehe nehe, ta'e na'imunar kwaw amo hehe nehe xe, ta'e hahok nupuner kwaw imuaiw paw rehe a'e wà nehe xe. 34 Aze pereko temetarer tetea'u ko ywy rehe nehe, pema'enukwaw tetea'u putar hehe nehe. A'e rupi napepurapo wer kwaw Tupàn hemiapo putar haw rehe nehe. Pema'enukwaw tuwe Tupàn hemiapo putar haw rehe nehe. Nuzawy kwaw temetarer ywak rehe har zàwenugar peme a'e nehe.\\nZezuz umume'u uma'ereko ma'e ume'egatu ma'e wanehe ma'emume'u haw a'e kury\\n35 Uze'eg wi teko wanupe. 36 Aze awa hemetarer katu ma'e oho zereko haw pe mai'u haw pe a'e nehe, wezar putar wemiruze'eg uma'ereko ma'e wàpuz me a'e wà nehe. Aze hemiruze'eg ikatu ma'e romo wanekon wà nehe, upyta putar hàpuz me wà nehe, uzar hàro pà wà nehe. 37 Uhem mehe wazar uhapukaz putar wanupe nehe. Na'arewahy hemiruze'eg uwàpytymawok putar uken izupe wà nehe, ta'e wàrogatu uzar a'e wà nehe xe, uker 'ym pà a'e wà nehe xe. 38 Hurywete putar uzar izewyr haw rehe a'e wà nehe, ta'e wazar a'e ae uzapo putar ikatu ma'e wanupe a'e nehe xe. -Peapyk ty wà, azapo putar temi'u peme ihe nehe, i'i putar wanupe nehe, ta'e wàrogatu a'e wà xe. Pyhaw pyaze mehe uhem putar ru'u wà a'e nehe. Hemiruze'eg wàrogatu putar uker 'ym pà a'e wà. A'e rupi ikatu putar uzar pe a'e wà nehe. Wazar uzapo putar ikatu ma'e wanupe nehe. Hurywete putar a'e wà nehe no. Peiko a'e uma'ereko ma'e wazàwe pe nehe ty wà. Ihe Awa ta'yr romo aiko ihe. Peàrogatu hezur àwàm nehe, heremiapo putar haw iapo pà tuweharupi nehe. 39 Pema'enukwaw katu ko ma'e rehe nehe. Aze tàpuz zar ukwaw ma'e rehe imunar ma'e tur àwàm 'ar a'e nehe, numuixe kar pixik kwaw wàpuz me a'e nehe. Numumunar kar kwaw uma'e rehe nehe. 40 Pe nehe no ty wà, pezemuàgy'ygatu nehe no ty wà, ta'e azewyr putar tuwà ihe nehe xe. Napekwaw kwaw hezur àwàm 'ar. Peàrogatu hezur àwàm nehe. Aze amo 'ar mehe peze nezewe nehe. — Nur kwaw kutàri nehe, aze peze nehe, aze ru'u azur putar a'e 'ar mehe ihe nehe.\\nZezuz umume'u mokoz uma'ereko ma'e wanehe ma'emume'u haw a'e kury\\n41 Na'e Pet upuranu Zezuz rehe a'e kury. — Urezar, i'i izupe. — Mo pe eremume'u ko ma'emume'u haw ne. Aze ru'u eremume'u neremimu'e wanupe. Aze ru'u eremume'u teko nànàn ne, i'i izupe.\\n42 Na'e uze'eg Zanezar izupe. — Mo wiko uma'ereko ma'e ikatu ma'e romo a'e. Aze ikatu a'e nehe, izar umuzekaiw kar putar wàpuz rehe a'e nehe. — Emono temi'u amogwer uma'ereko ma'e wanupe nehe, aze ima'uhez a'e wà nehe, i'i putar izar izupe nehe. 43 Aze uzapo a'e ma'e nehe, uzar ma'e rehe uzekaiw katu pà nehe, hurywete putar uzar tur mehe nehe. 44 Izar a'e nehe, umuzekaiw kar putar uma'e rehe paw rupi azeharomoete nehe, uiwy rehe paw rupi nehe no.\\n45 Aze a'e uma'ereko ma'e i'i uzeupe nehe: Kwa, iàrew tuwe hezar tur àwàm a'e, aze i'i uzeupe nehe, aze uzypyrog amo uma'ereko ma'e wapetek pà nehe, aze upetek awa wà nehe, aze upetek te kuzà wà nehe no, aze umai'u tetea'u nehe, aze u'u win uka'u pà nehe, a'e mehe nuàro kwaw uzar tur àwàm nehe. 46 Izar uhem putar wà a'e nehe. Uma'ereko ma'e nukwaw kwaw i'ar a'e. Izar uzuka putar a'e awa a'e nehe, ipei'ài'àg pà a'e nehe, ize'eg heruzar 'ymar ài a'e nehe. 47 Uma'ereko ma'e a'e, aze ukwaw uzar hemiapo putar haw a'e nehe, aze nuzemuàgà'ym kwaw nehe, aze nuzapo kwaw kwez uzar hemiapo putar haw nehe, izar uzepyk putar hehe a'e nehe, ipetepetek pà a'e nehe. 48 Amo ae uma'ereko ma'e a'e, aze nukwaw kwaw uzar hemiapo putar haw a'e nehe, aze uzapo ikatu 'ym ma'e nehe, izar nupetepetekahy kwaw nehe. Mewe katu zo upetepetek putar nehe. Uma'ereko ma'e a'e, aze izar omono ma'e tetea'u izupe nehe, ma'e tetea'u wenoz putar izupe nehe. Aze nomono kwaw ma'e tetea'u izupe nehe. Nuenoz kwaw ma'e tetea'u izupe nehe.\\nAzemumikahy ihe kury, i'i Zezuz a'e kury\\n49 Uze'eg wi teko wanupe. Azur ko ywy rehe ihe, tata imunyk pà ywy rehe ihe. Aze mo ukaz paw kury, ikatu mo ihewe. 50 Azemumikahy tuweharupi ihe kury, ta'e apuraraw putar ma'erahy ihe nehe xe. Aze awa uzemuzahazahak kar a'e, wixe 'y pupe a'e. Nezewegatete aixe putar a'e ma'erahy pupe ihe nehe no. 51 — Erezur puràmàtyry'ym 'ymaw herur pà ne, aipo peze peiko. Nan kwaw pa. Puràmàtyry'ymaw arur ihe. 52 Aze 5 teko heta uzeànàm romo wà nehe, uzemuza'aza'ak putar wà nehe. Na'iruz uzemono'og putar xe a'e wà nehe. Mokoz uzemono'og putar pe pe a'e wà nehe no. A'e mokoz teko uzàmàtyry'ym putar a'e na'iruz teko a'e wà nehe. A'e na'iruz teko uzàmàtyry'ym putar a'e mokoz teko a'e wà nehe no. 53 Awa uzàmàtyry'ym putar wa'yr a'e wà nehe. Wana'yr uzàmàtyry'ym putar u a'e wà nehe no. Kuzà uzàmàtyry'ym putar umemyr a'e wà nehe no. Wamemyr uzàmàtyry'ym putar uhy a'e wà nehe no. Kuzàgwer uzàmàtyry'ym putar umemytaty a'e wà nehe no. Wamemytaty uzàmàtyry'ym putar umehy a'e wà nehe no.\\nNapekwaw kwaw ma'e ko 'ar rehe uzeapo ma'e kwer, i'i Zezuz\\n54 Uze'eg Zezuz teko wanupe a'e. — Ywàkun tur haw hexak mehe, — Àmàn ukyr putar nehe kury, peze izupe. Ukyr tuwe. 55 Ywytu kwarahy hemaw awyze haw wi ihem mehe, — Haku putar nehe, peze izupe. Haku tuwe a'e re. 56 Tupàn ze'eg heruzar mua'u har romo peiko. Pekwaw ma'e uzeapo àwàm ywak rehe ywy rehe peme'e mehe. Màràzàwe tuwe napekwaw kwaw ma'e ko 'ar rehe har uzeapo ma'e kwer. Màràzàwe tuwe napekwaw kwaw Tupàn hemiapo kwer ko 'ar rehe har.\\nPezemuawyze kar Tupàn pe nehe, i'i Zezuz\\n57 Uze'eg wi teko wanupe. Màràzàwe tuwe napekwaw kwaw ikatu ma'e iapo haw. 58-59 Aze pezapo ikatu 'ym ma'e amo awa pe nehe, a'e awa i'i putar peme nehe,\\nAmume'u putar neremiapo kwer aha tuwihaw pe nehe. A'e mehe tuwihaw nemono putar zauxiapekwer wanupe nehe. Zauxiapekwer nemunehew kar putar zemunehew paw pe a'e wà nehe. — Aze eremur temetarer ihewe nehe, xo a'e mehe zo urumuhem kar putar zemunehew paw wi ihe nehe, i'i putar a'e awa peme nehe. Ma'e peze putar izupe nehe. Kwa, nan kwaw pa, amono putar temetarer newe tàrityka'i ihe nehe kury, peze putar izupe nehe, ta'e napeho wer kwaw zemunehew paw pe nehe xe, i'i Zezuz wanupe. (Nezewegatete teko uzemuawyze kar putar Tupàn pe wà nehe. A'e mehe Tupàn nuzepyk kwaw wanehe nehe. Nomono kar kwaw tatahu pe wà nehe.)","num_words":2220,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.474,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUÀW 21\\nZezuz uzexak kar oho wemimu'e wanupe a'e kury\\n1 A'e re uzexak kar wi Zezuz wà urepyr a'e kury, Karirez yryhu huwake a'e kury.\\n2 Ximàw Pet a'e, Tume uzexak kar mokoz ma'e kwer a'e no, Natanaew Kana pe har Karirez ywy rehe har a'e no, Zepetew ta'yr a'e wà no, amo mokoz Zezuz hemimu'e a'e wà no, uzemono'og a'e pe herehe we a'e wà. 3 I'i Ximàw Pet urewe a'e kury. — Aha putar ipira pyhyk pà ihe nehe kury, i'i urewe. — Oroho putar nerupi ure nehe no, uru'e izupe. A'e rupi uruixe oroho kanuhu pupe. Pyhaw te pyaze mehe uruzeagaw zepe ipira ipyhyk pà kyhapari pupe. Nurupyhyk kwaw ni pitài. 4 Uzekwaromogatu mehe Zezuz yryhu izywyr hekon a'e. Uruexak ure. Nurukwaw kwaw. 5 — Kwàkwàmo wà, aipo pepyhyk ipira, i'i urewe. — Ni pitài nurupyhyk kwaw ure, uru'e izupe.\\n6 — Peityk kyhapari imono pekanu wi nehe kury, iawyze har rehe nehe kury. A'e mehe pepyhyk putar ipira pe wà nehe kury, i'i urewe. Na'e uruityk kyhapari ize'eg rupi katete ure kury. Nurupuner kwaw henuhemaw rehe kury, ta'e heta tetea'u ipira kyhapari pupe a'e wà kury xe. 7 Na'e a'e Pet pe ihe. — Zanezar romo hekon a'e, a'e izupe. Heze'eg mehe Ximàw Pet uzewàn ukamir puku pupe kury (ta'e wenuhem uma'e uzewi a'e 'ym mehe a'e xe). Uzemomor kanu wi oho kury, 'y pupe kury. 8 Ure oroho ywy izywyr kanu pupe ure, kyhapari tynehem ma'e heraha pà ure. Ywy namuite kwaw urewi. 9 Ywy rehe urehem mehe, uruexak tata a'e pe imunyk pyrer. Ipira tata rehe imihir pyrer no. Heta typy'ak no. 10 I'i Zezuz urewe. — Perur ipira ipyhyk romo pyrer xe ty wà, i'i urewe.\\n11 Wixe Ximàw Pet oho kanu pupe a'e kury. Weraha kyhapari ywy izywyr kury. Tynehem ipira uhua'u ma'e pupe a'e. 153 ipira waneta haw wà. Heta tetea'u wà. Nowok kwaw kyhapari.\\n12 — Pemai'u pezuwà, i'i Zezuz urewe. Nurupuranu kwaw hehe ure, ta'e urukyze izuwi ure xe. — Mo romo ereiko ne, nuru'e kwaw izupe, ta'e urukwaw Zanezar romo heko haw ure xe. 13 A'e rupi uhem Zezuz tata huwake typy'ak ipyhyk pà. Umur urewe pitàitàigatu a'e kury. Nezewegatete umur ipira urewe no, i'u kar pà urewe no.\\n14 Nezewe na'iruz haw Zezuz uzexak kar wemimu'e wanupe a'e, umàno re ukweraw ire a'e.\\nZezuz uze'eg Pet pe a'e kury\\n15 Wamai'u re uze'eg Zezuz Ximàw Pet pe a'e kury. — Ne Ximàw, Zuàw ta'yr ne. Aipo heamutar katu pe amogwer heremimu'e wanuwi ne, i'i izupe. — Hezar, azeharomoete uruamutar katu ihe, i'i izupe. — Àràpuhàràn wazar uzekaiw katu weimaw wanehe a'e wà. Nezewegatete ezekaiw katu herehe uzeruzar romo ma'e wanehe nehe no, i'i izupe.\\n16 Nan kwehe tete upuranu wi hehe no.\\n— Ne Ximàw Zuàw ta'yr ne, aipo heamutar katu pe ne, i'i izupe. — Hezar, azeharomoete uruamutar katu ihe, i'i izupe. — Ezekaiw katu herehe uzeruzar ma'e wanehe nehe, i'i Zezuz izupe.\\n17 Na'e upuranu wi hehe no. — Ximàw Zuàw ta'yr ne, aipo heamutar katu pe ne, i'i izupe. Uzemumikahy Pet a'e kury, ta'e na'iruz haw Zezuz nezewe upuranu hehe a'e xe. — Hezar erekwaw katu ma'e paw rupi ne. Erekwaw katu neamutar katu haw no, i'i izupe. — Ezekaiw katu heremiruze'eg wanehe nehe, i'i Zezuz izupe.\\n18 — Azeharomoete ko heze'eg ihe. Nekwarer mehe erezemuàgà'ym wyzài taw pe wyzài ywy rehe neho pà ne. Netua'uete mehe erepyho putar nepo nehe. Amo awa uzàpixi putar nepo a'e wà nehe, nereraha pà neho putar 'ymaw pe a'e wà nehe.\\n19 (Nezewe Zezuz umume'u Pet imàno àwàm a'e.) — Nezewe erexak kar putar Tupàn ikàgaw ipuràg eteahy haw purupe nehe, i'i Pet pe. Na'e i'i wi izupe kury. — Eruzar tuwe heze'eg eho nehe ty, i'i izupe.\\nZezuz uze'eg herehe a'e kury\\n20 Uwak Pet a'e kury, herexak pà a'e kury. 21 Herexak mehe uze'eg Zezuz pe kury. — Hezar, ma'e uzeapo putar 'aw neremimu'e pe nehe, i'i izupe, herehe uze'eg pà.\\n22 I'i Zezuz izupe, — Namume'u kwaw newe ihe nehe. Aze ru'u numàno kwaw a'e nehe. (Aze ru'u umàno putar nehe.) Nerekwaw kwaw ne, ta'e nahepurukwaw kar wer kwaw hehe newe ihe xe, i'i izupe.\\n23 Amogwer hemimu'e nuenu katu kwaw ize'eg a'e wà, a'e rupi nezewe i'i uzeupeupe wà.\\n— Akwez numàno pixik kwaw a'e nehe, i'i uzeupeupe herehe wà. Zezuz nuze'eg pixik kwaw nezewe. — Numàno kwaw nehe, ni'i pixik kwaw. — Aze ru'u numàno kwaw nehe, i'i ihewe.\\n24 Zezuz hemimu'e romo aiko ihe, hemiapo kwer imume'u har romo ihe. Azeharomoete ko heze'eg paw rupi katete ihe.\\n25 Heta tetea'u amo ae Zezuz hemiapo kwer no. Aze mo zanepurumuapyk wer hemiapo kwer imume'u haw rehe pape rehe paw rupi zane, a'e mehe mo nuhyk iwer mo pape ko ywy rehe har a'e.\\nUpaw hema'emume'u haw kwez kury.","num_words":743,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.263,"stopwords_ratio":0.353,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 TEXARON 1\\n1 Ihe Pawru ihe. Xiwàn a'e, Ximot a'e no, hepyr wanekon a'e wà no. Ko urepape oromono kar putar peme ure nehe kury. Pe Texaron tawhu pe har Zezuz rehe uzeruzar ma'e romo peiko pe. Tupàn zaneru a'e, Zezuz Zaneruwihawete Zanezar a'e no, pezar romo wanekon a'e wà. 2 Zaneru a'e, Zezuz Zaneruwihawete Zanezar a'e no, tuwe uzapo ikatu ma'e peme a'e wà nehe, tuwe pemupytu'u kar ma'e wi pekyze re a'e wà nehe no, a'e rupi pemurywete kar putar tuweharupi a'e wà nehe.\\nPawru uze'eg Tupàn hape rupi oho 'ym ma'e wanehe a'e kury, zepykaw pe waho àwàm rehe a'e no\\n3 Urerywyr wà. Uruze'eg uruiko Tupàn pe penehe ure, tuweharupi ure. Ta'e Tupàn nezewe uzapo kar urewe a'e xe. — Kwa, Texaron pe har uzeruzar ma'e a'e wà, uzeruzar tuwe waiko tuweharupi nerehe a'e wà, uru'e uruiko izupe. — Ikatuahy nerehe wazeruzar haw wà, uru'e izupe. — Uzeamutamutar katu wera'u waiko tuweharupi wà no, uru'e izupe. 4 Uruze'egatu uruiko penehe ure, amogwer uzeruzar ma'e wanupe ure no, Tupàn pe zemono'ogaw nànàn ure, taw nànàn ure. Uruze'eg uruiko nezewe wanupe. — Kwa, Texaron pe har uzeruzar ma'e a'e wà, upuraraw ma'erahy tetea'u a'e wà, uru'e uruiko wanupe. — Uzeruzar 'ym ma'e a'e pe har a'e wà, uzapo ikatu 'ym ma'e waiko wanupe wà, uru'e uruiko wanupe. — Uzeruzar wera'u Zezuz rehe wà, uru'e uruiko amogwer wanupe no, taw nànàgatu har wanupe no.\\n5 Pezeruzar katu wi peiko hehe, ma'erahy kwer ipuraraw mehe nehe. A'e rupi teko ukwaw putar Tupàn ikatu haw a'e wà nehe kury, ukwaw putar pureruze'egatu ma'e romo heko haw a'e wà nehe kury. Pepuraraw ma'erahy tetea'u peiko ko 'ar rehe, a'e rupi Tupàn i'i putar uzeupe nehe. — Kwez uzeruzar ma'e a'e wà, upuraraw ma'erahy tetea'u a'e wà, ta'e uzeruzar herehe a'e wà xe. A'e rupi amo 'ar mehe amuigo kar putar a'e teko heremiruze'eg romo ihe wà nehe kury, amupyta kar putar a'e teko hezepyr tuweharupi ihe wà nehe no, hereko haw pe ihe wà nehe no, i'i putar uzeupe nehe. — Ikatuahy ihewe nezewe mehe nehe, i'i putar uzeupe nehe. 6-7 Tuweharupi Tupàn uzapo ma'e iko uze'eg rupi a'e. Awyzeharupi uzapo wemimume'u kwer. A'e rupi wexak kar putar Zezuz Zanezar imuwà ywak wi nehe, teko nànàn nehe. Zezuz werur putar Tupàn heko haw pe har ikàg ma'e a'e wà nehe no. Werur putar tata nehe no. A'e 'ar mehe nehe, Tupàn upuraraw kar putar ma'erahy kwer wanupe nehe, ipuraraw kar arer wanupe nehe. 8 Uzepyk putar uzehe uzeruze'eg 'ym ma'e wanehe nehe, Zezuz rehe ze'eg puràg heruzar 'ymar wanehe nehe no. 9 Agwer teko a'e wà nehe, upuraraw putar ma'erahy tuweharupi a'e wà nehe, upytu'u 'ym pà a'e wà nehe. Nuiko kwaw Zanezar ipyr wà nehe. Wiko putar muitea'u izuwi tuweharupi wà nehe, ikàgaw wi wà nehe, ikatu haw wi wà nehe no, ipuràgaw wi wà nehe no. Noho pixik kwaw ipyr wà nehe. 10 A'e 'ar mehe nehe, Zezuz tur mehe nehe, uzeruzar ma'e paw rupi a'e wà nehe, uze'eg putar nezewe izupe a'e wà nehe. — Kwa, nekatuahy azeharomoete ne, i'i putar izupe wà nehe. — Nekàg wera'u amogwer wanuwi, nepuràg eteahy wera'u wanuwi no, i'i putar izupe wà nehe. Ipytuhegatu putar hexak pà wà nehe. Pe pezeruzar ureze'eg rehe, Zezuz rehe ureze'eg mehe. A'e rupi peze'eg putar nezewe izupe nehe, a'e 'ar mehe nehe.\\n11 A'e rupi uruze'eg uruiko tuweharupi Tupàn pe ure, penehe ure. — Epytywàgatu nerehe uzeruzar ma'e ne wà nehe, ikatuahy ma'e iapo mehe ne wà nehe. Ta'e erexarexak nezeupe ne wà xe. Ezapo kar ikatuahy ma'e wanupe nehe no. A'e rupi upuner putar nepyr weko haw rehe wà nehe. Uzeruzar katu waiko nerehe wà. A'e rupi ipurapo wer amo ma'e ikatuahy ma'e rehe a'e wà nehe no, uru'e izupe. — Ne nekàg wera'u ne, a'e rupi epytywà ne wà nehe, a'e ma'e iapo mehe ne wà nehe, uru'e izupe. 12 A'e rupi teko uze'eg putar uzeupeupe a'e wà nehe. — Zezuz a'e, uzeruzar ma'e wazar a'e, ikatuahy wera'u amogwer wanuwi a'e, ikàg wera'u a'e, ipuràg eteahy wera'u a'e, i'i putar uzeupeupe wà nehe. Ta'e peho peiko Tupàn hape rupi pe xe. — Tupàn rehe uzeruzar ma'e a'e wà, ikatu wera'u amogwer teko wanuwi a'e wà, i'i putar teko uzeupeupe wà nehe no, ta'e Zezuz ikatuahy a'e xe. Ko ma'e umume'u putar uzeupeupe wà nehe, ta'e Tupàn a'e xe, Zezuz Zaneruwihawete Zanezar a'e no xe, ikatuahy ma'e uzapo waiko teko wanupe a'e wà xe.","num_words":714,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.52,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg WAHEM AWER 40\\nOmonokatu tàpuzràn Tupàn huwarupi wà\\n1 Uze'eg wi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Moizez pe kury.\\n2 — Zahy ipy mehe 'ar ipy mehe emuapyk heràpuzràn nehe. 3 Emuapyk heze'eg hyru heràpuzràn pupe nehe, emono heze'eg itapew rehe ikaikair pyrer a'e 10 heremiapo kar hyru ipupe nehe. Emupu'àm a'e pànuhu heze'eg hyru henataromo nehe. 4 Emuapyk ywyrapew heràpuzràn pupe nehe. Emono ywyrapew rehe àràm hehe nehe, hen àwàm me pitàitàigatu nehe. Emupu'àm tatainy henaw tàpuzràn pupe nehe. Emono tatainy hehe wà nehe no. 5 Emuapyk yhyk zàwenugar hapy haw or iapo pyrer ipupe nehe, heze'eg hyru henataromo nehe. Emuzaiko pànuhu heràpuzràn huken rehe nehe. 6 Emuapyk ma'ea'yr hapy haw heràpuzràn henataromo nehe. 7 Emuapyk zapepopew tàpuzràn ma'e hapy haw wamyter pe nehe. Emynehem zapepopew 'y pupe nehe. 8 A'e re emupu'àm tàpuz izywyr katu haw heràpuzràn izywyr nehe. Emuzaiko pànuhu tàpuz izywyr katu haw hukenaw rehe nehe.\\n9 Na'e epyhyk uri kawer xaxeto romo purumuigo kar ma'e nehe. Ezakook a'e uri kawer heràpuzràn rehe nehe, ipupe har wanehe paw rupi nehe no. Nezewe mehe emurkatu a'e ma'e paw ihewe nehe, imukatuahy pà ihewe nehe. 10 A'e re ezakook uri kawer ma'e hapy haw rehe nehe, hehe har wanànàn nehe no. Nezewe mehe ma'e hapy haw eremurkatu ihewe nehe, imukatuahy pà ihewe nehe. 11 Nezewegatete erezakook putar uri kawer zapepopew rehe nehe, hetymà rehe nehe no. Nezewe mehe eremurkatu putar ihewe nehe, imukatuahy pà ihewe nehe.\\n12 Eraha Àràw heràpuzràn hukenaw pe nehe. Eraha ta'yr a'e pe ne wà nehe no. Emuzepuez kar ne wà nehe. 13 Emunehew kar xaxeto kamir Àràw pe nehe. Ezakook uri kawer iàkàg rehe nehe, imurkatu pà ihewe nehe, xaxeto herenataromo har romo imuigo kar pà nehe. 14 Erur ta'yr ne wà nehe no. Emunehew kar kamirpuku tunik her ma'e wanupe pitàitàigatu no. 15 A'e re ezakook uri kawer wanehe nehe, wanu rehe hakook awer zàwegatete nehe. Nezewe mehe wiko putar xaxeto romo herenataromo wà nehe. Wiko putar xaxeto romo awyzeharomo wà nehe, a'e re wà nehe, i'i Tupàn Moizez pe.\\n16 Moizez uzapo a'e ma'e paw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ze'eg rupi katete a'e. 17 Zahy ipy mehe, 'ar ipy mehe, umuapyk Tupàn hàpuzràn a'e pe wà. Ezit ywy wi waho awer wi te Tupàn hàpuzràn imuapykaw 'ar pe Izaew umumaw etea'i pitài kwarahy a'e wà. 18 Omono Moizez ipy ywy rehe wà. Umupu'àm izyta wà. Umupu'àm i'yw wà. 19 Upyk tàpuzràn ipykaw pupe. Omono inugwer ipykaw ipykaw ipy i'aromo, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ze'eg awer rupi katete. 20 A'e re upyhyk a'e mokoz itapew Tupàn ze'eg hereko har wà. Omono hyru pupe wà. Umuixe kar i'yw iapu'a ma'e rupi wà. Uwàpytym ipykaw pupe no. 21 A'e re omono ze'eg hyru tàpuzràn pupe, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ze'eg awer rupi katete. Umuzaiko pànuhu Tupàn Henaw Ikatuahy Ma'e Tupàn Henaw Ikatuahy Wera'u Ma'e wamyter pe. Nezewe mehe ni amo nupuner kwaw ze'eg hyru hexakaw rehe wà kury.\\n22 Umuapyk Moizez ywyrapew tàpuzràn pupe kwarahy ihemaw iahurehe har kutyr har rehe, pànuhu huwake ikupe kutyr. 23 Omono typy'ak Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe imono pyrer hehe, ize'eg awer rupi katete. 24 Umupu'àm tatainy henaw kwarahy ihemaw awyze har kutyr har rehe, ywyrapew henataromo. 25 A'e pe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo umunyk Moizez tata tatainy rehe, Tupàn ze'eg rupi katete. 26 Umuapyk ywyrapew or iapo pyrer tàpuzràn pupe pànuhu henataromo. 27 Wapy yhyk zàwenugar hyàkwegatu ma'e hehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ze'eg awer rupi katete. 28 Umuzaiko pànuhu tàpuzràn huken rehe. 29 Umuapyk ma'e hapy haw a'e pe pànuhu henataromo. Omono ma'e hapy paw pyràm hehe. Omono arozràn Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe imono pyrer hehe ize'eg rupi katete no. 30 Umupu'àm zapepopew no, tàpuzràn ma'e hapy haw wamyter pe no. Umynehem 'y pupe. 31 Moizez a'e, Àràw a'e no, ta'yr a'e no, uzepuez ipupe wà. 32 Wyzài 'ar mehe, aze wixe tàpuzràn pupe wà, aze oho ma'e hapy haw huwake wà, uzepuez ipupe wà, Tupàn ze'eg rupi katete wà. 33 Umupu'àm Moizez tàpuz izywyr ikatu haw tàpuzràn ma'e hapy haw waiwyr har. Umuzaiko pànuhu tàpuzràn izywyr ikatu haw hukenaw rehe har romo no. A'e ma'e iapo pawire umumaw uma'ereko haw kury.\\nYwàkun upyk tàpuzràn a'e kury\\n34 Na'e amo ywàkun upyk tàpuzràn kury. Uhyape katu kury. Tynehem Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e heko haw heny katu haw pupe kury. 35 A'e rupi Moizez nupuner kwaw ipupe wixe haw rehe.\\n36 Aze a'e ywàkun uzeupir tàpuzràn wi, xo a'e mehe zo Izaew oho amo me wà, amo ae ywy rehe uker haw iapo pà wà. 37 Aze nuzeupir kwaw, upyta teko a'e pe amo me oho 'ym pà wà. 38 Wata haw nànàn wà, 'aromo wà, wexak ywàkun Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hereko haw wà, tàpuzràn i'aromo wà. Pyhaw wexak tata i'aromo ukaz ma'e wà no.","num_words":750,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.391,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Lucas 24, Tupàn ze'eg (GUBBI) | Chapter 24 | The Bible App | Bible.com\\n1'Ar ipy mehe izi'itahy kury, kuzàgwer oho Zezuz itym awer pe wà kury, kàpuhàg imuhyk pyrer heraha pà wà kury. 2Wexak ita imunyryk awer itakwar uken wi wà. Kuzàgwer wexak ita huken heta 'ymaw hehe wà. 3Wixe oho wà kury. Nuexak kwaw Zanezar Zezuz hetekwer a'e pe wà. 4— Màràzàwe tuwe aipo ma, i'i amo. — Heruwà, i'i amo. Na'arewahy mokoz awa uzexak kar wà wanupe wà, wanenataromo wà. Heny katu wakamir wà. 5Kuzàgwer ukyze wanuwi wà. A'e rupi uzeamumew wanuwa rupi wà. Na'e a'e awa uze'eg wanupe wà. — Màràzàwe tuwe pekar wikuwe ma'e xe pe, umàno ma'e kwer wapyr pe. 6Nuiko kwaw xe a'e, zàkwà wà. Ukweraw wi umàno re a'e. Pema'enukwaw katu ize'eg awer Karirez rehe arer rehe pe. 7— Ihe Awa ta'yr ihe, azemono kar putar ikatu 'ym ma'e iapo har wanupe ihe nehe. Hezuka putar ywyra kanetar rehe a'e wà nehe. Akweraw wi putar na'iruz 'ar pawire ihe nehe no, i'i peme a'e.\\n8Na'e kuzàgwer ima'enukwaw a'e ize'eg awer rehe wà kury. 9Uzewyr oho a'e wi wà, a'e ma'e paw imume'u pà a'e 11 Zezuz hemimu'e wanupe wà. Umume'u oho amogwer hemimu'e wanupe wà no. 10Ai'aw waner wà. Mari Matar pe har, Zuwàn, Mari Xiak ihy. A'e kuzà a'e wà, amo kuzà wà no, umume'u agwer ma'e oho Zezuz hemimu'e wanupe a'e wà kury. 11Nuweruzar kwaw waze'eg wà. 12Pet a'e kury, upu'àm oho uzàn pà Zezuz hupawer hexak pà a'e kury. Na'e uzeaiwyk ume'e pà kury, itakwar rupi kury. Xo pàn iwàiwàn awer zo wexak, nuexak kwaw Zezuz hetekwer a'e pe. Uzewyr weko haw pe. — Màràzàwe tuwen aipo pa, i'i uzeupe.\\n13A'e 'ar mehe we mokoz hemimu'e wata oho pe rupi a'e wà kury, Emau taw kutyr a'e wà kury. Aze teko wata Zeruzarez wi a'e taw pe wà, umumaw 10 kirom wata pà wà. 14Wata mehe we, uze'eg uzeupeupe wà kury, Zezuz imàno awer rehe wà kury. 15Waze'eg mehe we Zezuz uhem oho wapyr kury, wata pà wanupi kury. 16Nukwaw kwaw a'e wà. 17Uze'eg wanupe a'e kury. — Ma'e rehe peze'eg peiko pe, i'i wanupe. Upyta 'àm a'e pe wà. Uzemumikahy wà. 18Na'e awa Kereo her ma'e a'e kury, uze'eg Zezuz pe a'e kury. — Ne ty, aipo nerekwaw kwaw ma'e uzeapo ma'e kwer, Zeruzarez pe har ne, i'i izupe. Ne zutyka'i nerekwaw kwaw ne. Teko paw rupi ukwaw a'e wà, i'i izupe.\\n19Na'e Zezuz upuranu wanehe kury. — Ma'e uzeapo a'e pe, i'i wanupe. — Ma'e tetea'u uzeapo Zezuz Nazare pe har pe a'e pe a'e, i'i izupe wà. Tupàn ze'eg rehe uzekaiw ma'e romo hekon a'e, ma'e ikatuahy ma'e uzapo tuweharupi a'e. Uze'eg katuahy no, Tupàn henataromo, teko wanenataromo no. 20Xaxeto wanuwihaw a'e wà, zaneruwihaw a'e wà no, uzuka kar Zezuz ywyra kanetar rehe a'e wà. 21Kwa, aze ru'u a'e Zutew wanuwihawete romo hekon tuwe a'e, uru'e zepe urezeupeupe ure. Na'iruz 'ar ximumaw imàno re zane. 22Amo kuzà urerupi wata ma'e a'e wà, oho izi'itahy a'e pe wà, Zezuz hetekwer hupaw hexak pà a'e wà. 23Nuexak kwaw wà. Uzewyr wà. Kwa, uruexak amo Tupàn heko haw pe har a'e pe hin mehe ure wà, i'i urewe wà. Ukweraw wi Zezuz a'e, i'i urewe wà. 24Amo awa urerupi wata ma'e a'e wà no, oho hetekwer hexak pà a'e wà no. A'e rupi katete umume'u a'e wà no, nuexak kwaw Zezuz a'e pe a'e wà no.\\n25Na'e Zezuz uze'eg wanupe a'e kury. — O, napekwaw pixik kwaw tuwe ma'e pe, i'i wanupe. — Napezeruzar kwaw tuwe Tupàn ze'eg imume'u har waze'eg kwehe arer rehe, i'i wanupe. Nezewe i'i ze'eg kwehe arer.\\n26— Tuwihawete Tupàn hemimur kar upuraraw putar ma'erahy a'e nehe. Umàno re nehe, ukweraw ire nehe, oho putar u heko haw pe nehe, Tuwihawete ikàg wera'u ma'e romo wiko pà a'e nehe, i'i ze'eg kwehe arer.\\n27Na'e Zezuz umume'u ze'eg kwehe arer uzehe uze'eg ma'e kwer paw rupi a'e kury, a'e awa wanupe a'e kury. Umume'u Moizez ze'eg wanupe. Umume'u amogwer ze'eg kwehe arer nànàn no.\\n28Na'e uhem oho taw pe wà kury, oho àwàm me wà kury. -Aha putar ihe, i'i wanupe kury. 29— Kwa, nan kwaw ty, i'i izupe wà. — Epyta xe urepyr nehe ty, i'i izupe wà. — Karuk oho kwez ty, i'i izupe wà. A'e rupi wixe oho tàpuz me kury, wapyr upyta pà kury.\\n30Umai'u a'e pe wà. Upyhyk Zezuz typy'ak kury. Uze'eg Tupàn pe u pe kury. A'e re uzaikaikaw typy'ak wemimu'e wanupe imono pà, wanupe i'u kar pà. 31A'e 'ar mehe we hehazawok wà kury. Tàrityka'i ukwaw Zezuz wà kury. Na'e Zezuz ukàzym wanuwi kury. 32Uze'eg uzeupe wà. — Kwa, 'a pe pe rupi uze'eg kwez zanewe a'e. Ize'eg mehe zanepy'a hurywete tuwe zane, i'i uzeupe wà.\\n33-34Na'e uzewyr wà Zeruzarez pe wà kury. Wexak amogwer Zezuz hemimono karer oho a'e pe wà kury, wexak hupi wata ma'e kwer a'e wà no. A'e hemimono karer uze'eg wanupe wà. — Kwa, Zaneruwihawete a'e, ukweraw umàno re azeharomoete a'e, i'i wanupe wà. — Ximàw Pet a'e no, wexak Zezuz a'e no, i'i wanupe wà.\\n35Na'e a'e awa a'e wà no, Zezuz pe rupi hexak arer a'e wà no, umume'u hexak awer amogwer wanupe a'e wà no. — Typy'ak iaikaikaw mehe, urukwaw tuwe ure, i'i wanupe wà.\\n36Waze'eg mehe we uhem Zezuz wà wamytepe a'e kury. Nuexak kwaw ihem mehe wà.\\n37Ipytuhegatu hexak pà wà. Ukyze izuwi wà. — Kwa, ma'e pa, i'i uzeupeupe wà, ikwaw 'ym mà wà. 38Na'e uze'eg wanupe kury. — Màràzàwe tuwe pekyze ihewi, i'i wanupe. — Màràzàwe tuwe napezeruzar kwaw herehe, i'i wanupe. 39— Peme'e hepo rehe nehe, hepy rehe nehe no, i'i wanupe. — Ihe Zezuz romo aiko ihe, pepokok herehe nehe. Naiko kwaw àzàg romo ihe, i'i wanupe. — Àzàg naho'o kwer kwaw a'e wà, i'i wanupe. — Na'ikagwer kwaw wà, i'i wanupe. — Ihe heta hero'o kwer ihe, heta hekàgwer ihe no, i'i wanupe.\\n40A'e ma'e imume'u mehe wexak kar opo wanupe kury, wexak kar upy wanupe no.\\n41— Kwa, aipo Zezuz romo hekon tuwe a'e, i'i uzeupeupe wà. Hurywete wà kury. Ipytuhegatu wà no. Na'e uze'eg wanupe kury. — Aipo heta temi'u xe, i'i wanupe.\\n42Omono ipira pehegwer imihir pyrer izupe wà. 43Upyhyk i'u pà wanenataromo a'e. 44Na'e uze'eg wanupe kury. — Hemàno 'ym mehe we aze'eg nezewe peme ihe, i'i wanupe. — Uzeapo putar ma'e Tupàn ze'eg rupi katete a'e nehe, a'e peme, i'i wanupe. — Moizez a'e, amogwer Tupàn ze'eg imume'u har a'e wà no, Tuwihaw Tawi a'e no, umume'u ma'e ihewe uzeapo ma'e ràm a'e wà, pape rehe imuapyk pà a'e wà, i'i wanupe. — Uzeapo tuwe a'e ma'e paw rupi katete a'e kury, i'i wanupe.\\n45Na'e umume'u a'e ze'eg kwehe arer wanupe kury, ikwaw kar pà wanupe kury.\\n46— Zaneràmuzgwer uze'eg nezewe a'e wà, uze'eg pape rehe imuapyk pà a'e wà, i'i wanupe. — Tuwihawete ur ma'e ràm a'e nehe, upuraraw putar ma'erahy a'e nehe. Na'iruz 'ar pawire ukweraw wi putar umàno re nehe. 47A'e mehe omono kar putar wemimu'e taw nànàn a'e wà nehe, ywy nànàn a'e wà nehe no. Pepurumu'e peho nehe, i'i putar wemimu'e wanupe nehe. — Pepytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re nehe, i'i putar hemimu'e teko wanupe a'e wà nehe. — A'e mehe Tupàn nuzepyk kwaw penehe a'e nehe kury, i'i putar wanupe wà nehe. — Tuwihawete umunàn putar penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e pewi a'e nehe, i'i putar wanupe wà nehe no, i'i ze'eg kwehe arer zanewe a'e. 48Pe pexak heremiapo kwer pe, pexak hemàno awer no, pexak hekweraw pawer no. Pemume'u putar peho amo teko wanupe nehe kury. 49Tupàn umur kar putar Wekwe Puràg peme a'e nehe. Pepyta xe taw pe nehe, tur àwàm hàro pà nehe. Tupàn umur putar ukàgaw peme nehe, a'e rupi pepuner putar ma'e tetea'u iapo haw rehe nehe kury.\\n50Na'e Zezuz weraha wemimu'e a'e wi a'e wà kury, Metàn taw pe a'e wà kury, uze'egatu imono pà wanupe kury. 51Tuwe uzapo Tupàn ikatuahy ma'e peme a'e nehe, i'i wanupe. A'e mehe oho wanuwi kury, uzeupir pà ywak rehe kury. 52— Ikatuahy zanewe a'e, i'i hemimu'e uzeupeupe wà. Uzewyr Zeruzarez tawhu pe wà. Hurywete tuwe wà. 53A'e re oho Tupàn hàpuzuhu pe tuweharupi wà. — Nekatuahy, Tupàn, i'i oho waiko izupe tuweharupi wà. Upaw hema'emume'u haw kwez kury. Iruk.","num_words":1307,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.279,"stopwords_ratio":0.487,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg HUXI 4\\nMoaz wereko Huxi a'e\\n1 Na'e oho Moaz ywy tàpuz wamyter pe har ukenawhu huwake har pe kury. Wapyk a'e pe. A'e 'ar mehe uhem amo Erimerek iànàm etea'u wà a'e pe a'e kury. A'e 'ym mehe Moaz uze'eg hehe Huxi pe a'e. Uze'eg Moaz a'e awa pe kury. — Hemyrypar, i'i izupe. — Ezur xe neapyk pà kury, i'i izupe. Wapyk oho huwake.\\n2 Na'e Moaz wenoz 10 awa a'e tawhu pe har hemetarer katu ma'e a'e pe wà kury. — Peapyk xe ty wà, i'i wanupe. Wapyk a'e pe wà. 3 Na'e Moaz uze'eg wànàm pe kury. — Noemi uzewyr Moaw ywy wi a'e kury. Ipurume'eg wer oko zaneànàm Erimerek iziwy kwer rehe a'e. 4 A'e rupi heze'eg wer newe hehe ihe. Aze ikatu newe nehe, eme'eg kar a'e ywy teko wanuwihaw wanenataromo nehe, xe wapyk ma'e wanenataromo nehe. Aze nanepurume'eg kar wer kwaw a'e ywy rehe nehe, emume'u neremimutar xe har wanenataromo nehe kury. Ta'e ne ràgypy erepuner ime'eg kar haw rehe ne xe, tàmuzgwer ze'eg awer rupi katete ne xe. Aze nereputar kwaw nehe, ame'eg kar putar ihe nehe, tàmuzgwer ze'eg awer heruzar pà ihe nehe, i'i izupe. — Ame'eg kar putar a'e ywy ihe nehe, i'i a'e awa Moaz pe.\\n5 — Aze ereme'eg kar a'e ywy nehe, erereko putar Huxi neremireko romo nehe no. Nezewe mehe umàno ma'e kwer iànàm wiko putar a'e ywy izar romo a'e nehe, i'i Moaz izupe.\\n6 — A'e mehe naputar kwaw ywy ihe. Name'eg kar kwaw ihe nehe. Ta'e aze mo azapo nezewe, napuner iwer mo heru ma'e kwer heremipyhyk ràm ipyhykaw rehe ihe. Tàmuz ze'eg umume'u ime'eg kar haw a'e. 7-8 A'e rupi eme'eg kar ne nehe, ta'e naputar kwaw ihe xe, i'i izupe. Na'e a'e awa wenuhem uxapat Moaz pe imono pà kury. Nezewe wanemiapo kwehe mehe arer. Aze amo ume'eg amo ywy, omono uxapat ime'eg kar har pe a'e ma'e ime'egaw hexak kar pà teko wanupe.\\n9 Na'e Moaz uze'eg tuwihawete wanupe kury, teko paw wanupe no. — Pexak heremiapo kwer kutàri arer pe. Ame'eg kar Erimerek ima'e kwer paw Noemi wi ihe. Ame'eg kar Kiriom ma'e paw ihe, Marom ma'e paw ihe no. 10 Areko putar Huxi Moaw ywy rehe arer heremireko romo ihe nehe no. Nezewe mehe umàno ma'e kwer iànàm wiko putar a'e ywy izar romo a'e nehe no. Nezewe mehe teko xe har ima'enukwaw putar Marom her rehe tuweharupi wà, taw izexak kar awer pe wà nehe no. Umuapyk putar her pape rehe wà nehe. Pe xe har pexak a'e ma'e iapo mehe kury, i'i Moaz teko wanupe.\\n11 — Azeharomoete uruexak neremiapo kwer kwez ure, i'i a'e pe har paw izupe wà. Uze'eg tuwihaw Moaz pe wà. Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e upytywà ko kuzà a'e nehe. Ur kwez nereko haw pe a'e kury. Wiko putar Hakew ài Erez ài a'e nehe. Tuwe umur nera'yr tetea'u newe wà nehe. A'e kuzà umur ta'yr tetea'u Zako pe kwehe mehe a'e wà. A'e rupi izuapyapyr heta tetea'u ko 'ar rehe a'e wà. Tuwe ereiko hemetarer katu ma'e romo Merez-Eparat taw pe nehe. Teko paw ukwaw putar nerer wà nehe, neremiapo kwer wà nehe no. 12 Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umur nera'yr tetea'u newe wà nehe. Nezewe mehe nezuapyapyr heta tetea'u putar Perez Zuta ta'yr Tamar imemyr izuapyapyr wazàwe nehe, i'i izupe wà.\\n13 Na'e weraha Moaz Huxi weko haw pe wemireko romo imuigo kar pà kury. Wiko uzepuhe ma'e romo wà. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikatu Huxi pe. A'e rupi Huxi ipuru'a kury. Imemyrxak kar kury. Awa a'e. 14 A'e rupi kuzàgwer uze'eg oho Noemi pe wà. — Ximume'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikatu haw nehe. Ta'e umur amo awa neremiàriro romo a'e kury 'y. Tuwe Izaew paw ukwaw her wà nehe. Tuwe umume'u hemiapo kwer amo 'ar mehe wà nehe. 15 Tuwe nemurywete kar a'e nehe. Tuwe uzekaiw katu nerehe nehya'uete mehe nehe no. Nememytaty a'e, kwarer ihy a'e, neamutar katu a'e. Ikatu wera'u newe 7 nememyr awa wanuwi a'e, i'i izupe wà.\\n16 Upyhyk Noemi kwarer kury. Umur u'uwaromo rehe hupir pà, hehe uzekaiw pà. 17 Hexak mehe kuzàgwer hàpuz huwake har uze'eg uzeupeupe wà. — Uzexak kar kwarer kwez Noemi pe kury, i'i wà. Omono Omez her romo wà. Tua'u mehe umuzàg awa Zexe her ma'e. Zexe umuzàg Tawi. Tawi wiko Izaew wanuwihawete romo a'e.\\n18-22 Na'aw Tuwihawete Tawi izypy waner xe wà: Perez umuzàg Ezerom. Ezerom umuzàg Hàw. Hàw umuzàg Aminanaw. Aminanaw umuzàg Nazom. Nazom umuzàg Xaramon. Xaramon umuzàg Moaz. Moaz umuzàg Omez. Omez umuzàg Zexe. Zexe umuzàg Tawi. Upaw.","num_words":726,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.02,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.428,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZE'EG XIROGATU 2\\nMa'ekwaw katu haw hekuzar haw\\n1 Hera'yr, ezemu'e heze'eg newe imume'u pyrer rehe nehe. Nereharaz zo ma'e newe heremiapo kar ràm wi nehe. 2 Ezeapyaka katu ma'e kwaw katu har wanehe nehe. Ezeagaw wapurumu'e haw ikwaw paw rehe nehe no. 3 Azeharomoete ty. Enoz ma'e kwaw katu haw nehe. Ehapukaz ma'e kwaw paw henoz pà nehe no. 4 Teko wekar itaxig parat a'e wà. Wekar temetarer uhua'u ma'e imim pyrer wà no. Ekar agwer ma'e nezewegatete nehe no. 5 Aze erekar agwer ma'e nehe, erekwaw putar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wi nekyze haw nehe. Erezemu'e putar Tupàn ikwaw paw rehe nehe no. 6 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e a'e, a'e ae umur ma'e kwaw katu haw purupe a'e. Ma'e kwaw katu haw ur izuwi a'e. Ma'e kwaw paw ur izuwi a'e no. 7 Upytywà teko ikatu ma'e wà. Upyro teko imunar 'ym ma'e wà no. 8 Tupàn uzekaiw katu teko amogwer teko wanereko katu har wanehe a'e. Omonokatu weruzar har wà no.\\n9 Aze herenu pe nehe, erekwaw putar ikatu ma'e iapo haw nehe. Erekwaw putar purereko katu haw nehe no, teko wama'e rehe imunar 'ymaw nehe no. 10 Ereiko putar ma'e kwaw katu har romo nehe. Nema'e kwaw katu haw nemurywete kar putar nehe no. 11 Nema'e kwaw paw a'e nehe, nema'e kwaw katu haw nehe no, nepyro putar ikatu 'ymaw wi nehe. 12 Nemunyryk putar ikatu 'ym ma'e iapo haw wi nehe no. Nezewe mehe ereiko putar muitea'u teko hemu'em tetea'u ma'e wanuwi nehe. 13 A'e teko wezar weko haw ikatu ma'e wà. Wiko ikatu 'ym ma'e iapo haw rehe wà. Waneko haw nuzawy kwaw ipytunaw rehe waneko haw. 14 A'e teko ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe wà. Aze amo uzapo ikatu 'ym ma'e wà, a'e teko hurywete iapo haw hexak mehe wà. 15 A'e teko wiko imunar ma'e romo wà. Ni amo nupuner kwaw wanehe uzeruzar haw rehe wà.\\n16 A'e rupi erepuner kuzàwyzài wi netyrykaw rehe nehe, aze uze'eg puràg rupi ipureraha wer nerehe uker haw pe nehe. 17 Uzereko mehe kuzà umume'u xo umen puhe uker àwàm zo Tupàn henataromo a'e. Kuzàwyzài heharaz wemimume'u kwer wi. 18 Aze ereho hàpuz me hupi nehe, ereiko putar màno haw piar rupi oho ma'e ài. Hupi oho ma'e nuzawy kwaw umàno ma'e kwer wapyta haw pe wiko ma'e wà. 19 Awa kuzàwyzài pe oho ma'e kwer nukwaw kwaw uzewyr haw rehe weko katu haw pe nehe. 20 A'e rupi, eiko ikatu ma'e ài nehe. Eiko ikatu ma'e romo nehe. 21 Awa ikatu ma'e wà, imunar 'ym ma'e wà, wiko putar xe zaneywy rehe wà nehe. 22 Tupàn upi'ir putar ko ywy nehe, ikatu 'ym ma'e wamono kar pà xe wi nehe. Teko ozo'ok ka'akyr ywy wi wà. Nezewegatete Tupàn ozo'ok putar ikatu 'ym ma'e iapo har zaneywy wi wà nehe no.","num_words":445,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.257,"stopwords_ratio":0.501,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg PIRI 1\\n1 Ihe Pawru ihe. Ko hepape amono kar putar peme ihe nehe kury. Ximot a'e no, xe hepyr hekon a'e no. Ure Zaneruwihawete Zezuz pe uma'ereko ma'e romo uruiko ure. Pe Tupàn hemiruze'eg Piri tawhu pe har romo peiko pe, Zaneruwihawete Zezuz rehe uzeruzar ma'e romo peiko pe. Oromono kar putar ko pape peme ure nehe kury, peneruze'egar wanupe nehe no, pepytywà har wanupe nehe no. 2 Tupàn zaneru a'e, Zanezar Zezuz Zaneruwihawete a'e no, tuwe pepuhareko a'e wà nehe, ikatuahy ma'e iapo pà peme a'e wà nehe. Tuwe pemurywete kar wà nehe. A'e rupi napekyze kwaw ma'erahy ipuraraw paw wi nehe. Tuwe pemuigo kar ukatu haw rehe wà nehe no.\\nPawru uze'eg Tupàn pe Piri pe har wanehe a'e\\n3 Tuweharupi aze'eg teko Tupàn pe ihe. Heze'eg mehe aze'eg penehe ihe. — Nekatuahy Tupàn, ta'e nerehe uzeruzar ma'e Piri tawhu pe har uzeruzar katu nerehe a'e wà xe. 4 Aze'eg penehe izupe. Heze'eg mehe herurywete ihe. 5 Ta'e hepytywàgatu pe peiko Tupàn ze'eg puràg imume'u mehe pe xe. Izypy mehe hepytywà pe. Te ko 'ar rehe no. 6 A'e rupi akwaw katu ko ma'e ihe. Tupàn uzypyrog ikatuahy ma'e iapo haw rehe peme a'e. Uzapo wiwi iko. Te Zaneruwihawete Zezuz tur mehe nehe, umumaw putar a'e ma'e nehe. 7 Tuweharupi hema'enukwaw penehe ihe. Ta'e apuamutar katu ihe xe. Herurywete penehe, ta'e Tupàn ze'eg puràg imume'u mehe hepytywà pe no xe. Ta'e ma'erahy kwer ipuraraw mehe hepytywà pe no xe. Ko 'ar rehe aiko zemunehew paw pe ihe, Hom tawhu pe ihe. Hepytywà pe peiko ko 'ar rehe no. Amo 'ar mehe amume'u Tupàn ze'eg puràg aha teko taw nànàgatu ihe. Hepytywà pe peiko a'e 'ar mehe no. 8 Tupàn wiko a'e heremiapo azeharomoete har ikwaw par romo a'e, a'e peamutar katu haw hepy'a pe har a'e, Zaneruwihawete ipy'a wi tuwe tur a'e.\\n9 Nezewe uruze'eg uruiko Tupàn pe tuweharupi ure, penehe ure. — O Tupàn. Piri tawhu pe har nerehe uzeruzar ma'e a'e wà nehe, tuwe tuweharupi uzeamutamutar katu a'e wà nehe. Tuwe ukwaw katu wera'u neze'eg wà nehe no. Tuwe ukwaw ikatuahy ma'e iapo haw wà nehe, tuwe ukwaw ikatu 'ym ma'e iapo re upytu'u haw wà nehe no, uru'e uruiko Tupàn pe. 10 — A'e rupi uzapo putar ikatuahy ma'e wà nehe, uru'e uruiko izupe. A'e rupi Zaneruwihawete tur mehe nehe, naheta pixik kwaw ikatu 'ym ma'e penehe nehe. A'e rupi teko nuze'eg zemueteahy kwaw penehe a'e wà nehe. Uze'egatu putar penehe wà nehe. 11 Zezuz Zaneruwihawete pemukatu putar a'e nehe no. A'e rupi peiko putar tuwe ikatuahy ma'e romo pe nehe no. A'e rupi pezapo putar xo ikatuahy ma'e zo nehe no. A'e rupi pexak kar putar Tupàn ikàgaw ipuràg eteahy haw teko wanupe nehe no. A'e rupi teko a'e wà nehe no, uze'egatu putar Tupàn rehe a'e wà nehe no.\\nPawru wiko Zaneruwihawete imurywete kar haw rehe a'e\\n12 Aiko xe zemunehew paw pe ihe, ta'e amume'u Tupàn ze'eg taw nànàgatu ihe xe. Tuwihaw na'iakatuwawahy kwaw Zezuz rehe a'e wà. A'e rupi hemunehew kar xe wà. Ikatuahy nezewe haw ihewe, ta'e amume'u Tupàn ze'eg teko xe har wanupe ihe kury xe. 13 A'e rupi zauxiapekwer xe har paw rupi a'e wà, amogwer xe har paw rupi a'e wà no, ukwaw Zaneruwihawete hemiruze'eg romo hereko haw a'e wà kury. Ukwaw Zezuz rehe hemunehew pawer xe a'e wà. 14 Amogwer uzeruzar ma'e xe har ukwaw xe hereko haw a'e wà no. Ukwaw hekàgaw wà, a'e rupi nukyze kwaw amogwer wanuwi wà kury. Uzeruzar wera'u Zanezar rehe wà kury. Tuweharupi uze'eg wiwi oho waiko Tupàn ze'eg rehe wà, uzeruzar 'ym ma'e wanuwi ukyze 'ym pà wà. 15 Amo Zaneruwihawete rehe ze'egaw imume'u har a'e wà, hewyrowyroahy herehe a'e wà. Ipuruzukaiw ihewe wà. Amogwer Tupàn ze'eg imume'u har a'e wà, umume'u katu ize'eg waiko a'e wà. Nupuràmàtyry'ym kwaw imume'u mehe wà. 16 Tupàn ze'eg imume'u har ikatuahy ma'e a'e wà, ikatuahy nezewe a'e wà, ta'e upuruamutar katu a'e wà xe, ta'e uzamutar katu Tupàn a'e wà no xe, ta'e ukwaw katu Tupàn hemimono karer romo hereko haw a'e wà no xe, ta'e ukwaw ize'eg imume'u katu har romo hereko haw a'e wà no xe. 17 Amogwer umume'u Zaneruwihawete rehe ze'egaw oho waiko purupe a'e wà, ta'e heko wer zepe tuwihaw romo a'e wà xe. Ipurupuraraw kar wer ma'erahy rehe ihewe wà, xe zemunehew paw pe hereko mehe wà. Ipurumuzemumikahy kar wer herehe wà no.\\n18 Nazekaiw kwaw a'e nezewe haw rehe ihe. Zaneruwihawete rehe ze'eg puràg imume'u haw rehe zo azekaiw ihe, ikatu mehe, ikatu 'ym mehe no. A'e rupi herurywete ihe. Amume'u wiwi putar Zaneruwihawete rehe ze'egaw teko wanupe ihe nehe.\\n19 Ta'e peze'eg herehe Tupàn pe tuweharupi xe. Zezuz Zaneruwihawete hekwe hepytywà iko tuweharupi a'e. Hemuhem kar putar xe wi zemunehew paw wi amo 'ar mehe nehe. 20 Hereko wer tuwe ikàg ma'e romo ko 'ar rehe ihe, xe zemunehew paw pe hereko mehe ihe. Aze nahekàg kwaw nehe, aze azawy herape nehe, azemumikahy putar nehe. Aze hekàg nehe, a'e mehe amogwer xe har uze'egatu putar Zaneruwihawete rehe a'e wà nehe. Aze aikuwe nehe, ikatu ihewe nehe. Aze amàno nehe, ikatu ihewe nehe no. Zuawygatu ihewe nehe. A'e rupi apuner Zaneruwihawete uhua'u haw ikwaw kar haw rehe amogwer teko wanupe ihe nehe. 21 Zaneruwihawete wiko hereko haw romo ihewe a'e. Hemàno àwàm nuzawy kwaw ikatuahy ma'e tetea'u heremipyhyk ràm ihewe nehe no. 22 Aze aikuwe nehe, aze azapo amo ma'e imurywete kar pà nehe, ikatu ihewe nezewe mehe nehe no. Aze aikuwe nehe, aze amàno nehe, uzuawygatu ihewe nehe. 23 Mokoz heremimutar. A'e rupi hepurezar wer tuwe zepe ko hereko haw rehe hemàno pà ihe, a'e rupi aha tuwe mo Zaneruwihawete ipyr ihe. A'e zo ikatuahy a'e xe. 24 Aze aikuwe nehe, hekatu wera'u peme nehe, ta'e apuner putar pepytywà wi haw rehe nehe xe. 25 Akwaw katu ko ma'e. Namàno kwaw ko 'ar rehe nehe. Apyta putar pepyr nehe. A'e rupi apupytywà putar nehe. A'e rupi peruzar putar Tupàn ze'eg nehe. A'e rupi penurywete wera'u putar pezeruzar haw rehe nehe kury. 26 A'e rupi pepyr hereko mehe nehe, peze'egatu putar amogwer wanupe nehe no, herehe nehe no. Ta'e apupytywà putar ihe nehe xe. A'e rupi peruzar katu wera'u putar Zaneruwihawete Zezuz nehe kury.\\nPekàg pezeruzar haw rehe nehe\\n27 A'e rupi aze peho tuwe Zaneruwihawete ze'eg puràg rupi peiko nehe, pezemono'og pà nehe, a'e mehe pekatuahy putar ihewe nehe. A'e rupi aze napuner kwaw heho haw rehe pepyr nehe, ainu putar pezeruzar katu haw imume'u haw nehe kury. Aenu putar ikatu 'ym ma'e wi petyrykaw imume'u haw nehe no. Aenu putar pezeruzar haw rehe pezemono'ogaw imume'u haw nehe no, ze'eg puràg rehe pezemono'ogaw imume'u haw nehe no. 28 Pekyze zo peàmàtyry'ymar wanuwi nehe. A'e rupi peàmàtyry'ymar ukwaw putar ikàg ma'e romo peneko haw a'e wà nehe, ukwaw putar ikàg 'ym ma'e romo weko haw a'e wà nehe no. Tupàn ikàg wera'u wanuwi a'e.\\n29 Tupàn pemuma'ereko kar iko Zaneruwihawete pe a'e. Pemuzeruzar kar iko hehe no. Aze Zurupari upuraraw kar ma'erahy peme a'e nehe, Zaneruwihawete rehe pezeruzar haw rehe a'e nehe, Tupàn numupytu'u kar kwaw ipuraraw kar ire ko 'ar rehe a'e nehe. 30 Kwehe mehe Zurupari upuraraw kar ma'erahy kwer ihewe a'e. Napytu'u kwaw Tupàn ze'eg imume'u re a'e 'ar mehe. Ta'e Tupàn hemukàg kar a'e 'ar mehe a'e xe. Pekwaw hepytu'u 'ym awer pe. Ko 'ar rehe nezewegatete hekon wiwi no. Upuraraw kar wiwi ma'erahy iko ihewe no. Hekàg wiwi ihe no. Nezewegatete upuraraw kar putar ma'erahy kwer peme nehe no. Pekàg putar nehe no. Napepytu'u kwaw Tupàn ze'eg imume'u re ma'erahy ipuraraw mehe nehe no.","num_words":1220,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.489,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg MIKEZ 7\\nIzaew wanemiapo kwer ikatu pixik 'ym ma'e\\n1 Azemumikahy tekoko ihe. Aiko awa ima'uhez katu ma'e ài. A'e awa wekar ma'e'a kwer pi her ma'e oho pi ityw pe, pi po'o awer ipaw ire a'e. Wekar uwà ityw pe ipo'o awer ipaw ire no. Nuexak kwaw, ta'e amo opo'o uwà iazu ma'e paw a'e 'ym mehe a'e wà xe. Opo'o pi paw wà no. 2 Naheta kwaw ni pitài teko imunar 'ym ma'e hemu'em 'ym ma'e ko ywy rehe wà. Naheta kwaw ni pitài Tupàn heruzar har wà. A'e paw uzeagaw amogwer wazuka pà wà. Pitàitàigatu uzeagaw wapihar zemunehew paw pupe imunehew kar pà wà. 3 Teko paw uzemuàgà'ym ikatu 'ym ma'e iapo haw rehe wà. Tuwihaw umur kar temetarer wemu'emaw rehe wà. Pureruze'eg ma'e upyhyk temetarer wemu'emaw hekuzaromo wà, teko wanehe imunar pà wà. Ikàg ma'e hemetarer katu ma'e umume'u iaiw ma'e wemiapo ràm uzemurywete kar àwàm waiko wà. Teko paw ima'enukwaw katu wemiapo ràm ikatu 'ym ma'e rehe wà. 4 Te teko ikatu wewer ma'e wà, teko imunar 'ym ma'e wà, nuzawy kwaw xu Tupàn pe wà. Uhem amo 'ar wà iko. A'e 'ar mehe Tupàn uzepyk putar wanehe nehe. Hemiruze'eg teko wanehe ume'egatu ma'e a'e wà, ize'eg imume'u har a'e wà, umume'u a'e 'ar ihem àwàm a'e wà. Ur putar waze'eg awer rupi katete nehe. A'e 'ar mehe uzeapo putar iaiw ma'e teko wanupe nehe. Nukwaw kwaw wemiapo ràm wà nehe. — Màràzàwe tuwe aipo pa, i'i putar uzeupe wà nehe.\\n5 Pezeruzar zo penuwake wiko ma'e wanehe nehe. Pezeruzar zo pemyrypar wanehe nehe. Aze ereze'eg neremireko pe nehe, nema'enukwaw katu neze'eg àwàm rehe nehe. Ezekaiw katu neze'eg àwàm rehe nehe. 6 Ta'e ko 'ar rehe kwarer nuzeruze'egatu kwaw u wanehe wà xe. Kuzàtài nuweruzar kwaw uhy ze'eg wà. Kuzà uzàmàtyry'ym umehy wà. Neànàm wiko neàmàtyry'ymar iaiw wera'u ma'e romo wà.\\n7 Ihe azeruzar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe. Azeruzar katu hepyro àràm romo heko haw rehe. Tupàn hezar wenu putar heze'eg nehe. Hepyro putar nehe.\\nTupàn upyro wemiaihu wà kury\\n8 Pe ureàmàtyry'ymar pe. Peze'eg urywahyahy zo urerehe nehe. Uru'ar azeharomoete. Urupu'àm wi putar nehe. Ko 'ar rehe uruiko pytunaw pe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko putar tatainy zàwenugar romo urewe nehe. 9 Uruzapo ikatu 'ym ma'e Tupàn henataromo. A'e rupi wikwahy urewe. A'e rupi uzepyk putar urerehe nehe. A'e rupi urupuraraw putar izepyk àwàm nehe. Umume'u putar ureremiapo kwer a'e nehe. Uzapo putar ikatu ma'e urewe nehe. Urereraha putar tatainy pe nehe. Urepyro putar nehe no. 10 Ureàmàtyry'ymar wexak putar hemiapo ràm wà nehe. Hexak mehe imaranugar putar wà nehe. Ta'e a'e 'ym mehe uze'eg zemueteahy Tupàn rehe a'e wà xe. — Ma'e pe hekon Tupàn pezar a'e, i'i urewe wà. Tupàn weityk putar ureàmàtyry'ymar wà nehe. Urerurywete putar hexak mehe nehe. Teko upyropyrog oho waiko to'om pe tawhu myter rupi har rehe har rehe wà. Nezewegatete Tupàn upyropyrog putar ureàmàtyry'ymar wanehe nehe.\\n11 Teko Zeruzarez pe har wà. Uhem tawhu pàrirogaw iapo katu wi haw 'ar iko kury. Uhem zaneiwy zaw imunyrykaw 'ar iko no. Ximuhua'u wera'u zaneiwy nehe kury. 12 A'e 'ar mehe zaneiwy rehe arer uzewyr putar Zeruzarez pe wà nehe. Ur putar Axir wi wà nehe. Ur putar Ezit wi wà nehe no. Ur putar ywy Ewparat yrykaw izywyr har wi wà nehe no. Ur putar yryhu wi wà nehe. Ur putar ywytyruhu muitea'u wera'u ma'e wi wà nehe no. 13 Ywy paw uzeapo putar ywyxiguhu romo wà nehe. Ta'e a'e ywy rehe har uzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u a'e wà xe.\\nUze'eg waiko Tupàn pe wà, upuhareko haw henoz pà wà\\n14 O Tupàn, ereiko àràpuhàràn wanehe uzekaiw ma'e ài urewe ne. Ezekaiw katu urerehe nehe. Ta'e uruiko àràpuhàràn ài newe ure xe. Ta'e ure zutyka'i uruiko ka'a pupe ure xe. Heta tetea'u ywy ikatu ma'e ureiwy izywyr. Kwehe mehe urereraha pe ka'api'i ikatu ma'e Màxà pe har pe ne, Zireaz pe har pe ne no. Urereraha wi pe a'e pe nehe no. 15 Ezapo purumupytuhegatu kar haw urepytywà pà nehe. Kwehe mehe erezapo purumupytuhegatu kar haw Ezit ywy wi urepyro mehe ne. Ezapo wi agwer ma'e nehe kury. 16 Teko amo ae ywy rehe har ikàg ma'e wexak putar iapo mehe wà nehe. Ikàg tuwe wà. Nezewe rehe we imaranugar putar nekàgaw hexak mehe wà nehe. Amogwer teko ukyze putar wà nehe. Upytu'u putar uze'eg ire wà nehe. Upyk putar wapyakwar wà nehe. 17 Wata putar ywy ku'i kwer rehe wie rehe moz ài wà nehe, ma'e ywy rehe uzeàkyz ma'e ài wà nehe. Uryryryryz putar ukyze haw wi wà nehe. Uhem putar wàpuzuhutàtà wi wà nehe. Uzewyr putar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar pe ukyze mehe wà nehe.\\n18 O Tupàn. Naheta kwaw amo nezàwenugar wà. Ta'e nereharaz neremiaihu wikuwe ma'e wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi ne xe. Nerezepyk kwaw wanehe nehe. Nekwahy kwaw tuweharupi nehe. Erepytu'u putar nekwahy re nehe. Tuweharupi nepurexak kar wer nepuruamutar haw rehe purupe. 19 Urepuhareko wi pe nehe. Eremumaw putar urekatu 'ymaw urewi nehe. Ereityk putar ikatu 'ym ma'e ureremiapo kwer yryhu pupe nehe. Upyta putar yryhu wype nehe. 20 Kwehe mehe eremume'u neremiapo ràm ureipy wanupe. — Tuweharupi aiko putar pemyrypar romo nehe. Tuweharupi apuamutar katu putar nehe, ere ureipy wanupe. A'e rupi erezamutar katu putar Àmàrààw izuapyapyr tuweharupi ne wà nehe, Zako izuapyapyr ne wà nehe no. Ureamutar katu pe tuweharupi nehe.","num_words":861,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.438,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 4\\nPiri ywy rehe har upyro Tupàn Ze'eg Hyru Izaew wanuwi wà\\n1 A'e 'ar rehe teko Izaew izuapyapyr uzàmàtyry'ym Piri ywy rehe har oho a'e wà kury. Izaew uzapo uker haw Emenez pe wà. Piri ywy rehe har uzapo uker haw Apek pe wà. 2 Uzemuàgà'ym Piri ywy rehe har puruàmàtyry'ymaw pe oho pà wà kury. Weityk Izaew wà. A'e pe kaiwer pe uzuka zauxiapekwer Izaew izuapyapyr tetea'u wà. Uzuka 4 miw ru'u wà. 3 Uzàn ma'e kwer umàno 'ym ma'e kwer uzewyr uker haw pe wà. Umume'u uzeapo ma'e kwer wà. Izaew wanuwihaw upuranu uzehezehe wà. — Màràzàwe tuwe Tupàn zanereityk kar Piri ywy rehe har wanupe kutàri a'e. Tupàn Ze'eg Hyru a'e, Xiro pe hin a'e. Xirur xe nehe. Nezewe mehe Tupàn wiko putar zanemyteromo a'e nehe. Nezewe mehe zanepyro putar zaneàmàtyry'ymar wanuwi a'e nehe, i'i uzeupeupe wà.\\n4 A'e rupi omono kar amo awa Xiro pe wà kury, Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e ze'eg hyru herur kar pà wanupe wà kury. Wapyk Tupàn wenaw rehe Kerumin wamyter pe. Opini a'e, Pinez a'e no, Eri ta'yr a'e wà, ur Tupàn Ze'eg Hyru herur har rupi a'e wà no.\\n5 Na'e uhem Tupàn Ze'eg Hyru a'e pe zauxiapekwer waker haw pe kury. Izaew uhapukazahy wà. Te ywy uryryryryz a'e. 6 Wenu Piri ywy rehe har wanehapukaz mehe wà. Uze'eg wà. — Peinu Emerew wapytu'u haw pe wanehapukaz mehe. Ma'e uzeapo iko a'e pe, i'i uzeupeupe wà. Amo werur Tupàn Ze'eg Hyru waker haw pe kwez kury, i'i amo wanupe. 7 Henu mehe ukyze Piri ywy rehe har wà kury. — Amo tupàn uhem kwez Izaew wapytu'u haw pe kury. Iaiw ma'e uzeapo putar zanewe nehe kury. Nuzeapo pixik kwaw agwer ma'e zanewe ko 'ar 'ym mehe we a'e. 8 Na'ikatuahy kwaw zanewe kury. Mo upuner zanepyro haw rehe a'e tupàn ikàg ma'e wanuwi a'e wà nehe. A'e tupàn upuraraw kar ma'erahy tetea'u Ezit pe har wanupe ywyxiguhu rehe waneko mehe wà. 9 Pekàg nehe, Piri ywy rehe har wà. Pezàmàtyry'ym awa ài pe wà nehe. Aze mo nan, zaiko putar Emerew wanupe uma'ereko e ma'e romo zane nehe. Amo 'ar rehe wiko zanewe uma'ereko e ma'e romo wà. Aze naxiàmàtyry'ym kwaw zane wà nehe, wiko putar zanezar romo wà nehe, i'i uzeupeupe wà.\\n10 A'e rupi uzàmàtyry'ym oho wà kury. Weityk Piri ywy rehe har Izaew wà. Uzàn Izaew oho weko haw pe wà. Piri ywy rehe har uzuka zauxiapekwer tetea'u wà. 30 miw zauxiapekwer Izaew izuapyapyr umàno wà. 11 Upyhyk Piri ywy rehe har Tupàn Ze'eg Hyru heraha wà. Uzuka Opini Eri ta'yr wà. Uzuka Pinez Eri ta'yr wà no.\\nEri imàno awer\\n12 Amo awa Mezàmi izuapyr uzàn oho zeàmàtyry'ymaw wi kury. A'e 'ar mehe we uhem Xiro pe. Umu'i ukamir uzemumikahy haw hexak kar pà a'e. Omono ywy uwàkàg rehe a'e no. 13 Eri wapyk in wenaw rehe pe iwyr ze'eg herur àràm hàro pà. Uzemumikahy Tupàn Ze'eg Hyru rehe. Na'e a'e uzàn ma'e kwer umume'u ma'e uzeapo ma'e kwer taw pe har wanupe kury. Teko ukyze katu henu mehe wà, uzai'oahy pà wà. 14 Wenu Eri wazai'o mehe wà. Upuranu uzehe. — Màràzàwe tuwe uzai'oahy waiko wà, i'i uzeupe. Na'e a'e awa uzàn a'e ma'e imume'u pà Eri pe kury. 15 Wereko Eri 98 kwarahy a'e 'ar mehe. Nahehàpyhà pixik kwaw kury. 16 Uze'eg a'e awa wà izupe. — Azàn puruàmàtyry'ymaw wi ihe. Azàn a'e wi xe hehem pà tàrityka'i ihe kury, i'i izupe. — Ma'e uzeapo a'e pe, hera'yr, i'i Eri izupe.\\n17 — Teko Izaew izuapyapyr uzàn oho Piri ywy rehe har wanuwi a'e wà. Zanereityk tuwe a'e wà. Uzuka zauxiapekwer tetea'u wà. Uzuka nera'yr Opini Pinez rehe we a'e wà no. Weraha Piri ywy rehe har Tupàn Ze'eg Hyru zanewi a'e wà no, i'i Eri pe.\\n18 Tupàn Ze'eg Hyru rehe ze'egaw henu re u'ar Eri wapykaw wi ukupe kutyr tawhu ukenaw huwake a'e kury. Tua'uhez a'e. Ikyra katu no. A'e rupi u'ar mehe uhaw wazu'yw a'e kury. Umàno kury. Umumaw Eri 40 kwarahy Izaew izuapyapyr wanuwihaw romo wiko pà.\\nPinez hemireko imàno awer\\n19 Eri ta'ytaty a'e, Pinez hemireko a'e, ipuru'a a'e 'ar mehe a'e. Uhem etea'i imemyr i'ar. Amo umume'u Tupàn Ze'eg Hyru heraha awer izupe wà. Umume'u imen imàno awer izupe wà no. Umume'u imenu imàno awer izupe wà no. A'e rupi uzypyrog umemyrahy haw rehe. Imemyr uzexak kar kury. 20 Umàno tària'i a'e. Kuzàgwer ipytywà har uze'eg izupe wà. — Nekàg nehe kyn. Nememyr kwez kury. Awa a'e, i'i izupe wà. Nuzekaiw kwaw waze'eg rehe. Nuze'eg kwaw wanupe. 21 Omono Ikamo her romo izupe. — Tupàn ikàgaw uhem kwez Izaew wanuwi kury, i'i teko wanupe. — Ikàgaw heta 'ymaw, i'i Ikamo zaneze'eg rupi. Tupàn Ze'eg Hyru ipyro awer rehe umen imàno awer rehe umenu imàno awer rehe uze'eg a'e. 22 — Tupàn ikàgaw uhem Izaew wi, ta'e zaneàmàtyry'ymar weraha ize'eg hyru zanewi a'e wà 'y, i'i wanupe.","num_words":772,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.259,"stopwords_ratio":0.439,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg MARAKI 4\\n1 Uze'eg wi Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e kury. — Uhem putar amo 'ar nehe. A'e 'ar mehe wiko wera'u ma'e paw a'e wà nehe, ikatu 'ym ma'e paw a'e wà nehe no, ukaz putar ka'akyr tata pupe ukaz paw ma'e ài a'e wà nehe. Ukaz putar a'e 'ar mehe wà nehe. Upaw putar wà nehe. 2 Pe ihewi ukyze ma'e, napemàno kwaw nezewe nehe. Apupyro putar nehe. Pepyro haw nuzawy kwaw kwarahy heny katu haw nehe. Kwarahy uhyape katu ma'e imuigo kar pà. Nezewegatete apumuigo kar putar nehe no. Tapi'aka'yr opoopor pari wi uhem mehe wà. Pepopor putar penurywete haw rehe nezewegatete nehe no. 3 Amuàgà'ym a'e 'ar iteko ihe. A'e 'ar mehe pepyrog putar ikatu 'ym ma'e wanehe ywyku'i kwer pe rupi har ài nehe.\\n4 Pema'enukwaw katu Moizez heremiruze'eg ize'eg awer rehe nehe. Pema'enukwaw katu heze'eg izupe heremimono kwer rehe nehe. Pema'enukwaw katu heremiapo putar haw paw rehe nehe no. Amume'u heze'eg izupe ywytyr Xinaz rehe. A'e re Moizez weruzar kar a'e ze'eg paw teko Izaew wanupe no.\\n5 A'e 'ar uhua'u ma'e iaiw ma'e ihem 'ym mehe we ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e amono kar putar amo heze'eg imume'u har Eri her ma'e peme ihe nehe. 6 Umumaw putar awa wa'yr rehe we wazeàmàtyry'ymaw nehe. Umumaw putar awa u rehe we wazeàmàtyry'ymaw wà nehe. Nezewe mehe nazur kwaw peiwy rehe hezepyk pà nehe. Namumaw kwaw peiwy nehe, i'i Tupàn. Upaw kwez kury.","num_words":232,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.483,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZEREMI 52\\nZeruzarez tawhu heitykaw\\n1 Zeneki wereko 21 kwarahy Zuta ywy rehe har wanuwihawete romo wiko mehe a'e. Umumaw 11 kwarahy Zeruzarez pe tuwihawete romo wiko pà. Amutaw ihy her romo a'e. Amo Zeremi tazyr romo hekon. A'e Zeremi uzapo weko haw Irimina tawhu pupe a'e. 2 Tuwihawete Zeneki uzapo ikatu 'ym ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo. Nuzawy kwaw tuwihawete Zeoaki. 3 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wikwahy teko Zuta ywy rehe har wanupe, Zeruzarez pe har wanupe no. A'e rupi weraha kar zauxiapekwer wanupe wanemipyhyk kwer romo wà. Zeneki upytu'u Mawiron wanuwihawete heruzar ire. Uzàmàtyry'ym. 4 Zeneki Zuta ywy rehe har wanuwihawete romo heko mehe 9 haw kwarahy rehe 10 haw zahy rehe 10 haw 'ar mehe Namukononozor Mawiron wanuwihawete ur wemiruze'eg zauxiapekwer paw wanupi a'e kury, Zeruzarez iàmàtyry'ym pà a'e kury. Uzapo uker haw katu pe tawhu huwake wà. Uzapo tàpuzaiha tawhu izywyr wà, hehe umàmàn pà wà. 5 Umumaw mokoz kwarahy a'e pe upyta pà wà. Zeneki umumaw 11 kwarahy wanuwihawete romo wiko pà kury. 6 A'e kwarahy rehe 4 haw zahy rehe 9 haw 'ar mehe ma'uhez haw uhua'u tawhu pupe kury. Naheta kwaw temi'u teko wanupe. 7 Mawiron uzapo wixe àwàm pàrirogawtàtà rupi wà. Na'e zauxiapekwer Zutew a'e wà kury, uzeagaw uzàn pà tawhu wi pyhaw a'e wà kury. Zauxiapekwer Mawiron pe har umàmàn tawhu nànàn. Nezewe rehe we ipupe har izàn wer wà. Oho pe tuwihawete ima'etymaw rupi har rupi wà. Heta ukenawhu mokoz pàrirogawtàtà wamyter pe. Oho a'e ukenawhu rupi wà. Uzàn oho ywyàpyznaw Zotàw yrykawhu izywyr har ikutyr wà. 8 Zauxiapekwer Mawiron uzàn oho tuwihawete Zeneki haikweromo wà. Upyhyk ywytyr heta 'ymaw Zeriko izywyr har rehe heko mehe wà. Zauxiapekwer tuwihawete rupi uzàn ma'e paw weityk uzar wà kury. 9 Mawiron weraha Zeneki tuwihawete Namukononozor pe wà. Namukononozor wiko Himina tawhu Amat ywy rehe har pe a'e 'ar mehe. A'e pe Namukononozor umume'u izupe wemiapo ràm kury. 10 Himina pe wiko mehe we Mawiron wanuwihawete uzuka kar Zeneki ta'yr wanu henataromo wà, zauxiapekwer wanupe wà. Uzuka kar Zuta ywy rehe har wanuwihaw a'e wà no. 11 Na'e ukutuk kar Zeneki heha wanupe kury. Uzàpixipixi kyhàhàm tàtà morog iapo pyrer pupe, Mawiron pe heraha kar pà. Zeneki upyta zemunehew paw Mawiron pe har pupe. Te umàno ipupe.\\nTupàn hàpuzuhu heitykaw\\n12 Namukononozor Mawiron wanuwihawete romo heko mehe 19 haw kwarahy rehe 5 haw zahy rehe 10 haw 'ar mehe Nemuzàrànà tuwihawete heruze'egar a'e, hemiruze'eg zauxiapekwer wanuwihaw a'e, wixe Zeruzarez pupe a'e kury. 13 Wapy Tupàn Hàpuzuhu. Wapy tuwihawete hàpuzuhu no. Wapy tuwihaw paw wanàpuzuhu no. 14 Hemiruze'eg zauxiapekwer weityk tawhu ipàrirogawtàtà wà. 15 Na'e Nemuzàrànà weraha teko tetea'u ipyhyk pyrer romo Mawiron pe a'e wà kury: tawhu pupe hezar pyrer wà, Mawiron wamyrypar romo uzeapo ma'e kwer wà no, uma'ereko ma'e ma'e iapo katu haw kwaw par wà no.\\n16 Wezar teko hemetarer 'ym ma'e Zeruzarez pupe wà. Umuma'ereko kar uwà tyw pe wà, ko pe wà no. 17 Mawiron ukauka tàpuzuhu izyta morog iapo pyrer wà. Ukauka ywyramawa tàpuzuhu izywyr har wà no. Ukauka 'yryruhu morog iapo pyrer wà no. Na'e weraha a'e morog paw Mawiron pe wà kury. 18 Weraha tanimuk ma'ea'yr hapy haw pe har heraha haw wà. Weraha hyru wà no. Weraha zepinaw tatainy ihàm imonohokaw wà no. Weraha kawaw ma'ea'yr huwykwer imono'ogaw wà no. Weraha yhyk zàwenugar hapy haw wà no. Weraha ma'e morog iapo pyrer Tupàn imuwete haw rehe har paw wà no. 19 Weraha ma'e or iapo pyrer paw wà. Weraha ma'e parat iapo pyrer paw wà no: Kawaw pixika'i ma'e, kawaw tanimuk heraha haw, kawaw ma'ea'yr huwykwer imono'ogaw, tanimuk hyru, tatainy henaw, yhyk zàwenugar hyru, win Tupàn pe imono pyr hyru. 20 Kwehe mehe tuwihawete Xàrumàw uzapo ma'e tetea'u morog iapo pyrer tàpuzuhu pupe har a'e: mokoz izyta, ywyramawa, 'y hyruhu, 12 tapi'ak hagapaw a'e 'yryru ikokaw romo wà. Teko nupuner kwaw a'e ma'e ipuhuz haw ipapar haw rehe wà. 21-22 A'e mokoz izyta uzezuawygatu wà. Pitàitàigatu aiha haw heta 8 met. Pitàitàigatu heta 5,35 met aze amo oho izywyr. Naheta kwaw morog wapupe. Morog iànàmaw heta 10 xenxim. Izyta apyr pitàitàigatu heta ipeao morog iapo pyrer. Iaiha haw heta 2,20 met. Ipeao nànàn heta tetea'u ma'ywa homà hagapaw, imumuràgaw romo. Awa uma'ema'e morog a'e ma'e paw iapo pà wà. 23 Pitàitàigatu imumuràgaw izyta wanehe har rehe heta 100 homà hagapaw wà. Teko upuner 96 homà hagapaw wanexakaw rehe ywy rehe upu'àm mehe wà.\\nZauxiapekwer weraha Zuta ywy rehe har Mawiron pe wà\\n24 Nemuzàrànà zauxiapekwer wanuwihaw a'e, weraha amo tuwihaw ipyhyk pyrer romo wà: Xerai xaxeto wanuwihawete, Xoponi xaxeto wanuwihaw Xerai iwy pe har, amogwer na'iruz tàpuzuhu pe har wanuwihaw ikàg ma'e wà. 25 Weraha amo awa tawhu wi a'e wà: zauxiapekwer wanuwihaw kwer, 7 tuwihawete ipytywà har a'e pe wikuwe ma'e wà, tuwihaw awa zauxiapekwer romo wamuigo kar har, amo 60 awa ikàg ma'e wà. 26 Nemuzàrànà weraha a'e teko paw Mawiron wanuwihawete pe wà. Himina tawhu pe tuwihawete hekon a'e. 27 Amat ywy rehe tuz a'e tawhu. A'e pe wahem ire tuwihawete upetek kar a'e awa paw rupi wà. Na'e uzuka kar wà no. Nezewe weraha teko Zuta ywy rehe har ipyhyk pyrer romo uiwy wi wà. 28 Na'aw Namukononozor hemiraha kwer waneta haw xe: Tuwihawete romo wiko mehe 7 haw kwarahy rehe Namukononozor weraha 3.023 teko uzeupi Mawiron pe wà. 29 18 haw kwarahy rehe weraha 832 teko Zeruzarez wi wà. 30 23 haw kwarahy rehe Nemuzàrànà weraha 745 teko wà. Aze ximono'og paw rupi zane wà, weraha 4.600 teko wà.\\n31 Mawiron wanuwihawete romo uzeapo haw kwarahy rehe Emiw-Meronak ikatu Zoaki Zuta ywy rehe har wanuwihawete pe. Umuhem kar zemunehew paw wi. Umumaw 37 kwarahy 11 zahy 5 'ar ipyhyk pyrer romo wiko pà. 32 Emiw-Meronak ikatu Zoaki pe. Heta amo tuwihawete Mawiron pe ipyhyk pyrer romo wà. Umuigo kar Zoaki a'e tuwihawete wanuwihaw romo a'e kury. 33 Wenuhem kar ikamir zemunehew paw pe arer izupe wà. Umunehew kar ikamirete izupe wà. — Erepuner nemai'u haw rehe tuwihawete ipyr tuweharupi nerekuwe mehe nehe, i'i izupe wà. 34 Tuweharupi hekuwe mehe we tuwihawete omono temetarer izupe. Upuner uma'e ime'eg kar haw rehe a'e temetarer pupe a'e kury. Upaw kwez kury.","num_words":955,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.229,"stopwords_ratio":0.385,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 15\\nZeàmàtyry'ymaw Amarek izuapyapyr wanehe har\\n1 Uze'eg Xamuew Xau pe. — Tupàn umuzakook kar uri kawer ihewe neàkàg rehe a'e, Izaew wanuwihawete romo nemuigo kar pà a'e, wemiruze'eg wanuwihawete romo nemuigo kar pà a'e. Ipurumume'u wer ma'e rehe newe kury. Einu katu ize'eg nehe. 2 Tupàn uzepyk putar Amarek ywy rehe har wanehe a'e nehe. Ta'e Izaew Ezit wi wahem mehe Amarek ywy rehe har uzàmàtyry'ym Izaew oho wà xe. 3 A'e rupi eho Amarek izuapyapyr wakutyr kury. Emumaw ne wà nehe. Emumaw wama'e paw nehe no. Epuhareko zo wà nehe. Ezuka a'e paw ne wà nehe: awakwer wà, kuzàgwer wà, kwarearer wà, kwarearer pixika'i ma'e wà, kuzàtàigwer wà, tapi'ak wà, àràpuhàràn wà, kawarukupewa'a kamer her ma'e wà, zumen wà. Upaw rupi katete ezuka ne wà nehe, i'i Tupàn iko newe kury, i'i Xamuew Xau pe kury.\\n4 A'e rupi omono'og Xau wemiruze'eg zauxiapekwer Terai pe wà kury. Upapar paw rupi a'e pe wà. Heta 200 miw zauxiapekwer Izaew izuapyapyr wà. Heta 10 miw zauxiapekwer Zuta izuapyapyr wà. 5 Na'e Xau a'e, zauxiapekwer paw a'e wà no, oho Amarek tawhu pe wà kury. Uzeàmim oho yrykaw 'y heta 'ymaw pupe wà. 6 Uze'eg Xau Kene izuapyapyr wanupe kury. — Pehem pezuwà Amarek ywy rehe har wamyter wi nehe. Nezewe mehe wazuka mehe napuzuka kwaw ihe nehe. Ta'e kwehe mehe Ezit ywy wi wahem mehe pekatu Izaew wanupe, i'i wanupe. A'e rupi uhem Kene wà Amarek ywy rehe har wanuwi wà kury.\\n7 Na'e weityk Xau Amarek ywy rehe har a'e wà kury. Uzypyrog Awira pe. Oho Xur Ezit ywy huwake har kwarahy hemaw kutyr har pe no. 8 Upyhyk Amarek ywy rehe har wanuwihawete Akak her ma'e wà. Uzuka amogwer Amarek ywy rehe har upaw rupi wà. 9 Xau a'e, hemiruze'eg zauxiapekwer a'e wà no, nuzuka kwaw Akak a'e wà. Nuzuka kwaw àràpuhàrànete ikatu wera'u ma'e wà no. Nuzuka kwaw tapi'ak ikatu wera'u ma'e wà no. Ni tapi'aka'yr ikatu wera'u ma'e wà no. Ni àràpuhàràn ikatu wera'u ma'e wà no. Umumaw ikatu 'ym ma'e paw wà. Uzuka ma'ea'yr hekuzar 'ym ma'e paw wà no.\\nTupàn nuputar kwaw Xau tuwihaw romo a'e\\n10 Na'e Tupàn uze'eg Xamuew pe kury.\\n11 — Azemumikahy Xau tuwihawete romo heremimuigo kar awer rehe ihe kury. Ta'e upuir ihewi a'e xe. Nuweruzar kwaw heze'eg a'e, i'i izupe. Uzemumikahy Xamuew ize'eg henu mehe. Umumaw pytun gatu Tupàn pe uze'eg pà uhapukaz pà Xau rehe. 12 Iku'egwer pe izi'itahy uhem oho weko haw wi Xau hekar pà kury. Ukwaw Xau Karamew tawhu pe iho awer. Uzapo Xau uzemuwete katu haw a'e pe. A'e re oho Ziwkaw tawhu pe. 13 Uwàxi Xamuew Xau a'e pe. Uze'eg Xau izupe. — Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umur uze'egatu nerehe nehe, Xamuew. Aruzar ize'eg kwez ihe, i'i mua'u izupe.\\n14 Upuranu Xamuew hehe. — Màràzàwe tuwe ainu tapi'ak waze'eg mehe àràpuhàràn waze'eg mehe tàrityka'i ihe wà, i'i izupe.\\n15 Uwazar Xau ize'eg izupe. — Heremiruze'eg zauxiapekwer upyro a'e ma'ea'yr Amarek ywy rehe har wanuwi a'e wà. Upyro àràpuhàràn ikatu wera'u ma'e tapi'ak ikatu wera'u ma'e a'e wà, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nezar pe imono pyràm a'e wà. Uruzuka amogwer ma'ea'yr upaw rupi ure wà, i'i izupe.\\n16 — Tuwe rihi, i'i Xamuew Xau pe. — Tupàn umume'u ma'e ihewe karumehe pyhaw a'e. Amume'u putar newe ihe kury, i'i izupe. — Emume'u ty, i'i Xau izupe.\\n17 Uze'eg wi Xamuew izupe. — Naiko kwaw awa ikàg ma'e romo ihe, ere ru'u nezeupe amo 'ar mehe. Nan. Ereiko Izaew ta'yr wazuapyapyr paw wanuwihawete romo ne. Tupàn uzakook kar uri kawer nerehe Izaew wanuwihawete romo nemuigo kar pà a'e. 18 Uzuka kar Amarek ywy rehe har paw newe wà. Ta'e iaiw a'e wà xe. — Ezuka paw wà nehe, i'i Tupàn newe a'e. 19 Màràzàwe tuwe nereruzar kwaw ize'eg awer ne. Màràzàwe tuwe nepurupyro wer neàmàtyry'ymar wama'e rehe. Na'ikatu kwaw a'e ma'e neremiapo kwer Tupàn pe. Màràzàwe tuwe erezapo, i'i izupe.\\n20 — Nan kwaw pa. Aruzar Tupàn ze'eg ihe. — Ahem aha heàmàtyry'ymar wakutyr ihe. Arur wanuwihawete Akak her ma'e. Azuka Amarek ywy rehe har paw ihe wà. 21 Heremiruze'eg zauxiapekwer nuzuka kwaw tapi'ak ikatu wera'u ma'e wà. Nuzuka kwaw àràpuhàràn ikatu wera'u ma'e wà. Izuka pyràm romo wanekon wà. Nuzuka kwaw wà. Werur xe Ziwkaw pe Tupàn nezar pe wamono pà wà, i'i Xau Xamuew pe.\\n22 Uwazar Xamuew ize'eg izupe a'e no.\\n— Ma'enugar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uputar a'e.\\nAipo uze'eg heruzar haw uputar. Aipo ma'ea'yr hapy haw uputar.\\nIze'eg heruzar haw ikatu wera'u àràpuhàràn ikatu wera'u ma'e henataromo wazuka haw wi izupe.\\n23 Tupàn ze'eg heruzar 'ymaw a'e,\\nnuzawy kwaw tekwe ikatu 'ym ma'e wamuwete katu haw Tupàn henataromo.\\nZanereko wera'u haw nuzawy kwaw tupàn a'ua'u wamuwete katu haw izupe. Iro Tupàn pe.\\nTupàn Tuweharupi Wiko Ma'e naneputar kwaw tuwihawete romo a'e kury.\\nTa'e nereruzar kwaw ize'eg awer ne xe, i'i Xamuew izupe.\\n24 — Azeharomoete azapo ikatu 'ym ma'e Tupàn henataromo ihe. Naruzar kwaw ize'eg. Naruzar kwaw ize'eg newe imur pyrer ihe. Akyze teko wanuwi. A'e rupi azapo ma'e wanemimutar rupi ihe. 25 Xamuew, emunàn heremiapo kwer ikatu 'ym ma'e hewi kury. Ezewyr eho herupi nehe. Nezewe mehe apuner Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e imuwete katu haw rehe ihe nehe kury, i'i Xau Xamuew pe.\\n26 — Nazewyr kwaw nerupi ihe. Nereruzar kwaw Tupàn hemiapo kar haw ne. A'e rupi naneputar kwaw Izaew wanuwihawete romo a'e kury, i'i Xamuew izupe.\\n27 Na'e uwak Xamuew a'e wi uhem pà kury. Upyhyk Xau ikamirpuku rehe ikupe kutyr rehe. Umu'i kury. 28 I'i Xamuew izupe. — Eremu'i hekamir kwez ihewi ty. Nezewegatete kutàri Tupàn umu'i Izaew wanuwihawete romo nereko haw kwez newi a'e no. Omono kwez amo ae awa newi ikatu wera'u ma'e pe kury. A'e awa wiko putar tuwihawete romo nerekuzaromo nehe. 29 Tupàn Izaew wazar ikàg ma'e a'e, nahemu'em pixik kwaw a'e. Aze ipurapo wer amo ma'e rehe, uzapo a'e ma'e. Nuiko kwaw awa romo kuzà romo a'e. A'e rupi nuzewyr kwaw wemimume'u kwer wi a'e, i'i Xamuew izupe.\\n30 — Azeharomoete azapo ikatu 'ym ma'e kwez ihe. Nezewe rehe we hemuwete pe amogwer tuwihaw wanenataromo teko wanenataromo nehe. Ezewyr herupi nehe. Nezewe mehe apuner putar Tupàn nezar imuwete katu haw rehe ihe nehe, i'i Xau Xamuew pe a'e.\\n31 A'e rupi uzewyr Xamuew oho hupi.\\n32 — Perur tuwihawete Akak her ma'e xe nehe ty wà, i'i Xamuew wanupe. Uryryryryz Akak iko a'e, Xau henataromo oho mehe a'e. — Màno haw iroahy tuwe, i'i Akak a'e.\\n33 I'i Xamuew a'e tuwihaw pe. — Netakihepuku uzuka kuzà wamemyr tetea'u wahy wanuwi wà. Kutàri nehy imemyr ukàzym putar izuwi upaw rupi a'e nehe no. Wiko putar nehy kuzà imemyr 'ym ma'e romo nehe kury, i'i izupe. A'e re upei'ài'àg Xamuew Akak kury, Ziwkaw tawhu pe ma'ea'yr hapy haw henataromo kury.\\n34 A'e re oho Xamuew Hama pe. Uzewyr Xau weko haw Zimea pe. 35 A'e re Xamuew nuexak pixik kwaw Xau a'e. Upuhareko katu Xamuew Xau a'e. — Màràzàwe tuwe amuigo kar Xau Izaew wanuwihawete romo ihe, i'i Tupàn uzeupe. — Na'ikatu kwaw tuwihawete romo heko haw, i'i uzeupe.","num_words":1103,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.249,"stopwords_ratio":0.397,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg AMOZ 9\\nAmoz wexak tàpuzuhu Metew pe har i'ar haw upuahu zàwenugar pe\\n1 Aexak Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ma'ea'yr hapy haw huwake ihe. Uze'eg nezewe. — Enupànupà tàpuzuhu izita ne wà nehe. Aze erenupànupà ne wà nehe, tàpuzuhu uzypyrog putar uryryryryz pà nehe. Tuwe tàpuzuhu ipehegwer u'ar teko ipupe wiko ma'e wanehe nehe. Amo uhem putar a'e wi uzepyro pà wà nehe. Ihe azuka putar a'e uzepyro ma'e ràm zeàmàtyry'ymawhu pe ihe wà nehe. Ni amo nuhem kwaw umàno haw wi wà nehe. Ni amo nuikuwe kwaw wà nehe. 2 Aze amo wixe ywy pupe wà nehe, aze uhem umàno ma'e kwer waneta haw pe wà nehe, nezewe rehe we anuhem putar a'e wi ihe wà nehe. Aze uhem ywak rehe wà nehe, nezewe rehe we amuezyw kar wi putar a'e wi ihe wà nehe. 3 Aze izeàmim wer ywytyr Karamew rehe wà nehe, aha putar wanaikweromo ihe nehe. Apyhyk putar ihe wà nehe. Aze uzeàmim oho ihewi yryhu wy pe wà nehe, aze'eg putar àzàg yryhu pe har pe nehe. — Emokon ne wà nehe, a'e putar izupe nehe. Omokon putar wà nehe. 4 Aze zauxiapekwer weraha wemipyhyk kwer romo wà nehe, aze'eg putar zauxiapekwer wanupe nehe. Na'e uzuka putar a'e teko wà nehe. Azekaiw putar wanehe nehe. Napyro kwaw ihe wà nehe. Nan. Amumaw putar ihe wà nehe.\\n5 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar ikàg wera'u ma'e opokok ywy rehe. Ywy uryryryryz ipokok mehe.\\nYwy rehe har paw uzai'o uzemumikahy haw rehe wà.\\nUzeupir ywy. Wezyw no.\\nNuzawy kwaw 'y penopenogaw Niru yrykaw pe har.\\n6 Tupàn uzapo wàpuz ywak rehe.\\nOmono ywak ywy 'aromo no.\\nWenoz 'y yryhu pe har uzeupe.\\nUzakook a'e 'y ywy rehe.\\nTupàn Tuweharupi Wiko Ma'e her romo a'e.\\n7 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg nezewe kury. — Teko Izaew wà, azamutar katu teko Exio ywy rehe har ihe wà. Apuamutar katu ihe no. Wamutar katu haw nuzawy kwaw peamutar katu haw. Apuerur Ezit ywy wi ihe. Nezewegatete arur Piri ywy rehe har Kereta yrypypo'o wi ihe wà no. Arur Aram izuapyapyr Kir ywy wi ihe wà no. 8 Ame'e iteko teko Izaew wanehe ihe. Heta tetea'u ikatu 'ym ma'e iapo har wà. Amukàzym putar ywy wi ihe wà nehe. Namumaw kwaw Izaew paw ihe wà nehe. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e amume'u ko ma'e kwez ihe.\\n9 Azapo kar putar ma'e ihe nehe. Hereko haw pe har omono putar ikatu ma'e xe wà nehe. Omono putar ikatu 'ym ma'e pe pe wà nehe. Teko wenuhem arozràn iapirer wi wà. Nuweityk kwaw ni pitài arozràn wà. 10 Heremiaihu ikatu 'ym ma'e iapo har paw umàno putar zeàmàtyry'ymawhu pe wà nehe. Amo teko uze'eg nezewe wà. — Tupàn numuhem kar kwaw ikatu 'ym ma'e zaneruwake a'e. Nazanezuka kar kwaw amo wanupe a'e, i'i waiko wà. A'e teko paw umàno putar zeàmàtyry'ymawhu pe wà nehe.\\nIkatu ma'e uzeapo ma'e ràm Izaew wanupe\\n11 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg nezewe kury. — A'e 'ar mehe azapo wi putar Tawi tuwihawete romo heko haw ihe nehe. Nuzawy kwaw tàpuz u'ar ma'e kwer. Awàpytym putar ixorok awer ipàrirogaw aiha ma'e rehe ihe nehe. Azapo wi putar a'e tàpuz u'ar ma'e kwer nehe. Kwehe mehe ikatu tàpuz. Ikatu wi putar kwehe arer zàwegatete nehe. 12 Na'e heremiaihu upyro putar Enom izuapyr waiwy pehegwer wà nehe, wanuwi wà nehe. Upyro putar heywy kwer paw amo teko wanuwi wà nehe no. Azapo kar putar a'e ma'e paw ihe nehe. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e aze'eg kwez ihe.\\n13 Uhem putar amo 'ar nehe. A'e 'ar mehe arozràn hezuz putar na'arewahy nehe. Teko nupuner kwaw arozràn paw ipo'o haw rehe wà nehe ta'e heta tetea'u putar nehe xe. Uwà tyw i'a putar na'arewahy nehe. Teko nupuner kwaw uwà paw ipo'o haw rehe wà nehe. Uzapo putar win tetea'u nehe. Uwyryk putar yrykawhu ài nehe. 14 Arur wi putar heremiaihu wapyhyk awer wi wamunehew awer wi ihe wà nehe, waiwy kwehe arer pe ihe wà nehe. Uzapo wi putar tawhu heityk pyrer wà nehe. Wiko putar a'e tawhu pupe wà nehe. Uzapo putar uwà tyw wà nehe. U'u putar tykwer wà nehe. Uzapo putar amo ma'e'yw tyw wà nehe no. U'u putar i'a kwer wà nehe no. 15 Amuigo kar putar heremiaihu ywy heremimono kwer rehe ihe wà nehe. Ni amo nueraha pixik kwaw heremiaihu a'e ywy wi a'e wà nehe. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pezar aze'eg kwez kury. Upaw.","num_words":702,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.491,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 10\\n1 Weraha Xamuew zutahyky'a por uri kawer. Uzuhen Xamuew a'e uri tykwer Xau iàkàg rehe kury. Uzurupyter no. Uze'eg nezewe izupe kury. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nemuigo kar Izaew wanuwihawete romo kwez kury. Ereiko putar wanuwihaw romo kury. Erepyro putar waàmàtyry'ymar wanuwi upaw rupi katete ne wà nehe. Amo ma'e uzeapo putar kutàri nehe. Nezewe mehe erekwaw putar neànàm wanuwihawete romo nemuigo kar awer nehe.\\n2 Kutàri xe wi neho re nehe, ereàwàxi putar mokoz awa ne wà nehe, Hakew itym awer huwake Zewza taw huwake Mezàmi izuapyapyr waiwy rehe ne wà nehe. — Nereimaw zumen ukàzym ma'e kwer a'e wà, amo wexak kwez a'e wà kury, i'i putar a'e mokoz awa newe a'e wà nehe. — Neru nuzemumikahy kwaw wanehe kury. Uzemumikahy nerehe kury, i'i putar newe wà nehe. — Ma'e apuner iapo haw rehe hera'yr hexak pà ihe nehe, i'i neru iko, i'i putar newe wà nehe.\\n3 A'e re eata eho iko nehe, te erehem putar ywyra Tupàn pe imonokatu pyrer Tamor pe har pe nehe. A'e pe erexak putar na'iruz awa Metew kutyr wata ma'e ne wà nehe. Uzuka kar putar ma'ea'yr Tupàn henataromo Metew pe wà nehe. Amo awa weraha putar na'iruz àràpuhàrànetea'yr oho iko wà nehe. Amo awa weraha putar na'iruz typy'ak oho iko nehe no. Inugwer weraha putar uwà tykwer zutahyky'a por oho iko nehe no.\\n4 — Nekatu pa, nekatu pa, i'i putar newe wà nehe. Umur putar a'e typy'ak newe wà nehe no. Epyhyk wanuwi nehe.\\n5 A'e re ereho putar ywytyr Tupàn pe imonokatu pyrer pe nehe, Zimea pe har pe nehe. Piri ywy rehe har zauxiapekwer wiko a'e pe wà, uker haw pe wà. Tawhu ukenawhu huwake ereàwàxi putar amo Tupàn ze'eg imume'u har wà nehe. Wezyw putar waiko ywytyr wi wà nehe, ma'ea'yr Tupàn henataromo zuka haw wi ur putar wà nehe. Upy putar xi'àm tapi'ak i'ak kwer wà nehe. Umupu putar wemimupu waiko wà nehe no. Umupu putar uwioràwiràn wà nehe. Upy putar uxi'àm wà nehe. Umupu putar uwioràwiràn irir her ma'e wà nehe. Umume'u putar Tupàn ze'eg oho waiko wà nehe no.\\n6 A'e 'ar mehe we Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rekwe wiko putar nezar romo a'e nehe. Ereiko putar Tupàn ze'eg imume'u har romo wainuromo nehe. Amo ae ma'e romo ereiko putar a'e 'ar mehe nehe. 7 A'e ma'e izeapo mehe, ezapo neremiapo ràm upaw rupi nehe, ta'e Tupàn wiko putar nerehe we a'e nehe xe. 8 Eho herenataromo Ziwkaw tawhu pe kury. Uruàwàxi putar a'e pe ihe nehe. Azuka putar ma'ea'yr Tupàn henataromo nehe. Ukaz putar a'e ma'e upaw rupi nehe. Amono putar ma'e Tupàn pe hemuawyze kar pà izupe ihe nehe no. Emumaw 7 'ar a'e pe heràro pà nehe. A'e pe ahem putar newe neremiapo ràm imume'u pà newe nehe, i'i Xamuew Xau pe.\\n9 — Zazur rihi, i'i Xau Xamuew pe. A'e 'ar mehe we Tupàn uzapo Xau ipy'a amo ae ma'e romo a'e kury. A'e 'ar mehe we uzeapo ma'e Xamuew hemimume'u kwer upaw rupi katete a'e. 10 Uhem Xau Zimea tawhu pe uzehe we har pume kury. Wahem mehe amo Tupàn ze'eg imume'u har uwàxi wà. Tupàn rekwe wixe Xau ipy'a pe, izar romo wiko pà. Wiko Xau Tupàn ze'eg imume'u har romo a'e no, wainuromo a'e no.\\n11 Amo teko Xau kwaw par a'e wà, wexak a'e ma'e iapo mehe a'e wà. Upuranu uzehezehe wà. — Ma'e uzeapo Ki ta'yr pe. Aipo Xau uzeapo Tupàn ze'eg imume'u har romo a'e, i'i uzeupeupe wà.\\n12 Amo awa a'e pe har upuranu wanehe. — Mon aipo tu romo hekon a'e, i'i. A'e rupi ko 'ar rehe teko uze'eg nezewe wà. — Aipo te Xau uzeapo Tupàn ze'eg imume'u har romo a'e no, i'i wà.\\n13 Tupàn ze'eg imume'u re oho Xau ma'ea'yr hapy haw ywytyr rehe har pe kury. 14 Itutyr upuranu hehe kury, hehe we har rehe no. — Ma'e pe peho, i'i wanupe. — Zumen uruekar oroho uruiko ure wà, i'i Xau izupe. — Nuruexak kwaw ure wà, a'e rupi oroho Xamuew pe ureze'eg pà ure, i'i izupe.\\n15 — Ma'in Xamuew peme, i'i itutyr.\\n16 — Amo wexak peneimaw wà, i'i urewe a'e, i'i Xau izupe. Numume'u kwaw inugwer Xamuew ize'eg awer ututyr pe. Numume'u kwaw tuwihawete romo wiko haw izupe.\\nXamuew wiko Izaew wanuwihawete romo\\n17 Na'e wenoz Xamuew Izaew paw Mipa pe wà kury, ta'e ipurumuwete wer Tupàn rehe wanehe we upaw rupi a'e xe. 18 Uze'eg Xamuew nezewe teko wanupe kury. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew izar uze'eg iko nezewe peme a'e kury. — Apupyro Ezit ywy wi kwehe mehe ihe. Apupyro a'e pe har wanuwi ihe no. Apupyro amogwer teko ma'erahy peme ipuraraw kar har wanuwi ihe no. 19 Aiko pezar romo ihe. Xo ihe zo apupyro ikatu 'ymaw wi ma'erahy wi ihe. Nezewe rehe we kutàri naheputar kwaw pe pe. Pezemono'og herenataromo kury. — Emur amo awa urewe ureruwihawete romo nehe, peze ihewe kury. Izaew izuapyapyr pitàitàigatu uzemono'ono'og putar wànàm wanehe we wà nehe. Ta'yr izuapyapyr wanemiaihu pitàitàigatu uzemono'ono'og putar uzehe we wà nehe no.\\n20 — Pezemono'ono'og pezuwà xe heruwake nehe, i'i Xamuew Izaew ta'yr wazuapyapyr wanupe. Na'e omomor ita ma'e papar haw hereko har tuwihawete ràm iànàm wanexanexak pà. Ita wexaexak Mezàmi izuapyapyr wà. 21 Wenoz Mezàmi izuapyapyr wanemiaihu uzeupe upaw rupi wà kury. Omomor wi ita. Wexaexak Maxiri iànàànàm wà. Na'e awakwer Maxiri ipurumuzàmuzàg uhem Xamuew henataromo wà. Wexaexak Ki ta'yr Xau her ma'e wà. A'e rupi wekar oho wà, nuexak kwaw wà. 22 Na'e upuranu wi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe wà. — Aipo a'e awa wiko xe a'e, i'i izupe wà. — He'e, i'i Tupàn. — Uzeàmim ma'eryru myter pe a'e, i'i.\\n23 Na'e amogwer uzàn hekar pà wà. Hexak ire werur wà. Iaiha katu wera'u amogwer wanuwi a'e. Amogwer teko wainuromo upu'àm mehe iàkàg uzexak kar wa'aromo a'e.\\n24 Uze'eg Xamuew teko wanupe. — Ai'aw awa Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemixak kwer a'e. Naheta kwaw amo izàwenugar zaneinuromo a'e wà, i'i wanupe. Uhapukaz teko paw wà kury, — Zaneruwihawete a'e, tuwe wikuwe a'e nehe, i'i wà.\\n25 — Tuwihawete uzapo putar ma'e tetea'u peme a'e nehe. Uzapo kar putar ma'e tetea'u peme a'e nehe no, i'i Xamuew teko wanupe. Umume'u a'e ma'e paw wanupe, pape rehe imuapyk pà. Omono a'e pape Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo wà. A'e re umuzewyr kar wi teko paw waneko haw pe wà kury. 26 Uzewyr Xau weko haw Zimea pe pe no. Amo awa ikàg ma'e wenu Tupàn ze'eg upy'a pe wà. A'e rupi oho Xau rupi wà. 27 Amo ae teko ikatu 'ym ma'e uze'eg nezewe hehe wà. — Ma'e a'e awa uzapo putar zanepyro pà a'e nehe, i'i uzeupeupe wà. Uze'eg zemueteahy hehe wà. Nomono e kwaw ma'e izupe wà.","num_words":1064,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.466,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 7\\nZezuz umukatu uma'ereko ma'e a'e kury\\n1 A'e ma'e imume'u pawire oho Zezuz Kapanau taw pe a'e kury. 2 Amo zauxiapekwer wanuwihaw a'e pe hekon a'e, Hom tawhu pe har romo hekon a'e. Amo uma'ereko ma'e a'e tuwihaw heko haw pe har ima'eahy a'e. Ikatuahy a'e awa tuwihaw pe, a'e rupi tuwihaw uzemumikahy. Ta'e umàno etea'i hemiruze'eg a'e xe. 3 Tuwihaw ukwaw Zezuz Kapanau taw pe tur awer a'e kury. A'e rupi a'e tuwihaw omono kar amo zutew waneruze'egar Zezuz pe a'e wà. — Perur Zezuz xe heràpuz me nehe, a'e rupi umukatu putar uma'ereko ma'e a'e nehe, i'i wanupe. 4 Uhem oho Zezuz pe wà, izupe uze'eg pà wà. — Akwez tuwihaw ikatuahy a'e. Aze erepytywà nehe, ikatu nezewe mehe nehe, i'i izupe wà. 5 — Ikatuahy Zutew wanupe a'e no. Ureamutar katu a'e. A'e ae uzapo urezemono'ogaw urewe a'e, i'i Zezuz pe wà, a'e tuwihaw rehe uze'eg pà wà. 6 A'e rupi Zezuz oho wanupi kury. Uhem etea'i Zezuz tàpuz me. Tuwihaw umur kar umyrypar Zezuz pe wà, wamuze'eg kar pà izupe wà. A'e rupi imyrypar uze'eg Zezuz pe wà. — Ezur zo heràpuz me nehe. Nekatuahy ne, nahekatu kwaw ihe, i'i urezar newe.\\n7 — Hemaranugar newi, a'e rupi naha kwaw neruwa rupi, i'i newe. — Neze'eg zutyka'i emono kar hehe nehe, a'e mehe ihewe uma'ereko ma'e ikatu putar a'e nehe, i'i newe. 8 Akwaw nezewe haw ihe, amo ae zauxiapekwer a'e wà, hereruze'egar romo wanekon a'e wà. Amo ae zauxiapekwer heremiruze'eg romo wanekon a'e wà no. — Eho pe pe nehe, a'e amo pe. A'e rupi oho a'e. — Ezur xe, a'e amo pe no. A'e rupi ur a'e no. — Ezapo ko ma'e nehe, a'e uma'ereko ma'e pe. A'e rupi uzapo a'e ma'e a'e, i'i a'e tuwihaw a'e, newe a'e. 9 Ipytuhegatu Zezuz a'e ze'eg henu mehe. Uwak teko wanehe ume'e pà. Uze'eg wanupe kury, teko uzehe we har wanupe kury. — Naexak pixik kwaw agwer herehe uzeruzar ma'e ihe wà, i'i wanupe. — Ni amo Izaew izuapyr nuzeruzar kwaw herehe 'aw awa zàwe a'e wà. A'e uzeruzar wera'u wanuwi paw rupi a'e, i'i wanupe.\\n10 Na'e tuwihaw ze'eg herur har a'e wà, uzewyr oho wàpuz me a'e wà. Wexak uma'ereko ma'e a'e pe wà. Ikatu kury, (ta'e Zezuz umukatu a'e xe, ipyr oho 'ym pà a'e xe).\\nZezuz umugweraw kar kwarer a'e kury\\n11 Iku'em mehe oho Zezuz Nài taw pe kury. Hemimu'e a'e wà, teko tetea'u a'e wà no, oho hupi a'e wà no. 12 Uhem etea'i taw pe wà. Heta pàrirogaw a'e pe. Wixe etea'i ukenuhu rupi wà. Wexak teko taw wi wanur mehe wà, amo awa umàno ma'e kwer herur pà taw wi wà. — Pitài zo hememyr ihe. Umàno kwez a'e, i'i ihy izupe. Ihy a'e, kuzà imen umàno ma'e kwer romo hekon a'e. Taw pe har tetea'u oho kuzà rupi wà, imemyr hetekwer heraha pà tywypaw pe wà. 13 Zezuz upuhareko katu hexak mehe. — Ezai'o zo, zàkwà, i'i izupe.\\n14 Uhem oho hyru huwake. Opokok hehe. Upytu'u heraha har wata re wà. — Ne kwàkwàmo ne ty, epu'àm ne nehe ty, a'e newe, i'i Zezuz izupe, umàno ma'e kwer pe.\\n15 Ukweraw kury. Wapyk in wyru pupe, uze'eg pà wanupe. Na'e Zezuz umuzewyr kar imono ihy pe kury. 16 A'e pe har paw wà, ukyze katu izuwi wà. Umume'u katu Tupàn ikàgaw wà. — Tupàn ze'eg imume'u har ikàg ma'e uhem wà xe zanepyr a'e kury, i'i uzeupeupe wà. — Tupàn ur kwez xe kury, wemiruze'eg wapyro pà kury, i'i uzeupeupe wà.\\n17 Teko a'e wà, umume'u Zezuz hemiapo kwer oho wà, taw Zutez ywy rehe har nànàn wà, taw amo ywy Zutez ywy huwake har nànàn wà no.\\nZuàw purumuzahazahak ma'e omono kar wemimu'e Zezuz pe a'e wà kury\\n18 Zuàw purumuzahazahak ma'e a'e, zemunehew paw pe hekon a'e 'ar mehe a'e. Hemimu'e wexak oho wà, Zezuz hemiapo kwer imume'u pà izupe wà. Zuàw wenoz mokoz wemimu'e uzepyr a'e wà kury. 19 — Peho Zezuz pe hehe pepuranu pà nehe, i'i wanupe. — Aipo ne Zuàw hemimume'u kwer romo ereiko ne, peze izupe nehe, hehe pepuranu pà nehe. — Aipo ne ereiko Tupàn hemimur karer romo ne, peze izupe nehe. — Aze nereiko kwaw Tuwihawete ur ma'e ràm romo, uruàro putar amo ae awa ure nehe, peze izupe nehe. 20 Hemimu'e weruzar Zuàw ze'eg wà, upuranu oho Zezuz rehe wà.\\n21 A'e 'ar mehe we Zezuz umukatu ima'eahy ma'e tetea'u a'e wà. Tekwe ikatu 'ym ma'e tetea'u umuhem kar wamono puruwi wà no. Umuhàpyhà kar hehàpyhà 'ym ma'e tetea'u wà no. 22 Uze'eg Zuàw hemimu'e wanupe kury. — Pezewyr peho Zuàw pe nehe kury. Pemume'u penemixak kwer peneminu kwer izupe nehe, i'i wanupe. — Hehàpyhà 'ym ma'e kwer hehàpyhàgatu a'e wà kury. Wata 'ym ma'e kwer wata waiko a'e wà kury. Iperewàtà ma'e kwer ikatu a'e wà kury. Iapyha 'ym ma'e kwer iapyha katu a'e wà kury. Umàno ma'e kwer ukweraw wi a'e wà kury. Teko umume'u ze'eg puràg oho waiko ma'e hereko 'ymar wanupe a'e wà kury, peze peho Zuàw pe nehe, i'i wanupe. 23 Aze teko uzeruzar katu herehe wà nehe, hurywete putar wà nehe, i'i wanupe.\\n24 Zuàw hemimu'e oho izuwi wà kury, Zuàw pe uzewyr pà wà kury. A'e mehe Zezuz uze'eg teko wanupe kury, Zuàw rehe kury. — Ma'e pexak peho ywyxig heta haw pe, i'i wanupe. — Aipo ka'api'i zàwenugar pexak. Ywytu umumew ka'api'i a'e. 25 Ma'e pexak peho. Aipo awa kamir ipuràg eteahy ma'e imunehew par pexak. Nan kwaw pa. Kamir ipuràg eteahy ma'e imunehew par upyta taw pe tuwihaw hàpuz me wà. Nuiko kwaw ywyxig heta haw pe wà. 26 Ma'e pexak peho. Aipo Tupàn ze'eg imume'u har pexak peho. Azeharomoete. Tupàn ze'eg imume'u har romo hekon a'e. Wiko wera'u amogwer Tupàn ze'eg imume'u har wanuwi a'e no. 27 Ta'e ze'eg kwehe arer uze'eg nezewe Zuàw rehe a'e xe. — Heze'eg heraha har romo hekon a'e, i'i Tupàn Zuàw rehe. Ne tuwihawete ywy rehe oho ma'e ràm romo ereiko ne. Amono kar putar Zuàw nerenataromo ihe nehe, teko wamuàgà'ym kar pà ihe nehe. A'e rupi upuner putar neze'eg henu haw rehe wà nehe, i'i Tupàn ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer.\\n28 Zuàw a'e, ikàg wera'u amogwer wanuwi paw rupi a'e. Amo 'ar mehe nehe, wyzài Tupàn hemiruze'eg a'e wà nehe, te ikàg 'ym ma'e a'e wà nehe, ikàg wera'u putar Zuàw wi a'e wà nehe, Tupàn huwa rupi a'e wà nehe.\\n29 Ikatu ize'eg teko nànàn. Ikatu tuwihaw hemetarer imono'ogar wanupe no. Ta'e a'e weruzar Tupàn ze'eg ikatu ma'e a'e wà xe, ta'e a'e uzemuzahazahak kar oho Zuàw pe a'e wà xe. 30 Ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e a'e wà, ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e a'e wà no, nuiko kwaw nezewe a'e wà. Nuweruzar kwaw Tupàn ze'eg wà, nuzemuzahazahak kar kwaw Zuàw pe teko heta 'ymaw pe heko mehe a'e wà.\\n31 Uze'eg Zezuz wanupe. Amume'u putar teko ko 'ar rehe har waneko haw peme ihe kury. Ma'e zàwe wanekon wà. 32 Kwarer taw mytepe wapyk ma'e ài wanekon wà. Amo uze'eg amo wanupe wà.\\n— Zegar haw zereko haw pe har urumuzàg kwez peme ure,\\nnapepynyk kwaw pe.\\nZegar haw umàno ma'e kwer itymaw pe har urumuzàg kwez peme ure no,\\nnapezai'o kwaw pe,\\ni'i wanupe wà.\\n33 Zuàw purumuzahazahak ma'e a'e, ur pepyr a'e, uzekwaku ma'e tetea'u rehe a'e. Umumaw 'ar tetea'u umai'u 'ym pà a'e. Nu'u pixik kwaw win a'e. Tekwe ikatu 'ym ma'e weruze'eg hereko a'e wà, peze izupe.\\n34 A'e re azur xe pepyr ihe. Awa ta'yr romo aiko ihe. Tuweharupi amai'u teko ihe. Nazekwaku kwaw ma'e rehe ihe. A'u win ihe no. — Peme'e kwez awa rehe nehe, peze ihewe. Umai'u war ma'e romo hekon a'e, win i'u har romo hekon a'e, temetarer pyhykar wamyrypar romo hekon a'e, ikatu 'ym ma'e iapo har wamyrypar romo hekon a'e no, peze peiko ihewe. 35 Aze teko weruzar Tupàn ze'eg wà nehe, ukwaw putar ikatu haw wà nehe.\\nZezuz oho amo parizew Ximàw her ma'e ipyr a'e kury\\n36 Na'e amo ze'eg kwehe arer heruzar har wenoz Zezuz wàpuz me a'e kury. — Emai'u ezuwà hepyr nehe, i'i izupe. Oho Zezuz hàpuz me. Umai'u in a'e pe. 37 Amo kuzà wiko a'e taw pe a'e. Kuzà wyzài romo hekon a'e. Wenu Zezuz a'e tàpuz me imai'u haw imume'u haw. Weraha kàpuhàg tàpuz me Zezuz huwake kury. (Teko uzapo ita zutahyky'a romo wà.) Ipuràg eteahy zutahyky'a a'e, kàpuhàg hyru a'e. Tynehem hyru a'e. 38 Wapyk in Zezuz huwa kutyr a'e, ipy huwake. Uzai'o in ipy imuàkym mà wehay kwer pupe, a'e re umukàg ipy u'aw pupe. Umu'ypyr kàpuhàg imono ipy rehe kury. 39 A'e ze'eg kwehe arer kwaw par Zezuz henoz tar a'e, uze'eg uzeupe a'e. — Aze mo 'aw awa ma'e ikwaw pyr 'ym ikwaw par romo hekon a'e, a'e mehe mo ukwaw mo pe kuzà a'e, ukwaw mo kuzà wyzài romo heko haw a'e, i'i uzeupe, uze'eg 'ym pà. — Ukwaw mo hemiapo kwer ikatu 'ym ma'e no, i'i uzeupe. — Opokok zepe iko hehe, i'i uzeupe.\\n40 Na'e uze'eg Zezuz izupe. — Amume'u putar amo ma'e newe ihe kury, Ximàw, i'i izupe (ta'e Ximàw her romo a'e xe.) — Aze pa, purumu'e ma'e. Emume'u ihewe ty, i'i Zezuz pe. 41 — Mokoz awa unewer temetarer rehe amo awa pe wà. Awa ipy 500 temetarer uhua'u ma'e rehe unewer a'e. Inugwer awa 50 temetarer uhua'u ma'e rehe unewer izupe a'e no.\\n42 Nupuner kwaw imekuzar haw rehe uzar pe wà. A'e rupi izar umunàn wanewer haw wanuwi. Heharaz temetarer wi, i'i izupe, Ximàw pe. Apuranu putar nerehe kury. — Ma'enugar awa uzamutar katu wera'u uzar a'e, a'e newe kury. 43 — Temetarer tetea'u rehe unewer ma'e kwer a'e. Uzamutar wera'u uzar a'e, i'i Zezuz pe. — Aze pa, i'i Zezuz izupe.\\n44 Na'e ume'e a'e kuzà rehe. Uze'eg Ximàw pe. — Erexak 'aw kuzà. Aixe kwez neràpuz me, neremur kwaw 'y ihewe hezepyez taw romo. 'Aw kuzà uhez hepy kwez kury, wehay kwer pupe kury. A'e re umukàg hepy u'aw pupe. 45 Ne nerepyhyk kwaw hepo ne, hehem mehe ne. 'Aw kuzà nupytu'u kwaw hepy rehe uzekaiw ire a'e, hereixe mehe arer we a'e. 46 Neremur kwaw kàpuhàg heàkàg rehe. 'Aw kuzà umur kàpuhàg hepy rehe a'e. 47 Heamutar katu a'e, a'e rupi amunàn hemiapo kwer ikatu 'ym ma'e kwez izuwi ihe kury. Aze amunàn teko hemiapo kwer pixika'i ma'e nehe, pixika'i heamutar katu haw nehe. Aze uhua'u hemiapo kwer imunànaw nehe, uhua'u heamutar katu haw nehe no.\\n48 Na'e i'i Zezuz kuzà pe kury. Amunàn ikatu 'ym ma'e neremiapo kwer kwez newi kury, i'i izupe. 49 Amogwer mez huwake hin ma'e a'e wà, uze'eg uzeupeupe a'e wà. — Mo romo hekon a'e, te ikatu 'ym ma'e umunàn a'e, te purehe zepyk àwàm umume'u a'e, i'i uzeupeupe wà.\\n50 I'i Zezuz kuzà pe kury. — Nezeruzar haw nepyro kwez kury. Eho zeàmàtyry'ym 'ymaw rehe nehe kury, i'i izupe.","num_words":1713,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.276,"stopwords_ratio":0.42,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg EW 2\\nZaiko wikuwe ma'e romo zane kury\\n1 Kwehe mehe peiko tatahu pe oho ma'e ràm romo pe. Peiko umàno ma'e kwer ài. Ta'e naperuzar kwaw Tupàn ze'eg pe xe. Ta'e pezapo ikatu 'ym ma'e peho peiko a'e 'ar rehe xe. 2 A'e 'ar rehe peiko ikatu 'ym ma'e iapo har romo, amogwer ywy rehe har wazàwe. Peruzar tekwe ikatu 'ym ma'e wanuwihaw ze'eg peho peiko. A'e tuwihaw a'e, Zurupari her romo a'e. Weruze'eg Tupàn ze'eg heruzar 'ymar wanereko ko 'ar rehe a'e wà kury. 3 Izypy mehe zane paw zaiko a'e teko ikatu 'ym ma'e iapo har wazàwe zane. Xiapo zaneremiapo putar haw zaha zaiko. Zaneretekwer ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe a'e. A'e rupi xiapo zane. Zanepy'a ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe a'e wà. A'e rupi xiapo zane. Amogwer wazàwe zaiko. A'e rupi tatahu kutyr oho ma'e romo zaiko. Ta'e Tupàn uzepyk ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe a'e xe, tatahu pe wamono kar pà a'e xe.\\n4 Tupàn zanepuhareko katu tuwe a'e. Zaneamutar katu tuwe no. 5 Tatahu kutyr oho ma'e romo zaiko zane, ta'e naxiruzar kwaw Tupàn ze'eg zane xe. Umàno ma'e kwer ài zaiko. Zanemuigo kar wi Zaneruwihawete inuromo a'e. Zanepyro tatahu wi a'e, ta'e zanepuhareko katu tuwe a'e xe. 6 Zaneruwihawete Zanepyro har rehe zanezemono'og mehe, Tupàn zanemugweraw kar inuromo a'e. A'e rupi zaiko putar pureruze'eg ma'e romo zane nehe, ywate Zezuz ipyr zanereko mehe zane nehe. 7 Tupàn uzapo nezewe a'e, ta'e zanepuhareko katu tuwe a'e xe, ta'e ipurexak kar wer upurupuhareko haw purupe a'e xe. Umur Zaneruwihawete Zezuz zanerekuzaromo a'e, zanepyro pà a'e, ta'e zaneamutar katu a'e xe.\\n8 Tupàn pepuhareko katu a'e, a'e rupi pepyro tatahu wi a'e. Ta'e pezeruzar Zezuz rehe pe xe. Napepuner kwaw ma'e iapo haw rehe pezepyro kar pà. Nan. Tupàn pepyro imekuzar kar 'ym pà a'e. 9 — Tupàn hepyro a'e, ta'e hekatuahy ihe xe, napepuner kwaw peze haw rehe nehe, ta'e napepuner kwaw ma'e iapo haw rehe pezepyro kar pà Tupàn pe xe. Pepyro a'e, imekuzar kar 'ym pà a'e. 10 Tupàn zaneapo a'e. — Ikatuahy ma'e iapo har romo azapo ihe wà, i'i zanewe. Izypy mehe naxiapo kwaw a'e ikatuahy ma'e zane. A'e rupi zanemono'og Zaneruwihawete Zezuz inuromo a'e kury. A'e rupi ko 'ar rehe xiapo a'e ikatuahy ma'e zaha zaiko kury. Ta'e uzapo kar zanewe a'e xe.\\nZaiko Zaneruwihawete inuromo zane kury\\n11 Zutew 'ym romo pezexak kar pe. — Pirera'i imonohok kar 'ymar, i'i zutew peme a'e wà, penehe uze'eg zemueteahy pà a'e wà. — Pirera'i imonohok kar har, i'i waiko uzeupe wà, Tupàn hemiruze'eg romo weko haw hexak kar pà purupe wà. Pema'enukwaw peneko awer rehe. 12 A'e 'ar rehe naperuzar kwaw Zaneruwihawete ze'eg. Amo ae ywy rehe har ài peiko. Uiwy rehe wiko 'ym ma'e ài peiko. Napeiko kwaw Tupàn hemiruze'eg romo. Kwehe mehe Tupàn umume'u tuwe ma'e wemiruze'eg wanupe a'e, zutew wanupe a'e. Numume'u kwaw a'e ma'e peipy wanupe. A'e rupi peipy nuàro kwaw upyro àwàm a'e wà. Nuàro kwaw Tupàn pyr oho àwàm wà. Napeàro kwaw pe no. Napemuwete kwaw Tupàn peiko. 13 Ko 'ar rehe kury, napeiko kwaw nezewe kury. Peiko Zaneruwihawete Zezuz ze'eg heruzar har romo kury. Tupàn wi utyryk ma'e romo peiko kwehe mehe. Ize'eg heruzar har romo peiko kury, ta'e umàno Zezuz penekuzaromo a'e xe, uwykwer hakook pà a'e xe. 14 Aze heta pàrirogaw uhua'u ma'e mokoz teko wamyteromo nehe, a'e mehe a'e teko nupuner kwaw uzemyrypar haw rehe wà nehe. Nezewegatete izypy mehe zutew wiko Tupàn hemiruze'eg romo a'e wà. Zutew 'ym nuiko kwaw hemiruze'eg romo a'e wà. A'e rupi zutew 'ym na'ikatu kwaw zutew wanupe wà. Wàmàtyry'ymaw nuzawy kwaw pàrirogaw wamyteromo. Zaneruwihawete imàno awer nuzawy kwaw a'e pàrirogaw heitykaw a'e. A'e rupi zutew 'ym upuner Tupàn hemiruze'eg romo weko haw rehe wà kury, zutew wainuromo wà kury, wanehe uzemuryparypar pà wà kury. 15 — Kwehe mehe azapo kar ma'e tetea'u peme ihe, ma'e tetea'u rehe pemuzekwaku kar pà ihe, pemukatu kar pà heruwa rupi ihe, i'i Tupàn iko zutew wanupe kury. — Pepytu'u a'e ma'e iapo re nehe kury, a'e ma'e rehe pezekwaku re nehe kury, i'i iko wanupe. — Xo Zaneruwihawete rehe zo pezeruzar nehe kury, a'e rupi peiko putar zutew wànàm ài nehe kury, wamyrypar romo peneko pà nehe kury, wainuromo Zaneruwihawete inuromo pezemono'og pà nehe kury. 16 Zaneruwihawete umàno ywyra kanetar rehe a'e, zutew wanekuzar romo a'e, zutew 'ym wanekuzaromo a'e no. Teko paw rupi katete a'e wà kury, upuner hehe uzeruzar haw rehe a'e wà kury, Tupàn hemiruze'eg romo wiko pà a'e wà kury. A'e rupi zutew upuner zutew 'ym wanehe iakatuwaw katu haw rehe wà kury. Ta'e zutew 'ym a'e wà xe, wànàm ài wanekon a'e wà kury xe. 17 A'e rupi Zaneruwihawete ur ywy rehe a'e, teko wanekuzaromo umàno àwàm rehe ze'egaw imume'u pà a'e, teko nànàn a'e. Umume'u zutew wanupe. Hemiruze'eg ipy romo wanekon wà. Ize'eg heruzar har romo wanekon wà. Umume'u kar iko zutew 'ym wanupe kury. Hemiruze'eg ipy 'ym romo wanekon wà. Ize'eg heruzar 'ymar romo wanekon wà. 18 Zaneruwihawete umàno zanerekuzaromo a'e, a'e rupi zutew a'e wà, zutew 'ym a'e wà no, upuner oho haw rehe zaneru huwa rupi paw rupi a'e wà kury, ta'e xiriko hekwe zanepy'a pe paw rupi zane xe.\\n19 A'e rupi pe zutew 'ym pe kury, napeiko kwaw amo ae ywy rehe har ài ko 'ar rehe pe kury. Peiko Tupàn hemiruze'eg romo kury. Peiko amogwer Tupàn hemiruze'eg wànàm ài kury. Peiko Tupàn ipurumuzàmuzàg ài kury. 20 Tupàn hemiruze'eg a'e wà, tàpuz ài wanekon a'e wà, ta'e Tupàn wiko wainuromo a'e xe. Ta'e wiko wapy'a pe xe. Tupàn ze'eg imume'u har a'e wà, Zezuz hemimono karer a'e wà no, tàpuz ywyra ài wanekon a'e wà. Zaneruwihawete a'e no, ita tàpuz iwy pe har ài hekon a'e no. Zane tàpuz iàrukàg ài zaiko zane. Tàpuz 'aromo har ài zaiko no. Zatyryk ikatu 'ym ma'e wi zane, zazemonokatu pà Tupàn pe zane. Nezewe mehe hàpuz ikatu putar izupe nehe. 21 Zaneruwihawete a'e, umupu'àm tàpuz iko a'e. Zanemuigo kar iko Tupàn hàpuzuhu uzeupe uzemonokatu ma'e romo a'e. 22 Nezewe zane no. Zaneruwihawete zanemono'og uzeinuromo, amogwer Tupàn hemiruze'eg wainuromo no. Tupàn umur Wekwe zanepy'a pe. Hàpuz ài heko haw ài zaiko izupe kury.","num_words":995,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.462,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IZO 1\\nUZEAPO MA'E KWER IPY\\nIzo iànàm wanehe we\\n1 Amo awa wiko Uz ywy rehe a'e. Izo her romo a'e. Ikatu a'e. Imunar 'ym ma'e romo hekon. Ukyze Tupàn wi. Uzeagaw ikatu 'ym ma'e iapo 'ym pà. 2 Heta 7 ta'yr izupe wà. Heta na'iruz tazyr izupe wà no. 3 Heta tetea'u heimaw wà: 7.000 àràpuhàràn hawitu ma'e wà, 3.000 kawaru kupewa'a kamer her ma'e wà, 1.000 tapi'ak wà, 500 zumen wà. Heta tetea'u uma'ereko e ma'e izupe wà no. Wiko awa hemetarer katu wera'u ma'e romo awa kwarahy ihemaw kutyr har paw wanuwi.\\n4 Izo ta'yr uzapo nezewe wà: amo 'ar mehe tyky'yr uzapo mai'u hawhu wàpuz me a'e. Tywyr paw oho imai'u hawhu pe wà. Amo ae 'ar mehe amo tywyr uzapo mai'u hawhu a'e no. A'e paw rupi oho hàpuz me wà. Pitàitàigatu uzapo mai'u hawhu wyky'yr wanupe uwywyr wanupe wà. Wenoz weinyr a'e mai'u hawhu pe paw rupi wà no. 5 Mai'u hawhu imumaw ire Izo upu'àm izi'itahy ma'ea'yr izuka pà Tupàn henataromo uwa'yr wanupe pitàitàigatu a'e wà, wamukatu pà Tupàn henataromo a'e wà. Tuweharupi uzapo nezewe a'e. — Aze ru'u amo hera'yr uzapo ikatu 'ym ma'e Tupàn henataromo a'e. Aze ru'u wama'enukwaw paw iro Tupàn pe.\\nZurupari uze'eg zemueteahy Izo rehe Tupàn pe\\n6 Uhem uma'ereko ma'e ywate har 'ar kury. Ur uzexak kar pà Tupàn henataromo wà. Wainuromo ur Zurupari a'e no. 7 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e upuranu hehe a'e kury. — Ma'e wi erezur iko ne, i'i izupe. Uwazar Zurupari ize'eg izupe. — Azekytyar aha ywy rehe ihe, ko rupi, kwe rupi.\\n8 Na'e i'i Tupàn izupe. — Aipo erexak heremiruze'eg Izo. Ywy nànàn naheta kwaw teko izuwi ikatu wera'u ma'e wà. Naheta kwaw imunar 'ym ma'e izuwi ikatu wera'u ma'e wà. Ukyze ihewi a'e. Uzeagaw ikatu 'ym ma'e iapo 'ym pà no.\\n9 Uwazar Zurupari ize'eg izupe. — Aipo ukyze e newi. 10 Nerezapo pixik kar kwaw ikatu 'ym ma'e izupe, iànàm wanupe, ima'e pe. Eremono neze'egatu hemiapo nànàn. A'e ywy rehe a'e wereko tapi'ak tetea'u wera'u amo wanuwi upaw rupi a'e wà. 11 Aze eremukàzym ima'e izuwi nehe, erexak putar heko haw nehe. Omono putar uze'egaiw nerehe a'e, uzeruze'eg 'ym pà nerehe nehe kury.\\n12 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg Zurupari pe. — Ikatu. Ezapo ikatu 'ym ma'e neremimutar Izo ima'e nànàn nehe. Ezapo zo ikatu 'ym ma'e izupe nehe, i'i izupe. Na'e Zurupari uhem Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henatar wi kury.\\nIzo ta'yr umàno wà. Ima'e ukàzym paw rupi wà no\\n13 Amo 'ar mehe Izo ta'yr a'e wà, tazyr a'e wà no, wiko mai'u hawhu pe wyky'yr hàpuz me wà. 14 Amo Izo pe uma'ereko ma'e uhem hàpuz me kury. — Ureruwaruwak kar ywy uruiko tapi'ak wanupe ure. Zumen umai'u waiko pe pe ureruwake wà. 15 Na'arewahy zauxiapekwer Xamew izuapyapyr ureàmàtyry'ym wà kury, ma'e paw heraha pà urewi wà kury. Uzuka newe uma'ereko ma'e paw utakihe pupe wà no. Xo ihe zo azewehem kwez wanuwi newe ma'e uzeapo ma'e kwer imume'u pà newe no.\\n16 Ize'eg mehe we amo uma'ereko ma'e uze'eg wà a'e no. — Àmàn iweraw haw u'ar ywak wi àràpuhàràn hawitu ma'e paw wazuka pà wanehe uzekaiw ma'e wazuka pà no. Xo ihe zo azewehem kwez newe ma'e uzeapo ma'e kwer newe imume'u pà newe no.\\n17 Ize'eg mehe we amo uhem wà no. — Zauxiapekwer Kawne izuapyapyr na'iruz haw romo imuza'ak pyrer ureàmàtyry'ym wà kawaru kupewa'a waneraha pà wà. Uzuka uma'ereko ma'e utakihepuku pupe wà no. Xo ihe zo azewehem kwez newe ma'e uzeapo ma'e kwer newe imume'u pà no.\\n18 Ize'eg mehe we uhem amo wà Izo pe uze'eg pà no. — Nera'yr wà, nerazyr wà no, uzapo mai'u hawhu wyky'yr hàpuz me wà. 19 Wamai'u mehe we na'arewahy ywytuaiw ur hàpuz kutyr kury. U'ar hàpuz nera'yr wa'aromo. Uzuka paw rupi wà. Xo ihe zo azewehem kwez newe ma'e uzeapo ma'e kwer newe imume'u pà.\\n20 Na'e Izo upu'àm ukamir imuku'i pà uzemumikahy haw hexak kar pà kury. Upin u'aw no. Na'e wapyk upenàràg rehe uwa ywy rehe imuhyk pà Tupàn imuwete katu pà kury. 21 Uze'eg nezewe a'e. — Azexak kar ma'e hereko 'ymar romo ihe. Àmàno putar nezewegatete nehe no. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umur ma'e ihewe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umukàzym kar a'e ma'e ihewi no. Tuwe teko umuawate katu her wà nehe.\\n22 Nezewe a'e ma'e paw izeapo re Izo nuzapo kwaw ikatu 'ym ma'e Tupàn henataromo a'e. — Ikatu 'ym ma'e erezapo ne, ni'i kwaw Izo Tupàn pe.","num_words":700,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.019,"special_characters_ratio":0.264,"stopwords_ratio":0.373,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XIMOT 1\\n1 Ihe Pawru ihe, ne Ximot ne. Ko hepape amono kar putar newe ihe nehe kury. Tupàn a'e, hemur kar teko wanupe a'e, uze'eg imume'u kar pà ihewe a'e. Zanepyro har romo hekon a'e. Xikwaw Zaneruwihawete Zezuz ikatu haw zane. Xiàro tuwe tur àwàm zaiko zane no. 2 Kwehe mehe amume'u Tupàn ze'eg newe ihe. Erezeruzar katu hehe henu mehe. A'e rupi hera'yr ài ereiko. Tupàn zaneru a'e, Zaneruwihawete Zezuz Zanezar a'e no, tuwe uzapo ikatuahy ma'e newe a'e wà nehe. Tuwe nepuhareko wà nehe no, ma'e wi nekyze re nemupytu'u kar pà wà nehe no, a'e rupi nerurywete putar tuwe nehe.\\nPawru uze'eg Tupàn ze'eg 'ym rehe upurumu'e ma'e wanehe xe a'e kury\\n3 Amo 'ar mehe zaiko Ew tawhu pe zane. A'e re ihe zutyka'i aha Maxeton ywy rehe ihe. Heho 'ym mehe we aze'eg nezewe newe. — Epyta xe Ew tawhu pe nehe ty, a'e newe. — Amo awa xe har a'e wà, upurumu'e Tupàn ze'eg 'ym rehe a'e wà, a'e newe. — Ne ty, eze'eg eho wanupe nehe ty, a'e newe. — Pepurumu'e zo kwez ze'eg rehe nehe ty wà, ere wanupe nehe, a'e newe. 4 A'e awa a'e wà, uze'eg e tetea'u wàmuzgwer wanemiapo kwer rehe a'e wà. Ko 'ar rehe uze'eg wiwi waiko nezewegatete wà no. — Aipo nezewe uzeapo a'e pe zaneipy wanupe a'e, i'i e oho waiko uzeupeupe wà, uzehezehe upuranu pà wà. Tuwe upytu'u nezewe uze'eg e re wà nehe. Emupytu'u kar nezewe waze'eg ire ne wà nehe ty. Aze nezewe uze'eze'eg wiwi wà nehe, a'e mehe nuzapo kar kwaw Tupàn hemiapo putar haw wà nehe. Uzeruzar ma'e a'e wà, nuze'eze'eg e kwaw nezewe a'e wà. Uzekaiw katu oho waiko Tupàn ze'eg rehe wà. 5 Amume'u agwer ma'e teko tuweharupi ihe, uzeruzar ma'e wanupe ihe. A'e rupi wapy'a ikatuahy putar Tupàn pe a'e wà nehe. A'e rupi na'ipurapo wer kwaw ikatu 'ym ma'e rehe wà nehe. A'e rupi upuruamutar wera'u putar oho waiko wà nehe no. Uzamutar wera'u putar Tupàn wà nehe no. Amume'u agwer ma'e teko uzeruzar ma'e wanupe tuweharupi. A'e rupi ukwaw putar ikatu 'ym ma'e iapo re upytu'u haw a'e wà nehe. A'e rupi upuruamutar wera'u putar wà nehe no. Uzamutar katu wera'u putar Tupàn wà nehe no. Nuzeruzar mua'u kwaw wà nehe. 6 Amo teko nepyr har a'e wà kury, noho kwaw a'e heze'eg rupi a'e wà kury. Uze'eg e waiko uzeupeupe wà. 7 Heko wer zepe Tupàn ze'eg rehe purumu'e ma'e romo wà. Nuiko kwaw wà. Nukwaw katu kwaw Tupàn ze'eg wà, a'e rupi nupuner kwaw upurumu'e katu haw rehe ize'eg rehe wà.\\n8 Tupàn ze'eg ikatu a'e. Aze zaha ize'eg rupi nehe, heruzar pà nehe, aze zaneho mehe xiapo tuwe hemiapo putar haw nehe, a'e mehe zanerurywete putar tuwe nehe no. 9 Xikwaw ko ma'e zane. Ta'e ze'eg tuwihaw hemimuapyk kwer a'e, nan kwaw teko ikatu ma'e wanupe har romo a'e xe. Teko ikatu 'ym ma'e wanupe har romo a'e, ma'e rehe imunar ma'e wanupe, puruzuka ma'e wanupe, ikatu 'ym ma'e iapo har wanupe, Tupàn rehe uzeruze'eg 'ym ma'e wanupe, u, uhy zuka har wanupe, amo agwer ikatu 'ym ma'e iapo har wanupe no. 10 Agwer awa a'e wà, oho wemireko 'ym wapuhe a'e wà. Agwer kuzà a'e wà no, oho umen 'ym wapuhe a'e wà no. Agwer awa wà, oho amo ae awa wapuhe wà, kuzà ài wà. Agwer ma'e iapo haw iaiw tuwe Tupàn pe. Agwer teko upyhyk amo ae teko oho wà, wamuma'ereko kar e pà wà. Hemu'em wà no, uma'emume'u pà wà no. Aze Tupàn nezewe i'i a'e nehe, — Pezapo zo a'e ikatu 'ym ma'e nehe, aze i'i wanupe nehe, a'e mehe a'e teko uzapo putar tuwe a'e ikatu 'ym ma'e oho wà nehe. 11 Tupàn hurywete a'e, ikatuahy a'e. Umur kar uze'eg ipuràg ma'e ihewe. Emume'u purupe nehe, i'i ihewe. Ezekaiw hehe nehe, i'i ihewe.\\nUze'eg Tupàn ikatu haw rehe xe a'e kury\\n12 Zaneruwihawete Zezuz Zanezar umur ukàgaw ihewe a'e, a'e rupi apuner ize'eg imume'u haw rehe ihe. A'e rupi — Nekatuahy ihewe ne, a'e Tupàn pe. Zezuz uze'eg uzeupe a'e, herehe a'e. — Pawru umume'u katu heze'eg oho iko a'e, a'e rupi amuigo kar putar heze'eg imume'u harete romo ihe nehe kury, i'i ihewe. A'e rupi — Nekatuahy tuwe ihewe ne, a'e izupe. 13 Kwehe mehe aze'eg zemueteahy Zezuz rehe ihe, hemiruze'eg wanehe ihe. Ata aha hehe uzeruzar ma'e wapyhyk pà, wamunehew kar pà. Zezuz hepuhareko a'e. Nuzepyk kwaw herehe. Ta'e nakwaw kwaw heremiapo kwer iaiw paw ihe xe. Nazeruzar kwaw hehe a'e 'ar mehe ihe rihi. 14 A'e re Zanezar a'e, ikatuahy ihewe a'e, ta'e a'e 'ar mehe hemuzeruzar kar uzehe a'e xe. Ta'e uzeamutar katu kar ihewe xe, amogwer wanupe no xe. Nezewe xiapo Zaneruwihawete Zezuz hemiapo putar haw zaiko zane no.\\n15 — Zaneruwihawete Zezuz a'e, ur ko ywy rehe a'e, ikatu 'ym ma'e iapo har wamukatu pà a'e, uru'e ure. Azeharomoeteahy ko ureze'eg. Ihe ihe, heaiw wera'u amogwer wanuwi ihe. 16 Nuzepyk kwaw herehe. Ta'e ipurexak kar wer puràrogatu haw rehe teko wanupe a'e xe, uzehe uzeruzar ma'e ràm wanupe a'e xe, uzepyr wemimuigo kar ràm wanupe a'e xe. Nuzepyk kwaw na'arewahy purehe. Wàrogatu uzehe wazeruzar àwàm. 17 Teko paw rupi a'e wà nehe, tuwe umuwete katu Zaneruwihawete tuweharupi a'e wà nehe. Tuwe wexak ikàgaw ipuràg eteahy haw wà nehe no, tuweharupi wà nehe no. Tuwihawete romo hekon a'e. Izypy mehe hekon, ko 'ar rehe no, tuweharupi nehe no. Numàno pixik kwaw nehe. Teko nuexak kwaw wà. Xo a'e zo Tupàn romo hekon a'e. Naheta kwaw amo. Azeharomoete ko heze'eg ihe.\\n18 Ezekaiw katu ko heze'eg àwàm rehe nehe kury ty. Amo 'ar mehe Tekwe Puràg umuze'eg kar amo teko nerehe a'e, teko wanuwa rupi a'e. — Tuwe Ximot Tupàn ze'eg imume'u har romo hekon a'e nehe kury, i'i nerehe, teko wanuwa rupi. Nema'enukwaw katu a'e ze'eg awer rehe nehe ty, a'e 'ar mehe arer rehe nehe ty. A'e rupi nerepytu'u kwaw Tupàn ze'eg imume'u re nehe. 19 Epytu'u zo Tupàn ze'eg rehe nezeruzar ire nehe. Erekwaw ikatuahy ma'e iapo haw. A'e mehe xo ikatuahy ma'e zo ezapo nehe. Amo teko ukwaw ikatu ma'e iapo haw a'e wà. Xo ikatu 'ym ma'e zo uzapo oho waiko wà. A'e rupi umuaiw uzeruzar haw wà. Nuzeruzar kwaw wà kury. 20 Awa Imenew her ma'e a'e, amo awa Àrexàn her ma'e a'e no, nezewegatete wanekon a'e wà no. Umuaiw uzeruzar haw kwez wà. A'e rupi amono Zurupari pe ihe wà kury. Zurupari uzapo putar wemiapo putar haw wanupe a'e nehe. A'e rupi upytu'u putar Zezuz rehe uze'eg zemueteahy re a'e wà nehe.","num_words":1057,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.261,"stopwords_ratio":0.492,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 16\\nUmuigo kar Tawi tuwihawete romo wà\\n1 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg Xamuew pe kury. — Màràn 'ar eremumaw putar Xau ipuhareko katu pà nehe. Naputar kwaw Xau Izaew wanuwihawete romo ihe kury. Emynehem amo ma'ea'yr i'ak kwer uri kawer pupe kury. Eraha nezeupi kury. Eho Merez taw pe nehe, awa Zexe her ma'e hàpuz me neho pà nehe. Ta'e aexak amo ta'yr kwez tuwihawete ràm romo ihe kury xe, i'i Tupàn izupe.\\n2 — Màràzàwe tuwe apuner nezewe haw iapo haw rehe ihe nehe, i'i Xamuew. — Aze Xau ukwaw a'e ma'e iapo pyràm a'e nehe, hezuka putar a'e nehe, i'i izupe. — Eraha amo tapi'aka'yr nehe. — Aha putar a'e pe ma'ea'yr izuka pà Tupàn pe ihe, ere wanupe nehe. 3 — Enoz Zexe ma'ea'yr izuka àwàm me nehe. A'e mehe amume'u putar neremiapo ràm newe nehe. Erezakook putar uri kawer amo rehe tuwihawete romo imuigo kar pà nehe. Aexak kar putar a'e awa newe ihe nehe, i'i izupe.\\n4 Uzapo Xamuew Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemiapo karer. Oho Merez taw pe. A'e pe ihem mehe taw pe har wanàmuz uryryryryz huwàxi mehe wà. Upuranu hehe wà. — Aipo puruàmàtyry'ym 'ymaw rupi erezur, i'i izupe wà.\\n5 — Aze pa, i'i wanupe. — Azur ma'ea'yr izuka pà Tupàn henataromo. Pezemukatu kury, herupi peho pà kury, i'i wanupe. Umuzemukatu kar Xamuew Zexe kury, ta'yr wà no. Wenoz ma'ea'yr hapy haw pe wamono kar pà wà.\\n6 Wahem mehe wexak Xamuew amo Zexe ta'yr Eriaw her ma'e. Uze'eg uzeupe. — 'Aw awa xe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo wiko ma'e a'e, azeharomoete wiko Tupàn hemixak kwer romo a'e, i'i uzeupe.\\n7 — Eme'e zo 'aw awa hexakaw rehe nehe. Eme'e zo iaiha katu haw rehe nehe. Naputar kwaw ihe, ta'e naexak kwaw ma'e teko wazàwe ihe xe. Teko wexak teko wanexakaw wà. Ihe aexak wapy'a ihe wà, i'i Tupàn Xamuew pe.\\n8 Na'e Zexe wenoz wa'yr Aminanaw her ma'e uzeupe kury. — A'e a'e no, Tupàn nuputar kwaw a'e no, i'i Xamuew wanupe.\\n9 Na'e Zexe werur wa'yr Ximez her ma'e kury. — Tupàn nuputar kwaw a'e, i'i Xamuew wanupe.\\n10 Nezewe Zexe wexak kar 7 wa'yr Xamuew pe pitàitàigatu wà. — Ni amo xe har heremixak kwer nuiko kwaw Tupàn hemixak romo a'e wà, i'i Xamuew wanupe.\\n11 A'e rupi upuranu Zexe rehe kury. — Aipo naheta kwaw amo nera'yr newe, i'i izupe. — Heta amo pitài ihewe a'e. Ipyahu wera'u ma'e romo hekon a'e. Nuiko kwaw xe. Uzekaiw iko àràpuhàràn wanehe, i'i Zexe Xamuew pe. — Emono kar amo herur kar pà nehe, i'i Xamuew izupe. — Ihem 'ym mehe naxiuka kwaw ma'ea'yr Tupàn henataromo zane rihi, i'i Xamuew wanupe.\\n12 A'e rupi Zexe omono kar amo awa ipiaromo. Wexak Xamuew tur mehe. Kwàkwàmo ipuràg eteahy ma'e romo hekon a'e. Heha ipuràg eteahy a'e. Na'e i'i Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Xamuew pe kury. — A'e aputar ihe. Ezakook uri kawer iàkàg rehe tuwihawete romo imuigo kar pà nehe kury, i'i Tupàn Xamuew pe.\\n13 Upyhyk Xamuew ma'ea'yr i'ak kwer uri kawer pupe tynehem ma'e kury. Uzakook imono Tawi rehe tyky'yr paw wanenataromo kury. Tupàn rekwe wiko Tawi izar romo a'e 'ar mehe. A'e 'ar henataromo upyta hehe we. Uzewyr Xamuew Hama pe kury.\\nTawi, Xau kury\\n14 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hekwe uhem wà Xau wi utyryk pà kury. Tupàn omono kar amo tekwe ikatu 'ym ma'e ipy'a pe kury. A'e tekwe uzypyrog ma'erahy ipuraraw kar pà Xau pe kury. 15 Na'e Xau pe uma'ereko ma'e uze'eg izupe a'e wà kury. — Urukwaw tekwe ikatu 'ym ma'e Tupàn hemimur kar nerehe we har ure. Upuraraw kar ma'erahy iko newe. 16 Aze ikatu newe, uruekar putar amo awa wioràwiràn imupu kwaw katu har ure nehe. Nezewe mehe, aze a'e tekwe ikatu 'ym ma'e ur nerehe we nehe, a'e awa umupu putar wioràwiràn newe nehe. Nezewe mehe nekatu wi putar nehe, i'i izupe wà.\\n17 — Ikatu, i'i Xau. — Pekar wioràwiràn imupu kwaw par nehe. Perur xe nehe, i'i wanupe.\\n18 I'i amo uma'ereko ma'e izupe. — Zexe Merez taw pe har a'e, heta amo ta'yr zegar ikwaw katu har a'e no. Ikàg a'e no. Zauxiapekwer ikatu ma'e romo hekon a'e no. Uze'egatu no. Ipuràg eteahy no. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko hehe we a'e no, i'i izupe.\\n19 A'e rupi omono kar Xau uze'eg heraha har Zexe pe kury. — Emur kar nera'yr Tawi àràpuhàràn wamono'ogar xe ihewe nehe, i'i izupe.\\n20 Na'e omono kar Zexe wa'yr Tawi Xau pe kury. Weraha Tawi uwà tykwer zutahyky'a ipor Xau pe. Weraha amo àràpuhàrànetea'yr izupe no. Omono'og typy'ak tetea'u zumen rehe heraha pà izupe no. 21 Upyta Tawi Xau hàpuz me izupe uma'ereko pà. Ikatuahy Tawi Xau pe. Umuigo kar utakihepuku heraha har romo. 22 Omono kar ze'eg Zexe pe no. — Tawi ikatuahy ihewe a'e. Tuwe upyta xe ihewe uma'ereko pà nehe, i'i izupe.\\n23 A'e 'ar henataromo tekwe ikatu 'ym ma'e Tupàn hemimur karer Xau rehe we ihem mehe hehe kury, upyhyk Tawi uwioràwiràn imupu pà kury. Nezewe mehe tekwe ikatu 'ym ma'e uhem oho Xau wi. Ikatu wewer a'e 'ar mehe.","num_words":797,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.259,"stopwords_ratio":0.425,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg OZEZ 1\\n1 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u ko uze'eg Ozez Meeri ta'yr pe a'e. Na'aw Zuta wanuwihawete a'e 'ar mehe arer waner xe wà kury: Uzi, Zotàw, Akaz, Ezeki. Zeromoàw Zoaz ta'yr wiko Izaew wanuwihawete romo a'e 'ar rehe a'e no.\\nOzez hemireko, ipurumuzàg a'e wà no\\n2 Tupàn Izaew wanupe uze'eg mehe, Ozez pe izypy mehe arer rehe uze'eg mehe, uze'eg nezewe izupe. — Exaexak amo kuzàwyzài tàpuzuhu tupàn a'ua'u imuwete haw pe har neremireko ràm romo nehe. Ereko neremireko romo nehe. Nera'yr a'e kuzà hehe we àràm wiko putar kuzàwyzài imemyr romo a'e wà nehe. Ta'e teko Izaew nuzawy kwaw kuzàwyzài ihewe a'e wà xe. Izaew nuiko kwaw heremireko ikatu ma'e zàwe wà. Izaew upuir ihewi wà.\\n3 Na'e Ozez wereko Komer Zimiràim tazyr oho wemireko romo kury. 4 Ta'yr ipy izexak kar mehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg Ozez pe. — Emono Zereew kwarer her romo nehe. Ta'e nan kwehe tete kwaw nehe, azepyk putar Izaew wanuwihawete rehe ihe nehe xe, ta'e izypy Zeu her ma'e uzuka teko ikatu ma'e tetea'u Zereew pe kwehe mehe a'e wà xe. Amumaw putar Izaew ywy rehe har ihe wà nehe. 5 Amumaw putar zauxiapekwer Izaew wainuinuromo har ywyàpyznaw Zereew her ma'e pe upaw rupi katete ihe wà nehe no. Amumaw putar wakàgaw nehe.\\n6 Na'e uzexak kar amo Komer imemyr kuzà kury. Uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Ozez pe. — Emono Iamutar pyr 'ym her romo nehe. Ta'e apytu'u putar Izaew wamutar ire ihe nehe xe. Namunàn kwaw wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e ihe nehe. Nahereharaz kwaw izuwi nehe. 7 Azamutar wiwi putar Zuta ywy rehe har ihe wà nehe. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nezar ihe, apyro putar Zuta ihe wà nehe. Napyro kwaw zeàmàtyry'ymaw rupi ihe wà nehe. Napyro kwaw u'yw pupe ihe wà nehe. Napyro kwaw takihepuku pupe wà nehe. Napyro kwaw kawaru zeàmàtyry'ymaw pe oho ma'e pupe ihe wà nehe. Napyro kwaw zauxiapekwer kawaru ku'az wata ma'e wapupe ihe wà nehe, i'i Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Ozez pe.\\n8 Umemyr imukamu re upytu'u mehe ipuru'a wi Komer kury. Uzexak kar amo imemyr kwarer no. 9 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg Ozez pe kury. — Emono Teko heremiaihu 'ym her romo nehe. Ta'e teko Izaew upytu'u heremiaihu romo wiko re a'e wà kury xe. Naiko kwaw wazar romo ihe kury, i'i Ozez pe.\\nIzaew heta tetea'u putar wà nehe kury\\n10 Amo 'ar mehe teko Izaew ywy rehe har waneta àwàm nuzawy kwaw ywyxig yryhu izywyr har waneta haw wà nehe. Teko nupuner kwaw wapapar haw wà nehe. Ta'e heta tetea'u putar a'e wà nehe xe. — Napeiko kwaw heremiaihu romo, i'i Tupàn ko ywy rehe kury. Amo 'ar mehe umume'u putar amo ae ma'e xe a'e nehe. — Peiko Tupàn Wikuwe Ma'e ta'yr romo, i'i putar Izaew wanupe nehe. 11 Teko Zuta ywy rehe har a'e wà, teko Izaew ywy rehe har a'e wà no, uzemono'ono'og putar uzeinuinuromo wà nehe. Wexaexak putar pitài awa uwihawete romo wà nehe. Wiko wi putar teko ikàg ma'e romo hemetarer katu ma'e romo wà nehe. Zereew i'ar za'e a'e 'ar mehe. Ikatuahy putar a'e 'ar nehe.","num_words":501,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.487,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg TANIEW 8\\nÀràpuhàràn ipuahu zàwenugar pe har wà\\n1 Mewxazar tuwihawete romo heko mehe na'iruz haw kwarahy rehe aexak amo ma'e puahu haw zàwenugar ihe no. 2 Nuzawy kwaw yrykawhu Uraz her ma'e iwyr Xuzà tawhu pupe hereko haw ihewe. Heta pàrirogaw aiha ma'e ita iapo pyrer tawhu izywyr. Eràw ywy rehe tuz. 3 Na'arewahy aexak amo àràpuhàràn hawitu ma'e awa yrykawhu huwake heko mehe. Mokoz i'ak ipuku ma'e heta izupe. Pitài uzexak kar inugwer izexak kar ire a'e. Nezewe rehe we ipuku wera'u. 4 Weityk ma'e tetea'u u'ak pupe wà: kwarahy heixe haw kutyr har wà, kwarahy heixe haw awyze har kutyr har wà no, kwarahy ihemaw awyze har kutyr har wà no. Ni amo ma'ea'yr wà, ni amo teko wà, Nupuner kwaw hehe wà. Weityk paw rupi wà. Uzapo wemimutar. Tuweharupi upuner wera'u oho iko.\\n5 A'e ma'e rehe hema'enukwaw mehe aexak amo àràpuhàrànete awa kwarahy heixe haw wi tur mehe ihe kury. Uzànete iko a'e. Ipy nuhyk kwaw ywy rehe izàn mehe. Xo pitài i'ak uhua'u zo heta izupe heha wamytepe. 6 Uzàn àràpuhàràn hawitu ma'e yrykawhu izywyr har heremixak kwer pe kury. Uzàmàtyry'ym oho ukàgaw nànàn no. 7 Aexak àràpuhàrànete awa wikwahy ma'e inugwer àràpuhàràn hawitu ma'e iàmàtyry'ym mehe. Uhaw mokoz i'ak izuwi wà. Ta'e àràpuhàràn hawitu ma'e na'ikàg kwaw a'e xe. Nupuner kwaw uzepyro haw rehe. Àràpuhàrànete awa weityk inugwer àràpuhàràn ywy rehe. Upyropyrog hehe no. Ni amo nupuner kwaw àràpuhàràn hawitu ma'e ipyro haw rehe àràpuhàrànete awa ikwahy haw wi wà. 8 Upuner wiwi kury. Ipuner haw uhua'u wera'u mehe amo uhaw i'ak izuwi. Hekuzaromo uhem 4 i'ak ipuku ma'e wà. Ipuku kwarahy heixe haw awyze har kutyr, kwarahy ihemaw awyze har kutyr no, kwarahy ihemaw kutyr no, kwarahy heixe haw kutyr no.\\n9 Pitài i'ak wi uhem amo i'ak pixika'i ma'e kury. Uhua'u oho iko kwarahy ihemaw awyze har kutyr uhàz pà, kwarahy ihemaw kutyr no, ywy imume'u pyrer kutyr no. 10 Uhua'u wera'u oho iko, te uhem zauxiapekwer ywak rehe har wapyta haw pe, zahytata wapyta haw pe. Weityk amo ywy rehe wanehe upyropyrog pà no. 11 Te umume'u a'e zauxiapekwer wanuwihaw iàmàtyry'ym àwàm no. Teko uzuka ma'ea'yr a'e tuwihaw henataromo wà. A'e àràpuhàrànete awa umupytu'u kar ma'ea'yr wazuka re wà kury. Umuaiw hàpuzuhu no. 12 Nuzuka kar kwaw ma'e teko wanupe tuweharupi a'e Tupàn henataromo wà. Uzuka kar ma'e imono pyr ikatu 'ym ma'e a'e, wanekuzaromo a'e. Umumaw Tupànete imuwete haw. Nazawy kwaw ma'e iapo mehe ihe, i'i uzeupe. Hemiapo paw ikatu izupe.\\n13 Na'e ainu mokoz Tupàn heko haw pe har waze'eg mehe ihe wà kury. Amo upuranu inugwer rehe. — Màràn kwarahy a'e ma'e puahu awer zàwenugar pe uzexak ma'e kwer umumaw putar nehe. Màràn 'ar umumaw putar a'e ma'e purumuhuhuk kar ma'e ma'ea'yr tuweharupi har wanekuzaromo wazuka pà wà nehe. Màràn 'ar tàpuzuhu umumaw putar heityk pyrer romo nehe. Màràn kwarahy zauxiapekwer ywak rehe har umumaw putar heityk pyrer romo wiko pà wà nehe, i'i izupe.\\n14 Aenu inugwer a'e ipuranu awer iwazar mehe kury. — Umumaw putar 1.150 'ar nezewe nehe. Teko nuzuka kwaw ma'ea'yr karuk mehe har Tupàn henataromo wà nehe. Nuzuka kwaw ma'ea'yr ku'em mehe har wà nehe no. A'e 'ar ipaw ire umukatu putar tàpuzuhu Tupàn henataromo wà nehe, i'i izupe.\\nTupàn heko haw pe har Kapiriew her ma'e umume'u Taniew ipuahu haw zàwenugar izupe\\n15 Azeagaw teko heremixak kwer ikwaw pà ihe. Na'arewahy amo ma'e awa zàwenugar uzexak kar herenataromo kury. 16 Aenu awa yrykawhu Uraz iwyr ize'eg mehe. Uhapukaz nezewe. — Kapiriew, emume'u katu hemixak kwer 'aw awa pe nehe, i'i izupe.\\n17 Na'e Kapiriew uhem heruwake kury. Hemupytuhegatu kar uhem mehe. Apyk hepenàràg rehe heruwa ywy rehe imuhyk pà. Uze'eg ihewe kury. — Ne awa umàno ma'e ràm ne, ekwaw neremixak kwer nehe. Ta'e wexak kar iahykaw rehe uzeapo ma'e ràm newe xe, i'i ihewe.\\n18 Ize'eg mehe we heàkàzym ywy rehe he'ar pà heruwaw ihe kury. Nezewe rehe we hepyhyk hemupu'àm pà. 19 — Amume'u putar Tupàn ikwahy haw ipaw ire uzeapo ma'e ràm newe ihe nehe kury. Ta'e neremixak kwer ne puahu zàwenugar wexak kar 'ar iahykaw rehe har purupe a'e xe, i'i ihewe. 20 — Erexak àràpuhàràn mokoz i'ak ma'e ne. I'ak wiko mokoz tuwihawete romo wà. Mez wanuwihawete, Pezi wanuwihawete no. 21 Àràpuhàràn ete awa wiko Kere wanuwihawete romo. I'ak ipuku ma'e wiko wanuwihawete izypy romo a'e. 22 I'ak izypy ika re 4 i'ak uhem hekuzaromo a'e wà. Umuza'aza'ak putar ywy 4 pehegwer romo wà nehe. Na'ikàg kwaw tuwihawete ipy zàwe wà nehe. 23 A'e pureruze'egaw wapaw etea'i mehe nehe, wakatu 'ymaw iaiw wera'u mehe nehe, amo tuwihawete purupe ma'erahy ipuraraw kar har purupe hemu'em ma'e uzexak kar putar a'e nehe. 24 Upuner wera'u putar oho iko nehe. Na'ikàg kwaw upuner haw rupi. Amo ipuner haw rupi ikàg putar nehe. Umuaiw putar ma'e tetea'u nehe. Uzuka putar teko ikàg ma'e wà nehe no. Umumaw putar Tupàn hemiruze'eg wà nehe no. Uzapo putar wemimutar nehe. Ma'e tetea'u omono'og putar uzeupe nehe. 25 Nuzawy kwaw ikatu ma'e nehe. — Ikatu ma'e, i'i putar teko izupe wà nehe. Hemu'em putar wanupe nehe. Tuweharupi wiko wera'u putar amo wanuwi nehe. Uzuka putar teko tetea'u wanupe wemu'em pà nehe. Iahykaw rehe uze'eg putar nezewe nehe. Àzàmàtyry'ym putar Tupàn tuwihawete wanuwihawete ihe nehe, i'i putar nehe. Tupàn ae umumaw putar a'e awa a'e nehe. Nuzuka kar kwaw teko wanupe nehe, i'i Kapiriew ihewe.\\n26 Na'e uze'eg wi Kapiriew ihewe kury. — Aipo amo umume'u ma'ea'yr hapy haw karuk mehe har hemimume'u newe wà. Aipo umume'u katu wazuka haw ku'em mehe har newe wà. Emume'u zo neremixak kwer nepuahu zàwenugar hemimume'u teko wanupe nehe. Ta'e kwarahy tetea'u ipaw ire zo a'e ma'e uzeapo putar a'e nehe, i'i ihewe.\\n27 Ihe Taniew amumaw 'ar tetea'u hezemumikahy pà hema'eahy romo ihe. A'e re hekatu. Azypyrog wi tuwihaw ima'ema'e haw iapo pà. Nezewe rehe we hema'enukwaw wiwi heremixak kwer rehe. Ta'e napuner kwaw ikwaw katu haw rehe xe.","num_words":942,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.235,"stopwords_ratio":0.411,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 2\\n1 Na'e Àn uze'eg Tupàn pe kury.\\n— Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umynehem hepy'a herurywete haw pupe a'e.\\nApuner heata haw rehe amogwer wanuwake ihe kury,\\nta'e uzapo a'e ikatu ma'e ihewe a'e 'y.\\nApuka iteko heàmàtyry'ymar wanehe. Herurywete tuwe no.\\nTa'e Tupàn hepytywà a'e 'y.\\n2 Ni amo na'ikatu kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e zàwe a'e wà.\\nNaheta kwaw amo Tupàn. Xo a'e zo.\\nNaheta kwaw amo purehe uzekaiw ma'e Zanezar zàwe a'e wà.\\n3 Pemume'u zo pekàgaw nehe.\\nPemume'u zo pekatu haw nehe.\\nTa'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ukwaw teko paw a'e wà.\\nUkwaw wanemiapo kwer paw a'e.\\n4 Tupàn uzuhaw zauxiapekwer ikàg ma'e waywyrapar wanuwi a'e.\\nZauxiapekwer ikàg 'ym ma'e a'e wà,\\nuzeapo ikàg ma'e romo wà kury.\\n5 Hemetarer katu ma'e kwer a'e wà kury,\\numa'ereko waiko amo pe wemi'u ràm ipyhyk pà ko 'ar rehe a'e wà.\\nIma'uhez ma'e kwer a'e wà kury, umai'u katu waiko a'e wà kury.\\nHewykàtà waiko a'e wà kury.\\nKuzà imemyr 'ym ma'e kwer a'e wà kury, wexak kar 7 umemyr teko wanupe wà kury.\\nUmemyr tetea'u wanereko arer a'e wà kury, wiko umemyr 'ym ma'e romo a'e wà kury.\\n6 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e a'e, purumumàno kar ma'e romo hekon a'e.\\nPurumuigo kar ma'e romo hekon a'e no.\\nUmàno ma'e kwer waneta haw pe poromono kar ma'e romo hekon a'e.\\nUmuzewyr kar teko a'e wi a'e no.\\n7 Umuigo kar amo teko hemetarer 'ym ma'e romo a'e wà.\\nUmuigo kar amo teko hemetarer katu ma'e romo a'e wà no.\\nUmuezyw kar amo wà. Upir amo wà no.\\n8 Upir hemetarer 'ym ma'e ywy ku'i kwer wi wà.\\nO'ok ma'uhez taw ima'uhez ma'e wanuwi.\\nUmuigo kar hemetarer 'ym ma'e tuwihawete wamyrypar romo wà.\\nUmuapyk kar a'e teko tuwihaw henaw rehe wà no.\\nYwy iwy pe har wazar romo hekon Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e a'e.\\nUmuapyk ywy wa'aromo a'e.\\n9 Uzekaiw katu uze'eg heruzar har wanehe.\\nOmono kar teko ikatu 'ym ma'e pytunaw inuromo wà, a'e pe wamuzeàmim kar pà wà.\\nNi amo nueityk kwaw amo ukàgaw rupi a'e wà.\\n10 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umumaw putar waàmàtyry'ymar a'e wà nehe.\\nWànoànog putar ywak rehe wakutyr nehe.\\nUmume'u putar teko ywy rehe har wanemiapo kwer upaw rupi katete a'e nehe.\\nOmono putar ukàgaw, wemixak kwer tuwihawete pe nehe.\\nUpytywà putar a'e wemixak kwer tuwihawete a'e nehe.\\nA'e rupi a'e tuwihawete weityk putar waàmàtyry'ymar a'e wà nehe.\\nUpaw Àn ze'eg awer xe kury.\\n11 Na'e Ewkàn uzewyr weko haw pe Hama taw pe wà kury. Kwarer Xamuew upyta Xiro pe Tupàn henataromo ma'e iapo har romo kury. Upytywà xaxeto Eri her ma'e iko a'e pe kury.\\nEri ta'yr wà\\n12 A'e mokoz Eri ta'yr a'e wà, iaiw a'e wà. Nuzekaiw kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe wà. 13 — Xaxeto upuner ma'e ro'o kwer henoz taw rehe teko wanupe wà, i'i Tupàn ze'eg. Nuweruzar kwaw a'e ze'eg wà. Nezewe teko uzapo wà. Amo awa umuin amo ma'ea'yr Tupàn pe imono pà. Xaxeto ipytywà har upuner ma'ero'o kwer henuhemaw rehe a'e. Uhem kawaw huwake. Werur kuzeràxi na'iruz hàxi wanereko har uzeupi no. 14 Ma'ero'o kwer imuin mehe omono kuzeràxi kawaw pupe ma'ero'o kwer pehegwer henuhem pà ipupe. Heminuhem kwer upyta xaxeto pe. Upuner nezewe haw iapo haw rehe tuweharupi a'e, aze amo awa oho a'e pe Xiro pe ma'ea'yr izuka pà imono pà Tupàn pe a'e. Ikatu nezewe iapo haw Tupàn pe. 15 Imuin 'ym mehe we a'e ma'ero'o kwer izar o'ok ikawer izuwi. Wapy ikawer tata pupe Tupàn henataromo. Eri ta'yr nuweruzar kwaw a'e ze'eg kwehe arer wà. Uputar ikawer uzeupe wà. A'e rupi iapy 'ym mehe we oho izar pe henoz pà wà. — Emur ma'ero'o kwer pegwer ihewe nehe, ta'e xaxeto ipurumihir wer hehe a'e xe, i'i izupe wà. — Nuputar kwaw nema'ero'o kwer imuin pyrer nehe. Xo ma'ero'o kwer imuin pyr 'ym zo uputar newi, i'i izupe wà. 16 Izar i'i nezewe wanupe. — Tuwe ikawer ukaz nehe. A'e re eraha ipehegwer neremimutar rupi nehe, i'i izupe. — Nan, i'i xaxeto ipytywà har izupe. — Emur 'àg ma'ero'o kwer tàrityka'i ihewe kury. Aze neremur kwaw ihewe nehe, apyhyk putar wahyhaw rupi nehe, i'i izupe.\\n17 Nezewe Eri ta'yr uzapo Tupàn pe ma'e herur arer pe a'e wà. Wanemiapo kwer iro Tupàn pe.\\nXamuew wiko Xiro taw pe\\n18 Tuweharupi Xamuew uma'ereko iko Tupàn henataromo a'e. Kwarer romo hekon. Nezewe rehe we umunehew xaxeto ikamir puku irin iapo pyrer uzehe a'e. 19 Kwarahy nànàgatu Àn a'e, uzapo kamir puku ikatu ma'e heraha pà izupe. Oho umen rupi ma'ea'yr izuka pà Tupàn henataromo wà. 20 Na'e Eri omono Tupàn ze'egatu Ewkàn rehe hemireko rehe a'e no. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e a'e, tuwe umur amo nera'yr newe wà nehe. Tuwe umur amo imemyr neremireko pe wà nehe, ko kwarer hekuzaromo wà nehe. Ta'e pemur Xamuew Tupàn pe pe xe, i'i wanupe. A'e re uzewyr Ewkàn weko haw pe wà.\\n21 Tupàn upytywàgatu Àn a'e. A'e rupi heta wi amo imemyr izupe wà no: na'iruz awa wà, mokoz kuzà wà. Itua'u wewer Xamuew kury, Tupàn pe uma'ereko pà kury.\\nEri, ta'yr wà kury\\n22 Tua'uhez Eri a'e kury. Ta'yr uzapo iaiw ma'e waiko Izaew wanupe wà. Teko umume'u wanemiapo kwer paw oho Eri pe wà. — Uker oho waiko kuzà Tupàn hàpuz uken huwake uma'ereko ma'e wapuhe tuweharupi wà, i'i teko izupe ta'yr wanehe uze'eg pà wà. 23 A'e rupi uze'eg Eri oho wanupe. — Màràzàwe tuwe pezapo agwer ma'e peiko. Teko paw umume'u iaiw ma'e penemiapo kwer ihewe wà. 24 Pepytu'u iapo re nehe, hera'yr wà. Teko Tupàn hemiruze'eg umume'u iroahy ma'e penemiapo kwer waiko ihewe wà. 25 Aze amo uzapo iaiw ma'e amo teko pe nehe, Tupàn upuner a'e iaiw ma'e iapo arer ipyro haw rehe. Aze amo uzapo iaiw ma'e Tupàn pe nehe, mon aipo upyro putar iapo arer nehe, i'i wanupe. Nuzekaiw kwaw ize'eg rehe wà. Ta'e Tupàn umume'u wazuka àwàm uzeupe a'e xe.\\n26 Kwarer Xamuew a'e, itua'u wi wi a'e. Ikatuahy teko wanupe. Ikatuahy Tupàn pe no.\\nZe'eg Eri ta'yr wakutyr har\\n27 Amo 'ar mehe amo Tupàn ze'eg imume'u har wekar Eri wà a'e pe kury. Hexak mehe umume'u Tupàn ze'eg awer izupe kury. — Kwehe mehe azexak kar neipy Àràw pe ihe, Ezit pe uma'ereko e ma'e romo heko mehe ihe, iànàm Ezit pe uma'ereko e ma'e romo waneko mehe ihe wà. 28 Apuexaexak amogwer Izaew ta'yr izuapyapyr wanuwi ihe, hexaxeto romo pemuigo kar pà ihe. Apumuma'ereko kar ma'ea'yr hapy haw herenataromo har pe ihe. Peapy yhyk zàwenugar herenataromo. Pemunehew a'e kamir puku heremixak kwer no, herenataromo no. — Pepuner ma'ea'yr herenataromo izuka pyrer pehegwer i'u haw rehe nehe, a'e peipy wanupe. 29 Ko 'ar rehe peputar tuwe ma'ea'yr ihewe imur pyrer paw pe wà. Ihe azuka kar a'e ma'ea'yr teko wanupe ihe wà. Màràzàwe tuwe peputar ma'ero'o kwer tetea'u. Ne Eri ne, eremuawate katu wera'u nera'yr ihewi ne wà. Màràzàwe tuwe eremukyra katu kar iko ne wà. U'u ma'e ro'o kwer ihewe imur pyrer ikatu wera'u ma'e waiko tuweharupi wà. Heremiruze'eg umur a'e ma'ea'yr ihewe wà. Nera'yr upyro ihewi wà. Màràzàwe tuwe uzapo nezewe wà, i'i Tupàn newe, i'i ize'eg imume'u har Eri pe. 30 — Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ihe, Izaew wazar ihe, kwehe mehe aze'eg neràmuz pe ihe, neànàm wanehe ihe. — Peiko xaxeto romo herenataromo tuweharupi nehe, a'e wanupe. Kutàri amo ma'e amume'u putar newe ihe kury. Nazapo kwaw ma'e a'e heze'eg kwehe arer rupi ihe nehe kury. Amuwete putar hemuwete har ihe wà nehe. Namuwete kwaw hemuwete 'ymar ihe wà nehe. 31 Uhem etea'i amo 'ar a'e nehe kury. A'e 'ar mehe azuka putar kwàkwàmo neànàm paw ihe wà nehe. Azuka putar awa neru ta'yr paw ihe wà nehe no. Ni amo awa neànàm na'itua'uhez kwaw wà nehe. 32 Zawaiw katu putar nereko àwàm nehe. Azapo putar ikatuahy ma'e Izaew wanupe nehe. Nerewyrowyroahy putar wanehe nehe, ma'e wanupe heremimono ràm wanehe nehe no. Ni amo neànàm na'itua'uhez kwaw wà nehe. Azuka putar wà nehe. 33 Xo pitài nezuapyr zo amuigo kar putar nehe. A'e ae wiko putar xaxeto romo herenataromo nehe. A'e ae wiko putar hehàpyhà 'ym ma'e romo nehe. Upytu'u putar ikatu ma'e hàro re a'e nehe. Amogwer nezuapyapyr paw umàno putar wà nehe. Aze ru'u amo uzuka putar wà nehe. Aze ru'u amo iaiw ma'e uzeapo putar wanupe nehe, wazuka pà nehe. 34 Nera'yr mokoz a'e wà nehe, Opini her ma'e nehe, Pinez her ma'e nehe no, umàno putar pitài 'ar mehe a'e wà nehe. Nezewe mehe erekwaw putar ko heze'eg azeharomoete har nehe. 35 Aexak putar pitài xaxeto heze'eg heruzar katu har ihe nehe. Uzapo putar ma'e heremimutar rupi upaw rupi a'e nehe. Amono putar izuapyapyr ràm izupe ihe wà nehe. Izuapyapyr wiko putar xaxeto romo tuwihawete heremixamixak paw wanupe wà nehe. 36 Amogwer nezuapyapyr paw a'e wà nehe, aze wikuwe wà nehe, wiko putar hemetarer 'ym ma'e romo a'e tuwihawete henataromo wà nehe. Wenoz putar temetarer tuwihawete pe wà nehe. Wenoz putar temi'u wanupe wà nehe no. — Epytywà xaxeto ne wà nehe, i'i putar izupe wà nehe. Xo nezewe mehe zo heta putar temi'u wanupe nehe, i'i Tupàn iko newe, i'i a'e awa Eri pe.","num_words":1426,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.249,"stopwords_ratio":0.447,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ROM 5\\nTupàn zanemuawyze a'e\\n1 Ko 'ar rehe Tupàn zanemuawyze uzeupe a'e kury. A'e rupi nuzepyk kwaw zanerehe nehe, ta'e Zezuz Zaneruwihawete Zanezar umàno zanerekuzaromo a'e xe. 2 Zazeruzar katu hehe zane, a'e rupi Tupàn uzapo ikatuahy ma'e zanewe a'e, zanepytywàgatu pà a'e. Zanemuawyze katu a'e kury, ta'e zanemukatu iko zanezeruzar haw rehe a'e xe. Amo 'ar mehe nehe, Tupàn umur putar ukàgaw upuràgaw zanewe nehe. Xiàro tuwe imur àwàm nehe. Tuwe zanerurywete hàro mehe nehe. 3 Xipuraraw ma'erahy zaiko zane kury. Tuwe zanerurywete ipuraraw mehe nehe. Ta'e xikwaw ko ma'e zane xe. Aze xipuraraw ma'erahy nehe, nazapytu'u kwaw hehe zanezeruzar ire nehe. 4 Aze nazapytu'u kwaw hehe zanezeruzar ire nehe, ma'erahy ipuraraw mehe nehe, a'e mehe Tupàn i'i putar nezewe zanewe a'e nehe. — Herehe uzeruzarete ma'e romo peiko, heremiruze'egete romo peiko, i'i putar zanewe nehe. Aze nezewe i'i zanewe nehe, a'e mehe wàro kar putar ikatu ma'e wemiapo ràm zanewe nehe no. Xiàro putar a'e ma'e hemiapo ràm nehe no. Ta'e umume'u tuwe zanewe a'e xe. 5 Tupàn uzapo putar ma'e uze'eg rupi wemimume'u kwer rupi azeharomoete a'e nehe, ta'e zaneamutar katu a'e xe. Tekwe Puràg ukwaw kar zaneamutar haw iko zanepy'a pupe a'e. Tupàn umur e Wekwe Puràg zanewe.\\n6 Izypy mehe xiapo ikatu 'ym ma'e zaiko tuweharupi zane. Nazapuner kwaw zanepytu'u haw rehe iapo re zane, ta'e nazanekàg kwaw a'e 'ar mehe zane xe. Tupàn wexaexak u'ar a'e. A'e 'ar mehe umur kar Zaneruwihawete ko ywy rehe a'e, imumàno kar pà ikatu 'ym ma'e iapo arer wanekuzar romo a'e. 7 Teko na'imàno wer kwaw amo teko ikatuahy ma'e hekuzaromo a'e. Aze ru'u amo imàno wer ikatuahy ma'e iapo har hekuzaromo a'e. Aze mo ikàg a'e, a'e mehe mo uzemono mo ru'u hekuzaromo uzezuka kar pà a'e. 8 Tupàn zaneamutar tuwe a'e. Wexak kar ukatu haw zanewe a'e, ta'e ikatu 'ym ma'e iapo har romo zanereko mehe we umumàno kar Zaneruwihawete zanerekuzaromo a'e xe. Nazaiko kwaw ikatuahy ma'e romo zane. Nazaiko kwaw ikatu ma'e iapo har romo a'e 'ar mehe zane.\\n9 Tupàn zanemuawyze uzeupe a'e, ta'e Zezuz Zaneruwihawete umàno zanerekuzaromo a'e xe. Aze mo nazanemuawyze iwer, a'e mehe mo uzepyk mo zanerehe. Nuzepyk kwaw zanerehe nehe. 10 Kwehe mehe zaiko Tupàn hemiàmàtyry'ym romo zane. Ko 'ar rehe umyrypar romo zanemuigo kar a'e kury, ta'e ta'yr umàno zanerehe a'e xe. Ukweraw umàno re a'e, wikuwe a'e kury. Nezewegatete zakweraw putar zane nehe no. Zaiko putar Tupàn pyr azeharomoete zane nehe no. 11 Amo ma'e amume'u putar peme ihe kury. Zezuz Zaneruwihawete Zanezar a'e, zanemuigo kar Tupàn imyrypar romo a'e, a'e rupi zanerurywete Zezuz rehe kury, Tupàn rehe kury. Ximume'u wakatuahy haw zaha zaiko purupe zane kury.\\nÀnàw umàno a'e, Zaneruwihawete Zezuz umàno a'e no\\n12 Izypy mehe awa ipy a'e, a'e ràgypy uzapo ikatu 'ym ma'e ipy a'e. A'e re umàno a'e, ta'e uzapo ikatu 'ym ma'e a'e xe. (Aze mo nuzapo iwer, a'e mehe mo numàno iwer mo.) A'e rupi teko paw uzapo ikatu 'ym ma'e waiko a'e wà. A'e rupi teko paw umàno a'e wà no. Teko ko 'ar rehe har umàno putar a'e rupi katete a'e wà nehe no. 13 Amo 'ar mehe Tupàn umur uze'eg Moizez pe a'e, ikatu 'ym ma'e iapo 'ymaw ikwaw kar pà teko wanupe a'e. A'e 'ar 'ym mehe we teko nukwaw kwaw Tupàn ze'eg a'e wà. A'e rupi Tupàn ni'i kwaw wanupe. — Pe ikatu 'ym ma'e iapo har romo peiko pe, ni'i kwaw wanupe, ta'e nuwereko kwaw ize'eg opo pe a'e wà xe, ta'e Tupàn numur kwaw uze'eg Moizez pe a'e 'ar mehe we a'e xe. 14 Ànàw heko mehe we teko paw umàno a'e wà. Te Moizez heko mehe teko paw umàno a'e wà no. A'e teko nuzapo kwaw ikatu 'ym ma'e Ànàw ài a'e wà, ta'e nuwata kwaw Tupàn ze'eg rupi a'e wà xe. Uzapo e ikatu 'ym ma'e wà, ize'eg ikwaw 'ym pà wà. Umàno wà no. Ànàw a'e, ur ma'e ràm ài hekon wewer a'e, Zezuz ài hekon wewer a'e. 15 Nuiko kwaw Zezuz zàwegatete a'e. Tupàn umur e Zezuz purupe a'e. Hemimur e kwer uzawy Ànàw ikatu 'ym ma'e hemiapo kwer a'e. Zezuz nuiko kwaw Ànàw ài a'e. Teko tetea'u umàno a'e wà, ta'e Ànàw ràgypy uzapo ikatu 'ym ma'e a'e xe. Tupàn ikatuahy a'e, upurupuhareko katu a'e. Ikatu haw uhua'u wera'u Ànàw katu 'ymaw wi a'e. Zezuz Zaneruwihawete a'e no, upurupuhareko katu a'e no, ikatuahy a'e no. Uzemono e umàno haw pe zanerehe a'e. Izemono e awer a'e, uhua'u wera'u Ànàw katu 'ymaw wi a'e. 16 Tupàn umur e wa'yr zanewe a'e. Hemimur e kwer uzawy awa ipy ikatu 'ym ma'e hemiapo kwer. Ànàw uzapo ikatu 'ym ma'e. A'e rupi Tupàn i'i izupe. — Nanekatu kwaw heruwa rupi ne kury ty, i'i izupe. A'e rupi umumàno kar a'e re. Umumàno kar amogwer teko paw wà no. Teko uzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u waiko a'e wà, a'e 'ar ipaw ire a'e wà. Te Zezuz tur mehe teko uzapo wi wi ikatu 'ym ma'e oho waiko a'e wà. Tupàn umur e wa'yr zanewe a'e, imumàno kar pà zanerekuzaromo a'e. A'e rupi Tupàn zanemukatu iko uwa rupi kury, zanemuawyze pà uzeupe kury. — Ikatuahy ma'e ài peiko heruwa rupi kury, i'i zanewe kury. 17 Azeharomoete ko heze'eg ihe. Teko tetea'u umàno a'e wà, ta'e pitài awa uzapo ikatu 'ym ma'e a'e xe. Tupàn zanemuawyze uzeupe a'e, ta'e pitài awa a'e xe, Zezuz Zaneruwihawete a'e xe, uzapo ikatuahy ma'e a'e xe. Ikatu wera'u nezewe mehe. Aze Tupàn upuhareko katu teko a'e wà nehe, aze a'e teko uzepuhareko kar Tupàn pe a'e wà nehe, aze Tupàn umukatu a'e wà nehe, a'e mehe wiko putar pureruze'eg ma'e romo Zaneruwihawete ipyr a'e wà nehe. Wiko putar ipyr tuweharupi wà nehe.\\n18 Pitài awa uzapo ikatu 'ym ma'e a'e, teko paw wamumàno kar pà a'e. Nezewegatete Zezuz uzapo ikatuahy ma'e a'e, teko paw wamukatu pà a'e, wamuigo kar pà tuweharupi uzepyr a'e. Tupàn umur ukàgaw zanewe a'e, a'e rupi zapuner ikatu 'ym ma'e wi zanetyrykaw rehe zane nehe kury. 19 Pitài awa uhaw Tupàn ze'eg a'e, ikatu 'ym ma'e iapo kar pà teko paw wanupe a'e. Nezewegatete amo ae awa a'e no, weruzar Tupàn ze'eg a'e no, teko paw wamukatu pà wamuawyze kar pà Tupàn pe a'e no.\\n20 Tupàn omono uze'eg Moizez pe a'e, teko wanupe a'e. A'e rupi teko ukwaw ikatu 'ym ma'e iapo har romo weko haw a'e wà. Uhua'u ikatu 'ym ma'e wanemiapo kwer wà. Uhua'u wera'u Tupàn ikatu haw ipurupuhareko haw wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi. 21 Teko ikatu 'ym ma'e iapo re a'e wà, nupuner kwaw umàno àwàm wi uzepyro haw rehe a'e wà. Tupàn upuhareko katu a'e wà, a'e rupi umukatu uzeupe wà, uzeupe wamuawyze pà wà. A'e rupi zanemuigo kar putar uzepyr tuweharupi a'e nehe, ta'e Zezuz Zaneruwihawete Zanezar umàno zanerehe a'e xe.","num_words":1099,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.45,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 16\\nZezuz umume'u tuwihaw imunar ma'e rehe ma'emume'u haw a'e kury\\n1 Umume'u Zezuz amo ma'emume'u haw wemimu'e wanupe a'e kury. — Amo awa hemetarer katu ma'e a'e, omono wemetarer amo awa pe a'e, hehe imuzekaiw kar pà a'e. Amo 'ar mehe amo teko uze'eg wà izar pe a'e wà. — Akwez awa nuzekaiw katu kwaw neremetarer rehe a'e, i'i izupe wà. Ume'eg kar e ma'e iko uzeupe, i'i izupe wà. 2 Na'e izar wenoz a'e wemetarer rehe uzekaiw ma'e imuwà uzeupe a'e kury. — Teko umume'u neremiapo kwer ihewe a'e wà, i'i izar izupe. Epapar katu heremetarer nehe. Emume'u ma'e neremime'eg karer ihewe paw rupi nehe no. Ta'e nerezekaiw katu kwaw hema'e rehe xe, a'e rupi nereiko kwaw hehe uzekaiw ma'e romo nehe kury, i'i izupe.\\n3 Hà, hezar upuir putar hewi a'e nehe kury, i'i a'e awa uzeupe. — Ma'e azapo putar nehe. Nahekàg kwaw ihe, napuner kwaw ko pe hema'ereko haw rehe. Hemaranugar ihe, a'e rupi nainoz kwaw temetarer amogwer wanupe nehe, hehàpyhà 'ym ma'e ài nehe, i'i uzeupe.\\n4 Azapo putar nezewe nehe kury, i'i uzeupe. — Teko tetea'u unewer temetarer hezar pe a'e wà. A'e rupi amunàn putar wanewer haw ikurer wanuwi ihe nehe, a'e mehe hemyrypar romo wanekon putar a'e wà nehe, hemuixe kar putar wàpuz me a'e wà nehe, temetarer hereko 'ymar romo hereko mehe a'e wà nehe, i'i uzeupe.\\n5 Na'e wenoz a'e teko wamuwà uzeupe a'e wà kury. Ur ipyr wà. Uze'eg nezewe awa ipy pe kury. — Màràn temetarer rehe erenewer hezar pe, i'i izupe hehe upuranu pà.\\n6 — Anewer 100 zany tykwer hyruhu por rehe izupe, i'i izupe. — Aiko nepape, i'i uzekaiw ma'e izupe. — Eapyk pe pe ty, emuapyk 50 pape rehe nehe kury. Xo 50 hyruhu por eremono putar izupe nehe, i'i izupe.\\n7 Uze'eg amo pe kury. — Màràn rehe erenewer izupe, i'i izupe. — Arozràn 1.000 kok ipor anewer izupe, i'i izupe. — Aiko nepape ty, emuapyk 800 hehe nehe kury ty. Xo 800 kok por eremono putar izupe nehe, i'i uzekaiw ma'e izupe.\\n8 Na'e izar uhem ipyr a'e kury. Kwa, erekwaw katu ma'e iapo haw ne, i'i izupe. Ta'e heta tetea'u nemyrypar a'e wà kury xe, i'i izupe.\\nNa'e uze'eg wi wi Zezuz a'e. — Ko ywy rehe har ukwaw katu wera'u temetarer ima'e haw a'e wà, heremiruze'eg wanuwi a'e wà. 9 Ko ma'e amume'u putar peme ihe kury. Aze pereko temetarer pe nehe, pepytywà hemetarer 'ym ma'e pe wà nehe no. Amo 'ar mehe pemàno putar nehe. Napepuner kwaw penemetarer heraha haw rehe Tupàn heko haw pe nehe, peneko àwàm me nehe. Pemono penemetarer ko ywy rehe har wanupe nehe, pemyrypar romo wamuigo kar pà nehe. Nezewe mehe Tupàn pemuixe katu kar putar weko haw pe a'e nehe no. 10 Aze amo uzekaiw katu ma'e pixika'i ma'e rehe a'e nehe, uzekaiw katu putar ma'e uhua'u ma'e rehe a'e nehe no. Aze pixika'i ma'e rehe imunar a'e nehe, uhua'u ma'e rehe imunar putar a'e nehe no, i'i wanupe. 11 A'e rupi aze napezekaiw katu kwaw temetarer ko ywy rehe har rehe nehe, màràzàwe tuwe pezekaiw putar ikatuahy ma'e Tupàn hemimur ràm rehe nehe. 12 Aze napezekaiw kwaw amo ae teko wama'e rehe nehe, mo umur putar nema'e ràm newe nehe, i'i wanupe. 13 Awa nupuner kwaw mokoz awa hemiruze'eg romo weko haw rehe a'e. Uzamutar katu putar uzarete a'e nehe. Na'iakatuwawahy kwaw inugwer rehe nehe. Weruzar putar uzarete nehe, nuzekaiw kwaw inugwer rehe nehe. Aze neremetarer nezar romo hekon nehe, Tupàn nuiko kwaw nezar romo nehe. Aze Tupàn nezar romo hekon nehe, neremetarer nuiko kwaw nezar romo nehe.\\nUze'eg Zezuz Moizez ze'eg rehe a'e kury\\n14 Ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e a'e wà, wenu ize'eg mehe a'e wà. Uze'eg urywahy hehe wà, ta'e uputar temetarer tetea'u a'e wà xe. 15 Uze'eg Zezuz wanupe. — Peiko mua'u ikatuahy ma'e romo teko wanuwa rupi tuweharupi pe. Tupàn ukwaw tuwe pepy'a a'e. Na'ima'enukwaw kwaw ma'e rehe teko wazàwe a'e. Teko nukwaw kwaw amogwer wama'enukwaw paw a'e wà. — Kwa, ikatuahy kwez awa a'e, i'i teko izupe. — Na'ikatu pixik kwaw a'e, i'i Tupàn izupe a'e, ta'e ukwaw ipy'a a'e xe, ukwaw ima'enukwaw paw a'e xe.\\n16 Ze'eg Moizez pe imur pyrer a'e, Tupàn ze'eg imume'u har waze'eg awer imuapyk pyrer a'e no, uzapo kar ma'e teko wanupe a'e wà, Zuàw purumuzahazahak ma'e tur 'ym mehe a'e wà. Amume'u Tupàn pureruze'egaw rehe ze'eg puràg teko ihe kury, ko 'ar rehe ihe kury. Teko tetea'u ipureruzar wer heze'eg rehe a'e wà kury. Heko wer Tupàn hemiruze'eg romo a'e wà kury.\\n17 Amo 'ar mehe ywak ukàzym putar a'e nehe, ywy ukàzym putar a'e nehe no. Tupàn numukàzym pixik kwaw ni pitài ze'eg kwehe arer pehegwer a'e nehe.\\n18 Aze awa upuir wemireko wi a'e nehe, aze a'e re hemireko wi a'e nehe, amo ae kuzà hereko pà a'e nehe, na'ikatu kwaw Tupàn huwa rupi a'e. Aze amo ae awa wereko a'e kuzà a'e nehe, a'e heityk pyrer a'e nehe, na'ikatu kwaw Tupàn huwa rupi a'e nehe no. Ikatu 'ym ma'e iapo har romo wanekon Tupàn pe wà nehe.\\nZezuz umume'u iperew ma'e Arazar her ma'e rehe ma'emume'u haw a'e kury\\n19 Zezuz umume'u ko ma'emume'u haw wanupe a'e kury. — Kwehe mehe amo awa hemetarer katu ma'e umunehew ukamir hekuzar katu ma'e tuweharupi a'e. Ma'e hekuzar katu ma'e tetea'u ume'eg kar oho iko uzeupe tuweharupi a'e no. U'u temi'u hekuzar katu ma'e tetea'u a'e no. 20 Amo hemetarer 'ym ma'e a'e taw pe hekon a'e no. Ipereperew a'e. Arazar her romo a'e. Tuweharupi teko werur Arazar a'e wà, hemetarer katu ma'e hàpuz hukenaw pe a'e wà. 21 Ima'uhez a'e. Ipuru'u wer zepe temi'u ywyrapew wi u'ar ma'e kwer rehe a'e. Te zawar a'e wà, uwerew iperew wà a'e wà. 22 Amo 'ar mehe umàno hemetarer 'ym ma'e a'e. Tupàn heko haw pe har weraha hekwe Àmàrààw pyr a'e wà, mai'u haw ywate har pe a'e wà. Hemetarer katu ma'e a'e no, umàno a'e re a'e no. Iànàm utym a'e wà. 23 Upuraraw ma'erahy tetea'u tatahu pe wiko mehe. Ume'e ywate. Wexak Àmàrààw a'e pe. Wexak Arazar Àmàrààw huwake iapyk mehe no. Muite a'u wanekon izuwi wà. 24 Uhapukaz wanupe. — Heru Àmàrààw, i'i izupe. — Hepuhareko katu pe ne ty, i'i izupe. — Emur kar Arazar xe nehe. Aze umuàkym ukwà 'y pupe nehe, heapeku rehe opokok pà nehe, a'e mehe hemuixàgahy kar putar a'e nehe. Ta'e hakuahy tata ihewe a'e xe, i'i Àmàrààw pe, uhapukaz pà.\\n25 Uze'eg Àmàrààw izupe kury. — Nema'enukwaw ywy rehe nereko awer rehe nehe ty, hera'yr. A'e pe nereko mehe erereko ma'e ikatuahy ma'e paw rupi ne. Ikatu 'ym ma'e iaiw ma'e zutyka'i Arazar wereko a'e. Xe hekon kury, ikatu haw rehe hekon. Ma'erahy ipuraraw paw rehe ereiko ne kury. 26 Heta ywykwar ipuku ma'e zanemyter romo. Ohoete tuwe a'e. Aze amo xe har ipurahaw wer hehe nehe, nupuner kwaw nehe. Aze nepyr har tur wer xe a'e wà no, nupuner kwaw hahaw paw rehe a'e wà no, i'i Àmàrààw hemetarer katu ma'e kwer pe. 27 Na'e i'i hemetarer katu ma'e kwer Àmàrààw pe kury. — Heru, ainoz tuwe amo ma'e newe ihe kury, i'i izupe. — Emono kar Arazar heru heko haw pe nehe, 28 ta'e heta we 5 herywyr a'e pe a'e wà xe, wikuwe ma'e a'e wà xe. Tuwe uze'eg oho wanupe, tatahu haku haw imume'u pà wanupe nehe. A'e rupi nur kwaw xe a'e wà nehe, i'i izupe.\\n29 Uze'eg Àmàrààw izupe. — Nerywyr a'e wà, ukwaw Moizez ze'eg kwehe arer a'e wà. Ukwaw Tupàn ze'eg imume'u arer waze'eg a'e wà no. Tuwe uzekaiw a'e ze'eg kwehe arer rehe wà nehe, tuwe weruzar katu wà nehe, i'i izupe.\\n30 Hemetarer katu ma'e kwer uze'eg wi izupe. — Nuhyk kwaw nezewe haw wanupe. (Nuweruzar kwaw ze'eg kwehe arer wà.) Aze umàno ma'e kwer ukweraw wi a'e nehe, aze umume'u ko ma'e oho herywyr wanupe a'e nehe, xo a'e mehe zo uzeruzar putar a'e wà nehe. Uzemumikahy putar ikatu 'ym ma'e wemiapo kwer rehe a'e wà nehe, i'i izupe. 31 I'i Àmàrààw izupe kury. — Nuzekaiw kwaw Moizez ze'eg kwehe arer rehe wà, nuzeruzar kwaw Tupàn ze'eg imume'u har waze'eg rehe wà nehe, a'e mehe nuzeruzar pixik kwaw ukweraw wi ma'e kwer ze'eg rehe wà nehe, i'i izupe.","num_words":1308,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.266,"stopwords_ratio":0.477,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg TANIEW 5\\nTuwihawete Mewxazar uzapo mai'u hawhu\\n1 Amo 'ar mehe pyhaw Mewxazar Mawiron tuwihawete uzapo mai'u hawhu a'e. Wenoz miw tuwihaw uiwy rehe har wamuwà wà. Uzypyrog umai'u pà win i'u pà weminoz wapyr kury. 2 Ma'ywa tykwer tetea'u i'u re uze'eg zauxiapekwer wanupe. — Heru Namukononozor werur kanek or iapo pyrer tàpuzuhu Zeruzarez pe har wi a'e. Perur a'e kanek hekuzar katu ma'e ihewe kury, i'i wanupe. Heta tetea'u heminoz ikàg ma'e a'e pe wà. Heminoz werur wemireko wà, werur wemirekoagaw wà no. — Ximono win kanek Zeruzarez parer pupe i'u pà nehe, i'i wanupe. 3 Werur kanek or iapo pyrer izupe wà. A'e pe har paw uzypyrog win i'u pà a'e kanek pupe wà. 4 Umuwete utupàn wà no: or iapo pyrer wà, parat iapo pyrer wà, morog iapo pyrer wà, itaper iapo pyrer no, ywyra iapo pyrer no, ita iapo pyrer no.\\n5 Na'arewahy uzexak kar amo awa ipo a'e zutyka'i a'e pe kury. Ukaikair ywyok xig ma'e mai'u haw pe har. Teko upuner hemimuapyk kwer hexakaw rehe wà, ta'e heta tatainy henaw huwake xe. Tuwihawete wexak ipo. 6 — Nukwaw kwaw uma'enukwaw paw kury. Ipir xigatu ukyze pà. Hetekwer uryryryryz. Uzypyrog iàkàg rehe. Te ipy uryryryryz. 7 Na'e uhapukaz kury. Wenoz kar ma'e kwaw par wamuwà wà: ikwaw pyr 'ym imume'u har wà, ma'e kwaw katu har wà, zahytata kwaw par wà. Wahem ire na'arewahy uze'eg Mewxazar kury. — Aze amo upuner a'e ze'eg imugeta haw rehe nehe, aze upuner ikwaw kar haw imume'u haw rehe ihewe nehe, amunehew kar putar tuwihawete kamir pàn pu iapo pirer hehe nehe. Amono putar kyhàhàm or iapo pyrer izupe. Umunehew putar wazuromo nehe. Wiko putar tuwihaw upuner ma'e romo nehe. Xo mokoz awa zo upuner wera'u putar izuwi wà nehe.\\n8 Ma'e kwaw katu har wixe ipupyaikaw pyrer pupe wà. Ni amo nupuner kwaw imugeta haw rehe wà. Ni amo nupuner kwaw ikwaw kar haw imume'u katu haw rehe wà. 9 Ukyze wera'u tuwihawete kury. Ipir xigatu. Ni amo tuwihaw nukwaw kwaw wemiapo ràm wà.\\n10 Tuwihawete ihy a'e, wenu tuwihawete herehapukaz mehe a'e. Wenu heminoz ikàg ma'e wanehapukaz mehe a'e wà no. A'e rupi wixe ipupyaikaw pyrer pupe tuwihawete pe uze'eg pà kury. — Tuwe tuwihawete wikuwe tuweharupi nehe. Ekyze zo nehe. Tuwe nepir naxigatu kwaw nehe. 11 Ta'e amo awa neremiruze'eg wereko Tupàn ikatuahy ma'e hekwe uzehe a'e xe. Namukononozor neru tuwihawete romo heko mehe a'e awa wexak kar weko haw izupe. Ukwaw ma'e, ukwaw ma'e tetea'u, ma'e kwaw katu har romo hekon a'e. Ukwaw ma'e tupàn wanemigwaw zàwegatete. Tuwihawete Namukononozor umuigo kar a'e awa ma'e kwaw par wanuwihaw romo a'e: ma'e kwaw katu har wà, ma'e ikwaw pyr 'ym imume'u har wà, paze ma'e wà, zahytata kwaw par wà. 12 Taniew her romo a'e. Tuwihawete omono Mewtexazar amo her romo izupe. Ima'enukwaw paw katuahy a'e. Wiko ma'e kwaw katu har romo. Upuner puahu haw imume'u katu haw rehe. Upuner ma'e ikwaw pyr 'ym imume'u haw rehe no. Upuner ma'e zawaiw katu ma'e imuàgà'ymaw rehe no. Enoz Taniew nehe. Umume'u putar ze'eg ywyok rehe imuapyk pyrer a'e nehe, i'i izupe.\\nTaniew umume'u a'e ze'eg temigwaw 'ym\\n13 Weraha Taniew tuwihawete henataromo wà kury. Upuranu Taniew rehe. — Aipo ereiko Taniew romo. Kwehe mehe heru tuwihawete Namukononozor werur amo Zutew Zeruzarez wi wemipyhyk kwer romo a'e wà. Aipo ereiko Zutew herur pyrer romo. 14 Tupàn Hekwe wiko Taniew rehe a'e, i'i ihewe wà. — Ima'enukwaw paw katuahy a'e, ukwaw katu ma'e a'e, ma'e kwaw katu har romo hekon a'e, i'i ihewe nemume'u pà wà. 15 Ma'e kwaw katu har a'e wà, zahytata kwaw par a'e wà no, uhem xe wi kwez wà kury. Aenoz kar ze'eg ywyok rehe imuapyk pyrer imugeta haw romo wanupe ihe wà. — Pemume'u ikwaw kar haw ihewe nehe, a'e kwez wanupe. Nupuner kwaw imume'u katu haw rehe wà. 16 — Taniew upuner ma'e ikwaw pyr 'ym imume'u katu haw rehe a'e, i'i amo ihewe. — Upuner zawaiw katu ma'e imuàgà'ymaw rehe no, i'i ihewe. Aze erepuner a'e ze'eg imugeta haw rehe nehe, hemimume'u ikwaw katu kar haw rehe nehe no, amunehew kar putar kamir puku ipiràg pihun wewer ma'e nerehe ihe nehe. Amono putar kyhàhàm or iapo pyrer neazu'yromo nehe no. Ereiko putar heremiruze'eg wanuwihaw upuner ma'e romo no. Xo mokoz awa zo upuner wera'u putar newi wà nehe: i'i izupe.\\n17 Uwazar Taniew ize'eg izupe a'e kury. — Tuwe upyta a'e ma'e newe nehe. Aze ru'u eremono amo pe nehe. Nezewe rehe we amugeta putar a'e ze'eg nehe. Amume'u putar ikwaw kar haw newe nehe no. 18 O tuwihawete, Tupàn Upuner Wera'u Ma'e umur pureruze'egaw neru tuwihawete Namukononozor pe a'e. Umur upuner haw izupe a'e no, umur ipuràg eteahy haw no, umur tuwihawete romo heko haw no. 19 Tupàn ipuner haw izupe imur pyrer a'e, uhua'u a'e. Teko ywy rehe har paw uryryryryz henataromo wà. Aze ipuruzuka wer amo rehe, uzuka. Aze ipurumuigo wiwi kar wer hehe, umuigo wiwi kar. Upir amo wà, weityk amo wà. 20 — Aiko wera'u amo wanuwi ihe, i'i uzeupe. — Naruzar kwaw amo. Xo ihe apuner ihe, i'i uzeupe. A'e rupi Tupàn weityk. O'ok ipuner haw izuwi. O'ok ipuràg eteahy haw izuwi. 21 Omono kar teko wamyter wi. He'o. Wiko miar ài. Wata oho iko zumen hehaite ma'e wanupi. U'u ka'api'i tapi'ak ài. Uker katu pe. Zuwiri umuàkym. Umumaw amo kwarahy nezewe. Na'e ukwaw Tupàn heko haw. — Tupàn wiko tuwihawete paw wanuwihawete romo a'e. Umuigo kar amo tuwihawete romo wemimutar rupi, i'i neru a'e 'ar mehe. Ikatu a'e ma'e imume'u re.\\n22 Ne o tuwihawete Mewxazar Namukononozor ta'yr ne, erekwaw a'e ma'e paw rupi. Nezewe rehe we ere nezewe nezeupe. — Aiko wera'u amo wanuwi ihe, ere iko nezeupe. 23 — Apuner wera'u ywak rehe har wanuwihawete wi ihe, ere nezeupe. Ererur kar kanek Tupàn ràpuzuhu wi herur pyrer ne. — Ihe ihe, hereminoz wà nehe no, wanemireko wà nehe no, wanemirekoagaw wà nehe no, ximono putar win a'e kanek pupe i'u pà zane nehe, ere wanupe. Eremuwete netupàn a'ua'u ne wà no: parat iapo pyrer wà, or iapo pyrer wà no, morog iapo pyrer wà no, itaper iapo pyrer wà no, ywyra iapo pyrer wà no, ita iapo pyrer wà no. Nuexak kwaw ma'e wà. Nuenu kwaw ma'e wà. Nukwaw kwaw ma'e wà. Neremume'u kwaw Tupàn ikatu haw. Neremume'u kwaw ipuràg eteahy haw. A'e ae upuner a'e. Upuner teko wazuka haw rehe. Upuner wamuigo kar haw rehe. A'e ae umume'u newe uzeapo ma'e ràm a'e no. 24 A'e rupi umuapyk kar 'aw ze'eg ywyok rehe a'e awa ipo pupe. 25 — Mene, Mene, Tekew, Paraxi, i'i a'e ze'eg.\\n26 Amuapyk putar hemimume'u newe kury. — Mene, i'i Àràm waze'eg rupi. — Ipapar pyrer, i'i zaneze'eg rupi a'e. Tupàn upapar nepureruze'eg àwàm i'ar a'e. Umumaw putar nehe kury. 27 — Tekew, i'i waze'eg rupi. — Ipuhuz haw hexakaw, i'i zaneze'eg rupi. Tupàn wexak nepuhuz haw puhuz haw hexakaw rehe. Pixika'i nepuhuz haw. 28 — Perez, i'i waze'eg rupi. — Imuza'aza'ak pyrer, i'i zaneze'eg rupi. Amo umuza'aza'ak putar nepureruze'egaw wà nehe, ipegwepegwer wamono pà Mez ywy rehe har wanupe wà, Pezi ywy rehe har wanupe wà no.\\n29 Na'e tuwihawete Mewxazar umunehew kar kamirpuku ipiràg pihun wewer ma'e Taniew pe kury. Omono kar kyhàhàm tàtà or iapo pyrer iazuromo no. Umume'u kar ko ma'e teko wanupe no. — Ko 'ar henataromo Taniew wiko putar Mawiron ywy rehe har wanuwihaw upuner wera'u ma'e romo a'e nehe kury. Xo mokoz awa upuner wera'u putar izuwi wà nehe.\\n30 A'e 'ar mehe we pyhaw uzuka Mewxazar Mawiron ywy rehe wanuwihawete a'e wà. 31 Nariw a'e, Mez ywy rehe har wanuwihawete a'e, uzypyrog tuwihawete romo wiko pà hekuzaromo a'e. Wereko 62 kwarahy a'e 'ar mehe.","num_words":1219,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.422,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg XIT 3\\nUze'eg ikatu ma'e iapo haw rehe xe a'e kury\\n1 Eze'eg nezewe uzeruzar ma'e wanupe nehe kury. — Pezeruze'eg peneruze'egar wanehe nehe, waze'eg heruzar pà nehe, ere wanupe nehe. — Aze uzapo kar ma'e peme wà nehe, aze a'e ma'e ikatu nehe, a'e mehe pezapo a'e ma'e nehe, ere wanupe nehe. — Pepurapo wer ikatuahy ma'e rehe tuweharupi nehe, wyzài ma'e rehe nehe, wyzài 'ar mehe nehe, ere wanupe nehe. 2 Peze'eg zemueteahy zo amogwer wanehe nehe. Pepuruzukaiw zo amogwer wanupe nehe no. Ikatuahy ma'e romo peiko nehe, teko nànàn nehe. Peze'egatu amogwer wanehe nehe. Pezapo ikatuahy ma'e wanupe nehe no, teko nànàn nehe. 3 Ta'e zane zaiko nezewe zane no xe, izypy mehe zane no xe. Naxikwaw kwaw ikatu ma'e iapo haw. Naxikwaw kwaw Tupàn ze'eg. Naxiapo kwaw Tupàn hemiapo putar haw. Ikatu 'ym ma'e xiapo zaha zaiko, ta'e temu'emaw rupi zaha zaiko a'e 'ar rehe xe. Xiapo xo zaneremiapo putar haw zaha zaiko. Nan kwaw pa. Zaneremiapo putar haw na'ikatu kwaw Tupàn pe. Zanerurywete wer zepe tuweharupi, ikatu 'ym ma'e iapo pà. A'e rupi nazapuner kwaw ikatu 'ymaw wi zanetyrykaw rehe. A'e rupi zanereko wer wiwi ikatu 'ym ma'e rehe no. Xiputar amogwer wama'e wanuwi no, xiputar wanemetarer no. Teko nazaneamutar kwaw wà. Naxiamutar kwaw zane wà no. 4 Na'e amo 'ar mehe xikwaw Tupàn kury. A'e ikatuahy a'e, ta'e zanepuhareko katu a'e xe, ta'e zaneamutar katu a'e xe. Ipurumuigo kar wer zanerehe uzepyr, zanepyro pà ikatu 'ym ma'e wi tatahu wi.\\n5 Zazeruzar hehe. A'e mehe zanepyro tatahu wi. Naxiapo kwaw amo ikatu ma'e zanezepyro kar pà izupe. Zanepuhareko katu a'e. A'e rupi a'e ae zanepyro tatahu wi ikatu 'ym ma'e wi. Zanepyro haw a'e, nuzawy kwaw zanemuzahazahakaw a'e. Tekwe Puràg zanemuzahazahakar romo hekon a'e. Zanemuigo kar putar Tupàn pyr tuweharupi nehe, tatahu pe zanemono kar 'ym pà nehe. 6 Umur tuwe Tupàn Wekwe Puràg zanewe. Uhyk zanewe kury. Zezuz Zaneruwihawete a'e, zanemuigo kar har romo hekon a'e. A'e rupi Tupàn umur kar Wekwe Puràg zanewe, ta'e zazeruzar hehe zane xe. 7 Zanepuhareko no. A'e rupi nuzepyk kwaw zanerehe nehe, ta'e uzepyk wa'yr rehe xe. A'e rupi zanemuigo kar putar uzepyr tuweharupi nehe, wa'yr ài nehe. Xiàro tuwe ipyr zanereko àwàm nehe kury. 8 Ihe Pawru ihe, ko heze'eg paw rupi azeharomoete ihe. Tupàn rehe uzeruzar ma'e a'e wà nehe, xo ikatu ma'e zo uzapo putar a'e wà nehe. Ko heze'eg ikatuahy teko wanupe. 9 Aze teko uze'eze'eg e wàmuzgwer wanemiapo kwer rehe wà nehe, etyryk wanuwi nehe. Aze uze'eg ahyahy uzeupeupe wà nehe no, etyryk wanuwi nehe no. Aze amo teko ur wikwahy pà nezekwaku 'ymaw rehe newe uze'eg pà nehe, ezekaiw zo ize'eg rehe nehe. Aze — Màràzàwe tuwe nereho kwaw tàmuzgwer ze'eg rupi ne, aze i'i newe nehe, ezekaiw zo ize'eg rehe nehe. Aze erezàmàtyry'ym nehe, a'e mehe nanekatu kwaw nehe, ta'e nezewe mehe eretyryk putar Tupàn ikatu haw wi nehe xe. 10 Aze amo uzeruzar ma'e umuzeàmàtyry'ym kar amo teko a'e wà nehe, a'e mehe eze'eg nezewe izupe nehe. — Na'ikatu kwaw nezewe neremiapo kwer ne, ere izupe nehe. Aze umuzuapyr wi nezewe haw nehe, eruze'eg wi eho nehe no. Aze umuzuapyr wiwi nezewe haw nehe no, a'e mehe emuhem kar a'e teko uzeruzar ma'e wazemono'ogaw wi nehe. A'e rupi uzemumikahy putar ru'u nehe. 11 Agwer teko uzawy tuwe Tupàn hape a'e wà. Uzapo tuwe ikatu 'ym ma'e oho waiko wà, a'e rupi xikwaw wakatu 'ymaw zane.\\n12 Ihe Pawru ihe, ne Xit ne ty. Amono kar putar amo awa nepyr ihe nehe kury. Aze ru'u Ar amono kar putar nehe, aze ru'u Xik. Nepyr ihem ire nehe, eho Niko tawhu pe nehe. Aiko putar a'e pe ihe nehe, a'e pe nezur mehe nehe. Amumaw putar 'ar huwixàg ma'e paw a'e pe hepyta pà nehe kury. 13 Mokoz awa nepyr wanekon a'e wà. Zen awa ipy her romo a'e. Apor inugwer her romo a'e no. Wata putar oho amo ywy rehe wà nehe. Epytywà waho mehe ne wà nehe. Emono wanemimutar wanupe nehe, waho mehe nehe. 14 Uzeruzar ma'e nepyr har a'e wà, tuwe uzapo ikatuahy ma'e oho waiko a'e wà nehe. — Pepytywàgatu ma'e hereko 'ymar pe wà nehe, ere wanupe nehe. — Pepytywàgatu ima'uhez ma'e pe wà nehe no, ima'eahy ma'e pe wà nehe no, ere wanupe nehe no. — Peiko zo ma'e iapo 'ymar romo nehe. Pema'ereko haw iapo mehe pema'ereko tuwe Tupàn pe nehe, ere wanupe nehe no.\\n15 Hepyr har ize'eg wer newe a'e wà kury, — Nekatu pa, i'i newe wà kury, uze'eg imono kar pà newe wà kury. Emono kar ureze'eg ureamutar har wanupe nehe no, zanezeruzar haw rehe nehe no. Tuwe Tupàn uzapo ikatuahy ma'e newe a'e nehe no. Upaw kwez kury. Pawru","num_words":757,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.477,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 PET 1\\nPet umume'u Zezuz hemiruze'eg romo weko haw a'e kury\\n1 Ihe Ximàw Pet ihe. Zezuz Zaneruwihawete hemiruze'eg romo aiko ihe, izupe uma'ereko ma'e romo aiko ihe no, hemimono karer romo aiko ihe no. Tupàn a'e, Zanepyro har Zaneruwihawete Zezuz a'e no, ikatuahy a'e wà, a'e rupi hemuzeruzar kar uzehe a'e wà. Pemuzeruzar kar uzehe a'e wà no. Amono kar putar ko hepape peme ihe nehe no.\\n2 Pekwaw katu Tupàn pe. Pekwaw katu Zanezar Zezuz pe no. A'e rupi, tuwe pepuhareko katu tuwe a'e wà nehe. Tuwe pemupytu'u kar ma'e wi pekyze re a'e wà nehe no.\\nZanerenoz Tupàn a'e\\n3 Tupàn ikàgaw umur upaw rupi zanereko haw pupe iputar pyr zanewe wemimutar rupi a'e. Uma'enukwaw paw inuromo zanerenoz a'e, upuràg eteahy haw imur pà zanewe a'e, ukatu haw imur pà zanewe no. 4 Umume'u ma'e wemiapo kàràm a'e, zanewe wemiapo kàràm a'e. — Ikatuahy ma'e azapo kar putar heremiaihu wanupe ihe nehe, i'i purupe. Uzapo kar iko zanewe kury. A'e rupi pepuner putar ikatu 'ym ma'e wi petyrykaw rehe nehe. Pepytu'u putar ikatu 'ym ma'e rehe pepurapo wer ire nehe no. Ywy rehe har ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe a'e wà. Iapo mehe umuaiw weko haw wà. Tupàn uzepyk putar wanehe nehe. Izypy mehe zanepurapo wer ikatu 'ym ma'e ko ywy rehe har wainuromo zane no. Ko 'ar rehe zanemupytu'u kar ikatu 'ym ma'e rehe zanepurapo wer ire a'e kury. Zaneapo uzezàwe a'e. 5 Pezeruzar katu hehe. A'e rupi pezeagaw tuwe ikatuahy ma'e iapo pà nehe. Pezeagaw tuwe Tupàn ze'eg ikwaw pà nehe no. 6 Pezeagaw pezeruze'eg pà nehe no. Aze pepuraraw ma'erahy nehe, pepytu'u zo pezeruzar ire nehe. Peiko ikatuahy ma'e romo Tupàn zàwegatete tuweharupi nehe, ikatu 'ym ma'e iapo 'ym pà nehe. 7 Pezapo ikatuahy ma'e penapi har wanupe nehe no. Pepuruamutar katu paw rupi nehe no. 8 Awyzeharupi pezapo agwer ikatu ma'e peiko nehe. Aze peiko nezewe nehe, pepuner putar ikatuahy ma'e iapo haw rehe nehe, ta'e pekwaw Zanezar Zezuz Zaneruwihawete pe xe. 9 Aze awa nuiko kwaw nezewe nehe, a'e mehe hehàpyhà 'ym ma'e ài hekon nehe. Hehàpyhàgatu 'ym ma'e ài hekon. Heharaz Tupàn ikatu haw wi. — Aze ru'u Tupàn numunàn kwaw heremiapo kwer ikatu 'ym ma'e a'e, i'i zepe uzeupe.\\n10 Pekar tuwe pekàg wera'u haw pezeruzar haw rehe nehe. Ta'e Tupàn penenoz izypy mehe a'e xe. Ta'e penexanexak a'e no xe. Aze nezewe pezapo nehe, napepytu'u kwaw pezeruzar ire nehe. 11 Aze nezewe peiko nehe, Zezuz Zanezar Zanepyro har Zaneruwihawete uze'eg putar nezewe peme a'e nehe. Peiko hepyr tuweharupi nehe, i'i putar peme nehe. — Peiko putar pureruze'eg ma'e romo hepyr nehe, i'i putar peme nehe. — Ikatuahy putar nezewe haw ihewe nehe, i'i putar peme nehe.\\n12 A'e rupi tuweharupi apumuma'enukwaw kar ko ma'e rehe ihe. Pekwaw katu ko ma'e. Pekwaw katu ze'eg azeharomoete har, ta'e amo umume'u peme a'e wà xe. Napepytu'u kwaw a'e ze'eg rehe pezeruzar ire nehe. 13 Apumuma'enukwaw kar a'e ma'e rehe ihe, ta'e ikatuahy nezewe xe. Aze amumaw amo 'ar hemàno 'ym pà nehe, apumuma'enukwaw kar wiwi putar hehe ihe nehe. 14 Na'iàrew kwaw hemàno àwàm ihe nehe. Akwaw hemàno tària'i haw ihe, ta'e Zezuz Zanezar Zaneruwihawete umume'u ihewe a'e xe. 15 A'e rupi amuapyk ko ze'eg teko pape rehe ihe. A'e rupi pema'enukwaw katu hehe tuweharupi nehe, hemàno re nehe.\\n— Aexak tuwe Zezuz ikàgaw ihe, i'i Pet a'e kury\\n16 Amume'u Zezuz Zanezar Zaneruwihawete ikàgaw peme ihe. Amume'u tur àwàm peme no. Namume'u e kwaw temu'emaw peme. Aexak tuwe ikàgaw ihe, ko ywy rehe heko mehe ihe. 17 Tupàn zaneru umur ukàgaw upuràg eteahy haw izupe a'e. — Tuwihawete romo hekon a'e, i'i izupe no. Aiko a'e pe ipyr ihe, ize'eg mehe ihe. Tupàn a'e, ikàg wera'u ma'e a'e, ipuràg eteahy wera'u ma'e a'e, ywate har a'e, uze'eg urewe Zezuz rehe a'e. — Ko awa a'e, hera'yr heremiamutar romo hekon a'e. Hemurywete kar har romo hekon a'e, i'i Tupàn urewe. 18 Ihe ainu ywak rehe ize'eg mehe ihe. Ta'e aiko Zezuz ipyr ywytyr rehe ihe xe. Tupàn uze'eg urewe a'e ywytyr rehe.\\n19 Izypy mehe uruzeruzar Tupàn ze'eg imume'u har wanehe ure. Ze'eg ywate har henu re uruzeruzar wera'u waze'eg rehe. Pema'enukwaw a'e umàno ma'e kwer waze'eg rehe nehe. Tatainy uhyape katu zanerape rehe a'e. Nezewegatete a'e ze'eg kwehe arer ukwaw kar Zezuz zanewe a'e. Izi'itahy zahytata pyheweteahy har uzexak kar zanewe a'e. Nezewegatete Zezuz ur wi putar zanewe a'e nehe no. A'e rupi — Zahytata pyheweteahy har, za'e izupe. Hàro mehe pema'enukwaw katu Tupàn ze'eg imume'u har umàno ma'e kwer waze'eg rehe nehe. 20 Aze peneharaz amogwer ma'e wi paw rupi nehe, pema'enukwaw katu xo pitài ma'e rehe nehe. Kwehe mehe Tupàn Hekwe umuapyk kar uze'eg pape rehe a'e. Umume'u ma'e uzeapo ma'e ràm a'e. Umuapyk kar a'e ze'eg awa wanupe. Aze zane zutyka'i ximugeta a'e pape nehe, naxinu katu kwaw Tupàn ze'eg nehe, naxikwaw katu kwaw nehe. Tupàn Hekwe zanepytywà putar a'e nehe. A'e mehe zapuner a'e ze'eg ikwaw katu haw rehe nehe. 21 Ta'e teko nupuner kwaw ma'e uzeapo ma'e ràm imume'u haw rehe a'e wà xe. Tekwe Puràg wixe oho awa ipy'a pe a'e. Xo a'e rupi zo a'e awa umume'u Tupàn ze'eg a'e wà. A'e rupi umume'u ma'e uzeapo ma'e ràm purupe wà. Numume'u kwaw uze'eg wà. Umume'u Tupàn ze'eg wà.","num_words":846,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.441,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg EW 1\\n1 Ihe Pawru ihe, Zaneruwihawete Zezuz hemimono karer romo aiko ihe, ta'e nezewe Tupàn uputar a'e xe. Ko hepape amono kar putar peme ihe nehe kury. Pe Ew tawhu pe har pe, Zaneruwihawete Zezuz rehe uzeruzar ma'e pe, hekwe inuromo uzemono'og ma'e romo peiko pe. 2 Tupàn Zaneru a'e nehe, Zanezar Zezuz Zaneruwihawete a'e nehe no, tuwe pepuhareko a'e wà nehe. Tuwe pepy'a pe wanekon wà nehe. A'e rupi napekyze kwaw ma'e wi nehe.\\nZaneruwihawete uzapo ikatuahy ma'e zanewe a'e\\n3 Tupàn a'e, Zanezar Zezuz Zaneruwihawete tu romo hekon a'e. Tuwe ikatu haw ximume'u izupe nehe. Ta'e Hekwe zanepy'a pe har zanemurywete kar tuwe iko a'e xe, ta'e zazemono'og zaiko Zaneruwihawete inuromo zane xe, ta'e zaiko ipurumuzàmuzàg ài zane no xe, ta'e zanemugweraw kar putar amo 'ar mehe nehe xe, zanemuigo kar pà uzepyr tuweharupi nehe xe, ywate nehe xe. Uzapo putar ikatuahy ma'e tetea'u zanewe nehe, ywate nehe. 4 Ywy iapo 'ym mehe Tupàn ukwaw zanereko àwàm a'e. A'e rupi zanerexarexak a'e, wemiruze'eg romo zanemuigo kar pà a'e, Zaneruwihawete inuromo zanemono'og kar pà a'e. A'e rupi zaiko ikatu 'ym ma'e iapo har 'ym ài huwa rupi zane kury. Naheta kwaw ikatu 'ym ma'e zanerehe nehe, huwa rupi zanereko mehe nehe. Zaneamutar katu tuwe iko a'e. 5 A'e rupi nezewe i'i uzeupe kwehe mehe a'e, zanerehe uze'eg pà a'e. — Amuigo kar putar a'e teko hepurumuzàmuzàg romo Zezuz Tuwihawete imàno àwàm rupi ihe wà nehe, i'i zanewe. Nezewe uzapo iko a'e, ta'e uputar nezewe haw a'e xe, ta'e a'e rupi hemimutar zanerehe a'e xe. 6 A'e rupi, tuwe ximume'u Tupàn ikatu haw izupe zane nehe, teko wanupe zane nehe no, ta'e zanepuhareko katu a'e xe. Zanepuhareko katu a'e, a'e rupi wexak kar ukàgaw upuràg eteahy haw iko teko wanupe a'e. Ta'e kwehe mehe umur e wa'yr zanewe xe, wemiamutar katu zanewe xe. 7 Aze awa imunar nera'yr rehe nehe, heraha pà newi nehe, aze a'e re uze'eg nezewe newe nehe, — Aze eremur temetarer tetea'u ihewe nehe, amuzewyr putar nera'yr newe nehe, aze i'i newe nehe, eremono putar neremetarer paw rupi izupe nehe, nera'yr imuzewyr kar pà izupe nehe. Zaiko Tupàn ipurumuzàmuzàg ài zane. Nazapuner kwaw zaneho haw rehe Tupàn pyr zane, ta'e ikatu 'ym ma'e iapo har romo zaiko zane xe. A'e ae umur kar wa'yr ywy rehe, imumàno kar pà zanerekuzaromo. Ta'yr uzakook uwykwer umàno mehe a'e. A'e rupi Tupàn heharaz zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi kury, imunàn pà kury. Uzapo nezewe a'e, ta'e zanepuhareko katu tuwe a'e xe. Azeharomoete zanepuhareko haw ikatuahy a'e. 8 Nahekyty'ym kwaw wa'yr zanewe imur mehe. Ta'e ukwaw katu ma'e paw rupi katete xe. Ukwaw katu ma'e iapo katu haw paw rupi katete no xe. 9 A'e rupi uzapo ma'e wemiapo putar haw. Kwehe mehe teko nukwaw kwaw hemiapo putar haw a'e wà. Tupàn ukwaw kar wemiapo putar haw zanewe Zezuz Zaneruwihawete inuromo a'e kury.\\n10 — Kutàri amuhyk putar heremiapo putar haw ihe kury, i'i putar amo 'ar mehe nehe. A'e 'ar mehe umuhyk putar wemiapo putar haw nehe. Omono'og putar wemiapo kwer wamuwà wà nehe. Omono'og putar teko wà nehe, omono'og putar ma'e wà nehe no. Ywak rehe har paw rupi katete wà, ywy rehe har paw rupi katete wà no. Omono'og putar Zaneruwihawete hekwe inuromo paw rupi katete wà nehe. Zaneruwihawete wiko putar wanuwihaw romo paw rupi katete a'e nehe no.\\n11 Izypy mehe Tupàn umume'u wemiapo ràm paw rupi katete uzeupe a'e. Uzapo a'e ma'e iko kury, wemimume'u kwer rupi katete kury. Zanerexarexak, wemiaihu romo zanemuigo kar pà, Zaneruwihawete hekwe inuromo zanemono'og pà. Ta'e uputar nezewe haw a'e xe. Izypy mehe umume'u wemiapo ràm uzeupe. 12 A'e rupi ure zutew ure, tuwe urumume'u katu Tupàn ikàgaw ipuràgaw izupe ure nehe, ta'e ure ràgypy uruzeruzar Zaneruwihawete rehe ure xe, uruzeruzar izewyr wi àwàm rehe ure no xe.\\n13 Nezewegatete pe zutew 'ym pe. Peinu ze'eg azeharomoete har pe, tatahu wi pepyro haw rehe ze'eg puràg pe. A'e rupi pezeruzar Zaneruwihawete rehe kury. Awa umuapyk uwer weimaw kawaru rehe a'e. A'e rupi amogwer ukwaw putar kawaru izar a'e wà. Nezewegatete pe no. Zaneruwihawete rehe pezeruzar mehe pe no. Tupàn umur Wekwe Puràg pepy'a pe a'e, wemimume'u kwer rupi katete a'e. A'e rupi teko ukwaw Zaneruwihawete inuromo pemono'ono'og awer a'e wà. 14 Kwehe mehe Tupàn umume'u ma'e wemiruze'eg wanupe a'e. — Apumuhem kar putar ikatu 'ym ma'e wi ihe nehe, hezepyr pemuigo kar pà tuweharupi ihe nehe, i'i wanupe. A'e rupi, zane zane kury, xikwaw nezewe hemiapo ràm zane kury, ta'e umur Wekwe zanewe a'e xe. A'e rupi ximume'u katu ikàgaw ipuràg eteahy haw purupe zane nehe kury.\\nPawru uze'eg Tupàn pe a'e kury\\n15 Pezeruzar katu Zanezar Zezuz rehe. Amogwer umume'u pezeruzar katu haw a'e wà. Aenu imume'u mehe ihe. Pezamutar katu amogwer uzeruzar ma'e paw rupi katete pe wà no. Aenu imume'u mehe no. 16 A'e rupi tuweharupi aze'eg Tupàn pe penehe. Napytu'u kwaw heze'eg ire izupe. Hema'enukwaw katu penehe tuweharupi, izupe heze'eg mehe. 17 Tupàn a'e, Zanezar Zezuz Zaneruwihawete hemimuwete katu romo hekon a'e, zaneru ikàg ma'e romo ipuràg eteahy ma'e romo hekon a'e no. Aenoz ma'e iteko izupe ihe. — Emono kar nerekwe Ew tawhu pe har uzeruzar ma'e wapy'a pe nehe, a'e izupe. — Tuwe nerekwe umu'e a'e wà nehe. Tuwe umume'u nereko haw nekatu haw wanupe nehe. A'e rupi nekwaw katu wera'u putar a'e wà nehe, a'e izupe. 18 — Erexarexak neremiruze'eg Ew tawhu pe har ne wà, ma'e imume'u pà wanupe ne wà. — Peàrogatu Zezuz iho àwàm nehe, ere wanupe nehe. — Peàrogatu pezur àwàm hepyr nehe, ere wanupe nehe, a'e iteko izupe. — Teko wexak katu ma'e tatainy ihyape katu mehe wà. Nezewegatete eiko tatainy ài wapy'a pe nehe, neze'eg ikwaw katu kar pà wanupe nehe. Nezewe mehe ukwaw katu putar Zezuz tur àwàm hàro haw wà nehe. Ukwaw katu putar nepyr oho àwàm ikatu haw a'e wà nehe no, a'e izupe. — Awa omono ma'e ikatuahy ma'e wa'yr pe a'e. Nezewegatete erezapo ikatuahy ma'e ipuràg eteahy ma'e neremiruze'eg wanupe ne no. Ezapo wi wi agwer ma'e nehe no, ikatuahy ma'e ipuràg eteahy ma'e imono e pà wanupe nehe no, a'e izupe, Tupàn pe. 19 — Aze ereiko tatainy ài wapy'a pe nehe, ukwaw putar nekàg wera'u haw wanehe wiko ma'e a'e wà nehe no, a'e izupe. 20 — Eremugweraw kar Zaneruwihawete ne, imàno re ne, teko wanuwihaw romo imuigo kar pà ne, ma'e izar romo imuigo kar pà paw rupi katete ne, nekàgaw rupi ne, a'e izupe, Tupàn pe. 21 Heta tuwihaw ywak rehe a'e wà. Heta pureruze'eg ma'e a'e pe wà no. Heta ikàg ma'e a'e pe wà no. Heta teko wazar a'e pe a'e wà no. Zaneruwihawete a'e, wiko wanuwihaw romo paw rupi katete a'e. Heta tuwihaw ko ywy rehe a'e wà no. Heta putar tuwihaw amo 'ar mehe a'e wà nehe no. Zaneruwihawete wiko wanuwihaw romo paw rupi katete a'e no. 22 Tupàn a'e, umuigo kar Zaneruwihawete a'e teko paw wanuwihaw romo a'e, ma'e paw wazar romo a'e no. Omono Zaneruwihawete hehe uzeruzar ma'e paw wanupe a'e no. Naheta kwaw amo Zanezar a'e. 23 Zane hehe uzeruzar ma'e zane, hetekwer ài zaiko zane. A'e rupi Zaneruwihawete a'e kury, uhyk ma'e ài hekon a'e kury, ta'e ximuhyk zane xe, hehe zanezeruzar mehe zane xe. Azeharomoete pa. Ywak ywy paw iapo har a'e, wiko zanepy'a pe a'e. Ximynehem ywy'a 'y pupe zane. Nezewegatete Zaneruwihawete umynehem zanepy'a a'e, Wekwe pupe a'e.","num_words":1186,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.454,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg PIRI 4\\nPawru weruze'eg Piri pe har a'e wà kury\\n1 Herywyr wà, apuamutar katu ihe. Apuexaka'u ihe. Hemurywete kar pe. Amume'u pekatu haw amogwer wanupe. A'e rupi peho tuwe peiko Zanezar ze'eg rupi nehe.\\n2 Aze'eg putar mokoz kuzà wanupe ihe kury. Ewo, kuzà ipy her romo a'e. Xin, inugwer her romo a'e. Zanezar Zezuz hemiruze'eg romo peiko, zàkwà wà. A'e rupi na'ikatu kwaw pezeàmàtyry'ymaw izupe. Pepytu'u pezeàmàtyry'ym ire nehe, zàkwà wà, a'e peme kury. 3 Aze'eg putar herupi uma'ereko ma'e a'e pe har pe kury. — Epytywà a'e kuzà ne wà nehe ty. Emupytu'u kar wazeàmàtyry'ym ire ne wà nehe ty. Ta'e kwehe mehe uma'ereko katu oho herupi a'e wà xe. Awa Keremen her ma'e a'e no, uma'ereko katu oho herupi a'e no. Amogwer herupi uma'ereko ma'e paw rupi a'e wà no, Tupàn umuapyk waner upape rehe a'e wà no, amogwer uzepyr wiko ma'e ràm waner wanuwake a'e wà no.\\n4 Zanezar a'e, tuwe pemurywete kar a'e nehe, tuweharupi a'e nehe. — Penurywete nehe, a'e wiwi peme kury.\\n5 Pepuruzukaiw zo amo wanupe nehe. Peiko ikatuahy ma'e romo amogwer wanupe nehe. Na'iàrew kwaw Zanezar tur àwàm a'e nehe. 6 Pekyze zo ma'e uzeapo ma'e ràm wi nehe. Tuweharupi Tupàn pe peze'eg mehe nehe, penoz ma'e penemimutar izupe nehe. Ma'e henoz mehe, — O, nekatuahy ne, Tupàn, peze izupe nehe. 7 Tupàn pemupytu'u kar putar ma'e wi pekyze re a'e nehe, penurywete haw rehe pemuigo kar pà a'e nehe. Nazapuner kwaw Tupàn ikatu haw ikwaw katu haw rehe zane. Umurywete kar putar zanepy'a a'e nehe, ta'e zazeruzar zaiko Zaneruwihawete Zezuz rehe zane xe.\\n8 Upaw etea'i ko heze'eg ihe. Pema'enukwaw ikatuahy ma'e rehe tuweharupi nehe. — Ikatuahy a'e ma'e Tupàn pe a'e, aze i'i teko wà nehe, pema'enukwaw a'e ma'e rehe nehe. Pema'enukwaw ma'e azeharomoete har rehe nehe no, ma'e Tupàn pe uzemonokatu ma'e rehe nehe no, ikatu ma'e rehe nehe no, iaiw 'ym ma'e rehe nehe no, ipuràg eteahy ma'e rehe nehe no, iranaiwete 'ym ma'e rehe nehe no. A'e ma'e paw rehe pema'enukwaw nehe. 9 Apumu'e ikatu ma'e iapo haw rehe ihe. Azapo ikatu ma'e penuwa rupi no. Peho peiko heze'eg awer rupi nehe. Pezapo ma'e peiko ihe ài nehe no. A'e mehe Tupàn a'e nehe, ma'e wi zanekyze re zanemupytu'u kar har a'e, zanerurywete haw imur kar har a'e, wiko putar pepyr a'e nehe.\\nPawru uze'eg temetarer uzeupe imur kar awer rehe a'e kury\\n10 Herurywete haw uhua'u ihe, ta'e Zanezar inuromo aiko ihe xe. Heamutar katu pe. Napepuner kwaw hepytywà haw rehe. Hepytywà pe kwez kury, ta'e ko 'ar rehe pepuner nezewe iapo haw rehe xe. Herurywete ihe, ta'e napepytu'u kwaw heamutar ire xe. 11 Naheta tete kwaw ma'e ihewe kury. Naze'eg kwaw hema'e rehe peme. Aze naheta tete kwaw ma'e ko 'ar rehe ihewe, ikatu nezewe haw ihewe. Aiko ma'e hereko 'ymar romo ko 'ar rehe. Amo ae 'ar mehe aiko ma'e tetea'u hereko har romo. A'e re ma'e hereko 'ymar romo aiko wi ihe no. A'e re ma'e tetea'u hereko har romo aiko wi ihe no. Ma'e tetea'u heta haw nuzawy kwaw ma'e heta 'ymaw ihewe. 12 A'e rupi wyzài 'ar mehe nehe, wyzài ywy rehe wyzài taw pe hereko mehe nehe, ikatu ihewe nehe. Aze herewykàtà nehe, ikatu ihewe nehe. Aze hema'uhez nehe, ikatu ihewe nehe no. Aze ma'e tetea'u areko nehe, ikatu ihewe nehe. Aze nuhyk kwaw ma'e ihewe nehe, ikatu ihewe nehe no. Nezewe hereko haw ikatu ihewe. 13 Zaneruwihawete umur ukàgaw ihewe. A'e rupi aze hereko haw ikatu nehe, herurywete putar nehe. Aze apuraraw ma'erahy nehe, herurywete putar tuweharupi nehe no.\\n14 Apuraraw ma'erahy. Hepytywà pe. Pekatuahy ihewe ma'erahy ipuraraw mehe. 15 Izypy mehe ze'eg puràg imume'u mehe ahem aha Maxeton ywy wi ihe. Pe Piri tawhu pe har pe, pe zutyka'i hepytywà pe a'e 'ar mehe. Pema'enukwaw hepytywà awer rehe no. Xo pe zo pemur temetarer ihewe. 16 Texaron pe hereko mehe, naheta kwaw ma'e ihewe. Naheta kwaw temetarer ihewe. Pemur ihewe. Napemur kwaw pitài haw ihewe. Pemur wiwi ihewe. 17 Ikatu penemimur kwer ihewe. Ikatu wera'u Tupàn hemimur ràm peme nehe no, hekuzaromo nehe no. Hepurexak wer penehe ipyhyk mehe ihe nehe. 18 Uhem penemimur xe ihewe. Eparoxi werur ihewe. Uhyk tuwe ihewe. Ihewe penemimur kwer a'e, nuzawy kwaw ma'e Tupàn pe imur pyrer a'e. Ikatuahy izupe. 19 Zezuz Zaneruwihawete a'e, ma'e paw wazar romo hekon a'e. Tupàn heru a'e, omono putar a'e ma'e peme a'e nehe, penemimutar a'e nehe. 20 Teko paw rupi a'e wà nehe, uze'egatu putar Tupàn zaneru rehe a'e wà nehe, tuweharupi a'e wà nehe, awyzeharupi a'e wà nehe no. Azeharomoete.\\n— Pekatu pa, i'i Pawru Piri pe har wanupe a'e kury\\n21 Amono kar putar heze'eg Tupàn hemiruze'eg nànàn ihe kury. Zaneruwihawete Zezuz hemiruze'eg romo wanekon wà. Zanerywyr xe hepyr har a'e wà no, omono kar uze'eg peme a'e wà no, — Pekatu pa, i'i peme wà. — Pekatu ma, i'i peme wà. 22 Tupàn hemiruze'eg xe har paw rupi a'e wà no, omono kar uze'eg peme a'e wà no. Te xe har wanuwihaw heko haw pe har a'e wà no, nezewegatete a'e wà no.\\n23 Tuwe Zanezar Zezuz Zaneruwihaw-ete ikatu haw pepyr hekon a'e nehe. Upaw kwez kury. Pawru.","num_words":828,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.251,"stopwords_ratio":0.476,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XAMUEW 11\\nTawi Matexewa rehe we kury\\n1 Amo kwarahy rehe ka'akyr romogatu 'ar mehe tuwihawete paw uzemuàgà'ym amo ae teko waàmàtyry'ymaw rehe wà, a'e zahy rehe wà. Uze'eg Tawi Zoaw pe, amogwer tuwihaw wanupe no, zauxiapekwer Izaew izuapyapyr wanupe no. — Pezàmàtyry'ym zaneàmàtyry'ymar peho pe wà nehe kury, i'i wanupe. Weruzar ize'eg oho wà. Weityk Amon izuapyapyr oho wà. Umàmàn Hama tawhu izywyr wà. Tawi upyta Zeruzarez pe.\\n2 Amo 'ar mehe karuk mehe upu'àm Tawi uker ire a'e. Uzekytyar oho wàpuzuhu 'aromo imuàtà pyrer rehe. A'e pe wiko mehe wexak amo kuzà ipuràg eteahy ma'e izahak mehe. 3 A'e rupi omono kar amo uzehe we har a'e pe. — Epuranu teko wanehe nehe. Mo romo hekon a'e kuzà a'e, ere wanupe nehe. Weruzar ize'eg oho. A'e re uzewyr oho Tawi pyr. Matexewa Erià tazyr Uri Ete zuapyr hemireko romo hekon a'e. 4 Na'e uze'eg uzehe we har wanupe kury. — Peho a'e kuzà herur pà xe ihewe nehe, i'i wanupe. Oho herur pà wà. Na'e uker Tawi ipuhe kury. A'e 'ym mehe we, a'e 'ar mehe, Matexewa umumaw uzemukatu haw Tupàn henataromo har zahy nànànar a'e. A'e re uzewyr weko haw pe kury. 5 Amo 'ar pawire ukwaw upuru'a haw kury. A'e rupi omono kar amo uzehe we har Tawi pe a'e ma'e imume'u pà izupe.\\n6 A'e rupi Tawi umume'u kar ko ze'eg heraha kar pà Zoaw pe kury. — Emur kar Uri Ete zuapyr xe ihewe nehe, ta'e heze'eg wer izupe ihe xe, i'i izupe. Weruzar Zoaw ize'eg. 7 A'e rupi uhem Uri Tawi heko haw pe kury. Upuranu Tawi hehe. — Aipo Zoaw ikatu a'e. Aipo zauxiapekwer ikatu a'e wà. Aipo oho katu zaneàmàtyry'ymar wazuka haw, i'i izupe. 8 A'e re uze'eg wi Uri pe. — Eho neràpuz me nepytu'u pà kury, i'i izupe. Uhem Uri a'e wi. Tawi weraha kar amo ma'e Uri hàpuz me izupe imono e pyràm romo. 9 Uri noho kwaw wàpuz me. Uker tàpuzuhu hukenaw huwake amogwer tuwihawete rehe uzekaiw ma'e zauxiapekwer wapyr. 10 Amo umume'u hemiapo kwer oho Tawi pe. — Uri nuker kwaw wàpuz me a'e, i'i izupe. A'e rupi wenoz Tawi Uri uzeupe kury, hehe upuranu pà kury. — Erezewyr kwez muite wi kury. Eremumaw 'ar tetea'u muite neràpuz wi nereko pà. Màràzàwe tuwe nereho kwaw neràpuz me, i'i izupe.\\n11 Uwazar Uri ize'eg izupe. — Awa Izaew izuapyapyr a'e wà, awa Zuta izuapyapyr a'e wà no, muite wanekon zeàmàtyry'ymawhu pe wà. Wereko Tupàn Ze'eg Hyru uzehe we wà no. Heruwihaw Zoaw uker kaiwer pe uzehe we har wanehe we. Aze mo aha heràpuz me, aze mo a'u ma'ywa uwà tykwer a'e pe, aze mo amai'u a'e pe, aze mo aker heremireko puhe na'ikatu iwer mo. Ta'e amogwer zauxiapekwer nupuner kwaw agwer ma'e iapo haw rehe a'e wà xe. Amume'u putar ko heze'eg Tupàn pe imonokatu pyrer romo henataromo ihe kury. Nazapo pixik kwaw agwer ma'e ihe, i'i Uri Tawi pe.\\n12 Uze'eg wi Tawi izupe. — Epyta xe kutàri kury. Pyhewe urumuzewyr kar putar zeàmàtyry'ymawhu pe nehe, i'i izupe. Umumaw Uri mokoz 'ar a'e pe wiko pà. 13 Umumai'u kar Tawi Uri uzehe we. U'u kar uwà tykwer tetea'u izupe. A'e rupi uka'u. Nezewe rehe we noho kwaw Uri wàpuz me pyhaw. Uker oho xaxeto waker haw pupe. U'aw ywy rehe pàn zewàwànaw rehe.\\n14 Iku'egwer pe Tawi uzapo amo pape Zoaw pe kury. Omono Uri pe. — Eraha ko pape Zoaw pe nehe, i'i izupe. 15 Nezewe i'i ize'eg a'e pape rehe imuapyk pyrer. — Eraha Uri amogwer wanenataromo zauxiapekwer wazeàmàtyry'ymahy haw pe nehe. A'e re emuzewyr kar hehe we har izuwi wà nehe. Tuwe zaneàmàtyry'ymar uzuka Uri a'e wà nehe, i'i ze'eg a'e pape rehe imuapyk pà a'e.\\n16 Amo 'ar mehe umàmàn Izaew oho amo tawhu izywyr wà. Zoaw ume'e zeàmàtyry'ymawhu rehe. Wexak amo waàmàtyry'ymar zauxiapekwer hehaite wera'u ma'e a'e pe har wà. A'e rupi omono kar Uri a'e pe wanuwake kury. 17 Uhem a'e zauxiapekwer tawhu wi wà kury. Uzàmàtyry'ym Zoaw rehe we har wà wà. Uzuka amo tuwihaw Tawi hemiruze'eg a'e pe wà. Uzuka Uri wà no.\\n18 Na'e omono kar Zoaw uze'eg heraha har a'e ma'e imume'u kar pà Tawi pe. 19 Uze'eg nezewe uze'eg heraha àràm pe. — Emume'u Tawi hemiruze'eg wazuka awer eho izupe nehe. 20 Aze ru'u wikwahy putar nehe. Aze ru'u upuranu putar nerehe nehe. — Màràzàwe tuwe peho tawhu huwakea'i waàmàtyry'ym pà, i'i putar ru'u nehe. — Upuner mo u'yw imomor haw rehe pàrirogaw aiha ma'e wi penehe wà. 21 Aipo napema'enukwaw kwaw Amimerek Zeruwezet ta'yr izuka awer rehe. Tawhu Tew kutyr iho mehe amo kuzà weityk amo ita arozràn imuku'i haw imomor pà pàrirogaw wi a'e, i'aromo a'e, izuka pà a'e. Màràzàwe tuwe pehem peho pàrirogaw huwake, i'i putar ru'u nehe. Aze upuranu nerehe nezewe nehe, — Tuwihaw Uri neremiruze'eg umàno a'e no, ere izupe nehe, i'i Zoaw a'e zauxiapekwer pe.\\n22 Na'e umume'u Zoaw hemimume'u kwer oho Tawi pe kury. 23 — Ureàmàtyry'ymar ikàg wera'u urewi wà. A'e rupi uhem tawhu wi katu pe zaneàmàtyry'ym pà wà. Ure urumuzewyr kar pàrirogaw hukenaw kutyr ure wà. 24 A'e rupi omomor u'yw ipàrirogaw apyr wi urerehe wà. Amo tuwihaw neremiruze'eg umàno wà. Neremiruze'eg Uri umàno a'e no, i'i izupe.\\n25 Uwazar Tawi a'e ze'eg herur arer pe kury. — Emurywete kar Zoaw eho nehe. — Ezemumikahy zo nehe, ere izupe nehe. — Wyzài zauxiapekwer upuner umàno haw rehe zeàmàtyry'ymawhu pe wà. — Pezàmàtyry'ymahy wi wi nehe. Xo waneityk ire zo pepytu'u nehe, ere eho Zoaw pe nehe, i'i Tawi izupe.\\n26 Ukwaw Matexewa umen izuka awer a'e no. Uzai'o tuwe. 27 Umumaw umàno ma'e kwer rehe uzai'o haw 'ar wà. A'e re umur kar Tawi Matexewa wàpuzuhu pe kury. Umuigo kar wemireko romo. Uzexak kar imemyr awa romo izupe kury. Tawi hemiapo kwer na'ikatu pixik kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe.","num_words":919,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.368,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg NEEMI 13\\nIzaew omono kar amo ywy rehe arer wamyter wi wà\\n1 Amo umugeta Tupàn ze'eg Moizez pe imur pyrer wahyhaw rupi teko wanupe. Na'e uhem amo ze'eg pegwer pe wà. — Pemuixe kar zo amo Amon izuapyapyr pezeinuinuromo pe pe wà nehe. Pemuixe kar zo amo Moaw izuapyapyr pezeinuinuromo pe pe wà nehe no, i'i a'e ze'eg. 2 Tupàn uzapo kar nezewe haw a'e, ta'e Izaew Ezit ywy wi wahem ire wata mehe Amon izuapyapyr a'e wà xe, Moaw izuapyapyr a'e wà no xe, nomono kwaw temi'u Izaew wanupe wà xe. Ni 'y nomono kwaw wanupe wà. Omono temetarer Màrààw pe wà. — Emono ze'egaiw Izaew zuapyapyr wanehe nehe, i'i izupe wà. Tupàn Zanezar uzapo a'e ze'egaiw ze'egatu romo a'e. 3 Izaew a'e ze'eg imugeta haw henu mehe umuhem kar wahyhaw rupi amo ywy rehe arer umyter wi wà.\\nNeemi uzapokatu Tupàn imuwete haw\\n4 A'e ma'e uzeapo 'ym mehe we xaxeto Eriaziw, ma'e tàpuzuhu pupe imonokatu pyrer rehe uzekaiw ma'e a'e, uzeapo Tomi iànàm romo a'e. 5 A'e rupi omono amo ipupyaikaw pyrer uhua'u ma'e Tomi pe. A'e 'ym mehe we xaxeto omonokatu ma'e Tupàn pe imono pyrer a'e ipupyaikaw pyrer pupe wà: arozràn, yhyk zàwenugar Tupàn henataromo hapy pyràm, ma'e tàpuzuhu pupe upyta ma'e, ma'e xaxeto wanupe imur pyrer, ma'e teko wanemimono'og kwer ikurer Erewi izuapyapyr wanupe imur pyrer, zegar haw iapo haw wanupe imur pyrer, zauxiapekwer tàpuzuhu pe har wanupe imur pyrer: arozràn, win, uri kawer. 6 A'e ma'e izeapo mehe naiko kwaw Zeruzarez pe ihe. Ta'e Arataxer Mawiron ywy wanuwihawete romo heko mehe 32 haw kwarahy mehe azewyr Mawiron ywy tawhu pe ihe. Ta'e hepurumume'u wer uzeapo ma'e kwer rehe tuwihawete pe ihe xe. Amo 'ar pawire hemuzewyr kar Zeruzarez pe a'e. 7 Na'e azewyr ihe. Na'e amo umume'u ikatu 'ym ma'e Eriaziw hemiapo kwer ihewe. Omono ipupyaikaw pyrer tàpuzuhu pupe har Tomi pe a'e. Na'ikatu kwaw nezewe haw iapo haw. 8 Aikwahy tuwe ihe. Amomor Tomi ima'e ipupyaikaw pyrer wi paw rupi ihe kury. 9 — Pemukatu 'àg ipupyaikaw pyrer Tupàn henataromo nehe, a'e xaxeto wanupe. — Pemono wi ma'e a'e pe arer a'e pe nehe no, a'e wanupe. — Tàpuzuhu pupe har, arozràn Tupàn pe imono pyrer, yhyk zàwenugar Tupàn henataromo hapy pyràm, a'e wanupe.\\n10 — Uzegar ma'e tàpuzuhu pe har a'e wà, amo Erewi izuapyapyr a'e wà no, uhem oho Zeruzarez wi a'e wà, i'i amo ihewe. — Uzewyr uma'etymaw pe wà, ta'e teko wanemimur nuhyk kwaw wanupe xe. Ima'uhez wà, i'i ihewe. 11 Na'e aze'egahy tuwihaw wanupe. Ta'e weityk tàpuzuhu wà xe. Na'e amuzewyr kar tàpuzuhu pe har wamuwà ihe wà: Erewi izuapyapyr wà, uzegar ma'e wà. Azapo kar wi wama'ereko haw wanupe ihe. 12 Na'e teko Izaew paw uzypyrog wi uma'e kurer herur pà tàpuzuhu pe wà: arozràn, win, uri kawer. 13 Amuigo kar amo awa a'e ma'e imonokatu haw rehe uzekaiw ma'e romo ihe wà. Na'aw waner xe wà: xaxeto Xeremi, tuwihaw ze'eg imuapykar Zanok, amo Erewi izuapyr Penai her ma'e. Amuigo kar Ànà Zakur ta'yr Matani hemimino wapytywà har romo. Akwaw a'e awa wakàgaw. Apuner wanehe hezeruzar haw rehe. — Wiko putar imunar 'ym ma'e romo wà nehe, a'e hezeupe. — Umuza'aza'ak katu temi'u uzehe we uma'ereko ma'e wanupe imono pà wà nehe, a'e hezeupe.\\n14 O Tupàn hezar, azapo ma'e tetea'u neràpuzuhu pe nema'ereko haw pe ihe. Nema'enukwaw a'e ma'e nànàn nehe.\\n15 A'e 'ar rehe heta Zeruzarez pe har mytu'u haw 'ar mehe ma'ywa iàmi har wà. Amo omono ma'e weimaw zumen wakupepe mytu'u haw 'ar mehe wà: arozràn, win, uwà, ma'ywa pi her ma'e, amo ma'e. Weraha Zeruzarez pe wà, tawhu pupe oho pà wà. Na'e amume'u kar ko heze'eg teko wanupe kury. — Peme'eg zo ma'e mytu'u haw 'ar mehe nehe, a'e wanupe.\\n16 Amo Xir tawhu parer Zeruzarez pe wiko ma'e werur ipira wà, amo ma'e ime'eg pyràm tetea'u wà no. Ipurume'eg wer hehe ureànàm wanupe mytu'u haw 'ar mehe wà. 17 Na'e aze'egahy Zutew wanuwihaw wanupe kury. — Pexak penemiapo ikatu 'ym ma'e nehe. Pemuaiw mytu'u haw 'ar peiko. 18 A'e ma'e iapo re Tupàn uzepyk peipy wanehe a'e. Umumaw 'aw tawhu heityk pà. Ko 'ar rehe pemuaiw wiwi mytu'u haw 'ar peiko pepytu'u 'ym pà. Nezewe Tupàn wikwahy wera'u Izaew wanupe, a'e wanupe.\\n19 — Pewàpytym ukenawhu mytu'u haw 'ar izypyrogaw nànàn nehe, ipytunaw ihem etea'i mehe nehe. Xo mytu'u haw 'ar ipaw ire pewàpytymawok wi ukenawhu nehe, a'e wanupe. Amupu'àm kar amo awa heremiruze'eg ukenawhu huwake ihe wà. — Pemuixe kar zo ma'e tawhu pupe heraha har mytu'u haw 'ar mehe pe wà nehe, a'e wanupe. 20 Amo 'ar mehe ma'e paw ime'egar uker pyhaw 6 haw 'ar mehe har rehe tawhu huwake katu pe ipàrirogawtàtà iaiha ma'e izywyr wà. Nuixe kwaw tawhu pupe wà. 21 Aze'eg wanupe. — Peker zo katu pe tawhu izywyr nehe, mytu'u haw 'ar hàro pà nehe. Aze pezapo wi nezewe haw nehe, amono kar putar zauxiapekwer pemuhem kar pà a'e wi ihe wà nehe, a'e wanupe. A'e 'ar mehe arer we nuzewyr kwaw mytu'u haw 'ar mehe wà. 22 — Pezemukatu Tupàn henataromo nehe, a'e Erewi izuapyapyr wanupe. — Peme'egatu ukenawhu huwake nehe, a'e wanupe. Nezewe mehe teko omonokatu mytu'u haw 'ar a'e wà. O Tupàn hezar. Nema'enukwaw herehe ko heremiapo kwer hekuzaromo nehe no. Erepuruamutar katu ne. A'e rupi hepuhareko pe nehe.\\n23 A'e 'ar rehe amo umume'u amo ma'e ihewe no. — Zutew tetea'u wereko kuzà amo ywy rehe har wemireko romo wà, i'i ihewe. — Azenoz tawhu pe har wà, Amon izuapyapyr wà, Moaw izuapyapyr wà, i'i ihewe. 24 Amo wana'yr uze'eg Azenoz pe har waze'eg rupi wà. Uze'eg amo ae ywy rehe har waze'eg rupi wà. Nukwaw kwaw Zutew ze'eg wà. 25 Amume'u a'e awa wanemiapo kwer ikatu 'ymaw wanupe ihe. Amono ze'egaiw wanehe no. Apetek ihe wà. Azo'ok wa'aw wanuwi no. — Pemume'uahy penemiapo ràm ihewe Tupàn her rehe nehe. — Nurereko pixik kwaw amo ywy rehe har ureremireko romo ure wà nehe, peze ihewe nehe. — Urera'yr nuwereko pixik kwaw amo ywy rehe har wemireko romo a'e wà nehe no, peze ihewe nehe. Umume'uahy ihewe Tupàn her rehe wà. 26 Aze'eg wi wanupe. — Kuzà amo ywy rehe har uzapo kar ikatu 'ym ma'e tuwihawete Xàrumàw pe wà. Xàrumàw uzekwaw wera'u teko wanupe tuwihawete amo ywy rehe har wanuwi paw rupi a'e. Tupàn uzamutar katu Xàrumàw a'e. Umuigo kar teko Izaew paw wanuwihawete romo. Nezewe rehe we uzapo a'e ikatu 'ym ma'e. 27 Aipo zaiko putar izàwe nehe. Aipo xiuhaw putar Tupàn Zanezar ize'eg nehe. Aipo xiriko putar kuzà amo ywy rehe har zaneremireko romo zane wà nehe no.\\n28 Zoiaz wiko xaxeto wanuwihawete Eriaziw her ma'e ta'yr romo a'e. Nezewe rehe we amo Zoiaz ta'yr wereko Xamarat Mete-Orom pe har tazyr wemireko romo a'e. A'e rupi amuhem karahy Zoiaz imono kar pà Zeruzarez wi ihe kury.\\n29 O Tupàn hezar. 'Aw teko umuaiw xaxeto romo weko haw wà. Uzuhaw neze'eg xaxeto wanehe we Erewi izuapyapyr wanehe we neremiapo katu kwer wà. Nema'enukwaw wanemiapo kwer rehe nehe.\\n30 Ihe amukatu teko Tupàn henataromo ihe wà, amo ywy rehe har wi wamunyryk pà ihe wà. Azapo kar ma'e xaxeto wanupe, Erewi izuapyapyr wanupe no. Nezewe mehe pitàitàigatu ukwaw uma'ereko haw wà. 31 Amono'og kar zepe'aw ma'ea'yr izuka pyràm iwy pe àràm amo wanupe. Nezewe mehe werur zepe'aw i'ar mehe wà. Azapo kar amo ma'e teko wanupe no. A'e rupi werur arozràn ipo'o pyrer ipy tàpuzuhu pe wà, ma'e'a kwer ipo'o pyrer ipy herur pà wà no. Nema'enukwaw katu ko ma'e nànàn nehe, o Tupàn hezar. Emur neze'egatu herehe hekuzaromo nehe no. Upaw.","num_words":1200,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.434,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg MIKEZ 6\\nTupàn umume'u wemiaihu wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wanehe uzepyk àwàm no\\n1 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u putar wemiaihu wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e nehe kury. Peinu katu ize'eg nehe kury.\\nEpu'àm, Tupàn, wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e imume'u pà nehe.\\nYwytyruhu wà nehe, ywytyr wà nehe no, tuwe wenu ize'eg mehe wà nehe kury.\\n2 O ywytyruhu wà. O ywy iwype har ikàg ma'e wà.\\nPeinu katu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e imume'u mehe nehe kury.\\nTa'e heta amo ma'e wemiaihu wanehe we iapo katu pyràm a'e rihi xe.\\nUmume'u putar teko Izaew wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e a'e nehe kury.\\n3 Nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e kury. — Heremiaihu wà, ma'e azapo kar peme herape iawy kar pà peme. Aipo azapo kar ma'e tetea'u wera'u peme. Pewazar heze'eg ihewe kury. 4 Kwehe mehe apupyro Ezit ywy wi ihe. Peiko amo wanupe uma'erekoahy e ma'e romo a'e 'ar mehe. Apupyro ihe. Amono kar Moizez peme. Amono kar Àràw peme no. Amono kar Mirià peme no. Peneruze'eg arer romo wanekon wà. Wexak kar peata àwàm ywyxiguhu rehe har peme wà. 5 Heremiaihu wà. Pema'enukwaw Marak hemiapo putar awer rehe. Moaw wanuwihawete romo hekon a'e. Ipurapo kar wer ikatu 'ym ma'e rehe peme. Pema'enukwaw Màrààw Meor ta'yr peze'eg iwazar awer rehe no. Uzeapo ma'e tetea'u a'e 'ar rehe. Pehem ywyàpyznaw Akaz her ma'e wi peker haw wi. Peata tetea'u peho peiko. Na'e iahykaw rehe pehem tawhu Ziwkaw pe. Pema'enukwaw a'e 'ar rehe uzeapo ma'e kwer paw wanehe. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e apupytywà ihe. A'e rupi peityk peàmàtyry'ymar paw wà. Peneharaz zo a'e ma'e paw wanuwi nehe.\\nMa'e te Tupàn uzapo kar zanewe\\n6 Ma'e araha putar hezeupi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e imuwete katu mehe ihe nehe. Ma'e amono putar Tupàn Ywate Wera'u Ma'e pe nehe. Aipo amono putar tapi'aka'yr pitài kwarahy hereko har izupe wà nehe. Aipo amunyk putar tata wanapy paw pà nehe. 7 Aipo Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hurywete putar nehe, aze azuka àràpuhàràn hawitu ma'e tetea'u henataromo wà nehe. Aipo hurywete putar uri kawer 'y yrykawhu pupe har zàwenugar rehe nehe, aze amono izupe nehe. Aipo azuka putar hera'yripy heremiapo kwer ikatu 'ym ma'e hekuzaromo nehe, iaiw ma'e hekuzaromo nehe, henataromo nehe.\\n8 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wexak kar ukatu haw zanewe a'e. Uzapo kar ma'e iko zanewe. Umume'u wemiapo putar haw zanewe. Ikatu ma'e iapo haw uputar iko a'e. Aze zazeamutamutar katu tuwe nehe, hurywete putar nehe. Aze nazaiko wera'u kwaw amo wanuwi nehe, aze xiruzar ize'eg nehe, hurywete putar nehe.\\n9 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg iko Zeruzarez tawhu pe har wanupe. Ma'e kwaw katu har uzeapyaka katu ize'eg rehe wà, imuwete katu pà wà. Nezewe uze'eg iko. — Zuta izuapyapyr wà. Zeruzarez tawhu pe har wà. Peinu katu ko heze'eg nehe. 10 Heta tetea'u temetarer teko ikatu 'ym ma'e wanàpuz me. Imunar a'e temetarer rehe imono'og mehe wà. Uma'ereko puhuz haw hagaw paw hemu'em ma'e rehe we wà. Iro wanemiapo kwer ihewe. 11 Aze amo wexak kar ma'e puhuz haw hagaw paw hemu'em ma'e pupe, aipo apuner iaiw paw wi hereharaz haw rehe nehe. 12 Zeruzarez tawhu pe hemetarer katu ma'e imunar teko wama'e rehe wà. A'e pe wiko ma'e paw a'e wà, wiko hemu'em ma'e romo a'e wà, imunar ma'e romo a'e wà no. 13 A'e rupi azypyrog penehe hezepyk pà kury. Apumumaw putar penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e rehe ihe nehe. 14 Penemi'u ràm nuhyk kwaw peme nehe. Pema'uhez putar tuweharupi nehe. Peporomono'og wer putar penemetarer tetea'u rehe nehe. Napepuner kwaw wyzài penemetarer imono'ogaw rehe nehe. Aze pemonokatu amo ma'e pe nehe, amuaiw kar putar a'e ma'e zauxiapekwer wanupe peàmàtyry'ym kar mehe ihe nehe. 15 Pezutym putar ma'eà'yz nehe. Nape'u kwaw ma'e nehe. Pezuhazuhaw putar uri nehe. Nape'u kwaw ikawer nehe. Pepyropyrog putar uwà rehe nehe. Nape'u kwaw tykwer nehe. 16 A'e ma'e paw uzeapo putar nehe, ta'e pezapo iaiw ma'e tuwihawete Oniri ài pe xe, ta'yr tuwihawete Akaw ài pe no xe. Pezapo ma'e peho peiko waze'eg awer rupi katete. A'e rupi amumaw putar Zeruzarez tawhu nehe. Teko amo ae ywy rehe har paw upuka putar a'e tawhu pe har wanehe wà nehe. Teko paw uze'eg zemueteahy putar penehe wà nehe.","num_words":676,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.433,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUÀW 19\\n1 Na'e Pirat upetepetek kar Zezuz zauxiapekwer wanupe a'e kury. 2 Uzapo xu iàkàg rehe har romo wà no, iàkàg rehe imunehew kar pà wà. Umunehew kar kamir puku ipiràg pihun wewer ma'e izupe wà no, (ta'e tuwihawete ikàg ma'e a'e wà xe, ukamir puku piràg pihun wewer ma'e umunehew a'e wà xe). 3 Uze'eg wà izupe wà. — Tuwe Zutew wanuwihawete wikuwe kwehe a'e nehe, i'i izupe wà, uze'eg uryw ahyahy pà wà. Ukwar oho hehe wà. 4 Uhem wi Pirat oho teko wanupe uze'eg pà no. — Arur putar Zezuz xe peme ihe nehe kury. Azeharomoete nahepuruzuka kar wer kwaw hehe ihe, ta'e nuiko kwaw ikatu 'ym ma'e iapo har romo a'e xe, i'i wanupe.\\n5 A'e rupi oho Zezuz katu pe Zutew wanuwa rupi a'e kury, xu wàkàg iàpixi haw imunehew pà a'e kury, kamir ipiràg pihun wewer ma'e imunehew pà a'e no. Uze'eg Pirat teko wanupe. — Pexak ty wà. Aikwez a'e awa a'e ty wà, i'i wanupe.\\n6 Xaxeto wanuwihaw a'e wà, zauxiapekwer a'e wà no, hexak mehe uhapukaz a'e wà kury. — Ezuka kar nehe ty, ezuka kar nehe ty, ywyra kanetar rehe ezywà kar nehe ty, i'i ahyahy izupe wà. I'i Pirat wanupe. — Pepuruzuka wer hehe. Pe ae pezywàzywà heraha ywyra kanetar rehe nehe ty wà. Nuiko kwaw ikatu 'ym ma'e iapo har romo a'e, a'e rupi nazuka kar kwaw ihe nehe, i'i wanupe.\\n7 I'i Zutew izupe wà. — Uze'eg zemueteahy Tupàn rehe a'e, ta'e — Tupàn ta'yr romo aiko ihe, i'i mua'u a'e xe. Ze'eg kwehe arer uzuka kar agwer teko urewe a'e, i'i izupe wà.\\n8 Ukyze tuwe Pirat a'e kury, a'e waze'eg henu mehe a'e kury. 9 Wixe wi oho wàpuzuhu pupe kury. Ma'e wi erezur ne, i'i Zezuz pe. Nuze'eg kwaw Zezuz a'e. 10 — Aipo nereze'eg kwaw ihewe nehe, i'i Pirat izupe. — Aiko tuwihaw xe har romo ihe. Aze hepurumuhem kar wer nerehe zemunehew paw wi nehe, apuner putar nehe. Aze hepuruzywàzywà kar wer nerehe ywyra kanetar rehe nehe, apuner putar nehe, i'i izupe.\\n11 I'i Zezuz izupe. — Tupàn nemuigo kar tuwihaw romo a'e. Aze mo nanemuigo kar iwer tuwihaw romo, a'e mehe mo nereiko iwer mo tuwihaw romo. Xo a'e rupi zo erepuner hezuka kar haw rehe ne. Ta'e Tupàn nanemupytu'u kar kwaw hezuka 'ym mehe a'e nehe xe. Tupàn uzepyk putar nerehe a'e nehe. Uzepyk wera'u putar a'e awa newe hemur kar har rehe a'e nehe, i'i izupe.\\n12 Ize'eg henu mehe Pirat ipurumuhem kar wer zepe Zezuz rehe a'e kury. Uhapukaz wi zutew izupe wà. — Tuwihawete romo aiko ihe, i'i kwez awa iko purupe a'e. A'e rupi na'ikatu kwaw Hom tawhu pe har wanuwihaw ikàg wera'u ma'e pe a'e nehe, nezar pe a'e nehe. A'e rupi aze nerezuka kwaw nehe, nezar wikwahy putar newe a'e nehe, ta'e eremuhem kar iàmàtyry'ymar ne xe, i'i mua'u izupe wà.\\n13 Waze'eg henu mehe Pirat weraha Zezuz katu pe kury. Wapyk tuwihaw henaw rehe kury. Ita teko wata haw iapo pyrer a'e pe her romo a'e. (Kapata her romo zutew waze'eg rupi.) 14 (Uhem etea'i mai'u haw 'ar Zanera'yr Wazuka 'ym Awer her ma'e kury. — Pyhewe xiapo mai'u haw zane nehe, i'i teko uzeupeupe wà.) Kwarahy wapytepe hin etea'i mehe uze'eg Pirat Zutew wanupe a'e kury. — Aikwez penuwihawete, i'i wanupe.\\n15 Uhapukaz wi izupe wà. — Ezuka kar ty, ezuka kar ty, ezywà kar ywyra kanetar rehe ty, i'i ahyahy izupe wà. — Màràzàwe tuwe pepuruzuka wer tuwihawete rehe, i'i wanupe. Xaxeto wanuwihaw uze'eg izupe wà kury. — Pitài zo ureruwihaw a'e. Hom tawhu pe har wanuwihawete a'e, neruwihaw a'e, a'e ae ureruwihaw romo hekon a'e no, naheta kwaw amo, i'i mua'u izupe wà.\\n16 Na'e Pirat omono Zezuz zauxiapekwer wanupe kury, izywàzywà kar pà ywyra kanetar rehe kury.\\nZauxiapekwer uzywàzywà Zezuz ywyra kanetar rehe a'e wà kury\\nNa'e zauxiapekwer upyhyk Zezuz heruata pà a'e wà kury. 17 Weraha kar ywyra kanetar izupe pe rupi wà. Te uhem oho amo ae katu haw pe wà. Àkàgàpe kwer a'e pe her romo a'e. (Kokota, i'i a'e her Zutew waze'eg rupi.)\\n18 Zauxiapekwer umupu'àm kar Zezuz ywyra kanetar huwake a'e wà kury. A'e mehe uzywàzywà ipo ipy ywyra rehe wà. Uzywàzywà amo mokoz awa amo ywyra kanetar rehe a'e pe a'e wà no. Amo upyta Zezuz iawyze har rehe a'e, ywyra kanetar rehe a'e. Inugwer upyta iahur rehe a'e no. Zezuz wamytepe i'àz. 19 Umuapyk Pirat uze'eg pape rehe a'e, imomog kar pà ywyra kanetar rehe Zezuz i'aromo a'e. — Ai'aw Zezuz Nazare pe har a'e, Zutew wanuwihaw romo hekon a'e, i'i a'e ze'eg imuapyk pyrer a'e. 20 Zutew tetea'u umugeta ize'eg a'e wà. Ta'e Zezuz ywyra kanetar rehe izywà awer namuite kwaw tawhu wi a'e xe. Pirat umuapyk a'e her zutew waze'eg rupi, umuapyk her Hom tawhu pe har waze'eg rupi no, umuapyk her Kere ywy rehe har waze'eg rupi no. 21 Xaxeto wanuwihaw uze'eg oho Pirat pe a'e wà kury, ta'e a'e ze'eg na'ikatu kwaw wanupe a'e xe.\\n— Zutew wanuwihawete romo hekon a'e, ere kwez ne, neze'eg imuapyk pà a'e pape rehe ne. Nuiko kwaw ureruwihawete romo a'e. A'e rupi aze eremuapyk amo ae ze'eg hehe nehe, ikatu wera'u urewe nehe. Emuapyk nezewe haw ne nehe. — Aiko Zutew wanuwihawete romo ihe, i'i mua'u ko awa a'e, ere nehe, imuapyk pà pape rehe nehe, i'i izupe wà.\\n22 I'i Pirat wanupe. — Nan kwaw pa. Amuapyk a'e ze'eg kwez ihe. Upyta putar a'e pape ywyra kanetar rehe a'e nehe. Namuapyk kwaw amo ae ze'eg ihe nehe, i'i wanupe.\\n23 Zezuz ywyra kanetar rehe izywà re wà, zauxiapekwer upyhyk ikamir ima'e wà. Umuza'aza'ak 4 haw, ta'e 4 zauxiapekwer a'e pe wanekon a'e wà xe. Pitàitàigatu upyhyk ima'e kwer heraha uzeupe wà. Upyhyk ikamir puku wà no. Iapo mehe teko uzapo pitài pàn pehegwer a'e kamir romo a'e wà. Naheta kwaw imuwywyk awer hehe. 24 — Ximu'i zo nehe, i'i uzeupeupe wà. — Ximomor ita'i izar ràm hexaexak pà zane nehe ty wà, i'i uzeupeupe wà. Nezewe uzapo a'e wà, ta'e ze'eg kwehe arer imuapyk pyrer umume'u nezewe haw a'e xe. Nezewe i'i a'e ze'eg a'e.\\n— Umuza'aza'ak hema'e kwez a'e wà, uzeupe ipyhypyhyk pà a'e wà.\\nOmomor ita'i hekamir puku izar ràm hexaexak pà wà no,\\ni'i a'e ze'eg. A'e rupi nezewe uzapo zauxiapekwer a'e wà kury.\\n25 Zezuz ihy a'e, ikypy'yr a'e no, Mari Koro hemireko a'e no, Mari Matar pe har a'e no, a'e paw rupi u'àm oho Zezuz huwake a'e wà, ywyra kanetar huwake a'e wà. 26 Zezuz wexak uhy a'e pe a'e. Herexak a'e pe a'e no, ta'e aiko a'e pe ihe no xe. A'e rupi uze'eg uhy pe kury. — Kuzà, 'aipe nememyr a'e kury, i'i izupe.\\n27 Na'e uze'eg Zezuz ihewe a'e no. — 'Aipe nehy ty, i'i ihewe. A'e 'ar mehe araha ihy heràpuz me ihe. Wiko a'e pe heràpuz me a'e, hehy agaw romo a'e.\\nZezuz umàno a'e kury\\n28 — Uhyk etea'i kury, i'i Zezuz a'e kury. Xo pitài ma'e nuzeapo kwaw ze'eg kwehe arer rupi. A'e rupi — Heiwez, i'i a'e kury. Nezewe mehe uzeapo ma'e ze'eg kwehe arer rupi paw rupi a'e kury. 29 Heta amo kawaw a'e pe. Tynehem ma'ywa tykwer hekuzar katu 'ym ma'e pupe a'e. Teko omono ma'e ipirupiru ma'e ma'ywa tykwer inuromo wà kury, (win inuromo wà kury), ywyra'i apyr imono pà hupir pà heraha izuru rehe wà. — Ixop, i'i a'e teko agwer ywyra'i pe wà. 30 Wi'u ma'ywa tykwer pupe kury.\\n— Upaw kwez kury, i'i a'e re kury. Uzeaiwyk kury. Umàno kury.\\nZauxiapekwer ukutuk Zezuz ipehegwer rehe a'e kury\\n31 Na'e zutew wenoz ma'e oho Pirat pe a'e wà. — Ezuhaw kar wanetymà nehe ty. A'e rupi umàno putar na'arewahy a'e wà nehe, i'i izupe wà. — Emuezyw kar ywyra kanetar wi ne wà nehe no. Ta'e pyhewe uruzekwaku putar tuwe ure nehe xe. Na'ikatu kwaw wapyta haw ywyra kanetar rehe zekwaku haw 'ar mehe nehe xe, i'i izupe wà. 32 — He'e, i'i Pirat wanupe. A'e rupi zauxiapekwer uhaw awa Zezuz huwake har hetymà oho wà. A'e re uhaw inugwer awa Zezuz huwake uzezuka kar ma'e kwer hetymà wà no. 33 Uhem Zezuz pe wà kury. Nuikuwe kwaw a'e. — Umàno tuwe kwez a'e, i'i uzeupeupe wà. A'e rupi nuhaw kwaw hetymà wà.\\n34-37 Uzeapo nezewe a'e, ta'e nezewe i'i ze'eg kwehe arer a'e xe. — Ni pitài ikagwer nupen kwaw a'e nehe. Amo zauxiapekwer ukutuk Zezuz ipehegwer rehe kury, u'yw puku pupe kury. Na'arewahy uzeen huwykwer izuwi kury, 'y no. Amo ae ze'eg kwehe arer nezewe i'i a'e no. — Teko ume'e putar hehe a'e wà nehe, wemikutuk karer rehe a'e wà nehe. (Aexak tuwe Zezuz izuka awer paw rupi ihe. Amume'u heremixak kwer teko ihe kury, teko a'e pe wiko 'ym ma'e wanupe ihe kury. Azeharomoete heze'eg ihe. A'e rupi pepuner heze'eg rehe pezeruzar haw rehe nehe.)\\nUtym hetekwer a'e wà kury\\n38 Na'e Zuze Arimatez taw pe har wenoz Zezuz hetekwer oho Pirat pe a'e kury. (Hemimu'e romo hekon a'e. Numume'u kwaw hemimu'e romo weko haw amo wanupe a'e, ta'e ukyze Zutew wanuwihaw wanuwi a'e xe.)\\n— Eraha hetekwer nehe ty, i'i Pirat izupe. A'e rupi weraha a'e wi kury. 39 Nikunem a'e, a'e pyhaw Zezuz hexak arer a'e, oho Zuze hupi a'e no, kàpuhàg tetea'u heraha pà a'e no. Aroe kàpuhàg her romo a'e. Mir inugwer kàpuhàg her romo a'e.\\n40 A'e mokoz awa weraha hetekwer a'e wi wà. Uwàuwàn pàn pupe wà, kàpuhàg inuromo wà. (Ta'e nezewe Zutew umuhyk umàno ma'e kwer hetekwer a'e wà xe, itym zanune a'e wà xe.) 41 Amo ma'eputyr rupaw Zezuz imàno awer huwake tuz. Tywypaw a'e pe hin a'e no. Ipyahu a'e. Ni amo nomono pixik kwaw amo ae teko hetekwer a'e pe wà.\\n42 — Tywypaw muite xe wi a'e, pyhewe mytu'u haw 'ar mehe nazapuner kwaw hetekwer heraha haw rehe a'e pe nehe. Ximuzàpàriràg hetekwer heraha 'àg itakwar pupe zane nehe ty, i'i uzeupeupe wà. A'e rupi wezar hetekwer a'e itakwar pupe wà.","num_words":1572,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.267,"stopwords_ratio":0.438,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 21\\nAmo kuzà imen umàno ma'e kwer werur wemetarer pixika'i ma'e Tupàn pe a'e kury\\n1 Ume'e Zezuz a'e pe har wanehe a'e kury, tàpuzuhu pe har wanehe a'e kury. Hemetarer katu ma'e werur wemetarer ikurer a'e pe Tupàn pe wà. Zezuz ume'e wanehe temetarer imono mehe hyru pupe a'e. 2 Ur amo kuzà a'e pe. Hemetarer 'ym ma'e romo hekon a'e. Omono mokoz temetarer tàtà ma'e hyru pupe a'e kury. Pixika'i a'e temetarer. (Teko numekuzar kwaw ma'e tetea'u ipupe wà.) 3 Na'e i'i Zezuz wemimu'e wanupe a'e kury. — Kwez kuzà hemimur kwer a'e, uhua'u wera'u amogwer wanemimur kwer wanuwi a'e. 4 Amogwer a'e wà, hemetarer katu ma'e romo wanekon a'e wà, pixika'i wanemimur kwer wà. Kwez kuzà a'e, nahemetarer katu kwaw a'e. Umur wemetarer paw rupi a'e, wemi'u ràm hekuzaragwer a'e, i'i Zezuz wanupe.\\nZezuz uze'eg tàpuzuhu heityk àwàm rehe a'e kury\\n5 Amo a'e pe har uze'eg waiko uzeupeupe wà. — Peme'e Tupàn hàpuzuhu rehe ty wà, ipuràg eteahy a'e. Iapo mehe iapo har omono ita hekuzar katu ma'e tetea'u hehe a'e wà, tàpuzuhu rehe a'e wà. Tuweharupi teko werur wemetarer imono pà Tupàn pe a'e wà no, i'i uzeupeupe wà. 6 Na'e Zezuz uze'eg wanupe kury. — Peme'e ko ma'e rehe kury. Amo 'ar mehe nehe, teko weityk putar 'àg tàpuzuhu a'e wà nehe. Nupyta kwaw ni pitài ita amo ita 'ar romo nehe, i'i wanupe.\\nZezuz uze'eg ma'erahy ipuraraw pàwàm rehe a'e kury\\n7 — Purumu'e ma'e, i'i izupe wà. — Màràn mehe uzeapo putar agwer ma'e nehe, i'i izupe wà. — Ma'e uzeapo putar a'e 'ar ihem etea'i haw hexak kar pà teko wanupe nehe, i'i izupe wà.\\n8 — Peme'egatu peiko nehe. Pezeruzar zo temu'emaw rehe nehe. Ur putar awa tetea'u ko rupi a'e wà nehe. — Aiko tuwihawete Tupàn hemimur karer romo ihe, i'i mua'u putar wà teko wanupe wà nehe. — Uhem he'ar kwez kury, i'i mua'u putar purupe wà nehe. Peho zo wanupi nehe, pezeruzar zo waze'eg rehe nehe. 9 Peinu putar puràmàtyry'ymaw nehe, peinu putar teko uwihaw waàmàtyry'ymaw nehe no. Pekyze zo henu mehe nehe. Uzeapo putar 'agwer ma'e paw nehe, iahykaw ihem 'ym mehe we nehe.\\n10 Teko uzàmàtyry'ym putar amo teko a'e wà nehe. Tuwihaw uzàmàtyry'ym putar amo tuwihaw a'e wà nehe no. 11 Ywy uryryz putar a'e nehe, (teko wazuka pà) a'e nehe. Teko tetea'u ima'uhez putar a'e wà nehe, wemi'u hexak 'ym mà a'e wà nehe. Teko tetea'u ima'eahy putar a'e wà nehe no. Teko tetea'u upuraraw putar ma'erahy a'e wà nehe no. Ikatu 'ym ma'e purumupytuhegatu kar haw hexak pyr 'ym uzeapo putar a'e nehe no. Teko wexak putar ma'e ywak rehe a'e wà nehe. A'e ma'e ukwaw kar putar iahykaw ihem etea'i haw wanupe nehe.\\n12 A'e 'ar 'ym mehe we, teko pepyhyk putar a'e wà nehe, ma'erahy ipuraraw kar pà peme a'e wà nehe. Umume'u putar penemiapo kwer tuwihaw wanuwa rupi wà nehe. Peneraha putar zemono'ogaw pe wà nehe no, pemunehew kar pà zemunehew paw pe wà nehe no. Peneraha putar tuwihaw wanuwa rupi wà nehe no, ta'e pezeruzar herehe pe xe. 13 A'e 'ar mehe pepuner Tupàn ze'eg puràg imume'u haw rehe nehe, teko wanuwa rupi tuwihaw wanuwa rupi nehe.\\n14 Aze pepyhyk wà nehe, aze tuwihaw upuranu penehe wà nehe, pekyze zo nehe. — Ma'e a'e putar nehe, peze zo nehe. Ta'e amono putar heze'eg peme a'e 'ar mehe ihe nehe xe. 15 Ma'e kwaw katu har ài peze'eg putar wanupe nehe. Uzeruzar putar peze'eg rehe wà nehe. — Hemu'em ma'e, ni'i kwaw peme wà nehe, ta'e azeharomoete peze'eg nehe xe. 16 — Te penu a'e wà, te pehy a'e wà nehe no, pemono putar tuwihaw wanupe a'e wà nehe no, pemunehew kar pà wà nehe no. Penyky'yr wà nehe, penywyr wà nehe no, peànàm wà nehe no, pemyrypar wà nehe no, pemono putar tuwihaw wanupe wà nehe no. Pezuka putar wà nehe no. Napezuka kwaw paw rupi a'e wà nehe. 17 Na'iakatuwawahy kwaw penehe wà nehe, ta'e heremiruze'eg romo peiko pe no xe. 18 Ni pitài pe'aw peàkàg rehe har nukàzym kwaw nehe. 19 Pepytu'u zo pezeruzar ire nehe. Pepytu'u zo heze'eg imume'u re nehe. A'e mehe pezepyro putar nehe.\\nUze'eg Zezuz tawhu heityk àwàm rehe a'e kury\\n20 Uze'eg wi teko wanupe. — Amo 'ar mehe nehe, zauxiapekwer tetea'u a'e wà nehe, uzemono'og putar Zeruzarez tawhu huwake a'e wà nehe, a'e pe har wàmàtyry'ym mà a'e wà nehe. A'e 'ar mehe pekwaw putar taw imumaw pàwàm nehe. Na'arewahy weityk putar a'e wà nehe. 21 Zutez ywy rehe har a'e wà nehe, tuwe uzàn oho ywytyr rehe a'e wà nehe. Taw pe har a'e wà nehe no, tuwe oho a'e wi a'e wà nehe no. Aze teko ko pe wanekon wà nehe, tuwe nuzewyr kwaw Zeruzarez tawhu pe wà nehe. 22 Ta'e ma'erahy ipuraraw paw 'ar uhem putar a'e mehe a'e nehe xe. Tupàn ze'eg kwehe arer umume'u a'e ma'e uzeapo ma'e ràm a'e. 23 Aze kuzà ipuru'a a'e 'ar mehe nehe, uzemumikahy putar nehe. Aze kuzà imemyr nehe, aze na'itua'u kwaw imemyr nehe, uzemumikahy putar a'e nehe no. Ta'e ko ywy rehe har upuraraw putar ma'erahy iaiw ma'e a'e wà nehe xe. Wikwahy putar Tupàn a'e teko wanupe a'e nehe. Uzepyk putar wanehe nehe no. 24 Zauxiapekwer a'e wà nehe, uzuka putar amo ko ywy rehe har a'e wà nehe, weraha putar amogwer amo ae ywy rehe a'e wà nehe no, wamuhàmuhàz pà a'e wà nehe no. Na'e Tupàn rehe uzeruzar 'ym ma'e wixe putar taw pe a'e wà nehe kury. Upyropyrog putar tàpuzgwer rehe wà nehe, u'ar tàpuz paw nehe.\\nZezuz uze'eg uzewyr àwàm rehe a'e kury\\n25 Uze'eg wiwi wanupe. — Teko ume'e putar kwarahy rehe zahy rehe zahytata rehe a'e wà nehe, wexak putar amo ae ma'e romo uzeapo mehe a'e wà nehe. — Kwa, uhem etea'i ywy iahykaw, i'i putar uzeupeupe wà nehe. Teko ywy rehe har uzemumikahy putar wà nehe, ukyze putar yryhu ànoànogaw wi wà nehe, 'y penopenogaw wi wà nehe no. 26 Iàkàzym putar teko a'e wà nehe, ma'e wi ukyze haw rehe wà nehe, ma'e uzeapo ma'e ràm hàro mehe wà nehe. Ta'e ma'e ywate har ikàg ma'e a'e wà nehe xe, utyryk putar wenaw wi a'e wà nehe xe. 27 Na'e ihe Awa ta'yr ihe nehe, azexak kar putar teko wanupe a'e 'ar mehe ihe nehe. Ywàkun rehe azur putar nehe, hekàgaw hepuràgaw herur pà nehe. 28 A'e ma'e uzeapo mehe nehe, pepu'àm nehe, peupir peàkàg nehe, ta'e uhem etea'i pepyro àwàm a'e 'ar mehe a'e nehe xe.\\nZezuz upurumu'e ma'ywa 'yw rehe a'e kury\\n29 Na'e umume'u Zezuz ko ma'emume'u haw teko wanupe kury. — Pema'enukwaw ma'ywa 'yw pi her ma'e rehe nehe. 30 Huweramukyr mehe, na'arewahy i'a a'e.\\n31 Nezewegatete agwer ma'e izeapo haw hexak mehe nehe, pekwaw putar Tupàn pureruze'egaw ihem etea'i haw nehe no. 32 Pema'enukwaw ko ma'e rehe nehe. Ko ma'e paw uzeapo putar ko 'ar rehe har wamàno 'ym mehe we a'e nehe. Xo amo zo umàno putar a'e 'ym mehe wà nehe. Amogwer wikuwe putar a'e 'ar mehe wà nehe. 33 Ywak ukàzym putar nehe. Ywy ukàzym putar nehe no. Heze'eg nukàzym pixik kwaw nehe.\\n— Peme'egatu nehe, i'i Zezuz a'e kury\\n34 Uze'eg wiwi teko wanupe. — Peme'egatu penemiapo ràm rehe nehe. Peiko zo umai'u e ma'e romo nehe, peiko zo kàwiahy i'u har romo nehe. Pema'enukwawahy zo ma'e ko ywy rehe har rehe nehe, penemetarer rehe nehe. Ta'e na'arewahy uhem putar a'e 'ar peme a'e nehe xe. 35 Miar uzezuka oho uzepyhykaw pupe tàrityka'i a'e, ta'e nuexak kwaw a'e xe. Nezewegatete teko ywy rehe har upuraraw putar ma'erahy a'e 'ar mehe a'e wà nehe no. 36 Peàrogatu a'e 'ar nehe. Peze'eg Tupàn pe tuweharupi nehe. A'e mehe umur putar ukàgaw peme a'e nehe. A'e mehe napepuraraw kwaw ma'erahy a'e 'ar mehe nehe. Aze peruzar ko heze'eg nehe, pepu'àm putar peho heruwa rupi nehe, amo 'ar mehe nehe. Aiko Awa ta'yr romo ihe.\\n37 A'e 'ar mehe Zezuz upurumu'e iko a'e pe tàpuzuhu pe a'e. 'Aromo hekon a'e pe. Pyhaw uker oho ywytyr Uri tyw her ma'e rehe. 38 Teko paw oho Tàpuzuhu pe pyaze mehe wà, henu pà wà.","num_words":1290,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.264,"stopwords_ratio":0.535,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUT 1\\n1 Ihe Zut ihe, Zezuz Zaneruwihawete hemiruze'eg romo aiko ihe. Aiko Xiak tywyr romo no. Amono kar putar ko hepape peme ihe nehe kury. Pe Tupàn heminozgwer romo peiko pe. Tupàn zaneru peamutar katu a'e. Zezuz Zaneruwihawete uzekaiw katu iko penehe a'e no. 2 Tuwe Tupàn pepuhareko a'e nehe. Tuwe pemupytu'u kar ma'e wi pekyze re a'e nehe no. Tuwe peamutar katu tuwe a'e nehe no.\\nZut uze'eg Tupàn ze'eg 'ym rehe upurumu'e ma'e wanehe a'e kury\\n3 Hemyrypar heremiamutar wà. Tupàn zanepyro putar tatahu wi a'e nehe, zanemuigo kar pà uzepyr tuweharupi nehe. Azypyrog pape iapo pà peme ihe, zanepyro haw rehe ze'egaw imuapyk pà ihe. Na'e hema'enukwaw a'e purumu'e mua'u ma'e wanehe ihe. A'e rupi amono kar putar ko hepape peme ihe kury, pemuzeruzar katu wera'u kar pà ihe kury. Tupàn umur Zezuz zanewe a'e. Zazeruzar hehe. Zaiko hemiruze'eg romo. — Pepytu'u zo pezeruzar ire nehe, a'e peme kury. — Pepytu'u zo heruzar ire nehe, a'e peme kury. 4 Amo awa ur zanepyr a'e wà. Tupàn rehe uzeruzar 'ym ma'e romo wanekon a'e wà. Amogwer nukwaw katu kwaw wazeruzar 'ymaw a'e wà. A'e rupi a'e awa numume'u kwaw Tupàn ze'eg azeharomoete har a'e wà. Hemu'em a'e wà. — Tupàn umunàn zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e a'e, a'e rupi zapuner wyzài ikatu 'ym ma'e iapo wiwi haw rehe zane nehe, i'i mua'u purupe wà. — Pezeruzar zo Zezuz Zaneruwihawete rehe nehe ty wà, i'i mua'u waiko purupe wà. Hemu'em a'e wà. Zezuz Zaneruwihawete a'e, Zanezar romo hekon a'e, zanereruze'egar romo hekon a'e no. Naheta kwaw amo. Tupàn uzepyk putar a'e awa wanehe a'e nehe. Kwehe mehe umume'u wanehe uzepyk àwàm a'e.\\n5 Pekwaw ko ma'e paw rupi. Amume'u wiwi peme kury. Zanezar upyro wemiruze'eg a'e wà, Ezit ywy wi wapyro pà a'e wà. Amo nuzeruzar kwaw hehe wà. A'e rupi Ezit wi wapyro pawire Tupàn uzepyk a'e uzeruzar 'ym ma'e wanehe a'e, wazuka pà a'e. 6 Pema'enukwaw Tupàn heko haw pe har wanehe no. Amo weruzar ize'eg a'e wà. Amo nuweruzar kwaw ize'eg a'e wà. Heruzar 'ymar uhem oho heko haw wi a'e wà. Tupàn uzàpixi kar a'e wà. Omonokatu kar ipytunaw pe wà. A'e pe wanekon ko 'ar rehe wà. Tupàn numuhem kar kwaw a'e wi wà. Amo 'ar mehe nehe, Tupàn uzepyk putar wemiruze'eg 'ym wanehe nehe. A'e 'ar mehe umume'u putar wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e a'e nehe, wanehe uzepyk pà a'e nehe. 7 Pema'enukwaw Xotom tawhu rehe, Komor tawhu rehe no, amo ae taw a'e taw wanuwake har rehe no. A'e taw pe har a'e wà, uzapo ikatu 'ym ma'e a'e wà, a'e Tupàn heko haw pe arer kwehe arer wazàwe a'e wà no. Uzapo ikatu 'ym ma'e wemireko 'ym wapuhe wà, umen 'ym wapuhe wà no. Te awa uzapo ikatu 'ym ma'e oho amo awa wapuhe wà no. Kuzà uzapo iaiw ma'e oho amo kuzà wapuhe wà no. Tupàn weityk tata wanehe a'e. Ukaz paw wà. Ukaz tawhu. Ukaz tawhu pe har wà no. A'e rupi teko ukwaw Tupàn hemiapo kwer wà. Nezewegatete Tupàn uzepyk putar ikatu 'ym ma'e iapo har uzeruzar 'ym ma'e wanehe nehe, wamono kar pà tatahu pupe paw rupi katete nehe.\\n8 Nezewegatete a'e purumu'e mua'u ma'e ko 'ar rehe har a'e wà no, wexak ma'e upuahu pe a'e wà no. — Kwa, xiapo ikatu 'ym ma'e nehe ty wà, ta'e amo uzapo kar kwez ihewe hepuahu pe a'e no xe, i'i mua'u waiko purupe wà. Na'iakatuwawahy kwaw Tupàn rehe wà, na'ipureruzar wer kwaw ize'eg rehe wà. Uze'eg zemueteahy Tupàn hemiruze'eg ywate har wanehe wà no. 9 Te Migew a'e no. Tupàn heko haw pe har wanuwihaw romo hekon a'e. Nuzapo pixik kwaw agwer ma'e. Kwehe mehe uze'eg oho Zurupari pe a'e. Moizez umàno a'e 'ar mehe a'e. Migew ipureraha wer hetekwer rehe. Zurupari ipureraha wer hetekwer rehe a'e no. Migew nuze'eg zemueteahy kwaw Zurupari pe. — Tupàn hezar uzepyk putar nerehe a'e nehe, i'i izupe. Numume'u kwaw amo ma'e izupe. Nuze'eg ahyahy kwaw izupe. Ize'eg awer nuzawy kwaw tuwihaw ikàg ma'e pe ize'egaw a'e. Nuze'eg zemueteahy kwaw hehe. 10 Purumu'e mua'u ma'e ko 'ar rehe har a'e wà, uze'eg zemueteahy wyzài ma'e wemigwaw 'ym rehe wà. Ukwaw ikatu 'ym ma'e iapo haw wà, hehe ima'enukwaw 'ym pà wà. Nuzawy kwaw miar hehaite ma'e wà. Moz ukwaw puruxi'u haw a'e wà. Ni amo numu'e kwaw moz puruxi'u haw rehe a'e wà. Nezewegatete a'e purumu'e ma'e ukwaw ikatu 'ym ma'e iapo haw wà. Ni amo numu'e kwaw ikatu 'ym ma'e iapo haw rehe wà. Tupàn uzepyk putar wanehe nehe, ikatu 'ym ma'e iapo haw hekuzaromo nehe. 11 Azeharomoete Tupàn uzepyk putar wanehe nehe. Kain nuweruzar kwaw Tupàn a'e. A'e purumu'e mua'u ma'e a'e wà no, a'e rupi katete a'e wà no. Màrààw ipurumupytu'u kar wer Zutew wanehe Tupàn ze'eg heruzar ire a'e, ta'e amo umur temetarer izupe a'e xe, wamupytu'u kar haw hekuzaromo a'e xe. A'e purumu'e mua'u ma'e a'e wà no, a'e rupi katete a'e wà no. Kore a'e no, nuweruzar kwaw Tupàn ze'eg kwehe arer a'e no. Nuweruzar kwaw tuwihaw a'e no. A'e purumu'e mua'u ma'e a'e rupi katete a'e wà no. Tupàn uzepyk putar wanehe paw rupi katete a'e nehe no. 12 Tupàn pe mai'u haw rehe pezemono'og mehe, wiko a'e pe pepyr wà no. Na'ikatu kwaw nezewe haw, ta'e numuwete katu kwaw Zezuz a'e wà xe. U'u temi'u tetea'u wà, uka'u pà wà. Xo uzeupe zo upyhyk temi'u wà. Nuzekaiw kwaw amogwer wanehe wà. Ywàkun àmàn 'ym ma'e ài wanekon wà. Ywytu weraha ywàkun wemimutar rupi a'e. Ma'ywa 'yw i'a 'ym ma'e ài wanekon wà no. Te àmàkyr mehe na'i'a kwaw wà. Ma'ywa 'yw ywy wi i'ok pyrer ài wanekon wà. Hapo kwer uxinig tuwe. Nezewegatete a'e purumu'e ma'e wà no. Numume'u kwaw Tupàn ze'eg zanewe wà. Hemu'em zanewe wà. 13 Ykotok uhua'u ma'e ài wanekon wà. Teko nueruze'eg kwaw wà. Ytyzuiwer uzexak kar ykotok 'aromo. Nezewegatete a'e purumu'e mua'u ma'e uzapo ikatu 'ym ma'e oho waiko wà no. Aze mo zahytata wata e ywate, naxikwaw iwer mo zaneho àwàm pyhaw. A'e awa numume'u kwaw Tupàn ze'eg wà. A'e rupi teko nukwaw kwaw heruzar haw wà. Tupàn uzepyk putar a'e purumu'e ma'e wanehe tuweharupi nehe.\\n14 Ànàw upurumuzàg a'e. Ta'yr upurumuzàg a'e no. Hemimino upurumuzàg a'e no. 7 haw nezewe. A'e mehe Enok uzexak kar a'e. Tua'u mehe umume'u ko purumu'e mua'u ma'e wanehe zepyk àwàm a'e. Na'aw ize'eg xe kury. Pexak nehe. Zanezar ur putar nehe, weko haw pe har ikatuahy ma'e tetea'u wanerur pà wà nehe. 15 Umume'u putar teko wanemiapo kwer paw rupi a'e nehe. Uzepyk putar uzehe uzeruzar 'ym ma'e wanehe a'e nehe, ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe a'e nehe. Ta'e ikatu 'ym ma'e tetea'u uzapo a'e wà xe. Ta'e uze'eg zemueteahy tetea'u Tupàn rehe a'e wà xe.\\n16 Tupàn nuzapo kwaw ikatu ma'e ihewe a'e, i'i mua'u waiko izupe wà. — Amogwer uzapo kar xo ikatu 'ym ma'e waiko ihewe a'e wà, a'e rupi azapo ihe, i'i mua'u wà. — Aiko wera'u amogwer wanuwi ihe, i'i waiko wanupe wà. — Nepuràg eteahy ne, nekatuahy ne, i'i waiko amo pe wà. A'e rupi upuner wemiapo putar haw iapo kar haw rehe umyrypar wanupe wà.\\nZut uze'eg màràmàràn ma'e rehe a'e kury\\n17 Pema'enukwaw katu ko ma'e rehe nehe, hemyrypar wà. Zanezar Zezuz Zaneruwihawete hemimono karer a'e wà, umume'u ma'e peme a'e wà. Pema'enukwaw katu waze'eg rehe nehe. 18 Nezewe i'i peme a'e wà. — 'Ar iahykaw rehe har ihem etea'i mehe nehe, teko upuka putar penehe a'e wà nehe. Tupàn rehe uzeruzar 'ym ma'e a'e wà nehe, ipurapo wer putar ikatu 'ym ma'e rehe a'e wà nehe. A'e rupi uzapo putar wà nehe, i'i peme wà. 19 A'e awa a'e wà, pemuzeàmàtyry'ym kar waiko a'e wà. Ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe wà. A'e rupi uzapo wà. Nuwereko kwaw Tupàn Hekwe upy'a pe wà. 20 Hemyrypar heremiamutar wà. Napeiko kwaw wazàwe. Izypy mehe pezeruzar Zezuz rehe. Pezeruzar wiwi wera'u hehe nehe kury. Hehe zanezeruzar haw ikatuahy wera'u. Peze'eg Tupàn pe nehe. Tuwe Hekwe Puràg pepytywà peze'eg mehe a'e nehe. 21 Peiko wiwi Tupàn ipuruamutar haw rehe nehe. Zanezar Zezuz Zaneruwihawete pepuhareko haw rupi, peàro teko haw iahyk 'ym ma'e imur àwàm pezeupe nehe.\\n22 Amo teko uzeruzar wewer zepe hehe. Pepuhareko pe wà nehe. Peze'eg ahyahy zo wanupe nehe. 23 Aze zaneràpuz ukaz nehe, xipyro putar zanepurumuzàmuzàg tata wi zane wà nehe. Nezewegatete pepytywàgatu a'e uzeruzar wewer ma'e pe wà nehe, tatahu wi wapyro pà pe wà nehe. Amo nutyryk kwaw ikatu 'ym ma'e wi wà. Pepuhareko pe wà nehe. Tuwe rihi. Pezapo zo ikatu 'ym ma'e wazàwe nehe. Peikwahy wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e rehe nehe. A'e rupi napezapo kwaw ikatu 'ym ma'e nehe, wazàwe nehe.\\nZuàw uze'egatu Tupàn rehe a'e kury\\n24 Tupàn zanepyro har a'e, umur ukàgaw peme tuweharupi a'e, a'e rupi napezapo kwaw ikatu 'ym ma'e. Penerur putar uwa rupi a'e nehe, ikatu 'ym ma'e iapo 'ymar romo pemuigo kar pà a'e nehe. Pemurywete kar putar a'e 'ar mehe nehe. Ikàg tuwe a'e, ipuràg eteahy no. 25 Pitài zo a'e. Zanepyro ikatu 'ym ma'e wi tatahu wi. Zanererur putar uwa rupi a'e nehe, ta'e Zezuz Zaneruwihawete Zanezar umàno zanerekuzaromo a'e xe. Tuwe teko umuwete katu Tupàn a'e wà nehe. Tuwihawete romo hekon a'e, ikàg wera'u ma'e romo hekon a'e no. Weruze'eg amogwer paw rupi a'e wà. Izypy mehe arer we, ko 'ar rehe no, tuweharupi nehe no, awyzeharupi nehe no. Nupaw pixik kwaw ipureruze'egaw a'e nehe. Azeharomoete. Upaw kwez kury. Zut.","num_words":1528,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.257,"stopwords_ratio":0.479,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XAMUEW 7\\nUmume'u Nàtà uze'eg Tawi pe\\n1 Wiko Tawi tuwihawete romo wàpuzuhu pe kury. Weruze'eg tuwe hemiruze'eg wà. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e upyro Tawi iàmàtyry'ymar wanuwi. 2 Amo 'ar mehe uze'eg Tawi kury, Tupàn ze'eg imume'u har Nàtà her ma'e pe kury. — Exak hereko haw ty. Aiko xe tàpuzuhu ywyràkàxigyw pupe ipyao pyrer pupe ihe. Ikatuahy hereko haw. Nezewe rehe we ximono Tupàn Ze'eg Hyru wyzài tàpuzràn pupe zane, i'i izupe.\\n3 Uwazar Nàtà ize'eg izupe. — Ezapo neremimutar upaw rupi nehe, ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko nerehe we a'e xe, i'i izupe.\\n4 A'e 'ar mehe pyhaw Tupàn uze'eg wà Nàtà pe.\\n5 — Eze'eg eho Tawi heremiruze'eg pe nehe. — Tupàn uzapo kar amo ma'e iko newe a'e, ere izupe nehe. — Ne nereiko kwaw tàpuzuhu hereko àwàm iapo har romo ne nehe. 6 Kwehe mehe apyro Izaew izuapyapyr Ezit ywy wi ihe wà. A'e 'ar henataromo te kutàri naiko kwaw tàpuzuhu pupe ihe. Ata aha teko tuweharupi tàpuzràn pupe hereko pà ihe. 7 Izaew wanupi heata mehe napuranu pixik kwaw wanehe ihe, wanuwihaw heremixamixak kwer wanehe ihe. — Màràzàwe tuwe napezapo kwaw tàpuzuhu ywyrapew pupe ipyao pyr ihewe, na'e pixik kwaw wanupe ihe. 8 Eze'eg eho heremiruze'eg Tawi pe nehe. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikàg wera'u ma'e umume'u ko ma'e newe a'e, ere izupe nehe. — Urumupytu'u kar àràpuhàràn wanehe nezekaiw ire ihe. Urerur wamai'u haw ka'api'i wi ihe. Urumuigo kar heremiaihu Izaew wanuwihawete romo. 9 Wyzài taw pe wyzài ywy rehe neho mehe, aiko nerehe we tuweharupi ihe no. Tuweharupi nekàg wewer ne, ta'e urupyro neàmàtyry'ymar wanuwi ihe xe. Akwaw kar putar nerer teko tetea'u wanupe ihe nehe. Teko ukwaw amogwer tuwihawete waner wà. Ukwaw putar nerer nezewegatete wà nehe no. 10-11 Kwehe mehe aexaexak amo ywy ihe, heremiaihu Izaew izuapyapyr waneko àwàm romo ihe. A'e re amuigo kar xe ihe wà. Ko ywy rehe waneixe awer henataromo amo ae teko hehaite ma'e puruzuka ma'e ur waiko wakutyr wà, waàmàtyry'ym pà wà. Ko 'ar henataromo nuzàmàtyry'ym kwaw wà nehe. Upytu'u putar wà nehe. Ko heze'eg amume'uahy newe kury. Urupyro putar neàmàtyry'ymar paw wanuwi ihe nehe. Amuzàg kar putar teko tetea'u newe nezuapyapyr ràm romo ihe wà nehe no. 12 Nemàno mehe neretekwer neipy wanetekwer wanuwake itym mehe amuigo kar putar amo nera'yr tuwihawete romo ihe nehe no. Ikàg putar a'e nehe. Hemiruze'eg ikàg putar wà nehe. Ikatu putar waneko àwàm nehe. 13 A'e ae uzapo putar heràpuzuhu ihewe a'e nehe. Amuigo kar putar izuapyapyr tuwihawete romo ihe wà nehe, tuweharupi ihe wà nehe. 14 Aiko putar tu romo ihe nehe. Wiko putar hera'yr romo a'e nehe. Aze ta'yr uzapo ikatu 'ym ma'e, tu uzepyk hehe. Aze a'e hera'yr uzapo ikatu 'ym ma'e nehe, azepyk putar hehe nezewegatete ihe nehe no. 15 Azamutar katu ihe nehe. Napytu'u kwaw iamutar katu re nehe. Apytu'u Xau iamutar ire ihe. Nazapo kwaw nezewe nera'yr pe nehe. Apuir Xau wi ihe, ta'e hepurumuigo kar wer nerehe tuwihawete romo hekuzaromo ihe xe. 16 Awyzeharupi heta putar nezuapyapyr newe wà nehe. Nezuapyapyr nupytu'u pixik kwaw teko wanuwihawete romo wiko re wà nehe. Wiko putar wanuwihawete romo awyzeharupi wà nehe, ere Tawi pe nehe, i'i Tupàn Nàtà pe.\\n17 Na'e umume'u Nàtà a'e ma'e Tupàn hemimume'u kwer paw oho Tawi pe a'e kury.\\nUze'egatu Tawi Tupàn pe\\n18 Wixe tuwihawete Tawi Tupàn hàpuzràn pupe kury. Wapyk a'e pe Tupàn pe uze'eg pà. — Hezar tuweharupi wiko ma'e. Nazapo kwaw ikatu ma'e agwer neremiapo kwer iapo kar pà newe ihe. Heànàm a'e wà no, nuzapo kwaw ikatu ma'e a'e wà no. 19 Ikatuahy ma'e tetea'u erezapo ko 'ar 'ym mehe ne. Kutàri eremume'u wi wi amo ae ikatuahy ma'e hezuapyapyr wanupe neremiapo ràm ihewe no. Erexak kar ko ma'e paw ihewe, hezar tuweharupi wiko ma'e. Xo awa romo zo aiko ihe. 20 Naheta kwaw amo ae ma'e newe heremimume'u ràm. Hekwaw katu pe ne. Neremiruze'eg romo aiko ihe. 21 Nepurapo wer a'e ma'e rehe. — Azapo putar tuwe ihe nehe, ere nezeupe. Erekwaw kar ko ma'e ikatuahy ma'e ihewe ne. 22 Azeharomoete nekàg tuwe ne, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. Naheta kwaw amo nezàwenugar wà. Urenu teko nekatu haw imume'u mehe ure. — Xo ne zo ereiko urezar romo ne, i'i wà. — Naheta kwaw amo, i'i wà. 23 Naheta kwaw amo ae teko ywy rehe wà, neremiaihu Izaew wazàwenugar wà. Erepyro paw ne wà, neremiaihu romo wamuigo kar pà ne wà. Erezeapo ikwaw katu pyr romo teko wanupe. Erezapo ikatuahy ma'e purumupytuhegatu kar haw neremiaihu wanupe. Erepyro neremiaihu Ezit ywy wi kwehe mehe ne wà. Eremuhem kar amogwer teko ko ywy wi, watupàn a'ua'u rehe we ne wà. Aze neremiaihu uhem amo ywy pehegwer pe wà, eremuhem kar amogwer teko a'e ywy wi neremiaihu wanenataromo ne wà. 24 O Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. Eremuigo kar Izaew ne wà, neremiaihu romo ne wà. Wiko putar neremiaihu romo awyzeharupi wà nehe. Ereiko putar wazar romo tuweharupi nehe no.\\n25 Eremume'u ikatuahy ma'e ihewe heànàm wanupe neremiapo ràm kwez ne. Emume'u wi wi ihewe kury. A'e re ezapo kar tuwe a'e ma'e neremiapo kàràm nehe. 26 Teko ywy nànànar ukwaw putar nerer wà nehe. — Tupàn ikàg wera'u ma'e wiko Izaew wazar romo a'e, i'i putar newe wà rehe. Tuweharupi eremuigo kar putar amo hezuapyr tuwihawete romo nehe no. 27 Tupàn ikàg wera'u ma'e ne. Izaew wazar ne. Nakyze kwaw newi kury. A'e rupi ainoz ko ma'e teko newe ihe kury. Ta'e erekwaw kar hezuapyapyr tuwihawete romo waneko àwàm ihewe ne kury xe.\\n28 Ereiko urezar romo azeharomoete, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. Eremume'u a'e ma'e ikatuahy ma'e neremiapo ràm ihewe. Awyzeharupi erezapo ma'e ze'eg neremimume'u kwer rupi katete ne. 29 Aenoz putar ko ma'e newe kury. Emono neze'eg hezuapyapyr ràm wanehe nehe. Nezewe mehe erezekaiw katu putar wanehe nehe. Eremume'u a'e ma'e kwez ihewe. Tuwe neze'egatu haw hezuapyapyr wanehe we hekon tuweharupi nehe, i'i Tawi Tupàn pe.","num_words":932,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.233,"stopwords_ratio":0.417,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XAMUEW 15\\nWikwahy Àmixàràw a'e\\n1 A'e ma'e uzeapo re Àmixàràw umuàgà'ym kar amo ywyramawa a'e kury. Umuàgà'ym kar kawaru wà no. Umuàgà'ym 50 awa wenataromo uzàn ma'e romo wà no. 2 Tuweharupi upu'àm izi'itahy. Upyta tawhu hukenaw huwake iahykaw rehe. Aze amo teko uhem amo ma'e tuwihawete Tawi pe imuàgà'ym kar pà wà, Àmixàràw wenoz a'e teko uzeupe wà. Upuranu wanehe. — Ma'e wi pezur, i'i wanupe. — Hezar, aiko amo Izaew ta'yr izuapyapyr wainuromo har romo ihe, i'i a'e teko izupe wà no. 3 Na'e i'i Àmixàràw wanupe. — Tuwihawete umuàgà'ym mo nema'e, aze mo heta henataromo penekuzaromo oho ma'e, i'i wanupe. Naheta kwaw amo. 4 Aze mo aiko pureruze'egar romo xe, a'e mehe mo wyzài teko upuner ma'e imuàgà'ym kar haw rehe ihewe wà. Amuàgà'ym mo a'e ma'e wanupe, i'i Àmixàràw a'e pe uhem ma'e kwer paw wanupe tuweharupi kury.\\n5 Aze amo uhem huwake henataromo uzemumew pà, Àmixàràw upyhyk a'e teko oho wà, iàzuwàn pà wanehe we wà, wazurupyter pà wà no. 6 Uzapo nezewe haw teko Izaew nànàn a'e, aze a'e teko oho ma'erenoz pà tuwihawete Tawi pe wà. Nezewe mehe ikatu Àmixàràw teko Izaew paw wanupe a'e kury. — Ikatu wera'u Tawi wi a'e, i'i teko izupe wà.\\n7 Umumaw 4 kwarahy nezewe haw iapo pà. Amo 'ar mehe uze'eg Àmixàràw oho tuwihawete Tawi pe kury. — Tuwe aha Emerom tawhu pe amo ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe iapo pà ihe kury. Ta'e amume'uahy a'e ma'e iapo àwàm izupe ihe xe. 8 Zezur Xir ywy rehe har pe hereko mehe aze'eg nezewe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe. — Aze hereraha wi pe hereruzewyr pà nehe, Zeruzarez pe nehe, aha putar Emerom pe nemuwete katu pà ihe nehe, a'e Tupàn pe, i'i izupe.\\n9 — Eho nerurywete romo nehe, i'i tuwihawete izupe. A'e rupi oho Àmixàràw Emerom pe kury. 10 Na'e omono kar uze'eg heraha har wà kury, Izaew ta'yr izuapyapyr wanànàn wà kury. — Xi'àm ipy haw henu mehe peze'eg nezewe nehe. — Àmixàràw uzeapo tuwihawete romo Emerom tawhu pe a'e kury, peze teko wanupe nehe.\\n11 200 awa uhem oho Zeruzarez wi wà, Àmixàràw rupi oho pà wà kury. Nukwaw kwaw hemiapo ràm. Oho a'e ma'e ikwaw 'ym pà wà.\\n12 Omono Àmixàràw ma'e iko Tupàn pe Emerom pe kury. A'e ma'e izuka mehe omono kar amo awa Aitopew Zir tawhu pe har ipiaromo wà. Aitopew wiko Tawi heruze'egar romo a'e. Wiko Àmixàràw rehe we kury. A'e rupi Tawi iàmàtyry'ymaw uhua'u wewera'u kury. Tuweharupi amo teko utyryk Tawi wi wà, Àmixàràw rehe we wiko pà wà kury.\\nUzewàhem Tawi Zeruzarez tawhu wi a'e\\n13 Na'e ur amo awa a'e ma'e imume'u pà Tawi pe kury. — Izaew utyryk newi wà kury, Àmixàràw rehe we wiko pà wà kury, i'i izupe.\\n14 Na'e uze'eg Tawi tuwihaw Zeruzarez pe har uzehe we har wanupe kury. — Aze zanezepyro wer Àmixàràw wi nehe, zàzàn tàrityka'i nehe. Zaha na'arewahy. Aze nan kwaw nehe, uhem putar xe zanewe a'e nehe. Zanereityk putar nehe. Uzuka putar tawhu pe har upaw rupi katete wà nehe no, i'i wanupe.\\n15 — He'en pa, i'i izupe wà. — Ure neremiruze'eg ure, uruzapo putar neremimutar upaw rupi ure nehe, i'i izupe wà.\\n16 Na'e uhem tuwihawete wànàm paw wanupi tàpuzuhu pe uma'ereko ma'e paw wanupi kury. Xo 10 hemirekoagaw zo wezar weko haw pe wà, tàpuzuhu rehe wamuzekaiw kar pà wà.\\n17 Tuwihawete wànàm paw wanupi tawhu wi uhem mehe upytu'u tàpuz iahykaw rehe har pe wà. 18 Izupe uma'ereko ma'e paw upu'àm tuwihawete henataromo wà. Na'e zauxiapekwer Kere izuapyapyr wà, Pere izuapyapyr wà no, wata henataromo wà kury. A'e 600 zauxiapekwer Kat tawhu wi Tawi rupi ur ma'e kwer wà no, wata henataromo wà no, uzexak kar pà izupe wà. 19 Na'e i'i Tawi a'e pe har wanuwihaw Itaz her ma'e pe kury. — Màràzàwe tuwe ereho putar urerupi nehe. Ezewyr tuwihawete ipyahu ma'e rehe we nereko pà nehe. Ereiko amo ae ywy rehe arer romo ne. Ereiko muite wi uzàn ma'e kwer romo ne. Muite erezur neywy kwer wi. 20 Xo màràn kwarahy zo eremumaw xe nereko pà. A'e rupi, màràzàwe tuwe ureraha putar hezeupi nehe. Nakwaw kwaw heho àwàm ihe. Ezewyr eho nerehe we har waneraha pà nehe. Tuwe Tupàn neamutar katu nehe. Tuwe wiko nerehe we tuweharupi nehe, i'i Tawi izupe.\\n21 Uwazar Itaz ize'eg izupe. — Heruwihawete. Amume'uahy putar ko ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo ihe nehe kury. Wyzài ywy rehe wyzài taw pe neho mehe aha putar nerupi ihe nehe. Aze hezuka a'e rupi wà nehe, napuir kwaw newi nehe, i'i.\\n22 — Ikatuahy, i'i Tawi. — Eho herenataromo kury. Na'e Itaz oho uzehe we har paw wanenataromo kury, upurumuzàmuzàg wanenataromo no. 23 Tawi wanehe we har waho mehe teko uzai'oahy waiko wà. Wahaw tuwihawete Xenorom yrykaw kury. Awa hehe we har paw wahaw wà no. Oho ywyxiguhu kutyr wà.\\n24 Xaxeto Zanok her ma'e oho wanupi a'e no. Amogwer Erewi izuapyapyr oho wanupi wà no. Weraha Tupàn Ze'eg Hyru oho waiko wà. Erewi umuapyk ze'eg hyru ywy rehe wà. Na'e teko paw uhem tawhu wi wà. Xo a'e re zo upir heraha wà. Amiatar wiko a'e pe a'e no. 25 Na'e uze'eg tuwihawete Zanok pe kury. — Peruzewyr wi Tupàn Ze'eg Hyru heraha tawhu pe nehe. Aze hekatu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe nehe, amo 'ar mehe hemuzewyr kar putar xe a'e nehe. Nezewe mehe apuner putar ize'eg hyru hexak wi haw rehe nehe. Aexak putar hàpuz nehe no, henaw nehe no. 26 Aze nahekatu kwaw izupe nehe, tuwe uzapo wemimutar ihewe nehe, i'i izupe.\\n27 Uze'eg wi wi Zanok pe. — Eme'egatu kury. Eraha nera'yr Aima nehe. Eraha Zonata Amiatar ta'yr nehe no. Pezewyr tawhu pe pezeàmàtyry'ym 'ym pà nehe. 28 A'e pe nereko mehe ihe àro putar pemume'u àwàm ywyxiguhu pe ihe nehe, i'i izupe.\\n29 A'e rupi Zanok weruzewyr Tupàn Ze'eg Hyru heraha Zeruzarez pe Amiatar rupi. Upyta a'e pe wà.\\n30 Uzeupir Tawi ywytyr Uri tyw her ma'e rehe kury. Uzai'o wata mehe. Wata uxapat imunehew 'ym pà. Upyk wàkàg pàn pupe uzemumikahy haw hexak kar pà. Haikweromo oho ma'e paw upyk wàkàg uzai'o pà a'e wà no. 31 — Aitopew utyryk newi Àmixàràw pe oho pà a'e, i'i amo Tawi pe wà. — O Tupàn, Aitopew weruze'eg putar Àmixàràw nehe. Ezawy kar Aitopew ize'eg nehe, pureruze'egaw imume'u mehe nehe. Nezewe mehe eremuaiw putar Àmixàràw hemiapo ràm nehe, i'i Tawi Tupàn pe.\\n32 Ywytyr apyr pe Tupàn imuwete haw pe ihem mehe imyryparete Uzaz her ma'e Aruk zuapyr a'e, uwàxi oho a'e pe a'e. Kamir imu'i pyrer umunehew iko. Heta ywy iàkàg rehe no, ta'e uzemumikahy a'e xe. 33 Uze'eg Tawi izupe. — Eho zo herupi nehe, ta'e nezewe haw iapo haw nahepytywà kwaw nehe xe. 34 Amo ma'e erepuner iapo haw rehe hepytywà pà nehe. Ezawy kar Aitopew pureruze'egaw Àmixàràw imume'u mehe nehe. Tawhu pe nezewyr mehe eze'eg nezewe Àmixàràw pe nehe. — Tuwihawete. Aiko neremiruze'eg romo ihe kury, neru hemiruze'eg romo hereko awer zàwe ihe kury, ere izupe nehe. 35 Zanok a'e, Amiatar a'e no, xaxeto romo wanekon a'e wà. Wiko putar a'e pe wà nehe. Ma'e tuwihawete hàpuzuhu pe nereminu ràm paw eremume'u putar wanupe nehe. 36 Wana'yr Aima Zonata a'e wà, wiko putar a'e pe wà nehe no. Erepuner wyzài ma'e neremigwaw ràm imume'u pà wanupe nehe. Umume'u putar ihewe a'e wà nehe.\\n37 Na'e Tawi imyrypar Uzaz her ma'e oho izuwi tawhu pe kury. Uhem a'e pe Àmixàràw ihem mehe we.","num_words":1171,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.249,"stopwords_ratio":0.435,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XIMOT 2\\nUze'eg Tupàn ze'eg imume'u haw rehe xe a'e kury\\n1 Ne nehe ty hera'yr, nekàg nezeruzar haw rehe Zaneruwihawete Zanepyro har inuromo nehe. 2 Kwehe mehe amume'u heze'eg a'e pe Ew tawhu pe teko wanuwa rupi. Ne nehe no ty, emume'u a'e heze'eg amo awa wanupe nehe, a'e awa neremigwaw katu wanupe nehe, upurumu'e ma'e wanupe nehe, aze ukwaw upurumu'e haw wà nehe. Emume'u kar a'e ze'eg teko wanupe nehe. 3 Erezeruzar hehe ne, a'e rupi aze erepuraraw ma'erahy nehe, ezeagaw zo izuwi nehemaw rehe nehe, ma'erahy ipuraraw paw wi nehe. 4 Zauxiapekwer uma'ereko mehe nuzekaiw kwaw uma'e rehe a'e, ta'e ipurumurywete kar wer weruze'egar rehe a'e xe. A'e rupi ezapo zo neremiapo putar haw nehe. Ezapo Tupàn hemiapo putar haw nehe kury, ta'e nepurumurywete kar wer Tupàn rehe ne no xe. 5 Tupàn ze'eg imume'u har a'e wà, uzeruze'egatu a'e wà. Aze nuzeruze'eg kwaw wà nehe, a'e mehe nupuner kwaw ize'eg imume'u haw rehe wà nehe. 6 Ma'e tymar a'e, aze uma'ereko katu a'e nehe, a'e mehe umai'u putar a'e nehe. Nezewegatete Tupàn ze'eg imume'u har a'e wà no, aze umume'u katu ize'eg oho waiko a'e wà nehe, a'e mehe amogwer uzeruzar ma'e a'e wà, henu har a'e wà, omono putar ma'e izupe a'e wà nehe, omono putar temetarer izupe a'e wà nehe no. 7 Nema'enukwaw katu heze'eg rehe nehe ty. A'e rupi Tupàn nepytywà putar nehe, a'e ze'eg paw ikwaw kar pà newe nehe.\\n8 Nema'enukwaw katu Zezuz Zaneruwihawete rehe nehe. Ukweraw wi umàno re a'e. Tawi hemimino romo hekon. Tupàn ze'eg puràg imume'u mehe, amume'u ko ma'e aha iteko ihe kury, teko wanupe ihe kury. 9 Amume'u Tupàn ze'eg aha teko ihe, a'e rupi apuraraw ma'erahy aha teko ihe kury. Heàpixi a'e wà, puruzuka ma'e kwer ài a'e wà. Aipo ikatu 'ym ma'e iapo har romo aiko ihe. Tupàn ze'eg a'e, nan kwaw nezewe a'e. Teko nuzàpixi kwaw Tupàn ze'eg a'e wà. 10 Tupàn wexaexak amo teko a'e wà. Upyro putar a'e teko a'e wà nehe kury. Ta'e Zaneruwihawete Zezuz umàno wanekuzar romo a'e xe. A'e rupi hemixamixak kwer a'e wà nehe, wiko putar tuweharupi a'e wà nehe, Zezuz ikatu haw ikàgaw hereko pà a'e wà nehe. A'e rupi apuraraw ko ma'erahy teko ko 'ar rehe ihe kury. 11 Ko heze'eg heremimume'u ràm ihe, azeharomoete a'e.\\n— Aze teko zanezuka zanezeruzar haw rehe a'e wà nehe,\\na'e mehe zaiko putar zaha Zaneruwihawete Zezuz ipyr zane nehe.\\n12 Aze xipuraraw ma'erahy zane nehe,\\na'e mehe zaiko putar tuwihaw romo ipyr zane nehe.\\n— Zezuz nuiko kwaw Zanezar romo a'e, aze za'e nehe,\\na'e mehe Zezuz i'i putar zanewe a'e nehe, — Kwa, napeiko kwaw heremiruze'eg romo,\\ni'i putar zanewe nehe.\\n13 Aze nazazeruzar kwaw hehe nehe,\\nuzapo putar tuwe ma'e uze'eg rupi a'e nehe.\\nTa'e nahemu'em pixik kwaw a'e xe.\\nUzapo tuwe wemimume'u kwer a'e.\\nUze'eg Tupàn pe uma'ereko haw rehe xe a'e kury\\n14 Emume'u ko heze'eg nerenu har wanupe nehe. Eze'eg wanupe Tupàn huwa rupi nehe, heze'eg rehe wamuma'enukwaw kar pà nehe. — Pezeàmàtyry'ym zo ze'eze'eg rehe nehe, ere wanupe nehe. Ta'e na'ikatu kwaw nezewe haw Tupàn pe a'e xe. Aze uzeàmàtyry'ym nezewe a'e pe wà nehe, a'e mehe umuaiw putar Tupàn ze'eg henu har a'e pe har wazeruzar haw wà nehe. 15 Ema'ereko katu Tupàn pe nehe. A'e mehe uze'eg putar newe nezewe nehe. — Ne Ximot ne, nekatuahy ne, ta'e eremume'u katu heze'eg eho iko purupe ne xe, i'i putar newe nehe. Aze erema'ereko katu izupe nehe, a'e mehe nanemaranugar kwaw izuwi nehe. — Emume'u katu Tupàn ze'eg azeharomoete har nehe. A'e rupi nanemaranugar kwaw nehe. 16 Aze teko uze'eze'eg e waiko amo ma'e rehe, aze a'e ma'e na'ikatu kwaw Tupàn pe nehe, a'e mehe eze'eg zo eho wanupe nehe. Agwer ma'e umupytu'u kar teko Tupàn ze'eg rehe wazeruzar ire a'e wà. 17 A'e awa upurumu'e Tupàn ze'eg 'ym rehe a'e wà. Wapurumu'e haw nuzawy kwaw amo iperew. Nuzawy kwaw perew awa ro'o imunem kar har. Mokoz upurumu'e ma'e a'e pe wanekon a'e wà kury, nereko haw pe taw pe a'e wà kury. Imenew awa ipy her romo a'e. Pire inugwer her romo a'e no. Nezewe a'e wà. Inem wapurumu'e haw a'e wà. Ta'e umupytu'u kar teko Tupàn ze'eg rehe wazeruzar ire a'e wà xe. 18 Hemu'em nezewe wà. — Tupàn umugweraw kar wi uzeruzar ma'e umàno ma'e kwer kwez paw rupi a'e wà kury, weko haw pe waneraha pà kwez a'e wà kury. Zanerezar tuwe xe ywy rehe a'e, i'i mua'u waiko teko wanupe wà. 19 Nan kwaw pa, aze uzeruzar ma'e ukwaw Tupàn ze'eg azeharomoete har a'e wà nehe, a'e mehe nuzekaiw kwaw agwer upurumu'e mua'u ma'e waze'eg rehe a'e wà nehe. Zanezar ukwaw katu wemiruze'eg a'e wà. Aze awa uze'eg nezewe nehe, — Tupàn hezar romo hekon a'e, aze i'i izupe nehe, a'e mehe upytu'u putar ikatu 'ym ma'e iapo re nehe.\\n20 Aze tàpuz uhua'u a'e, heta tetea'u kawaw a'e pe. Amo kawaw a'e pe har ipyahu a'e, ipuràg eteahy a'e. Heta ita hekuzar katu ma'e or her ma'e a'e kawaw rehe a'e. Omo ae kawaw izemàner a'e, na'ipuràg kwaw a'e. Aze tuwihaw ur tàpuz me nehe, umai'u putar kawaw ipyahu ma'e pupe nehe, kawaw ipuràg ma'e pupe nehe.\\n21 Nezewegatete awa no, aze utyryk ikatu 'ym ma'e wi nehe, a'e mehe nuzawy kwaw kawaw ipuràg ma'e nehe. Izar wereko putar nehe, ta'e ipuràg a'e xe. Nezewegatete a'e awa uzapo Tupàn hemiapo putar haw nehe, ikatu ma'e iapo pà izupe nehe.\\n22 Ne no ty, Ximot. Eiko zo amogwer awa ipyahu ma'e wazàwe nehe, ta'e a'e wà xe, ipurapo wer zepe ikatu 'ym ma'e rehe a'e wà xe. Etyryk ikatu 'ym ma'e wi nehe. Ikatuahy ma'e ezapo eho iko nehe. Ezeruzar katu Tupàn ze'eg rehe nehe. Epuruamutar katu tuwe nehe. Ezàmàtyry'ym zo amogwer wà nehe. Aze teko ipy'a ikatu nehe, nezewe i'i putar Zanezar pe nehe. — O Tupàn ureru ywate har, hepytywà pe ko ma'e iapo mehe nehe, i'i putar izupe nehe. Ihe aze'eg newe, Ximot. — Eiko agwer teko ài ne nehe no, a'e newe.\\n23 Aze teko uze'eg ahyahy uzeupeupe wà nehe, ma'e kwaw 'ymar ài wà nehe, etyryk wanuwi nehe. Eze'eg zo wanupe nehe. Aze ereze'eg wanupe nehe, na'arewahy erezàmàtyry'ym putar ne wà nehe no.\\n24 Ezàmàtyry'ym zo amogwer ne wà nehe, ta'e Zanezar hemiruze'eg romo ereiko ne xe. Epuruamutar katu nehe no. Emu'e katu teko Tupàn ze'eg rehe ne wà nehe no. Aze neremimu'e nuzemu'e katu kwaw wà nehe, epytu'u zo wamu'e re nehe.\\n25 Aze awa upurumu'e Tupàn ze'eg 'ym rehe nehe, a'e mehe ere izupe nehe, — Epurumu'e zo a'e ze'eg rehe nehe ty, ere izupe nehe, iàmàtyry'ym 'ym pà nehe, imuikwahy kar 'ym pà nehe. Aze nezewe erezapo nehe, a'e mehe a'e upurumu'e ma'e uzewyr putar ru'u Tupàn pe nehe. Ukwaw putar ru'u ize'eg azeharomoete har nehe no. 26 Ukwaw wiwi putar ma'e nehe no. Weruzar wiwi putar Tupàn ze'eg nehe no. Uhem putar oho Zurupari mune wi nehe, ta'e Zurupari ipurupyhyk wer zepe hehe a'e xe, wemiapo putar haw iapo kar pà izupe a'e xe.","num_words":1122,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.26,"stopwords_ratio":0.488,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUÀW 20\\n— Weraha hetekwer, i'i Mari Matar pe har a'e kury\\n1 Izi'itahy 'ar ipy mehe ipytun we mehe Mari Matar pe har oho Zezuz itym awer pe a'e kury. Uhem a'e pe. Wexak itakwar izewàpytymawok mehe a'e.\\n2 Uzàn oho imume'u pà Pet pe a'e, ihewe a'e no. — Wenuhem Zanezar hetekwer heraha itakwar wi a'e wà. Ma'e pe weraha wà, i'i urewe.\\n3 — Zaha ty, i'i Pet ihewe. Uruhem oroho itym awer pe ure kury. 4 Uruzàn oroho ure. Heàkwen wera'u Pet wi ihe, a'e rupi ihe ràgypy ahem itakwar pe ihe. Naixe kwaw ipupe. 5-7 Uhem Pet heraikweromo a'e kury. Na'arewahy wixe tupawer pupe a'e. Wexak pàn Zezuz iwàiwàn awer a'e pe tuz mehe. Wexak pàn Zezuz àkàg iwàn awer a'e pe a'e no. A'e pàn nue kwaw inugwer pàn huwake a'e. Uzeapuapuar in xe ràn a'e. 8-9 Na'e aixe tupaw pupe ihe no. Aexak a'e pe tuz 'ymaw ihe. Azeruzar tuwe hehe ihe, hexak mehe ihe.\\n— Azeharomoete ukweraw wi a'e, a'e izupe. Ta'e a'e 'ym mehe nuruzeruzar kwaw ikweraw pàwàm rehe ure xe. Xo a'e pàn hexak ire azeruzar hehe ihe. 10 Na'e uruzewyr oroho urereko haw pe ure kury.\\nZezuz uzexak kar Mari Matar pe har pe a'e kury\\n11 Oho wi Mari Matar pe har tupaw huwake a'e kury. Uzai'o 'àm a'e pe. Uzai'o mehe we uzeamumew itakwar pupe ume'e pà kury.\\n12 Wexak mokoz Tupàn heko haw pe har a'e pe wà. Xigatu wakamir wà. Wapyk in Zezuz tupawer rehe wà. Amo iàkàg rupawer huwake hin a'e. Inugwer ipy rupawer huwake hin a'e no. 13 — Kuzà, i'i izupe wà. — Màràzàwe tuwe erezai'o iko ne, i'i izupe wà. — Ta'e weraha hezar a'e wà 'y. Ma'e pe weraha wà ra'e, i'i kuzà wanupe.\\n14 Na'e Mari uwak amo awa rehe ume'e pà kury. Wexak Zezuz a'e pe. Nukwaw kwaw hexak mehe. 15 — Kuzà, màràzàwe tuwe erezai'o iko ne, i'i izupe. — Mo erekar iko ne, i'i izupe.\\n— Ma'etymaw rehe uzekaiw ma'e ru'u a'e, i'i Mari uzeupe a'e. A'e rupi i'i izupe. — Aze ne heraha arer romo ereiko ne, emume'u tupaw ihewe 'y. Ma'e pe ereraha hetekwer ne. Aze eremume'u ihewe nehe, aha putar hetekwer piaromo ihe nehe 'y, i'i izupe. 16 — Mari, i'i Zezuz izupe. Uwak Mari hehe ume'egatu pà kury. Uze'eg izupe kury.\\n— Hawoni, i'i izupe. (Purumu'e ma'e, i'i izupe.)\\n17 — Epokok zo herehe zàkwà, i'i izupe.\\n— Ta'e naha kwaw ywate heru ipyr ihe rihi xe. Emume'u heze'eg eho herywyr wanupe nehe. — Uzewyr putar oho ywate u ipyr uzar ipyr a'e nehe kury. Penu romo hekon a'e. Pezar romo hekon a'e no, ere eho wanupe nehe zàkwà, i'i izupe.\\n18 A'e rupi Mari Matar pe har umume'u uzar hexak awer wà urewe a'e kury. Umume'u a'e ize'eg awer urewe a'e no.\\nZezuz uzexak kar wemimu'e wanupe a'e kury\\n19 Numig mehe ipytun omogatu mehe uruzemono'og oroho amo tàpuz me ure kury. Uruwàpytym tuwe uken, ta'e urukyze Zutew wanuwihaw wanuwi ure xe. Na'e uhem Zezuz wà uremytepe a'e kury. — Tuwe zeàmàtyry'ym 'ymaw wiko peinuromo a'e nehe, i'i urewe.\\n20 Uze'eg ire wexak kar opo urewe, ukutuk awer upehegwer rehe har hexak kar pà urewe no. Urerurywete hexak mehe ure.\\n— Azeharomoete Zanezar romo hekon a'e, uru'e izupe 21 Na'e i'i wi Zezuz urewe kury.\\n— Tuwe zeàmàtyry'ym 'ymaw wiko peinuromo a'e nehe, i'i urewe. — Heru hemur kar xe a'e. Nezewegatete apomono kar putar amo taw pe ihe nehe, amo ywy rehe ihe nehe no, i'i urewe.\\n22 Nezewe uze'eg ire uzupy urerehe a'e kury. — Herekwe Puràg wixe putar pepy'a pe a'e nehe kury. Wiko putar peinuromo nehe no, i'i urewe. 23 — Aze pemunàn ikatu 'ym ma'e amo teko wanuwi nehe, Tupàn na'ima'enukwaw kwaw wanemiapo kwer rehe a'e nehe. Aze napemunàn kwaw nehe, ima'enukwaw putar wanemiapo kwer rehe nehe. Uzepyk putar wanehe nehe, i'i urewe.\\nZezuz Tume rehe we hekon a'e kury\\n24 Tume a'e, (uzexak kar mokoz ma'e her ma'e a'e), nuiko kwaw a'e pe urepyr Zezuz ihem mehe a'e. Xo Zezuz iho re uhem a'e pe urepyr a'e. 25 — Uruexak Zanezar kwez ure kury, uru'e izupe. I'i Tume urewe. — Aze naexak kwaw izywà awer iperew ipo rehe har ihe nehe, aze namono kwaw hekwà izywà awer ikwar rupi ihe nehe, aze namono kwaw hepo ikutuk awer ipehegwer rehe har rupi ihe nehe, nazeruzar kwaw peze'eg rehe ihe nehe, i'i urewe.\\n26 Na'e 7 'ar pawire uruzemono'og wi amo tàpuz me ure kury. Tume wiko urepyr a'e kury. Uruwàpytym wi uken. Uhem Zezuz urepyr. U'àm uremytepe. — Tuwe zeàmàtyry'ym 'ymaw wiko peinuromo a'e nehe, i'i urewe.\\n27 Na'e i'i Tume pe kury. — Eme'e hepo rehe. Epokok hezywà awer rehe nekwà pupe. Epokok hekutuk awer hepehegwer rehe har rehe no. Epytu'u uzeruzar 'ym ma'e romo nereko re kury. Ezeruzar tuwe herehe nehe kury, i'i izupe.\\n28 — Azeharomoete Tupàn romo ereiko ne. Azeharomoete hezar romo ereiko ne, i'i izupe. 29 I'i Zezuz izupe. — Erezeruzar herehe ne kury, ta'e herexak pe kwez ne kury. Teko tetea'u uzeruzar putar herehe herexak 'ym pà a'e wà nehe. Hurywete putar tuwe a'e wà nehe, i'i izupe.\\nNamume'u kwaw amogwer Zezuz hemiapo kwer a'e, i'i Zuàw a'e kury\\n30 Amo ae ma'e tetea'u Zezuz uzapo a'e, ukàgaw hexak kar pà wemimu'e wanupe a'e. Namume'u kwaw a'e hemiapo kwer peme ihe. Namuapyk kwaw ko pape rehe ihe. 31 Xo ko hemiapo kwer amume'u xe peme ihe. Uhyk peme. Ta'e imugeta mehe pezeruzar putar Zezuz rehe nehe xe. Tuwihawete Purupyro Ma'e romo hekon a'e. Tupàn ta'yr romo hekon a'e no. Aze pezeruzar hehe nehe, peiko putar hemiruze'eg romo nehe. Pemàno re peiko putar peho Tupàn pyr tuweharupi nehe, tatahu pe peho 'ym pà nehe.","num_words":894,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.267,"stopwords_ratio":0.394,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 10\\nZezuz omono kar 72 wemimu'e taw nàn a'e wà kury\\n1 Amo 'ar mehe Zezuz Zanezar a'e, wexaexak amo 72 awa a'e wà. Omono kar mokoz amo taw pe wà, omono kar amo mokoz amo ae taw pe wà no, nezewe omono kar paw rupi wà, taw nànàn wà, wenataromo wà. 2 Wamono kar 'ym mehe we uze'eg wanupe. — Teko ko ywy rehe har a'e wà, nuzawy kwaw aroz ipo'o pyràm ko pe har a'e wà. Naheta tete kwaw ipo'o har wà. Aroz tetea'u ihyk mehe ko zar umur kar uma'ereko ma'e ko pe a'e wà, aroz ipo'o kar pà wanupe a'e wà. Nezewegatete peze'eg Tupàn pe nehe. A'e mehe umur kar putar uze'eg imume'u har xe a'e wà nehe. A'e rupi teko ukwaw putar Tupàn ze'eg puràg a'e wà nehe. Uzeruzar putar hehe wà nehe. 3 Peho nehe ty wà. Na'ikatuahy kwaw peme nehe. Zawaruhu ume'egatu àràpuhàràn wanehe. Nezewegatete teko a'e wà nehe, ume'egatu putar penehe a'e wà nehe. Apomono kar putar zawaruhu zàwenugar wainuromo ihe, àràpuhàràn ài ihe. 4 Peraha zo temetarer hyru nehe, ni ma'e hyru, ni pexapat nehe no. Pepytu'u zo pe rupi nehe, amo pe peze'eg pà nehe. 5 Tàpuz me peixe mehe nehe, peze nezewe nehe. — Tuwe zeàmàtyry'ym 'ymaw upyta 'àg tàpuz me a'e nehe, peze a'e pe har wanupe nehe. 6 Aze awa ikatu ma'e tàpuz me hekon nehe, aze puràmàtyry'ym 'ym ma'e romo hekon a'e nehe, tuwe peze'egatu hehe nehe. — Tuwe Tupàn uzapo ikatu ma'e newe nehe, peze izupe nehe. Aze puràmàtyry'ym ma'e romo hekon a'e nehe, pezo'ok wi peze'egatu haw izuwi nehe. 7 Peiko a'e awa ikatu ma'e hàpuz me nehe, pe'u temi'u peme imur pyràm nehe, ta'e aze teko uma'ereko a'e wà nehe, upuner hekuzar ipyhykaw rehe a'e wà nehe xe. Peker zo amo ae tàpuz me a'e taw pe peneko mehe nehe.\\n8 Aze pehem peho amo taw pe nehe, aze a'e pe har pemuixe kar wà nehe, pe'u temi'u peme imur pyràm nehe. 9 Pemukatu ima'eahy ma'e a'e taw pe har pe wà nehe. — Tupàn pureruze'egaw uhem etea'i peme a'e kury, peze a'e taw pe har wanupe nehe. 10 Aze pehem amo taw pe nehe, aze a'e pe har napemuixe kar kwaw a'e pe wà nehe, peata peho taw mytepe nehe, nezewe peze'eg pà wanupe nehe. 11 — Te ywy ku'i kwer urepy pe har uruityk putar peme ure kury, peze a'e pe har wanupe nehe. Pema'enukwaw katu ko ze'eg rehe nehe. — Uhem etea'i Tupàn pureruze'egaw peme kury, peze wanupe nehe. 12 Amo 'ar mehe nehe, Tupàn uzepyk putar ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe nehe. A'e 'ar mehe uzepyk putar a'e taw pe har wanehe azeharomoete nehe. Kwehe mehe Tupàn uzepyk Xotom taw pe har wanehe a'e wà, ta'e ikatu 'ym ma'e uzapo a'e wà xe. Uzepyk wera'u putar a'e taw pe har wanehe nehe, ta'e napemuixe kar kwaw a'e wà xe.\\nAmo taw pe har nuzeruzar kwaw Zezuz rehe wà\\n13 Uze'eg wi Zezuz wemimu'e wanupe. — Korazi taw pe har wà. Metexaz taw pe har iaiw a'e wà no. Tupàn uzepyk putar wanehe nehe, ta'e na'ipurenu wer kwaw Tupàn pureruze'egaw rehe ze'egaw a'e wà xe. Aze mo azapo agwer purumupytuhegatu kar haw Xir taw pe har wanuwa rupi, Xitom taw pe har wanuwa rupi, a'e mehe mo uzemumikahy mo wemiapo kwer rehe wà, uzewyr mo Tupàn pe wà. 14 Tupàn uzepyk putar Xir pe har wanehe nehe, Xitom pe har wanehe nehe. Tupàn uzepyk wera'u putar tuwe Korazi pe har wanehe nehe, Pexaz pe har wanehe nehe no, ta'e ukwaw katu ize'eg a'e wà xe. Ta'e Xiro pe har a'e wà xe, Xitom pe har a'e wà xe, nukwaw kwaw ize'eg a'e wà xe. 15 Kapanau taw pe har wà no. Izeupir wer zepe ywate. Tupàn weityk putar a'e taw pe har tatahu pe a'e wà nehe.\\n16 Na'e uze'eg wi wemimu'e wanupe kury. — Aze amo uzeapyaka katu peze'eg rehe a'e wà nehe, heze'eg rehe uzeapyaka ma'e romo wanekon a'e wà nehe no. Aze amo nuzekaiw kwaw peze'eg rehe a'e wà nehe, herehe uzekaiw 'ym ma'e romo wanekon a'e wà nehe no. Aze amo nuzekaiw kwaw herehe a'e wà nehe, hemur kar har rehe uzekaiw 'ym ma'e romo wanekon a'e wà nehe no.\\nAkwez 72 hemimu'e uzewyr Zezuz pe a'e wà kury\\n17 (Oho a'e 72 awa taw nàn a'e ywy rehe a'e wà.) Uzewyr Zezuz pe wà kury. Hurywete wà. — Urezar, i'i izupe wà. — Te tekwe ikatu 'ym ma'e weruzar ureze'eg a'e wà, ta'e uruze'eg nerer ikàgaw rupi wanupe ure xe, i'i izupe wà.\\n18 Uwazar Zezuz waze'eg wanupe. — Aexak Zurupari ywak wi i'ar mehe. I'ar awer nuzawy kwaw àmàn iweraw paw a'e. 19 Pezeapyaka katu heze'eg rehe nehe, amono hekàgaw peme. A'e rupi pepuner putar pepyrogaw rehe mozaiw rehe nehe, zawazyr rehe nehe no. Napepi kwaw wà nehe. Pekàg wera'u peàmàtyry'ymar wanuwi nehe. A'e mehe napemyapi kwaw a'e wà nehe. Nupuner kwaw ikatu 'ym ma'e iapo kar haw rehe peme wà nehe. 20 Penurywete zo tekwe ikatu 'ym ma'e peze'eg heruzar haw rehe nehe. Penurywete pener imuapykaw rehe nehe, ta'e Tupàn umuapyk pener upape rehe ywate a'e xe.\\nHurywete Zezuz a'e kury\\n21 A'e 'ar mehe we Tekwe Puràg umurywete kar Zezuz a'e kury. Uze'eg Zezuz u pe kury. — O heru, ywate har ywy rehe har wazar romo ereiko ne. Ma'e kwaw par 'ym ukwaw neze'eg a'e wà kury, ta'e eremume'u wanupe ne xe. Ma'e kwaw par nukwaw kwaw neze'eg a'e wà, ta'e neremume'u kwaw wanupe ne xe. Eremume'u neze'eg ma'e kwaw par 'ym wanupe ne, ta'e nepurumume'u wer hehe wanupe ne xe, ta'e nezewe mehe nerurywete ne xe.\\n22 Ma'e paw wazar romo aiko ihe, teko paw wanuwihaw romo aiko ihe, ta'e hemuigo kar pe nezewe har romo ne xe. Teko nukwaw kwaw nera'yr romo hereko haw a'e wà. Xo ne zo erekwaw ne. Teko nukwaw kwaw heru romo nereko haw a'e wà. Xo ihe zo akwaw ihe. Aze hepurukwaw kar wer hehe amo pe nehe, a'e mehe ukwaw putar a'e wà nehe, i'i Zezuz u pe Tupàn pe. 23 Na'e uze'eg Zezuz wemimu'e wanupe kury. Xo a'e zo wenu ize'eg wà. — Penurywete tuwe kury, ta'e pexak heremiapo kwer tuweharupi kury xe, ta'e peinu heze'eg tuweharupi kury xe. 24 Tupàn ze'eg imume'u har tetea'u a'e wà, tuwihaw tetea'u a'e wà no, ipurexak wer zepe agwer ma'e rehe a'e wà. Nuexak kwaw a'e wà. Pexak a'e ma'e peiko kury. Ipurenu wer zepe agwer ma'e rehe wà no. Nuenu kwaw wà. Xo pe zo peinu kury.\\nZezuz umume'u Xamari ywy rehe har ikatu ma'e hemiapo kwer a'e kury\\n25 Na'e uhem amo awa wà a'e pe ipyr kury. Ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e romo hekon a'e. Uzeagaw zepe Zezuz ize'eg iawy kar pà izupe. (Amuze'eg zemueteahy kar putar Zezuz Tupàn rehe ihe kury, i'i uzeupe.) — Purumu'e ma'e, i'i Zezuz pe. — Aze hereko wer Tupàn pyr tuweharupi nehe, tatahu pe heho 'ym pà nehe, ma'e azapo putar ko 'ar rehe ihe nehe, i'i izupe, hehe upuranu pà. 26 I'i Zezuz izupe. — Ma'in Tupàn ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer a'e, ma'e uzapo kar newe a'e, i'i izupe.\\n27 — Ezamutar katu Tupàn nezar nehe, nepy'a pupe paw rupi nehe, nerekwe rehe paw rupi nehe no, nekàgaw rupi paw rupi nehe no, nema'enukwaw paw rehe paw rupi nehe no. Ezamutar katu nezeake har nehe no, nezeamutar haw ài nehe no.\\n28 Uze'eg Zezuz izupe. — Azeharomoete neze'eg ne, eruzar tuwe a'e ze'eg nehe, a'e mehe ereiko putar Tupàn pyr tuweharupi nehe, i'i izupe.\\n29 Ize'eg na'ikatu kwaw a'e purumu'e ma'e pe a'e, ta'e ukwaw wemiapo kwer a'e xe. (Aze ru'u nuzamutar kwaw uzeake har a'e wà.) A'e rupi upuranu wi Zezuz rehe.\\n— Mon aipo heruwake har romo wanekon wà, i'i izupe.\\n30 Uze'eg Zezuz izupe kury, uma'emume'u pà izupe kury. — Kwehe mehe uzeapo nezewe. Amo awa uhem oho Zeruzarez tawhu wi a'e, Zeriko taw pe wata pà a'e. Na'e amo ma'e rehe imunar ma'e a'e wà, uwàxi a'e awa iata mehe a'e wà. Upyhyk wà, ikamir henuhem pà izuwi wà. Upetepetek wà no. Te umàno etea'i. Na'e uhem oho izuwi wà. 31 Na'e amo xaxeto wata oho a'e pe rupi a'e 'ar mehe a'e. Wexak a'e awa ywy rehe tuz mehe. Ukwaw oho kwe rupi kury, izywyr kury, ipytywà 'ym pà kury. 32 Na'e amo awa wata a'e pe rupi a'e no. Erewi haikwerupi har romo hekon a'e, xaxeto wapytywà har romo hekon a'e. Uhem oho huwake kury, hexak pà kury. Nupytu'u kwaw. Nupytywà kwaw. Oho a'e wi izuwi a'e no, izywyr a'e no.\\n33 Wata amo Xamari ywy rehe har oho a'e pe a'e kury. (Xamari ywy rehe har na'iakatuwawahy kwaw Zutew wanehe a'e wà.) Na'e a'e Xamari ywy rehe har oho a'e awa ipetek pyrer huwake kury, awa umàno etea'i ma'e huwake kury. Hexak mehe upuhareko katu upy'a pe. 34 Uhem huwakea'i. Omono muhàg win inuromo iperew rehe. A'e re uwàuwàn iperew pàn pupe no. Upir imono weimaw ku'az kury. Weraha amo tàpuz me kury, wata ma'e waker haw pe kury. A'e pe uzekaiw hehe. 35 Iku'egwepe omono mokoz temetarer tàtà ma'e hekuzar katu ma'e tàpuz zar pe a'e. — Ezekaiw katu hehe nehe, i'i izupe. — Ko rupi hezewyr mehe nehe, amono putar hekuzar kurer newe nehe, i'i izupe.\\n36 Na'e Zezuz upuranu ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e rehe a'e kury. — Na'iruz awa wexak ma'e rehe imunar ma'e wanemipetepetek kwer a'e wà. Ma'enugar awa na'iruz wanehe arer wiko a'e awa huwake har romo a'e, i'i Zezuz izupe.\\n37 A'e purumu'e ma'e uze'eg Zezuz pe kury. — Akwez ipytywà har a'e, huwake har ài hekon a'e, i'i izupe. — Ezapo ma'e eho iko a'e awa ài ne nehe no, i'i Zezuz izupe kury.\\nZezuz oho mokoz kuzà wapyr a'e kury\\n38 Na'e Zezuz a'e, hemimu'e a'e wà no, wata oho waiko pe rupi a'e wà. Uhem wà amo taw pe wà. Kuzà a'e pe har umuixe kar wàpuz me a'e wà. Mart tàpuz izar her romo a'e. 39 Mari ikypy'yr her romo a'e. (Amo ae Mari a'e.) Wapyk Mari oho Zanezar ipy huwake kury, ipurumu'e haw rehe uzeapyaka katu pà kury. 40 Na'e Mart a'e, nahurywete kwaw a'e, ta'e heta tetea'u ima'ereko haw izupe a'e xe. A'e rupi uze'eg wà Zezuz pe kury. — Hezar, hekypy'yr nahepytywà kwaw hema'ereko mehe a'e. Aipo nerezekaiw kwaw hepytywà 'ymaw rehe ne. Emur kar ihewe nehe. Emuma'ereko kar nehe, i'i Mart Zezuz pe.\\n41 Zanezar Zezuz uze'eg izupe. — Mart, Mart, màràzàwe tuwe erezemumikahy ma'e tetea'u rehe ne, i'i izupe. 42 — Pitài zo ma'e rehe ezekaiw nehe. Mari ukwaw a'e. Uzekaiw katu a'e ma'e rehe a'e. Ni amo nueraha pixik kwaw a'e ma'e izuwi a'e wà nehe, i'i Zezuz izupe, Mart pe.","num_words":1709,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.269,"stopwords_ratio":0.472,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 28\\n1 Umumaw amo zahy a'e pe nezewe wà. Amo 'ar mehe uzemono'og Piri ywy rehe har zauxiapekwer Izaew waàmàtyry'ym pà wà kury. A'e rupi uze'eg Aki Tawi pe. — Ekwaw ko ma'e kury. Ne, neremiruze'eg wà no, pezàmàtyry'ym putar heàmàtyry'ymar pe wà nehe, heruwake pe wà nehe, i'i izupe.\\n2 — Azeharomoete, i'i mua'u Tawi izupe. — Aiko xe nepytywà pà ihe. Apuner ma'e tetea'u iapo haw rehe. Erexak putar heremiapo ràm nehe, i'i Tawi Aki pe. — Ikatu, i'i Aki. — Ereiko putar herehe uzekaiw katu ma'e romo hepyro har romo nehe. Eremumaw putar ne'ar paw nezewe haw romo nereko pà nehe, i'i izupe.\\nXau uze'eg oho ma'e uzeapo ma'e ràm ikwaw par pe a'e\\n3 Umàno Xamuew a'e 'ym mehe a'e. Izaew izuapyapyr paw uzai'o imàno mehe wà. Utym hetekwer Hama tawhu pe wà, izexak kar awer pe wà. A'e 'ym mehe Xau omono kar tekwe ikatu 'ym ma'e pe uze'eg ma'e Izaew waiwy wi wà. Omono kar ma'e uzeapo ma'e ràm ikwaw pyr 'ym kwaw par uiwy wi a'e wà no.\\n4 Zauxiapekwer Piri ywy rehe har uzemono'og uker haw iapo pà Xunez tawhu huwake wà kury. Xau omono'og Izaew wà no, waker haw iapo pà Zimoa ywytyr rehe wà no. 5 Zauxiapekwer Piri ywy rehe har wanexak mehe ukyze tuwe Xau a'e kury. 6 Upuranu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe. — Ma'e azapo putar ihe nehe kury, i'i izupe. Nuwazar kwaw Tupàn izupe. Ni ipyahu haw rehe nuwazar kwaw izupe. Ni ita imomor pyr Uri her ma'e rupi, ni uze'eg imume'u har rupi. 7 Na'e Xau uze'eg wemiruze'eg tuwihaw wanupe kury. — Pekar amo kuzà umàno ma'e kwer pe uze'eg ma'e tekwe ikatu 'ym ma'e pe uze'eg ma'e pe kury. Apuranu putar hehe nehe, i'i wanupe. — Heta amo kuzà nezewe har Enor tawhu pe a'e, i'i izupe wà.\\n8 Na'e Xau umunehew amo ae kamir a'e, amo ae awa hexakaw romo a'e kury. Pyhaw oho mokoz awa uzehe we har wanupi a'e kuzà pe uze'eg pà kury. — Eze'eg awa umàno ma'e kwer pe herekuzaromo nehe. Emume'u kar uzeapo ma'e ràm izupe nehe. Nezewe mehe akwaw putar nehe. Amume'u putar awa umàno ma'e kwer her newe nehe. Ne emuzeupir kar hekwe xe nehe, i'i izupe.\\n9 Uwazar kuzà izupe. — Azeharomoete erekwaw Xau hemiapo kwer ne. Omono kar ma'e uzeapo ma'e ràm ikwaw par Izaew wi a'e wà. Omono kar tekwe pe uze'eg ma'e ko ywy wi a'e wà no. — Màràzàwe tuwe nepurupyhyk wer herehe nezewe hezuka kar pà ne, i'i kuzà Xau pe.\\n10 Na'e umume'uahy Xau amo uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e her rehe kury. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wikuwe ma'e wenu heze'eg iko a'e. Amume'uahy ko ma'e newe kury. Ni amo nuzepyk pixik kwaw nerehe ko ma'e iapo haw hekuzaromo nehe, i'i izupe.\\n11 A'e rupi upuranu kuzà hehe kury. — Mo rehe nepurumuzeupir kar wer iko ne, i'i izupe. — Xamuew aputar ihe, i'i Xau izupe.\\n12 Xamuew hexak mehe kuzà uhapukaz kury, Xau pe uze'eg pà kury. — Màràzàwe tuwe neremu'em ihewe. Ereiko tuwihawete Xau romo ne, i'iahy izupe.\\n13 — Ekyze zo ihewi nehe, i'i tuwihawete. — Ma'e erexak iko, i'i. — Aexak amo tekwe ywy wi izeupir mehe ihe, i'i izupe.\\n14 — Emume'u hexakaw ihewe, i'i Xau izupe. — Awa tua'uhez ma'e uzeupir iko a'e. Uzewàzewàn pànuhu pupe, i'i izupe. A'e rupi Xau ukwaw Xamuew romo heko haw. Wapyk upenàràg rehe uwa imuhyk pà ywy rehe kury.\\n15 Na'e uze'eg Xamuew Xau pe kury. — Màràzàwe tuwe heputupyk ezuwà nezewe ne. Màràzàwe tuwe hemuzewyr kar nezewe, i'i izupe. Uwazar Xau izupe. — Zawaiw katu hereko haw ihewe kury. Piri ywy rehe har heàmàtyry'ym wà a'e wà. Tupàn utyryk ihewi. Nuwazar kwaw heze'eg ihewe, ni nuze'eg kwaw uze'eg imume'u har wanupi, ni hepuahu pe. A'e rupi urenoz xe ihe. Ma'e azapo putar nehe, i'i izupe.\\n16 — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e utyryk newi. Neàmàtyry'ymar romo hekon a'e kury. Màràzàwe tuwe herenoz pe ne. 17 Umume'u Tupàn amo ma'e newe wemiapo ràm. Uzapo kar a'e ma'e ihewe. Azapo ihe. Upyro tuwihawete romo nereko haw newi. Omono amo ae awa pe. Omono Tawi pe. 18 Nereruzar kwaw Tupàn ze'eg. Neremumaw kwaw Amarek izuapyapyr ne wà. Neremumaw kwaw wama'e paw wà. A'e rupi ko 'ar rehe Tupàn uzapo ko ma'e iko newe kury. 19 Nemono putar Piri ywy rehe har wanupe nehe. Omono putar Izaew izuapyapyr Piri ywy rehe har wanupe wà nehe no. Pyhewe ne ereiko putar xe herehe we nehe. Nera'yr wiko putar xe wà nehe no. Tupàn omono putar zauxiapekwer Izaew Piri ywy rehe har wanupe wà nehe no, i'i Xamuew Xau pe.\\n20 A'e 'ar mehe we u'ar Xau ywy rehe u'aw pà. Ta'e ukyze katu Xamuew ze'eg awer henu mehe a'e xe. Na'ikàg kwaw ta'e a'e 'ar mehe numai'u kwaw a'e xe. Ni 'aromo ni pyhaw. 21 Uhem a'e kuzà huwake kury. Wexak ikyze katu haw a'e. — Azezuka tària'i nereminozgwer iapo pà ihe. 22 A'e rupi ainoz putar ma'e newe ihe nehe kury. Ezapo a'e ma'e ihewe nehe. Arur putar temi'u pixika'i newe kury. E'u amo nehe. Nezewe mehe nekàg putar nehe. A'e rupi erepuner putar neata haw rehe nehe, i'i izupe.\\n23 — Nan, i'i Xau izupe. — Na'u kwaw ma'e ihe nehe, i'i. — Emai'u ty, i'i tuwihaw Xau rehe we har izupe wà no. A'e rupi nuenuxi wi kwaw. Upu'àm ywy wi ker haw rehe wapyk pà kury. 24 A'e rupi na'arewahy kuzà uzuka tapi'aka'yr imukyra kar pyrer a'e kury. Upyhyk arozràn imuku'i pyrer no. Uzapo amo typy'ak iapiruru 'ym ma'e no. Umihir no. 25 Na'e omono a'e temi'u Xau henataromo kury, amo tuwihaw wanenataromo no. Umai'u wà kury. A'e 'ar mehe we pyhaw oho a'e wi wà.","num_words":899,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.264,"stopwords_ratio":0.429,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZAKARI 14\\nZanezar wiko ywy paw izar romo\\n1 Uhem iko Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e i'ar kury. A'e 'ar mehe umume'u putar teko ywy nànànar wanemiapo kwer nehe. Uzepyk putar ikatu 'ym ma'e wanehe nehe. Zauxiapekwer upyro putar Zeruzarez tawhu wà nehe. Iàmàtyry'ymar umuza'aza'ak putar ma'e tawhu pe har paw wà nehe, wemixak ràm paw wà nehe. Upyro putar uzeupe wà nehe. 2 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e omono'og putar teko ywy nànànar Zeruzarez iàmàtyry'ym kar pà wanupe wà nehe. Upyro putar tawhu wà nehe. Weraha putar tàpuz me har paw uzeupi wà nehe. Uzapo putar a'e iaiw ma'e kuzàgwer wanupe wà nehe. Weraha putar amo teko a'e pe har weko haw pe wemipyhyk kwer romo wà nehe. Amogwer upuner putar upyta haw rehe Zeruzarez pe wà nehe. 3 A'e re Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uhem putar oho a'e ywy nànànar wàmàtyry'ym pà nehe. Kwehe mehe uzàmàtyry'ym oho wà. Uzàmàtyry'ym wi putar nezewegatete wà nehe no. 4 A'e 'ar mehe upu'àm putar ywytyr Uri tyw her ma'e rehe Zeruzarez huwake kwarahy hemaw kutyr har rehe nehe. Na'e amo ywyàpyznawhu umuza'aza'ak putar Uri tyw ywytyr nehe. Uzypyrog putar kwarahy hemaw pe nehe. Oho putar kwarahy heixe haw pe nehe. Pitài ywytyr ipehegwer utyryk putar kwarahy heixe haw awyze har kutyr nehe. Inugwer ipehegwer utyryk putar kwarahy ihemaw awyze har kutyr nehe. 5 Pezàwehem putar tawhu wi pehem pà a'e ywyàpyznaw rupi nehe. Ywyàpyznaw oho putar Azaw pe nehe. Kwehe mehe Uzi Zuta wanuwihawete romo heko mehe ywy uryryryryzahy a'e. Peipy uzàwehem a'e wi wà. Pezàwehem putar wazàwe nehe. Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hezar ur putar weko haw pe har paw wanupi nehe.\\n6 A'e 'ar henataromo nahuwixàg kwaw nehe. 'Y natàtà kwaw nehe. 7 Na'ipytun pixik kwaw nehe. Heta putar xo 'ar zo nehe. Ta'e kwarahy uhyape katu putar pyhaw nehe xe. Nupytu'u kwaw nehe. Xo Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e zo ukwaw a'e 'ar ihem àwàm a'e.\\n8 A'e 'ar mehe heta putar ytyzuzàmaw 'y katu hereko har wà nehe. 'Y pehegwer uwyryk putar oho Yryhu Umàno Ma'e Kwer her ma'e kutyr nehe. Inugwer pehegwer uwyryk putar oho yryhu Mezitehàn kutyr nehe. Kwarahy nànàn uwyryk putar nehe. Uwyryk putar kwarahy mehe nehe. Uwyryk putar àmàkymehe nehe no. 9 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko putar ywy nànàn wanuwihawete romo nehe. Heta putar xo pitài Tupàn zo nehe. A'e wiko putar Tupàn romo nehe. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e, i'i putar teko paw izupe wà nehe. Naheta kwaw amo nehe.\\n10 Ko ywy paw uzeapo putar ywytyr heta 'ymaw romo nehe. Uzypyrog putar Zema kwarahy heixe haw awyze har kutyr har pe nehe. Oho putar Himon Zeruzarez huwake har pe kwarahy ihemaw awyze har kutyr har pe nehe. Zeruzarez uzeapo putar tawhu aiha katu wera'u ma'e romo ko ywy rehe har nehe. Heta putar teko a'e pe wiko ma'e wà nehe. Ukenawhu Mezàmi her ma'e heta putar wà nehe. Te Ukenawhu Izekanaw her ma'e heta putar wà nehe no. Kwehe mehe — Ukenawhu Kwehe Arer, i'i teko izupe wà. Heta putar teko tàpuzaiha Ananew her ma'e a'e pe wà. Te heta putar teko tuwihawete win iapo haw pe wà no. 11 Zauxiapekwer nuweityk pixik kwaw a'e tawhu wà nehe. A'e pe har wiko putar zauxiapekwer wanuwi ukyze 'ym pà wà nehe, uzeàmàtyry'ym 'ym pà wà nehe.\\n12 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzepyk putar teko Zeruzarez iàmàtyry'ymar paw wanehe nehe. Umur kar putar iaiw ma'e wanupe wano'o kwer i'u har romo wà nehe. Wanekuwe mehe we wano'o ukàzym putar wanuwi nehe. Te waneha te wapeku inem putar wàkàg pupe wà nehe no. 13 A'e 'ar mehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umue'o kar putar wà nehe. Umupytuhegatu kar putar wà nehe no. A'e mehe pitàitàigatu upyhyk putar uzeake har wà nehe, iàmàtyry'ym pà wà nehe. 14 Te Zuta ywy rehe har uzàmàtyry'ym putar Zeruzarez pe har oho wà nehe. Zauxiapekwer weraha putar temetarer a'e ywy wi huwake har rehe paw wà nehe. Itazu or tetea'u, itaxig parat tetea'u no, kamir tetea'u no, topoz tetea'u no. 15 A'e teko wano'o kwer imuaiw har umuaiw putar wàmàtyry'ymar waneimaw wà nehe no. Kawaru wà, kawaràn wà no, kamer wà no, zumen wà no.\\nTeko umuwete katu putar Tupàn Zeruzarez pe wà nehe\\n16 A'e re teko ywy nànànar Zeruzarez iàmàtyry'ym arer wikuwe ma'e a'e wà nehe, oho putar Zeruzarez pe kwarahy nànàn Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e uwihawete romo imuwete katu pà wà nehe. Mynykawhu tàpuzràn her ma'e pe oho putar wà nehe. 17 Aze teko amo ywy rehe har noho kwaw Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e imuwete katu pà wà nehe, a'e mehe nukyr kwaw àmàn a'e ywy rehe nehe. 18 Aze Ezit ywy rehe har noho kwaw tàpuzràn mynykawhu pe wà nehe, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzepyk putar wanehe nehe. Omono kar putar a'e to'o imuaiw har amogwer ywy rehe wà nehe. Omono kar putar Ezit ywy rehe wà nehe no. 19 Nezewe Tupàn uzepyk putar wyzài ywy rehe har tàpuzràn mynykawhu pe oho 'ym ma'e ràm wanehe nehe. Uzepyk putar Ezit ywy rehe har wanehe nezewegatete nehe no.\\n20 A'e 'ar mehe teko umuapyk putar ko ze'eg te kawaru ipu'yr ipupe har rehe a'e wà nehe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe imonokatu pyrer, i'i putar wà nehe. Kawaw ma'ea'yr hapy haw henataromo har ikatuahy Tupàn henataromo wà. A'e 'ar mehe wyzài kawaw tàpuzuhu pupe har ikatuahy putar henataromo nezewegatete wà nehe no. 21 Zeruzarez tawhu pe nehe, Zuta ywy rehe nehe no, teko omonokatu putar kawaw paw Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e pe wà nehe, wamukatu pà henataromo wà nehe. Aze amo teko oho tàpuzuhu pe ma'e izuka pà Tupàn henataromo wà nehe, a'e teko umuin putar ho'o kwer ukawaw pupe wà nehe. A'e 'ar mehe naheta pixik kwaw ni pitài ma'eme'egar Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e hàpuzuhu pe wà nehe.","num_words":929,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.509,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IZYPY MEHE ARER 2\\n1 Nezewe Tupàn umumaw iapo haw a'e kury: ywak, ywy, ywak rehe har wà, ywy rehe har wà. 2 7 haw 'ar mehe Tupàn umumaw ma'e iapo haw upaw rupi katete. Upytu'u uma'ereko re a'e ma'e iapo re. 3 Na'e omono uze'egatu 7 haw 'ar rehe kury. Omonokatu a'e 'ar uzeupe ikatu ma'e romo, ta'e upytu'u a'e 'ar mehe ma'e paw iapo re xe. 4 Nezewe Tupàn uzapo ywak. Nezewe uzapo ywy.\\nMa'etymaw En her ma'e\\n5 Tupàn ywak iapo mehe, ywy iapo mehe, naheta pixik kwaw ni ka'api'i ni ma'e hezuz ma'e a'e 'ar rehe rihi, ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e a'e xe, numugyr kar kwaw àmàn a'e 'ar mehe a'e rihi xe. Naheta kwaw teko ko pe uma'ereko ma'e ywy rehe a'e wà rihi. 6 Ywy wi uhem typyàkwenahy ma'e oho uwyryk pà ywy imuàkym pà. 7 Na'e Tupàn umuapu'a ywy ku'i kwer awa romo iapo pà a'e kury. Nuikuwe kwaw awa a'e rihi. Upy Tupàn awa iapygwar rupi ywytu purumuigo kar ma'e imono pà izupe kury. Nezewe mehe wiko wikuwe ma'e romo a'e kury.\\n8 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzapo ma'etymaw a'e pe kury, En ywy her ma'e rehe kury, ywy kwarahy ihemaw kutyr har rehe kury. Omono wemiapo kwer awa a'e ywy rehe. 9 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umutua'u kar ma'e'yw puràg eteahy ma'e tetea'u paw rupi katu a'e pe kury. I'a katu a'e pe. I'a kwer ikatuahy i'u mehe. Heta amo ma'e'yw purumuigo kar ma'e a'e pe. Amo ae ma'ywa 'yw heta a'e pe no. Aze amo u'u i'a kwer nehe, ukwaw putar ma'e nehe: ikatu ma'e, ikatu 'ym ma'e no.\\n10 En ywy wi uwyryk amo 'y a'e, a'e ma'etymaw imuàkym pà a'e. A'e wi uhem mehe a'e yrykaw uzemuza'aza'ak 4 yrykawhu romo. 11 'Y ipy Pizom her romo a'e. Uwyryk Awira ywy izywyr. Heta ita hekuzar katu ma'e or her ma'e a'e ywy rehe. 12 Or a'e ywy rehe har ikatuahy a'e. Naheta kwaw ywy a'e or inuromo. Heta kàpuhàg zàwenugar a'e pe no. Naheta tetea'u kwaw a'e kàpuhàg. Zawaiw katu agwer kàpuhàg hexakaw. Heta amo ae ita hekuzar katu ma'e a'e pe no. 13 Yrykaw mokoz haw a'e, Ziom her romo a'e. Uwyryk oho Kuxi ywy nànàn. 14 Yrykaw na'iruz haw a'e, Xikire her romo a'e. Uwyryk Axir ywy izywyr kwarahy heixe haw kutyr. Yrykaw zeirugatu haw a'e, Ewparat her romo a'e.\\n15 Na'e Tupàn umuigo kar awa ma'etymaw En her ma'e rehe a'e kury. — Ezekaiw katu hehe nehe, i'i izupe. — Ezapo ma'etymaw xe nehe, i'i izupe. 16 Uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e awa pe, wemiapo kar imume'u pà izupe. — Erepuner ma'e'yw i'a kwer paw i'u haw rehe nehe, i'i izupe. 17 — Xo pitài ma'e'yw i'a kwer zo nere'u kwaw nehe. E'u zo a'e ma'e'a kwer nehe, i'i izupe. A'e ma'e'a ukwaw kar ikatu ma'e purupe a'e, ukwaw kar ikatu 'ym ma'e purupe a'e no, i'i izupe. — Aze ere'u nehe, nereruzar kwaw heze'eg nehe. Aze nereruzar kwaw heze'eg nehe, a'e 'ar mehe we eremàno putar azeharomoete nehe, i'i izupe.\\n18 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg kury. — Na'ikatu kwaw awa a'e zutyka'i heko haw, i'i. — Azapo putar ipytywàgatu har izupe nehe. Wiko putar ipehegwer zàwenugar romo izupe nehe.\\n19 Tupàn ywy iapo pawire kury, uzapo miar hehaite ma'e upaw rupi wà, wiràmiri paw wà no. Weraha wemiapo kwer a'e pe awa pe upaw rupi wà. — Emono waner wanupe upaw rupi nehe, i'i izupe. Omono awa waner wanupe upaw rupi. A'e waner imono pyrer wà, wiko waner azeharomoete har romo wà. 20 Omono her wiràmiri wanupe upaw rupi. Omono her ma'ea'yr tàpuznaw pe har wanupe, miar hehaite ma'e ka'a pe har wanupe no. Naheta kwaw hemireko awa pe a'e rihi. Naheta kwaw ipehegwer zàwenugar izupe.\\n21 Na'e Tupàn umugerete kar a'e awa. Iker mehe o'ok iàrukàgwer izuwi. Umuzeruwyk i'ok awer no. 22 Na'e Tupàn uma'ema'e a'e awa iàrukàgwer a'e, kuzà romo iapo pà a'e. Weraha awa pe kury. 23 Na'e awa i'i uzeupe,\\nIkatuahy tuwe Tupàn hemiapo kwer ihewe kury.\\nKo kuzà a'e, to'o hero'o wi i'ok pyrer romo hekon a'e, i'i uzeupe.\\nKuzà, a'e putar izupe nehe, ta'e Tupàn o'ok awa wi a'e xe.\\n24 A'e rupi ko 'ar rehe awa wezar u a'e wà, wezar uhy a'e wà no, uzemono'og pà wemireko rehe we a'e wà. Pitài teko zàwenugar romo wanekon wà.\\n25 Awa a'e, hemireko a'e no, na'ima'e kwaw wà. Ni kamir ni topoz numunehew kwaw wà. Nezewe rehe we na'imaranugar kwaw uzewi wà.","num_words":710,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.277,"stopwords_ratio":0.428,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg XOPONI 1\\n1 Na'aw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ze'eg Xoponi pe hemimume'u kwer xe a'e kury. Zuzi Amon ta'yr wiko Zuta wanuwihawete romo a'e 'ar mehe. Na'aw Xoponi waipy waner xe wà: Tuwihawete Ezeki umuzàg Amaria. Amari umuzàg Zenari. Zenari umuzàg Kuzi. Kuzi umuzàg Xoponi a'e.\\nTupàn izepyk àwàm 'ar\\n2 Nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Xoponi pe. — Amumaw putar ywy rehe har upaw rupi katete ihe wà nehe. 3 Teko wà, ma'ea'yr wà, miar wà, wiràmiri wà, pira wà. Azepyk putar ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe nehe. Amumaw putar teko paw ihe wà nehe.\\n4 Azepyk putar teko Zuta ywy rehe har wanehe nehe. Azepyk putar Zeruzarez pe har wanehe nehe no. Heta we Ma'aw imuwete haw. Amunàn putar imuwete haw nehe. Teko paw heharaz putar xaxeto tupàn ua'u henataromo ma'ea'yr zuka har wanuwi wà nehe. 5 Amo teko uzeupir wàpuz i'aromo kwarahy zahy zahytata wamuwete katu pà wà. Amumaw putar agwer teko ihe wà nehe. Amo teko hemuwete katu wà. Umume'uahy ma'e wemiapo ràm herer rehe wà. Nezewe rehe we umume'uahy wemiapo ràm tupàn a'ua'u Morok her rehe wà no. Amumaw putar a'e teko ihe wà nehe no. 6 Amumaw putar ihewi utyryk ma'e kwer paw wà nehe. A'e teko nuekar kwaw hepurupytywà haw wà. Na'ipureruzar wer kwaw heze'eg rehe wà no, i'i Tupàn.\\n7 Uhem putar amo 'ar nehe. A'e 'ar mehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Zanezar umume'u putar wemiaihu wanemiapo kwer nehe. A'e rupi peze'eg zo henataromo nehe kury. Uzuka putar wemiaihu ma'ea'yr tupàn a'ua'u wanenataromo wà nehe. Wenoz wàmàtyry'ymar wà. — Hepytywà pe heremiaihu wazuka mehe nehe, i'i iko wanupe. 8 Nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. — A'e 'ar mehe nehe, azepyk putar tuwihaw wanehe nehe. Azepyk putar tuwihawete ta'yr wanehe nehe no. Azepyk putar tupàn a'ua'u wamuwete har wanehe nehe no. 9 Amo teko umuwete katu tupàn a'ua'u wà. Amo teko hemuwete katu wà. Wamuwete haw nuzawy kwaw a'e tupàn a'ua'u wamuwete haw wà. Azepyk putar nezewe hemuwete katu har wanehe nehe. Amo teko imunar ma'e tetea'u rehe wà. Amo uzuka amo teko wama'e ipyro pà wanuwi wà. A'e teko omono'og a'e ma'e paw wazar tupàn a'ua'u hàpuzuhu imynehem kar pà wà. Azepyk putar a'e teko wanehe ihe nehe no.\\n10 A'e 'ar mehe teko heiheihem putar uma'eahy haw ipuraraw mehe wà nehe, tawhu Zeruzarez hukenawhu Pira her ma'e huwake wà nehe. Teko Zeruzarez ipehegwer ipyahu ma'e pe har heiheihem putar uzepyro haw henoz pà wà nehe. Ywytyr rehe wenu putar teko waneiheihem wà nehe, ta'e naheta kwaw wapyro àwàm wanupe nehe xe. 11 Pezai'o nehe, tawhu ywytyr ipy pe har wà. Ta'e ma'eme'egar paw umàno putar wà nehe xe.\\n12 A'e 'ar mehe nehe, apyhyk putar tatainy Zeruzarez tawhu rehe heme'egatu pà nehe. Azepyk putar hurywete ma'e paw wanehe nehe. Azepyk putar ma'erahy ipuraraw 'ymar wanehe nehe no. Amo uze'eg waiko uzehezehe wà. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nuzapo kwaw ma'e a'e nehe. Nupyro kwaw teko wà nehe. Nuzepyk kwaw wanehe nehe, i'i waiko wà. Azepyk putar a'e teko wanehe ihe nehe no. 13 Zauxiapekwer weraha putar wama'e wà nehe. Umuaiw putar wanàpuz wà nehe no. Na'e uzapo wi putar amo wàpuz wà nehe. Nuiko kwaw a'e wàpuz pupe wà nehe. Uzapo putar uwà tyw wà nehe. Nu'u kwaw win a'e pe har iapo pyràm wà nehe.\\n14 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e i'aruhu na'iàrew kwaw nehe. Na'arewahy ur iko. Iaiw putar a'e 'ar nehe. Te zauxiapekwer ikàg wera'u ma'e ukyze 'ym ma'e heiheihem putar ukyze pà a'e wà nehe. 15 Tupàn wexak kar putar wikwahy haw a'e 'ar mehe nehe. Teko upuraraw putar ma'erahy a'e mehe wà nehe no. Ukyze katu putar wà nehe. Ipytun putar a'e 'ar mehe nehe. Kwarahy nuhyape katu kwaw a'e mehe nehe. Heta putar ywàkun tetea'u nehe. Ipuhuz katu putar ipihun putar ywàkun nehe. 16 Zauxiapekwer upy putar uxi'àm wà nehe. Zauxiapekwer uhapukaz putar tawhu iàmàtyry'ym pà wà nehe. Heta pàrirogaw aiha katu ma'e a'e tawhu izywyr. Heta tàpuz aiha katu ma'e ma'e rehe ume'egatu haw a'e pe no.\\n17 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg nezewe kury. — Amu'ar kar putar iaiw ma'e tetea'u teko wanehe ihe nehe. A'e mehe wata e putar ko rupi wà nehe, kwe rupi wà nehe no, hehàpyhà 'ym ma'e ài wà nehe. A'e teko uzapo ikatu 'ym ma'e herenataromo wà, heze'eg heruzar 'ym pà wà. A'e rupi azakook kar putar wanuwykwer 'y ài ihe nehe. Amo weityk putar wanetekwer ity imono'ogaw pe wà nehe.\\n18 A'e 'ar mehe aze heta parat teko wanupe nehe, aze heta or wanupe nehe, wanemetarer nupyro kwaw a'e teko Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikwahy haw wi wà nehe. Ikwahy haw nuzawy kwaw tata. Wapy ywy nànàn. Ukaz paw putar wà nehe. Ni amo nuhem kwaw izuwi wà nehe. Ta'e Tupàn umumaw putar teko ywy rehe har paw na'arewahy pitài 'ar mehe wà nehe xe.","num_words":779,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.517,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ROM 16\\nPawru omono kar uze'eg umyrypar wanupe kury\\n1 Amono kar putar amo kuzà pepyr ihe nehe kury. Pew her romo a'e. Xekerez taw pe har romo hekon a'e. Uzeruzar ma'e wanehe uzekaiw ma'e romo hekon a'e pe a'e. 2 Pezeruzar Zezuz rehe pe. Uzeruzar hehe a'e no. A'e rupi pemuixe kar pezemono'ogaw pe Zanezar her rehe nehe, ta'e uzeruzar ma'e paw uzapo nezewe a'e wà xe. Pepytywà nehe, aze uputar a'e nehe, ta'e upytywà amogwer uzeruzar ma'e tetea'u a'e wà no xe. Hepytywà a'e no xe.\\n3 — Nekatu pa, nekatu pa, a'e Pirixi pe ihe, Ak pe ihe no. Ta'e uma'ereko waiko Zaneruwihawete Zezuz pe a'e wà no xe. Wikuwe pepyr a'e wà kury. 4 Amo 'ar mehe teko ipuruzuka wer herehe a'e wà. Hepytywà Pirixi, Ak a'e 'ar mehe a'e wà. Umàno etea'i hepytywà mehe wà. A'e rupi hema'enukwaw katu wanehe ihe kury. Uzeruzar ma'e zutew 'ym a'e wà no, ima'enukwaw hehe a'e wà no, ta'e hepyro hemàno haw wi a'e 'ar mehe a'e wà xe. 5 Amono kar heze'eg amogwer uzeruzar ma'e wanupe no, Pirixi Ak wanàpuz me uzemono'og ma'e wanupe no. Heze'eg amono kar hemyrypar Epen pe no. A'e ràgypy uzeruzar Zaneruwihawete rehe Az ywy rehe har wanenataromo a'e.\\n6 Heze'eg amono kar Mari pe no. Uma'ereko katu iko a'e, ikatu ma'e iapo pà peme a'e. 7 Amono kar heze'eg Ànàron pe no, Zun pe no. Zutew romo wanekon ihe ài a'e wà. Zemunehepaw pe wanekon hepyr wà. Amogwer Zezuz hemimono karer a'e wà, ukwaw katu Ànàron a'e wà, ukwaw katu Zun a'e wà no. Uzeruzar Zezuz rehe herenataromo a'e wà.\\n8 Amono kar heze'eg Àmiri pe no. Hemyrypar romo hekon Zanezar rehe a'e.\\n9 Amono kar heze'eg Urupàn pe no. Ureinuromo Zaneruwihawete pe uma'ereko ma'e romo hekon a'e. Amono kar heze'eg Etak pe no, 10 Aper pe no. Aper a'e, wexak kar tuwe Zaneruwihawete rehe uzeruzar haw iko zanewe a'e. Amono kar heze'eg Arito iànàm wanupe no. 11 Amono kar heze'eg Eroxiàw pe no. Zutew romo hekon ihe ài a'e. Amono kar heze'eg Naraxi iànàm wanupe no.\\n12 Amono kar heze'eg Xiripen pe no, Xiripoz pe no. Zanezar pe uma'ereko ma'e romo wanekon a'e wà no. Amono kar heze'eg hemyrypar Pez pe no. Uma'ereko tuwe iko Zanezar pe a'e. 13 Amono kar heze'eg Hu pe no. Zanezar pe uma'ereko ma'e romo hekon azeharomoete a'e. Amono kar heze'eg ihy pe no. Hehy ài hekon ihewe.\\n14 Amono kar heze'eg Àzin pe no, Perekon pe no, Er pe no, Pa pe no, Herema pe no. Amono kar heze'eg wapyr har uzeruzar ma'e nànàn no. 15 Amono kar heze'eg Piro pe no, Zut pe no, Nerew pe no, heinyr pe no, Urim pe no. Amono kar heze'eg wapyr har nànàn no, Tupàn hemiruze'eg nànàn no.\\n16 Pezeàzuwàzuwàn puruamutar haw rupi nehe, — Nekatu pa, nekatu ma, peze pà pezeupeupe kury. Zaneruwihawete rehe uzeruzar ma'e a'e wà, taw nànànar ywy nànànar a'e wà, omono uze'eg peme a'e wà no, — Pekatu pa, pekatu ma, i'i peme wà.\\nPawru uzapo kar amo ma'e Hom pe har wanupe kury\\n17 Herywyr wà, pezemupy'a katu teko wanehe nehe. Aze pemuze'eg ahyahy kar pezeupeupe a'e wà nehe, aze pemuza'aza'ak pezewizewi a'e wà nehe, aze umuaiw pezeruzar haw a'e wà nehe, aze nupurumu'e kwaw ze'eg heremimume'u kwer rehe a'e wà nehe, a'e mehe petyryk wanuwi nehe. Peruzar zo waze'eg nehe. 18 Agwer teko nuzapo kwaw Zaneruwihawete hemiapo putar haw a'e wà. Uzapo wemiapo putar haw oho waiko wà. Puràg eteahy mua'u waze'eg wà. Uze'eg katuahy mua'u putar oho penehe wà nehe. Uzeruzar ma'e a'e wà, aze nukwaw katu kwaw Tupàn ze'eg a'e wà nehe, a'e mehe nukwaw kwaw hemu'em ma'e romo waneko haw a'e wà nehe. 19 Teko tetea'u wenu Tupàn ze'eg puràg rehe pezeruzar katu haw a'e wà. A'e rupi herurywete penehe ihe. Pekwaw ikatu ma'e iapo haw nehe. Pekwaw zo ikatu 'ym ma'e iapo haw nehe. Pekwaw katu ikatu 'ym ma'e iapo 'ymaw nehe. 20 Tupàn zanemurywete kar har a'e, ma'e wi zanekyze re zanemupytu'u kar har a'e, na'arewahy umumaw putar Zurupari ikàgaw a'e nehe. Tuwe Zezuz Zanezar uzapo ikatuahy ma'e peme a'e nehe.\\n21 Ximot a'e, herupi uma'ereko ma'e a'e, omono kar uze'eg peme a'e no. Iruz, Zàxàw, Xozi. Zutew romo wanekon ihe ài a'e wà no, omono kar uze'eg peme a'e wà no.\\n22 Ihe Ter ihe, amuapyk ko Pawru ze'eg kwez ko pape rehe ihe. Amono kar heze'eg peme ihe no.\\n23 Ihe Pawru ihe, Kaz hàpuz me aiko ihe, ko ze'eg imuapyk kar mehe ihe. Uzeruzar ma'e xe har uzemono'og waiko hàpuz me a'e wà. Kaz omono kar uze'eg peme a'e no. Era a'e no, omono kar uze'eg peme a'e no. Taw pe har wanuwihaw wanemetarer imono'ogar romo hekon a'e. Zanerywyr Kwa a'e, omono kar uze'eg peme a'e no. 24 Zezuz Zaneruwihawete Zanezar a'e, tuwe pepuhareko paw rupi a'e nehe kury.\\nTupàn ikatu haw imume'u haw\\n25 Ximume'u Tupàn ikàgaw ipuràgaw izupe nehe, teko wanupe nehe no. Upuner pemukàgaw rehe a'e nehe, uze'eg rehe pezeruzar mehe a'e nehe, a'e ze'eg puràg peme heremimume'u kwer rehe pezeruzar mehe a'e nehe. Zezuz Zaneruwihawete rehe ze'egaw amume'u purupe ihe. Kwehe mehe Tupàn uzumim a'e ze'eg puruwi a'e. Numume'u kar kwaw purupe. Ko 'ar rehe Tupàn ukwaw kar a'e ze'eg iko purupe kury. 26 A'e ze'eg azeharomoete a'e. Ko 'ar rehe teko ukwaw putar a'e wà nehe kury. Kwehe mehe Tupàn ze'eg imume'u har a'e wà, umume'u a'e ze'eg purupe a'e wà, imuapyk pà pape rehe a'e wà. Teko nuenu katu kwaw imugeta mehe a'e wà. Ko 'ar rehe aze teko umugeta wà nehe, ukwaw katu putar wà nehe. Ta'e Tupàn awyzeharupi har a'e kury xe, umume'u kar teko nànàn a'e kury xe. A'e rupi aze amo izeruzar wer hehe a'e wà nehe, aze ipureruzar wer hehe a'e wà nehe, upuner hehe uzeruzar haw rehe a'e wà nehe kury, upuner heruzar haw rehe a'e wà nehe no.\\n27 Tupàn a'e, pitài zo a'e. Naheta kwaw amo. A'e zutyka'i ukwaw katu ma'e paw rupi. Umur e Zezuz Zaneruwihawete zanewe. A'e rupi, tuwe ximume'u ikàgaw ipuràgaw izupe nehe, teko nànàn nehe no, tuweharupi nehe, awyzeharupi nehe. Azeharomoete. Upaw kwez kury. Pawru.","num_words":988,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.258,"stopwords_ratio":0.483,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ROM 6\\nZaiko Zaneruwihawete inuromo\\n1 Tupàn zanepuhareko a'e, a'e rupi uzapo ikatu ma'e iko zanewe a'e. Aipo xiapo wi wi putar ikatu 'ym ma'e zane nehe, Tupàn purupuhareko haw hexak kar pà teko wanupe zane nehe. 2 Nan kwaw nezewe. Ta'e zamàno ikatu 'ygwer pupe zanereko mehe zane xe. Aipo zaiko wiwi putar hehe nehe. 3 Pekwaw tuwe ko ma'e. Zazemuzahazahak kar zane, ta'e Zezuz Zaneruwihawete nezewe uzapo kar zanewe a'e xe. Zanezemuzahazahak kar mehe zazemono'ono'og inuromo zane. A'e rupi zaiko putar ipyr tuweharupi nehe, tatahu pe zaneho 'ym pà nehe, ta'e umàno zanerekuzaromo a'e xe.\\n4 Zanemuzahazahakaw a'e, nuzawy kwaw Zezuz Zaneruwihawete imàno awer a'e, nuzawy kwaw itym awer a'e. Umàno zanerehe a'e. Tupàn ikàg tuwe a'e, a'e rupi umugweraw kar wa'yr imàno re a'e. Nezewegatete zanepytywàgatu putar nehe no. A'e rupi zapuner ikatu 'ym ma'e wi zanetyrykaw rehe nehe no. Nezewegatete zanemugweraw putar a'e nehe no, uzepyr zanemuigo kar pà tuweharupi a'e nehe no.\\n5 Zanepyro Zezuz a'e, ta'e umàno zanerehe a'e xe. Zakweraw putar izàwe nehe no, zanezemono'ono'og pà inuromo nehe no. 6 Xikwaw katu ko ma'e zane. Kwehe mehe ikatu 'ym ma'e xiapo zaiko. Zezuz Zaneruwihawete umàno ywyra kanetar rehe a'e. A'e rupi zapuner ikatu 'ym ma'e iapo re zanepytu'u haw rehe kury. A'e rupi ikatu 'ym ma'e iapo haw nuiko kwaw Zanezar romo a'e nehe kury. 7 Aze teko umàno a'e wà nehe, a'e mehe nupuner kwaw ikatu 'ym ma'e iapo haw rehe a'e wà nehe. Ta'e umàno ma'e kwer nuzapo pixik kwaw ma'e a'e wà xe. Zezuz umàno zanerehe a'e, a'e rupi ni amo nupuner kwaw ikatu 'ym ma'e iapo kar haw rehe zanewe a'e wà nehe kury. 8 Aze Zaneruwihawete inuromo umàno ma'e kwer romo zaiko, a'e rupi zazeruzar hehe zanekweraw pàwàm rehe no. 9 Tupàn umugweraw kar Zaneruwihawete imàno re a'e. Numàno wi pixik kwaw nehe. Ta'e ikàg wera'u màno haw wi a'e xe. Xikwaw imàno 'ym àwàm zane. 10 Umàno zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e rehe a'e, zaneremiapo ràm rehe a'e no. Pitài haw zo umàno. Numàno wi pixik kwaw nehe kury. Wikuwe kury, Tupàn ikàgaw hexak kar pà purupe kury, hemiapo putar haw iapo pà kury. 11 Nezewe peze pezeupeupe nehe no. — Ikatu 'ym ma'e wi zanepyro a'e. A'e rupi zapuner ikatu 'ym ma'e iapo re zanepytu'u haw rehe zane nehe kury, peze peiko pezeupe nehe kury. — Zaikuwe wi Tupàn inuromo zane. Xiapo hemiapo putar haw. Zaneruwihawete Zezuz inuromo zazemono'ono'og nezewe mehe.\\n12 Pezewyr zo ikatu 'ym ma'e iapo haw kutyr nehe. Pezypyrog wi zo ikatu 'ym ma'e iapo pà nehe. Pepurapo wer zo ikatu 'ym ma'e rehe nehe. Aze pepurapo wer hehe nehe, pezapo zo nehe. 13 Pepurapo wer zo ni pitài ikatu 'ym ma'e rehe nehe. Pezapo zo ni pitài ikatu 'ym ma'e nehe. Pezemono Tupàn pe nehe. Ta'e umàno ma'e kwer imugweraw pyrer ài peiko xe. Pezemono tuwe izupe nehe. A'e rupi uzapo kar putar wemiapo putar haw ikatuahy ma'e peme a'e nehe kury. 14 Tuwe ikatu 'ym ma'e iapo haw nuiko kwaw pezar ài a'e nehe. Ta'e Tupàn zanepuhareko katu a'e xe, zanemukatu pà a'e xe. A'e rupi ni'i kwaw nezewe zanewe nehe. — Naperuzar kwaw ze'eg kwehe arer, a'e rupi azepyk putar penehe ihe nehe kury, ni'i kwaw zanewe nehe, ta'e zanepuhareko katu a'e xe.\\nIkatu 'ygwer iapo kar har Zanezar romo hekon kwehe mehe a'e\\n15 A'e rupi apuranu wi putar penehe ihe kury. — Tupàn nuzepyk kwaw zanerehe a'e nehe. Aipo xiapo wi putar ikatu 'ym ma'e zaha zaiko zane nehe kury, a'e peme kury. Nan kwaw pa. 16 Pekwaw katu ko ma'e. Aze pezemono pezar pe nehe, pezapo putar hemiapo putar haw nehe, napepuner kwaw pehemaw rehe izuwi nehe. Aze ikatu 'ym ma'e iapo haw uzeapo teko izar romo a'e nehe, a'e mehe a'e teko oho putar tatahu pe a'e nehe. Aze Tupàn a'e teko izar romo hekon a'e nehe, a'e mehe a'e teko uzapo putar hemiapo putar haw a'e nehe, uzemuawyze kar pà izupe nehe. 17 Tupàn ikatuahy zanewe a'e. A'e rupi ximume'u ikatu haw izupe nehe. Amo 'ar rehe ikatu 'ym ma'e iapo haw uzeapo pezar romo a'e. Ko 'ar rehe peho tuwe peiko ze'eg azeharomoete har rupi kury. Peruzar a'e ze'eg peneminu kwer kury. 18 Ikatu 'ygwer wi henuhem pyrer romo peneko mehe Tupàn pemuigo kar uzeupe uma'ereko ma'e romo a'e, ikatu ma'e iapo kar pà peme a'e. 19 Aze'eg teko nezewe peme ihe, ze'eg zawaiw katu 'ym ma'e imume'u pà peme ihe, ta'e napekwaw katu kwaw Tupàn hemiapo putar haw pe xe, ta'e ikatu 'ym ma'e penemiapo kwer nukwaw kar kwaw hemiapo putar haw peme a'e xe. Amo 'ar rehe pezapo wyzài ikatu 'ym ma'e peho peiko. Ko 'ar rehe pezapo wyzài ikatuahy ma'e peho peiko nehe kury, pezemono pà azeharomoete Tupàn pe nehe kury, hemiapo putar haw iapo pà nehe kury.\\n20 Ikatu 'ym ma'e iapo haw pezar romo izeapo mehe, napezapo kwaw ikatu ma'e pe, Tupàn hemimutar rupi pe. 21 Ikatu 'ym ma'e penemiapo kwer a'e 'ar mehe arer a'e, aipo ikatu peme a'e. Nan kwaw pa. Penemiapo kwer rehe pema'enukwaw mehe pemaranugar Tupàn wi kury. Ikatu 'ym ma'e iapo har umàno putar a'e wà nehe. 22 Ko 'ar rehe Tupàn pepyro peneruwà pezar kwehe arer wi kury, ikatu 'ym ma'e wi kury. Tupàn pezar romo hekon kury. A'e rupi pezapo putar pezar pyahu ma'e hemiapo putar haw nehe kury. Iahykaw rehe peiko putar ipyr tuweharupi nehe. 23 Aze teko uzapo ikatu 'ym ma'e a'e wà nehe, Tupàn uzepyk putar wanehe a'e nehe, wanemiapo kwer imekuzar pà a'e nehe. Omono kar putar a'e teko muite uzewi wà nehe, ma'erahy ipuraraw kar pà wanupe azeharomoete wà nehe. Nupytu'u kwaw ipuraraw ire wà nehe. — Umàno putar wà nehe, za'e wanupe. Ta'e waneko àwàm nuzawy kwaw wamàno haw a'e 'ar mehe xe. Aze teko uzeruzar Zaneruwihawete Zezuz Zanezar rehe wà nehe, uzemono'ono'og putar inuromo wà nehe. Wiko putar tuweharupi ipyr wà nehe. Tupàn umuigo kar putar a'e teko uzepyr a'e wà nehe, ta'e Zezuz umekuzar wanemiapo kwer a'e xe, umàno mehe a'e xe.","num_words":970,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.463,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg WANEMIAPO KWER 2\\nUhem Tekwe Puràg wà a'e kury\\n1 Uhem amo mai'u haw 'ar kury. — Penteko, i'i a'e 'ar pe waze'eg rupi wà. (50 haw 'ar, za'e zaneze'eg rupi.) Uzemono'og uzeruzar ma'e paw rupi katete wà, amo tàpuz me wà. 2 Tàrityka'i wenu wànoànog ma'e ywytuaiw zàwenugar wà. Ywak wi tur a'e. Umynehem tàpuz wà a'e kury, a'e pe waneko mehe a'e kury. 3 Wexak amo ma'e tata zàwenugar a'e wà no. Wezyw wà a'e pe wanupe, uzemuza'aza'ak pà wàkàg wa'aromo pitàitàigatu. 4 Tekwe Puràg uhem wà wapyr paw rupi katete a'e. Wixe wapy'a pe a'e, wamynehemar ài tur a'e. Umuze'eg kar wyzài ze'eg rupi a'e wà no, amo ae ywy rehe har ze'eg rupi a'e wà no.\\n5 A'e 'ar rehe zutew a'e wà, ywy nànànar a'e wà, uzekytyar wà Zeruzarez tawhu pe a'e wà. Tupàn hemiruze'egete romo wanekon wà. 6 A'e zutew amo ae ywy rehe har wenu a'e ma'e iànoànog mehe wà. Uzemono'og wà wà.\\n— Màràzàwe tuwen aipo pa, i'i uzeupeupe wà. Ta'e pitàitàigatu wenu katu waze'eg mehe wà xe. — Uze'eg waiko heze'eg rupi wà, i'i amo ywy rehe har wà. — Uze'eg waiko heze'eg rupi wà no, i'i amo ae ywy rehe har wà no. Nezewe pitàitàigatu wenu uiwy rehe har ze'eg a'e wà.\\n7 Ipytuhegatu tuwe azeharomoete wà. 8 — Ko awa uze'eg ma'e a'e wà, Karirez ywy rehe har romo wanekon paw rupi katete a'e wà. Màràzàwe tuwe zane pitàitàigatu xinu zaneywy rehe har ze'eg zane. Ta'e zaiko ywy nànànar romo zane xe. Pitàitàigatu zaze'eg amo ae ze'eg rupi zane. 9 Aiko Par ywy rehe har romo ihe. Ereiko Me ywy rehe har romo ne. Kwez Eràm ywy rehe har romo hekon a'e. Heta Mezopotàm ywy rehe har xe wà no, heta Zutez ywy rehe har wà no, heta Kapanoz ywy rehe har wà no, heta Pon ywy rehe har wà no, heta Az ywy rehe har wà no, heta Pirizi ywy rehe har wà no, 10 heta Pampir ywy rehe har wà no, heta Ezit ywy rehe har wà no, heta Irim ywy rehe har Xiren taw huwake har wà no, heta Hom tawhu pe har wà no, 11 heta zutewete wà, heta zutew romo wiko romo ma'e wà no, heta Kereta ywy rehe har wà no, heta Araw ywy rehe har wà no. Zane paw rupi katete xinu katu waze'eg zane. Xikwaw waze'eg. Umume'u Tupàn hemiapo kwer tetea'u ikatuahy ma'e zanewe a'e wà, zaneze'eg rupi katete pitàitàigatu a'e wà.\\n12 Ipytuhegatu tuwe wà.\\n— Màràzàwe tuwen aipo pà, i'i uzeupeupe wà. — Mo umume'u putar agwer ma'e zanewe nehe, i'i uzeupeupe wà.\\n13 Amogwer uze'eg uryw ahyahy wanehe wà, uzeruzar ma'e wanehe wà. — Uka'u waiko a'e wà, i'i wanupe.\\nPet uze'eg teko wanupe a'e kury\\n14 Pet a'e kury, upu'àm oho a'e pe amogwer wapyr a'e kury, amogwer Zezuz hemimono karer wapyr a'e kury. Umume'u ko ze'eg a'e pe har nànàn. -Pe zutew hezàwenugar pe, pe Zeruzarez tawhu pe uzekytyar ma'e pe no. Tuwe rihi, amume'u putar ko ma'e peme ihe nehe kury. Pezeapyaka katu ko heze'eg rehe nehe.\\n15 — Peka'u peiko aipo ty wà, peze peiko urewe. Nan kwaw pa. Ku'em romo oho kwez ty wà. Teko nuka'u kwaw ku'em mehe wà. 16 Nan. Nezewe i'i Zuew kwehe mehe a'e: (Tupàn ze'eg imume'u har romo hekon a'e).\\n17 — Ko ywy ipawete mehe nehe,\\nAmono kar putar herekwe Puràg purupe nehe, i'i Tupàn:\\n— A'e rupi pena'yr a'e wà nehe, Penazyr a'e wà nehe no,\\nUmume'u putar heze'eg a'e wà nehe,\\nKwàkwàmo pepyr har a'e wà nehe, wexak putar hexak pyr 'ym a'e wà nehe,\\nAwa kwer tua'uhez ma'e pepyr har a'e wà nehe no, wexak putar ma'e upuahu pe a'e wà nehe no.\\n18 Amono kar putar tuwe herekwe Puràg a'e 'ar mehe nehe,\\nheremiruze'eg wanupe nehe, awa kwer wanupe nehe, kuzàgwer wanupe nehe no.\\nUmume'u putar heze'eg wà nehe no.\\n19 Azapo putar ma'e ywak rehe nehe,\\nTeko wanupe hexak kar pà nehe,\\nWamupytuhegatu kar pà nehe.\\nAzapo putar ma'e ywy rehe nehe no.\\nA'e mehe teko ukwaw putar hekàgaw wà nehe no.\\nWexak putar tuwy kwer wà nehe,\\nWexak putar tata wà nehe no,\\nWexak putar tàtàxin tetea'u wà nehe no.\\n20 Kwarahy ipytunahy putar puruwi nehe\\nZahy nehe no, nuzawy kwaw ma'e huwykwer nehe no,\\nPezar Ikàg Ma'e Ipuràg eteahy Ma'e tur etea'i mehe nehe.\\n21 Aze uze'eg ihewe wà nehe,\\n— Hepyro pe, hezar,\\nAze i'i ihewe wà nehe,\\nApyro putar wyzài teko a'e 'ar mehe ihe wà nehe,\\ni'i Tupàn a'e, uze'eg imuapyk kar pà pape rehe a'e, Zuew pe a'e.\\n22 Pe Izaew izuapyapyr pe ty wà, pezeapyaka katu ko ze'eg rehe nehe. Zezuz Nazare taw pe har a'e, awa Tupàn hemimur karer romo hekon a'e. Tupàn umur kar ukàgaw izupe. A'e rupi uzapo purumupytuhegatu kar haw penuwa rupi, ko ywy rehe wiko mehe. Uzapo hexak pyr 'ym no. Uzapo ma'e Tupàn ikàgaw hexak kar pà peme no. Tupàn uzapo kar izupe. Pekwaw agwer ma'e pe no. 23 Amo awa umur kar Zezuz penuwihaw wanupe a'e. Penuwihaw uzuka kar wà. Tupàn ukwaw nezewe uzeapo ma'e ràm a'e. — Tuwe nezewe uzeapo nehe, i'i a'e. Pe no ty wà, pezuka a'e awa, ywyra kanetar rehe izywàzywà pà. Amo awa ikatu 'ym ma'e pepytywà izuka mehe wà no. 24 Tupàn a'e, umugweraw kar imàno re a'e. Upyro imàno haw wi, ma'erahy ipuraraw haw wi. Ta'e ni amo nupuner kwaw tywypaw pe imupyta kar haw rehe a'e wà xe. 25 Kwehe mehe nezewe uze'eg Tawi hehe a'e, uze'eg imuapyk pà pape rehe a'e.\\n— Tuweharupi aexak hezar heinuromo ihe.\\nNakyze pixik kwaw ma'e wi ihe.\\nTa'e hepytywà har romo hekon a'e xe.\\n26 A'e rupi herurywete hepy'a pe ihe\\nAmume'u Tupàn ikatu haw iteko ihe no\\nHeretekwer umàno putar nehe.\\nNazemumikahy kwaw hemàno àwàm rehe ihe.\\nTa'e àrogatu Tupàn hemiapo ràm ihe xe.\\nIhewe hemiapo ràm ihe xe.\\n27 Ta'e ne no Tupàn, nerepuir kwaw ihewi nehe xe,\\nNahemupyta kar kwaw pe tywypaw pe nehe xe.\\nIhe neremimur kar ihe.\\nIkatu 'ym ma'e iapo pixik 'ymar ihe.\\nNeremupuga kar pixik kwaw heretekwer nehe.\\n28 Ta'e hemu'e pe tekuwe haw pe pureraha ma'e rehe ne xe.\\nA'e hepyr nereko haw hemynehem herurywete haw pupe a'e,\\ni'i Tawi ze'eg kwehe arer imume'u pà a'e.\\n29 Herywyr wà, heryky'yr wà, hereinyr wà. Ko ma'e amume'u tuwe peme ihe, ta'e akwaw tuwe ihe xe. Tawi umàno a'e, uzetym kar pà a'e. Itym awer xe tuz ko 'ar rehe a'e. 30 Tupàn ze'eg imume'u har romo hekon a'e. Tupàn umume'u tuwe uze'eg izupe. -Azeharomoete amo neremimino wiko putar tuwihawete romo a'e nehe, ta'e amuigo kar putar tuwe tuwihawete romo ihe nehe xe, i'i tuwe Tupàn Tawi pe. Tawi umuapyk ize'eg pape rehe. 31 Ta'e wexak ma'e uzeapo ma'e ràm kwehe a'e xe. Wexak Zaneruwihawete tywypaw wi ikweraw pàwàm a'e xe. Umume'u a'e ma'e pape rehe imuapyk pà.\\nTupàn nupuir kwaw izuwi nehe,\\nnumupyta kar kwaw tywypaw pe nehe.\\nHetekwer na'ipuga kwaw nehe,\\n32 Tupàn umugweraw kar Zezuz imàno re a'e, imuigo wi wi kar pà a'e. Ure paw uruexak agwer ma'e ure, uruexak Zezuz imàno re ikweraw ire no. 33 A'e re Tupàn umuzeupir kar wa'yr uzepyr a'e, imuapyk kar pà uzeake a'e, wawyze har rehe a'e. Ta'e Tuwihawete romo hekon a'e kury xe. Tupàn omono Wekwe Puràg izupe a'e no, ta'e a'e 'ym mehe we umume'u tuwe imono àwàm a'e xe. Umur tuwe Wekwe kwez zanewe no. Pexak peiko kury. Peinu peiko no. 34 Tawi nuzeupir kwaw ywate kwehe mehe. Màràzàwe tuwe nezewe i'i a'e.\\n— Aenu Tupàn ize'eg mehe ihe, hezar pe ize'eg mehe ihe.\\n— Eapyk xe heawyze har rehe nehe, i'i Tupàn izupe.\\n35 — Uruapo putar tuwihawete romo ihe nehe.\\nNeàmàtyry'ymar wiko putar neremiruze'eg romo wà nehe,\\n36 A'e rupi, pe Izaew izuapyapyr pe. Pezeruzar tuwe ko ze'eg rehe nehe. Pezuka Zezuz pe, ywyra kanetar rehe izywàzywà pà pe. Tupàn umuigo kar Zezuz teko wazar romo kury. Tuwihawete romo hekon kury.\\n37 A'e pe har a'e wà kury, a'e ze'eg henu re a'e wà kury, hahy tuwe wapy'a wanupe a'e wà kury. Uze'eg Pet pe wà, amogwer Zezuz hemimono karer wanupe no. -Ureryky'yr wà, i'i wanupe wà. — Ma'e uruzapo putar ure nehe kury, i'i wanupe wà.\\n38 Uze'eg Pet a'e zutew wanupe kury. -Pe pitàitàigatu pezemumikahy penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e rehe nehe. Pepytu'u iapo re nehe no. Pezemuzahazahak kar Zezuz hemiruze'eg romo peneko haw rehe nehe no. A'e rupi Tupàn umunàn putar penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e pewi nehe, izuwi heharaz pà nehe. A'e re umur e putar Wekwe Puràg pepy'a pe nehe. 39 Tupàn umume'u Wekwe imur àwàm peme a'e, pepurumuzàmuzàg wanupe a'e no, Tupàn kwaw par 'ym nànàn a'e no, Zanezar Zaneruwihawete heminoz ràm nànàn a'e no.\\n40 Uze'eg wi wi wanupe, umume'u uze'eg tetea'u wanupe. -Ko 'ar rehe wiko ma'e a'e wà, uzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u waiko a'e wà. Tupàn uzepyk putar wanehe nehe. Pepytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re nehe. Pepytu'u wazàwe peneko re nehe. A'e mehe Tupàn pepyro putar zepykaw wi nehe, i'i wanupe. 41 Teko tetea'u uzeruzar ize'eg rehe a'e wà. Uzemuzahazahak kar wà. Heta tetea'u Zezuz rehe uzeruzar ma'e a'e 'ar mehe wà. (3.000 waneta haw wà.) 42 A'e re uzemono'og uzeruzar ma'e uzehezehe oho tuweharupi wà, Zezuz hemimono karer waze'eg rehe uzemu'e pà wà, temi'u i'u pà wà no, Tupàn pe uze'eg pà wà no.\\nIruk umume'u Zezuz rehe uzeruzar ma'e a'e 'ar mehe arer waneko haw xe a'e kury\\n43 Ipytuhegatu tuwe paw rupi wà, ta'e nuexak pixik kwaw agwer ma'e a'e wà xe. Zezuz hemimono karer uzapo ma'e purumupytuhegatu kar haw tetea'u wà, uzapo hexak pyr 'ym tetea'u wà no, Tupàn ikàgaw hexak kar pà purupe wà. Teko wexak iapo mehe wà. Ipytuhegatu wà. 44 Uzeruzar ma'e paw uzemono'og uzehe tuweharupi wà. Aze nuhyk kwaw temi'u amo pe, amogwer omono ma'e izupe wà. Omono kamir uzeupeupe wà no, omono wyzài ma'e uzeupeupe wà no. 45 Aze nuhyk kwaw ma'e amo wanupe, amogwer ume'eg uma'e wà, ma'e hereko 'ymar wanupe imono pà wà. 46 Tuweharupi uzemono'ono'og oho Tupàn hàpuzuhu renaw pe wà. Umai'u oho amo hàpuz me amo 'ar mehe wà. Umai'u oho amo ae hàpuz me amo ae 'ar mehe wà no. Tuweharupi umai'u oho amo ae hàpuz me wà. Hurywete tuwe tuweharupi wà. Urywete haw rupi omono temi'u uzeupeupe wà no. 47 Tuweharupi uze'egatu Tupàn rehe wà. Ikatu amogwer teko nànàgatu wà. Tuweharupi amo uzeruzar Zezuz rehe wà no, tatahu wi uzepyro pà wà no.","num_words":1635,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.259,"stopwords_ratio":0.462,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XAMUEW 23\\nTawi ze'eg iahykaw rehe arer\\n1 Amuapyk putar Tawi Zexe ta'yr ze'eg iahykaw rehe arer xe ihe nehe kury. Tawi wiko awa Tupàn hemimukàg karer romo a'e. Tupàn Zako izar wexak Tawi tuwihawete romo imuigo kar pà. Tawi uzapo zegar haw puràg eteahy ma'e tetea'u Izaew wanupe a'e. Na'aw ize'eg awer xe kury.\\n2 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hekwe hemuze'eg kar a'e, hemuze'eg kar a'e.\\nIze'eg hereme rehe hin.\\n3 Tupàn Izaew wazar uze'eg.\\nIzaew wanehe uzekaiw ma'e uze'eg ihewe.\\nTuwihawete katu haw rupi pureruze'eg ma'e a'e,\\nTupàn hemimutar iapo pà pureruze'eg mehe a'e,\\n4 Wiko kwarahy ku'em mehe uhem ma'e ài a'e,\\nywàkun heta 'ym mehe uhem ma'e ài a'e. Nuzawy kwaw kwarahy àmàn ikyr ire ka'api'i imuhyape katu kar har.\\n5 Nezewe Tupàn omono putar uze'egatu hezuapyapyr wanehe nehe.\\nTa'e uzapo uze'egatu tuweharupi àràm ihewe xe.\\nIkatu ize'egatu a'e. Uzapo putar ma'e a'e ze'eg rupi katete azeharomoete a'e nehe.\\nXo a'e ma'e zo aputar ihe.\\nUzapo putar uze'egatu a'e nehe.\\n6 Hehe uzeruzar 'ym ma'e nuzawy kwaw xu heityk pyrer wà.\\nNi amo nupyhyk kwaw xu opo pe wà.\\n7 Aze ipurupyhyk wer hehe wà nehe, upyhyk putar ywyra pupe wà nehe, ita per pupe wà nehe.\\nUkaz putar tata pupe upaw rupi katete wà nehe, i'i Tawi.\\nTawi hemiruze'eg zauxiapekwer ikàg wera'u ma'e wà\\n8 Amuapyk putar zauxiapekwer waner Tawi hemiruze'eg teko wanemigwaw katu kwer xe ihe wà nehe kury. Zozewemaxewet Takemoni parer. Wiko amo zauxiapekwer na'iruz ipuruzukaiwahy ma'e her ma'e wanuwihaw romo. Upurukutukaw pupe uzuka 800 awa pitài zeàmàtyry'ymawhu pe wà.\\n9 Ereazar Nono ta'yr Aoi hemimino wiko a'e na'iruz wainuromo har romo a'e no. Amo 'ar mehe oho Tawi rupi Piri ywy rehe har uzemono'og ma'e waàmàtyry'ym pà. Uzewyr Izaew wakykwerupi wà Piri ywy rehe har wanuwi a'e 'ym mehe wà. 10 Ereazar upyta a'e pe Piri ywy rehe har waàmàtyry'ym pà. Uzeapakwar ipo. A'e rupi nupuner kwaw utakihepuku wi opo iwàpytymawok pà. Uzapo Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e puretykaw uhua'u ma'e a'e 'ar mehe Ereazar rupi. Zeàmàtyry'ymawhu ipaw ire uzewyr Izaew Ereazar heko haw pe wà, kamirtàtà henuhem pà Piri ywy rehe har umàno ma'e kwer wanuwi wà.\\n11 Xàmà Aze ta'yr Arar zuapyr. Amo 'ar mehe Piri ywy rehe har uzemono'og Erei pe wà. Heta kumana'i ràn erewir her ma'e itymaw a'e pe. Uzàn Izaew Piri ywy rehe har wanuwi wà. 12 Xàmà upyta a'e pe a'e ma'etymaw ipyro pà. Uzuka Piri ywy rehe har wà. Uzapo kar Tupàn puretykaw uhua'u ma'e a'e 'ar mehe Xàmà pe.\\n13 Amo kwarahy mehe arozràn ipo'o haw 'ar ihem etea'i mehe na'iruz awa a'e 30 tuwihaw wainuromo har wezyw oho itakwaruhu Ànurà her ma'e pe. Tawi wikuwe a'e pe. Amo Piri ywy rehe har uzapo uker haw ywyàpyznaw awa aiha katu ma'e waneko haw her ma'e pe wà. 14 A'e 'ar rehe Tawi uzapo itahu tetea'u weko haw romo kury. Amo Piri ywy rehe har wiko Merez taw pe wà. 15 Na'e Tawi uputar amo ma'e kury. — Aze mo amo werur 'y ihewe ytyzuzàmaw Merez hukenaw huwake har wi nehe, a'e mehe mo herurywete.\\n16 A'e rupi a'e na'iruz zauxiapekwer ikwaw katu pyr a'e wà, wahaw Piri ywy rehe har wanàpuz ràn wanenaw oho a'e wà. Wenuhem 'y a'e ytyzuzàmaw wi wà. Weraha Tawi pe wà. Nu'u kwaw Tawi a'e 'y. Uzakook ywy rehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e imono pyr romo. Uze'eg nezewe. 17 — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. Napuner pixik kwaw ko 'y i'u haw rehe. Nuzawy kwaw 'aw awa wanuwykwer i'u haw. Ta'e uzezuka tària'i ihewe herur pà a'e wà xe, i'i. A'e rupi nu'u kwaw a'e 'y. A'e na'iruz ikwaw katu pyr uzapo agwer ma'e wà.\\n18 Amizaz Zoaw tyky'yr Zeruz memyr wiko a'e 30 ikwaw katu pyr wanuwihaw romo a'e. Uzàmàtyry'ym 300 awa upurukutukaw pupe wà. Uzuka paw wà. A'e rupi uzekwaw wera'u kar a'e 30 wainuromo. 19 Teko ukwaw wera'u Amizaz her amogwer 30 wanuwi wà. Uzeapo wanuwihawete romo. A'e na'iruz awa uzekwaw wera'u kar Amizaz wi a'e wà.\\n20 Menai Zoiaz ta'yr Kawizeew parer wiko zauxiapekwer ikwaw katu pyr romo a'e. Uzapo ma'e tetea'u ukyze 'ym pà. Uzuka mokoz zauxiapekwer Moaw izuapyapyr ikàg wera'u ma'e wà. Amo 'ar mehe àmàn tàtà ikyr mehe we uwezyw oho ywykwaruhu pupe. Amo zàwàruhu iriàw wikuwe a'e pe. Uzuka Menai a'e zàwàruhu. 21 Uzuka amo awa Ezit ywy rehe arer iaiha katu ma'e ikàg ma'e a'e no. Ezit rehe arer weraha purukutukaw uzeupe. Menai oho ikutyr ywyra àràpuhàràn wanehe pokokaw pupe. Wenuhem ipurukutukaw ipo wi. Na'e uzuka a'e Ezit ipurukutukaw pupe. 22-23 Agwer ma'e uzapo Menai a'e. Wiko ikwaw wera'u pyr romo a'e 30 wanehe we. A'e na'iruz uzekwaw wera'u Menai wi wà. Tawi uzapo kar zauxiapekwer wàpuzuhu rehe uzekaiw ma'e wanuwihaw romo a'e.\\n24-39 Amume'u putar amogwer 30 wanehe we har waner xe ihe wà nehe kury. Azaew Zoaw tywyr. Erànà Nono ta'yr Merez parer. Xama, Erik no, Aroz tawhu pe har wà. Eri Peret parer. Ira Ik ta'yr Tekoa tawhu parer. Amiezer Anatot parer. Memunai Uza parer. Xarimo Aoi zuapyr. Maraz. Erew Mana ta'yr Neto parer. Haz Himaz ta'yr Zimea Mezàmi ywy rehe har parer. Menai Piratom parer. Inaz ywyàpyznaw Ga her ma'e parer. Amiawmo Arawa rehe arer. Azmawet Mauri parer. Eriaw Xawmo parer. Zazez ta'yr wà. Zonata. Xama, Aiàw Xarar ta'yr no, Arar izuapyapyr wà. Eriperet Akamaz ta'yr Maaka parer. Erià Aitopew ta'yr Ziro parer. Ezero Karamew parer. Paraz Araw rehe arer. Igaw Nàtà ta'yr Zowa parer. Mani Kaz ywy rehe arer. Zerek Amon parer. Naraz Meerot parer Zoaw puruzuka haw heraha har, Zeruz memyr. Ira, Karew Zaxir parer wà. Uri Ete zuapyr.\\nHeta 37 zauxiapekwer ikwaw katu pyr wà.","num_words":885,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.334,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XIMOT 1\\n1 Ihe Pawru ihe, ne Ximot ne. Ko hepape mokoz haw amono kar putar newe ihe nehe kury. Zaneruwihawete Zezuz a'e, hemono kar teko wanupe a'e, uze'eg imume'u kar pà ihewe a'e. Ta'e Tupàn uputar nezewe haw a'e xe. — Eze'eg nezewe teko wanupe ne nehe ty, i'i ihewe. — Aze pezeruzar Zaneruwihawete Zezuz rehe nehe, a'e mehe peiko putar ipyr tuweharupi nehe, ere wanupe nehe, i'i ihewe. 2 Ne Ximot hera'yr heremiamutar ne ty. Tupàn zaneru a'e, Zaneruwihawete Zezuz Zanezar a'e no, tuwe uzapo ikatu ma'e newe a'e wà nehe. Tuwe nepuhareko katu wà nehe no. A'e rupi nerurywete putar tuweharupi nehe no.\\nPawru uze'eg Tupàn pe Ximot rehe a'e\\n3 Tuweharupi ama'ereko aha teko Tupàn pe ihe, ikatu 'ym ma'e iapo 'ym pà ihe. Heipy a'e wà no, uzapo ma'e nezewegatete a'e wà no, Tupàn pe uma'ereko pà a'e wà no. Tuweharupi aze'eg Tupàn pe nerehe ihe, pyhaw, 'aromo no. — Ikatu Ximot a'e, a'e izupe. — Ta'e neremiapo putar haw iapo har romo hekon a'e xe, a'e izupe. 4 Newi hezur mehe erezai'o ne. Hema'enukwaw nezai'o awer rehe ihe. Hepurexak katu wer zepe nerehe ihe. Aze uruexak nehe, herurywete putar tuwe nehe. 5 Nezaryz Oroz a'e, nehy Ewni a'e no, uzeruzar katu Tupàn rehe a'e wà. Hema'enukwaw katu wazeruzar katu haw rehe ihe. Akwaw nezeruzar katu haw. Erezeruzar wazàwegatete. Hema'enukwaw katu nezeruzar katu haw rehe no. 6 A'e rupi a'e putar newe ihe nehe kury. — Kwehe mehe apokok nerehe ihe. A'e 'ar mehe Tupàn umur e ukàgaw newe a'e pe a'e, ikatu ma'e iapo kar pà newe a'e. Ezapo wiwi a'e ma'e tuweharupi nehe, a'e newe kury. 7 Tupàn umur kar Wekwe zanewe a'e. Tekwe Puràg nazanemukyze kar kwaw ma'e wi a'e. Nan kwaw pa. Umynehem zanepy'a ukàgaw pupe, teko wamutar katu kar pà zanewe, zanemuzeruze'eg kar pà.\\n8 Nemaranugar zo Tupàn ze'eg imume'u mehe teko wanuwa rupi nehe. Kwehe mehe Hom tawhu pe har wanuwihaw a'e, hemunehew kar hereraha zemunehew paw pe a'e, ta'e amume'u Tupàn ze'eg a'e pe har wanupe ihe xe. Ta'e nazeruzar kwaw tupàn ua'u Hom ywy rehe har wanehe ihe xe. Nemaranugar zo ihewi nehe, zemunehew paw pe hereko awer wi nehe. Ihe apuraraw ma'erahy ihe. Ne nehe no ty, aze eremume'u Tupàn ze'eg eho iko purupe nehe, a'e mehe erepuraraw putar ma'erahy ne nehe no. Aze Tupàn umur ukàgaw newe nehe, a'e mehe nerepytu'u kwaw nezeruzar ire hehe nehe, ma'erahy ipuraraw mehe nehe. Nerepytu'u kwaw imume'u re nehe. 9 Tupàn zanepyro ikatu 'ymaw wi a'e, zanerenoz uzeupe a'e, uzepyr wiko ma'e ràm romo zanemuigo kar pà a'e. Nezewe uzapo a'e, ta'e nezewe uputar a'e xe, ta'e zanepuhareko katu a'e xe. Nazanepyro kwaw zaneremiapo kwer hekuzaromo. Zanepyro a'e, ta'e zanepuhareko katu e a'e xe. Izypy mehe zanezexak kar 'ym mehe we zanepuhareko a'e. Ta'e ukwaw amo 'ar rehe Zaneruwihawete Zezuz rehe zanezeruzar àwàm a'e xe. 10 Zaneruwihawete Zezuz a'e, ur ko ywy rehe a'e. A'e rupi ko 'ar rehe Tupàn a'e, wexak kar upurupuhareko haw teko wanupe a'e. Zaneruwihawete numumàno kar kwaw uzeruzar ma'e a'e wà. Umuigo kar putar tuweharupi wà nehe. Umume'u kar uze'eg puràg teko wanupe kury. A'e rupi wexak kar uzepyr zanereko àwàm iko wanupe no. Tuweharupi zaiko putar ipyr zane nehe no.\\n11 Tupàn a'e, heapo uze'eg puràg imume'u har romo a'e. Hemuigo kar wemimono kar romo no, hemuigo kar upurumu'e ma'e romo no. 12 A'e rupi apuraraw ma'erahy teko ihe kury. Nahemaranugar kwaw puruwi ihe, ma'erahy kwer ipuraraw mehe ihe. Ta'e akwaw katu heremiruzar ihe xe. Tupàn uzapo kar uma'ereko haw ihewe a'e. Azapo hemiapo putar haw ihe. Amo 'ar mehe nehe, napuner kwaw iapo haw rehe nehe. A'e 'ar mehe nehe, Tupàn uzapo kar putar wemiapo putar haw amo teko pe a'e nehe. Ta'e Tupàn uzapo kar tuwe wemiapo putar haw amo pe tuweharupi a'e xe. 13 Ezeruzar katu heze'eg azeharomoete har rehe nehe, a'e newe heremimume'u kwer rehe nehe. Eho iko hupi nehe no. Ezeruzar wiwi iko hehe nehe no, epuruamutar katu wiwi iko nehe no. Ta'e zazemuryparypar katu zaiko Zezuz inuromo zane no xe. 14 Tupàn uzapo kar ma'e iko newe. Ezapo tuwe a'e ma'e eho iko nehe. Tekwe Puràg a'e, zanepy'a pe wiko ma'e a'e, nepytywà putar a'e ma'e iapo mehe nehe.\\n15 Uzeruzar ma'e Az ywy rehe har a'e wà, a'e paw hereityk a'e wà. Imaranugar hewi wà. Nuweruzar kwaw heze'eg wà kury. Te Pi a'e, Eràmo a'e no, hereityk a'e wà no. Erekwaw hereityk awer ne. 16 Onezi nuiko kwaw wazàwe a'e. Na'imaranugar kwaw teko wanuwi zemunehew paw pe hereko haw rehe. 17 Ur Hom tawhu pe a'e. Na'arewahy uzypyrog herekar pà a'e pe. Te herexak zemunehew paw pe. Hemurywete kar iko tuweharupi. Tuwe Zanezar upuhareko katu iànàm wà nehe. 18 Tuwe Zanezar upuhareko Onezi a'e nehe no, a'e 'ar mehe nehe no, uze'eg rupi oho 'ym ma'e wanehe uzepyk mehe nehe. Ta'e Onezi uzapo ikatu ma'e tetea'u ihewe a'e xe, Ew tawhu pe urereko mehe a'e xe. Erekwaw ihewe hemiapo kwer a'e pe har ne kury.","num_words":807,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.473,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 PET 2\\nPet uze'eg Tupàn ze'eg imume'u mua'u har wanehe a'e kury\\n1 Kwehe mehe Tupàn ze'eg imume'u mua'u har uze'eg wà purupe a'e wà. Nezewegatete ko 'ar rehe amo purumu'e mua'u ma'e ur putar a'e wà nehe no. Umume'u putar wemu'emaw peme wà nehe no. Aze pezeruzar waze'eg rehe nehe, umuaiw putar Zezuz rehe pezeruzar haw wà nehe, ta'e hemu'em putar peme wà nehe xe. Zanezar umàno zanerekuzaromo a'e. A'e awa nuzeruzar kwaw hehe wà. A'e rupi Tupàn uzepyk putar wanehe na'arewahy a'e nehe. 2 Teko tetea'u uzeruzar putar a'e awa wanemu'emaw rehe a'e wà nehe. A'e mehe uzapo putar ikatu 'ym ma'e wà nehe. A'e mehe amogwer teko uze'eg zemueteahy putar Zezuz rehe wà nehe, hemiruze'eg wanehe wà nehe no. 3 A'e awa a'e wà, iporomono'og wer temetarer tetea'u rehe a'e wà, a'e rupi umume'u putar wemu'emaw peme wà nehe, penemetarer ipyhyk pà pewi wà nehe. Umume'u putar wyzài ma'emume'u haw peme wà nehe, hemetarer katu ma'e romo uzemuigo kar pà wà nehe. Wanehe uzepyk ma'e ràm a'e, wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e imume'u àràm a'e, kwehe ume'e iko wanehe a'e. Nuker kwaw. Omono kar putar tuwe tatahu pe wà nehe.\\n4 Kwehe mehe amo Tupàn heko haw pe har uzapo ikatu 'ym ma'e a'e wà. Tupàn omono kar a'e weko haw pe har ywykwaruhu zàwenugar pupe a'e wà. Wiko a'e pe ko 'ar rehe wà. Wàro Tupàn 'ar iahykaw rehe har waiko wà. A'e 'ar mehe nehe, Tupàn umume'u putar wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e a'e nehe, wanehe uzepyk pà a'e nehe. 5 Kwehe mehe teko ywy rehe har na'ipureruzar wer kwaw Tupàn rehe a'e wà. Tupàn umugyr kar àmànuhu imuwà wanupe, wapixipaw pà. Upyro Tupàn Noe 'y wi a'e, ta'e Noe umume'u Tupàn ze'eg teko wanupe a'e xe. — Pepytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re nehe, i'i wanupe tuweharupi. A'e rupi Tupàn upyro a'e, amo 7 teko wapyro pà a'e no. Noe iànàm romo wanekon a'e 7 teko wà.\\n6 Tupàn uzepyk Xotom tawhu pe har wanehe a'e, uzepyk Komor tawhu pe har wanehe a'e no. Umuezyw kar tata wa'aromo, wazuka pà paw rupi. Nezewe wexak kar wikwahy haw purupe. Ta'e uzepyk putar ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe nezewe nehe xe. 7 Amo ae 'ar mehe Tupàn upyro awa Oro her ma'e a'e, ta'e Oro ikatuahy izupe a'e xe, ta'e amogwer wanemiapo kwer na'ikatu kwaw izupe a'e xe. Ta'e amogwer nuweruzar kwaw Tupàn ze'eg a'e wà xe. 8 Oro a'e, ikatu a'e. Wiko a'e teko ikatu 'ym ma'e wainuromo tuweharupi. Uzemumikahy waze'eg henu mehe. Uzemumikahy wanemiapo kwer hexak mehe. Ta'e ikatu 'ym ma'e uzapo tuwe waiko a'e wà xe. 9 Aze teko ikatu wà nehe, Tupàn ukwaw putar ma'erahy ipuraraw paw wi wapyro haw a'e nehe. Upyro putar wà nehe. Ukwaw ikatu 'ym ma'e iapo har wanexakaw a'e no. Amo 'ar mehe umume'u putar wanemiapo kwer a'e nehe, wanehe uzepyk pà a'e nehe. 10 Aze amo teko ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe wà nehe, aze uzapo a'e ikatu 'ym ma'e oho wà nehe no, aze Tupàn hemimutar na'ikatu kwaw wanupe nehe, aze na'ipureruzar wer kwaw Tupàn rehe wà nehe, Tupàn uzepyk putar a'e teko wanehe azeharomoete a'e nehe. A'e Tupàn ze'eg rehe purumu'e mua'u ma'e a'e wà, nukyze kwaw ma'e wi a'e wà. Nukyze kwaw Tupàn hemiruze'eg wanuwihaw wanuwi wà. Uze'eg zemueteahy wanehe wà. 11 Tupàn heko haw pe har a'e wà, ikàg wera'u a'e purumu'e mua'u ma'e wanuwi a'e wà. Nuze'eg zemueteahy kwaw a'e tuwihaw wanehe wà, Zanezar huwa rupi wà. 12 Miar a'e wà, na'ima'enukwaw kwaw teko wanehe a'e wà. Umai'u e wà, uker e wà, umuzàg wa'ya'yr wà. Amo 'ar mehe xiuka i'u pà zane wà. Nezewegatete a'e upurumu'e mua'u ma'e a'e wà no. Nukwaw kwaw Tupàn wà. Uze'eg zemueteahy hehe wà. A'e rupi amo 'ar mehe Tupàn uzepyk putar wanehe nehe. 13 A'e awa upuraraw kar ma'erahy waiko uzeruzar ma'e wanupe wà. A'e rupi Tupàn upuraraw kar putar ma'erahy wanupe nehe no. Uzapo ikatu 'ym ma'e wemiapo putar haw tuweharupi wà, te 'aromo teko wanuwa rupi wà. Hurywete iapo mehe wà. Tuweharupi pezapo mai'u haw Zezuz imàno awer rehe pema'enukwaw pà. Pemai'u mehe a'e upurumu'e ma'e uzapo ikatu 'ym ma'e wà pepyr wà no. Aze zanekamir izipiw nehe, na'ikatu kwaw zanewe nehe. Nezewegatete a'e upurumu'e ma'e na'ikatu kwaw Tupàn pe wà no, ta'e uzapo ikatu 'ym ma'e pepyr wiko mehe wà xe. 14 Kuzà wyzài hexak mehe tàrityka'i uputar wà. Oho ipuhe wà. Ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe tuweharupi wà. Na'ipytu'u wer kwaw iapo re wà. Wekar uzeruzar katu 'ym ma'e ikàg 'ym ma'e wà. Wanexak mehe uzapo kar ikatu 'ym ma'e wanupe wà. Uputar temetarer tetea'u wà. Ta'e umu'e upy'a wà xe, temetarer tetea'u iputar haw rehe wà xe. Tupàn umume'u wanehe uzepyk àwàm kwez kury. 15 Upytu'u Tupàn hape rupi oho re wà. Wiko a'e awa kwehe arer Mara'aw her ma'e zàwe wà kury. Weor ta'yr romo hekon a'e. Wiko Mara'aw zàwe wà, ta'e upyhyk temetarer waiko wà xe, ikatu 'ym ma'e iapo haw hekuzaromo wà xe. 16 Mara'aw heimaw a'e, zumen a'e, uze'eg izupe teko ài a'e. — He'o ma'e ài ereiko, i'i heimaw izupe. — Epytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re tàrityka'i nehe, i'i izupe. Zumen nuze'eg kwaw zanewe wà. A'e zumen uze'eg izupe awa ài a'e, ta'e Tupàn umuze'eg kar a'e xe.\\n17 Aze ytyzuzàmaw typaw nehe, aze ywàkun numur kwaw àmàn zanewe nehe, zaneiwez putar tuwe nehe. Nezewegatete a'e purumu'e ma'e a'e wà no. Numume'u kwaw Tupàn ze'eg purupe a'e wà. Tupàn uzepyk putar tuwe wanehe nehe. Ipytunahy putar waneko àwàm nehe. 18 — Aze xiapo ikatu 'ym ma'e nehe, zanezemurywete pà nehe, zanekatu Tupàn pe nehe, i'i mua'u purupe wà. — Aze zaker kuzàwyzài wapuhe nehe, ikatu Tupàn pe nehe, i'i mua'u purupe wà. Hemu'em uzeruzar romo ma'e wanupe wà. A'e rupi a'e uzeruzar romo ma'e uzapo wiwi ikatu 'ym ma'e oho wà. 19 — Xiapo wyzài ma'e nehe. Xiapo ikatu ma'e nehe, xiapo ikatu 'ym ma'e nehe no, ta'e Tupàn zanepyro putar a'e nehe xe, i'i mua'u purupe wà. Nupuner kwaw ikatu 'ym ma'e iapo re upytu'u haw rehe wà. Aze ikatu ma'e rehe zanepurapo wer nehe, xiapo putar ikatu ma'e nehe. Aze ikatu 'ym ma'e rehe zanepurapo wer nehe, xiapo putar a'e ikatu 'ym ma'e nehe. A'e temu'emaw rehe upurumu'e ma'e nupuner kwaw ikatu ma'e iapo haw rehe wà, ta'e ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe wà xe. 20 Aze teko ukwaw Zezuz Zanezar Zanepyro har Zaneruwihawete wà nehe, a'e mehe upytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re wà nehe. Aze a'e re uzypyrog wi ikatu 'ym ma'e iapo pà wà nehe, waneko haw iahykaw rehe iaiw wera'u putar wanupe nehe, waneko awer izypy mehe arer wi nehe. 21 Aze amo nukwaw kwaw ze'eg azeharomoete har nehe, Tupàn uzepyk wewer putar hehe imàno re nehe. A'e temu'emaw rehe purumu'e ma'e a'e wà, ukwaw ze'eg azeharomoete har a'e wà. Ta'e wenu wà xe. Izypy mehe weruzar a'e ze'eg wà, Tupàn ze'eg wà. Ikatuahy tuwe ize'eg. Amo 'ar mehe a'e purumu'e ma'e upytu'u ize'eg iputar ire wà. Tupàn uzepyk wera'u putar wanehe nehe, ta'e upytu'u ize'eg heruzar ire wà xe. 22 — Aze zawar uhuuhuk a'e nehe, uzewyr wi putar a'e uhuuhuk awer i'u pà a'e nehe, i'i teko wà. Aze ximuzahak tàzàhuràn nehe, uzewyr putar to'om me nehe, i'i teko wà. Nezewegatete aze teko upytu'u Tupàn ze'eg heruzar ire wà nehe, wiko putar a'e zawar ài wà nehe, a'e tàzàhuràn ài wanekon putar wà nehe. Ta'e uzypyrog wi putar ikatu 'ym ma'e iapo pà wà nehe xe.","num_words":1215,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.26,"stopwords_ratio":0.486,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ROM 14\\nEmume'u zo nerywyr hemiapo kwer ikatu 'ym ma'e amo wanupe nehe\\n1 Aze penapi har nuzeruzar katu kwaw Zezuz rehe a'e nehe, pemuixe kar pezemono'ogaw pe nehe, pekàgaw imono pà izupe nehe. Peze'eg uryw ahyahy zo hehe nehe, ima'enukwaw paw rehe nehe. — Nerekwaw pixik kwaw ma'e ne, peze zo izupe nehe. 2 Amo uzeruzar ma'e a'e wà, wyzài temi'u u'u a'e wà, ta'e uzeruzar katu Zezuz rehe a'e wà xe. Amo ae nu'u kwaw ma'ero'o kwer a'e wà, ta'e na'ikàg kwaw wazeruzar haw a'e wà xe. (— Na'u kwaw ma'ero'o kwer ihe, ta'e teko omono ma'ero'o kwer tupàn a'ua'u wanupe a'e wà xe, i'i putar wà nehe.) 3 Aze wyzài ma'e ere'u nehe, eze'eg zemueteahy zo ma'ero'o kwer i'u 'ymar wanehe nehe. Aze ma'e ro'o kwer i'u 'ymar romo ereiko nehe, eze'eg zemueteahy zo wyzài temi'u i'u har wanehe nehe. Ta'e Tupàn umuigo kar a'e teko wemiruze'eg romo a'e xe. 4 Tupàn a'e, wazar romo hekon a'e. Tupàn zutyka'i umume'u putar wemiruze'eg wakatu haw a'e nehe, umume'u putar wakatu 'ymaw a'e nehe no. Nerepuner kwaw imume'u haw rehe nehe, ta'e nereiko kwaw wazar romo ne xe. Ikatu ma'e uzapo putar a'e wà nehe, ta'e wazar upuner iapo kar haw rehe wanupe a'e nehe xe.\\n5 Amo uze'eg nezewe a'e. — Amo 'ar ikatu wera'u amo 'ar wanuwi a'e wà, i'i a'e. Amo ae uze'eg nezewe. 'Ar uzuawygatu paw rupi a'e wà, i'i a'e. Tuwe teko pitàitàigatu ukwaw katu uzepy'amugeta haw a'e wà nehe. 6 Amo wexak amo 'ar ikatu wera'u haw a'e, ta'e umuwete katu Tupàn iko a'e xe. Amo u'u temi'u paw rupi a'e, ta'e umume'u ikatu haw Tupàn pe a'e xe. Amo uzekwaku iko amo ma'e i'u 'ym pà a'e, ta'e umuwete katu Tupàn a'e xe, Tupàn ikatu haw imume'u pà izupe a'e xe. 7 Ni amo teko nuiko kwaw uzeupete a'e wà. Ni amo numàno kwaw uzeupete a'e wà. 8 Zaikuwe Zanezar pe zane. Zamàno putar a'e rupi nehe no. Zanerekuwe mehe Tupàn Zanezar romo hekon a'e. Zanemàno mehe Tupàn Zanezar romo hekon putar a'e nehe no. 9 Zaneruwihawete ukweraw wi umàno re a'e, wikuwe ma'e wazar romo uzemuigo kar pà a'e, umàno ma'e kwer wazar romo uzemuigo kar pà a'e no. 10 Pe no ty wà.\\n— Màràzàwe tuwe pemume'u penywyr ikatu 'ymaw. Màràzàwe tuwe amo uzeruzar ma'e na'ikatu kwaw peme a'e wà. Amo 'ar mehe Tupàn umume'u putar zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e paw rupi a'e nehe.\\n11 Nezewe i'i Tupàn a'e, uze'eg imuapyk kar pà a'e.\\n— Aikuwe ihe, i'i Zanezar iko a'e.\\n— Teko paw uzeamumew putar heruwa rupi a'e wà nehe, i'i iko a'e.\\n— Ne Tupàn romo ereiko ne, i'i putar ihewe wà nehe, i'i iko a'e,\\ni'i Tupàn ze'eg kwehe arer a'e.\\n12 A'e 'ar mehe nehe, ximume'u putar zaneremiapo kwer ko ywy rehe arer paw rupi zane nehe, ta'e Tupàn umume'u kar putar zanewe a'e nehe xe.\\nPezapo kar zo ikatu 'ym ma'e penywyr wanupe nehe\\n13 A'e rupi pepytu'u teko wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e imume'u re nehe kury. Pezapo zo ikatu 'ym ma'e nehe. Aze pezapo nehe, amogwer uzeruzar ma'e wexak putar a'e wà nehe, uzapo putar ikatu 'ym ma'e pezàwegatete a'e wà nehe no. 14 Ko ma'e akwaw katu ihe, ta'e Zezuz Zanezar Zaneruwihawete inuromo zanezemono'og mehe akwaw ko ma'e ihe xe. Naheta kwaw temi'u ikatu 'ym ma'e a'e. Temi'u paw ikatu i'u mehe. Aze teko i'i nezewe nehe,\\n— Kwa, a'e temi'u na'ikatu kwaw Tupàn pe a'e, aze i'i nehe, a'e mehe a'e temi'u uzeapo iaiw ma'e romo izupe a'e nehe. (A'e rupi, aze u'u nehe, i'u haw nuzawy kwaw ikatu 'ym ma'e iapo haw Tupàn pe.) 15 Aze ere'u ma'e nehe, aze amo uzeruzar ma'e wexak i'u mehe a'e nehe,\\n— A'e temi'u na'ikatu kwaw Tupàn pe a'e, aze i'i newe nehe, a'e mehe na'ikatu kwaw i'u haw nehe. Aze amo uzeruzar ma'e uzekwaku amo temi'u i'u 'ym pà nehe, e'u zo a'e temi'u huwa rupi nehe, ta'e uzemumikahy putar hexak mehe a'e nehe xe. Aze ere'u huwa rupi nehe, — Azamutar katu amogwer uzeruzar ma'e ihe wà, nerepuner kwaw ne'e haw rehe nehe. Tuwe neremi'u numuaiw kar kwaw izeruzar haw nehe, emupytu'u kar zo izeruzar ire nezewe nehe, ta'e Zaneruwihawete umàno a'e uzeruzar ma'e hekuzaromo a'e no xe. 16 Aze erezapo ma'e iko nehe, aze ikatu newe nehe, ezapo wi wi iko nehe. Aze a'e neremiapo kwer na'ikatu kwaw amo uzeruzar ma'e pe nehe, epytu'u iapo re nehe. Nezewe mehe amogwer nuze'eg zemueteahy kwaw neremiapo kwer rehe a'e wà nehe. 17 Zane Tupàn hemiruze'eg zane, nazazekaiw kwaw ma'e rehe zekwaku haw rehe zane. Zazekaiw katu zaiko xo Tupàn ikatu haw rehe. Zazekaiw katu xo puràmàtyry'ym 'ymaw rehe. Zazekaiw katu xo zanerurywete haw Tekwe Puràg hemimur kwer rehe.\\n18 Aze teko uzekwaku Zaneruwihawete imurywete kar pà a'e wà nehe, Tupàn hurywete putar hehe a'e nehe. Teko uze'egatu putar a'e teko wanehe a'e wà nehe no. 19 Pezapo zo ma'e amogwer uzeruzar ma'e wàmàtyry'ym kar pà nehe. Pezepytywàtywà nehe, pekàgaw imonomono pà pezeupeupe nehe. 20 Pezawy kar zo Tupàn hape amo uzeruzar ma'e pe nehe, ma'e rehe pezekwaku 'ym pà nehe. Wyzài temi'u ikatu Tupàn huwa rupi a'e. Aze pezekwaku 'ymaw uzapo kar ikatu 'ym ma'e amo uzeruzar ma'e pe nehe, na'ikatu kwaw nezewe mehe nehe. 21 Ma'ero'o kwer rehe pezekwaku 'ymaw, ma'ywa tykwer rehe pezekwaku 'ymaw no, wyzài ma'e rehe pezekwaku 'ymaw no, aze uzapo kar ikatu 'ym ma'e amo uzeruzar ma'e pe nehe, pepytu'u i'u re nehe. Pezypyrog hehe pezekwaku pà nehe. 22 Pemume'u pezekwaku 'ymaw Tupàn pe nehe, pemume'u zo amo pe nehe. — Tupàn nuzepyk kwaw herehe nehe, ta'e aruzar ize'eg ihe xe, aze i'i amo nehe, hurywete putar a'e nehe. 23 Aze ru'u ko temi'u na'ikatu kwaw Tupàn pe a'e, aze i'i amo nehe, aze u'u a'e re nehe, a'e mehe i'u haw nuzawy kwaw ikatu 'ym ma'e iapo haw Tupàn pe nehe. — Na'ikatu kwaw ru'u i'u haw Tupàn pe, i'i zepe uzeupe. — Aipo i'u haw ikatu Tupàn pe a'e. Kwa, nakwaw kwaw ihe, aze i'i uzeupe nehe, a'e mehe i'u haw nuzawy kwaw ikatu 'ym ma'e iapo haw Tupàn pe. Ta'e a'e teko nuzeruzar katu kwaw Tupàn ikàgaw rehe xe.","num_words":989,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.014,"special_characters_ratio":0.268,"stopwords_ratio":0.483,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUÀW 17\\n— Zezuz uze'eg Tupàn pe wemimu'e wanehe a'e kury\\n1 A'e ma'e imume'u pawire ume'e Zezuz ywate a'e kury. Uze'eg Tupàn pe kury.\\n— Heru, uhem a'e 'ar kwez kury. Ihe nera'yr romo aiko ihe. Exak kar hekàgaw hepuràg eteahy haw purupe nehe. A'e rupi aexak kar putar nekàgaw nepuràg eteahy haw purupe ihe nehe no. 2 Ta'e hemuigo kar pe teko paw wanuwihaw romo ne xe. A'e rupi amuigo kar putar heremiruze'eg nepyr tuweharupi ihe wà nehe no, tatahu pe wamono kar 'ym pà ihe wà nehe no, ta'e eremur a'e heremiruze'eg ihewe ne wà xe. 3 Ne Tupàn romo ereiko ne. Naheta kwaw amo. Ihe Zezuz Tuwihawete Purupyro Ma'e romo aiko ihe, neremimur karer romo ihe. Aze teko nekwaw a'e wà nehe, aze hekwaw a'e wà nehe, a'e mehe wiko putar tuweharupi zanepyr a'e wà nehe, tatahu pe oho 'ym pà a'e wà nehe. 4 Aexak kar nekàgaw nepuràg eteahy haw purupe ko ywy rehe ihe. Azapo neremiapo putar haw paw rupi katete ihe. 5 Izypy mehe ywy ywak iapo 'ym mehe we tuwihaw ikàg wera'u ma'e romo aiko ihe. Tàrityka'i azewyr putar nepyr ihe nehe. A'e mehe hemuigo kar wi pe tuwihaw ikàg wera'u ma'e romo nehe kury, izypy mehe arer zàwegatete nehe kury.\\n6 Eremur amo teko ihewe ne wà, heremiruze'eg romo wamuigo kar pà ne wà. Amume'u neze'eg kwez wanupe ihe. A'e rupi nekwaw a'e wà kury. Neremiruze'eg romo wanekon wà. Eremur ihewe ne wà kury. Ta'e weruzar neze'eg a'e wà xe. 7 Hekàgaw paw rupi, heremiruze'eg paw rupi wà, hema'e paw rupi neremimur kwer romo wanekon a'e wà. Heremiruze'eg ukwaw katu ko ze'eg a'e wà kury. — Tupàn umur ma'e paw Zezuz pe a'e, i'i uzeupe wà kury. 8 Eremume'u neze'eg ihewe ne. Amume'u neze'eg wanupe ihe. Uzeruzar a'e ze'eg rehe a'e wà. — Azeharomoete ize'eg a'e, i'i neze'eg rehe a'e wà. — Azeharomoete Zezuz ur Tupàn wi a'e, azeharomoete Tupàn umur kar Zezuz ywy rehe a'e, i'i uzeupeupe zanerehe wà.\\n9 — Epytywàgatu ne wà nehe, a'e newe kury. Naze'eg kwaw newe teko heremiruze'eg 'ym wanehe ihe. Heremiruze'eg neremimur kwer wanehe aze'eg newe ihe kury, ta'e neremiruze'eg romo wanekon a'e wà no xe. 10 Heremiruze'eg paw neremiruze'eg romo wanekon a'e wà. Neremiruze'eg paw heremiruze'eg romo wanekon a'e wà no. Wanexak mehe teko wexak putar hekàgaw hepuràgaw a'e wà nehe no. 11 Aha putar nepyr ihe nehe kury, Heru. Aezar putar ko ywy ihe nehe. Naikuwe kwaw ywy rehe nehe. Heremimu'e wiko putar ywy rehe a'e wà nehe. O Heru, nekatuahy ne. Emonokatu heremimu'e ne wà nehe, ta'e nekàg wera'u ne xe. Eremur nekàgaw ihewe ne. Zaiko pitài teko ài zane. Tuwe heremiruze'eg wiko pitài teko ài a'e wà nehe no, zanezàwegatete a'e wà nehe no. 12 Wapyr hereko mehe amonokatu wanereko ihe wà, ta'e eremur nekàgaw ihewe ne xe. Nazuka kar kwaw tuwihaw wanupe ihe wà. Numàno kwaw herupi wata mehe wà. Xo pitài zo uhem ihewi a'e, ta'e ze'eg kwehe arer umume'u heàmàtyry'ymar romo heko àwàm a'e xe. 13 Tàrityka'i aha putar nepyr ihe nehe kury. Amume'u ko ma'e teko newe ihe, wanuwa rupi ihe. A'e rupi hurywete putar tuwe upy'a pe henu mehe a'e wà nehe. 14 Naiko kwaw teko ko ywy rehe har ài ihe, ta'e aruzar neze'eg ihe xe. Heremiruze'eg a'e wà no, wiko ihe ài a'e wà no, nuiko kwaw neàmàtyry'ymar ko ywy rehe har wazàwe a'e wà no. Ta'e weruzar neze'eg a'e wà xe. A'e rupi teko na'iakatuwawahy kwaw wanehe a'e wà. 15 — Eraha ywy wi nepyr tàrityka'i ne wà nehe, na'e kwaw newe, Tupàn. — Emonokatu ikatu 'ym ma'e iapo har wazar wi ne wà nehe, a'e newe. 16 Naiko kwaw neàmàtyry'ymar ywy rehe har wazàwe ihe. Heremiruze'eg a'e wà no, wiko ihe ài a'e wà no. Nuiko kwaw amogwer teko wazàwe wà. 17 Neze'eg azeharomoete ne. Emu'e heremiruze'eg neze'eg rehe ne wà nehe. A'e mehe weruzar putar neze'eg a'e wà nehe, neremiruze'eg romo wiko pà a'e wà nehe. 18 Hemur kar pe ywy rehe ne. — Emume'u heze'eg teko wanupe nehe, ere ihewe. Nezewegatete ihe amono kar putar heremiruze'eg taw nànàgatu ihe wà nehe no. 19 Aruzar katu neze'eg ihe. Wexak heremiapo kwer a'e wà. A'e rupi weruzar katu putar neze'eg a'e wà nehe no.\\n20 Aze'eg newe heremiruze'eg wanehe ihe. Umume'u neze'eg oho amo teko wanupe a'e wà. Omogwemogwer a'e teko uzeruzar herehe a'e wà no, ta'e wenu heremiruze'eg waze'eg a'e wà no xe. Aze'eg newe a'e teko wanehe ihe no. 21 Tuwe wiko uzeinuinuromo paw rupi a'e wà nehe. O Heru. Ereiko heinuromo ne. Aiko neinuromo ihe. Tuwe wiko zaneinuromo nezewegatete a'e wà nehe no. A'e rupi wiko putar zanezàwe a'e wà nehe. A'e rupi amogwer teko i'i putar a'e wà nehe, — Azeharomoete Tupàn umur kar Zezuz xe zanepyr a'e, i'i putar a'e wà nehe. 22 Eremur nekàgaw nepuràg eteahy haw ihewe ne. Nezewegatete amono hekàgaw hepuràgaw kwez wanupe ihe no. A'e rupi wiko putar uzeinuinuromo pitài romo a'e wà nehe no, pitài romo zanereko haw ài a'e wà nehe no. 23 Aiko wainuromo ihe. Ereiko heinuromo ne. A'e rupi wiko putar tuwe uzeinuinuromo pitài romo a'e wà nehe no. A'e rupi — Azeharomoete Tupàn umur kar Zezuz xe a'e, i'i putar teko a'e wà nehe. — Tupàn uzamutar katu Zezuz a'e, zaneamutar katu nezewegatete a'e no, i'i putar a'e wà nehe.\\n24 O Heru. Eremur heremiruze'eg ihewe ne wà. Tuwe wiko hepyr a'e wà nehe. A'e rupi wexak putar hekàgaw hepuràg eteahy haw a'e wà nehe. Kwehe mehe eremur a'e nekàgaw nepuràgaw ihewe ne, ta'e ywy iapo 'ym mehe we heamutar katu pe ne xe. 25 Ne Heru ikatuahy ma'e ne. Teko heremiruze'eg 'ym nanekwaw kwaw a'e wà. Urukwaw katu ihe.\\n— Azeharomoete Tupàn umur Zezuz xe a'e, i'i ko heremiruze'eg newe a'e wà. 26 Amume'u neze'eg wanupe ihe, nekwaw kar pà wanupe ihe. Amume'u wi wi putar wanupe ihe nehe kury. — Heru heamutar katu a'e, a'e wanupe ihe. A'e rupi uzeamutamutar katu putar a'e wà nehe no. A'e rupi aiko putar wainuromo ihe nehe no.","num_words":961,"character_repetition_ratio":0.104,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.507,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ROM 8\\nZaiko Tupàn Hekwe inuromo\\n1 Aze teko uzemono'og Zaneruwihawete Zezuz inuromo a'e wà nehe, hehe uzeruzar pà a'e wà nehe, a'e mehe Tupàn nuzepyk kwaw wanehe a'e nehe. 2 Aze teko uzapo ikatu 'ym ma'e wà nehe, umàno putar wà nehe. Aze uzeruzar Zaneruwihawete Zezuz rehe wà nehe, uzemono'og pà inuromo wà nehe, Tekwe Puràg umuigo kar putar a'e teko a'e wà nehe, ikatu 'ym ma'e wi tatahu wi wapyro pà a'e wà nehe. 3 Tupàn ze'eg Moizez pe imono pyrer kwehe arer a'e, nupuner kwaw teko wapyro haw rehe a'e, ta'e ni amo teko nupuner kwaw a'e ze'eg heruzar haw rehe tuweharupi a'e wà xe. A'e rupi Tupàn upyro a'e wà. Umur kar wa'yr ko ywy rehe a'e. Uzeapo awa romo. Hetekwer nuzawy kwaw ikatu 'ym ma'e iapo har retekwer. Umàno ikatu 'ym ma'e zaneremiapo kwer hekuzaromo. A'e rupi zanepyro zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi. A'e rupi a'e ikatu 'ym ma'e iapo haw nuiko kwaw Zanezar romo a'e kury. 4 Tupàn uzapo nezewe a'e. A'e rupi aze teko uzapo Tekwe Puràg hemiapo putar haw a'e wà nehe, aze nuzapo kwaw wemiapo putar haw wà nehe, a'e mehe upuner ze'eg kwehe arer heruzar haw rehe azeharomoete a'e wà nehe. Upuner ikatu ma'e iapo haw rehe a'e wà nehe. 5 Aze teko oho wemimutar rupi wà nehe, a'e mehe uzapo putar ma'e wemimutar rupi paw rupi wà nehe. Aze teko oho Tekwe Puràg hemimutar rupi wà nehe, a'e mehe uzapo putar ma'e paw rupi hemimutar rupi wà nehe. 6 Wemimutar rupi oho ma'e umàno putar wà nehe, tatahu pe oho pà wà nehe. Tekwe Puràg hemimutar rupi oho ma'e wiko putar Tupàn pyr wà nehe. Hurywete putar wà nehe. Tupàn omono putar waneko haw iahyk 'ym ma'e a'e teko wanupe a'e nehe. Uzapo putar ikatu haw wanupe nehe no. 7 Aze teko uzapo wemiapo putar haw wà nehe, a'e mehe Tupàn iàmàtyry'ymar romo wanekon putar wà nehe, ta'e nuweruzar kwaw ize'eg wà nehe xe, ta'e nupuner kwaw heruzar haw rehe wà nehe xe. 8 Aze teko oho wemimutar rupi wà nehe, nupuner kwaw ikatu ma'e iapo haw rehe Tupàn imurywete kar pà wà nehe.\\n9 Aze Tupàn Hekwe wiko nerehe nehe, erezapo putar ma'e hemimutar rupi nehe. Nereho kwaw neremimutar rupi nehe. Aze teko nuwereko kwaw Zaneruwihawete hekwe uzehe wà nehe, a'e mehe nuiko kwaw hemiruze'eg romo wà nehe. 10 Neretekwer umàno putar a'e nehe, ta'e ikatu 'ym ma'e iapo har romo ereiko ne xe. Aze Zaneruwihawete neinuromo hekon a'e nehe, a'e mehe Tekwe Puràg nemuigo kar wi putar a'e nehe, nereko haw imukatu pà a'e nehe no. Ta'e Tupàn nemuawyze uzeupe a'e xe. 11 Tupàn Hekwe a'e, umugweraw kar Zezuz imàno re a'e. Aze Tekwe pepyr hekon nehe, pemugweraw kar putar nehe, penetekwer umàno ma'e ràm wamugweraw kar pà nehe, ta'e a'e ae umugweraw kar Zezuz a'e xe.\\n12 A'e rupi amume'u putar ko ze'eg peme ihe nehe kury, herywyr wà. Zaiko Tupàn hemimutar rupi oho ma'e romo zane nehe ty wà. Zaiko zo zaneremimutar rupi oho ma'e romo zane nehe. 13 Aze peho penemimutar rupi nehe, pemàno putar nehe. Tupàn uzepyk putar penehe a'e nehe. Aze peho Tekwe Puràg hemimutar rupi nehe, ikatu 'ym ma'e iapo re pepytu'u pà nehe, peiko putar Tupàn pyr tuweharupi nehe, tatahu pe peho 'ym pà nehe. 14 Tupàn Hekwe Puràg hemimutar rupi oho ma'e a'e wà, Tupàn ta'yr romo wanekon a'e wà. 15 Tekwe zanewe Tupàn hemimur kwer a'e, nazanemuigo wi kar kwaw uma'ereko e ma'e zàwenugar romo a'e. Ta'e Tupàn Hekwe napemukyze kar kwaw a'e xe. Pemuigo kar Tupàn ta'yr romo a'e. Umur kar ukàgaw zanewe. A'e rupi zapuner zaneze'egaw rehe Tupàn pe kury. — Papaz, heru romo ereiko ne, za'e putar izupe nehe. 16 Tupàn Hekwe uzemono'og iko zanerekwe inuromo a'e. — Tupàn purumuzàmuzàg ài peiko kury, i'i iko zanewe kury. 17 Awa umume'u tuwe uma'e paw imono àwàm upurumuzàmuzàg wanupe a'e. Amo 'ar mehe omono putar wanupe nehe. Nezewegatete Tupàn a'e. Umume'u uma'e ikatuahy ma'e zanewe a'e. Zaiko ipurumuzàmuzàg ài zane, a'e rupi xipyhyk putar a'e ma'e imume'u pyrer zane nehe. Umume'u ma'e Zaneruwihawete pe a'e no, imonokatu pà izupe a'e no. Xipyhyk putar a'e ma'e Zaneruwihawete pe imume'u pyrer zane nehe no. Ta'e aze xipuraraw ma'erahy Zaneruwihawete ài nehe, umur putar ukàgaw zanewe a'e nehe no.\\nTupàn wexak kar putar ukàgaw upuràgaw zanewe nehe\\n18 Xipuraraw ma'erahy kwer zaiko ko ywy rehe zanereko mehe zane. Amo 'ar mehe Tupàn wexak kar putar ukàgaw upuràgaw zanewe a'e nehe, ikatuahy ma'e iapo pà zanewe a'e nehe. A'e 'ar mehe zanereharaz putar ma'erahy kwer ko 'ar rehe arer wi azeharomoete zane nehe. 19 Teko Tupàn hemiapo kwer a'e wà, ma'ea'yr Tupàn hemiapo kwer a'e wà no, ma'e Tupàn hemiapo kwer a'e no, paw rupi katete wàrogatu zanerexak àwàm waiko a'e wà. Wàro Tupàn ta'yr zàwenugar romo zanereko haw hexak kar àwàm wà.\\n20 Kwehe mehe Ànàw uzapo ikatu 'ym ma'e a'e. A'e rupi amogwer Tupàn hemiapo kwer a'e wà no. Teko paw a'e wà, ma'ea'yr paw a'e wà no, paw rupi katete na'ikatu kwaw Tupàn pe a'e wà, ta'e Tupàn uzemumikahy Ànàw rehe a'e xe. A'e ma'e naheko wer kwaw zepe iaiw ma'e romo Tupàn huwa rupi a'e wà. Tupàn ae umume'u wakatu 'ymaw wanuwa rupi a'e. 21 Amo 'ar mehe Tupàn upyro putar a'e iaiw ma'e a'e wà nehe, wamukatu pà a'e wà nehe. Tupàn umukatu putar upurumuzàmuzàg zàwenugar a'e wà nehe, wamuigo kar pà a'e wà nehe, ikatu 'ym ma'e wi wapyro pà a'e wà nehe. Nezewegatete Tupàn upyro putar a'e ma'ea'yr wà nehe no, a'e ma'e paw rupi nehe no. Upyro putar ikatu 'ymaw wi a'e wà nehe. 22 Kuzà imemyrahy mehe hahy tetea'u izupe. Nezewegatete Tupàn hemiapo kwer paw a'e wà. Teko paw a'e wà, ma'ea'yr paw a'e wà no, uzai'o waiko kuzà imemyrahy ma'e ài a'e wà. 23 Zane zane no, zazai'o zaiko zane no. Ta'e zawaiw katu zanereko haw zanewe no xe. Ta'e xiàro Tupàn ta'yr zàwenugar romo zanemuigo kar àwàm zaiko zane xe. Ta'e xiàro ikatu 'ym ma'e wi zanepyro àwàm zaiko zane no xe. Tupàn umur Wekwe purupe a'e. Hemimur kwer ipy romo hekon a'e. 24 Zanepyro a'e, ta'e xiàro zanereko àwàm ipyr zane xe. Aze mo xixak tuwe a'e zaneremiàro, a'e mehe mo naxiàro iwer mo, ta'e teko nuàro kwaw wemixak kwer a'e wà xe. 25 Aze xiaro ma'e zaneremixak 'ym zane nehe, a'e mehe nazapytu'u kwaw hàro re zane nehe.\\n26 Tekwe Puràg ur putar zanepy'a pe zanepytywà pà a'e nehe, hàro re zanepytu'u wer mehe a'e nehe. Ta'e naxikwaw kwaw zaneze'egaw Tupàn pe zane xe. Ma'e rehe zaze'eg putar izupe nehe. Ma'e xinoz putar izupe nehe. Naxikwaw kwaw. A'e rupi Tupàn Hekwe Puràg ukwaw kar zanereminoz Tupàn pe a'e, zanerekuzaromo a'e, uze'eg 'ym pà a'e. 27 Tupàn ukwaw teko wapy'a a'e, a'e rupi ukwaw Wekwe ima'enukwaw paw a'e no. Ta'e Tekwe Puràg uze'eg iko Tupàn pe a'e xe, Tupàn hemiruze'eg wanekuzaromo a'e xe. Tupàn hemimutar rupi uze'eg iko nezewe a'e. 28 Aze teko uzamutar katu Tupàn a'e wà nehe, aze Tupàn wenoz a'e teko uzeupe a'e wà nehe, wemiapo putar haw iapo kar pà wanupe a'e wà nehe, a'e mehe aze a'e teko upuraraw ma'erahy kwer a'e wà nehe, Tupàn uzapo putar ikatu ma'e wanupe a'e nehe. Aze nupuraraw kwaw wà nehe, Tupàn nahekyty'ym kwaw nehe. Uzapo putar tuwe ikatu ma'e wanupe nehe no. 29 Kwehe mehe Tupàn zanerexarexak uzeupe a'e. Omonokatu wemixamixak kwer muite ikatu 'ym ma'e wi a'e wà, uzeupe a'e wà. Amo 'ar mehe wiko putar ta'yr ài a'e wà nehe. A'e rupi Tupàn ta'yrete Zezuz a'e, zaneryky'yr ài hekon a'e. Heta tetea'u putar tywyr izupe a'e wà nehe. 30 A'e rupi Tupàn wenoz wemimonokatu kwer uzeupe a'e wà kury. Umuzewyr kar uzeupe wà kury, wamuawyze kar pà wà kury. Omono e upuràgaw ukàgaw wanupe no.\\nZaneruwihawete Zezuz zaneamutar katu a'e\\n31 Xinu Tupàn ikatu haw kwez kury, paw rupi kury. A'e rupi za'e nezewe zane kury. Aze Tupàn zaneinuromo hekon nehe, mo uzapo putar ikatu 'ym ma'e zanewe nehe. Aze zaneàmàtyry'ymar uzapo ikatu 'ym ma'e zanewe a'e wà nehe, Tupàn ukwaw putar wanemiapo kwer a'e nehe. Uzepyk putar wanehe amo 'ar mehe nehe. 32 Umur wa'yr imumàno kar pà zanerekuzaromo a'e. Nahekyty'ym kwaw a'e. Umur wa'yr zanewe, a'e rupi umur putar ma'e paw zanewe nehe no. 33 Tupàn zanemuawyze a'e. A'e rupi teko nuze'eg kwaw nezewe zanewe wà nehe. — Ikatu 'ym ma'e iapo har romo wanekon a'e wà, ni'i kwaw zanewe wà nehe. 34 Zaneruwihawete Zezuz umàno zanerehe a'e, ukweraw wi a'e no, Tupàn pyr hekon tuwihawete romo kury. Aze teko uze'eg zemueteahy zanerehe Tupàn pe a'e wà nehe, Zezuz uze'eg putar izupe a'e nehe no, zanekatu haw imume'u pà izupe a'e nehe no, (ta'e zanemukatu a'e xe). 35 Mo umupytu'u kar putar Zaneruwihawete zaneamutar katu re a'e nehe. Ma'erahy puraraw paw wà, zawaiw katu haw wà, zanewe ma'erahy ipuraraw kar haw wà, ma'uhez haw wà, ma'e zanewe heta 'ymaw wà, zanezuka haw rehe ze'egaw wà, zanemàno haw wà. Nan, ni agwer ma'e numupytu'u kar kwaw Zaneruwihawete zaneamutar katu re a'e wà nehe. 36 Nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer.\\n— O Tupàn, uruiko Àràpuhàràn ài ure, izuka pyràm ài ure.\\nNeàmàtyry'ymar ipuruzuka wer zepe urerehe a'e wà,\\nta'e uruzeruzar katu nerehe ure xe.\\nUrezuka etea'i a'e wà.\\n37 Nan kwaw pa. Aze ma'erahy xipuraraw nehe, ikatuahy putar zanewe nehe. Amo 'ar mehe Tupàn umekuzar putar zaneremipuraraw kwer a'e nehe, ikatuahy ma'e imur pà zanewe a'e nehe. Uzepyk putar a'e ma'erahy ipuraraw kar har wanehe a'e nehe. Ta'e zaneamutar katu a'e xe. 38 Aze zaikuwe nehe, Zezuz zaneamutar wi wi putar a'e nehe no. Aze zàmàno nehe, zaneamutar wi wi putar nehe no. Tupàn heko haw pe har a'e wà, wanuwihaw ywate har a'e wà no, nupuner kwaw Tupàn imupytu'u kar haw rehe zaneamutar katu re a'e wà. Ma'e ko 'ar rehe har a'e wà, ma'e amo 'ar rehe uzeapo ma'e ràm a'e wà no, nupuner kwaw imupytu'u kar haw rehe zaneamutar ire a'e wà nehe no. 39 Ywate har a'e wà, ywy rehe har a'e wà no, amo ae ma'e Tupàn hemiapo kwer a'e wà no, nupuner pixik kwaw imupytu'u kar haw rehe zaneamutar ire a'e wà nehe, ta'e Zaneruwihawete Zezuz Zanezar rehe zazeruzar zane xe. Zaneamutar katu tuwe a'e.","num_words":1655,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.509,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 26\\nNuzuka kwaw Tawi Xau a'e\\n1 Amo Zipe pe har oho Zimea pe Xau pe uze'eg pà wà kury. — Tawi uzeàmim iko ywytyr Akira her ma'e pe Zezimon tawhu henataromo a'e, i'i izupe wà. 2 Na'e uhem Xau na'arewahy ywyxiguhu Zipe huwake har pe kury. Weraha 3 miw Izaew zauxiapekwer ikatuahy wera'u ma'e uzeupi wà. Wekar Tawi oho wà. 3 Uzapo uker haw Akira ywytyr rehe wà, Zezimon henataromo wà. Wiko Tawi ywyxiguhu pe. Amo umume'u Xau tur awer izupe. — Ur Xau nerekar pà a'e, i'i izupe wà. 4 A'e rupi omono kar amo awa Xau huwake hehe wamume'e kar pà wà. Wexak a'e awa Xau a'e pe wà. Uzewyr Tawi pe heko haw imume'u pà wà. 5 Na'arewahy oho a'e pe. Wexak Xau iker haw, Aminer Ner ta'yr iker haw no. Zauxiapekwer wanuwihaw romo hekon Aminer. Uker Xau amogwer zauxiapekwer wapyr. Zauxiapekwer uzapo uker haw izywyr wà.\\n6 Mokoz awa wata Tawi rupi wà. Aimerek Hete zuapyr awa ipy her romo a'e. Amizaz inugwer her romo a'e. Zeruz imemyr romo Zoaw tywyr romo hekon a'e. Upuranu Tawi wanehe kury. — Mo oho putar herupi Xau waker haw pe nehe, i'i wanupe. — Aha putar ihe, i'i Amizaz izupe.\\n7 A'e rupi pyhaw oho Tawi Amizaz rupi. Wixe Xau waker haw pe wà. Wexak Xau iker mehe wà, zauxiapekwer waker haw myter pe wà. Umuixe kar upurukutukaw ywy pupe wàkàg huwake uker pà. Aminer a'e, amogwer zauxiapekwer a'e wà no, uker Xau izywyr a'e wà. 8 Na'e uze'eg Amizaz Tawi pe. — Kutàri pyhaw Tupàn umur neàmàtyry'ymar kwez nepo pe kury. Tuwe akutuk Xau ipurukutukaw pupe ihe nehe. Akutuk putar ywy rehe pitài ikutukaw rupi ihe nehe. Ni mokoz ikutukaw nazapo kwaw nehe, i'i Tawi pe.\\n9 Uwazar Tawi ize'eg izupe. — Ezuka zo ty. Ta'e aze amo uzapo ikatu 'ym ma'e Tupàn wemixak kwer tuwihawete pe nehe, Tupàn uzepyk putar a'e awa rehe a'e nehe. 10 Xikwaw Tupàn wikuwe ma'e romo heko haw. Nezewegatete xikwaw Xau izuka àwàm no. Aze ru'u imàno haw 'ar mehe nehe, aze ru'u amo zeàmàtyry'ymawhu rehe nehe, Tupàn uzuka kar putar azeharomoete nehe. 11 Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nuzuka kar kwaw wemixak kwer tuwihawete romo wemimuigo karer nehe, ihewe nehe. Xipyhyk y'a izuwi kury ty. Xipyhyk ipurukutukaw nehe no. A'e re zaha nehe kury, i'i izupe.\\n12 A'e rupi upyhyk Tawi ipurukutukaw Xau iàkàg huwake har. Upyhyk y'a no. Oho a'e wi Amizaz rupi kury. Ni amo nuexak kwaw wà. Ni amo nukwaw kwaw uzeapo ma'e kwer wà. Ni amo nume'e kwaw wà. Uker katu upaw rupi wà, ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umuger katu kar a'e wà xe.\\n13 A'e rupi wahaw Tawi ywyàpyznaw oho. Uzeupir ywytyr apyr kury. Muitea'u zauxiapekwer wanuwi hekon a'e kury. 14 Uhapukaz Aminer pe Xau hemiruze'eg wanupe kury. — Aminer, i'i. — Aipo herenu pe ne, i'i. — Mo uhapukaz iko tuwihawete pe a'e, i'i Aminer.\\n15 Uwazar Tawi ize'eg izupe. — Aipo awa romo ereiko. Aipo ereiko zauxiapekwer Izaew zuapyr ikàg ma'e romo ne. Màràzàwe tuwe nerezekaiw kwaw nezar rehe neruwihawete rehe ne. Tàrityka'i amo wixe kwez peker haw pe tuwihawete izuka pà, nezar izuka pà. 16 Nerexak kwaw ta'e ereker ne xe, Aminer. Amume'uahy ko ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wikuwe ma'e rehe ihe kury. Pe paw rupi pemàno putar nehe. Ta'e napezekaiw katu kwaw pezar rehe xe, ta'e napepyro kwaw penuwihaw Tupàn hemixak kwer tuwihawete romo hemimuigo kar pyrer pe xe. Pezeapyaka katu heze'eg rehe kury ty wà. Pekar tuwihawete ipurukutukaw peho nehe kury. Pekar y'a iàkàg huwake arer nehe no, i'i zauxiapekwer wanupe.\\n17 Ukwaw Xau Tawi ize'eg mehe. Upuranu hehe. — Tawi, aipo ne ereze'eg iko ihewe hera'yr, i'i izupe. — Aze pa, hezar, i'i Tawi. 18 — Màràzàwe tuwe nerepytu'u kwaw neremiruze'eg ipiaromo neho re. Ma'e azapo newe. Ma'enugar iaiw ma'e azapo newe ihe. 19 Heruwihawete ne. Einu katu ko heze'eg newe heremimume'u ràm kury. Aze Tupàn wiko hekutyr nemur kar arer romo a'e, aze eremono e amo ma'e izupe nehe, aze erezuka amo ma'ea'yr henataromo nehe, upytu'u putar hekutyr nemur kar ire a'e nehe. Aze amo teko wiko hekutyr nemur kar har romo wà, tuwe Tupàn ize'egaiw u'ar a'e teko wanehe a'e nehe. Ta'e hemuzàn kar heywy wi Tupànete imuwete katu haw wi a'e wà xe, amo ae ywy tupàn a'ua'u wamuwete katu haw pe a'e wà xe. 20 Tuwe nahezuka kwaw amo ae ywy rehe muite Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wi a'e wà nehe. Hezuka kar zo pe wanupe nehe. Màràzàwe tuwe Izaew wanuwihawete ur xe. Aipo herekar iko a'e. Màràzàwe tuwe. Aiko tug zàwenugar romo ihe. Màràzàwe tuwe herekar iko wiràmiri hehaite ma'e hekar har zàwe a'e, i'i Tawi Xau pe.\\n21 Uwazar Xau ize'eg izupe. — Azawy tuwe ihe, hera'yr Tawi. Nazapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e newe ko 'ar henataromo nehe. Ta'e kutàri pyhaw nahezuka kwaw pe ne xe. Aiko he'o ma'e romo ko 'ar rehe. Azapo ikatu 'ym ma'e uhua'u ma'e, i'i izupe.\\n22 Na'e i'i Tawi izupe. — Aiko nepurukutukaw areko xe hepo pe, hezar. Emur kar amo nerehe we har xe ipyhyk pà kury. 23 Tupàn umekuzar teko ikatu ma'e wanemiapo a'e, teko ize'eg heruzar har wanemiapo a'e. Kutàri nemur hepo pe a'e. Nuruzuka kwaw ihe. Nazuka kwaw tuwihawete Tupàn hemixak kwer ihe. 24 Amuwete katu nerekuwe haw kwez ihe. Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzapo nezewegatete haw ihewe nehe no. Tuwe hepyro zawaiw katu haw nànàn nehe, i'i Tawi Xau pe.\\n25 Uwazar Xau ize'eg izupe. — Tuwe Tupàn umur uze'egatu nerehe nehe. Neremiapo ràm paw ikatu putar nehe, i'i. Na'e oho Tawi a'e wi izuwi kury. Uzewyr Xau oho weko haw pe kury.","num_words":895,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.383,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg TANIEW 4\\nNamukononozor upuahu wi kury\\n1 Tuwihawete Namukononozor omono kar uze'eg teko paw wanupe kury: teko hexakaw paw hereko har wanupe, ywy nànànar wanupe no, amo ae ze'eg rupi uze'eg ma'e wanupe no. — Tuwe teko paw hurywete wà nehe. Tuwe wiko zeàmàtyry'ym 'ymaw rehe paw rupi wà nehe no. 2 Tupàn Upuner Wera'u Ma'e uzapo purumupytuhegatu kar haw ikatuahy ma'e tetea'u ihewe a'e. Hepurukwaw kar wer a'e ma'e rehe peme paw rupi katete ihe kury. 3 Xo upuner katu ma'e upuner agwer ma'e iapo haw rehe. Hemiapo kwer upurumupytuhegatu kar no. Ta'e tuwihawete tuweharupi àràm romo hekon a'e xe. Nupaw pixik kwaw ipureruze'egaw nehe.\\n4 Ihe Namukononozor aiko heràpuzuhu pupe katu haw pe. Oho katu ma'e paw rupi ihewe. 5 Amo 'ar mehe pyhaw apuahu ihe. Hepuahu awer hemukyze kar. Heker mehe hema'enukwaw paw iaiw ma'e uhem ihewe. Puahu haw zàwenugar iaiw ma'e uhem ihewe no. Wiko hezar romo. 6 A'e rupi ainoz kar ma'e kwaw katu har Mawiron ywy rehe har paw wamuwà ihe wà. — Pemume'u katu hepuahu awer ikwaw kar haw ihewe nehe, a'e wanupe. 7 Ur paw rupi wà: ma'e kwaw katu har wà, ma'e ikwaw pyr 'ym imume'u har wà, zahytata kwaw par wà, paze ma'e wà. Amume'u hepuahu awer wanupe. Ni amo nupuner kwaw imume'u katu haw rehe ihewe wà. 8 Iahykaw rehe Taniew ur ihewe. Amono Mewtexazar inugwer her romo izupe ihe, ta'e hepurumuwete wer hetupàn rehe nezewe ihe xe. Tupàn ikatuahy ma'e hekwe hehe hekon. A'e rupi amume'u hepuahu awer izupe. Nezewe aze'eg izupe. 9 — Mewtexazar ma'e ikwaw pyr 'ym imume'u har wanuwihaw, a'e izupe. — Akwaw Tupàn Hekwe nerehe heko haw ihe. Erepuner wyzài ikwaw pyr 'ym imume'u haw rehe. Akwaw nepuner haw. A'e rupi amume'u putar hepuahu awer newe ihe nehe. Emume'u katu hemimume'u ihewe nehe, a'e izupe. 10 Azeàpàrirog herupaw rehe. Na'arewahy aexak puahu zàwenugar. Aexak ywyra iaiha katu ma'e. Hezuz ywy myter pe. 11 Tua'u katu ywyra, te uzekok ywak rehe. Wyzài ywy rehe har upuner hexakaw rehe wà. 12 Huwer ipuràg eteahy. I'a tetea'u no. Teko ywy nànànar upuner i'a kwer i'u haw rehe wà, te uhyk wanupe. Miar upytu'u i'àgaw pe wà. Wiràmiri uzapo waity hàkà rehe wà. Wikuwe ma'e paw u'u i'a kwer wà. 13 Apuahu we ihe rihi. Na'arewahy aexak Tupàn heko haw pe har ume'egatu ma'e. Wezyw ywak wi a'e kury. 14 Uze'eg wahyhawa'u kury.\\nPezuhaw ywyra nehe. Pemonohok hàkàgwer nehe.\\nPepo'o huwer izuwi nehe. Peityk i'a kwer nehe,\\npemuzàn kar miar i'àgwer wi pe wà nehe.\\nPemuwewe kar wiràmiri hàkàgwer rehe har pe wà nehe no.\\n15 Tuwe izypy kwer upyta nehe. Tuwe hapo kwer upyta nehe no.\\nPezàpixipixi kyhàhàm tàtà itaper iapo pyrer pupe itazu morog iapo pyrer pupe nehe,\\nka'api'i kaiwer pe har myter pe nehe.\\nNa'e zuwiri u'ar putar izypy kwer rehe nehe, a'e awa rehe nehe.\\nA'e re u'u putar ka'api'i ma'ea'yr ài nehe.\\n16 He'o putar nehe.\\nIma'enukwaw putar ma'e rehe miar ài nehe.\\nUmumaw putar 7 kwarahy nezewe wiko pà nehe.\\n17 Tupàn heko haw pe har umume'u heko àwàm wà.\\nTupàn heko haw pe har ume'egatu ma'e umume'u nezewe haw wà.\\nNezewe mehe teko paw ukwaw putar Tupàn Upuner Wera'u Ma'e heko haw a'e wà nehe. Tuwihawete wanuwihawete romo hekon a'e.\\nUmuigo kar wyzài awa tuwihawete romo wemimutar rupi a'e wà.\\nTe awa ikàg 'ym wera'u ma'e umuigo kar tuwihawete romo a'e.\\n18 Na'e Namukononozor umumaw uze'egaw nezewe kury. — Nezewe apuahu ihe. Ni amo heremiruze'eg nupuner kwaw imume'u katu haw rehe ihewe wà. Xo ne zo, Mewtexazar, erepuner imume'u katu haw rehe. Ta'e tupàn ikatu wera'u ma'e wanekwe nerehe wanekon a'e wà xe. Emume'u ikwaw kar haw ihewe nehe kury, i'i izupe.\\nTaniew umume'u ipuahu awer izupe\\n19 A'e ma'e henu mehe Taniew Mewtexazar inugwer her ma'e ipytuhegatu a'e kury. A'e 'ar mehe we nukwaw kwaw imume'u haw rihi. Uze'eg wi tuwihawete izupe. — Mewtexazar, nema'enukwawahy zo hepuahu awer rehe nehe, ni hemimume'u rehe nehe, i'i izupe. Taniew uwazar ize'eg izupe. — O Tuwihawete, aze mo nepuahu awer hemimume'u nuze'eg iwer nerehe, ikatu wera'u mo. Aze mo umume'u neàmàtyry'ymar waneko àwàm, ikatu wera'u mo. 20 Erexak amo ywyra. Itua'u te uzekok ywak rehe. Iaiha katu. Teko ywy nànànar upuner hexakaw rehe wà. 21 Huwer ipuràg eteahy. I'a katuahy no. Teko paw u'u i'a kwer te uhyk wanupe. Miar upytu'u i'àgaw pe wà. Wiràmiri uzapo waity hàkà rehe wà no.\\n22 Ne, o tuwihawete ereiko a'e ywyra romo. Ta'e ereiko upuner ma'e romo ne xe. Uhua'u nepuner haw, te uhem ywak rehe. Nepuner haw uhàuhàz ywy nànàn. 23 Erexak amo Tupàn heko haw pe har ywak wi iwezyw mehe. Uze'eg nezewe a'e. — Pezuhaw ywyra nehe. Pemonohok hàkàgwer nehe. Tuwe izypy kwer upyta nehe. Tuwe hapo kwer upyta nehe no. Pezàpixipixi kyhàhàm tàtà itaper iapo pyrer pupe itazu morog iapo pyrer pupe nehe, ka'api'i kaiwer pe har imyter pe nehe. Na'e zuwiri u'ar putar izypy kwer rehe nehe, a'e awa rehe nehe. A'e re u'u putar ma'ea'yr wanemi'u nehe. Umumaw putar 7 kwarahy nezewe wiko pà nehe.\\n24 Uze'eg wi Taniew izupe kury. — Amume'u putar hemimume'u newe ihe nehe kury. Tupàn uze'eg newe nepuahu awer pupe a'e, o tuwihawete. Umume'u nerehe uzepyk àwàm nezewe. 25 Nemono kar putar teko wamyter wi a'e nehe. Ereiko putar miar wainuinuromo nehe. Ere'u putar ka'api'i tapi'ak ài nehe. Ereker putar katu pe nehe. Zuwiri nemuàkym putar nehe. Eremumaw putar 7 kwarahy nezewe nereko pà nehe. A'e re — Tupàn ywate wera'u ma'e wiko tuwihawete paw wanuwihawete romo a'e, ere putar nehe. — Umuigo kar amo awa tuwihawete romo wemimutar rupi a'e, ere putar izupe nehe. 26 — Ezo'ok zo ywyra ipy kwer nehe. Ezo'ok zo hapo kwer nehe, i'i Tupàn weko haw pe har wanupe. Uze'eg nezewe a'e, ta'e ereiko wi putar tuwihawete romo nehe xe. — Tupàn ywy nànànar wanuwihawete romo hekon a'e, aze ere nehe, xo a'e mehe zo ereiko wi putar tuwihawete romo nehe. 27 O tuwihawete, einu katu hepureruze'egaw nehe. Epytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re nehe. Xo ikatu ma'e zo ezapo nehe. Epytu'u ikatu 'ymaw iapo re nehe. Epytywà hemetarer 'ym ma'e ne wà nehe. Nezewe mehe ereiko wiwi ru'u ikatu haw pe nehe, nerurywete pà nehe, i'i izupe. (Namukononozor nuenu katu kwaw Taniew ize'eg a'e.)\\n28 A'e rupi a'e ma'e paw uzeapo tuwihawete Namukononozor pe. 29 Upaw 12 zahy. Na'e amo 'ar mehe uzekytyar oho iko wàpuzuhu Mawiron pe har i'aromo imuàtà pyrer rehe. 30 Uze'eg uzeupe. — Mawiron tawhu uhua'u azeharomoete a'e. Hepuner haw uhua'u ma'e rupi azapo ihe. Azapo 'aw tawhu amogwer tawhu wanuwihaw zàwenugar romo. Nezewe haw iapo mehe aexak kar hepuner haw teko nànàn ihe. Aexak kar hepuràg eteahy haw wanupe no, i'i uzeupe.\\n31 Ize'eg mehe we amo uze'eg ywak wi izupe. — Ezekaiw katu ko ze'eg rehe nehe, tuwihawete Namukononozor. Nereiko kwaw tuwihawete romo kury. 32 Nemuhem kar putar teko wamyter wi wà nehe. Ereiko putar miar wainuinuromo nehe. Ere'u putar ka'api'i tapi'ak ài nehe. Eremumaw putar 7 kwarahy nezewe nereko pà nehe. — Tupàn wiko teko paw wanuwihawete wanuwihawete romo a'e. Uzapo awa tuwihawete romo wemimutar rupi a'e, ere putar nehe. Xo a'e mehe zo upaw putar neremipuraraw nehe.\\n33 A'e 'ar mehe we Namukononozor rehe Tupàn izepykaw uzypyrog a'e kury. Omono kar teko wamyter wi. Uzypyrog ka'api'i i'u pà tapi'ak ài. Uker katu pe. Zuwiri umuàkym. I'aw ipuku. Nuzawy kwaw wiràhu hawer. Ipoàpe ipukua'u no. Nuzawy kwaw kàkà ipyàpe.\\nNamukononozor umume'u Tupàn Ywate Wera'u Har ikatu haw\\n34 Uze'eg tuwihawete nezewe a'e kury.\\n— Amumaw 7 kwarahy miar ài ihe. Na'e ame'e ywak rehe. Ma'e kwaw paw uzewyr ihewe. Na'e amume'u Tupàn Ywate Wera'u Har ikatu haw izupe ihe.\\n— Nekatuahy, a'e izupe. — Erepuner katu, a'e izupe. — Tupàn ywate wera'u ma'e ipuner haw nupaw pixik kwaw nehe.\\nIpureruze'egaw nupaw pixik kwaw nehe.\\n35 Teko nuzawy kwaw heityk pyrer izupe wà.\\nWiko weko haw pe har paw wanuwihawete romo. Wiko ywy nànànar wanuwihawete romo no.\\nNaheta kwaw wemimutar iapo re imupytu'u kar har wà.\\nNi amo nupuner kwaw hemiapo imume'u kar haw rehe izupe wà, a'e izupe.\\n36 — Na'arewahy ma'e kwaw paw uzewyr ihewe, i'i Namukononozor. — Teko hemuwete wi wà. Aiko wi tuwihawete romo. Hepuner haw uzewyr wi ihewe. Upureruze'eg ma'e wà, tuwihaw ikàg ma'e wà no, hemuzewyr kar tuwihawete romo wà. Aiko wi tuwihawete romo. Apuner wera'u izypy mehe arer wi. 37 A'e rupi, ihe tuwihawete Namukononozor ihe, amume'u tuwihawete ywate har ikatu haw ihe. Amume'u ikatu haw. Amume'u ipuràg eteahy haw no. Hemiapo paw ikatu. Ikatuahy. Upuner wyzài teko wiko wera'u ma'e imuigo kar haw rehe ikàg 'ym ma'e romo a'e wà.","num_words":1342,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.018,"special_characters_ratio":0.242,"stopwords_ratio":0.377,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XAMUEW 13\\nAminom Tamar rehe we kury\\n1 Àmixàràw Tawi ta'yr a'e, heta amo heinyr a'e. Ipuràg eteahy a'e. Tamar her romo a'e. Amo Tawi ta'yr Aminom her ma'e uzamutar katu Tamar a'e kury. Ipurupyhyk wer hehe uzeupe. 2 Iamutar katu haw umuma'eahy kar Aminom kury. — Napuner kwaw hereko haw rehe heremireko romo ta'e wiko hereinyr heru amo hemireko pupe har romo a'e xe, i'i uzeupe. Awa puhe oho pixik 'ym ma'e romo hekon Tamar a'e. A'e rupi nupuner kwaw wyzài awa uzexak kar haw rehe a'e. Nezewe Zutew waneko haw a'e wà. 3 Heta amo imyrypar ma'e kwaw katu har Aminom pe a'e. Zonanaw her romo a'e. Ximez Tawi ryky'yr ta'yr romo hekon. 4 Uze'eg Zonanaw Aminom pe kury. — Ereiko tuwihawete ta'yr romo ne. Màràzàwe tuwe erezemumikahy tuweharupi. Emume'u ihewe kury, i'i izupe. — Azamutar katu Tamar ihe. Àmixàràw heinyr romo hekon a'e. Heryky'yr heru amo hemireko pupe har romo hekon a'e, i'i Aminom izupe.\\n5 Uze'eg Zonanaw izupe. — Nema'eahy mua'u nehe kury, neker haw pe ne'aw pà nehe kury. Neru tur mehe eze'eg nezewe izupe nehe. — Tuwe hereinyr Tamar werur heremi'u ràm ihewe nehe. Tuwe uzapo heremi'u ràm xe heruwà nehe, imur pà ihewe nehe, ere izupe nehe, i'i izupe.\\n6 A'e rupi u'aw Aminom kury. — Hema'eahy, i'i mua'u wanupe. Tuwihawete Tawi oho hexak pà. Uze'eg Aminom izupe. — Tuwe Tamar ur xe amo typy'ak iapo pà ihewe nehe. Tuwe a'e tuwe umur ihewe nehe, i'i izupe.\\n7 A'e rupi omono kar Tawi uze'eg Tamar pe wàpuzuhu pe heko mehe. — Eho Aminom hàpuz me nehe. Ezapo amo temi'u izupe nehe, i'i Tawi izupe.\\n8 Oho a'e pe a'e. A'e pe uhem mehe wexak Aminom iker haw rehe tuz mehe. Upyhyk arozràn imuku'i pyrer 'y inuromo har kury. Uma'ema'e in. A'e re uzapo amo typy'ak a'e pe izupe. Upuner hexakaw rehe iapo mehe. Umihir typy'ak kury. 9 A'e re wenuhem zepehe wi i'u kar pà Aminom pe. Nuputar kwaw a'e. — Emuhem kar teko paw xe wi wà nehe, i'i izupe. Uhem teko paw oho a'e wi wà kury. 10 Na'e uze'eg Aminom Tamar pe kury. — Erur typy'ak xe herupaw pe i'u kar pà ihewe kury, i'i izupe. A'e rupi Tamar weraha typy'ak i'u kar pà ukywyr pe iker haw 'aromo kury. 11 Aminom pe imono mehe we upyhyk Aminom Tamar kury. — E'aw xe hepuhe kury, hereinyr, i'i izupe.\\n12 Uwazar heinyr ize'eg izupe. — Nan, hekywyr. Ezapo kar zo agwer ma'e ihewe nehe. Nuzeapo pixik kwaw agwer ma'e Izaew wainuinuromo. Ezapo zo ko iaiw ma'e ihewe nehe, i'i izupe. 13 Aze mo azapo agwer ma'e, napuner iwer mo amo teko wanenataromo heho haw rehe. Ereiko mo iranaiwete ma'e zàwe Izaew wanenataromo. Eze'eg tuwihawete pe nehe. A'e mehe hemono putar newe a'e nehe, i'i izupe.\\n14 Na'ipurenu wer kwaw Tamar ze'eg rehe. Ikàg wera'u izuwi a'e. A'e rupi umu'aw wi uzepuhe kury.\\n15 Upuhe imu'aw ire kury, na'iakatuwawahy kwaw hehe kury. Hehe iakatuwawahy 'ymaw ikàg wera'u iamutar katu awer wi. — Ehem eho xe wi kury, i'i izupe.\\n16 — Nan, hekywyr, i'i Tamar izupe. — Iaiw ma'e iapo haw eremumaw kwez kury. Aze hemono kar xe wi nehe, neremiapo ràm iaiw wera'u putar neremiapo romo kwer wi nehe, i'i izupe. Na'izeapyaka wer kwaw ize'eg rehe. 17 Wenoz uma'ereko ma'e uzeupe kury. — Eraha 'aw kuzà xe wi nehe ty. Emuhem kar imonokatu pe nehe. A'e re ewàpytym uken izuwi nehe, i'i izupe.\\n18 Na'e uma'ereko ma'e umuhem kar Tamar katu pe kury. Uwàpytym uken izuwi. Na'e kuzà umunehew hopozpuku izywapukupuku ma'e kury. Tuwihawete tazyr imen 'ym ma'e zo umunehew agwer topoz a'e 'ar mehe a'e wà. 19 Na'e omono tàtàpyzgwer kaiwer ku'i kwer wàkàg rehe kury. Umu'i wopoz no. Uhem oho a'e wi weiheihem romo kury. Upyk uwa opo pupe. 20 Ikywyr Àmixàràw upuranu hehe. — Aipo Aminom uzapo ikatu 'ym ma'e newe. Emume'u zo ko ma'e amogwer wanupe nehe, hereinyr. Ta'e nekywyr zaneru amo hemireko pupe har romo hekon a'e xe. Eraha zo azeharomoete har romo nehe, i'i izupe. Na'e Tamar a'e kury, wiko Àmixàràw hàpuz me uzemumikahy pà a'e zutyka'i a'e kury.\\n21 Amo umume'u a'e ma'e oho Tawi pe kury. Wikwahy Tawi henu mehe. 22 Nuze'eg pixik kwaw Àmixàràw oho Aminom pe. Na'iakatuwawahy kwaw hehe. Ta'e uzapo a'e ma'e heinyr Tamar pe a'e xe.\\n23 Umumaw mokoz kwarahy nezewe wiko pà wà. Amo 'ar mehe Àmixàràw omonohok àràpuhàràn hawer iko Ma'aw Azor tawhu pe. Eparai waiwy huwake tuz. Wenoz amogwer tuwihawete ta'yr paw wamuwà a'e pe wà. 24 Na'e oho tuwihawete Tawi pe uze'eg pà. — Hezar. Amonohok àràpuhàràn hawer teko hereimaw wanuwi ihe. Aputar a'e pe neho àwàm ihe, newe uma'ereko ma'e wanehe we nehe.\\n25 Uwazar Tawi ize'eg izupe. — Nan, hera'yr. Aze mo oroho ure paw rupi, urumuma'ereko kar tetea'u mo ure, i'i Tawi wa'yr pe. — Eho hezar, i'i wi Àmixàràw izupe. — Nan, i'i Tawi. — Erepuner xe wi neho haw rehe kury, i'i wa'yr pe.\\n26 — Ikatu, i'i. — Tuwe nera'yr Aminom oho nehe, i'i izupe. — Màràzàwe tuwe oho putar nerupi nehe, i'i tuwihawete.\\n27 — Tuwe oho nehe ty, i'i wi Àmixàràw. A'e rupi ikene'o Tawi kury. — Ikatu, i'i. — Aminom upuner oho haw rehe. Amogwer hera'yr paw oho putar wà nehe no. Umuàgà'ym Àmixàràw mai'u haw uhua'u ma'e tuwihawete pe iapo pyr zàwenugar a'e kury. 28 Uze'eg nezewe uma'ereko ma'e wanupe. — Peme'egatu Aminom rehe nehe. Ika'u mehe amume'u putar heze'eg peme nehe. A'e mehe pezuka pekyze 'ym pà nehe, ta'e ihe izuka kar har romo aiko ihe nehe xe. Pekàg nehe, i'i Àmixàràw wemiruze'eg wanupe.\\n29 Uma'ereko ma'e uzuka Aminom Àmixàràw ze'eg rupi katete wà. Na'e amogwer Tawi ta'yr uzeupir weimaw kawaru kupe pe uzàn pà wà kury.\\n30 Weko haw pe wazewyr mehe we amo uze'eg oho nezewe Tawi pe kury. — Àmixàràw uzuka nera'yr paw wà. Ni pitài nuzenuhem kwaw umàno haw wi wà, i'i izupe.\\n31 A'e rupi upu'àm tuwihawete kury. Umu'i ukamirpuku uzemumikahy haw hexak kar pà. Weityk ukamirpuku ywy pe. Izupe uma'ereko ma'e hehe we har paw umu'i ukamir puku a'e wà no. 32 Na'e uze'eg Zonanaw Ximez ta'yr Tawi tyky'yr izupe kury. — Hezar. Nuzuka kwaw nera'yr paw wà. Xo Aminom zo umàno a'e. Àmixàràw rehe ureme'e mehe urukwaw hemiapo ràm. Ta'e Aminom upyhykahy heinyr Tamar ma'e izupe iapo mehe a'e xe. 33 — Umàno Tawi ta'yr paw wà, i'i kwez ihewe a'e. Nazeruzar kwaw ize'eg rehe kwez ihe. Xo Aminom zo uzuka, i'i tuwihawete pe.\\n34 A'e ma'e izeapo mehe we uzàn Àmixàràw weko haw wi kury. Heta amo zauxiapekwer ume'egatu ma'e tàpuzuhu pe upu'àm pà. Wexak teko tetea'u ywytyr wi wawezyw mehe wà, Oronaim piarupi wanur mehe wà. A'e rupi oho tuwihawete heko haw pe kury. — Amo awa uwezyw waiko ywytyr wi Oronaim piarupi a'e wà kury, i'i izupe.\\n35 Na'e uze'eg Zonanaw Tawi pe kury. — Nera'yr wà, ty. Uzewyr waiko heze'eg wer rupi katete wà, ty, i'i izupe.\\n36 A'e ma'e imume'u pawire we wixe Tawi ta'yr a'e pe wà kury. Uzypyrog uzai'oahy pà wà. Tawi a'e no, hehe we har tuwihaw a'e wà no, uzai'oahy a'e wà no.\\n37 Àmixàràw uzàn oho uiwy wi. Upyta oho Tawmaz Amiu ta'yr Zezur tawhu pe har wanuwihawete ipyr a'e kury. Tawi umumaw 'ar tetea'u wa'yr Aminom imàno awer rehe uzai'o pà.\\n38 Umumaw Àmixàràw na'iruz kwarahy Zezur pe wiko pà. 39 Na'e tuwihawete Tawi uzypyrog weha omonokatu pà Àmixàràw pe. Ta'e upytu'u Aminom màno awer rehe uzai'o re kury xe.","num_words":1172,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.262,"stopwords_ratio":0.36,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 6\\nIzaew weruzewyr Tupàn Ze'eg Hyru, werur wà\\n1 Umumaw Piri ywy rehe har 7 zahy Tupàn Ze'eg Hyru hereko pà wà, uiwy rehe weko haw pe hereko pà wà. 2 Amo 'ar mehe wenoz tupàn a'ua'u wanenataromo ma'ea'yr zuka har uzenataromo wà. Wenoz paze ma'e uzenataromo wà no. Upuranu wanehe wà. — Xiriko Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ze'eg hyru zanereko haw pe zane. Ma'e xiapo putar izupe nehe, i'i wanupe wà. Aze ximono kar wi Izaew wanupe nehe, ma'e ximono kar putar hupi zane nehe, i'i wanupe wà.\\n3 Uwazar waxaxeto waze'eg wanupe wà. — Aze pemono kar wi Tupàn Ze'eg Hyru Izaew wanupe nehe, pemono kar amo ae ma'e hupi nehe. Pemono kar zo amo ae ma'e imono kar 'ym pà nehe. A'e ma'e penemimono kar umekuzar putar ikatu 'ygwer penemiapo kwer nehe. Nezewe mehe uke'e putar peperew nehe. Màràzàwe tuwe Tupàn uzepyk penehe a'e. Pekwaw putar nehe, i'i wanupe wà.\\n4 — Ma'e ximono kar putar nehe, i'i Piri ywy rehe har wà. Xaxeto a'e wà, paze ma'e a'e wà no, uwazar waze'eg wanupe a'e wà kury. — Pemono kar 5 perew hagaw paw or iapo pyrer nehe. Pemono kar 5 aguza hagaw paw or iapo pyrer nehe no. Ta'e heta 5 tuwihaw Piri ywy rehe har wanupe a'e wà xe. Pepereperew. Iaiw ma'e uzeapo peme. Te tuwihaw ipereperew a'e wà no. Upuraraw a'e ma'erahy pezàwegatete a'e wà no. 5 Pezapo perew hagaw paw nehe. Pezapo aguza hagaw paw nehe no. Ta'e a'e ma'e umuaiw zaneywy a'e wà xe. Pemono kar a'e hagaw paw Tupàn Izaew wazar pe nehe. Nezewe mehe upytu'u putar penehe uzepyk ire ru'u nehe. Upytu'u putar pezar tupàn a'ua'u wanehe uzepyk ire nehe no, peywy rehe uzepyk ire nehe no. 6 Naperuzar kwaw peiko. Peiko Ezit ywy rehe har wazàwe. Peiko wanuwihawete zàwe no. Màràzàwe tuwe peiko nezewe. Tupàn upuraraw kar ma'erahy tetea'u wanupe. A'e rupi omono kar Izaew uiwy wi wà. 7 Urumume'u putar penemiapo ràm peme nehe kury. Perur mokoz tapi'ak ywyramawa heruata pixik 'ymar xe wà nehe. Perur amo ywyramawa ipyahu ma'e xe nehe no. Pezàpixipixi a'e tapi'ak a'e ywyramawa rehe wà nehe. A'e re peraha wamemyr pari pe wà nehe. 8 A'e re pepyhyk Tupàn Ze'eg Hyru nehe. Pemono ywyramawa i'aromo nehe. Pemono a'e perew hagaw paw a'e aguza hagaw paw amo hyru pupe nehe, ywyramawa 'ar romo imono pà nehe no. Pemono kar putar a'e ma'e hagaw paw Tupàn pe nehe, penemiapo kwer iaiw ma'e hekuzaromo nehe. Pemuata kar a'e tapi'ak pe wà nehe. Tuwe wata wemimutar rupi wà nehe. 9 Peme'egatu wanehe nehe. Aze tapi'ak oho Mete-Xemez taw kutyr nehe, pekwaw putar Tupàn Izaew wazar ko ma'erahy imur kar arer romo heko haw nehe. Aze noho kwaw ikutyr wà nehe, nuiko kwaw ko ma'erahy imur kar arer romo. Ur e zanewe, i'i wanupe wà.\\n10 Uzapo Piri ywy rehe har ma'e uxaxeto waze'eg rupi upaze ma'e waze'eg rupi wà. Upyhyk mokoz tapi'ak kuzà wà. Uzàpixipixi ywyramawa rehe wà. Umunehew wamemyr pari pupe wà. 11 A'e re omono Tupàn Ze'eg Hyru ywyramawa 'aromo wà. Omono aguza hagaw paw perew hagaw paw hyru pupe wà. Omono wanyru ywyramawa 'aromo wà no. 12 Na'e oho tapi'ak Mete-Xemez taw pe amo ae taw kutyr oho 'ym pà wà. Wata oho uze'eze'eg pà wà. Nupiaw kwaw a'e taw piar wi wà. A'e 5 Piri ywy rehe har wanuwihaw wata oho wanupi wà no. Uhem Mete-Xemez taw huwake wà.\\n13 Teko Mete-Xemez pe har opo'o arozràn waiko ko pe wà, ywytyr wamyter pe wà. A'e 'ar mehe we ume'e wà. Wexak Tupàn Ze'eg Hyru wà. Hurywete wà. 14 Uhem ywyramawa tapi'ak herur pyrer wà amo ko pe kury. Zuzue Mete-Xemez pe har a'e ko zar romo hekon a'e. Upytu'u ywyramawa amo itahu huwake. Na'e a'e pe wiko ma'e upei'ài'àg ywyramawa imu'imu'i pà wà kury. Uzuka a'e mokoz tapi'ak wà. Umunyk tata a'e ywyra rehe a'e tapi'ak ho'o kwer hapy pà wà, Tupàn pe imono pyr romo wà. 15 Erewi izuapyapyr upyhyk Tupàn Ze'eg Hyru wà kury. Upyhyk ma'eragaw paw hyru wà no. Omono a'e itahu rehe wà kury. A'e 'ar mehe we teko Mete-Xemez pe har omono ma'e imono pyr Tupàn pe wà. Uzuka ma'ea'yr henataromo wà no. Umunyk tata a'e ma'e hapy pà upaw rupi wà. 16 A'e 5 Piri ywy rehe har wanuwihaw wexak a'e ma'e iapo mehe wà. A'e 'ar mehe we uzewyr oho Akerom taw pe wà.\\n17 Heta 5 tawhu Piri ywy rehe har waneko haw wà. Pitàitàigatu omono perew hagaw paw or iapo pyrer Tupàn pe wà, wanemiapo kwer iaiw ma'e hekuzaromo wà. Na'aw a'e taw waner xe wà: Azenoz, Kaz, Akerom, Kat, Akerom. 18 A'e 5 Piri ywy rehe har wanuwihaw pitàitàigatu a'e wà no, omono 5 aguza hagapaw or iapo pyrer wà no. Uhua'u a'e 5 tawhu wà. Heta pàrirogaw aiha ma'e waiwyr wà no. Heta amo taw pixika'i ma'e izywyr wà no. A'e itahu Zuzue Mete-Xemez taw pe har ko pe har a'e pe hin ko 'ar rehe kury, a'e ma'e uzeapo ma'e kwer purumuma'enukwaw kar har romo kury.\\n19 70 awa Mete-Xemez pe har ume'e Tupàn Ze'eg Hyru pupe wà. A'e rupi Tupàn uzuka a'e 70 awa wà. Teko uzai'o a'e 70 awa wazuka awer rehe wà.\\nTupàn Ze'eg Hyru wiko Zeàri taw pe\\n20 Na'e Mete-Xemez pe har uze'eg uzeupeupe wà kury. — Mo upuner ko Tupàn ikatu wera'u ma'e henataromo wiko haw rehe wà nehe. Ma'e pe ximono kar putar ize'eg hyru nehe. Ta'e xiputar muite xe wi hen àwàm zanewi nehe xe, i'i uzeupeupe wà.\\n21 A'e rupi omono kar uze'eg heraha har Zeàri taw pe wà kury. — Piri ywy rehe har umuzewyr kar Tupàn Ze'eg Hyru zanewe wà. Perur xe nehe, ize'eg hyru heraha pà peneko haw pe nehe, i'i wanupe.","num_words":914,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.441,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XIMOT 4\\n1 Aze'eg putar newe Tupàn huwa rupi ihe nehe kury, Zaneruwihawete Zezuz huwa rupi ihe nehe no. Amo 'ar mehe Zezuz a'e nehe, ukwaw kar putar ikatu 'ym ma'e iapo awer a'e nehe, iapo arer wanupe a'e nehe, teko nànàn nehe no, wikuwe ma'e kwer wanupe nehe, umàno ma'e kwer wanupe nehe no, ta'e ukwaw zaneremiapo kwer paw rupi a'e xe. Ukwaw ikatu ma'e. Ukwaw ikatu 'ym ma'e no. A'e re uzepyk putar ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe nehe. Amo 'ar mehe Zezuz ur wi putar a'e nehe no. Wiko putar ywy rehe har paw wanuwihaw romo nehe. A'e rupi amume'u putar ko ze'eg newe ihe nehe kury, ko ma'e iapo kar pà newe ihe nehe kury. 2 Emume'u Tupàn ze'eg puràg azeharomoete har teko wanupe nehe kury. Tuweharupi emume'u eho iko wanupe nehe. Aze teko ipurenu wer neze'eg rehe a'e 'ar mehe a'e pe wà nehe, a'e mehe emume'u wanupe nehe. Aze na'ipurenu wer kwaw neze'eg rehe amo 'ar rehe wà nehe, emume'u wiwi tuwe wanupe nehe no. Emuzeruzar kar hehe ne wà nehe, imume'u mehe ne wà nehe. Aze amo uzapo ikatu 'ym ma'e iko a'e nehe, a'e mehe ere izupe nehe, — Neremiapo kwer ikatu 'ym ma'e na'ikatu kwaw Tupàn pe, ere izupe nehe. Aze amo ukyze ma'e wi nehe, emupytu'u kar ikyze re nehe, emurywete kar nehe. Ezapo ko ma'e eho iko nepurumu'e mehe nehe. Aze neremimu'e nukwaw kwaw neze'eg a'e wà nehe, a'e mehe epytu'u zo wamu'e re nehe, emu'e wiwi nehe. Ukwaw putar wà nehe. 3-4 Amo 'ar mehe teko nuzeapyaka katu kwaw ze'eg azeharomoete har imume'u mehe a'e wà nehe. A'e 'ar mehe uzapo putar wemiapo putar haw zutyka'i wà nehe. Upytu'u putar Tupàn ze'eg azeharomoete har henu re wà nehe. Ipurenu wer putar xo wàmuz wama'emume'u haw rehe zo wà nehe. Ipurenu wer putar wanemiapo kwer rehe wà nehe no. A'e rupi umur kar putar upurumu'e ma'e uzepyr a'e wà nehe. — Uremu'e pe nehe, i'i putar wanupe wà nehe. A'e upurumu'e ma'e numume'u kwaw ze'eg azeharomoete har wanupe wà nehe. Umume'u putar ma'emume'u haw kwehe arer wanupe wà nehe, ze'eg azeharomoete har imume'u 'ym pà wà nehe. 5 Ne nehe, ezeruze'eg tuweharupi nehe, wyzài ma'e izeapo mehe nehe. Epuraraw ma'erahy eho iko nekàg pà nehe no. Ne Tupàn ze'eg imume'u har romo ereiko ne. A'e rupi ezapo tuwe ma'e Tupàn pe nema'ereko pà nehe. Tupàn pe ma'e iapo har romo ereiko ne. A'e rupi ezapo hemiapo putar haw eho iko paw rupi nehe no.\\n6 Amo 'ar mehe àmàno putar ihe nehe kury. A'e he'ar uhem etea'i a'e nehe kury. 7 Xe ko ywy rehe hereko mehe, tuweharupi amume'u katu Tupàn ze'eg teko wanupe ihe. Napytu'u kwaw imume'u re. Napytu'u kwaw hehe hezeruzar ire. Napytu'u kwaw amogwer wamuzeruzar kar ire no. 8 Ama'ereko katu teko Zanezar pe, hemiapo putar haw iapo pà. Napytu'u kwaw iapo re. Amo 'ar mehe nehe, hexak mehe nehe, umur putar amo ikatuahy ma'e ihewe a'e nehe, hema'ereko haw hekuzaromo a'e nehe. Ta'e Tupàn ikatuahy a'e xe. Ukwaw katu teko wanemiapo kwer a'e xe. Ukwaw ikatuahy ma'e. Ukwaw ikatu 'ym ma'e no. Ukwaw teko wanemiapo kwer paw rupi no. A'e rupi umekuzar katu putar wanemiapo kwer nehe. Aze ikatu nehe, a'e mehe uzapo putar ikatu ma'e wanupe nehe. Aze na'ikatu kwaw nehe, a'e mehe uzepyk putar wanehe nehe. Aze teko wàro tur àwàm waiko wà nehe, iamutar katu pà wà nehe, aze nupytu'u kwaw hemiapo putar haw iapo re wà nehe, a'e mehe Zezuz uzapo putar ikatu ma'e wanupe nehe no, ihe ài nehe no.\\nPawru uze'eg Ximot pe xe a'e kury\\n9 Ne ty, ezeagaw hepyr nezur pà na'arewahy nehe ty. 10 Nem a'e, xo ma'e ko ywy rehe har ko 'ar rehe har zo uputar iko a'e. A'e rupi hereityk a'e. Oho xe wi. Oho Texaron tawhu pe. Kerexen a'e no, oho Karaz ywy rehe a'e. Xi oho Taramaz tawhu pe a'e. 11 Xo Iruk zo hepyr hekon. Ne nehe ty, ekar Mak eho nehe ty. Aze erexak nehe, erur xe hepyr nehe. Ta'e Mak a'e nehe no xe, upuner hepytywà haw rehe Tupàn pe hema'ereko mehe a'e nehe no xe. 12 Ihe ihe, amono kar Xik Ew tawhu pe ihe. 13 Xe hepyr nezur mehe erur hekamir ipuhuz katu ma'e ihewe nehe, a'e Toroaz tawhu pe Kar hàpuz me heremizarer nehe. Erur hepape ihewe nehe no. Aputar tuwe a'e pape heremiapo kwer no. 14 Àrexàn a'e, takihe iapo har a'e, hemu'em tetea'u herehe a'e. Tuwe Tupàn umekuzar hemiapo kwer izupe a'e nehe. 15 Aze ereàwàxi nehe, ezemupy'a hehe nehe. Ipuruzuka wer herehe a'e 'ar mehe, heze'eg henu mehe. Ta'e heze'eg na'ikatu kwaw izupe xe.\\n16 Amo 'ar mehe tuwihaw huwa rupi hereko mehe, teko a'e pe har a'e wà, numume'u kwaw ikatu ma'e herehe a'e wà, tuwihaw pe a'e wà. Ni uzeruzar ma'e numume'u kwaw ma'e ikatu ma'e herehe wà. Hereityk paw rupi wà. Tuwe Tupàn numekuzar kar kwaw hereityk awer wanupe nehe. Tuwe nuzepyk kwaw wanehe nehe. 17 Tupàn a'e, upyta hepyr a'e. Umur ukàgaw ihewe. A'e rupi a'e 'ar mehe nahemunehew kar kwaw zemunehew paw pe a'e wà, nahezuka kar kwaw a'e wà. Hemuhem kar a'e wi wà. A'e rupi apuner Tupàn ze'eg imume'u wiwi haw rehe zutew 'ym wanupe ihe kury. 18 Tupàn a'e nehe, hepyro putar ikatu 'ym ma'e wi paw rupi a'e nehe. Hereraha putar uzepyr nehe, weko haw pe nehe. Weruze'eg tuwe Tupàn a'e pe har weko haw pe har a'e wà. Ikàg tuwe a'e, ikatuahy a'e no. Nezewe wiko putar tuweharupi nehe. Nupytu'u pixik kwaw ukàg ire nehe.\\n19 — Nekatu pa, a'e Pirixi pe. — Nekatu pa, a'e Ak pe no. Heze'eg amono kar Onexi pe no, iànàm wanupe no. 20 Erat upyta Korin tawhu pe a'e. Amo 'ar mehe aezar Toro Mire tawhu pe ihe, ta'e ima'eahy a'e xe. 21 Ne nehe no ty, eagaw tuwe nezur pà 'ar huwixàg ma'e ihem 'ym mehe nehe. Ew, Puruzen, Irin, Karaw. A'e paw omono kar uze'eg newe a'e wà no. Nezewegatete amogwer zanerywyr a'e wà no, omono kar uze'eg newe a'e wà no. 22 Tuwe Tupàn upyta nepy'a pe a'e nehe. Tuwe nepuhareko nehe, ukatu haw imono e pà peme nehe no. Upaw kwez kury.","num_words":1007,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.26,"stopwords_ratio":0.506,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 WAMUME'U AWER 2\\n2 WAMUME'U AWER\\nXàrumàw uzapokatu uze'egaw tuwihawete Iràw rehe we\\n1 Tuwihawete Xàrumàw umume'u tàpuzuhu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e imuwete haw iapo àwàm a'e. Umume'u tàpuzuhu weko àwàm iapo àwàm a'e no. 2 Umuma'ereko kar 70.000 awa tàpuz romo iapo pyràm heraha har romo wà. Umuma'ereko kar 80.000 awa ita ywytyruhu rehe har ipei'ài'àgar romo wà no. Omono kar 3.600 awa a'e uma'ereko ma'e wanuwihaw romo wà no. 3 A'e re omono kar uze'eg Iràw Xir tawhu pe har wanuwihaw pe kury. — Ereme'eg ywyràkàxigyw heru tuwihawete Tawi hàpuzuhu romo iapo pyràm. Ezapo nezewegatete haw ihewe nehe kury. 4 Ahyk tàpuzuhu iapo àwàm rehe ihe. Urumuwete katu putar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e urezar a'e tàpuzuhu pupe ure nehe. Ikatuahy wera'u putar nehe. Uruapy putar yhyk zàwenugar hyàkwegatu ma'e imuwete katu pà a'e pe nehe no. Tuweharupi oromono putar typy'ak imukatu pyrer izupe nehe no. Tuweharupi ku'em mehe nehe, karuk mehe nehe no, oromono putar ma'ea'yr izupe nehe. Uruzuka putar ure wà nehe. Uruapy putar a'e ma'e paw rupi ure wà nehe no. Uruzapo putar nezewe haw mytu'u haw 'ar nànàn nehe, mynykaw zahy pyahu mehe har nànàn nehe no, amo mynykaw rehe nehe no. Uruzapo putar nezewe haw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e urezar imuwete katu pà ure nehe. Uzapo kar nezewe haw urewe tuweharupi a'e. 5 Azapo putar tàpuzuhu uhua'u ma'e ihe nehe. Ta'e Tupàn Zanezar uhua'u wera'u amo tupàn wanuwi upaw rupi a'e xe. 6 Ywak ipixika'i Tupàn pe. Ta'e uhua'u a'e xe. Mo upuner tàpuzuhu iapo haw rehe izupe wà. Mo romo aiko ihe. Napuner kwaw tàpuzuhu iapo haw rehe izupe, ta'e ikatuahy wera'u ihewi a'e xe. Xo yhyk zàwenugar hapy haw pixika'i ma'e iapo haw rehe apuner ihe. 7 Nezewe rehe we emur pitài awa ma'e tetea'u ima'ema'e haw kwaw par ihewe nehe: or ima'e haw kwaw par, parat ima'e haw kwaw par, morog ima'e haw kwaw par, per ima'e haw kwaw par. Tuwe ukwaw inemu'i ipihun wewer ma'e pàn romo iapo haw nehe, ipiràg ma'e no, huwyahy ma'e no. Tuwe ukwaw ma'eragapaw iapo haw ywyrapew rehe nehe. Uma'ereko putar Zuta ywy rehe Zeruzarez tawhu pe hema'e iapo har wanehe we nehe. Heru Tawi umuma'ereko kar a'e ma'e iapo har wà. 8 Newe uma'ereko ma'e ukwaw ywyra imonohokaw wà. Akwaw waneko haw ihe. A'e rupi, emur ywyra imonohok pyrer Irimano ywy wi nehe: ywyràkàxigyw, pi 'yw no, ywyra zànàru her ma'e 'yw no. Ihewe uma'ereko ma'e uma'ereko putar newe uma'ereko ma'e wainuinuromo wà nehe. 9 Umuhym putar ywyra tetea'u wà nehe. Ta'e tàpuzuhu heremiapo ràm uhua'u putar a'e nehe xe. Ipuràg eteahy putar a'e nehe no. 10 Amono putar temi'u tetea'u newe uma'ereko ma'e wanupe nehe, ywyra imonohokar wanupe nehe: 2.000.000 kir arozràn, 2.000.000 kir arozràn xewar her ma'e, 400.000 zutahyky'a por ma'ywa uwà tykwer, 400.000 zutahyky'a por uri kawer, i'i Xàrumàw a'e tuwihawete pe.\\n11 Tuwihawete Iràw omono kar uze'eg pape rehe imuapyk pyrer Xàrumàw pe. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzamutar katu wemiaihu a'e wà. A'e rupi nemuigo kar wanuwihawete romo a'e. 12 Tuwe teko umume'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar ikatu haw wà nehe. Ywak iapo arer ywy iapo arer romo hekon a'e. Tuwe teko umume'u ikatu haw wà nehe. Ta'e omono ma'e kwaw katu har tuwihawete Tawi pe ta'yr romo a'e xe. Erekwaw katu ma'e ne. Xo katu haw rupi ereata ne. Erezapo putar tàpuzuhu Tupàn pe nehe. Erezapo putar amo tàpuzuhu nezeupe nehe no. 13 Amono kar putar Urà newe nehe. Ma'e iapo haw kwaw par wamu'e har romo hekon a'e. Ukwaw katu ma'e a'e. Ukwaw katu ma'e iapo haw no. 14 Ihy wiko Nà izuapyr romo. Tu wiko Xir tawhu pe har romo. Uma'ereko ma'e tetea'u ima'ema'e pà a'e: or, parat, morog, per, ita, ywyra. Ukwaw pàn irin ikatuahy ma'e iapo haw. Ukwaw pàn inemu'i ikatu ma'e iapo pyr iapo haw no: ipihun wewer ma'e, huwyahy ma'e, ipiràg ma'e. Ukwaw ma'e hagapaw iapo haw ywyrapew ikixikixi pà no. Emono wyzài ma'e hagapaw izupe nehe. Ukwaw putar iapo haw nehe. Uma'ereko putar uzeupe uma'ereko ma'e wanehe we a'e nehe. Uma'ereko putar Tawi neru ikatuahy ma'e pe ma'e iapo har wanehe we a'e nehe no. 15 Emur kar a'e temi'u neremimume'u kwer urewe nehe: arozràn, xewar, win, uri kawer. 16 Oromonohok putar ywyra neremimutar ywytyr Irimano ywy rehe har paw ure nehe. Ureraha putar ywyra imonohok pyrer yryhu pe nehe. Uruzàpixi putar a'e ywyra imuzuakeake pyrer nehe. Ureraha putar yryhu rupi Zop tawhu pe nehe. A'e wi peraha Zeruzarez tawhu pe nehe, i'i Iràw Xàrumàw pe. Umuàgà'ym Tupàn Hàpuzuhu iapo àwàm.\\nXàrumàw uzemuàgà'ym Tupàn Hàpuzuhu iapo haw rehe a'e\\n17 Tuwihawete Xàrumàw upapar amo ae ywy rehe har Izaew ywy rehe wiko ma'e wà kury. A'e 'ym mehe tu Tawi uzapo nezewe haw a'e no. Heta 153.600 amo ae ywy rehe arer Izaew rehe wà. 18 Xàrumàw omono'og 70.000 amo ae ywy rehe har ma'e heraha àràm romo wà. Omono'og 80.000 ita ywytyruhu rehe har ipei'ài'àg àràm romo wà no. Umuigo kar 3.600 uma'ereko ma'e wanuwihaw romo wà no.","num_words":798,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.25,"stopwords_ratio":0.43,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 XAMUEW 8\\nTawi weityk teko tetea'u a'e wà\\n1 Amo 'ar mehe uzàmàtyry'ym Tawi Piri ywy rehe har oho wà. Weityk wà. Nezewe mehe umumaw a'e ywy rehe har wakàgaw wà.\\n2 Weityk Moaw izuapyapyr a'e ywy rehe har wà no. Na'e umu'ar kar ywy rehe wà kury. Upapar waneta haw kyhàhàm pupe. Uzuka mokoz wà, umuigo kar pitài zo wà. Uzuka amo mokoz wà, umuigo kar amo pitài zo wà no. Nezewe wexaexak wemizuka ràm wà. Moaw umàno 'ym ma'e kwer wiko Tawi pe uma'ereko e ma'e romo wà. Kwarahy nànàn omono temetarer izupe wà.\\n3 Na'e uzàmàtyry'ym Tawi Zowa wanuwihawete oho kury. Ananezer Heow ta'yr her romo a'e. Oho Tawi iàmàtyry'ym pà a'e, ta'e a'e tuwihawete oho ywy Ewparat yrykaw huwake har ipyhyk pà a'e xe. Na'ikatu kwaw hemiapo Tawi pe. 4 Upyhyk Tawi 1.700 zauxiapekwer kawaru ku'az har Ananezer wi wà. Upyhyk 2 miw zauxiapekwer upy rehe wata ma'e izuwi wà no. Umupàri kawaru ywyramawa heruata har wà no. Xo 100 ywyramawa heruata har zo wezar wà, ipàri 'ym romo wà. 5 Xir izuapyapyr Namaz tawhu pe har oho Ananezer ipytywà pà wà kury. Tawi uzuka 22 miw zauxiapekwer Namaz pe har wà no. 6 A'e re uzapo kar zauxiapekwer waneko haw waiwy rehe no. Wiko wazar romo. Umur temetarer izupe kwarahy nànàn wà no. Wyzài ywy rehe iho mehe Tupàn upytywà Tawi a'e. A'e rupi weityk Tawi a'e ywy rehe har paw wà. 7 Tuwihaw Ananezer rehe we har wereko u'yw wi purupyro haw itazu or iapo pyrer wà. Upyro Tawi wama'e u'yw wi zemimaw wanuwi wà, Zeruzarez pe waneraha pà wà. 8 Ananezer wiko Meta tawhu pe har Merotaz tawhu pe har wanuwihawete romo a'e no. Heta tetea'u itazu morog her ma'e a'e tawhu nànàn. Weraha Tawi a'e itazu a'e tawhu wanuwi no.\\n9 Amo umume'u Ananezer hemiruze'eg zauxiapekwer paw waneityk awer oho Toi Amat pe har wanuwihawete pe wà kury. 10 A'e rupi Toi omono kar wa'yr Zuràw Tawi pe imuze'eg kar pà. — Ikatuahy Ananezer heityk awer, i'i izupe. A'e 'ym mehe Toi uzàmàtyry'ym tetea'u Ananezer tuweharupi a'e. Zuràw weraha ma'e tetea'u Tawi pe ipyr oho mehe. Ma'e itaxig parat iapo pyrer, itazu or iapo pyrer, itazu morog iapo pyrer weraha izupe. 11 Omonokatu tuwihawete Tawi a'e ma'e a'e kury. — Amuwete katu putar Tupàn a'e ma'e pupe ihe nehe, i'i Tawi uzeupe. Omono'og a'e parat or rehe we amogwer ma'e amogwer teko wanuwi wemipyhyk kwer rehe we kury. 12 Na'aw teko Tawi hemityk kwer waner xe wà kury: Enom izuapyapyr wà, Moaw izuapyapyr wà, Amon izuapyapyr wà, Piri ywy rehe har wà, Amarek izuapyapyr wà no. Ma'e Ananezer wi wemipyhyk kwer omono'og amogwer ma'e nànàn no.\\n13 Teko amo ae ywy rehe har ukwaw katu wera'u Tawi her a'e wà kury, 18 miw Enom izuapyapyr wazuka awer wi ihem mehe a'e wà kury. Uzuka a'e zauxiapekwer paw ywyàpyznaw Xa her ma'e rehe wà. 14 Umuigo kar zauxiapekwer Enom waiwy nànàn wà. Wiko teko a'e ywy rehe har wazar romo no. Wyzài ywy rehe iho mehe Tupàn weityk kar a'e ywy rehe har Tawi pe wà.\\n15 Weruze'eg Tawi Izaew izuapyapyr paw wà kury. A'e paw wiko uzezàwezàwegatu henataromo wà. 16 Zoaw Zeruz imemyr wiko zauxiapekwer Tawi hemiruze'eg wanuwihaw romo a'e. Zuzapa Airuz ta'yr wiko tuwihawete pe ma'e ikwaw kar har romo a'e. 17 Zanok Aitu ta'yr a'e, Aimerek Amiatar ta'yr a'e no, wiko xaxeto romo a'e 'ar rehe a'e wà. Xerai wiko tuwihawete ze'eg pape rehe imuapykar romo a'e. 18 Menai Zoiaz ta'yr wiko zauxiapekwer Tawi rehe uzekaiw katu ma'e wanuwihaw romo a'e. Kere Pere a'e zauxiapekwer waner romo a'e wà. Tawi ta'yr wiko xaxeto romo a'e wà no.","num_words":583,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.403,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 8\\nAmo kuzà wata Zezuz rupi taw nàn a'e wà\\n1 Màràn 'ar pawire wata Zezuz oho taw nànàn a'e ywy rehe a'e. Umume'u ze'eg puràg oho iko taw nànànar wanupe. — Peiko Tupàn hemiruze'eg romo nehe, i'i oho iko wanupe. A'e 12 hemimu'e wata oho hupi a'e wà no. 2 Amo kuzà ima'eahy ma'e oho Zezuz pe wà. Amo kuzà tekwe ikatu 'ym ma'e hereko har oho izupe wà no. Umukatu a'e wà, tekwe ikatu 'ym ma'e wamuhem kar pà wanuwi wà. A'e rupi a'e kuzà wata oho Zezuz hupi taw nàn a'e wà no. Mari a'e (Matar pe har amo her romo a'e), oho hupi a'e no, ta'e Zezuz umuhem kar 7 tekwe ikatu 'ym ma'e izuwi a'e wà xe. 3 Zuànà a'e no, Kuz hemireko a'e, oho hupi a'e no. Kuz a'e, tuwihaw Ero heko haw pe hekon a'e, tuwihaw romo hekon a'e. Xuzàn a'e no, amogwer kuzà tetea'u a'e wà no, wata oho waiko Zezuz rupi a'e wà, hemimu'e wanupi a'e wà. Uzekaiw wanehe a'e wà. Omono e temetarer wanupe wà, wanemi'u hekuzaromo wà.\\nZezuz umume'u ma'etymar rehe ma'emume'u haw xe a'e kury\\n4 Taw nànàn iho mehe teko uzemono'og oho Zezuz pyr a'e wà. Teko tetea'u wazemono'og mehe, umume'u Zezuz ko ma'emume'u haw wanupe kury.\\n5 — Ma'e tymar utym ma'eà'yz oho oko pe a'e. Umuhàmuhàz ma'eà'yz oho iko ywy rehe. Amo ma'eà'yz u'ar pe izywyr. Teko upyrog oho hehe wà. Wiràmiri u'u oho wà. 6 Amo ma'eà'yz u'ar amo ywy pehegwer rehe ita heta haw pe. Nan kwehe tete hezuz kury. Uxinig tàrityka'i, ta'e naheta kwaw 'y izupe a'e xe. 7 Amo ma'eà'yz u'ar xu à'yz mytepe. Hezuz xu hehe we. Tua'u wera'u xu ma'ezuz wi. Upyk kury. 8 Amo ma'eà'yz u'ar ywy ikatu ma'e rehe. Hezuz katu. I'a katu no. Heta tetea'u i'a kwer. Na'e i'i nezewe wanupe. — Aze peapyakwar heta henu haw nehe, pezeapyaka katu heze'eg rehe nehe, i'i wanupe.\\nZezuz umume'u uma'enukwaw paw ma'e tymar rehe har a'e kury\\n9 Hemimu'e upuranu hehe wà kury. — Ma'e rehe nema'enukwaw ne, a'e ma'emume'u haw imume'u mehe ne, i'i izupe wà. — Ma'e rehe uremu'e pe ne, i'i izupe wà.\\n10 Amume'u tuwe Tupàn pureruze'egaw rehe ze'egaw peme ihe. Namume'u kwaw amogwer teko wanupe. Ama'emume'u wanupe, wamu'e pà ihe. A'e rupi ume'e ma'e rehe a'e wà, nuexak kwaw wà. Uzeapyaka katu ma'e rehe wà, nuenu katu kwaw wà, (nukwaw katu kwaw wà). 11 Akwaw kar putar hema'enukwaw paw peme ihe kury. Ma'eà'yz a'e, nuzawy kwaw Tupàn ze'eg a'e. 12 Pe izywyr u'ar ma'e kwer a'e, nuzawy kwaw ze'eg henu har a'e. Zurupari weraha Tupàn ze'eg wapy'a wi a'e, hehe wamuzeruzar kar 'ym mà a'e. A'e rupi Tupàn nupyro kwaw a'e uze'eg henu har 'ym a'e wà nehe. 13 Ita rehe u'ar ma'e kwer a'e, nuzawy kwaw amo ae henu har a'e. Agwer henu har hurywete Tupàn ze'eg henu mehe wà. Nuixe katu kwaw ize'eg wapy'a pe. Nan kwehe tete upytu'u uzeruzar ire wà. Aze Zurupari wagaw wà nehe, upytu'u putar uzeruzar ire wà nehe. 14 Xu mytepe u'ar ma'e kwer a'e, nuzawy kwaw amo henu har a'e. Agwer henu har a'e wà, ima'enukwaw ma'e ko ywy rehe har rehe a'e wà, ko 'ar rehe har rehe a'e wà no, wemetarer rehe a'e wà no. Ipurapo wer wemiapo putar haw rehe wà. Wama'enukwaw paw nuzawy kwaw xu. Wama'enukwaw paw upyk Tupàn ze'eg. Na'i'a katu kwaw. 15 Ywy katu rehe u'ar ma'e kwer a'e, nuzawy kwaw amo henu har a'e. Agwer henu har wenu katu Tupàn ze'eg a'e wà, weruzar wà no. Ma'eà'yz i'a katu, nupytu'u kwaw u'a re. Nezewegatete a'e Tupàn ze'eg henu har wà, nupytu'u kwaw uzeruzar ire wà.\\nZezuz uze'eg tatainy rehe a'e kury\\n16 Aze amo umunyk tatainy nehe, nomono kwaw kawaw iwy pe nehe, nomono kwaw kyhaw iwy pe nehe. Omono putar ywate nehe, a'e rupi tàpuz me ur ma'e ràm wexak putar tatainy a'e wà nehe. 17 Ma'e imim pyrer uzexak kar putar teko wanupe nehe. Ma'e ikwaw pyr 'ym uzekwaw putar nehe. 18 Pezeapyaka katu ko ze'eg rehe nehe. Aze teko ukwaw amo ze'eg nehe, wenu putar amo ae ze'eg nehe. Aze teko nukwaw kwaw ze'eg henu mehe, a'e ze'eg pixika'i ma'e uhem putar izuwi nehe.\\nZezuz ihy a'e, tywyr a'e wà no, wexak Zezuz oho a'e wà\\n19 Zezuz ihy a'e, tywyr a'e wà no, ur zepe a'e pe hexak pà a'e wà. Nupuner kwaw uhemaw rehe huwake wà, ta'e teko tetea'u a'e pe wanekon a'e wà xe. 20 Amo uze'eg izupe. Nehy a'e, nerywyr a'e wà no, katu pe wanekon a'e wà, ipurexak wer zepe nerehe a'e wà. 21 Uze'eg Zezuz a'e pe har wanupe. — Aze teko wenu Tupàn ze'eg wà nehe, aze weruzar wà nehe, hehy ài wanekon wà nehe, herywyr ài wanekon wà nehe no, i'i Zezuz wanupe.\\nZezuz umupytu'u ywytuaiw a'e kury\\n22 Amo 'ar mehe wixe Zezuz oho kanuhu pupe kury, wemimu'e wanupi kury. — Zaha yryhu waz nehe ty wà, i'i wanupe. Uzypyrog wata pà wà, kanu pupe wà. 23 Wata mehe we Zezuz uker upà. Uhem ywytuaiw wà a'e pe yryhu rehe. Uzeen 'y oho kanu pupe wanupe kury. Na'ikatuahy kwaw a'e pe wanupe. 24 Uze'eg hemimu'e oho izupe wà, imume'e kar pà wà. Purumu'e ma'e, purumu'e ma'e, i'i izupe wà. — Zamàno putar zane, i'i izupe wà. Upu'àm Zezuz. Uze'eg ywytu pe, 'y ipenopenog ma'e pe no, imupytu'u kar pà. Upytu'u tuwe ywytu, upytu'u 'y upenog ire no. Ikatuahy a'e pe wanupe kury. 25 Napezeruzar katu kwaw herehe, i'i Zezuz wanupe. Ipytuhegatu hehe wà, ukyze pà izuwi wà. Mo romo hekon a'e, ma'e romo hekon a'e, i'i uzeupeupe wà. Weruze'eg ywytu a'e, weruze'eg 'y a'e no. Ywytu a'e, 'y a'e no, weruzar ize'eg a'e wà, i'i uzeupeupe wà.\\nZezuz umukatu awa tekwe ikatu 'ym ma'e hereko har a'e kury\\n26 Wata oho Karirez yryhu rehe wà, te uhem yryhu waz wà. Zera ywy kutyr wanon wà. 27 Uhem Zezuz oho kanu wi. Ywy rehe ihem mehe ur amo awa a'e pe huwàxi pà. Tekwe ikatu 'ym ma'e hereko har romo hekon a'e. Kwehe numunehew kwaw ukamir. Nuker kwaw weko haw pe, ni noho kwaw a'e pe. Tywypaw pe hekon tuweharupi. 28 Wexak Zezuz. Hexak mehe uhapukaz heiheihem pà. U'ar uzeamumew pà Zezuz huwa rupi, uze'eg ahyahy pà nezewe izupe. Ne Zezuz, Tupàn Ywate Wera'u Har ta'yr ne, i'i izupe. — Ma'e erezapo putar ihewe nehe, i'i izupe. — Ezepyk zo herehe nehe, i'i izupe. 29 Na'e Zezuz umuhem kar tekwe ikatu 'ym ma'e izuwi. Tekwe ikatu 'ym ma'e a'e, tuweharupi wiko hehe a'e. Tuweharupi teko upyhyk a'e awa oho wà, iàpixi pà ipo rehe ipy rehe wà. Uzàpixi kyhàhàm tàtà ma'e pupe wà. Tuweharupi tekwe ikatu 'ym ma'e hereko har omonohok kyhàhàm a'e. Tuweharupi hekwe ikatu 'ym ma'e weraha a'e awa ywyxig heta haw pe. 30 Na'e uze'eg Zezuz izupe kury. — Ma'e nerer, i'i izupe. — Tekwe ikatu 'ym ma'e tetea'u herer ihe, i'i izupe, (ta'e tekwe ikatu 'ym ma'e tetea'u hehe wanekon a'e wà xe).\\n31 — Uremuhem kar zo pe xe wi nehe, uremono kar zo pe ywykwaruhu pupe nehe, i'i izupe wà.\\n32 Tàzàhuràn tetea'u umai'u waiko a'e pe wà, ywytyruhu rehe wà. — Uremono kar pe tàzàhuràn wanehe ty, a'e mehe uruixe putar oroho wanehe nehe, i'i izupe wà. Na'e Zezuz umuixe kar tekwe ikatu 'ym ma'e tàzàhuràn wanehe a'e wà kury. 33 Uhem oho awa wi wà, tàzàhuràn wanehe uzemunehew pà wà. Tàzàhuràn uzàn oho wà kury, ywytyr wi wezyw pà wà. U'ar oho 'y pupe wà kury. Ta'e ywytyruhu iàpy'àmahy a'e xe. 'Y umim tàzàhuràn paw rupi wà, wazuka pà wà.\\n34 Tàzàhuràn wanehe uzekaiw ma'e a'e wà, wexak weimaw wazuka awer a'e wà. Uzàn a'e wi imume'u pà taw pe har wanupe wà, ko pe har wanupe wà no. 35 Teko wexak wà wà. Uhem Zezuz huwake wà. Wexak tekwe ikatu 'ym ma'e hereko arer a'e pe Zezuz ipy huwake hin mehe. Umunehew ukamir uzehe kury. Upytu'u he'o haw izuwi. A'e rupi teko ukyze katu a'e wà. 36 Hexak arer umume'u imukatu awer a'e teko wanupe wà. 37 Teko Zera ywy rehe har paw uze'eg Zezuz pe a'e wà kury. — Ehem eho xe wi nehe ty, urereko haw wi nehe ty, i'i izupe wà, ta'e ukyze izuwi wà xe. Wixe Zezuz oho kanu pupe kury. Oho tuwe a'e wi wanuwi kury. 38 Tekwe ikatu 'ym ma'e hereko arer uze'eg izupe iho 'ym mehe we. — Heho wer nerupi ihe, i'i izupe.\\n39 — Nan kwaw pa, i'i Zezuz izupe. — Emume'u nemukatu awer eho nereko haw pe har wanupe nehe, emume'u newe Tupàn hemiapo kwer nehe, i'i izupe. A'e rupi umume'u Zezuz hemiapo kwer oho taw nànànar wanupe a'e kury.\\nZezuz umukatu amo kuzà a'e, umukatu amo kuzàtài a'e no\\n40 Yryhu waz ihem wi mehe teko uwàxi Zezuz wà a'e pe wà, ta'e wàro a'e wà xe. 41 Amo awa Zaz her ma'e uhem wà a'e pe a'e. Zemono'ogaw pe oho ma'e wanuwihaw romo hekon a'e pe a'e. Uzeamumew u'ar pà ywy rehe Zezuz ipy huwake, (ta'e Zezuz tuwihaw ikàg ma'e romo hekon izupe a'e xe.) — Ezur heràpuz me nehe ty, i'i izupe. 42 — Ta'e herazyr umàno etea'i a'e xe. Pitài zo herazyr. Wereko 12 kwarahy a'e, i'i izupe. A'e rupi Zezuz wata oho hupi a'e. Iata mehe teko uzepupypupykahy oho hehe a'e wà. 43 Amo kuzà wata wanupi a'e no. Huwy e ma'e romo hekon a'e. 12 kwarahy umumaw uwy e pà. Omono wemetarer paw muhàg kwaw par wanupe. Nupuner kwaw imukatu haw rehe wà. 44 Uhem wà Zezuz haikweromo kury, teko wamytepe kury. Opokok ikamir rehe. Na'arewahy upytu'u uwy re kury. 45 — Mo opokok herehe, i'i Zezuz. Ihe napokok kwaw ihe, i'i amo. — Nan kwaw ihe, i'i amo no. Nezewe uze'eg paw rupi wà. — Purumu'e ma'e, heta tetea'u teko neruwake a'e wà, nerehe opokok ma'e a'e wà, i'i Pet izupe.\\n46 — Amo opokok herehe, ta'e uhem tuwe hekàgaw ihewi a'e xe, akwaw ihem awer ihe, i'i Zezuz wanupe.\\n47 — Kwa, Zezuz ukwaw uzehe hepokok awer a'e, i'i kuzà uzeupe. A'e rupi ur huwake kury, uryryz pà kury. Uzeityk u'ar pà Zezuz ipy huwake. A'e pe, teko paw wanuwa rupi, umume'u hehe opokok awer izupe, umume'u uma'eahy awer no, umume'u umukatu awer no. — Na'arewahy hekatu kwez kury, nerehe hepokok mehe kury, i'i izupe. 48 — Herazyr, erezeruzar katu herehe ne, a'e rupi urumukatu kwez ihe kury, i'i Zezuz izupe. — Eho nekyze 'ym mà nehe, zàkwà. Nerurywete nehe zàkwà, i'i izupe.\\n49 Zezuz ize'eg mehe we ur amo ze'eg herur har huwake a'e kury. A'e tuwihaw Zaz heko haw pe har romo hekon a'e. — Umàno nerazyr kwez kury, i'i Zaz pe. — Eraha zo purumu'e ma'e neràpuz mehe nehe kury, i'i izupe.\\n50 Wenu Zezuz ize'eg mehe. — Ekyze zo nehe ty, i'i Zaz pe kury. — Ezeruzar herehe, a'e rupi ikatu putar nerazyr a'e nehe, i'i izupe. 51 (Oho Zaz hàpuz me.) Tàpuz me uhem ire, numuixe kar kwaw amogwer teko uzeupi a'e wà. Xo amo zo weraha uzeupi tàpuz me wà: Pet, Xiak, Zuàw, kuzàtài tu, ihy. A'e zutyka'i wixe oho tàpuz me Zezuz rupi wà.\\n52 A'e pe har paw rupi a'e wà, uzai'o a'e kuzàtài umàno ma'e kwer rehe a'e wà. Heiheihem a'e wà. — Pezai'o zo nehe ty wà, i'i Zezuz wanupe. — Uker e upà a'e, i'i wanupe.\\n53 Uze'eg urywahy hehe wà, ta'e ukwaw katu imàno awer wà xe. 54 Upyhyk Zezuz kuzàtài ipo rehe. — Epu'àm, kuzàtài, i'i izupe wahyhawa'u.\\n55 Ukweraw wi kury. Na'arewahy upu'àm. — Pemono temi'u izupe, i'i Zezuz amogwer wanupe. 56 Tu a'e, ihy a'e no, ipytuhegatu hexak mehe a'e wà. — Pemume'u zo ko heremiapo kwer amo pe nehe, i'i wanupe.","num_words":1845,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.281,"stopwords_ratio":0.42,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUÀW 4\\nKuzà Xamari ywy rehe har uze'eg Zezuz pe a'e kury\\n1 Zuàw umume'u Tupàn ze'eg oho iko purupe a'e. Amo teko uzeruzar hehe wà, uzemuzahazahak kar pà izupe wà. Zezuz a'e no, amo ae ywy rehe amo ae taw pe wata oho iko a'e no, Tupàn ze'eg imume'u pà purupe a'e no. Amo teko uzeruzar hehe a'e wà no. Hemimu'e umuzahazahak hehe uzeruzar ma'e oho waiko a'e wà no. 2 Zezuz a'e, nupurumuzahazahak kwaw a'e. Uzeruzar ma'e Zezuz rupi wata ma'e a'e wà, heta wera'u Zuàw rupi wata ma'e wanuwi a'e wà. Na'e teko umume'u Zezuz hemiruze'eg waneta haw oho a'e wà, ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e wanupe a'e wà. Zezuz hemimu'e heta tetea'u wera'u Zuàw hemimu'e wanuwi a'e wà, i'i wanupe wà. 3 Zezuz na'ipurexak wer kwaw a'e ze'eg kwehe arer kwaw par wanehe a'e. A'e rupi uhem oho Zutez ywy wi a'e kury. 4 Karirez ywy kutyr wata mehe wahaw Xamari ywy oho kury, wemimu'e wanupi kury.\\n5 Xamari ywy rehe wata mehe uhem Xikar taw huwake wà kury. Kwehe mehe Zako omono e a'e ywy pegwer wa'yr Zuze pe a'e. Xikar namuite kwaw a'e wi a'e. 6 Zako yzygwar a'e pe hin a'e no. Ikene'o Zezuz wata re a'e. Wapyk oho yzygwar huwake kury, kwarahy wapytepe hin mehe kury.\\n7 Na'e uhem amo kuzà Xamari ywy rehe har wà a'e pe kury, 'y piaromo a'e kury. — Emur 'y ihewe zàkwà, heiwez katu ihe, i'i Zezuz izupe. 8 (Ure hemimu'e ure, oroho taw pe ure kury, temi'u ime'eg kar pà ure kury.)\\n9 (Xamari ywy rehe har a'e wà, nuzekwaku kwaw Zutew wazàwe a'e wà. A'e rupi Zutew i'i wanupe wà. — Naperuzar katu kwaw Tupàn ze'eg pe, a'e rupi pema'e iaiw paw rupi a'e wà. Aze oropokok pema'e rehe nehe, na'urekatu kwaw Tupàn pe ure nehe no, i'i wanupe. A'e rupi Zutew numai'u kwaw wakawaw pupe wà.) A'e rupi kuzà upuranu hehe a'e kury, — Zutew romo ereiko ne 'y, ihe Xamari ywy rehe har romo aiko ihe 'y, màràzàwe tuwe erenoz 'y ihewe, i'i izupe. 10 Uze'eg Zezuz izupe.\\n— Tupàn umur e ma'e purupe a'e. Aze mo erekwaw Tupàn hemimur kwer ne, a'e mehe mo erekwaw mo ko 'y henoz tar ne. A'e mehe mo erenoz mo 'y purumuigo kar ma'e ihewe ne, i'i izupe.\\n11 — Hezar, i'i kuzà izupe.\\n— Naheta kwaw ma'e 'y henuhemaw newe 'y. 'Y 'yzygwar pupe har muitea'u hin newi 'y. Ma'e wi erenuhem putar 'y purumuigo kar ma'e nehe. 12 Zaneipy Zako a'e, ikàg ma'e romo hekon tuwe a'e, hemetarer katu ma'e romo no. Umur 'àg 'yzygwar zaneipy wanupe a'e. Zako a'e, ta'yr a'e wà no, heimaw àràpuhàràn a'e wà no, heimaw tapi'ak a'e wà no, paw rupi katete wi'u waiko xe kwehe mehe a'e wà 'y. Aipo nekàg wera'u Zako wi ne.\\n13 Uze'eg Zezuz izupe.\\n— A'e 'y i'u arer a'e wà nehe, na'arewahy iziwez wi putar a'e wà nehe. 14 Aze teko u'u 'y heremimono a'e wà nehe, na'iziwez pixik kwaw a'e wà nehe. Ta'e a'e 'y heremimono ràm a'e nehe xe, nuzawy kwaw ytyzuzàmaw a'e teko wanupe a'e nehe xe. A'e 'y umuigo kar putar a'e teko tuweharupi a'e wà nehe, i'i izupe.\\n15 — Tuwihaw, i'i kuzà izupe. — Emur a'e 'y ihewe 'y. A'e rupi naheiwez pixik kwaw nehe, a'e rupi nazewyr pixik kwaw xe 'y piaromo nehe, i'i izupe.\\n16 — Enoz nemen eho nehe, xe herur pà nehe, i'i Zezuz izupe.\\n17 — Nahemen kwaw ihe 'y, i'i izupe. 18 — Azeharomoete neze'eg ne, i'i Zezuz izupe. — Ta'e heta 5 nemener a'e wà xe. Amo ae awa ipyr ereiko ko 'ar rehe no. Nuiko kwaw nemen romo a'e. Azeharomoete neze'eg ne, i'i izupe.\\n19 — Azeharomoete ereiko Tupàn ze'eg imume'u har romo ne 'y. Ereiko ma'e ikwaw pyr 'ym imume'u har romo no, i'i kuzà izupe.\\n20 — Heipy Xamari ywy rehe har, umuwete katu Tupàn a'e wà, wi ywytyr rehe a'e wà. Neànàm Zutew a'e wà, nezewe i'i a'e wà 'y,\\n— Zeruzarez tawhu pe zutyka'i ximuwete katu Tupàn zane, i'i waiko a'e wà 'y, i'i kuzà izupe. 21 Uze'eg Zezuz izupe.\\n— Ezeruzar ko heze'eg rehe nehe. Amo 'ar mehe nehe, teko numuwete kwaw Tupàn 'àg ywytyr rehe zutyka'i a'e wà nehe, ni Zeruzarez pe zutyka'i a'e wà nehe no. 22 Neànàm Xamari ywy rehe har a'e wà, nukwaw katu kwaw Tupàn a'e wà. Heànàm Zutew a'e wà, ukwaw katu Tupàn a'e wà. Kwehe mehe Tupàn i'i ureipy wanupe a'e. — Amo 'ar mehe amo peànàm upyro putar teko tetea'u a'e wà nehe, ikatu 'ym ma'e wi a'e wà nehe, i'i Tupàn ureipy wanupe a'e. A'e rupi Zutew ukwaw katu Tupàn a'e wà. 23 Amo 'ar mehe nehe, aze teko ipurumuwete katu wer Tupàn rehe a'e wà nehe, a'e mehe umuwete katu putar upy'a pe wekwe pupe a'e wà nehe.\\n— Aputar tuwe agwer teko hemuwete katu har romo ihe wà, i'i Tupàn wanupe. 24 Tupàn heru a'e, nahetekwer kwaw a'e. Napepuner kwaw hexakaw rehe. Tekwe romo hekon a'e. A'e rupi napeiko kwaw ni 'àg ywytyr rehe ni Zeruzarez tawhu pe imuwete katu pà nehe. Pepy'a pe penekwe pupe pemuwete katu tuwe pe nehe.\\n25 I'i kuzà izupe kury. — Akwaw tuwihawete Mexi her ma'e tur àwàm ihe. Tur mehe nehe, umume'u putar ma'e paw rupi katete zanewe a'e nehe, i'i izupe.\\n26 I'i Zezuz izupe. — Ihe ihe, newe uze'eg ma'e ihe, aiko a'e Tuwihawete romo ihe, aiko a'e Purupyro Ma'e romo ihe, i'i izupe.\\n27 Ure hemimu'e ure kury, a'e 'ar mehe we uruzewyr izupe ure kury. Urepytuhegatu kuzà pe ize'egaw henu pà ure. — Ma'e ereputar, nuru'e kwaw kuzà pe. — Màràzàwe tuwe ereze'eg iko izupe, nuru'e kwaw Zezuz pe.\\n28 Na'e kuzà wezar y'a a'e pe kury, tawhu pe uzewyr pà oho pà kury. Uze'eg taw pe har wanupe kury.\\n29 — Pezur herupi nehe ma, awa hexak pà nehe ma. Umume'u heremiapo kwer paw rupi a'e, hexak 'ym pà a'e. Aipo Zaneruwihawete zanepyro har romo hekon a'e, i'i wanupe.\\n30 A'e rupi teko uhem taw wi wà, Zezuz hexak pà wà.\\n31 Kuzà taw pe heko mehe we uruze'eg Zezuz pe ure. — Purumu'e ma'e, emai'u ty, uru'e izupe.\\n32 Uze'eg Zezuz urewe. — Naputar kwaw ko temi'u ihe. Amo ae temi'u penemigwaw 'ym heta ihewe ihe, i'i urewe.\\n33 — Aipo amo werur temi'u izupe, uru'e urezeupeupe, urezehezehe urepuranu pà. Ta'e nurukwaw katu kwaw hemimume'u kwer ure xe. 34 Uze'eg Zezuz urewe.\\n— Aze azapo hemur kar har hemiapo putar haw ihe, iapo haw nuzawy kwaw temi'u ihewe. Uzapo kar a'e ma'e ihewe a'e. Aze azapo a'e ma'e nehe, iapo haw nuzawy kwaw temi'u ihewe nehe. Aze amai'u nehe, ikatu ihewe nehe. Nezewegatete aze azapo hemur kar har hemiapo putar haw ihe nehe, herurywete putar tuwe ihe nehe. 35 Peze wekatu nezewe pe. 4 zahy ipawire heta putar ma'e'a kwer ipo'o haw nehe. Peme'e nehe. Pexak katu ko nehe. Ma'e ko pe ity myrer a'e. Tyàro a'e wà kury. Ikatu ipo'o haw kury.\\n36 Ma'e 'a kwer po'o har upyhyk putar uma'ereko haw hekuzar a'e wà nehe, ta'e opo'o ma'e 'a kwer a'e wà xe. Nezewegatete herehe purumuzeruzar kar har a'e wà nehe, upyhyk putar ikatuahy ma'e Tupàn hemimur ràm a'e wà nehe, ta'e a'e uzeruzar ma'e wiko putar (Tupàn pyr) tuweharupi a'e wà nehe xe. Ma'eà'yz tymar a'e wà, i'a kwer po'o har a'e wà no, hurywete paw rupi a'e wà. Nezewegatete Tupàn ze'eg puràg imume'u har ipy a'e wà, herehe teko wamuzeruzar kar har a'e wà no, hurywete paw rupi a'e wà no. 37 Teko nezewe i'i a'e wà. — Amo teko utym ma'eà'yz a'e wà, amo ae teko opo'o i'a kwer a'e wà. Azeharomoete a'e ze'eg a'e. 38 Amo umume'u Tupàn ze'eg puràg oho waiko purupe a'e wà, hereko haw imume'u pà purupe a'e wà. Amo ae umuzeruzar kar a'e teko oho waiko herehe a'e wà. Pemuzeruzar kar putar teko tetea'u herehe pe wà nehe, ta'e amo ae awa umume'u Tupàn ze'eg hereko haw a'e teko wanupe a'e wà xe, amo 'ar rehe a'e wà xe.\\n39 Na'e a'e taw pe har a'e kuzà heko haw pe har uhem wà ipyr a'e wà kury. 40 Uze'eg izupe wà. — Epyta xe urereko haw pe nehe, i'i izupe wà. A'e rupi upyta a'e pe wà. A'e pe har tetea'u a'e wà, amo Xamari ywy rehe har tetea'u a'e wà no, uzeruzar hehe a'e wà kury, ta'e a'e kuzà nezewe i'i wanupe a'e xe, — Umume'u heremiapo kwer paw rupi a'e, hexak pixik 'ym pà a'e, i'i wanupe a'e xe.\\n41 Teko tetea'u uzeruzar hehe wà, ize'eg henu pà wà. 42 Uze'eg a'e kuzà pe wà kury.\\n— Nuruzeruzar kwaw hehe neze'eg rupi ure. Ure ae urenu ize'eg ure kury. A'e rupi uruzeruzar hehe ure kury. Azeharomoete teko ywy rehe har wapyro har romo hekon. Tuwihawete romo hekon a'e, i'i izupe wà.\\nZezuz umukatu tuwihaw ta'yr a'e kury\\n43 Umumaw Zezuz mokoz 'ar a'e pe uker pà a'e. A'e re uhem oho a'e wi kury, Karirez ywy kutyr kury. Wahaw Karirez ywy oho iko kury. 44 Amo ae 'ar mehe a'e 'ar 'ym mehe we Karirez ywy rehe wiko mehe a'e ywy rehe har nuzeruzar kwaw Zezuz rehe a'e wà. A'e rupi Zezuz uze'eg wemimu'e wanupe a'e ywy rehe har wanehe a'e kury. — Aze Tupàn ze'eg imume'u har oho weko hawete pe a'e nehe, teko a'e pe har nuzekaiw kwaw hehe a'e wà nehe, i'i wanupe. 45 Ko 'ar rehe kury, nan kwaw nezewe kury. Karirez ywy rehe har umuixe katu kar Zezuz a'e wà kury, ta'e wexak Zezuz Zeruzarez tawhu pe zemono'ogaw pe heko mehe a'e wà xe. Wexak hemiapo kwer paw rupi wà no, ta'e a'e ae oho purumuzemono'ogaw pe wà no xe.\\n46 Na'e uzewyr Zezuz oho Kana taw Karirez ywy rehe har pe a'e kury. A'e 'ym mehe uzapo 'y ma'ywa tykwer romo a'e pe a'e. Amo tuwihaw a'e pe hekon a'e 'ar rehe a'e kury. Kapanau taw pe har romo hekon a'e. Heta amo ta'yr ima'eahy ma'e hàpuz me a'e. 47 A'e tuwihaw wenu Zezuz Zutez ywy wi tur awer imume'u haw a'e, Karirez ywy rehe tur awer imume'u haw a'e. A'e rupi oho ipyr kury. Uze'eg izupe.\\n— Eho Kapanau taw pe herupi rihi ty, hera'yr ima'eahy ma'e imukatu pà nehe, ta'e umàno etea'i a'e xe, i'i izupe. 48 Erezeruzar herehe xo purumupytuhegatu kar haw hexak mehe zo ne, i'i izupe.\\n49 — Hezar, i'i a'e tuwihaw Zezuz pe a'e.\\n— Ezur herupi tàrityka'i nehe, hera'yr imàno 'ym mehe nehe, i'i izupe.\\n50 I'i Zezuz izupe. — Ezewyr eho nehe ty, nera'yr wikuwe a'e, ikatu kury, i'i izupe. Uzeruzar a'e awa Zezuz ze'eg rehe a'e. Oho izuwi kury. 51 Iku'egwepe weko haw kutyr iho mehe uma'ereko ma'e uwàxi wà a'e wà kury.\\n— Nera'yr wikuwe a'e, ikatu kury, i'i izupe wà.\\n52 — Ma'e pe kwarahy hin ikatu mehe ra'e, i'i wanupe, wanehe upuranu pà. — Karumehe kwarahy iaparara'u mehe hakuir a'e, i'i izupe wà.\\n53 Ima'enukwaw Zezuz rehe a'e kury.\\n— Kwa, a'e 'ar mehe tuwe Zezuz umume'u hera'yr ikatu wi haw ihewe a'e, i'i wanupe. A'e rupi a'e tuwihaw uzeruzar tuwe Zezuz rehe a'e kury. Hàpuz me har a'e wà no, paw rupi uzeruzar hehe a'e wà no.\\n54 Nezewe mokoz haw Zezuz wexak kar ukàgaw Karirez ywy rehe har wanupe a'e, purumupytuhegatu kar haw iapo pà a'e, Zutez ywy wi ur ire a'e.","num_words":1802,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.282,"stopwords_ratio":0.463,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 18\\nZezuz umume'u kuzà ma'erenoz tar rehe ma'emume'u haw a'e kury\\n1 Na'e umume'u Zezuz ko ma'e a'e, teko wamu'e pà a'e. — Peze'eg Tupàn pe tuweharupi nehe, penury'ar zo nehe, i'i wanupe. 2 Amo 'ar mehe amo pureruze'eg ma'e amo taw pe hekon a'e. Nukyze kwaw Tupàn wi a'e. Nuzeruze'eg kwaw amo rehe no. 3 Amo kuzà imen umàno ma'e kwer a'e taw pe hekon a'e no. Tuweharupi a'e kuzà wenoz ma'e a'e tuwihaw pe a'e. Wenoz wiwi iko izupe. — Hepytywà pe heàmàtyry'ymar wi hepyro pà nehe 'y, i'i izupe tuweharupi.\\n4 Na'ipurupytywà wer kwaw hehe. Kuzà wenoz wiwi ma'e izupe. Te amo 'ar mehe nezewe i'i uzeupe a'e. — Nakyze kwaw Tupàn wi ihe. Nazeruze'eg kwaw amo rehe no. Apytywà putar 'aw kuzà ihe nehe, 5 ta'e wenoz ma'e tetea'u ihewe tuweharupi a'e xe, i'i uzeupe. — Aze nazapo kwaw ma'e izupe nehe, heputupyk putar ma'erenorenoz pà ihewe nehe, i'i uzeupe a'e.\\n6 Pema'enukwaw katu a'e pureruze'eg ma'e ikatu 'ym ma'e ize'eg rehe nehe. 7 Nezewegatete Tupàn a'e nehe no, upytywà putar wemiruze'eg a'e wà nehe no, aze wenoenoz ma'e izupe a'e wà nehe, tuweharupi a'e wà nehe, aze ru'u 'aromo a'e wà nehe, aze ru'u pyhaw a'e wà nehe. Aipo iàrew putar wapytywà haw rehe nehe. 8 Nan kwaw pa. Na'arewahy upytywà putar a'e wà nehe. Ihe Awa ta'yr romo aiko ihe. Hezewyr mehe nehe, aipo heta putar teko herehe uzeruzar ma'e a'e wà nehe.\\nZezuz umume'u mokoz awa wanehe ma'emume'u haw a'e kury\\n9 Amo teko a'e pe Zezuz pyr wanekon a'e wà. — Kwa aiko ikatuahy ma'e romo Tupàn huwa rupi ihe, nazapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e ihe, i'i mua'u uzeupe wà. — Amogwer nuiko kwaw hezàwe a'e wà. Ikatu 'ym ma'e iapo har romo wanekon tuwe a'e wà, i'i mua'u uzeupe wà. Na'e Zezuz umume'u ko ma'emume'u haw agwer teko wanupe a'e kury.\\n10 Mokoz awa oho Tupàn hàpuzuhu pe a'e wà, Tupàn pe uze'eg pà a'e wà. Awa ipy a'e, ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e romo hekon a'e. Inugwer awa a'e, tuwihaw hemetarer imono'ogar romo hekon a'e. 11 Ze'eg kwehe arer kwaw par a'e, uze'eg 'àm a'e pe Tupàn hàpuzuhu pe a'e. — Nekatuahy Tupàn, ta'e naiko kwaw hewyrowyroahy ma'e romo ihe xe, ta'e naiko kwaw ma'e rehe imunar ma'e romo ihe xe, ta'e naiko kwaw ikatu 'ym ma'e iapo har romo ihe xe, ta'e naiko kwaw amogwer wazàwe ihe xe. Ta'e naiko kwaw 'aw awa ài ihe xe, 'aw temetarer imono'ogar ài ihe xe, i'i izupe.\\n12 — Xemàn nànàn amumaw mokoz 'ar hemai'u 'ym pà ihe, hezekwaku pà ihe. Heremetarer ikurer amono newe tuweharupi. Aze temetarer apyhyk, pitài amono newe, i'i izupe, Tupàn pe.\\n13 Tuwihaw hemetarer imono'ogar a'e, xe ràn i'àz a'e. Ni nume'e kwaw ywak rehe. Ukwaukwar upuxi'a rehe, ta'e imaranugar Tupàn wi a'e xe. — O Tupàn, i'i Tupàn pe. — Hepuhareko pe nehe ty, ta'e ikatu 'ym ma'e iapo har romo aiko ihe xe, i'i izupe.\\n14 A'e awa imaranugar ma'e a'e, uzemukatu Tupàn huwa rupi a'e 'ar mehe a'e, wàpuz me oho 'ym mehe a'e. Ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e a'e, na'imaranugar kwaw Tupàn huwa rupi a'e, a'e rupi nuzemukatu kwaw Tupàn huwa rupi a'e, i'i Zezuz wanupe. — Aze amo awa ikàg ma'e romo uzeapo a'e nehe, Tupàn umuigo kar putar a'e awa ikàg 'ym ma'e romo a'e re a'e nehe. Aze awa uzeapo ikàg 'ym ma'e romo nehe, Tupàn umuigo kar putar a'e awa ikàg ma'e romo a'e nehe, i'i wanupe.\\nZezuz wenoz kwarer uzeupe a'e wà kury\\n15 Na'e teko werur upurumuzàmuzàg Zezuz pe a'e wà kury. — Epokok wanehe nehe, i'i izupe wà. Hemimu'e a'e wà, wexak wanerur mehe wà. Uze'eg ahyahy wanu wanupe wà. — Peraha zo pepurumuzàmuzàg izupe pe wà nehe ty wà, i'i ahyahy wanupe wà. 16 Wenoz Zezuz kwarer wamuwà uzeupe a'e wà kury. Uze'eg wi teko wanupe. — Tuwe ur ihewe wà nehe. Pemupytu'u kar zo wanur ire nehe. Ta'e Tupàn hemiruze'eg wiko ko kwarera'i wazàwe a'e wà xe. 17 Pema'enukwaw katu ko heze'eg rehe nehe ty wà. Aze teko nuiko kwaw kwarer ài a'e wà nehe, nuiko kwaw Tupàn hemiruze'eg romo a'e wà nehe.\\nUze'eg Zezuz hemetarer katu ma'e pe a'e kury\\n18 Na'e uze'eg amo awa wà Zezuz pe a'e kury. Zutew wanuwihaw romo hekon a'e. — Purumu'e ma'e ikatu ma'e ne ty, i'i izupe. — Hereko wer tuweharupi Tupàn pyr ihe nehe, hemàno re ihe nehe. Ma'e azapo putar ihe nehe kury, i'i izupe, hehe upuranu pà. 19 Uze'eg Zezuz izupe. — Ikatu ma'e, ere kwez ihewe. Màràzàwe tuwe nezewe ereze'eg ihewe. Tupàn a'e, a'e zutyka'i ikatuahy a'e. 20 Erekwaw katu Tupàn ze'eg purupe imur pyrer ne. Peho zo penemireko 'ym wapuhe nehe, peho zo pemen 'ym wapuhe nehe. Pepuruzuka zo nehe, pemunar zo ma'e rehe nehe, penemu'em zo nehe, pezeruze'egatu penu rehe nehe, pezeruze'egatu pehy rehe nehe no, i'i a'e ze'eg kwehe arer a'e, i'i Zezuz izupe.\\n21 Uze'eg a'e awa Zezuz pe kury. — Hekwarer mehe te ko 'ar rehe aha teko a'e ze'eg rupi ihe, heruzar pà ihe, i'i izupe.\\n22 Ize'eg henu mehe uze'eg Zezuz izupe. — Heta we pitài ma'e neremiapo ràm nehe, i'i izupe. — Eme'eg nema'e paw amogwer wanupe nehe. Emono e hekuzar eho ma'e hereko 'ymar wanupe nehe. Ta'e hemetarer katu ma'e ài ereiko putar ywate ne nehe xe. Nema'e ime'eg paw ire, neremetarer amo pe imono e paw ire, ezur herupi nehe, i'i izupe.\\n23 A'e awa uzemumikahy ize'eg henu mehe a'e, ta'e hemetarer katu ma'e romo hekon tuwe a'e xe. 24 Wexak Zezuz izemumikahy mehe. Uze'eg izupe. — Zawaiw katu hemetarer katu ma'e Tupàn hemiruze'eg romo heko haw a'e. 25 Zawaiw katu kawaru kupewa'a heixe haw aguz kwar rupi a'e. Zawaiw katu wera'u hemetarer katu ma'e Tupàn hemiruze'eg romo heko haw a'e.\\n26 Wenu teko ize'eg mehe wà. — Mo upuner tatahu wi uzepyro haw rehe a'e wà nehe, i'i izupe wà.\\n27 Uze'eg Zezuz wanupe. — Aze zawaiw katu ma'e teko wanupe nehe, nazawaiw kwaw Tupàn pe a'e nehe. Xo a'e zo upuner a'e ma'e iapo haw rehe a'e nehe, i'i wanupe.\\n28 Uze'eg Pet izupe kury. — Urezar urereko haw ure, nerupi ureho haw rehe ure. Urupuir ureànàm wanuwi ure no, i'i izupe.\\n29 Aze ty, i'i Zezuz izupe. Ko ma'e amume'u putar peme ihe nehe kury. Aze awa wezar wàpuz nehe, aze wezar wemireko nehe no, aze wezar wywyr wà nehe no, aze wezar u nehe no, aze wezar uhy nehe no, aze wezar wa'yr nehe no, aze wezar wazyr nehe no, Tupàn hemiruze'eg romo wiko pà nehe, 30 Tupàn omono putar amo ae ma'e tetea'u izupe a'e nehe, ko 'ar rehe a'e nehe. A'e wiko putar tuwe tuweharupi Tupàn pyr a'e nehe no, umàno re ukweraw ire a'e nehe no.\\nZezuz umume'u wi umàno àwàm a'e kury\\n31 Na'e Zezuz wenoz a'e 12 wemimu'e wamuwà uzeupe a'e wà kury, amogwer wi wamunyryk kar pà a'e wà kury. Uze'eg wanupe kury. — Pezeapyaka katu heze'eg rehe nehe. Zaha Zeruzarez tawhu pe kury. Ihe Awa ta'yr romo aiko ihe. Kwehe mehe Tupàn ze'eg imume'u har wà, umume'u ma'e ihewe uzeapo ma'e ràm a'e wà. Nan kwehe tete uzeapo putar a'e ma'e wanemimume'u kwer ihewe a'e nehe kury, Zeruzarez pe hereko mehe a'e nehe kury. 32 Tuwihaw hemono putar Zutew 'ym wanupe a'e wà nehe. Zutew 'ym uze'eze'eg urywahy putar herehe a'e wà nehe. Uze'eg zemueteahy putar herehe wà nehe no. Uzenymon putar herehe wà nehe no. 33 Hepetepetek putar wà nehe. Hezuka putar wà nehe no. Na'iruz 'ar pawire akweraw wi putar hemàno re nehe.\\n34 Hemimu'e nuenu katu kwaw ize'eg wà. Ma'e rehe uze'eg a'e, i'i uzeupe wà.\\n35 Uhem Zezuz Zeriko tawhu huwake a'e wà kury. Wapyk awa in pe izywyr a'e, ma'e renoz pà wata ma'e wanupe a'e. Hehàpyhà 'ym ma'e romo hekon a'e. 36 Wenu teko tetea'u uzeiwyr wakwaw mehe a'e wà. — Ma'e uzeapo iko, i'i wanupe.\\n37 — Zezuz Nazare taw pe har ko oho iko ko rupi a'e, i'i teko izupe wà.\\n38 Uhapukaz in Zezuz pe. — Zezuz, i'i izupe. — Tawi hemimino i'i izupe. — Hepuhareko pe nehe ty, i'i izupe.\\n39 Teko Zezuz henataromo har uze'eg ahyahy izupe a'e wà. — Eze'eg zo nezewe izupe ty, i'i izupe wà. Uhapukaz wera'u wiwi in izupe no. — Tawi hemimino i'i ahyahy izupe. — Hepuhareko pe nehe ty, i'i izupe.\\n40 Upytu'u Zezuz a'e pe wata re. — Perur hehàpyhà 'ym ma'e xe ihewe nehe kury ty wà, i'i wanupe. Werur izupe wà. Upuranu Zezuz hehe kury.\\n41 — Ma'e rehe nepurapo kar wer ihewe, i'i izupe. — Hezar ne ty, i'i Zezuz pe. — Herehàpyhà wi wer ihe ty, i'i izupe.\\n42 — Nerehàpyhàgatu putar nehe kury, ta'e erezeruzar katu herehe kury xe, i'i Zezuz izupe.\\n43 A'e 'ar mehe we upuner ma'e hexak katu haw rehe. Oho Zezuz hupi kury. Uze'egatu Tupàn rehe, umukatu haw rehe. Hexak mehe teko uze'egatu waiko Tupàn rehe a'e wà no.","num_words":1408,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.273,"stopwords_ratio":0.453,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 15\\nZezuz umume'u àràpuhàràn ukàzym ma'e kwer rehe ma'emume'u haw a'e kury\\n1 Amo 'ar mehe ur amo teko Zezuz pyr a'e wà kury. Amo ur ma'e kwer a'e wà, tuwihaw hemetarer imono'ogar romo wanekon a'e wà. Amogwer a'e wà, hemetarer 'ym ma'e romo wanekon a'e wà. 2 Ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e a'e pe har a'e wà, ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e a'e wà no, uzypyrog uze'eg zemueteahy pà Zezuz rehe a'e wà kury, uzeupeupe a'e wà kury. — Zezuz a'e, umur kar ikatu 'ym ma'e iapo har wamuwà uzepyr a'e wà. Te umai'u wapyr, i'i uzeupeupe wà.\\n3 Na'e umume'u Zezuz ma'emume'u haw wanupe a'e kury.\\n4 — Aze 100 àràpuhàràn erereko ne wà nehe, aze ukàzym pitài oho newi a'e nehe, ma'e erezapo putar nehe. Erezar putar amogwer 99 nereimaw a'e pe ne wà nehe, ereho putar a'e nereimaw ukàzym ma'e kwer hekar pà ne nehe. 5 Aze erexak nehe, nerurywete putar nehe. Ereupir putar imono neaxi'i rehe nehe. 6 Ereruzewyr putar heraha nereko haw pe nehe. Eremono'og putar nemyrypar wamuwà ne wà nehe, eremono'og putar nerapi har ne wà nehe no. — Herurywete hereimaw hexak awer rehe ihe. Penurywete nehe no ty wà, ere putar wanupe nehe.\\n7 Nezewegatete amume'u ko ma'e peme ihe kury. Ikatu 'ym ma'e iapo 'ymar nuzemumikahy kwaw wemiapo kwer rehe wà. Xo ikatu 'ym ma'e iapo har zo uzemumikahy wemiapo kwer rehe Tupàn huwa rupi a'e wà. Aze heta 99 ikatu 'ym ma'e iapo 'ymar a'e wà nehe, Tupàn heko haw pe har hurywete putar a'e wà nehe. Aze pitài ikatu 'ym ma'e iapo har uzemumikahy tuwe wemiapo kwer rehe nehe, aze heko wer tuwe Tupàn hemiruze'eg romo nehe, Tupàn heko haw pe har hurywete wera'u putar a'e wà nehe.\\nZezuz umume'u temetarer ukàzym ma'e kwer rehe ma'emume'u haw a'e kury\\n8 Uze'eg wi teko wanupe. — Kuzà a'e, aze 10 temetarer hekuzar katu ma'e wereko a'e nehe, aze ukàzym pitài izuwi a'e nehe, ma'e uzapo putar a'e nehe. Umunyk putar tatainy nehe. Upeir putar wàpuz nehe no. Wekar katu putar tuwe a'e pe, te wexak nehe. 9 Hexak mehe omono'og putar umyrypar wamuwà wà nehe, wapi har wà nehe no. — Herurywete heremetarer ukàzym ma'e kwer hexak awer rehe ihe. Penurywete pe nehe no kyn wà, i'i putar wanupe nehe.\\n10 Nezewegatete Tupàn heko haw pe har hurywete putar a'e wà nehe no, aze pitài ikatu 'ym ma'e iapo har uzewyr Tupàn pe a'e nehe, aze uzemumikahy wemiapo kwer ikatu 'ym ma'e rehe a'e nehe.\\nZezuz umume'u ta'yr ukàzym ma'e kwer rehe ma'emume'u haw a'e kury\\n11 Uze'eg wi teko wanupe. — Amo awa a'e, heta mokoz ta'yr izupe a'e wà. 12 Tywyr uze'eg oho u pe. — Nemàno 'ym mehe emur neremetarer ikurer ihewe nehe, nema'e ikurer ihewe nehe no, neywy ikurer nehe no. Emur a'e ma'e ihewe tàrityka'i paw rupi nehe kury, i'i izupe u pe. — He'e, i'i tu izupe. Na'e tu umuza'ak uma'e kury, uiwy no, tàpuz no, ta'e heta tetea'u ima'e a'e xe. Omono ikurer wa'yr pe. 13 Nan kwehe tete tywyr ume'eg a'e ma'e u hemimono kwer kury, amo pe kury. Uhem oho weko haw wi kury, a'e temetarer heraha pà uzeupi kury. Muitea'u ihon, amo ae ywy rehe. Tuweharupi wemetarer umukàzym iko, wemi'u rehe, kàwiahy rehe no, ikatu 'ym ma'e rehe no.\\n14 Te upaw imumaw wemetarer kury, imukàzym mà uzewi kury. Na'e a'e 'ar mehe upaw temi'u puruwi a'e ywy rehe a'e kury. Ima'uhez tetea'u a'e ywy rehe har wà. A'e awa ima'uhez a'e no. Naheta kwaw ma'e izupe, ta'e upaw hemetarer izuwi a'e pe xe. 15 Na'e wekar amo heko haw ma'e a'e ywy rehe a'e. Na'e a'e ywy rehe har a'e, a'e awa izar romo hekon a'e kury. Umuma'ereko kar. — Ezekaiw hereimaw tàzàhuràn wanehe nehe ty, i'i izar izupe kury. 16 Tuweharupi tàzàhuràn u'u wemi'u wà. Ima'uhez tuwe a'e awa. Ipuru'u wer zepe tàzàhuràn wanemi'u rehe. Ni amo nomono kwaw izupe wà. 17 Kwehe hekon nezewe a'e. Ima'uhez tuweharupi. Na'e i'i uzeupe kury. — Uma'ereko ma'e heru heko haw pe har a'e wà, heta tetea'u temi'u wanupe a'e wà. Nupuner kwaw imumaw paw rehe wà, i'i uzeupe. — Xe hema'uhez tuweharupi ihe. Àmàno etea'i hemai'u 'ym pà, i'i uzeupe.\\n18 — Aha putar heru ipyr kury. — Ikatu 'ym ma'e azapo kwez, Tupàn huwa rupi ihe, neruwa rupi ihe no, a'e putar izupe nehe, i'i uzeupe.\\n19 — A'e rupi naiko kwaw nera'yr romo ihe nehe, a'e putar izupe. — Hera'yr, ere zo ihewe, a'e putar izupe nehe. — Uma'ereko ma'e romo aiko putar xe nepyr nehe, a'e putar izupe nehe, i'i uzeupe. 20 Uzypyrog oho pà u ipyr. Wata oho iko, te uhem etea'i u heko haw pe kury. Muite tur mehe we tu wexak wa'yr a'e. Upuhareko katu wa'yr. Uzàn oho ikutyr kury. Uzàzuwàn. Uzurupyter no. 21 — Heru, i'i ta'yr izupe. — Ikatu 'ym ma'e azapo kwez Tupàn huwa rupi, neruwa rupi no, i'i izupe. — Naiko kwaw nera'yr romo ihe nehe kury, a'e rupi — Hera'yr, ere zo ihewe nehe, i'i izupe.\\n22 Na'e tu wenoz wemiruze'eg wamuwà uzeupe a'e wà kury. — Pezàn peho kamir ikatu wera'u ma'e herur pà imunehew kar pà hera'yr pe nehe kury. Pemono kwàku'aw har ikwà rehe nehe no. Pemunehew kar xapat ipy rehe nehe no.\\n23 A'e re pepyhyk tapi'aka'yr ikyra katu wera'u ma'e peho nehe no, pezuka heruwà. Xiapo mai'u haw uhua'u ma'e nehe, i'i wanupe.\\n24 — Ta'e ko hera'yr a'e xe, umàno ma'e kwer ài wiko ma'e a'e xe, ukweraw wi ma'e romo hekon a'e kury xe, i'i wanupe. — Ukàzym a'e, hexakaw wi kwez kury, i'i wanupe. Uma'ereko ma'e uzapo temi'u tetea'u oho a'e wà. Na'e tu a'e, ta'yr a'e no, amogwer a'e wà no, uzypyrog umai'u pà a'e wà. Hurywete wà.\\n25 Tyky'yr a'e, ko pe hekon a'e 'ar mehe a'e. Uzewyr mehe tàpuz huwake uhem mehe wenu wazegar mehe wà, wapynyk mehe wà no. 26 Wenoz uma'ereko ma'e uzeupe kury. Upuranu hehe. — Ma'e uzeapo iko kury, i'i izupe, hehe upuranu pà.\\n27 — Nerywyr uzewyr wà kwez kury, i'i izupe. — Neru uzuka kar tapi'aka'yr ikyra katu wera'u ma'e a'e, ta'e ta'yr uzewyr wà a'e xe, ta'e numàno kwaw a'e xe, ta'e na'ima'eahy kwaw a'e no xe, i'i izupe.\\n28 Wikwahy tyky'yr kury. Nuixe kwaw tàpuz me. A'e rupi tu uhem wà izupe. — Eixe ty, eixe ty, i'i izupe. 29 Uze'eg tyky'yr u pe. — Kwehe ama'ereko teko newe ihe, uma'ereko e ma'e ài ihe, màràn kwarahy amumaw xe hema'ereko pà. Tuweharupi aruzar neze'eg. Ma'e eremur ihewe. Ni àràpuhàràn neremur kwaw ihewe. A'e rupi napuner pixik kwaw mai'u haw iapo haw rehe hemyrypar wanupe ihe. 30 A'e nera'yr a'e, herywyr a'e, neremetarer paw umukàzym a'e, kuzà wyzài wapuhe a'e. Tapi'aka'yr ikyra katu ma'e erezuka kwez izupe tur ire ne kury, i'i u pe.\\n31 Hera'yr, i'i tu izupe. — Tuweharupi ereiko heràpuz me. Hema'e paw amono putar newe nehe. 32 Azapo kar mai'u haw kutàri, ta'e nerywyr umàno ma'e kwer ài hekon a'e xe, ukweraw wi ma'e kwer ài hekon kwez kury xe. Ukàzym a'e, hexak wi haw a'e kury, i'i tu izupe.","num_words":1122,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.276,"stopwords_ratio":0.438,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg KORO 2\\n1 Tuweharupi hema'enukwaw putar penehe ihe, Tupàn pe heze'eg pà penehe ihe. Hema'enukwaw Araorixez tawhu pe har wanehe ihe no, amogwer uzeruzar ma'e hekwaw 'ymar wanehe ihe no. 2 A'e rupi wapy'a ikàg putar wà nehe, hurywete putar wà nehe. Uzemono'og putar uzeamutamutar pà wà nehe no. Ukwaw katu putar Tupàn ze'eg wà nehe, a'e rupi ukwaw katu putar Tupàn heko haw pe oho àwàm wà nehe. Ukwaw putar ma'e Tupàn ze'eg ikwaw pyr 'ym imim pyrer wà nehe no. Xikwaw a'e ze'eg zane kury. A'e ze'eg umume'u Zaneruwihawete heko awer a'e, umume'u zanepyro haw a'e no, umume'u Tupàn heko haw pe zaneho àwàm a'e no. 3 Aze amo uzeruzar Zaneruwihawete rehe a'e wà nehe, ukwaw putar Tupàn ze'eg ikwaw pyr 'ym a'e wà nehe, ukwaw putar ma'e izàwe a'e wà nehe no.\\n4 A'e rupi amume'u ko ma'e peme ihe kury. Pezekaiw zo temu'emaw rehe nehe. Aze ipuràg eteahy waze'eg peme nehe, aze hemu'em nehe, pezekaiw zo wanehe nehe. 5 Naiko kwaw pepyr ihe. Apuexaka'u ihe. Penexaka'u haw nuzawy kwaw pepyr hereko haw ihewe, ta'e hema'enukwaw katu penehe ihe xe. Pezeruzar katu Zaneruwihawete rehe, a'e rupi pezemono'ono'og pezemurywete kar pà pezeruzar haw rehe. Herurywete ihe, ta'e napepytu'u kwaw pezeruzar ire xe.\\nZaiko Zaneruwihawete Zezuz inuromo zane\\n6 Pemuigo kar Zaneruwihawete Zezuz pezar romo pe. A'e rupi peiko inuromo kury. 7 Aze ywyra ipy oho katu ywypahy nehe, ikàg putar nehe. Nezewegatete pezemu'e ize'eg rehe nehe. A'e mehe ikàg putar pezeruzar katu haw nehe. Ta'e nezewe azapo kar peme ihe xe, kwehe mehe pemu'e mehe ihe xe. Pemume'u hemiapo kwer ikatu haw izupe nehe no.\\n8 Amo hemu'em ma'e uze'eg putar ru'u peme nehe. — Akwaw katu ma'e ihe, peruzar heze'eg nehe, aze i'i mua'u peme nehe, pezekaiw zo ize'eg rehe nehe. Aze uzapo kar ma'e peme nehe, zutew wanàmuzgwer waze'eg imume'u pà peme nehe, amo teko waze'eg imume'u pà peme nehe, peruzar zo waze'eg nehe. 9 Ta'e Zaneruwihawete a'e xe, awa romo hekon azeharomoete a'e xe, Tupàn romo hekon azeharomoete a'e no xe. 10 Peiko Zaneruwihawete inuromo, a'e rupi peiko izàwe no. A'e ae wiko Tupàn heko haw pe har wanuwihaw wazar romo paw rupi, amogwer tuwihaw wazar romo paw rupi no.\\n11 Kwehe mehe zutew kar upirera'i a'e wà, ta'e Tupàn uzapo kar nezewe haw wanupe a'e xe, uze'eg imur pà Àmàràw pe a'e xe. Nezewe pexak kar heremiruze'eg romo peneko haw ihewe, i'i Àmàràw pe. Nuzapo kar kwaw nezewe zanewe ko 'ar rehe kury. Zaneruwihawete zanepyro ikatu 'ym ma'e wi. Zanepurapo wer hehe. Zanemupytu'u kar hehe zanepurapo wer ire. Nezewe wexak kar Tupàn hemiruze'eg romo zanereko haw izupe kury. Ko 'ar rehe amo ae rupi wexak kar wemiruze'eg romo zanereko haw iko kury.\\n12 Pezemuzahazahak kar mehe peiko Zaneruwihawete rehe we itym pyrer ài. Hehe we imugweraw kar pyrer ài peiko no, ta'e pezeruzar Tupàn ikàgaw rehe xe. Umugweraw wa'yr a'e. Zanemugweraw putar nehe no. 13 Izypy mehe peiko umàno ma'e kwer ài, ta'e pezapo ikatu 'ym ma'e peiko xe, ta'e napeiko kwaw zutew romo xe, ta'e napereko kwaw ze'eg kwehe arer xe. Ko 'ar rehe Tupàn pemuigo kar ukweraw wi ma'e kwer ài Zaneruwihawete inuromo kury. Tupàn heharaz ikatu 'ym ma'e zaneremiapo kwer wi, imunàn pà paw rupi. 14 Umuapyk ikatu 'ym ma'e zaneremiapo kwer upape rehe. Ko 'ar rehe kury, umunàn a'e ze'eg pape wi kury. Ta'e ywyra kanetar rehe umàno mehe Zaneruwihawete umekuzar zaneremiapo kwer a'e pape rehe imuapyk pyrer a'e xe. Umumaw kury. Umunàn kury. 15 Zaneruwihawete umàno ywyra kanetar rehe. A'e re Zurupari nupuner kwaw heruze'egaw rehe a'e. Nupuner kwaw ma'e iapo kar haw rehe izupe. Ta'e a'e zo ikàg wera'u amogwer wanuwi a'e xe. Wexak kar ikàg wera'u haw iko teko wanupe kury.\\n16 A'e rupi amo uze'eg putar nezewe peme wà nehe. — Pe'u ko ma'e nehe, pezekwaku kwez ma'e rehe nehe, pepytu'u ko 'ar rehe, pepytu'u zo kwez 'ar mehe nehe, pezapo mai'u haw zahy ipyahu mehe nehe, pezapo zo wyzài ma'e mytu'u haw 'ar mehe nehe, aze i'i peme wà nehe, pezekaiw zo waze'eg rehe nehe. Peruzar zo waze'eg nehe. 17 Agwer ma'e paw rupi a'e, xo ur ma'e ràm i'àgaw zo a'e, Zaneruwihawete zo wiko azeharomoete har romo a'e. 18 Aze amo i'i peme nehe. — Tupàn wexak kar ma'e ihewe a'e, ihe zutyka'i aexak kwez ihe, aze i'i peme nehe, pezekaiw zo ize'eg rehe nehe. — Napepuner kwaw Tupàn pe peze'egaw rehe nehe, heko haw pe har wanupe peze'egaw rehe nehe, aze i'i peme nehe, pezekaiw zo ize'eg rehe nehe. Ta'e a'e teko heko wer wera'u pewi a'e xe. Nuiko kwaw nezewe. Nukwaw kwaw Tupàn ze'eg. 19 Nuzeruzar katu kwaw Zaneruwihawete rehe. Zaneretekwer uzapo ma'e ta'e zaneàkàg uzapo kar izupe a'e xe. Nezewegatete Zaneruwihawete hetekwer ài zaiko zane. A'e wiko wetekwer iàkàg ài a'e, ta'e uzapo kar ma'e zanewe a'e xe. Zanerazuk kwer umukàg zanekagwer iàpytàro haw a'e wà. Nezewegatete Zaneruwihawete ikàgaw zanemono'og zanemukàg pà. A'e rupi zazeruzar wera'u hehe zane. Xiruzar tuwe ize'eg no.\\nZaiko Zaneruwihawete inuromo, zamàno putar inuromo nehe no\\n20 Aze awa umàno a'e nehe, amo ae teko nupuner kwaw ma'e iapo kar haw rehe izupe a'e wà nehe. Zaneruwihawete umàno zanerekuzaromo a'e. A'e rupi umàno ma'e kwer ài zaiko zane. A'e rupi ni amo nupuner kwaw ma'e iapo kar haw rehe zanewe wà nehe. A'e rupi Zurupari hemiruze'eg a'e wà, ize'eg rupi upureruze'eg ma'e a'e wà, nupuner kwaw ikatu 'ym ma'e iapo kar haw rehe zanewe wà kury. — Màràzàwe tuwe peiko wiwi ywy rehe wikuwe ma'e ài. Màràzàwe tuwe pezapo wiwi ikatu 'ym ma'e, a'e peme. 21 Amo hemu'em peme wà. — Pepyhyk zo kwez ma'e nehe, pe'u zo ko temi'u nehe, pezaky zo ko ma'e nehe, i'i mua'u peme wà. Màràzàwe tuwe pezekaiw waze'eg rehe. 22-23 Aze pe'u amo temi'u nehe, a'e temi'u ukàzym a'e nehe. Màràzàwe tuwe pekyze izuwi. Amo teko pemuzekwaku kar amo ma'e rehe a'e wà. Teko romo wanekon wà. Xo uze'eg zo umume'u peme wà. Numume'u kwaw Tupàn ze'eg peme wà. Upurumu'e uze'eg rehe wà. Nupurumu'e kwaw Tupàn ze'eg rehe wà. A'e teko umuwete katu Tupàn heko haw pe har a'e wà. — Ikàg 'ym ma'e romo zaiko zane, i'i mua'u peme wà. Weruze'eg ahyahy wetekwer wà no. A'e rupi — Kwa, azeharomoete peiko Tupàn ze'eg imume'u har romo, peze wanupe. — Pezekaiw zo wanehe nehe, a'e peme, ta'e azeharomoete uzapo agwer ma'e a'e wà xe, ta'e ipurenu wer peze'egatu haw rehe a'e wà xe. Aze peze'egatu wanehe nehe, hurywete putar wà nehe. A'e mehe — Zaiko wera'u amogwer Tupàn ze'eg imume'u har wanuwi zane, i'i putar uzeupeupe wà nehe. Nuiko wera'u kwaw wà.","num_words":1059,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.438,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 TUWIHAWETE WÀ 25\\n2 TUWIHAWETE WÀ\\nMawiron zauxiapekwer weityk Zeruzarez wà\\n1 Zeneki nuputar kwaw Mawiron wanuwihawete Namukononozor uzar romo kury. A'e rupi ur Namukononozor zauxiapekwer tetea'u wanupi Zeruzarez iàmàtyry'ym pà kury. Zeneki tuwihawete romo heko mehe 9 haw kwarahy rehe 10 haw zahy rehe 10 haw 'ar mehe uhem tawhu pe wà. Uzapo uker haw tawhu izywyr wà. Uzapo pyropyrogaw pàrirogaw rehe uzeupir àwàm romo wà, tawhu izywyr wà. 2 Umumaw mokoz kwarahy umàmànaw imuàgà'ym pà wà. Zeneki tuwihawete romo heko mehe we 11 haw kwarahy rehe umumaw iapo haw wà. 3 A'e kwarahy rehe 4 haw zahy rehe 9 haw 'ar mehe, tawhu pe har wama'uhez katu mehe, temi'u heta 'ym mehe, 4 Mawiron waxaw pàrirogaw wà kury. Heta tetea'u zauxiapekwer tawhu izywyr wà. Nezewe rehe we zauxiapekwer Izaew uhem a'e wi pyhaw uzàn pà wà. Mawiron nuexak kwaw wà. Uhem pe tuwihawete ima'e tymaw piar rupi wà. Uhem oho ukenaw mokoz pàrirogaw wamyter pe har rupi wà. Uzàn oho yrykaw Zotàw kutyr wà. 5 Zauxiapekwer Mawiron oho tuwihawete Zeneki haikweromo wà. Uhem huwake ywytyr heta 'ymaw Zeriko huwake har pe heko mehe wà. Zauxiapekwer Zeneki rehe we har paw wezar uzar wà. 6 Zauxiapekwer Mawiron pe har upyhyk Zeneki wà kury. Weraha Mawiron uwihawete pe wà. Himina tawhu pe hekon Mawiron wanuwihawete a'e 'ar mehe. Na'e Namukononozor umume'u Zeneki pe wemiapo kàràm izupe a'e pe kury. 7 Uzuka ta'yr henataromo wà. A'e re Namukononozor ukutuk kar Zeneki reha zauxiapekwer wanupe. Na'e umunehew kyhàhàmtàtà morog iapo pyrer pupe wà. A'e re weraha Mawiron pe wà.\\nNamukononozor umunyk tata Tupàn Hàpuzuhu rehe\\n8 Namukononozor Mawiron wanuwihawete romo wiko mehe 19 haw kwarahy rehe 5 haw zahy rehe 7 haw 'ar mehe tuwihawete ipytywà har Nemuzàrànà her ma'e a'e, zauxiapekwer paw wanuwihaw a'e, wixe Zeruzarez tawhu pupe kury. 9 Umunyk tata Tupàn Hàpuzuhu rehe. Umunyk tata tuwihawete hàpuzuhu rehe no. Umunyk tata amogwer tuwihaw wanàpuz nànàn no. 10 Zauxiapekwer weityk pàrirogaw tawhu izywyr har paw wà. 11 Na'e Nemuzàrànà weraha a'e tawhu pe hezar pyrer paw Mawiron pe wà kury. Weraha amogwer uma'ereko ma'e ma'e iapo haw kwaw katu har, Mawiron wamyrypar romo paw wà no. 12 Wezar amo teko hemetarer 'ym ma'e Zuta rehe wà. Umuma'ereko kar uwà tyw pe wà, ko pe wà no.\\n13 Zauxiapekwer Mawiron ukauka Tupàn Hàpuzuhu izita itazu morog iapo pyrer wà. Ukauka ywyramawa wà no. Ukauka zahakaw itazu morog iapo pyrer wà no. Na'e weraha a'e itazu morog paw Mawiron pe wà. 14 Weraha amogwer tàpuzuhu pe har a'e wi wà no. Ywy imomor haw, tàtàpyzgwer ma'ea'yr hapy haw rehe har hyru no, zepinaw inemo tatainy pupe har imonohokaw no, zapepopew yhyk ikaz taw no, amogwer ma'e itazu morog iapo pyrer tàpuzuhu pe har paw no. 15 Nemuzàrànà weraha ma'e parat iapo pyrer or iapo pyrer paw uzeupi. Kawaw pixika'i, kawaw tàtàpyzgwer imono'ogaw no. 16 Kwehe mehe tuwihawete Xàrumàw uzapo kar ma'e tetea'u Tupàn Hàpuzuhu pupe imonokatu pà. A'e mokoz izita itazu morog iapo pyrer, ywyrapew, zahakawhu. Ipuhuz katu wera'u a'e ma'e. A'e rupi teko nupuner kwaw ipuhuz taw hagaw paw rehe wà. 17 Amo izita nuzawy kwaw inugwer. Heta 8 met waiha katu haw. Heta iapeao haw ywate. Heta 1,30 met a'e iapeao haw iaiha haw. Iapeao haw nànàn heta imupuràgete haw. Heta ma'e'a kwer homà her ma'e hagapaw iapeao haw nànàn no.\\n18 Nemuzàrànà zauxiapekwer Mawiron wanuwihaw a'e, weraha amo ae teko wemimunehew kwer romo wà no. Xerai xaxeto wanuwihawete, Xoponi no, amogwer na'iruz tuwihaw Tupàn Hàpuzuhu pe har wà no, 19 zauxiapekwer tawhu pe har wanuwihaw no, tuwihawete ipytywà har a'e pe wikuwe ma'e wà no, awa zauxiapekwer wamono'ogar no, amo 60 awa ikàg ma'e wà no. 20 Nemuzàrànà weraha a'e teko paw Mawiron wanuwihawete pe wà. Himina tawhu pe hekon tuwihawete. 21 Amat ywy rehe tuz. A'e pe wahem mehe tuwihawete upetepetek kar a'e teko paw zauxiapekwer wanupe wà kury. Na'e uzuka kar wà no. Nezewe zauxiapekwer amo ae ywy rehe har weraha Zuta ywy rehe har waiwy wi wemimunehew kwer romo wà.\\nZenari wiko Zuta wanuwihaw romo\\n22 Na'e Mawiron wanuwihawete Namukononozor her ma'e umuigo kar Zenari Àikà ta'yr Xàpà hemimino Zuta ywy rehe wanuwihaw romo kury. — Eruze'eg teko Mawiron pe oho 'ym ma'e kwer paw ne wà nehe, i'i izupe. 23 Amo Izaew wanuwihaw wà, amo zauxiapekwer wà no, nuzemono kar kwaw Mawiron wanupe wà. A'e teko ukwaw Zenari tuwihaw romo weko awer wà kury. A'e rupi uze'eg oho izupe Mipa pe wà kury. Na'aw tuwihaw waner xe wà: Izimaew Netani ta'yr Zoànà Karea tazyr, Xerai Tanumet ta'yr Neto tawhu pe har, Zazani Maaka pe har. 24 Uze'eg Zenari a'e tuwihaw wanupe. — Azeharomoete ko heze'eg kury. Pekyze zo Mawiron wanuwihaw wanuwi nehe. Pepyta ko ywy rehe peneko pà nehe. Pema'ereko Mawiron wanuwihawete pe nehe. Peneko àwàm ikatu putar peme nezewe mehe nehe, i'i wanupe.\\n25 Nezewe rehe we a'e kwarahy rehe 7 haw zahy rehe Izimaew Netani ta'yr Erizàm hemimino a'e, tuwihawete iànàm romo wiko ma'e a'e, oho Mipa pe 10 awa wanupi kury. Uzàmàtyry'ym Zenari oho wà. Uzuka wà. Amo Izaew wiko a'e pe ipyr wà. Amo Mawiron wiko a'e pe ipyr wà no. Izimaew uzuka a'e teko a'e wà no. 26 Na'e Izaew paw wà, ikàg ma'e wà, ikàg 'ym ma'e wà no, uhem a'e ywy wi zauxiapekwer wanuwihaw wanupi wà kury. Oho Ezit ywy rehe wà. Ta'e ukyze Mawiron ywy rehe har wanuwi a'e wà kury xe.\\nTuwihawete umuhem kar Zoaki zemunehew paw wi\\n27 Amo kwarahy rehe Emiw-Meronak wiko Mawiron wanuwihawete romo a'e kury. Ikatu Zuta wanuwihawete Zoaki pe a'e. Umuhem kar zemunehew paw wi kury. Umumaw Zoaki 37 kwarahy 11 zahy 27 'ar zemunehew paw pe wiko pà. Na'e tuwihawete umuhem kar zemunehew paw wi. 28 Ewimeronak ikatu Zoaki pe. Umuigo kar wi tuwihaw romo uzehe we. Na'e Zoaki ikàg wera'u amogwer tuwihawete Mawiron pe imunehew pyrer wanuwi a'e kury. 29 Wenuhem kar ikamir zemunehew pe imunehew pyrer wà kury. Umunehew ukamirpuku ikatu ma'e kury. Umai'u tuwihawete rehe we u'ar nànàn no. 30 Tuweharupi hekuwe mehe tuwihawete omono temetarer izupe ima'e hekuzar ràm romo no.","num_words":953,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.381,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 KORIN 2\\n1 A'e rupi nezewe a'e hezeupe ihe. — Naha kwaw wapyr ihe nehe, ta'e nahepurumuzemumikahy kar wer kwaw wanehe ihe xe, naheze'eg ahyahy wer kwaw wanupe ihe xe, a'e penehe ihe. 2 Aze mo aha pemuzemumikahy kar pà ihe, a'e mehe mo pezemumikahy tuwe mo. Aze mo pezemumikahy paw rupi, a'e mehe mo azemumikahy mo ihe no, ta'e naheta iwer mo hemurywete kar har a'e wà kury xe. 3 A'e rupi amono kar a'e hepape ipy peme ihe, heze'eg ahyahy pà penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e rehe ihe. Naheho wer kwaw pepyr ihe. Aze mo aha, a'e mehe mo hemuzemumikahy kar mo pe. Na'ikatu kwaw nezewe haw ihewe. Ta'e hemurywete kar har romo peneko haw aputar ihe xe. Ta'e ko ma'e akwaw ihe xe. Aze herurywete nehe, penurywete putar paw rupi nehe no. 4 Hepape ipy peme imono kar mehe azemumikahy a'e 'ar mehe ihe, penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e rehe ihe. Azai'o ihe no. Namono kar kwaw a'e pape pemuzemumikahy kar pà. Apuamutar katu ihe, a'e rupi amono kar peme ihe. Hepurukwaw kar wer peamutar katu haw rehe peme, peme imono kar pà.\\nAze amo uzemumikahy wemiapo kwer ikatu 'ym ma'e rehe a'e nehe, aze upytu'u iapo re nehe, Tupàn nuzepyk kwaw hehe a'e nehe\\n5 A'e ikatu 'ym ma'e iapo har pepyr har a'e, nahemuzemumikahy kar kwaw a'e. Nan. Pemuzemumikahy kar a'e. Aze ru'u amo pepyr har uzemumikahy a'e pe wà. Nuzemumikahy kwaw paw rupi wà. 6 Pemono kar tuwe a'e awa pemyter wi pezemono'ogaw wi. Kwehe napemuixe kar kwaw pezemono'ogaw pe. Peze'eze'eg ahyahy tetea'u hemiapo kwer ikatu 'ym ma'e rehe. Uhyk kury. 7 Peiko wi imyrypar romo nehe kury, ipytywà pà nehe kury. Pepytu'u hemiapo kwer rehe pema'enukwaw ire nehe. Pemurywete kar nehe kury. A'e rupi nuzemumikahy wera'u kwaw nehe. A'e rupi nupytu'u kwaw Zezuz rehe uzeruzar ire nehe. 8 — Uruamutar katu ure, peze izupe nehe kury. Pezapo ikatuahy ma'e izupe nehe, iamutar katu haw ikwaw kar pà izupe nehe. 9 Kwehe mehe amono kar a'e hepape peme ihe, heze'eg ahyahy pà penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e rehe ihe. -Aipo weruzar putar heze'eg a'e wà nehe, a'e hezeupe, penehe heze'eg pà. 10 Aze peneharaz a'e awa hemiapo kwer ikatu 'ym ma'e wi nehe, hereharaz putar hemiapo kwer wi ihe nehe no. Aze amo uzapo ikatu 'ym ma'e nehe, hereharaz putar hemiapo kwer wi ihe nehe. Hereharaz kwez hemiapo kwer wi ihe, ta'e hepurumukàg wer pezeruzar haw rehe ihe xe. Zaneruwihawete ukwaw hemiapo kwer wi hereharaz taw a'e. 11 Nezewe mehe Zurupari nupuner kwaw zanezar romo weko haw rehe a'e nehe. Ta'e xikwaw hemiapo putar haw zane xe.\\nPawru umume'u Toroaz ywy rehe oho awer a'e kury\\n12 Toroaz ywy rehe hehem mehe, Zaneruwihawete rehe ze'eg puràg imume'u pà purupe, aexak Zanezar ikatu haw ihe. Ta'e a'e pe har wenu katu heze'eg a'e wà xe. Aze tuwihaw ur zanepyr nehe, ximuàgà'ym hape izupe nehe. Nezewegatete Tupàn umuàgà'ym a'e pe har wapy'a a'e, heho àwàm me a'e. A'e rupi wenu katu Tupàn ze'eg a'e wà. 13 Napuner kwaw urerywyr Xit hexakaw rehe a'e pe ihe. A'e rupi azemumikahy ihe. Heho wer hekar pà amo me. A'e rupi, — Zazur rihi, a'e a'e pe har wanupe. Na'e ata wi aha Maxeton ywy kutyr ihe no. — Aze ru'u àwàxi putar Xit ihe nehe, a'e hezeupe.\\nZezuz Zaneruwihawete zanepytywà ikatu 'ygwer heitykaw rehe a'e\\n14 Tupàn ikatuahy a'e. Zanemono'og Zaneruwihawete inuromo a'e, ikatu 'ym ma'e heitykar romo zanemuigo kar pà a'e. Aze tuwihaw weityk amo tuwihaw nehe, hurywete putar nehe, wata putar taw myteromo wemiruze'eg wanupi nehe, zauxiapekwer wanupi nehe. Nezewegatete zane no, zaiko Zaneruwihawete inuromo zane no, ta'e weityk ikatu 'ym ma'e a'e xe. A'e tuwihaw wata teko wanuwa rupi a'e, ukàgaw hexak kar pà wanupe a'e. Nezewegatete Zaneruwihawete zanemono kar ywy nànàgatu taw nànàgatu a'e no, ukàgaw ikwaw kar pà wanupe a'e no. Ikàgaw ikwaw paw a'e, nuzawy kwaw yhyk hyàkwenaw a'e. Ywy nànàgatu uhàuhàz a'e. 15 Xaxeto umunyk yhyk Tupàn huwa rupi a'e wà. Zaiko yhyk ài Tupàn pe. Zaneruwihawete a'e, tàpuzuhu rehe uzekaiw ma'e ài hekon a'e. Zanemono Tupàn pe yhyk hyàkwegatu haw ài a'e. Hàtàxiner uhàuhàz. Nezewegatete zaha taw nànàgatu ywy nànàgatu no, Zaneruwihawete rehe ze'egaw imume'u pà teko wanupe, Tupàn hemipyro ràm wanupe, hemipyro 'ym wanupe no. Kàpuhàg ài zaiko zane, Tupàn pyr oho ma'e ràm wanupe zane. 16 Inem ma'e puruzuka ma'e ài zaiko tatahu pe oho ma'e ràm wanupe. (Aze teko nuzeruzar kwaw Zezuz rehe wà nehe, oho putar tatahu pe wà nehe. A'e rupi zawaiw katu Tupàn ze'eg imume'u haw ihewe.) Mo upuner imukatu haw rehe a'e. Mo henu har upuner tatahu pe waho àwàm imume'u haw rehe a'e. 17 Ure urupuner ure, ta'e nuruiko kwaw amogwer wazàwe ure xe. Amogwer numuawate katu kwaw Tupàn ze'eg a'e wà. Tupàn ze'eg nuzawy kwaw ma'e ime'eg pyràm hekuzar 'ym ma'e a'e, imuwete 'ymar wanupe a'e. Tupàn uremur kar pepyr a'e. A'e rupi na'ureremu'em kwaw peme ure, huwa rupi ure, ta'e Zaneruwihawete hemiruze'eg romo uruiko ure xe.","num_words":803,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.435,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 14\\nZonata uzemurywete haw\\n1 Amo 'ar mehe Zonata uze'eg utakihepuku heraha har pe kury. — Zaha Piri ywy rehe har zauxiapekwer waker haw pe nehe. Upyta Piri ywy rehe har ywyàpyznaw kupe kutyr upytu'u haw pe wà, i'i izupe. Numume'u kwaw wemiapo ràm u pe. 2 Xau a'e, Migirom pe Zimea huwake hekon a'e 'ar mehe a'e. Umupu'àm wàpuzràn amo homà 'yw iwy pe. Amo 600 awa ru'u wiko hehe we a'e pe wà no. 3 Amo xaxeto a'e pe hekon a'e no. Umunehew xaxeto kamirpuku uzehe. Aiaz Aitu ta'yr her romo a'e. Ikamo i'ir romo hekon a'e. Ikamo a'e, Pinez ta'yr Eri hemimino romo hekon a'e. Pema'enukwaw Eri rehe. Xaxeto romo hekon Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo Xiro pe kwehe mehe a'e. Awa a'e wà, nukwaw kwaw Zonata a'e wi ihem awer a'e wà.\\n4 Wahaw Zonata ywyàpyznaw oho iko Piri ywy rehe har wapytu'u haw pe uhem pà. Heta mokoz itahu a'e pe. Pitài iawyze har rehe hin. Inugwer iahurehe hin. Itahu ipy a'e, Moze her romo a'e. Xene inugwer her romo a'e. 5 Itahu ipy ywyàpyznaw huwake kwarahy heixe haw awyze har kutyr har rehe hin a'e. Mikimaz a'e itahu henataromo tuz. Inugwer itahu kwarahy hemaw awyze har kutyr har rehe hin a'e. Zema a'e itahu henataromo tuz.\\n6 Uze'eg Zonata uzehe we har pe. — Piri ywy rehe har uzeruzar 'ym ma'e romo wanekon wà. Zaha waker haw pe kury. Aze ru'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e zanepytywà putar a'e nehe. Aze zanepytywà nehe, xityk putar Piri ywy rehe har zane wà nehe. Teko tetea'u heta 'ym mehe wà, aze Tupàn upytywà a'e teko wà, a'e teko upuner wyzài ma'e iapo haw rehe wà, i'i izupe.\\n7 — Aze ma'e ikatu newe nehe, xiapo a'e ma'e zane nehe. Aha putar nerupi nehe, i'i hehe we har izupe. 8 — Ikatuahy, i'i Zonata. — Zaha a'e pe nehe. Tuwe awakwer ur zanerexak pà wà nehe, i'i. 9 — Pepyta pe pe nehe. Tuwe uruhem penuwake nehe, i'i putar ru'u zanewe wà nehe. Aze uze'eg nezewe wà nehe, xiruzar waze'eg nehe. 10 — Pezur xe ureruwake kury, aze i'i zanewe nehe, zaha wanuwake nehe. Ta'e nezewe Tupàn ukwaw kar putar waneityk àwàm zanewe a'e nehe xe, i'i izupe.\\n11 Na'e uzexak kar oho Piri ywy rehe har wanupe wà kury. — Pexak ty wà. Amo Emerew uhem wà itakwar wi wà, uzeàmimaw wi wà, i'i Piri ywy rehe har uzeupeupe wà, Zonata wanehe uze'eg urywahy pà wà.\\n12 Na'e Piri ywy rehe har uhapukaz Zonata pe wà, hehe we har pe wà no. — Pezeupir xe kury ty wà. Urepurexak kar wer amo ma'e rehe peme ure, i'i wanupe wà. I'i Zonata kwàkwàmo pe, — Eho herupi kury, ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e weityk kar putar Piri ywy rehe har Izaew wanupe a'e wà nehe xe, i'i izupe.\\n13 Uzeupir Zonata oho uzemumew pà a'e kury. Oho kwàkwàmo hupi a'e no. Uzàmàtyry'ym Zonata Piri ywy rehe har oho wà, ywy rehe wamu'ar kar pà wà. Kwàkwàmo hupi oho ma'e uzukazuka oho wanereko, haikweromo a'e wà no. 14 A'e 'ar mehe uzuka 20 awa ru'u wà. A'e ywypehegwer ipuku haw heta 17 zywa. Heta 17 zywa hepykàg romo har a'e no. 15 Piri ywy rehe har a'e ker haw pe har paw ukyze katu wà kury. Zauxiapekwer waker haw izywyr wata ma'e uryryryryz ukyze pà wà no. Ywy uryryryryz a'e no. Ta'e Tupàn umukyze kar a'e wà xe.\\nWeityk Piri ywy rehe har wà\\n16 Amo awa Xau hemiruze'eg, ma'e rehe ume'e zàmim ma'e a'e wà, Zimea taw Mezàmi ywy rehe har pe wanekon a'e 'ar mehe a'e wà. Wexak a'e Piri ywy rehe har he'o ma'e a'e wà. Uzàn waiko a'e wà. Uzàn e kwerupi wà no. 17 Na'e uze'eg Xau amo tuwihaw wanupe kury. — Pepapar zauxiapekwer zanerehe har peho pe wà kury. Aze ru'u amo nuiko kwaw xe wà, i'i wanupe. Upapar oho wà. Nuexak kwaw Zonata wà. Nuexak kwaw kwàkwàmo itakihepuku heraha har wà no. 18 Na'e i'i Xau a'e xaxeto Aiaz her ma'e pe kury. — Erur Tupàn Ze'eg Hyru xe kury, i'i izupe. Uze'eg nezewe ta'e a'e 'ar rehe Izaew wanuwihaw weraha Tupàn Ze'eg Hyru wenataromo a'e wà, wata mehe awyze harupi wà.\\n19 Xaxeto pe Xau ize'eg mehe we hehaite wera'u teko Piri ywy rehe har waker haw pe har wà kury. Na'e i'i Xau xaxeto pe kury. — Epuranu zo Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe kury, i'i izupe.\\n20 Na'e zauxiapekwer Xau hemiruze'eg uzàmàtyry'ym Piri ywy rehe har oho wà kury. Hehaite Piri ywy rehe har wà. He'o wà no. Nukwaw kwaw wemiapo wà. Uzeàmàtyry'yry'ym waiko wà. 21 A'e 'ym mehe amo Emerew wiko oho Piri ywy rehe har wapyr wà. Tàrityka'i uzewyr Xau pe Zonata pe wà kury. 22 Izaew ywytyr Eparai ywy rehe har rehe wiko ma'e a'e wà no, wenu Piri ywy rehe har Xau wi wazàn awer imume'u haw wà. A'e rupi uzemono'og wà kury, Piri ywy rehe har wakutyr oho pà wà kury. 23 Uzàmàtyry'ym oho waiko pe rupi wà. Te Mete Awem kupe kutyr uzuka Piri ywy rehe har wà. Upytywà Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew a'e 'ar mehe wà. A'e rupi Izaew weityk Piri ywy rehe har wà.\\n24 Izaew ima'uhez tuwe a'e 'ar mehe wà. Na'ikàg kwaw wà, ta'e ima'uhez tuwe wà xe. Ta'e a'e 'ym mehe Xau umume'uahy ko uze'egaw xe. — Aze amo u'u ma'e heàmàtyry'ymar wanehe hezepyk 'ym mehe we wà nehe, amono putar heze'eg iaiw ma'e a'e teko wanehe ihe nehe, i'i a'e 'ym mehe. A'e rupi ni amo numai'u kwaw a'e 'ar mehe a'e wà. 25 Zauxiapekwer paw uhem ka'a pe wà kury. Hàir tetea'u wexak a'e pe wà. 26 Tynehem ywyra hàir pupe upaw rupi wà. Ni amo nu'u kwaw wà, ta'e ukyze Xau ize'egaiw wi a'e wà xe. 27 Xo Zonata zo nuenu kwaw u a'e iaiw ma'e hemiapo ràm imume'u mehe a'e. A'e rupi upir ywyra opo pe har. Ukutuk hàir iapyr. U'u hàir ywyra iapyr pe har. Nan kwehe tete ikàg wewer. 28 Na'e amo zauxiapekwer uze'eg izupe. — Ure paw na'urekàg kwaw ure, ta'e neru umume'uahy ze'egaiw urewe a'e xe. — Aze amo u'u ma'e kutàri nehe, amume'uahy putar heze'egaiw hehe nehe, i'i neru urewe, i'i a'e awa Zonata pe.\\n29 Na'e uwazar Zonata waze'eg wanupe kury. — Iaiw ma'e uzapo heru zaneànàm wanupe a'e. Peme'e herehe. Hekàg kury, ta'e a'u hàir ihe xe. 30 Aze mo zaneànàm u'u temi'u zaneàmàtyry'ymar zaneremityk kwer wanuwi ipyro pyrer wà, ikatu wera'u mo. Aze mo u'u temi'u, uzuka tetea'u wera'u mo Piri ywy rehe har wà, i'i wanupe.\\n31 A'e 'ar mehe weityk Izaew Piri ywy rehe har wà. Uzypyrog waàmàtyry'ym pà Mikimaz tawhu pe wà. Uzuka oho waiko pe rupi wata pà te Aezarom pe uhem mehe wà no. A'e rupi ikene'o tuwe Izaew uma'uhez pà wà. 32 A'e rupi upyhyk ma'e oho waàmàtyry'ymar wanuwi wà kury: àràpuhàràn hawitu ma'e wà, tapi'ak wà, tapi'aka'yr wà. Uzuka a'e pe wà. U'u ho'o kwer huwykwer inuromo wà. 33 Na'e amo umume'u oho Xau pe wà. — Exak nehe. Teko uzapo ikatu 'ym ma'e waiko Tupàn henataromo wà. U'u ma'ero'o kwer huwykwer izakook 'ym mehe we wà, i'i izupe wà. Uhapukaz Xau kury. — Naperuzar kwaw heze'eg. Perur amo itahu xe imuwamuwak pà herenataromo kury, i'i wanupe.\\n34 Uzapo kar amo ae ma'e wanupe kury. — Peze'eg peho teko wanupe kury. — Peraha peneimaw tapi'ak Xau pe wà nehe kury. Peraha peneimaw àràpuhàràn izupe wà nehe no, peze wanupe nehe. Tuwe uzuka xe wà nehe. Tuwe u'u xe wà nehe no. Tuwe nuzapo kwaw iaiw ma'e Tupàn henataromo wà nehe no. Tuwe nu'u kwaw ma'ero'o kwer huwykwer inuromo wà nehe, i'i wanupe. A'e rupi pyhaw teko paw werur weimaw tapi'ak a'e pe wà. Uzuka a'e pe wà. 35 Na'e Xau uzapo amo ma'ea'yr hapy haw a'e pe Tupàn henataromo kury. Ma'ea'yr hapy haw Xau hemiapo kwer ipy a'e.\\nTeko upyro Zonata wà\\n36 Na'e uze'eg Xau wemiruze'eg zauxiapekwer wanupe kury. — Zawezyw pyhaw Piri ywy rehe har waàmàtyry'ym pà zane nehe. Kwarahy ihem 'ym mehe we xiuka Piri ywy rehe har paw zane wà nehe, wama'e paw ipyro pà zane wà nehe, i'i izupe wà. — Aze ikatu amo ma'e newe nehe, ezapo a'e ma'e nehe, i'i wanupe wà. — Nan, i'i xaxeto wanupe. — A'e 'ym mehe zapuranu Tupàn rehe nehe, i'i wanupe.\\n37 Na'e Xau upuranu Tupàn rehe kury. — Aze aha Piri ywy rehe har waàmàtyry'ym pà ihe nehe, aipo ikatu putar newe nehe. Aipo erepytywà putar Izaew ne wà nehe. Aipo uruityk putar Piri ywy rehe har ure wà nehe, i'i izupe. A'e 'ar mehe Tupàn nuwazar kwaw Xau ize'eg a'e. 38 Na'e uze'eg Xau amogwer tuwihaw wanupe kury. — Pezur xe nehe ty wà. Pepuranuranu teko wanehe nehe. — Ma'e ikatu 'ym ma'e pezapo kwez Tupàn henataromo kutàri. Ta'e nuze'eg kwaw zanewe a'e xe, peze wanupe nehe, i'i wanupe. 39 — Amume'uahy putar ko ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wapyro har henataromo ihe nehe kury. Azuka putar a'e ikatu 'ym ma'e iapo arer ihe nehe. Aze hera'yr wiko a'e ma'e iapo arer romo nehe, nezewe rehe we azuka putar ihe nehe, i'iahy Xau. Ni amo nuwazar kwaw ize'eg izupe wà. 40 Na'e uze'eg wi wanupe. — Pepyta pe pe nehe. Apyta putar xe hera'yr Zonata rehe we ihe nehe, i'i wanupe. — Aze amo ma'e ikatu newe nehe, ezapo a'e ma'e nehe, i'i teko izupe wà.\\n41 Na'e uze'eg Xau Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar pe kury. — Ne Tupàn ne. Màràzàwe tuwe nerewazar kwaw heze'eg ihewe kutàri. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e romo Izaew wazar romo ereiko ne. Amomor putar ita ma'e papar haw hereko har ikatu 'ym ma'e iapo arer hexak pà ihe nehe kury. Exak kar ihewe nehe. Aze ihe a'e iaiw ma'e iapo arer romo aiko nehe, aze hera'yr a'e romo hekon nehe, exak kar ita Uri her ma'e inugwer ita 'aromo nehe. Aze amo Izaew izuapyapyr wiko a'e ma'e iapo arer romo nehe, exak kar ita Tumi her ma'e inugwer ita 'ar romo nehe, i'i Xau Tupàn pe. Omomor Xau ita. Ita Uri her ma'e uzexak kar inugwer i'aromo. Aze ru'u Xau, aze ru'u Zonata a'e ma'e iapo arer romo hekon a'e wà. Zauxiapekwer nuiko kwaw a'e romo wà.\\n42 Na'e uze'eg Xau kury. — Pemomor wi ita nehe. Aze ru'u ihe aze ru'u hera'yr Zonata. Ma'enugar wiko a'e ikatu 'ym ma'e iapo arer romo Tupàn henataromo. Omomor ita wà. Tupàn wexaexak Zonata ita pupe. 43 Na'e upuranu Xau Zonata rehe kury. — Ma'e erezapo, i'i hehe upuranu pà. — A'u hàir pixika'i ywyra iapyr rupi i'ok pyrer ihe. Hepo pe apyhyk a'e ywyra. Aiko xe. Ahyk hemàno àwàm rehe, i'i izupe.\\n44 — Aze amo nanezuka kwaw wà nehe, tuwe Tupàn hezuka nehe, i'i Xau izupe.\\n45 Uwazar zauxiapekwer Xau pe wà kury. — Nan kwaw pa. Zonata weityk Piri ywy rehe har a'e wà. Umukàg Izaew a'e wà. A'e rupi Izaew weityk Piri ywy rehe har a'e wà. Na'ikatu pixik kwaw imàno àwàm urewe nehe. Urumume'uahy tuwe imàno 'ym àwàm Tupàn henataromo ure. Tupàn upytywà kutàri a'e, a'e rupi weityk Piri ywy rehe har a'e wà. Ezuka kar zo nehe, i'i zauxiapekwer Xau pe wà. Nezewe zauxiapekwer upyro Zonata imàno àwàm wi wà, tu wi wà.\\n46 Upytu'u Xau Piri ywy rehe har wanaikweromo oho re kury. Upytu'u wazuka re. Uzewyr Piri ywy rehe har uiwy pe weko haw pe wà.\\nXau pureruze'egaw, iànàm no\\n47 Izaew wanuwihawete romo wiko mehe Xau uzàmàtyry'ym teko uiwy rehe har oho wà. Na'aw a'e teko waner xe wà: Moaw izuapyapyr wà, Amon izuapyapyr wà, Enom izuapyapyr wà, Zowa wanuwihawete wà, Piri ywy rehe har wà. Wyzài teko waàmàtyry'ym mehe Xau weityk a'e teko a'e wà. 48 Ikàg Xau waàmàtyry'ym mehe. Nukyze kwaw wanuwi. Weityk Amarek ywy rehe har wà no. Aze amo teko ur Izaew wakutyr wà, Xau weityk a'e teko wà, wamuzàn kar pà wà.\\n49 Heta na'iruz ta'yr izupe wà. Zonata, Iziwi, Mawkizu waner romo wà. Tazyr ipy Meraw her romo a'e. Tazyr iahykaw rehe har Mikaw her romo a'e. 50 Aenuà hemireko her romo a'e. Aima tazyr romo hekon. Zauxiapekwer Xau hemiruze'eg wanuwihaw a'e, tywyr ta'yr a'e, Aminer her romo a'e. Ner tywyr her romo a'e. 51 Xau tu Ki her ma'e a'e, Aminer tu Ner her ma'e a'e, Amiew ta'yr romo wanekon a'e wà.\\n52 Wikuwe mehe kwarahy nànàn Xau uzàmàtyry'ymahy Piri ywy rehe har wà. Wyzài 'ar mehe aze wexak amo awa ikàg ma'e hehaite ma'e, umuigo kar a'e awa wemiruze'eg romo amogwer zauxiapekwer wanehe we imono kar pà.","num_words":1992,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.264,"stopwords_ratio":0.44,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg HUXI 1\\nErimerek oho Moaw pe wà\\n1 Izaew izuapyapyr umumaw kwarahy tetea'u tuwihaw ikàg wera'u ma'e hereko 'ym pà a'e wà. Heta amo tuwihaw waneruze'egar romo a'e kwarahy rehe wà. A'e kwarahy rehe amo 'ar mehe uhem ma'uhez taw uhua'u ma'e Izaew izuapyapyr wanupe kury. A'e rupi amo awa Merez taw pe har Zuta izuapyapyr waiwy rehe har a'e kury, wata oho wemireko heraha pà mokoz wa'yr waneraha pà amo ae ywy Moaw her ma'e pe a'e kury. Uzapo weko haw a'e pe wà. 2 A'e awa a'e, Erimerek her romo a'e. Noemi hemireko her romo a'e. Marom Kiriom ta'yr waner romo a'e wà. Eparat tawhu parer romo wanekon wà. Eparat namuite kwaw Merez taw Zuta ywy rehe har wi a'e. Oho Moaw ywy rehe wà. Upyta a'e pe wiko pà wà. 3 Amo kwarahy pawire umàno Erimerek. Noemi wiko a'e mokoz umemyr wanehe we a'e kury. 4 Imemyr wereko kuzàwaza Moaw waiwy rehe har wemireko romo wà. Amo kuzà Oripa her romo a'e. Inugwer kuzà Huxi her romo a'e. Umumaw etea'i 10 kwarahy a'e pe wiko pà wà. 5 Na'e Marom umàno a'e kury. Umàno Kiriom a'e no. Upyta Noemi umen 'ym pà umemyr 'ym pà a'e.\\nUzewyr oho Merez pe wà\\n6 A'e 'ar mehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e upytywà Izaew izuapyapyr wanereko a'e wà. Opo'o arozràn tetea'u waiko wà kury. Heta temi'u wanupe kury. Upaw wama'uhez haw uhua'u ma'e wanuwi. Wenu Noemi wanemi'u heta haw imume'u haw. A'e rupi uzemuàgà'ym Moaw ywy wi uhem àwàm rehe umemytaty kwer wanehe we a'e kury. 7 Uhem oho a'e wi Zuta ywy piarupi wà. 8 Wata mehe uze'eg Noemi umemytaty kwer wanupe. — Pezewyr peneko awer pe nehe. Pepyta a'e pe pehy wapyr nehe tuwe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzapo ikatuahy ma'e peme a'e nehe, ta'e peiko ikatuahy ma'e romo ihewe pe no kyn wà. Pezapo ikatuahy ma'e heànàm umàno ma'e kwer wanekuwe mehe we wanupe pe no kyn wà. 9 Tuwe Tupàn pemumen kar wi nehe. Tuwe heta peneko àwàm ikatu ma'e peme nehe no, i'i wanupe. Na'e uzurupyter umemytaty kwer a'e wà kury. — Zazur rihi, i'i wanupe kury. Imemytaty kwer uzypyrog uzai'oahy pà wà. 10 — Nan. Nuruzewyr kwaw nehe. Oroho putar nerupi nehe. Urupyta putar neànàm wainuromo nehe, i'i izupe wà.\\n11 — Pezewyr peho hememyr wà. Màràzàwe tuwe peho wer herupi. Aipo hememyr wi putar nehe. Aipo hememyr ràm awa wiko putar pemen romo wà nehe. 12 Pezewyr peneko awer pe nehe, ta'e hehya'uhez ihe kury, kyn. Napuner kwaw hemen wi haw rehe nehe. Napuner kwaw hememyr wi haw rehe kury. Aze mo hemen wi, aze mo kutàri hemen wi, aze mo hememyr wi, 13 aipo peàro mo hememyr watua'u haw. Aipo peputar mo pemen romo pe wà. Azeharomoete napeputar kwaw agwer ma'e. Napeàro iwer mo pe wà. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko hekutyr a'e, ikatu 'ym ma'e imuzeapo kar pà ihewe a'e. Numukatu kwaw hereko haw. A'e rupi azemumikahy ihe, ta'e pepuraraw ma'erahy peiko pe no kyn, i'i wanupe. 14 Uzypyrog wi uzai'oahy pà wà. A'e mehe Oripa uhem oho umehy kwer wi kury. Uzurupyter wà. — Zazur rihi, i'i uzeupeupe wà. Uzewyr oho wànàm wanupe. Huxi zutyka'i upyta umehy kwer rehe we a'e.\\n15 — Eme'egatu nemen tywyraty kwer rehe nehe. Uzewyr wànàm wanupe uzar tupàn a'ua'u wanupe. Ezewyr eho hupi nereko awer pe nehe, i'i izupe.\\n16 Na'e uze'eg Huxi umehy kwer pe. — Eho zo herupi nehe, ere zo ihewe nehe. — Etyryk ihewi nehe, ere zo ihewe nehe. Wyzài tawhu pe wyzài ywy rehe neho mehe, aha putar nerupi ihe nehe no. Wyzài ywy rehe nereko mehe, aiko putar a'e pe ihe nehe no. Neànàm wiko putar heànàm romo wà nehe. Tupàn nezar wiko putar hezar romo a'e nehe no, i'i Huxi umehy kwer pe. 17 — Wyzài ywy rehe nemàno mehe nehe, àmàno putar a'e pe ihe nehe no, utym putar heretekwer a'e pe wà nehe no. Aze wyzài ma'e hemono kar newi nehe, tuwe Tupàn uzepyk herehe nehe. Xo nemàno haw zo, xo hemàno haw zo hemunyryk kar putar newi a'e nehe, i'i izupe.\\n18 Azeharomoete Huxi iho wer hupi a'e. A'e rupi nuze'eg wi kwaw Noemi izupe. 19 Wata wi oho waiko wà. Te uhem Merez taw pe wà. A'e pe wahem mehe teko paw ipytuhegatu urywete romo wà. — Noemi aipo, i'i kuzàgwer uzeupeupe wà.\\n20 — Hurywete ma'e, i'i Noemi her ze'egete rupi. — Imuiro kar pyrer, i'i Mara ze'egete rupi. — Noemi, hurywete ma'e, peze zo ihewe nehe. — Mara, imuiro kar pyrer, peze ihewe nehe kury. Ta'e Tupàn ikàg wera'u ma'e umuiro kar hereko haw ihewe a'e no 'y, i'i wanupe. 21 Xe wi hehem ire heta ikatu ma'e tetea'u ihewe. Tupàn hemuzewyr kar xe ma'e hereko 'ymar romo a'e kury. A'e rupi — Hurywete ma'e, peze zo ihewe nehe. Ta'e Tupàn ikàg wera'u ma'e upuraraw kar ma'erahy ihewe a'e, 'y. Hemuzemumikahy kar a'e, i'i wanupe.\\n22 Nezewe uzewyr Noemi Moaw ywy wi umemytaty kwer Huxi her ma'e rupi Moaw ywy rehe arer rupi a'e. Wahem mehe teko opo'o arozràn waiko oko pe wà. Uzypyrog ipo'o pà a'e 'ar mehe wà. — Xewar, i'i teko a'e arozràn pe wà.","num_words":818,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.428,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 24\\nUkweraw wi Zezuz a'e kury\\n1 'Ar ipy mehe izi'itahy kury, kuzàgwer oho Zezuz itym awer pe wà kury, kàpuhàg imuhyk pyrer heraha pà wà kury. 2 Wexak ita imunyryk awer itakwar uken wi wà. Kuzàgwer wexak ita huken heta 'ymaw hehe wà. 3 Wixe oho wà kury. Nuexak kwaw Zanezar Zezuz hetekwer a'e pe wà. 4 — Màràzàwe tuwe aipo ma, i'i amo. — Heruwà, i'i amo. Na'arewahy mokoz awa uzexak kar wà wanupe wà, wanenataromo wà. Heny katu wakamir wà. 5 Kuzàgwer ukyze wanuwi wà. A'e rupi uzeamumew wanuwa rupi wà. Na'e a'e awa uze'eg wanupe wà. — Màràzàwe tuwe pekar wikuwe ma'e xe pe, umàno ma'e kwer wapyr pe. 6 Nuiko kwaw xe a'e, zàkwà wà. Ukweraw wi umàno re a'e. Pema'enukwaw katu ize'eg awer Karirez rehe arer rehe pe. 7 — Ihe Awa ta'yr ihe, azemono kar putar ikatu 'ym ma'e iapo har wanupe ihe nehe. Hezuka putar ywyra kanetar rehe a'e wà nehe. Akweraw wi putar na'iruz 'ar pawire ihe nehe no, i'i peme a'e.\\n8 Na'e kuzàgwer ima'enukwaw a'e ize'eg awer rehe wà kury. 9 Uzewyr oho a'e wi wà, a'e ma'e paw imume'u pà a'e 11 Zezuz hemimu'e wanupe wà. Umume'u oho amogwer hemimu'e wanupe wà no. 10 Ai'aw waner wà. Mari Matar pe har, Zuwàn, Mari Xiak ihy. A'e kuzà a'e wà, amo kuzà wà no, umume'u agwer ma'e oho Zezuz hemimu'e wanupe a'e wà kury. 11 Nuweruzar kwaw waze'eg wà. 12 Pet a'e kury, upu'àm oho uzàn pà Zezuz hupawer hexak pà a'e kury. Na'e uzeaiwyk ume'e pà kury, itakwar rupi kury. Xo pàn iwàiwàn awer zo wexak, nuexak kwaw Zezuz hetekwer a'e pe. Uzewyr weko haw pe. — Màràzàwe tuwen aipo pa, i'i uzeupe.\\nHemimu'e wexak Zezuz Emau taw piar rupi wata mehe a'e wà kury\\n13 A'e 'ar mehe we mokoz hemimu'e wata oho pe rupi a'e wà kury, Emau taw kutyr a'e wà kury. Aze teko wata Zeruzarez wi a'e taw pe wà, umumaw 10 kirom wata pà wà. 14 Wata mehe we, uze'eg uzeupeupe wà kury, Zezuz imàno awer rehe wà kury. 15 Waze'eg mehe we Zezuz uhem oho wapyr kury, wata pà wanupi kury. 16 Nukwaw kwaw a'e wà. 17 Uze'eg wanupe a'e kury. — Ma'e rehe peze'eg peiko pe, i'i wanupe. Upyta 'àm a'e pe wà. Uzemumikahy wà. 18 Na'e awa Kereo her ma'e a'e kury, uze'eg Zezuz pe a'e kury. — Ne ty, aipo nerekwaw kwaw ma'e uzeapo ma'e kwer, Zeruzarez pe har ne, i'i izupe. Ne zutyka'i nerekwaw kwaw ne. Teko paw rupi ukwaw a'e wà, i'i izupe.\\n19 Na'e Zezuz upuranu wanehe kury. — Ma'e uzeapo a'e pe, i'i wanupe. — Ma'e tetea'u uzeapo Zezuz Nazare pe har pe a'e pe a'e, i'i izupe wà. Tupàn ze'eg rehe uzekaiw ma'e romo hekon a'e, ma'e ikatuahy ma'e uzapo tuweharupi a'e. Uze'eg katuahy no, Tupàn henataromo, teko wanenataromo no. 20 Xaxeto wanuwihaw a'e wà, zaneruwihaw a'e wà no, uzuka kar Zezuz ywyra kanetar rehe a'e wà. 21 Kwa, aze ru'u a'e Zutew wanuwihawete romo hekon tuwe a'e, uru'e zepe urezeupeupe ure. Na'iruz 'ar ximumaw imàno re zane. 22 Amo kuzà urerupi wata ma'e a'e wà, oho izi'itahy a'e pe wà, Zezuz hetekwer hupaw hexak pà a'e wà. 23 Nuexak kwaw wà. Uzewyr wà. Kwa, uruexak amo Tupàn heko haw pe har a'e pe hin mehe ure wà, i'i urewe wà. Ukweraw wi Zezuz a'e, i'i urewe wà. 24 Amo awa urerupi wata ma'e a'e wà no, oho hetekwer hexak pà a'e wà no. A'e rupi katete umume'u a'e wà no, nuexak kwaw Zezuz a'e pe a'e wà no.\\n25 Na'e Zezuz uze'eg wanupe a'e kury. — O, napekwaw pixik kwaw tuwe ma'e pe, i'i wanupe. — Napezeruzar kwaw tuwe Tupàn ze'eg imume'u har waze'eg kwehe arer rehe, i'i wanupe. Nezewe i'i ze'eg kwehe arer.\\n26 — Tuwihawete Tupàn hemimur kar upuraraw putar ma'erahy a'e nehe. Umàno re nehe, ukweraw ire nehe, oho putar u heko haw pe nehe, Tuwihawete ikàg wera'u ma'e romo wiko pà a'e nehe, i'i ze'eg kwehe arer.\\n27 Na'e Zezuz umume'u ze'eg kwehe arer uzehe uze'eg ma'e kwer paw rupi a'e kury, a'e awa wanupe a'e kury. Umume'u Moizez ze'eg wanupe. Umume'u amogwer ze'eg kwehe arer nànàn no.\\n28 Na'e uhem oho taw pe wà kury, oho àwàm me wà kury. -Aha putar ihe, i'i wanupe kury. 29 — Kwa, nan kwaw ty, i'i izupe wà. — Epyta xe urepyr nehe ty, i'i izupe wà. — Karuk oho kwez ty, i'i izupe wà. A'e rupi wixe oho tàpuz me kury, wapyr upyta pà kury.\\n30 Umai'u a'e pe wà. Upyhyk Zezuz typy'ak kury. Uze'eg Tupàn pe u pe kury. A'e re uzaikaikaw typy'ak wemimu'e wanupe imono pà, wanupe i'u kar pà. 31 A'e 'ar mehe we hehazawok wà kury. Tàrityka'i ukwaw Zezuz wà kury. Na'e Zezuz ukàzym wanuwi kury. 32 Uze'eg uzeupe wà. — Kwa, 'a pe pe rupi uze'eg kwez zanewe a'e. Ize'eg mehe zanepy'a hurywete tuwe zane, i'i uzeupe wà.\\n33-34 Na'e uzewyr wà Zeruzarez pe wà kury. Wexak amogwer Zezuz hemimono karer oho a'e pe wà kury, wexak hupi wata ma'e kwer a'e wà no. A'e hemimono karer uze'eg wanupe wà. — Kwa, Zaneruwihawete a'e, ukweraw umàno re azeharomoete a'e, i'i wanupe wà. — Ximàw Pet a'e no, wexak Zezuz a'e no, i'i wanupe wà.\\n35 Na'e a'e awa a'e wà no, Zezuz pe rupi hexak arer a'e wà no, umume'u hexak awer amogwer wanupe a'e wà no. — Typy'ak iaikaikaw mehe, urukwaw tuwe ure, i'i wanupe wà.\\nUhem Zezuz wemimu'e wamyter pe a'e kury\\n36 Waze'eg mehe we uhem Zezuz wà wamytepe a'e kury. Nuexak kwaw ihem mehe wà.\\n37 Ipytuhegatu hexak pà wà. Ukyze izuwi wà. — Kwa, ma'e pa, i'i uzeupeupe wà, ikwaw 'ym mà wà. 38 Na'e uze'eg wanupe kury. — Màràzàwe tuwe pekyze ihewi, i'i wanupe. — Màràzàwe tuwe napezeruzar kwaw herehe, i'i wanupe. 39 — Peme'e hepo rehe nehe, hepy rehe nehe no, i'i wanupe. — Ihe Zezuz romo aiko ihe, pepokok herehe nehe. Naiko kwaw àzàg romo ihe, i'i wanupe. — Àzàg naho'o kwer kwaw a'e wà, i'i wanupe. — Na'ikagwer kwaw wà, i'i wanupe. — Ihe heta hero'o kwer ihe, heta hekàgwer ihe no, i'i wanupe.\\n40 A'e ma'e imume'u mehe wexak kar opo wanupe kury, wexak kar upy wanupe no.\\n41 — Kwa, aipo Zezuz romo hekon tuwe a'e, i'i uzeupeupe wà. Hurywete wà kury. Ipytuhegatu wà no. Na'e uze'eg wanupe kury. — Aipo heta temi'u xe, i'i wanupe.\\n42 Omono ipira pehegwer imihir pyrer izupe wà. 43 Upyhyk i'u pà wanenataromo a'e. 44 Na'e uze'eg wanupe kury. — Hemàno 'ym mehe we aze'eg nezewe peme ihe, i'i wanupe. — Uzeapo putar ma'e Tupàn ze'eg rupi katete a'e nehe, a'e peme, i'i wanupe. — Moizez a'e, amogwer Tupàn ze'eg imume'u har a'e wà no, Tuwihaw Tawi a'e no, umume'u ma'e ihewe uzeapo ma'e ràm a'e wà, pape rehe imuapyk pà a'e wà, i'i wanupe. — Uzeapo tuwe a'e ma'e paw rupi katete a'e kury, i'i wanupe.\\n45 Na'e umume'u a'e ze'eg kwehe arer wanupe kury, ikwaw kar pà wanupe kury.\\n46 — Zaneràmuzgwer uze'eg nezewe a'e wà, uze'eg pape rehe imuapyk pà a'e wà, i'i wanupe. — Tuwihawete ur ma'e ràm a'e nehe, upuraraw putar ma'erahy a'e nehe. Na'iruz 'ar pawire ukweraw wi putar umàno re nehe. 47 A'e mehe omono kar putar wemimu'e taw nànàn a'e wà nehe, ywy nànàn a'e wà nehe no. Pepurumu'e peho nehe, i'i putar wemimu'e wanupe nehe. — Pepytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re nehe, i'i putar hemimu'e teko wanupe a'e wà nehe. — A'e mehe Tupàn nuzepyk kwaw penehe a'e nehe kury, i'i putar wanupe wà nehe. — Tuwihawete umunàn putar penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e pewi a'e nehe, i'i putar wanupe wà nehe no, i'i ze'eg kwehe arer zanewe a'e. 48 Pe pexak heremiapo kwer pe, pexak hemàno awer no, pexak hekweraw pawer no. Pemume'u putar peho amo teko wanupe nehe kury. 49 Tupàn umur kar putar Wekwe Puràg peme a'e nehe. Pepyta xe taw pe nehe, tur àwàm hàro pà nehe. Tupàn umur putar ukàgaw peme nehe, a'e rupi pepuner putar ma'e tetea'u iapo haw rehe nehe kury.\\nUzeupir Zezuz oho ywate a'e kury\\n50 Na'e Zezuz weraha wemimu'e a'e wi a'e wà kury, Metàn taw pe a'e wà kury, uze'egatu imono pà wanupe kury. 51 Tuwe uzapo Tupàn ikatuahy ma'e peme a'e nehe, i'i wanupe. A'e mehe oho wanuwi kury, uzeupir pà ywak rehe kury. 52 — Ikatuahy zanewe a'e, i'i hemimu'e uzeupeupe wà. Uzewyr Zeruzarez tawhu pe wà. Hurywete tuwe wà. 53 A'e re oho Tupàn hàpuzuhu pe tuweharupi wà. — Nekatuahy, Tupàn, i'i oho waiko izupe tuweharupi wà. Upaw hema'emume'u haw kwez kury. Iruk.","num_words":1344,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.282,"stopwords_ratio":0.481,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 20\\nUpytywà Zonata Tawi a'e\\n1 Na'e uzàn Tawi oho Tupàn ze'eg imume'u har waneko haw wi kury, Hama tawhu pe har wi kury. Oho Zonata heko haw pe kury. Uze'eg izupe. — Ma'e azapo ihe. Aipo iaiw ma'e azapo ihe. Ma'e azapo neru pe. Màràzàwe tuwe ipuruzuka wer herehe, i'i izupe.\\n2 Uwazar Zonata izupe. — Tuwe Tupàn nanezuka kar kwaw nehe. Heru umume'u wemiapo paw ihewe a'e. Umume'u ikatu ma'e ihewe. Umume'u ikatu 'ym ma'e ihewe no. Numim kwaw ma'e ihewi. Na'ipuruzuka wer kwaw nerehe. Aze mo uputar nezewe haw, umume'u mo ihewe, i'i izupe.\\n3 Uwazar Tawi izupe. — Neru ukwaw katu newe hekatuahy haw a'e. A'e rupi numume'u kwaw wemiapo ràm newe. Ta'e na'ipurumuzemumikahy kar wer kwaw nerehe a'e xe. Amume'uahy ko ma'e nereko haw rehe, Tupàn heko haw rehe newe kury. Namuite kwaw hemàno àwàm ihe, i'i izupe.\\n4 — Ma'e heremiapo ràm ereputar ne, i'i Zonata Tawi pe.\\n5 Uwazar Tawi izupe. — Pyhewe teko uzapo putar mynykaw zahy pyahu mehe har wà nehe. Tuwihawete uzapo putar mai'u haw uhua'u ma'e nehe. Na'ikatu kwaw heho 'ymaw izupe nehe. Aze ikatu newe nehe, azeàmim putar aha ka'a pe nehe. Xo pyhegwepe zo pyhaw azexak kar wi putar nehe. 6 Aze neru naherexak kwaw ywyrapew rehe herein mehe nehe, eze'eg nezewe izupe nehe. — Aha putar Merez taw pe tàrityka'i ihe kury, i'i Tawi ihewe a'e, ere neru pe nehe. — Ta'e heànàm uzuka kar ma'ea'yr Tupàn henataromo kwarahy nànàn ko zahy rehe a'e wà xe, i'i ihewe, ere izupe nehe, i'i Tawi izupe. 7 — Ikatu, aze i'i newe nehe, azepyro putar nezewe nehe. Aze wikwahy nehe, nezewe mehe erekwaw putar herehe ipuruzuka wer haw nehe, i'i izupe. 8 — Ezapo ko ma'e ihewe nehe. Nezewe mehe erezapo putar neremiapo ràm Tupàn henataromo neremimume'u kwer ihewe nehe. Aze newe hemu'em ma'e romo aiko nehe, hezuka pe nehe. Màràzàwe tuwe ereàro putar neru hezuka àwàm. Hezuka pe ne aze heremu'em newe, i'i Tawi Zonata pe.\\n9 — Nema'enukwaw pixik zo agwer ma'e rehe nehe ty, i'i Tawi pe. — Aze mo akwaw heru nerehe ipuruzuka wer haw ihe, amume'u mo newe azeharomoete ihe, i'i izupe.\\n10 Na'e upuranu Tawi hehe. — Aze neru wikwahy newe uze'eg pà nehe, mo umume'u putar ikwahy haw ihewe nehe, i'i izupe a'e.\\n11 — Ezur herupi kaiwer pe nehe kury, i'i Zonata izupe. Oho wà. 12 Uze'eg wi Zonata Tawi pe a'e pe uhem mehe no. — Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar wenu zaneze'eg kutàri har a'e nehe kury. Pyhewe nehe, pyhegwepe nehe no, nezewe or rehe nehe, apuranu putar heru rehe nehe. Aze xo ikatu ma'e zo uputar newe nehe, amono kar putar amo newe a'e ma'e imume'u pà izupe nehe. 13 Aze ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe newe nehe, amume'u kar putar newe nehe no. Oromono kar putar xe wi ipyro pyrer romo ihe nehe. Aze nazapo kwaw ma'e ko heze'eg rupi katete nehe, tuwe Tupàn hezuka a'e nehe. Tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko nerehe we a'e nehe, heru rehe we weko awer zàwegatete a'e nehe. 14 Aze namàno kwaw nehe, ezapo tuwe ma'e neremimume'u kwer rupi katete ne nehe no. Eiko hemyryparete romo tuweharupi nehe. 15 Aze àmàno nehe, ezekaiw katu heànàm wanehe tuweharupi nehe. Amo 'ar mehe Tupàn umumaw putar zaneàmàtyry'ymar upaw rupi katete a'e wà nehe. 16 A'e 'ar mehe, tuwe naxiuhaw kwaw zaneze'egatu awer zanezeupeupe zaneremimume'uahy kwer zane nehe. Aze erezuhaw nehe, Tupàn uzepyk putar nerehe nehe, i'i Zonata Tawi pe.\\n17 Umume'u wi Zonata Tawi imyryparete romo weko haw, ta'e uzamutar katu Tawi a'e xe. Ta'e iamutar katu haw nuzawy kwaw uzeamutar katu haw a'e no xe. 18 Uze'eg wi Zonata Tawi pe. — Pyhewe teko uzapo putar mynykaw zahy pyahu rehe har wà nehe. Aze nereiko kwaw a'e pe nehe, teko wexak putar nereko 'ymaw wà nehe. 19 Pyhegwepe aze nereiko kwaw a'e pe nehe, wexak putar nereko 'ymaw azeharomoete a'e wà nehe. A'e rupi, eho nezeàmim awer amo 'ar mehe arer pe nehe. Heta tetea'u ita ywytyr romo iapo pyrer a'e pe. Ezeàmim a'e ywytyr ikupe kutyr nehe. 20 Ta'e amomor putar na'iruz u'yw a'e pe ihe nehe xe. Ywytyr ita mono'ogaw nuzawy kwaw miar hagaw paw ihewe nehe. Azeagaw putar izywà pà nehe. 21 Na'e aze'eg putar ihewe uma'ereko ma'e pe nehe. — Eho u'yw ipiaromo ty, a'e putar izupe nehe. — Eme'e xe kutyr ty, epyhyk ty, aze a'e izupe nehe, a'e mehe heru nuikwahy kwaw newe a'e nehe. Amume'uahy ko ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo kury. Aze a'e ma'e amume'u uma'ereko ma'e pe nehe, ikatu putar newe nehe. 22 — Nekupe kutyr ekar u'yw nehe, aze a'e izupe nehe, a'e mehe na'ikatuahy kwaw newe nehe. Ezàn eho a'e wi nehe, ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nemono kar putar a'e wi a'e nehe xe. 23 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e zanepytywà putar zaneze'eg rupi katete ma'e iapo mehe a'e nehe, i'i Zonata Tawi pe.\\n24 Na'e uzeàmim Tawi oho kaiwer pe kury. Uhem tuwihawete Xau zahy pyahu mehe mynykaw pe kury. 25 Wapyk wenaw tuweharupi har rehe umai'u pà. Pàrirogaw huwake hin. Aminer wapyk Xau huwakea'i. Zonata wapyk henataromo. Naheta kwaw teko Tawi renaw rehe wà. 26 A'e 'ar mehe Xau nuze'eg kwaw Tawi heko 'ymaw rehe a'e pe har wanupe. — Aze ru'u uzeapo amo ma'e izupe. A'e rupi nupuner kwaw uzemukatu haw rehe Tupàn henataromo. A'e rupi nur kwaw mai'u haw pe, i'i uzeupe. 27 Iku'egwer pe zahy pyahu mehe mynykaw 'ar mokoz haw rehe Tawi henaw pe naheta kwaw teko wà. A'e rupi Xau upuranu Zonata rehe. — Màràzàwe tuwe nur kwaw Tawi umai'u pà a'e. Ni karumehe ni kutàri nur kwaw, i'i izupe.\\n28 Uwazar Zonata izupe. — Hemono kar pe Merez taw pe nehe, i'i Tawi ihewe. 29 — Tuwe aha Merez pe nehe, ta'e heànàm uzapo mynykaw ma'ea'yr izuka pà Tupàn henataromo a'e wà xe. Heryky'yr umur kar uze'eg ihewe hemono kar pà mynykaw pe a'e, i'i Tawi ihewe. — Aze ereiko hemyrypar romo, hemono kar pe heànàm wanexak kar pà ihewe nehe, i'i ihewe. A'e rupi nuiko kwaw xe wenaw rehe ywyrapew rehe kury, i'i Zonata u pe.\\n30 A'e rupi wikwahy Xau Zonata pe kury. — Kuzà iaiw ma'e imemyr romo ereiko ne. Ereiko Tawi imyrypar romo. Ereiko heàmàtyry'ymar romo. Akwaw nereko haw ihe. Maranugar haw ererur nezeupe kury. Maranugar haw ererur nehy pe no. 31 Tawi hekuwe mehe nereiko pixik kwaw ko ywy rehe har wanuwihawete romo nehe. Eho ipiaromo kury. Erur xe kury. Ta'e azuka kar putar ihe nehe xe, i'i Xau wa'yr pe.\\n32 — Màràzàwe tuwe erezuka kar putar nehe. Ma'e uzapo newe a'e, i'i Zonata u pe.\\n33 Na'e omomor Xau upurukutukaw Zonata kutyr kury. Ipuruzuka wer hehe. Uzawy. Nezewe mehe ukwaw Zonata u hemiapo putar haw kury. Ipuruzuka wer tuwe Tawi rehe a'e. 34 Wikwahy Zonata a'e kury. Upu'àm ywyrapew wi oho pà. Numai'u pixik kwaw a'e 'ar mehe. Zahy pyahu 'ar mokoz haw rehe a'e. Na'ikatu pixik kwaw uzeapo ma'e kwer izupe. Ta'e Xau uze'eg zemueteahy Tawi rehe a'e xe. 35 Iku'egwer pe ku'em mehe oho Zonata kaiwer pe Tawi huwàxi mà kury. Ta'e umume'u a'e ma'e iapo àwàm uzeupeupe a'e 'ym mehe a'e wà xe. Weraha amo kwàkwàmo uzeupi no. 36 — Amomor putar heru'yw pe pe ihe kury. Ezàn eho wapiaromo kury, i'i Zonata izupe. Izàn mehe we Zonata omomor wi amo u'yw imono a'e no, kwàkwàmo ikupe kutyr a'e no. 37 U'yw i'ar awer pe ihem mehe uhapukaz Zonata izupe kury. — Pemutyr u'ar oho a'e, i'i izupe. 38 — Epytu'u zo pe pe ty. Ezàn kury, i'i izupe. Upyhyk kwàkwàmo u'yw wanerur pà Zonata pe kury. 39 Nukwaw kwaw kwàkwàmo Zonata ima'enukwaw paw. Zonata a'e, Tawi a'e no, xo a'e zo ukwaw a'e ma'e a'e wà. 40 Na'e omono uwyrapar u'yw rehe we har a'e kwàkwàmo pe kury. — Eruzewyr ko hema'e tawhu pe kury, i'i izupe. Weraha kwàkwàmo oho. 41 Iho re uhem Tawi ita ywytyr romo iapo pyrer kupe kutyr wi kury. Uzemomor ywy rehe. Umuhyk uwa ywy rehe na'iruz haw. Na'e uzezurupytepyter wà, uzai'o pà wà. Tawi izemumikahy haw uhua'u wera'u Zonata izemumikahy haw wi. 42 Uze'eg Zonata Tawi pe kury. — Tuwe Tupàn nerehe we hekon nehe. Ne nehe, nezuapyapyr a'e wà nehe no, ihe nehe, hezuapyapyr a'e wà nehe no, uzapo putar ma'e zaneze'eg rupi katete tuweharupi a'e wà nehe. Tupàn uzapo kar putar wanupe nehe. Xiapo a'e zaneze'egaw zanezehezehe Tupàn henataromo zane kury, i'i izupe. Na'e uhem Tawi oho a'e wi kury. Uzewyr Zonata oho tawhu pe a'e.","num_words":1348,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.413,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg KARAT 1\\nTuwe Tupàn uzapo ikatuahy ma'e peme a'e nehe\\n1 Ihe Pawru ihe, pe Zezuz rehe uzeruzar ma'e Karat ywy rehe har romo peiko pe. Ko hepape amono kar putar peme ihe nehe kury. Zezuz hemimono karer romo aiko ihe. Naiko kwaw wyzài awa hemimono kar romo ihe. Nama'ereko kwaw wyzài awa ikàgaw rupi. Tupàn zaneru a'e, umugweraw kar Zezuz imàno re a'e. Tupàn a'e, Zezuz a'e no, hemuigo kar wemimono kar romo a'e wà, ukàgaw rupi a'e wà. 2 Uzeruzar ma'e xe har paw omono kar uze'eg peme a'e wà kury.\\n3 Tupàn zaneru a'e, Zanezar Zezuz Zaneruwihawete a'e no, tuwe ikatuahy ma'e uzapo peme a'e wà nehe, tuwe pemupytu'u kar ma'e wi pekyze re a'e wà nehe no. A'e rupi penurywete putar nehe no.\\n4 Zaneruwihawete a'e, uzemono uzezuka kar pà zaneremiapo kwer ikatu 'ym ma'e hekuzaromo a'e. Teko uzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u waiko ko 'ar rehe a'e wà. Zaneruwihawete zanepyro ikatu 'ym ma'e ko 'ar rehe har wi a'e. A'e rupi zapuner ikatu 'ym ma'e iapo re zanepytu'u haw rehe zane kury. Ta'e nezewe Tupàn zaneru uputar a'e xe. 5 Tuwe teko paw uze'egatu Tupàn ikàgaw ipuràg eteahy haw rehe wà nehe, tuweharupi wà nehe, awyzeharupi wà nehe no. Azeharomoete.\\n— Amume'u Tupàn ze'eg azeharomoete har purupe ihe, i'i Pawru a'e kury\\n6 Amo umume'u penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e ihewe wà. Hepytuhegatu henu mehe ihe. Tupàn penenoz Zaneruwihawete pe pemono pà a'e, ta'e pepuhareko a'e xe, ta'e ipurupyro wer penehe a'e xe. Na'arewahy pepuir izuwi, pepuir penenoz tarer wi. Amo ae ze'eg rupi peho peiko kury. Temu'emaw heruzar pà kury. 7 Na'ikatu kwaw nezewe haw. Naheta pixik kwaw amo ae ze'eg a'e. Nezewe a'e peme ihe kury, ta'e amo ae teko pepyr har a'e wà xe, umume'u amo ae ze'eg waiko peme a'e wà xe. Uzawy Zaneruwihawete rehe ze'eg puràg imume'u mehe wà. Umume'u amo ae ze'eg wà. A'e rupi — Nazaneho wer kwaw Zezuz hape rupi kury, peze peiko kury. 8 Aze amume'u amo ae ze'eg peme nehe, tuwe Tupàn hemono kar tatahu pe a'e nehe. Aze amo Tupàn heko haw pe har umume'u amo ae ze'eg peme a'e nehe, tuwe Tupàn omono kar a'e weko haw pe har tatahu pe a'e nehe no. 9 Kwehe mehe nezewe uru'e peme ure. Uru'e wi wi putar peme ure kury. Aze wyzài awa umume'u amo ae ze'eg oho peme a'e nehe, aze a'e ze'eg uzawy a'e ze'eg peneminu kwer izypy mehe arer a'e nehe, tuwe Tupàn weityk imume'u har tatahu pe a'e nehe. 10 — Peze'egatu herehe nehe, i'i Pawru iko zanewe a'e, peze peiko pezeupeupe. Nan kwaw ty wà. Aze Tupàn uze'egatu herehe nehe, a'e mehe herurywete putar ihe nehe. Herehe ize'egatu haw zo aputar ihe. — Pawru uzeagaw zanemyrypar romo wiko pà a'e, peze peiko ihewe. Nan kwaw pa. Aze mo azeagaw teko wamyrypar romo hereko pà ihe, aze mo a'e romo zutyka'i hereko wer ihe, naiko iwer mo Zaneruwihawete hemiruze'eg romo ihe.\\n— Zezuz hemimono kar romo aiko ihe, i'i Pawru a'e kury\\n11 Amo ma'e amume'u putar peme ihe kury, herywyr wà. Amume'u ze'eg puràg aha teko purupe ihe. Ni amo awa numume'u kwaw a'e ze'eg ihewe wà. Nan kwaw awa uzapo e ko ze'eg heremimume'u a'e wà. 12 Ni amo awa nukwaw kar kwaw a'e ze'eg ihewe wà. Awa nahemu'e kwaw hehe wà. Nan. Xo Zezuz Zaneruwihawete zo ukwaw kar ihewe a'e.\\n13 Amo teko umume'u hereko awer oho peme a'e wà. — Pawru wiko tuwe zutew romo a'e. Weruzar tuwe zutew wanàmuzgwer waze'eg a'e no. Parizew romo hekon a'e no, i'i peme wà, herehe uze'eg pà wà. — Wekar Tupàn hemiruze'eg oho iko a'e wà, wapuhareko 'ym pà a'e wà, i'i peme herehe uze'eg pà wà. — Uzeagaw tuwe wamumaw pà wazuka pà a'e no, i'i peme wà. 14 Azeharomoete a'e 'ar mehe aruzar tuwe zutew wanàmuzgwer waze'eg ihe. Aruzar wera'u a'e ze'eg amogwer zutew wanuwi ihe. (Napuhareko kwaw Zezuz rehe uzeruzar ma'e a'e 'ar mehe ihe wà.)\\n15 Tupàn hepuhareko a'e. Herexak kwehe mehe hezexak kar 'ym mehe we, herenoz wemiruze'eg romo hemuigo kar pà. Uzapo kar wemiapo putar haw ihewe. 16 — Aexak kar putar hera'yr Zezuz Pawru pe ihe nehe, i'i Tupàn uzeupe a'e. — A'e rupi Pawru umume'u putar hehe ze'eg puràg oho nehe, zutew 'ym wanupe nehe, i'i uzeupe. Na'e wexak kar wa'yr ihewe. A'e 'ar ire naha kwaw amo ae awa ipyr. — Ma'e azapo putar ihe nehe, na'e kwaw amo pe. 17 Naha kwaw Zeruzarez tawhu pe. Naze'eg kwaw amogwer Zezuz hemimono karer wanupe a'e 'ar mehe. (A'e ràgypy Zezuz hemimono karer romo wanekon herenune a'e wà.) Nan. Araw ywy rehe aha na'arewahy ihe. Amumaw màràn 'ar a'e pe. A'e re azewyr Namaz tawhu pe. 18 Na'iruz kwarahy pawire aha Zeruzarez tawhu pe, Pet pe heze'eg pà. 14 'ar amumaw ipyr hepyta pà. 19 Naze'eg kwaw amogwer Zezuz hemimono karer wanupe. Xo Xiak Zanezar tywyr zo aexak a'e pe, a'e 'ar mehe.\\n20 Heze'eg heremimuapyk kwer ihe, azeharomoete ihe. Naheremu'em kwaw. Tupàn ukwaw heremu'em 'ymaw a'e.\\n21 A'e re aha amo ae taw Xir ywy rehe har pe ihe, aha taw Xiri ywy rehe har pe ihe no. 22 A'e 'ar rehe uzeruzar ma'e Zutez ywy rehe har nahekwaw kwaw a'e wà, naherexak pixik kwaw a'e wà. 23 Xo herer zo ukwaw wà, ta'e amo ae teko umume'u heremiapo kwer wanupe a'e wà xe. — Pawru a'e, izypy mehe urerekar urezuka kar pà a'e. Ko 'ar rehe umume'u Zezuz rehe uzeruzar haw oho iko purupe a'e kury, i'i wanupe wà. — Izypy mehe uzeagaw teko wamupytu'u kar pà Zezuz rehe wazeruzar ire a'e wà. Ko 'ar rehe umume'u ze'eg puràg oho iko purupe kury, purumuzeruzar kar pà hehe kury, i'i wanupe wà. 24 A'e rupi uze'egatu Tupàn rehe wà, ta'e Zezuz rehe uzeruzar ma'e romo aiko ihe kury xe.","num_words":930,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.259,"stopwords_ratio":0.447,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 WAMUME'U AWER 1\\nEkwaw katu kar ma'e ihewe nehe, i'i Xàrumàw Tupàn pe\\n1 Tuwihawete Xàrumàw Tawi ta'yr umukàg upuner haw Izaew wanuwihawete romo a'e kury. Izar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e omono uze'egatu hehe a'e no. Umuhua'u ikàgaw no.\\n2 Aze heta 1.000 zauxiapekwer wà, heta wanuwihaw. Aze heta 100 zauxiapekwer wà, heta wanuwihaw no. Xàrumàw uze'eg a'e tuwihaw wanupe kury, tuwihaw wanuwihaw wanupe no, uzeànàm ma'e kwer wanuwihaw wanupe no, Izaew paw wanupe no. 3 — Paw rupi peho herupi Tupàn imuwete katu haw Zimeàw tawhu pe har pe nehe, i'i wanupe. Tàpuzràn Tupàn henaw upyta a'e tawhu pe. Kwehe mehe Moizez Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemiruze'eg uzapo a'e tàpuzràn a'e, ywyxiguhu pe wiko mehe a'e. 4 (Tupàn Ze'eg Hyru upyta Zeruzarez tawhu pe kury.) Tawi uzapo tàpuz pixika'i ma'e ze'eg hyru pe a'e, Kiriat-Zeàri tawhu wi te Zeruzarez pe heraha mehe a'e. 5 Mezarew Uri ta'yr Ur hemimino a'e, uma'ema'e itazu morog a'e, ma'ea'yr hapy haw ywyrapew zàwenugar iapo pà a'e. Teko umuapyk a'e ma'ea'yr hapy haw tàpuzràn Tupàn henaw henataromo a'e wà. Tuwihawete Xàrumàw a'e kury, Izaew paw a'e wà no, oho a'e pe wà kury, Tupàn imuwete katu pà wà. 6 Na'e Xàrumàw uzuka 1.000 ma'ea'yr a'e pe Tupàn henataromo a'e wà kury. Wapy paw rupi wà no.\\n7 A'e 'ar mehe pyhaw Tupàn uzexak kar Xàrumàw pe hehe upuranu pà a'e kury. — Ma'e ereputar. Ma'e amono putar newe nehe, i'i izupe.\\n8 Wazar Xàrumàw Tupàn ze'eg izupe. — Tuweharupi erezamutar katu Tawi heru ne. Hemuigo kar pe tuwihawete romo hekuzaromo no. 9 Kutàri, o Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e, ezapo ma'e neze'eg awer heru pe imume'u pyrer rupi katete nehe. 'Aw teko waneta haw nuzawy kwaw ywy ku'i kwer waneta haw a'e. Hemuigo kar pe kwez wanuwihawete romo ne kury. 10 A'e rupi emur ma'e kwaw katu haw nehe. Ekwaw kar ma'e ihewe nehe. Nezewe mehe apuner waneruze'egatu haw rehe ihe nehe. Aze nerezapo kwaw nezewe haw nehe, napuner kwaw waneruze'egaw rehe nehe, i'i izupe.\\n11 Tupàn uze'eg Xàrumàw pe kury. — Erenoz ma'e kwaw katu haw kwez ihewe ne. — Ekwaw kar ma'e ihewe nehe, ere kwez ihewe. Ta'e nepureruze'egatu wer heremiaihu wanehe ne xe. Urumuigo kar kwez wanuwihawete romo ihe. Nerenoz kwaw temetarer tetea'u ihewe. Nerenoz kwaw ma'e tetea'u. — Tuwe teko tetea'u uzeruze'egatu herehe nehe, nere kwaw ihewe. — Ezuka heàmàtyry'ymar ne wà nehe, nere kwaw ihewe. — Tuwe amumaw kwarahy tetea'u hereko pà nehe, nere kwaw ihewe. Nerenoz kwaw a'e ma'e ihewe. 12 A'e rupi amono putar ma'e kwaw katu haw newe nehe. Akwaw katu kar putar ma'e newe nehe. Amono putar temetarer tetea'u newe nehe, ma'e tetea'u newe nehe no. Teko tetea'u uzeruze'egatu putar nerehe wà nehe no. Nema'e heta tetea'u wera'u putar amo tuwihawete wama'e wi nehe, i'i Tupàn Xàrumàw pe.\\n13 Na'e Xàrumàw uhem oho Tupàn imuwete haw Zimeàw pe har wi kury, tàpuzràn Tupàn heko haw henaw wi kury. Uzewyr Zeruzarez pe. Weruze'eg Izaew a'e pe wà kury.\\n14 Xàrumàw omono'og ma'e tetea'u a'e: 1.400 ywyramawa zeàmàtyry'ymawhu pe har wà, 12.000 kawaru zauxiapekwer waneimaw wà no. Umuhàmuhàz a'e zauxiapekwer amo tawhu pe wamono kar pà wà. Wezar ikurer Zeruzarez tawhu pe wà. 15 Tuwihawete romo heko mehe heta tetea'u parat Zeruzarez tawhu pe. Heta tetea'u or a'e pe no. Nuzawy kwaw ita nahu rupi har. Heta tetea'u ywyràkàxigyw no. Waneta haw nuzawy kwaw pi Zuta ywytyr heta 'ymaw rehe har i'yw waneta haw. 16 Tuwihawete pe uma'ereko ma'e werur kawaru Muziri ywy wi wà, Xir ywy wi wà no. 17 Werur kar ywyramawa zeàmàtyry'ymawhu pe har Ezit ywy wi wà no. A'e awa ume'eg kawaru Etew wanuwihawete wanupe wà, Xir wanuwihawete wanupe wà no. Ume'eg ywyramawa wanupe wà no. Pitàitàigatu ywyramawa a'e wà, 7 kir parat hekuzaromo a'e wà. Pitàitàigatu kawaru a'e wà, 1,75 kir parat hekuzaromo a'e wà.","num_words":601,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.444,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg XIAK 1\\n1 Ihe Xiak ihe, Tupàn pe uma'ereko ma'e romo aiko ihe. Zezuz Zaneruwihawete Zanezar pe uma'ereko ma'e romo aiko ihe. Amono kar putar ko hepape ihe nehe, Tupàn hemiruze'eg wanupe ihe nehe, ywy nànàn uhàuhàz ma'e kwer nànàn ihe nehe.\\nXiak uze'eg zanezeruzar haw rehe a'e kury, zaneremigwaw rehe a'e no\\n2 Herywyr wà, hereinyr wà. Aze pepuraraw ma'erahy nehe, wyzài ma'erahy nehe, aze uzeruzar 'ym ma'e uzapo wyzài ikatu 'ym ma'e peme wà nehe, penurywete nehe. 3 Ta'e ma'erahy ipuraraw mehe pekàg wera'u putar pe xe. Pezeruzar wera'u putar pe xe. Aze pepuraraw wyzài ma'erahy nehe, Zezuz rehe pezeruzar ire pepytu'u 'ym pà nehe, pekàg wera'u putar nehe no. Pekwaw nezewe pezemukàg kar haw. 4 Pezeruzar wiwi nehe, pepytu'u pixik 'ym pà nehe. Nezewe mehe peiko putar ikatuahy ma'e romo nehe. Peiko putar ikatu 'ym ma'e iapo 'ymar romo nehe. Peiko putar Tupàn hemiapo putar haw paw iapo har romo nehe no. Peiko putar peho Tupàn hemimutar rupi katete nehe no. 5 Aze amo pepyr har nukwaw katu kwaw Tupàn hemiapo putar haw nehe, tuwe uze'eg Tupàn pe nehe, ma'e henoz pà izupe nehe. Tupàn ukwaw kar putar izupe nehe. Ta'e nahekyty'ym kwaw a'e xe. Umur tuwe ma'e tetea'u teko wanupe a'e, ta'e upuhareko katu a'e wà xe. A'e rupi ukwaw kar putar wemiapo putar haw wyzài teko wanupe a'e nehe. 6 Pezeruzar tuwe hehe nehe, izupe peze'eg mehe nehe. — Aze ru'u Tupàn numur kwaw hereminozgwer ihewe nehe, peze zo nehe. Nezewe uze'eg ma'e a'e wà, uzeruzar katu 'ym ma'e a'e wà, 'ypenogaw ài wanekon a'e wà. Ywytu weraha 'ypenogaw wemimutar rupi a'e. Ko rupi, kwe rupi no. Xe kutyr, pemutyr no. Nezewegatete uzeruzar wewer ma'e a'e wà no, nukwaw katu kwaw Tupàn hemiapo putar haw iapo haw a'e wà no. 7-8 Agwer teko a'e wà, mokoz iapeku ma'e ài wanekon a'e wà. Mokoz ze'eg imume'u har romo wanekon wà. — Aze ru'u azapo putar Tupàn hemiapo putar haw kutàri nehe, aze ru'u nazapo kwaw nehe, i'i uzeupe wà. Aze agwer teko wenoz ma'e Tupàn pe wà nehe, Tupàn numur kwaw wanupe nehe.\\nUze'eg hemetarer 'ym ma'e wanehe, hemetarer katu ma'e wanehe no\\n9 Ma'e hereko 'ymar a'e wà, hemetarer 'ym ma'e a'e wà, aze uzeruzar ma'e romo wanekon a'e wà nehe, hemetarer katu ma'e ài wanekon putar Tupàn pe a'e wà nehe. Tupàn umurywete kar agwer teko a'e wà. Agwer teko wiko putar tuwihaw romo ipyr wà nehe. 10 Uzeruzar ma'e hemetarer katu ma'e a'e wà no, aze wiko hemetarer 'ym ma'e ài wà nehe, tuwe hurywete wà nehe no. Ta'e ukàzym putar wà nehe xe, ka'a kyr iputyr ài wà nehe xe. 11 Kwarahy uhem a'e. Hakuahy. Umuxinig ka'akyr iputyr. Iputyr u'ar izuwi. Ukàzym ipuràg eteahy haw izuwi. Nezewegatete hemetarer katu ma'e ukàzym putar wà nehe no, wemetarer ima'e mehe we wà nehe no.\\nTupàn nupuraraw kar kwaw ma'erahy zanewe, nuzapo kar kwaw ikatu 'ym ma'e zanewe\\n12 Teko uzapo ikatu 'ym ma'e uzeruzar ma'e wanupe wà. Uzeruzar ma'e upuraraw ma'erahy wà no. Aze nupytu'u kwaw uzeruzar ire wà nehe, ma'erahy ipuraraw mehe wà nehe, ikatu 'ym ma'e ipuraraw mehe wà nehe, hurywete putar wà nehe. Aze uzeruzar wiwi oho waiko te iahykaw rehe wà nehe, wiko putar Tupàn pyr tuweharupi wà nehe, tatahu pe oho 'ym pà wà nehe. Ta'e nezewe i'i tuwe Tupàn purupe a'e xe. — Heamutar katu har a'e wà nehe, wiko putar tuweharupi hepyr a'e wà nehe, i'i purupe a'e xe. 13 Aze amo ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe nehe, tuwe nuze'eg kwaw nezewe nehe, — Tupàn uzapo kar kwez ihewe, tuwe ni'i kwaw nehe. Ni amo nupuner kwaw ikatu 'ym ma'e iapo kar haw rehe Tupàn pe a'e wà. Tupàn a'e no, nuzapo kar pixik kwaw ikatu 'ym ma'e purupe a'e no. 14 Xipyhyk ipira zane, ta'e uzuhez uputaw pina rehe har a'e xe. Nezewegatete teko uzapo ikatu 'ym ma'e a'e wà, ta'e ipurapo wer tuwe hehe a'e wà xe. 15 Kwarer a'e, uzeapo uhy rie pe a'e. Uzexak a'e re. Nezewegatete teko ipurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe a'e wà, upy'a pe a'e wà. A'e rupi amo 'ar mehe uzapo oho wà. A'e kuzà imemyr tua'uhez putar a'e nehe, umàno putar a'e nehe. Nezewegatete ikatu 'ym ma'e iapo har a'e wà nehe no, uzapo a'e ikatu 'ym ma'e a'e wà nehe, tatahu pe oho pà a'e wà nehe.\\n16 Herywyr heremiamutar wà. Aze amo uze'eg nezewe peme nehe. — Tupàn uzapo kar ikatu 'ym ma'e ihewe a'e, aze i'i peme nehe, pezeruzar zo ize'eg rehe nehe. Ta'e hemu'em a'e xe. 17 Tupàn umur ikatu ma'e zanewe a'e. Ikatuahy ma'e paw imur har romo hekon a'e no. Tatainy ywak rehe har paw iapo har romo hekon a'e no. Nuzeapo pixik kwaw amo ae ma'e romo. Tuweharupi uzezàwegatete hekon. Kwarahy wixe oho a'e. A'e mehe ipytun. Tupàn nuiko kwaw nezewe. Tuweharupi ikatu zanewe. 18 Wemimutar rupi zaneapo zanemuzexak kar pà a'e. Uze'eg azeharomoete har inuromo a'e. Nezewe zaiko zaneràgypy amogwer ma'e hemiapo kwer ko ywy rehe har wanuwi zane.\\nXinu Tupàn ze'eg zane. Tuwe xiruzar nehe\\n19 Peruzar ko ze'eg nehe, herywyr heremiamutar wà. Aze amo umume'u Tupàn ze'eg nehe, pezeapyaka katu hehe nehe. Aze napekwaw katu kwaw Tupàn ze'eg nehe, pemume'u zo ize'eg peho tàrityka'i amo pe nehe. Amo wikwahy tàrityka'i wyzài ma'e rehe wà. Peiko zo wazàwe nehe. 20 Teko nuzapo kwaw ikatu ma'e wikwahy mehe wà. Nuzapo kwaw Tupàn hemiapo putar haw wà. A'e rupi, peikwahy zo nehe. 21 Kwehe mehe pezapo ikatu 'ym ma'e peiko. Pepytu'u a'e ma'e iapo re nehe kury. Pepytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re paw rupi katete nehe kury. Peruzar Tupàn nehe. Pezeruzar katu ize'eg rehe nehe, ize'eg pepy'a pe imur pyrer rehe nehe. A'e mehe pepyro putar a'e nehe.\\n22 — Aze zazeapyaka katu ize'eg rehe nehe, a'e mehe zanepyro putar a'e nehe, peze zo pezeupeupe nehe. Peruzar ize'eg nehe no, hehe pezeapyaka re nehe no. 23-24 Aze awa ume'e uzehe waruwa pupe nehe, aze oho a'e wi nehe, heharaz putar wexakaw wi nehe. Aze amo uzeapyaka katu Tupàn ze'eg rehe nehe, aze nuweruzar kwaw a'e re nehe, wiko a'e awa uzexak ma'e kwer zàwe nehe. 25 Aze teko uzeruzar Tupàn ze'eg ikatuahy ma'e rehe wà nehe, aze uzemu'e hehe wà nehe, Tupàn upyro putar a'e teko a'e wà nehe. Aze a'e teko uzekaiw katu wiwi a'e ze'eg rehe wà nehe, aze weruzar tuwe wà nehe, izuwi heharaz 'ym pà wà nehe, a'e mehe wanemiapo kwer ikatu Tupàn pe wà nehe. Tupàn umurywete kar putar a'e teko a'e wà nehe, ikatuahy ma'e iapo pà wanupe a'e wà nehe.\\n26 — Amuwete katu Tupàn teko ihe, aze amo teko i'i uzeupe wà nehe, aze umume'u ze'eg iaiw ma'e tuweharupi wà nehe, aze uze'eg zemueteahy amo wanehe wà nehe, azeharomoete a'e teko numuwete katu kwaw Tupàn a'e wà. Hemu'em waiko uzeupe wà no. 27 Nezewe i'i Tupàn zaneru a'e. — Pezekaiw katu kwarearer tu 'ym ma'e ihy 'ym ma'e wanehe nehe. Pezekaiw katu kuzàtàigwer tu 'ym ma'e ihy 'ym ma'e wanehe nehe no. Pezekaiw katu kuzà imen umàno ma'e kwer wanehe nehe no, ma'erahy ipuraraw mehe nehe, wanemetarer ihyk 'ym mehe nehe, i'i Tupàn zanewe. — Teko ko ywy rehe har a'e wà, Tupàn iàmàtyry'ymar a'e wà, aze ipurapo kar wer ikatu 'ym ma'e rehe peme a'e wà nehe, pezapo zo nehe, peruzar zo waze'eg nehe, i'i zanewe. — Aze peruzar ko heze'eg nehe, hemuawate katu putar pe nezewe azeharomoete nehe, i'i Tupàn zanewe.","num_words":1196,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.493,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUÀW 13\\nZezuz uzuhez wemimu'e wapy a'e kury\\n1 Uhem etea'i a'e mai'u haw Zanera'yr Wazuka 'ym Awer her ma'e a'e kury. — Pyhewe uzypyrog putar mai'u haw iapo pà a'e nehe kury, i'i teko uzeupeupe wà. Uze'eg Zezuz uzeupe a'e. — Na'iàrew kwaw hemàno àwàm ihe nehe kury. Aha putar ko ywy wi heru pe ihe nehe kury. Azamutar katu tuwe heremimu'e ihe wà. Napytu'u kwaw wamutar katu re nehe, i'i uzeupe. 2 Na'e Zezuz umai'u wà urepyr a'e kury. Zut a'e, Ximàw Kario taw pe har ta'yr a'e, umai'u a'e pe urepyr a'e. Zurupari wixe Zut ipy'a pe a'e 'ar mehe a'e kury. Uze'eg izupe ipy'a pe kury. — Emume'u Zezuz iho àwàm eho tuwihaw wanupe nehe. A'e rupi tuwihaw umur kar putar zauxiapekwer izupe a'e wà nehe. Zauxiapekwer upyhyk putar heraha tuwihaw pe wà. A'e mehe tuwihaw uzuka kar putar Zezuz a'e wà nehe, i'i Zurupari Zut pe, ipy'a pe. 3 Tupàn umur ukàgaw Zezuz pe a'e. Zezuz ukwaw ikàgaw uzehe heko haw kury. Ukwaw Tupàn wi ur awer no. Ukwaw Tupàn pe oho àwàm no. 4 Na'e Zezuz upu'àm mez wi utyryk pà kury. Wenuhem ukamir puku uzewi kury. Uzàpixi pàn pehegwer uku'aw kury. 5 Omono 'y kawaw pupe kury. Uhez urepy nànàgatu iko. Uhyuhyw a'e pàn pehegwer uku'aw har pupe. 6 Uhem Ximàw Pet huwake kury. Uze'eg Pet izupe. — Aipo erezuhez putar hepy nehe no, hezar, i'i izupe.\\n7 Uze'eg Zezuz izupe. — Màràzàwe tuwe nerekwaw kwaw ko heremiapo ne. Amo 'ar mehe erekwaw putar nehe, i'i izupe.\\n8 — Nan kwaw pa. Nerezuhez pixik kwaw hepy nehe, i'i Pet izupe. — Aze nazuhez kwaw nepy nehe, nereiko kwaw heremimu'e romo nehe, i'i izupe.\\n9 — Hezar. Ezuhez hepy nehe, ezuhez hepo nehe no, ezuhez heàkàg nehe no, i'i izupe.\\n10 — Aze amo uzahak nehe, ikatu nehe. Xo ipy izipiw a'e re nehe. Nezewegatete pe no. Peiko ikatu ma'e romo paw rupi. Xo pitài xe har na'ikatu kwaw a'e, i'i Zezuz izupe. 11 — Amo 'ar mehe amo xe har hezuka kar putar tuwihaw wanupe a'e nehe, i'i Zezuz upy'a pe. Ukwaw a'e ma'e iapo àràm. A'e rupi — Pitài xe har zo na'ikatu kwaw a'e, i'i urewe a'e.\\n12 Urepy izuhez pawire umunehew wi ukamir puku kury, wenaw pe uzewyr pà wapyk pà kury.\\n— Aipo pekwaw katu peme heremiapo kwer. Màràzàwe tuwe azuhez pepy. 13-14 — Purumu'e ma'e, peze peiko ihewe. — Urezar, peze peiko ihewe no. Ikatu nezewe peze haw, ta'e aiko purumu'e ma'e romo ihe xe. Aiko pezar romo ihe xe. Azuhez pepy kwez kury. Pe nehe no, aze pezuhez amogwer wapy nehe, pekatuahy putar ihewe nehe no. 15 Azapo ma'e kwez penuwa rupi ihe kury. Pezapo a'e ma'e hezàwegatete nehe no. 16 Azeharomoete heze'eg ihe. Ni amo uma'ereko e ma'e nuiko wera'u kwaw uzar wi a'e wà. Ni amo ze'eg imume'u har nuiko wera'u kwaw omono kar har wi a'e wà. 17 Pekwaw ko ze'eg azeharomoete har kury. Aze peruzar nehe, penurywete putar tuwe nehe.\\n18 Aze'eg teko peme paw rupi ihe kury. Xo pitài xe har rehe zo aze'eg teko ihe kury. Apukwaw katu pitàitàigatu ihe. Pitài xe har heàmàtyry'ymar romo hekon a'e. Akwaw a'e awa ihe. Nezewe i'i ze'eg kwehe arer a'e. — Amo awa u'u putar temi'u heremimono kwer a'e nehe. A'e re heàmàtyry'ymar romo uzeapo putar a'e nehe, i'i ze'eg kwehe arer hereko haw rehe a'e. Uzeapo putar ma'e a'e ze'eg rupi katete a'e nehe kury. 19 Amume'u putar agwer ma'e uzeapo ma'e ràm peme ihe kury, izeapo 'ym mehe we ihe kury. A'e rupi izeapo mehe nehe, pezeruzar putar Tupàn romo hereko haw rehe nehe. 20 Aze amo uzekaiw katu heremimono kar ràm rehe a'e nehe, herehe uzekaiw katu ma'e ài hekon putar a'e nehe. Aze amo herehe uzekaiw katu a'e nehe, hemur kar arer rehe uzekaiw katu ma'e ài hekon putar a'e nehe.\\nZezuz umume'u wàmàtyry'ymar a'e kury\\n21 A'e ma'e imume'u re uzemumikahy tuwe Zezuz kury. Umume'u tuwe umàno àwàm urewe. — Azeharomoete ko heze'eg ihe. Amo xe har penehe we har umume'u putar heho àwàm oho tuwihaw wanupe a'e nehe. Tuwihaw umur kar putar zauxiapekwer a'e pe ihewe a'e wà nehe, hepyhyk kar pà wanupe a'e wà nehe, i'i urewe.\\n22 Urume'e urezehezehe ure kury.\\n— Ma'enugar xe har uzapo putar nezewe haw a'e nehe, uru'e urezeupeupe. Nurukwaw pixik kwaw ure. 23 Ihe ihe, (Zezuz hemiamutar katu ihe), apyk tenà'àg Zezuz huwake ihe kury. 24 Ximàw Pet opo umuawawak ihewe a'e kury, ihewe uze'eg pà a'e kury. — Epuranu hehe ty.\\n— Mo rehe ereze'eg iko ne, ere izupe ty, i'i Pet ihewe.\\n25 A'e rupi atyryk Zezuz huwakea'i ihe kury, hehe hepuranu pà ihe kury. — Mo rehe ereze'eg iko ne, hezar, a'e izupe.\\n26 — Amuàkym putar ko typy'ak kwez ma'ero'o kwer tykwer inuromo ihe nehe kury. A'e re amono kar putar heàmàtyry'ymar pe ihe nehe kury, izupe i'u kar pà ihe nehe kury, i'i Zezuz ihewe. Umuàkym typy'ak iaikaw pyrer ma'e ro'o kwer tykwer inuromo kury, imono pà Zut pe kury. (Ximàw Kario pe har romo hekon a'e.) 27 U'u typy'ak a'e kury. Na'arewahy Zurupari wixe tuwe ipy'a pe a'e kury. Uze'eg Zezuz Zut pe. — Tàrityka'i ezapo neremiapo ràm eho nehe ty, i'i izupe.\\n28 Amogwer mez huwake har wenu ize'eg mehe wà. — Màràzàwe tuwe nezewe i'i izupe a'e, uru'e urezeupe. Nurukwaw kwaw. 29 Zut a'e, Zezuz hemetarer rehe uzekaiw ma'e romo hekon a'e. A'e rupi amo hemimu'e nezewe uze'eg uzeupe a'e wà. — Kwa, Zezuz omono kar Zut amo temi'u ime'eg kar pà izupe a'e kury. A'e mehe uhyk putar zanemai'u mehe nehe, i'i uzeupe wà. — Nan, i'i amogwer wà. — Emono e temetarer eho ma'e hereko 'ymar wanupe nehe ty, i'i Zezuz kwez izupe kury, i'i amogwer wà. Nukwaw kwaw a'e wà.\\n30 A'e typy'ak i'u re na'arewahy Zut oho a'e wi wanuwi a'e kury. Pyhaw kury.\\nZezuz umume'u ze'eg pyahu ma'e a'e kury\\n31 Zut iho ire Zezuz uze'eg urewe kury.\\n— Awa ta'yr romo aiko ihe. Uhem he'ar kwez kury. Nan kwehe tete teko wexak putar hekàgaw a'e wà nehe. Wexak putar Tupàn ikàgaw a'e wà nehe no, ta'e umur ukàgaw ihewe a'e xe. 32 Nan kwehe tete amume'u putar Tupàn ikàgaw ipuràg eteahy haw purupe ihe nehe. Tupàn umume'u putar hekàgaw hepuràg eteahy haw purupe a'e nehe no. 33 Heremimu'e wà, hepurumuzàmuzàg ài peiko ihewe. Nan kwehe tete aha putar pewi ihe nehe kury. Herekar putar zepe pe nehe. Karumehe amume'u ma'e Zutew wanupe ihe. Amume'u wi putar a'e ma'e peme ihe nehe kury. — Napepuner kwaw peho haw rehe heho àwàm me nehe. 34 Ze'eg ipyahu ma'e amume'u putar peme kury. Peruzar tuwe ko ze'eg nehe. — Pezeamutamutar katu tuwe nehe. Apuamutar katu ihe, nezewegatete pezeamutamutar katu hezàwegatete nehe no. 35 A'e rupi teko paw ukwaw putar heremimu'e romo peneko haw a'e wà nehe. Ta'e pezeamutamutar katu putar nehe xe.\\nZezuz umume'u Pet teko wanupe ize'eg àwàm a'e kury\\n36 — Ma'e pe ereho putar nehe kury, urezar, i'i Ximàw Pet izupe. — Napepuner kwaw heho àwàm me peho haw rehe pe. Amo 'ar mehe peho putar a'e pe heraikweromo nehe, i'i Zezuz izupe.\\n37 — Hezar, màràzàwe tuwe napuner kwaw neraikweromo heho haw rehe tàrityka'i ihe nehe kury, i'i Pet izupe. — Aze hezuka wà nehe, napytu'u kwaw neraikweromo heho re nehe, i'i izupe.\\n38 — Aipo nezezuka kar wer tuwe heremiruze'eg romo nereko haw rehe ne. Azeharomoete ko heze'eg ihe. Na'iruz haw teko upuranu putar nerehe a'e wà nehe. — Aipo Zezuz hemiruze'eg romo ereiko ne, i'i putar newe wà nehe. — Nakwaw kwaw Zezuz ihe ty, ere putar wanupe na'iruz haw nehe, zapukaz ize'eg 'ym mehe nehe, i'i Zezuz Pet pe.","num_words":1201,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.262,"stopwords_ratio":0.434,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg XOPONI 2\\nPezemumikahy nehe, i'i Tupàn teko wanupe\\n1 Pema'enukwaw katu nehe. Pepytu'u iaiw ma'e iapo re nehe. Peiko imaranugar 'ym ma'e romo. 2 Ka'api'i uxinig ma'e umumaw pitài 'ar ukaz pà. Pemàno putar nezewe nehe no. Aze napepytu'u kwaw iaiw ma'e iapo re nehe, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikwahy haw u'ar putar penehe nehe, aze napepytu'u kwaw ikatu 'ym ma'e iapo re nehe. Pepytu'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ikwahy haw 'ar ihem 'ym mehe we nehe. 3 Pe ikàg 'ym ma'e ko ywy rehe har wà, pezewyr Tupàn pe nehe. Pe ize'eg heruzar har wà, pezewyr izupe nehe no. Pezapo ikatu ma'e nehe. Peiko zo wiko wera'u ma'e romo nehe. Aze ru'u nezewe mehe, pezepyro Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e izepyk àwàm ikwahy àwàm 'ar wi nehe.\\nTeko ywy rehe har wanehe izepyk àwàm\\n4 Teko paw uhem putar Kaz tawhu wi wà nehe. Naheta kwaw teko Akerom tawhu pe wà nehe no. Zauxiapekwer umuhem kar putar Azenoz tawhu pe har waneko haw wi pitài 'ar rehe wà nehe. Zauxiapekwer weraha putar Ekerom pe har wemipyhyk kwer romo wà nehe no. 5 Pezemumikahy nehe, Piri ywy rehe har Mezitehàn yryhu izywyr wiko ma'e wà. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u ko ze'eg penehe uze'eg mehe. — Amumaw putar peiwy Kànàà ihe nehe. A'e ywy rehe har paw umàno putar wà nehe. 6 Peiwy pehegwer yryhu izywyr har, uzeapo putar ka'api'i romo ma'ea'yr hemi'u romo nehe. Heta putar tàpuzràn àràpuhàràn wamono'ogar wanupe nehe. Heta putar pari waneimaw wanupe nehe no. 7 Zuta ywy rehe nehe, teko umàno 'ym ma'e ràm upyta putar ywy yryhu izywyr har rehe wà nehe. Uzekaiw putar weimaw wanehe a'e pe wà nehe. Uker putar tàpuz Akerom tawhu pe har pupe wà nehe. Ta'e ne Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e urezar ne xe, nema'enukwaw putar neremiaihu wanehe nehe xe. Eremuigo kar wi putar hemetarer katu ma'e romo wà nehe. Eremono putar ma'e tetea'u wanupe nehe.\\n8 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Ikàg Wera'u Ma'e uze'eg nezewe. — Aenu Moaw izuapyapyr waze'eg mehe ihe wà. Aenu Amon izuapyapyr waze'eg mehe ihe wà no. Uze'eg urywahyahy heremiaihu wanehe wà. Uze'eg zemueteahy wanehe wà no. — Urupyro putar peiwy nehe, i'i heremiaihu wanupe wà. 9 A'e rupi ihe Izaew wazar amume'uahy ko ma'e hereko haw rehe ihe kury. Kwehe mehe amumaw Xotom tawhu Komor tawhu ihe wà. Nezewegatete amumaw putar Moaw waiwy nehe. Amumaw putar Amon waiwy nehe no. Waiwy uzeapo putar ywyxiguhu teko heko 'ymaw romo nehe. Xu upyk putar waiwy nehe. Heta putar ywykwar xa hereko har a'e ywy nànàn nehe. Heremiaihu umàno ma'e 'ym ràm, weraha putar wama'e paw Moaw wanuwi Amon wanuwi wà nehe. Upyta putar waiwy rehe wà nehe no.\\n10 Nezewe azepyk putar wanehe nehe. Ta'e wiko wera'u amogwer wanuwi wà xe. Ta'e uze'eg zemueteahy Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Ikàg Wera'u Ma'e hemiaihu wanehe wà xe. — Uruityk putar Tupàn hemiruze'eg ure wà nehe, i'i purupe wà. 11 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzàmàtyry'ymahy putar wà nehe. Umumaw putar amogwer teko wazar tupàn a'ua'u upaw rupi wà nehe. Na'e teko pitàitàigatu umuwete katu putar Tupànete uiwy rehe weko haw pe wà nehe.\\n12 Tupàn uzuka putar teko Exio ywy rehe har utakihepuku pupe a'e wà nehe no.\\n13 Tupàn uzàmàtyry'ym putar Axir ywy rehe har a'e wà nehe no. Kwarahy heixe haw awyze har kutyr har rehe wanekon Axir wà. Umumaw putar Tupàn a'e ywy nehe. Umumaw putar Nin tawhu nehe no. Naheta kwaw teko a'e pe a'e re wà nehe. Nuzawy kwaw ywyxiguhu 'y heta 'ymaw nehe. 14 Àràpuhàràn hawitu ma'e tetea'u upytu'u putar a'e tawhu pupe wà nehe. Ma'ea'yr tetea'u wà, miar tetea'u wà no, upytu'u putar a'e pe wà nehe no. Pypy wapyk putar tàpuz imuaiw pyrer rehe wà nehe no. Uze'eg putar in uken henawer rehe wà nehe. Zàpuun uze'eg putar uken kokaw rehe wà nehe no. Zauxiapekwer wenuhem putar ywyra tàpuz izita paw wà nehe. 15 A'e ma'e paw uzeapo putar Nin tawhu pe nehe. Ta'e wiko wera'u a'e xe. Ta'e uze'eg tuweharupi ukàgaw rehe xe. — Naheta kwaw amo tawhu urereko haw wi ikàg wera'u ma'e a'e, i'i purupe wà. Uzeapo putar ywyxiguhu romo nehe. Miar waneko haw romo ma'ea'yr izar 'ym ma'e waneko haw romo uzeapo putar nehe. Aze amo ukwaw tawhu kwer huwake wà nehe, ipytuhegatu putar iaiw paw uhu haw hexak mehe wà nehe.","num_words":695,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.481,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 ZUÀW 1\\n1 Ihe Zuàw ihe, uzeruzar ma'e waneruze'egar romo aiko ihe. Ne kuzà Tupàn hemixak kwer romo ereiko ne. Ko hepape amono kar putar newe ihe nehe zàkwà. Ko heze'eg amono kar putar nememyr wanupe no, zàkwà. Apuamutar katu paw rupi ihe. Amogwer ze'eg azeharomoete har ikwaw par paw peamutar katu a'e wà no. 2 Ta'e ze'eg azeharomoete har upyta zanepy'a pe tuweharupi a'e xe. Nuhem pixik kwaw zanepy'a wi nehe. 3 Tupàn zaneru a'e, ta'yr Zezuz Zaneruwihawete a'e no, tuwe uzapo ikatuahy ma'e zanewe a'e wà nehe. Tuwe zanepuhareko a'e wà nehe no, ma'e wi zanekyze re zanemupytu'u kar pà wà nehe no. A'e rupi zanerurywete putar tuweharupi zane nehe no. Tuwe ukwaw katu kar uze'eg azeharomoete har zanewe wà nehe no. Zaneamutar katu a'e wà. Tuwe uzamutar katu kar amogwer zanewe wà nehe no.\\nZazeruzar ze'eg azeharomoete har rehe\\n4 Pitàitài nememyr a'e wà, uzeruzar katu ze'eg azeharomoete har rehe a'e wà. Tuweharupi weruzar a'e ze'eg waiko wà no. Amo teko umume'u nememyr wazeruzar haw ihewe a'e wà. Herurywete henu mehe ihe. Ta'e nezewe zaneru uzapo kar zanewe a'e xe, ze'eg azeharomoete har heruzar kar pà zanewe a'e xe. 5 A'e rupi ainoz putar ma'e newe ihe kury zàkwà, hemyrypar. Na'ipyahu kwaw ko ze'eg heremimuapyk kwer ihe. Izypy mehe xiriko ko ze'eg zane. — Tuwe zazeamutamutar katu zane nehe, a'e wiwi newe kury, nememyr wanupe no. 6 Aze xiamutar katu Tupàn nehe, xiruzar putar ize'eg nehe. Izypy mehe peinu ize'eg. — Tuweharupi pezamutar katu teko peho peiko pe wà nehe, i'i Tupàn purupe. 7 Heta tetea'u awa hemu'em ma'e a'e wà. Ywy nànàn taw nànàn wata oho waiko wà. Uze'eg nezewe wà. — Zezuz nuiko kwaw tuwihawete awa romo uzeapo ma'e kwer romo a'e. Nuiko kwaw Tupàn hemimur kar ko ywy rehe ur ma'e kwer romo a'e, i'i a'e purumu'e ma'e oho waiko purupe wà. Agwer teko wiko hemu'em ma'e romo wà. Zaneruwihawete iàmàtyry'ymar romo wanekon wà. 8 Pema'emua'u katu pezehe nehe, nezewe mehe napepytu'u kwaw Tupàn ima'ereko haw iapo re nehe. A'e mehe umur putar hekuzar peme a'e nehe.\\n9 Aze amo teko upytu'u Zaneruwihawete ze'eg heruzar ire nehe, — Aha putar amo ae ze'eg ikatu wera'u ma'e rupi nehe, aze i'i nehe, a'e mehe a'e teko nuiko kwaw Tupàn hemiruze'eg romo nehe. Noho kwaw ipyr nehe. Zaneruwihawete ze'eg rupi oho tuwe ma'e a'e wà nehe, wiko putar Tupàn hemiruze'eg romo a'e wà nehe. Wiko putar ta'yr hemiruze'eg romo a'e wà nehe no. Wiko putar Tupàn imyrypar romo wà nehe, Zezuz imyrypar romo wà nehe no. 10 Aze amo purumu'e ma'e ur pepyr a'e nehe, aze napemu'e kwaw Zaneruwihawete ze'eg rehe a'e nehe, pemuixe kar zo penàpuz me nehe. — Zaneku'em, nekatu ty, peze zo izupe nehe. — Tuwe Tupàn uzapo ikatuahy ma'e newe nehe, peze zo izupe nehe. 11 Aze amo ipurumuigo kar wer a'e teko rehe zeàmàtyry'ymaw rehe a'e nehe, a'e teko wiko putar ikatu 'ygwer iapo har romo ipyr a'e nehe. Imyrypar romo hekon putar nehe no.\\nUpaw etea'i ko pape kury\\n12 Ma'e tetea'u rehe hepurumume'u wer peme ihe. Nahepurumuapyk wer kwaw pape rehe ihe, peme imono kar pà ihe. Ta'e heho wer pepyr ihe xe. Aha putar pepyr ihe nehe, peme heze'eg pà ihe nehe. A'e rupi zanerurywete wera'u putar tuwe zane nehe. 13 Nekypy'yr imemyr a'e wà no, omono kar uze'eg peme a'e wà no, — Nekatu pa, i'i peme wà. — Nekatu ma, i'i peme wà. Upaw kwez kury. Zuàw.","num_words":550,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.475,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZON 1\\nZon uzàwehem oho Tupàn wi\\n1 Amo 'ar mehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg Zon Amitaz ta'yr pe a'e kury.\\n2 — Ezemuàgà'ym nehe. Eho tawhu Nin her ma'e pe nehe. Emume'u a'e pe har wanemiapo kwer iaiw ma'e eho wanupe nehe. Ta'e wakatu 'ymaw imume'u haw uhem heapyakwar pe xe, i'i izupe.\\n3 Uzemuàgà'ym Zon a'e kury. Nuweruzar kwaw Tupàn ze'eg. Uzàwehem oho izuwi, Nin kutyr 'ym wata pà. Wezyw oho Zop tawhu pe. Wexak amo kanuhu a'e pe no. Oho etea'i iko 'ar mehe Epàn ywy kutyr a'e. Omono wemetarer kanuhu izar pe wata àwàm hekuzaromo. Wixe kanuhu pupe. Iho wer kanuhu heruata har wanupi Epàn pe. Iho wer muitea'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wi. 4 Tupàn umur kar ywytu wakutyr kury. Uhua'u ykotokaw yryhu rehe har. Iaiw ywytu. — Uzeka putar kanuhu umyter pe nehe, i'i ipupe har wà. 5 Awa kanuhu heruata har ukyze katu wà kury. — Urepytywà pe nehe, i'i wà. Pitàitàigatu uze'eg uzar tupàn ua'u pe wà. Uzypyrog ma'e imomor pà yryhu pe wà, kanuhu imupiru kar wewera'i pà wà. A'e 'ym mehe wezyw Zon kanuhu ipupy iwype har pe. U'aw a'e pe uker katu pà.\\n6 Kanuhu heruata har wanuwihaw wexak Zon a'e pe iker mehe. Uze'eg izupe. — Màràzàwe tuwe ereker iko. Epu'àm Tupàn nezar pe zanepytywà àwàm henoz pà nehe. Aze ru'u zanepuhareko putar nehe. Aze ru'u nazanemumàno kar kwaw nehe, i'i izupe.\\n7 Uze'eg kanuhu heruata har uzeupeupe wà. — Ximomor ita'i ma'e papar haw hereko har ko iaiw paw herur har hexaexak pà nehe, i'i uzeupeupe wà. Omomor ita'i wà. Uzexak kar Zon her wanupe kury. 8 Na'e upuranu hehe wà. — Mo uzapo kar ko iaiw paw zanewe. Ma'e erezapo iko xe urerehe we. Ma'e wi erezur. Ma'enugar ywy rehe har romo ereiko, i'i izupe wà.\\n9 — Aiko Emerew romo ihe. Amuwete Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ywak izar ihe. Uzapo yryhu a'e. Uzapo ywy a'e no, i'i wanupe.\\n10 Na'e umume'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wi uzàwehem awer wanupe kury. Na'e kanuhu heruata har ukyze wera'u wiwi wà kury.\\n— Màràzàwe tuwe ererur agwer iaiw paw urerehe, i'i izupe wà.\\n11 Uhua'u wera'u wiwi ywytu kury. Na'e upuranu Zon rehe wà kury. — Ma'e uruzapo putar newe ywytu imupytu'u kar pà nehe, i'i izupe wà.\\n12 Zon uwazar waze'eg wanupe. — Hepyhyk pe yryhu pupe hereityk pà nehe. Nezewe mehe ykotokaw upytu'u putar nehe. Akwaw heremiapo kwer ihe. Ko ywytuaiw ur penehe hekuzaromo a'e, i'i wanupe.\\n13 Nuweruzar kwaw ize'eg wà. Uzypyrog u'ypykuz haw rehe ukàgaw rehe upaw rupi wà kury. Uzeagaw kanuhu heraha pà ywyxig yryhu izywyr har pe wà. Nupuner kwaw wà, ta'e uhua'u wera'u ywytuàiw wanupe kury xe. 14 Na'e uze'eg wahyhaw rupi Tupàn pe wà kury. — O Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. Ezepyk zo urerehe nehe, urezuka zo pe nehe, ko awa izuka haw hekuzaromo nehe. Ta'e ne Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ko ma'e iapo har romo ereiko ne xe. Ko ma'e uzeapo iko neremimutar rupi a'e, i'i izupe wà.\\n15 Na'e kanuhu heruata har upyhyk Zon yryhu pe heityk pà wà kury. A'e 'ar mehe we na'arewahy upytu'u ywytu. Upytu'u ykotokaw no. 16 Ukyze tuwe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wi wà kury. A'e rupi uzuka amo ma'ea'yr wà kury, henataromo wà kury. Umume'uahy wemiapo ràm ikatuahy ma'e izupe wà no.\\n17 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e omokon kar Zon amo ipira uhua'u ma'e pe kury. Zon umumaw na'iruz 'ar ipirahu hie pupe wiko pà kury. Na'iruz pytun no.","num_words":551,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.252,"stopwords_ratio":0.401,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} diff --git a/gub_Latn/mala_000002_remove.jsonl b/gub_Latn/mala_000002_remove.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..259dbd567363d1f856d013cee6dd73784e841caa --- /dev/null +++ b/gub_Latn/mala_000002_remove.jsonl @@ -0,0 +1,29 @@ +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg XIT 2\\nUze'eg Tupàn ze'eg imume'u katu haw rehe xe a'e kury\\n1 Ne ty, epurumu'e Tupàn ze'eg azeharomoete har rehe nehe ty. Eruzar kar nehe, uzeruzar ma'e wanupe nehe. 2 Eze'eg awa tua'u ma'e wanupe nehe. — Peka'u zo nehe ty wà, ere wanupe nehe. — Peiko zo he'o ma'e ài nehe ty wà, ere wanupe nehe. — Pezeruze'eg pezehezehe nehe, ere wanupe nehe. — Pezeruzar wiwi Zezuz rehe nehe, ere wanupe nehe. — Pepuruamutar tuwe peho peiko nehe, ere wanupe nehe. — Aze pepuraraw ma'erahy nehe, pepytu'u zo pezeruzar ire nehe, ere wanupe nehe. 3 Eze'eg kuzàgwer ihya'u ma'e wanupe nehe. — Pe no zàkwà wà. Pemuwete katu Tupàn nehe, ikatu ma'e iapo pà nehe, ere wanupe nehe. — Peze'eg zemueteahy zo amogwer wanehe nehe, ere wanupe nehe. Kàwiahy uzeapo teko wazar romo a'e. Peiko zo a'e teko wazàwe nehe, zàkwà wà, ere wanupe nehe. — Pezapo ikatuahy ma'e peho peiko nehe, a'e rupi amogwer kuzà ihya'uete 'ym ma'e a'e wà nehe no, uzapo putar ikatuahy ma'e oho waiko a'e wà nehe no, pezàwegatete a'e wà nehe no, ere wanupe nehe. 4 Kuzà ihya'u ma'e wà nehe no, tuwe uze'eg kuzà ihya'u 'ym ma'e wanupe wà nehe no. — Pezamutar katu pemen pe wà nehe kyn wà, pezamutar katu pememyr pe wà nehe no kyn wà, tuwe i'i wanupe wà nehe no.\\n5 — Pezeruze'eg pezehezehe nehe no, ere wanupe nehe. — Peho zo pemen 'ym wapuhe nehe. Pema'ereko penàpuz me nehe. Pezapo ikatuahy ma'e amogwer wanupe nehe no. Pezapo ma'e pemen waze'eg heruzar pà nehe no. A'e rupi, amogwer uze'eg putar nezewe penehe a'e wà nehe. — Kwa, ikatuahy Tupàn ze'eg a'e, ta'e hehe uzeruzar ma'e ikatuahy ma'e romo wanekon a'e wà xe, i'i putar peme wà nehe, ere wanupe nehe no.\\n6 — Pezeruze'eg nehe ty wà, ere awa tua'u 'ym ma'e wanupe nehe. 7 Ne Xit ne ty, ezapo ikatuahy ma'e eho iko nehe no ty. A'e rupi amogwer a'e wà nehe no, ukwaw putar ikatu ma'e iapo haw a'e wà nehe no, ne ài a'e wà nehe no. Tupàn ze'eg imume'u mehe, emume'u ze'eg azeharomoete har teko wanupe nehe. Emume'u zo amo ae ze'eg nehe. Ezeruze'eg eho iko amogwer wanehe nehe. 8 Emume'u ze'eg azeharomoete har amogwer wanupe nehe, neremu'em 'ym pà wanupe nehe. A'e rupi neamutar 'ymar a'e wà nehe, imaranugar putar newi a'e wà nehe, ta'e eremume'u ze'eg azeharomoete har eho iko wanupe xe. A'e rupi nuze'eg zemueteahy kwaw zanerehe wà nehe. Nuze'eg zemueteahy kwaw uzeruzar ma'e wanehe wà nehe.\\n9 Eze'eg nezewe uma'ereko e ma'e wanupe nehe, aze uma'ereko e amo pe wà nehe. — Pezapo ma'e peho peiko pezar waze'eg heruzar pà nehe, ere wanupe nehe. — Pema'ereko katu wanupe nehe, wamuryw kar pà nehe, ere wanupe nehe. Aze uzapo kar ma'e peme wà nehe, peze'eg zo nezewe, — Nazapo kwaw a'e ma'e neremiapo karer ihe nehe, peze zo wanupe nehe. 10 — Pemunar zo pezar ma'e rehe nehe, ere wanupe nehe. — Pema'ereko katu tuwe wanupe nehe, pezar ma'e rehe pezekaiw katu pà nehe. A'e rupi pezar uze'eg putar nezewe penehe a'e wà nehe, ere wanupe nehe. — Kwa, ikatuahy ihewe uma'ereko ma'e a'e wà, i'i putar peme wà nehe. — Nuiko kwaw imunar ma'e romo wà, i'i putar peme wà nehe. — Uma'ereko katu ma'e romo wanekon wà, i'i putar peme wà nehe, penehe uze'eg pà wà nehe, ere wanupe nehe. — A'e rupi pezar i'i putar uzeupe wà nehe. — Kwa, Tupàn hemiruze'eg a'e wà, ikatuahy a'e wà pa, ipuràg eteahy wanemiapo kwer a'e wà no, i'i putar wà nehe, ere wanupe nehe, uma'ereko e ma'e wanupe nehe. — A'e rupi Tupàn ze'eg azeharomoeteahy a'e pa, i'i putar a'e wà nehe no, zanepyro har rehe uze'eg pà a'e wà nehe no, ere wanupe nehe.\\n11 Tupàn a'e kury, nezewe uze'eg teko nànàn kury. — Aze pezeruzar herehe nehe, a'e mehe apumuigo kar putar tuweharupi hepyr ihe nehe, i'i wanupe. 12 — Hekatu haw aexak kar putar peme nehe, pemupytu'u kar pà ikatu 'ym ma'e iapo re ihe nehe. Aze peputar ikatu 'ym ma'e nehe, apupytywà putar izuwi petyryk mehe ihe nehe. A'e rupi pezeruze'eg nehe. Ikatuahy ma'e zutyka'i pezapo putar peho peiko nehe no. Pezapo heremiapo putar haw nehe, i'i iko purupe. 13 Tupàn a'e, ikàg wera'u amogwer wanuwi a'e. Amo 'ar mehe nehe, umur kar wi putar Zaneruwihawete Zezuz Zanepyro har a'e nehe, ko ywy rehe a'e nehe, ikàgaw ipuràgaw hexak kar pà teko wanupe a'e nehe. A'e 'ar mehe nehe, Zezuz wiko putar tuwihaw romo a'e nehe. Wiko putar teko ko ywy rehe har paw wanuwihaw romo nehe. 14 Zezuz a'e, uzemono zanerekuzaromo a'e, uzezuka kar pà a'e. Umàno ikatu 'ym ma'e zaneremiapo kwer hekuzaromo. A'e rupi umunyryk kar ikatu 'ym ma'e zanewi. Zanemukatu uzeupe no. A'e rupi zanepurapo wer tuwe ikatuahy ma'e rehe amogwer wanupe zane kury, Tupàn pe zane no.\\n15 Emume'u ko ze'eg eho amogwer wanupe nehe ty, Xit. Ezapo kar ikatuahy ma'e wanupe nehe no. Aze uzapo ikatu 'ym ma'e a'e wà nehe, a'e mehe eze'eg wanupe nehe, wanemiapo kwer rehe nehe. — Pezapo zo nezewe haw nehe ty wà, ere wanupe nehe. Uzeruzar ma'e nepyr har a'e wà, tuwe uzekaiw katu neze'eg rehe a'e wà nehe. Tuwe weruzar neze'eg wà nehe no.","num_words":830,"character_repetition_ratio":0.148,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.26,"stopwords_ratio":0.535,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUÀW 9\\nZezuz umukatu hehàpyhà 'ym ma'e a'e kury\\n1 Pe rupi wata mehe Zezuz wexak amo hehàpyhà 'ym ma'e a'e kury. Uzexak kar hehàpyhà 'ym ma'e romo. 2 Hemimu'e upuranu Zezuz rehe a'e wà kury. — Purumu'e ma'e, i'i izupe wà. — Mo uzapo ikatu 'ym ma'e a'e, ko awa imuigo kar pà hehàpyhà 'ym ma'e romo a'e. Aze ru'u a'e ae, aze ru'u tu, aze ru'u ihy, i'i izupe wà, hehe upuranu pà wà. 3 Uze'eg wanupe.\\n— Ni a'e, ni tu ni ihy nuzapo kwaw ikatu 'ym ma'e hehàpyhà 'ym ma'e romo imuigo kar pà a'e wà. Nahehàpyhà kwaw a'e, ta'e Tupàn wexak kar putar ukàgaw purupe a'e nehe xe, imukatu pà a'e nehe xe. 4-5 Zama'ereko 'aromo zane, hemur kar har ima'ereko haw iapo pà zane. Pytunaw ihem mehe ni amo nupuner kwaw uma'ereko haw rehe a'e nehe kury. Ko ywy rehe hereko mehe tatainy ài aiko ywy rehe har wanupe ihe.\\n6 A'e ma'e imume'u re uzenymon ywy rehe kury, to'om pixika'i ma'e iapo pà kury. Omono a'e to'om wemimuàkym kwer awa heha rehe kury.\\n7 — Ezuhez nereha eho Xirue 'y pupe nehe ty, i'i izupe. (Xirue a'e, ma'e imur kar pyrer i'i zaneze'eg rupi a'e.) A'e rupi a'e awa uhez uwa oho a'e 'y pupe kury. A'e 'ar mehe ikatu kury, hehàpyhàgatu kury. Uzewyr wà tàpuzuhu pe kury. 8 Ima'eahy ma'e tetea'u wenoz temetarer teko wanupe tuweharupi a'e wà, a'e hehàpyhà 'ym ma'e huwake a'e wà. Wexak imukatu re wà kury. Upuranu uzehezehe wà kury. — Ko awa a'e, aipo nuiko kwaw xe wapyk ma'e kwer romo a'e. Aipo nuiko kwaw temetarer henoz tarer zaneruwake wapyk ma'e kwer romo a'e, i'i uzeupeupe wà.\\n9 — He'e a'e ty. Aikwez tuwe ty wà, i'i amo wà. — Nan kwaw pa. Amo ae a'e. Nuzawy kwaw a'e ty, i'i amo wà. A'e rupi a'e awa a'e ae uze'eg wanupe a'e kury. — Aiko tuwe a'e awa romo ihe, i'i wanupe.\\n10 — Màràzàwe tuwe nerehàpyhàgatu ne kury, i'i izupe wà.\\n11 — Amo awa a'e, Zezuz her ma'e a'e, omono ywy imuàkym pyrer kwez hereha rehe a'e. — Ezuhez nereha eho Xiroe 'y pupe nehe ty, i'i kwez ihewe. A'e rupi azuhez hereha kwez ihe. Izuhez re na'arewahy herehàpyhàgatu kwez kury, i'i wanupe.\\n12 — Ma'e pe hekon nemukatu arer a'e, i'i izupe wà. — Heruwà, i'i wanupe.\\nMoizez ze'eg kwaw par upuranu hehàpyhà 'ym ma'e kwer rehe a'e wà kury\\n13 Na'e weraha hehàpyhà 'ym ma'e kwer wà kury, ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e wanupe wà kury. 14 Ta'e mytu'u haw 'ar mehe Zezuz umukatu a'e awa heha a'e xe, ywy imuàkym pyrer imono pà heha rehe a'e xe. 15 A'e ze'eg kwehe arer kwaw par upuranu a'e awa rehe a'e wà kury. — Màràzàwe tuwe nerehàpyhàgatu e kury i'i izupe wà. — Zezuz omono ywy imuàkym pyrer kwez hereha rehe a'e, a'e re azuhez hereha kwez ihe. Herehàpyhàgatu ihe kury, i'i wanupe.\\n16 Amo ze'eg kwehe arer kwaw par uze'eg amogwer wanupe wà. — Imukatu arer nuiko kwaw Tupàn hemiruze'eg romo a'e, nuzapo kwaw ma'e Tupàn ikàgaw rupi a'e, ta'e nuweruzar kwaw ze'eg kwehe arer a'e xe. Ta'e uma'ereko mytu'u haw 'ar mehe a'e xe, i'i wanupe wà. Amogwer uze'eg wanupe a'e wà kury. — Ikatu 'ym ma'e iapo har nuzapo kwaw agwer ma'e a'e wà. Nupuner kwaw hehàpyhà 'ym ma'e wamukatu haw rehe a'e wà, i'i wanupe wà. 17 A'e rupi ze'eg kwehe arer kwaw par upuranu wi hehe wà kury. — Umukatu hereha, ere kwez urewe. Ma'e ere nemukatu arer pe kury, i'i izupe wà. — Tupàn ze'eg imume'u har romo hekon a'e, i'i wanupe.\\n18 Zutew wanuwihaw a'e pe wiko ma'e a'e wà, nuzeruzar kwaw imukatu awer rehe a'e wà, (ta'e nukwaw kwaw a'e awa hehàpyhà 'ym mehe we a'e wà xe). A'e rupi wenoz tu uzeupe wà, wenoz ihy wà no. 19 Upuranu wanehe wà. — Aipo kwez awa nera'yr romo hekon a'e, aipo nememyr romo hekon a'e, i'i wanupe wà. (-He'e, i'i tu wanupe. Uzexak kar hehàpyhà 'ym ma'e romo, i'i wanupe.) — Uzexak kar hehàpyhà 'ym ma'e romo, peze kwez urewe. Aze nezewe uzexak kar a'e, màràzàwe tuwe hehàpyhàgatu kury, i'i wanupe wà.\\n20 Tu a'e, ihy a'e no, uze'eg wanupe a'e wà kury. — Azeharomoete hera'yr romo hekon a'e, i'i tu wanupe. — Azeharomoete hememyr romo hekon a'e, i'i ihy wanupe. Azeharomoete hehàpyhà 'ym ma'e romo uzexak kar a'e, i'i wanupe wà. 21 — Màràzàwe tuwe hehàpyhàgatu kury. Heruwà. Nurukwaw kwaw ure. Nurukwaw kwaw heha imukatu arer ure. Pepuranu hehe nehe, ta'e tua'u a'e kury xe, ta'e awa romo hekon a'e kury xe. A'e rupi a'e ae umume'u putar umukatu arer peme a'e nehe kury, i'i tuwihaw wanupe wà.\\n22 Tu a'e, ihy a'e no, nezewe i'i wanupe a'e wà, ta'e ukyze Zutew wanuwihaw wanuwi a'e wà xe. Ta'e tuwihaw nezewe uze'eg teko wanupe a'e wà xe. — Zezuz Tuwihawete Purupyro Ma'e romo hekon a'e, aze amo i'i a'e nehe, oromono kar putar a'e teko Tupàn pe zemono'ogaw wi ure nehe, i'i teko wanupe a'e wà. 23 A'e rupi — Tua'u a'e kury, pepuranu hehe nehe kury, i'i tuwihaw wanupe wà.\\n24 Wenoz wi a'e awa hehàpyhà 'ym ma'e romo uzexak kar ma'e kwer a'e wà kury. Ur wi wanuwa rupi. — Aipo nemukatu arer a'e, ikatu 'ym ma'e iapo har romo hekon a'e, i'i mua'u izupe wà. — Emume'u ze'eg azeharomoete har urewe Tupàn huwa rupi nehe kury ty, i'i izupe wà. — Mo umukatu nereha, i'i izupe wà.\\n25 — Aze ru'u ikatu 'ym ma'e iapo har romo hekon a'e. Aze ru'u nuiko kwaw ikatu 'ym ma'e iapo har romo. Nakwaw kwaw heko haw ihe. Xo pitài ma'e zo akwaw ihe. Naherehàpyhà kwaw zepe ihe. Herehàpyhàgatu ihe kury, i'i wanupe.\\n26 — Ma'e uzapo newe a'e, i'i izupe wà. — Ma'e uzapo nereha imukatu pà a'e, i'i izupe wà.\\n27 — Amume'u kwez peme ihe kury, napezeapyaka katu kwaw heze'eg rehe. Màràzàwe tuwe pepurenu wer wiwi imume'u haw rehe. Aipo peneko wer hemimu'e romo pe no, i'i wanupe.\\n28 (Wikwahy ize'eg henu mehe wà.) Uze'eg ahyahy izupe wà kury. — Ne hemimu'e romo ereiko ne. Ure Moizez hemimu'e romo uruiko ure. 29 Tupàn uze'eg Moizez pe kwehe mehe. Urukwaw ize'eg awer. Nurukwaw kwaw a'e nemukatu arer ure. Nurukwaw kwaw ni heko awer, i'i izupe wà.\\n30 — Màràzàwe tuwe aipo pa, i'i wanupe.\\n— Napekwaw kwaw heko awer. Umukatu hereha kwez a'e. 31 Tupàn nuzeapyaka kwaw ikatu 'ym ma'e iapo har waze'eg rehe a'e. Xo umuwete katu har waze'eg zo wenu a'e. Wenu wemimutar iapo har waze'eg a'e. 32 Ywy iapo mehe arer we te ko 'ar rehe kury, teko nuenu pixik kwaw hehàpyhà 'ym ma'e romo uzexak kar ma'e kwer imukatu haw imume'u haw a'e wà. 33 Aze mo kwez awa nur iwer Tupàn wi, a'e mehe mo nupuner iwer mo agwer ma'e iapo haw rehe, i'i wanupe.\\n34 Uze'eg tuwihaw izupe wà kury. — Ikatu 'ym ma'e iapo har romo erezexak kar ne. Ikatu 'ym ma'e iapo har wapurumuzàg romo ereiko ne. Neru nanemu'e kwaw ikatu 'ym ma'e wi netyrykaw rehe a'e. A'e rupi ezeagaw zo uremu'e pà nehe, i'i izupe wà. A'e mehe omono kar a'e awa zemono'ogaw wi wà kury. — Eixe wi zo xe nehe ty, i'i ahyahy izupe wà.\\nAzur hehàpyhà 'ym ma'e wamukatu pà ihe, i'i Zezuz awa pe a'e\\n35 Wenu Zezuz a'e awa zemono'ogaw wi imono kar awer a'e kury. Wekar oho. Te wexak kury. — Aipo erezeruzar Awa ta'yr rehe ne, i'i izupe.\\n36 — Hezar, mon aipo awa ta'yr a'e, emume'u ihewe nehe, a'e rupi apuner hehe hezeruzar haw rehe ihe nehe, i'i izupe.\\n37 — Erexak kwez kury ty. A'e uze'eg iko newe kury, i'i izupe.\\n38 — Azeruzar nerehe ihe, hezar, i'i izupe. Uzeamumew upenàràg rehe wapyk pà Zezuz huwa rupi kury.\\n39 Uze'eg Zezuz izupe. — Azur ko ywy rehe ihe, ikatu 'ym ma'e imumaw pà ihe. Hehàpyhà 'ym ma'e wexak putar ma'e wà nehe. Hehàpyhàgatu ma'e wiko putar hehàpyhà 'ym ma'e romo wà nehe, i'i izupe.\\n40 Amo ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e Zezuz huwake har a'e wà, wenu a'e ma'e imume'u mehe a'e wà. A'e rupi upuranu hehe wà kury. — Aipo hehàpyhà 'ym ma'e romo urereko haw eremume'u iko ne, i'i izupe wà. 41 Uze'eg Zezuz wanupe. — Hehàpyhà 'ym ma'e ài peiko, i'i wanupe. — Nurukwaw kwaw Tupàn ze'eg ure, urepurukwaw wer ize'eg rehe ure, aze mo peze ihewe, a'e mehe mo Tupàn nuzepyk iwer mo penehe a'e. — Urukwaw katu Tupàn ze'eg ure, peze mua'u ihewe. Naperuzar kwaw ize'eg. A'e rupi napekatu kwaw Tupàn pe. A'e rupi uzepyk putar penehe nehe.","num_words":1354,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.282,"stopwords_ratio":0.445,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 XAMUEW 5\\nWereko Piri ywy rehe har Tupàn Ze'eg Hyru uiwy rehe wà\\n1 Tupàn Ze'eg Hyru ipyhyk ire weraha Piri ywy rehe har Emenez wi tawhu Anoz her ma'e pe wà kury. 2 Wazar tupàn ua'u a'e, Nagom her romo a'e. Omono Tupàn Ze'eg Hyru Nagom hàpuzuhu pupe hagaw paw huwake wà. 3 Iku'egwer pe Azenoz tawhu pe har wexak Nagom hagaw paw oho wà. Pyhaw u'ar hagaw paw ywy pe, Tupàn Ze'eg Hyru henataromo. Huwa uhyk ywy rehe. A'e rupi upyhyk teko hagaw paw imupu'àm kar pà i'àm awer pe wà. 4 Iku'egwer pe wexak wi hagaw paw ywy rehe Tupàn Ze'eg Hyru henataromo u'ar ma'e kwer wà. Uzeka hagaw paw iàkàg. Upen mokoz izywa no. Uken zekokaw rehe tuz. Xo hetekwer zo nupen kwaw. 5 A'e rupi Nagom henataromo ma'ea'yr zuka har a'e wà, amogwer Nagom imuwete har paw a'e wà no, nupyrog kwaw a'e pe wà, te ko 'ar rehe wà.\\n6 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzepyk tuwe Azenoz tawhu pe har wanehe. Umupereperew kar a'e pe har paw rupi wà. Umupereperew kar taw huwake har paw rupi wà no. 7 A'e ma'e hexak mehe uze'eg uzeupeupe wà kury. — Tupàn Izaew wazar uzepyk iko zanerehe a'e. Uzepyk iko zanezar Nagom rehe a'e no. Nazapuner kwaw ize'eg hyru xe hezar haw rehe nehe, i'i uzeupeupe wà.\\n8 A'e rupi omono kar ze'eg heraha har Piri ywy rehe har wanuwihaw paw wanupe wà. Heta 5 tuwihaw wà. Upuranu wanehe wà. — Ma'e xiapo putar Tupàn Izaew wazar ze'eg hyru pe zane nehe, i'i wanupe wà. — Peraha Kat tawhu pe nehe, i'i tuwihaw wà. A'e rupi Piri ywy rehe har weraha a'e pe wà kury. 9 Uze'eg hyru a'e pe ihem ire Tupàn uzepyk a'e tawhu pe har wanehe kury. Umukyze kar a'e pe har wà. Taw pe har paw ipereperew wà kury. Tuwihaw iperew wà. Hemetarer 'ym ma'e iperew wà no. 10 A'e rupi weraha Tupàn Ze'eg Hyru Akerom tawhu pe wà kury. A'e pe ihem mehe teko uzypyrog uhapukaz pà wà. — Werur Tupàn Izaew wazar ze'eg hyru kwez xe wà kury, ta'e ipuruzuka wer zanerehe upaw rupi a'e wà xe, i'iahy wà.\\n11 A'e rupi omono kar ze'eg heraha har Piri ywy rehe har wanuwihaw paw wanupe wà kury. — Pemuzewyr kar Izaew wazar ze'eg hyru hen awer pe nehe. Nezewe mehe nazanezuka kwaw nehe. Nuzuka kwaw zaneànàm wà nehe no. Teko tetea'u umàno a'e tawhu pe ta'e Tupàn uzepyk tuwe a'e pe har wanehe a'e xe. 12 Umàno 'ym ma'e ipereperew tetea'u wanetekwer paw a'e wà. Wanehapukaz tawer uzeupir ywak rehe.","num_words":411,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.035,"special_characters_ratio":0.252,"stopwords_ratio":0.448,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg WAPAPAR AWER 36\\nKuzà imen umàno ma'e kwer wenoz ywy tuwihaw wanupe wà\\n1 'Aw teko uze'eg oho Moizez pe Izaew wanuwihaw wanupe wà kury: Zireaz ywy rehe har uzeànàànàm ma'e wà, Makir izuapyapyr azeharomoete har wà, Manaxe izuapyapyr azeharomoete har wà, Zuze izuapyapyr azeharomoete har wà.\\n2 — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umuza'aza'ak ywy peme ipegegwer wamono pà teko wanupe ita'i imomor kar pà peme a'e. — Pemono peànàm Zeropeaz ima'e nehe, tazyr wanupe nehe, i'i zanewe no. 3 Aze wereko awa amo ae Izaew ta'yr izuapyr umen romo wà nehe, waiwy uhem putar urepo wi nehe. Imen wiko putar a'e ywy izar romo wà nehe. Nezewe mehe mewe katu ureywy pehegwer ipixipixika'i putar oho iko urewi nehe. 4 Kwarahy purumuhem kar haw ihem mehe nehe, waiwy oho putar wamen waànàm wapo pe azeharomoete nehe. Nuruiko kwaw izar romo nehe, i'i izupe wà.\\n5 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umuze'eg kar Moizez Izaew wanupe kury. — Awa Zuze izuapyapyr umume'u ze'eg azeharomoete har wà. Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg nezewe Zeropeaz tazyr wanehe. 6 Kuzà upuner awa wemimutar hereko haw rehe umen romo nehe, aze a'e awa wiko tu iànàm romo nehe. 7 Nezewe mehe Izaew waiwy noho kwaw pitài Izaew ta'yr izuapyapyr wapo wi amo pe nehe. Tuwe Izaew ta'yr wazuapyapyr upyta u iziwy rehe wà nehe. 8 Kuzà ywy Izaew ta'yr izuapyapyr waiwy pehegwer hereko har wereko putar awa u iànàm umen romo wà nehe. 9 Nezewe mehe Izaew upyhyk putar uwipy ywy pitàitàigatu wà nehe. Noho kwaw amo ae Izaew ta'yr izuapyr ipo pe nehe. Ta'yr wazuapyr upyta putar uiwy rehe pitàitàigatu wà nehe.\\n10-11 Na'e Zeropeaz tazyr Makira, Xiza, Ogira, Miwka, Noa weruzar Moizez ze'eg wà. Wereko ututyr wa'yr wà umen romo wà. 12 Wereko Manaxe Zuze ta'yr izuapyr umen romo wà. Waiwy upyta u iànàm wapo pe nehe.\\n13 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e omono ko ze'eg teko Izaew izuapyapyr wanupe Moaw ywytyr heta 'ymaw rehe Zotàw yrykawhu huwake Zeriko henataromo wanekon mehe. Umume'u Moizez pe. Moizez umume'u teko wanupe.","num_words":319,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.364,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUÀW 6\\nZezuz omono temi'u teko tetea'u wanupe a'e kury\\n1-6 Uhem etea'i Zutew wazemono'ogaw 'ar a'e kury. — Zanera'yr wazuka 'ym awer, i'i a'e mai'u haw pe wà. Umumaw Zezuz ma'e imume'u haw a'e tuwihaw wanupe a'e kury. Wahaw Karirez yryhu oho kury, 'ywaz uzewyr pà kury. (— Xiweri, i'i a'e yryhu pe wà.) Teko tetea'u oho haikweromo a'e wà, ta'e wexak ikàgaw a'e wà xe, ta'e wexak hemiapo kwer a'e wà no xe, ta'e wexak ima'eahy ma'e wamukatu awer a'e wà no xe. Na'e uzeupir Zezuz oho ywytyr rehe kury. Ure 12 hemimu'e ure no, oroho hupi ure no. Wapyk ywytyr rehe ureruwake kury. Na'e uwak kury. Wexak teko tetea'u uzepyr wanur mehe wà. A'e rupi i'i Piri pe kury. — Ma'e pe xime'eg kar putar temi'u kwez teko wanupe zane nehe, i'i izupe. Ta'e heta tetea'u teko a'e pe a'e wà xe. Zezuz uze'eg nezewe izupe a'e, ta'e ipuràgaw wer Piri rehe a'e xe. Ukwaw tuwe wemiapo ràm a'e.\\n7 I'i Piri izupe. — 200 temetarer tàtà uhyk wanupe temi'u ime'eg kar haw romo a'e, nezewe mehe umai'u putar upaw rupi a'e wà nehe, i'i izupe. 8 Na'e amo hemimu'e Anere her ma'e uze'eg izupe kury. Ximàw Pet tywyr romo hekon a'e.\\n9 — Aw kwarer a'e, heta 5 typy'ak a'e, werur mokoz pira kwez a'e no. Xo a'e zo heta xe. Naheta kwaw amo. Nuhyk kwaw kwez teko wanupe nehe, ta'e heta tetea'u a'e wà xe, i'i izupe.\\n10 Uze'eg Zezuz urewe. — Pemuapyk kar teko ywy rehe pe wà nehe, i'i urewe. Heta tetea'u ka'api'i a'e pe. A'e rupi teko wapyk hehe paw rupi wà. Heta 5.000 awa a'e pe wà. (Heta tetea'u kuzà a'e pe wà no, kwarearer wà no, kuzàtàigwer wà no.) 11 Na'e Zezuz upyhyk a'e typy'ak a'e kury. Uze'eg Tupàn pe kury.\\n— Nekatuahy Tupàn, ta'e eremur ko temi'u urewe ne xe, i'i izupe. A'e re umur a'e typy'ak urewe kury. Imono mehe umueta tetea'u kar a'e typy'ak urepo pe kury. Heta tetea'u tuwe kury. Oromono typy'ak oroho teko wanupe kury. Oromono pira wanupe no. Nezewegatete no. Tàrityka'i heta tetea'u pira urepo pe no. Oromono pira teko wanupe no. U'u wà. Te uhyk wanupe kury. 12 Hewykàtà wà kury. Na'e i'i Zezuz urewe kury. — Pemono'og temi'u kurer peho nehe, i'i urewe. — Naxityk kwaw ikurer nehe, i'i urewe.\\n13 A'e rupi oromono'og oroho. Urumynehem 12 kokuhu typy'ak ikurer pupe. Ta'e teko nu'u paw kwaw wà xe.\\n14 A'e teko wexak typy'ak imueta tetea'u haw wà. Wexak ikàgaw wà. — Kwa, i'i izupe wà. — Azeharomoete ko awa Tupàn ze'eg imume'u har ywy rehe ur ma'e kwer romo hekon a'e, i'i izupe wà.\\n15 A'e rupi uze'eg uzeupeupe wà kury.\\n— Xipyhyk kwez awa zaha nehe, xiraha tawhu pe nehe. Ximuigo kar Zaneruwihawete romo nehe, i'i uzeupeupe wà. Zezuz ukwaw waze'eg. Na'iho wer kwaw wanupi, a'e rupi oho a'e zutyka'i a'e wi wanuwi ywytyr rehe kury.\\nZezuz wata 'y 'aromo a'e kury\\n16 Karuketea'i mehe oroho 'y pe ure. 17 Nuhem kwaw Zezuz a'e pe rihi. Ipytun omogatu kury, a'e rupi nuruàro kwaw ure. Uruixe kanuhu pupe. Uru'yahaw oroho Kapanau taw kutyr. 18 Ywytu uhua'u ma'e uhem wà a'e pe urewe kury, 'y imupenopenog pà kury. 19 Uru'ypykuz oroho uruiko kanu pupe. 6 kirom imumaw ire uruexak Zezuz. Wata iko 'y 'aromo. Ur kanu kutyr. Urukyze katu izuwi, ta'e nurukwaw kwaw ure xe. — Màràzàwe tuwe nukàzym kwaw 'y pupe a'e, uru'e izupe. — Mo romo hekon a'e, aze ru'u àzàg romo hekon a'e, uru'e izupe.\\n20 Uze'eg Zezuz urewe. — Pekyze zo ihewi nehe. Ihe aiko Zezuz romo ihe, i'i urewe.\\n21 Ize'eg henu mehe urukwaw tuwe ure. A'e rupi urumuixe kar kanu pupe kury. Tàrityka'i kanu uhem ureho àwàm me kury.\\nTeko wekar Zezuz a'e wà kury\\n22 Iku'egwepe teko 'ywaz upyta ma'e kwer a'e wà, wekar Zezuz oho a'e wà. Nuexak kwaw wà. — Ma'e pe hekon a'e, i'i uzeupeupe wà.\\n— Karumehe heta pitài kanu xe a'e. Zezuz nuixe kwaw a'e kanu pupe. Xo hemimu'e zo wixe ipupe wà, i'i uzeupeupe wà. — A'e ae nuixe kwaw a'e, ta'e xixak hemimu'e waneixe mehe zane wà xe, i'i uzeupeupe wà. — Ma'e pe ihon, i'i uzeupeupe wà. 23 Uze'eg waiko a'e typy'ak i'u awer huwake wà, Zezuz Tupàn pe ize'eg awer huwake wà. Waze'eg mehe uhem amo ae teko kanu pupe har a'e pe a'e wà no. Xiwer taw wi u'yahaw wà a'e wà. Wekar Zezuz wà wà. 24 Nuexak kwaw a'e pe wà. — Nuiko kwaw xe a'e, i'i ywy rehe har wà, kanu pupe har wanupe wà. — Hemimu'e nuiko kwaw xe a'e wà no, i'i wanupe wà. A'e rupi ywy rehe har wixe kanu pupe paw rupi wà kury. Oho Kapanau taw pe wà, Zezuz hekar pà wà.\\nTemi'u zàwenugar romo aiko ihe, i'i Zezuz a'e\\n25 Uhem oho 'y izywyr wà. Wexak Zezuz a'e pe wà. Uze'eg wà izupe wà. — Purumu'e ma'e, màràn mehe erehem ezuwà xe, i'i izupe wà, hehe upuranu pà wà. — Uruata tetea'u nerekar pà ure, i'i izupe wà. 26 Uze'eg Zezuz wanupe.\\n— Azeharomoete ko heze'eg ihe. Karumehe pe'u typy'ak. Penewykàtà a'e temi'u heremiapo kwer i'u re. Azapo purumupytuhegatu kar haw ihe, ta'e Tupàn umur ukàgaw ihewe a'e xe. Pexak ikàgaw a'e ma'e iapo mehe. A'e rupi herekar pe kutàri kury. Azapo purumupytuhegatu kar haw ihe, ta'e apuputar heremiruze'eg romo ihe xe. Naheputar kwaw pe pezar romo. Penemi'u ràm iapo har romo zo heputar pe. 27 — Xo temi'u ko ywy rehe har aekar putar ihe nehe, peze zo nehe. Xo ko ywy rehe peneko mehe pe'u putar agwer temi'u nehe. Aze nape'u kwaw nehe, ipuga nehe. Aze pemàno nehe, pepytu'u putar i'u re nehe. Ihe Awa ta'yr ihe. Aze peruzar heze'eg nehe, a'e mehe heruzar haw nuzawy kwaw amo ae temi'u peme a'e nehe. Aze peiko a'e temi'u zàwenugar i'u har zàwenugar romo nehe, peiko putar tuweharupi Tupàn pyr nehe, ta'e Tupàn heru a'e xe, umur ukàgaw ihewe a'e xe. Umume'u wa'yr romo hereko haw iko purupe a'e.\\n28 Upuranu teko Zezuz rehe wà. — Aze urepurapo wer Tupàn hemiapo putar haw rehe ure nehe, ma'e uruzapo putar ure nehe, i'i izupe wà.\\n29 I'i Zezuz wanupe. — Nezewe i'i Tupàn purupe a'e. — Pezeruzar heremimono kar rehe nehe, i'i purupe a'e, i'i Zezuz wanupe. — Ihe Tupàn hemimur kar romo aiko ihe. Aze pezeruzar herehe nehe, nezewe mehe Tupàn hemiapo putar haw iapo har romo peiko putar nehe, i'i wanupe. 30-31 Na'e teko uze'eg Zezuz pe wà kury.\\n— Kwehe mehe zaneràmuz u'u temi'u ywak wi u'ar ma'e kwer tuweharupi a'e wà, temi'u heta 'ymaw rehe wiko mehe wà. Nezewe i'i ze'eg kwehe arer a'e. — Moizez umu'ar kar temi'u ywak wi a'e, teko wanupe i'u kar pà a'e, i'i ze'eg kwehe arer. Moizez upuner nezewe iapo haw rehe a'e, ta'e Tupàn umur ukàgaw izupe a'e xe. Uruzeruzar Moizez ze'eg rehe ure, ta'e wexak kar Tupàn ikàgaw purupe a'e xe. Ne kury, nerezapo kwaw agwer ma'e urewe. Ma'e erezapo putar ureruwa rupi kury, Tupàn ikàgaw hexak kar pà urewe kury, i'i teko Zezuz pe wà. — Aze Tupàn umur ukàgaw newe nehe, aze a'e mehe erezapo ma'e purumupytuhegatu kar haw urewe nehe, a'e mehe uruzeruzar putar tuwe nerehe ure nehe.\\n32 Uze'eg Zezuz wanupe.\\n— Azeharomoete ko heze'eg ihe. Kwehe mehe Moizez umu'ar kar temi'u ywak wi a'e, penàmuz wanupe i'u kar pà a'e. U'u wà. Iku'egwepe ima'uhez wi wà. Moizez numur kwaw temi'u purumuigo kar ma'eete purupe a'e. Ko 'ar rehe Tupàn a'e, a'e ae umur kar temi'u purumuigo kar ma'eete a'e, ywak wi ur ma'e kwer, purupe a'e. 33 Ta'e a'e temi'u Tupàn hemimur kwer a'e xe, awa ywak wi ur ma'e kwer romo hekon a'e xe. Umuigo kar putar tuwe teko ko ywy rehe har a'e wà nehe, Tupàn pyr tuweharupi a'e wà nehe.\\n34 A'e rupi teko i'i izupe wà kury.\\n— Tuwihaw, emur agwer temi'u urewe tuweharupi nehe, i'i izupe wà kury. 35 Uze'eg Zezuz wanupe.\\n— Ihe aiko a'e temi'u purumuigo kar ma'e romo ihe. Aze amo ur ihewe nehe, na'ima'uhez pixik kwaw nehe. Aze amo uzeruzar herehe nehe, na'iziwez pixik kwaw nehe.\\n36 Karumehe aze'eg peme ihe. — Herexak pe kwez, napezeruzar kwaw herehe, a'e peme. 37 Amo uzeruzar putar herehe wà nehe. Tupàn umur putar a'e herehe uzeruzar ma'e ihewe a'e wà nehe, heremiruze'eg romo wamuigo kar pà a'e wà nehe. — Napeiko kwaw heremiruze'eg romo pe, na'e pixik kwaw herehe uzeruzar ma'e wanupe nehe. 38 Azur ywak wi ihe, ywy rehe ihe. Nazur kwaw xe heremiapo putar haw iapo pà ihe. Azur xe hemur kar har hemiapo putar haw iapo pà ihe. 39 Azekaiw katu teko heremiruze'eg wanehe ihe. A'e rupi nupytu'u kwaw herehe uzeruzar ire wà nehe. Ta'e nezewe hemur kar har uputar a'e xe. Pitàitàigatu heremiruze'eg umàno putar a'e wà nehe. Nupyta kwaw tywypaw pe wà nehe. Iahykaw rehe amugweraw wi kar putar paw rupi ihe wà nehe. 40 Tupàn ta'yr romo aiko ihe. Aze amo herexak a'e nehe, aze uzeruzar herehe a'e nehe, wiko putar tuweharupi Tupàn pyr a'e nehe, ta'e nezewe haw Tupàn uputar a'e xe. Amugweraw wi kar putar a'e uzeruzar ma'e ihe wà nehe, iahykaw rehe ihe wà nehe, wamuigo wi kar pà ihe wà nehe.\\n41 (Zutew wanuwihaw wenu a'e ma'e imume'u mehe paw rupi a'e wà.) Na'ikatu kwaw ize'eg wanupe, ta'e — Temi'u ywak wi ur ma'e kwer romo aiko ihe, i'i wanupe a'e xe. (— Uze'eg zemueteahy iko Tupàn rehe a'e, hemu'em a'e, ta'e uzeapo Tupàn romo zanewe a'e xe, i'i uzeupeupe wà, Zezuz rehe wà.) 42 — Zezuz her romo a'e. Zuze ta'yr romo hekon a'e. Xikwaw tu zane, xikwaw ihy zane no. Màràzàwe tuwe ywak rehe har romo weko haw umume'u iko a'e, i'i uzeupeupe wà, uze'eg ahyahy pà wà. 43 Uze'eg Zezuz wanupe.\\n— Peze'eg zemueteahy zo herehe ty wà. 44 Aze heru numur kwaw a'e teko ihewe a'e wà nehe, aze numuzeruzar kar kwaw herehe a'e wà nehe, a'e teko nupuner kwaw heremiruze'eg romo weko haw rehe a'e wà nehe. Amugweraw wi kar putar a'e herehe uzeruzar ma'e paw rupi katete ihe wà nehe, iahykaw rehe ihe wà nehe. 45 Nezewe uze'eg Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer a'e wà. — Tupàn umu'e putar teko paw rupi a'e wà nehe, i'i ze'eg kwehe arer. Aze teko wenu Tupàn ze'eg a'e wà nehe, Tupàn umu'e putar a'e teko a'e wà nehe. A'e teko uzeruzar putar herehe wà nehe, wiko putar heremiruze'eg romo wà nehe. 46 Xo pitài awa zo wexak heru a'e. Amogwer nuexak pixik kwaw wà. Ihe Tupàn hemimur karer ihe, xo ihe zo aexak Tupàn kwehe mehe ihe.\\n47 Azeharomoete ko heze'eg ihe. Aze teko uzeruzar herehe wà nehe, wiko putar tuweharupi (Tupàn pyr) wà nehe, (umàno re ukweraw wi re wà nehe). 48 Temi'u purumuigo kar ma'e romo aiko ihe. 49 Kwehe mehe penàmuz u'u temi'u ywak wi u'ar ma'e kwer oho waiko a'e wà, temi'u heta 'ymaw pe wiko mehe a'e wà. Umàno tua'uhez mehe wà. (Akwez temi'u numuigo kar kwaw teko Tupàn pyr tuweharupi a'e wà. Ukàzym amo ae ma'e i'u har ài a'e wà.) 50 Temi'u ywak wi ur ma'e kwer i'u àràm a'e wà, wiko putar tuweharupi (Tupàn pyr) a'e wà nehe, (tatahu pe oho pixik 'ym pà wà nehe). 51 Ihe a'e temi'u ywak wi ur ma'e kwer purumuigo kar ma'e romo aiko ihe. Aze teko u'u ko temi'u ywak wi ur ma'e kwer a'e wà nehe, wiko putar (Tupàn pyr) tuweharupi a'e wà nehe. Amono putar hero'o kwer wanemi'u ràm romo nehe.\\n52 Zutew wanuwihaw wikwahy a'e ze'eg henu mehe a'e wà. A'e rupi upuranu uzehezehe wà. — Màràzàwe tuwen aipo pa, i'i uzeupeupe wà. — Aipo umur putar o'o kwer zanewe a'e nehe, i'u kar pà zanewe a'e nehe, i'i uzeupeupe wà. 53 Uze'eg Zezuz wanupe. — Azeharomoete ko heze'eg ihe. Awa ta'yr romo aiko ihe. Aze nape'u kwaw hero'o kwer nehe, napeiko kwaw (Tupàn pyr) tuweharupi nehe. Aze nape'u kwaw heruwy kwer nehe, napezepyro kwaw tatahu wi nehe. 54 Aze teko u'u hero'o kwer wà nehe, aze u'u heruwy kwer wà nehe, wiko putar tuweharupi wà nehe. Amugweraw wi kar putar a'e herehe uzeruzar ma'e ihe wà nehe, (wamàno re ihe wà nehe), iahykaw 'ar rehe ihe wà nehe. 55 Hero'o kwer a'e, uzawy temi'uete a'e. Ikatu wera'u izuwi. Heruwy kwer a'e no, uzawy temi'u ko ywy rehe har a'e no. Aze teko u'u hero'o kwer wà nehe, aze u'u heruwy kwer wà nehe, wiko putar tuwe tuweharupi wà nehe. 56 Aze teko u'u hero'o kwer wà nehe, aze u'u heruwy kwer wà nehe no, wiko putar heinuromo a'e wà nehe. Aiko putar wainuromo ihe nehe no. (Wereko putar hekàgaw a'e wà nehe, ta'e herekwe upyta putar wapy'a pupe nehe xe.)\\n57 Heru a'e, wikuwe ma'e romo hekon a'e. Hemur kar xe a'e. Aikuwe ihe no, ta'e hemuiguwe kar a'e no xe. A'e rupi aze teko u'u hero'o kwer wà nehe, wiko putar tuweharupi wà nehe, ta'e azapo putar ikatuahy ma'e ihe nehe xe. 58 Aiko temi'u ywak wi ur ma'e kwer romo ihe. Kwehe mehe penàmuz u'u amo ae temi'u ywak wi u'ar ma'e kwer a'e wà. Umàno tua'uhez mehe wà. Naiko kwaw a'e temi'u ài ihe. Aze teko uzeruzar herehe wà nehe, wiko putar tuweharupi (Tupàn pyr tatahu pe oho 'ym pà wà nehe, umàno re ukweraw wi re wà nehe).\\n59 Ko ma'e paw Zezuz umume'u Zutew wanupe a'e, wazemono'ogaw pe a'e, Kapanau taw pe wiko mehe a'e.\\n— Xo ne zo eremume'u ze'eg purumuigo kar haw ne, i'i Pet Zezuz pe a'e\\n60 Hemimu'e tetea'u wenu a'e ma'e imume'u mehe a'e wà. A'e rupi i'i nezewe uzeupeupe wà. — Zawaiw katu ima'emume'u haw a'e. Mo umuawyze putar ipurumu'e haw nezewe mehe a'e wà nehe, i'i izupe wà.\\n61 Zezuz ukwaw tuwe waze'eg zemueteahy haw a'e. Ni amo numume'u kwaw izupe wà. Uze'eg wanupe.\\n— Napezeruzar kwaw herehe pe kury, ta'e hema'emume'u haw na'ikatu kwaw peme a'e xe, ta'e zawaiw katu peme xe. Aipo pepytu'u wer heremiruze'eg romo peneko re pe. 62 Aze mo pexak awa ta'yr izeupir mehe weko awer izypy mehe arer pe, ma'e mo uzeapo a'e, i'i wanupe. 63 Teko a'e zutyka'i nupuner kwaw oho haw rehe (Tupàn pyr) a'e wà. Tupàn rekwe umuigo kar teko (Tupàn pyr a'e wà). Aze pezeruzar heze'eg rehe nehe, Tupàn rekwe wixe putar pepy'a pe a'e nehe, pemuigo kar pà (Tupàn pyr a'e nehe, tatahu wi pepyro pà a'e nehe no). 64 Màràmàràn xe pepyr har nuzeruzar kwaw herehe a'e wà. Izypy mehe arer we Zezuz ukwaw uzehe uzeruzar 'ym ma'e ràm a'e wà. Ukwaw wàmàtyry'ymar a'e no. (— Kwez awa hemono putar tuwihaw wanupe a'e nehe. A'e tuwihaw hezuka kar putar a'e wà nehe, i'i uzeupe izypy mehe.) 65 A'e rupi i'i wanupe kury. — Aze heru numur kwaw teko ihewe a'e wà nehe, a'e teko nuzeruzar kwaw herehe a'e wà nehe, i'i wanupe.\\n66 Ize'eg na'ikatu kwaw hemimu'e tetea'u wanupe a'e. A'e rupi a'e hemimu'e upuir izuwi wà kury. Upytu'u hupi wata re wà kury. 67 Na'e Zezuz uze'eg urewe a'e kury. (Ure a'e 12 hemimu'e romo uruiko ure.) — Aipo pepuir putar hewi pe nehe no. Aipo pepytu'u putar herehe pezeruzar ire nehe no, i'i urewe.\\n68 Uze'eg Ximàw Pet izupe. — Tuwihaw, i'i izupe. — Aze oroho newi nehe, mo hemiruze'eg romo uruiko putar nehe, i'i izupe. — Naheta kwaw amo. Xo ne zo eremume'u ze'eg purumuigo kar haw purupe ne. Xo nerehe uzeruzar ma'e wiko putar (Tupàn pyr) tuweharupi a'e wà nehe. Xo a'e zo noho kwaw tatahu pe wà nehe. 69 Uruzeruzar tuwe nerehe ure. Xo ne zo Tupàn hemimur kar romo ereiko ne. Xo ne zo nerezapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e ne, i'i Ximàw Pet izupe.\\n70 I'i Zezuz urewe. — Izypy mehe apuexaexak ihe, penenonenoz pà 12 heremimu'eete romo ihe. Xo pitài pepyr har zo nuiko kwaw heremiruze'egete romo a'e. Zurupari hemiruze'eg romo hekon a'e, i'i urewe.\\n71 Numume'u kwaw wàmàtyry'ymar her urewe. Zut rehe ize'eg a'e. Ximàw Kario pe har ta'yr rehe ize'eg. — Amo 'ar mehe Zut hemono putar tuwihaw wanupe nehe. Tuwihaw hezuka kar putar a'e wà nehe, i'i Zezuz uzeupe a'e, urewe uze'eg 'ym pà a'e.","num_words":2556,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.273,"stopwords_ratio":0.46,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 11\\nZezuz zanemu'e u pe zaneze'egaw rehe a'e kury\\n1 Amo 'ar mehe Zezuz uze'eg in Tupàn pe amo taw huwake a'e. Ize'eg pawire amo hemimu'e uze'eg izupe. — Urezar, uremu'e pe Tupàn pe ze'egaw rehe nehe, Zuàw ài nehe, ta'e a'e umu'e wemimu'e nezewe a'e xe, i'i izupe.\\n2 Na'e uze'eg Zezuz wemimu'e wanupe.\\n— Nezewe peze'eg Tupàn pe nehe.\\n— Ureru. Tuwe teko paw umuawate katu\\nnerer a'e wà nehe.\\nTuwe teko paw neremiruze'eg romo wanekon wà nehe, ta'e wanuwihawete romo ereiko ne xe.\\n3 Tuweharupi emur ureremi'u ràm urewe nehe.\\n4 Emunàn ureremiapo kwer ikatu 'ym ma'e urewi nehe, izuwi nereharaz pà nehe.\\nTa'e urereharaz amogwer wanemiapo kwer wi ure xe, ikatu 'ym ma'e urewe iapo mehe ure xe.\\nAze urepurapo wer ikatu 'ym ma'e rehe nehe, ezapo kar zo a'e ma'e urewe nehe,\\npeze Tupàn pe nehe.\\n5 Na'e uze'eg wi Zezuz wemimu'e wanupe. 6 — Aze peho pemyrypar hàpuz me pyhaw nehe, pyaze mehe nehe, aze penoz ma'e izupe nehe, peze'eg putar nezewe nehe. — Emur na'iruz typy'ak urewe nehe ty, ta'e uhem amo uremyrypar wà kwez a'e kury xe. Ima'uhez a'e xe. Wata iko a'e. Uker ureràpuz me. Naheta kwaw temi'u izupe ureràpuz me, peze putar ru'u izupe nehe.\\n7 Na'e pemyrypar uze'eg putar ru'u nezewe peme nehe. — Kwa, nan kwaw ty, aker tupà ty, hepurumuzàmuzàg uker upà a'e wà no. Awàpytym ukenaw no. Napuner kwaw heme'e haw rehe ihe, temi'u newe imono pà ihe, i'i putar ru'u peme nehe.\\n8 A'e mehe nezewe pezapo nehe. Penoz wiwi nehe. Pemyrypar romo hekon a'e. Aze ru'u nume'e kwaw temi'u imur pà peme. Aze penoz wiwi nehe, a'e mehe umur putar peme nehe, ta'e penoz wiwi pe nehe xe, ta'e napemaranugar kwaw izuwi pe no xe. 9 A'e rupi a'e peme kury. Aze penoz ma'e Tupàn pe nehe, umur putar peme nehe. Aze pekar ma'e nehe, pexak putar nehe. Aze penoz peneixe àwàm nehe, uken uzewàpytymawok putar peme nehe. 10 Ta'e aze awa wenoz ma'e nehe, Tupàn umur putar izupe nehe. Aze awa wekar ma'e nehe, wexak putar nehe. Aze awa wenoz wixe àwàm nehe, uken uzewàpytymawok putar izupe nehe. 11 Apuranu putar awa wanehe kury. Aze nera'yr wenoz ipira newe nehe, aipo eremono putar moz izupe nehe. 12 Aze wenoz zapukaz hupi'a newe nehe, aipo eremono putar zawazyr izupe nehe. 13 Napeiko kwaw ikatu ma'e romo Tupàn ài. Pekwaw ikatuahy ma'e imono haw pena'yr wanupe. Nezewegatete zaneru ywate har umur putar Wekwe Puràg teko wanupe a'e nehe no, aze teko wenoz izupe a'e wà nehe.\\n— Pezepu hemiruze'eg romo hekon Zezuz a'e, i'i amo wà\\n14 Amo 'ar mehe amo tekwe ikatu 'ym ma'e hereko har ur Zezuz pyr kury, uzemukatu kar pà izupe kury. Nupuner kwaw uze'egaw rehe a'e, ta'e hekwe ikatu 'ym ma'e numuze'eg kar kwaw a'e xe. Umuhem kar Zezuz izuwi, imukatu pà. Uzypyrog awa uze'eg pà kury. Teko ipytuhegatu hexak mehe wà. 15 I'i amo wà. — Pezepu a'e, tekwe ikatu 'ym ma'e wanuwihaw a'e, a'e ae omono ukàgaw Zezuz pe a'e. A'e rupi upuner tekwe ikatu 'ym ma'e puruwi wamuhem kar haw rehe a'e, i'i mua'u uzeupeupe wà. (Pezepu her a'e, meru wanuwihaw i'i zaneze'eg rupi a'e. — Zurupari, za'e izupe.) 16 Amo a'e pe har ipurawy kar wer Zezuz pe ize'eg rehe a'e wà. — Ezapo amo ma'e hexak pyr 'ym nehe, purumupytuhegatu kar pà nehe, a'e mehe erexak kar putar Tupàn nerehe heko haw urewe nehe, i'i mua'u izupe wà. 17 Ukwaw Zezuz wama'enukwaw paw a'e. Uze'eg wanupe. — Teko amo ywy rehe har a'e wà, aze uzemuza'aza'ak a'e wà nehe, aze amo uzemono'og xe a'e wà nehe, aze amogwer uzemono'og pe pe a'e wà nehe, wànàm wàmàtyry'ym pà a'e wà nehe, a'e mehe uzemumaw putar paw rupi a'e wà nehe, uzezukazuka pà a'e wà nehe. Aze teko uzàmàtyry'ym wànàm wà nehe, uhàuhàz putar wà nehe. 18 A'e rupi aze Zurupari hemiruze'eg uzeàmàtyry'ym wà nehe, a'e mehe uzemumaw putar wà nehe. — Eremuhem kar tekwe ikatu 'ym ma'e puruwi ne, ta'e Pezepu umur ukàgaw newe a'e xe, peze peiko ihewe. Penemu'em nezewe, ta'e Zurupari numuhem kar pixik kwaw wemiruze'eg puruwi a'e wà xe, (ta'e a'e ae omono kar purehe a'e wà xe). 19 Penemimu'e a'e wà no, umuhem kar tekwe ikatu 'ym ma'e puruwi a'e wà no. Mo ikàgaw rupi umuhem kar tekwe ikatu 'ym ma'e puruwi a'e wà. Penemimu'e a'e ae ukwaw kar penemu'emaw teko wanupe nezewe a'e wà. 20 Nan kwaw nezewe. Tupàn umur ukàgaw ihewe, a'e rupi amuhem kar tekwe ikatu 'ym ma'e puruwi ihe. A'e rupi pekwaw Tupàn ikàgaw pepyr ihemaw pe kury. Pekwaw ipureruze'egaw ihemaw no.\\n21 Awa ikàg ma'e a'e, ume'egatu iko wàpuz rehe, uzekaiw katu uma'e rehe. A'e mehe amo na'imunar kwaw ima'e rehe izuwi a'e wà nehe. 22 Aze ur awa ikàg wera'u ma'e a'e nehe, aze uzàmàtyry'ym tàpuz izar heityk pà nehe, a'e awa ikàg wera'u ma'e weraha putar ima'e izuwi a'e nehe.\\n23 Aze teko nuiko kwaw heremiruze'eg romo a'e wà nehe, wiko heàmàtyry'ymar romo a'e wà nehe. Aze nahepytywà kwaw poromono'og mehe a'e wà nehe, a'e mehe upurumuhàmuhàz ma'e romo wanekon a'e wà nehe. — Tekwe iaiw ma'e upuner nerehe uzewyr haw rehe a'e nehe, i'i Zezuz a'e kury.\\nTekwe ikatu 'ym ma'e weko awer pe izewyr haw\\n24 Uze'eg wi wanupe. — Aze tekwe ikatu 'ym ma'e uhem amo awa wi nehe, wata oho ywy rehe 'y heta 'ymaw rehe nehe, weko àwàm ipyahu ma'e hekar pà nehe. Aze nuexak kwaw nehe, uze'eg putar uzeupe nehe, — Hà, azewyr putar hereko awer pe ihe nehe kury, a'e heremizarer pe ihe nehe kury, i'i putar uzeupe nehe. 25 Na'e uzewyr putar oho weko awer pe nehe. — Hà, amo upeir katu xe ihewe a'e, i'i putar uzeupe nehe. 26 Na'e uhem wi putar oho amo 7 tekwe ikatu 'ym ma'e iaiw wera'u ma'e wanekar pà nehe. Weruzewyr waneruwà weko haw pe wà kury, uzepyr wamuigo kar pà wà kury. A'e rupi a'e awa a'e nehe, a'e tekwe ikatu 'ym ma'e wanereko har a'e nehe, ima'eahy wera'u putar a'e nehe kury, he'o wera'u putar a'e nehe no.\\n— Hurywete Tupàn ze'eg henu har a'e wà, i'i Zezuz a'e kury\\n27 Ize'eg pawire amo kuzà a'e pe har uze'eg izupe kury. — Hurywete kuzà nemuzexak kar arer 'y, nemukamu kar arer 'y, i'i izupe.\\n28 — Hurywete wera'u Tupàn ze'eg henu har a'e wà, heruzar har a'e wà, i'i Zezuz izupe, kuzà pe. — Ezapo ma'e Tupàn ikàgaw hexak kar pà urewe, i'i teko Zezuz pe wà.\\n— Ezapo ma'e Tupàn ikàgaw hexak kar pà urewe, i'i teko Zezuz pe wà\\n29 Teko uzemono'og Zezuz izywyr wà. A'e rupi uze'eg wanupe. — Azeharomoete teko ko 'ar rehe har a'e wà, ikatu 'ym ma'e iapo har romo wanekon a'e wà. Uzapo kar hexak pyr 'ym waiko ihewe wà, ta'e ipurexak wer Tupàn ikàgaw rehe wà xe. Nuexak kwaw wà nehe. Zon pe uzeapo ma'e kwer zutyka'i wexak putar wà nehe. Zon a'e, na'iruz 'ar umumaw ipirahu rie pe upyta pà a'e. 30 Uhem ipirahu rie wi na'iruz 'ar paw ire. Wexak kar Tupàn ikàgaw oho Nin taw pe har wanupe. A'e rupi uzeruzar hehe wà. Nezewegatete ihe Awa ta'yr ihe nehe no, aexak kar putar Tupàn ikàgaw teko ko 'ar rehe har wanupe ihe nehe no. Ta'e akweraw wi putar hemàno re ihe nehe no xe, na'iruz 'ar paw ire ihe nehe no xe. 31 Amo 'ar mehe nehe, Tupàn umume'u putar teko wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e purupe a'e nehe. A'e 'ar mehe nehe, amo tuwihaw kuzà a'e nehe, amo ywy rehe har wanuwihaw a'e nehe, upu'àm putar a'e nehe, umume'u putar ko 'ar rehe har wanemiapo kwer ikatu 'ym ma'e a'e nehe. Ta'e kwehe mehe a'e kuzà a'e xe, muitea'u wata oho Xàrumàw ze'eg henu pà a'e. Ihe aiko xe ihe. Hekàg wera'u Xàrumàw wi ihe. 32 A'e 'ar mehe nehe, Nin taw pe har umàno ma'e kwer ukweraw putar a'e wà nehe, umume'u putar penemiapo kwer a'e wà nehe, ta'e upytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re a'e wà xe, Zon ze'eg henu mehe a'e wà xe. Ihe aiko xe ihe. Hekàg wera'u Zon wi ihe.\\nNaximono kwaw tatainy kawaw iwy pe zane\\n33 Uze'eg wi wanupe. — Aze amo umunyk tatainy nehe, numim kwaw nehe, nomono kwaw kawaw iwy pe nehe. Omono ywate nehe, a'e rupi teko wexak putar tàpuz me wixe ma'e a'e wà nehe. 34 Peneha nuzawy kwaw tatainy penetekwer pe. Aze heta tatainy, pexak katu ma'e. Aze ikatu peneha, pexak katu ma'e. Nezewegatete aze pepurapo wer tuwe Tupàn hemiapo putar haw rehe nehe, pezapo putar nehe. — Hepurapo wer hehe ihe, aze peze mua'u nehe, aze napepurapo wer kwaw hehe nehe, napezapo kwaw nehe. Hehàpyhà 'ym ma'e ài peiko putar nehe. 35 A'e rupi peme'egatu peneko haw rehe nehe. Nezewe mehe tatainy penehe har nuwew kwaw a'e nehe. 36 Aze peiko hehàpyhàgatu ma'e ài nehe, aze pepurapo wer tuwe ikatuahy ma'e rehe nehe, pezapo putar nehe.\\nUze'eg Zezuz parizew wanupe a'e kury\\n37 Upytu'u Zezuz uze'eg ire kury. Na'e amo ze'eg kwehe arer kwaw par parizew her ma'e ur Zezuz pe uze'eg pà wàpuz me imai'u haw rehe a'e kury. 38 Zezuz nuzepuez kwaw umai'u zanune. A'e parizew wexak izepuez 'ymaw. Ipytuhegatu hexak mehe. 39 Na'e Zezuz uze'eg izupe kury, (hapi har wanupe no). — Pe ze'eg kwehe arer kwaw par pe, pepyez katu pekawaw. Xo pepy'a zo na'ikatu kwaw pe. Ta'e ikatu 'ym ma'e rehe pema'enukwaw pe xe, puràmàtyry'ymaw rehe pema'enukwaw pe no xe. 40 He'o ma'e ài wà. Tupàn a'e, penekwe iapo arer romo penetekwer iapo arer romo hekon a'e. Penie iapo har pepirer iapo har romo hekon a'e no. 41 Aze pemono pekawaw por ma'e hereko 'ymar wanupe nehe, a'e mehe pepy'a ikatu putar Tupàn huwa rupi nehe, pekawaw ài nehe.\\n42 Pe ze'eg kwehe arer kwaw par pe. Pezemumikahy nehe, ta'e Tupàn uzepyk putar penehe a'e nehe xe. Pemono pema'e kurer Tupàn pe, te temi'u inuromo har no. Napezapo kwaw ikatu ma'e teko wanupe. Napezamutar katu kwaw Tupàn. Ikatu penemi'u kurer imono haw Tupàn pe. Aze pezapo ikatu ma'e purupe nehe, aze pezamutar tuwe Tupàn nehe, pekatu wera'u putar izupe nezewe mehe nehe.\\n43 Pe ze'eg kwehe arer kwaw par pe, pezemumikahy nehe, ta'e Tupàn uzepyk putar penehe a'e nehe xe. Zemono'ogaw pe har pemuapyk kar tenaw ikatu wera'u ma'e rehe a'e wà. Ikatuahy nezewe mehe peme. Teko pemuawate katu ma'e me'egaw pe a'e wà no. Penurywete tuwe nezewe mehe no.\\n44 Tupàn uzepyk putar penehe nehe. Purutym awer hexak pyr 'ym ikwaw pyr 'ym ài peiko. Teko upyrog watym awer 'aromo ikwaw 'ym mà wà. Nezewegatete teko nukwaw kwaw ikatu 'ym ma'e rehe pema'enukwaw paw a'e wà no.\\n45 Amo ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e uze'eg Zezuz pe a'e kury. — Purumu'e ma'e, i'i izupe. — Nezewe neze'eg mehe ereze'eg zemueteahy iko urerehe ne, i'i izupe.\\n46 Uze'eg Zezuz izupe. — Pe ze'eg kwehe arer rehe purumu'e ma'e pe, pezemumikahy nehe, ta'e Tupàn uzepyk putar penehe a'e nehe no xe, ta'e ma'e ipuhuz katu ma'e purupe heraha kar har ài peiko xe. Zawaiw katu ma'e pezapo kar teko wanupe. Nupuner kwaw iapo haw rehe wà. Napepytywà kwaw iapo mehe pe wà. 47 Pezemumikahy nehe. Tupàn uzepyk putar penehe nehe. Penàmuzgwer uzuka Tupàn ze'eg imume'u har a'e wà. Pe pezapo tàpuz ipuràg eteahy ma'e watym awer 'aromo. 48 A'e rupi ikatu wazuka awer peme, ta'e uzuka Tupàn ze'eg imume'u har a'e wà xe, ta'e pezapo tàpuz ipuràg eteahy ma'e watym awer 'aromo pe no xe. 49 A'e rupi kwehe mehe Tupàn uze'eg nezewe uzeupe a'e. — Amono kar putar heze'eg imume'u har a'e teko wanupe ihe wà nehe, amono kar putar heze'eg heraha har ihe wà nehe no, i'i uzeupe. — Teko uzuka putar amo a'e wà nehe, upuraraw kar putar ma'erahy amo ae wanupe a'e wà nehe no. 50 A'e rupi azepyk putar teko a'e 'ar rehe har wanehe ihe nehe, ta'e uzuka heze'eg imume'u har a'e wà xe, izypy mehe, ywy iapo mehe te ko 'ar rehe a'e wà xe, i'i uzeupe.\\n51 Penàmuzgwer a'e wà, uzuka Apew izypy mehe a'e wà. Uzuka amo Tupàn ze'eg imume'u har tetea'u a'e wà no. Iahykaw rehe uzuka Zakari tàpuzuhu pupe a'e wà no, ma'ea'yr zuka haw huwake Tupàn rekwe huwake a'e wà no. Azeharomoete Tupàn uzepyk putar teko ko 'ar rehe har wanehe a'e nehe, ta'e wanàmuzgwer uzuka a'e Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer paw rupi a'e wà xe, (ta'e wiko wàmuz wazàwe a'e wà xe).\\n52 Pe ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e pe. Pezemumikahy nehe, ta'e Tupàn uzepyk putar penehe a'e nehe no xe. Penemimu'e nukwaw kwaw Tupàn ze'eg a'e wà. Napemu'e kwaw zepe hehe pe wà. Tupàn ze'eg kwaw paw a'e, nuzawy kwaw tàpuz a'e. Pewàpytym ukenaw. Teko nupuner kwaw wixe haw rehe ipupe wà. Napeneixe wer kwaw a'e tàpuz me. Aze amo heixe wer ipupe wà, napemuixe kar kwaw ipupe pe wà.\\n53 Uhem Zezuz oho a'e wi a'e kury. Na'e a'e ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e a'e wà, parizew a'e wà no, wata oho hupi a'e wà no, hehe uze'eg zemueteahy pà a'e wà, hehe upuranuranu pà a'e wà. 54 Upuranu hehe wà, zawaiw katu ma'e imume'u kar pà izupe wà. — Aze ru'u uzawy putar uze'eg a'e nehe. Aze uze'eg zemueteahy Tupàn rehe a'e nehe, a'e mehe xiuka kar putar tuwihaw wanupe zane nehe, i'i uzeupeupe wà, izupe uze'eg 'ym pà wà.","num_words":2130,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.015,"special_characters_ratio":0.263,"stopwords_ratio":0.458,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 TUWIHAWETE WÀ 2\\nTupàn weraha Eri ywak rehe a'e\\n1 — Arur putar Eri xe hereko haw pe ywytu uwauwakahy ma'e pupe ihe nehe, i'i Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzeupe amo 'ar mehe. Na'e uhem etea'i izeupir haw 'ar kury. Uhem Eri Ziwkaw tawhu wi Erizew rupi. 2 Pe rupi wata mehe Eri uze'eg Erizew pe. — Epyta xe nehe, ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemono kar iko Metew tawhu pe a'e xe, i'i izupe. Uze'eg Erizew izupe. — Amume'u putar ko ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo kury, nerenataromo no. — Nurezar kwaw ihe nehe, i'i izupe. A'e rupi oho hupi Metew pe. 3 Amo Tupàn ze'eg imume'u har a'e pe wiko ma'e uze'eg oho Erizew pe wà kury. Upuranu hehe wà. — Kutàri Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e weraha putar nemu'e har muitea'u newi a'e nehe. Aipo erekwaw heraha àwàm ne, i'i izupe wà. — Akwaw ihe. Zaze'eg zo hehe nehe, i'i Erizew wanupe.\\n4 Na'e uze'eg Eri Erizew pe. — Epyta xe kury, ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemono kar iko Zeriko tawhu pe a'e xe, i'i izupe. — Amume'u putar ko ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo kury, nerenataromo no. — Nurezar kwaw ihe nehe, i'i izupe. A'e rupi oho hupi Zeriko pe.\\n5 Amo Tupàn ze'eg imume'u har a'e pe har uze'eg oho Erizew pe wà. Upuranu hehe wà. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e weraha putar nemu'e har muitea'u newi a'e nehe. Aipo erekwaw heraha àwàm ne, i'i izupe wà. — Akwaw ihe. Zaze'eg zo hehe nehe, i'i wanupe.\\n6 Na'e uze'eg Eri Erizew pe. — Epyta xe kury, ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemono kar yrykaw Zotàw pe a'e xe, i'i izupe. — Amume'u putar ko ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo kury, nerenataromo no. — Nurezar kwaw ihe nehe, i'i. A'e rupi uhem oho a'e wi wà. 7 Amo 50 Tupàn ze'eg imume'u har oho wanaikweromo yrykaw Zotàw pe wà. Eri a'e, Erizew a'e no, upytu'u wata re yrykaw huwake a'e wà kury. A'e Tupàn ze'eg imume'u har ume'e 'àm wanehe muitea'u wanuwi wà. 8 Na'e wenuhem Eri ukamirpuku kury, iwàiwàn pà kury. Na'e unupà 'y ipupe. 'Y uzewàpytymawok wanenataromo. Wahaw ywy uxinig ma'e rehe uwyryk pà kury. 9 Na'e uze'eg Eri Erizew pe. — Tupàn hereraha putar xe wi newi a'e nehe. A'e 'ym mehe we enoz wyzài ma'e ihewe nehe, i'i izupe. — Emur nekàgaw mokoz haw imuhua'u kar pyrer ihewe nehe, i'i izupe.\\n10 — Zawaiw katu a'e ma'e newe heremimono ràm. Aze herexak pe muite pe hereraha pà nehe, erepyhyk putar a'e ma'e nehe. Aze naherexak kwaw pe nehe, nerepyhyk kwaw nehe, i'i Eri izupe.\\n11 Nezewe wata oho waiko uzeupeupe uze'eze'eg pà wà. Na'arewahy amo tata ywyramawa romo iapo pyrer ur wamyter pe kury. Tata kawaru romo iapo pyrer umuàzàn a'e ywyramawa wà. Amo ywytu uzewara ma'e weraha Eri ywak rehe kury. 12 Wexak Erizew heraha mehe. Uhapukaz kury. — Heru, heru, i'i izupe. — Awyzeharupi nerezawy kwaw zauxiapekwer tetea'u ne wà. Erepyro Izaew wàmàtyry'ymar wanuwi ne wà, i'i izupe. A'e re nuexak wi pixik kwaw. Uzemumikahy kury. Umu'i ukamirpuku mokoz ipehegwer romo.\\n13 Eri kamirpuku kwer u'ar huwake. A'e rupi upyhyk hupir pà kury. Uzewyr Zotàw yrykaw pe. Upytu'u a'e pe. 14 Na'e unupà 'y ukamirpuku kwer pupe. Uze'eg uzeupe. — Ma'e pe hekon Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Eri izar a'e, i'i uzeupe. Na'e unupà 'y kury. Uzepe'a kury. Wahaw yrykaw oho kury.\\n15 A'e 50 Tupàn ze'eg imume'u har Zeriko tawhu pe har wexak a'e ma'e izeapo mehe wà. A'e rupi uze'eg nezewe wà. — Eri ikàgaw Erizew rehe hin a'e kury, i'i uzeupeupe wà. A'e rupi uwàxi oho wà. Wapyk upenàràg rehe henataromo wà. 16 — Ure xe wiko ma'e ure, uruiko 50 awa ikàg ma'e romo ure. Tuwe oroho nemu'e har hekar pà ure nehe. Aze ru'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hekwe weraha amo ywytyr rehe a'e. Aze ru'u weraha amo ywyàpyznaw pe a'e, i'i izupe wà. — Nan, i'i wanupe. — Peho zo nehe, i'i wanupe.\\n17 Wenoz wi wi oho àwàm izupe wà. A'e rupi omono kar wà. A'e 50 awa umumaw na'iruz 'ar Eri hekar pà ywy nànàn wà. Nuexak kwaw wà. 18 A'e rupi uzewyr Zeriko pe wà. Erizew wàro iko a'e pe a'e wà. Uze'eg wanupe. — Peho zo, a'e peme ihe, i'i wanupe.\\nErizew umukatu 'y a'e\\n19 Amo awa Zeriko pe har uze'eg oho Erizew pe wà. — Erekwaw 'aw tawhu ikatu haw ne. Xo 'y xe har zo na'ikatu kwaw. Aze kuzà ipuru'a ma'e u'u wà, uzuka umemyr wie pe har wà, i'i izupe wà.\\n20 Uze'eg Erizew wanupe. — Pemono xa pixika'i amo kawaw ipyahu ma'e rehe ihewe herur pà nehe, i'i wanupe. Weraha izupe wà. 21 Na'e oho Erizew ytyzuzàmaw pe xa imomor pà 'y pupe kury. — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg iko nezewe peme. — Amukatu 'aw 'y kwez ihe kury. Nupuruzuka kwaw nehe kury. Kuzà nuzuka kwaw umemyr wie pe har i'u pà wà nehe, i'i iko peme, i'i Erizew teko wanupe.\\n22 A'e rupi a'e 'y ikatu. Te ko 'ar rehe ikatu Erizew ze'eg rupi katete.\\nKwàkwàmo uze'eg urywahyahy wà\\n23 Uhem Erizew Zeriko wi Metew pe oho pà. Wata oho iko pe rupi. Amo kwàkwàmo amo tawhu wi uhem ma'e kwer uzypyrog hehe uze'eg urywahyahy pà wà kury. — Eho xe wi nehe, iapyterew ma'e, i'i izupe wà.\\n24 Uwak Erizew uzeaikwerexak pà kwàkwàmo wanehe ume'egatu pà kury. Umu'ar kar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ze'egaiw kwàkwàmo wanehe. Na'e mokoz zàwàruhu uruxu her ma'e uhem ka'a wi wà kury. Upei'ài'àg kwàkwàmo wà. Heta 42 ipei'ài'àg pyrer wà.\\n25 A'e wi oho Erizew ywytyr Karamew pe. A'e re uzewyr Xamari pe.","num_words":878,"character_repetition_ratio":0.103,"word_repetition_ratio":0.109,"special_characters_ratio":0.27,"stopwords_ratio":0.418,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 WAMUME'U AWER 2\\nZuta izuapyapyr wà\\n1 Zako heta 12 ta'yr wà: Humen, Ximeàw, Erewi, Zuta, Ixakar, Zemurom, 2 Nà, Zuze, Mezàmi, Napitari, Kaz, Azer.\\n3 Zuta heta 5 ta'yr wà no. Hemireko Kànàà izuapyr Mate-Xuwa her ma'e omono na'iruz ta'yr izupe wà: Er, Onà, Xera. Wanyky'yr Er iaiw tuwe a'e. A'e rupi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzuka a'e. 4 Tamar Zuta ta'ytaty umur mokoz ta'yr izupe wà no: Perez, Zera.\\n5 Perez heta mokoz wà: Ezerom, Amu. 6 Zera heta 5 ta'yr wà: Ziniri, Età, Emà, Kawkow, Nar. 7 Akar Karomi ta'yr Zera izuapyr werur iaiw haw Izaew wanupe a'e. Izaew upyhyk ma'e tetea'u teko wemityk kwer wanuwi wà. Omono a'e ma'e Tupàn pe wà. Akar upyhyk ma'e Tupàn pe imono pyrer uzeupe a'e. A'e rupi umur kar iaiw haw Izaew wanupe.\\n8 Heta amo Età ta'yr Azari her ma'e izupe a'e.\\nTawi tàmuzgwer wà\\n9 Ezerom heta na'iruz ta'yr wà: Zerameew, Hàw, Karew.\\n10 Hàw wiko Aminanaw tu romo a'e. Heta amo Aminanaw ta'yr Nazom her ma'e izupe. Nazom wiko amo Zuta izuapyapyr wanuwihaw romo a'e. 11 Heta amo Nazom ta'yr Xawma her ma'e izupe a'e. Heta amo Xawma ta'yr Moaz her ma'e izupe a'e. 12 Heta amo Moaz ta'yr Omez her ma'e izupe a'e. Heta amo Owez ta'yr Zexe her ma'e izupe a'e. 13-15 Zexe heta 7 ta'yr wà: Na'aw waner xe wà: Amume'u putar itua'u wera'u ma'e her izypy mehe ihe nehe. Eriaw, Aminanaw, Xemez, Netanew, Hanaz, Ozem, Tawi. 16 Zexe heta mokoz tazyr wà no: Zeruz, Amigaiw. Heta na'iruz Zeruz imemyr kwarer wà: Amizaz, Zoaw, Azaew. 17 Amigaiw wereko Zeter umen romo: wiko Izimaew izuapyr romo a'e. Heta amo Zeter ta'yr Amaz her ma'e izupe a'e.\\nEzerom izuapyapyr wà\\n18 Karew Ezerom ta'yr wereko Azuma a'e. Heta amo ta'yr Zeriot her ma'e no. Heta na'iruz imemyr awa Zeriot a'e: Zezer, Xomaw, Aronon. 19 Azuma imàno re Karew wereko Eparat wemireko romo. Umur Ur izupe ta'yr romo. 20 Heta amo Ur ta'yr Uri her ma'e a'e. Heta amo Uri ta'yr Mezarew her ma'e no.\\n21 60 kwarahy hereko mehe Ezerom wereko Makir tazyr Zireaz heinyr wemireko romo. Heta ta'yr Xegu her ma'e. 22 Heta amo ta'yr Xegu pe Zair her ma'e a'e. Zair wiko 23 tawhu pe har wanuwihawete romo Zireaz ywy rehe a'e. 23 Na'e Zezur izuapyapyr a'e wà, Àrà izuapyapyr a'e wà no, upyhyk 60 tawhu a'e ywy rehe har wà. Upyhyk tawhu Zair hemiruze'eg paw wà. Upyhyk Kenat tawhu wà no. Upyhyk taw a'e taw izywyr har paw rupi wà no. Teko a'e pe har paw wiko Makir Zireaz tu izuapyapyr romo wà. 24 Ezerom imàno re ta'yr Karew wereko Eparat u hemireko kwer wemireko romo kury. Heta pitài ta'yr izupe. Azur her ma'e a'e. Azur uzapo tawhu Tekoa her ma'e a'e.\\nZerameew izuapyapyr wà\\n25 Zerameew Ezerom ta'yr izypy a'e, heta 5 ta'yr izupe a'e wà: Hàw (wanyky'yr), Muna, Orem, Ozem, Ai. 26-27 Heta na'iruz ta'yr Hàw pe wà: Maaza, Zamim, Eker. Zerameew wereko amo kuzà wemireko romo no. Atar her romo a'e. Umur ta'yr Onà her ma'e izupe a'e. 28 Onà heta mokoz ta'yr a'e: Xamaz, Zana. Xamaz heta mokoz ta'yr a'e no: Nanaw, Awizur. 29 Awizur wereko Amiaiw wemireko romo. Heta mokoz ta'yr izupe wà: Àmà, Mori. 30 Nanaw heta mokoz ta'yr wà: Xerez, Apai. Xerez umàno wa'yr 'ym pà a'e. 31 Heta amo Apai ta'yr Izi her ma'e a'e. Heta amo Izi ta'yr Xezà her ma'e a'e no. Heta amo Xezà ta'yr Arai her ma'e no.\\n32 Heta mokoz ta'yr Zana Xamaz tywyr pe wà: Zeter, Zonata. Zeter umàno wa'yr 'ym mà a'e. 33 Heta mokoz ta'yr Zonata pe wà: Peret, Zaza. A'e paw wiko Zerameew izuapyapyr romo wà.\\n34 Xezà nata'yr kwaw a'e. Xo tazyr zo heta izupe wà. Wereko amo uma'ereko e ma'e Zara her ma'e wemireko romo. 35 Omono pitài wazyr Zara pe hemireko romo. Heta pitài ta'yr izupe. Ataz her romo a'e. 36 Heta amo ta'yr Ataz pe Nàtà her romo a'e. Heta amo Nàtà ta'yr Zawaz her ma'e izupe a'e. 37 Heta amo Ewiraw ta'yr Zawaz her ma'e izupe a'e. Heta amo Ewiraw ta'yr Omez her ma'e izupe a'e. 38 Heta amo Omez ta'yr Zeu her ma'e a'e no. Heta amo Zeu ta'yr Azari her ma'e no. 39 Heta amo Azari ta'yr Ere her ma'e a'e no. Heta amo Ere ta'yr Ereaz her ma'e izupe a'e. 40 Heta amo Ereaz ta'yr Xizamaz her ma'e no. Heta amo Xizamaz ta'yr Xarum her ma'e a'e. 41 Heta amo Xarum ta'yr Zekami her ma'e no. Heta amo Zekami ta'yr Erizàm her ma'e no.\\nKarew izuapyapyr wà\\n42 Karew wiko Zerameew tywyr romo. Karew ta'yr ipy a'e, Mexa her romo a'e. Heta amo Mexa ta'yr Ziw her ma'e izupe a'e. Heta amo Ziw ta'yr Marexa her ma'e izupe a'e. Heta amo Marexa ta'yr Emerom her ma'e izupe a'e. 43 Heta 4 ta'yr Emerom pe a'e wà: Kora, Tapu, Hekem, Xem. 44 Heta amo Xem ta'yr Hààw her ma'e izupe a'e. Heta amo Hààw ta'yr Zorokeàw her ma'e izupe a'e. Heta amo Hekem ta'yr Xamaz her ma'e izupe a'e. 45 Heta amo Xamaz ta'yr Maom her ma'e izupe a'e. Heta amo Maom ta'yr Mete-Xur her ma'e izupe a'e.\\n46 Karew wereko amo kuzà wemirekoagaw romo. Ewa her romo a'e. Umur na'iruz ta'yr izupe wà: Àrà, Moza, Kazez. Heta pitài ta'yr Àrà pe a'e. Kazez her romo a'e.\\n47 (Heta 6 ta'yr awa Zanaz her ma'e pe a'e: Hezem, Zotàw, Zezà, Peret, Epa, Xap.)\\n48 Karew wereko amo kuzà wemirekoagaw romo no. Maaka her romo a'e. Umur mokoz ta'yr izupe wà: Xewer, Xirana. 49 Amo 'ar mehe heta wi mokoz imemyr wà no. Awa wà: Xap, Xewa. Xap uzapo tawhu Maniman her ma'e a'e. Xewa uzapo mokoz tawhu a'e: Makimen, Zimea. Heta tazyr Akixa her ma'e Karew pe a'e.\\n50 Na'aw amo Karew izuapyapyr waner xe wà no: Ur wiko Karew ta'yr ipy hemireko Eparat imemyr romo a'e. Xomaw Ur ta'yr uzapo tawhu Kiriat-Zeàri a'e. 51 Xawma Karew ta'yr mokoz haw a'e, uzapo tawhu Merez a'e. Arew Karew ta'yr na'iruz haw a'e, uzapo tawhu Mete-Zaner a'e.\\n52 Xomaw tawhu Kiriat-Zeàri iapo arer wiko teko Arowe ywy rehe har waipy romo a'e. Wiko teko Menuot pe har tetea'u waipy romo a'e no. 53 Amo teko Kiriat-Zeàri pe har wiko izuapyapyr romo wà no. Na'aw waner xe wà: Ixiri izuapyapyr wà, Pui izuapyapyr wà, Xumat izuapyapyr wà, Mizira izuapyapyr wà: Teko Zora tawhu pe har wà, Etao tawhu pe har wà no, wiko a'e teko waànàm romo wà no.\\n54 Xawma Merez tawhu iapo arer wiko teko Neto pe har waipy romo, Atarot-Mete-Zoaw pe har waipy romo no, Zore izuapyapyr waipy romo no. Zore izuapyapyr wiko Manate iànàm romo wà.\\n55 (Amo pape kwaw par waànàm wiko Zawez tawhu pe wà. Na'aw waner xe wà: Xirat izuapyapyr wà, Ximeat izuapyapyr wà, Xukat izuapyapyr wà. Paw rupi wiko Kene izuapyapyr romo wà. Wereko Hekaw izuapyapyr wemireko romo wà, umen romo wà.)","num_words":1083,"character_repetition_ratio":0.129,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.278,"stopwords_ratio":0.328,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg TANIEW 11\\n1 Xo a'e zo hepytywà a'e, xo a'e zo hepyro heàmàtyry'ymar wanuwi.\\nTuwihawete ur ma'e ràm wà\\n2 Na'e Tupàn heko haw pe har uze'eg wi ihewe kury. — Amume'u putar ze'eg azeharomoete har newe nehe kury. Heta putar na'iruz Pezi ywy rehe har wanuwihawete wà nehe. A'e re heta putar wanuwihawete 4 haw nehe no. Hemetarer katu wera'u putar amo wanuwi paw rupi nehe. Hemetarer katu putar nehe. A'e rupi upuner katu nehe no. Omono'og putar wemiruze'eg zauxiapekwer paw rupi wà nehe. Uzàmàtyry'ym putar Kere ywy rehe har oho wà nehe. 3 A'e re ur putar amo tuwihawete ipuruzukaiwahy ma'e nehe. Wiko putar teko tetea'u wanuwihawete romo nehe. Uzapo putar wemimutar nehe. 4 Ipuner wera'u mehe upaw putar ipureruze'egaw nehe. Uzemuza'aza'ak putar 4 pehegwer romo nehe. Tuwihawete a'e tuwihawete hekuzaromo wiko ma'e ràm nuiko kwaw izuapyapyr romo wà. Nupuner katu kwaw izàwe wà nehe.\\n5 Ezit ywy rehe har wanuwihawete upuner putar a'e nehe. Amo zauxiapekwer wanuwihaw upuner wera'u putar izuwi a'e nehe. Hemiruze'eg heta tetea'u wera'u putar a'e tuwihawete hemiruze'eg wanuwi wà nehe. 6 Amo kwarahy ipaw ire Ezit wanuwihawete uzemono'og putar Xir wanuwihawete rehe we a'e nehe. Ezit wanuwihawete omono putar wazyr Xir wanuwihawete pe hemireko romo nehe. — Nezewe mehe Xir wanuwihawete naheàmàtyry'ym kwaw a'e nehe, i'i putar Ezit wanuwihawete uzeupe nehe. Nezewe rehe we nuzeapo kwaw ma'e ize'eg rupi nehe. Ta'e amo uzuka putar tazyr a'e wà nehe. Uzuka putar imen wà nehe, uzuka putar imemyr wà nehe no, uzuka putar uma'ereko ma'e paw rupi wà nehe no. 7 Nan kwehe tete amo a'e kuzà iànàm wiko putar tuwihawete romo a'e nehe. Omono'og putar wemiruze'eg zauxiapekwer a'e wà nehe, Xir wanuwihawete hemiruze'eg waàmàtyry'ym pà wà nehe. Wixe putar tawhu tàtà ma'e pupe wà nehe, wazeàmimaw pupe wà nehe. Weityk putar wazuka pà wà nehe. 8 Tuwihawete weraha putar tupàn a'ua'u Xir wazar uzeupi a'e wà nehe, Ezit pe wà nehe. Weraha putar hekuzar katu ma'e or iapo pyrer parat iapo pyrer uzeupi a'e nehe no. Na'e a'e mokoz ywy rehe har umumaw putar amo kwarahy uzeàmàtyry'ym 'ym pà wà nehe. 9 A'e re Xir wanuwihawete uzeagaw putar Ezit ywy rehe wixe haw rehe zauxiapekwer wanupi nehe. Nezewe rehe we Ezit ywy rehe har weityk putar Xir ywy rehe har a'e wà nehe. Xir uzewyr putar uiwy pe wà nehe.\\n10 Xir wanuwihawete ta'yr uzemuàgà'ym putar zeàmàtyry'ymawhu rehe wà nehe. Omono'og putar zauxiapekwer tetea'u wà nehe. Pitài ta'yr uhem putar oho Ezit heityk pà nehe. Weityk putar ma'e paw imumaw pà 'y tyhu ma'e uwyrykahy ma'e ài nehe. Wixe putar Ezit ywy rehe nehe no. Uzàmàtyry'ym putar tuwihawete hàpuzuhu tàtà a'e nehe. 11 Ezit wanuwihawete wikwahy putar izupe nehe. Uhem putar zauxiapekwer wanupi Xir waàmàtyry'ym pà nehe. Xir uzemono putar Ezit wanupe wà nehe. 12 Ezit wanuwihawete wiko wera'u putar nehe. — Aeityk Xir ihe wà, i'i putar uzeupe nehe. — Azuka zauxiapekwer tetea'u ihe wà, i'i putar uzeupe nehe. Nezewe rehe we ipuner haw upaw putar na'arewahy nehe. 13 Amo 'ar mehe Xir wanuwihawete omono'og putar zauxiapekwer tetea'u wera'u a'e wà nehe. Amo kwarahy pawire uzewyr putar Ezit iàmàtyry'ym pà nehe. Weraha putar puruzuka haw tetea'u uzeupi nehe. Weraha putar zauxiapekwer tetea'u uzeupi wà nehe no.\\n14 Na'e teko amo ywy uzàmàtyry'ym putar Ezit wanuwihawete a'e wà nehe. Amo awa Izaew ywy rehe har ipuruzukaiwahy ma'e wiko putar a'e iàmàtyry'ymar wainuinuromo a'e wà nehe no. Wexak putar ma'e upuahu mehe wà nehe. A'e rupi uzàmàtyry'ym putar a'e tuwihawete wà nehe. Nezewe rehe we a'e tuwihawete weityk putar wàmàtyry'ymar a'e wà nehe. 15 Xir wanuwihawete ur putar wemiruze'eg zauxiapekwer wanupi nehe. Uzapo putar uzeupir àwàm tawhu amo tawhu pàrirogawtàtà haw izywyr nehe. Na'e wixe putar ipupe ipyro pà wà nehe. Ni zauxiapekwer Ezit ywy rehe har ikàg wera'u ma'e nupuner kwaw zauxiapekwer Xir ywy rehe har wanur ire wamupytu'u kar haw rehe wà nehe. 16 Ezit waàmàtyry'ymar uzapo putar wemimutar wanehe wà nehe. Nezewe rehe we zauxiapekwer Ezit ywy rehe har nupuner kwaw wanupe wà nehe. Wixe putar ywy Izaew wanupe imume'u pyrer rehe wà nehe no. Weityk putar paw rupi wà nehe, ipyhyk pà wà nehe.\\n17 Na'e Xir wanuwihawete umuàgà'ym putar wemiruze'eg zauxiapekwer paw wà nehe, Ezit waàmàtyry'ym àwàm rehe wà nehe. Ipureityk wer wàmàtyry'ymar wanehe, a'e rupi uzapokatu putar uze'eg Ezit wanuwihawete rehe we a'e nehe. Umume'u putar wazyr izupe hemireko ràm romo wà nehe. Nezewe rehe we nuzeapo kwaw ikatu ma'e izupe nehe. 18 Na'e uzàmàtyry'ym putar tawhu yryhu Mezitehàn izywyr har a'e nehe kury. Upyhyk putar tawhu tetea'u nehe. Na'e amo zauxiapekwer amo ywy rehe har wanuwihaw umumaw putar heko wera'u haw nehe, imumaranugar kar pà nehe. 19 Xir wanuwihawete uzewyr putar tawhu tàtà ma'e uiwy rehe har waàmàtyry'ym pà wà kury. Nupuner kwaw nehe. Amo uzuka putar nehe. A'e re ni amo nuze'eg pixik kwaw hehe wà nehe.\\n20 Amo awa wiko putar tuwihawete romo hekuzaromo a'e nehe. A'e tuwihawete omono kar putar wemiruze'eg tuwihaw teko nànàn a'e nehe. A'e tuwihaw omono'og putar temetarer izupe nehe. Nezewe mehe hemetarer katu putar nehe. Ikàg putar nehe no. Nan kwehe tete amo uzuka putar a'e tuwihawete nehe. Nuzuka kwaw zeàmàtyry'ymawhu pe wà nehe.\\n21 Amo wiko putar Xir wanuwihawete romo a'e tuwihawete imàno re nehe. Iaiw putar nehe. Nuiko kwaw a'e tuwihawete ta'yr romo. Nezewe rehe we wiko putar tuwihawete romo nehe. Umume'u putar ikatu 'ym ma'e wemiapo ràm upy'a pupe nehe. Numume'u kwaw teko wanupe nehe. Omono'og putar umyrypar upuner ma'e wà nehe. Weityk putar tuwihawete ràm azeharomoete har wà nehe. Na'e wiko putar tuwihawete romo hekuzaromo nehe. 22 Weityk putar wàmàtyry'ymar zauxiapekwer paw rupi a'e wà nehe. Uzuka putar xaxeto wanuwihaw no. 23 Uzuhaw putar uze'eg amo wanupe wemiapo katu kwer nehe. Hemu'em wanupe. Hemiruze'eg zauxiapekwer naheta tetea'u kwaw wà. Nezewe rehe we ikàg wera'u tuweharupi a'e. 24 Uzàmàtyry'ym putar a'e ywy pehegwer hemetarer katu wera'u ma'e oho a'e wà nehe. Uzapo putar iaiw ma'e a'e ywy pehegwer rehe nehe. Hàmuz nuzapo pixik kwaw agwer ma'e. Umuza'aza'ak putar ma'e wemipyhyk kwer paw nehe, zauxiapekwer wanupe imono pà nehe: temetarer, ywy, ma'e hekuzar katu ma'e no. Na'e umumaw putar amo 'ar tawhu tàtà ma'e waàmàtyry'ym àwàm imume'u pà no.\\n25 Uzeruzar putar upuner haw rehe nehe, ukyze 'ymaw rehe nehe no. A'e rupi oho putar Ezit wanuwihawete kutyr wemiruze'eg zauxiapekwer wanupi nehe. Ezit wanuwihawete weraha putar zauxiapekwer tetea'u ikutyr a'e wà nehe no. Nezewe rehe we nuityk kwaw a'e tuwihawete nehe, 26 ta'e hehe we har tuwihaw uzemyrypar putar inugwer tuwihaw rehe we a'e wà nehe xe. A'e rupi a'e tuwihaw weityk putar Ezit wanuwihawete nehe. Ezit wanuwihawete imyrypar weraha putar uzar iaiw haw pe wà. Zauxiapekwer Xir ywy rehe har weityk putar Ezit hemiruze'eg zauxiapekwer wà nehe. Uzuka putar zauxiapekwer Ezit ywy rehe har tetea'u wà nehe. 27 Na'e a'e mokoz tuwihawete uzeàwàxi putar a'e wà nehe. Umume'u putar temu'emaw uzeupe wà nehe. Pitàitàigatu ipurapo wer putar ikatu 'ym ma'e rehe uzeupe wà nehe. Ni amo nuweityk kwaw inugwer wà nehe, ta'e wa'ar nuhem kwaw a'e rihi xe. 28 A'e re Xir wanuwihawete uzewyr putar uiwy rehe nehe. Weraha putar wemetarer zeàmàtyry'ymawhu pe imono'og pyrer uzeupi nehe. — Amupytu'u kar putar Izaew Tupàn imuwete katu re ihe wà nehe, i'i putar uzeupe nehe. Uzapo putar wemimutar Izaew wakutyr nehe no. A'e re uzewyr putar uiwy rehe nehe.\\n29 'Ar ikatu ma'e ihem mehe oho wi putar Ezit ikutyr zauxiapekwer waneraha pà no. Izypy mehe weityk Ezit a'e wà. Nuityk kwaw mokoz haw rupi nehe. 30 Na'e zauxiapekwer ur putar kwarahy heixe haw kutyr wi kanuhu pupe a'e wà nehe kury. Uzàmàtyry'ym putar Xir wà nehe. Zawaiw katu putar izupe nehe. A'e rupi upytu'u putar a'e zauxiapekwer waàmàtyry'ym ire nehe. Wikwahy putar nehe, a'e rupi uzàmàtyry'ym wi putar Izaew wà nehe. Uzapo putar wemimutar Izaew wanehe nehe. Amo Zutew Tupàn imuwete re upytu'u ma'e kwer umume'u putar hemiapo ràm izupe wà nehe. Uzapo putar ma'e waze'eg rupi nehe. 31 Hemiruze'eg zauxiapekwer umuaiw putar Tupàn Hàpuzuhu wà nehe. Xaxeto uzuka putar ma'ea'yr ipupe Tupàn henataromo tuweharupi wà nehe. A'e tuwihawete umupytu'u kar putar wazuka re wà nehe. Umuapyk putar iaiwahy ma'e tàpuzuhu pupe Tupàn henaw hekuzaromo nehe no. 32 — Pekatuahy, i'i mua'u putar Zutew Tupàn imuwete re upytu'u ma'e kwer Xir ywy rehe har pe wà nehe. Tupàn iamutar katu har nuzeruzar kwaw ize'eg rehe wà nehe. Ikàg wiwi putar wà nehe. Uzàmàtyry'ym putar a'e tuwihawete wà nehe. 33 Purumu'e ma'e ma'e kwaw katu har weruze'eg putar teko a'e wà nehe. Tuwihawete umumaw putar amo 'ar a'e purumu'e ma'e wazuka pà takihepuku pupe wà nehe, tata pupe wà nehe no. Aze ru'u omono kar putar amo ywy rehe wà nehe ipyhyk pyrer romo wà nehe. Aze ru'u upyhyk putar wama'e paw rupi nehe. 34 A'e ma'erahy ipuraraw paw 'ar mehe amo upytywà putar Tupàn hemiaihu wà nehe. Amo upytywà mua'u putar wà nehe no. 35 Uzuka putar amo purumu'e ma'e ma'e kwaw katu har wà nehe. Nezewe izeapo haw umukatu putar Tupàn hemiaihu wà nehe. Ikatu wera'u putar henataromo wà nehe. Agwer ma'e uzeapo putar oho iko te iahykaw rehe nehe. Tupàn wexaexak iahykaw 'ar a'e.\\n36 Xir ywy rehe har wanuwihaw uzapo putar wemimutar a'e nehe. — Aiko wera'u amo wanuwi ihe, i'i putar uzeupe nehe. — Apuner wera'u tupàn wanuwi upaw rupi katete ihe, i'i putar uzeupe nehe. Umume'u putar iaiw ma'e Tupàn ikutyr nehe, amo tupàn wakutyr wà nehe no. Uzapo putar agwer ma'e oho iko nehe, te amo 'ar mehe Tupàn uzepyk putar hehe a'e nehe. Ta'e Tupàn uzepyk putar wemimume'u kwer rupi katete a'e nehe xe. 37 A'e tuwihawete numuwete kwaw wàmuzgwer wazar tupàn a'e wà nehe. Amo tupàn ikatu kuzà wanupe wà. Numuwete kwaw a'e tupàn a'e wà nehe no. Heta tetea'u tupàn teko wanemimuwete wà. Numuwete kwaw ni amo a'e tupàn a'e 'ar mehe a'e wà nehe. — Apuner wera'u amo tupàn wanuwi ihe, i'i a'e. 38 Umuwete katu putar tupàn tawhu tàtà ma'e wanehe uzekaiw ma'e a'e nehe. Tàmuzgwer nukwaw kwaw a'e tupàn a'e wà. A'e tuwihawete omono putar ma'e a'e tupàn pe nehe: or, parat, ita hekuzar katu ma'e, amo ma'e hekuzar katu ma'e no. 39 Teko tupàn amo ae ywy rehe har imuwete har upytywà putar a'e tuwihawete a'e wà nehe. A'e rupi upyro putar tawhu tàtà ma'e wàmàtyry'ymar wanuwi a'e nehe. Aze amo umuigo kar uwihawete romo wà nehe, a'e tuwihawete omono putar ma'e a'e teko pe wà nehe: temetarer, tuwihaw romo teko haw, ywy no.\\n40 'Ar iahykaw rehe har ihem mehe, Ezit wanuwihawete uzàmàtyry'ym putar Xir wanuwihawete wà a'e nehe. Xir wanuwihawete oho putar ikutyr upuner haw paw heraha pà nehe: ywyramawa zeàmàtyry'ymawhu pe har, wemiruze'eg zauxiapekwer kawaru iku'az har wà no, kanuhu tetea'u no. Xir hemiruze'eg zauxiapekwer wixe putar Ezit ywy rehe 'y typy ma'e uwyrykahy ma'e ài wà nehe. 41 Wixe putar ywy Tupàn hemimume'u kwer rehe a'e wà nehe no. Uzuka putar teko tetea'u wà nehe. Amo teko uzepyro putar izuwi wà nehe: Enom izuapyapyr wà, Moaw izuapyapyr wà, Amon izuapyapyr tetea'u wà. 42 Hemiruze'eg zauxiapekwer upyhyk putar ywy tetea'u a'e wà nehe. Te Ezit nuzepyro kwaw ipo wi wà nehe. 43 Weraha putar ma'e tetea'u Ezit wi nehe: or, ma'e or iapo pyrer, parat, ma'e parat iapo pyrer, ma'e hekuzar katu ma'e. Upyhyk putar Irim ywy nehe no. Upyhyk putar Exio ywy nehe no. 44 Na'e amo ur putar kwarahy ihemaw wi wà nehe, kwarahy heixe haw awyze har kutyr har wi wà nehe no, ma'e imume'u pà izupe wà nehe. A'e ma'e henu mehe ukyzeahy putar a'e nehe. Wikwahy putar nehe no. A'e rupi uhem putar oho wemiruze'eg zauxiapekwer wanupi nehe. — Azuka putar teko tetea'u ihe wà nehe, i'i putar uzeupe nehe. 45 Umuapyk putar wàpuzràn uker haw iapo pà yryhu Mezitehàn huwake ywytyr ipuràg eteahy ma'e Tupàn pe imonokatu pyr huwake nehe. Nezewe rehe we umàno putar nehe. Naheta kwaw ipyro har wà nehe.","num_words":1909,"character_repetition_ratio":0.122,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.503,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 1\\nIruk umuapyk uze'eg pape rehe a'e kury, Teo pe imono kar pà a'e kury\\n1 Ne Teo ne, ihe Iruk ihe. Ko hepape amono kar putar newe ihe kury, tuwihaw. Zezuz a'e, ma'e tetea'u uzapo ko ywy rehe wiko mehe a'e, teko wanuwa rupi a'e. Amo awa a'e wà, wexak tuwe a'e ma'e iapo mehe a'e wà. Ma'e izypy mehe arer wexak a'e wà. Wexak ma'e paw rupi wà no. A'e re umume'u a'e ma'e wemixak kwer amogwer wanupe wà. Zanemu'e a'e ma'emume'u haw rehe wà. 2 A'e re amo a'e ma'emume'u har a'e wà, umuapyk a'e Zezuz rehe ma'emume'u haw pape rehe a'e wà. Erekwaw katu agwer ma'e ne no ty. Umume'u a'e ma'e izypy mehe arer wanemimume'u kwer wà, pape rehe imuapyk pà wà. 3 Aenu katu a'e ma'emume'u awer paw rupi ihe, te izypy mehe arer ihe. Amuapyk a'e ma'emume'u haw pape rehe ihe kury, newe imono kar pà ihe kury. 4 A'e rupi erekwaw putar a'e ze'eg ne nehe no. Azeharomoete a'e ze'eg a'e. Erepuner nezeruzar katu haw rehe hehe nehe, a'e izypy mehe arer wanemimu'e kwer rehe nehe. Nemu'e a'e ma'emume'u awer rehe a'e wà.\\nTupàn heko haw pe har umume'u Zuàw izexak kar àwàm a'e kury\\n5 Nezewe azypyrog putar hema'emume'u pà ihe kury. Kwehe mehe Ero a'e, Zutez ywy rehe har wanuwihaw romo hekon a'e. A'e 'ar rehe amo awa Zeruzarez tawhu pe hekon a'e. Zakari her romo a'e, xaxeto romo hekon a'e, Awi hemiruze'eg romo hekon a'e. A'e rupi Zakari uma'ereko tàpuzuhu pupe amogwer Awi hemiruze'eg wanehe we a'e. Uzekaiw katu Tupàn hàpuzuhu rehe iko a'e pe a'e, ma'ea'yr izuka pà Tupàn pe a'e, teko wanekuzaromo a'e. Izapew hemireko her romo a'e. Amo ae xaxeto tazyr romo hekon a'e. 6 Zakari a'e, hemireko a'e no, xo ikatuahy ma'e zo uzapo Tupàn huwa rupi tuweharupi a'e wà. Oho tuwe Tupàn ze'eg rupi wà, hemiapo putar haw paw iapo pà wà. 7 Izapew a'e, na'imemyr pixik kwaw a'e. Nupuner kwaw umemyr haw rehe a'e kury, ta'e ihya'uete a'e xe. Imen tua'uete a'e no.\\n8 Xaxeto a'e wà, Zakari hapi har a'e wà, uma'ereko waiko hehe we a'e wà no. Amo 'ar mehe amo uma'ereko a'e, iku'egwepe amo ae uma'ereko a'e. Nezewe tuweharupi amo uma'ereko a'e pe a'e wà. Na'e amo 'ar mehe Zakari uma'ereko oho Tupàn huwa rupi a'e, hàpuzuhu pupe a'e. 9 Nezewe xaxeto uma'ereko a'e wà. Mo wapy putar yhyk kutàri a'e nehe, Tupàn hàpuzuhu pupe a'e nehe, i'i waiko uzeupeupe wà. A'e mehe omomor ita'i ywy rehe wà, yhyk hapy àràm hexaexak pà wà. Tuweharupi uzapo nezewe wà. Na'e amo 'ar mehe wexak Zakari a'e wà kury, yhyk hapy kar pà izupe a'e wà kury. Na'e Zakari wixe tàpuzuhu pupe a'e kury. 10 Teko tetea'u uzemono'ono'og a'e pe a'e wà. Uze'eze'eg waiko Tupàn pe wà, katu pe wà. Zakari wixe Tupàn huwa rupi yhyk hapy pà a'e kury. 11 A'e 'ar mehe we amo Tupàn heko haw pe har uzexak kar wà a'e pe Zakari pe a'e kury. Yhyk kaz taw huwake u'àm pà a'e kury. 12 Zakari ukyze katu hexak pà. Màràzàwe tuwen aipo pa, i'i izupe. 13 Na'e Tupàn heko haw pe har uze'eg izupe a'e kury. — Ekyze zo nehe ty, Zakari, i'i izupe. — Azemumikahy ihe, ta'e nahera'yr pixik kwaw ihe xe, ere Tupàn pe. Tupàn nerenu neze'eg mehe a'e, a'e rupi neremireko Izapew imemyr putar a'e nehe. Kwarera'i romo hekon putar imemyr a'e nehe. Emono Zuàw her romo nehe, i'i izupe. (Tupàn hemimur kwer, i'i her zaneze'eg rupi.) 14 Nerurywete putar izexak kar mehe nehe. Amogwer hurywete putar a'e wà nehe no. 15 Ta'e nera'yr a'e nehe xe, ikàg putar Tupàn huwa rupi a'e nehe xe. Nu'u kwaw win a'e nehe. Tekwe Puràg wiko putar hehe a'e nehe, izexak kar mehe arer we a'e nehe. 16 Nera'yr umuzewyr kar putar Izaew izuapyapyr Tupàn pe wazar pe a'e wà nehe. 17 Kwehe mehe Tupàn ze'eg imume'u har Eri her ma'e a'e, ikàg tuwe a'e, ta'e Tekwe Puràg wiko hehe a'e xe, ipytywà pà Tupàn ze'eg imume'u mehe a'e xe. Nezewegatete nera'yr Zuàw a'e nehe no, ikàg tuwe putar a'e nehe no, ta'e Tekwe Puràg wiko putar hehe a'e nehe no xe, ipytywà pà Eri ài a'e nehe no xe. Nera'yr ràm Zuàw a'e nehe, umume'u putar Tuwihawete tur àwàm oho iko teko wanupe a'e nehe. A'e rupi ukwaw putar tur àwàm a'e wà nehe no. Teko tetea'u uzewyr putar Tupàn pe wà nehe. Weruzar wi putar Tupàn ze'eg wà nehe, Tupàn ta'yr tur 'ym mehe wà nehe. Aze awa uzàmàtyry'ym wa'yr a'e wà nehe, a'e mehe nera'yr Zuàw umupytu'u kar putar wàmàtyry'ym ire a'e wà nehe. A'e awa uzamutar wi putar wa'yr a'e wà nehe. Teko Tupàn hemiapo putar haw iapo 'ymar a'e wà nehe, aze wenu Zuàw ze'eg a'e wà nehe, uzewyr putar Tupàn pe a'e wà nehe. A'e mehe wapy'a wiko putar teko ikatu ma'e wapy'a ài a'e wà nehe. Umume'u putar Zanezar tur àwàm Tupàn hemiruze'eg wanupe a'e nehe. A'e rupi ukwaw putar tur àwàm a'e wà nehe. A'e rupi wàro putar wà nehe. Uzemumikahy putar wemiapo kwer ikatu 'ym ma'e rehe wà nehe. Upytu'u putar iapo re wà nehe no.\\n18 Na'e Zakari i'i izupe. Màràzàwe tuwe azeruzar putar neze'eg rehe ihe nehe, i'i izupe. — Hetua'uete ihe, heremireko ihya'uete a'e no, i'i izupe. Nahepurumuzàmuzàg pixik kwaw ihe nehe kury, i'i izupe.\\n19 Na'e Tupàn heko haw pe har uze'eg izupe a'e. Kapiriew herer romo ihe. — Tupàn hemukàg kar har romo hekon a'e, i'i herer. Tuweharupi aiko Tupàn pyr ihe, huwa rupi ihe. Hemur kar newe a'e, ko ze'eg puràg imume'u kar pà ihewe a'e. Emume'u eho Zakari pe nehe, i'i Tupàn ihewe. 20 Nerezeruzar kwaw ko heze'eg rehe ne. Tupàn wexak amo 'ar ur ma'e ràm a'e. A'e ma'e heremimume'u kwer uzeapo putar tuwe a'e 'ar mehe a'e nehe. Nerezeruzar kwaw heze'eg rehe ne, ko ze'eg Tupàn hemimume'u karer ne. A'e rupi erepytu'u putar neze'eg ire nehe kury. Nerepuner kwaw neze'eg wi haw rehe nehe, te a'e 'ar ihem mehe nehe. A'e 'ar mehe uzeapo putar a'e ma'e heremimume'u kwer newe a'e nehe. A'e 'ar mehe erepuner neze'eg wi haw rehe ne nehe.\\n21 A'e 'ar mehe we teko katu pe har wàro Zakari tàpuz wi ihem àwàm a'e wà rihi. — Kwehe wixe tàpuzuhu pupe a'e, i'i waiko uzeupeupe wà. — Màràzàwe tuwe iàrew a'e, i'i uzeupeupe wà, uzehezehe upuranu pà wà. 22 Tàpuzuhu wi ihem ire, nupuner kwaw uze'egaw rehe teko wanupe a'e. A'e rupi teko uze'eg uzeupeupe wà kury. — Azeharomoete wexak ma'e purumupytuhegatu kar haw tàpuzuhu pupe a'e, i'i uzeupeupe wà. Na'e Zakari opoe'eg wanupe a'e kury, ta'e nupuner kwaw uze'egaw rehe a'e xe. 23 Tupàn hàpuzuhu pupe uma'ereko haw imumaw ire Zakari uzewyr oho weko haw pe kury. 24 Nan kwehe tete hemireko Izapew ipuru'a a'e kury. Upyta 5 zahy weko haw wi uhem 'ym mà a'e. 25 — Nahepuru'a pixik kwaw ihe, i'i Izapew umen pe. Ko 'ar rehe Tupàn hepytywà a'e, a'e rupi hepuru'a ihe kury, i'i uzeupe. — Umuhem kar hemaranugar haw ihewi a'e kury, i'i uzeupe.\\nTupàn heko haw pe har umume'u Zezuz izexak kar àwàm a'e kury\\n26 Izapew umumaw 6 zahy upuru'a romo a'e. Na'e Tupàn omono kar weko haw pe har Kapiriew her ma'e a'e kury, Nazare taw pe a'e kury, Karirez ywy rehe a'e kury. 27 Amo kuzàwaza wiko a'e pe Nazare pe a'e. Mari her romo a'e, na'imen pixik kwaw a'e. Nukwaw pixik kwaw awa a'e. Tu umume'u Mari amo awa pe hemireko ràm romo a'e. A'e awa Zuze her romo a'e. Tuwihaw Tawi zuapyr romo hekon a'e. (Tawi a'e, Zutew wanuwihaw romo hekon kwehe mehe a'e.) 28 Na'e a'e Tupàn heko haw pe har ur a'e pe kuzà pe uze'eg pà a'e kury. — Tuwe Tupàn nemurywete kar a'e nehe, tuwe nemupytu'u kar ma'e wi nekyze re a'e nehe, i'i izupe. — Tupàn nepyr hekon a'e kury, nerehe uzekaiw pà a'e kury. Ikatuahy ma'e uzapo iko newe a'e kury, i'i izupe.\\n29 Uze'eg Mari izupe. — Màràzàwe tuwe nezewe i'i ihewe a'e, i'i uzeupe a'e, Tupàn heko haw pe har ze'eg henu mehe a'e. 30 — Ekyze zo, Mari, i'i Tupàn heko haw pe har izupe. — Ta'e Tupàn nepuhareko a'e kury xe, ta'e wexak kar putar ukatu haw newe a'e nehe kury xe, i'i izupe. 31 — Nepuru'a putar nehe, nememyr putar nehe. Nememyr a'e, kwarer romo hekon putar a'e nehe. Pemono Zezuz her romo nehe. (Purupyro ma'e, i'i her zaneze'eg rupi a'e.) 32 Amo 'ar mehe ikàg putar tuwe a'e nehe. Tupàn ta'yr her romo a'e nehe. Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e ta'yr her romo a'e nehe no. Tupàn Zanezar a'e, umuigo kar putar wa'yr tuwihaw romo a'e nehe, tàmuz Tawi ài a'e nehe. 33 Tuwihaw romo wiko mehe weruze'eg putar Zako izuapyapyr a'e wà nehe, tuweharupi a'e wà nehe. Nupaw kwaw waneruze'egaw a'e nehe, i'i izupe.\\n34 Na'e Mari uze'eg Tupàn heko haw pe har pe kury. — Màràzàwe tuwe hepuru'a putar ihe nehe, i'i izupe. — Nahemen pixik kwaw ihe, i'i izupe.\\n35 Tupàn rekwe Puràg ur putar nerehe a'e nehe. Ywate wera'u har a'e, umur kar putar ukàgaw newe a'e nehe. A'e mehe nememyr ràm heta tetea'u putar her izupe a'e nehe. Tupàn pe uzemonokatu ma'e her romo a'e nehe. Tupàn ta'yr amo ae her romo a'e nehe no. 36 Neànàm Izapew a'e no, ihya'uete mehe ipuru'a a'e no. Wereko 6 zahy upuru'a romo a'e. Ipuru'a 'ym mehe we teko uze'eg nezewe izupe wà. — Imemyr 'ym ma'e a'e, i'i izupe a'e wà.\\n37 Tupàn a'e, upuner ma'e paw iapo haw rehe a'e.\\n38 Na'e Mari i'i izupe a'e kury. — Ihe ihe, Zanezar hemiruze'eg romo aiko ihe. A'e rupi, tuwe uzapo kar ma'e ihewe neze'eg rupi katete a'e nehe, i'i izupe. Na'e Tupàn heko haw pe har uhem oho a'e wi izuwi kury.\\nMari wexak Izapew oho a'e kury\\n39 Nan kwehe tete Mari oho a'e wi ywytyr rehe a'e kury. Uhem oho amo taw pe Zuta ywy rehe kury. 40 Wixe oho Zakari hàpuz me. Uze'eg Izapew pe. — Zaneku'em, i'i izupe. 41 Ize'eg henu mehe Izapew imemyr umyz hie pe a'e. (Ta'e ukwaw uzar a'e xe, ukwaw Mari rie pe heko haw a'e xe.) Tupàn omono kar Wekwe Puràg Izapew rehe a'e. Umynehem wekwe pupe a'e. 42 A'e rupi Izapew uze'eg tuwe Mari pe a'e kury. — Tupàn uzapo ikatuahy ma'e newe a'e. Nuzapo pixik kwaw agwer ma'e amo kuzà pe a'e. Tupàn uzapo putar ikatuahy ma'e izupe a'e nehe, nerie pe har uzexak kar ma'e ràm pe a'e nehe. 43 Hezar ihy uhem wà kwez hepyr a'e. Ikatuahy Tupàn a'e, ta'e umur kar kwez hepyr nezewe a'e 'y. 44 Ereze'eg kwez ihewe kury. — Zaneku'em, ere kwez ihewe. Neze'eg mehe hememyr herie pe har umyz a'e, ta'e hurywete a'e 'y 45 Erezeruzar katu Tupàn ze'eg rehe ne kyn, Tupàn heko haw pe har hemimume'u kwer rehe ne kyn, a'e rupi Tupàn uzapo putar ikatuahy ma'e newe a'e nehe kyn,\\nMari uze'egatu Tupàn rehe a'e kury\\n46 Na'e Mari i'i izupe a'e no.\\n47 — Amume'u putar hezar ikàgaw ihe kury.\\nTupàn hepyro har hemurywete kar kwez a'e.\\n48 Ihe Tupàn hemiruze'eg romo aiko ihe, naiko kwaw hemetarer katu ma'e romo ihe, ma'e hereko 'ymar romo aiko ihe.\\nTupàn ukwaw hereko haw a'e. Uzapo putar ikatuahy ma'e ihewe a'e nehe kury.\\nA'e rupi teko ko 'ar rehe har paw rupi a'e wà nehe no, umume'u putar Tupàn ikatu haw a'e wà nehe no, ta'e ikatuahy ma'e uzapo putar ihewe a'e nehe 'y.\\n49 Ta'e Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e a'e 'y, uzapo ma'e ikatuahy ma'e ihewe a'e 'y.\\nIkatu 'ygwer wi uzemonokatu ma'e her romo a'e.\\n50 Aze amo teko umuwete katu Tupàn a'e wà, Tupàn upuhareko katu a'e teko a'e wà,\\nko 'ar rehe har a'e wà, amo 'ar rehe àràm a'e wà no.\\n51 Ikàg tuwe a'e. Amo teko uze'eg nezewe uzeupe a'e wà, — Kwa, aiko wera'u amogwer wanuwi ihe, i'i uzeupe wà.\\nTupàn weityk a'e teko a'e wà, wakàgaw i'ok pà wanuwi a'e wà.\\n52 Tupàn uze'eg tuwihaw ikàg ma'e wanupe a'e kury. — Napeiko kwaw tuwihaw romo nehe, i'i wanupe. — Peiko putar ikàg 'ym ma'e romo nehe, i'i wanupe.\\nUze'eg hemetarer 'ym ma'e wanupe no. — Peiko putar tuwihaw romo nehe, i'i wanupe.\\n53 Omono temi'u hete katu ma'e ima'uhez ma'e wanupe no.\\nOmono kar hemetarer katu ma'e uzewi a'e wà no, temi'u imono 'ym pà wanupe a'e wà no.\\n54-55 Upytywàgatu wemiruze'eg Izaew izuapyapyr a'e wà, ta'e upuhareko katu a'e wà 'y.\\nNaheharaz kwaw wapuhareko haw wi a'e no.\\nTa'e kwehe mehe umume'u wapuhareko àwàm zaneràmuzgwer wanupe a'e 'y, Àmàrààw pe a'e 'y, izuapyapyr wanupe a'e no 'y.\\n56 Na'e Mari upyta Izapew pyr a'e kury. Na'iruz zahy pawire uzewyr oho weko haw pe.\\nZuàw uzexak kar a'e kury\\n57 Na'e uhem Izapew imemyr i'ar izupe a'e kury. Uzexak kar kwarera'i a'e. 58 Na'e hapi har a'e wà, iànàm a'e wà no, wenu Tupàn hemiapo kwer ikatu ma'e imume'u haw a'e wà. Hurywete Izapew a'e. Amogwer hurywete henu mehe a'e wà no.\\n59 Na'e 8 'ar pawire tu a'e, ihy a'e no, weraha kwarera'i xaxeto pe a'e wà kury, ipirera'i imonohok kar pà izupe a'e wà kury. (Nezewe zutew paw uzapo a'e wà.) — Zakari, her romo a'e nehe, i'i iànàm a'e wà, ta'e a'e zo tu her romo a'e xe. 60 Ihy uze'eg wanupe. — Nan kwaw ma. Zuàw her romo a'e, i'i wanupe.\\n61 — Naheta pixik kwaw iànàm Zuàw her ma'e a'e wà, i'i ihy pe wà.\\n62 Opoe'eg tu pe wà. — Ma'e her romo a'e nehe, i'i izupe opoe'eg pà wà. 63 Wenoz Zakari pape wanupe a'e. Ukair a'e. — Zuàw her romo a'e, i'i wanupe, pape rehe imuapyk pà. Ipytuhegatu a'e pape hexak mehe wà. 64 A'e 'ar mehe we Zakari uzypyrog wi uze'eg pà, Tupàn imuwete pà kury. 65 Huwake har ukyze izuwi wà. Umume'u hemiapo kwer oho a'e pe har wanupe wà, Zutez ywy rehe har ywytyr rehe har wanupe wà. 66 Henu har wà, upuranu uzehezehe wà. — Ma'e romo wiko putar a'e kwarer a'e nehe, i'i uzeupeupe wà. Ta'e wexak Tupàn ikàgaw kwarer rehe a'e wà xe.\\nZakari umume'u ma'e uzeapo ma'e ràm a'e kury\\n67 Tekwe Puràg umynehem Zakari ipy'a a'e kury. A'e rupi uze'eg a'e kury.\\n68 — Tuwe zaze'egatu Zanezar rehe nehe, Izaew izuapyapyr wazar rehe nehe.\\nTa'e upytywà wemiruze'eg wà a'e wà xe.\\nUpyro a'e wà xe.\\n69 Umur kar zanepyro har ikàg ma'e a'e kury.\\nZanepyro har a'e, wemiruze'eg\\nTawi zuapyr romo hekon a'e.\\n70 Uze'eg Tupàn nezewe uze'eg imume'u kar pà awa wanupe,\\nuze'eg imume'u har wanupe, uzeupe wemimonokatu kwer wanupe.\\n71 — Kwehe mehe umume'u zaneàmàtyry'ymar wanuwi zanepyro àwàm a'e,\\nzanerehe iakatuwaw 'ym ma'e wakàgaw wi\\nzanerenuhem àwàm a'e no,\\nzanepyro pà wanuwi no.\\n72 — Apupuhareko putar ihe nehe, i'i Tupàn zaneipy wanupe.\\n— Azapo putar ma'e heze'eg rupi nehe,\\nazapo putar heremimume'u kwer nehe, i'i zaneipy wanupe.\\n73-74 Umume'u uze'eg zaneràmuz Àmàrààw pe.\\n— Apyro putar nezuapyapyr ihe wà nehe,\\nwàmàtyry'ymar wanuwi ihe wà nehe, i'i izupe.\\n— Pepuner heze'eg rupi peho haw rehe nehe,\\npekyze 'ym pà nehe, i'i zanewe.\\n75 — Pezemonokatu ihewe nehe,\\nikatu 'ym ma'e wi petyryk pà nehe,\\npeiko ikatuahy ma'e romo heruwa rupi nehe,\\ntuweharupi nehe, i'i zanewe.\\n76 Na'e uze'eg kwarera'i pe kury, wa'yr pe kury.\\n— Ne nehe no ty, ereiko putar Tupàn Ywate Wera'u Har\\nze'eg imume'u har romo ne nehe no ty.\\nEremume'u putar Tupàn ze'eg eho iko nehe, Zanezar henataromo nehe.\\nErezapokatu putar hape ràm izupe nehe.\\n77 — Aze pezewyr Tupàn pe nehe, aze pepuir ikatu 'ym ma'e penemiapo kwer wi nehe,\\nTupàn pepuhareko putar nehe, pepyro putar nehe, ere putar teko wanupe nehe.\\n78 Ta'e Tupàn a'e xe, upurupuhareko katu iko a'e xe, upuruamutar katu a'e no xe.\\nZanepyro àwàm nuzawy kwaw kwarahy ihyape katu haw a'e.\\nTupàn umuhem kar putar a'e tatainy zàwenugar zanewe a'e nehe.\\n79 Uzeruzar 'ym ma'e a'e wà, umàno ma'e kwer ài wanekon a'e wà,\\nipytunaw pupe wiko ma'e ài wanekon a'e wà.\\nTupàn umuhyape katu kar putar a'e tatainy zàwenugar wanupe a'e nehe.\\nZanemurywete kar putar a'e nehe, ta'e xiruzar ize'eg zane xe,\\ni'i Zakari wa'yr pe.\\n80 Umumaw màràn kwarahy a'e pe wiko pà wà. Zuàw tua'ua'i a'e kury. Tekwe Puràg wiko hehe a'e, imukàg pà a'e. Tua'u kury. Oho tàpuz heta 'ymaw pe ywyxig tetea'u heta haw pe a'e kury. — Amo 'ar mehe azexak kar putar aha teko wanupe ihe nehe, Izaew izuapyapyr wanupe ihe nehe, Zanezar tur àwàm imume'u pà wanupe ihe nehe, i'i a'e pe uzeupe.","num_words":2594,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.274,"stopwords_ratio":0.498,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg APOKARIP 2\\nZezuz omono kar uze'eg uzeruzar ma'e Ew tawhu pe har wanupe a'e kury\\n1 Na'e a'e zahytata wanereko har uze'eg ihewe a'e kury. — Emono kar heze'eg uzeruzar ma'e Ew tawhu pe har wanupe nehe ty, pape rehe imuapyk pà nehe ty, i'i ihewe. — Nezewe i'i a'e zahytata wanereko har a'e kury, a'e tatainy huwake wiko ma'e a'e kury, ere wanupe nehe ty, i'i ihewe. 2 Na'aw ize'eg Ew tawhu pe har wanupe nehe kury. — Akwaw penemiapo kwer ihe. Pema'ereko katu peiko ihewe. Akwaw pema'ereko katu haw. Hemu'em ma'e pepyr har a'e wà, ipurawy kar wer Tupàn hape rehe peme a'e wà. Nan kwaw pa. Napepytu'u kwaw herehe pezeruzar ire. Akwaw pepytu'u 'ymaw ihe. Heta amo ikatu 'ym ma'e iapo har pepyr a'e wà. Napezeruzar kwaw waze'eg rehe. Akwaw waze'eg rehe pezeruzar 'ymaw ihe. — Uruiko Zezuz hemimur karer romo ure, i'i mua'u amo peme a'e wà no. Pezeapyaka katu peiko waze'eg rehe. Numume'u kwaw Tupàn ze'eg azeharomoete har a'e wà. A'e rupi, — Hemu'em ma'e romo peiko, peze wanupe. A'e rupi napezekaiw kwaw wanehe. Akwaw wanehe pezekaiw 'ymaw ihe. 3 Pepuraraw ma'erahy kwer peiko. Napezàn kwaw ipuraraw mehe. Napepytu'u kwaw ikatuahy ma'e iapo re. Napepytu'u kwaw herehe pezeruzar ire. Nan. Pekàg tuwe ma'erahy kwer ipuraraw mehe.\\n4 Pitài zo ma'e penemiapo kwer na'ikatu kwaw ihewe. Kwehe mehe heamutar katu pe. Naheamutar katu kwaw pe kury. Ko 'ar rehe heamutar katu haw uzawy heamutar katu awer izypy mehe arer a'e. 5 Petyryk muite ihewi. Muitea'u peiko ihewi ko 'ar rehe. A'e rupi a'e peme kury. — Petyryk ikatu 'ym ma'e wi nehe ty wà, a'e peme kury. — Peho Tupàn hape rupi nehe ty wà, peho awer izypy mehe arer zàwegatete nehe ty wà. Aze napepytu'u kwaw ikatu 'ym ma'e iapo re nehe, a'e mehe azur putar pepyr ihe nehe, a'e tatainy i'ok pà henaw wi ihe nehe. 6 Amo ae ma'e penemiapo kwer ikatu ihewe. Napeakatuwawahy kwaw Nikuraw hemiruze'eg wanehe pe, ta'e ipurapo kar wer ikatu 'ym ma'e rehe peme a'e wà xe. Ihe ihe no, naheakatuwawahy kwaw wanehe ihe no.\\n7 Aze peapyakwar heta henu haw nehe, pezeapyaka katu Tekwe ze'eg rehe nehe, uzeruzar ma'e wanupe imume'u pyr rehe nehe. — Aze teko upytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re nehe, aze uzapo ikatuahy ma'e oho iko nehe, aze nupytu'u kwaw Tupàn hemiapo putar haw iapo re nehe, a'e mehe a'e teko wiko putar Tupàn heko haw pe nehe, umàno 'ym pà nehe. Heta ma'ywa 'yw purumuigo kar ma'e a'e pe. A'e teko upuner putar i'a kwer i'u haw rehe nehe, i'i Tekwe peme, i'i Zezuz Ew tawhu pe har wanupe.\\nZezuz omono kar uze'eg uzeruzar ma'e Ezimir tawhu pe har wanupe a'e kury\\n8 — Emono kar heze'eg uzeruzar ma'e Ezimir tawhu pe har wanupe nehe kury ty, pape rehe imuapyk pà nehe kury ty, i'i ihewe. Na'aw ize'eg awer kury. — Izypy mehe arer romo aiko ihe, iahykaw rehe àràm romo aiko ihe. Àmàno, akweraw wi no. Nako heze'eg xe nehe kury. 9 Pepuraraw ma'erahy kwer peiko kury. Akwaw ipuraraw paw ihe. Ma'e hereko 'ymar romo peiko. Akwaw ma'e hereko 'ymar romo peneko haw ihe. Nan kwaw pa. Hemetarer katu ma'e ài peiko, ta'e ma'e tetea'u pereko putar Tupàn heko haw pe peneko mehe nehe xe. Amo Zutew pepyr har a'e wà, Tupàn heruzar 'ymar a'e wà, uze'eg zemueteahy waiko penehe a'e wà. Akwaw waze'eg zemueteahy haw ihe. Zurupari hemiruze'eg romo wanekon wà. 10 Pepuraraw putar ma'erahy nehe. Pekyze zo nehe ty wà. Peinu katu heze'eg nehe ty wà. Zurupari penagaw putar a'e nehe, pemunehew kar pà a'e nehe. Pemumaw putar 10 'ar ma'erahy ipuraraw pà nehe. Pepytu'u zo herehe pezeruzar ire nehe. Pezeruzar wi wi herehe nehe. Aze pezuka kar wà nehe, pepytu'u zo herehe pezeruzar ire nehe. Aze peiko heremiruze'egete romo nehe, aze pezeruzar wiwi iahykaw pe pepytu'u 'ym pà nehe, peiko putar hereko haw pe tuweharupi nehe. 11 Aze peapyakwar heta henu haw nehe, pezeapyaka katu Tekwe ze'eg rehe nehe, uzeruzar ma'e wanupe imume'u pyr rehe nehe. — Aze awa nupytu'u kwaw Tupàn rehe uzeruzar ire nehe, ma'erahy ipuraraw mehe nehe, a'e mehe noho kwaw tatahu pe nehe, umàno re nehe. Numàno kwaw mokoz haw nehe, i'i Zezuz Ezimir tawhu pe har wanupe.\\nZezuz omono kar uze'eg uzeruzar ma'e Pegàmu tawhu pe har wanupe a'e kury\\n12 — Emono kar heze'eg uzeruzar ma'e Pegàmu tawhu pe har wanupe nehe ty, pape rehe imuapyk pà nehe ty, i'i ihewe. Na'aw ize'eg awer kury. — Takihepuku haimezewaz hereko har romo aiko ihe, haime katu ma'e hereko har romo aiko ihe. Nako heze'eg xe kury. 13 Akwaw peneko haw ihe. Peiko Zurupari hemiruze'eg wapyr tuweharupi. Herehe uzeruzar ma'e romo peiko. Amo 'ar rehe a'e pe har uzuka kar amo awa Àxi her ma'e a'e wà. Uzuka wà, ta'e umume'u katu Tupàn ta'yr romo hereko haw oho iko a'e xe, a'e pe har wanupe a'e xe. 14 Amo ma'e penemiapo kwer na'ikatu kwaw ihewe. Amo uzeruzar ma'e pepyr har a'e wà, uzeruzar amo ae ze'eg rehe a'e wà. Màrààw ze'eg weruzar oho waiko wà. Pema'enukwaw a'e ma'emume'u haw rehe. Kwehe mehe Màrààw uze'eg Marak pe a'e. — E'u temi'u tupàn a'ua'u wanupe imono pyrer nehe ty, E'u kar Izaew izuapyapyr wanupe nehe no. Nezewe mehe Tupàn wikwahy putar nehe, i'i izupe. — Emu'e ne wà nehe ty, wemireko 'ym wapuhe iaiw ma'e iapo haw rehe ne wà nehe ty, tupàn a'ua'u wamuwete katu pà nezewe mehe nehe ty, i'i Màrààw Marak pe. 15 Nezewegatete pe no. Amo pepyr har a'e wà, weruzar Nikuraw hemiruze'eg waze'eg waiko a'e wà. Na'ikatu kwaw waze'eg a'e wà, ta'e uzapo kar ikatu 'ym ma'e kwehe arer zàwenugar peme a'e wà xe. 16 Pepytu'u a'e ikatu 'ym ma'e iapo re nehe ty wà. Aze napepytu'u kwaw nehe, na'arewahy aha putar pepyr ihe nehe, hetakihe hezuru pe har heraha pà ihe nehe, a'e teko wàmàtyry'ym pà ihe nehe. 17 Aze peapyakwar heta henu haw nehe, pezeapyaka katu Tekwe ze'eg rehe nehe, uzeruzar ma'e wanupe imume'u pyr rehe nehe. — Aze teko nupytu'u kwaw herehe uzeruzar ire wà nehe, ma'erahy ipuraraw mehe wà nehe, a'e mehe amuigo kar putar a'e teko hepyr ihe nehe. Aze teko pepyr wanekon wà nehe, pemono putar temi'u wanupe nehe. Nezewegatete amono putar temi'u zàwenugar ikatuahy ma'e ikwaw pyr 'ym ihe nehe no, uzeruzar ire upytu'u 'ym ma'e wanupe ihe nehe no. Amono putar ita xig ma'e izupe nehe no. Amuapyk putar her ipyahu ma'e a'e ita rehe ihe nehe. Amogwer teko nukwaw kwaw a'e her a'e wà nehe. Ipyhykar zutyka'i izar zutyka'i ukwaw putar uwer ita rehe har imuapyk pyrer a'e nehe, i'i Zezuz Pegàmu tawhu pe har wanupe.\\nZezuz omono kar uze'eg uzeruzar ma'e Xiaxir pe har wanupe a'e kury\\n18 — Emono kar heze'eg uzeruzar ma'e Xiaxir tawhu pe har wanupe nehe ty, pape rehe imuapyk pà nehe ty, i'i ihewe. — Tupàn ta'yr romo aiko ihe. Hereha heny katu tata ài ihe. Hepy heny katu ita heny katu ma'e ài ihe no. Na'aw heze'eg xe kury. 19 Akwaw katu penemiapo ihe. Pepuramutamutar katu peiko. Akwaw pepuruamutar katu haw ihe. Pezeruzar katu herehe. Akwaw pezeruzar katu haw. Pepytywàgatu amogwer uzeruzar ma'e pe wà. Akwaw pekatu haw ihe. Napepytu'u kwaw pezeruzar ire ma'erahy kwer ipuraraw mehe. Akwaw pepytu'u 'ymaw ihe no. Izypy mehe pema'ereko katu ihewe. Ko 'ar rehe pema'ereko katu wera'u peiko ihewe kury. 20 Xo pitài penemiapo kwer zo na'ikatu kwaw ihewe. Amo kuzà pepyr hekon a'e. — Tupàn ze'eg imume'u har romo aiko ihe, i'i mua'u iko peme. Zezapew ài hekon a'e. Kwehe mehe Zezapew uzapo kar ikatu 'ym ma'e Izaew izuapyapyr wanupe a'e. Nezewegatete a'e kuzà pepyr har a'e no. Uzapo kar ikatu 'ym ma'e iko peme a'e no. Upurumu'e iko amo ae ze'eg rehe. — Pezapo ma'e peho kuzàwyzài wapuhe nehe 'y wà, i'i mua'u a'e kuzà iko peme. — Pe'u temi'u tupàn a'ua'u wanupe imono pyrer peho nehe 'y wà, i'i mua'u iko peme.\\n21 — Epytu'u a'e ikatu 'ym ma'e iapo re nehe zàkwà, a'e izupe. Nazepyk kwaw hehe a'e 'ar mehe. Uzapo wi wi a'e ma'e iko a'e. 22 A'e rupi azepyk putar hehe ihe nehe, azepyk putar ipuhe oho ma'e wanehe ihe nehe no. Aze nupytu'u kwaw a'e ikatu 'ymaw iapo re tàrityka'i a'e wà nehe, aze nuzemumikahy kwaw wemiapo kwer ikatu 'ym ma'e rehe a'e wà nehe, upuraraw putar ma'erahy tetea'u a'e wà nehe. 23 Azuka putar a'e kuzà hemiruze'eg ihe wà nehe no. A'e rupi uzeruzar ma'e paw ukwaw putar hekàgaw a'e wà nehe. Amekuzar putar penemiapo kwer paw rupi ihe nehe. Ta'e akwaw teko wama'enukwaw paw ihe xe. Akwaw wanemiapo putar haw ihe no xe.\\n24 Aze'eg putar amogwer Xiaxir tawhu pe har wanupe ihe nehe kury. Naperuzar kwaw a'e kuzà ze'eg pe. — Pezemu'e Zurupari ze'eg rehe nehe 'y wà, ize'eg ikwaw pyr 'ym uzeàmim ma'e kwer rehe 'y wà, i'i mua'u peme. Napezemu'e kwaw ize'eg rehe. A'e rupi nazapo kar kwaw amo ae ma'e peme ihe kury. — Pezapo ikatuahy ma'e peho peiko nehe ty wà, izypy mehe arer ài nehe ty wà, a'e peme kury. 25 Ikatuahy ma'e romo peiko heruwa rupi kury. Peiko wi wi nezewe nugar romo nehe no ty wà, te hezewyr mehe nehe no ty wà. 26 Aze awa nupytu'u kwaw uzeruzar ire herehe nehe, aze weruzar heze'eg iko nehe, te iahykaw rehe nehe, a'e mehe amuigo kar putar a'e awa teko tetea'u wanuwihaw romo ihe nehe. 27 Ikàg putar teko waneruze'eg mehe nehe. Ikàgaw nuzawy kwaw hekàgaw nehe. Heru umur ukàgaw ihewe a'e. Nezewegatete amono putar hekàgaw a'e tuwihaw pe ihe nehe no. 28 Zahytata uhyape katu a'e wà. Nezewegatete a'e awa a'e nehe, heze'eg heruzar har a'e nehe, ikàg putar tuwe a'e nehe no. 29 Aze peapyakwar heta henu haw nehe, pezeapyaka katu Tekwe ze'eg rehe nehe, uzeruzar ma'e wanupe imume'u pyr rehe nehe, i'i Zezuz Xiaxir pe har wanupe.","num_words":1580,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.043,"special_characters_ratio":0.25,"stopwords_ratio":0.456,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg EZÀRÀ 2\\nMawiron wi uzewyr ma'e kwer wà\\n1 Kwehe mehe tuwihawete Namukononozor Mawiron ywy rehe har weraha teko tetea'u weko haw pe wemipyhyk kwer romo a'e wà. Zuta ywy rehe har tetea'u wiko a'e teko wainuinuromo wà. Amo 'ar mehe, a'e teko uzewyr Zeruzarez pe wà, Zuta ywy rehe wà kury. Oho tawhu weko awer pe pitàitàigatu wà. 2 Na'aw wanuwihaw waner xe wà kury: Zurupapew, Zuzue, Neemi, Xerai, Heerai, Monekaz, Miwizà, Mizipar, Migiwaz, Heu, Màànà. Na'aw teko uzeànàànàm ma'e Izaew izuapyapyr Mawiron wi uzewyr ma'e kwer waner xe wà. Amuapyk putar wanuwihaw waner pitàitàigatu. Amuapyk putar waneta haw no:\\n3-20 Paroz 2.172, Xepaxi 372, Ara 775, Paat-Moaw Zezuwa izuapyapyr Moaw izuapyapyr wainuinuromo har 2.812, Eràw 1.254, Zatu 945, Zakaz 760, Mani 642, Memaz 623, Azigaz 1.222, Anonikà 666, Migiwaz 2.056, Anim 454, Ater Ezeki her inugwer ma'e 98, Mezaz 323, Zora 112, Azu 223, Zimar 95\\n21-35 Amo tawhu pe har wazuapyapyr uzewyr wà no. Na'aw a'e tawhu waner xe wà. Amume'u putar teko waneta haw ihe wà nehe no. Merez 123, Neto 56, Anatot 128, Azamawet 42, Kiriat-Ari, Xepir rehe we, Meerot rehe we 743, Hama, Zema 621, Mikimaz 122, Metew, Ai rehe we 223, Nemo 52, Mazimi 156, Eràw inugwer 1254, Ari 320, Iroz, Ani rehe we, Ono rehe we 725, Zeriko 345, Xenaa 3.630,\\n36-39 Na'aw xaxeto waànàm uzepyhyk awer wi uzewyr ma'e kwer waner xe wà. Amuapyk wanuwihaw waner pitàitàigatu wà no. Amuapyk waneta haw no: Zenai Zezua izuapyr 973, Imer 1.052, Pazur 1.247, Ari 1.017.\\n40-42 Na'aw Erewi izuapyapyr waànàm upyhyk awer wi uzewyr ma'e kwer waner xe wà: Amo Erewi izuapyapyr wiko Onawià izuapyapyr romo wà. Zezua wiko Onawià izuapyr romo. Kazimiew wiko Onawià izuapyr romo no. Wazuapyapyr màràmàràna'i uzewyr Zeruzarez pe wà. Heta 74 wà. Zegar haw iapo har Azap izuapyapyr wà: heta 128 wà. Amo tàpuzuhu hukenawhu rehe uzekaiw ma'e uzewyr wà no. Na'aw waipy waner xe wà: Xaru, Ater, Tawmon, Aku, Axita, Xomaz. Heta 139 wà.\\n43-54 Amo tàpuzuhu pupe uma'ereko ma'e waànàm uzewyr wà. Amuapyk wanuwihaw waner pitàitàigatu wà. Zia, Azupa, Tamaot, Keroz, Xia, Panom, Eremana, Agama, Aku, Agame, Xawmaz, Ànà, Zinew, Kar, Heai, Hezi, Nekona, Kàzà, Uza, Pazez, Mezaz, Azinat, Meuni, Nepizi, Makemuk, Akupa, Arur, Mazirut, Mei, Ariza, Maraku, Xi, Tema, Nezi, Axipa.\\n55-57 Amo teko wiko Xàrumàw pe uma'ereko ma'e romo wà. Amo waànàm uzewyr upyhyk awer wi wà. Amuapyk wanuwihaw pitàitàigatu wà: Xotaz, Xoperet, Peruna, Zara, Narikom, Zinew, Xepaxi, Axiw, Pokeret-Azemai, Ami.\\n58 Heta tetea'u tàpuzuhu pupe uma'ereko ma'e Xàrumàw pe uma'ereko ma'e wainuinuromo wà. Heta 392 wà.\\n59-60 Heta na'iruz awa wà: Nerai, Tomi, Nekot Wazuapyapyr uzewyr 5 tawhu wanuwi wà: Tew-Mera, Tew-Aruza, Keru, Ànà, Imer. — Uruiko Izaew romo ure, nupuner kwaw u'e haw rehe wà. Ta'e nupuner kwaw Izaew romo uzexak kar awer hexak kar haw rehe wà xe. Waànàm nuiko kwaw Izaew romo wà no.\\n61 Na'iruz xaxeto wazuapyapyr nuexak kwaw pape Izaew romo weko haw hexak kar haw wà. Na'aw waner xe wà: Amai, Koz, Maraziraz. (Kwehe mehe Maraziraz waipy wereko Maraziraz Zireaz pe har tazyr wemireko romo. Upyhyk watyw Er uwer romo.) 62 Nupuner kwaw xaxeto romo weko haw rehe wà, ta'e nupuner kwaw xaxeto izuapyapyr romo weko haw hexak kar haw rehe wà. Nukwaw kwaw uwipy waner wà. 63 Tuwihaw uze'eg nezewe wanupe. — Pe'u zo temi'u Tupàn pe imono pyrer nehe. Aze amo xaxeto upuner peneko haw ikwaw kar haw rehe Uri Tumi imomor pà nehe, aze xaxeto romo peneko haw umume'u nehe, xo a'e mehe zo pepuner i'u haw rehe nehe, i'i wanupe.\\n64-67 Izaew tetea'u uzewyr uiwy rehe. Heta 42.360 uzewyr ma'e kwer wà. Werur uma'ereko e ma'e awa uzeupi wà. Werur uma'ereko e ma'e kuzà uzeupi wà no. Heta 7.337 wà. Heta 200 uzegar ma'e wà, awa wà, kuzà wà no. Heta tetea'u waneimaw wà: 736 kawaru wà, 245 kawaràn, 435 kawaru kupewa'a wà, 6.720 zumen wà.\\n68 Uhem Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hàpuzuhu pe Zeruzarez pe har pe wà kury. Uhem mehe amo uzeànàànàm ma'e wanuwihaw omono wemetarer ikurer Tupàn Hàpuzuhu iapo katu àwàm imekuzar pà wà. — Xiapo katu tàpuzuhu nehe, i'i uzeupeupe wà kury. 69 Aze upuner imono haw rehe wà, omono iapo katu àwàm hekuzar wà. Na'aw temetarer imono'og pyrer heta haw xe: or 514 kir, parat 2.800 kir, 100 xaxeto iaxi'i ipykaw no.\\n70 Xaxeto wà, Erewi izuapyapyr wà no, amo teko wà no, uzapo weko haw Zeruzarez pe wà. Amo uzapo weko haw Zeruzarez huwake wà. Uzegar ma'e wà, tàpuzuhu pupe uma'ereko ma'e wà no, tàpuzuhu ukenawhu rehe uzekaiw ma'e wà no, amogwer Izaew wà no, wiko tawhu pupe uwipy waneko awer pupe wà.","num_words":698,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.283,"stopwords_ratio":0.34,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IZYPY MEHE ARER 1\\nTupàn uzapo ma'e upaw rupi a'e\\n1 Izypy mehe Tupàn uzapo ywak a'e, uzapo ywy a'e no. 2 Nuzapo kwaw Tupàn ywy ikatuahy ma'e romo a'e 'ar rehe a'e rihi. Naheta kwaw wikuwe ma'e a'e 'ar mehe ywy rehe a'e rihi. Xo yryhu ohoete ma'e zo heta. Ipytunahy haw upyk yryhu a'e. Tupàn Hekwe wiko 'y 'aromo a'e.\\n3 Na'e uze'eg Tupàn. — Tuwe heta tatainy, i'i. A'e 'ar mehe we tatainy uzypyrog weta pà. 4 Wexak Tupàn tatainy ikatuahy haw. Umunyryk kar ipytunahy haw imono izuwi. 5 Tupàn omono her tatainy pe. — 'Ar, i'i izupe. Omono her pytunaw pe no. — Pyhaw, i'i izupe. Upaw pytun oho a'e. Iku'em kury. — 'Ar ipy, i'i izupe.\\n6 Na'e Tupàn i'i uzeupe. — Amuza'ak putar 'y ihe nehe kury, mokoz pehegwer romo iapo pà ihe nehe kury, i'i uzeupe. 7 Uzeapo ma'e ize'eg rupi katete. Tupàn uzapo 'y imuza'akaw a'e. Amo ipehegwer upyta iwy pe a'e. Amo ipehegwer inugwer upyta i'aromo a'e no. 8 Na'e Tupàn omono her a'e 'y imuza'akaw pe a'e. — Ywak, i'i izupe. Upaw pytun oho no. Iku'em kury. — Mokoz haw 'ar, i'i izupe.\\n9 Uze'eg wi Tupàn a'e kury. — Tuwe 'y ywak iwy pe har uzemono'og pitài 'y romo uzeapo pà a'e nehe. Nezewe mehe ywy uxinig ma'e uzekwa kar putar a'e nehe no, i'i. Uzeapo ma'e ize'eg rupi katete. 10 Tupàn omono her ywy uxinig ma'e pe kury. — Ywy, i'i izupe. Omono her 'y uzemono'ono'og ma'e kwer pe no. — Yryhu, i'i izupe. Tupàn wexak wemiapo kwer ikatuahy haw paw rupi. 11 Na'e Tupàn uze'eg uzeupe. — Tuwe ywy umuezuz kar ma'e tetea'u nehe. Tuwe hezuz ma'eà'yz hereko har paw rupi a'e wà nehe. Tuwe hezuz i'a ma'e paw rupi a'e wà nehe no, i'i. Uzeapo ma'e ize'eg rupi katete. 12 Ywy umuezuz kar ma'e tetea'u a'e: ma'eà'yz hereko har paw rupi katete, ma'e'a hereko har tetea'u no. Na'e Tupàn wexak uzeapo ma'e kwer ikatu haw. 13 Upaw pytun oho. Iku'em kury. — Na'iruz haw 'ar, i'i izupe.\\n14 Na'e Tupàn uze'eg wi kury. — Tuwe heta tatainy ywak rehe a'e wà nehe. Nezewe mehe 'ar uzawy putar ipytunaw nehe. Nezewe mehe teko ukwaw putar agwer ma'e ihemaw wà nehe: 'ar, kwarahy, àmàkyhaw, huwixàgaw, haku haw, mynykawhu, mai'u hawhu. 15 A'e tatainy uhyape katu putar ywak rehe ywy hexak kar pà a'e wà nehe, i'i uzeupe. Uzeapo ma'e ize'eg rupi katete. 16 Tupàn uzapo mokoz tatainy uhua'u ma'e a'e wà. Kwarahy uhua'u wera'u zahy wi a'e. Tupàn umuigo kar kwarahy 'ar heruze'egar romo a'e. Tupàn umuigo kar zahy pytun heruze'egar romo a'e no. Uzapo zahytata a'e wà no. 17 Tupàn omono a'e tatainy ywak rehe ywy rehe wamuhyape katu kar pà a'e wà. 18 Umuigo kar a'e tatainy 'ar izar romo wà, ipytunaw izar romo wà no. Nezewe umunyryk kar tatainy ipytunuhu wi a'e. Na'e Tupàn wexak wemiapo kwer ikatuahy haw a'e.\\n19 Upaw pytun oho. Iku'em kury. — 4 haw 'ar, i'i izupe. 20 Na'e uze'eg wi Tupàn. — Tuwe 'y tynehem wikuwe ma'e 'y pe har pupe a'e nehe. Tuwe heta wiràmiri ywak rehe uwewe ma'e ywy rehe a'e wà nehe no, i'i.\\n21 Nezewe Tupàn uzapo wikuwe ma'e yryhu pe har uhua'u ma'e a'e wà. Uzapo wikuwe ma'e hexakaw paw hereko har a'e wà: 'y pupe wiko ma'e tetea'u wà, wiràmiri wà no. Tupàn wexak wemiapo kwer wakatuahy haw. 22 Na'e omono uze'egatu wikuwe ma'e yryhu pupe har wanehe a'e kury. Uze'eg nezewe wanupe. — Tuwe peneta tetea'u nehe. Pemynehem yryhu nehe, i'i wanupe. Uze'eg wiràmiri wanupe no. — Tuwe peneta tetea'u ywy rehe nehe, i'i wanupe.\\n23 Upaw pytun oho. Iku'em kury. — 5 haw 'ar, i'i izupe. 24 Na'e Tupàn uze'eg wi a'e kury. — Tuwe ywy umuigo kar wikuwe ma'e hexakaw paw hereko har a'e wà nehe: ma'ea'yr tàpuznaw pe wiko ma'e wà, miar ka'a pe har wà, ma'e wie rehe wata ma'e wà. Tuwe wana'yr nuzawy kwaw u a'e wà nehe. Tuwe nuzawy kwaw uhy wà nehe. Uzeapo ma'e ize'eg rupi katete. 25 Tupàn uzapo ma'ea'yr pitàitàigatu a'e wà. Pitàitàigatu nuzawy kwaw u wà. Nuzawy kwaw uhy wà: ma'ea'yr tàpuznaw pe wiko ma'e wà, miar ka'a pe har wà, ma'e wie rehe wata ma'e wà. Tupàn wexak wemiapo kwer ikatu haw. 26 Na'e uze'eg wi kury. — Xiapo putar teko zane wà nehe kury. Wiko putar zanezàwe wà nehe, i'i Tupàn uzeupe. — Wanexakaw nuzawy kwaw zanerexakaw wà nehe, i'i uzeupe. — Wiko putar wikuwe ma'e paw wazar romo a'e wà nehe: ipira wazar romo wà, wiràmiri wazar romo wà, ma'ea'yr tàpuznaw pe wiko ma'e wazar romo wà, miar ka'a pe har wazar romo wà, ma'e wie rehe wata ma'e wazar romo wà, i'i uzeupe.\\n27 Tupàn uzapo teko wikuwe ma'e nezewe a'e wà. Umuigo kar uzezàwe nugar romo wà: Uzapo awa. Uzapo kuzà no. 28 Omono uze'egatu wanehe wanupe uze'eg pà. — Tuwe heta tetea'u pena'yr wà nehe. Tuwe pena'yr uhàuhàz ywy nànàgatu wà nehe. Tuwe wiko ywy izar romo wà nehe. Tuwe wiko wikuwe ma'e paw wazar romo wà nehe: ipira yryhu pupe har wazar romo wà, wiràmiri ywy 'aromo uwewe ma'e wazar romo wà, ma'e wie rehe wata ma'e wazar romo wà. 29 Amono putar ma'e hezuz ma'e ma'eà'yz hereko har peme upaw rupi katete ihe nehe, penemi'u ràm romo ihe nehe. Heta tetea'u putar ma'ywa 'yw peme nehe no. Amono putar i'a kwer peme penemi'u ràm romo upaw rupi katete nehe no. 30 Amono putar ka'api'i ma'ea'yr wanupe wanemi'u ràm romo ihe nehe. Amono putar ka'a wanupe wanemi'u ràm romo ihe nehe no: miar hehaite ma'e upaw rupi katete wà, wiràmiri wà, ma'e wie rehe wata ma'e upaw rupi wà, i'i wanupe. Uzeapo ma'e ize'eg rupi katete. 31 Tupàn wexak wemiapo kwer ikatuahy haw upaw rupi a'e. Upaw ipytunaw. Iku'em kury. — 6 haw 'ar, i'i izupe.","num_words":914,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.024,"special_characters_ratio":0.278,"stopwords_ratio":0.467,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg TANIEW 6\\nTaniew upyta zàwàruhu iriàw wamunehew haw pupe\\n1 Tuwihawete Nariw umuza'aza'ak a'e ywy 120 pegwepegwer romo kury. Wexaexak 120 awa a'e ywy rehe har wanuwihaw romo wamuigo kar pà wà. 2 Uputar wapureruze'egatu haw a'e. Nuputar kwaw ikatu 'ymaw. A'e rupi tuwihawete wexaexak na'iruz awa a'e 120 tuwihaw wanuwihaw romo wamuigo kar pà wà no. Taniew wiko tuwihaw romo a'e tuwihaw wanehe we a'e. 3 Ukwaw wera'u ma'e amo tuwihaw wanuwi a'e. Na'arewahy wexak kar ma'e ikwaw wera'u haw wanupe. — Ukwaw katu tuwe pureruze'egaw a'e, i'i tuwihawete uzeupe. — Aze ru'u amuigo kar putar tuwihaw amo tuwihaw wanuwi upuner wera'u ma'e romo ihe nehe, i'i uzeupe. 4 Na'e tuwihaw wanuwihaw wà, ywy pehegwer rehe har wanuwihaw wà no, ume'e Taniew rehe wà, hemiapo kwer ikatu 'ym ma'e hekar pà hehe wà. Nuexak kwaw wà. Taniew na'imunar kwaw teko wama'e rehe. Ikatu a'e. Ni amo nupuner kwaw hemiapo kwer ikatu 'ym ma'e imume'u haw rehe wà. 5 Na'e uze'eg uzeupeupe wà kury. — Naxixak pixik kwaw Taniew hemiapo kwer ikatu 'ym ma'e. A'e rupi nazapuner kwaw ma'e imume'u haw rehe tuwihawete pe. Umuwete katu amo Tupàn a'e. Xikar ikatu 'ymaw hehe nehe, i'i uzeupeupe wà.\\n6 Na'e a'e paw rupi oho tuwihawete pe uze'eg pà wà kury. — Tuwe tuwihawete Nariw wikuwe tuweharupi nehe, i'i izupe wà. 7 — Uruiko neiwy rehe har wanuwihaw romo ure: tuwihaw wanuwihaw wà, ywy pehegwer rehe har wanuwihaw wà, tawhu pe har wanuwihaw wà, amo tuwihaw wà. Uruzemono'og amo ma'e rehe newe ureze'eg pà kury. Ezapo kar amo ma'e teko wanupe nehe. Tuwe weruzar paw rupi wà nehe. — Pemumaw 30 'ar xo ihewe zo hereminoz iapo pà nehe, ere wanupe nehe. Aze a'e 'ar rehe amo wenoz ma'e amo tupàn pe nehe, amo awa pe nehe, eityk kar a'e teko zàwàruhu iriàw wanyru pupe ne wà nehe, i'i izupe wà. 8 — Emume'u neze'eg pape rehe imuapyk kar pà nehe. Nezewe mehe ni amo nupuner kwaw imunànaw rehe nehe. Nezewe i'i Mez wanàmuz ze'eg a'e, Pezi wanàmuz waze'eg a'e: Aze tuwihawete umuapyk kar uze'eg pape rehe nehe, ni amo nupuner kwaw imunànaw rehe wà nehe, i'i waze'eg, i'i izupe wà.\\n9 — Ikatu, i'i tuwihawete wanupe. Umuapyk kar a'e ze'eg pape rehe. Umuapyk uwer hehe no. — Pemugeta kar ko ze'eg teko nànàn nehe, i'i wanupe.\\n10 — Tuwihawete umuapyk uwer kwez uze'eg rehe kury, i'i amo Taniew pe. A'e rupi uzewyr Taniew uker haw pe kury. Tàpuz ipupyaikaw pyrer ywate har i'aromo har pupe kury. Na'e ume'e uken ywate har rupi. Ume'e Zeruzarez tawhu kutyr. Uwàpytymawok Taniew uken. Wapyk upenàràg rehe Tupàn pe uze'eg pà. — Nekatuahy Tupàn, ta'e erezapo xo ikatuahy ma'e zo ne xe, i'i izupe. Tuweharupi uzapo nezewe haw na'iruz haw.\\n11 Taniew iàmàtyry'ymar uzemono'og heko haw pe oho pà wà kury. Wexak Tupàn pe ize'eg mehe wà. 12 Na'e wekar tuwihawete oho wà kury, ize'eg awer rehe uze'eg pà izupe wà kury. — O tuwihawete, eremuapyk kar neze'eg kwez ne. Eremuapyk nerer hehe no. — Pemumaw 30 'ar xo ihewe zo hereminoz iapo pà nehe, ere wanupe. — Aze a'e 'ar rehe amo wenoz ma'e amo tupàn pe nehe, amo awa pe nehe, zauxiapekwer weityk putar a'e teko zàwàruhu iriàw wanyru pupe wà nehe, ere wanupe. — Aipo eremuhàz kar a'e ze'eg, i'i izupe wà. — Azeharomoete, i'i tuwihawete a'e tuwihaw wanupe. — Tuwe teko paw weruzar a'e ze'eg wà nehe. Nezewe i'i Mez wanàmuz ze'eg a'e, Pezi wanàmuz waze'eg a'e: Aze tuwihawete umuapyk kar uze'eg pape rehe nehe, ni amo nupuner kwaw imunànaw rehe wà nehe, i'i waze'eg, i'i tuwihawete a'e awa wanupe.\\n13 Na'e a'e awa uze'eg wi tuwihawete pe wà kury. — Taniew neru hemipyhyk kwer Zuta ywy wi herur pyrer a'e, nuzeruze'eg kwaw nerehe a'e. Nuweruzar kwaw neze'eg. Uze'eg uzar Tupàn pe na'iruz haw tuweharupi a'e, i'i izupe wà.\\n14 Waze'eg henu mehe tuwihawete uzemumikahy a'e kury. — Apyro putar Taniew ihe nehe, i'i uzeupe. Umumaw a'e 'ar paw ipyro haw rehe uzeagaw pà. Nupuner kwaw. Na'e ipytun kury. 15 Taniew iàmàtyry'ymar oho wi tuwihawete pe uze'eg pà wà kury. — Erekwaw katu ko ma'e: Nezewe i'i Mez wanàmuz ze'eg a'e, Pezi wanàmuz waze'eg a'e: Aze tuwihawete umuapyk kar uze'eg pape rehe nehe, ni amo nupuner kwaw imunànaw rehe wà nehe, i'i waze'eg, i'i izupe wà.\\n16 Na'e uze'eg tuwihawete zauxiapekwer wanupe kury. — Perur Taniew xe nehe. Peityk heraha zàwàruhu iriàw wanyru pupe nehe, i'i wanupe. Weruzar ize'eg wà. Werur Taniew izupe wà. Uze'eg tuwihawete Taniew pe kury. — Eremuwete katu Tupàn nezar. Aze nepyro nehe, ikatuahy putar ihewe nehe. Aputar nepyro àwàm ihe, i'i izupe. Weityk Taniew zàwàruhu wanyru pupe wà.\\n17 Werur amo itahu hukenaw iwàpytym pà wà. Tuwihawete umuapyk uwer itahu rehe ukwàku'aw har pupe, iwàpytymawok kar 'ym pà purupe. Wiko tuwihawete upuner wera'u ma'e romo a'e. Taniew wiko imyrypar romo a'e. Nezewe rehe we weruzar katu kar uze'eg azeharomoete. 18 Uzewyr tuwihawete wàpuzuhu pe. Nu'u kwaw ma'e. Nuzapo kwaw ma'e uzemurywete kar pà amo 'ar rehe arer zàwe. Nupuner kwaw uker haw rehe pyhaw a'e 'ar mehe.\\n19 Izi'itahy upu'àm zàwàruhu wanyru pupe ume'e pà. 20 Uze'eg uzemumikahy pà. — Taniew Tupàn wikuwe ma'e hemiruze'eg, i'i izupe. — Eremuwete katu Tupàn nezar. Aipo upuner nepyro haw rehe zàwàruhu wanuwi, i'i izupe.\\n21 Uwazar Taniew ize'eg izupe. — Tuwe tuwihawete wikuwe tuweharupi nehe, i'i izupe. 22 Tupàn hezar umur kar amo weko haw pe har xe a'e. Uwàpytym zàwàruhu wazuru a'e. A'e rupi nahexi'u kwaw wà. Nazapo kwaw ikatu 'ym ma'e Tupàn henataromo ihe xe. Tupàn ukwaw iapo 'ymaw a'e. Nazapo kwaw ni pitài ikatu 'ym ma'e nekutyr ihe no, i'i Taniew tuwihawete pe.\\n23 Hurywete tuwihawete kury. — Pemuhem kar Taniew zàwàruhu wanyru wi nehe ty wà, i'i zauxiapekwer wanupe wà. Wenuhem wà. Ume'e hehe wà. Zàwàruhu nuxi'u kwaw ni pitài haw wà. Ta'e uzeruzar Tupàn rehe xe. 24 — Perur a'e awa Taniew rehe ipuruzuka wer ma'e kwer xe pe wà nehe ty wà, i'i tuwihawete zauxiapekwer wanupe kury. — Peityk zàwàruhu wanyru pupe pe wà nehe, i'i wanupe. — Peityk wanemireko ipupe pe wà nehe no, wana'yr wanehe we pe wà nehe no, i'i wanupe. Weruzar ize'eg wà. Ywy rehe wahem 'ym mehe we zàwàruhu uxi'u wapei'ài'àg pà a'e wà kury.\\n25 Na'e tuwihawete Nariw uzapo amo pape teko ywy nànànar wanupe kury, teko texakaw paw hereko har wanupe no, teko ze'eg paw rupi uze'eg ma'e wanupe no. Nezewe uze'eg a'e pape rehe imuapyk kar pà. — Tuwe penurywete paw rupi nehe. Tuwe peiko zeàmàtyry'ym 'ymaw rehe paw rupi nehe no. 26 Ko ma'e azapo kar putar heremiruze'eg nànàn ihe nehe kury. — Pemuwete Tupàn Taniew hemimuwete nehe. Pemuwete katu nehe no, a'e peme.\\n— Ta'e Tupàn wikuwe ma'e romo hekon a'e xe.\\nWiko tuweharupi umàno pixik 'ym pà a'e.\\nTeko numumaw pixik kwaw ipureruze'egaw wà nehe.\\nIpuner haw nupaw pixik kwaw nehe.\\n27 Upurupytywà a'e. Upurupyro no.\\nYwak rehe, ywy rehe, uzapo ikatuahy ma'e purumupytuhegatu kar haw. Uzapo temixak pixik 'ym no.\\nA'e ae upyro Taniew a'e,\\nIpyro pà zàwàruhu ipyàpe wi a'e,\\ni'i tuwihawete uze'eg pape rehe imuapyk kar pà.\\n28 Wiko wiwi Taniew tuwihaw ikàg ma'e romo a'e, Nariw tuwihawete romo heko mehe we a'e. Nariw imàno re Xiru Pezi ywy rehe har wanuwihawete wiko tuwihawete Nariw hekuzaromo. Taniew wiko wiwi tuwihaw Xiru tuwihawete romo heko mehe a'e no.","num_words":1146,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.072,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.428,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 2 WAMUME'U AWER 36\\nZoakaz wiko Zuta wanuwihawete romo\\n1 Teko Zuta ywy rehe har wexak Zoakaz Zuzi ta'yr tuwihawete Zeruzarez pe har romo imuigo kar pà wà, tu hekuzaromo wà. 2 Zoakaz wereko 23 kwarahy Zuta wanuwihawete romo wiko mehe. Umumaw 3 zahy tuwihawete romo wiko pà Zeruzarez pe. 3 Ezit wanuwihawete Nek umupytu'u kar Zoakaz tuwihawete romo heko re. Zuta ywy rehe har omono 3.400 kir parat Nek pe wà. Omono 34 kir or izupe wà no. 4 Nek umuigo kar Eriaki Zoakaz tywyr Zuta wanuwihawete romo Zeruzarez pe a'e kury. Omono amo her izupe: Zeoaki. Nek weraha Zoakaz Ezit ywy rehe.\\nZeoaki wiko Zuta wanuwihawete romo\\n5 Zeoaki wereko 25 kwarahy Zuta wanuwihawete romo wiko mehe. Umumaw 11 kwarahy Zeruzarez pe. Uzapo ikatu 'ym ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uzar henataromo. 6 Namukononozor Mawiron wanuwihawete wixe Zuta rehe a'e kury. Upyhyk Zeoaki. Uzàpixipixi kyhàhàmtàtà pupe wemipyhyk kwer romo. Zauxiapekwer weraha Mawiron pe wà. 7 Namukononozor weraha amo ma'e tàpuzuhu pupe har Mawiron pe. Omono wàpuzuhu a'e pe har pupe.\\n8 Amo umuapyk amogwer Zeoaki hemiapo kwer pape rehe. Uzapo purumuhuhuk kar haw. Teko umume'u hemiapo kwer iaiw ma'e wà. Izaew wanuwihawete wanemiapo kwer Zuta wanuwihawete wanemiapo kwer imume'u haw a'e pape her romo a'e. Ta'yr Zoaki wiko hekuzaromo tuwihawete romo.\\nZoaki wiko Zuta wanuwihawete romo\\n9 Zoaki wereko 18 kwarahy Zuta wanuwihawete romo wiko mehe. Umumaw na'iruz zahy 10 'ar rehe we Zeruzarez pe tuwihawete romo wiko pà. Uzawy a'e, ikatu 'ym ma'e iapo pà Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo. 10 A'e kwarahy rehe kwarahy ihem 'ym mehe we tuwihawete Namukononozor upyhyk kar Zoaki zauxiapekwer wemiruze'eg wanupe. Weraha ipyhyk pyrer romo Mawiron pe wà. Weraha ma'e hekuzar katu ma'e tàpuzuhu pupe har wà no. Na'e Namukononozor umuigo kar Zeneki Zoaki itutyr Zuta wanuwihawete Zeruzarez pe har wanuwihawete romo kury.\\nZeneki wiko Zuta wanuwihawete romo\\n11 Zeneki wereko 21 kwarahy Zuta wanuwihawete romo wiko mehe. Umumaw 11 kwarahy Zeruzarez pe tuwihawete romo wiko pà. 12 Zeneki uzapo ikatu 'ym ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo. Nuzemuigo kar kwaw ikàg 'ym ma'e romo Tupàn ze'eg imume'u har Zeremi henataromo. Zeremi umume'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ize'eg izupe.\\nNamukononozor upyhyk Zeruzarez\\n13 Zeneki upytu'u Namukononozor heruzar ire. A'e 'ym mehe umume'u kar ma'e izupe. — Aiko nemyrypar romo, ere Tupàn henataromo nehe, i'i izupe. Nuzapo kwaw ma'e uze'eg rupi. Nuweruzar katu kwaw. Na'izewyr wer kwaw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar pe. 14 Tuwihaw Zuta ywy rehe har wà, xaxeto wà no, teko wà no, uzapo wiwi ikatu 'ym ma'e wà. Wiko teko Tupàn rehe uzeruzar 'ym ma'e wazàwe wà. Umuwete katu tupàn a'ua'u wà. Nezewe haw iapo mehe umuaiw tàpuzuhu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemixak kwer wà. — 'Àg tàpuzuhu pupe hemuwete katu pe nehe, i'i Tupàn teko wanupe kwehe mehe. 15 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e waipy wazar omono kar wiwi uze'eg imume'u har teko wanupe wà, uze'eg imume'u kar pà wanupe wà. Ta'e upuhareko wemiaihu wà xe. Ta'e upuhareko wenaw tàpuzuhu a'e no xe. 16 Teko upuka Tupàn ze'eg imume'u har wanehe wà. Nuzekaiw kwaw waze'eg rehe wà. Uze'eg urywahyahy wanupe wà. Iahykaw rehe Tupàn wikwahy tuwe wemiaihu wanupe kury. A'e rupi naheta kwaw wapyro haw.\\n17 Na'e Tupàn umuata kar Mawiron wanuwihawete kury, zauxiapekwer hemiruze'eg wamuata kar pà no. Ur Tupàn hemiaihu waàmàtyry'ym pà wà kury. Uzuka kwàkwàmo takihe pupe wà. Te tàpuzuhu pupe har uzuka wà. Nupuhareko kwaw ni amo wà. Ni kwàkwàmo wà, ni kuzàtài wà, ni tua'u ma'e wà, ni ihya'u ma'e wà, ni tua'uhez ma'e wà, ni ihya'uhez ma'e wà. Paw rupi Tupàn omono Mawiron wanuwihawete ipo pe wà. 18 Mawiron wanuwihawete upyhyk ma'e tàpuzuhu pupe har paw wà, uhua'u ma'e wà, ipixika'i ma'e wà no. Upyhyk temetarer paw rupi katete: tàpuzuhu pupe har, tuwihawete hemetarer, tuwihaw upuner wera'u ma'e wanemetarer. Paw rupi katete weraha Mawiron pe wà. 19 Zauxiapekwer umunyk tata tàpuzuhu rehe wà. Ukaz paw. Weityk ipàrirogawtàtà iaiha ma'e Zeruzarez izywyr har wà. Wapy tàpuzuhu paw wà. Umumaw ikatu ma'e paw wà no. 20 Weraha Zeruzarez pe har izuka pyrer 'ym Mawiron pe ipyhyk pyrer romo wà. Wiko tuwihawete pe uma'ereko e ma'e romo a'e pe wà, izuapyapyr wanupe uma'ereko e ma'e romo wà no. Amo kwarahy paw ire Pezi wanuwihawete uzypyrog Mawiron waneityk pà a'e. A'e 'ar mehe Zutew wiko wiwi uma'ereko e ma'e romo wà. 21 A'e 'ym mehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umume'u uzeapo ma'e ràm uze'eg imume'u har Zeremi pe a'e. — Ko ywy umumaw putar 70 kwarahy iaiw ma'e romo nehe. A'e kwarahy nànàn ko ywy upytu'u putar mytu'u haw 'ar nànàn nehe, i'i Tupàn Zeremi pe. Uzeapo ma'e ize'eg rupi katete.\\nTuwihawete Xiru umuapyk kar uze'eg pape rehe\\n22 Xiru Pezi wanuwihawete romo heko mehe pitài haw kwarahy rehe uzeapo ma'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ize'eg awer uze'eg imume'u har Zeremi pe imume'u pyrer rupi katete kury. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e opokok Xiru ipy'a rehe. — Ezapo amo pape nehe. Emono kar a'e pape neremiruze'eg nànàn nehe. Emugeta kar a'e pape neremiruze'eg nànàn nehe no. Emuapyk 'aw ze'eg a'e pape rehe nehe: 23 — Ihe Xiru Pezi wanuwihawete ihe, amume'u ko ma'e peme ihe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ywak rehe har hemuigo kar ywy nànànar wanuwihawete romo a'e. Uzapo kar wàpuzuhu ràm Zeruzarez tawhu Zuta ywy rehe har ihewe a'e. Pe hemiaihu pe, peho Zeruzarez pe nehe kury. Tuwe Tupàn wiko peinuinuromo nehe, ere nehe, neze'eg imuapyk pà pape rehe nehe, i'i Tupàn Xiru pe. Upaw.","num_words":857,"character_repetition_ratio":0.124,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.42,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg EZEKIEW 48\\n1-7 Kwarahy heixe haw awyze har kutyr ywyzaw oho kwarahy ihemaw kutyr. Uzypyrog Mezitehàn yryhu pe. Oho tawhu Eterom pe. Na'e oho Amat pe zeupir haw pe. A'e re oho Enom tawhu pe. A'e re oho Namaz ywy Amat ywy wamyter pe har ywyzaw pe. Pitàitàigatu Izaew ta'yr izuapyapyr imono'og pyrer upyhyk putar ywy pehegwer wà. A'e ywy uzypyrog ywyzaw kwarahy ihemaw kutyr har pe. Oho Mezitehàn yryhu pe kwarahy heixe haw kutyr. Amume'u putar ywy pehegwer wazar waner xe nehe kury. Azypyrog putar kwarahy heixe haw awyze har kutyr har waner pe. Aha putar kwarahy ihemaw awyze har kutyr nehe. Nà Azer Napitari Manaxe Eparai Humen Zuta\\nYwy Tupàn pe imonokatu pyr\\n8 Zuta ywy izywyr amonokatu putar ywy hemuwete haw rehe har nehe. Aze erezypyrog a'e ywyzaw kwarahy heixe haw awyze har kutyr har pe nehe, aze ereho kwarahy ihemaw awyze har kutyr nehe, heta putar 12,5 kirom a'e ywy ipuku haw nehe. Aze erezypyrog kwarahy ihemaw kutyr har rehe nehe, aze ereho kwarahy heixe haw kutyr nehe, a'e ywy ipupy uhu haw nuzawy kwaw ywy Izaew izuapyapyr wanupe imono pyrer ipupy uhu haw nehe. Heràpuzuhu upyta putar a'e ywy rehe nehe.\\n9 Aiko Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e romo ihe. A'e ywy wamyter pe heta putar amo ywy pehegwer ihewe imur katu pyrer nehe. Heta putar 12,5 kirom ipuku haw nehe. Heta putar 10 kirom ipupy uhu haw nehe no. 10 Xaxeto wereko putar amo a'e ywy ihewe imur pyrer ipehegwer wà nehe. Heta putar 12,5 kirom a'e ywy ipuku haw nehe, aze erezypyrog kwarahy heixe haw awyze har kutyr har pe nehe, kwarahy ihemaw awyze har kutyr neho pà nehe. Heta putar 5 kirom ipupy uhu haw aze erezypyrog kwarahy ihemaw pe nehe, aze ereho kwarahy heixe haw kutyr nehe. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e romo aiko ihe. Heràpuzuhu upyta putar a'e ywy imyter pe nehe. 11 Xaxeto Zanok izuapyapyr wiko putar a'e ywy ihewe imur katu pyrer izar romo wà nehe. Uma'ereko katu ihewe wà. Nuzemono'og kwaw amogwer Izaew wanehe we wà, ikatu 'ym ma'e iapo pà wà. Amogwer Erewi izuapyapyr uzemono'og Izaew wanehe we ikatu 'ym ma'e iapo pà wà. 12 A'e rupi Zanok izuapyapyr wereko putar amo ywy pehegwer ikatuahy ma'e Erewi izuapyapyr waiwy huwake wà nehe. A'e ywy ikatu wera'u putar amo ywy wi herenataromo a'e nehe. 13 Erewi izuapyapyr wereko putar amo ywy pehegwer a'e wà nehe no. Waiwy uzekok putar xaxeto waiwy rehe nehe. Heta putar 12,5 kirom ipuku haw nehe. Heta putar 5 kirom ipupy uhu haw nehe no. 14 Aiko Tuweharupi Wiko Ma'e romo ihe. Ywy hezeupe heremimonokatu ràm ikatuahy wera'u putar amo ywy pehegwer wanuwi nehe. Ni amo nupuner kwaw amo heywy pehegwer ime'egaw rehe amo pe wà nehe. Nupuner kwaw imono haw rehe amo pe amo ma'e hekuzaromo wà nehe. Nupuner kwaw amo pe imono haw rehe wà nehe. Ikatuahy putar a'e nehe. Ihe Tupàn ihe, aiko putar izar romo ihe nehe.\\n15 Heta putar ywy kurer nehe. Heta putar 12,5 kirom ipuku haw nehe, 2,5 kirom ipupy uhu haw nehe no. Nan kwaw ywy herenataromo imukatuahy pyrer a'e. Wyzài teko upuner hehe wata haw rehe wà. Upuner a'e pe wiko haw rehe wà nehe. Upuner ma'e itymaw rehe hehe wà nehe no. Tawhu upyta imyter pe nehe. 16 Iahykaw paw uzuawygatu wà. Heta putar 2.250 met ipehegwer ipuku haw nànàn nehe. 17 Tawhu izywyr ipehegwer nànàn heta putar ywy ma'e heta 'ymaw nehe. Heta putar 125 met a'e ywy ipupy uhu haw nehe. 18 Tawhu ywy ikatuahy ma'e izywyr àràm iapo pawire heta we putar amo ywy. Kwarahy ihemaw kutyr heta putar 5 kirom ipuku haw nehe, 2,5 ipupy uhu haw nehe no. Kwarahy heixe haw kutyr heta putar 5 kirom ipuku haw nehe, 2,5 ipupy uhu haw nehe no. Teko tawhu pupe wiko ma'e uzutym putar ma'e a'e ywy rehe wà nehe. 19 Tawhu pupe uma'ereko ma'e wà, wyzài Izaew ta'yr izuapyr wà, upuner a'e ywy rehe ma'e itymaw rehe wà nehe.\\n20 A'e ywy paw iahykaw uzuawygatu putar wà nehe. Heta putar 12,5 kirom ipehegwer nànàn nehe. Ywy tawhu iwype har upyta putar a'e ywy rehe nehe no.\\n21-22 Na'aw a'e ma'e pehegwer waner xe kury: tàpuzuhu wype har, xaxeto waiwy, Erewi izuapyapyr waiwy, tawhu iwype har. Heta putar 12,5 kirom ipuku haw nehe. Heta we putar ywy kwarahy ihemaw kutyr nehe, heixe haw kutyr nehe no. Tuwihawete wiko putar a'e ywy izar romo nehe. Kwarahy ihemaw kutyr tuwihawete ywy uhem putar ywyzaw pe. Kwarahy heixe haw kutyr uhem putar yryhu Mezitehàn pe nehe. Kwarahy heixe haw awyze har kutyr Zuta ywyzaw uzeapo putar a'e ywyzaw romo no. Kwarahy ihemaw awyze har kutyr Mezàmi ywyzaw uzeapo a'e ywyzaw romo.\\nYwy pegwer amogwer Izaew ta'yr wazuapyapyr wanupe\\n23-27 A'e ywy ihewe imur katu pyrer huwake kwarahy ihemaw awyze har kutyr Izaew ta'yr izuapyapyr paw upyhyk putar amo ywy pehegwer pitàitàigatu wà nehe. A'e ywy uzypyrog putar ywyzaw kwarahy ihemaw rehe har pe nehe. Oho putar kwarahy heixe haw kutyr Mezitehàn yryhu kutyr nehe. Azypyrog putar pehegwer wazar waner imume'u pà kwarahy heixe haw awyze har kutyr nehe kury: Mezàmi, Ximeàw, Ixakar, Zemurom, Kaz.\\n28 Kaz izuapyapyr waiwyzaw oho putar kwarahy ihemaw awyze har kutyr kwarahy heixe haw kutyr nehe. Uzypyrog putar Tamar tawhu pe nehe. Oho putar ytyzuzàmaw Kanez her ma'e pe nehe. A'e wi oho putar kwarahy heixe haw awyze har kutyr kwarahy heixe haw kutyr nehe, Ezit ywyzaw rupi nehe. Oho putar Mezitehàn yryhu pe nehe.\\n29 Zanezar Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg kury. — Nezewe pemuza'aza'ak putar ywy ipegegwer romo nehe. Izaew ta'yr izuapyapyr wiko putar a'e ywypehegwer wazar romo wà nehe. Omono putar uzuapyapyr wanupe wà nehe no.\\nUkenawhu Zeruzarez pe har\\n30-34 Heta putar 12 Zeruzarez tawhu pe teixe haw wà nehe. Heta putar 2.250 met ipàrirogawtàtà nànàn nehe. Heta putar na'iruz ukenawhu ipàrirogawtàtà nànàn nehe no. Amuapyk kar putar Izaew ta'yr waner a'e ukenawhu wanehe paw rupi ihe wà nehe. Na'aw her ukenawhu kwarahy heixe haw awyze har kutyr har rehe har xe wà: Humen Zuta Erewi. Na'aw her ukenawhu kwarahy ihemaw kutyr har rehe har xe wà: Zuze Mezàmi Nà. Na'aw her ukenawhu kwarahy ihemaw awyze har kutyr har rehe har xe wà: Ximeàw Ixakar Zemurom. Na'aw her ukenawhu kwarahy heixe haw kutyr har rehe har xe wà: Kaz Azer Napitari. 35 Aze xiagaw pàrirogawtàtà tawhu izywyr har ipuku haw paw nehe, heta putar 9 kirom izupe nehe. Ko 'ar henataromo nehe, — Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko xe a'e, i'i putar teko a'e tawhu pe nehe. Her romo nehe. Upaw kwez xe kury.","num_words":1044,"character_repetition_ratio":0.129,"word_repetition_ratio":0.023,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.411,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 22\\nTuwihaw ipuruzuka wer Zezuz rehe a'e wà\\n1 Uhem etea'i teko wazemono'ogaw 'ar a'e kury. Typy'ak iapiruru 'ym ma'e i'u haw a'e 'ar her romo a'e. (— Zanera'yr wazuka 'ym awer, i'i teko a'e mynykaw pe wà.) 2 Xaxeto wanuwihaw a'e wà, ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e a'e wà no, ipuruzuka wer zepe Zezuz rehe a'e wà. Nupuner kwaw wà, ta'e ukyze teko wanuwi wà xe.\\nZut Kario pe har uze'eg oho tuwihaw wanupe a'e kury, Zezuz ipyhyk àwàm rehe a'e kury\\n3 Na'e Zurupari hekwe wixe oho Zut Kario pe har ipy'a pe a'e kury. Zut a'e, Zezuz hemimu'e romo hekon a'e. 4 Na'e oho Zut xaxeto wanuwihaw wapyr a'e kury, zauxiapekwer a'e pe har wanuwihaw wapyr a'e no. Umume'u Zezuz ipyhyk àwàm wanupe a'e kury. 5 Hurywete tuwihaw ize'eg henu mehe wà. Umume'u temetarer izupe wà. 6 Ikatu Zut pe nezewe mehe. — Aze apuner nehe, amono putar Zezuz peme ihe nehe, i'i Zut tuwihaw wanupe. — Pepuner ipyhykaw rehe nehe, ta'e amume'u putar iho àwàm peme ihe nehe xe. Aze teko nuexak kwaw ipyhyk mehe a'e wà nehe, ikatu wera'u nezewe mehe nehe, i'i wanupe.\\nZezuz uzapo kar mai'u haw wemimu'e wanupe a'e kury\\n7 Typy'ak iapiruru 'ym ma'e i'u haw rehe uzemono'og mehe wà, teko uzuka àràpuhàràna'yr Tupàn pe imono e pà wà. Uhem a'e 'ar a'e, waneimaw zuka haw 'ar a'e. 8 Uze'eg Zezuz Pet pe kury, Zuàw pe no. — Pezapo zaneremi'u ràm peho nehe kury, i'i wanupe. 9 — Ma'e pe uruzapo putar nehe, i'i izupe wà. 10 Tawhu pe pehem mehe peàwàxi putar awa 'y'a heraha har nehe. Peho hupi hàpuz me nehe. 11 Peze'eg tàpuz zar pe nehe. Nezewe upuranu purumu'e ma'e nerehe a'e ty. — Ma'e pe amai'u putar ihe nehe, ma'e pe heremimu'e umai'u putar a'e wà nehe, àràpuhàràn ro'o kwer i'u pà a'e wà nehe, i'i purumu'e ma'e newe a'e, peze izupe nehe. 12 Na'e wexak kar putar zanemai'u àwàm peme a'e nehe, tàpuz pupyaikaw pyrer a'e nehe. Heta putar mez a'e pe nehe, imuhyk pyrer nehe. Pezapo zaneremi'u ràm a'e pe nehe, i'i Zezuz wemimu'e wanupe. 13 Na'e hemimu'e oho tawhu pe wà kury. Wexak ma'e paw Zezuz hemimume'u kwer zàwegatete wà. Uzapo temi'u oho a'e pe wà.\\nZezuz u'u àràpuhàràna'yr ho'o kwer wemimu'e wanehe we a'e kury\\n14 Na'e oho Zezuz a'e pe kury, inugwer wemimu'e wanupi kury. Uhem mai'u haw 'ar wanupe kury. Wapyk Zezuz mez huwake wemimu'e wanuwake. 15 Uze'eg wanupe kury. — Apuraraw putar ma'erahy ihe nehe kury. Hepuru'u wer tuwe ko temi'u pepyr ihe, ma'erahy pe heho zanune ihe, i'i wanupe.\\n16 — Ta'e na'u wi kwaw ko 'ar rehe ihe nehe kury xe. Ko temi'u i'u haw a'e, amo ae ma'e uzeapo ma'e ràm hekuzaromo tuz a'e. Uzeapo putar a'e ma'e paw rupi nehe. Xo a'e re zo a'u wi putar nehe, (Tupàn ikàgaw hexak kar pà purupe nehe), i'i wanupe.\\n17 Na'e upyhyk Zezuz kanek kury. Uze'eg Tupàn pe ikatu haw rehe. Uze'eg wemimu'e wanupe no. — Pepyhyk ko kanek nehe ty wà, pe'u kar ipor imono pezeupeupe nehe. 18 Ta'e nezewe a'e peme ihe kury xe, — Na'u wi kwaw ko win ko 'ar rehe ihe kury. Xo Tupàn pureruze'egaw tur ire zo a'u wi putar agwer win ihe nehe, i'i wanupe.\\n19 Na'e upyhyk typy'ak imuwà kury. Uze'eg Tupàn pe ikatu haw rehe. Na'e uzaikaikaw typy'ak ipehegwera'i imono pà wemimu'e wanupe no. — Ko typy'ak a'e, nuzawy kwaw heretekwer peme imur pyràm a'e, i'i wanupe. — Pe'u peho peiko nezewe nehe, pema'enukwaw pà herehe tuweharupi nehe, i'i wanupe. 20 — Nezewegatete u'u kar ma'ywa tykwer kanek por win her ma'e wemimu'e wanupe no, wamai'u re no. Uze'eg wanupe. — Ko ma'ywa tykwer a'e, nuzawy kwaw Tupàn ze'eg ipyahu ma'e imume'u pyrer a'e. Azuhen putar heruwy kwer penemiapo kwer ikatu 'ym ma'e hekuzaromo ihe nehe kury. A'e rupi Tupàn weruzar kar uze'eg ipyahu ma'e purupe a'e kury, i'i wanupe. 21 Pexak tuwe ty wà. Tuwihaw wanupe hemono àràm hezuka kar àràm xe hekon a'e. 'Àg mez huwake wapyk in a'e. 22 Ta'e ihe ihe xe, Awa ta'yr ihe, àmàno putar Tupàn hemimutar rupi ihe nehe. Tupàn uzepyk putar hezuka kar àràm rehe azeharomoete a'e nehe, i'i wanupe.\\n23 Na'e hemimu'e uzypyrog uzehezehe upuranuranu pà a'e wà kury. Mo omono putar Zezuz tuwihaw wanupe a'e nehe, izuka kar pà wanupe a'e nehe, i'i uzeupeupe wà kury. (Nukwaw kwaw wà.)\\n— Ma'enugar neremimu'e wiko putar amogwer wanuwihaw romo a'e nehe, i'i hemimu'e Zezuz pe a'e wà kury\\n24 Na'e hemimu'e uze'eg ahyahy uzeupeupe wà kury. — Ihe aiko putar peneruze'egar romo ihe nehe, ta'e hekatu wera'u Zezuz pe ihe xe, pewi ihe xe, i'i amo. — Nan kwaw pa, ihe aiko putar peneruze'egar romo ihe nehe, ta'e hekatu wera'u Zezuz pe ihe xe, pewi ihe xe, i'i amo, amogwer wanupe a'e no. Nezewegatete i'i amogwer a'e wà no. 25 Na'e uze'eg Zezuz wanupe a'e kury. — Tuwihaw ko ywy rehe har a'e wà, ikàg tuwe a'e wà. Weruze'eg tuwe wemiruze'eg waiko wà. — Teko wamyrypar, i'i teko uwihaw wanupe wà. 26 Nan kwaw nezewe peneko àwàm pezehezehe nehe. Ikàg wera'u ma'e pepyr har a'e nehe, kwarera'i ài hekon putar a'e nehe. Peneruze'egar a'e nehe no, penemiruze'eg ài hekon putar a'e nehe no. 27 Ma'enugar pepyr har ikàg wera'u pewi a'e. Aipo umai'u ma'e wiko wera'u temi'u iapo har wi a'e. Aze pa. Umai'u ma'e a'e, temi'u iapo har izar romo hekon a'e. Ihe aiko pepyr ihe kury, penehe uzekaiw ma'e ài ihe kury.\\n28 Peiko hepyr tuweharupi pe, ma'erahy ipuraraw mehe pe. 29 A'e rupi nezewe azapo putar peme ihe nehe kury. Heru hemuigo kar pureruze'eg ma'e romo a'e. Nezewegatete apumuigo kar putar pureruze'eg ma'e romo ihe nehe no. 30 Pemai'u putar hepyr nehe, tuwihaw romo hereko mehe nehe. Peapyk putar tuwihaw henaw rehe nehe no, Izaew zuapyr waneruze'eg pà paw rupi nehe no, wanemiapo kwer imume'u pà nehe no. Kwehe mehe heta 12 Izaew ta'yr a'e wà. Wazuapyr a'e wà kury, 12 uzemuza'ak ma'e kwer romo wanekon a'e wà kury. 12 awa peneta haw pe. Pitàitàigatu peruze'eg putar a'e Izaew wazuapyr uzemuza'ak ma'e kwer pe wà nehe.\\n— Zurupari neagaw putar a'e nehe, i'i Zezuz Pet pe a'e kury\\n31 Na'e uze'eg Zezuz Ximàw pe kury. Ximàw, Ximàw, einu katu heze'eg nehe ty. Nezewe i'i Tupàn iko Zurupari pe a'e kury. — Eagaw Ximàw eho nehe kury, eagaw amogwer Zezuz hemimu'e ne wà nehe no, i'i Tupàn izupe, i'i Zezuz izupe. — Ma'e tymar umuza'ak aroz iapirer wi a'e. Nezewegatete Zurupari penagaw putar a'e nehe no, heze'eg heruzar katu har wamunyryk kar pà heze'eg heruzar 'ymar wanuwi a'e nehe no, pekatu haw hexak pà a'e nehe, pekatu 'ymaw hexak pà a'e nehe no, i'i izupe. 32 — Ihe ihe, aze'eg kwez Tupàn pe nerehe ihe. — Emupytu'u kar zo Ximàw nehe, herehe izeruzar ire nehe, Tupàn, a'e kwez izupe. — A'e rupi nezewyr mehe ihewe nehe, eremukàg kar putar amogwer herehe uzeruzar ma'e ne wà nehe no. A'e mehe uzeruzar putar tuwe herehe a'e wà nehe.\\n33 Na'e uze'eg Pet izupe kury. Hezar, i'i izupe. — Aze nemunehew zemunehew paw pe a'e wà nehe, aha putar nerupi ihe nehe. Aze nezuka wà nehe, tuwe hezuka a'e wà nehe no, i'i izupe. 34 — Pet, i'i Zezuz izupe. — Na'iruz haw eremume'u putar heremimu'e romo nereko 'ymaw amo wanupe kutàri nehe, zapukaz ize'eg 'ym mehe we nehe, i'i izupe. — Nakwaw kwaw Zezuz ihe pa, ere putar na'iruz haw nehe, i'i izupe.\\n— Puruzuka ma'e ài hekon a'e, i'i putar ihewe wà nehe, i'i Zezuz wemimu'e wanupe a'e kury\\n35 A'e re Zezuz upuranu amogwer wanehe kury. Amo 'ar mehe apomono kar heze'eg imume'u kar pà peme ihe. Peho taw nànàn pe. Nezewe aze'eg peme. — Peata mehe peraha zo temetarer hyru nehe, peraha zo ma'eryru nehe no, peraha zo pexapat nehe no, a'e peme. — Heta ma'e peme a'e 'ar mehe. Uhyk penemi'u peme a'e 'ar mehe no, i'i wanupe, wanehe upuranu pà. — Kwa, heta tetea'u urema'e ureremi'u urewe, a'e 'ar mehe ureata mehe, i'i izupe wà.\\n36 Na'e Zezuz uze'eg wanupe kury. — Ko 'ar rehe kury, temetarer hyru hereko har a'e wà kury, ma'eryru hereko har a'e wà no, tuwe upyhyk wemetarer a'e wà nehe kury, tuwe upyhyk uma'eryru a'e wà nehe no. Takihe puku hereko 'ymar a'e wà nehe no, tuwe ume'eg ukamir a'e wà nehe, tuwe ume'eg kar takihe ukamir hekuzarer pupe a'e wà nehe. 37 Ta'e nezewe i'i Tupàn ze'eg kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer a'e xe. Upuruzuka ma'e ài hekon a'e, i'i putar teko tuwihawete rehe a'e wà nehe, i'i Tupàn ze'eg. A'e ma'e uzeapo putar ihewe a'e kury. Azeharomoete uzeapo putar a'e ma'e paw rupi a'e nehe kury, herehe ze'eg pape rehe imuapyk pyrer rupi a'e nehe kury.\\n38 Na'e hemimu'e uze'eg izupe wà kury. — Urezar, heta mokoz takihepuku xe zanewe kury, i'i izupe wà. — Uhyk aipo ty wà, i'i wanupe.\\nOho Zezuz ywytyr Uri tyw her ma'e rehe a'e kury\\n39 Na'e uhem Zezuz oho taw wi a'e kury, ywytyr Uri tyw her ma'e rehe a'e kury, ta'e tuweharupi uker a'e pe a'e xe. Hemimu'e oho hupi a'e wà no. 40 Uhem uker haw pe wà. Uze'eg Zezuz wanupe. — Peze'eg tuwe Tupàn pe kury, a'e rupi Zurupari nahemu'em kwaw peme a'e nehe, a'e rupi nuzapo kar kwaw ikatu 'ym ma'e peme a'e nehe no, i'i wanupe.\\n41 Na'e Zezuz oho pepa'u wanuwi kury. Wapyk upenàràg rehe a'e pe kury, Tupàn pe uze'eg pà kury.\\n42 — Heru, i'i izupe. — Emunyryk ko kanek por ihewi nehe, i'i izupe. — Nazapo kwaw heremiapo putar haw ihe nehe. Xo neremiapo putar haw zo azapo putar nehe. Aze ereputar, a'u putar kanek por ihe nehe, i'i izupe. (Ma'erahy ipuraraw paw rehe uze'eg a'e.) 43 Na'e uhem amo Tupàn heko haw pe har a'e pe ipyr a'e kury, imurywete kar pà a'e kury.\\n44 Uzemumikahy zepe Zezuz. Uze'eg wiwi tuwe Tupàn pe kury. Ipirakorer huwykwer zàwenugar utykytykyr ywy rehe izuwi kury.\\n45 Uze'eg ire, upu'àm kury. Uzewyr oho wemimu'e wapyr kury. Wexak waker we mehe wà. Ta'e wazemumikahy haw uhua'u tuwe a'e wà xe.\\n46 — Màràzàwe tuwe peker we pezupà, i'i wanupe. — Pepu'àm ty wà, peze'eg Tupàn pe ty wà, a'e rupi Zurupari nupuner kwaw ikatu 'ym ma'e iapo kar haw rehe peme a'e nehe kury, i'i wanupe.\\nZauxiapekwer upyhyk Zezuz a'e wà kury\\n47 Ize'eg mehe we, uhem teko tetea'u wà a'e pe a'e wà kury. Zut a'e, inugwer 11 hemimu'e wamytepe har a'e, werur a'e teko a'e pe a'e wà. Uhem Zezuz huwake kury, izurupyter pà kury. 48 Uze'eg Zezuz izupe a'e. Zut, i'i izupe. — Aipo hezurupyter haw rupi erezuka kar Awa ta'yr ne, i'i izupe, hehe upuranu pà.\\n49 Na'e hemimu'e ukwaw uzeapo ma'e ràm a'e wà kury. Uze'eg Zezuz pe wà. Urezar, aipo erepyhyk kar putar uretakihe puku urewe nehe kury, aipo eremugaz kar putar 'aw teko urewe ne wà nehe kury, i'i izupe wà.\\n50 Na'e amo hemimu'e a'e kury, umugaz xaxeto hemiruze'eg a'e kury, inami iawyze har imonohok pà a'e kury.\\n51 — Pepytu'u kury ty wà, pemugaz zo amo pe wà nehe, i'i Zezuz wanupe. Na'e opokok inami rehe kury, imukatu pà kury. 52 Na'e uze'eg xaxeto wanuwihaw wanupe kury, zauxiapekwer Tupàn hàpuzuhu pe har wanuwihaw wanupe no, Zutew wanuwihaw wanupe no. Ta'e ur ipiaromo a'e wà xe. Perur petakihe kwez kury, perur peywyràihàg kwez kury, hepyhyk pà kury. Aipo ma'e rehe imunar ma'e romo aiko ihe, i'i wanupe. 53 Aiko pepyr tuweharupi ihe, Tupàn hàpuzuhu pe ihe. Nahepyhyk kwaw pe a'e pe. Nan kwaw pa. Ipytunahy kury, teko nuexak kwaw penemiapo kwer a'e wà kury. A'e rupi hepyhyk putar pe tàrityka'i nehe kury, i'i wanupe.\\n— Naiko kwaw Zezuz hemimu'e romo ihe, i'i mua'u Pet a'e kury\\n54 Na'e upyhyk zauxiapekwer Zezuz wà kury. Weraha xaxeto hàpuz me wà. Pet wata oho iko wanaikweromo a'e. Muite wera'i hekon wanuwi wata pà a'e. 55 Amo teko uzatapy tata katu pe wà. Pet wapyk oho tata huwake har wapyr kury. 56 Amo kuzà a'e pe uma'ereko ma'e a'e, wexak Pet tata huwake iapyk mehe a'e. Ume'egatu hehe. Ko awa Zezuz rupi wata ma'e romo hekon a'e, i'i amogwer wanupe.\\n57 — Kuzà, nakwaw kwaw Zezuz ihe, i'i Pet kuzà pe.\\n58 Nan kwehe tete amo awa wexak Pet wà a'e pe no. Ne ereiko amo Zezuz hemiruze'eg romo ne ty, i'i izupe. Nan, naiko kwaw ihe, i'i Pet izupe.\\n59 Nan kwehe tete amo awa uze'eg wi izupe a'e no. Azeharomoete ereiko hupi wata ma'e kwer romo ne ty. Ta'e Karirez ywy rehe har romo ereiko ne no xe, i'i izupe. (Ta'e uze'eg Karirez ywy rehe har wazàwe a'e xe.)\\n60 — Nan kwaw ty. Ma'e rehe ereze'eg iko ne. Nakwaw kwaw ihe ty, i'i izupe. Tàrityka'i, ize'eg mehe we a'e, uze'eg zapukaz. 61 Na'e Zanezar Zezuz a'e kury, uwak Pet rehe ume'e pà a'e kury. Ima'enukwaw Pet ize'eg awer rehe kury. Ta'e — Zapukaz ize'eg 'ym mehe we, na'iruz haw eremume'u putar hekwaw 'ymaw ne nehe ty, i'i izupe a'e 'ym mehe a'e xe. 62 Na'e Pet uhem oho a'e wi kury. Uzai'o tuwe a'e. Uzemumikahy tuwe a'e.\\nZauxiapekwer ukwaukwar Zezuz rehe a'e wà kury\\n63 Zauxiapekwer Zezuz pyhykar a'e wà, uze'eg uryw ahyahy hehe a'e wà, hehe ukwaukwar pà a'e wà.\\n64 Upyk heha izuwi pàn pupe wà. Na'e amo ukwar hehe. — Aipo erekwaw nerehe ukwar ma'e ne, i'i izupe wà.\\n65 Uze'eze'eg zemueteahy hehe wà.\\nTuwihaw upuranu Zezuz rehe a'e wà kury\\n66 Uzekwa oho kury. Zutew wanuwihaw a'e wà, xaxeto wanuwihaw a'e wà no, ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e a'e wà no, uzemono'og wà a'e pe a'e wà. Na'e umur kar Zezuz tuwihaw wanuwa rupi wà kury.\\n67 Tuwihaw upuranu hehe wà. — Aipo ne Tuwihawete Tupàn hemimur kar romo ereiko ne, i'i izupe wà.\\nUze'eg Zezuz wanupe. — He'e, aze a'e peme nehe, napezeruzar kwaw herehe nehe. 68 Aze apuranu penehe nehe, napewazar kwaw heze'eg ihewe nehe. 69 Ihe Awa ta'yr romo aiko ihe. Azeharomoete ko 'ar rehe kury, tuweharupi nehe no, apyk putar Tupàn Ikàg Wera'u Ma'e awyze har rehe ihe nehe kury.\\n70 Na'e a'e paw upuranu hehe a'e wà kury. — Aipo Tupàn ta'yr romo ereiko ne, i'i izupe wà. — Aze pa. Pe ae pemume'u kwez kury, i'i wanupe.\\n71 — Naxirur kwaw amo hemiapo kwer imume'u har zane wà nehe kury. Zane tuwe xinu ize'eg kwez zane kury, i'i uzeupe wà. (-Tupàn ta'yr romo aiko ihe, i'i kwez a'e kury, i'i uzeupeupe wà.)","num_words":2280,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.009,"special_characters_ratio":0.272,"stopwords_ratio":0.456,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 23\\nTuwihaw Pirat upuranu Zezuz rehe a'e kury\\n1 Na'e tuwihaw upu'àm paw rupi wà kury. Weraha Zezuz Pirat pe wà. 2 Uzypyrog hemiapo kwer imume'u pà huwa rupi wà kury. — Urenu tuwe teko wanupe hemu'em mehe ure, i'i mua'u izupe wà. — Pemono zo temetarer zutew 'ym wanuwihaw pe nehe, i'i teko wanupe, i'i mua'u izupe wà. — Aiko Tupàn hemimur karer romo ihe, aiko Tuwihawete romo ihe, i'i wanupe no, i'i mua'u izupe wà.\\n3 Na'e Pirat upuranu Zezuz rehe kury. — Aipo Zutew wanuwihawete romo ereiko ne, i'i izupe. — Ne ae eremume'u kwez kury, i'i Zezuz izupe. 4 Na'e Pirat uze'eg xaxeto wanuwihaw wanupe a'e kury, teko wanupe a'e no. — Nuzapo kwaw ikatu 'ym ma'e a'e. A'e rupi nazuka kar kwaw ihe nehe, i'i wanupe. 5 — Nan kwaw pa, na'ikatu kwaw nezewe haw urewe a'e, i'i izupe wà. — Uzapo kar ikatu 'ym ma'e teko wanupe a'e, Zutez ywy rehe har wanupe a'e. Uzypyrog upurumu'e pà Karirez ywy rehe a'e. Uhem wà xe kury, i'i mua'u izupe wà. Tuwihaw Ero upuranu Zezuz rehe a'e kury.\\nZezuz Pirat henataromo\\n6 Waze'eg henu mehe Pirat upuranu wanehe a'e. Aipo ko awa Karirez ywy rehe har romo hekon a'e, i'i wanupe. (— He'e, i'i izupe wà.) 7 — Naiko kwaw Karirez ywy rehe har wanuwihaw romo ihe, i'i Pirat wanupe. — Peraha ko awa Ero pe nehe, ta'e a'e ae Karirez ywy rehe har wanuwihaw romo hekon a'e xe, i'i wanupe. Ero Zeruzarez pe hekon a'e 'ar mehe a'e. 8 Hurywete Ero Zezuz hexak pà a'e. Ta'e wenu hehe ze'egaw a'e xe. Kwehe ipurexak wer hehe. Ipurexak wer purumupytuhegatu kar haw iapo haw rehe. 9 Werur Zezuz izupe wà. Upuranuranu tetea'u hehe kury. Nuze'eg kwaw Zezuz izupe. 10 Xaxeto wanuwihaw a'e wà, ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e a'e wà no, ur Ero huwa rupi a'e wà kury, Zezuz hemiapo kwer imume'u mua'u pà a'e wà kury, ikatu 'ym ma'e tetea'u imume'u mua'u pà a'e wà kury. 11 Ero a'e, hemiruze'eg zauxiapekwer a'e wà no, uze'eg uryw ahyahy hehe a'e wà, uze'eg zemueteahy pà hehe a'e wà. Umunehew kar kamir hekuzar katu ma'e hehe a'e wà. A'e re umuzewyr kar Pirat pe a'e wà kury. 12 Ero a'e, Pirat a'e no, a'e 'ym mehe uzeàmàtyry'ym ma'e romo wanekon a'e wà. Uzemyrypar wi wà kury.\\nTuwihaw umume'u tuwe Zezuz izuka àwàm a'e wà kury\\n13 Pirat wenoz xaxeto wanuwihaw wamuwà uzeupe a'e wà kury, wenoz Zutew wanuwihaw a'e wà no, wenoz teko a'e wà no. Uze'eg nànàn kury.\\n14 — Perur ko awa kwez kury, ikatu 'ym ma'e hemiapo kwer imume'u pà heruwa rupi kury, i'i wanupe. — Apuranu hehe kwez ihe, penuwa rupi paw rupi ihe. Azeharomoete nuzapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e a'e, i'i wanupe.\\n15 — Nuzapo kwaw ikatu 'ym ma'e a'e, i'i Ero peme a'e no. A'e rupi umuzewyr kar imuwà kwez ihewe. Azeharomoete ko awa nuzapo kwaw ikatu 'ym ma'e a'e, a'e rupi nazuka kar kwaw ihe nehe. 16 Apetepetek kar putar ihe nehe kury, a'e re amono kar putar xe wi ihe nehe kury, i'i wanupe. 17 (Kwarahy nànàgatu teko wazemono'og mehe Pirat umuhem kar amo awa zemunehew paw wi teko wanupe a'e.)\\n18 Uzypyrog teko heiheihem pà wà. — Ezuka nehe, emuhem kar Hapa ta'yr urewe nehe, i'i ahyahy izupe wà. 19 A'e 'ym mehe amo teko uzàmàtyry'ym tuwihaw oho wà. A'e 'ar mehe Hapa ta'yr uzuka amo awa. A'e rupi tuwihaw umunehew kar Hapa ta'yr a'e.\\n20 Pirat ipurumuhem kar wer zepe Zezuz rehe a'e. Na'ipuruzuka wer kwaw hehe a'e. A'e rupi uze'eg wi teko wanupe. — Amuhem kar putar nehe, i'i wanupe. Na'ikatu kwaw ize'eg wanupe. 21 A'e rupi uhapukaz wiwi izupe wà. — Ezuka kar nehe ty, ezuka kar nehe ty, ywyra kanetar rehe ty, i'i izupe wà.\\n22 Na'e Pirat uze'eg wi wanupe kury. — Ma'enugar ikatu 'ym ma'e uzapo a'e, i'i wanupe, wanehe upuranu pà. — Nuzapo kwaw ikatu 'ym ma'e a'e, a'e rupi nazuka kar kwaw ihe nehe. Apetepetek kar putar ihe nehe. A'e re amuhem kar putar nehe, i'i wanupe.\\n23 Uhapukaz wiwi azeharomoete wà kury. — Ezuka kar ty, ezuka kar ty, ywyra kanetar rehe ty, i'i ahyahy izupe wà. A'e rupi Pirat uzuka kar zauxiapekwer wanupe kury, tuwihaw waze'eg rupi a'e kury.\\n24 Umume'u Zezuz zuka àwàm izupe kury, wanuwa rupi kury, ta'e uputar a'e wà xe. 25 Na'e umuhem kar a'e awa Hapa ta'yr her ma'e zemunehew paw wi a'e kury, ta'e teko uputar imuhem kar haw a'e wà xe. (Hapa ta'yr a'e, a'e puràmàtyry'ym awer rehe imunehew pyrer romo hekon a'e, puruzuka awer rehe imunehew pyrer romo hekon a'e.) Omono Zezuz zauxiapekwer wanupe kury, ta'e teko ipuruzuka wer hehe a'e wà xe.\\n26 Na'e zauxiapekwer weraha Zezuz a'e wi a'e wà kury. Pe rupi wata mehe we uwàxi amo awa Ximàw her ma'e a'e wà. Xiren taw pe har romo hekon a'e. Uhem wà iko oho awer wi a'e 'ar mehe. Na'e zauxiapekwer upyhyk wà kury. Omono ywyra kanetar iaxi'i rehe wà, heraha kar pà izupe wà, imuata kar pà Zezuz haikwer romo wà. (Ta'e Zezuz huwy tuwe a'e xe, a'e rupi nupuner kwaw ywyra kanetar hupir haw rehe a'e.)\\n27 Teko tetea'u oho haikwer romo wà no. Amo kuzà a'e wà no, oho waiko teko wanupi a'e wà no, uzai'o pà a'e wà no. Uzemumikahy a'e wà. — Uzuka putar Zezuz a'e wà nehe kury, i'i uzeupeupe wà. 28 Uwak Zezuz wanehe ume'e pà, wanupe uze'eg pà. — Pe kuzàgwer Zeruzarez tawhu pe har pe zàkwà wà, pezai'o zo herehe pe zàkwà wà. Pezehe zutyka'i pezai'o nehe, pememyr wanehe zutyka'i pezai'o nehe. 29 Ta'e uhem putar amo 'ar a'e nehe xe. Teko uze'eg putar nezewe a'e 'ar mehe a'e wà nehe. — Kuzà imemyr 'ym ma'e a'e wà, imemyrhem pixik 'ym ma'e a'e wà no, kwarer wamukamu pixik 'ymar a'e wà no, hurywete wera'u putar a'e wà nehe, a'e 'ar mehe a'e wà nehe. (Ta'e uhem putar ma'erahy uhua'u ma'e a'e nehe xe. Ta'e umemyr pixika'i ma'e hereko har uzemumikahy putar a'e ma'erahy hexak mehe wà nehe xe.)\\n30 Uhem putar a'e 'ar a'e nehe. A'e 'ar mehe teko paw nezewe i'i putar ywytyruhu pe wà nehe, — Pe'ar kwaw pà ure'aromo nehe, i'i putar ywytyruhu pe wà nehe. — Uremim pe nehe, i'i putar ywytyr pe wà nehe no. 31 — Aze zepe'aw izywyr ma'e ukaz a'e nehe, ma'e uzeapo putar ixinig mehe izupe a'e nehe, i'i putar a'e wà nehe. (— Zezuz nuzapo kwaw ikatu 'ym ma'e a'e. Upuraraw ma'erahy tetea'u a'e. Zutew uzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u a'e wà. A'e rupi upuraraw putar tuwe ma'erahy a'e wà nehe, i'i putar a'e wà nehe.)\\n32 Na'e zauxiapekwer weruata amo mokoz awa waneraha uzeupi a'e wà no, pe rupi a'e wà no. Ikatu 'ym ma'e iapo har romo wanekon wà. — Zezuz izuka mehe xiuka ko awa zane wà nehe no, i'i wanupe wà. 33 Uhem wà Kauar her ma'e pe wà. — Àkàg apekwer, i'i her zaneze'eg rupi. Omono Zezuz ywyra kanetar rehe a'e pe wà, izywàzywà pà wà. (Mewe katu umàno putar a'e nehe, i'i izupe wà.) Uzuka amo mokoz awa nezewegatete a'e wà no, Zezuz huwake a'e wà no. Pitài awa Zezuz iawyze har rehe i'àz a'e. Inugwer iahur rehe i'àz no.\\n34 Na'e i'i Zezuz Tupàn pe kury. — Heru, nereharaz ko teko ikatu 'ym ma'e wanemiapo kwer wi nehe, imunàn pà nehe. Ta'e nukwaw kwaw wemiapo kwer a'e wà xe. Na'e zauxiapekwer omomor ita'i Zezuz kamir izar ràm hexaexak pà a'e wà kury. Umuza'aza'ak ima'e uzeupeupe nezewe wà. 35 Amo teko a'e pe wanekon a'e wà no. Zutew wanuwihaw uze'eg uryw ahyahy Zezuz rehe a'e wà. Teko wenu waze'eg mehe wà. Nezewe i'i wà. — Upyro amogwer a'e wà. Tuwe uzepyro a'e nehe, aze Tuwihawete Tupàn hemimur karer romo hekon tuwe a'e, i'i izupe wà.\\n36 Zauxiapekwer a'e wà no, uze'eg uryw ahyahy hehe a'e wà no. Uhem Zezuz huwake wà. — Aiko win xe ty, e'u ty, i'i izupe. (Nahekuzar kwaw a'e ma'ywa tykwer a'e.)\\n37 — Aze ereiko Zutew wanuwihawete romo, ezepyro nehe, i'i ahyahy zauxiapekwer izupe wà.\\n38 Omomog kar amo pape ywyra kanetar rehe wà, Zezuz i'aromo wà. 'Aw awa a'e, Zutew wanuwihawete romo hekon a'e, i'i a'e ze'eg pape rehe ikaikair pyrer a'e.\\n39 Pitài ikatu 'ym ma'e iapo har a'e pe ywyra kanetar rehe har uze'eg zemueteahy Zezuz rehe a'e no. — Ereiko Tupàn hemimur karer romo ne, urepyro har romo ne, i'i uze'eg uryw ahyahy pà hehe wà. — Ezepyro nehe ty, urepyro pe nehe no ty, i'i izupe.\\n40 Inugwer ywyra kanetar rehe har uze'eg nezewe a'e. — Eze'eg zo nezewe ty, i'i izupe. — Aipo nerekyze kwaw Tupàn wi ne, Tupàn uzepyk putar zanerehe paw rupi a'e nehe, i'i izupe.\\n41 — Ikatu ko ma'erahy ipuraraw paw zanewe, ta'e ikatu 'ym ma'e xiapo kwez zane xe. 'Aw awa a'e, nuzapo pixik kwaw ikatu 'ym ma'e a'e, i'i izupe, Zezuz rehe uze'eg pà a'e.\\n42 Na'e uze'eg a'e awa Zezuz pe kury. — Zezuz, nezur wi mehe nehe, Tuwihawete romo nereko mehe nehe, nema'enukwaw herehe nehe, i'i izupe.\\n43 — Kutàri ereiko putar Tupàn heko haw pe hepyr azeharomoete ne nehe kury, i'i Zezuz izupe.\\nUmàno Zezuz a'e kury\\n44 Kwarahy wapytepe hin mehe. Upytu'u kwarahy weny re. Ipytunahy tuwe kury, te kwarahy iaparara'u mehe. 45 Pànuhu Tupàn hàpuz me izaiko ma'e a'e kury, uzemu'i mokoz ipehegwer romo uzeapo pà a'e.\\n46 Heiheihem tuwe Zezuz a'e kury. — Heru, nepo pe amono kar putar herekwe ihe kury, i'i Tupàn pe kury. Uze'eg ire, umàno kury. 47 Amo zauxiapekwer wanuwihaw a'e pe hekon a'e. Wexak a'e ma'e izeapo mehe. Uze'egatu Tupàn rehe kury. — Azeharomoete 'aw awa nuzapo kwaw ikatu 'ym ma'e a'e, i'i izupe kury.\\n48 Teko a'e pe uzemono'og ma'e a'e wà, a'e paw wexak a'e ma'e uzeapo mehe a'e wà. Uzewyr oho weko haw pe wà, uzemumikahy pà wà, ukwaukwar pà upuxi'a rehe wà. 49 Zezuz imyrypar paw rupi a'e wà, kuzàgwer Karirez ywy wi wata ma'e kwer a'e wà no, muite upyta 'àm a'e wà, a'e ma'e paw hexak pà a'e wà.\\nZuze Arimatez taw pe har weraha Zezuz hetekwer itakwaruhu pupe imono pà a'e kury\\n50-51 Amo awa a'e pe hekon a'e. Zuze her romo a'e. Arimatez taw pe har Zutez ywy rehe har romo hekon a'e. Ikatuahy a'e. Ikatuahy ma'e iapo har romo hekon a'e. Tuweharupi wàro Tupàn pureruze'eg àwàm a'e. Zutew wanuwihaw wapyr har romo hekon a'e, ta'e tuwihaw romo hekon a'e xe. Amogwer tuwihaw uzuka kar Zezuz a'e wà. Na'ikatu pixik kwaw izuka kar awer Zuze Arimatez pe har pe a'e. 52 Na'e oho Pirat ipyr kury. — Emur Zezuz hetekwer umàno ma'e kwer ihewe nehe. Azutym putar nehe, i'i izupe. — Aze ty, i'i Pirat izupe. 53 Umuezyw kar hetekwer ywyra kanetar wi kury. Uwàuwàn pàn pupe. A'e re omono heraha itakwar pupe. Teko nutym pixik kwaw amo ae umàno ma'e kwer a'e ita kwar pupe a'e wà. 54 Uzeapo a'e ma'e 6 haw 'ar rehe a'e. Uhem etea'i mytu'u haw 'ar kury.\\n55 Na'e kuzàgwer Zezuz rupi wata ma'e kwer a'e wà, Karirez ywy wi ur ma'e kwer a'e wà, oho Zuze hupi a'e wà kury, itakwar hexak pà a'e wà kury. Wexak Zezuz hetekwer a'e pe wà. 56 A'e re uzewyr oho wàpuz me wà. Umuhyk kàpuhàg wà kury, ma'e kawer wà no, Zezuz hetekwer rehe imono pyràm wà. Nuzapo kwaw ma'e a'e 'ar mehe wà rihi, ta'e mytu'u haw 'ar uhem wanupe a'e xe. Ze'eg kwehe arer nupurumuma'ereko kar kwaw mytu'u haw 'ar mehe a'e. A'e rupi kuzàgwer upytu'u a'e 'ar mehe wà.","num_words":1828,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.013,"special_characters_ratio":0.275,"stopwords_ratio":0.47,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 9\\nZezuz omono kar wemimu'e taw nàn a'e wà kury\\n1 Wenoz Zezuz a'e 12 wemimu'e wamuwà uzeupe a'e wà kury. Omono ukàgaw wanupe. — Pepuner tekwe ikatu 'ym ma'e wamuhem kar haw rehe puruwi nehe kury, i'i wanupe. — Pepuner ima'eahy ma'e wamukatu haw rehe nehe no, i'i wanupe. 2 Na'e umuata kar wamono taw nàn wà, Tupàn pureruze'egaw rehe ze'eg puràg imume'u kar pà wanupe wà, ima'eahy ma'e wamukatu kar pà wanupe wà no.\\n3 — Peraha zo ma'e peho mehe nehe, i'i wanupe. — Peraha zo ywyra'i pepokokaw romo nehe. Peraha zo ma'e hyru nehe. Peraha zo temi'u nehe. Peraha zo temetarer nehe. Xo pitài pekamir zo peraha nehe, i'i wanupe. 4 — Wyzài taw pe pehem mehe nehe, aze teko pemuixe kar wàpuz me wà nehe, peker peho wanàpuz me nehe. A'e taw pe peneko mehe peker zo amo ae tàpuz me nehe, i'i wanupe. 5 — Wyzài taw pe pehem mehe, aze a'e pe har napemuixe kar kwaw weko haw pe wà nehe, aze na'ipurenu wer kwaw peze'eg rehe wà nehe, pehem peho a'e wi wanuwi nehe. Pemuhàmuhàz ywyku'i kwer pexapat rehe arer a'e pe wanupe nehe. A'e mehe a'e pe har ukwaw putar heze'eg rehe uzekaiw 'ymaw a'e wà nehe, i'i wanupe. 6 Na'e hemimono kar a'e wà kury, uhem oho a'e wi izuwi wà kury. Wata oho taw nànàn wà. Umume'u Tupàn ze'eg puràg oho waiko taw nànàn wà, ima'eahy ma'e tetea'u wamukatu pà wà no.\\nTuwihaw Ero nukwaw kwaw Zezuz a'e\\n7 Ero a'e, Karirez ywy rehe har wanuwihaw romo hekon a'e. Amo 'ar mehe wenu Zezuz hemiapo kwer imume'u awer a'e. — Mo romo hekon a'e, i'i uzeupe. — Zuàw purumuzahazahak ma'e a'e, ukweraw wi umàno re a'e, i'i teko uzeupeupe wà. — Màràzàwe tuwe aipo pa, i'i Ero uzeupe a'e, waze'eg henu mehe a'e.\\n8 — Eri a'e, ukweraw wi a'e, i'i amo teko wà. — Amo ae Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer ukweraw ma'e kwer romo hekon a'e, i'i amo ae teko wà.\\n9 — Azuka kar Zuàw ihe. Azakagok kar ihe, i'i Ero wanupe. — Mo romo hekon a'e awa a'e, a'e ma'e iapo har a'e, i'i wanupe. A'e rupi tuweharupi Ero uzeagaw Zezuz hexak pà a'e.\\nZezuz umueta tetea'u temi'u teko tetea'u wanupe a'e kury\\n10 Na'e uzewyr Zezuz hemimono karer oho a'e wà kury. Umume'u wemiapo kwer wata mehe arer paw rupi izupe wà. Na'e Zezuz weraha wemimono karer uzeupi wà, Metexaz taw pe wà. 11 Teko tetea'u wenu iho awer imume'u haw wà. Oho haikweromo wà. Uze'egatu Zezuz wanupe a'e, wanexak mehe. — Ikatu pezur awer, i'i wanupe. Uze'eg Tupàn pureruze'egaw rehe a'e pe wanupe. Umukatu ima'eahy ma'e a'e pe wà no.\\n12 Karukete mehe ur a'e 12 hemimu'e ipyr wà. — Emuhem kar 'aw teko wamono xe wi wà nehe, i'i izupe wà. — A'e rupi upuner oho haw rehe taw pe a'e wà nehe, wemi'u ràm hekar pà wà nehe, uker àwàm hekar pà wà nehe no, ta'e naheta kwaw tàpuz xe wanupe xe, i'i izupe wà.\\n13 — Pemono temi'u teko wanupe, i'i Zezuz wanupe. — Heta 5 typy'ak xe kury, heta mokoz pira xe no. Nuhyk kwaw temi'u zanewe, i'i izupe wà. — Aipo uremono kar putar pe taw pe temi'u ime'eg kar pà ne nehe, kwez teko wanupe àràm ne nehe kury, i'i izupe wà, hehe upuranu pà wà.\\n14 Ta'e heta 5.000 awa a'e pe a'e wà xe. — Pemuapyk kar teko pe wà nehe ty wà, i'i wanupe. — Pemuapyk kar 50 teko xe wà nehe, pemuapyk kar amo 50 pe pe wà nehe, amo 50 pemuapyk kar 'a pe wà nehe, amo 50 pemuapyk kar xe ràn wà nehe no, paw rupi pemuapyapyk kar nezewe pe wà nehe, i'i wanupe.\\n15 Hemimu'e umuapyk kar a'e teko Zezuz ze'eg rupi katete a'e wà. 16 Upyhyk Zezuz a'e typy'ak kury, a'e pira no. Ume'e ywate. Uze'eg Tupàn pe ikatu haw rehe. Na'e uzaikaikaw typy'ak opo pupe kury, (imueta tetea'u kar pà kury). Uzaikaikaw pira nezewegatete no. Omono wemimu'e wanupe. — Peraha teko wanupe kury, i'u kar pà wanupe kury, i'i wanupe. 17 Teko u'u paw rupi wà. Uhyk wanupe. Oporoporog hemimu'e 12 kok por wanemi'u kurer pupe wà, ta'e teko nupuner kwaw a'e temi'u i'u haw rehe paw rupi a'e wà xe.\\nUmume'u Pet Zezuz heko hawete izupe\\n18 Amo 'ar mehe Zezuz a'e zutyka'i uze'eg Tupàn pe a'e. Ize'eg mehe ur hemimu'e ipyr a'e wà. — Ma'in teko herehe wà, i'i wanupe, wanehe upuranu pà.\\n19 — Amo teko nezewe i'i newe wà, — Zezuz a'e, Zuàw purumuzahazahak ma'e ukweraw wi ma'e kwer romo hekon a'e, i'i newe wà. — Eri ukweraw wi ma'e kwer romo hekon a'e, i'i amo newe wà. — Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer ukweraw wi ma'e kwer romo hekon a'e, i'i amo newe wà, i'i hemimu'e izupe wà.\\n20 — Pe no ty wà, ma'e peze herehe peze'eg pà pe no ty wà, i'i wanupe, wanehe upuranu pà. Uze'eg Pet izupe kury. — Ne ureruwihawete urepyro har Tupàn hemimur karer Mexi her ma'e romo ereiko ne, i'i izupe kury.\\nZezuz umume'u umàno àwàm ukweraw pàwàm a'e kury\\n21 — Pemume'u zo a'e ma'e teko wanupe nehe, i'i Zezuz wanupe.\\n22 — Ihe Awa ta'yr romo aiko ihe, apuraraw putar ma'erahy tetea'u ihe nehe. Zutew waneruze'egar a'e wà nehe, xaxeto wanuwihaw a'e wà nehe no, ze'eg kwehe arer rehe upurumu'e ma'e a'e wà nehe no, nuzeruzar kwaw heze'eg rehe a'e wà nehe. Hezuka kar putar a'e wà nehe. Akweraw wi putar hemàno re nehe, i'i wanupe.\\n23 Na'e uze'eg Zezuz wanupe a'e. — Aze teko iho wer herupi nehe, tuwe heharaz uzewi nehe, tuwe oho heraikweromo nehe. Aruzar putar heru ze'eg ihe nehe, te ywyra kanetar rehe amàno putar ihe nehe. Aze peneko wer heremiruze'eg romo nehe, peze'eg nezewe nehe. — Azapo putar ikatu haw Tupàn ze'eg heruzar pà ihe nehe. Wyzài ma'erahy apuraraw putar nehe, ize'eg heruzar pà nehe, peze izupe nehe. 24 Aze teko izepyro wer nehe, umàno putar nehe. Aze teko umàno herehe uzeruzar haw rehe nehe, uzepyro putar nehe. 25 Aze awa upyhyk ma'e ko ywy rehe har tetea'u uzeupe nehe, aze heta hemetarer tetea'u izupe nehe, aze umàno a'e re nehe, ima'e ukàzym putar izuwi paw rupi nehe. Nuwereko kwaw nehe. 26 Aze amo teko imaranugar amogwer wanuwa rupi nehe, herehe nehe, hepurumu'e haw rehe nehe, a'e mehe hemaranugar putar hehe teko wanuwa rupi ihe nehe no. Amo 'ar mehe nehe, aiko putar ikàg wera'u ma'e romo ihe nehe. Heru umur putar ukàgaw upuràgaw ihewe nehe. Heko haw pe har umur putar ukàgaw ihewe a'e wà nehe no. A'e 'ar mehe hemaranugar putar a'e awa wi ihe nehe, amogwer wanuwa rupi nehe. 27 Pema'enukwaw katu ko ma'e rehe nehe. Teko ko 'ar rehe wikuwe ma'e a'e wà, numàno kwaw paw rupi a'e wà nehe, Tupàn pureruze'egaw tur 'ym mehe a'e wà nehe.\\nMoizez a'e, Eri a'e no, ur Zezuz pe uze'eg pà a'e wà kury\\n28 Na'e 7 'ar pawire oho Zezuz ywytyr rehe Tupàn pe uze'eg pà a'e kury. Weraha na'iruz wemimu'e uzeupi wà no. Pet, Zuàw, Xiak. 29 Ize'eg mehe huwa uzeapo amo ae ma'e romo kury. Ikamir henyenyahy, xigatu kury. 30 Tàrityka'i Moizez uhem a'e pe ipyr a'e, izupe uze'eg pà a'e. Uhem Eri a'e no. (Tupàn ze'eg imume'u har kwehe arer umàno ma'e kwer romo wanekon a'e wà.) 31 Heny katu a'e wà no, ta'e Tupàn huwake har heny katu nezewe a'e wà xe. Uze'eg Zezuz pe wà. — Na'iàrew kwaw neho àwàm Zeruzarez pe nehe, i'i izupe wà. — Eremàno putar a'e pe nehe, ta'e Tupàn uputar nezewe haw a'e nehe xe, i'i izupe wà. 32 Pet a'e, hehe we har a'e wà no, uker upà ywy rehe a'e wà. Na'e ume'e a'e wà kury. Wexak Zezuz henyahy haw wà. Wexak a'e mokoz awa Zezuz huwake har wà no.\\n33 A'e mokoz awa uhem oho Zezuz wi a'e wà kury. Waho 'ym mehe we Pet uze'eg Zezuz pe a'e. — Hezar, i'i izupe. — Uruiko xe ure kury. Ikatu xe urereko haw kury. Uruzapo putar na'iruz tàpuz pew ure nehe. Ereiko putar amo tàpuz pupe nehe. Moizez wiko putar amo tàpuz pupe nehe. Eri wiko putar inugwer pupe a'e nehe no, i'i izupe. (Uze'eg e izupe a'e, uma'enukwaw katu 'ym pà uze'eg rehe a'e.)\\n34 Ize'eg mehe we uhem amo ywàkun wà a'e pe a'e kury. Ywàkun i'àg ukwaw wanehe kury. Zezuz hemimu'e ukyze ywàkun hexak mehe wà. 35 Na'e amo uze'eg ywàkun rehe a'e kury. — Ko awa a'e, hera'yr romo hekon a'e. Aexak ihe, amuigo kar putar tuwihawete romo ihe nehe. Pezeapyaka katu ize'eg rehe nehe, i'i a'e ze'eg ywàkun pupe har. 36 Ize'eg pawire Zezuz a'e zutyka'i a'e pe hekon a'e. Ta'e a'e mokoz awa oho izuwi a'e wà xe. Hemimu'e numume'u kwaw wemixak kwer a'e pe uzeapo ma'e kwer a'e wà, teko wanupe a'e wà.\\nUmukatu Zezuz amo kwarer a'e\\n37 Iku'em kury. Wezyw Zezuz oho ywytyr wi a'e wà kury. Teko tetea'u ur Zezuz huwàxi pà wà. 38 Amo awa a'e pe har a'e, uhapukaz 'àm Zezuz pe a'e pe a'e. — Purumu'e ma'e, i'i izupe. — Eme'e hera'yr rehe nehe, i'i izupe. — Pitài zo hera'yr a'e. Naheta kwaw amo, i'i izupe. 39 — Wereko tekwe ikatu 'ym ma'e uzehe a'e. Tuweharupi hekwe ikatu 'ym ma'e uzàmàtyry'ym iko a'e. A'e re kwarer uhapukaz a'e, uzepyho a'e no. Henyzuz no. Tuweharupi tekwe ikatu 'ym ma'e upuraraw kar ma'erahy kwer izupe. Na'ihem wer kwaw izuwi, i'i izupe, Zezuz pe. 40 — Emuhem kar tekwe ikatu 'ym ma'e hera'yr wi nehe, a'e neremimu'e wanupe. Nupuner kwaw wà, i'i izupe.\\n41 — Napekwaw katu kwaw Tupàn ze'eg pe, i'i Zezuz teko wanupe. — Napezeruzar kwaw herehe. Kwehe aiko pepyr, i'i wanupe. — Aipo napezeruzar pixik kwaw herehe nehe, i'i wanupe. — Erur nera'yr xe ty, i'i tu pe.\\n42 Herur mehe we hekwe ikatu 'ym ma'e weityk kwarer ywy rehe kury. He'o wera'u kury. Na'e uze'eg Zezuz tekwe ikatu 'ym ma'e pe, imuhem kar pà kwarer wi. Ikatu kwarer kury. Zezuz umuzewyr kar tu pe. 43 Teko ipytuhegatu Tupàn ikàgaw hexak pà wà.\\nUze'eg wi Zezuz umàno àwàm rehe a'e\\nTeko umume'u tuwe Zezuz hemiapo kwer uzeupeupe wà. Waze'eg mehe we Zezuz uze'eg wemimu'e wanupe a'e.\\n44 — Amume'u putar ma'e peme ihe nehe kury. — Peneharaz zo ko heze'eg àwàm wi nehe. Amo hemono putar tuwihaw wanupe nehe. Uzapo putar ikatu 'ym ma'e ihewe wà nehe. Ta'e Tupàn numupytu'u kar kwaw iapo re a'e wà nehe xe, i'i wanupe.\\n45 Hemimu'e nukwaw kwaw ize'eg wà. Zezuz nukwaw kar kwaw uze'eg wanupe. Nupuranu kwaw hehe wà, ta'e ukyze izuwi wà xe. — Mo ikàg wera'u amo wanuwi a'e, i'i hemimu'e Zezuz pe wà.\\n— Mo ikàg wera'u amo wanuwi a'e, i'i hemimu'e Zezuz pe wà\\n46 Uzypyrog hemimu'e uze'eze'eg ahyahy pà uzeupeupe wà. — Aiko putar penuwihaw romo ihe nehe, Tupàn pureruze'eg mehe ihe nehe, i'i amo. — Nan kwaw pa, ihe aiko wera'u putar pewi ihe nehe, i'i amo no. Nezewegatete uze'eg amogwer wà no. 47 Ukwaw Zezuz wama'enukwaw paw a'e. Upyhyk kwarer imuwà. Umupu'àm uzeake kury.\\n48 Uze'eg wanupe. — Aze amo uzapo ikatu ma'e ko kwarer pe nehe, ihewe ikatu ma'e iapo har ài hekon putar a'e nehe no. Ihewe ikatu ma'e iapo har zàwenugar a'e nehe no, hemur kar har pe ikatu ma'e iapo har ài hekon a'e nehe no. Pepyr har ikàg wera'u 'ym ma'e a'e, ikatuahy ma'e romo hekon Tupàn huwa rupi a'e, ikàg ma'e ài hekon Tupàn huwa rupi a'e.\\nZuàw uze'eg Zezuz pe a'e kury\\n49 Na'e Zuàw uze'eg a'e kury. — Purumu'e ma'e. Uruexak amo awa kwez ure kury. Umuhem kar tekwe ikatu 'ym ma'e puruwi nerer rehe a'e. Epytu'u nezewe haw iapo re ty, uru'e izupe, ta'e nuiko kwaw urerehe we har romo a'e xe, ta'e nuiko kwaw neremimu'e romo a'e xe.\\n50 — Pemupytu'u kar zo nehe, i'i Zezuz izupe. — Aze teko napeàmàtyry'ym kwaw a'e wà nehe, pemyrypar romo wanekon a'e wà nehe, i'i wemimu'e wanupe.\\nXamari ywy rehe har nuzeruzar kwaw Zezuz rehe a'e wà\\n51 Uhem etea'i Zezuz 'ar a'e kury, ywate iho àwàm 'ar a'e kury. — Kutàri aha putar Zeruzarez pe ihe kury, i'i uzeupe. Uzypyrog Zeruzarez piarupi wata pà kury. 52 Xamari ywy rehe wata oho waiko wà. Omono kar amo teko wenataromo amo taw pe wà. — Pekar zaneker àwàm peho wi taw pe nehe, i'i wanupe. 53 Taw pe har numuixe kar kwaw Zezuz a'e wà. — Oho putar Zeruzarez tawhu pe a'e nehe, zaneàmàtyry'ymar wapyr a'e nehe, i'i uzeupeupe wà. A'e rupi numuixe kar kwaw wà. 54 Hemimu'e Xiak her ma'e a'e, hemimu'e Zuàw her ma'e a'e no, wexak Zezuz imuixe kar 'ymaw wà. Uze'eg izupe wà. Aze ereputar nehe, urupuner tata imu'ar kar haw rehe ywak wi ure nehe, kwez teko wazuka pà ure nehe, i'i izupe wà.\\n55 Ume'e Zezuz wanehe. — Nan kwaw ty wà, i'i wanupe. 56 Wata wi oho wà, te uhem amo ae taw pe wà.\\nAmo teko heko wer Zezuz hemimu'e romo a'e wà kury\\n57 Waho mehe uze'eg awa wà Zezuz pe a'e. — Aha putar nerupi nehe, wyzài ywy rehe nehe, wyzài taw pe nehe, i'i izupe.\\n58 Uze'eg Zezuz izupe. — Awara uker oho ywykwar pupe a'e wà. Wiràmiri uker oho waity pe a'e wà no. Ihe Awa ta'yr ihe, naheta kwaw heker haw ihewe ihe, naheta kwaw tàpuz hepytu'u haw ihewe ihe, i'i izupe.\\n59 Na'e uze'eg Zezuz amo awa pe kury. — Ezur herupi nehe ty, heremimu'e romo nereko pà nehe ty, i'i izupe. Uze'eg a'e awa Zezuz pe kury. — Aha putar nerupi nehe, i'i izupe. — Xo pitài ma'e zo azapo putar nerupi heho zanune ihe nehe. Nerupi heho 'ym mehe we azutym putar heru aha ihe nehe, i'i izupe. (Umàno etea'i ru'u tu a'e.)\\n60 — Tuwe umàno ma'e kwer utym umàno ma'e kwer a'e wà nehe, i'i Zezuz izupe. Emume'u Tupàn ze'eg eho purupe nehe kury, i'i izupe.\\n61 Amo ae awa uze'eg izupe a'e no. Aze'eg putar aha heànàm wanupe ihe kury. Xo a'e re zo aha putar nerupi nehe, i'i izupe.\\n62 Uze'eg Zezuz izupe. Aze awa uzypyrog oko ràm iapo pà nehe, aze upytu'u imumaw 'ym mehe we nehe, naheta kwaw temi'u ipurumuzàmuzàg wanupe nehe. Nezewegatete aze amo uzypyrog Tupàn pureruze'egaw imume'u pà a'e wà nehe, aze a'e re ipytu'u wer a'e wà nehe, teko tetea'u nuenu kwaw ze'eg puràg a'e wà nehe.","num_words":2254,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.276,"stopwords_ratio":0.467,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg EREWI 1\\n1 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wenoz Moizez uzeupe kury. Na'e uze'eg izupe tàpuzràn imonokatu pyrer pupe wiko mehe kury. 2 — Emume'u ko ze'eg ma'e ihewe imur pyràm rehe har Izaew wanupe nehe. — Aiko Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e romo ihe.\\nMa'ea'yr wazuka haw rehe hapy paw pyr wà\\n— Aze awa ipuruzuka wer ma'ea'yr rehe herenataromo nehe, upuner putar amo weimaw tapi'ak amogwer tapi'ak wainuromo har hexakaw rehe nehe. U, upuner putar amo àràpuhàràn hawitu ma'e hexakaw rehe nehe. U, upuner putar amo àràpuhàrànete hexakaw rehe nehe. 3 Aze ipurumur wer amo weimaw tapi'ak rehe ihewe hapy pyràm romo ukaz paw ma'e ràm romo nehe, tuwe wexak amo tapi'ak awa ikatu 'ymaw hereko 'ymar nehe. Ihe amuawyze putar ihe nehe, aze a'e awa weraha a'e tapi'ak awa tàpuzràn iapo katu pyrer pupe teixe haw huwake nehe. 4 A'e pe opokok putar iàkàg rehe nehe. Na'e a'e ma'ea'yr ikatu putar ihewe nehe. Nezewe mehe umunàn kar putar wemiapo kwer ikatu 'ym ma'e uzewi ihewe a'e nehe. 5 Na'e awa uzuka putar a'e tapi'ak awa tàpuzràn henataromo nehe. Xaxeto Àràw izuapyapyr a'e wà nehe, umur putar huwykwer ihewe wà nehe. Na'e umupiripirik huwykwer 4 ma'ea'yr hapy haw tàpuzràn henataromo har iahykaw wanehe wà nehe. 6 Na'e awa upirok putar ma'ea'yr nehe. A'e re upei'ài'àg putar hetekwer nehe. 7 Xaxeto umunyk putar tata ma'ea'yr hapy haw i'aromo wà nehe. Umuàgà'ym putar zepe'aw tata rehe wà nehe. 8 Umuapyk putar tapi'ak awa tata rehe wà nehe: ho'o kwer ipei'ài'àg pyrer, iàkàgwer, ikawer hie kwer ipyk arer. 9 Awa uzuhez putar hie parer nehe, hetymàgwer nehe no. Ukaz putar ma'ea'yr hapy haw rehe nehe no. Xaxeto wapy putar tapi'ak awa nehe, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe imono pyr hyàkwegatu ma'e romo nehe.\\n10 Aze awa omono àràpuhàràna'yr hawitu ma'e Tupàn pe nehe, u, aze omono àràpuhàrànetea'yr izupe nehe, tuwe xo awa zo omono izupe wà nehe. Tuwe na'iperew kwaw nehe. Tuwe naheta kwaw ikatu 'ymaw hehe nehe. 11 Awa uzuka putar ma'ea'yr Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo nehe, ma'ea'yr hapy haw izywyr kwarahy heixe haw awyze har kutyr nehe. Xaxeto umupiripirik putar 4 ma'ea'yr hapy haw iahykaw huwykwer pupe wà nehe. 12 A'e re izar upei'ài'àg putar ma'ea'yr nehe. Na'e xaxeto omono putar hetekwer tata ma'ea'yr hapy haw rehe har rehe nehe: ipegegwer, iàkàgwer, ikawer hie kwer ipykaw. 13 Ma'ea'yr izar uzuhez putar hie kwer nehe, hetymà gwer nehe no. Omono putar a'e ma'e Tupàn pe nehe no. Wapy putar ipegegwer paw rupi nehe, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe imono pyr hyàkwegatu ma'e romo nehe.\\n14 Aze awa iporomono wer wiràmiri rehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe nehe, tuwe werur pyku'i nehe, u, werur pykahu nehe. 15 Xaxeto weraha putar wiràmiri ma'ea'yr hapy haw pe nehe. Omonohok putar iàkàg nehe. Na'e wapy putar ma'ea'yr hapy haw rehe nehe. A'e re uwyryk putar huwykwer ma'ea'yr hapy haw ipehegwer rehe nehe. 16 A'e re ozo'ok putar hemi'uryru nehe, ipor nehe no. Weityk putar tanimuk imuapyteràkwà ma'ea'yr hapy haw izywyr har rehe nehe. 17 Na'e upyhyk putar wiràmiri ipepo rehe. Upupirar putar ipepo hetekwer ipei'àg 'ym pà nehe. Wapy putar ma'ea'yr hapy haw rehe nehe. Ukaz paw putar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe imono pyr hyàkwegatu ma'e romo nehe.","num_words":513,"character_repetition_ratio":0.116,"word_repetition_ratio":0.022,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.419,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg WAPAPAR AWER 2\\nTeko Izaew uzapo weko haw tàpuzràn izywyr pitàitàigatu wà\\n1 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg Moizez pe, Àràw pe kury.\\n2 Izaew uker haw imuàgà'ym mehe pitàitàigatu upyta putar pànuhu ter heta haw huwake wà nehe, wànàm waner hereko har huwake wà nehe. Uzapo putar weko haw tàpuzràn Tupàn pe imonokatu pyrer izywyr wà nehe. Wanàpuzràn paw ume'e putar tàpuzràn Tupàn pe imonokatu pyrer kutyr wà nehe.\\n3-4 Kwarahy ihemaw kutyr zauxiapekwer pànuhu Zuta her hereko har izywyr wata ma'e uzapo putar weko haw wà nehe. Heta 74.600 awa wà. Nazom Aminanaw ta'yr wiko wanuwihaw romo a'e. 5-6 Wanuwake pànuhu Ixakar her hereko har izywyr wata ma'e uzapo putar weko haw wà nehe. Heta 54.400 awa wà. Netanew Zuar ta'yr wiko wanuwihaw romo a'e. 7-8 Zauxiapekwer pànuhu Zemurom her hereko har izywyr wata ma'e uzapo putar weko haw wanuwake wà nehe. Heta 57.400 awa wà. Eriaw Erom ta'yr wiko wanuwihaw romo a'e. 9 Zuta izuapyapyr wata putar amogwer wanenataromo wà nehe. Heta 186.400 awa wà.\\n10-11 Pànuhu Humen izuapyapyr waner hereko har haikweromo wata ma'e uzapo putar uker haw kwarahy ihemaw awyze har kutyr wà nehe. Heta 46.500 awa zauxiapekwer Humen izuapyapyr wainuinuromo wà. Erizur Xeneur ta'yr wiko wanuwihaw romo. 12-13 Ximeàw izuapyapyr zauxiapekwer uzapo putar uker haw Humen wanuwake a'e wà nehe. Heta 59.300 awa zauxiapekwer Ximeàw izuapyapyr wainuinuromo wà. Xerumiew, Zurixanaz ta'yr wiko wanuwihaw romo. 14-15 Kaz izuapyapyr zauxiapekwer uzapo putar uker haw Ximeàw wanuwake a'e wà nehe. Heta 45.650 awa zauxiapekwer Kaz izuapyapyr wainuinuromo wà. Eriazap, Neuew ta'yr wiko wanuwihaw romo. 16 Humen rehe we har zauxiapekwer wata putar wanaikweromo wà nehe. Heta 151.450 awa zauxiapekwer wamono'og pyrer wanupe.\\n17 Erewi izuapyapyr wata putar mokoz zauxiapekwer wamono'ogaw amogwer wanenataromo wata ma'e wanehe we wà nehe no. Weraha putar tàpuzràn Tupàn pe imonokatu pyrer wà nehe. Imono'og pyrer uzapo putar uker haw uzeakeake wà nehe. Wata putar uzeakeake nezewegatete wà nehe no. Pitàitàigatu upyta putar wenaw rehe upyta haw rehe wà nehe, pànuhu ter hereko har huwake wà nehe.\\n18-19 Pànuhu Eparai izuapyapyr waner hereko har haikweromo wata ma'e uzapo putar uker haw kwarahy heixe haw kutyr wà nehe. Heta 40.500 awa zauxiapekwer Eparai izuapyapyr wainuinuromo wà. Erizàm, Amiu ta'yr wiko wanuwihaw romo. 20-21 Manaxe izuapyapyr zauxiapekwer uzapo putar uker haw Eparai wanuwake a'e wà nehe. Heta 32.200 awa zauxiapekwer Manaxe izuapyapyr wainuinuromo wà. Kamariew, Penazur ta'yr wiko wanuwihaw romo. 22-23 Mezàmi izuapyapyr zauxiapekwer uzapo putar uker haw Manaxe wanuwake a'e wà nehe. Heta 35.400 awa zauxiapekwer Mezàmi izuapyapyr wainuinuromo wà. Aminà, Zineoni ta'yr wiko wanuwihaw romo. 24 Eparai rehe we har zauxiapekwer wata putar Mezàmi wanaikweromo wà nehe. Heta 18.100 awa zauxiapekwer wamono'og pyrer wanupe.\\n25-26 Pànuhu Nà izuapyapyr waner hereko har haikweromo wata ma'e uzapo putar uker haw kwarahy heixe haw awyze har kutyr wà nehe. Heta 62.700 awa zauxiapekwer Nà izuapyapyr wainuinuromo wà. Aiezer, Amizanaz ta'yr wiko wanuwihaw romo. 27-28 Azer izuapyapyr zauxiapekwer uzapo putar uker haw Nà wanuwake a'e wà nehe. Heta 41.500 awa zauxiapekwer Azer izuapyapyr wainuinuromo wà. Paziew, Okirà ta'yr wiko wanuwihaw romo. 29-30 Napitari izuapyapyr zauxiapekwer uzapo putar uker haw Azer wanuwake a'e wà nehe. Heta 53.400 awa zauxiapekwer Napitari izuapyapyr wainuinuromo wà. Aira, Enà ta'yr wiko wanuwihaw romo. 31 Nà rehe we har zauxiapekwer wata putar iahykaw rehe wà nehe. Heta 157.600 awa zauxiapekwer wamono'og pyrer wanupe.\\n32 Umuapyk awa Izaew izuapyapyr zauxiapekwer waner wà, uzehe we uzemono'og ma'e waner waiwyr paw rupi wà. Heta 63.550 awa wà. 33 Moizez nupapar kwaw Erewi izuapyapyr amogwer Izaew izuapyapyr wainuinuromo wà, ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nupapar kar kwaw izupe wà xe.\\n34 Nezewe teko Izaew izuapyapyr uzapo ma'e paw Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ze'eg Moizez pe imono pyrer rupi katete wà. Uzapo uker haw wà. Pitàitàigatu imono'og pyrer upyta pànuhu ter hereko har iwy pe wà. Izaew izuapyapyr uzypyrog wànàm imono'og pyrer rupi wata pà pitàitàigatu wà.","num_words":601,"character_repetition_ratio":0.17,"word_repetition_ratio":0.044,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.348,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg EREWI 27\\nTeko, ma'ema'e Tupàn pe imonokatu pyr\\n1 Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e omono ko uze'eg Moizez pe. 2 — Emono ko heze'eg Izaew wanupe nehe, i'i izupe. Amo teko uzemume'u Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe ima'ereko haw iapo har romo wà. Aze amo ihem wer wemimume'u kwer wi nehe, umekuzar katu putar uhem àwàm nehe. 3 Tuwihaw wereko amo pape wà. A'e pape umume'u hekuzar a'e. Aze awa wereko 20 kwarahy te 60 kwarahy nehe, omono putar 50 temetarer tàtà parat iapo pyrer nehe. 4 Kuzà agwer kwarahy hereko har omono putar 30 temetarer tàtà ma'e parat iapo pyrer wà nehe. 5 Aze kwàkwàmo wereko 5 kwarahy te 20 kwarahy nehe, omono putar 20 temetarer tàtà ma'e parat iapo pyrer wà nehe. Kuzàtài agwer kwarahy hereko har omono putar 10 temetarer tàtà ma'e parat iapo pyrer wà nehe. 6 Kwarer pitài zahy hereko har te 5 kwarahy hereko har omono putar 5 temetarer tàtà ma'e parat iapo pyrer wà nehe. Kuzàtài a'e kwarer ikwarahy hereko har omono putar na'iruz temetarer tàtà ma'e parat iapo pyrer wà nehe. 7 Aze awa wereko wera'u 60 kwarahy nehe, omono putar 15 temetarer tàtà ma'e parat iapo pyrer nehe. Kuzà izàwenugar omono putar 10 temetarer tàtà ma'e parat iapo pyrer wà nehe. 8 Aze a'e teko wiko hemetarer 'ym ma'e romo nehe, aze nupuner kwaw imekuzar haw rehe nehe, uze'eg putar oho xaxeto pe nehe. — Màràn erepuner imur haw rehe, i'i putar izupe nehe. A'e mehe wenoz putar a'e temetarer izupe nehe.\\n9 Aze amo umume'u amo ma'ea'yr Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe henataromo izuka pyràm romo nehe, a'e ma'ea'yr wiko putar Tupàn pe imonokatu pyr romo nehe. 10 Ni amo nupuner kwaw amo ma'ea'yr imono haw rehe hekuzaromo a'e re nehe. Aze amo omono amo ma'ea'yr hekuzaromo nehe, a'e mokoz ma'ea'yr wiko putar Tupàn pe imonokatu pyr romo wà nehe.\\n11 Aze ma'ea'yr na'ikatu kwaw Tupàn henataromo nehe, aze wiko Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemimuawyze 'ym romo nehe, a'e mehe teko weraha putar a'e ma'ea'yr xaxeto pe wà nehe. 12 Ume'e putar ma'ea'yr rehe nehe. Na'e umume'u putar hekuzar nehe. 13 Aze izar ipurume'eg kar wi wer hehe nehe, omono putar hekuzar xaxeto pe nehe. Umuza'ak putar hekuzar 5 ipehegwer romo nehe. Omono putar amo ipehegwer xaxeto pe nehe no.\\n14 Aze amo omonokatu wàpuz Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe nehe, xaxeto ume'e putar hàpuz rehe nehe. Na'e umume'u putar hekuzar nehe. 15 Aze izar ipurume'eg wi wer hehe nehe, omono putar hekuzar xaxeto pe nehe. Umuza'ak putar hekuzar 5 ipehegwer romo nehe. Omono putar amo ipehegwer xaxeto pe nehe no.\\n16 Aze amo omono uiwypehegwer wa'yr pe nehe, aze ta'yr iporomono wer ipehegwer rehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe nehe, xaxeto ume'e putar hehe nehe. — Màràn ma'eà'yz amo uzutym putar hehe wà nehe, i'i putar hehe upuranu pà nehe. Na'e umume'u putar hekuzar nehe. Aze amo uzutym putar 100 kir xewar hehe nehe, izarer omono putar 570 kàràm parat hekuzaromo nehe. 17 Aze omono a'e ywy pehegwer Tupàn pe kwarahy purumuhem kar haw rehe nehe, umume'u putar hekuzar uhua'u wera'u ma'e nehe. 18 Aze upaw kwarahy purumuhem kar haw nehe, xaxeto wexak putar hekuzar nehe. — Màràn kwarahy heta we a'e kwarahy 'ym mehe we, i'i putar nehe. Nezewe mehe hekuzar nuhua'u kwaw nehe. 19 Aze ywypehegwer izarer ipurume'eg kar wi wer hehe nehe, omono putar hekuzar imume'u pyrer nehe. Umuza'ak putar hekuzar 5 ipehegwer romo nehe. Omono putar amo ipehegwer xaxeto pe nehe no. 20 Aze na'ipurume'eg kar wer kwaw hehe nehe, aze ru'u amo ume'eg kar nehe, izarer nupuner kwaw ime'eg kar haw rehe amo 'ar mehe nehe. 21 Kwarahy purumuhem kar haw rehe a'e ywy izar 'ym ma'e romo uzeapo mehe xaxeto omono putar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe nehe. Ywypehegwer Tupàn pe imonokatu pyrer romo a'e nehe. Xaxeto wiko putar izar romo wà nehe.\\n22 Aze amo ume'eg kar amo ywypehegwer nehe, aze a'e re omono Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe nehe, 23 Xaxeto upapar putar ywypehegwer hekuzar nehe. — Màràn kwarahy heta we a'e kwarahy 'ym mehe we, i'i putar nehe. Nezewe mehe umume'u putar hekuzar nehe. A'e 'ar mehe we awa omono putar hekuzar paw nehe. Omono putar hekuzar Tuweharupi Wiko Ma'e pe nehe no. 24 Inugwer kwarahy purumuhem kar haw rehe a'e ywy izarer uzewyr putar izar romo wiko pà nehe. Izypy mehe tu umur izupe a'e.\\n25 Xaxeto ume'e putar pape rehe ma'e hekuzar paw imume'u mehe nehe. Heta putar pitài temetarer tàtà ma'e ikatu ma'e nehe. Xikuru her romo a'e. Pitài xikuru nuzawy kwaw 20 zera.\\n26 Aze amo umugakwaw ma'ea'yr nehe, imemyr ipy wiko putar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ima'e romo wà nehe: tapi'ak kuzà imemyr, àràpuhàràn hawitu ma'e kuzà imemyr, àràpuhàrànete kuzà imemyr. Ni amo nupuner kwaw imono haw rehe Tuweharupi Wiko Ma'e pe wà nehe, ta'e a'e ae wiko izar romo a'e 'ar mehe a'e xe. 27 Aze a'e ma'ea'yr ihy wiko ikatu 'ym ma'e romo Tupàn henataromo nehe, amo upuner imemyr ime'eg kar haw rehe nehe. Omono putar hekuzar pape rehe imuapyk pyrer rupi nehe. Umuza'ak putar hekuzar 5 ipehegwer romo nehe. Omono putar pitài ipehegwer xaxeto pe nehe no. Aze nume'eg kar kwaw nehe, xaxeto upuner ime'egaw rehe hekuzar rupi nehe.\\n28 Wyzài ma'e nehe, wyzài ma'ea'yr nehe, wyzài teko nehe, aze amo omono Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe nehe, ni amo nupuner kwaw ime'egaw rehe wà nehe. Uzeapo ikatuahy ma'e romo a'e. Tuweharupi Wiko Ma'e wiko izar romo. 29 Aze tuwihaw umume'u amo teko Tupàn pe imono pyrer izuka àwàm nehe, ni amo nupuner kwaw ime'egaw rehe wà nehe. Pezuka nehe.\\n30 Aze teko omono'og 10 arozràn hyru por wà nehe, omono putar pitài Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe wà nehe. Aze opo'o 10 ma'e'a kwer wà nehe, omono putar pitài izupe wà nehe. 31 Aze izarer ipurume'eg kar wer a'e imono pyrer ikurer rehe nehe, omono putar hekuzar ma'eme'egaw pe har hekuzaromo nehe. Umuza'ak putar hekuzar 5 ipehegwer romo nehe. Omono putar pitài ipehegwer xaxeto pe nehe no.\\n32 Aze heta 10 ma'ea'yr teko wanehe we wiko ma'e wà nehe, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e wiko putar pitài a'e ma'ea'yr izar romo a'e nehe, 33 aze ikatu nehe, aze na'ikatu kwaw nehe. Izar nupuner kwaw amo ma'ea'yr imono haw rehe hekuzaromo nehe. Aze omono amo hekuzaromo nehe, Tupàn wiko putar a'e mokoz ma'ea'yr wazar romo a'e nehe. Ni amo nupuner kwaw ime'eg kar haw rehe wà nehe.\\n34 Amumaw a'e ze'eg imume'u haw kwez xe kury. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e omono a'e uze'eg Moizez pe Xinaz ywytyr rehe a'e. — Emono ko heze'eg teko Izaew izuapyapyr wanupe nehe, i'i izupe. Upaw.","num_words":1034,"character_repetition_ratio":0.123,"word_repetition_ratio":0.085,"special_characters_ratio":0.242,"stopwords_ratio":0.474,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg IRUK 3\\nZuàw purumuzahazahak ma'e umume'u Zezuz tur àwàm purupe a'e kury\\n1 Tuwihaw Xiwer a'e, umumaw 15 kwarahy Hom pe har wanuwihaw romo wiko pà a'e. Pon Pirat a'e, Zutez ywy rehe har wanuwihaw romo hekon a'e 'ar mehe a'e. Ero Karirez ywy rehe har wanuwihaw romo hekon a'e. Tywyr Piripi a'e, Iturez ywy rehe har wanuwihaw romo hekon a'e, Tarakoni ywy rehe har wanuwihaw romo hekon a'e no. Irixàn a'e, Awiren ywy rehe har wanuwihaw romo hekon a'e. 2 Ana a'e, Kaipa a'e no, xaxeto wanuwihaw romo wanekon Zeruzarez tawhu pe a'e wà, a'e 'ar mehe a'e wà. A'e 'ar rehe Tupàn uze'eg Zuàw Zakari ta'yr pe a'e, tàpuz heta 'ymaw pe heko mehe a'e. 3 A'e re wata Zuàw oho iko yrykaw Zotàw her ma'e waz rehe a'e kury. — Pepytu'u ikatu 'ym ma'e penemiapo kwer iapo re nehe ty wà, i'i oho iko a'e pe teko wanupe. — Pezemuzahazahak kar nehe, a'e mehe Tupàn umunàn putar ikatu 'ym ma'e pewi a'e nehe, heharaz putar izuwi a'e nehe, i'i oho iko wanupe. 4 Kwehe mehe Tupàn ze'eg imume'u har Izai her ma'e a'e, umume'u Zuàw tur àwàm a'e, uze'eg imuapyk pà pape rehe a'e.\\nNezewe i'i a'e ze'eg kwehe arer a'e.\\nAmo awa uhapukaz putar oho iko tàpuz heta 'ymaw pe ywyxig heta haw pe a'e nehe.\\n— Pemukatu Zanezar rape ràm izupe nehe, i'i putar oho iko purupe nehe.\\n— Aze iapar hape ràm nehe, pemu'àgatu nehe.\\n5 — Pemynehem ywykwar ywy pupe hape rupi nehe.\\nPemumew ywytyr izupe nehe, pemumew ywytyruhu izupe nehe no.\\nHape iapar ma'e\\npemuàgatete nehe no.\\nHape ikatu 'ym ma'e,\\n6 A'e mehe teko paw rupi a'e wà nehe, ukwaw putar Tupàn ikatu haw a'e wà nehe,\\nta'e Tupàn upyro putar teko tatahu wi a'e wà nehe xe, i'i oho iko purupe.\\n7 Na'e teko tetea'u oho Zuàw hexak pà wà, uzemuzahazahak kar pà izupe wà. Uze'eg ahyahy wamu'e har wanupe. — Mozaiw ài peiko. Mozaiw uxi'u teko a'e wà, wazuka pà a'e wà. Nezewegatete pemu'e teko wanemu'emaw rehe pe wà, tatahu pe wamono kar pà pe wà. Aipo pepuner pehemaw rehe Tupàn wi nehe, aipo nuzepyk kwaw penehe a'e nehe. Mo pemuhem kar putar izepykaw wi a'e nehe. 8 Aze pepytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re nehe, a'e mehe pezapo ikatuahy ma'e peho nehe, pezemumikahy haw hexak kar pà Tupàn pe nehe. — Àmàrààw ureipy romo hekon a'e, peze zo nehe. Ta'e Tupàn upuner mo 'àg ita iapo haw rehe Àmàrààw izuapyapyr romo a'e wà xe, aze mo ipurapo wer wanehe a'e xe. Aze awa Àmàrààw zuapyr romo hekon a'e nehe, aze noho kwaw Tupàn rape rupi a'e nehe, Tupàn uze'eg putar nezewe izupe nehe. — Nereiko kwaw Àmàrààw izuapyr romo heruwa rupi ne kury, i'i putar izupe nehe. Uzepyk putar hehe azeharomoete a'e nehe. 9 Itazy ma'ywa 'yw hapo huwake tuz a'e kury. Izar uhaw putar ma'ywa 'yw heityk pà a'e nehe. Aze ma'ywa 'yw na'i'a kwaw nehe, aze i'a kwer na'ikatu kwaw nehe, uhaw putar tata pupe heityk pà nehe, i'i Zuàw teko wanupe. (Ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe uzeruzar 'ym ma'e wanehe uze'eg a'e.) Nezewegatete Tupàn uzepyk putar uze'eg heruzar 'ymar wanehe a'e wà nehe. 10 Upuranu teko hehe wà kury. — Ma'e uruzapo putar nehe, Tupàn imupytu'u kar pà urerehe uzepyk ire nehe, i'i izupe wà.\\n11 — Aze amo wereko mokoz ukamir nehe, tuwe omono pitài ukamir amo hereko 'ymar pe nehe. Temi'u hereko tetea'u har nehe no, tuwe omono ikurer temi'u hereko 'ymar pe nehe no, i'i wanupe.\\n12 Na'e ur amo awa a'e pe a'e wà kury, uzemuzahazahak kar pà Zuàw pe a'e wà kury. Tuwihaw hemetarer mono'ogar romo wanekon a'e wà. — Purumu'e ma'e, i'i izupe wà. — Ma'e uruzapo putar nehe kury, i'i izupe wà, hehe upuranu pà wà.\\n13 — Aze tuwihaw pemono kar purupyr a'e nehe, amo temetarer imono'og kar pà peme nehe, xo a'e temetarer zo pemono'og nehe. Pepyhyk zo amo ae temetarer pezeupe nehe, i'i wanupe.\\n14 Amo zauxiapekwer a'e pe wiko ma'e a'e wà no. Upuranu hehe wà. — Ure ure kury, ma'e uruzapo putar ure nehe no, i'i izupe wà. — Pepyhyk zo temetarer amogwer wanuwi pekàgaw rupi hehe. Penemu'em zo tuwihaw huwa rupi nehe, temetarer imur kar pà pezeupe nehe. Aze umur temetarer peme nehe, pema'ereko haw rehe nehe, ikatu peme nezewe mehe. Pepurupyhyk tetea'u wer zo amo ae hemetarer rehe izuwi nehe, i'i wanupe. 15 Na'e teko a'e pe oho ma'e kwer a'e wà, Zuàw hexakar a'e wà, hurywete a'e wà. — Aikwez Tuwihawete uhem wà azeharomoete a'e kury, i'i uzeupeupe wà. — Ko awa a'e, Zuàw a'e, aipo tuwihawete Tupàn hemimur kar romo hekon a'e, i'i uzeupeupe wà, uzehezehe upuranu pà wà. 16 A'e rupi uze'eg Zuàw teko wanupe. — Apumuzahazahak 'y pupe ihe, Tupàn pe pezewyr haw hexak kar pà purupe ihe. Awa heraikweromo ur ma'e ràm a'e, ikatuahy wera'u ihewi a'e. Pemuzahazahak putar a'e nehe. Napemuzahazahak kwaw 'y pupe a'e nehe. Wekwe Puràg pupe tata pupe pemuzahazahak putar a'e nehe. Aze tuwihaw ikàg tuwe a'e, hemiruze'eg ukwaraw ixapat ihàm izupe a'e wà. Tuwihaw heraikweromo ur ma'e ràm a'e, ikàg wera'u ihewi a'e. Aze mo akwaraw ixapat ihàm izupe ihe, hemaranugar mo izuwi ihe, i'i izupe.\\n17 Yrypemutu opo pe hereko har umuwewe aroz iapirer heityk pà izuwi a'e kury. Omono'og aroz hyru pupe. Wapy iapirer tata pupe. Heraikweromo ur ma'e ràm nuzawy kwaw yrypemutu hereko har a'e. Uzeruzar ma'e a'e wà, aroz ài wanekon a'e wà. Omono kar putar Tupàn pyr a'e wà nehe. Uzeruzar 'ym ma'e a'e wà, iapirer ài wanekon a'e wà. Heraikweromo ur ma'e ràm weityk putar tatahu uwew 'ym ma'e pe a'e wà nehe.\\n18 Amo 'ar mehe Zuàw umume'u amo ma'e teko wanupe a'e, wamuzeruzar kar pà ze'eg puràg rehe a'e. Amo ae 'ar mehe umume'u amo ae ma'e wanupe, wamuzeruzar kar pà. Tuweharupi umume'u amo ae ma'e wanupe wamuzeruzar kar pà. 19 Amo 'ar mehe uze'eg tuwihaw rehe a'e, Ero rehe a'e. Ta'e Ero wereko wywyraty Eroxi uzeupe a'e xe. Piri tywyr her romo a'e. Amo ae ikatu 'ym ma'e tetea'u uzapo iko a'e no. A'e rupi Zuàw uze'eg ahyahy hemiapo kwer rehe a'e. 20 Ero a'e, wenu uzehe ize'egaw imume'u awer a'e. Na'e uzapo ikatu 'ym wera'u ma'e a'e mehe kury. Umunehew kar Zuàw heruwà zemunehew paw pe a'e kury.\\n21 A'e 'ym mehe we teko paw wamuzahazahak kar ire Zezuz ur Zuàw pyr a'e no, uzemuzahazahak kar pà izupe a'e no. Tupàn pe ize'eg mehe we ywak nuzawy kwaw uzewàpytymawok ma'e kury, i'aromo kury. 22 Tekwe Puràg wezyw wà Zezuz rehe pykahu ài hehe a'e. Na'e Tupàn uze'eg ywate a'e kury. — Ne hera'yr heremiamutar hemurywete kar har romo ereiko ne, i'i izupe.\\nZezuz izypy waner wà\\n23-38 Na'e Zezuz uzypyrog uma'ereko haw rehe a'e kury. Wereko 30 kwarahy a'e 'ar mehe. — Zuze ta'yr a'e, i'i teko izupe. Zuze a'e, Eri ta'yr romo hekon a'e. Eri Mataz ta'yr romo hekon a'e. Mataz Erewi ta'yr romo hekon a'e. Erewi Mawki ta'yr romo hekon a'e. Mawki Zanaz ta'yr romo hekon a'e. Zanaz Zuze ta'yr romo hekon a'e. (Amo ae Zuze a'e.) Zuze Mataxi ta'yr romo hekon a'e. Mataxi Amoz ta'yr romo hekon a'e. Amoz Nàu ta'yr romo hekon a'e. Nàu Ezeri ta'yr romo hekon a'e. Ezeri Na ta'yr romo hekon a'e. Na Ma'a ta'yr romo hekon a'e. Ma'a Mataxi ta'yr romo hekon a'e. Mataxi Xemez ta'yr romo hekon a'e. Xemez Zuze ta'yr romo hekon a'e. Zuze Zor ta'yr romo hekon a'e. Zor Zuànà ta'yr romo hekon a'e. Zuànà Hez ta'yr romo hekon a'e. Hez Zurupapew ta'yr romo hekon a'e. Zurupapew Xaraxiew ta'yr romo hekon a'e. Xaraxiew Neri ta'yr romo hekon a'e. Neri Mewki ta'yr romo hekon a'e. Mewki Azi ta'yr romo hekon a'e. Azi Kuxà ta'yr romo hekon a'e. Kuxà Emànàw ta'yr romo hekon a'e. Emànàw Er ta'yr romo hekon a'e. Er Zuzue ta'yr romo hekon a'e. Zuzue Eriez ta'yr romo hekon a'e. Eriez Zuri ta'yr romo hekon a'e. Zuri Mataz ta'yr romo hekon a'e. Mataz Erewi ta'yr romo hekon a'e. Erewi Ximeàw ta'yr romo hekon a'e. Ximeàw Zuta ta'yr romo hekon a'e. Zuta Zuze ta'yr romo hekon a'e. Zuze Zunà ta'yr romo hekon a'e. Zunà Eriaki ta'yr romo hekon a'e. Eriaki Merea ta'yr a'e. Merea Men ta'yr romo hekon a'e. Men Mata ta'yr romo hekon a'e. Mata Nàtà ta'yr romo hekon a'e. Nàtà Tawi ta'yr romo hekon a'e. Tawi Zexe ta'yr romo hekon a'e. Zexe Ope ta'yr romo hekon a'e. Ope Moaz ta'yr romo hekon a'e. Moaz Xar ta'yr romo hekon a'e. Xar Naz ta'yr romo hekon a'e. Naz Aminanaw ta'yr romo hekon a'e. Aminanaw Azimi ta'yr romo hekon a'e. Azimi Aruni ta'yr romo hekon a'e. Aruni Ez ta'yr romo hekon a'e. Ez Pet ta'yr romo hekon a'e. Pet Zuta ta'yr romo hekon a'e. Zuta Zako ta'yr romo hekon a'e. Zako Izak ta'yr romo hekon a'e. Izak Àmàrààw ta'yr romo hekon a'e. Àmàrààw Ter ta'yr romo hekon a'e. Ter Nakor ta'yr romo hekon a'e. Nakor Xeruk ta'yr romo hekon a'e. Xeruk Hàgàu ta'yr romo hekon a'e. Hàgàu Parek ta'yr romo hekon a'e. Parek Ew ta'yr romo hekon a'e. Ew Xar ta'yr romo hekon a'e. Xar Kàinà ta'yr romo hekon a'e. Kàinà Apaxar ta'yr romo hekon a'e. Apaxar Xez ta'yr romo hekon a'e. Xez Noe ta'yr romo hekon a'e. Noe Aramek ta'yr romo hekon a'e. Aramek Metuzarez ta'yr romo hekon a'e. Metuzarez Enok ta'yr romo hekon a'e. Enok Zare ta'yr romo hekon a'e. Zare Marerew ta'yr romo hekon a'e. Marerew Kàinà ta'yr romo hekon a'e. Kàinà En ta'yr romo hekon a'e. En Xe ta'yr romo hekon a'e. Xe Ànàw ta'yr romo hekon a'e. Ànàw Tupàn ta'yr romo hekon a'e.","num_words":1545,"character_repetition_ratio":0.177,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.264,"stopwords_ratio":0.417,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 WAMUME'U AWER 1\\nÀnàw izuapyapyr wà\\n1 Heta amo Ànàw ta'yr Xet her ma'e izupe a'e. Heta amo Xet ta'yr Enok her ma'e izupe a'e. Heta amo Enok ta'yr Kàinà her ma'e izupe a'e. 2 Heta amo Kàinà ta'yr Maararew her ma'e izupe a'e. Heta amo Maararew ta'yr Zare her ma'e izupe. 3 Heta amo Zare ta'yr Enok her ma'e izupe. Heta amo Enok ta'yr Matuzarez her ma'e izupe. Heta amo Matuzarez ta'yr Aramek her ma'e izupe. 4 Heta amo Aramek ta'yr Noe her ma'e izupe. Heta na'iruz ta'yr Noe pe: Xem, Kàm, Zape waner romo wà.\\nNoe ta'yr wazuapyapyr wà\\n5 Zape ta'yr waner wà: Komer, Makok, Manaz, Zàwà, Tumaw, Mezek, Xiraz. Pitàitàigatu wiko teko tetea'u wanu romo wà. Wazuapyapyr wereko u her pitàitàigatu wà no. 6 Na'aw Komer izuapyapyr waner xe wà kury: Akenaz, Hipat, Togarimà. 7 Na'aw Zàwà izuapyapyr waner xe wà: Eriza, Epàn ywy rehe har wà, Xip ywy rehe har wà, Hoz ywy rehe har wà.\\n8 Na'aw Kàm izuapyapyr waner xe wà kury: Kuxi, Ezit, Irim, Kànàà. 9 Wazuapyapyr wereko u her wà no. Na'aw Kuxi izuapyapyr waner xe wà kury: Xewa, Awira, Xawita, Hama, Xatek. Wazuapyapyr weraha u her wà no. Na'aw Hama izuapyapyr waner xe wà kury: Zawa, Nenà. Wazuapyapyr weraha u her wà no. 10 Heta amo Kuxi ta'yr Nihoz her ma'e izupe. Niniroz wiko ywy tetea'u rehe har wanuwihaw romo a'e, wanuwihaw waneityk pà a'e. 11 Na'aw Ezit izuapyapyr waner xe wà kury: Irim, Anam, Ereaw, Napitu, 12 Paturu, Kaziru, Kereta. (Piri ywy rehe har wiko Kereta izuapyapyr romo a'e wà). 13 Na'aw Kànàà izuapyapyr waner xe wà kury: Xitom tyky'yr romo hekon. Ete wiko tywyr romo. Wazuapyapyr weraha u her wà no. 14 Kànàà wiko teko tetea'u waipy romo a'e. Na'aw a'e teko waner xe wà kury: Zepu izuapyapyr wà, Amohe ywy rehe har wà, Zirikaze izuapyapyr wà, 15 Ewe izuapyapyr wà, Araki izuapyapyr wà, Xine izuapyapyr wà, 16 Ariwaxi izuapyapyr wà, Zemar izuapyapyr wà, Amat izuapyapyr wà. 17 Na'aw Xem ta'yr waner xe wà kury: Eràw, Axur, Arapaxaz, Iruz, Àrà, Uz, Ur, Zeter, Mezek. Wazuapyapyr weraha u her wà no. 18 Heta Arapaxaz ta'yr Xera her ma'e izupe. Heta amo Xera ta'yr Emer her ma'e izupe a'e. 19 Heta mokoz ta'yr Emer pe wà: Pereg tyky'yr her romo a'e, ta'e i'ar rehe teko ywy rehe har uzemuza'aza'ak kar a'e wà xe. Zemuza'aza'ak kar haw i'i her zaneze'eg rupi. Zokità tywyr her romo a'e. 20 Na'aw Zokità izuapyapyr waner xe wà: Awmona, Xerew, Azar-Mawe, Zer, 21 Anoniràw, Uzaw, Nikira, 22 Omaw, Amimaew, Xama, 23 Opir, Awira, Zoaw.\\nXem izuapyapyr wà\\n24 Àmàràw wiko Xem izuapyr romo a'e. Na'aw izuapyapyr waner xe wà: Heta amo Xem ta'yr Arapaxaz her ma'e izupe a'e. Heta amo Arapaxaz ta'yr Xera her ma'e izupe a'e. 25 Heta amo Xera ta'yr Emer her ma'e izupe a'e. Heta amo Emer ta'yr Pereg her ma'e izupe a'e. Heta amo Pereg ta'yr Heu her ma'e izupe a'e. 26 Heta amo Heu ta'yr Xeru her ma'e izupe a'e. Heta amo Xerug ta'yr Naor her ma'e izupe a'e. Heta amo Naor ta'yr Ter her ma'e izupe a'e. 27 Heta amo Ter ta'yr Àmàrààw her ma'e izupe a'e.\\nIzimaew izuapyapyr wà\\n28 Heta mokoz ta'yr Àmàrààw pe wà. Izak, Izimaew waner romo wà. 29-31 Heta 12 ta'yr Izimaew pe wà. Heta tetea'u wazuapyr Izimaew ta'yr wanupe wà. Na'aw amo waner xe wà: Nemaiot (wanyky'yr her romo a'e), Kenar, Animeew, Miwizàw, Mizima, Numa, Maxa, Anaz, Tema, Zetur, Napi, Kenema. 32 Àmàrààw wereko amo wemirekoagaw Ketur her ma'e a'e. Omono 6 ta'yr izupe wà. Na'aw waner xe wà: Zinihà, Zokizà, Menà, Minià, Izimak, Xu. Heta mokoz ta'yr Zokixà pe wà: Xama, Nenà waner romo wà. Heta 5 ta'yr Minià pe wà. 33 Na'aw waner xe wà: Ewa, Eper, Enok, Amina, Ewna.\\nEzau izuapyapyr wà\\n34 Heta mokoz ta'yr Àmàrààw ta'yr pe wà: Ezau, Zako. 35 Na'aw Ezau ta'yr waner xe wà: Eripaz, Hewew, Zeuz, Zàrà, Kora. 36 Heta teko Eripaz pe izuapyapyr romo wà. Na'aw waner xe wà: Temà, Omar, Zewo, Kàetà, Kenaz, Ximina, Amarek. 37 Heta 4 teko Hewew pe izuapyapyr romo wà: Naat, Zera, Xama, Miza.\\nEnom ywy rehe wikuwe ma'e izypy mehe arer wà\\n38-42 Xeir izuapyapyr wiko Enom ywy rehe har waipy romo a'e wà. Na'aw waner xe wà: Irutà wiko Ori waipy romo a'e. Wiko Umà waipy romo a'e no. (Heta amo Irotà heinyr. Ximina her romo a'e.) Xomaw wiko amo teko waipy romo a'e. Na'aw waner xe wà: Àriwà, Manat, Ewaw, Xewo, Onà. Heta mokoz ta'yr Zimeàw pe wà: Aiaz, Ana waner romo wà. Heta amo Ana ta'yr Nixom her ma'e izupe. Heta 4 teko Nizom pe izuapyapyr romo wà: Ànàràw wà, Ezimà wà, Ixirà wà, Kerà wà. Ezer wiko na'iruz teko waipy romo a'e. Mirà wà, Zawa wà, Zààkà wà. Zizà wiko mokoz teko waipy romo. Uz wà, Àrà wà.\\nEnom ywy rehe har wanuwihawete wà\\n43-50 Amo awa wiko Enom ywy rehe har wanuwihawete romo a'e, Izaew wanupe tuwihawete heta 'ym mehe we a'e. Wyzài tuwihaw imàno re amo wiko tuwihawete romo a'e. Na'aw waner xe wà: Mera Meor ta'yr Ninaw tawhu pe har wanuwihaw. Zoaw Zera ta'yr Mozira tawhu pe har wanuwihaw. Uzà Temà ywy rehe har wanuwihaw. Anaz Menaz ta'yr Awit tawhu pe har wanuwihaw. Anaz weityk Minià izuapyapyr zeàmàtyry'ymawhu pe Moaw ywy rehe a'e wà: Xamira Mazrek tawhu pe har wanuwihaw. Xau Heomot Ewparat yrykawhu izywyr har wanuwihaw. Maw-Ànà Akimor ta'yr. Anaz Pau tawhu pe har wanuwihaw. (Meetamew Materez imemyr Mezaw hemiàriro wiko Anaz hemireko romo a'e.) 51-54 Enom izuapyapyr uzemuza'aza'ak 11 teko romo wiko pà wà. Na'aw waner xe wà kury: Ximina, Awa, Zeter, Ooriam, Era, Pinom, Kenaz, Temà, Miwzar, Maniew, Iràw.","num_words":892,"character_repetition_ratio":0.154,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.27,"stopwords_ratio":0.318,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg AMOZ 1\\n1 Tupàn umume'u ko ze'eg teko Izaew izuapyapyr wanehe Amoz pe a'e. Àràpuhàràn hawitu ma'e mono'ogar romo hekon Amoz tawhu Tekoa her ma'e pe. Uzi wiko Zuta ywy rehe har wanuwihawete romo a'e. Zeromoàw Zoa ta'yr wiko Izaew ywy rehe har wanuwihawete romo. Tupàn umume'u ko ze'eg Amoz pe. Na'e mokoz kwarahy ipaw ire ywy uryryryryz tawhu pe a'e. 2 Nezewe i'i Amoz.\\nYwytyr Xiàw Zeruzarez pe har pe\\nTupàn Tuweharupi Wiko Ma'e uze'eg wahyhaw rupi a'e.\\nIze'eg nuzawy kwaw àmàn iànoànogaw a'e.\\nKa'api'i ma'ea'yr wamai'u haw uxinig.\\nMa'e Karamew ywytyr rehe har paw uxinig no,\\nTupàn umume'uahy teko ywy huwake har wanemiapo kwer\\n3 Nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e.\\n— Teko Namaz tawhu pe har uzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u wà. A'e rupi azepyk putar wanehe nehe. Upuraraw kar ma'erahy Zireaz pe har wanupe wà. Umuàgà'ym kar ywyramawa itaxu tetea'u hereko har wà. Na'e weruwaruwak a'e ywyramawa Zireaz pe har wanehe wà, wakutukutuk pà nezewe wà. 4 A'e rupi amunyk putar tata tuwihawete Azaew hàpuzuhu rehe nehe. A'e tata ukaz putar tawhu tuwihawete Menanaz heko haw pe nehe, a'e tawhutàtà wamumaw pà nehe. 5 Azukazuka putar Namaz tawhu ukenaw ihe nehe, tawhu pupe zauxiapekwer wamuixe kar pà nehe. Azuka putar tawhu Mikeat-Awen wanuwihaw ihe wà nehe. Azuka putar tawhu Meteenen wanuwihaw ihe wà nehe no. Kir ywy rehe har weraha putar Xir ywy rehe har uiwy pe wemipyhyk kwer romo wà nehe. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e amume'u ko ma'e kwez ihe kury.\\nPiri ywy rehe har\\n6 Uze'eg wi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. — Teko Kaz ywy rehe har uzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u wà. A'e rupi azepyk putar wanehe nehe. Weraha Zuta ywy rehe har paw Enom ywy rehe har wanupe wame'eg pà uma'ereko e ma'e romo wamuigo kar pà wà. 7 A'e rupi amunyk putar tata pàrirogawtàtà Kaz tawhu izywyr har rehe nehe. A'e tata ukaz putar tàpuzuhu ikàg ma'e a'e tawhu pe har wanehe nehe no, wamumaw pà nehe no. 8 Azuka putar Azenoz tawhu wanuwihawete ihe wà nehe. Azuka putar Akerom tawhu wanuwihawete ihe wà nehe no. Aeityk putar Akerom tawhu nehe. Azuka putar amogwer Piri ywy rehe har ihe wà nehe no. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e amume'u ko ma'e kwez ihe kury.\\n9 Uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e kury.\\n— Teko Xir tawhu pe har uzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u wà. A'e rupi azepyk putar wanehe nehe. Amo 'ar mehe uzapokatu mua'u uze'egaw amo Izaew ywy pehegwer rehe har wanehe we wà. A'e re weraha a'e teko paw Enom ywy rehe har wanupe wame'eg pà uma'ereko e ma'e romo wà. 10 A'e rupi amunyk putar tata Xir tawhu pàrirogawtàtà rehe nehe. A'e tata ukaz putar tàpuzuhu ikàg ma'e a'e tawhu pe har nànàn nehe no, wamumaw pà nehe no.\\n11 Uze'eg wi Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e kury.\\n— Teko Enom ywy rehe har uzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u wà. A'e rupi azepyk putar wanehe nehe. Uzàmàtyry'ym wywyr Izaew wà. Nupuhareko kwaw wà. Wakwahy haw nupytu'u kwaw. Wikwahy tuweharupi wà. 12 A'e rupi amunyk putar tata Temà tawhu rehe nehe. A'e tata ukaz putar tàpuzuhu tàtà tawhu Mozira pe har wanehe nehe, wamumaw pà nehe.\\n13 Uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e kury.\\n— Teko Amon ywy rehe har uzapo ikatu 'ym ma'e tetea'u wà. A'e rupi azepyk putar wanehe nehe. Uzàmàtyry'ym Zireaz ywy rehe har wà wà, waiwy ipyro pà wà. A'e 'ar rehe ukixi kuzà ipuru'a ma'e wanie wà. 14 A'e rupi amunyk putar tata pàrirogaw tàtà Hama tawhu izywyr har rehe nehe. A'e tata wapy putar tàpuzuhu tàtà a'e tawhu pe har nehe no, wamumaw pà nehe no. Zauxiapekwer uzeàmàtyry'ymahy putar a'e pe wà nehe, uhapukazahy pà wà nehe. 15 Zauxiapekwer amo ae ywy rehe har weraha putar Amon wanuwihawete a'e wi wà nehe. Weraha putar amogwer tuwihaw a'e pe har wà nehe no, wemipyhyk kwer romo wamuigo kar pà wà nehe no. Ihe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e amume'u ko ma'e kwez ihe kury.","num_words":631,"character_repetition_ratio":0.109,"word_repetition_ratio":0.088,"special_characters_ratio":0.233,"stopwords_ratio":0.494,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ROM 2\\nTupàn uzepyk putar teko wanehe a'e nehe\\n1 Ne hemyrypar ne, aipo ereze'eg iko amo rehe ne. — Ikatu 'ym ma'e iapo har romo ereiko ne, aipo ere iko izupe. Aze erezapo ikatu 'ym ma'e eho iko amogwer wazàwe nehe, a'e mehe eze'eg zo nezewe amo pe nehe. Aze ereze'eg ikatu 'ym ma'e hemiapo kwer rehe nehe, aze ne a'e rupi katete erezapo ne nehe no, a'e mehe Tupàn uzepyk putar nerehe azeharomoete a'e nehe no. 2 Tupàn uzepyk putar agwer ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe a'e nehe, ta'e a'e ae ikatu a'e xe. Xikwaw ikatu haw. 3 Ne hemyrypar ne, aze erezapo agwer ikatu 'ym ma'e iko nehe, a'e teko wazàwe nehe, Tupàn uzepyk putar nerehe azeharomoete a'e nehe no, ta'e a'e rupi katete erezapo iko ne xe, a'e teko wazàwe ne xe. 4 Tupàn ikatuahy a'e, a'e rupi nuzepyk kwaw teko ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe tàrityka'i a'e. Iàrew. Nuikwahy kwaw tàrityka'i, iàrew ikwahy haw teko ikatu 'ym ma'e iapo mehe. Aipo nerezekaiw kwaw ikatu haw rehe ne, ikwahy 'ymaw rehe ne. Tupàn ikatuahy a'e. Nezewe i'i iko newe tuweharupi a'e. — Epytu'u ikatu 'ym ma'e iapo re nehe, ezewyr ihewe nehe, ezemumikahy neremiapo kwer rehe nehe, i'i iko newe. Ipurumuzewyr kar wer nerehe uzeupe a'e. 5 Aipo nerezekaiw kwaw ize'eg rehe ne. Aipo nanezewyr wer kwaw izupe. Amo 'ar mehe wexak kar putar wikwahy haw teko wanupe a'e nehe. Azeharomoete umume'u putar ikatu 'ym ma'e wanemiapo kwer nehe, iapo arer wanupe nehe. A'e 'ar mehe Tupàn uzepyk putar nerehe a'e nehe, aze nerezekaiw kwaw ize'eg rehe nehe. Aze eremume'u amogwer ikatu 'ym ma'e wanemiapo kwer iko nehe, a'e mehe uzepyk wera'u putar nerehe nehe. Ta'e neaiw wera'u wanuwi ne xe. 6 Tupàn umekuzar putar teko wanemiapo kwer a'e nehe, pitàitàigatu a'e nehe, ikatu 'ym ma'e iapo har wanehe uzepyk pà a'e nehe. 7 Amo teko uzapo ikatuahy ma'e oho waiko tuweharupi a'e wà. Nezewe a'e teko i'i waiko Tupàn pe wà. — Emur kar nepuràgaw nekàgaw ihewe nehe, i'i waiko izupe wà. Ikatuahy ma'e uzapo oho waiko tuweharupi wà. — Heremiapo kwer hekuzar emur ihewe nehe, i'i waiko izupe wà. — Hemuigo kar pe nepyr tuweharupi nehe, i'i izupe wà. Azeharomoete, Tupàn umuigo kar putar agwer teko uzepyr a'e wà nehe. 8 Amo teko nuiko kwaw nezewe a'e wà. Nuzapo pixik kwaw ikatu ma'e wà. Xo wemiapo putar haw zo uzapo oho waiko wà. Uzeamutar katu wà. Oho ze'eg ikatu 'ym ma'e rupi wà. A'e rupi Tupàn wikwahy putar nehe, ipuruzukaiw pà nehe. Uzepyk putar wanehe nehe. 9 Teko ikatu 'ym ma'e iapo har a'e wà nehe, upuraraw putar ma'erahy paw rupi a'e wà nehe. Zutew ràgypy a'e wà nehe, zutew 'ygwer a'e re a'e wà nehe no, upuraraw putar ma'erahy a'e wà nehe, aze ikatu 'ym ma'e uzapo oho waiko a'e wà nehe. 10 Ikatuahy ma'e iapo har nuiko kwaw nezewe a'e wà nehe. Tupàn omono putar upuràgaw ukàgaw wanupe a'e nehe. Umuigo kar putar a'e teko tuwihaw romo uzeake a'e wà nehe. Uzapo putar ikatuahy ma'e wanupe nehe. Umupytu'u kar ma'e wi wakyze re wà nehe no. Zutew ràgypy upyhyk putar hemimur ràm wà nehe. A'e re zutew 'ygwer upyhyk putar wà nehe no, aze ikatuahy ma'e uzapo waiko a'e wà nehe. 11 Ta'e Tupàn a'e nehe xe, uzapo putar ma'e uze'eg rupi katete azeharomoete a'e nehe xe. Aze amo zutew wiko ikatu ma'e iapo har romo nehe, Tupàn uzapo putar ikatu ma'e izupe nehe no. Aze amo zutew 'ym wiko ikatu ma'e iapo har romo nehe, Tupàn uzapo putar ikatu ma'e izupe nehe no. Uzapo putar ikatu ma'e nehe, wyzài ikatu ma'e iapo har wanupe nehe. Uzapo putar ikatu 'ym ma'e nehe, wyzài ikatu 'ym ma'e iapo har wanupe nehe no.\\n12 Zutew 'ym a'e wà, nukwaw kwaw Tupàn ze'eg a'e wà, nukwaw kwaw a'e ze'eg Moizez pe imuapyk kar pyrer kwehe arer a'e wà. Tupàn uzepyk putar wanehe nehe, ta'e ikatu 'ym ma'e iapo har romo wanekon a'e wà xe. Zutew a'e wà, ukwaw katu a'e ze'eg kwehe arer a'e wà. Nuzekaiw kwaw hehe wà. Ikatu 'ym ma'e uzapo waiko wà. A'e rupi Tupàn i'i putar nezewe wanupe amo 'ar mehe nehe. — Pekwaw katu heze'eg pe. Napezekaiw kwaw hehe. Pezapo ikatu 'ym ma'e peiko. A'e rupi azepyk wera'u putar penehe ihe nehe, i'i putar wanupe nehe. 13 Aze amo uzapo ma'e a'e ze'eg rupi a'e nehe, ikatu 'ym ma'e iapo 'ym pà a'e nehe, a'e mehe Tupàn umuawyze putar a'e teko a'e nehe. Umuigo kar putar a'e teko uzepyr tuweharupi nehe. Aze amo wenu a'e ze'eg imume'u mehe nehe, imugeta mehe nehe, aze nuweruzar kwaw nehe, a'e mehe Tupàn numuawyze kwaw a'e teko uzepyr a'e nehe. Aze weruzar a'e ze'eg a'e wà nehe, xo a'e mehe zo umuawyze putar a'e wà nehe. 14 Zutew 'ym a'e wà, nukwaw kwaw Tupàn ze'eg Moizez pe imuapyk kar pyrer a'e wà. Aze uzapo ikatu ma'e a'e ze'eg rupi wà, Tupàn ze'eg kwaw par zàwenugar romo wanekon a'e wà. 15 Ta'e Tupàn ze'eg a'e xe, wapy'a pe tuz a'e xe. A'e rupi aze ikatu ma'e uzapo a'e wà nehe, uze'eg putar uzeupe nezewe a'e wà nehe. — Ikatu ma'e azapo kwez ihe, i'i putar uzeupe wà nehe, ta'e ukwaw putar wemiapo kwer ikatu haw upy'a pe a'e wà nehe xe. Aze ikatu 'ym ma'e uzapo wà nehe, uze'eg putar uzeupe nezewe a'e wà nehe. — Ikatu 'ym ma'e azapo kwez ihe, i'i putar uzeupe wà nehe. Ta'e ukwaw putar ikatu 'ymaw upy'a pe har wà nehe xe. 16 Amo 'ar mehe Zezuz Zaneruwihawete wiko putar pureruze'eg ma'e romo a'e nehe, ta'e Tupàn nezewe har romo umuigo kar putar a'e nehe xe. Zezuz Zaneruwihawete a'e, umume'u putar ikatu 'ym ma'e iapo awer paw rupi a'e nehe, iapo arer nànàn a'e nehe. Ukwaw teko wama'enukwaw pawer paw rupi a'e. Umume'u putar a'e ma'e teko nànàn a'e nehe. Ta'e teko ikatu 'ym ma'e rehe ima'enukwaw a'e wà xe.\\nUze'eg zutew wanàmuzgwer waze'egaw rehe xe a'e kury\\n17 Aze'eg putar zutew wanupe ihe nehe kury. — Zutew romo peiko. Pezeapyaka katu ko heze'eg rehe nehe. Nezewe zepe peze tuweharupi amogwer wanupe. — Kwa, aiko zutew romo ihe, akwaw katu Moizez ze'eg kwehe arer ihe no, peze zepe peiko wanupe. 18 Tupàn uzapo kar ma'e peme a'e. Pekwaw katu zepe Tupàn hemiapo putar haw. Pekwaw zepe ikatu haw hexaexakaw no, ta'e a'e Moizez ze'eg kwehe arer ukwaw kar peme a'e xe.\\n19 — Kwa, azapo kar putar ikatu ma'e amo wanupe ihe nehe, ikatu ma'e kwaw 'ymar wanupe ihe nehe, peze zepe peiko pezeupe. — Amu'e putar teko a'e ze'eg rehe ihe wà nehe, peze zepe peiko no. 20 — Amu'e putar ma'e kwaw 'ymar ihe wà nehe, peze zepe peiko no. — Aiko purumu'e ma'e ài kwarer wanupe ihe, peze zepe peiko no. Pekwaw katu e a'e ze'eg kwehe arer pe, a'e rupi nezewe peze e peiko pezeupe pe no. — Akwaw katu ma'e paw rupi ihe kury, peze zepe peiko no. — Akwaw katu ze'eg azeharomoete har paw rupi ihe kury, peze zepe peiko no. 21 Pemu'e amogwer peiko pe wà. Màràzàwe tuwe napezemu'e kwaw pe. — Pemunar zo ma'e rehe pe nehe no ty wà, peze zepe peiko amo wanupe. — Pe ae peiko ma'e rehe imunar ma'e romo pe, a'e tuwe peme. 22 — Peho zo amo hemireko puhe nehe, amo imen puhe nehe, peze zepe teko wanupe. — Pe ae peho amo hemireko puhe tuweharupi pe, amo imen puhe tuweharupi pe, a'e peme. — Naheakatuwawahy kwaw tupàn a'ua'u wanehe ihe, peze zepe wanupe. — Pe ae pemunar ma'e Tupàn hàpuzuhu pupe har rehe pe, a'e peme. 23 — Kwehe mehe Tupàn umur uze'eg heipy wanupe, peze zepe wanupe. — Pe ae peruzar amo ae ze'eg peho peiko kury. Naperuzar kwaw Tupàn ze'eg kury. A'e rupi napekatu kwaw Tupàn pe kury, a'e peme. 24 Nezewe i'i Tupàn ze'eg pape rehe imuapyk pyrer a'e, penehe a'e. — Pe zutew pe, pekwaw katu Tupàn ze'eg pe. Naperuzar kwaw. A'e rupi zutew 'ym uze'eg zemueteahy waiko Tupàn rehe a'e wà, ta'e peiko e hemiruze'eg romo pe xe, ta'e naperuzar kwaw ize'eg pe xe, i'i a'e ze'eg penehe a'e.\\n25 Kwehe mehe Tupàn i'i nezewe penàmuzgwer wanupe a'e. — Pemonohok kar pepirera'i nehe, heremiruze'eg romo peneko haw hexak kar pà amogwer teko wanupe nehe, i'i wanupe. Ko 'ar rehe peiko penàmuzgwer wazàwe no. Aze peho Tupàn ze'eg rupi nehe, a'e mehe ikatu putar pepirera'i imonohokaw izupe nehe. Aze napeho kwaw ize'eg rupi nehe, a'e mehe na'ikatu kwaw izupe nehe. Aze mo napemonohok iwer mo pepirera'i, a'e mehe mo ikatu wera'u mo izupe, ta'e naperuzar kwaw ize'eg pe xe. 26 Zutew 'ym a'e wà, upirera'i imonohok kar 'ymar a'e wà, aze weruzar Tupàn ze'eg a'e wà nehe, a'e mehe — Upirera'i imonohok kar har zàwenugar romo wanekon a'e wà, heremiruze'eg romo wanekon a'e wà, i'i putar Tupàn wanupe nehe. 27 A'e rupi zutew 'ym uze'eg putar penehe a'e wà nehe, zutew wanehe a'e wà nehe. — Kwa, ukwaw katu Tupàn ze'eg pape rehe imuapyk pyrer a'e wà. Nuweruzar kwaw wà, i'i putar penehe wà nehe. — Omonohok kar upirera'i Tupàn hemimutar rupi a'e wà, a'e re noho kwaw ize'eg rupi a'e wà, i'i putar penehe wà nehe. A'e zutew 'ym a'e wà, oho waiko ize'eg rupi a'e wà, uzekixi kar 'ym pà a'e wà. Nezewe ikatu Tupàn pe wà. 28-29 Kwehe mehe Tupàn wexaexak zutew a'e wà, wemiruze'eg ipy romo wamuigo kar pà a'e wà. Aze zutew upirera'i omonohok a'e nehe, aze noho kwaw Tupàn ze'eg rupi a'e re nehe, nuiko kwaw hemiruze'egete romo a'e nehe. Aze teko ipy'a ikatu Tupàn pe a'e nehe, aze uzapo Tupàn hemiapo putar haw a'e nehe, a'e mehe hemiruze'egete romo hekon putar a'e nehe. Zutew zàwenugar romo hekon putar nehe. Hemiruze'eg ipy ài hekon putar nehe. Tupàn ze'eg imuapyk pyrer a'e, nuzapo kwaw teko Tupàn hemiruze'eg romo a'e wà. Xo Tekwe Puràg zo umuigo kar putar teko Tupàn hemiruze'eg romo a'e wà nehe. Teko nuiko kwaw a'e Tupàn hemiruze'eg wanehe uze'egatu ma'e romo a'e wà. Tupàn wiko putar wanehe uze'egatu ma'e romo a'e nehe.","num_words":1615,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.012,"special_characters_ratio":0.259,"stopwords_ratio":0.511,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg ZUÀW 2\\nOho Zezuz zereko haw pe a'e\\n1 Mokoz 'ar pawire heta zereko haw Kana taw pe kury. Karirez ywy rehe tuz a'e taw a'e. 2 Zereko haw izar wenoz Zezuz imuwà a'e pe a'e. Wenoz hemimu'e a'e wà no. Wenoz ihy zereko haw pe a'e no. A'e rupi oho mai'u haw pe a'e wà. 3 Wamai'u mehe henoz pyrer umumaw win a'e wà. Uze'eg Zezuz ihy oho umemyr pe.\\n— Upaw ma'ywa tykwer kwez kury 'y, i'i ihy izupe.\\n4 I'i Zezuz uhy pe kury.\\n— Nereiko kwaw hezar romo ko 'ar rehe, zàkwà. Ezapo kar zo ma'e ihewe nehe kury, zàkwà, i'i uhy pe. Nuhem kwaw a'e 'ar a'e rihi, i'i uhy pe.\\n5 Ihy nuzekaiw kwaw ize'eg rehe. Uze'eg oho uma'ereko ma'e wanupe. — Pezapo ma'e ize'eg rupi nehe, i'i wanupe.\\n6 Heta 6 itaywy'a a'e pe zepuez taw romo henoz pyrer wanupe. Ta'e Zutew uzepuepuez tuweharupi a'e wà xe, wàmuzgwer waze'eg awer heruzar pà a'e wà xe. Pitàitài a'e ywy'a wereko 100 zutahyky'a por a'e. 7 Uze'eg Zezuz uma'ereko ma'e wanupe kury.\\n— Pemynehem 'àg ywy'a 'y pupe nehe ty wà, i'i wanupe. Umynehem tuwe oho wà. 8 Na'e i'i wanupe.\\n— Penuhem kanek por heraha mai'u haw izar pe nehe ty wà, i'i wanupe. Weraha izupe wà. 9 Wagaw pixika'i i'u pà. A'e 'y uzeapo ma'ywa tykwer romo a'e. — Ma'e wi perur ko win, i'i wanupe, ta'e nukwaw kwaw a'e xe. Uma'ereko ma'e ukwaw a'e wà. Na'e mai'u haw izar wenoz a'e awa hemireko romo ma'e kwer uzeupe kury, izupe uze'eg pà kury. 10 — Kwa, amogwer teko paw rupi a'e wà, izypy mehe omono ma'ywa tykwer ikatuahy ma'e weminozgwer wanupe a'e wà. Ui'u ma'ywa tykwer tetea'u pupe wà. A'e re omono ma'ywa tykwer ikatu wera'u 'ym ma'e weminozgwer wanupe a'e. Ne kury, iahykaw rehe ikatuahy wera'u ma'e eremur kwez urewe kury, i'i izupe. (Nukwaw kwaw Zezuz ikàgaw a'e.)\\n11 Nezewe Kana taw pe Karirez ywy rehe Zezuz uzypyrog purumupytuhegatu kar haw iapo pà a'e, ukàgaw hexak kar pà teko wanupe a'e. A'e rupi hemimu'e uzeruzar hehe a'e wà.\\n12 A'e re Zezuz a'e, ihy a'e no, tywyr a'e wà no, hemimu'e a'e wà no, oho Kapanau taw pe paw rupi katete a'e wà. Umumaw màràn 'ar a'e pe upyta pà wà.\\nZezuz oho Tupàn hàpuzuhu pe a'e kury\\n13 A'e 'ar rehe teko tetea'u uzemono'og oho Zeruzarez tawhu pe wà, mai'u haw uhua'u ma'e iapo pà wà. A'e rupi Zezuz oho a'e pe a'e no. Kwarahy nànàgatu Zutew uzapo a'e mai'u haw a'e wà, ta'e kwehe mehe tàmuzgwer uhem Ezit ywy wi a'e wà xe. Zutew uzapo mai'u haw wàmuzgwer wanurywete awer rehe uma'enukwaw pà kwarahy nànàn wà. — Zanera'yr wazuka 'ym awer, i'i a'e mai'u haw pe wà. 14 Wixe Zezuz oho Tupàn hàpuzuhu pupe. Wixe mehe wexak ma'e me'egar tetea'u a'e pe wà. Tapi'ak ime'egar wà, àràpuhàràn ime'egar wà no, pykahu ime'egar wà no. Wexak temetarer ma'e har a'e pe mez huwake wapyk mehe wà no. 15 Na'e uzapo kyhàhàm purupetekaw romo kury. Upetepetek a'e ma'eme'egar oho wà, waneimaw wà no, wamuzàn kar pà tàpuzuhu wi paw rupi wà. Umuzàn kar àràpuhàràn wà, umuzàn kar tapi'ak wà no. Weruwak mez imugwaw pà temetarer ima'e har wanuwi no, wanemetarer tàtà ma'e imuhàmuhàz pà ywy rehe no. 16 Uze'eg pykahu me'egar wanupe no. — Peraha pykahu xe wi nehe ty wà. — Peme'eg ma'e peiko xe. Heru hàpuzuhu nuzawy kwaw ma'e me'egaw peme. Pepytu'u ma'e ime'eg ire xe nehe, i'i wanupe.\\n17 Na'e hemimu'e ima'enukwaw Zezuz rehe ze'eg rehe a'e wà kury, kwehe arer pape rehe imuapyk pyrer rehe a'e wà kury. — Uzapo ikatu 'ym ma'e waiko 'àg neràpuzuhu pupe a'e wà, a'e rupi aikwahy tuwe teko ihe pa. Hekwahy haw ukaz hepy'a pupe tata ài a'e, i'i tuwihawete Tupàn pe a'e, i'i ze'eg kwehe arer.\\n18 Na'e zutew wanuwihaw upuranu hehe a'e wà kury. — Màràzàwe tuwe erezapo agwer ma'e ne. Aipo Tupàn umur ukàgaw newe a'e, agwer ma'e iapo kar pà newe a'e, i'i izupe wà.\\n— Ezapo amo ma'e hexak pyr 'ym nehe, purumupytuhegatu kar pà nehe. A'e mehe urukwaw putar Tupàn hemimur karer romo nereko haw ure nehe, i'i izupe wà.\\n19 Uze'eg Zezuz tuwihaw wanupe. — Aze pemuhàmuhàz 'àg tàpuzuhu nehe, a'e mehe amumaw putar xo na'iruz 'ar iapo wi pà ihe nehe, i'i wanupe.\\n20 I'i izupe wà kury.\\n— Teko umumaw 46 kwarahy uma'ereko pà tuweharupi wà, 'àg tàpuzuhu iapo pà wà. Nerepuner kwaw iapo wi haw rehe xo na'iruz 'ar mehe nehe, i'i ahyahy izupe wà.\\n21 Nuze'eg kwaw tàpuzuhuete rehe a'e. Wetekwer rehe ize'eg. 22 A'e rupi imàno re ikweraw wi re hemimu'e ima'enukwaw 'aw ize'eg awer rehe a'e wà. Uzeruzar Tupàn ze'eg pape rehe imuapyk pyrer rehe a'e wà. Uzeruzar Zezuz ze'eg awer a'e 'ar mehe arer rehe a'e wà no.\\nZezuz ukwaw teko wapy'a a'e\\n23 Zutew uzapo mai'u haw a'e 'ar mehe wà. — Zanera'yr wazuka 'ym awer a'e mai'u haw her romo a'e. Typy'ak iapiruru 'ym ma'e i'u haw inugwer her romo a'e. A'e mai'u haw 'ar mehe Zezuz Zeruzarez tawhu pe heko mehe, teko tetea'u uzeruzar hehe a'e wà, ta'e wexak purumupytuhegatu kar haw iapo mehe a'e wà xe. Omogwemogwer uzeruzar wewer hehe wà, — Uruzeruzar katu nerehe ure, i'i mua'u izupe wà. 24 Zezuz nuzeruzar kwaw waze'eg rehe a'e, ta'e ukwaw wapy'a a'e xe. 25 — Ma'in teko herehe a'e wà, upy'a pe a'e wà, ni'i kwaw amo pe. Ta'e a'e ae ukwaw wapy'a a'e xe. 25 — Ma'in teko herehe a'e wà, upy'a pe a'e wà, ni'i kwaw amo pe. Ta'e a'e ae ukwaw wapy'a a'e xe.","num_words":883,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.034,"special_characters_ratio":0.278,"stopwords_ratio":0.429,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg 1 TUWIHAWETE WÀ 22\\nTupàn ze'eg imume'u har Mikai uze'eg tuwihawete Akaw pe\\n1 Izaew a'e wà, Xir a'e wà no, umumaw mokoz kwarahy uzeàmàtyry'ym 'ym pà wà kury. 2 Na'iruz haw kwarahy mehe Zuzapa Zuta wanuwihawete oho Akaw Izaew wanuwihawete hexak pà, izupe uze'eg pà.\\n3 Upuranu Akaw uzehe we har tuwihaw wanehe kury. — Màràzàwe tuwe naxiapo kwaw ma'e Hamot-Zireaz tawhu ipyro wi pà Xir wanuwihawete wi zane. Zaiko a'e tawhu izar romo zane. Pekwaw izar romo zanereko haw, i'i wanupe.\\n4 Na'e upuranu tuwihawete Zuzapa rehe kury. — Aipo ereho putar herupi Hamot pe har iàmàtyry'ym pà nehe, i'i izupe. Uwazar Zuzapa izupe. — Iàmàtyry'ym àwàm rehe nehyk mehe azemuàgà'ym putar ihe nehe no. Zauxiapekwer heremiruze'eg uzemuàgà'ym putar wà nehe no. Zauxiapekwer kawaru kupe pe har uzemuàgà'ym putar wà nehe no. 5 Iàmàtyry'ym 'ym mehe we zapuranu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e rehe nehe, i'i izupe.\\n6 Na'e wenoz kar Akaw Tupàn ze'eg imume'u har wà kury. Heta 400 wà. Upuranu wanehe kury. — Aipo ikatu Hamot pe har iàmàtyry'ym àwàm Tupàn pe, i'i wanupe. Uwazar ize'eg wà. — Ezàmàtyry'ym eho nehe, ta'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umur putar heityk àwàm newe a'e nehe xe, i'i izupe wà.\\n7 Upuranu Zuzapa wanehe kury. — Aipo naheta kwaw amo ae Tupàn ze'eg imume'u har xe. Aipo nurupuner kwaw amo ae Tupàn ze'eg imume'u har rehe zanepuranu haw rehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemimutar ikwaw pà ure nehe, i'i wanupe.\\n8 Uwazar Akaw ize'eg. — Heta pitài a'e. Mikai Inira ta'yr her romo a'e. Naheakatuwawahy kwaw hehe ihe. Ta'e numume'u pixik kwaw ikatu ma'e ihewe uzeapo ma'e ràm a'e xe. Xo iaiw ma'e ihewe uzeapo ma'e ràm zo umume'u a'e, i'i izupe. — Eze'eg zo nezewe ty, i'i Zuzapa izupe.\\n9 Na'e wenoz Akaw amo tuwihaw kury. — Eho tàrityka'i Mikai piaromo nehe ty. Erur xe nehe ty, i'i izupe.\\n10 A'e mokoz tuwihawete a'e wà, umunehew ukamir tuwihawete ma'e a'e wà kury. Wapyk wenaw rehe tawhu myter pe Xamari hukenaw huwake wà. Tupàn ze'eg imume'u har paw umume'u ma'e ikwaw pyr 'ym waiko wanenataromo wà. 11 Amo Tupàn ze'eg imume'u har Zeneki Kenaan ta'yr her ma'e uzapo itaper a'e kury, ma'ea'yr i'ak hagaw paw romo a'e kury. Uze'eg Akaw pe. — Nezewe uze'eg Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e iko newe kury. — Ereàmàtyry'ym putar Xir ko ma'e 'ak kwer hagaw paw pupe ne wà nehe. Ereityk putar paw rupi ne wà nehe, i'i Tupàn newe, i'i izupe.\\n12 Amogwer Tupàn ze'eg imume'u har paw uze'eg izàwegatete wà. — Eho Hamot kutyr nehe, ta'e ne tuwihawete ne nehe xe, ereityk putar ne nehe xe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umur putar heityk àwàm newe a'e nehe, i'i izupe wà.\\n13 A'e ma'e uzeapo mehe we a'e tuwihaw Mikai ipiaromo oho ma'e kwer wexak Mikai kury. Uze'eg izupe. — Amogwer Tupàn ze'eg imume'u har paw umume'u ikatu ma'e tuwihawete pe wà. — Ereityk putar Hamot tawhu nehe, i'i izupe wà. Aze ereze'eg wazàwegatete nehe, ikatu wera'u putar nezewe mehe nehe, i'i izupe.\\n14 Uze'eg Mikai izupe. — Ko ma'e amume'u putar Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e henataromo ihe kury. Xo ize'eg zo amume'u putar nehe, i'i izupe.\\n15 Na'e uhem Mikai tuwihawete Akaw heko haw pe kury. Upuranu Akaw hehe. — Mikai. Tuwihawete Zuzapa a'e, ihe ihe no, urepuruàmàtyry'ym wer Hamot tawhu pe har wanehe ure. Aze uruàmàtyry'ym ure wà nehe, aipo uruityk putar ure wà nehe, i'i izupe. — Ezàmàtyry'ym ne wà nehe. Ta'e ne tuwihawete ne nehe xe, ereityk putar ne wà nehe xe. Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e umur putar waneityk àwàm newe a'e nehe, i'i izupe.\\n16 Uze'eg wi Akaw Mikai pe. — Ihewe Tupàn her rupi neze'eg mehe emume'u ze'eg azeharomoete har ihewe nehe. Tuweharupi aze'eg nezewe newe ihe. Màràzàwe tuwe neremume'u kwaw azeharomoete har ihewe, i'i izupe.\\n17 Uwazar Mikai ize'eg. — Aexak zauxiapekwer Izaew ywytyr rehe uhàuhàz ma'e ihe wà. Nuzawy kwaw àràpuhàràn hawitu ma'e ae wiko ma'e a'e wà. Nezewe i'i Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e. — 'Aw awa nuwereko kwaw uwihaw wà. Tuwe uzewyr weko haw pe uzeàmàtyry'ym pà wà nehe, i'i newe, i'i Mikai Akaw pe.\\n18 Na'e uze'eg Akaw Zuzapa pe kury. — Amume'u ko awa heko awer kwez newe. — Numume'u pixik kwaw ikatu ma'e ihewe, a'e kwez newe. — Tuweharupi iaiw ma'e umume'u ihewe, a'e kwez newe, i'i izupe.\\n19 Uze'eg wi wi Mikai. — Ezeapyaka katu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ze'eg rehe kury. Aexak Tupàn wenaw ywak rehe har rehe iapyk mehe ihe. Heko haw pe har paw upu'àm iawyze har rehe wà, iahur rehe wà no. 20 Upuranu wanehe. — Mo hemu'em putar oho Akaw pe Hamot tawhu pe imono kar pà nehe, izuka kar pà a'e pe har wanupe nehe, i'i wanupe. Amo heko haw pe har umume'u amo ma'e wà. Amo ae heko haw pe har umume'u amo ae ma'e wà no. 21 Na'e pitài tekwe uzexak kar henataromo kury. — Ihe heremu'em putar Akaw pe nehe, imono kar pà a'e pe nehe, i'i izupe. 22 Na'e Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e upuranu hehe. — Ma'e erezapo putar Akaw imono kar pà izuka kar pà nehe, i'i izupe. Uwazar tekwe ize'eg. — Aha putar Akaw henataromo neze'eg imume'u har paw wamuemu'em kar pà nehe, i'i izupe. — Eho neremu'em pà izupe nehe. Erepuner putar nehe, i'i Tupàn izupe.\\n23 Erekwaw Tupàn hemiapo kwer kury. Umuemu'em kar uze'eg imume'u har paw nerenataromo wà. Ta'e uputar iaiw paw newe uzeapo ma'e ràm a'e xe, tuwihawete, i'i Mikai Akaw pe.\\n24 Na'e Tupàn ze'eg imume'u har Zeneki her ma'e uhem Mikai huwake kury. Ukwar huwa rehe. Upuranu hehe. — Màràn mehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hekwe uhem ihewi newe uze'eg pà a'e, i'i izupe hehe upuranu pà.\\n25 — Ereixe putar ipupyaikaw iahykaw pe har pupe nehe, ta'e nezeagaw wer putar nezeàmim pà nehe xe. A'e 'ar mehe erekwaw putar Tupàn Hekwe newi ihem awer 'ar nehe, i'i Mikai izupe.\\n26 Na'e uze'eg tuwihawete Akaw amo uzehe we har tuwihaw wanupe kury. — Epyhyk Mikai kury, Amon xe har wanuwihaw pe heraha pà kury, tuwihaw Zoaz pe heraha pà no. 27 — Pemunehew kar zemunehew paw pe nehe. Pemono typy'ak 'y rehe we izupe nehe. Tuwe pemono ipupe te hezewyr mehe nehe, ere wanupe, i'i izupe. 28 Uze'egahy Mikai kury. — Aze ne tuwihawete erezewyr ezuwà zeàmàtyry'ymawhu wi nemàno 'ym pà nehe, a'e mehe Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e nuiko kwaw hemuze'eg kar har romo a'e, i'i izupe. — Tuwe xe har paw uzekaiw katu heremimume'u kwer rehe nehe, i'i izupe no.\\nAkaw imàno awer\\n29 Nezewe mehe Izaew wanuwihawete Akaw a'e, Zuta wanuwihawete Zuzapa a'e no, uzàmàtyry'ym Hamot Zireaz tawhu pe har oho wà. 30 Uze'eg Akaw Zuzapa pe. — Zeàmàtyry'ymawhu huwake zanehem mehe amunehew putar amo ae kamir amo ae teko hexakaw imur pà hezeupe nehe. Ne emunehew tuwihawete kamir nehe, i'i izupe. Nezewe mehe Izaew wanuwihawete oho zeàmàtyry'ymawhu pe amo ae teko hexakaw hereko pà. 31 Xir wanuwihawete uze'eg nezewe 32 uzywyramawa wanehe har wanuwihaw wanupe. — Pezuka zo amo zauxiapekwer pe wà nehe. Xo Izaew wanuwihawete zo peàmàtyry'ym nehe, i'i wanupe. 32 A'e rupi tuwihawete Zuzapa hexak mehe wà, — Izaew wanuwihawete a'e, i'i uzeupeupe wà. A'e rupi oho iàmàtyry'ym pà wà. Uhapukaz Zuzapa wanupe a'e. 33 Na'e zauxiapekwer wexak Izaew wanuwihawete romo heko 'ymaw wà. A'e rupi upytu'u iàmàtyry'ym ire wà. 34 Amo zauxiapekwer Xir omomor e u'yw. Ukutuk tuwihawete Akaw a'e, ipuxi'a imimaw ipo'o rupi a'e. Na'e uhapukaz uzywyramawa heruata har pe kury. — Hekutuk kwez a'e wà. Ezewyr zeàmàtyry'ymawhu wi hereraha pà nehe ty, i'i izupe.\\n35 Uzeàmàtyry'ymahy waiko wà kury. Zauxiapekwer umupu'àm tuwihawete Akaw ipy rehe wà, izywyramawa pupe wà, Xir wanenataromo wà. Huwykwer uhem ikutuk awer wi ywyramawa wy pe har pe. Karuk mehe umàno. 36 Kwarahy heixe mehe amogwer tuwihaw uze'eg zauxiapekwer Izaew wanupe wà kury. — Pitàitàigatu pezewyr peywy pe tawhu peneko haw pe nehe kury, i'i wanupe wà.\\n37 Nezewe umàno tuwihawete Akaw. Weraha hetekwer Xamari pe itym pà wà. 38 Izywyramawa ytyzuzàmaw Xamari pe har pe heraha mehe zawar uwerewerew huwykwer izuwi wà. Kuzà wyzài uzahak a'e 'y pupe wà, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e ze'eg awer rupi katete wà.\\n39 Amo umuapyk tuwihawete Akaw hemiapo kwer paw a'e pape Izaew wanuwihawete wanemiapo kwer her ma'e rehe. Umume'u hàpuzuhu ipuràg eteahy haw no. Heta tetea'u itaxig marupi her ma'e hehe. Umume'u amogwer hemiapo kwer tawhu wapuràg eteahy haw hehe no. 40 Akaw imàno re ta'yr Akazi wiko tuwihawete romo hekuzaromo a'e kury.\\nZuzapa wiko Zuta ywy rehe har wanuwihawete romo\\n41 Akaw Izaew wanuwihawete romo heko mehe zeirugatu haw kwarahy rehe Zuzapa Az ta'yr wiko Zuta wanuwihawete romo a'e kury. 42 Wereko 35 kwarahy tuwihawete romo wiko mehe. Umumaw 25 kwarahy tuwihawete romo Zeruzarez pe wiko pà. Azuma ihy her romo a'e. Xir tazyr romo hekon a'e. 43 Nuzawy kwaw u Az her ma'e a'e. Uzapo Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e hemimutar tuweharupi. Hemiapo kwer ikatu Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e pe. 44 Xo tupàn a'ua'u wamuwete haw zo nuweityk kar kwaw paw rupi. A'e rupi teko uzuka wiwi ma'ea'yr a'e pe wà, yhyk hapy pà tuweharupi a'e pe wà no. 45 Zuzapa nuzàmàtyry'ym kwaw Izaew wanuwihawete.\\n46 Amogwer Zuzapa hemiapo kwer paw, ikàgaw no, wàmàtyry'ymar waneityk awer paw no, amo umume'u pape Zuta wanuwihawete wanemiapo kwer her ma'e rehe. 47 Umumaw kuzà wyzài paw wà. Umumaw kuzà wyzài tupàn a'ua'u wamuwete haw pe uma'ereko ma'e paw wà no. Ta'e tu Az her ma'e numumaw kwaw wikuwe mehe a'e wà xe.\\n48 Ywy Enom her ma'e pe naheta kwaw tuwihawete. Zuta wanuwihawete umuigo kar amo awa Enom wanuwihaw romo a'e.\\n49 Tuwihawete Zuzapa uzapo kar kanu uhua'u ma'e a'e wà. Iporomono kar wer a'e kanuhu rehe Opir ywy rehe itazu or herur kar pà wanupe wà. Upen zepe kanuhu Eziom-Zemer pe wà. Nuhem pixik kwaw yryhu pe wà. 50 Na'e Akazi Akaw ta'yr umume'u ukanuhu heruata har Zuzapa pe wà. — Oho putar neremiruze'eg wanupi wà nehe, i'i izupe. Nuputar kwaw Zuzapa a'e awa wà.\\n51 Umàno Zuzapa. Utym hetekwer tawhu Tawi heko awer pe wà. Ta'yr Zeoràw wiko tuwihawete romo hekuzaromo kury.\\nAkazi wiko Zuta wanuwihawete romo\\n52 Zuzapa Zuta wanuwihawete romo heko mehe 17 haw kwarahy rehe Akazi Akaw ta'yr wiko Izaew wanuwihawete romo kury. Umumaw mokoz kwarahy Xamari pe tuwihawete romo wiko pà. 53 Uzapo ikatu 'ym ma'e Tupàn henataromo. Nuzawy kwaw u Akaw a'e, iaiw ma'e iapo mehe a'e. Nuzawy kwaw uhy Zezamew no, iaiw ma'e iapo mehe no. Nuzawy kwaw tuwihawete Zeromoàw no, iaiw ma'e iapo mehe no. Zeromoàw uzapo kar ikatu 'ym ma'e Izaew wanupe a'e. Akazi umuwete katu tupàn Ma'aw her ma'e. Nuzawy kwaw u a'e, Tupàn Tuweharupi Wiko Ma'e Izaew wazar imuikwahy kar pà a'e.","num_words":1667,"character_repetition_ratio":0.113,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.406,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"url":"","collection":"madlad400","source":"CC 20220801","original_code":"gub","text":"Tupàn ze'eg NEEMI 12\\nXaxeto waner, Erewi izuapyapyr waner\\n1 Amo xaxeto a'e wà, amo Erewi izuapyapyr a'e wà no, uzewyr upyhyk awer wi Zurupapew Xaraxiew ta'yr rupi wà, Zuzue xaxeto wanuwihawete rupi wà. Na'aw waner xe wà:\\n2-7 Xaxeto wà: Xerai, Zeremi, Ezàrà, Amaria, Maruk, Atu, Xekani, Heu, Meremot, Ino, Zinetoz, Awi, Miami, Mani, Miwiga, Xemai, Zoiariw, Zenai, Xaru, Amok, Iwki, Zenai. 'Aw awa wiko uzehe we har xaxeto wanuwihaw romo Zuzue heko mehe wà.\\n8 Erewi izuapyapyr wà. Na'aw zegar haw Tupàn ikatu haw imume'u haw rehe uzekaiw ma'e waner xe wà: Zezua, Minuiz, Kazimiew, Xeremi, Zuta, Matani.\\n9 Na'aw uwazar haw imuzàgar waner xe wà: Makemuki, Uni, wanehe we har Erewi izuapyapyr wà.\\nZuzue xaxeto wanuwihawete izuapyapyr wà\\n10-11 Zuzue umuzàg Zoiaki, Zoiaki umuzàg Eriaziw, Eriaziw umuzàg Zoiaz, Zoiaz umuzàg Zonata, Zonata umuzàg Zanua.\\nXaxeto uzeànàm wazuapyapyr wanuwihaw wà\\n12-21 Zoiaki xaxeto wanuwihawete romo heko mehe amo xaxeto wiko xaxeto wanuwihaw romo wà. Amuapyk putar waner waipy waner rehe we ihe kury: Merai, Xerai izuapyr; Anani, Zeremi izuapyr; Mezurà, Ezàrà izuapyr; Zoanà, Amaria izuapyr; Zonata, Maruki izuapyr; Zuze, Xemani izuapyr; Azina, Ari izuapyr; Ewkaz, Meraiot izuapyr; Zakari, Ino izuapyr; Mezurà, Zinetom izuapyr; Zikiri, Awi izuapyr; (her imume'u pyr 'ym), Miniami izuapyr; Piwtaz, Maozi izuapyr; Xamua Miwiga izuapyr; Zonata, Xemai izuapyr; Matenaz, Zoiariw izuapyr; Uzi, Zenai izuapyr; Karaz, Xaraz izuapyr; Emer, Amok izuapyr; Azawi, Iwki izuapyr; Netanew, Zenai izuapyr.\\nXaxeto waànàm waner. Erewi izuapyapyr waànàm waner no\\n22 4 xaxeto wanuwihaw waneko mehe amo umuapyk Erewi izuapyapyr wanuwihaw waner pape rehe wà. Umuapyk xaxeto wanuwihaw waner pape rehe wà no. Na'aw a'e 4 xaxeto wanuwihawete waner xe wà: Eriaziw, Zoiaz, Zoànà, Zanua. Upytu'u waner wamuapyk ire Nariw Pezi ywy rehe har wanuwihawete romo heko mehe wà.\\n23 Zoanà Eriaziw ta'yr heko mehe upytu'u Erewi izuapyapyr wanuwihaw waner wamuapyk ire wà.\\nMa'ereko haw tàpuzuhu pupe har\\n24 Umuza'aza'ak Erewi izuapyapyr amo imono'og pyrer romo wà. Na'aw imono'og pyrer wanuwihaw waner xe wà: Azawi, Xeremi, Zezua, Minui, Kazimiew. Umuza'ak uzegar ma'e mokoz imono'og pyrer romo wà. Pitài imono'og pyrer uzegar wà. Inugwer uwazar wazegar haw wanupe wà. Wazegar mehe umume'u Tupàn ikatu haw izupe wà. Ta'e kwehe mehe tuwihawete Tawi Tupàn hemiruze'eg uzapo kar nezewe haw a'e xe.\\n25 Heta amo tàpuz ma'e imonokatu haw tàpuzuhu hukenawhu huwake. Tuwihaw umuigo kar amo awa a'e tàpuz rehe uzekaiw ma'e romo wà. Na'aw waner xe wà: Matani, Makemuki, Omani, Mezurà, Tawmon, Aku.\\n26 A'e teko wikuwe Zoiaki Zuzue ta'yr Zozanak hemimino heko mehe wà. Wikuwe tuwihaw Neemi heko mehe wà no, Ezàrà xaxeto Tupàn ze'eg ikwaw katu har heko mehe wà no.\\nOmonokatu ipàrirogawtàtà iaiha ma'e Tupàn pe wà\\n27 Tawhu Zeruzarez ipàrirogawtàtà iaiha ma'e ihyk mehe Tupàn pe imonokatu mehe tuwihaw werur Erewi izuapyapyr waneko awer wi wà. Nezewe mehe upuner Tupàn pe uzegar haw rehe ipàrirogawtàtà iaiha ma'e ihykaw ikatu haw rehe wà. Umupu wioràwiràn wà. Umupu wioràwiràn pixika'i ma'e wà no. Umupu kawaw ipu ma'e wà no. 28 Erewi izuapyapyr uzegar ma'e waànàm uzapo wàpuz taw Zeruzarez izywyr har pe wà. Uzemono'og wà wà kury. Ur amo tawhu izywyr har wi wà no: Neto, 29 Mete-Ziwkaw, Zema, Azamawet. 30 Xaxeto wà, Erewi izuapyapyr wà no, uzemukatu Tupàn henataromo wà. Umukatu teko henataromo wà no. Umukatu tawhu hukenawhu wà, ipàrirogawtàtà iaiha ma'e wà no.\\n31 Ihe Neemi ihe, amono'og kar Zuta wanuwihaw ipàrirogawtàtà iaiha ma'e iapyr ihe wà. Amuza'ak mokoz imono'og pyrer uhua'u ma'e romo ihe wà. Wata tawhu izywyr Tupàn ikatu haw imume'u pà wà. Imono'og pyrer ràgypy wata heawyze har ikutyr ukenawhu Heityk pyrer her ma'e ikutyr wà. 32 Uzegar ma'e wanaikweromo Ozai wata a'e. Wanaikweromo wata Zuta wanuwihaw amogwer wà no. 33-35 Amo xaxeto xi'àm ma'e'ak iapo pyrer ipy har wata wanaikweromo wà. Na'aw waner xe wà: Azari, Ezàrà, Mezurà, Zuta, Mezàmi, Xemai, Zeremi. Wanaikweromo ur Zakari Zonata ta'yr Xemai hemimino. Na'aw waipy inugwer waner xe wà: Matani, Mikai, Zakur. Wiko Azap izuapyapyr romo wà. 36 Amogwer Zakari iànàm wata wanaikweromo wà: Xemai, Azarew, Miraraz, Ziraraz, Maaza, Netanew, Zuta, Anani. A'e paw werur ipu ma'e opo pe wà. Kwehe mehe tuwihawete Tawi Tupàn hemiruze'eg umupu agwer ipu ma'e a'e. Ezàrà Tupàn ze'eg ikwaw katu har oho a'e imono'og pyrer wanenataromo. 37 Ukenawhu Yzygwar huwake har pe uzeupir myromyrogaw tawhu Tawi heko awer piar rupi wà. Ukwaw Tawi hàpuzuhu kwer huwake wà. Na'e uzewyr ipàrirogawtàtà iaiha ma'e ukenawhu 'Y heta haw her ma'e huwake har pe wà. Tawhu izywyr kwarahy ihemaw kutyr hin.\\n38 Inugwer Tupàn ikatu haw imume'u har imono'og pyrer uhem oho heahur ikutyr wà. Wata ipàrirogawtàtà iaiha ma'e iapyr a'e wà no. Aha wanaikweromo inugwer teko wanupi ihe no. Uruzypyrog Tàpuzaiha Zepehe heta haw her ma'e pe. Oroho te ipàrirogawtàtà iaiha ma'e iànàm ma'e pe. 39 A'e wi oroho ukenawhu Eparai her ma'e rupi, ukenawhu Zezana her ma'e rupi no, ukenawhu Ipira her ma'e rupi no, Tàpuzaiha Ananew her ma'e huwake no, Tàpuzaiha Xez her ma'e huwake no. Te uruhem oroho ukenawhu Àràpuhàràn awa hawitu ma'e her ma'e pe. Urupytu'u ureata re ukenawhu tàpuzuhu huwake har pe.\\n40 Na'e a'e mokoz imono'og pyrer uhem tàpuzuhu pe katu pe wà. Teko herupi wata ma'e wanuwihaw wà, 41 amo xaxeto wà no, upy xi'àm ma'e'ak iapo pyrer wà. Na'aw waner xe wà: Eriaki, Mazez, Miniami, Mikai, Erioenaz, Zakari, Anani, 42 Mazez, Xemai, Ereazar, Uzi, Zoanà, Mawki, Eràw, Ezer. Uzegar ma'e uzegar wahyhawa'u rupi uwihaw Zezehai rehe we wà.\\n43 Uzuka ma'ea'yr tetea'u Tupàn henataromo a'e 'ar mehe wà. Omono ma'e tetea'u izupe wà no. Teko hurywete wà. Naheta kwaw zemumikahy haw. Ta'e Tupàn umynehem turywete haw pupe a'e wà xe. Kuzàgwer wà, kwarearer wà no, kuzàtàigwer wà no, wixe zegar haw pe wà. Teko muite har upuner iànoànogaw henu haw rehe wà.\\nXaxeto wanupe imono pyr. Erewi izuapyapyr wanupe imono pyr\\n44 A'e 'ar mehe we tuwihaw wexaexak amo awa wà. A'e awa wiko tàpuz tàpuzuhu pe imono pyrer imonokatu haw rehe uzekaiw ma'e romo wà. Aze teko opo'o 10 ma'e wà, omono pitài tàpuzuhu pe wà. Omono arozràn ipo'o pyrer ipy kwarahy nànànar izupe wà no. Omono ma'e'a kwer ipo'o pyrer ipy kwarahy nànànar izupe wà no. A'e awa oho ma'etymaw tawhu wanuwake har wanupe wà. Tupàn ze'eg umur kar ipo'o pyrer ipy itymar wanupe. Itymar omono a'e ma'e a'e awa wanupe wà. A'e awa weraha a'e ma'e xaxeto wanupe wà, Erewi izuapyapyr wanupe wà no. Zuta ywy rehe har paw hurywete xaxeto wama'ereko haw rehe Erewi izuapyapyr wama'ereko haw rehe wà no. 45 Ta'e uzemukatu teko Tupàn henataromo a'e wà xe. Uzapo amogwer Tupàn hemiapo kar a'e wà no. Uzegar ma'e tàpuzuhu pe har wà, zauxiapekwer tàpuzuhu pe har wà no, uzapo uma'ereko haw wà, tuwihawete Tawi ize'eg awer rupi katete wà, ta'yr Xàrumàw ize'eg awer rupi katete wà no. 46 Tuwihawete Tawi heko mehe arer we Azap zegar haw iapo arer heko mehe arer we, zegar haw iapo har umuzàg zegar haw Tupàn ikatu haw imume'u haw wà. 47 Zurupapew heko mehe Neemi heko mehe teko Izaew paw omono temi'u tuweharupi uzegar ma'e wanupe wà, zauxiapekwer tàpuzuhu pe har wanupe wà no. Teko omono ma'e Tupàn pe imonokatu pyr Erewi izuapyapyr wanupe wà. Erewi izuapyapyr omono ikurer xaxeto wanupe wà.","num_words":1146,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.326,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} diff --git a/gub_Latn/mala_000002_stas.jsonl b/gub_Latn/mala_000002_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..a1fbb28ef82e4ffad8914bd600ac001722b716b1 --- /dev/null +++ b/gub_Latn/mala_000002_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 1023.3555555555556, + "character_repetition_ratio": 0.0781074074074074, + "word_repetition_ratio": 0.004022222222222222, + "special_characters_ratio": 0.2531777777777778, + "stopwords_ratio": 0.439662962962963, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 425.03746182026975, + "character_repetition_ratio": 0.017802609586610566, + "word_repetition_ratio": 0.012364505152019672, + "special_characters_ratio": 0.013032646567110229, + "stopwords_ratio": 0.045025356215492196, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.0, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 931.0, + "character_repetition_ratio": 0.074, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.253, + "stopwords_ratio": 0.444, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 2594.0, + "character_repetition_ratio": 0.177, + "word_repetition_ratio": 0.109, + "special_characters_ratio": 0.283, + "stopwords_ratio": 0.535, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 232.0, + "character_repetition_ratio": 0.046, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.221, + "stopwords_ratio": 0.318, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 1636.3, + "character_repetition_ratio": 0.098, + "word_repetition_ratio": 0.01, + "special_characters_ratio": 0.272, + "stopwords_ratio": 0.4931, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 1219.75, + "character_repetition_ratio": 0.08475, + "word_repetition_ratio": 0.002, + "special_characters_ratio": 0.262, + "stopwords_ratio": 0.474, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 931.0, + "character_repetition_ratio": 0.074, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.253, + "stopwords_ratio": 0.444, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 722.0, + "character_repetition_ratio": 0.067, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.244, + "stopwords_ratio": 0.41125, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "270", + "keep size": "241", + "remove size": "29" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/jav_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl b/jav_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..9f27d3d0c9a55efde1a14ddb850579dad5e23812 --- /dev/null +++ b/jav_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 910.8196307364422, + "character_repetition_ratio": 0.0631786086593926, + "word_repetition_ratio": 0.017247272221836127, + "special_characters_ratio": 0.18097871638056848, + "stopwords_ratio": 0.0049714654713091016, + "flagged_words_ratio": 0.00010263627307897236, + "lang_id_score": 0.9766822514884052, + "perplexity_score": 1459.5484160353978 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 2253.0188955747617, + "character_repetition_ratio": 0.025732564156048954, + "word_repetition_ratio": 0.052914765430745546, + "special_characters_ratio": 0.017969140255488257, + "stopwords_ratio": 0.005840387077708495, + "flagged_words_ratio": 0.0007664878658126369, + "lang_id_score": 0.08465995039382668, + "perplexity_score": 868.0189568311116 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 479.0, + "character_repetition_ratio": 0.06, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.179, + "stopwords_ratio": 0.004, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 1233.3 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 131682.0, + "character_repetition_ratio": 0.357, + "word_repetition_ratio": 0.93, + "special_characters_ratio": 0.458, + "stopwords_ratio": 0.111, + "flagged_words_ratio": 0.043, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 17487.1 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 50.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.101, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.124, + "perplexity_score": 2.3 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 1830.0, + "character_repetition_ratio": 0.093, + "word_repetition_ratio": 0.054, + "special_characters_ratio": 0.202, + "stopwords_ratio": 0.012, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 2787.0300000000016 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 977.0, + "character_repetition_ratio": 0.075, + "word_repetition_ratio": 0.004, + "special_characters_ratio": 0.19, + "stopwords_ratio": 0.007, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 1765.9 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 479.0, + "character_repetition_ratio": 0.06, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.179, + "stopwords_ratio": 0.004, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 1233.3 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 256.0, + "character_repetition_ratio": 0.048, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.169, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 902.6 + } + }, + { + "total size": "172668", + "keep size": "159092", + "remove size": "13576" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/jav_Latn/mala_000002_stas.jsonl b/jav_Latn/mala_000002_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..7b792596f35eac872a10f5ae05fad4d5c2d42f7b --- /dev/null +++ b/jav_Latn/mala_000002_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 286.5228160154993, + "character_repetition_ratio": 0.059658174453361114, + "word_repetition_ratio": 0.014662908507031417, + "special_characters_ratio": 0.20791867844595652, + "stopwords_ratio": 0.004562022074557198, + "flagged_words_ratio": 5.6450355468711144e-05, + "lang_id_score": 0.8255578652635912, + "perplexity_score": 486188.7243389079 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 1220.1283007395061, + "character_repetition_ratio": 0.055695365822539304, + "word_repetition_ratio": 0.052342742303528825, + "special_characters_ratio": 0.05324002157562207, + "stopwords_ratio": 0.01322529971437602, + "flagged_words_ratio": 0.0011560354002324502, + "lang_id_score": 0.26059150409768306, + "perplexity_score": 462649.8648467202 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 64.0, + "character_repetition_ratio": 0.053, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.191, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.998, + "perplexity_score": 336504.05 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 66724.0, + "character_repetition_ratio": 0.2, + "word_repetition_ratio": 0.953, + "special_characters_ratio": 0.4, + "stopwords_ratio": 0.266, + "flagged_words_ratio": 0.138, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 5645117.1 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 10.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.036, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.028, + "perplexity_score": 290.8 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 614.0, + "character_repetition_ratio": 0.143, + "word_repetition_ratio": 0.033, + "special_characters_ratio": 0.287, + "stopwords_ratio": 0.015, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 1139814.3 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 160.0, + "character_repetition_ratio": 0.1, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.231, + "stopwords_ratio": 0.002, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 658294.875 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 64.0, + "character_repetition_ratio": 0.053, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.191, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.998, + "perplexity_score": 336504.05 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 35.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.172, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.673, + "perplexity_score": 162738.75 + } + }, + { + "total size": "602866", + "keep size": "551013", + "remove size": "51853" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/jav_Latn/mala_000003_stas.jsonl b/jav_Latn/mala_000003_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..270eac96cb8bcee5146f94245e2a4b2b5523b5be --- /dev/null +++ b/jav_Latn/mala_000003_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 140.89673492948683, + "character_repetition_ratio": 0.05033083139536813, + "word_repetition_ratio": 0.008380205551482419, + "special_characters_ratio": 0.20094018405416797, + "stopwords_ratio": 0.003932796011053866, + "flagged_words_ratio": 5.7941565787422074e-05, + "lang_id_score": 0.8820339378900124, + "perplexity_score": 537584.1286793416 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 868.0813468640987, + "character_repetition_ratio": 0.055804933197395414, + "word_repetition_ratio": 0.04096104048459588, + "special_characters_ratio": 0.04932405808295511, + "stopwords_ratio": 0.012289706837549435, + "flagged_words_ratio": 0.0013847762673354915, + "lang_id_score": 0.22572560652237356, + "perplexity_score": 516118.682779178 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 47.0, + "character_repetition_ratio": 0.031, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.188, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 373322.65 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 240920.0, + "character_repetition_ratio": 0.2, + "word_repetition_ratio": 0.991, + "special_characters_ratio": 0.4, + "stopwords_ratio": 0.289, + "flagged_words_ratio": 0.206, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 5774635.1 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 3.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.035, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.031, + "perplexity_score": 17.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 202.0, + "character_repetition_ratio": 0.137, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.269, + "stopwords_ratio": 0.014, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 1210984.3 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 91.0, + "character_repetition_ratio": 0.091, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.221, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 709846.85 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 47.0, + "character_repetition_ratio": 0.031, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.188, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 373322.65 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 28.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.168, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.907, + "perplexity_score": 191128.7 + } + }, + { + "total size": "602866", + "keep size": "545819", + "remove size": "57047" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/jav_Latn/new_cc_000004_keep.jsonl b/jav_Latn/new_cc_000004_keep.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..944cd3250b56c06698d947a99341f1654a39d7f5 --- /dev/null +++ b/jav_Latn/new_cc_000004_keep.jsonl @@ -0,0 +1,17 @@ +{"text":"Kabupatèn Padang Lawas iku kabupatèn ing Provinsi Sumatra Lor, Indonésia, yaiku pamekaran saka Kabupatèn Tapanuli Kidul.","num_words":19,"character_repetition_ratio":0.018,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.15,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":960366.8,"cluster_detection":1} +{"text":"Tokoh masarakat iku wong-wong kang olèh kinurmatan lan diakoni ing masarakaté, amarga pratingkah utawa tumindaké kang magepokan klawan wong akèh lan lumrahé nduwé kaluwihan.","num_words":28,"character_repetition_ratio":0.012,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.15,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":706070.9,"cluster_detection":1} +{"text":"Provinsi Sulawesi Kidul iku katata sajeroning 20 kabupatèn lan 3 kutha. Kutha krajané yaiku Makassar.","num_words":16,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1314624.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Mandailing Natal utawa Madina iku kabupatèn ing Provinsi Sumatra Lor, kutha Penyabungan iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané : ---, --- lan liya-liyané. Jembar wewengkon kabupatèn iki ± 6.134 km² utawa 613.400 hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Papréntahan\n3 Deleng uga\n4 Pranala njaba\nGéografi besut\nPapréntahan besut\nKabupatèn Mandailing Natal ketata sajeroning 17 kacamatan, --- kalurahan lan --- désa. Kacamatan-kacamatan ing kabupatèn iki yaiku:","num_words":74,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.236,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":430076.1,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Muaro Jambi iku kabupatèn ing Provinsi Jambi. Kabupatèn iki minangka salah siji Kabupatèn pamekaran saka Kabupatèn Batanghari miturut Undhang-undhang nomer 54 Taun 1999. Jembar wewengkon 5.246 km², kanthi administratif dumadi saka 8 Kacamatan, 129 Désa\/Kalurahan, kanthi cacah sing ndunungi 294,408 jiwa.","num_words":48,"character_repetition_ratio":0.03,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.229,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":870215.8,"cluster_detection":1} +{"text":"Républik Fédéral Nigéria iku nagara ing Afrika Kulon. Nagara iki wewatesan akro Benin ing sisih kulon, Chad lan Kamerun ing sisih wétan, Niger ing sisih lor lan Lempongan Guinea ing sisih kidul. Kutha-kutha wigati kalebu Abuja, tilas kutha krajan Lagos, Abeokuta, Ibadan, Port Harcourt lan Jos.","num_words":65,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":685993.4,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Sumba Tengah iku salah siji kabupatèn ing Provinsi Nusa Tenggara Wétan, minangka pamekaran saka Kabupatèn Sumba Kulon, miturut Undhang undhang RI nomer 3 taun 2007. Kutha Waibakul iku minangka kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané : --- lan liya-liyané. Jembar wewengkon Kabupatèn iki ± --- km² utawa --- hèktar.\nGéografi besut\n--- Lintang kidul lan --- Bujur wétan\nPamaréntahan besut\nKabupatèn Sumba Tengah katata sajeroning 4 kacamatan, --- désa\/kalurahan.Kacamatan-kacamatan ing Kabupatèn iki ya iku:","num_words":86,"character_repetition_ratio":0.104,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":409370.1,"cluster_detection":1} +{"text":"kategori ing ngisor iki ngandhut kaca utawa media. Kategori kang ora dianggo ora ditampilaké ing kéné. Deleng uga kategori kang diperlokaké.","num_words":21,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1449276.1000000001,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Kerinci iku kabupatèn ing Provinsi Jambi. Jembar wewengkon 4.200 km² kanthi populasi 300.000 jiwa. Kutha krajané ya iku Sungai Penuh.","num_words":23,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.252,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":980600.6,"cluster_detection":1} +{"text":"Wiesbaden iku kutha krajan praja Hessen ing Jerman. Kutha iki dumunung watara 40 km ing sisih kidul Frankfurt ing Kali Main.","num_words":28,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1260495.6000000001,"cluster_detection":1} +{"text":"Nagan Raya nakeuh saboh kabupatèn nyang na di blah barat Acèh. Kabupatèn nyoe meuceue ngön kabupatèn Acèh Barat, Acèh Teungoh, Gayo Lues ngön Acèh Barat Daya.","num_words":45,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":389811.7,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Pandeglang iku kabupatèn ing Provinsi Banten, pernahé ing sisih kulon Pulo Jawa, kutha Pandeglang iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané: Labuan, Saketi lan liya-liyané. Jembar wewengkon kabupatèn iki ± 2.746,90 km² utawa hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Papréntahan\n3 Deleng uga\n4 Pranala njaba\nGéografi besut\n60 21'-70 00' Lintang kidul lan 1040 48'-1060 11' Bujur wétan\nPapréntahan besut\nKabupatèn Pandeglang katata sajeroning 29 kacamatan, kalurahan lan désa. Kacamatan-Kacamatan ing Kabupatèn Pandeglang yaiku:","num_words":82,"character_repetition_ratio":0.112,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":317396.7,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Padang Lawas Lor (basa Indonésia: Padang Lawas Utara), iku kabupatèn ing provinsi Sumatra Lor, Indonésia, yaiku pamekaran saka Kabupatèn Tapanuli Kidul.","num_words":27,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":762430.1,"cluster_detection":1} +{"text":"[[Kategori:kacamatan ing {{{provinsi}}}]] Baamang iku kacamatan ing Kabupatèn Kotawaringin Wétan, Provinsi Kalimantan Tengah, Indonésia. Kacamatan iki duwé jembar 591 km2 lan okèhé kang ndunungi 40.127 jiwa. Kutha krajan kacamatan ana ing Baamang Tengah, adohé kutha krajan kacamatan saka kutha krajan kabupatèn kurang luwih 10 km.","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.134,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":932238.9,"cluster_detection":1} +{"text":"kategori ing ngisor iki ngandhut kaca utawa media. Kategori kang ora dianggo ora ditampilaké ing kéné. Deleng uga kategori kang diperlokaké.","num_words":21,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1449276.1000000001,"cluster_detection":1} +{"text":"Associated Press iku siji kantor berita nirlaba sing dumunung ing Amérika Sarékat. Kantor iki diadegaké ing sasi Mei 1846 ing New York.","num_words":26,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1669121.1000000001,"cluster_detection":1} +{"text":"Puck (Jerman Putzig) iku sawijining kutha ing Polen. Kutha iki sing ndunungi 15.339 jiwa. Kutha iki pinaringan hak kutha déning Ordo Jerman ing taun 1348.","num_words":31,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1134468.7,"cluster_detection":1} diff --git a/jav_Latn/new_cc_000004_remove.jsonl b/jav_Latn/new_cc_000004_remove.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..8676431fa5ba3f5380757acfa9b335a2674199a6 --- /dev/null +++ b/jav_Latn/new_cc_000004_remove.jsonl @@ -0,0 +1,7 @@ +{"text":"Pulo Howland iku pulo cilik ing Samodra Pasifik lor, ing sacedhaking garis katulistiwa. Pulo iki duwèké Amérika Sarékat. Pulo iki minangka papan kanggo urip sato kéwan (ora ana padunung manungsa).","num_words":35,"character_repetition_ratio":0.021,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.029,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1009738.9,"cluster_detection":-1} +{"text":"[[Kategori:Aluh-Aluh, {{{nama dati2}}}]] [[Kategori:kacamatan ing {{{provinsi}}}]] [[Kategori:kacamatan ing Kabupatèn Banjar {{{nama dati2}}}]] Aluh-Aluh iku kacamatan ing Kabupatèn Banjar, Provinsi Kalimantan Kidul, Indonésia.","num_words":41,"character_repetition_ratio":0.142,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.273,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":100144.1,"cluster_detection":-1} +{"text":"Boeing 707 ya iku montor miber jèt kanggo penumpang kang nduwé patang mesin kang digawé déning Boeing nalika taun 1950-an.","num_words":26,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.077,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":627274.7,"cluster_detection":-1} +{"text":"Basa Bugis iku basa kang digunakaké déning ètnik Bugis ing Sulawesi Kidul, kang sumebar ing kabupatèn sapérangan Kabupatèn Maros, sapérangan Kabupatèn Pangkep, Kabupatèn Barru, Kota Pare-pare, Kabupatèn Pinrang, sapérangan kabupatèn Enrekang, sapérangan kabupatèn Majene, Kabupatèn Luwu, Kabupatèn Sidenrengrappang, Kabupatèn Soppeng,Kabupatèn Wajo, Kabupatèn Bone, Kabupatèn Sinjai, Kabupatèn Bulukumba, dan Kabupatèn Bantaeng. Masarakat Bugis duwé panulisan tradhisional nganggo aksara Lontara.","num_words":84,"character_repetition_ratio":0.164,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.151,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":488379.6,"cluster_detection":-1} +{"text":"Vitoria-Gasteiz iku kutha ing Spanyol sisih lor, ya iku ing Wewengkon Otonomi Pais Vasco. Ing taun 2005, kutha iki nduwèni padunung cacahé 226.490 jiwa lan jembar wewengkon 276,81 km² déné kapadhetan 818,21 jiwa\/km².","num_words":41,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.292,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":366652.1,"cluster_detection":-1} +{"text":"Binuang iku kacamatan ing Kabupatèn Tapin, Provinsi Kalimantan Kidul, Indonésia. Kacamatan iki duwé jembar 342,08 km2. Kutha krajan kacamatan ana ing Binuang, adohé kutha krajan kacamatan saka kutha krajan kabupatèn kurang luwih 30 km.","num_words":39,"character_repetition_ratio":0.155,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1367900.8999999999,"cluster_detection":-1} +{"text":"Salam yaiku polah manungsa marang manungsa liyané kanggo nudhuhaké kawigatèn marang dhewèkké kanggo miwiti sesambungan. Salam bisa dilakokaké karo pocapan lan uga tindakan.","num_words":24,"character_repetition_ratio":0.012,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.14,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1955167.8,"cluster_detection":-1} diff --git a/jav_Latn/new_cc_000004_stas.jsonl b/jav_Latn/new_cc_000004_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..3f6500a784ed9a65a13be844dd51ab83dd7876e1 --- /dev/null +++ b/jav_Latn/new_cc_000004_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 41.0, + "character_repetition_ratio": 0.057999999999999996, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.203125, + "stopwords_ratio": 0.004416666666666667, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9999166666666667, + "perplexity_score": 901545.4499999998 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 21.50581316760657, + "character_repetition_ratio": 0.05447247011105701, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.040879204676705735, + "stopwords_ratio": 0.016204208986830823, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.000399652626942727, + "perplexity_score": 467252.6841944918 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 33.0, + "character_repetition_ratio": 0.0415, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.197, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 901227.3500000001 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 86.0, + "character_repetition_ratio": 0.164, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.292, + "stopwords_ratio": 0.077, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 1955167.8 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 16.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.14, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.998, + "perplexity_score": 100144.1 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 79.6, + "character_repetition_ratio": 0.1396, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.2527, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 1449276.1 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 49.5, + "character_repetition_ratio": 0.09875, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.2315, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 1274027.7000000002 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 33.0, + "character_repetition_ratio": 0.0415, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.197, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 901227.3500000001 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 25.5, + "character_repetition_ratio": 0.009000000000000001, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.17074999999999999, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 473803.725 + } + }, + { + "total size": "24", + "keep size": "17", + "remove size": "7" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/jav_Latn/new_cc_000005_keep.jsonl b/jav_Latn/new_cc_000005_keep.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..097c9214152027c0a548b21231aa51c39deea977 --- /dev/null +++ b/jav_Latn/new_cc_000005_keep.jsonl @@ -0,0 +1,21 @@ +{"text":"Phoenix iku kutha krajan lan kutha gedhé dhéwé ing praja Arizona, Amérika Sarékat. Kutha iki ndarbèni kang ndunungi kurang luwih 1,5 yuta jiwa lan dunungé ana ing satengahé ara-ara wedhi. Kutha iki kutha kang gedhé dhéwé kaping 6 in Amérika Sarékat.","num_words":46,"character_repetition_ratio":0.125,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1583220.3999999999,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Parigi Moutong iku kabupatèn ing ProvinsiSulawesi Tengah, kutha Parigi iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané : lan liya-yane. Jembar wewengkon Kabupatèn iki ± -- utawa hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Pamaréntahan\n3 Deleng uga\n4 Pranala njaba\nGéografi\nbesut\nLintang kidul lan Bujur wétan\nPamaréntahan\nbesut\nKabupatèn Parigi Moutong ketata saking 10 kacamatan, désa\/kalurahan. Kacamatan-kacamatan ing Kabupatèn iki yaiku:","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":275748.8,"cluster_detection":1} +{"text":"Artikel iki macak aksara Jawa. Menawa pangluru sampéyan durung njurung karakter iku, sampéyan mokal ndeleng sawenèh tulisan sing nganggo aksara Jawa ing kaca iki.\nKanggo ndandani, wacana Pitulung:Aksara Jawa.\nCowèk iku piranti pawon kanggo nguleg sambel utawa bumbu liyané. Ing Indonésia cowèk lumrahé kagawé saka watu lan kayu. Ana uga sajinis cowèk kang kagawé saka lempung kang diobong, jenengé layah. Saliyané kanggo nguleg sambel, ing padésan layah bisa uga kanggo piring mangan. Cowèk akèh didol ing pasar-pasar lan ing pusat kerajinan grabah. Ing dalan antara Semarang - Magelang akèh didagangaké cowèk kang kagawé saka watu gunung kang wernané klawu kapara ireng.","num_words":118,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.173,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1024373.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Novèmber iku sasi kaping sewelas ing taun miturut Kalendher Grégorius. Tembung iki dijupuk saka basa Walanda sing njupuk saka tembung Latin; novem sing tegesé \"sanga\" amarga mbiyèn taun iku wiwité ing sasi Maret.","num_words":40,"character_repetition_ratio":0.02,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1537496.3999999999,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Magetan (Carakan: ꦑꦧꦸꦥꦠꦺꦤ꧀ꦩꦒꦼꦠꦤ꧀, Pegon: كَبُڤَتَينْ مَڬٚتَنْ), iku kabupatèn ing Jawa Wétan, kutha Madiun iku kutha krajan kabupatèné. Jembar wewengkon kabupatèn iki ± 688,85 km².","num_words":42,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":77386.4,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Majalengka iku kabupatèn ing Jawa Kulon. Jembar wewengkon Kabupatèn iki ± 1.204,24 km² utawa hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Papréntahan\n3 Deleng uga\n4 Pranala njaba\nGéografi\nbesut\nPapréntahan\nbesut\nKabupatèn Majalengka ketata saking 23 kacamatan, 13 kalurahan lan 318 désa. Kacamatan-Kacamatan ing Kabupatèn iki yaiku:","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.118,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":346602.1,"cluster_detection":1} +{"text":"Saté kuwi panganan kanggo lawuh kang wujudé arupa bakaran daging pitik, sapi utawa wedhus, kang disunduki ganggo sujèn. Saben panggonan uga duwé resèp dhéwé-dhéwé, kayata ing Jawa Timur utamané Madura, ing Jawa Tengah uga akèh jenisé.","num_words":43,"character_repetition_ratio":0.018,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.179,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":701788.2,"cluster_detection":1} +{"text":"Nuli sawijining wong kang ora najis njupuka hisop, kacelupna ing banyu iku mau, banjur dikepyurna marang ing dhuwure tarub lan sapirantine kabeh lan wong-wong kang ana ing kono; mangkono uga marang wong kang nggepok balung utawa wong kang dipateni, kang nggepok jisim apa kuburan iku mau.","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":751697.6,"cluster_detection":1} +{"text":"Zawiercie (Jerman Warthenau nalika ing Perang Donya II) iku sawijining kutha ing Polen. Kutha iki sing ndunungi 53.359 jiwa.","num_words":28,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":244266.4,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Gorontalo iku kabupatèn ing Provinsi Gorontalo, kutha Limboto iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané : --- lan liya-liyané. Jembar wewengkon Kabupatèn iki ± --- km² utawa --- hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Pamaréntahan\n3 Deleng uga\n4 Pranala njaba\nGéografi\nbesut\n--- Lintang kidul lan --- Bujur wétan\nPamaréntahan\nbesut\nKabupatèn Gorontalo ketata sajeroning 17 kacamatan, --- désa\/kalurahan. Kacamatan-kacamatan ing Kabupatèn iki yaiku:","num_words":73,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":291314.9,"cluster_detection":1} +{"text":"Basa Mandar, iku minangka anak cawang basa Malayo-Polinesia, dicaturaké déning wong Mandar kang punjeré dumunung ing Provinsi Sulawesi Kulon, yaiku ing Kabupatèn Mamuju, Polewali Mandar, Majene lan Mamuju Lor. Saliyané ing tlatah mau, basa iki sumebar ing pasisir Sulawesi Kidul, Kalimantan Kidul, lan Kalimantan Wétan.","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":554681.9,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Timor Tengah Lor iku kabupatèn ing Provinsi Nusa Tenggara Wétan, kutha Kefamenanu iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané : --- lan liya-liyané. Jembar wewengkon Kabupatèn iki ± --- km² utawa --- hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Pamaréntahan\n3 Deleng uga\n4 Pranala njaba\nGéografi\nbesut\n--- Lintang kidul lan --- Bujur wétan\nPamaréntahan\nbesut\nKabupatèn Timor Tengah Lor katata sajeroning 9 kacamatan, --- désa\/kalurahan. Kacamatan-kacamatan ing Kabupatèn iki yaiku:","num_words":79,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":268600.6,"cluster_detection":1} +{"text":"Anak iku wong utawa manungsa kang isih cilik utawa kang isih dirumati karo wong tuwa. Luwih trepé bocah iku fase antara bayi lan wong diwasa.","num_words":28,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1191964.8,"cluster_detection":1} +{"text":"Kutha Panaraga iku kutha krajan Kabupatèn Panaraga, provinsi Jawa Timur. Kutha iki uga diarani kutha Réyog.","num_words":18,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.168,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":983933.4,"cluster_detection":1} +{"text":"Banyumas iku kutha cilik ing sisih kidul Jawa Tengah. Ing kutha iki mili kali Serayu sing muarané ing sagara kidul.","num_words":23,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1459430.1000000001,"cluster_detection":1} +{"text":"Mertéga iku prodhuk panganan saka susu, digawé kanthi ngudheg krim kang asal saka susu. Lumrahé kanggo olèsan roti lan biskuit, minangka perantara lemak ing sawatara resèp roti lan masakan, lan kadhangkala minangka bahan kanggo nggorèng. Pengganti mertéga yaiku margarin, kang lumrahé luwih murah, lan duwé luwih sethithik lemak lan kolesterol.","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.018,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1458827.3999999999,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Pohuwato iku kabupatèn ing Provinsi Gorontalo, kutha Marisa iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané : --- lan liya-yané. Jembar wewengkon Kabupatèn iki ± --- km² utawa --- hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Pamaréntahan\n3 Uga delengen\n4 Pranala njaba\nGéografi\nbesut\n--- Lintang kidul lan --- Bujur wétan\nPamaréntahan\nbesut\nKabupatèn Pohuwato ketata sajeroning 7 kacamatan, --- désa\/kalurahan. Kacamatan-kacamatan ing Kabupatèn iki ya iku:","num_words":74,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":320294.7,"cluster_detection":1} +{"text":"Muara Harus iku kacamatan ing Kabupatèn Tabalong, Provinsi Kalimantan Kidul, Indonésia. Kacamatan iki duwé jembar 62,90 km2 lan okèhé kang ndunungi 5.577 jiwa. Kutha krajan kacamatan ana ing Tantaringin, adohé kutha krajan kacamatan saka kutha krajan kabupatèn kurang luwih 15 km.","num_words":45,"character_repetition_ratio":0.137,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1086946.7,"cluster_detection":1} +{"text":"Novèmber iku sasi kaping sewelas ing taun miturut Kalendher Grégorius. Tembung iki dijupuk saka basa Walanda sing njupuk saka tembung Latin; novem sing tegesé \"sanga\" amarga mbiyèn taun iku wiwité ing sasi Maret.","num_words":40,"character_repetition_ratio":0.02,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1537496.3999999999,"cluster_detection":1} +{"text":"Cangkem (krama: cangkem, krama inggil: tutuk) iku dalan kanggo mlebuné panganan lan banyu kang diduwèni manungsa lan kéwan. Cangkem racaké ana ing sirah lan lumrahé dadi pérangan awal saka sistem pancernaan lengkap kang pungkasané ing anus.","num_words":37,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.175,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1015534.4,"cluster_detection":1} +{"text":"Anya Dwi Novita Pahlawanti lair 10 November 1982 ing Jakarta iku anak ragil saka wong loro sanak, lan saiki manggon ing Jakarta. Anya Dwinov iku artis Indonésia sing nduwé spésialisasi minangka presenter lan aktris sinétron. Karakteristik Anya iku dhèwèké grapyak lan humoris.\nAnya Dwinov\nSaliyané nduwé gawéan dadi artis, Anya iku nduwé usaha (business owner) ing babagan laundry lan konsultan akunting. Anya fasih basa Inggris lan ditepangi sawijining artis Indonésia sing profésional lan nduwé potènsi kanggo makarya ing nagara ngamanca.","num_words":109,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":717681.6,"cluster_detection":1} diff --git a/jav_Latn/new_cc_000005_remove.jsonl b/jav_Latn/new_cc_000005_remove.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..e6abac4562c21e9db706e71053cc6651b68dd534 --- /dev/null +++ b/jav_Latn/new_cc_000005_remove.jsonl @@ -0,0 +1,6 @@ +{"text":"Leo Hendrik Baekeland ya iku penemu plastik.[1] Dhèwèké lair ing Ghent, Bèlgi, tanggal 14 November 1863.[1] Kulawargane kagolong kulawarga kang mlarat.[1] Kawit isih cilik, dhèwèké dikenal minangka bocah kang pinter lan duwé semangat sinau.[1] Dhèwèké uga duwé minat sinau sains.[1] Nalika isih ana ing sekolah menengah, dhèwèké uga mèlu kursus kimia, fisika, matematika, lan ékonomi ing The Glent Technical School.[1] Nalika umur 16 taun, dhèwèké lulus sekolah menengah lan éntuk beasiswa kanggo nerusaké kuliyah ing Universitas Ghent.[1] Dhèwèké nyandhang gelar sarjana nalika umur 19 taun amarga kuliyahe mung telung taun.[1] Ing tau 1884, nalika umur 21 taun, Baekeland wis nyandhang gelar dhoktor sains kanthi biji kang paling apik.[1] Sawisé iku, dhèwèké mulang ing universitas Ghent nganti taun 1889. Baekeland duwé hobi lelungan lan moto. Dhèwèké uga kerep lelungan ana luar negri, kaya ta Prancis lan Inggris.[1] Nalika taun 1889, Baekeland éntuk beasiswa kanggo sekolah ing Amérikah Sarékat kang suwéné telung taun.[1] Sawisé rampung anggoné sekolah, dhèwèké netep ana ing Amérikah Sarékat.[1] Baekeland seneng banget moto, mula dhèwèké nyambut gawé ing perusahaan piranti fotografi.[2] Nalika iku, fotografi isih njagakake cahya srengéngé.[2] Kanggo nyetak gambar négatif filem ing dluwang, kudu nggunakaké sinar srengéngé.[2] Yèn cuacane ora apik, bakal bisa nggangu anggoné nyetak foto.[2] Mula Baekeland ngupaya ngrembkake cahya lampu gas kanthi nggunakaké cahya gawéan.[2] Kanthi wektu kang ora suwé, dhèwèké bisa gawé kertas foto kang diarani Velok.[2] Tanpa srengéngé, kertas iki bisa digunakaké nyetak filem.[2] Minangka pengganti sinar srengeng ya iku kanthi nggunakaké lampu.[2] Kanggo dukung panemone mau, ing taun 1893, dhèwèké bisa ngadegaké pabrik foto kanthi aran Nepera Chemical Company (Perusahaan Kimia Neperaa).[2] Perusahaan mau, ora suwé banjur gagal.[2] Enem taun candhaké, dhèwèké adol perusahaane marang George Eastman.[2] Duwite mau minangka yasa sawijining laboratorium ing Yonkers, New York.[2] Sawisé nindakaké pirang-pirag panaliten, dhèwèké kasil anggoné nemu plastik.[2] Baekeland tinggal donya tanggal 23 Fèbruari 1944 ing Beacon, New York, AS. Minangka ilmuwan, dhèwèké wis matenake 100 panemone.[2]\nCathetan suku\n[besut | besut sumber]\n↑ a b c d e f g h i j k l [Muchlisin Asti, Badiatul, dkk. 2009.105 Tokoh dan Perintis Dunia.Yogyakarta:Narasi Hal. 188]\n↑ a b c d e f g h i j k l m n [Muchlisin Asti, Badiatul, dkk. 2009.105 Tokoh dan Perintis Dunia.Yogyakarta:Narasi Hal. 189]\nDijupuk saka \"https:\/\/jv.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Leo_Hendrik_Baekeland&oldid=1628320\"\nKategori:\nPenemu\nLair 1863\nPati 1944\nKaca iki pungkasan diowah nalika 10.33, 3 Maret 2023.\nTèks iki cumepak kanthi Lisènsi Atribusi-DumSaèmper Creative Commons; paugeran tambahan bokmanawa uga lumaku. Wacaa Paugeran Panganggo kanggo rerincèné.","num_words":517,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.063,"special_characters_ratio":0.235,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":354278.8,"cluster_detection":-1} +{"text":"Kabupatèn Landak iku salah siji Daerah Tingkat II ing provinsi Kalimantan Kulon sing dumadi minangka pamekaran Kabupatèn Pontianak ing taun 1999. Kutha krajan kabupatèn iki dumunung ing Ngabang. Jembar wewengkon 9.909,10 km² kanthi sing ndunungi 282.026 jiwa. Landak kapérang dadi 10 kacamatan kanthi 174 désa lan 6 désa ing antarané kalebu désa tertinggal.[1]","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.006,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.236,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":2017974.5,"cluster_detection":-1} +{"text":"Sanépa iku unèn-unèn sing tegesé mbangetaké nanging nganggo tembung kosok balèn. Sanépa iku ukara pepindhan kang kadadéan saka dhapukaning tembung watak lan tembung aran.","num_words":32,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.153,"stopwords_ratio":0.031,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":728689.6,"cluster_detection":-1} +{"text":"[[Kategori:Mekarsari, {{{nama dati2}}}]] [[Kategori:kacamatan ing {{{provinsi}}}]] [[Kategori:kacamatan ing Kabupatèn Barito Kuala {{{nama dati2}}}]]","num_words":29,"character_repetition_ratio":0.157,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.322,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.97,"perplexity_score":65557.1,"cluster_detection":-1} +{"text":"[[Kategori:Mekarsari, {{{nama dati2}}}]] [[Kategori:kacamatan ing {{{provinsi}}}]] [[Kategori:kacamatan ing Kabupatèn Barito Kuala {{{nama dati2}}}]]","num_words":29,"character_repetition_ratio":0.157,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.322,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.97,"perplexity_score":65557.1,"cluster_detection":-1} +{"text":"Kabupatèn Bengkayang iku salah siji kabupatèn ing provinsi Kalimantan Kulon, Indonésia. Kutha krajan kabupatèn dumunung ing Bengkayang lan Kantor Bupati dumunung ing Dalan Guna Baru Trans Rangkang, Bengkayang, 79282.","num_words":38,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.176,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":1425889.3,"cluster_detection":-1} diff --git a/jav_Latn/new_cc_000005_stas.jsonl b/jav_Latn/new_cc_000005_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..b311a3e39a34d148d5674ac22320650d0a9ec547 --- /dev/null +++ b/jav_Latn/new_cc_000005_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 68.29629629629629, + "character_repetition_ratio": 0.06322222222222224, + "word_repetition_ratio": 0.0023333333333333335, + "special_characters_ratio": 0.20307407407407407, + "stopwords_ratio": 0.0011481481481481481, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9977407407407407, + "perplexity_score": 818045.6518518517 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 91.19771553945807, + "character_repetition_ratio": 0.04952689754312209, + "word_repetition_ratio": 0.011897712198383167, + "special_characters_ratio": 0.04144065451178206, + "stopwords_ratio": 0.005854429811902826, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.00784853179283585, + "perplexity_score": 552681.4333619252 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 45.0, + "character_repetition_ratio": 0.05, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.184, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 728689.6 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 517.0, + "character_repetition_ratio": 0.157, + "word_repetition_ratio": 0.063, + "special_characters_ratio": 0.322, + "stopwords_ratio": 0.031, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 2017974.5 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 18.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.153, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.97, + "perplexity_score": 65557.1 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 91.00000000000006, + "character_repetition_ratio": 0.12980000000000003, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.2354, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 1537496.4 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 66.0, + "character_repetition_ratio": 0.099, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.2255, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 1308927.05 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 45.0, + "character_repetition_ratio": 0.05, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.184, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 728689.6 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 34.5, + "character_repetition_ratio": 0.019, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.175, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 305804.80000000005 + } + }, + { + "total size": "27", + "keep size": "21", + "remove size": "6" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/jav_Latn/new_cc_000006_keep.jsonl b/jav_Latn/new_cc_000006_keep.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..112162ad0a4a08cbaff7056449d78bcf557906ec --- /dev/null +++ b/jav_Latn/new_cc_000006_keep.jsonl @@ -0,0 +1,27 @@ +{"text":"Nusaherang yaiku salh siji kacamatan kang ana ing kabupatèn Kuningan, Provinsi Jawa Kulon, Indonésia.","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.158,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":456440.9,"cluster_detection":1} +{"text":"kategori ing ngisor iki ngandhut kaca utawa media. Kategori kang ora dianggo ora ditampilaké ing kéné. Deleng uga kategori kang diperlokaké.","num_words":21,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1449276.1000000001,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Mandailing Natal utawa Madina iku kabupatèn ing Provinsi Sumatra Lor, kutha Penyabungan iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané : ---, --- lan liya-liyané. Jembar wewengkon kabupatèn iki ± 6.134 km² utawa 613.400 hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Papréntahan\n3 Deleng uga\n4 Pranala njaba\nGéografi\nbesut\nPapréntahan\nbesut\nKabupatèn Mandailing Natal ketata sajeroning 17 kacamatan, --- kalurahan lan --- désa. Kacamatan-kacamatan ing kabupatèn iki yaiku:","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.236,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":405592.5,"cluster_detection":1} +{"text":"[[Kategori:Aluh-Aluh, {{{nama dati2}}}]] [[Kategori:kacamatan ing {{{provinsi}}}]] [[Kategori:kacamatan ing Kabupatèn Banjar {{{nama dati2}}}]] Aluh-Aluh iku kacamatan ing Kabupatèn Banjar, Provinsi Kalimantan Kidul, Indonésia.","num_words":41,"character_repetition_ratio":0.142,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.273,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":100144.1,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Boalemo iku kabupatèn ing Provinsi Gorontalo, kutha Tilamuta iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané : --- lan liya-liyané. Jembar wewengkon Kabupatèn iki ± --- km² utawa --- hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Pamaréntahan\n3 Uga delengen\n4 Pranala njaba\nGéografi\nbesut\n--- Lintang kidul lan --- Bujur wétan\nPamaréntahan\nbesut\nKabupatèn Boalemo katata sajeroning 5 kacamatan, --- désa\/kalurahan. Kacamatan-kacamatan ing Kabupatèn iki ya iku:","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":283635.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Sérang iku kabupatèn ing Provinsi Banten, pernahé ing sisih kulon Pulo Jawa, Kutha Serang iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané: Tirtayasa lan liya-liyané. Jembar wewengkon kabupatèn iki ± 1.734,095 km² utawa hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Papréntahan\n3 Deleng uga\n4 Pranala njaba\nGéografi\nbesut\nLintang kidul lan Bujur wétan\nPapréntahan\nbesut\nKabupatèn Serang katata sajeroning 32 kacamatan, kalurahan lan désa. Kacamatan-Kacamatan ing Kabupatèn Serang yaiku:","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":320315.3,"cluster_detection":1} +{"text":"[[Kategori:Garawangi, {{{nama dati2}}}]] [[Kategori:kacamatan ing {{{provinsi}}}]] [[Kategori:kacamatan ing Kabupatèn Kuningan {{{nama dati2}}}]]Garawangi iku kacamatan ing kabupatèn Kuningan, provinsi Jawa Kulon, Indonésia","num_words":37,"character_repetition_ratio":0.145,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.26,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":117847.9,"cluster_detection":1} +{"text":"Sèptèmber iku wulan kaping sanga taun ing Pananggalan Grégorius. Tembung iki dijupuk saka basa Walanda kang njupuk saka basa Latin; septem kang tegesé \"pitu\" amarga biyèn taun iku wiwité ing wulan Maret.","num_words":39,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1526393.6000000001,"cluster_detection":1} +{"text":"Kamasean Y. Matthews (lair ing Jakarta, Indonésia, 30 Juni 1995; umur 29 taun) iku peserta Indonésian Idol 7 (2012), dhèwèké iku finalis Indonésian Idol paling enom saka Jakarta kang nalika mèluni ajang Indonésia Idol dhèwèké isih sekolah SMU.[1] Dhèwèké olèh jejuluk Seanatic amarga dhèwèké iku peserta ajang Indonésia Idol kang paling cilik. Kawit cilik, bakaté ing babagan seni swara wis bisa didelok.\nCathetan sikil\nbesut\n↑ INDONESIAN IDOL 2012: DION, DERA, SEAN, REGINA Sempat Masuk Trending Topics Twitter Archived 2012-05-25 at the Wayback Machine.; (diakses tanggal 24 Juni 2012)","num_words":119,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.249,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":581359.4,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Sarmi iku salah siji kabupatèn ing Provinsi Papua, Indonésia. Kutha Sarmi iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané: Sinak lan liya-liyané. Jembar wewengkon Kabupatèn iki ± 35.589 km² utawa---hèktar. Kabupatèn iki minangka pecahan saka Kabupatèn Jayapura, lan diwangun dhedhasar Undhang-undhang nomer 26 Taun 2002.\nGéografi\nbesut\nKabupatèn Sarmi dumunung antarané 1o35'-3o35\" Lintang kidul lan 138o05'-140o30' Bujur wétan. Kabupatèn iki wewatesan ing sisih lor karo Samodra Pasifik, ing sisih kidul karo Kabupatèn Jayawijaya lan Kabupatèn Tolikara, ing sisih wétan karo Kabupatèn Jayawijaya, lan ing sisih kulon karo Kabupatèn Pucuk Jaya lan Kabupatèn Mamberamo.\nPapréntahan\nbesut\nKabupatèn Sarmi ketata saking 11 dhistrik,---désa\/kampung\/kalurahan. Distrik-dhistrik ing Kabupatèn iki yaiku:\nApawer Hulu\nBonggo\nMamberamo Ilir\nMamberamo Tengah\nMamberamo Tengah Barat\nMamberamo Ulu\nPasisir Barat\nPasisir Timur\nRufaer\nSarmi\nTor Atas\nPranala njaba\nbesut\nSitus Web Resmi\nd\nr\nb\nKabupatèn Sarmi, Papua\nDistrik: Apawer Hulu | Bonggo | Mamberamo Ilir | Mamberamo Tengah | Mamberamo Tengah Barat | Mamberamo Ulu | Pantai Barat | Pantai Timur | Rufaer | Sarmi | Tor Atas\nd\nr\nb\nPapua\nKabupatèn: Biak Numfor | Jayapura | Kapuloan Yapen | Keerom | Mamberamo Raya | Sarmi | Supiori | Waropen","num_words":261,"character_repetition_ratio":0.117,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":251482.8,"cluster_detection":1} +{"text":"Flevoland iku provinsi ing Walanda. Kutha krajané Lelystad. Provinsi iki provinsi sing anom dhéwé ing Walanda. Keputusané dijupuk ing 27 Juni 1985 lan ditindakaké ing 1 Januari 1986. Flevoland iku wewengkoné mèh kabèh banyu sing digaringaké (basa Walanda: polder) kejaba rong manten pulo cilik: Urk lan Schokland.","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":624939.3,"cluster_detection":1} +{"text":"Papua Niu Guinéa iku siji nagara kang dumunung ing pérangan wétan Pulo Niu Guinéa. Nagara iki wewaresan karo Provinsi Papua (Indonésia) ing sisih kulon lan Australia di sisih kidul.","num_words":40,"character_repetition_ratio":0.023,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1211279.3999999999,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Sérang iku kabupatèn ing Provinsi Banten, pernahé ing sisih kulon Pulo Jawa, Kutha Serang iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané: Tirtayasa lan liya-liyané. Jembar wewengkon kabupatèn iki ± 1.734,095 km² utawa hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Papréntahan\n3 Deleng uga\n4 Pranala njaba\nGéografi\nbesut\nLintang kidul lan Bujur wétan\nPapréntahan\nbesut\nKabupatèn Serang katata sajeroning 32 kacamatan, kalurahan lan désa. Kacamatan-Kacamatan ing Kabupatèn Serang yaiku:","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":320315.3,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Ende iku kabupatèn ing Provinsi Nusa Tenggara Wétan, kutha Ende iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané : --- lan liya-yané. Jembar wewengkon Kabupatèn iki ± --- km² utawa --- hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Pamaréntahan\n3 Deleng uga\n4 Pranala njaba\nGéografi\nbesut\n--- Lintang kidul lan --- Bujur wétan\nPamaréntahan\nbesut\nKabupatèn Ende ketata saking 19 kacamatan, --- désa\/kalurahan. Kacamatan-kacamatan ing Kabupatèn iki yaiku:","num_words":74,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":331009.8,"cluster_detection":1} +{"text":"Selajambe yaiku samijining kacamatan kang ana ing Kabupatèn Kuningan, Provinsi Jawa Kulon, Indonésia.","num_words":17,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.149,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":410253.2,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Dharmasraya iku wewengkon otonomi anyar ing Indonésia. Dharmasraya madeg dhedhasar Undang-Undang pamekaran laladan kaitung wiwit tanggal 7 Januari 2004, lan kapisah saka kabupatèn induké, yaiku Sawahlunto-Sijunjung. Kabupatèn iki dumunung ing simpang Jalur Lintas Sumatra kang ngubungaké antara Padang, Pekanbaru nganti Jambi. Dunungé ing pucuk kidul-wétan Sumatra Kulon, kabupatèn iki wewatesan karo Kabupatèn Sawahlunto-Sijunjung ing sisih lor, Kabupatèn Solok ing sisih kulon-lor, kabupatèn Solok Kidul ing isisih kulon, Provinsi Riau ing sisih wétan lan Provinsi Jambi ing sisih kidul.\nPamaréntahan\nbesut\nKabupatèn Dharmasraya dumadi saka 4 kacamatan, lan sabanjuré kapérang manèh dadi 109 nagari.\nPranala njaba\nbesut\nhttp:\/\/www.dharmasraya.go.id\/ Archived 2011-07-21 at the Wayback Machine.\nSumatra Kulon\nKabupatèn: Agam | Dharmasraya | Lima Puluh Kota | Kapuloan Mentawai | Padang Pariaman | Pasaman | Pasaman Kulon | Pesisir Kidul | Sawahlunto Sijunjung | Solok | Solok Selatan | Tanah Dhatar","num_words":190,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":329641.7,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Manggarai iku kabupatèn ing Provinsi Nusa Tenggara Wétan, kutha Ruteng iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané : --- lan liya-yané. Jembar wewengkon Kabupatèn iki ± --- km² utawa --- hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Pamaréntahan\n3 Deleng uga\n4 Pranala njaba\nGéografi\nbesut\n--- Lintang kidul lan --- Bujur wétan\nPamaréntahan\nbesut\nKabupatèn Manggarai ketata saking 12 kacamatan, --- désa\/kalurahan. Kacamatan-kacamatan ing Kabupatèn iki yaiku:","num_words":74,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":331009.8,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Timor Tengah Kidul iku kabupatèn ing Provinsi Nusa Tenggara Wétan, kutha Soe iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané : --- lan liya-liyané. Jembar wewengkon Kabupatèn iki ± --- km² utawa --- hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Pamaréntahan\n3 Deleng uga\n4 Pranala njaba\nGéografi\nbesut\n--- Lintang kidul lan --- Bujur wétan\nPamaréntahan\nbesut\nKabupatèn Timor Tengah Kidul katata sajeroning 21 kacamatan, --- désa\/kalurahan. Kacamatan-kacamatan ing Kabupatèn iki yaiku:","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":361254.5,"cluster_detection":1} +{"text":"Shio wedhus iku saka rolas shio sing ana ing pananggalan Tionghoa. Jaré wong sing nduwé shio wedhus iku isin-isin lan nduwé sipat seni.","num_words":26,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1341076.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Magetan (Carakan: ꦑꦧꦸꦥꦠꦺꦤ꧀ꦩꦒꦼꦠꦤ꧀, Pegon: كَبُڤَتَينْ مَڬٚتَنْ), iku kabupatèn ing Jawa Wétan, kutha Madiun iku kutha krajan kabupatèné. Jembar wewengkon kabupatèn iki ± 688,85 km².","num_words":42,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":77386.4,"cluster_detection":1} +{"text":"Dhata ing ngisor iki kasimpen ing cache, lan pungkasan dianyari 9 Agustus 2024 01.08. Paling akèh ana 5.000 kasil ing cache iku.","num_words":25,"character_repetition_ratio":0.017,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.305,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1052287.5,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Rejang Lebong iku kabupatèn ing Provinsi Bengkulu, kutha Curup iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané : ---, --- lan liya-liyané. Jembar wewengkon Kabupatèn iki ± 4.109,8 km² utawa --- hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Pamaréntahan\n3 Deleng uga\n4 Pranala njaba\nGéografi\nbesut\n--- Lintang kidul lan --- Bujur wétan\nPamaréntahan\nbesut\nKabupatèn Rejang Lebong katata sajeroning 6 kacamatan, --- kalurahan lan --- désa. Kacamatan-Kacamatan ing Kabupatèn iki yaiku:","num_words":80,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":399777.5,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Merangin iku salah siji kabupatèn ing Provinsi Jambi. Jembar wewengkon 7.679 km² kanthi populasi 251.283 jiwa. Kutha krajané Bangko. Kabupatèn iki kapérang dadi 9 Kacamatan lan 141 Désa.","num_words":32,"character_repetition_ratio":0.021,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.25,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":786781.6,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Lebong iku kabupatèn ing Provinsi Bengkulu, kutha --- iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané : ---, --- lan liya-liyané. Jembar wewengkon Kabupatèn iki ± --- km² utawa --- hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Pamaréntahan\n3 Deleng uga\n4 Pranala njaba\nGéografi\nbesut\n--- Lintang kidul lan --- Bujur wétan\nPamaréntahan\nbesut\nKabupatèn Lebong katata sajeroning 5 kacamatan, --- kalurahan lan --- désa. Kacamatan-Kacamatan ing Kabupatèn iki yaiku:","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.251,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":392976.4,"cluster_detection":1} +{"text":"[[Kategori:kacamatan ing {{{provinsi}}}]] Telawang iku kacamatan ing Kabupatèn Kotawaringin Wétan, Provinsi Kalimantan Tengah, Indonésia. Kacamatan iki pamekaran saka Kacamatan Kota Besi, kutha krajan kacamatan ana ing Sebabi, adohé kutha krajan kacamatan saka kutha krajan kabupatèn kurang luwih 40 km.","num_words":48,"character_repetition_ratio":0.146,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":691685.4,"cluster_detection":1} +{"text":"Ing ngisor iki jeneng-jeneng wayang ing lakon pakem wiracarita Ramayana lan Mahabharata kang racaké kababar ing tontonan wayang kulit utawa wayang wong ya iku:","num_words":28,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.157,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1909720.8999999999,"cluster_detection":1} +{"text":"Pugaan iku kacamatan ing Kabupatèn Tabalong, Provinsi Kalimantan Kidul, Indonésia. Kacamatan iki duwé jembar 64,06 km2 lan okèhé kang ndunungi 6.342 jiwa. Kutha krajan kacamatan ana ing Halangan, adohé kutha krajan kacamatan saka kutha krajan kabupatèn kurang luwih 26 km.","num_words":45,"character_repetition_ratio":0.141,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":984097.1,"cluster_detection":1} diff --git a/jav_Latn/new_cc_000006_remove.jsonl b/jav_Latn/new_cc_000006_remove.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..5e40d0ca3e38722c6fb2ee6f898030c955d343f5 --- /dev/null +++ b/jav_Latn/new_cc_000006_remove.jsonl @@ -0,0 +1,8 @@ +{"text":"Musiyum Bèntèng Vredeburg ya iku salah sijiné Bèntèng kang dumadeg taun 1765 kang diadegaké déning VOC ing tlatah Yogyakarta ing mangsa kolonial VOC. Gedung kang ninggal sajarah iki ana ing tlatah ngarep Gedung Agung (siji saka pitu pura kepresidenan ing Indonésia) lan Pura Sultan Yogyakarta Hadiningrat kang misuwur kanthi jeneng Kraton. Bèntèng iki madeg kanthi dibangun VOC lan duwé mupangat ing mangsa iku kanggo pusat papréntahan lan pertahanan gubernur ing mangsa Walanda. Bèntèng iki diubengi kalènan kang bisa dimumpanggataké nganti sepréné kanggo buang banyu saka kutha\nGerbang lumebu Musiyum Bèntèng Vredeburg\nBèntèng kang awujud pesagi iki duwé menara ing papat pojokan. Ing mangsa Walanda lan VOC menara iki duwé mupangat kanggo patroli ngubengi témbok (dinding).Sepréné bètèng iki dimumpangataké kanggo musiyum.Ing cacahé yasan kang ana ing sajeroning musiyum ana uga diorama kang nerangaké sajarah Indonésia.","num_words":159,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.16,"stopwords_ratio":0.006,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1550876.8999999999,"cluster_detection":-1} +{"text":"[[Kategori:Pasawahan, {{{nama dati2}}}]] [[Kategori:kacamatan ing {{{provinsi}}}]] [[Kategori:kacamatan ing Kabupatèn Kuningan {{{nama dati2}}}]]","num_words":25,"character_repetition_ratio":0.162,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.324,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.986,"perplexity_score":68561.6,"cluster_detection":-1} +{"text":"Kabupatèn Bekasi iku kabupatèn ing Jawa Kulon. Jembar wewengkon kabupatèn iki ± 1.484,37 km² utawa hèktar. Bekasi kaloka dadi kutha indhustri,sing gedhé dhéwé sak asia tenggara\nPapréntahan\nbesut\nKabupatèn Bekasi katata sajeroning 23 kacamatan, kalurahan lan désa. Kacamatan-Kacamatan ing Kabupatèn Bekasi yaiku:","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.02,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":612613.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"[[Kategori:Japara, {{{nama dati2}}}]] [[Kategori:kacamatan ing {{{provinsi}}}]] [[Kategori:kacamatan ing Kabupatèn Kuningan {{{nama dati2}}}]]","num_words":26,"character_repetition_ratio":0.15,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.331,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.986,"perplexity_score":58658.2,"cluster_detection":-1} +{"text":"ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв ываыв аыв аыв","num_words":429,"character_repetition_ratio":0.219,"word_repetition_ratio":1.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.779,"perplexity_score":356844.9,"cluster_detection":-1} +{"text":"[[Kategori:Hantara, {{{nama dati2}}}]] [[Kategori:kacamatan ing {{{provinsi}}}]] [[Kategori:kacamatan ing Kabupatèn Kuningan {{{nama dati2}}}]]","num_words":25,"character_repetition_ratio":0.164,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.329,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.987,"perplexity_score":73996.3,"cluster_detection":-1} +{"text":"Saman iku novèl kang ditulis déning Ayu Utami. Novèl iki dadi salah sawijining panggerak ide feminisme ing Indonesia. Saman dibabar taun 1998, lan ing taun iku dadi pamenang sayembara novèl DKJ utawa Dewan Kesenian Jakarta","num_words":40,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":2664332.7999999998,"cluster_detection":-1} +{"text":"Dominika iku nagara kapuloan ing Karibia. Kutha krajané yaiku ... Nagara iki nduwé padunung kurang luwih ... lan jembaré ana ... km².","num_words":26,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":2478402.0,"cluster_detection":-1} diff --git a/jav_Latn/new_cc_000006_stas.jsonl b/jav_Latn/new_cc_000006_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..b5bd4f659fe94a4b3806fbfecc9e619db71555c4 --- /dev/null +++ b/jav_Latn/new_cc_000006_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 72.91428571428571, + "character_repetition_ratio": 0.08425714285714285, + "word_repetition_ratio": 0.02857142857142857, + "special_characters_ratio": 0.22208571428571428, + "stopwords_ratio": 0.0007428571428571429, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9923999999999998, + "perplexity_score": 711779.0028571428 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 79.31757918234102, + "character_repetition_ratio": 0.05380087246087205, + "word_repetition_ratio": 0.1665986255670086, + "special_characters_ratio": 0.047925758912582064, + "stopwords_ratio": 0.0034504066604458357, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.03679611780764766, + "perplexity_score": 662631.7599735736 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 45.0, + "character_repetition_ratio": 0.088, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.214, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 405592.5 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 429.0, + "character_repetition_ratio": 0.219, + "word_repetition_ratio": 1.0, + "special_characters_ratio": 0.331, + "stopwords_ratio": 0.02, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 2664332.8 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 17.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.149, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.779, + "perplexity_score": 58658.2 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 143.00000000000006, + "character_repetition_ratio": 0.1484, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.29220000000000007, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 1541083.58 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 75.0, + "character_repetition_ratio": 0.1115, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.2485, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 1018192.3 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 45.0, + "character_repetition_ratio": 0.088, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.214, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 405592.5 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 27.0, + "character_repetition_ratio": 0.0555, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.1865, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 320315.3 + } + }, + { + "total size": "35", + "keep size": "27", + "remove size": "8" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/jav_Latn/new_cc_000007_keep.jsonl b/jav_Latn/new_cc_000007_keep.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..1da9e940abfeb393b4a4d583a9f88bcc0b3751cd --- /dev/null +++ b/jav_Latn/new_cc_000007_keep.jsonl @@ -0,0 +1,28 @@ +{"text":"Kabupatèn Ngada iku kabupatèn ing Provinsi Nusa Tenggara Wétan, kutha Bajawa iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané : --- lan liya-yané. Jembar wewengkon Kabupatèn iki ± --- km² utawa --- hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Pamaréntahan\n3 Deleng uga\n4 Pranala njaba\nGéografi\nbesut\n--- Lintang kidul lan --- Bujur wétan\nPamaréntahan\nbesut\nKabupatèn Ngada ketata saking 14 kacamatan, --- désa\/kalurahan. Kacamatan-kacamatan ing Kabupatèn iki yaiku:","num_words":74,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":321163.6,"cluster_detection":1} +{"text":"Senen Whit ing taun 2024 minangka dina resmi ing Barbados utawa ora? Senen Whit ing Barbados minangka Preinan Umum.","num_words":25,"character_repetition_ratio":0.17,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1369737.6000000001,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Sumba Tengah iku salah siji kabupatèn ing Provinsi Nusa Tenggara Wétan, minangka pamekaran saka Kabupatèn Sumba Kulon, miturut Undhang undhang RI nomer 3 taun 2007. Kutha Waibakul iku minangka kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané : --- lan liya-liyané. Jembar wewengkon Kabupatèn iki ± --- km² utawa --- hèktar.\nGéografi\nbesut\n--- Lintang kidul lan --- Bujur wétan\nPamaréntahan\nbesut\nKabupatèn Sumba Tengah katata sajeroning 4 kacamatan, --- désa\/kalurahan.Kacamatan-kacamatan ing Kabupatèn iki ya iku:","num_words":88,"character_repetition_ratio":0.104,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":389113.2,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Halmahera Kidul utawa sajeroning Basa Indonésia: Kabupatèn Halmahera Selatan, iku kabupatèn ing Provinsi Maluku Lor. Kutha Labuha iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané : --- lan liya-liyané. Jembar wewengkon Kabupatèn iki ± 8.892 km² utawa --- hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Pamaréntahan\n3 Uga delengen\n4 Pranala njaba\nGéografi\nbesut\n--- Lintang kidul lan --- Bujur wétan\nPamaréntahan\nbesut\nKabupatèn Halmahera Kidul katata sajeroning 9 kacamatan, --- désa\/kalurahan. Kacamatan-kacamatan ing Kabupatèn iki ya iku:","num_words":89,"character_repetition_ratio":0.11,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":354094.4,"cluster_detection":1} +{"text":"Républik Afrika Tengah iku nagara ing Afrika sing ora nduwé pasisir. Nagara iki mawatesan karo Chad ing sisih lor, Sudan ing sisih wétan, Républik Kongo lan Républik Dhemokratik Kongo ing kidul, lan Kamerun ing kulon.","num_words":44,"character_repetition_ratio":0.029,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1529498.3999999999,"cluster_detection":1} +{"text":"Boston iku kutha krajan lan kutha gedhé dhéwé ing Massachusetts ing Amérika Sarékat; madeg ing taun 1630 minangka koloni utama Parusahan Lempongan Massachusetts. Boston uga dadi kutha krajan saka wewengkon ora resmi New England. Kutha iki salah siji kutha tuwa dhéwé lan paling sugih ing A.S., kanthi basis ékonomi ing babagan pendhidhikan, perawatan kaséhatan, kauangan, lan tèknologi canggih. Jeneng julukané kalebu \"Beantown\", \"The Hub\", lan \"Atena Amérika\", amarga pengaruhé marang budaya, intelektual, lan pulitik.","num_words":95,"character_repetition_ratio":0.039,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":622623.8,"cluster_detection":1} +{"text":"Wadhuk Kedhungamba utawa Kedung Amba iku sawijining wadhuk ing Jawa Tengah sing dunungé antarané Kabupatèn Boyalali, Kabupatèn Grobogan lan Kabupatèn Sragèn. Wadhuk sing jembaré 6.576 hèktar iki ngèremaké 37 désa, 7 kacamatan ing 3 kabupatèn. Wadhuk mau mbanyoni sawah ing tlatah saubengé lan minangka sumber tenaga listrik kanthi kakuwatan watara 20 mégawatt. Wadhuk sing dibéayani déning Bank Donya lan APBN iki diwiwiti ing taun 1985 lan rampung ing taun 1989. Watara 5.268 kulawarga kélangan lemah lan papan dunungé nalika pembangunan wadhuk iki saéngga nuwuhaké protès sing kawentar minangka kasus Kedhungamba.\nUga delengen\nbesut\nKabupatèn Boyalali\nKabupatèn Grobogan\nKabupatèn Sragèn\nPranala njaba\nbesut\n\"Warga Eks Kedung Ombo di Bengkulu Hidup Miskin\" Archived 2006-06-26 at the Wayback Machine. (kliping nakertrans.go.id)","num_words":158,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":514874.5,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Pandeglang iku kabupatèn ing Provinsi Banten, pernahé ing sisih kulon Pulo Jawa, kutha Pandeglang iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané: Labuan, Saketi lan liya-liyané. Jembar wewengkon kabupatèn iki ± 2.746,90 km² utawa hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Papréntahan\n3 Deleng uga\n4 Pranala njaba\nGéografi\nbesut\n60 21'-70 00' Lintang kidul lan 1040 48'-1060 11' Bujur wétan\nPapréntahan\nbesut\nKabupatèn Pandeglang katata sajeroning 29 kacamatan, kalurahan lan désa. Kacamatan-Kacamatan ing Kabupatèn Pandeglang yaiku:","num_words":84,"character_repetition_ratio":0.112,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":303971.8,"cluster_detection":1} +{"text":"Tokoh masarakat iku wong-wong kang olèh kinurmatan lan diakoni ing masarakaté, amarga pratingkah utawa tumindaké kang magepokan klawan wong akèh lan lumrahé nduwé kaluwihan.","num_words":28,"character_repetition_ratio":0.012,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.15,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":706070.9,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Sérang iku kabupatèn ing Provinsi Banten, pernahé ing sisih kulon Pulo Jawa, Kutha Serang iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané: Tirtayasa lan liya-liyané. Jembar wewengkon kabupatèn iki ± 1.734,095 km² utawa hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Papréntahan\n3 Deleng uga\n4 Pranala njaba\nGéografi\nbesut\nLintang kidul lan Bujur wétan\nPapréntahan\nbesut\nKabupatèn Serang katata sajeroning 32 kacamatan, kalurahan lan désa. Kacamatan-Kacamatan ing Kabupatèn Serang yaiku:","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":320315.3,"cluster_detection":1} +{"text":"Sugeng Rawuh ing Wikiversity. Iki sawijining komunitas kanggo sinau . Panjenengan bisa nemoaké kursus online ngenani apa waé ing kéné lan panjenengan bisa gawé kursus dhèwè uga.","num_words":29,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.164,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":2004993.3,"cluster_detection":1} +{"text":"Dina Natal ing taun 2024 minangka dina resmi ing Barbados utawa ora? Dina Natal ing Barbados minangka Preinan Umum.","num_words":21,"character_repetition_ratio":0.17,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1369737.6000000001,"cluster_detection":1} +{"text":"Shio kethèk iku salah sijiné saka rolas shio kang ana ing kalèndher Cina\/Tionghoa. Wong kang nduwé shio kethèk jaré sumèh atiné.","num_words":25,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":952832.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Lembata iku kabupatèn ing Provinsi Nusa Tenggara Wétan, kutha --- iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané : --- lan liya-yané. Jembar wewengkon Kabupatèn iki ± --- km² utawa --- hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Pamaréntahan\n3 Deleng uga\n4 Pranala njaba\nGéografi\nbesut\n--- Lintang kidul lan --- Bujur wétan\nPamaréntahan\nbesut\nKabupatèn Lembata ketata saking 8 kacamatan, --- désa\/kalurahan. Kacamatan-kacamatan ing Kabupatèn iki yaiku:","num_words":73,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.236,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":331009.8,"cluster_detection":1} +{"text":"Masjid Agung Al-Baitul Qadim yaiku salah sijiné masjid kang dumunung ing Kelururahan Air Mata, Kutha kupang, Nusa Tenggara Wétan.Masjid iki kanthi umur punjul 200 taun lan dadi masjid tuwa dhéwé ing Pulo Wétan.","num_words":39,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":699824.3,"cluster_detection":1} +{"text":"Oktober iku sasi ping sepuluh taun ing Kalendher Grégorius. Tembung iki dijupuk saka basa Landa kang njupuk saka basa Latin; octo kang tegesé \"wolu\" amarga mbiyèn taun iku wiwité ing sasi Maret.","num_words":39,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.186,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1086559.3999999999,"cluster_detection":1} +{"text":"Aron Ralston (lair 27 Oktober 1975) ya iku wong sing mènèk gunung saka Amérika lan pembicara umum. Dhèwèké wiwit sitepungi wong akèh wiwit sasi Mèi 2003 nalika dhèwèké mènèk ing Utah, dhèwèké kena masalah sing ndadèkaké dhèwèké ngethok tangané dhéwé nganggo lading kanggo nylametake dhèwèké amarga kecepit ing tebing. Kecelakaan iki didokumentasikake ing Ralston's autobiography Between a Rock and a Hard Place lan dadi subjek filem 127 Hour taun 2010.[1]\nRalston ya iku lulusan Cherry Creek High School ing Désa Greenwood, Colorado. Dhèwèké nampa gelar sarjana saka Carnegie Mellon University ing Pittsburgh, ngrampungaké kanthi biji paling apik ing kelas teknik mesin lan basa Perancis, nanging èlèk ing piano. Nalika iku, dhèwèké dadi anggota dewan sosial Phi Beta Kappa lan Tau Beta Pi. Ing Carnegie Mellon, dhèwèké dadi Asisten Resident, sinau ing jaban rangkah, lan dadi peserta aktif ing ulah raga intramural. Dhèwèké ninggal kerjane dadi teknik mesin ing taun 2002 kanggo sinau babagan mendhaki gunung. Dhèwèké péngin bisa ndhaki sakabehing gunung kang ana ing Colorado kang dhuwure punjul 14,000 kaki, dhèwèké bisa nglakoni prestasi iki.[2]\nCathetan sikil\n[besut | besut sumber]\n↑ Howell, Peter (2010-11-11). \"Between a rock and a happy place\"The Star (Toronto) Retrieved 2010-12-12.\n↑ \"127 Hours\". Rotten Tomatoes. Flixster Retrieved March 3, 2011.\nDijupuk saka \"https:\/\/jv.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Aron_Ralston&oldid=1404293\"\nKategori:\nLair 1975\nKategori ndhelik:\nArtikel mawa hCards\nKaca iki pungkasan diowah nalika 09.56, 23 Januari 2018.\nTèks iki cumepak kanthi Lisènsi Atribusi-DumSaèmper Creative Commons; paugeran tambahan bokmanawa uga lumaku. Wacaa Paugeran Panganggo kanggo rerincèné.","num_words":319,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":353022.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Masjid Agung Al-Baitul Qadim yaiku salah sijiné masjid kang dumunung ing Kelururahan Air Mata, Kutha kupang, Nusa Tenggara Wétan.Masjid iki kanthi umur punjul 200 taun lan dadi masjid tuwa dhéwé ing Pulo Wétan.","num_words":39,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":699824.3,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Bogor iku kabupatèn ing Jawa Kulon. Jembar wewengkon Kabupatèn iki ± 3.440,71 km² utawa hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Papréntahan\n3 Deleng uga\n4 Pranala njaba\nGéografi\nbesut\nPapréntahan\nbesut\nKabupatèn Bogor ketata saking 35 kacamatan, kalurahan lan désa. Kacamatan-Kacamatan ing Kabupatèn Bogor yaiku:","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.107,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":315343.4,"cluster_detection":1} +{"text":"Dina Natal ing taun 2024 minangka dina resmi ing Benin utawa ora? Dina Natal ing Benin minangka Preinan Umum.","num_words":21,"character_repetition_ratio":0.18,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1369737.6000000001,"cluster_detection":1} +{"text":"Anak iku wong utawa manungsa kang isih cilik utawa kang isih dirumati karo wong tuwa. Luwih trepé bocah iku fase antara bayi lan wong diwasa.","num_words":28,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.184,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1191964.8,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Kapuloan Sula iku kabupatèn ing Provinsi Maluku Lor, kutha Sanana iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané : --- lan liya-liyané. Jembar wewengkon Kabupatèn iki ± 9.632 km² utawa --- hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Pamaréntahan\n3 Uga delengen\n4 Pranala njaba\nGéografi\nbesut\n--- Lintang kidul lan --- Bujur wétan\nPamaréntahan\nbesut\nKabupatèn Kapuloan Sula katata sajeroning 7 kacamatan, --- désa\/kalurahan. Kacamatan-kacamatan ing Kabupatèn iki ya iku:","num_words":77,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":317989.5,"cluster_detection":1} +{"text":"Dina Rama ing taun 2024 minangka dina resmi ing Benin utawa ora? Dina Rama ing Benin minangka Pengamatan.","num_words":20,"character_repetition_ratio":0.167,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1294843.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dina Tinju ing taun 2024 minangka dina resmi ing Barbados utawa ora? Dina Tinju ing Barbados minangka Preinan Umum.","num_words":21,"character_repetition_ratio":0.17,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1069473.7,"cluster_detection":1} +{"text":"[[Kategori:kacamatan ing {{{provinsi}}}]] Baamang iku kacamatan ing Kabupatèn Kotawaringin Wétan, Provinsi Kalimantan Tengah, Indonésia. Kacamatan iki duwé jembar 591 km2 lan okèhé kang ndunungi 40.127 jiwa. Kutha krajan kacamatan ana ing Baamang Tengah, adohé kutha krajan kacamatan saka kutha krajan kabupatèn kurang luwih 10 km.","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.134,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":932238.9,"cluster_detection":1} +{"text":"Kabupatèn Ketapang iku Daerah Tingkat II ing provinsi Kalimantan Kulon. Kutha krajan kabupatèn iki dumunung ing Kutha Ketapang, siji kutha sing dumunung ing gisik Kali Pawan. Kabupatèn iki jembaré 35.809 km² kanthi sing ndunungi 473.880 jiwa (2004).","num_words":41,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1397205.8999999999,"cluster_detection":1} +{"text":"Maouloud ing taun 2024 minangka dina resmi ing Benin utawa ora? Maouloud ing Benin minangka Preinan Umum.","num_words":25,"character_repetition_ratio":0.146,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":551240.6,"cluster_detection":1} +{"text":"Dina Jumuah sing apik ing taun 2024 minangka dina resmi ing Barbados utawa ora? Dina Jumuah sing apik ing Barbados minangka Preinan Umum.","num_words":27,"character_repetition_ratio":0.156,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1699139.2,"cluster_detection":1} diff --git a/jav_Latn/new_cc_000007_remove.jsonl b/jav_Latn/new_cc_000007_remove.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..3380ef514699edfd5e16c0946d6173e54cb8d641 --- /dev/null +++ b/jav_Latn/new_cc_000007_remove.jsonl @@ -0,0 +1,11 @@ +{"text":"[[Kategori:Mandirancan, {{{nama dati2}}}]] [[Kategori:kacamatan ing {{{provinsi}}}]] [[Kategori:kacamatan ing Kabupatèn Kuningan {{{nama dati2}}}]]Mandirancan iku kacamatan ing Kabupatèn Kuningan, Jawa Kulon, Indonésia.","num_words":38,"character_repetition_ratio":0.148,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.265,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.997,"perplexity_score":114306.4,"cluster_detection":-1} +{"text":"Remember Me? ya iku sawijining novel karya penulis Madeleine Wickham utawa Sophie Kinsella taun 2008 .[1]\nRemember Me?\nBarkas:Remember Me (novel).jpg\nPanganggit\nSophie Kinsella\nNagara\nKarajan Mangunggal\nBasa\nInggris\nGènre\nComedy, chick lit\nPangecapan\nBlack Swan\nKala babar\n2008\nKaca\n443pp\nISBN\n978-0552772761\nDidhisiki\nThe Undomestic Goddess\nDisusul\nTwenties Girl\nAleran\nbesut\nNovel iki nyeritaké babagan Lexi Smart, wong wadon sing duwé rasa ora yakin marang awaké dhéwé, nganti dhèwèké ngalami amnésia sawisé kecelakaan mobil. Nalika dhèwèké manggon ing rumah sakit, dhèwèké nemokaké yèn dhèwèké iku wong sing beda banget: dhèwèké mikiraké yèn wektu kuwi taun 2004 lan dhèwèké umur 25 taun, ora nduwèni gawéan. Babagan paling anyar sing dhèwèké bisa ngelingi yaiku telung taun kepungkur. Dhèwèké banjur ngertèni yèn taun iki sing bener 2007 - dhèwèké umur 28 taun, dhèwèké dadi diréktur ana ing departemèn dhèwèké. Dhèwèké duwé apartemèn apik, lemari kanthi busana desainer, lan bojoné sing dhèwèké durung tau ndeleng sadurungé urip, sing uga dadi multimillionaire. Lexi nemokaké yèn dhéwéke saiki dhéwé tanpa kanca sing dianggep bakal ngadeg ing wektu iki amarga dhèwèké owah sikap. Minangka crita, dhèwèké nyadari yèn dhèwèké ora kaya wong sing dhèwèké mesthi, kabèh padha nyoba nemokake dhèwèké. Nalika dhèwèké sinau babagan anyar, dhèwèké nyadari urip dhèwèké ora kabèh dhèwèké pikir bakal kedaden. Iki luwih rumit nalika dhèwèké nemokaké yèn pernikahané sing sampurna bisa uga minangka ilusi. Kepiyé carané kabèh iki kelakon? Bakal dhèwèké bisa ngèlingi? Lan apa sing bakal kelakon nalika dhèwèké nindakaké?\nSajroné buku, Lexi bingung karo \"Jon\" amarga dhèwèké ngaku dadi kekasih rahasiané Lexi lan sadurungé kacilakan dhèwèké ngomong yèn Lexi bakal ninggalake bojoné lan tetep karo Jon. Lexi nyadari yèn dhèwèké wis ganti saka sing dhèwèké éling amarga kanca-kancané lawas tiba-tiba dhèwèké sengit amarga dhèwèké wis dadi bos saka neraka.\nRujukan\nbesut\n↑ Barr, Nikki (13 February 2008). \"Sophie Kinsella: Remember Me?\". Daily Express. Diarsip saka sing asli ing 14 July 2014. Dibukak ing 24 April 2019.","num_words":400,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.005,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":542118.8,"cluster_detection":-1} +{"text":"Ukraina iku nagara ing Éropa Wétan. Nagara iki wewatesan karo Polen, Rumeni, Moldavia, lan Transnistria ing sisih kulon, Sagara Ireng ing sisih kidul, Ruslan ing sisih wétan lan Rusputih ing sisih lor. Nagara iki sadurungé taun 1992 dadi wewengkoné Uni Soviyét. Kutha krajan Ukraina Kiyiv.","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.017,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":811477.1,"cluster_detection":-1} +{"text":"[[Kategori:{{{nama}}}, {{{nama dati2}}}]] [[Kategori:kacamatan ing Kabupatèn {{{nama dati2}}}]] Salapian iku kecamatan ing Kabupatèn Langkat propinsi Sumatra Lor.","num_words":27,"character_repetition_ratio":0.144,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.296,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":116232.9,"cluster_detection":-1} +{"text":"Basa Bima iku siji basa Austronésia kang dicaturaké ing sisih wétan pulo Sumbawa Indonésia. Basa Bima dicaturaké déning pendunung Tanjung Sanggar amarga basa Papua kang sadurungé dicaturaké ing kono, ya iku basa Tambora cures ing awal abad kaping 19 déné njeblugé Gunung Tambora. Basa Bima uga duwé gegayutan marang Basa Sumba kang ana ing pulo Sumba ing sisih kidul-wétan.","num_words":74,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":2023419.5,"cluster_detection":-1} +{"text":"Kabupatèn Kerinci iku kabupatèn ing Provinsi Jambi. Jembar wewengkon 4.200 km² kanthi populasi 300.000 jiwa. Kutha krajané ya iku Sungai Penuh.","num_words":23,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.252,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":980600.6,"cluster_detection":-1} +{"text":"Ing ngisor iki jeneng-jeneng wayang ing lakon pakem wiracarita Ramayana lan Mahabharata kang racaké kababar ing tontonan wayang kulit utawa wayang wong ya iku:","num_words":28,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.157,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":1909720.8999999999,"cluster_detection":-1} +{"text":"Basa Bugis iku basa kang digunakaké déning ètnik Bugis ing Sulawesi Kidul, kang sumebar ing kabupatèn sapérangan Kabupatèn Maros, sapérangan Kabupatèn Pangkep, Kabupatèn Barru, Kota Pare-pare, Kabupatèn Pinrang, sapérangan kabupatèn Enrekang, sapérangan kabupatèn Majene, Kabupatèn Luwu, Kabupatèn Sidenrengrappang, Kabupatèn Soppeng,Kabupatèn Wajo, Kabupatèn Bone, Kabupatèn Sinjai, Kabupatèn Bulukumba, dan Kabupatèn Bantaeng. Masarakat Bugis duwé panulisan tradhisional nganggo aksara Lontara.","num_words":84,"character_repetition_ratio":0.164,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.151,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":488379.6,"cluster_detection":-1} +{"text":"Kabupatèn Wajo iku kabupatèn ing Provinsi Sulawesi Kidul, kutha Sengkang iku kutha krajan kabupatèné, kutha-kutha liyané : --- lan liya-yane. Jembar wewengkon Kabupatèn iki ± --- km² utawa --- hèktar.\nIsi\n1 Géografi\n2 Pamaréntahan\n3 Deleng uga\n4 Pranala njaba\nGéografi\nbesut\n--- Lintang kidul lan --- Bujur wétan\nPamaréntahan\nbesut\nKabupatèn Wajo ketata saking 13 kacamatan, --- désa\/kalurahan. Kacamatan-kacamatan ing Kabupatèn iki yaiku:","num_words":73,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.014,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":304015.2,"cluster_detection":-1} +{"text":"Kaisar Hongwu (Hanzi: 洪武, lair ing Fengyang, Provinsi Anhui, 21 Sèptèmber 1328 – pati 24 Juni 1398 ing umur 69 taun), kang jeneng asliné ya iku Zhu Yuanzhang (朱元璋), ya iku wong kang ngadegaké lan uga kaisar pisanan Dinasti Ming ana ing Tiongkok.[1] Dhèwèké dadi kaisar lan ngadegaké dinastiné sawisé bisa nggulingaké Dinasti Yuan (Mongol).[1] Ana ing sajarah Tiongkok, Zhu Yuanzhang iku saka kaisar kang asalé saka golongan rakyat jelata (kang liyané ya iku Liu Bang\/ Kaisar Han Gaozu, kang ngadegaké Dinasti Han).[2] Dhèwèké ya iku kaisar kang kontroversial, ana ing salah siji pihak dhèwèké banget ngopeni babagan kesejahteraan rakyate lan duwé usaha kanggo ningkatake taraf uripé rakyate, nanging dhèwèké uga dadi sawijining tiran kang ngebiri kebebasan lan seneng matèni wong-wong kang ngrewangi dhèwèké anggoné munggah singgasana amarga dicurigai duwé potensi kanggo ngrebut tahtane.[1]\nBiografi ringkes\n[besut | besut sumber]\nZhu lair ana ing Fengyang, Provinsi Anhui saka kulawarga tani mlarat kang jenenge Zhu Chongba (朱重八).[1] Nalika isih enom dhèwèké makarya dadi tukang angon sapi.[1][2] Amarga konangan manggang lan mangan salah siji sapine dhèwèké banjur dipecat déning majikane.[1] Sawijining dina nalika ana wabah lelara kang nyerang desane lan njalari akèh saka warga désa kang mati kalebu wong tuwané lan uga dulure.[1] Dhèwèké banjur dadi biksu ana ing Kuil Huangjue kanggo nyambung urip ana ing tengah-tengahé bencana kelaparan kang kadadéan nalika jaman semana.[1] Ana ing biara iku dhèwèké banjur sinau kanggo maca lan nulis, nanging ora let suwé, biara iku ditutup amarga kurang dana kang ndadèkaké dhèwèké kudu urip ora ngenah lan dadi tukang jaluk-jaluk.[1]\nCathetan suku\n[besut | besut sumber]\n↑ a b c d e f g h i Kaisar Hongwu\n↑ a b \"erabaru.net\". Diarsip saka sing asli ing 2012-10-22. Dibukak ing 2011-09-22.\nArtikel iki minangka artikel rintisan. Kowé bisa ngéwangi Wikipédia ngembangaké.\nd\nr\nb\nDijupuk saka \"https:\/\/jv.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Kaisar_Hongwu&oldid=1656850\"\nKategori:\nTokoh Dinasti Ming\nTiongkok\nKaca iki pungkasan diowah nalika 21.22, 7 Oktober 2023.\nTèks iki cumepak kanthi Lisènsi Atribusi-DumSaèmper Creative Commons; paugeran tambahan bokmanawa uga lumaku. Wacaa Paugeran Panganggo kanggo rerincèné.","num_words":429,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.002,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":413142.2,"cluster_detection":-1} +{"text":"Riya Sen (রিয়া সেন =ˈrija ˈʃen, jeneng laire Riya Dev Varma lair tanggal (1981-01-24) 24 Januari 1981 (umur 43)). Dhèwèké iku aktris lan model saka India.[1] Dhèwèké lair saka kulawarga artis lan isih duwé gayutan kulawarga karo Suchitra Sen. Dhèwèké iku putuné Suchitra Sen. Jenenge ibuné ya iku Moon Moon Sen lan dhèwèké duwé sadulur kang jenengé Raima Sen.[1] Riya miwiti kariré ing donya hiburan nalika taun 1991 ya iku nalika meranaké peran ing filem kang judhulé VISHKANYA.[1] Suksesé ing donya hiburan India, dhèwèké pungkasané éntuk kasempatan kanggo mainaké peran kaping pisanan ing filem komedi kang judhulé STYLE, filem kang disutradarai déning N. Chandra nalika taun 2001.[1] Film mau minangka filem kang modalé sithik, nanging bisa ndadèkaké dhèwèké kondhang ing masarakat.[1] Jeneng saka filem kang judhulé STYLE jenengé kawanuhaké.[1] Film-filem liyané kang tau diperanaké déning dhèwèké ya iku filem musikal kang diproduseri déning Pritish Nandy kaya ta filem kang judhulé JHANKAAR BEATS. Film mau dirilis nalika taun 2001, filem kang judhulé SHAADI NO 1 kang dirilis ning taun 2005, lan filem kang judhulé ANANTHABHADRAM, kang dirilis taun 2005.[1] Dhèwèké kondhang dadi model nalika dhèwèké tampil ing video musik Falguni Pathak kang judhulé YAAD PIYA KI'S AANE LAGI nalika umuré nembé nembelas taun.[1] Awit iku, dhèwèké kerep metu dadi bintang vidio klip, model iklan, metu ing fashion show, lan ing samak majalah.[1] Dhèwèké dadi sensasi heartthrob ing kabèh wewengkon India lan kondhang amarga esemé kang ayu.[1] Riya wis nyambut gawé dadi aktivis lan uga kerep metu ing video musik anti-AIDS kang tujuané kanggo ngilangaké mitos populer amarga lelara iki.[1] Dhèwèké uga mbantu ngumpulaké banda kanggo para bocah-bocah kang duwé lelara\/cacat mata.[1] Riya uga tau ngadepi kontroversi lan diece amarga panampilané ing klip MMS kang bebarengan karo aktor Ashmit Patel,[2] Fotoné kang semi-telanjang ing tanggalan taunan fotografer Dabboo Ratnani lan adegan ambung-ambungan ing filem-filem ing indhustri filem India konservatif.[1]\nCathetan suku\n[besut | besut sumber]\n↑ a b c d e f g h i j k l m Biografi Riya Sen dipununduh tanggal 26 Agustus 2011\n↑ Vidio Riya Sen Archived 2011-07-03 at the Wayback Machine. dipununduh tanggal 26 Agustus 2011\nArtikel iki minangka artikel rintisan. Kowé bisa ngéwangi Wikipédia ngembangaké.\nd\nr\nb\nDijupuk saka \"https:\/\/jv.wikipedia.org\/w\/index.php?title=Riya_Sen&oldid=1659549\"\nKategori:\nAktor India\nKategori ndhelik:\nPranala wayback cithakan webarchive\nArtikel mawa hCards\nDudu gambar lokal nanging saka Wikidata\nKaca iki pungkasan diowah nalika 15.03, 9 Oktober 2023.\nTèks iki cumepak kanthi Lisènsi Atribusi-DumSaèmper Creative Commons; paugeran tambahan bokmanawa uga lumaku. Wacaa Paugeran Panganggo kanggo rerincèné.","num_words":522,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":394768.6,"cluster_detection":-1} diff --git a/jav_Latn/new_cc_000007_stas.jsonl b/jav_Latn/new_cc_000007_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..f16b3f1f6a81cdf9d3dd7f88736aee03a9a797d3 --- /dev/null +++ b/jav_Latn/new_cc_000007_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 88.82051282051282, + "character_repetition_ratio": 0.08907692307692307, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.20874358974358975, + "stopwords_ratio": 0.0009743589743589745, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.999897435897436, + "perplexity_score": 824785.2461538462 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 117.09340382895117, + "character_repetition_ratio": 0.053996858700362416, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.0300057412871381, + "stopwords_ratio": 0.0034971576699618944, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.0004958738360465061, + "perplexity_score": 537777.3883555789 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 44.0, + "character_repetition_ratio": 0.085, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.209, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 699824.3 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 522.0, + "character_repetition_ratio": 0.18, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.296, + "stopwords_ratio": 0.017, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 2023419.5 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 20.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.15, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.997, + "perplexity_score": 114306.4 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 190.20000000000044, + "character_repetition_ratio": 0.16760000000000003, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.2414, + "stopwords_ratio": 0.0004000000000000057, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 1563426.5600000003 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 80.5, + "character_repetition_ratio": 0.139, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.2245, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 1243403.9 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 44.0, + "character_repetition_ratio": 0.085, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.209, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 699824.3 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 27.5, + "character_repetition_ratio": 0.0455, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.19, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 353558.2 + } + }, + { + "total size": "39", + "keep size": "28", + "remove size": "11" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/jun_Orya/fineweb-2_000001_keep.jsonl b/jun_Orya/fineweb-2_000001_keep.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..d16ee64cd4309995f862dc19704746e24d85eca7 --- /dev/null +++ b/jun_Orya/fineweb-2_000001_keep.jsonl @@ -0,0 +1,2 @@ +{"text":"JUANG: Bible NT\nEphesians (ଏପିସି) 6:10-18\n10 ନି ଚିଟିରେ ଜେମେଳାଏ ଆଗିଲାର ଆପେତେ ମୁଇଣ୍ଟ ଗାତା ଗାତାଏ। ନିଞା ପରବୁ ସୁଗାଇ ବଳୁଆ ଆସିକେ ଏତେ ଆପେ ପରବୁଆ ଆସରାତେ ଆଉ ଆରା ବଳରବ ବଳୁଆ ଇନାପେ।\n11 ମୁଇଣ୍ଟ ସଇନିକରେ ଜୁଦ କିକିବ୍ଡା ବଳତେ ନିଜତେ ରକିଆ କିକିବ୍ତେ ଜିମିତି ସଜ ଇଆନ୍କିଜ ଡେଣ୍ଡେକି, ଏରେ ନୁଣିଞ୍ଡ ଆପେ କିଲଙ୍ ସଏତାନତେ ବିରୁଦ କିକିବ୍ଡା ବଳତେ ଇସରଆ ବଳରବ ସଜ ଇନାପେ। ତା ଏଲେ ସଏତାନ ଚାଲାକ୍ରେ ଜା ବାଗି କିବଜ ବି ଆପେ ଡିଅର ରଏ ଇରିମା।\n12 ନିଞ୍ ନି ମୁଲକରା ମୁଣୁସକା ବିରୁଦରେ ଲଡେ ଜେନା। ଏଲେ ସାବୁରିଞ୍ ସାସନ କିବ୍କିକି ଲୁକକା, ଅକ୍କ ଆସିକେ ଲୁକକା, ନି ମନ୍ଦ ମୁଲକରା ବାଗି କଏଲଙ୍କା ଆଉ ଆକାସଆତେ ବୁଲିକିକି ବାଗି ଆତାମାରାକା ବିରୁଦରେ ନିଞ୍ ଜୁଦ ନିକିବ୍କେ।\n13 ଏତେ ଆପେ ଜୁଦ କିକିବ୍ତେ ସଇନିକକା ଡେଗାନ୍ ଇସରଆତା ସଜବାଜ ଇତେ ମିନା। ତା ଏଲେ ଜାଇ ଜୁ ଦିନ ଏରେ ସାବୁରିଞ୍ ବାଗି ଗାତାରେକି ମିନା, ଏରେ ବଳତେ ଆପେ ଏଜାଗେସେନା ଆଉ ଆପେ ସୁଗାଇ ବିରୁଦରେକି କିକିବ୍ ଇରିମା ଆଉ ଜୁଦ ସାବୁରିଞ୍ ଜେଳାଏ ଅଚତା ଆପେ ଏଜେତେଅଜ ତଙନ୍ ଇରିମା।\n14 ସଇନିକକି ଜିମିତି ଅଣ୍ଟାରାକାତେ ବେଲ୍ଟ ତର୍ଡେକି, ଏରେ ନୁଣିଞ୍ଡ ଆପେ ସୁତୁକୁରିଞ୍ ଗାତାରେତେ ଆପେ ଏସବଜ ଉନାପେ। ସଇନିକକି ନିଜତେ ରକିଆ କିକିବ୍ତେ ବୁକୁରାକାତେ ଲଆର ଉଙ୍ଗିର୍ ଡେଗାନ୍ କୁର୍ଡିକି। ଏରେ ନୁଣିଞ୍ଡ ଆପେ କିଲଙ୍ ସଏତାନଆତା ରକିଆ କୁକୁଇତେ ସଦାବେଳେ ଟିକ୍ ଡିଅ ଜିବନ କାଟେନାପେ।\n15 ସଇନିକକି ଜୁଦ କିକିବ୍ତେ ଜାଗେଆନ୍କିଜ ଆରିରିକି ବଳତେ ଜିମିତି ଟାଣୁଆ ଜୁତା କୁର୍ଡେକି, ଏରେ ନୁଣିଞ୍ଡ ଆପେ କିଲଙ୍ ସଦାବେଳେ ଡିଅ ଗାତା ଗାତାଏତେ ଜାଗେନାପେଜ ଆସିନାପେ। ଇସରଆ ଡିଅ ଗାତାର ସାନ୍ତି ଅରେନ୍କେ।\n16 ସତୁରୁ ଲୁକରେକି ଲାଲାଜ୍ ଗୁଜାନ୍କିଜ କଙ୍କମ୍କି ତୁଞ୍କିକି ବଳତେ ରକିଆ କୁକୁଇତେ ସଇନିକକି ଇତିରାକାତେ ଲଆରା ମୁଇଣ୍ଟ ପାଟା ସବ୍ଡେକି। ଏରେ ନୁଣିଞ୍ଡ ଆପେ ସଏତାନଆତା ରକିଆ କୁକୁଇତେ ଇସରତେ ସଦାବେଳେ ସୁଗାଇ ବିସାସ ଇକିକିମମା।\n17 \"ଇସର ନିଞ୍ତେ ମୁକୁଳାଏସେକେ\" ନି ଗାତାରେ ମୁଇଣ୍ଟ ଲଆରା ଟୁପି ଡେଗାନ୍ ଆସିକେ ଆଉ ଇସରଆ ଗାତାର ମୁଇଣ୍ଟ କଣ୍ଡା ଡେଗାନ୍ ନିମୁଳ ଆତାମା ନିଞ୍ତେ ଡିଞ୍ଚେକେ। ଏରେ କିଲଙ୍ ଆପେ ଏସବ୍ସେନା।\n18 ଏରେ ନୁଣିଞ୍ଡ ଏଜାଗେଆନ୍ଜ ଏରଏନା ବଳତେ ନିମୁଳ ଆତାମାରେତା ସାଆଜ ଇକୁଇଆନ୍ଜ ଆପେ ସଦାବେଳେ ପାତାନା କିମାପେ। ସାବୁରିଞ୍ ପରକାରର ପାତାନା କିମାପେ ଆଉ ଆପେଆ ଅବାବ ଆସିଆନ୍ଜ, ଏରେ ଗାନାପେ। ସଦାବେଳେ ଜାଗେନାପେଜ ଆସିନାପେ ଆଉ ପାତନା ଇକିକିମମା। ସାବୁରିଞ୍ ଇସରଆ ଲୁକରାକା ଲାଗି ପାତାନା କିବେପେ।","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/christianchildmultilingualbibleverse.wordpress.com\/tag\/armor\/","date":"2018-01-21T02:18:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084889917.49\/warc\/CC-MAIN-20180121021136-20180121041136-00657.warc.gz","language":"jun","language_score":0.9997710586,"language_script":"Orya","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"jun_Orya_score\": 0.9997710585594177}","num_words":275,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.18,"stopwords_ratio":0.211,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"|ଜୁଆଙ୍ଗ ଲୋକମାନେ ଓଡିଶା ରାଜ୍ୟର କେନ୍ଦୁଝର, ଅନୁଗୁଳ ଆଉ ଢେନ୍କାନାଲ୍ ଜିଲାରେ ରହୁଛନ୍ତି। ଆଗୁରୁ ସେମାନେ ବଣରେ ରହୁଥିଲେ। କିନ୍ତୁ ଏବେ ସେମାନେ ବାଂସରୁ ଜିନିସ ତିୟାରି କରି, ଜିବନ ଯାପନ କରୁଛନ୍ତି। ଶିକ୍ଷିତ ଲୋକମାନେ ତାହାଙ୍କର ଭିତରେ କମ ଅଛନ୍ତି। ଖୀସ୍ଟିୟାନ୍ ଲୋକମାନେ ବହୁତ କମ ଅଛନ୍ତି। ତାଡନା ପାୱୁଥିବାର ବହୁତ ଲୋକମାନେ ଖୀସ୍ଟିୟାନ୍ ହେଲା ପରେ ଫେରି ଜାୟିଛନ୍ତି। ବାଇବଲ ଅନୁବାଦ କାର୍ୟ ଚାଲୁଚି। ଜୁଆଙ୍ ଲୁକକି ଓଡିସାର କେନ୍ଦୁଝର, ଅନୁଗୁଳ ଆଉ ଢେନ୍କାନାଲ୍ ଜିଲାତେ ରଏରେକି। ଆରକି ଆଗିଲା ବଣଆତେ ରଏନମାନ୍କି। ଏଲେ ଏକଳଙ୍ ଆଳବ ଗିନିସରେକି ବନାଆନ୍କିଜ ଚଳେରେକି। ସଜ୍ଚେକେ ଲୁକରେକି କମ ଆସିକେ। କିସ୍ଟିଆନ୍ ଲୁକକି କିଲଙ୍ ସୁଗାଇ କମ ଆସିକେ। କିସ୍ଟିଆନ୍ ଇଆନ୍କିଜ ଡାବୁଙ୍ ଲୁକକି ସୁଗାଇ ଦୁକ କସଟ ବାଦ ଡିଞ୍କିକି, ଏତେ ଲୁକକି ପେରେକିକି। ଏକଳଙ୍ ବାଇବଲ ଜୁଆଙ୍ ଟାରରେ ଲେକେତେ କମ ଇରେ।|","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-40","url":"https:\/\/juangpeople.in\/jun\/culture_pictures","date":"2023-09-25T22:27:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-40\/segments\/1695233510100.47\/warc\/CC-MAIN-20230925215547-20230926005547-00608.warc.gz","language":"jun","language_score":0.7307822704,"language_script":"Orya","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"jun_Orya_score\": 0.7307822704315186, \"ory_Orya_score\": 0.2689158618450165}","num_words":96,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.154,"stopwords_ratio":0.104,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.731,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} diff --git a/jun_Orya/fineweb-2_000001_remove.jsonl b/jun_Orya/fineweb-2_000001_remove.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..e69de29bb2d1d6434b8b29ae775ad8c2e48c5391 diff --git a/jun_Orya/fineweb-2_000001_stas.jsonl b/jun_Orya/fineweb-2_000001_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..f6ff88be8c5996ae1efe510ebe1dca20b0036242 --- /dev/null +++ b/jun_Orya/fineweb-2_000001_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 185.5, + "character_repetition_ratio": 0.075, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.16699999999999998, + "stopwords_ratio": 0.1575, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.8654999999999999, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 89.5, + "character_repetition_ratio": 0.0010000000000000009, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.012999999999999998, + "stopwords_ratio": 0.0535, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.1345, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 185.5, + "character_repetition_ratio": 0.075, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.16699999999999998, + "stopwords_ratio": 0.1575, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.8654999999999999, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 275.0, + "character_repetition_ratio": 0.076, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.18, + "stopwords_ratio": 0.211, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 96.0, + "character_repetition_ratio": 0.074, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.154, + "stopwords_ratio": 0.104, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.731, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 257.1, + "character_repetition_ratio": 0.07579999999999999, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.1774, + "stopwords_ratio": 0.2003, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9731, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 230.25, + "character_repetition_ratio": 0.0755, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.1735, + "stopwords_ratio": 0.18425, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.93275, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 185.5, + "character_repetition_ratio": 0.075, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.16699999999999998, + "stopwords_ratio": 0.1575, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.8654999999999999, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 140.75, + "character_repetition_ratio": 0.0745, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.1605, + "stopwords_ratio": 0.13075, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.79825, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "2", + "keep size": "2", + "remove size": "0" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/kne_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl b/kne_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..1d11fa2d2e2c3a36b826cdcd114a09866b026f1e --- /dev/null +++ b/kne_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl @@ -0,0 +1,152 @@ +{"text":"The Lord's Prayer 9 Kaman nina ngarud di iyat yo ay mankararag: 'Ama mi ay wada ed langit, madaydayaw koma din nasantoan ay ngadan mo. 10 Domteng koma din panturayam isnan daga ta say matongpal din laydem isnan daga ay kaman ed langit. 11 Iyaam dakami ed wani sin kanen ay kasapolan mi. 12 Pakawanem din basbasol mi, tan pinakawan mi abe din binmasol en dakami. 13 Bomadang ka abe ta adi kami masolsolisog mo adi et mailisi kami si lawa.'\nJohn 3:16 Gapo ta peteg di layad Diyos sin ipogaw isnan lobong, inbaa na din bogbogtong ay Anak na ta say mo sino di mamati en sisya, adi kaisian en Diyos ta madosa, mo adi et wada en sisya di biyag ay iwed patingga na.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-13","url":"http:\/\/gospelgo.com\/z\/KNE\/NTx.htm","date":"2017-03-28T23:23:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-13\/segments\/1490218190134.25\/warc\/CC-MAIN-20170322212950-00565-ip-10-233-31-227.ec2.internal.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999331236,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.999933123588562}","num_words":120,"character_repetition_ratio":0.028,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.233,"stopwords_ratio":0.4,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ay laydem ay basaen na sin %%?\nIpeeymo sin nemnemmo din naidrama ay pannakabasa di Bibliya babaen sin ma-download ay nairekord ay audio ay wada di sound effects, original music, ya komentona. Wada abe di sign-language video na.\nManpilika si pangalkali sin language box, ya i-click-mo di Inapen ta ilaem no sino di naidrama ay pannakabasa di Bibliya di wada sin sana ay pangalkali. I-type-mo di paset di titulo ono ngadan di Bibliya ta mailam no wada di nairekord ay audio na.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-39","url":"https:\/\/www.jw.org\/kne\/publikasyon\/naidrama-ay-pannakabasa-di-bibliya\/","date":"2017-09-20T12:36:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-39\/segments\/1505818687255.13\/warc\/CC-MAIN-20170920104615-20170920124615-00120.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9965491295,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.996549129486084}","num_words":81,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.42,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Manbasa ya mandengngeka si Bibliya online, ono man-download-ka si libre ay audio recordings ya dadin video di sign-language ay naibasar sin Bibliya. Din New World Translation of the Holy Scriptures et kostokosto, nalaka ay mabasa ay pataros di Bibliya. Naipablaak si nasurok ay 120 ay pangalkali di intiro ono din udom ay paset na. Naiwaras di nasruok ay 200 milyon ay kopya.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-39","url":"https:\/\/www.jw.org\/kne\/publikasyon\/bibliya\/","date":"2017-09-22T22:36:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-39\/segments\/1505818689373.65\/warc\/CC-MAIN-20170922220838-20170923000838-00619.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9810029864,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9810029864311218}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.005,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.383,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.99,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Nalpo kami si ginasgasot ay puli ya nanduduma ay pangalkali, ngem man-es-esa kami si panggep. Di kapapatgan ay panggepmi et ta maidaydayawmi si Jehova, di Diyos di Bibliya ya di Namarsua sin am-amin ay banbanag. Amagenmi amin ay kabaelanmi ay mangtadon en Jesu Kristo ya it-ekmi ay maawagan kami ay Kristiyano. Kanayon ay tultulonganmi dadin ipogaw ay mangammo maipanggep si Bibliya ya din Turay di Diyos. Gapo ta saksaksianmi si Jehova ay Diyos ya din Turayna, makwani ay dakami dadin Saksi en Jehova.\nIlaem di Web site-mi. Basaenyo di Bibliya online. Ammuem di ad-ado pay maipanggep en dakami ya dadin patpatienmi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"https:\/\/www.jw.org\/kne\/","date":"2018-02-24T00:14:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891814872.58\/warc\/CC-MAIN-20180223233832-20180224013832-00786.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9851521254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9851521253585815, \"xnn_Latn_score\": 0.014371249824762344}","num_words":101,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.426,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.991,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dadin naibasar si Bibliya ay magasin et mabalin ay ma-download sin nasurok ay 200 ay pangalkali, pati sin sign language. Ilawlawag di The Watchtower en datako no sino di laydenna ay kanan dadin maam-amag isnan lubong sigon sin padpadto di Bibliya. Liwliwaenna dadin ipogaw babaen sin mayat ay damag maipanggep sin Turay di Diyos ya papigsaenna di pammati en Jesu Kristo. Ipaila di Awake! no kas-ano ay labanen dadin problema ya pabilgenna din panagtalek sin kari di Namarsua ay wada di natalna ya natalged ay baro ay lubong.\nPiliem din pangalkali sin language box, ya i-click-mo di Inapen ta mailam dadin magasin ya udom ay format ay wada sin sana ay pangalkali.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/www.jw.org\/kne\/publikasyon\/magasin\/","date":"2018-03-25T03:51:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257651780.99\/warc\/CC-MAIN-20180325025050-20180325045050-00689.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9989618063,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9989618062973022}","num_words":111,"character_repetition_ratio":0.021,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.192,"stopwords_ratio":0.387,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"5\nDin Pamagbagan Jesus Sin Kad-anas Kabilbiligan\n1Sin nangilaan Jesus sin ad-ado ay ipogaw, nantikid sin kabilbiligan#5:1 Din olog na sin Griego et baken esa ay nakayang ay dontog mo adi et din kadondontogan ono kabilbiligan. Ad-adoy bilig sin diposan di agew mo din lebeng ay Galilea. et tinmokdo. Idi nasinop din papasolot na sin kad-ana, 2inlogi na ay nangitdo en daida yan kanana,\nDin Nagasat Ay Ipogaw\n3\"Nagasat di ipogaw ay mangammo ay nabibiteg das kabaelan sin pangiilaan Diyos, tan daida di naitatapi sin panturayana.\n4\"Nagasat di ipogaw ay manladladingit begew si basol, tan liwliwaen Diyos daida.\n5\"Nagasat di naanos ay ipogaw ay mangibabas nemnem da, tan daida di manawid sin daga.\n6\"Nagasat di ipogaw ay peteg ay laydelayden da ay mangamag sin layden Diyos, tan mapnek da.\n7\"Nagasat di ipogaw ay managseg-ang, tan seg-angan aben Diyos daida.\n8\"Nagasat di ipogaw ay naimomongsan di nalinis ay nemnem da sin layden Diyos, tan daida di mangila en sisya.\n9\"Nagasat di ipogaw ay mangikapya si iib-a da, tan daida di maibilang ay an-ak Diyos.\n10\"Nagasat di ipogaw ay mapalpaligat begew sin kinalinteg da, tan daida di naitatapi sin panturayan Diyos.\n11\"Nagasat kayo mo pabainan di ipogaw si dakayo ya paligaten das dakayo ya man-etek da ay mangipalawlawa en dakayo begew en sak-en. 12Peteg koma ay manragsak kayo, tan palalo ay dakdake di gon-gona ay naidodolin para en dakayo ed langit. Tan din iyat di ipogaw en dakayo et siya met laeng din naiyaat en daida ay mamadto ed nabaon.\"\nMaipanggep Si Asin Ya Silaw\n(Mar. 9:50; Luc. 14:34-35; Mar. 4:21-25; Luc. 8:16-18)\n13Intoloy Jesus ay nan-itdo et kanana, \"Dakayo di maiarig si asin para sin kaipoipogaw isnan daga. Ngem mo omamsit di asin, adi met mabalin ay pataolien din pait na. Magay silbi na, isonga maiwasit et gatinan di ipogaw.\n14\"Maiarig kayo abe si silaw ay maninggaw si nemnem di ipogaw isnan daga. Nemnemen yo kadi ay mo waday ili sin toktok di dontog, dadlon maila. 15Maga abe di maneteng si silaw ta asi na sakoboan si palanggana, mo adi et ipatang na ta din am-in ay bemeey et ilaen dan am-amagen da. 16Siya abe ay masapol ay mansilaw kayo sin pangiilaan di ipogaw ta say ilaen da din siged ay ogali yo et dayawen da si Ama yo ed langit.\"\nMaipanggep Sin Linteg Moses\n17Pag kanan Jesus, \"Adi yo nemnemnemen ay inmaliak ay mangwaswas sin linteg Moses ya din insolat di mamadto, mo adi et inmaliak ta say tongpalek din inbagbaga da.#5:17 Dodowa pay di olog nina sin Griego: 1) … inmaliak ta say ipaammok din kosto ay layden da ay kalien; 2) … inmaliak ta say komplitoek din inbagbaga da. 18Tet-ewa nan ibagak en dakayo ay engganay mankaiiwed din daga ya langit, maga polos di linaon di linteg Diyos ay mamaga, olay din kaaptikan ay kali ono es-esa ay toldok, engganas matongpal din am-in ay panggep Diyos. 19Mo wada ngarud di manglabsing si olay din kayap-ewan ay bilin Diyos ya itdo nas iib-a na ay olay adi da patpatien, maibilang ay kababaan sin panturayan Diyos. Ngem din manongtongpal ya mangit-itdo sin bilbilin ay nay et maibilang ay nangato sin panturayan Diyos. 20Ibagak ngarud en dakayo ay adi kabalin ay maitapi kayo sin panturayan Diyos mo baken kayon nalinlinteg mo din Fafariseo ya mamaestron di linteg.\"\nMaipanggep Si Bonget\n21Intoloy Jesus ay nangwani, \"Dindinnge yo din naibilin sin aap-o tako ed nabaon ay adi da manpespese, et mo pomse das biyag, maokom ya makeddengan da ay madosa. 22Ngem ibagak en dakayo ay olay din mangibonget si gait na et maokom ya makeddengan ay madosa. Din ipogaw abe ay mamabbain si gait na ay mangwani en 'Magay silsilbim' et maidarum sin papangolo. Et din ipogaw abe ay mangwani sin gait na en, 'Naong-ong ka' et em-emey sin apoy ed infierno. 23Isonga mo waday idatdaton mo en Diyos sin Timplo, asi ka et nemnemen ay waday inamag mo ay panigaan di gait mo en sik-a, 24masapol ay taynam din daton mo sin sangoanan di altar ta en ka makikapya omona sin gait mo, asi ka pay mantaoli ay mangidaton sin sagot mo en Diyos.\n25\"Mo wada abe di mangiey en sik-a ed korti ta say idarum daka begew si otang mo, dalasem ay makikapya en sisya mo wada kayo pay laeng sin danan. Tan mo maga pay, ipolang daka sin howis, et pag ipolang din howis sik-a sin polis ta say maibalod ka. 26Tet-ewa nan ibagak en sik-a ay adi ka makabala sin balodan enggana ay bayadam din am-in ay otang mo.\"\nMaipanggep Si Makibabai\n27\"Dindinnge yo abe din naibilin en daida ed nabaon ay adi da makibabbabai. 28Ngem ibagak en dakayo ay din mangila si babai ta aklongana et enggay nakibabai en sisya sin nemnem na. 29Isonga mo din makannawan ay matam di bomasolam, okitem ta iwasit mo. Tan agpos mo makolangan di awak mo si esa ay parti na mo din magay kolang di awak mo yan maitpig kad infierno. 30Mo pay din makannawan ay takkay mo di bomasolam, potoam ta iwasit mo. Tan agpos mo makolangan di awak mo si esa ay parti na mo din magay kolang di awak mo yan maitpig kad infierno.\"\nMaipanggep Si Mangisian Si Asawa Na\n(Mar. 10:11-12; Luc. 16:18)\n31\"Naibilbilin abe ed idi ay mo waday lalaki ay mangisian si asawa na, masapol ay idawtanas kasolatan ay mangipaneknek ay nansian da. 32Ngem ibagak en dakayo ay din lalaki ay mangisian si asawa na malaksig mo nakilalakis sisya et panbalinena si makilalaki mo makiasawa kasin. Din lalaki abe ay mangasawa si babai ay naiidang et makabasol met laeng si kamalala.\"\nMaipanggep Si Mansapata\n(Sant. 5:12)\n33Intoloy Jesus ay nangwani, \"Dindinnge yo abe din naibilin sin ap-apo tako ed nabaon ay masapol ay adi da lablabsingen di insapata da, mo adi et tongpalen da di insapata da en Apo Diyos. 34Ngem ibagak en dakayo ay adi kayo polos mansapsapata. Adi yo kanan, 'Ilam ay langit,' tan say pantokdoan Diyos ay manturay. 35Adi yo aben kanan, 'Ilam ay daga,' tan siya na di pan-andayan di siki na, ono 'Ilam ay Jerusalem,' tan siya di din ilin di nangato ay Ari. 36Olay din toktok yo et adi yo isapsapata, tan adi yo kabaelan ay mangipakilat ono mangipangitit si olay esay book. 37Agpos et mo kanan yo anggoy en 'Aw' ono 'Aga' ay adi yo taptapian si sapata. Tan olay sino ay itaptapi yo ay sapata et mapo en Satanas.\"\nMaipanggep Si Man-ibaes\n(Luc. 6:27-36)\n38\"Dindinnge yo abe din naibilin ed idi ay kanana, 'Mata di bayad di mata, bab-a si bab-a.'#5:38 Deuteronomio 19:21. 39Ngem ibagak en dakayo ay adi yo ibabbaes di lawa ay amagen di gait yo en dakayo, mo adi et kaman nina di amagen yo. Mo waday manampik sin kannawan ay tamil mo, patampik mo abe din esa. 40Mo wada abey mangidarum en sik-a ta alaena din badom, itay-on mo ay alaena abe din tak-ep di badom. 41Et mo waday mangipapilit en sik-a ay aligidam din egena si esay kilometro, olay aligidam si dowa. 42Mo waday mankedaw en sik-a, idawtam, ya mo wada abey manbolod, pabolodam.\"\nDin Layad Tako Sin Kaibaw Tako\n(Luc. 6:27-28,32-36)\n43\"Dindinnge yo din naibilin ed idi ay kanana, 'Laydelaydem din gagayyem mo, ngem kaliget mo din kaibaw mo.' 44Ngem ibagak en dakayo ay laydelayden yo koma din kaibaw yo ya ikararagan yo din mamaligat en dakayo 45ta say maibilang kayo ay an-ak Ama tako ed langit. Tan mo sisya et ipalpalobos na din agew ay pinarsua na ay maneysey-ang sin siged ay ipogaw ya siya abe sin lawa. Ibaa na abe di odan ta maodanan dagan di nalinteg ay ipogaw ya siya abe sin baken nalinteg. 46Mo anggoy din manglaylayad en dakayo si laylayden yo, ay magon-gonaan kayo aya? Olay din malaslasoy ay mansingsingil si bowis et kabaelan da di. 47Et mo anggoy din gagayyem yo si ngalngalaten yo, sino aya di nanlasinan yo? Olay din adi nangaammo en Diyos et am-amagen da di. 48Masapol ngarud ay magay pankolkolangan yo ay kaman si Ama tako ed langit ay magay pankolkolangana.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-39","url":"https:\/\/www.bible.com\/ru\/bible\/1329\/mat.5.kd","date":"2019-09-22T22:39:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-39\/segments\/1568514575751.84\/warc\/CC-MAIN-20190922221623-20190923003623-00158.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999716282,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999716281890869}","num_words":1315,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.026,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.45,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1\nDin Namarsuaan Diyos Sin Am-in Ay Wada\n1Sin damodamo, pinarsuan Diyos din daga ya am-in din wada ed daya. 2Asi et din daga ay nay yan baken naolnos dowan iwed abe di maila, tan mabolinget ya nalilim-otan si napigsa ay dalloyon. Ngem wadas di din Ispiriton Diyos#1:2 Di dowa abe ay kaiologan nina sin Hebreo et: panakabalin Diyos ono dagem ay napon Diyos. ay mangil-ila.\n3Idi siya di, inbilin Diyos ay pomat-a, et pinmat-a. 4Idi inila na ay napat-a, napnek sisya. Pag nan pansianen din napat-a ya din mabolinget. 5Nginadanana din napat-a si kaagawan ya din mabolinget si labi. Idi nakdeng pay din labi et kasin mapat-a, say damo ay agew.\n6Asi kanan Diyos, \"Mawada di mangodwa sin danom ta maitken din danom ay wada ed kayang sin danom ay wada sin daga.\" 7-8Et natongpal, tan inamag na din nginadananas daya ay maikasinan din danom ed kayang sin danom ed dallem.#1:7-8 Din pannemnem di Judio sin timpon di Daan ay Tolag et wada di kanan da en daya ay kad-an di liboo, agew, bowan ya talaw. Wada abey nasisinop ay danom ay kaman baybay sin ngato na ay say kapoan di odan. Ilaen abe sin Genesis 7:11 ya Salmo 104:3 ya 148:4. Idi nakdeng kasin din labi yan kasin mapat-a, say maikadwa ay agew.\n9Pag ibilin Diyos ay maolnong din danom ay wada sin labaw di daga ta mabonsian din lota, et natongpal. 10Din lota ay sana, say nginadananas daga, ya din naolnong ay danom, nginadananas baybay. Et napnek sisya sin nangilaanas di.\n11Asi na pag ibilin ay mawada amin ay kalasin di gomabay isnan lota, ay kaman din natnateng ya din kakaiw, din manlames ya din waday bin-i na. 12Ginmabay da tet-ewa, et napnek si Diyos sin nangilaana. 13Makdeng pay din labi yan kasin mapat-a, say maikatlo ay agew.\n14Nankali si Diyos kasin yan kanana, \"Mawada di silsilaw ed daya ta say maikasin din kaagawan ya labi ya ta mailasin abe di agew ya tawen ya siya abe din deam ya tiyagew 15ya ta wada abey maninggaw sin daga.\" Et natongpal. 16Nan-amag si Diyos si doway napigsa ay silaw. Din kapigsaan, siya di din agew, et say mansey-ang sin kaagawan, yan din maikadwa pay et din bowan ay say maningtinggaw sin labi. Inamag na abe din tatalaw. 17In-amag na am-in dana ed daya ta tinggawan da din daga 18sin kaagawan ya siya abe sin labi ta say maikasin din mapat-a ya din mabolinget. Et napnek sin nangilaana. 19Makdeng pay din labi yan kasin mapat-a, say maikap-at ay agew.\n20Asi pag kanan Diyos, \"Mawada di am-in ay kalasin di matago sin baybay ya din mantaytayaw abe ed daya.\" 21Et say namarsuaan Diyos sin am-in ay kalasin di nigay ya odom ay manbeey sin baybay, pati din dadakke ya kaeegyat, ya am-in abe ay kalasin di titit ed daya. Idi inila na din pinarsua na ay sana, napnek sisya. 22Binindisyonanas daida ay mangwani, \"Man-ganak kayo ta omad-ado kayo sin baybay ya sin daga.\" 23Makdeng pay din labi yan kasin mapat-a, say maikalima ay agew.\n24Pag kanan Diyos en mawada di am-in ay kalasin di parsua isnan lota, din matalaken ya atap ay animal, din mankodkodap ya manbodbodos, et natongpal. 25Inamag Diyos daida am-in, yan napnek sin nangilaana.\n26Pag nan kanan, \"Manparsua takos ipogaw ay kaman si datako ta say daida di makaoway sinan lobong ya din am-in ay parsua ay wadas na.\" 27Et pinarsuan Diyos di ipogaw ay lalaki ya babai, yan kaman sisya met laeng di iso da. 28Binindisyonanas daida ay mangwani, \"Man-ganak kayo ta omad-ado kayo ta mapno nan lobong. Makaoway kayo abe sin nigay ya titit ya amin abe ay parsua sinan labaw di daga. 29Din lames di kakaiw ya odom ay mais-is-ek et idawat ko en dakayo ta say kanen yo. 30Din kanen aben di titit ya am-in ay parsua ay mantee sin daga et din am-in ay kalasin di maata ay gomabay.\" Et natongpal. 31Inilan Diyos am-in di pinarsua na yan napnenapnek sisya tan maptemapteng. Makdeng pay din labi yan kasin mapat-a, say maikan-em ay agew.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-43","url":"https:\/\/www.bible.com\/fi\/bible\/1329\/GEN.1.KD","date":"2019-10-18T23:44:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-43\/segments\/1570986685915.43\/warc\/CC-MAIN-20191018231153-20191019014653-00290.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999989271,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.999998927116394}","num_words":667,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.235,"stopwords_ratio":0.4,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Maymayat di nabiteg ay nalinteg mo din naong-ong ay maetek.\n2Magay silbin di kinapasnek di ipogaw mo magay ammo na. Din man-aagag et nalaka ay maiaw-awan.\n3Madadael di ipogaw babaen si kinaong-ong na, ngem si Diyos di pabasolena.\n4Babaen si kinabaknang yan omad-ado di gagayyem, ngem din nabiteg yan olay din at-atik ay gayyem na et dokogan das sisya.\n5Adi makalisi sin dosa din makaetek ya mangitistigos baken tet-ewa.\n6Ad-ado di manganap si somigedana sin pangilan di nangato di saad na, yan gayyem di am-in ay ipogaw din waday idawat na.\n7Din nabiteg yan dokogan din aag-i na, masepsep din gagayyem na. Mo kasapolanay badang, magay tomolong en sisya.\n8Tolongam din awak mo ta man-adal ka, yan banolem din inadal mo ta somiged di biyag mo.\n9Sigurado ay madosan to din makaetek ya mangitistigos baken tet-ewa.\n10Adi maibagay di mayat ay biyag sin naong-ong, ngem masepsep ay lawlaway kanemnemana mo iturayan di bag-en din ari.\n11Mo masirib ka, itpem di bonget mo. Kaidayawam mo palabsem di kamalin di gait mo.\n12Mo bomonget di ari, kaman layon ay manngangaed, ngem mo malaydan et kaman din dono ay manibsibog si mola.\n13Din naong-ong ay anak et ibabaina si ama na. Din makaibaw ay asawa ay babai et maiarig si danom ay tomedtetedted.\n14Din beey ya kinabaknang yan mabalin ay itawid di ama ya ina, ngem din nanemneman ay asawa et sagot Diyos.\n15Mandagaang to din nasadot ay ipogaw, tan adi mankotkoti mo adi et owat maseseyep.\n16Din mantongpal si bilin et salaknibanan biyag na, ngem din ipogaw ay oway di iyaat na et matey.\n17Din maseg-ang sin nabiteg yan kaman si Diyos di nangibolodana et gon-gonaan Diyos sisya.\n18Soplitem din anak mo sin kakitkittoy da, tan wada pay laeng di namnama. Mo adi kan sopliten daida, kaman mon inturong daida si kateyan da.\n19Kanayon ay manproblima din mabonget ay ipogaw. Mo badangam et masapol ay amagem kasin.\n20Dengngem ya patiem di pamagbaga ta lomaing ka sin odi na.\n21Ad-adoy planon di ipogaw, ngem si Diyos di mangipatongpal sin inkeddeng na ay mapasamak.\n22Say nabanol et din kinapodnon di esa ay ipogaw. Maymayat di nabiteg mo din maetek.\n23Mo egyatam ya patgem si Diyos, matagotago ka, et wada abey talnan di nemnem mo ya magay lawa ay mapasamak.\n24Waday ipogaw ay palaloy sadot na. Owat nan kapayen din kanena, ngem adi na maidoo sin tepek na.\n25Manemneman di magay ammo na mo ilaena di makalasoy ay masoplit, ngem din masirib et maitdoan babaen si pamagbaga.\n26Palalo ay mangibabain di anak ay mangpasakit en ama na ya mangipakaan en ina na.\n27Anak ko, mo isaldeng mo ay man-adal, omaddawi ka sin inadal mo.\n28Din man-etek ay tistigo et laslasoyena di linteg. Kaman mam-is ay makan di pangibilangan di managbasol sin lawa.\n29Enggay nakeddengan di makalasoy ya naong-ong ay manlak-am si soplit ya odom ay dosa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-19---kankanaey-bible","date":"2021-01-22T16:20:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703530835.37\/warc\/CC-MAIN-20210122144404-20210122174404-00018.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999352694,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999352693557739}","num_words":471,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.45,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Dengngem tan man-ay-ayag din sirib, din panakaawat yan ipigsa nan kali na.\n2Pinmipika sin toktok di dontog, sin asag-en di nansisianan di danan.\n3Pinmipika abe sin kad-an di eneb ay pandanan di amin ay senggep sin siyodad yan kanana ay manbogaw,\n4\"Ay-ayagak dakayo amin ay ipogaw isnan daga.\n5Mabalin ay lomaing din magay ammo na ya manemneman din naong-ong.\n6Dengngen yo tan nabanol ya kosto din ibagak.\n7Tet-ewa amin din ibagak tan kaliliget ko ay man-etek.\n8Din amin ay kalik et matalek, maga polos di iaw-awana ono ietekana.\n9Mo waday panang-awat yo ya layden yo ay matapian di ammo yo, maila yo ay nalawag din kalik ya magay kaipaksawana.\n10Ibilang yo koma din pamagbagak ay nabanbanol mo palata ya din panakaammo ay nabanbanol mo din kanginaan ay balitok.\n11Tan nabanbanol din sirib mo din nangingina ay al-altin di awak. Olay sino ay laylayden yo yan adi makaiso en sisya.\n12\"Sak-en si Sirib ya si Annad din kakostoan ay gayyem ko. Wada aben sak-en di panakaammo ya panakaawat.\n13Mo patgen yo si Diyos et sigaan yo din lawa. Kaliliget ko din pangipangatoan si awak, lawa ay amag ya etek.\n14Manakabalinak yan mapon sak-en di siged ay pamagbaga ya nalinteg ay nemnem.\n15Babaen en sak-en, manturay di aari ya odom ay oopisyal isnan daga ya amagen din tuturay di kostokosto ay linteg.\n17\"Laylaydek amin din manglaylayad en sak-en, yan din napasnek ay oman-anap, detngen das sak-en.\n18Kabaelak ay idawat di mantoltoloy ay kinabaknang, dayaw ya kinalinteg.\n19Din bindisyon ay mapon sak-en et nabanbanol mo din kasigedan ay balitok ya palata.\n20Say am-amagek din kosto ya nalinteg,\n21tan pabaknangek din amin ay manglaylayad en sak-en et pon-ek din pan-idoldolinan das gameng da.\n22\"Sin damodamo, idi daan pay laeng parsuaen Diyos din amin, inpawada nas sak-en. Nangon-onaak ay naparsua mo nan lobong.\n24Nawawadaak idi maga pay laeng di baybay ya obbog,\n25sin daan kaparsuaan di dontog ya bilbilig,\n26din daga, papayew ya olay din tapok.\n27Idi insaad Diyos din daya sin kosto ay kad-ana sin ngaton di baybay, wadaak sidi.\n28Iso na abe idi inpeey na din liboo ed daya ya sin namarsuaana sin obbog ay kapoan di danom sin baybay.\n29Wadaak idi inbilina di gedeng di baybay ta say tongpalen din danom ya idi insaad na din lanad di daga.\n30Tinatakdok si Diyos ya binadangak ay nanplano ya nanparsua. Naragsakan sisya en sak-en sin inag-agew yan naragsakanak abe ay naitatakdo en sisya.\n31Peteg abe di ragsak ko begew sin daga ay pinarsua na ya sin ipogaw.\n32\"Dengngen yo ay an-ak ko. Nagasat din manongpal sin pamagbagak.\n33Esten yo ay dengngen din itdok ta lomaing kayo. Adi kayo baybay-an.\n34Nagasat din omali si inag-agew sin beey ko ay mandenge sin pamagbagak.\n35Din manteng en sak-en et mawadaan si biyag ya malaydan si Diyos en sisya.\n36Din adi makadteng en sak-en et paligatena di awak na. Din manigaan en sak-en et laylaydena ay matey.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-8---kankanaey-bible","date":"2021-01-22T09:39:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703529179.46\/warc\/CC-MAIN-20210122082356-20210122112356-00620.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999789,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999788999557495}","num_words":479,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.428,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Siya na di pamagbagan Solomon ay anak David ay ari ed Israel.\n2Makatolong dana en dakayo ta say maitdoan ya mabagbagaan kayo, manbalin kayo ay masirib ya mailasin yo di nabanol ay kali.\n3Maitdoan kayo abe ay manbiyag ay nanemneman ya naannad ta say nalinteg ya kosto di iyat yo ya magay idomdoma yo.\n4Da nan pamagbaga et palaingen da abe din magay ammo na ya din anan-ak ta say kosto di iyat da ay mannemnem.\n5Din nalaing et matapian din ammo da yan din makaawat et maidalan da\n6ay mangawat sin pamagbaga, apat, pangarig ya bonbontiyan di nankalalaing.\n7Din egyat ya panangipateg di ipogaw en Diyos, say poon di panakaammo. Din naong-ong anggoy di manglasoy si sirib ya adi aben kabagbagaan.\n8Sik-a ay anak ko, tongpalem din pamagbagan da amam en inam,\n9tan pasigedena din ogalim ay kaman din iyat di mapteng ay bedbed ya keke ay mangipapteng sin kailaam.\n10Adi ka manpasolisog sin managbasol ay ipogaw\n11mo kanan da, \"Omali ka ta manseed takos peslen tako, olay magay basol na.\n12Napigsa da ed wani ngem kaman tako din kaot ay mangokmon en daida ay sibibiyag.\n13Alaen tako din nabanol ay sanikwa da ta pon-en tako din beey tako si naakew.\n14Makibingay ka mo maitapi ka en dakami.\"\n15Adi kan on-onodan di kaman dadi ay ipogaw\n16tan alisto da ay man-amag si basol, nakasagana da ay manpese.\n17Kaman dan titit ay olay mo il-ilaena din kaiamagan di tagdey, ngem makna pay dedan.\n18Tan da nay ay ipogaw, kaman dan tinagdey din mismo ay awak da, din biyag da ay mismo di ipasobo da.\n19Tan din kinabaknang ay magon-od babaen si basol et omiturong si kateyan.\n20Si Sirib et ipigsa nan kali na sin kalsada sin katoptopogan di ipogaw,\n21ya sin pan-ilaklakoan sin asag-en di segpan di siyodad. Kanana ay mandiskurso sin ipogaw:\n22\"Dakayo ay magay ammo na, ay pig-an pay di panlaydan yo ay manemneman? Apay nga adi kayon somaldeng ay manlaslasoy ya manis-iyek sin sirib?\n23Dengngen yo din pamagbagak ta ipaammok din nemnem kon dakayo.\n24Ay-ayagak dakayo ngem polos ay adi kayon omikaskaso.\n25Tineteweng yo din indaddaan kon dakayo.\n26Isonga siyekak dakayo mo domteng di kaeegyat ay ligat yo,\n27mo kaman pewek ay domteng sin biyag yo din ligat ya panladingitan yo.\n28Awni et kedawen yo di badang ko ngem adiak patgan, omanap kayo ngem adi kayo makadateng en sak-en.\n29Tan sinigaan yo ay maitdoan ya mangipateg en Diyos.\n30Dinokogan yo din pamagbagak ya adi yon inkaskaso din indadaan ko.\n31Ed wani, apiten yo din bongan di inam-amag yo enggana ay mapnga kayo.\n32Tan din magay ammo na ya naong-ong et madadael ya matey da, tan nandokogan das sak-en ay Sirib, ngem napnek da pay dedan sin kasasaad da yan din wadas nemnem da et pag 'Oway nas di.'\n33Ngem mo sino di mannge sin pamagbagak et natalna di biyag na ya magay pan-egyatana.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-1---kankanaey-bible","date":"2021-01-26T06:08:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610704798089.76\/warc\/CC-MAIN-20210126042704-20210126072704-00421.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999647141,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.999964714050293}","num_words":476,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.426,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Kanan Ari David sin intiro ay gimong, \"Din anak ko ay si Solomon et anggoy na si pinilin Diyos, ngem an-anak pay laeng ya maga di padpadas na. Ngem din maamag yan dakdake ay obla, tan baken palasyo ay panbeeyan di ipogaw mo adi et timplo ay para en Diyos.\n2Inpakat ko di am-in ay kabaelak ay nangisagana sin maiamag sin Timplon Diyos ay daydayawek–balitok, palata, bronsi, landok, kaiw ya nankinalasi ay nankababanol ay bato.\n3Maitapi sin danay ay insaganak, man-idawatak pay ed wani si balitok ya palata ay mapo sin kabokbokodak ay gameng gapo sin layad ko sin Timplon Diyos ay daydayawek.\n4Man-idawatak si tolo ay libo ay talento ay kanginaan ay balitok ya pito ay libo ay talento ay natanig ay palata ay maipakpak sin dingding di Timplo\n5ya para sin am-in ay maamag ay pakasapolan si palata ya balitok. Ed wani, sino da di malaydan ay man-idawat si sagot ay mansilbi en Diyos?\"\n6Idi siya di, nanbolontaryo da ay nan-idawat din papangolon di pamilya, din oopisyal di tribu, din kakapitan di soldado ya din manbanbantay si sanikwan di ari.\n7Danay di indawdawat da para sin maisaad ay Timplo: lima ay libo ay talento ya 84 ay kilo ay balitok, sinpo ay libo ay talento ay palata, sinpo ya wao ay libo ay talento ay bronsi ya sin-gasot ay libo ay talento ay landok.\n8Am-in ay wadaan si nankababanol ay bato yan nan-idawat da sin pan-idoldolinan si pilak di Timplo ay ay-ayowanan Jehiel ay polin Gerson.\n9Et naragsakan din kaipoipogaw tan naimposoan ya silalayad di inyat da ay nan-idawat para en Diyos. Olay aben si Ari David et palalo di ragsak na.\n10Pag kanan David ay nangidaydayaw en Diyos sin sangoanan di gimong, \"Sik-a ay Yahweh ay Diyos ay dinaydayaw Jacob ay apo mi, sapay koma ta madayaw ka si eng-enggana.\n11Wadan sik-a di banol ya panakabalin, kinadiyos ya kinangato, mankoniniing ka ay magay makaiso. Tan okam am-in ay wada ed langit ya isnan daga ya sik-a din ari, sik-a din kangatoan ay turay.\n12Dayaw ya kinabaknang, sik-ay napoana, sik-ay mangituray sin am-in ay wada. Wadan sik-a di turay ya panakabalin ay mangipangato ya mangipapigsa sin am-in.\n13Man-iyaman kamin sik-a ay Diyos ed wani. San madaydayaw ay ngadan mo di idaydayaw mi.\"\n26Inturayan David ay anak Jesse din intiro ay Israel\n27si opatapolo ay tawen. Pito ay tawen di nanteanad Hebron yan tolonpo ya tolo ay tawen sin inmeyana ed Jerusalem.\n28Enggay nakay si David asi matey, et ginanas na di ando ay biyag, dayaw ya kinabaknang. Si Solomon ay anak na di naiskat en sisya ay nan-ari.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/1-cronicas-29---kankanaey-bible","date":"2021-01-17T15:51:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703513062.16\/warc\/CC-MAIN-20210117143625-20210117173625-00461.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9998669624,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9998669624328613}","num_words":429,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.429,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Da nay di pamagbagan Solomon: Paragsaken din masirib ay anak si ama na, ngem din naong-ong yan panladingitena si ina na.\n2Magay maitolong di kinabaknang ay magon-od si lawa ay pamosposan, ngem din kinalinteg et omisalakan sin pese.\n3Adi ipalobos Diyos ay mabtil din nalinteg, ngem adi na aben ipalobos ay gon-oden din mangam-amag si lawa din layden da.\n4Mabiteg di ipogaw ay nasadot, ngem din nagaget et bomaknang.\n5Nanemneman di nagaget ay man-ani sin pinag-aani, ngem din maseseyep et kababain.\n6Mabindisyonan din nalinteg ay ipogaw, ngem kalkaloban di makedse babaen sin kali da din lawa ay am-amagen da.\n7Adi maliw-an din nalinteg olay mo nabayag ay natey da, tan mabindisyonan di ipogaw ay mannemnem en daida, ngem din mangam-amag si lawa et maliw-an da.\n8Din nanemneman et dengngena ya tongpalena di bilin, ngem din naong-ong ay ad-adoy kali na, dadaelena di mismo ay awak na.\n9Magay pandanagam mo pag kosto di am-amagem, ngem din mangonod si nakillo ay danan et maammoan di kinasikap na.\n10Din kinasikap yan pawadaena di problima, ngem din sangosango ay pamagbaga yan pawadaena di talna.\n11Din kalin di nalinteg et maiarig si obbog ay poon di biyag, ngem kalkaloban di makedse babaen sin kali da din lawa ay am-amagen da.\n12Din liget yan say begew si adi pankikinaawatan, ngem din layad yan kalobana di olay sino ay pankolangan di ib-a.\n13Madnge sin kalin di nanemneman ay ipogaw di kinasirib na, ngem soplit di maibagay sin magay nemnem na.\n14Din masirib et igto na sin nemnem na din ad-adalena, ngem din kalin di magay nemnem na et adi mabayag yan mangiturong si kadadaelana.\n15Say pansalaknib di babaknang din kinabaknang da. Din nabiteg abe yan maligatan da gapo sin kinabiteg da.\n16Biyag di gon-gonan di nalinteg, ngem din mangam-amag si lawa et basol di gon-oden da.\n17Mo dengngem di pamagbaga et matagotago ka, ngem mo sigaam et maiaw-awan ka sin danan ay manturong si biyag.\n18Din makaetek et ilibak da di liget da, yan naong-ong di man-istorya si makadadael.\n19Manbasol ka si ibagam mo ad-adoem di kalim. Din naannad ay ipogaw et ammo na ay mangitpe si kali na.\n20Din kalin di nalinteg yan maiarig si kanginaan ay palata, ngem din nemnem di mangam-amag si lawa yan magay silbi na.\n21Ad-ado di matolongan begew sin pamagbagan di nalinteg, ngem matey din naong-ong gapo ta magay nemnem da.\n22Say bomaknangan di ipogaw din bindisyon Diyos, et magay itapi na ay ladingit.\n23Maragsakan di naong-ong sin pangamaganas lawa, ngem din nanemneman yan maragsakan si kinasirib.\n24Mapasamak sin mangam-amag si lawa din eg-egyatan da, ngem maidawat din layden di nalinteg.\n25Mo domteng di ligat ay kaman pewek si biyag et malitaw da din mangam-amag si lawa, ngem din am-in ay manongtongpal en Diyos et kaman fondasyon ay komakaman si eng-enggana.\n26Maiarig si soka ay komilem ya asok ay manpait si mata din nasadot sin pangilan di apo na.\n27Omando di biyag di mamateg en Diyos, ngem din mangitoltoloy ay mangamag si lawa et omaptik di biyag na.\n28Ragsak di pantongpalan din namnaman di nalinteg, ngem din namnaman di mangam-amag si lawa et magay pantongpalana.\n29Salakniban Diyos am-in ay nalinteg, ngem dosaena am-in ay mangam-amag si lawa.\n30Mantee da sin ili din nalinteg, ngem adi da bomayag sin ili din mangam-amag si lawa.\n31Maipaammo di kinasirib sin kalin di nalinteg, ngem awni et maipaginek din makaetek.\n32Din nalinteg et ammo na ay mankalis maibagay, ngem din lawa di ogali na et ammo na anggoy ay mankali si etek ya magay silbi na.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-10---kankanaey-bible","date":"2021-01-18T04:11:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703514121.8\/warc\/CC-MAIN-20210118030549-20210118060549-00265.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999705553,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.999970555305481}","num_words":581,"character_repetition_ratio":0.103,"word_repetition_ratio":0.014,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.446,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1aWada et di mabigbig ay baknang ay manngadan si Kis sin tribun Benjamin.\n2Wada abey nadakdake ay anak na ay si Saulo ay mabikas ya gowapo. Nagogowapos sisya mo din am-in ay kailiana ay Israelita ya nakaykayang pay si esay piya mo si daida am-in.\n3Sin namingsan, tinmagtag di odom ay dangkin Kis, et kanana en Saulo ay anak na, \"Man-ayag kas esa ay baa ay gait mo ta en kayo anapen din dangki.\"\n15Kambaw sakbay din agew ay doy, waday inpaammon Diyos en Samuel ay kanana,\n16\"Si bigat sin kaman nina ay oras, waday ibaak en sik-a ay lalaki ay napo sin sakop di Benjamin. Soyatam din toktok na si lana ay mangipaila ay dinotokak sisya ay mangituray sin ipogaw ko ay Israelita. Isalakanas daida sin panakabalin di Filisteo, tan inilak din napalpaligatan da ya dinngek din adawag da.\"\n17Sin kosto ay nangilaan Samuel en Saulo, kanan Diyos en sisya, \"Si naey di inbagak en sik-a. Sisya di mangituray sin ipogaw ko.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/1-samuel-9---kankanaey-bible","date":"2021-01-24T06:51:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703547333.68\/warc\/CC-MAIN-20210124044618-20210124074618-00468.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999933243,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999933242797852}","num_words":163,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.466,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Anak ko, adi ka liwliw-an din init-itdok ya bilbilin ko mo adi et nenemnemem\n2ta say omando ya somiged di biyag mo. Kanayon koma ay ipailam din napodno ay layad mo ya komakaman ka ay matalek.\n3Ipailam da nay ay ogali ay kaman kowintas ay maikeke ya igtom abe sin nemnem mo.\n4Mo say amagem di, malaydan si Diyos ya din ipogaw en sik-a et maidaydayaw ka.\n5Imongsan mo di amin ay nemnem mo ay mantalek en Diyos, ta baken din bokod mo ay panang-awat di pantalkam.\n6Sisya di bigbigem ya onodam sin amin ay amagem et isagana na din pandanam ta maidoritso.\n7Adi ka ipapangato di nemnem mo begew sin mismo ay laing mo. Patgem si Diyos ya dokogam di lawa.\n8Mo say amagem na, pabikasenas sik-a ta nasalon-at ka ya mayat di liknam.\n9Dayawem si Diyos babaen sin pangidatonam si pilak ya damo ay apit mo.\n10Mo say iyat mo di, mapno din agamang mo ya mansobsobra di arak mo.\n11Anak ko, adi kan lalasoyen din pamagbagan Diyos. Adi koman mansakit di nemnem mo mo bagbagaan daka.\n12Tan bagbagaan Diyos din laylaydena ay kaman din iyat di ama sin laylaydena ay anak na.\n13Nagasat din makagon-od si sirib ya panang-awat.\n14Tan din sirib et nabanbanol mo palata ya balitok.\n15Nabanbanol mo olay sino ay nangina ay al-altin di awak ya magay makaiso sin olay sino ay laydelaydem.\n16Din sirib et iin-genana sin kannawana di ando ay biyag, sin kannigid na yan dayaw ya kinabaknang.\n17Paragsakena di biyag ya ilapo daka ta magay pandanagam.\n18Din sirib et maiarig si kaiw ay mangidawat si biyag ya poon di ragsak para sin ipogaw ay kokompet en sisya.\n19Babaen sin sirib ya laing Diyos, pinarsua na din daga ya din wada ed daya.\n20Nan-ayosena abey obbog ya ginawang ya inpawada nay odan ay mapo sin liboo.\n21Anak ko, kanayon ay igtom sin nemnem mo di kosto ay sirib ya panang-awat ta adi da mamaga en sik-a.\n22Idawat da en sik-a di ando ay biyag ya kaman kowintas ay mangipapteng en sik-a.\n23Mo say iyat mo et mayat di pandanam ya magay kaisokbaam.\n24Mabalin ay man-illeng ka ya maseyep kas kosto ay magay pan-egyatam.\n25Adi ka emegyat si bigla ay paspasamak ono din kadadaelan di managbasol,\n26tan si Diyos di mangayowan en sik-a et ilisi daka sin kadadaelam ay kaman tagdey.\n27Seg-angam din makasapol, dalo et mo waday maibadang mo.\n28Adi kan ibaga sin katokmang mo en si bigat asi kan idawat mo waday mabalin ay idawat mo ed wani.\n29Adi kan manpanggep si lawa sin katokmang mo, tan mantalek en sik-a.\n30Adi kan makiibaw si ib-am ay magay gapo na mo magay lawa ay inamag nan sik-a.\n31Adi kan omapal sin makedse ay ipogaw ya adi kan on-onodan din ogali na,\n32tan kaliliget Diyos din mangam-amag si lawa, ngem ibilang na ay gayyem na din nalinteg.\n33Baosana din beey di mangam-amag si lawa, ngem din beey di nalinteg et bindisyonana.\n34Adi na pagan-ano din mangipapangatos awak na, ngem seg-angana pay din napakombaba.\n35Maidaydayaw din masirib, ngem din naong-ong pay et maibabain.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-3---kankanaey-bible","date":"2021-01-27T16:48:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610704828358.86\/warc\/CC-MAIN-20210127152334-20210127182334-00679.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999740124,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999740123748779}","num_words":509,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.466,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Anak ko, patiem din ibagak ya igtom din bilbilin ko sin nemnem mo.\n2Estem ay mandenge si sirib yan ipasnek mo ay mangawat.\n3Mankararag ka ay mankedaw si panang-awat.\n4Anapem ay kaman din iyat mo ay manganap si palata ono naitabon ay kinabaknang.\n5Mo say iyat mo di, maawatam di iyat mo ay mangipateg en Diyos et maammoam sisya ay kosto.\n6Tan si Diyos di poon di sirib et sisya di mangidawat si laing ya panang-awat.\n7Idawat na di kosto ay sirib sin nalinteg ya salsalaknibanas daida\n8tan ay-ayowanana din nalinteg ya matalek.\n9Mo dengngem sak-en, maammoam to di kosto ya nalinteg ay amagem ya din iyat mo ta magay panlaslasinem.\n10Tan manbalin ka ay masirib et maragsakan ka gapo sin laing mo.\n11Din kinaannad mo ya panang-awat mo et kaman siya da di manalaknib en sik-a.\n12Ilisi das sik-a ay man-amag si lawa. Mailisi ka abe sin ipogaw ay mangipalawlawa si gait na.\n13Daida din manokog si nalinteg ay panagbiyag et kaman dan wadas mabolinget.\n14Maragsakan ya maganasan da ay mangamag si lawa.\n15Nasikap ya makaetek da, adi dan katalek.\n16Mailisi ka abe sin makaawis ay kalin di manakikamalala ay babai\n17ay nanaynan si asawa na et niliw-ana din kari na sin sangoanan Diyos.\n18Din beey na yan kaman danan ay manturong si pese, tan din senggep sidi et omas-asag-en da sin kad-an di natey.\n19Din en manteng en sisya et adi polos mantaoli ya adi kasin makadteng sin danan ay manturong si biyag.\n20Isonga say onodam din panagbiyag di siged ya nalinteg ay ipogaw.\n21Tan din kaman dadi et daida di matagotago ya mantetee sin ili,\n22ngem din mangam-amag si lawa ya din baken matalek yan makaan da.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-2---kankanaey-bible","date":"2021-01-26T20:40:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610704803737.78\/warc\/CC-MAIN-20210126202017-20210126232017-00550.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999821186,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999821186065674}","num_words":280,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.471,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Din kanayon ay mabagbagaan ngem pakekentegena di nemnem na, awni et bigla ay domteng di kadadaelana ay maga di rimidyo.\n2Naragsak din omili mo nalinteg di manturay, ngem manladingit da mo makedse di manturay.\n3Din anak ay mangipateg si kinasirib yan paragsakena si ama na, ngem din man-gasgastos si hostess et owat nan abosen si niloloko din kinabaknang na.\n4Mapapigsan di ari di esa ay nasyon babaen si nalinteg ay panangituray na, ngem din turay ay mansingil si nangato ay bowis et dadaelena di ili.\n5Din mangpasablog si gayyem na et kaman nanpaod si tagdey ay kaknaana.\n6Kaman tagdey ay mangna sin managbasol din basol na met laeng, ngem mankanta ya manragsak am-in ay nalinteg di panagbiyag na.\n7Ammon di nalinteg ay ipogaw din kalintegan di nabiteg, ngem adi pagan-anon di managbasol.\n8Din makalasoy yan pawadaena di golo sin intiro ay siyodad, ngem kabaelan di masirib ay edpen di kaman omap-apoy ay bonget.\n9Mo idarum di masirib di esa ay naong-ong, magay silbi na, tan owat manbogaw din naong-ong si bonget na ya manlasoy.\n10Kaliliget di makapese din magay kaoy-oyawan da, ngem daida pay di salakniban di nalinteg.\n11Adi makaitpe di naong-ong si bonget na, ngem din masirib pay, ammo na ay gominek dowanan pabaewen di bonget na.\n12Din manturay ay mamatpati si baken tet-ewa et mawadaan si lawlawa ay oopisyal.\n13Din nan-isoan di nabiteg ya mamalpaligat en sisya et si Diyos di nangidawat si biyag da ay dowa.\n14Din ari ay mangitonton si kalintegan di nabiteg, et magay mangpos sin turay na si eng-enggana.\n15Somirib di anak ay masoplit ya mabagbagaan, ngem din mabaybay-an et ibabain dan to si ina da.\n16Omad-ado di lawa ay maamag mo manturay di makedse, ngem ilaen to di nalinteg di kaabakan da.\n17Mo bagbagaam din anak mo, paragsaken daka ya pantalnaena di nemnem mo.\n18Mo baken si Diyos di mangiturong si nemnem di ipogaw, liw-an da din linteg. Mabindisyonan din mantongpal si linteg na.\n19Naligat ay mabagbagaan di baa si kali anggoy, tan olay mo maawatan da, adi dan tongpalen.\n20Maymayat pay laeng ay pannamnamaan di ipogaw ay magay nemnem na mo din alisto ay mankali ay adi na nemnemen omona.\n21Din bag-en ay palalo ay tangtangeyem manipod sin kakitkittoy na, panladingiten daka sin odi na.\n22Din nalaka ay bomonget et say mangilogi si ibaw ya ad-adoy bomasolana.\n23Maibabain sin odi na din mangipapangato si awak na, ngem maidayaw din napakombaba.\n24Din makikadwa sin mangakew et kamanan iliget din awak na met laeng, tan olay mo pansapataen da ay mantistigo, adi na ibaga din tet-ewa.\n25Kaman kan nakna si tagdey mo emegyat ka si ipogaw, ngem mo mantalek ka en Diyos, magay pandanagam.\n26Ad-ado di manganap si somigedana sin pangilan di turay, ngem si Diyos di makaikeddeng si kalintegan di am-in ay ipogaw.\n27Sigsigaan di nalinteg din managbasol, yan kaliliget aben di managbasol din nalinteg.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-29---kankanaey-bible","date":"2021-01-19T16:02:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703519395.23\/warc\/CC-MAIN-20210119135001-20210119165001-00593.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999053478,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999053478240967}","num_words":472,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.453,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Din nainayad ay songbat et sebsebana di bonget, ngem din nasakit ay kali et sepsepena.\n2Din kalin di masirib et paragsaken da di man-adal, ngem din kalin di naong-ong et magay kowinta na.\n3Iilaen Diyos di amin ay lugar, et iilaena amin ay mangamag si siged ya lawa.\n4Din nainayad ay kali et maiarig si kaiw ay mangidawat si biyag, ngem din sinisikap ay kali et palalo ay pansakitenay nemnem.\n5Lasoyen di naong-ong din pamagbagan ama na, ngem din nanemneman et onodana di pamagbaga.\n6Din nalinteg et bomaknang da, ngem din lagbo ay gon-oden di lawa di nemnem da et makadadael.\n7Mangidawat si laing din kalin di masirib, ngem din nemnem di naong-ong et magay silbi na.\n8Sigsigaan Diyos din daton di laway nemnem na, ngem maragsakan sin kararag di nalinteg.\n9Kaliliget Diyos din am-amagen di laway nemnem na, ngem laylaydena din mangipapasnek ay mangonod si nalinteg ay panagbiyag.\n10Madagsen di dosan di mangamag si baken kosto. Matey abe din manigaan si pamagbaga.\n11Mo si Diyos yan kabaelana ay ilaen di am-in sin kad-an di natey, sigurado ay ammo na di nemnem tako.\n12Din makalasoy yan sigaana ay mabagbagaan. Polos ay adi manpaitdo sin masirib.\n13Maila sin ropan di ipogaw mo naragsak. Mo manladladingit, palalo abe ay madismaya.\n14Din masirib yan laydena ay man-adal, ngem din magay nemnem na yan nemnemena di magay silbi na.\n15Innagew ay naligat di biyag di kaseseg-ang, ngem din naragsak ay ipogaw et kanayon ay gan-ganasena di biyag na.\n16Maymayat di kasasaad di nabiteg ay mangipatpateg en Diyos mo din palalo ay baknang ay ad-adoy pandandanagana.\n17Maymayat di mansida si nateng ay waday layad mo din mansida si kam-isan ay karni ay waday liget sin nemnem.\n18Din makabonget yan pawadaena di ibaw, ngem din naanos yan pawadaena di kapya.\n19Ad-adoy ligat sin biyag di nasadot olay intoy em-emeyana, ngem din nalinteg yan magay problima ay domteng sin biyag na.\n20Paragsaken di nanemneman ay anak din akin anak en sisya. Din naong-ong anggoy di manglasoy sin napoana.\n21Maragsakan din magay nemnem na sin magay silbi na ay inoong-ong, ngem din masirib yan say amagena din kosto.\n22Magay pantongpalan di plano mo magay kosto ay pamagbaga, ngem matongpal da mo ad-adoy mamagbaga.\n23Palalo ay omiparagsak din kosto ay kali sin kosto ay timpo.\n24Say pandanan di masirib din danan ay manturong si biyag ay baken din danan ay manturong si pese.\n25Dadaelen Diyos din beey di mangipapangato si nemnem da, ngem salaknibana din sanikwan di nalasang.\n26Kaliliget Diyos din nemnem di managbasol, ngem malaydan sin kalin di nalinis di nemnem na.\n27Din mangamgam si kinabaknang yan pawadaena di problima sin pamilya na, ngem matago di manigaan si pasoksok.\n28Din nalinteg et nemnemenas kosto di ibaga na, ngem din managbasol yan mankali si lawa ay adi na nemnemen.\n29Patgan Diyos din kararag di nalinteg, ngem adi na ikaskaso din kararag di managbasol.\n30Omiparagsak di manlamiing ay ipogaw yan omipasim-et di siged ay damag.\n31Maibilang di ipogaw ay masirib mo dengngena di kosto ay pamagbaga.\n32Din adi kaitdoan et palpaligatena di awak na, ngem din mannge si pamagbaga et lomaing.\n33Din panangipateg di ipogaw en Diyos yan say somiribana. Masapol ay manpakombaba di ipogaw asi maidayaw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-15---kankanaey-bible","date":"2021-01-19T08:52:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703518201.29\/warc\/CC-MAIN-20210119072933-20210119102933-00206.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999806881,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999806880950928}","num_words":527,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.436,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Adi kan it-it-ek din amagem si bigat, tan adi ka ammo din mapasamak sin inagew.\n2Adi kan it-ek din awak mo, sed-em ay odom di mangit-ek en sik-a.\n3Madagsen di bato ya darat, ngem madagdagsen pay di problima ay pawadaen di naong-ong.\n4Makedse ya kaeegyat di ipogaw ay mabonget, ngem nakarkaro pay di man-imon, tan maga di makalisi en sisya.\n5Maymayat di doritso ay pamagbaga mo din layad ay adi maipaila ono maipaammo.\n6Mabalin ay talkem din panggep di esa ay gayyem ay nasakit di pamagbaga na, ngem et-etek din ad-ado ay ongon di kaibaw.\n7Kaman baken mam-is di anig mo nanabsog di ipogaw, ngem mo mandagaang, olay din manpait yan kanana en mam-is.\n8Din ipogaw ay addawi sin beey na yan kaman titit ay inmaddawi sin obong na.\n9Omiparagsak din lana ya bangbanglo, ngem masepsep din pamagbagan di napodno ay gayyem.\n10Adi kan dokogan di sigod ay gagayyem di pamilyam. Adi kan say emeyan din aag-im sin addawi mo waday ligat mo tan ad-ado di maitolong din katokmang mo mo daida.\n11Anak ko, ipailam ay masirib ka ta maragsakanak ya waday isongbat ko si olay sino ay mangoyaw en sak-en.\n12Din naannad yan maila na di domteng ay problima et lisiana, ngem din magay ammo na yan dalasodos, isonga lak-amena di ligat.\n13Din mangitakder si otang di sangsangaili et masapol ay tenglen din nangiotang din sanikwa na ta mangipasigurado ay manbayad sisya.\n14Mo sapaem ay bokaen di gayyem mo babaen si kablaaw mo et kaman mo met laeng binaosan.\n15Din makaibaw ay asawa ay babai et maiarig si danom ay tomedtetedted.\n16Nalaklaka pay ay depapen di dagem ya egenan di lanan di olivo mo din iyat ay mangipasaldeng en sisya.\n17Maitdoan di ipogaw si gait na ay ipogaw, kaman din iyat di landok ay mapalid si gait na ay landok.\n18Din mangayowan si igos, mangan sin lames na. Siya abe ay maidaydayaw din napasnek ay mansilbi sin apo na.\n19Kaman din danom ay mailam din ropam ay sangosango, siya abe sin nemnem di ipogaw ay maila sin gait na ay ipogaw.\n20Adi polos mapnek din pese ya kad-an di natey, siya abe sin ipogaw.\n21Mapaneknekan di balitok ya palata babaen si man-gangab ay apoy, din ipogaw abe yan maammoan di kaipogaw na babaen sin kaidayawana.\n22Olay mo bayoem di naong-ong, adi makaan di kinaong-ong na.\n23Masapol ay ammom di kasasaad di kakarnerom ya bakam ya estem ay ayowanan daida,\n24tan adi komakaman di kinabaknang si eng-enggana. Olay din dayaw di ari et adi komakaman sin aap-o na sin tapin di agew.\n25Mo pinatpat mo din sakati sin dontog, gomabay kasin. Gapasem abe din garami sin pinag-aani ta say waday kanen di animal. Mo amagem amin dadi,\n26mawadaan kas bado babaen sin kakarnero ya makalako kas payew babaen sin kalding mo.\n27Wada abey gatas di kalding ay omanay ay kanen di pamilyam ya baam ay babbabai.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-27---kankanaey-bible","date":"2021-01-15T17:55:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703495936.3\/warc\/CC-MAIN-20210115164417-20210115194417-00527.warc.gz","language":"kne","language_score":0.999968648,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999686479568481}","num_words":476,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.435,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Kaliliget Diyos din manowitik si ib-a na si baken kosto ay kiloan ono salopan, ngem malaydan sin mangosal sin kosto.\n2Awni et maibabain din mangipapangato si awak na. Din napakombaba et way sirib na.\n3Din kinamatalek di nalinteg ay ipogaw et say mangipango en sisya, ngem din nasikap et madadael gapo sin kinasikap na.\n4Magay maitolong di kinabaknang di ipogaw sin agew ay pangipailaan Diyos si bonget na. Din kinalinteg na anggoy di mangisalakan en sisya sin pese.\n5Din kosto ay ogalin di nalinteg ay ipogaw di mangipasiged sin danan ay onodana, ngem din mangam-amag si lawa et madosa begew sin basol na.\n6Din kinamatalek di nalinteg ay ipogaw di mangilisi en sisya si problima, ngem din nasikap et kaman naknas tagdey begew sin lawa ay ogali na met laeng.\n7Din namnaman di mangam-amag si lawa ay bomaknang et magay silbi na, tan makilitaw sin kateyana.\n8Din nalinteg yan mailisi sin ligat, ngem din lawa di nemnem na et ligat di lak-amena.\n9Din magay Diyos na yan man-istorya das pangdadael sin katokmang da, ngem din nalinteg yan masalakniban da begew sin kinasirib da.\n10Manragsak din kakailian di nalinteg mo somiged din biyag na. Manbogaw da abe si ragsak da mo matey din mangam-amag si lawa.\n11Maidayaw din siyodad gapo sin bindisyon di nalinteg, ngem madadael gapo sin kalin di mangam-amag si lawa.\n12Magay nemnem na din manglaslasoy sin katokmang na. Din nanemneman et gomiginek.\n13Din matalek et adi na dad-aten di lebbeng na ay adi madad-at, ngem din tayoktok et ibaga na di am-in.\n14Maabak din ili ay magay mangituray, ngem masalakniban ay kosto din ad-adoy nalaing ay pangolo na.\n15Awni man et maligatan di mangitakder si otang di ipogaw ay adi na am-ammo, isonga agpos et adi kan am-amagen di ta say magay pandanagam.\n16Din masmaseg-ang ay babai et maidaydayaw. Din lalaki ay magay seg-ang na yan owat kinabaknang di mabalin ay gon-odena.\n17Magon-gonaan di managseg-ang, ngem din magay seg-ang na yan paligatena din awak na ay mismo.\n18Din mangam-amag si lawa yan magay silbin di magon-od da, ngem din nalinteg yan kosto di gon-gona da.\n19Mo ipapasnek mo ay mangamag si kosto, say mangiturong en sik-a si katagoam, ngem mo ipilit mo ay mangamag si lawa et say mangiturong si kateyam.\n20Kaliliget Diyos din lawlawa di nemnem na, ngem malaydan sin nalinteg di panagbiyag na.\n21Sigurado ay madosa din mangam-amag si lawa, ngem din nalinteg et mailisi da.\n22Din napintas ay babai ay baken naannad yan maiarig si balitok ay singsing sin songsong di bisaang.\n23Kosto di pantongpalan di nalinteg, ngem din mangam-amag si lawa yan dosa di pantongpalan da.\n24Waday silalayad ay man-idawat, ngem bomakbaknang pay dedan. Waday naimot yan masepsep ay bomitbiteg.\n25Magon-gonaan di managseg-ang. Din mamadang si ib-a na et mabadangan abe.\n26Mo man-idolin kas begas ta asi kan ingingina di lako na, baosan daka, ngem mo ilakom si kosto ay banol na, idayaw daka.\n27Din mangam-amag si siged yan siged abe di pannemnem di iib-a na en sisya, ngem din mangan-anap si problima yan datngan met laeng di problimas sisya.\n28Olay sino ay mantalek si kinabaknang et kaman tobon di kaiw ay mag-as, ngem din nalinteg yan gomabay da ay kosto.\n29Din naong-ong ay mangidawat si problima sin pamilya et owat dagem di tawidena. Din pantongpalana et manbalin ay bag-en di masirib.\n30Din ogalin di nalinteg yan maiarig si kaiw ay mangidawat si biyag, ngem din amagen di tollisan yan pese di pantongpalana.\n31Mo isnan daga yan magon-gonaan di nalinteg, sigurado abe ay madosa din mangam-amag si lawa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-11---kankanaey-bible","date":"2021-01-25T20:10:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703644033.96\/warc\/CC-MAIN-20210125185643-20210125215643-00042.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999445677,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999445676803589}","num_words":584,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.435,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Manplano di ipogaw, ngem si Diyos di mangiturong si ibaga na.\n2Kaman kosto sin pannemnem di ipogaw din am-in ay am-amagen da, ngem si Diyos di akin ammo si panggep da.\n3Mo italek mo din planom en Diyos et matongpal da.\n4Waday planon Diyos sin am-in ay inamag na. Din inkeddeng na ay pantongpalan di ipogaw ay lawa di nemnem na et madosa da.\n5Kaliliget Diyos am-in din mangipapangato si awak da. Sigurado ay dosaenas daida.\n6Mapakawan di basol di ipogaw mo napodno di layad na ya komakaman ay matalek. Mo egyatan ya patgen di ipogaw si Diyos, addawiana di panbasolana.\n7Mo mapnek si Diyos si esa ay ipogaw, iturong na din nemnem di kaibaw din ipogaw ay sana ay makikapya en sisya.\n8Maymayat di nabiteg ay kosto di ogali na mo din baknang ay makasowitik.\n9Manplano di ipogaw, ngem si Diyos di mangiturong en sisya.\n10Adi mankamali di ari si ikeddeng na, tan si Diyos di mangipanemnem.\n11Say layden Diyos di kostokosto ay timbangan ya salopan.\n12Napigsa di turay di ari mo nalinteg da, isonga sigaan da din lawa.\n13Say layden ya patgen da din mangibaga si tet-ewa.\n14Mo bomonget din ari, mabalin ay ipapse daka, isonga mo masirib ka, anapem di iyat mo ta mabaew din bonget na.\n15Mo naragsak din ari ya malaydan en sik-a, seg-angan daka et mabalin ay say katagoam.\n16Addawi ay nabanbanol di sirib ya panang-awat mo balitok ya palata.\n17Addawian din nalinteg di lawa. Estena din ogali na et say salaknibanan biyag na.\n18Din pantongpalan di mangipapangatos nemnem na et din kadadaelana.\n19Maymayat di maitapis nabiteg ay napakombaba mo din makibingay si kinabaknang ay pinnos di ipogaw ay mangipapangatos nemnem na.\n20Mayat di pantongpalan di ipogaw ay mangonod si mait-itdo en sisya. Din mantalek en Diyos yan naragsak.\n21Mo kosto di iyat mo ay mangikeddeng et say kailaan di kinasirib mo. Mo mayat di iyat mo ay mankali, ad-ado di maitdoan.\n22Din kinasirib yan maiarig si obbog ay mangidawat si biyag, ngem din kinaong-ong di ipogaw di mangidawat si kadosaana.\n23Din masirib yan naannad ya makaawis di iyat na ay mankali.\n24Din mayat ay kali yan kaman anig ay mam-is ya mangipasalon-at.\n25Mo mamingsan, waday kaman mayat sin pangilan di ipogaw, ngem din pantongpalana et din kateyana.\n26Gapo sin layad di ipogaw ay mangan, gomaget ay man-obla.\n27Din ipogaw ay magay silbi na yan say nemnemnemen da di panproblimaan. Pati din kali da yan domadael ay kaman manbidbidang ay apoy.\n28Lawa di mantayoktok, tan din apat yan pawadaena di ibaw ya dadaelena di panaggagayyem.\n29Din makedse ay ipogaw yan solisogena din iib-a na, tan awisena ay man-amag si lawa.\n30Din ipogaw ay manginenengneng ono mangililid-is en sik-a yan waday lawa ay panggep na.\n31Din ando ay biyag et gon-gonan di nalinteg ay ipogaw, isonga kaman dan korona din oban da.\n32Maymayat di naanos ay ipogaw ay kabaelana ay mangitpe si bonget na mo din nalaing ay makigobat ay makabael ay mangabak si esa ay siyodad.\n33Manbobonot di ipogaw, ngem si Diyos di mangikeddeng si mapasamak.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-16---kankanaey-bible","date":"2021-01-19T14:48:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703519395.23\/warc\/CC-MAIN-20210119135001-20210119165001-00783.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999485016,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999485015869141}","num_words":502,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.482,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Siya na di kalin Diyos ay inbagan Ari Lemuel ay initdon ina na:\n2Sino di ibagak en sik-a ay anak ko, sik-a ay songbat di kararag ko?\n3Adi kan abosen di bikas ya pilak mo si babai, tan ad-adoy nadadael ay ari begew en daida.\n4Baken lemebbeng ay man-inom di ari si arak ya odom ay bemeteng\n5tan mo mabeteng da et liw-an da din linteg ay inkeddeng da ya adi dan itonton din kalintegan di nabiteg.\n6Say maidawtan si bemeteng din dandani ay matey ya palaloy ladingit da\n7ta liw-an da din ligat da ya kaseseg-ang ay kasasaad da.\n8Masapol ay salaknibam din adi makaitakder si kalintegan da.\n9Masapol ay magay panlaslasinem ya salaknibam din kalintegan di nabiteg ya kaseseg-ang.\n10Naligat ay man-ilas nalaing ay babai ay siged di ogali na. Din asawa ay kaman nidi et nabanbanol mo din kabanolan ay kowintas.\n11Mantalek din asawa na en sisya, yan kanayon di pansigdan ay idawat na.\n12Din amagena sin amin ay agew di biyag na et siged di pantongpalana en asawa na, baken lawa.\n13Man-anap si sinolid et nagaget sisya ay man-amag si bado.\n14Maiarig sisya si bapor ay ad-adoy kalga na, tan man-isaa si makan ay napo sin addawi.\n15Daan pomat-a yan bomangon sisya ay mangisagana sin kanen di pamilya na ya baa na.\n16Estena ay man-ilas daga ta lakoana, asi na eskan si obas ay nilakoana si odom ay pansapolana.\n17Nagaget ya mabikas ay man-obla.\n18Ammo na di banol din am-amagena et man-obla engganas emletan di labi.\n19Sisya ay mismo di mangabel si lopot\n20ya badangana din nabiteg ay makasapol.\n21Waday kamayatan ya naposkol ay ibadon din pamilya na et magay pandanagana olay mo mangandap.\n22Sisya ay mismo di mangamag si galey ya ap-ap di katri et amin ay bado na yan mankanapteng ay kaman din osal di ari.\n23Si asawa na yan esa ay mandinamag ya mabigbigbig ay pangolo sin ili.\n24Man-am-amag sisya si bado ya bilko ay ilako na sin man-ilaklako.\n25Mabikas sisya ya mapteng di ogali na, yan adi madanagan maipanggep sin omal-ali ay timpo.\n26Masirib sisya sin iyat na ay mankali yan nainayad di iyat na ay mamagbaga.\n27Es-estena din pamilya na yan kanayon ay nagaget sisya.\n28Idaydayaw din an-ak na yan it-it-ek aben asawa na ay kanana,\n29\"Ad-ado di siged ay babai, ngem sik-a di kasigedan.\"\n30Din kinapintas yan mangietek ya wada abey timpo ay komopas, ngem din babai ay mangipateg en Diyos et lebbeng na ay maidayaw.\n31Bigbigen ya idaydayaw sisya sin sangoanan di kaipoipogaw begew sin inam-amag na.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-31---kankanaey-bible","date":"2021-01-26T14:14:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610704800238.80\/warc\/CC-MAIN-20210126135838-20210126165838-00392.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999777079,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.999977707862854}","num_words":418,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.471,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Kanan Ari David, \"Isnan to di kaisaadan di Timplon Diyos et isna di altar ay pan-idatonan di Israelita sin daton ay mapooan.\"\n2Inbilin David ay masinop din mangili ay nakiili ed Israel, et wada di dinotokana en daida ay mantiktik si bato ay maisagana para sin maamag ay Timplo.\n3Nan-idawat abe si ad-ado ay landok ay maamag si lansa ay para sin liteb ya pandakig. Ad-ado abe di indawat na ay bronsi ay adi kabilang di kilo na.\n4Nan-isagana abe si adi kabilang ay troso ay din kanan da en sidro, tan ad-ado di in-ey din taga-Sidon ya taga-Tiro en David.\n5Tan kanan David, \"Si Solomon ay anak ko yan an-anak pay laeng ay maga di padas na yan masapol ay magay ison di kamapteng na ay mandinamag isnan lobong din amagena ay beey Diyos, isonga masapol ay isaganak din masapol.\" Et siya di, insaganan David din ad-ado ay masapol para sin kaamagan di Timplo sakbay ay matey sisya.\n6Pag nan ipaayag din anak na ay si Solomon et inbilina ay man-amag si timplo para en Diyos.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/1-cronicas-22---kankanaey-bible","date":"2021-01-27T09:04:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610704821381.83\/warc\/CC-MAIN-20210127090152-20210127120152-00614.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999167919,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999167919158936}","num_words":177,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.441,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Dinomteng et di timpo ay natopog din Filisteo ed Soco ay sakop di Juda ta makigobat da. Nankampo da ed Efes Dammin sin nan-gawaan di Soco ya Azeka.\n2Da Saulo abe sin Israelita, nankampo da sin tanap ed Ela et sidi ay nansagana da ay makigobat sin Filisteo.\n3Wada din Filisteo sin esay dontog yan din Israelita abe sin esa, et way nan-gawaan da ay tanap.\n4Wada et di mangialagey sin Filisteo ay manngadan si Goliat ay taga-Gat. Binmela sin kampon di Filisteo ta karitena din Israelita. Siyam ay piya di kakayang na,\n5nanhelmet si bronsi yan bronsi met laeng di salida na ay emey ay limapolo ya pito ay kilo.\n6Nagadingan si bronsi di siki na yan sinasadlayana di bronsi ay gayang.\n7Din potan di gayang na ay sana yan dakdake ay kaman din os-osalen di man-abel yan emey ay pito ay kilo di dagsen din landok ay tadem na. Waday soldado ay mamangpangpango ay para egen sin kasay na.\n8En sinangon Goliat din sosoldadon di Israelita yan kanana ay nangibogaw, \"Apay nga malinya kayo ay makigobat? Esaak met ay Filisteo yan dakayo din bag-en Saulo. Manpili kayo si esa ay makilaban en sak-en.\n9Mo omabak ta pomse, manbalin kami ay bag-en yo, ngem no abakek ta peslek, dakayo di manbalin ay bag-en mi et mansilbi kayo en dakami.\"\n10Intoloy din Filisteo ay sana ay nangwani, \"Ed wani met laeng, karitek din sosoldadon di Israelita. Manpili kayo si makilaban en sak-en!\"\n11Idi dinngen da Saulo ya din amin ay Israelita din sana, palalo di egyat ya dismaya da.\n12Si David yan anak Jesse ay polin Efrata. Ed Betlehem ay lak-am di Juda di ili da. Waday wao ay lalaki ay an-ak Jesse yan enggay nakay sisya sin timpo ay nanturayan Saulo.\n13Din tolo ay kapangoanan sin an-ak Jesse yan naikoyog da en Saulo sin gobatan. Si Eliab di ngadan din kapangoanan, pag si Abinadab, pag si Samma.\n14Si David di inoodi. Naikoyog din tolo ay kapangoanan en Saulo,\n15ngem si David pay yan mantinaoli ay emey sin kad-an Saulo ya somaa ay mangayowan sin karneron ama da.\n16Sin oneg di opatapolo ay agew, binigat ya minasdem ay kariten Goliat din Israelita.\n17Sin esay agew, kanan Jesse en David, \"Dalasem ta iey mo nan sinpo ay kilo ay doom ya sinpo ay tinapay sin kad-an da manong mo.\n18Idawat mo abe nan sinpo ay nabanol ay makan sin kapitan di bonggoy da. En ka kod ilaen mo kas-ano din aag-im yan mo mantaoli ka, man-isaa kas pamaneknek ay mapo en daida ay mayat di kasasaad da.\n19Wadas da Saulo ya din amin ay lalaki ay Israelita sin tanap ed Ela ay makigobgobat sin Filisteo.\"\n20Nasapas David sin kabigatana ay nangipolang sin kakarnero si esa ay manpaspastol, pag nan alaen din karga na et inmey ay nantongpal sin inbilin Jesse. Dinmateng sin kad-an di sosoldado idi kosto ay emey da sin powisto da et ipigpigsa da din ibogbogaw da ay para gobat.\n21Nanpowisto da ay man-asisagang din Israelita ya Filisteo.\n22Inpayag David din karga na sin man-idoldolin si kasapolan di sosoldado, pag katagtag ay emey sin kad-an di aag-i na sin gobatan et sinalodsod na di kasasaad da.\n23Idi makikalkali sin aag-i na, wada et si Goliat ay pinmika sin sangoanan di gagait na yan manbogaw kasin ay mangarit sin Israelita ay kaman din sigod ay am-amagena, et dinngen David.\n24Tinmagtag din Israelita si egyat da sin nangilaan da sin lalaki ay sana.\n25Kanan da ay nan-asibaga, \"Ilaen yo, kanayon ay kariten din ipogaw ay sana si datako ay Israelita. Gon-gonaan kano din ari si dakdake ay kinabaknang di mamse sin ipogaw ay doy yan ipaasawa na abe din anak na ya adi manbayad si bowis din pamilyan ama na.\"\n26Kanan David ay nansalodsod sin katakdo na ay lallalaki, \"Sinoy gon-gonan di mamse sin Filisteo ay nay ta adi maibabain di Israel? Siya mo sino san adi nakogit ay Filisteo ay mangarkarit sin sosoldadon di matmatago ay Diyos.\"\n27Et dinad-at dan sisya kasin din is-istoryaen da ay lagbon di mamse en Goliat.\n28Dinngen Eliab ay din kapangoanan ay manong David din pakikalkaliana sin lallalaki et palaloy bonget na ay nanyamyam en sisya. Kanana, \"Apay nga inmali kas na? Sino di mangayowan sin at-atik ay doy ay karnero sin lugar ay magay omili? Nalastog ka dedan ya lawlaway nemnem mo, ammok ay inmali ka anggoy ay manboyas man-gogobat.\"\n29Kanan David, \"Ay sino od di inamag ko? Ay maiparit aya di pankaliak?\"\n30Kinmaan si David sin kad-an manong na et siya met laeng di ena dinamag sin odom ay lallalaki yan iso na met laeng di songbat da ay kaman din inbagan di odom.\n31Nandinamag din inbagan David enggana ay naibagan Saulo et inpaayag nas David.\n32Kanan David en Saulo, \"Madaydayaw ay ari, maga koma di emegyat sin Filisteo ay doy, tan sak-en ay bag-en mo di en makilaban en sisya.\"\n33Kanan Saulo ay nanongbat, \"Adim kabaelan din Filisteo ay doy tan an-anak ka pay laeng yan sisya pay et nakigobgobat manipod sin kabaro na.\"\n34Ngem kanan David, \"Apo ari, sak-en di mangay-ayowan sin kakarneron amak yan mo waday layon ono odom ay atap ay animal ay mangitagtag sin anak di karnero,\n35apayawek ay labanen ta isalakan ko din anak di karnero. Mo somagong yan kapedenak sin bagang na ta pat-oak enggana ay matey.\n36Wada day pinsek ay layon ya odom ay atap ay animal et siya met laeng di amagek sin adi nakogit ay doy ay Filisteo ay mangarkarit sin sosoldadon di matmatago ay Diyos.\n37Insalakan Diyos sak-en si layon ya odom ay atap ay animal et sisya met laeng di mangisalakan en sak-en sin Filisteo ay doy.\" Kanan Saulo, \"Mo siya ngarud sa, emey ka et sapay koma ta si Diyos di mangadkadwa en sik-a.\"\n38Inpabadon Saulo en David din mismo ay bado na ay maidallem sin salida, indawat na abe din salida na ya helmet na ay bronsi.\n39Idi in-amag David dadi, asi nan isiket din kampilan yan ipadas na ay idad-an, maikawa tan adi nan inpaingsa. Kanana en Saulo, \"Maikawaak tan bakenak dedan nairuam,\" isonga kinaana.\n40Pag nan alaen din sokod na ay manpaspastol yan en nanpili si lima ay mayat ay bato sin ginawang et inpeey na sin sopot na. Iin-genana din palsiit na ay sinmag-en sin Filisteo.\n41Intoltoloy aben Goliat ay nangabat en David yan mamangpangpango din nananggen si kasay na.\n42Idi estena ay ilaen si David, nilaslasoy na tan inila na ay an-anak pay laeng ay gowapo ya nasalon-at di kailaana.\n43Kanana en David, \"Ay siya mo asoak ta pat-o di iabat mon sak-en?\" Et inbayos na sin didiyosena din baos na en David.\n44Kanana, \"Omali kas na ta idawat ko san awak mo sin titit ya atap ay animal ta isida da!\"\n45Kanan aben David, \"Kampilan ya gayang di armas mo ay makilaban en sak-en, ngem sak-en pay ay makisango en sik-a et panakaawak Yahweh ay Kangatoan ay Turay. Sisya din Diyos ay daydayawen di sosoldadon di Israel ay kinarit mo.\n46Ed wani ay agew, ipaabak Diyos sik-a en sak-en ta peslek sik-a ya potoak san toktok mo. Ed wani ay agew, idawat ko din bangkay di sosoldado ay Filisteo sin titit ya atap ay animal ta kanen da ta say pangammoan di intiro ay lobong ay wada di Diyos ed Israel.\n47Say pangilaan di amin ay natopog isna ay adi kasapolan Diyos di gayang ya kampilan ay mangisalakan sin ipogaw na, tan si Diyos di makigobat et ipaabak nas dakayo am-in en dakami.\"\n48Intoltoloy Goliat ay sinmag-en yan katagtag si David ay nangabat en sisya sin panlabanan da.\n49Kinawet na di bato sin sopot na et inpalsiit na en Goliat. Napontaan din kitong na yan linosok din bato din toktok na et natokang ay nanlakob-o sin lota.\n50Isonga inabak David din Filisteo ay sana, olay mo palsiit anggoy ya bato di armas na, tan maga di kampilan si intatakina.\n51Katagtag si David et pinmika sin kad-an di bangkay Goliat, pag nan oksoten din kampilan Goliat ay say inpoto na sin toktok na met laeng. Idi ilaen din Filisteo ay natey din itangtangsit da, katanagtag da ay lomayaw.\n52Pag bomanogaw din taga-Israel ya taga-Juda ay nangapayaw en daida sin danan ay manturong ed Saaraim enggana sin segpan di ili da ed Gat ya Ekron, et kawanalang di nasogatan ay Filisteo sin danan enggana sin ili da ay doy.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/1-samuel-17---kankanaey-bible","date":"2021-01-27T11:02:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610704821381.83\/warc\/CC-MAIN-20210127090152-20210127120152-00617.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9998956919,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9998956918716431}","num_words":1383,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.001,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.421,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Adi kan omapal ono makigayyem sin managbasol,\n2tan kedse ya golo di nemnemnemen da ya kalkalien da.\n3Babaen si sirib ya panakaawat, maisaad ya komneg di beey.\n4Babaen si laing, mapno di kowarto na si nankababanol ay gameng.\n5Din masirib ay ipogaw yan dakdakdakey panakabalina mo din mabikas. Nabanbanol abe di laing mo din pigsan di awak.\n6Tan mangabak di ipogaw si gobat gapo sin siged ay pamagbaga ya ad-ado ay plano.\n7Adi maawatan di naong-ong din planon di masirib ay ipogaw, isonga mo matopog di papangolo ta manngalat da, magay maibaga na.\n8Am-in ay manplanos lawa et mandinamag ay makedse da.\n9Din planoen di naong-ong yan basol. Kaliliget di ipogaw di makalasoy.\n10Nakapsot di nemnem di ipogaw ay manpaabak si ligat.\n11Isalakan mo din nakeddengan ay matey. Adi ka baybay-an mo ikaan da ta en da peslen.\n12Adi kan kanan en adi ka ammo, tan kabaelan Diyos ay ilaen din wadas nemnem mo. Ammo na di nemnemnemen ya am-amagen di am-in ay ipogaw et gon-gonaana am-in maibasar sin am-amagen da.\n13Anak ko, mangan kas anig, tan waday panmayatana ya mam-is.\n14Siya abe ay waday panmayatan di sirib sin nemnem mo. Mo magon-od mo, waday mayat ay namnamam sin tapin di agew yan sigurado ay matongpal.\n15Adi kan tadonen di tollisan. Adi kan mansiim si akewem sin beey di nalinteg.\n16Tan olay mo mamin pito ay maisokba din nalinteg, bomangon met laeng. Ngem mo din managbasol di maisokba, adi makabangon.\n17Adi ka koman manragsak ay mangila sin kaisokbaan ya katokangan di kaibaw mo.\n18Mo say iyat mo di, adi malaydan si Diyos et makaan din bonget na en daida.\n19Baken koman magolo di nemnem mo begew sin mangam-amag si lawa ya adi kan apalan daida.\n20Tan magay mayat ay pantongpalan da et kaman dan lampa ay mad-ep.\n21Anak ko, patgem ya egyatam si Diyos ya siya abe sin ari. Adi kan maitapi sin komontra en daida.\n22Tan magay makaammo sin bigla ay idawat da ay dosa.\n23Nay da di odom ay pamagbagan di masirib. Baken mayat mo waday pabpaboran sin pangokoman.\n24Din mangikeddeng ay magay basol di nakabasol et baosan ya kaliliget di kaipoipogaw isnan lobong.\n25Ngem din howis ay manosa si nakabasol et somiged di biyag da ya mabindisyonan da.\n26Din ipogaw ay kosto ya naimposoan di songbat na et ipaila na di napodno ay panakigayyem.\n27Isaganam din payew mo ya manmola ka omona asi kan amagen di beey mo.\n28Adi kan pabasolen di ib-am mo magay kosto ay gapo na, adi ka aben palawlawaen.\n29Adi ka aben kanan en ibaes mo din inamag na met laeng en sik-a.\n30Sin namingsan, nalabasak sin payew ya inobasan di nasadot ay ipogaw ay magay nemnem na.\n31Enggay nabeas ya nagodogod abe din batog ay alad na.\n32Idi inilak di, waday inadal ko.\n33Mo kanam en maseyep kas at-atik ono man-illeng ka anggoy,\n34di pantongpalana et bigla ay bomiteg ka ay kaman din inakewan di tollisan.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-24---kankanaey-bible","date":"2021-01-16T04:55:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703500028.5\/warc\/CC-MAIN-20210116044418-20210116074418-00652.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999142885,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.999914288520813}","num_words":484,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.436,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Waday odom ay lallalaki ay taga-Zif ay inmey en Saulo ed Gibea yan inbaga da ay wadas David ay mantabtabon sin bilig ay Hakila sin benget di lugar ay magay omili.\n2Nanballalong ay dagos si Saulo sin lugar ay magay omili ed Zif. Kinoyog na di tolo ay libo ay napili ay soldadon di Israel ta anapen das David,\n3et nankampo da sin kad-an di kalsada sin bilig ay Hakila met laeng. Idi dinngen David ay inonod da Saulo si daida sin lugar ay doy,\n4inbaa nay ispay et pinaneknekan da ay tet-ewa ay wadas da Saulo.\n5Inmey ay dagos si David yan inila na din kad-an di nankampoan da Saulo. Tinamang na din kaseyseyepan da Saulo en Abner ay anak Ner ay komander din sosoldadon di ari. Din kaseyseyepan Saulo yan wada sin nan-gawaan di sosoldado na.\n6Idi siya di, nandamag si David en Ahimelek ay Heteo ya si Abisai ay anak Zeruyas ya agin Joab. Kanana, \"Sino di komoyog ay emey sin kampon Saulo?\" \"Sak-en,\" kanan Abisai ay sinombat.\n7Sin doy ay labi, sin-gep da David en Abisai din kampon Saulo. Wadas Saulo ay naseseyep yan naipapadsek din gayang na sin toktokana. Naseseyep abe si Abner yan siya abe sin sosoldado na ay nangigagawa en sisya.\n8Kanan Abisai, \"Inpalobos Diyos ay peslem din kaibaw mo ed wani ay labi, isonga ipalobos mo koma ta idoyok ko en sisya din gayang na enggana ay maipadsek sin lota. Mamingsan anggoy ay doyokek, adi masapol ay mamidwa.\"\n9Ngem kanan David, \"Adi kan pespeslen, tan sigurado ay dosaen Diyos di mamse sin dinotokana ay ari.\n10Sigurado ay si Diyos met laeng ay mismo di mamse en sisya sin tapin di agew. Mabalin ay owat matey ono matey sin gobatan.\n11Ngem sapay koma ta iaddawin Diyos ay peslek din dinotokana ay ari. Ngem alaen ta din gayang ya panpeypey-anas danom ta komaan ta.\"\n12Et inan David din gayang ya panpeypey-an si danom sin kad-an di toktokan Saulo, asi da kinmaan en Abisai. Magay nakaila ono nangammo sin napasamak. Maga abey binmangon. Nas-et di seyep da, tan si Diyos dedan di nangiturong.\n13Makdeng pay di, nanbalasat da David sin tanap yan inmey da sin toktok di esay bilig. Nan-inaddawi da en da Abner ya din sosoldadon Saulo.\n14Pag nan kanan ay nangibogaw en daida, \"Abner, apay nga adi kan somongbat?\" Songbatan pay Abner yan kanana, \"Sino ka ay bomogbogaw ay mamalaga sin ari?\"\n15Kanan aben David, \"Ay baken tet-ewa ay natoled ka ay ipogaw yan magay makaiso en sik-a isnan Israel? Apay ngarud ay adi kan binantayan din ari ay apom? Wada met di kakkaey na issa ay mamse en sisya.\n16Lawa sas inyat mo. Dadlon tet-ewa ay lebbeng na ay matey kayo am-in, tan adi yo dedan binantayan din apo yo ay dinotokan Diyos ay manturay. Estem ay ilaen. Intoy kad-an din gayang di ari ya din panpeypey-an si danom ay wada koma sin toktokana?\"\n17Inmatonan Saulo din kalin David yan kanana, \"Anak ko ay David, ay sik-a san mankalkali?\" Songbatan pay David yan kanana, \"Aw, sak-en, Apo ari!\"\n18Pag nan itoloy ay nangwani, \"Apay ngin ay at-atikoem pay laeng sak-en ay baam? Ay wada aya di basol ko en sik-a?\"\n21Pag kanan Saulo, \"Baken kosto di inamag ko. Mantaoli ka, anak ko ay David. Laton ay adiak kasin sakitan sik-a, tan inpailam ed wani ay agew di panangipateg mo sin biyag ko. Tet-ewa kayman ay naong-ongak et dakdake ay kamali di inamag ko.\"\n22Kanan David ay nanongbat, \"Naey din gayang mo ay apo ari. Man-ibaa ka sin ipogaw mo si manga.\n23Sapay koma ta gon-gonaan Diyos di nalinteg ya napodno ay ipogaw. Ed wani ay agew, indawat Diyos di gondaway ko ay mamse en sik-a, ngem sinigaak ay namse en sik-a ay dinotokana.\n24Ed wani ay agew, inpailak di panangipateg ko sin biyag mo et sapay koma ta patgen aben Diyos din biyag ko et omisalakan sin amin ay ligat.\"\n25Pag kanan Saulo, \"Sapay koma ta bindisyonan dakan Diyos, anak ko ay David. Siged di pantongpalan di am-in ay amagem.\" Pag komaan si David yan sinmaa abe si Saulo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/1-samuel-26---kankanaey-bible","date":"2021-01-25T20:34:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703644033.96\/warc\/CC-MAIN-20210125185643-20210125215643-00263.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9998682737,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9998682737350464}","num_words":677,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.374,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Inpaamag Ari David di bebbeey sin Siyodad David para en daida ay sinpamilya. Pag aben mansagana si pantean din Baol di Tolagan Diyos et in-amag na di tolda ay kaidolinana.\n2Pag nan kanan, \"Din Levita et anggoy di mabalin ay manggen sin Baol di Tolagan, tan daida di pinilin Diyos ay manggen ya mansilbi en sisya si eng-enggana.\"\n3Pag ipasinop David ed Jerusalem din am-in ay Israelita ta iey da din Baol di Tolagan sin insagana na ay kaipay-ana.\n4Inpaayag na abe din polin da Aaron en Levi ta masinop da.\n11Pag nan ayagan da Zadok en Abiatar ay papadi ya da Uriel, Asayas, Joel, Semayas, Eliel ya si Amminadab ay Levita.\n12Kanana en daida, \"Dakayo met di papangolon di papamilya sin tribun Levi. Dakayo ya din iib-a yo ay Levita, amagen yo din masapol ay tongpalen yo ta say maibilang kayo ay nalinis, ta asi kayo iali din Baol di Tolagan Yahweh ay Diyos di Israelita isnan lugar ay insaganak ay kaipay-ana.\n13Tan din gapo ay dinosan Diyos dakami sin damo ay nangialian mi koma sin Baol et maga kayos di ay nanggen, et adi mi tinongpal din kosto ay maonodan ay iyat na ay maegnan.\"\n14Siya di, tinongpal din papadi ya Levita din maonodan ta maibilang da ay nalinis ta say mabalin ay it-an da din Baol di Tolagan.\n15Pag batawilen din Levita, tan say inbilin Diyos en Moses ay iyat na ay masakbat.\n16Binilin aben David din papangolon di Levita ta mandotok da sin odom ay iib-a da si mankanta ya mantokar si kalalayad ay tokar sin arpa, gitara ya gangsa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/1-cronicas-15---kankanaey-bible","date":"2021-01-28T08:12:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610704839214.97\/warc\/CC-MAIN-20210128071759-20210128101759-00074.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999722242,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999722242355347}","num_words":264,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.455,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Maymayat pay laeng di mangan si kilabban yan waday talna ya olnos da ay bemeey mo din mangan si mankanam-is ngem man-iibaw da.\n2Iturayan di masirib ay bag-en din anak di apo na ay kababain di ogali na ya maiskat en sisya ay makitawid sin aag-i na.\n3Malinisan di balitok ya palata babaen si apoy. Idawtan aben Diyos si padas di ipogaw ta say somiged di nemnem na.\n4Say dengngen di makedse din kalin di gait da ay makedse, din maetek yan din gait da abe ay maetek.\n5Din mangoy-oyaw sin nabiteg yan laslasoyen das Diyos ay namarsua en daida. Madosa din manis-iyek si manligligat.\n6It-it-ek din nankakay din aap-o da yan din anan-ak et it-it-ek da abe din akin anak en daida.\n7Din makaay-ayo ay kali et adi maibagay si naong-ong; ngem masepsep ay eweewe mo man-etek di marispito ay ipogaw.\n8Din pasoksok yan nakaskasdaaw di maamag na para sin mangidawat. Olay intoy iyat na, mayat di pantongpalana.\n9Din mamakawan yan adi taynan di gagayyem na, ngem din mangistorya si basol di gagayyem na et dokogan das sisya.\n10Nalaka ay maawatan di nanemneman di mamingsan ay pamagbaga, ngem din naong-ong yan adi makaawat olay mamin gasot ay sopliten.\n11Din kanayon ay panggep din lawa ay ipogaw et kontraena din gobierno, ngem man-ibaa din ari si magay seg-ang na ay baa ay manpap en sisya.\n12On-onina et ay abaten di maangat ay animal ay namaga di anak na mo din naong-ong ay ipogaw ay mangam-amag si niloloko.\n13Kanayon di lawa ay pasamak sin ipogaw ay lawa di isobalit na sin siged ay maamag en sisya.\n14Din panlogian di ibaw et kaman din panlogian di danom ay bomala sin lokaw di beyeng, isonga masapol ay mapasaldeng ay dagos ta baken komaro.\n15Kaliliget Diyos din mangikeddeng ay magay basol din nakabasol ya siya abe sin mangeddeng ay madosa din magay basol na.\n16Magay silbi na ay man-gastos ay man-adal di magay nemnem na, tan sigaana ay maitdoan.\n17Di sin-gayyem et kanayon ay ipaila da di layad da. Di gapo ay waday siag-i et ta mantitinolong das ligat.\n18Magay nemnem di mangikari ay takderana di otang di gait na.\n19Din manglaylayad si ibaw ya mangipapangato si awak na et laylaydena di basol ya an-anapena di kadadaelana.\n20Magay pansigdan si gon-oden di ipogaw ay mannemnem ya mankalis lawa. Pag ligat di domteng en sisya.\n21Din naong-ong ay anak yan magay ragsak si idawat na en ama mo adi et ladingit.\n22Mangipabikas di ragsak ay kaman agas, ngem din ladingit yan pakapsotena di awak.\n23Din lawa ay howis, awatena di pasoksok ay naililimed yan adi na itonton di kinalinteg.\n24Din nalaing ay mangilasin si kosto et imongsana di nemnem na sin amagen di masirib, ngem din naong-ong yan magay kosto ay kaimongsanan di nemnem na.\n25Ladingit ya sakit di nemnem di idawat di naong-ong ay anak en da ama na en ina na.\n26Baken kosto mo moltaen di magay basol na ya sopliten di opisyal begew sin kosto ay am-amagena.\n27Masirib di ipogaw ay makaitpe si bonget na ya naannad ay mankali.\n28Olay din magay nemnem na et kaman nalaing mo gomiginek.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-17---kankanaey-bible","date":"2021-01-16T12:42:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703506640.22\/warc\/CC-MAIN-20210116104719-20210116134719-00112.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999747276,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999747276306152}","num_words":517,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.462,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Ed wani ay napigsa ka, nemnemem si Diyos ay namarsua en sik-a sakbay ay domteng di timpo ay lawlawa ay kanam en enggay magay ganas di biyag.\n2Sin timpo ay doy, komapsot di pangilam sin agew, bowan ya talaw ya adi omaddawi din liboo ay mangipawadas odan.\n3Din takkay mo ay pansalaknib mo sin awak mo et manpayegpeg da gapo si kanakay mo, ya din peweg mo ay napigsa ed wani yan komapoy da. Adi kan to aben makagaga, tan magob-awan ka dowan ka aben magodab.\n4Enggay adi kan to madnge di ngalawngaw sin kalsada, siya abe sin gilingan ya kanta, ngem olay din kantan di titit et balagaen daka.\n5Emegyat kan to ay mandan sin nangato ay lugar ya olay din kalsada et kaman napnos kaeegyat. Maobanan kan to yan maligatan ka ay man-gido ay kaman dodon ay kinmenteg di siki na si teg-in. Enggay makaan abe di ganas mo ay makidaag. Dandani ka sin pan-illengam si eng-enggana et wadan to di manmandan sin kalsada ay manladladingit.\n6Nemnemem ngarud din namarsua en sik-a sakbay ay masokpot din kadina ay palata et mag-as din balitok ay silawan ay naibibitin, ono sakbay ay masokpot din tali sin bobon et magopak din kalamba.\n7Din awak tako et mantaoli sin tapok yan din ab-abiik tako abe, mantaoli en Diyos ay napoana.\n8\"Awan, magay silbi na! Enggay magay silbin di amin ay banag!\" kanan din mangit-itdo.\n13Naey ngarud di kasinopan di am-in ay inbagak: Patgem ya egyatam si Diyos yan tongpalem din bilbilina, tan siya na di lebbeng na ay amagen di am-in ay ipogaw.\n14Tan okomen ton Diyos datako ay maibasar sin am-in ay inam-amag tako, pati din naililimed, din siged ya lawa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/ecclesiastes-12---kankanaey-bible","date":"2021-01-28T12:31:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610704843561.95\/warc\/CC-MAIN-20210128102756-20210128132756-00353.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999806881,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999806880950928}","num_words":280,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.404,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Din kinasirib yan maiarig si ipogaw ay nangisaad si beey na ya tinood na din pito ay posti na.\n2Nanparti si animal na ya nantimpla si arak. Insagana na abe din lamisaan.\n3Binaa na din baa na ay babbabai ta emey da sin kakayangan ay lugar sin ili yan kanan da:\n4\"Dakayo ay magay ammo na ya dakayo ay naong-ong,\n5omali kayo ta mangan kayo ya inomen yo din tinimplak ay arak.\n6Dokogan yo din ogalin di magay nemnem na yan onodan yo din panagbiyag di masirib ta matago kayo.\"\n7Din mamagbaga si manlaslasoy ya sin mangam-amag si lawa et maoyaw ya mapabainan anggoy.\n8Isonga adi kan bagbagaan di ipogaw ay makalasoy, tan iliget nas sik-a. Ngem mo say bagbagaam di masirib, laylayden daka.\n9Bagbagaam di masirib et matapian din sirib na. Itdoam di nalinteg et matapian din laing na.\n10Din egyat ya panangipateg di ipogaw en Diyos, say poon di sirib. Din pangammoan di ipogaw en Diyos ay nasantoan et say lomaingana.\n11Tan begew sin sirib et omando di biyag mo, matapian si piga ay tawen.\n12Mo masirib ka, sik-a di manlak-am si siged. Mo makaoyaw ka, sik-a anggoy di man-ikaro.\n13Din kinaong-ong et maiarig si babai ay ngalawngaw, magay ammo na ya magay baina.\n14Tomokdo sin pantew di beey na ono sin kangatoan ay partin di siyodad\n15yan ayagana din malablabas ay adi makibibiyang sin am-amagen di odom.\n16Kanana sin magay nemnem na, \"Dakayo ay nengneng, omali kayos na,\n17tan mam-is di danom ay naakew. Mam-is abe di makan ay ilimed ay kanen.\"\n18Ngem adi dan ammo ay matey di emey en sisya et din odom yan enggay wada da sin kad-an di natey.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-9---kankanaey-bible","date":"2021-01-19T06:00:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703517966.39\/warc\/CC-MAIN-20210119042046-20210119072046-00397.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999940395,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999940395355225}","num_words":276,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.453,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Da naey di odom ay pamagbagan Solomon ay kinopyan di oopisyal Hezekias ay ari ed Juda.\n2Maidayaw si Diyos gapo sin adi kaawatan ay adi na ipaammo, ngem din aari yan maidayaw da sin pangilawlawagan da si naligat ay maawatan.\n3Magay makaammo sin nemnem di ari, tan nangato ay kaman din kinangaton di ed daya ya kaman din kaoneg di daga.\n4Masapol ay malinisan di balitok ya palata ta maamag si nabanol ay banag.\n5Masapol abe ay makaan din makedse sin kad-an di ari ta maila di kinalinteg sin iyat na ay manturay.\n6Adi kan ipangaton awak mo sin sangoanan di ari.\n7Maymayat ay din ari di mangipangaton sik-a mo din maibabain ka sin sangoanan di oopisyal.\n8Mo waday inilam, adi ka man-aagag ay en mandarum tan into et mo maabak ka et mabainan ka.\n9Pankalian yo ay ang-anggoy yo din adi yo nankinaawatan sin katokmang mo, ngem adi kan dad-aten di palimed di odom,\n10into et mo maammoan ay makatayoktok ka et magay pap-eng di bain mo.\n11Din kosto ay kali sin kosto ay timpo et maiarig si palata ay naaltian si balitok.\n12Din panngean si siged ay pamagbaga et maiarig si balitok ay kowintas ono aritos.\n13Din matalek ay baa et maiarig si mantetek ay danom sin tiyagew ay mangipabikas sin apo na.\n14Din man-ikari si sagot ngem magay idawat na et kaman din manliboo ya mandagem yan adi man-odan.\n15Mo naanos ka ya nainayad di kalim, mabalin ay patlokem din turay ya abakem din kapigsaan ay mangontra.\n16Mo waday datngem si anig, ten-em di kanem. Adi ka palaloan tan into et mo mantaoli ay bomala sin tepek mo.\n17Adi kan kanayonen ay emey sin beey di gayyem mo tan maoma en sik-a et sigsigaan daka.\n18Kaman mon pinat-oan ya sinogatan si kampilan ono pana din gayyem mo mo man-istorya kas baken tet-ewa maipanggep en sisya.\n19Mo adi matalek din gayyem mo sin timpon di ligat, kaman kan napilay ay mandan ono mansakit di bab-a na ay man-gaga.\n20Eweewe mo ikantaam di manladladingit. Kaman kan kaanen din bado na sin timpon di teg-in ono pay-am sogat nas asin.\n21Mo mandagaang di kaibaw mo, pakanem; mo nabigaw, painomem.\n22Tan mo say iyat mo di, palalo ay mabainan sisya, et gon-gonaan dakan Diyos.\n23Din mangipalawlawa si gait na et pawadaena di bonget. Di kaiarigana et din dagem ay mapo sin amyanan ay sigurado ay mangikoyog si odan.\n24Maymayat di mantee sin bel-ayan di beey mo din makibeey si makaibaw ya makamayotmot ay asawa.\n25Din siged ay damag ay mapo si addawi ay ili yan maiarig si mantetek ay danom sin ipogaw ay manbigaw.\n26Mo itolok di nalinteg din kanan di managbasol, kaman din nalinis ay obbog ono sakdoan ay nakosnongan si kadodogis.\n27Lawa mo palaloan di ipogaw ay mangan si anig ya lawa abe mo palalo di layad da ay madayaw.\n28Maiarig si siyodad ay magay alad na di ipogaw ay adi makaitpe si awak na.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-25---kankanaey-bible","date":"2021-01-20T13:50:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703520883.15\/warc\/CC-MAIN-20210120120242-20210120150242-00429.warc.gz","language":"kne","language_score":0.999976635,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.999976634979248}","num_words":486,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.463,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Si Diyos di mangiturong sin nemnem di ari ay kaman din iyat na ay mangiturong sin laydena ay emeyan di ginawang.\n2Sin pangilan di ipogaw, pag kosto din am-amagen da, ngem ammon Diyos din panggep da.\n3Mas malaydan si Diyos sin pangamagan si kosto mo din pan-idatonan.\n4Din lawa ay ipogaw et ipapangato dan awak da, ngem magay pantongpalan di biyag da mo adi et basol.\n5Din man-aagag et mankolang to, ngem din nagaget ya mangnemnem ay kosto si amagena et mansobsobra.\n6Din kinabaknang ay magon-od babaen si etek et maiarig si kisep ay nalaka ay maomas. Kaman aben tagdey ay pomse.\n7Madosa din managbasol begew sin kedse da, tan sigaan da ay mangamag si kosto.\n8Nakillo di ogalin di managbasol, ngem nalinteg din magay basol na.\n9Maymayat pay laeng di mantee sin bel-ayan di beey mo din makibeey si makaibaw ya makamayotmot ay asawa.\n10Laylayden di managbasol ay mangamag si lawa. Magay seg-ang na, olay sin gagayyem na.\n11Mabalin ay manemneman di magay ammo na mo ilaena di makalasoy ay madosa, ngem din masirib et mabalin ay maitdoan babaen si pamagbaga.\n12Nalinteg si Diyos. Ammo na din am-amagen di managbasol et dosaenan tos daida.\n13Din adi mangikaskaso sin nabiteg ay manpakaasi et domteng abe di timpo ay manpakaasi yan magay bomadang en sisya.\n14Mabalin ay makaan di palalo ay bonget babaen si pasoksok.\n15Maragsakan din mangam-amag si kosto mo maipakat di kinalinteg, ngem din managbasol yan emegyat da.\n16Din adi mangos-osal si kosto ay nemnem et pese di pantongpalana.\n17Bomiteg di ipogaw ay mangan-anap si ragragsak. Adi bomaknang di manglaylayad ay manginom si nangina ay arak ya mangosal si nankangingina ay bangbanglo.\n18Nam-osen din managbasol din ligat ay panggep da ay ipalak-am sin nalinteg.\n19Maymayat di man-es-esa ay manbiyag sin lugar ay magay omili mo din makibeey si makaibaw ya makamayotmot ay asawa.\n20Kanayon ay wada di nankababanol ay bonag ya mayat ay makan sin beey di masirib, ngem din naong-ong yan abosena ay dagos din sanikwa na.\n21Din mangipakat si kabaelana ay mangonod si nalinteg ya managseg-ang ay panagbibiyag et baken kinalinteg anggoy di mawada en sisya, mo adi et matagotago abe ya maidayaw pay.\n22Kabaelan di masirib ay abaken di ad-ado ay sosoldadon di esa ay siyodad et dadaelena din alad ay pantaltalkan da.\n23Din naannad si kali na et mailisi si problima.\n24Din makalasoy ya mangipapangato si awak na et kanan di ipogaw en nalastog.\n25Din nasadot ay manigaan ay man-obla et pespeslena di awak na met laeng.\n26Kanayon ay mankolang si kasapolana, ngem din nalinteg yan kanayon ay man-idawat.\n27Kaliliget Diyos din daton di managbasol, masepsep mo lawa di panggep na.\n28Maipasaldeng di maetek ay tistigo, ngem mapati din mandenge ay kosto, asi mankali.\n29It-it-ek di managbasol di kabaelana, ngem din nalinteg yan nemnemena ay kosto di amagena.\n30Olay mo kas-anoy laing ya pigay planon di ipogaw, adi makaabak en Diyos.\n31Olay mo isaganan di sosoldado din kabayo da ay para gobat, si Diyos pay dedan di makaoway sin pangabakan da.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-21---kankanaey-bible","date":"2021-01-15T15:12:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703495901.0\/warc\/CC-MAIN-20210115134101-20210115164101-00697.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999552965,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999552965164185}","num_words":496,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.462,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Pag kanan Samuel sin kaipoipogaw, \"Tinongpal ko amin ay inbaga yo et nay insaad ko di ari ay mangituray en dakayo.\n13Ed wani, nay din ari ay pinili yo ay kindaw yo et nay insaad Diyos ay mangituray en dakayo.\n14Siged di pantongpalan yo mo say amagen yo dana, dakayo ya din ari yo: dayawen ya patgen yos Yahweh ay Diyos tako, mansilbi ya mantongpal kayon sisya ya adi kayon konkontraen din bilina.\n15Ngem no adi kayon tongpalen si Diyos ta kontraen yo din bilbilina, dosaena abes dakayo ya din ari yo ay kaman din inyat na sin aap-o yo.\n16Ed wani, iginek yo ta ilaen yo di nakaskasdaaw ay amagen Diyos.\n17Ed wani et tiyagew ay pinag-aani si bakakew, ay baken siya? Mankararagak en Diyos ta mankido ya man-odan, et say pangammoan yo en madagsen ay basol yo en Diyos din nankedawan yos ari.\"\n18Nankararag si Samuel et sin doy met laeng ay agew, mankido dowan man-odan, isonga din kaipoipogaw yan inmegyat dan Diyos ya en Samuel.\n19Kanan da en Samuel, \"Pangaasim kod ay apo ta ikararagam dakami en Yahweh ay Diyos mo ta adi kami matey. Inammoan mi ed wani ay malaksig sin odom pay ay basbasol mi, nanbasol kami baw kayman sin nankedawan mi si ari.\"\n20Ngem kanan Samuel, \"Adi kayon emegyat. Olay mo siya di ay madagsen di nanbasolan yo en Diyos, adi kayon dokogan sisya, mo adi et imongsan yo din amin ay nemnem yo ay mansilbi en sisya.\n21Adi kayon masangsangaw si sinan didiyos ay adi makabadang ya makaisalakan en dakayo, tan magay silsilbin dadi.\n22Gapo sin madaydayaw ay ngadan Diyos, adi nan baybay-an dakayo, tan ninemnem na ay panbalinenas dakayo ay ipogaw na.\n23Mo maipanggep en sak-en, sapay koma ta adi ipalobos Diyos ay bomasolak en sisya gapo sin panliwayak ay mangikararag en dakayo. Say amagek et koma din mangitdoak en dakayo sin kosto ya siged.\n24Ngem masapol ay egyatan ya patgen yos Diyos. Ipapasnek yo ya imongsan yo din amin ay nemnem yo ay mansilbi en sisya. Nemnemen yo din nakaskasdaaw ay inam-amag na para en dakayo.\n25Ngem mo ipapati yo ay mangamag si lawa, matey kayo am-in, pati din ari yo.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/1-samuel-12---kankanaey-bible","date":"2021-01-27T08:00:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610704821253.82\/warc\/CC-MAIN-20210127055122-20210127085122-00676.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999996424,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999996423721313}","num_words":360,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.011,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.458,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Din masirib ay babai et pawadaena di olnos sin pamilya na, ngem din magay nemnem na yan sisya ay mismo di manadael sin pamilya na.\n2Din nalinteg ay ipogaw yan patgena ya egyatanas Diyos, ngem din mangamag si lawa yan laslasoyena.\n3Din naong-ong ay nangato di nemnem na yan madosa begew sin ad-ado ay kali na, ngem din kalin di masirib yan say salaknib na.\n4Mo magay animal ay pantolong si obla, adi mapay-an di pangpanganan da, ngem mo waday napigsa ay baka, ad-adoy anien.\n5Din matalek ay tistigo yan din tet-ewa di ibaga na, ngem din adi matalek et pag etek di itistigo na.\n6Naligat ay somirib di makalasoy, ngem nalaka ay lomaing din nanemneman.\n7Addawiam di naong-ong, tan magay kosto ay itdo nan sik-a.\n8Din masirib yan nemnemen day kosto ay amagen da, ngem din magay nemnem da yan ietekan day iib-a da.\n9Din naong-ong yan adi dan pagan-ano din pangikaroan das basol da, ngem din nalinteg yan ipaila day mayat ay nemnem da.\n10Sik-a anggoy di makaammo si ison di ladingit ono ragsak mo. Adi makilikna si kosto di odom ay ipogaw.\n11Madadael din beey di managbasol, ngem din beey di nalinteg yan bomayag.\n12Waday danan ay kaman mayat sin pangilan di ipogaw, yan din pantongpalana baw yan pese.\n13Olay mo masis-iyek di esay ipogaw et mabalin ay manladladingit pay dedan. Mabalin ay mantongpal di ragsak si ladingit.\n14Madosa di makedse yan magon-gonaan di nalinteg gapo sin inam-amag da.\n15Din magay ammo na yan nalaka ay patiena am-in ay dengngena, ngem din naannad yan nemnemena ay kosto di panturongana.\n16Naannad di masirib et addawiana di pangamaganas lawa, ngem din naong-ong yan talantado, adi na ammo ay man-annad.\n17Din nalaka ay bomonget et oway di iyaat na ay kaman naong-ong. Din manplanos lawa yan kaliliget di ipogaw.\n18Din magay ammo da yan manbalin da ay naong-ong, ngem din nanemneman yan kaman dan makoronaan si laing da.\n19Manpakombaba dan to din managbasol sin sangon di nalinteg.\n20Olay din katokmang di nabiteg yan sigsigaan das daida, ngem din babaknang yan ad-adoy gayyem da.\n21Bomasol di manglaslasoy sin nabiteg ay katokmang na, ngem nagasat din manegseg-ang en daida.\n22Dakdake ay kamali di manplano si lawa, ngem din mannemnem si siged et mawadaan si napodno ay gayyem.\n23Waday gon-oden di nagaget ay man-obla, ngem din tomotokdo ay komalikali et mankolang si kasapolana.\n24Kaman koronan di masirib din kinabaknang da, ngem din naong-ong yan say korona da din kinaong-ong da.\n25Din mantistigos tet-ewa et isalakanan biyag di ib-a na, ngem din mantistigos etek et lipotana.\n26Din pamatpatgan di ipogaw en Diyos et kaman makneg ay pankamangan da ay sinpamilya.\n27Kaman aben obbog ay mangidawat si biyag ya mangilisi en daida sin kaman tagdey ay pomse.\n28Maidayaw di ari ay ad-adoy iturayana. Din magay iturayana et maga abey kowinta na.\n29Din naanos ay ipogaw et peteg ay masirib, ngem din nalaka ay bomonget et palalo ay naong-ong.\n30Nasalon-at di awak mo mapnek di nemnem, ngem din apal yan kaman sakit di tong-a ay mangabos si bikas.\n31Din mamaligat si nabiteg yan laslasoyena si Diyos ay namarsua en daida, ngem din maseg-ang en daida et dayawenas Diyos.\n32Maabak din managbasol begew sin basol na met laeng, ngem din pankamangan di nalinteg yan din kosto ay ogali na.\n33Din nanemneman ay ipogaw et maiarig si kosto ay panbeeyan di sirib, ngem adi polos madtengan di sirib sin nemnem di naong-ong.\n34Maidayaw di esa ay nasyon babaen si kinalinteg di ipogaw na, ngem maibabain babaen si basol da.\n35Laylayden di ari din nalaing ay mansilbi en sisya, ngem dosaena din adi na ammo di am-amagena.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-14---kankanaey-bible","date":"2021-01-17T00:28:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703507971.27\/warc\/CC-MAIN-20210116225820-20210117015820-00077.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999660254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.999966025352478}","num_words":598,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.403,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Anak ko, estem ay dengngen din pamagbagan di esay ama ta mawadaan kas panang-awat.\n2Kosto din it-itdok en sik-a, isonga adi kan liwliw-an.\n3Sin kakitkittoy ko pay laeng, esaak ay anak sin beey da amak yan bogbogtong ay anak sin pangilan inak.\n4Kanan amak ay namagbaga en sak-en, \"Adi ka liwliw-an din ibagak. Tongpalem din bilbilin ko ta matagotago ka.\n5Gon-odem di sirib ya panang-awat yan adi kan tetewengen ya liwliw-an din pamagbagak.\n6Adi kan dokdokogan et say mangayowan en sik-a, ipateg mo et salakniban daka.\n7Say kapatgan ay banag din sirib, isonga ipakat moy am-in ay kabaelam ay mangon-od olay intoy kaligat na, siya abe sin panakaawat.\n8Dakdake ay dayaw di magon-od mo mo awatem ya banolem din sirib.\n9Mo say iyat mo di, manbalin din sirib ay kaman mankanapteng ay sabsabong ay maikorona en sik-a.\"\n10Anak ko, dengngem ya patiem din ibagak ta omando din biyag mo.\n11Init-itdoak sik-a ta lomaing ka ya onodam di kosto ay danan.\n12Mo mandan kas di, magay manawad en sik-a ya adi kan maisokba mo managtag ka.\n13Adi kan linglinglingan din inad-adal mo. Ayowanam tan say poon di biyag mo.\n14Adi kan em-emey sin em-emeyan di mangam-amag si lawa ya adi kan on-onodan din am-amagen da.\n15Addawiam din mangam-amag si lawa, dokogam ya taynam daida.\n16Tan adi da maseyep mo adi da man-amag si lawa ya mo magay ipogaw ay kedsean da.\n17Din pangam-amagan das lawa ya kinekedse et kaman makan ya inom para en daida.\n18Din pomatpat-aana sin agsapa et say kaiarigan din danan di nalinteg. Pomat-a ay pomat-a enggana ay komayang din agew.\n19Ngem mabolinget ay kaman labi din danan di managbasol et adi da ammo di kaisokbaan da.\n20Anak ko, estem ay dengngen din kalik ya pamagbagak.\n21Adi kan liwliw-an mo adi et igtom sin nemnem mo.\n22Tan say poon di biyag ya salon-at di olay sino ay mamati isna.\n23Ilaem ta mas es-estem din nemnem mo mo olay sino ay nabanol en sik-a, tan say poon di biyag mo.\n24Adi ka man-et-etek ono manbolboladas.\n25Estem ay ilan din kosto ay sangoanam\n26ta doritso ya mapteng di pandanam.\n27Addawiam din lawa. Adi kan masangsangaw ay mandan sin kannawan ono kannigid mo adi et idoritsom sin kosto ay danan.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-4---kankanaey-bible","date":"2021-01-19T02:58:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703517559.41\/warc\/CC-MAIN-20210119011203-20210119041203-00456.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9998242259,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9998242259025574}","num_words":369,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.412,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Din ipogaw ay adi na ammo ay makikadwa si gait na ay ipogaw et din awak na anggoy di nemnemnemena. Kontraena am-in ay kosto sin pannemnem di odom.\n2Adi layden di naong-ong ay man-adal, laydena anggoy ay mangibaga sin wadas nemnem na.\n3Din pangamagan si lawa et say kalaslasoyan ya kaibabainan.\n4Din kalin di masirib et maiarig si malosong ay ginawang ay adi katdok.\n5Lawa mo pangabaken din nakabasol ya adi maitonton din kalintegan di magay basol na.\n6Din kalin di naong-ong yan say begew si pakiibawana ya kasoplitana.\n7Din kali na yan maiarig si bito ay kaknaana ya kadadaelana.\n8Din apat di tayoktok yan kaman makan ay mam-is ay okmonen.\n9Din kalawlawan di nasadot yan magay kaitkenana sin makadadael si ib-a na.\n10Si Diyos yan maiarig si makneg ay pantabonan ay pankamangan din nalinteg ay ipogaw.\n11Sin pannemnem di babaknang yan maiarig din sanikwa da si nakayang ay alad ay pansalinan da.\n12Din mangipapangato si awak na yan say begew si kadadaelana. Masapol ay manpakombaba di esa ay ipogaw, asi maidayaw.\n13Kababain mo waday somongbat ay adi na dengngen omona di salodsod, yan say kailaan di kinaong-ong na.\n14Din pigsan di nemnem di ipogaw di makatolong en sisya sin sakit na, ngem mo magay pigsan di nemnem na, makaan abe di namnama na.\n15Din masirib yan nakasagana ya laylaydena ay man-adal.\n16Idawtam si sagot din nangato ay ipogaw mo laydem ay maam-ammos sisya.\n17Din ibagan di damo ay mankali sin pangokoman yan kaman kosto mo daan mankali din kalabana.\n18Mabalin ay makeddengan di naligat ay kaso babaen si binonotan ay maikamang en Diyos.\n19Naligligat ay itaoli din panakikadwan di napasakitan di nemnem na ay gayyem mo din iyat ay lomsot si alad di siyodad.\n20Apiten di ipogaw di am-in ay ibongan di kali na.\n21Din kali et makabalin ay say katagoan ono kateyan, isonga din manglaylayad ay mankali et masapol ay awatena mo sinoy ibongan di kali na.\n22Din mangasawa, siged dis gon-odena, tan din asawan di ipogaw et kailaan di seg-ang Diyos en sisya.\n23Manpakpakaasi di nabiteg ay mankali, ngem din baknang yan bodtak di songbat na.\n24Waday odom ay gagayyem ay domadael, ngem waday odom ay nasursurok mo agi di kinapodno da.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-04","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-18---kankanaey-bible","date":"2021-01-23T05:15:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-04\/segments\/1610703533863.67\/warc\/CC-MAIN-20210123032629-20210123062629-00689.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999741316,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999741315841675}","num_words":365,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.458,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Anak ko, estem ay dengngen din pamagbagak ay pangaam si sirib\n2ta kanayon ay naannad ka ya madnge sin kalim ay nanemneman ka.\n3Tan din kalin di makikamkamalala ay babai et mam-is ay kaman anig ya nalamlamoyot mo lana,\n4ngem sin odi na, maiarig din babai ay sana si manpait ay kedet ya matadem ay kampilan ay nanbinas-il di tadem na.\n5Din panturongan di siki na et pese, tan din pandanana et manturong sin kad-an di natey.\n6Adi na on-onodan din danan ay manturong si biyag. Nasangaw sisya ay manlikeliked sin nakillokillo ay danan, ngem adi na ammo.\n7Isonga ed wani, dengngem din ibagak yan adi kan liwliw-an.\n8Addawiam din kaman nidi ay babai. Adi ka polos somag-en sin pantew di beey na.\n9Tan mo somag-en ka, posen di odom din dayaw mo yan pilit ay idawat mo si ipogaw ay magay seg-ang na din ginon-od mo sin pigay tawen di biyag mo.\n10Alaen di mangili din kinabaknang mo ay inligligatam.\n11Sin odi na, manbayeweng ka tan enggay komapsot din awak mo.\n12Et kanam, \"Apay nga sinigaak ay maitdoan ya mabagbagaan?\n13Apay nga adiak dedan inkaskaso din omit-itdo?\n14Ed wani, sangsangoek di kaibabainak sin sangoanan di natopog ay kaipoipogaw.\"\n15Say inomem anggoy din danom ay mapo sin bobon mo.\n16Baken ka koman kaman ginawang ay mabalin ay pan-inoman di olay sino ay babai.\n17Din bobon mo et paran sik-a anggoy ay adi makibingay di odom.\n18Mabindisyonan koma din obbog mo. Maragsakan ka koma sin inasawam manipod sin kabarom.\n19Napintas sisya yan mapteng ay boyaen din gonay na ay kaman ogsa. Maragsakan ka koma sin soso na yan kanayon koma ay mapnemapnek ka sin layad na.\n20Anak ko, apay nga maawis ka sin asawan di odom ta say maragsakan ka sin soso na?\n21Tan si Diyos et iilaena am-in ay am-amagen ya em-emeyan di ipogaw.\n22Din basol di mangam-amag si lawa et kaman tagdey ay mangna en sisya.\n23Matey sisya gapo ta adi makaitpe sin awak na, malitaw gapo sin palalo ay kinaong-ong na.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-5---kankanaey-bible","date":"2021-03-08T18:28:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178385389.83\/warc\/CC-MAIN-20210308174330-20210308204330-00105.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999922514,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999922513961792}","num_words":333,"character_repetition_ratio":0.038,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.429,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2Nabayag di kawadan din Baol di Tolagan sin siyodad ay Kiriat Jearim. Wadas di si dowanpo ay tawen. Sin doy ay timpo, nanladladingit amin din Israelita ya nan-ad-adawag dan Diyos.\n3Pag kanan Samuel en daida, \"Mo tet-ewa ay sagongen yo si Diyos, dokogan yo ngarud din didiyosen di odom ay il-ili ya iwasit yo din rebolto ay kais-isoan Astarte. Imongsan yo abe di nemnem yo en Diyos yan sisya anggoy di pansilbian yo. Mo say iyat yo, isalakanas dakayo sin Filisteo.\"\n4Et inwasit din Israelita din rebolto ay kais-is-oan da Baal en Astarte yan si Diyos et anggoy di dinaydayaw da.\n5Idi siya di, inbilin Samuel ay masinop amin din Israelita ed Mizpa ta manpakaasis sisya en Diyos para en daida,\n6tan ed Mizpa di nantean Samuel ay nangituray en daida. Et nasinop das di yan nanakdo das danom ay insoyat da sin sangoanan Diyos. Sin doy ay agew, initpe day dagaang da yan kanan da, \"Nanbasol kami en Diyos.\"\n7Idi nadamag din Filisteo ay nasinop din Israelita ed Mizpa, nanlobwat din papangolo da ya din sosoldado da ta en da gobaten din Israelita. Inmegyat din Israelita sin nanngean da.\n8Kanan dan Samuel, \"Adi ka somaldeng ay mankarkararag en Yahweh ay Diyos tako ta isalakanas datako sin Filisteo.\"\n9Pinaltin Samuel di mansossoso ay olbon di karnero yan inpoo na ay sibobokel ay indatona en Diyos. Nankararag ay nankedaw si badang Diyos sin Israelita yan pinatgan Diyos din kararag na.\n10Idi man-idatdaton pay laeng si Samuel, enggay dinmateng din Filisteo ay mangobat sin Israelita. Ngem inpawadan Diyos di kaeegyat ay man-agodood ay kido ay nangibtot ya nangolo en daida. Tinmanagtag din Filisteo et nansisian da.\n11Pag bomala din lallalaki ay Israelita ed Mizpa yan inapayaw da din Filisteo engganad Betcar et ad-adoy pinse da sin danan.\n12Idi makdeng di, nan-a si Samuel si bato ay tinood na sin nan-gawaan di Mizpa ya Sen, yan nginadananas Ebenezer tan kanana, \"Sinay di panginemnemneman sin badang Diyos en datako.\"\n13Naabak din Filisteo et adi da kasin in-inmey sin sakop di Israel tan kanayon ay kinonkontran Diyos daida sin timpo ay sibibiyag si Samuel.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/1-samuel-7---kankanaey-bible","date":"2021-03-05T23:19:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178373761.80\/warc\/CC-MAIN-20210305214044-20210306004044-00562.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999784231,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999784231185913}","num_words":349,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.447,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Da nay di kalin Diyos ay inbagan Agur ay anak Jakeh. Kanana: Apo Diyos, palalo ay nabbayak, enggay magay pigsak.\n2Kamanak animal, adiak maibilang ay ipogaw tan magay nemnem ko.\n3Magay sirib ay inadal ko et magay ammok maipanggep en Diyos ay Nasantoan.\n4Sino di nakaeey ed langit ay nantaoli isnan daga? Ay waday makabael ay manpap sin dagem? Sinoy makabongon sin danom si lopot ya nangikeddeng si beddeng isnan daga? Mo waday ammom si makabael isna, ibagam di ngadana ya ngadan di anak na.\n5Din kalin Diyos et napaneknekan ay kostokosto. Kaman salida ay manalaknib sin komamang en sisya.\n6Adi ka taptapian din kalin Diyos tan yamyaman daka ya ipaila na ay maetek ka.\n7Apo Diyos, waday dowa ay banag ay kedawek en sik-a sakbay ay mateyak:\n8Panbalinem kod sak-en ay matalek ta adiak polos man-etek ya adi kan palaloan ay pabaknangen ono pabitegen sak-en. Say idawat mo koma din kostokosto ay kasapolak,\n9tan mo mansobsobraak, into et mo dokogak sik-a yan kanak, \"Sino od si Yahweh?\" Mo bomitegak abe, mangakewak et ibabain kos sik-a ay Diyos ko.\n10Adi kan palawlawaen di esa ay baa sin apo na tan baosan daka sin baa ay sana et man-ikaro ka.\n11Waday odom ay ipogaw ay pankalian das lawa da ama da en ina da.\n12Din odom yan kanan da en magay basbasol da olay mo kinmadodogis da si basol da.\n13Din odom yan palalo ay ipapangato da di awak da.\n14Waday palalo di kinagamgam da et posen da din sanikwan di nabiteg ya kakkaasi.\n15Waday singin ay matek. Kanan da ay dowa, \"Omya ka, omya ka.\"\n16Wada abey opat ay banag ay adi kapkapnek, adi dan polos kanan en kosto: din kad-an di natey, din basig ay babai, din nakgang ay lota ya manbidbidang ay apoy.\n17Din manglasoy en ama na ya adi manongpal en ina na, awni et okiten di gayang sin tanap din mata na ya isidan di dadakke ay titit din lamlames na.\n18Waday opat ay nakaskasdaaw ay adiak maawatan:\n19din iyat di agila ay tomayaw ed kayang, din iyat di eweg ay manbodos sin kabatbatoan, din iyat di bapor ay manbalasat sin baybay ya din iyat di baro ya balasang ay manlinayad.\n20Siya nay kaiarigan di makikamalala ay babai: mangan asi na ponasan din tepek na yan kanana en magay basol na.\n21Waday opat ay banag ay panpayegpegan di kaipoipogaw isnan lobong, tan adi dan maanosan:\n22din bag-en ay manbalin ay ari, din naong-ong ay mawadaan si ad-ado ay makan ya amin ay kasapolana,\n23din sinigsigaan da ay babai ay maasawaan ya din balasang ay bag-en ay maiskat sin babai ay among na.\n24Waday opat ay kinittoy ay animal isnan daga, ngem nankalalaing da:\n25Din koton, nakapsot da ngem ammo da ay man-idolin si makan sin tiyagew.\n26Din koneho, nakapsot da abe, ngem manbeey da sin deppas.\n27Din dodon, magay ari da, ngem naolnos da ay mankokoyog.\n28Din alalakkap, nalaka da ay depapen, ngem wada da sin palasyo.\n29Waday opat ay mo manmandan da yan maila ay napigsa da:\n30din layon ay kapigsaan sin am-in ay animal ya magay egyatana en daida,\n31din taraki ay kawwitan, din kalakian ay kalding ya din ari ay mangipangolo sin sosoldado na.\n32Mo naong-ong ka et it-it-ek mo di awak mo ya manpanggep kas lawa, opopem san tepek mo ta iginek mo.\n33Tan mo ikolog ya pespesan di gatas, mawada di mantikilya. Mo despegem abe din eng di ib-am, bomala di dada. Siya abe ay mo sepsepem di bonget mo et pawadaem di ibaw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-30---kankanaey-bible","date":"2021-02-28T00:29:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178359624.36\/warc\/CC-MAIN-20210227234501-20210228024501-00103.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9998935461,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9998935461044312}","num_words":583,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.429,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Lomayaw din managbasol olay magay mangap-apayaw en sisya, ngem din nalinteg yan natoled ay kaman layon.\n2Mo manlalaban din omili, ad-ado di pangolo, ngem waday talna ya olnos mo masirib di manturay.\n3Din manturay ay mamaligat sin nabiteg et kaman napigsa ay odan ay manadael sin mola.\n4Din manokog sin linteg Diyos et daydayawen da din managbasol, ngem din manongpal sin linteg na et kontraen das daida.\n5Adi maawatan di managbasol di hustisya, ngem din mangipatpateg en Diyos yan maawatana ay kosto.\n6Maymayat din nabiteg ay magay kaoy-oyawana mo din baknang ay nakillo di ogali na.\n7Nanemneman din anak ay mantongpal si linteg, ngem din makikadwa sin magay silbi na ay ipogaw et ibabaina si ama na.\n8Din bomaknang si nangato ay porsienton di pilak na et ipaelbat nan to din kinabaknang na sin managseg-ang si nabiteg.\n9Mo waday adi mangikaskaso si linteg Diyos, olay din kararag na yan kaliliget aben Diyos.\n10Kaman kan nankaot si bito ay kag-asam mo ipangom si panbasolan din nalinteg, ngem din nalinteg pay, somiged di biyag da.\n11Ipagarup din babaknang en masirib da, ngem din nabiteg ay nalaing ay mangilasin si ogalin di ipogaw et ammo na di katet-ewa na.\n12Manragsak din omili mo say mangabak ay manturay din nalinteg, ngem mantabon da mo din makedse di mangabak.\n13Baken mayat di biyag din mangisassaot si basol da, ngem seg-angan Diyos din mangipodno ya manokog si basol da.\n14Nagasat din emeegyat ay manbasol, ngem lawa di pantongpalan din makenteg di nemnem da.\n15Din lawa ay turay ay mamaligat si nabiteg et kaman manngangaed ay layon ya atap ay animal ay makwani en oso.\n16Magay seg-ang di baken masirib ay manturay, ngem omando di biyag di manigaan ay mansowitik ta way iyat na ay bomaknang.\n17Kanayon ay lomaylayaw din nakapese, adi kan toltolongan sisya.\n18Magay pandanagan di ipogaw ay magay maipabasol en sisya, ngem am-in ay mangamag si lawa et bigla ay madadael da.\n19Din nagaget ay man-obla yan ad-adoy kanena, ngem kanayon ay mabibiteg din manaysayang si timpo na.\n20Ad-adoy bindisyon di matalek ay ipogaw, ngem din laydena ay bomaknang ay dagos et sigurado ay madosa.\n21Baken mayat din waday pabpaboran, ngem wada pay dedan di odom ay mapasoksokan si owat esay tinapay.\n22Din naimot yan laydena ay bomaknang ay dagos. Adi na ammo ay masepsep ay bomiteg.\n23Pan-iyamanan da sin odi na din mamagbaga mo din manpasablog.\n24Din manowitik en da ama na en ina na asi na kanan en baken basol et maibilang ay tollisan.\n25Din makagamgam ay ipogaw yan say mangiloglogi si ibaw, ngem din am-in ay mantalek en Diyos et somiged di biyag da.\n26Naong-ong din mantalek si awak na, ngem din masirib yan magay pandanagana.\n27Adi mankolang din man-idawat si nabiteg, ngem din adi mangikaskaso en daida et ad-adoy mamaos.\n28Mantabon di kaipoipogaw mo say manturay di laway nemnem na. Ngem mo makaan ay turay, omad-ado di nalinteg ay ipogaw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-28---kankanaey-bible","date":"2021-03-01T19:14:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178362899.14\/warc\/CC-MAIN-20210301182445-20210301212445-00144.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999396801,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999396800994873}","num_words":480,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.442,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Mo ayagan daka ay makikan si nangato ay ipogaw, nemnemem mo sino di kasangsangom.\n2Mo naaklong ka, itpem.\n3Adi kan aklongan din mankanam-is ay makan, tan mabalin ay say pansikap na en sik-a.\n4Masirib ka koma ta adi kan palaloan di awak mo ay mangan-anap si panbaknangan.\n5Tan adi ka ammo yan bigla ay tomayaw din pilak mo ay kaman din titit ay agila.\n6Adi kan makikan si naimot ay ipogaw mo ayagan daka. Adi ka aklongan din mankanam-is ay makan ay inpasango na en sik-a,\n7tan nemnemnemena anggoy din gastos na. Olay mo kanana en mangamangan ka ngem baken naimposoan.\n8Iotam am-in ay kinan mo et masayang din mayat ay kalim.\n9Adi ka sayangen di kalim si esa ay naong-ong, tan adi na ammo ay banolen din magon-od na ay sirib sin pamagbagam.\n10Adi ka padendenen di sigod ay beddeng ya adi kan posen di dagan di olila,\n11tan manakabalin si Diyos ay mangitonton sin kalintegan da kontra en sik-a.\n12Dengngem di pamagbaga ya ipakat moy kabaelam ay man-adal.\n13Adi kan emegyat ay manoplit sin anak mo, tan adi matey mo say iyat mo di.\n14Di katet-ewa na, mabalin ay say kaisalakanana.\n15Anak ko, palalo di ragsak ko mo manemneman ka.\n16Naragsakak to mo dengngek ay kalin di masirib di iyat mo ay mankali.\n17Adi kan apalan din managbasol mo adi et kanayon ay patgem si Diyos.\n18Mo say iyat mo di, waday mayat ay namnamam sin tapin di agew yan sigurado ay matongpal.\n19Anak ko, dengngem nan pamagbagak. Manemneman ka koma ta say onodam din kosto.\n20Adi ka maitaptapi sin makabeteng ya naaklong.\n21Tan din kaman dadi ay ipogaw et kanayon ay masmaseyep da, isonga bomiteg da ya manbado das nabisngibisngit.\n22Dengngem din pamagbagan amam ay nakaotangam si biyag mo yan adi kan laslasoyen si inam mo enggay mabakes.\n23Ipakat mo din kabaelam ay mangadal si kosto ay todo ya sirib, pamagbaga ya panakaawat, yan adi kan linglinglingan.\n24Dadlon maragsakan din aman di nalinteg ya masirib begew en sisya.\n25Isonga paragsakem koma da amam en inam ay nangianak en sik-a.\n26Anak ko, estem ay dengngen din ibagak ya ilaem abe di kabibiyag ko ta say tadonem koma.\n27Din hostess ya din makikamkamalala yan maiarig das malosong ay bito.\n28Maiarig da si tollisan ay manseseed et ad-ado di lalaki ay iturong da si basol.\n29Sino di kanayon ay manproblima ya mansakit di nemnem na? Sino di kanayon ay makiibaw ya manriri? Sino di masogatan yan magay kosto ay gapo na? Sino di manbalangay mata na?\n30Daida di malabian manbegew si arak, tan laylayden da ay man-inom si nanlalaok ay arak.\n31Adi kan pasolisog sin arak olay manbalanga ay kaman mayat di kailaana sin baso. Manlamoyot kayman ay inomen,\n32ngem sin odi na yan kaman dakan kinat si nagitaan ay eweg.\n33Ad-adoy ilaem ay ol-olay yan baken kosto din nemnem mo ya kalim.\n34Enggay naolaw ka ya nagolo di nemnem mo ay kaiarigam di maseyep si bapor sin gawan di baybay sin timpon di pewek.\n35Et kanam to si nemnem mo, \"Wadan samet di dinmespeg ono pinmat-o, ngem adi met mansakit. Magay liknak. Apay nga adiak makabangon ta daan ay man-inomak?\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-23---kankanaey-bible","date":"2021-03-09T00:46:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178385534.85\/warc\/CC-MAIN-20210308235748-20210309025748-00203.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999238253,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.999923825263977}","num_words":521,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.417,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Adi maibagay ay man-odan sin tiyagew ya mangandap sin omatongana. Iso na abe ay adi maibagay ay maidayaw di naong-ong.\n2Adi demket di baos ay magay gapo na, kaman mantaytayaw ay titit ay magay ompaana.\n3Masapol ay mabokadoan ya masoplit di dangki ya kabayo, siya abe sin naong-ong.\n4Mo songbatam di naong-ong, adi ka ikompas di kalim sin kinaong-ong na ta adi ka mais-o en sisya.\n5Mo songbatam di naong-ong, ikompas mo din kalim sin kinaong-ong na ta way iyat na ay mangawat ay baken masirib sisya.\n6Kaman mon binetbet di sikim ya kaman kan nan-inom si sabidong mo ibaam di naong-ong ay mangipaammo si esa ay damag.\n7Din pamagbagan di naong-ong et kaman siki ay napilay ay nalalaylay.\n8Din mangidayaw si naong-ong et kaman din mangitaked si bato sin palsiit.\n9Din pamagbagan di naong-ong et kaman pagat ay iwaswasawas di nabeteng.\n10Kaman ipogaw ay mamanpana si am-in ay malabas din manglagbo si naong-ong ya makabeteng.\n11Din naong-ong yan ipidwapidwa da din lawa ay am-amagen da, kaman dan aso ay nanaoli si ota da.\n12Nalaklaka ay matongpal di namnama ay somiged di ogalin di naong-ong mo din ogalin di ipogaw ay nalaing sisya sin pannemnem na ay mismo.\n13Din nasadot yan ipambal na ay waday layon ay komat sin gawan di danan.\n14Kanayon ay manposposipos din tangeb sin bisagra, iso na din sadot ay owat manbalibalin sin kaseyseyepana.\n15Waday odom ay palaloy sadot na et masadot ay mamakan si awak na.\n16Ipagarup di nasadot ay nalalaing sisya mo piga ay ipogaw ay naannad ay mansongbat.\n17Din makibiyang si ibaw di odom et kaman ipogaw ay mamden si ingan di malablabas ay aso.\n18Kaman naboge ay mangipanpana si matadem ya manbidbidang ay pana\n19din mangietek si gait na asi na kanan en solog na.\n20Mad-ep din apoy mo magay kaiw, maga abey man-iibaw mo magay mantaytayoktok.\n21Kaman din iyat di oling ya kaiw ay mangipabidang si apoy din iyat di makaibaw ay mangipapigsa si pan-iibawan.\n22Din tayoktok yan kaman mam-is ay makan ay laylayden ay okmonen.\n23Din mangilingeb si lawa ay nemnem na babaen si mayat ay kali et kaman dinamili ay banga ay nam-es si mankoniniing ay kaman palata.\n24Agin sisiged ay mankali din kalaban ta ilingeb na din liget na.\n25Kaman mayat ay dengngen, ngem adi ka mantalek, tan adi kabilang di lawa ay panggep na.\n26Mabalin ay ilingeb na di panggep na, ngem sin odi na et ammoen met laeng di kaipoipogaw.\n27Din mankaot si bito et sisya met laeng di maikosnong, mo manpolag si bato, mantaoli ya tegmilena sisya.\n28Kaliliget di maetek din palawlawaena. Makadadael din boladas ay kali na.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-26---kankanaey-bible","date":"2021-03-04T06:30:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178368608.66\/warc\/CC-MAIN-20210304051942-20210304081942-00398.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999617338,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999617338180542}","num_words":433,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.46,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Anak ko, ay waday tinakderam ay otang di odom ay ipogaw?\n2Ay kaman kan nakna si tagdey gapo sin karim?\n3Mo siya di, tengel daka sin panakabalin di ipogaw ay sana, ngem siya na di amagem ta mailisi ka: emey ka ay dagos ta manpakombaba ka ay manpakaasi en sisya.\n4Adi kan man-illeng pay laeng ono maseyep.\n5Ipakat moy kabaelam ay bomolos ay kaman din iyat di ogsa ta ilayawana din manganop ono din iyat di titit ta ilisiana din tagdey.\n6Sik-a ay nasadot, adalem din biyag di koton ta lomaing ka.\n7Maga di pangolo da,\n8ngem man-olnong das kanen da sin tiyagew ya pinag-aani ta say maisagana di kasapolan da sin pinag-oodan.\n9Ay daetan pay sas seyep mo? Pig-an pay di bomangonam?\n10May, maseseyep ka pay, man-illeng ka pay,\n11ngem di pantongpalana et bigla ay bomiteg ka ay kaman din inakewan di tollisan.\n12Din makedse ay ipogaw ay magay silbi na yan lomikeliked ay man-et-etek.\n13Mankedyakedyat ya mansinyasinyas ta ietekan daka.\n14Sinisikap di naigto sin nemnem na, pag lawa di panggep na ya sisya di mangiloglogis adi pankikinaawatan.\n15Gapo isdi, bigla ay domteng di dosa na ay magay rimidyo na.\n16Waday pito ay ogalin di ipogaw ay kalkaliget Diyos, kadodogis da sin pangila na:\n17din mangipapangatos awak na, din maetek, din manpeses ipogaw ay magay basol na,\n18din manplano si lawa, din alisto ay en man-amag si lawa,\n19din mangitistigos baken tet-ewa ya din mangilapo si adi pankikinaawatan di sinpamilya.\n20Anak ko, tongpalem din bilbilin amam yan adi kan liwliw-an din init-itdon inam.\n21Kanayon koma ay nemnemnemem dasa.\n22Din init-itdo da di mangipango en sik-a mo waday emeyam ya manilib en sik-a mo maseyep ka. Mo bomangon ka et say mamagbaga en sik-a.\n23Tan din bilbilin ya pamagbaga da et maiarig si silaw ay mangipaila si iyat mo ay manbiyag.\n24Ilisi daka sin makasolisog ay kalin di makilallalaki ay babai.\n25Adi kan aklongan din kinapintas na ono maawis sin mata na.\n26Tan banol di tinapay di ibayad mo sin hostess, ngem dilikado di biyag mo sin babai ay waday asawa na.\n27Ay mabalin aya ay ibolsikom di apoy yan adi mapooan din badom?\n28Mo gatinan di esay ipogaw di man-ganggangab ay oling, ay adi maatongan din siki na?\n29Siya abe sin makidaag sin asawan di ib-a na, magay adi madosa ay mangamag sina.\n30Adi maoyaw di ipogaw ay mangakew ta pangagas nas dagaang na.\n31Ngem mo mad-asan, bayadana pay dedan di mamin pito ay banol din inakew na ono idawat na am-in ay wadan sisya.\n32Ngem din makibabai et magay nemnem na, tan owat nan dadaelen di awak na.\n33Sakit di awak ya kaibabainana ay adi kaponas di magon-od na.\n34Tan palalo ay bomonget din asawan di babai gapo si imona, et magay seg-ang na mo man-ibaes.\n35Adi kabaew di bonget na olay mo pigay idawat mo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-6---kankanaey-bible","date":"2021-02-28T00:50:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178359624.36\/warc\/CC-MAIN-20210227234501-20210228024501-00554.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999120235,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999120235443115}","num_words":468,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.427,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Anak ko, estem ay dengngen ya adi kan linglinglingan din bilbilin ko en sik-a.\n2Tongpalem din bilbilin ko ta say matago ka. Ibilang mo din it-itdok ay say kabanolan ay gameng mo.\n3Ibedbed mo sin gomot mo ya igtom abe sin nemnem mo.\n4Panbalinem koma di sirib ay kaman mon agi ay babai yan ibilang mo din panang-awat ay kasigedan ay gayyem mo.\n5Daida di manalaknib en sik-a sin makasolisog ay kalin di babai ay makilallalaki.\n6Sin namingsan ay labi, wadaak ay man-os-osdong sin tawan di beey ko yan waday insid-ip ko ay magay ammo da ay babbaro. Din esa en daida ay baken nanemneman yan manmandan ay omas-asag-en sin solyon di kalsada ay kad-an din beey di esay babai ay makilallalaki.\n10Asi et en inaspon din babai ay sana ay sinisikap di ogali na ya ad-adoy al-altin di awak na ay kaman din kailaan di hostess.\n11Natoled ay magay baina yan kanayon ay adi mantee sin beey na.\n12Kanayon ay manmandan sin kalsada ya katoptopogan di ipogaw ta man-anap si lalaki ay ietekana.\n13Kakawe ya kaongo sin baro ay sana yan adi mabain ay mangwani,\n14\"Nan-idatonak ed wani ay agew ay manongpal sin insapatak yan ad-adoy nabay-an ay karni.\n15Isonga inmaliak ay manganap en sik-a yan naey ka baw tet-ewa.\n16Din ap-ap di katrik yan mapteng di kolor na ay napo ed Egipto,\n17yan pinay-ak si bangbanglo ay makwani en mirra, aloe ya cinnamon.\n18Emey tas di ta manragsak ta ay maninsinlabi.\n19Tan addawi di inmeyan asawak.\n20Ad-adoy intakina ay pilak et adi somaa enggana ay emey di doway dominggo.\"\n21Siya di, sinolisog na din baro babaen sin makaawis ay kali na.\n22Inmonod ay dagos din baro ay sana ay kaman din baka ay maiey sin panpaltian ono din ogsa ay makna sin ballasa\n23ta matey babaen si pana. Kaman din titit ay alisto ay emey sin tagdey ay adi na ammo ay say kateyana.\n24Isonga anak ko, estem ay dengngen din ibagak.\n25Adi kan nemnemnemen din kaman nadi ay babai ya adi kan maiet-etekan en daida.\n26Din kaman nadi ay babai di makagapo si nadadaelan ya nateyan di ad-ado ay lallalaki.\n27Din beey na yan kaman danan ay manturong sin kad-an di natey.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-7---kankanaey-bible","date":"2021-02-27T07:28:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178358203.43\/warc\/CC-MAIN-20210227054852-20210227084852-00491.warc.gz","language":"kne","language_score":0.99997437,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999743700027466}","num_words":365,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.416,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Din man-inom si arak et makalasoy ya makangalawngaw. Din mabeteng et magay nemnem na.\n2Din mabonget ay ari yan maiarig si mabonget ay layon. Mo pabongetem et dilikado di biyag mo.\n3Madayaw ay ogali di omaddawi si ibaw. Din naong-ong anggoy di laydena ay makiib-ibaw.\n4Din nasadot ay adi man-obla sin pinag-aalado et magay apitena sin pinag-aani.\n5Din nemnem di ipogaw yan naoneg ay kaman din malosong ay baybay, ngem mabalin ay ammoen di masirib.\n6Ad-adoy mangibaga ay matalek da, ngem ay way makaanap si tet-ewa ay matalek ay ipogaw?\n7Mo nalinteg di ipogaw ya kosto di am-amagen da, nagasat din aan-ak da.\n8Sin pangokoman di ari, timbangena am-in ay pamaneknek ta ilasina di lawa sin siged.\n9Ay wada aya di ipogaw ay makaibaga ay nalinis di konsensia na ya nalinisan sin basbasol na?\n10Kaliliget Diyos din man-osal si baken kosto ay timbangan ya salopan.\n11Olay esay anak yan maammoan mo siged ya kosto di kaipogaw na babaen sin amagena.\n12Si Diyos di nangamag si inga ay para denge ya mata ay para ila.\n13Mo kanayon ay maseseyep ka, bomiteg kan to, ngem mo bomangon ka ta man-obla ka, ad-adoy kanem.\n14Din manlako yan manreklamo sin presyon di lakoana, ngem mo komaan yan it-ek na din laing na ay mantawal.\n15Nabanbanol din kalin di masirib mo balitok ya nankangingina ay al-altin di awak.\n16Din mangitakder si otang di sangsangaili et masapol ay tenglen din nangiotang din sanikwa na ta mangipasigurado ay manbayad sisya.\n17Kaman mam-is di makan ay naa si sinasaor, ngem sin odi na yan kaman darat sin tepek.\n18Matongpal di plano mo waday kosto ay pamagbaga, isonga mo makigobat ka, kamangem omona di pamagbagan di masirib.\n19Olay palimed yan dad-aten di makatayoktok, isonga adi ka makipolapol en sisya.\n20Mo waday mamaos en ama na ono en ina na, magan-gan-o di biyag na ay kaman silaw ay bigla ay mad-ep sin gawan di labi.\n21Din tawid ay sapaen di ipogaw ay alaen et adi bindisyonan Diyos sin odi na.\n22Adi ka man-ibaes sin mangamag si lawa en sik-a. Mantalek ka en Diyos et isalakan daka.\n23Kaliliget Diyos din mansowitik babaen si baken kosto ay timbangan ya salopan.\n24Adi ka ammo di mapasamak to, tan si Diyos di nangikeddeng sidi.\n25Naligat di mangikari si esa ay banag en Diyos yan adi na nemnemen omona.\n26Din masirib ay ari et ammo na ay mangilasin sin managbasol yan madagsen di ikeddeng na ay dosa da.\n27Din nemnem ono konsensian di ipogaw yan kaman silaw ay osalen Diyos ay manokisok sin kaonegan ay nemnem na.\n28Din manalaknib sin ari et din adi manbalbaliw ay layad ya seg-ang na ya din kinapodno na. Komakaman abe di panturayana mo nalinteg sisya.\n29Say kaidayawan di babbaro din pigsa da, ngem din nankakay, din oban da.\n30Mabalin ay mabalbaliwan di lawa ay ogali babaen si mansakit ay dosa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-20---kankanaey-bible","date":"2021-03-04T19:27:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178369512.68\/warc\/CC-MAIN-20210304174506-20210304204506-00008.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999796152,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999796152114868}","num_words":471,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.452,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Din nanemneman ay anak et dengngena di pamagbagan ama na, ngem din makalasoy pay et adi kabagbagaan.\n2Magon-gonaan din siged ay ipogaw gapo sin kali da, ngem din makalipot yan laylayden da ay paligaten din iib-a da.\n3Din mangannad si kali na et salaknibanan awak na, ngem din ad-adoy kali na et madadael.\n4Polos ay adi magon-od di nasadot din laydena, ngem din nagaget et mabalin ay alaena amin ay laydena.\n5Sigaan di nalinteg ay man-etek, ngem din ibagan di lawa ay ipogaw et ibabaina di ib-a na.\n6Din nalinteg di ogali na et magay pandanagana, ngem din mangamag si lawa et maiturong si kadadaelana.\n7Waday odom ay agin babaknang ngem kambaw nakoskosan. Wada abey agin bibiteg ngem ad-ado baw di sanikwa na.\n8Din baknang et sakaena di biyag na babaen sin pilak na, ngem din nabiteg et magay kaman nidi ay problima na.\n9Din silaw di nalinteg et adi kad-ep, ngem din silaw di managbasol et sinkaattikan yan mad-ep.\n10Din mangipapangatos nemnem na et pawadaena di ibaw, ngem nalaing di mandenges pamagbaga.\n11Nalaka ay malitaw din kinabaknang ay bigla ay nagon-od, ngem din inligatan ay inlagboan et masensen ya omad-ado.\n12Mo mabayag ay adi matongpal di namnama et masakitan di nemnem, ngem mo matongpal di layden, kaman kaiw ay mangidawat si biyag.\n13Mo lasoyen di ipogaw din kali ya bilbilin Diyos, maiturong si kadadaelana, ngem mo tongpalena, waday gon-gona na.\n14Din itdon di masirib et kaman obbog ay mangidawat si biyag. Ilisi na di ipogaw sin kaman tagdey ay pomse.\n15Madayaw di masirib, ngem din baken matalek et manturong da si kadadaelan.\n16Din naannad ay ipogaw et ibasar na din amagena sin laing na, ngem din naong-ong et ipaila na sin amagena din kinaong-ong na.\n17Din laway nemnem na ay baa et pawadaena di problima, ngem din matalek et panragsakan di idawat na.\n18Din manigaan si pamagbaga et bomiteg ya maibabain, ngem din mangawat si pamagbaga et madayaw.\n19Peteg di ragsak mo matongpal din layden ay gon-oden, ngem din naong-ong et sigaan da ay balbaliwan din lawa ay ogali da.\n20Din makikadwa si masirib et lomaing abe, ngem din makikoyog si naong-ong et ligat di lak-amena.\n21Manproblima di managbasol, ngem din gon-gonan di nalinteg et somiged di biyag na.\n22Din nalinteg yan waday ipatawid nan to sin aap-o na, ngem din kinabaknang di managbasol yan emey sin nalinteg.\n23Olay mo ad-adoy maapit sin dagan di nabiteg, ngem mabalin ay malitaw gapo sin kinasikap di odom ay ipogaw.\n24Din adi manoplit si anak na et adi na laylayden din anak na, tan din manglaylayad si anak na et estena ay mamilin.\n25Adi mankolang si makan din nalinteg, ngem din lawa di nemnem na et kanayon ay mandagaang.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/proverbio-13---kankanaey-bible","date":"2021-03-08T10:03:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178383355.93\/warc\/CC-MAIN-20210308082315-20210308112315-00108.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9997863173,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9997863173484802}","num_words":447,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.454,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Idi nantaoli si Saulo ay napo sin nakigobatan da sin Filisteo, waday nangwani en sisya en wadas David sin lugar ay magay omili ed En Gedi.\n2Siya di, pinilin Saulo di tolo ay libo ay kalalaingan ay soldado ed Israel, et en da inanap da David sin asag-en di makwani en Deppas di Atap ay Kalding.\n3Idi wada da sin danan, dinmateng da sin liyang ay asag-en si kodal di karnero, et sinenggep si Saulo ta en mankatilyas. Kambaw wadas da David ya din ipogaw na sin dogon di liyang ay sana.\n4Kanan da en sisya, \"Gondaway mo na! Tan inbagan Diyos ay ipolang na din kaibaw mo en sik-a ta oway di iyat mo en sisya.\" Siya et di, inin-inayad David ay inmasag-en ay adi dinlaw Saulo, et pinotoana din gayadan di naloyong ay bado na.\n5Idi nakdeng di, mansakit di konsensia na begew sin namotoana sin badon Saulo,\n6et kanana sin ipogaw na, \"Sapay koma ta domosas Diyos mo sakitak ono peslek din apok, tan dinotokan iman Diyos sisya ay man-ari.\"\n7Begew sin inbaga na ay doy, tinopap na din ipogaw na ay makilaban en Saulo. Idi siya di, kinmaan si Saulo sin liyang ta madipos koma.\n8Ngem binmala abes David yan kinaliana ay nangwani, \"Apo ari!\" Nanwingi si Saulo, et pag mandokmog si David ay nanyakog-ong\n9yan kanana, \"Apay nga patiem di kanan di odom ay ipogaw en waday panggep ko ay mamse en sik-a?\n10Ed wani ay agew et mismo ay inilan di matam ay inpalobos Diyos ay peslek sik-a koma isnan liyang. Sinogsogan pay di odom sak-en ay mamse en sik-a, ngem adiak inamag, tan kanak si nemnem ko en adiak man-amag si lawa en sik-a tan dinotokan dakan Diyos.\n11Ilaem kadi ay ama nan poton di badom ay ginedged ko sin gayada na ngem adiak pinses sik-a. Say pangilaam koma ay maga di panggep ko ay mangamag si lawa ono makilaban en sik-a. Maga met di lawa si inamag ko en sik-a, ngem nay et ay omap-apayaw ka tan laydem ay pomse.\n12Sapay koma ta okomen Diyos daita ay dowa ta sisya di manobalit sin lawa ay inam-amag mo en sak-en, ngem adiak polos sakitan sik-a.\n13Wada di apat ay kanana, 'Din mangamag si lawa et din lawa ay ipogaw,' isonga adiak sagiden sik-a.\n14Ay sinoak od ay ap-apayawen din arin di Israel ta peslena? Kamanak met owat nanatey ay aso ono kaman tilang.\n15Si Diyos di mangokom ya mangikeddeng mo sino en daita di binmasol. Ilaena koma na ay maam-amag ta somalaknib sin panakabalin mo.\"\n16Idi nakdeng ay inbagan David di, kanan Saulo ay nanpoot, \"Ay sik-a ay anak ay David san mankalkali?\" Pag nan ipigsa ay nan-oga.\n17Kanana, \"Nalinteg ka mo sak-en tan siged di inyat mo en sak-en, ngem lawa di inam-amag ko en sik-a.\n18Inpailam ed kaonyan din mayat ay ogalim en sak-en, tan inpalobos Diyos ay oway di iyat mo koman sak-en, ngem adi ka pinomse.\n19Manmano di ipogaw ay mo datngan day kaibaw da yan ipalobos da ay makalayaw ay adi naan-ano. Sapay koma ta gon-gonaan dakan Diyos ay kosto sin siged ay inyat mo en sak-en ed wani.\n20Enggay ammok ay dadlon kan man-ari ed Israel et manturay kas mabayag.\n21Isonga mansapata ka sin ngadan Diyos ay adi kan peslen din polik ta say adi malinglingan din ngadan ko ya din ngadan amak.\"\n22Et nansapatas David. Pag somaas Saulo, ngem nantaolis da David ya din ipogaw na sin nantabonan da.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-10","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/1-samuel-24---kankanaey-bible","date":"2021-03-07T15:30:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-10\/segments\/1614178377821.94\/warc\/CC-MAIN-20210307135518-20210307165518-00037.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999283552,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.99992835521698}","num_words":573,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.41,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Waday lalaki ay manngadan si Elkana ay polin Efraim ay man-ili ed Rama sin kadondontogan ay sakop di Efraim. Sisya din anak Jeroham ay anak Elihu ay anak Tohu ay anak Zuf.\n2Dowa di asawan Elkana ay da Hanna en Peninna. Waday an-ak Peninna ngem basig pay si Hanna.\n3Tinawtawen ay emey da Elkana ed Shilo ay en mandayaw ya man-idaton en Diyos ay Kangatoan ay Turay. Sin isdi, da Hofni en Finehas ay an-ak Eli di papadi ay mansilsilbi en Diyos.\n4Tonggal man-idaton si Elkana, idawtanas da Peninna ya din an-ak na si sag-eesa ay bingay da sin karni.\n5Ngem si Hanna pay, dobli di bingay na tan laydelaydena iman sisya olay mo binasig Diyos.\n6Kanayon ay sinsiniten Peninna ay karibal na et pasadotena gapo sin kaiwed di anak na.\n7Kanayon ay say mapasamak nas tinawtawen. Tonggal emey da sin beey Diyos, pasadoten Peninna si Hanna enggana ay man-oga ya sigaana ay mangan.\n8Et kanayon abe ay damagen Elkana, \"Apay nga man-og-oga ka ya sigaam ay mangan? Sinoy gapo ay kanayon ay pansasadotam? Ay bakenak ayan napatpateg en sik-a mo sinpo ay anak?\"\n9Sin namingsan ay kawada da sin beey Diyos ed Shilo, kapika si Hanna sin nakdengan da ay nangan. Palalo di ladingit na, isonga man-og-oga ay nankararag en Diyos. Sin nangam-amaganas di, wada din padi ay si Eli sin tomoktokdoana sin sag-en di pantew di Timplon Diyos.\n11Kanan Hanna ay nansapata, \"Diyos ay Kangatoan ay Turay, maseg-ang ka kod paabe ta nemnemem sak-en sinan ligat ko. Mo seg-angam sak-en ay bag-en mo ta omya ka si anak ay lalaki, ikarik ay idaton kos sisya ay mansilbi en sik-a si tongpal biyag na et adi polos mapokpokisan.\"\n12Intoltoloy Hanna ay nankarkararag en Diyos si nabayag yan iilaen Eli din tepek na.\n13Adi madnge din kararag na tan adi na ipigsa, ngem maila din tepek na ay mantitiyam et inpagarup Eli en nabeteng,\n14isonga kananan sisya, \"Ay nabeteng ka? Pig-an pay ay maimosngan ka ya isaldeng mo san kabebeteng mo?\"\n15Ngem kanan Hanna ay sinombat, \"Apo, adiak met damdaman nabeteng tan adiak polos nan-in-inom si arak ono kompormi ay bemeteng, ngem ipappapas ko anggoy ay mangibaga si liknak en Diyos.\n16Adi ka koman ipagarup en magay silbi na ay babai nan baam, tan palalo di ladingit ko ay mankarkararag.\"\n17Pag kanan Eli, \"Emey ka ay natalna di nemnem mo. Sapay koma ta idawat Diyos ay daydayawen tako ay Israelita din kedkedawem.\"\n18Songbatan pay Hanna yan kanana, \"Sapay koma ta itoloy mo san seg-ang mo en sak-en.\" Pag komaan et en nangan yan namaga din sakit di nemnem na.\n19Nasapas da Elkana sin pamilya na ay binmangon sin kabigatana. Idi makdeng ay mandayaw da en Diyos, sinmaa da ed Rama. Dinaag Elkana si Hanna ay asawa na et pinatgan Diyos din kararag na.\n20Nawad-an et man-anak pay yan lalaki ay nginadananas Samuel tan kanana, \"Kindaw ko iman en Diyos.\"\n21Dinomteng kasin din timpo ay emeyan da Elkana ay sinpamilya ed Shilo ta man-idaton sin maidatdaton si tinawen ya ta tongpalena din inkari na.\n22Ngem adi nakiey si Hanna tan kanana en asawa na, \"Awni ta mapsot din anak ta asiak iey sin beey Diyos ta isdi ay mantee si tongpal biyag na.\"\n23\"May ngarud,\" kanan Elkana ay nanongbat, \"mo intoy kosto si pannemnem mo, say amagem. Mantetee ka enggana ay posotem. Sapay koma ta ipatongpal Diyos san karim.\" Et nantee si Hanna sin beey da ay namaspasoso ya nangay-ayowan sin anak na.\n24Makdeng pay ay posotena si Samuel, in-ey da sin beey Diyos ed Shilo olay mo an-anak pay laeng sisya. Nan-itakin das bomaro ay baka ay toloy tawena, sinpo ay kilo ay arina ya arak ay naipeey si sopot ay lalat.\n25Idi makdeng ay paltien da din baka, in-ey da din anak sin kad-an Eli.\n26Pag kanan Hanna en sisya, \"Wada kod di ibagak en sik-a ay apo. Ay manemnem mo si sak-en? Sak-en adi din babai ay doy ay pinmipikas na ay mankarkararag en Diyos.\n27Kindaw kon Diyos din anak ay nay yan nay iman ay pinatgana din kararag ko.\n28Isonga ed wani, idaton kos sisya ta mansilbi en Diyos engganas tongpal biyag na.\" Makdeng pay di, dinaydayaw da si Diyos isdi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/1-samuel-1---kankanaey-bible","date":"2021-04-14T10:47:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038077810.20\/warc\/CC-MAIN-20210414095300-20210414125300-00044.warc.gz","language":"kne","language_score":0.999920249,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999202489852905}","num_words":694,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.412,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2Idi siya di, pinilin Saulo di tolo ay libo sin lalaki ay Israelita. Dowa ay libo di kinmoyog en sisya ed Micmas ya sin kadondontogan ay ili ay Betel yan sinlibo di gait Jonatan ed Gibea ay sakop di tribun Benjamin. Inpasaa na amin din odom.\n3Pinsen Jonatan din kapitan di sosoldado ay Filisteo ay nankampo ed Geba et dinamag din Filisteo. Pag ibilin Saulo ay mananggoyob da ta matopog amin ay Hebreo ta makigobat da.\n4Naipadamag sin amin ay Israelita din namsean Saulo sin kapitan di sosoldadon di Filisteo ya din pangililigetan din Filisteo en daida, isonga pinati dan naibilin ay maitapi da en da Saulo ed Gilgal.\n5Natopog din Filisteo ta gobaten da din Israelita et waday tolo ay libo ay kalisa ay para gobat, enem ay libo ay nangabayo ya adi kabilang ay sosoldado ay kaman din kaad-adon di darat sin benget di baybay. En da nankampo ed Micmas sin naibandas belaan di agew ed Bet-aven.\n6Idi ilaen din Israelita ay masmaskok da ya dilikado di kasasaad da, nantabon day odom sin liyang, longog, abot, batbato ya bobon.\n7Din odom yan inagadang da din ginawang ay Jordan et inmey da sin sakop di Gad ya Gilead. Nataynan si Saulo ed Gilgal, ngem enggay manpayegpeg das egyat da din sosoldado ay kadwa na.\n8Nanseed si pito ay agew tan siya din inkeddeng Samuel, ngem iwed pay laeng si Samuel ay domateng ed Gilgal et enggay ilogin din sosoldadon Saulo ay mansisian.\n9Isonga kanan Saulo, \"Iali yo din daton ay mapooan ya din datdaton ay pakikadkadwaan tako en Diyos.\" Et indatona din mapooan.\n10Idi kakkakdeng na ay nangidaton, pag et domateng si Samuel et inabat Saulo ay kinablaawan.\n11Ngem kanan Samuel, \"Ay sino pay nas inamag mo?\" Kanan Saulo ay nanongbat, \"Tan enggay to met ay tomaynan din sosoldado yan maga ka pay laeng sin timpo ay inbagam ay domatngam dowan et masinsinop din Filisteo ed Micmas.\n12Kanak en gobaten din Filisteo si sak-en isnan Gilgal yan adiak pay laeng nankedaw si seg-ang Diyos, isonga ninemnem ko en kapilitan ay idaton ko din daton ay mapooan.\"\n13Ngem kanan Samuel, \"Inoong-ong sas inamag mo. Adi kan tinongpal din inbilin Yahweh ay Diyos mo en sik-a. Mo tinongpal mo koma et insaad Diyos sik-a ya din polim ay mangituray isnan Israel si eng-enggana.\n14Ngem ed wani, adi mantoltoloy din panturayam, tan waday pinili ya dinotokan Diyos ay peteg ay laydelaydena ay mangipangolo sin ipogaw na gapo ta adi ka tinongpal din bilina.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/1-samuel-13---kankanaey-bible","date":"2021-04-18T08:16:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038469494.59\/warc\/CC-MAIN-20210418073623-20210418103623-00005.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9995185137,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9995185136795044}","num_words":411,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.392,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Siya na di inpaibagan Diyos en Zefanias ay anak Cusi idi nanturturay si Josias ay anak Amon ed Juda. Si Zefanias et anak Cusi ya apon da Gedalias, Amarias ya ari Hezekias.\n7Dandani ay domteng din pangokoman Diyos, isonga iginek yo sin sangoanana. Mansagsaganas Diyos ay manosa sin ipogaw na ed Juda ay kaman dan animal ay maidaton, et inayagana di kalaban da ay mangabak ya mamse en daida.\n12Kanan Diyos, \"Sin doy ay timpo, man-aak si silaw ta sokisokek ed Jerusalem. Dosaek din ipogaw ay mapnek ya mantalek sin awak da et anggoy. Daida di mangwanis nemnem da, 'Maga polos di amagen Diyos, olay siged ono lawa.'\n13Ilayaw to din kalaban da din kinabaknang da ya madadael din bebbeey da. Polos ay adi dan to panbeeyan din bebbeey ay am-amagen da ya adi dan inomen din arak ay mapo sin obas ay is-is-ek da.\n14\"Enggay dandani ya madalas ay domteng din agew ay pangokomak sin kaipoipogaw. Palalon to di ligat sin agew ay sana, tan olay din katoledan ay sosoldado et man-adawag da tan magay namnamaen da ay badang.\n15Din agew ay doy di kailaan di bonget ko, agew ay panlak-aman si ladingit ya ligat, agew di panakadadael ya agew di bolinget ya liboo.\n16Sin agew ay doy, madnge di ad-ado ay tanggoyob ay mangipaammo si kawadan di gobat. Madnge abe din bogaw di sosoldado ay mangobat si naaladan ay siyodad ay waday nakayang ay pantamangan di gowardiya da.\"\n17Kanan aben Diyos, \"Idawtak din ipogaw si panligatan da enggana ay kaman dan nagodab ay mankapkapokap. Gapo ta binmasol dan sak-en, manbolos din dada da ay kaman owat danom ay maiwasit sin lota ya maiwalang din bangkay da ay maboyok.\n18Adi makaisalakan en daida din palata ya balitok da sin agew ay pangipailaak si bonget ko. Tan din bonget ko et kaman apoy ay mangan sin intiro ay daga, et peslek amin ay ipogaw ay matago sin labaw na.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/zefanias-1---kankanaey-bible","date":"2021-04-15T11:01:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038084765.46\/warc\/CC-MAIN-20210415095505-20210415125505-00198.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9998924732,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9998924732208252}","num_words":319,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.442,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Sin namingsan, kanan Samuel en Saulo, \"Sak-en di inbaan Diyos ay nangdotok en sik-a ay man-ari sin ipogaw na ay Israelita, isonga ed wani dengngem din ipaammon Diyos.\n2Siya na di kanan Diyos ay Kangatoan ay Turay, 'Dosaek din Amalekita, tan ginobat din aap-o da din Israelita sin napoan da ed Egipto.\n3Ed wani, en kayo gobaten din Amalekita ta golpien yo ay dadaelen amin ay sanikwa da. Magay palobosan yo ay matago en daida. Peslen yo amin ay lalaki, babai, anak ya moyang pati din baka, karnero, kamel ya dangki.'\"\n7Idi siya di, ginobat Saulo din Amalekita manipod ed Havila engganad Shur ay naibandas belaan di agew ed Egipto.\n8Dinpap na ay sibibiyag si Agag ay arin di Amalekita yan pinse das kampilan amin din ipogaw na.\n9Ngem adi pinsen Saulo ya din sosoldado na si Agag ya din kamayatan ay kakarnero ya baka, din kalamesan sin an-ak di baka ya karnero, ya din amin ay nabanol et adi dan ginolpi ay dinadael. Ngem say dinadael da din amin ay lawlawa ay magay silbi na.\n10Idi siya di, nankali si Diyos en Samuel yan kanana,\n11\"Manbabawiak ay nangisaad en Saulo ay ari. Dinokoganas sak-en et adi nan tinongpal din bilin ko.\" Manbonget si Samuel et naninsinlabi ay nankararag en Diyos sin labi ay doy.\n12Sin kabigatana, nasapa si Samuel ay en nanganap en Saulo, ngem waday nangibaga ay inmey si Saulo ed Carmel yan waday tinood nas di ay panginemnemneman da en sisya, pag manballalong ay emey ed Gilgal.\n13Idi datngen Samuel sisya, kanan Saulo, \"Bindisyonan daka koman Diyos. Tinongpal ko din inbilina.\"\n14Ngem kanan Samuel, \"Et apay ngarud san madmadngek ay kalin di karnero ya kangan di baka?\"\n15Kanan Saulo ay nanongbat, \"Inan din sosoldado sin Amalekita. Adi dan pinse din kamayatan sin karnero ya baka ta maidaton en Yahweh ay Diyos mo, ngem pinse mi amin din odom.\"\n16\"Iginek mo!\" kanan Samuel en Saulo. \"Ibagak en sik-a di inpaammon Diyos en sak-en ed labi.\" \"Dad-atem kod,\" kanan Saulo ay nanongbat.\n17Kanan Samuel, \"Ed idi, inbilang mo ay nababa ka, ngem ed wani et sik-a di ari sin amin ay tribun di Israel. Dinotokan dakan Diyos ay ari ay mangituray en daida.\n18Kanana ay nangibaa en sik-a, 'Emey ka ta peslem amin din Amalekita, daida ay managbasol ay ipogaw. Gobatem enggana ay peslem amin daida.'\n19Ngem apay nga adi kan tinongpal din inbilin Diyos? Apay nga inalistoam ay nan-a sin sinamsam mo ay sanikwa da et inamag mo di baken kosto sin pangilan Diyos?\"\n20Kanan Saulo, \"Ngem nantongpalak met en Diyos. Inmeyak sin nangibaaana en sak-en et pinsek amin din Amalekita et insaak si Agag ay ari da.\n21Inan din sosoldado di baka ya karnero et in-ali da din kamayatan ta maidaton en Yahweh ay Diyos mo isnan ed Gilgal.\"\n22Ngem kanan Samuel ay nanongbat, \"Ay malaydan aya si Diyos sin daton ay mapooan ya odom ay datdaton ono din pantongpalan si inbaga na? Maymayat pay laeng di mantongpal en sisya mo din man-idaton si kamayatan ay karnero.\n23Tan din adi pantongpalan en sisya et kaman met laeng din kadagsen di basol di mansip-ok, mankotom ya manpontos. Din mangipapangato abe si nemnem na ay adi mangikaskaso sin ibagan Diyos et kaman met laeng din basol di mandaydayaw si sinan didiyos di kadagsen di basol na. Gapo ta sinigaam din inbagan Diyos, sigaana abes sik-a ay man-ari.\"\n24Pag kanan Saulo en Samuel, \"Nanbasolak kayman tan adiak tinongpal din bilin Diyos ya din bilin mo. Inmegyatak to met sin ipogaw, isonga tinongpal ko din layden da.\n25Pangaasim kod ta pomakawan ka ya komoyog ka ay mantaoli ed Gilgal ta way iyat ko ay mandaydayaw en Diyos.\"\n26Ngem kanan Samuel en sisya, \"Adiak makiey en sik-a tan sinigaam din kalin Diyos et sinigaana abes sik-a ay man-ari sin Israelita!\"\n27Idi nandokog si Samuel ay komaan koma, kapeden si Saulo sin bado na yan pag et mabisngit.\n28Kanan Samuel en sisya, \"Ed wani ay agew, sinoktoban Diyos di turay mo ay ari isnan Israel et indawat na si ib-am ay sigsiged mo sik-a.\n29Din madaydayaw ay Diyos ay pantalkan di Israelita et adi mabalin ay man-etek ono manbalbaliw, tan baken ipogaw ta manbalbaliw di nemnem na.\"\n30Kanan Saulo ay nanongbat, \"Nanbasolak kayman, ngem pangaasim kod ta komoyog ka sin enak pandayawan en Yahweh ay Diyos mo ta adi madadael di dayaw ko sin sangoanan di nankakay di ili ya am-in ay Israelita.\"\n31Isonga kinoyog Samuel si Saulo ay nantaoli et nandaydayaw si Saulo en Diyos.\n32Pag kanan Samuel, \"Iali yo si Agag ay arin di Amalekita sin sangoanak.\" Magay danag Agag ay sinmag-en tan kananas nemnem na, \"Sigurado ay inlasat ko din pomsean da ay emegyatak.\"\n33Ngem kanan Samuel, \"Begew sin kampilan mo yan ad-adoy babbabai ay napokawan si anak, isonga si inam abe di maawanan si anak.\" Pag betbebetbeten Samuel si Agag et pinse na sin sangoanan Diyos ed Gilgal.\n34Makdeng pay di, inmey si Samuel ed Rama ngem sinmaa pay si Saulo ed Gibea.\n35Engganas nateyan Samuel, adi na inil-ila kasin si Saulo, olay mo nanladladingit manbegew en sisya. Si Diyos abe yan mansakit di nemnem na ya babawiena di nangisaadanan Saulo ay ari ed Israel.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/1-samuel-15---kankanaey-bible","date":"2021-04-14T10:07:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038077810.20\/warc\/CC-MAIN-20210414095300-20210414125300-00391.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999234676,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999234676361084}","num_words":856,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.405,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Kaseseg-ang pay din siyodad ay Jerusalem. Ad-ado di omili ay kadodogis di ogali da ay mangonkontra en Diyos ya mamalpaligat si gait da.\n2Adi da patpatien di pamagbaga. Adi da aben mantalek en Diyos ono somag-en en sisya.\n9Kinwanin Diyos, \"Sin doy ay timpo, linisak din kadodogis ay nemnem ya tepek di ipogaw ta man-es-esa da ay mandayaw ya mansilbin sak-en ay Diyos.\n10Olay din ipogaw ko ay wada ed addawi ay ili ay Etiopia, omali dan to ay mankararag ya man-idaton en sak-en.\n11Sin agew ay doy, adi kayon maibabain gapo sin kinmontraan yo. Tan manipod sin doy ay timpo, kaanek din mangipapangato si awak da et maga di natangsit sin nasantoan ay dontog ko.\n12Tan bay-ak issa di napakombaba et sak-en di pankamangan da.\n13Din mabay-an ay Israelita et adi dan to man-amag si lawa ya man-etek. Awni et mayat di biyag da ya magay pan-egyatan da.\"\n14Ibogaw yo din kanta yo, dakayo ay taga-Israel, ya ipapas yo di amin ay likna yo ay manragsak, dakayo ay taga-Jerusalem.\n15Tan insaldeng Diyos ay manosa en dakayo yan kinaana amin din kalaban yo. Si Diyos ay ari tako ay Israelita et wada sin kad-an yo, isonga magay gapo ay emegyat kayo.\n16Domteng to di timpo ay kanan da sin taga-Jerusalem, \"Dakayo ay ipogaw ed Jerusalem, adi kayon emegyat ya madismaya.\n17Wadas Yahweh ay Diyos yo sin kad-an yo et abaken yo din kalaban yo babaen sin panakabalina. Maragsakan sisya en dakayo et gapo sin layad na, idawtanas dakayo si baro ay biyag. Awni et mankanta si ragsak na gapo en dakayo,\n18ay kaman din ragsak di ipogaw ay makifiesta.\" Kanan Diyos, \"Adiak ipalobos ay wada kasin di mamaligat en dakayo ya maibabain kayo.\n19Domteng to di timpo ay dosaek din mamaligat en dakayo. Isalakan ko amin ay magay kabaelana ya itaolik sin ili da din napilit ay naiey sin addawi ay ili. Panbalinek ay dayaw din naibabainan da et madayaw dan to sin intiro ay daga.\n20Domteng to di timpo ay itaolik sin bebbeey da din ipogaw ko ay naisiasian sin odom ay ili. Panbalinek dakayo ay mandinamag ya madaydayaw sin amin ay ipogaw isnan daga ya ipailak en dakayo ay pasigedek kasin di biyag yo.\" Siya nay inbagan Diyos.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-17","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/zefanias-3---kankanaey-bible","date":"2021-04-19T12:46:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-17\/segments\/1618038879374.66\/warc\/CC-MAIN-20210419111510-20210419141510-00456.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999660254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.999966025352478}","num_words":370,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.459,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Inmey si David ed Nob sin kad-an Ahimelek ay padi. Manpayegpeg sisya ay nangabat en David yan kanana, \"Apay nga es-esam ay magay intakin mos gait mo?\"\n2Kanan David ay nanongbat, \"Waday nangibaaan din ari en sak-en yan inbilina ay adiak ibagbaga si olay sino din inpaamag na en sak-en. Mo maipanggep sin ipogaw ko yan binilin kos daida ay man-aabat kami si esa ay lugar.\n3Sinoy makan ay wadan sik-a ed wani? Omya ka kod si lima ay tinapay ono kompormi ay makan ay wadas sa.\"\n4Kanan din padi, \"Magay odom ay tinapay mo adi et anggoy din tinapay ay naidaton en Diyos. Mabalin ay kanen yo mo adi nakidadaag si babbabai din sosoldadom.\"\n5Kanan David, \"Sigurado met kitdi ay adi dan nakidaag tan kanayon ay say iyat mi mo waday emeyan mi. Adi kamin makidadaag olay mo baken nasantoan ay gapo di biyahi mi, isonga masepsep et ed wani ay importanti ay gapo di naibaaan mi.\"\n6Et siya di, indawat din padi en David din nasantoan ay tinapay tan anggoy nas wada. Kakakkaana sin lamisaan ay kaipatpatangan di tinapay ay maidaton en Diyos, tan sinokatanas kaot-oto.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/1-samuel-21---kankanaey-bible","date":"2021-05-11T23:25:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243990419.12\/warc\/CC-MAIN-20210511214444-20210512004444-00482.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999036789,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.999903678894043}","num_words":188,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.362,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"8\"Mangon-ona ka ay manballalong ed Gilgal. Sem-ed kas di si pito ay agew. Asiak datngan dakayo ta man-idatonak si animal ay mapooan ya datdaton abe ay pakikadkadwaan tako en Diyos. Asiak aben ibaga en sik-a din amagem.\"\n17Baken nabayag yan pinaayagan Samuel din kaipoipogaw ta matopog da ed Mizpa ay mandayaw en Diyos.\n18Pag nan kanan en daida, \"Siya na di kanan Yahweh ay Diyos tako ay Israelita: 'Inpangok si dakayo ay komaan ed Egipto ta mawayaan kayo sin pamabag-enan da ya sin odom ay ipogaw ay mamalpaligat en dakayo.'\n19Ngem nay ed wani yan dinokogan yos Diyos yo ay nangisalakan en dakayo sin amin ay ligligat yo, tan kindaw yo ay idawtak dakayo si ari yo. May ngarud, mo say kanan yo, magrupo kayo ay manpaila sin sangoanan Diyos insigon sin tribu ya pamilya yo.\"\n20Idi siya di, inayagan Samuel di tonggal tribu sin sango, et pinilin Diyos din tribun Benjamin.\n21Pag saes-aen Samuel ay ayagan sin sango din papamilya sin tribun Benjamin et napili din pamilyan Matri. Nantongpalana yan si Saulo ay anak Kis di napili, ngem idi anapen das sisya, iwed ay maila da,\n22isonga kanan da en Diyos, \"Ay inmalis sisya?\" Pag kanan Diyos ay nanongbat, \"Wadas Saulo ay nantatabon sin likod di nakapin ay karga.\"\n23Katagtag da ay en nangayag en sisya et idi nakipipika en daida, say nangilaan da ay nakaykayang si esay piya mo daida amin.\n24Pag kanan Samuel sin kaipoipogaw, \"Si nay di lalaki ay pinilin Diyos. Magay makaiso si olay esa en datako.\" Idi siya di, bomanogaw da ay nangwani, \"Matagotago din ari!\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/1-samuel-10---kankanaey-bible","date":"2021-05-13T05:49:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243991537.32\/warc\/CC-MAIN-20210513045934-20210513075934-00450.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999799728,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999799728393555}","num_words":262,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.405,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Kanan Diyos, \"Sin doy ay timpo, pabaknangek kasin ed Juda ya Jerusalem.\n2Sinopek am-in ay nasyon et iey kos daida sin Tanap ay Pangokoman. Isdi di pangokomak en daida gapo sin am-in ay inam-amag da sin Israelita ay ipogaw ko. Nansisianen das daida ay inpaey sin odom ay ili ya nanbibingayan da din dagak ay Israel.\n3Nanbibinnonotan da mo sino di manga sin ipogaw ko ta balod da. Inlako da din anan-ak ay lalaki ya babai ta way ibayad das hostess ya arak.\n9\"Ipaammo yo na sin am-in ay nasyon: 'Mansagana kayo ay makigobat! Ayagan yo am-in ay sosoldado yo ta emey kayo.\n10Amagen yo ay kampilan din alado yo ya gayang din kompay yo. Olay din nakapoy, masapol ay makigobat.\n11Dalasen yo ay omali, dakayo am-in ay nasyon sin nanniliked ta masinop kayo sin tanap.'\" \"Apo Diyos, ibaam koma din sosoldadom ay en mangobat en daida,\" kinwanin di mamadto.\n12Pag itoloy Diyos ay nangwani, \"Masapol ay mansagana din nanasyon ta emey da sin Tanap ay Pangokoman. Tan isdi, okomek to din am-in ay nasyon.\n13Palaloy kinalawa da, isonga magapas da ay kaman din pagey sin pinag-aani ya mapespesan da ay kaman obas sin panpespesan engganay mapno.\"\n17\"Din pangokomak en daida, say pangammoan yo ay Israelita ay sak-en si Yahweh ay Diyos yo ay mantee ed Zion ay nasantoan ay dontog ko. Manbalin ed Zion ay nasantoan ay siyodad ed Israel et polos ay adi kasin abaken di odom ay nasyon.\n18Sin doy ay timpo, mamolaan di dontog si obas ya omad-ado di baka sin bilig. Ad-adon to abe di danom ed Juda et wada di obbog ay mapo sin Timplon Diyos ay manibsibog sin tanap ay Acacia.\n19Mo ed Egipto ya Edom, manbalin das lugar ay magay omili ya magay silbi na gapo sin namsean das taga-Juda ay magay basol da.\n20Ibaes ko din pinse da, adiak pakawanen din nakabasol. Ngem ed Juda ya Jerusalem pay, wadan to di man-ili si eng-enggana, et sak-en ay Diyos yan manteeak ed dontog ay Zion.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/joel-3---kankanaey-bible","date":"2021-05-17T22:29:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243991870.70\/warc\/CC-MAIN-20210517211550-20210518001550-00161.warc.gz","language":"kne","language_score":0.999990344,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999903440475464}","num_words":333,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.411,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Mananggoyob kayo ed Zion ay nasantoan ay dontog Diyos ta manpayegpeg din ipogaw sin daga si egyat da, tan enggay dandani din agew ay pangokoman Diyos en daida.\n2Kasasadot din agew ay sana, tan palalo ay mabolinget ya manliliboo. Pag et domateng di napigsa ya adi kabilang ay sosoldado ay kaman din bigla ay domatngan di sey-ang sin toktok di dontog. Magay is-iso na ay napasamak ed idi ya olay sin omal-ali ay timpo.\n12Ngem kanan Diyos en olay ed wani, naimposoan di iyat yo ay manbabawi ta sagongen yos sisya. Itpe yo di dagaang yo, man-oga ya manladingit kayo.\n13Masapol ay napasnek kayo ay manbabawi, tan adi omanay din pamisngitan yos bado yo ay mangipaila si babawi yo. Mantaoli kayo en Yahweh ay Diyos yo, tan naanos ya managseg-ang sisya. Baken nalaka ay bomonget mo adi et managlayad. Nakasagana ay mamakawan ya adi na itoloy ay mandosa.\n14Bareng manbalbaliw din nemnem Yahweh ay Diyos yo et seg-angana ya bindisyonanas dakayo. Mo siya di, wada kasin di idaton yon sisya ay arina ya arak.\n15Mananggoyob kayo sin dontog ay Zion ta sinopen yo din kaipoipogaw yan ibilin yo ay itpe da di dagaang da.\n16Isagana yos daida, tan nasantoan na ay masinopan tako. Sinopen yos daida am-in: din nankakay, nankababkes ya anan-ak pati din mansossoso. Olay kaas-asawa na, masapol ay bomala da sin beey da.\n17Din papadi ay mansilsilbi en Diyos sin nan-gawaan di altar ya segpan di Timplo yan masapol ay man-oga da ay mankararag yan kanan da, \"Sik-a ay Diyos, seg-angam koma nan ipogaw mo. Adi ka kod ipalobos ay laslasoyen ya sis-iyekan di odom ay nasyon dakami ay mangwani, 'Into pay din Diyos yo?'\"\n18Makdeng pay ay tinongpal da din bilbilin ay doy, inpailan Diyos din layad na sin ili ay pinili na et sineg-angana din ipogaw na.\n19Kanan Diyos en daida, \"Ed wani ipawadak en dakayo di sabog, arak ya mantikan di olivo enggana ay waday omanay para en dakayo. Polos ay adiak kasin baybay-an dakayo ay laslasoyen di odom ay nasyon.\n21\"Sik-a ay daga, adi ka emegyat mo adi et manragsak ka gapo sin nakaskasdaaw ay inam-amag ko.\n22Dakayo ay atap ay animal, adi kayo emegyat, tan ginmabay kasin din logam sin panpaspastolan. Manlames din kakaiw et ad-ado di lames din igos ya obas.\n23\"Manragsak kayo ay ipogaw ed Zion gapo en sak-en ay Diyos yo. Tan indawat ko din kostokosto ay damo ay odan en dakayo. Ipawadak din masapa ya maodi ay odan ay kaman ed idi.\n24Mapnon to si bakakew ya sabog din pan-irikan yan manleplepyas abe si arak ya mantika din pankargaan yo.\n25Sokatak din dinadael di nansososkat ay dodon ay kaman kon sosoldado ay inbabbaak sin kad-an yo sin oneg di pigay tawen.\n26Manpennek kayon to ay mangan ya dayawen yos sak-en ay Diyos yo ay nangamag si nakaskasdaaw en dakayo. Polos ay adi kasin maibabain din ipogaw ko.\n27Sin timpo ay doy, ammoen yo ay wadaak sin kad-an yo ay Israelita ya sak-en si Yahweh ay Diyos yo, magay odom. Polos ay adi kasin maibabain din ipogaw ko.\"\n28\"Mo makdeng di, ibaak din Ispiritok ta senggep sin olay sino ay ipogaw. Din an-ak yo et ibaga da din ipaibagak en daida, din babbaro et waday ipailak en daida ay kaman iitaw ya din nankakay et wada abey ipaiitaw kon daida.\n29Olay din lallalaki ya babbabai ay bag-en et ibaak din Ispiritok ay senggep en daida.\n30Awni et ipailak di nakaskasdaaw ed daya ya isnan daga. Maila dan to di dada, apoy ya kaeegyat ay asok.\n31Awni kadi et bomolinget din agew, ya din bowan yan domalangdang ay kaman dada. Asi pay domateng din nabanol ay agew ay magay kais-oana ay omaliak ay Diyos.\n32Yan am-in da ay manpakaasi en sak-en et maisalakan da. Tan wada dan to di piliek ay makalasat ed Jerusalem.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/joel-2---kankanaey-bible","date":"2021-05-14T08:28:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243991648.40\/warc\/CC-MAIN-20210514060536-20210514090536-00224.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999860525,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999860525131226}","num_words":633,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.438,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Sin maikatlo ay tawen ay nanturayan Hoshea ay anak Ela ay ari ed Israel, nanlogi ay nanturay ed Juda si Hezekias ay anak Ahaz.\n2Mantawen si dowanpo ya lima sin nanbalinana ay ari yan nanturay ed Jerusalem si dowanpo ya siyam ay tawen. Si Abia ay anak Zekarias di si ina na.\n3Din siged sin pangilan Diyos di inam-amag na ay kaman si apo na ay si David.\n4Dinadael na din pandaydayawan sin dodontog, ginmek na din tinootood da ay bato ay inbilang da ay inayan, ya pinoyo na din posti ay pangidaydayaw da en Asera. Minekmek na abe din bronsi ay sinan eweg ay inamag Moses ay kanan da en Nehustan, tan enggay et ay pan-idatonan di ipogaw si ipoo da ay insinso.\n5Nantalek si Hezekias en Yahweh ay Diyos di Israelita. Magay makaiso en sisya sin aari ay namangpango ya naisokat en sisya.\n6Adi polos nankeykeyat mo adi et intoltoloy na ay nantalek ya nantongpal sin bilbilin ay inpaammon Diyos en Moses.\n7Kinadkadwan Diyos sisya et kosto amin di nantongpalan di inam-amag na. Kinontra na din ari ed Assyria et sinigaana ay paituray en sisya.\n8Inabak na abe din il-ilin di Filisteo, olay kakitkittoyan ay sitio ya siya abe din naaladan ay siyodad, engganad Gaza ya din nandinmang ay il-ili.\n13Sin maikasinpo ya opat ay tawen ay nanturayan Hezekias, en ginobat Sennakerib ay ari ed Assyria am-in din naaladan ay siyodad ed Juda et inabak na.\n14Isonga sin kawada na ed Lakis inpatolod Hezekias di solat en sisya ay kanana, \"Baken baw kayman kosto di inyat ko. Pangaasim ta komaan kayo isnan ilik ta bayadak olay sino ay ibagam.\" Din insongbat Sennakerib et manbayad komas Hezekias si sinpo ay libo ay kilo ay palata ya sinlibo ay kilo ay balitok.\n15Isonga inpaw-it Hezekias am-in din palata ay naidodolin sin Timplon Diyos ya sin naidodolinan di kinabaknang sin palasyo.\n16Kinaana abe din balitok ay inpakpak na sin eneb ya hamban di pantew sin Timplon Diyos et inpatolod na abe en Sennakerib.\n17aIdi siya di, inbaan Sennakerib din tolo ay kangatoan ay opisyal di sosoldado na ay emey sin kad-an Hezekias ed Jerusalem et inkoyog da di dakdake ay bonggoy di sosoldado ay nanlobwat ed Lakis.\n28Pinmika din komander yan kanana ay nangibogaw sin kalin di Hebreo, \"Dengngen yo nan inbagan di madaydayaw ay ari ed Assyria.\n29Kanana, 'Siliban yo ta adi ietekan Hezekias si dakayo, tan adi nan kabaelan ay isalakan dakayo.\n30Adi kayo aben maietekan mo awisenas dakayo ay mantalek en Diyos ya mo kanana en isalakan Diyos dakayo et adi na ipalobos ay abakek si dakayo.\n33Ay siya mo waday diyos di olay sino ay nasyon ay nangisalakan si ipogaw na ta say adiak makaabak en daida?'\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/2-aari-18---kankanaey-bible","date":"2021-05-15T23:58:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243991488.53\/warc\/CC-MAIN-20210515223209-20210516013209-00401.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999449253,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999449253082275}","num_words":450,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.456,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Siya na di inpaibagan Diyos en Joel ay anak Petuel.\n2Dengngen yo nan ibagak, dakayo ay nankakay ya am-in ay ipogaw isnan Juda. Nemnemen yo kod mo waday kaman nina ay napasamak sin timpo yo ono sin timpon di aap-o yo.\n3Dad-aten yo sin aan-ak yo ta dad-aten da sin aan-ak da ya dad-aten abe din aan-ak da sin mais-isned en daida.\n4Nansosokat day dodon ay nanadael sin mola. Din binay-an di namangpango yan inabos din naiskat.\n5Bomangon kayo ay makabeteng! Man-oga kayo, tan enggay nadadael din obas ay amagen da komas baro ay arak.\n6Kaman esa ay nasyon di nanadael sin ili tako. Napigsa da ya adi da kabilang. Matadem din bab-a da ay kaman saong di layon.\n7Ginolpi da ay dinadael din mola tako ay obas. Kinibikiban da abe din kaiw tako ay igos. Ginotlo da din pingi da ya inokisan da et enggay kinmilat da.\n8Manladingit kayo koma ay kaman di esay balasang ay nanbabados sako ay mangipaila sin sakit di nemnem na gapo ta natey din mangasawa koma en sisya.\n9Magay bakakew ya arak ay maidaton sin Timplo, isonga manladingit din papadi ay mansilsilbin Diyos.\n10Kaman aben manladingit din lota, tan nadadael din papayew ya din maani isdi, nango din obas ya natey din kakaiw ay olivo.\n11Manladingit kayo ay manmolmola ya mangay-ayowan sin kaobasan, tan nadadael din bakakew, sabog ya am-in abe ay mola.\n12Enggay nango din obas ya igos yan natey am-in ay kaiw ay manlames si makan, et sigurado ay namaga din ragsak di kaipoipogaw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-21","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/joel-1---kankanaey-bible","date":"2021-05-14T07:27:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-21\/segments\/1620243991648.40\/warc\/CC-MAIN-20210514060536-20210514090536-00415.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999872446,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999872446060181}","num_words":252,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.425,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Sin namingsan, waday inbilin Diyos en Jonas ay anak Amittai.\n2Kanana, \"Emey ka ay dagos ed Nineve ay mandindinamag ay siyodad ta ibagam sin ipogaw isdi ay dandani ay dosaek daida, tan ammok din palalo ay basbasol da.\"\n3Ngem natken din inmeyan Jonas, tan kananas nemnem na en ilayawanas Diyos. Nanballalong ed Joppa et waday dintengana ay bapor ay manloblobwat ay emey ed Tarsis ay siyodad di Espanya. Nanbayad et nakilogan ta say omaddawis sisya en Diyos.\n4Ngem idi nadipos da, inpawadan Diyos di mapges ay dagem sin baybay. Palalo ay napigsa din pewek et kaman mabakas din bapor.\n5Inmegyat din man-ob-obla sin bapor et esa en nan-adawag si diyos na. Intep-a da abe din karga sin baybay ta yomap-ew din bapor. Si Jonas pay yan wada ay nas-et di seyep na sin akin baba ay partin di bapor.\n6Dinatngan din kapitan di bapor et kananan sisya, \"Apay nga naseseyep ka? Ibangon mo et ta mankararag ka sin diyos mo, bareng mo seg-anganas datako ta adi tako matey.\"\n7Pag mantotolag din oblantis yan kanan da, \"Manbobonot tako ta maammoan mo sino di begew isnan lawa ay pasamak.\" Idi say inyat da, si Jonas di nabonot.\n8Isonga kanan dan sisya, \"Ibagam mo sino di mapabasol isnan napasamak. Sinoy am-amagem isna? Ya taga-ano ka?\"\n9Kanan Jonas ay nanongbat, \"Esaak ay Hebreo. Daydayawek si Yahweh ay Diyos ed langit ay namarsua sinan daga ya baybay.\"\n10Dinad-at nan daida ay ilaylayawanas Diyos et palalo di egyat da ay nannge isdi, isonga kanan dan sisya, \"Ay inayan pay sas inamag mo!\"\n11Idi pomigpigsa din pewek, kanan da en Jonas, \"Sinoy amagen mi en sik-a ta somaldeng din pewek?\"\n12Kanana en daida, \"Omitep-a kayo sin baybay ta somaldeng din pewek, tan ammok ay sak-en di gapo isnan laklak-amen tako.\"\n13Adi inonodan din man-ob-obla din inbagan Jonas mo adi et inpakat da di amin ay kabaelan da ay mangipaigid sin bapor, ngem adi dan kaya, tan nasepsep ay pomigpigsa din pewek.\n14Isonga kanan da ay nan-adawag en Diyos, \"Sik-a ay Yahweh, pangaasim koma ta adim peslen dakami begew sin kateyan di ipogaw ay nay. Adi ka koman ibilang ay pinomse kami si magay basol na, tan sik-a ay Diyos di makaammo isnan ligat mi. Sik-a ay mismo di nanongpal sin laydem.\"\n15Pag dan bit-inen si Jonas et intep-a da sin baybay yan dagos ay sinmaldeng din pewek.\n16Begew isdi, palalo ay inegyatan ya pinateg din man-ob-obla sin bapor si Diyos, et nan-idaton da ya inkari da ay mansilbi dan sisya.\n17Idi siya di, binilin Diyos di dakdake ay nigay ay nangokmon en Jonas et nantee sin eges di nigay si tolo ay agew ya tolo ay labi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/jonas-1---kankanaey-bible","date":"2021-06-23T08:23:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623488536512.90\/warc\/CC-MAIN-20210623073050-20210623103050-00558.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9996932745,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9996932744979858}","num_words":440,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.411,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Idi siya di, intaolin din lalaki si sak-en sin segpan di Timplo. Waday ginawang ay mapmapo sin dallem di segpan yan manturong sin bomandas balaan di agew ay sinasagang di Timplo. Man-ayos ay bomallalong sin abagatan di altar.\n2Inbalan din lalakis sak-en sin Timplo et nandan kami sin segpan sin naibandas amyanan. Pag nan iturong sak-en sin segpan sin bel-ayan ay naisagang sin balaan di agew. Waday kitkittoy ay ginawang ay man-ay-ayos sin bomandas abagatan di segpan ay sana.\n3Nanlokod din lalaki si 500 ay metro sin bomandas balaan di agew, pag nan pandanen sak-en sin danom yan engganas mokmokling di kalosong na.\n4Nanlokod kasin si 500 ay metro, pag nan pandanen sak-en yan engganas peweg di kalosong na. Nanlokod kasin si 500 ay metro yan sin gitang ko di kalosong din danom.\n5Nanlokod kasin si 500 ay metro yan enggay linmosong ay adiak ammoy lokod na. Masapol ay langoyen mo agadangen.\n6Kanan din lalaki en sak-en, \"Sik-a ay anak di ipogaw, nemnemem si kosto am-in dana ay inilam.\" Pag omipango et nantaoli kami sin benget di ginawang.\n7Idi dinmateng kami sin benget na, inilak di ad-ado ay kaiw sin nandinmang.\n8Kanan din lalaki, \"Omayos din danom ay nay sin daga ay naibandas belaan di agew yan mantaros sin Tanap ay Jordan enggana ay domateng sin Lebeng ay Asin. Mo domateng sin lebeng ay doy yan pasigedena din danom isdi.\n9Amin ay omayosan din ginawang ay nay et mabiyag di olay sino ay parsua. Mawada abe di ad-ado ay nigay sin ginawang tan pasigedenan danom ya mangidawat si biyag sin amin ay lugar ay omayosana.\n10Ad-adon to di mannignigay sin benget di ginawang ay sana et ibilag da din tabokol da sin benget na manipod sin obbog ed Engedi enggana sin obbog ed Eneglaim.\n11Din mabiyag ay nigay isdi et kaman met laeng din wada sin Baybay ay Mediterranean.\n12Sin nandinmang ay benget di ginawang, gomabay di amin ay kalasin di kaiw ay manlames. Adi mango din tobo da yan kankanayon ay manlames da. Binowan ay mayat di lames da, tan din danom ay manibog en daida et mapmapo sin Timplo. Makan din lames da yan para agas din tobo da.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/ezekiel-47---kankanaey-bible","date":"2021-06-21T13:18:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623488273983.63\/warc\/CC-MAIN-20210621120456-20210621150456-00522.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999947548,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999947547912598}","num_words":357,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.392,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Kinwanin Diyos en sak-en,\n2\"Sik-a ay anak di ipogaw, man-ipadto ka si maipanggep sin tuturay ed Israel ta kanam en daida: Kaasi kayo pay ay maiarig si manpaspastol si karnero ay din awak da anggoy di nemnemnemen da. Lebbeng na koma ay ayowanan yo din kakarnero,\n3ngem inomen yo met din gatas da ya amagen yo ay bado din dotdot da. Paltien yo abe din kalamesan ay karnero, ngem polos ay adi yo ayowanan daida.\n4Adi yo inay-ayowanan din nakapsot. Adi yo aben inag-agasan din mansakit ono binedbedan din nasogatan. Mo din nasangaw ya nalitaw yan adi yo aben inan-anap. Din inamag yo et pinalpaligat yos daida.\n5Et nansisian dan karnerok yan owat dan lomikeliked sin dodontog ya nakayang ay bilbilig, tan magay mangipastol en daida. Nansisian da sin intiro ay daga yan magay manganap en daida. Isonga nalaka ay dinpap ya insidan di atap ay animal.\n7\"Dakayo ay tuturay, dengngen yo din ibagak en dakayo tan siya nay isapatak, sak-en ay matmatago ya Kangatoan ay Diyos: Dinpap din mankaaangat ay animal din kakarnerok et pinse da ya insida da tan magay mangay-ayowan en daida. Adi inanap din manpaspastol daida. Say inasikaso da din awak da ay baken din kakarnerok.\n10Isonga ibilang kos dakayo ay manpaspastol ay kalaban ko et singilek dakayo gapo sin kakarnerok. Taoliek daida et adiak ipalobos ay ipastol yo. Isalakan ko din karnerok ta somaldeng kayo ay mangisidsida en daida.\n11Tan sak-en ay Diyos di manganap ya mangayowan sin ipogaw ko\n12ay kaman din iyat di manpaspastol sin nansisian ay karnero na. Isalakan kos daida sin amin ay lugar ay naisianan da sin timpon di ligat da ay kaeegyat ya mabolinget.\n13Ipangok daida ay komaan sin nanasyon ay kad-an da et itaolik daida ta sinopek sin ili da. Kaman dan karnero ay ipastol ko sin mayat ay pastolan ay kad-an di obbog sin dodontog ya tanap ya olay intoy mayat ay pantean ed Israel, et man-alab das di ay magay pan-egyatan da.\n15Awni et sak-en ay mismo di mangipastol sin kakarnerok ya ianapak daida si pan-illengan da.\n16Anapek to din nalitaw ya itaolik din nasangaw. Agasak abe din nasogatan ya papigsaek din kinmapsot. Ngem paltiek din napigsa ya malames, tan sak-en ay manpaspastol et din kosto di amagek sin karnerok.\n20\"Isonga siya nay ibagak en dakayo ay pastol ko: Okomek dakayo amin et ilasin kos dakayo ay malames sin nabigot.\n21Tan tinikdon yo ya sinangdo yo din nakapoy ya mansakit ta maipakaan da sin iib-a da ay karnero.\n22Ngem mo sak-en pay, isalakan ko din pastol ko ta adi da kasin mapaligatan. Asiak okomen di esa ya esa en daida.\n23Mo makdeng di, isaad ko di ari ay mangituray en daida ay kaman si David ay nansilsilbi en sak-en ed idi. Sisya di es-esa ay mangayowan en daida.\n24Sak-en ay si Yahweh di Diyos da, ya kaman si David ay baak din ari ay mangituray en daida.\" Siya say inbagak ay Diyos.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/ezekiel-34---kankanaey-bible","date":"2021-06-21T17:10:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623488286726.71\/warc\/CC-MAIN-20210621151134-20210621181134-00104.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999727011,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999727010726929}","num_words":486,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.436,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Palalo ay nasnit si Jonas sin napasamak ay doy et binmonget.\n2Isonga kanana ay nankararag, \"Apo Diyos, siya na di ineg-egyatak sin kawadak pay laeng ed ili, isonga dinagdagos ko ay linmayaw ed Tarsis, tan ammok ay managlayad ya managseg-ang ka ay Diyos, magay pap-eng di kinaanos mo et nakasagana ka ay mangibabawi sin panosaam.\n3Alaem koma ngarud ay Apo nan biyag ko. Agpos et mo mateyak.\"\n4Ngem kanan Diyos, \"Apay nga manbonget ka?\"\n5Pag bomala si Jonas sin siyodad et en nan-amag si pansidomana sin maibandas belaan di agew. Isdi ay tinmokdo ta sed-ena mo sinoy mapasamak ed Nineve.\n6Idi siya di, inpagabay Yahweh ay Diyos di esa ay mola ay nanlidom en Jonas ta say adi masgitan, et palalo ay nalaydan si Jonas sin mola ay sana.\n7Ngem idi pinmat-a sin kabigatana, binilin Diyos di esay bigis ay nanadael sin mola ay sana et nakpit.\n8Idi kinmayang din agew, inpawadan Diyos di man-atong ay dagem ay napo sin belaan di agew. Palalo abe ay man-atong din segit et enggay kaman matalimodaw si Jonas, isonga inkararag na en agpos et mo matey sisya.\n9Ngem kanan Diyos en sisya, \"Ay way kalintegam aya ay manbonget gapo sin napasamak sin mola?\" Kanan Jonas ay sinombat, \"Wada met a. Palalo di bonget ko isonga laydek ay matey.\"\n10Pag kanan Diyos, \"Ginmabay din mola ay sana si esay labi yan natey si esa ay labi. Mansakit nemnem mo yan maga met di ligat mo sin mola ay sana ya baken sik-a di nangipagabay.\n11Ay baken ayan lebbeng na abe ay maseg-angak sin man-ili sin mandindinamag ay siyodad ay Nineve? Isdi yan waday nasurok ay 120,000 ay anan-ak ay adi pay laeng makaammo si siged ya lawa. Wada abe isdi di ad-ado ay animal.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/jonas-4---kankanaey-bible","date":"2021-06-24T13:18:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623488553635.87\/warc\/CC-MAIN-20210624110458-20210624140458-00113.warc.gz","language":"kne","language_score":0.999984622,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.999984622001648}","num_words":289,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.381,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Sin kabigatana, nasapa si Josue ya din am-in ay Israelita ay binmangon et tinaynan da din nankampoan da ed Acacia. En da nankampo sin sag-en di Jordan ta panpan-edan da sin timpo ay pan-agadangan da.\n2Sin maikatlo ay agew, nanliked din papangolo sin kampo.\n3Kanan da sin ipogaw, \"Mo ilaen yo din papadi ay mamabatawil sin Baol di Tolagan Yahweh ay Diyos tako, manlobwat kayo ay dagos ta onoden yos daida.\n4Daida di mangipango sin danan, tan damdamo yo pay laeng sina. Ngem ilaen yo pay ta adi kayo omas-asag-en sin Baol di Tolagan. Addawian yo si pasal di esay kilometro.\"\n5Kanan aben Josue sin ipogaw, \"Isagana yo di awak yo ta say nadalos kayo sin pangilan Diyos. Tan si bigat, waday nakaskasdaaw ay amagen Diyos para en datako.\"\n6Binilina abe din papadi ay namabatawil sin Baol di Tolagan ta ion-ona da, et natongpal am-in ay inbaga na.\n14Timpon di pinag-aani idi napasamak am-in dana. Dakdake din danom sin ginawang et malmalbeng pay din benget na. Idi siya di, tinaynan din ipogaw din nankampoan da ta man-agadang da. Namangpango din papadi ay namabatawil sin Baol di Tolagan. Idi inpisok din papadi din siki da sin danom,\n16pag et kasaldeng ay man-ayos din danom sin kad-an di ili ay makwani en Adam ay addawi di kad-ana ed naongdo sin sag-en di Zaretan. Nabonton din danom sidi ay kaman nakayang ay dingding. Isonga namaga di danom ay man-ayos ay emey sin makwani en Natey ay Baybay, et nakabalasat din Israelita sin asag-en ed Jerico.\n17Idi madama ay manbalbalasat din ipogaw ay manmandan sin nanamgaan ay lota, inpipika aben din papadi ay namabatawil si Baol di Tolagan sin nanamgaan ay lota sin gawan di Jordan enggana ay nakabalasat da am-in.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/josue-3---kankanaey-bible","date":"2021-06-14T13:03:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487612154.24\/warc\/CC-MAIN-20210614105241-20210614135241-00083.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999866486,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999866485595703}","num_words":287,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.439,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Sin labi ay doy, palaloy ogan di am-in ay Israelita.\n2Am-in da et nanriri da en da Moses en Aaron et kanan da, \"Agpos et mo natey kami ed Egipto ono isnan lugar ay magay omili.\n3Apay nga ipangon Diyos datakos sa ay daga ta peslen das datako? Depapen da din asawa ya an-ak tako. Maymayat et mo mantaoli tako ed Egipto.\"\n4Pag kanan di esa ya esa en daida, \"Manpili tako et si mangipangolo en datako ay mantaoli ed Egipto!\"\n5Pag mandokmog da Moses en Aaron ay manyakog-ong sin sangoanan di kaipoipogaw.\n6Da Josue abe ay anak Nun en Caleb ay anak Jefane ay en nakisiim ed Canaan yan kabisngit da sin mismo ay bado da begew sin sakit di nemnem da\n7yan kanan da sin ipogaw, \"Maptemapteng din daga ay en mi inila ya magabay di molas di. Mo siged di pangilan Diyos en datako, ipango nas datakos di et idawat na en datako din daga ay doy.\n9Adi yo konkontraen si Diyos ya adi kayo emegyat sin ipogaw ay mantetees di, tan nalaka ay abaken tako. Wadas Diyos en datako et enggay inabak na din sinan didiyos ay manalsalaknib en daida. Isonga adi kayo emegyat.\"\n10Ngem dandani ay pigpigen din gimong di kaipoipogaw si daida, asi et bigla ay inila da din mankoniniing ay kinadiyos en Yahweh ay nanpaila sin kayang di Tolda ay Panpappailaana.\n11Kanan Diyos en Moses, \"Aye pay di kabayag di lomaslasoyan dana ay ipogaw! Ay daetan abey panigaan da ay mantalek en sak-en yan ad-adoy nakaskasdaaw ay sinyal ay inpailak en daida!\n12Awni man ta dosaek daida si kaeegyat ay sakit ay ikatey da, ngem asiak pay paad-adoen din an-ak mo ya napigpigsa da mo daida ed wani.\"\n13Ngem kanan Moses en Diyos, \"Inpangom dana ay ipogaw ay komaan ed Egipto begew sin panakabalin mo. Mo dosaem daida ed wani, adi pay maammoan din taga-Egipto\n14et ibaga da sin man-ilis na. Da naey pay et enggay nadamag da ay wada ka ay Diyos en dakami. Ammo da ay dadlon kan manpappaila babaen sin liboo ay somaldeng sin kayang ay pinapatag nas dakami. Ammo da pay ay ipangpangom dakami sin nandad-anan mi, tan mo kaagawan, waday natotood ay liboo yan mo sin malabi waday manbidbidang ay apoy.\n15Ed wani mo peslem am-in nan ipogaw mo, adi pay ibagan di ipogaw sin il-ili ay nakadnge sin maipanggep en sik-a\n16ay adi ka kabaelan ay mangipango sin daga ay inkarim ay idawat mo, isonga pinsem daida sin lugar ay magay omili.\n17Kedawen mi ngarud ay Diyos ay ipailam din panakabalin mo ta amagem din inkarim ed idi ay kanam,\n18'Sak-en ay Diyos et bakenak nalaka ay bomonget mo adi et komakaman din napalalo ay layad ko. Pakawanek abe di basol yo ya din komonkontraan yo en sak-en. Ngem olay mo siya sa, dosaek pay dedan di nakabasol enggana sin maikatlo ya maikap-at ay kapototan begew sin basbasol di aam-a da.'\n19Kedawek ngarud ay pakawanem koma din basbasol dana ay ipogaw begew sin napalalo ya adi manbalbaliw ay seg-ang ya layad mo ay kaman din inyat mo ay namakpakawan en daida manipod sin kinmaanan da ed Egipto.\"\n20Sinmongbat si Diyos et kanana, \"Amagek din kindaw mo et pakawanek si daida sin am-in ay basbasol da.\n21Ngem tet-ewa pay dedan ay maga di olay esa en daida ay nanigaan en sak-en ay makasgep sin ili ay inkarik ay idawat ko sin aam-a da. Tan naila da din mankoniniing ay kinadiyos ko ya din nakaskasdaaw ay inam-amag ko ed Egipto ya sin lugar ay magay omili, ngem inpidwapidwa da pay laeng ay namadpadas sin anos ko. Sinigaan da abe ay tongpalen sak-en. Isonga maga polos en daida di makasgep sin ili ay doy. Dadlon tet-ewa na ay kaman met laeng din katet-ewa na ay matmatagoak ya napno din intiro ay daga sin kinadiyos ko.\n24Ngem gapo ta adi in-onod Caleb ay bag-en ko di nemnem na en daida et inpapasnek na ay mangonod en sak-en, awni et ipangok sisya sin ili ay ena inila, et okaen din aan-ak ya aap-o na.\n25Ngem gapo ta isdi ay tanap di pantetean din Amalekita ya Canaaneo, mantaoli kayo si bigat sin dinan yo ta emey kayo sin lugar ay magay omili. Onoden yo din danan ay emey sin Baybay ay Mandalangdang.\"\n26Kanan Diyos en da Moses en Aaron,\n27\"Ay daetan pay di romiriririan da san lawlawa ay ipogaw! Enggay naomaak sin ad-ado ay mayotmot da.\n28Ibagam ngarud en daida ay dadlon temet-ewa nan isapatak ay kaman din katet-ewan di kamatagok: Din dinngek ay inbaga yo et siya met laeng di amagek en dakayo.\n29Am-in kayo ay naibilang sin sinsos ay mantawen si dowanpo ono nasurok et matey ya maiwalang din awak yo isnan lugar ay magay omili begew sin nanririan yo en sak-en.\n30Maga di olay esa en dakayo ay makasgep sin ili ay insapatak ay panbalinek si panbeeyan yo malaksid da Caleb en Josue.\n31Inbaga yo ay madpap din aan-ak yo, ngem awni et ipangok daida sin daga ay sinigaan yo, et daida din mantetees di.\n32Ngem mo dakayo pay, maiwalang din awak yo sinan lugar ay magay omili.\n33Din aan-ak yo et man-etaetan das na ay manlikeliked si opatapolo ay tawen. Daida di mangikaro sin dosa begew sin nanokogan yo en sak-en enggana ay matey kayos nan lugar ay magay omili.\n34Nam-osen yo din dosan di basbasol yo si opatapolo ay tawen, et say pangammoan yo mo intoy ison di biyag yo mo kontraek dakayo. Opatapolo ay agew di nansiiman yo sin daga ay doy, yan esa ay tawen di kaibilangan di esa ay agew.\n35Isapatak ay dadlonak tongpalen dana en dakayo ay lawlawa ay ipogaw, dakayo ay nantitimpoyog ay mangontra en sak-en. Awni man et matey kayo am-in isnan lugar ay nay ay magay omili. Sak-en si Diyos ay nangibagas na.\"\n36Pag pansakiten Diyos din inbaan Moses ay en nansiim et natey da, tan baken tet-ewa din inpadamdamag da maipanggep sin ili ay inmeyan da et say begew ay nanriri din kaipoipogaw si maikontra en Moses.\n38Sin daida ay sinpo ya dowa ay en nansiim, da Josue en Caleb anggoy di adi natey.\n39Idi inpaammon Moses na sin Israelita, napalaloy ladingit da.\n40Sin kabigatana, nasapa da ay nanikid sin kadondontogan. Kanan da, \"Nakabasol tako kayman, ngem nay ay nakasagana tako ed wani ay emey sin lugar ay inkarin Diyos.\"\n41Ngem kanan Moses, \"Apay nga adi yo tongpalen din bilin Diyos? Adi kayo mangabak.\n42Magas Diyos en dakayo, tan sinigaan yo ay omonod en sisya. Adi kayo ngarud em-emey, tan mo makigobat kayo sin Amalekita ya Canaaneo, abaken ya peslen das dakayo.\"\n44Ngem olay mo siya sa, inpilit da pay dedan ay emey sin kadondontogan, olay mo nataynan sin kampo da si Moses ya din Baol di Tolagan Diyos.\n45Idi siya di, nanballalong din Amalekita ya Canaaneo ay mantetee sin kadondontogan. Linaban da et inabak dan Israelita, isonga kaapayaw dan daida enggana ed Horma.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/bilbilang-14---kankanaey-bible","date":"2021-06-14T03:20:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487611320.18\/warc\/CC-MAIN-20210614013350-20210614043350-00037.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999798536,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999798536300659}","num_words":1144,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.426,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Sak-en si Ezekiel ay anak Buzi. Esaak ay padi ay naikoyog en da Ari Jehoyakin idi napilit kami ay naiey ed Babilonia. Inmey di lima ay tawen manipod sin napasamak di. Nakiiliak sin iib-ak ay Judio sin benget di ginawang ay Kebar ed Babilonia. Sin pitsa 5 di maikap-at ay bowan sin maikatolonpo ay tawen, wadaak sin benget di ginawang ay sana. Idi siya et di, nalokatan ed langit yan waday naipaila en sak-en ay kaman iitaw ay maipanggep en Diyos. Wada abey kalin Diyos ay inpaibaga nan sak-en yan naliknak din panakabalina.\n4Idi nantangadak, inilak di napigsa ay dagem ay mapmapo sin amyanan. Waday somilsilap ay kimat ay mapmapo sin naposkol ay liboo et masilawan din nanliniked. Sin gawan di apoy, waday mankoniniing ay kaman bronsi.\n5Wada abey opat ay matmatago ay parsua. Kaman ipogaw di kailaan da,\n6ngem sag-oopat di ropa da ya payak da.\n15Idi boyboyaek daida, inilak di sag-eesa ay baliling ay tinatakdo da ay maisagsagid sin lota.\n16Siya na di kailaan da ya amag san baliling ay sana: Somilsilap da ay kaman nabanol ay bato yan nan-iiso da amin ay opat. Tonggal esa yan waday kasin baliling sin gawa na ay natken di tinurong da.\n17Olay into ay soli ay sagongen da yan mabalin ay emey da ay adi masapol ay manposwid din baliling.\n18Nakayang ya nakaskasdaaw da san baliling yan waday mata da sin nanliniked.\n19Mo mankoti ono somaldeng din matmatago ay parsua, say iyat met laeng abe din baliling ay tinatakdo da. Mo komayang da yan komayang abe din baliling. Mo intoy emeyan din ab-abiik da yan say emeyan da et makiey en daida din baliling, tan din ab-abiik di matmatago ay parsua yan wada met laeng sin baliling.\n22Sin kayang di toktok da yan waday mankoniniing ay kaman din nabanol ay salming ay makwani en kristal.\n26Sin kayang aben di salming, waday kaman tronon di ari ay din amag na yan kaman din nabanol ay bato ay makwani en safiro. Sin kayang di trono yan waday kaman ipogaw di kailaana\n27ay mankoniniing ay kaman naldang ay bronsi sin gawan di apoy et silawana din nanliniked.\n28Din kailaan di silaw na yan kaman din badkong sin pinag-oodan et ipaila na din mankoniniing ay kinadiyos en Yahweh.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/ezekiel-1---kankanaey-bible","date":"2021-06-21T09:47:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623488269939.53\/warc\/CC-MAIN-20210621085922-20210621115922-00584.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999382496,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999382495880127}","num_words":372,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.398,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"14Kanan Diyos en sak-en,\n15\"Sik-a ay anak di ipogaw, waday ibagbagan din man-ili pay laeng ed Jerusalem maipanggep sin iib-am ay Israelita ay napilit ay naiey issan ed Babilonia. Kanan da en gapo ta inmaddawi kayo en sak-en, daida kano di nangidawtak sin daga yo.\n16Ngem siya nay ibagam sin iib-am issan ed Babilonia. Kanam en siya nay inbagan din Kangatoan ay Diyos: Olay mo nansisianek daida ay inpaaddawi sin odom ay nanasyon, ngem sin sinkaattikan ay kawada da isdi yan wadaak pay dedan ay kaman Timplo sin kad-an da.\n17Isonga ibagam en daida ay taoliek daida sin il-ili ay naipaaddawian da ta itaolik en daida din ili da ay Israel.\n18Sin domatngan das di, kaanen da am-in din kadodogis ya kaliliget ko ay didiyosen ay datngan da.\n19Awni et sokatak din binmato ay nemnem da si baro ay nemnem ay naimposoan ya manang-awat. Pan-es-esaek di nemnem da\n20ta say tongpalen da din bilbilin ko. Et daida din ipogaw ko yan sak-en di Diyos da.\n21Ngem din napasnek ay manaydayaw si kadodogis ya kaliliget ko ay didiyosen et dosaek daida begew sin inam-amag da.\" Siya nay inbagak ay Kangatoan ay Diyos.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/ezekiel-11---kankanaey-bible","date":"2021-06-20T07:18:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487658814.62\/warc\/CC-MAIN-20210620054240-20210620084240-00359.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9997913241,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9997913241386414}","num_words":191,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.408,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Kanan Diyos en Moses,\n2\"Ibagam sin Israelita ta man-a da si sinpo ya dowa ay sokod, sag-eesa sin pangolon di sinpo ya dowa ay tribu, ta idawat da en sik-a. Isolat mo din ngadan di esa ya esa ay pangolo sin sokod na.\n3Isolat mo abe din ngadan Aaron sin sokod ay mangialagey sin Levita, tan masapol ay waday sag-eesa ay sokod ay napo sin papangolon di am-in ay tribu.\n4Ipeey mo dana sin Tolda ay Panpappailaak sin sangoanan di Baol di Tolagan ay pangab-abatak en sik-a.\n5Tomobo din sokod di ipogaw ay piliek, et say iyat ko ay mangipasaldeng sin kanayon ay panrirririan di Israelita ay maikontra en dakayo.\"\n6Siya di nakingalat si Moses sin gagait na ay Israelita et din pangolon di esa ya esa ay tribu yan indawat day sag-eesa ay sokod da, isonga sinpo ya dowa am-in mo maitapi din sokod Aaron.\n7Inpeey Moses din am-in ay sokod sin Tolda ay Panpappailaan Diyos sin sangoanan di Baol di Tolagan.\n8Sin kabigatana, sinenggep si Moses sin Tolda yan inila na ay tinmobo din sokod Aaron ay nangialagey si Levita. Baken owat tinmobo mo adi et nanbonga yan nanlames si naom ay almond.\n9Inbelan Moses am-in din sokod ay napo sin sangoanan Diyos et inpaila na sin Israelita. Inila da din napasamak et esa ya esa yan alaena din sokod na.\n10Pag kanan Diyos en Moses, \"Itaolim din sokod Aaron sin sangoanan di Baol di Tolagan. Masapol ay maidolin na ay sinyal sin komonkontra ay Israelita ta ammoan da ay matey da mo adi da isaldeng ay manmaymayotmot ay maikontra en sak-en.\"\n11Tinongpal Moses din inbilin Diyos.\n12Idi siya di, kanan din Israelita en Moses, \"Enggay et baw sa! Matey kami am-in!\n13Tan mo sino di omasag-en sin Tolda ay Panpappailaan Diyos et matey. Adi pay say kateyan tako am-in!\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/bilbilang-17---kankanaey-bible","date":"2021-06-19T11:38:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487648194.49\/warc\/CC-MAIN-20210619111846-20210619141846-00232.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999889135,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999889135360718}","num_words":302,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.45,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Sin damo ay bowan, dinmateng din intiro ay gimong di Israelita sin ed Zin ay magay omili et pag dan mankampo ed Kades. Isdi ay lugar di nateyan ya naiponponan Miriam.\n2Magay danom sidi, isonga natopog din ipogaw ay manriri en da Moses en Aaron\n3yan kanan da, \"Agpos et koma mo naitapi kami ay natey sin toton-od mi ay dinosan Diyos sin sangoanan di Tolda.\n4Apay nga inpangom dakamis nan lugar ay magay omili? Ay kanam en ta isna kami ay matey ya siya abe sin aanimal mi?\n5Apay dedan ay tinon-od yos dakami ed Egipto, asi kayo ipangos dakami isnan lawlawa ay lugar ay maga polos di gomabay ay mola? Maga di bakakew, igos, obas ya granada dowan et maga polos di danom ay inomen!\"\n6Tinaynan da Moses en Aaron din kaipoipogaw et inmey da sin segpan di Tolda ay Panpappailaan Diyos. Nandokmog da ay nanyakog-ong, pag da et ilaen din mankoniniing ay kinadiyos en Yahweh.\n7Pag kanan Diyos en Moses,\n8\"Alaem din sokod ay wada sin sangoanan di Baol ta topogen yon Aaron din amin ay Israelita. Mo wada am-in din ipogaw ay mangiila, ngalaten yo din bato ay sana ta bomala di danom. Siya say amagen yo ta say bomala di danom isnan bato ta waday pan-inoman din ipogaw ya din animal da.\"\n9Tinongpal Moses din inbagan Diyos et ina na din sokod.\n10Tinopog da Moses en Aaron din am-in ay Israelita et pag kanan Moses, \"Dengngen yo nan ibagak, dakayo ay nariri ay ipogaw! Ay piliten yos dakami ay mangipabala si danom isnan bato ta waday inomen yo?\"\n11Idi siya di kaiseppat si Moses si namin dowa sin sokod na sin bato, pag et kabala di ad-ado ay danom, et say nan-inoman din kaipoipogaw ya din animal da.\n12Ngem niyamyaman Diyos da Moses en Aaron et kanana, \"Gapo ta nakapsot di pammati yo yan adi yon binigbig din nasantoan ay panakabalin ko sin pangiilaan di Israelita, baken dakayo di mangipangolo isnan ipogaw ay emey sin daga ay inkarik ay idawat kon daida.\"\n13Napasamak na ed Meriba ay say nanririan di Israelita en Diyos et say nangipailaana sin kinasanto na.\n22Pag dan komaan am-in din Israelita ed Kades et sinmawang da sin dontog ay Hor\n23sin beddeng di Edom. Sin isdi, kanan Diyos en da Moses en Aaron,\n24\"Adi makasgep si Aaron sin daga ay inkarik ay idawat ko sin Israelita, tan matey sisya gapo ta adi yo inonodan ay dowa din bilin ko sin kawada yo ed Meriba.\n25Ayagam si Aaron ya din anak na ay si Eleazar ta mantikid kayo sin dontog ay Hor.\n26Pag kan kaanen din badon di padi ay inbabadon Aaron ta ipabadom en Eleazar, tan isdi ay matey si Aaron.\"\n27Tinongpal Moses din inbilin Diyos, et inilan din am-in ay Israelita din nantikidan da sin dontog ay Hor.\n28Pag kaanen Moses din badon Aaron et inpabado na en Eleazar. Sidi ay natey si Aaron sin toktok di dontog, pag aben manballalong da Moses en Eleazar.\n29Naammoan din intiro ay gimong di Israelita ay natey si Aaron, et nanladingit da si tolonpo ay agew.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/bilbilang-20---kankanaey-bible","date":"2021-06-14T03:47:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487611320.18\/warc\/CC-MAIN-20210614013350-20210614043350-00128.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999389648,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.99993896484375}","num_words":513,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.413,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Pag kasin bilinen Diyos si Jonas yan kanana,\n2\"Emey ka sin mandinamag ay siyodad ay Nineve ta ibagam isdi din ipaibagak en sik-a.\"\n3Pinatin Jonas din bilin Diyos et inmey ed Nineve. Annaannawa din siyodad ay sana, tolo ay agew di pandad-anan ay manbalasat.\n4Nilogian Jonas ay sokisoken din siyodad et esay agew ay nannandan yan kanana ay nangipaammo en daida, \"Mo malabas di opatapolo ay agew, mabakas nan siyodad ay Nineve.\"\n5Namati din taga-Nineve en Diyos, isonga ninemnem da amin ay itpe di dagaang da. Nanbado amin din omili si makelsang ay sako, olay nabiteg ono baknang, ta ipaila da ay manbabawi da sin basbasol da.\n6Idi naipadamag di sin ari ed Nineve, kinmaan sin trono na et sinokatana din bado na. Nanbado si sako et tinmokdo si nabonton ay dap-o.\n7Pag nan paibaga sin kaipoipogaw ed Nineve, \"Sinay di bilin din ari ya din oopisyal na: Dadlon maiparit ay mangan ya man-inom di ipogaw, baka ya karnero.\n8Amin ay ipogaw et masapol ay manbado das sako, ya magaleyan abe amin ay animal si sako. Masapol ay ipasnek amin din ipogaw ay mankararag en Diyos ya dokogan da din lawlawa ay ogali ya am-amagen da.\n9Amangan mo ibabawin Diyos din inbaga na ya mabaew din palalo ay bonget na et adi takon matey.\"\n10Idi inilan Diyos din inamag da ya din nanokogan da sin basbasol da, inbabawi na din inbaga na et adi na dinosas daida.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/jonas-3---kankanaey-bible","date":"2021-06-24T12:50:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623488553635.87\/warc\/CC-MAIN-20210624110458-20210624140458-00304.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999730587,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999730587005615}","num_words":237,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.439,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Iin-eb da din segpan di Jerico, dowan da aben binabantayan ta say adi makasgep din Israelita. Olay din omili sidi et magay makasgep ono makabela en daida.\n2Kanan Diyos en Josue, \"Pangabakek dakayo mo gobaten yo nan Jerico et pasokoen yo din ari ya din natoled ay sosoldado na.\n3Di iyat yo, sik-a ya din sosoldadom et likeden yo san siyodad si mamingsan si esa ay agew. Say iyat yo na si enem ay agew.\n4Wada di pito ay padi ay mamanggen si tanggoyob ay mangon-ona mo din Baol di Tolagan. Sin maikapito ay agew, mananggoyob din pito ay padi ay sana dowan yon liklikeden san siyodad si mamin pito.\n5Pag mananggoyob din papadi si mabayag di bongog na. Mo dengngen yo di, manbogaw kayo am-in si napigsa, et pag makosokos din nakayang ay batog ay alad di siyodad. Asi kayo et kadoritso ay senggep sin siyodad.\"\n6Idi siya di, inayagan Josue din papadi et binilinas daida ay kanana, \"Pito en dakayo di manggen si tanggoyob et dakayo di mangon-ona isnan linya. Omonod en dakayo din papadi ay mamabatawil sin Baol di Tolagan.\"\n7Asi na aben bilinen din sosoldado na ay mangwani, \"Ilogi yo ay mangliked sin siyodad. Din odom en dakayo et manpowisto kayo sin sangoanan din papadi ta man-gowardiya kayo sidi.\"\n8Pinati da din inbilin Josue. Nangon-ona din sosoldado sin linya, naisned en daida din papadi ay mamoypoyot sin tanggoyob da. Omon-onod abe din papadi ay namabatawil sin Baol di Tolagan ya naod-odi din sosoldado ay mamanbantay sin likodan. Sin panliklikedan da, adi somalsaldeng din ayoweng di tanggoyob.\n10Ngem inbilin Josue sin sosoldado na ay maga polos di mankalkali en daida enggana ay ibaga na.\n11Namingsan ay inliked da din Baol di Tolagan sin siyodad, asi da pay mantaoli sin kampo da.\n12Sin kabigatana, nasapa si Josue ay binmangon et inolnos na kasin din grupo ay sana ay en mangliked sin siyodad. Idi siya di, tinilid din papadi din Baol di Tolagan\n13et liniked da kasin din siyodad ay kaman din inyat da sin damo: nangon-ona din sosoldado ay gowardiya sin sangoanan, maisned en daida din papadi ay manangtanggoyob, omon-onod abe din papadi ay namabatawil sin Baol di Tolagan, et naodi din sosoldado ay gowardiya sin likodan. Adi polos sinmalsaldeng din ayoweng di tanggoyob sin panliklikedan da.\n14Liniked da din siyodad si namingsan sin nay maikadwa ay agew, asi da mantaoli sin kampo da. Say inam-amag da na enggana sin maikan-em ay agew.\n15Sin maikapito ay agew nasapa da am-in ay binmangon et liniked da din siyodad ay kaman met laeng sin damo. Ngem sin doy ay agew anggoy di nanglikedan da si namin pito.\n16Idi nakdeng ay liniked da din siyodad si namin pito, nansagana din papadi ay mananggoyob. Dowan abe bilinen Josue din ipogaw ay mangwani: \"Manbogaw kayo, tan indawat Diyos en datako din siyodad ay nay!\"\n17Asi et itoloy Josue ay mangwani, \"Masapol ay dadaelen yo din siyodad ya peslen yo am-in ay matmatago ay wadas di ta kaman daton para en Diyos. Ngem adi yo pay pespeslen si Rahab ya din papartido na, tan intabona iman din ispay tako.\n18Maga polos di al-alaen yo sin am-in ay inbagak ay dadaelen yo; tan mo say iyat yo di, dakdake ay ligat di mapasamak sin kampo tako.\n19Ilasin yo abe am-in ay palata ya balitok ya din naamag si bronsi ya landok para en Diyos. Maidolin am-in danay sin pan-idoldolinan sin gameng na.\"\n20Idi nakdeng ay inbilin Josue dana, nananggoyob din papadi. Idi dinngen di ipogaw din ayoweng din tanggoyob, inpigsa da ay nanbogaw, et pag makosokos din alad di siyodad. Nanagtag din sosoldadon di Israelita ay sinenggep sin siyodad et inabak da.\n21Pinse da sin kampilan da am-in ay ipogaw sin siyodad, lalaki ya babai, moyang ya naket-eng. Pinse da abe din am-in ay animal: baka, karnero, ya dangki.\n22Idi siya di, kanan Josue sin dowa ay ispay, \"Emey kayo sin beey din babai ay namadang en dakayo et ibela yos sisya ya din pamilya na ta tongpalen yo din insapata yo ay amagen yo.\"\n23Inmey da tet-ewa et inbela da si Rahab, da ama na en ina na, ya siya abe din aag-i na ya odom ay wada sin beey na. In-ey da am-in daida sin sag-en di kampon di Israelita ta say adi da maan-ano.\n24Asi et pinooan din sosoldadon di Israelita din siyodad enggana ay dinmap-o di am-in ay wadas di, ngem naipowira din balitok ya pilak ya din naamag si bronsi ya landok, tan en da indolin sin pan-idoldolinan sin gameng Diyos.\n25Ngem insalakan pay Josue si Rahab ya din am-in ay aag-i na, tan intabona iman din ispay ay inbaa na ed Jerico. (Et nakiili da Rahab ed Israel enggana ed wani.)\n26Idi nakdeng ay nadadael din siyodad, kanan Josue, \"Dosaen Diyos di olay sino ay mamadpadas ay mangibangon kasin sin alad ya eneb di siyodad ay nay: Mo isaad na din fondasyona, matey din besag na. Mo amagena abe din eneb na, matey din anongos na.\"\n27Naipaila tet-ewa di kawadan Diyos en Josue, et nandindinamag din kinangato na sin intiro ay ili.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/josue-6---kankanaey-bible","date":"2021-06-13T02:46:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487598213.5\/warc\/CC-MAIN-20210613012009-20210613042009-00278.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999750853,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999750852584839}","num_words":843,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.45,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Ed bayag, sin timpon di papangolo ay insaad Diyos ay manturay ed Israel, waday sin-asawa ay polin Efrata ay da Elimelec en Naomi ay taga-Betlehem ay sakop di Juda. Dodoway anak da ay da Malon en Kilion. Idi domteng di betil sin ili da, en da nanbeey ed Moab. Sin kawada das di,\n3natey si Elimelec et tinaynana si Naomi ya din dowa ay anak da.\n4Din an-ak da ay nay et nangasawa das Moabita ay babbabai ay da Orpa en Ruth. Idi malabas di emey ay sinpo ay tawen,\n5natey abes da Malon en Kilion et nataynan si Naomi ay namaga din an-ak na ya si asawa na.\n6Idi wada da pay laeng ed Moab, dinamag Naomi ay binindisyonan Diyos din ipogaw na si mayat ay apit, isonga nansagana da ay mantaoli sin ili na ay kakoyog na din dowa ay innapo na.\n7Tinaynan da din ili ay nantetean da, ngem idi wada da sin danan ay emey ed Juda,\n8kanan Naomi en daida, \"Somaa kayo sin beey da ina yo et sapay koma ta seg-angan Yahweh si dakayo ay kaman din kasiged yo en sak-en ya sin natey ay an-ak ko.\n9Sapay koma ta ipalobos na ay makiasawa kayo kasin ya mawad-an kayo si pamilya.\" Pag nan ongoan daida, ngem nan-oga da\n10yan kanan da en sisya, \"Aga, makisaa kami en sik-a sin kad-an di kailiam.\"\n11Ngem kanan Naomi, \"Dakayo ay anak ko, masapol ay somaa kayo. Sinoy gapo ay makisaa kayo en sak-en? Ay siya mo man-anakak pay laeng si mangasawa en dakayo?\n12Somaa kayo et tan nay enggay nabakesak et adi mabalin ay makiasawaak. Olay pay mo kanak en way namnamak ta makiasawaak ed wani ay labi ya man-anakak,\n13ay tan sed-en yo enggana ay madakdake da? Ay adi kayo mangasawa begew en daida? Ay an-ak ko, adi mabalin. Mansakit kayman di nemnem ko isnan napasamak en dakayo gapo ta dinokogan Diyos sak-en.\"\n14Nan-oga da kasin din innapon Naomi, pag ongoan Orpa sisya ta manpakada et sinmaa, ngem pinopomket pay si Ruth en sisya.\n15Kanan Naomi, \"Somaa ka et adi abe. Ilam si abbilat mo et sinmaa sin kad-an di kailiana ya didiyosen da.\"\n16Ngem kanan Ruth, \"Adi ka kod kedawen di panaynanak en sik-a. Ipalobos mo koma ay makieyak en sik-a olay intoy em-emeyam. Makiteeak en sik-a olay intoy panbeeyam. Din kailiam et say kailiak ya din Diyos mo et say Diyos ko.\n17Mo intoy kateyam, say kateyak abe ya kaiponponak. Olay domosas Diyos mo ipalobos ko di olay sino ay makagapo si pansianan ta, malaksig si pese.\"\n18Ginminek si Naomi idi ilaena ay ipapatin Ruth ay makiey en sisya.\n19aEt intoloy da ay nandan enggana ay dinmateng da ed Betlehem.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/ruth-1---kankanaey-bible","date":"2021-06-14T06:17:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487611445.13\/warc\/CC-MAIN-20210614043833-20210614073833-00618.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999308586,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999308586120605}","num_words":446,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.408,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"5Inbagan Diyos en Moses,\n6\"Ipaalim din Levita ta dotokam daida ay kabadang Aaron ay padi.\n7Daida di makaammo sin obla sin Tolda ay Panpappailaak. Ay-ayowanan da din am-in ay maosal sidi ya amagen da abe din panlebbengan da para sin odom ay Israelita. Say iyat da ay mansilbi en Aaron ya sin intiro ay gimong.\n9Din obla anggoy ay amagen di Levita et din pansilbian da en Aaron ya din aan-ak na ay lalaki.\n10Mo da Aaron ya din an-ak na ay sana, dotokam daida ay mansilbi ay papadi. Mo sino di baken nadotokan yan amagena din oblan di padi et makeddengan ay matey.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/bilbilang-3---kankanaey-bible","date":"2021-06-22T14:06:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623488517820.68\/warc\/CC-MAIN-20210622124548-20210622154548-00111.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999681711,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999681711196899}","num_words":104,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.481,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Siya na din kalin Diyos ay inbaga nan Malakias ta ipaammo na sin Israelita.\n2Kanana, \"Kanayon ay inpailak din layad kon dakayo, ngem kanan yo, 'Intoy inyat mo ay nangipaila si layad mo en dakami?'\" Et kanan Diyos, \"Sin-iyogtan da Esau en Jacob, ngem inpailak di layad ko en Jacob ya din poli na\n3yan sinigaak si Esau ya din poli na. Dinadael ko din kadondontogan ay ili na et nanbalin ay pantean di atap ay animal.\"\n4Mo kanan din taga-Edom ay polin Esau, \"Nadadael din il-ili tako ngem bangonen tako kasin,\" kanan Diyos ay Kangatoan ay Turay, \"Olay amagen da ngem dadaelek kasin. Mangadanan dan to si managbasol ay nasyon ya ipogaw ay kaliliget Diyos si eng-enggana.\n5Kadi man et ilaen din Israelita dana ay mapasamak et kanan dan to, 'Manakabalin baw si Diyos olay sin ili ay lasin di Israel.'\"\n6Kanan Diyos ay Kangatoan ay Turay, \"Rispitoen din anak si ama na ya din bag-en din apo na. Sak-en si Ama yo ya Apo yo, ngem apay nga adi yon dayawen sak-en? Dakayo ay papadi yan laslasoyen yos sak-en ngem kanan yo pay laeng, 'Intoy inyat mi pay ay nanglasoy en sik-a?'\n7Din songbat ko yan nan-idaton kayo si kadodogis sin altar ko. Asi yo kanan, 'Intoy inyat mi ay nangipakadodogis en sik-a?' Ibagak en dakayo. Maipaila sin am-amagen yo din panglaslasoyan yo sin altar ko.\n8Ay kanan yo en kosto din pangidatdatonan yon sak-en si naboldingan, napilay ya mansaksakit ay animal? Padasen yo man ay idawat sin gobernador ta maila mo malaydan en dakayo.\n9\"Ed wani, padasen yo ay papadi ay manpakaasi en sak-en ay Diyos ta seg-angak din kaipoipogaw. Ngem adiak dengngen din kararag yo et dakayo di akin basol.\"\n10Kanan aben Diyos ay Kangatoan ay Turay, \"Wada koma di esa en dakayo ay mangin-eb sin Timplo ta adi kayon makasgep ay man-ipoo si daton ay magay silbi na sin altar ko, tan adiak malaydan en dakayo et adiak awaten di olay sino ay idaton yo.\n11Tan awni et dayawen ya patgen di kaipoipogaw sak-en isnan intiro ay daga. Am-in ay ili yan man-ipoo dan to si insinso ya makaay-ayo ay daton.\n12Ngem dakayo pay, lomaslasoy kayo begew sin pangwanian yo en kadodogis din altar ya makan ay naidaton isdi.\n13Natangsit kayo ay manglaslasoy yan kanan yo en naoma kayo. Ay kanan yo aya en awatek din idaton yo ay naakew, napilay ya mansaksakit ay animal?\n14Madosa din maetek ay mangikari en idatona din kamayatan ay animal na ngem kadodogis di idatona olay mo waday mapteng ay bomaro ay karnero na. Tan nangatoak ay ari et patgen ya egyatan das sak-en sin am-in ay nasyon isnan daga.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/malakias-1---kankanaey-bible","date":"2021-06-15T21:21:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487621627.41\/warc\/CC-MAIN-20210615211046-20210616001046-00396.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9997555614,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9997555613517761}","num_words":441,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.401,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"6Idi inpasaan Josue din nasinop ay Israelita, esa en inmey ay mangoka sin bingay na ay daga.\n7Nansilsilbi din Israelita en Diyos sin kamatagon Josue. Olay sin nakdeng ay nateyana, intoltoloy da pay ay nansilsilbi en sisya idi wada pay laeng din papangolo da ay mismo ay nakaila sin amin ay nakaskasdaaw ay inam-amag Diyos para en daida.\n8Din nay baan Diyos ay si Josue ay anak Nun yan natey idi mantawen si sin-gasot ya sinpo.\n9Naiponpon sin bingay na ay daga ed Timnatsera sin kadondontogan ed Efraim ay wada sin amyanan di dontog ay Gaas.\n10Natey abe din dededsana ay doy et din naiskat en daida ay poli da yan adi da am-ammo si Diyos ya din inam-amag na para en daida ay Israelita.\n11Pag da et mandayaw en da Baal et inamag da din lawa sin pangilan Diyos.\n12Dinokogan das Yahweh ay dinaydayaw di ap-apo da ya nangipango en daida ay komaan ed Egipto, et inpabonget das sisya sin nanaydayawan dan Baal ya en Astarte ay din sinan didiyos ay daydayawen di inil-ili sin nanniliked.\n14Gapo si bonget Diyos sin Israelita, inpalobos na ay omali di manpos si molmola ya gamgameng da. Inpalobos na abe ay abaken din nanniliked ay kalaban das daida et enggay adi binaelan din Israelita ay manalaknib sin ili da.\n15Kanayon ay kontraen Diyos daida sin amin ay pakigobatan da ay kaman din inbaga na ay amagena, et palalo ay naligatan da.\n16Makdeng pay di, insaad Diyos di papangolo ay nangisalakan en daida sin manpos si gamgameng da.\n17Ngem adi da inkaskaso da nay ay papangolo mo adi et kaman dan nakibabbabai, tan tinaynan das Yahweh ay Diyos da ta mandayaw das odom ay diyos. Baken dan kaman din ap-apo da ay nangon-onod sin bilin Diyos, tan sinkaattikan yan nasangaw da et adi da tinongtongpal.\n18Binadbadangan Diyos amin din nanbalinena ay pangolo da et insalsalakanas daida sin kalaban da enggana ay sibibiyag din papangolo ay sana, tan sineg-angan Diyos din ipogaw na sin nan-ad-adawagan da begew sin napalpaligatan da.\n19Ngem mo matey din pangolo da, taolien da din sigod ay am-amagen da yan mas pay nakarkaro din amagen da mo din am-a da sin panaydayawan ya pansilsilbian da sin sinan didiyos. Sinigaan da ay manokog sin lawa ay ipapati da ay am-amagen.\n20Siya di, palalo ay inpabonget din Israelita si Diyos. Kanana, \"Gapo ta nilabsing da din intolag ko sin ap-apo da ya adi dan omikaskaso,\n21adiak pakaanen din ipogaw ay adi pay laeng inpakaan Josue sin kamatago na.\n22Daida di osalek sin iyat ko ay mamadas sin Israelita ta maammoak mo patien da din bilin ko ay kaman din ap-apo da.\"\n23Kinwanin Diyos di, tan sigod ay inpalobos na ay mantetee dadi ay ipogaw ed Canaan. Adi na inpakaan ay dagos ono inpaabak en Josue.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/papangolo-2---kankanaey-bible","date":"2021-06-14T21:06:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487613453.9\/warc\/CC-MAIN-20210614201339-20210614231339-00555.warc.gz","language":"kne","language_score":1.0000048876,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 1.0000048875808716}","num_words":462,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.485,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Sin kawadan Jonas sin eges di nigay, kanana ay nankararag en Diyos,\n2\"Idi maligligatanak ya istayak maitapi sin kad-an di natey, nankararagak en sik-a yan pinatgam din kararag ko.\n3Inmitep-a ka sin adalem ay lanad di baybay et nalim-otanak sin danom ya labsalabsan di napipigsa ay dalloyon.\n4Kanak en adiak makataoli sin sangoanam ya polos ay adiak kasin maila din nasantoan ay Timplom.\n5Nalnedak et adiak makayasyas. Enggay nalim-otanak si danom ya nakomotan toktok ko si logam di baybay.\n6Naieyak sin kaonegan ay poon di dontog, ay say daga ay naitetelbek di segpana si eng-enggana ta magay makabala. Ngem insalakan mo din biyag ko sin malosong ay kad-ak.\n7Idi dandani ay mateyak, nankararagak en sik-a, Yahweh ay Diyos ko, et sin nasantoan ay Timplom, dinngem din kararag ko.\n8Din mandayaw si didiyosen ay magay silsilbi na et dinokogan da din napodno ay layad dan sik-a.\n9Ngem sak-en pay, mankantaak to ay mangidaydayaw en sik-a. Man-idatonak en sik-a ya tongpalek din karik. Sik-a ay Diyos di mangisalakan.\"\n10Idi siya di, binilin Diyos din nigay ay mangiota en Jonas sin benget di baybay, et tinongpal na.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-25","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/jonas-2---kankanaey-bible","date":"2021-06-15T13:24:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-25\/segments\/1623487621273.31\/warc\/CC-MAIN-20210615114909-20210615144909-00367.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999636412,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.999963641166687}","num_words":184,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.408,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Kanan Diyos ay Kangatoan ay Turay, \"Siya na di ibilin ko en dakayo ay papadi.\n2Masapol ay dayawen yos sak-en babaen sin am-amagen yo. Mo adi kayon pomatpati ya baken napasnek di nemnem yo ay mangidaydayaw en sak-en, baosak dakayo ya din am-in ay awaten yo ay panbiyagan yo. Di katet-ewa na et enggay binaosak dana, tan baken kayon napasnek ay mantongpal sin bilin ko.\n3Dosaek to din poli yo ya pababainak dakayo sin sangoanan di kaipoipogaw. Di kaiarigana et pakpakak din ropa yo sin tain di animal ay idatdaton yo et kaman kayon maitapi sin tai ay maiwasit sin basuraan.\n4Et say pangammoan yo ay inbilin ko na en dakayo ta matoloy din intolag ko sin Levita.\n5Intolag ko ay idawtak daida si mayat ya ando ay biyag mo patgen ya egyatan das sak-en et siya din inamag da.\n6Say initdo da din kosto et inam-amag da din maikompas sin laydek. Nalinteg di ogali da ya ad-ado di tinolongan da ay mangisaldeng ay manbasol.\n7Lebbeng na ay itdon din papadi din kosto ay panangammo en sak-en ay Diyos. Daida di lebbeng na ay panpaitdoan di ipogaw sin linteg ko, tan daida din baak.\n8Ngem dakayo ay papadi yan naisian kayo sin kosto ay danan yan linablabsing yo din intolag ko en Levi. Ad-ado abe di binmasol begew sin init-itdo yo.\n9Gapo ta adi yon inon-onodan din laydek ta baken man-iiso di iyat yo sin ipogaw, panbalinek dakayo ay lawa sin pangilan di Israelita ta laslasoyen das dakayo.\"\n10Ay baken ayan es-esa di Ama tako yan sisya din Diyos ay namarsua en datako? Apay ngarud ay laslasoyen tako din intolag Diyos sin aap-o tako babaen sin panokogan tako sin kari tako si esa ya esa?\n11Dinokogan din taga-Juda din kari da en Diyos et palalo ay lawlawa di naamag ed Jerusalem ya sin intiro ay Israel. Inpakadodogis da din Timplon Diyos begew sin nangasawaan da sin babbabai ay mandaydayaw si sinan didiyos di odom ay ili.\n12Sapay koma ta dosaen Diyos di manbasol si kaman nina et maipakaan isnan ili tako ta maisian sin ipogaw ay man-idatdaton en Diyos ay Kangatoan ay Turay.\n13Siya abe dana di odom ay am-amagen yo: Man-oga ya manpilalak kayo et enggay bassaen yo din altar Diyos si lowa yo, tan adi nan awaten din idatdaton yo.\n14Salodsoden yo di begew ay adi na awaten din daton yo. Say gapo et ammo na ay adi yo tinongpal din kari yo sin aas-awa yo olay mo nabayag ay kinadkadwa yo ya nansapata kayo en Diyos.\n15Pinarsuan Diyos sisya ay waday awak ya ab-abiik na yan di panggep na ay nangipan-es-esa en dakayo et ta mawadaan kayo si an-ak ay tet-ewa ay ipogaw Diyos. Isonga annadan yo ta adi yo liwliw-an din kari yo ya komakaman kayo ay napodno sin asawa yo.\n16Kanan Diyos ay Kangatoan ay Mangituray sin Israelita, \"Kaliliget ko di idang. Kaliliget ko din mamalpaligatan di lalaki sin asawa na begew sin pangisianana en sisya. Isonga siliban yo ta komakaman kayo ay napodno sin asawa yo.\"\n17Enggay naoma si Diyos sin kali yo. Salodsoden yo di gapo na, ngem say begew et din pangwanian yo en siged sin pangilan Diyos din am-in ay mangam-amag si lawa ya kanan yo en malaydan en daida. Siya abe sin pangwanian yo en \"Into pay di kanan da en nalinteg ay Diyos.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/malakias-2---kankanaey-bible","date":"2021-08-04T08:25:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046154798.45\/warc\/CC-MAIN-20210804080449-20210804110449-00525.warc.gz","language":"kne","language_score":1.000002265,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 1.0000022649765015}","num_words":554,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.478,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Siya na di inpaammon Diyos en Habakkuk ay esa ay mamadto babaen si iitaw.\n2Kanan Habakkuk ay nanriri, \"Sik-a ay Diyos, nabayag ay nanpakpakaasiak en sik-a ay mankedaw si badang mo. Pig-an pay ay patgam nan kararag ko ya isalakan mos dakami sin mamalpaligat en dakami?\n3Apay nga ipalak-am mon sak-en di ad-ado ay ligat ya ipalobos mo ay maam-amag di lawa? Kanayon ay mailak di ipogaw ay mangipakaseseg-ang ya mamalpaligat sin iib-a da. Sin amin ay lugar yan waday mankokontra ya man-iibaw.\n4Isonga magay silbin di linteg ya maga polos di mangowis si kosto, tan din mangam-amag si lawa yan abaken da din magay basol na sin kasos da.\"\n5Kanan Diyos, \"Sipotan yo din nanasyon sin asag-en yo et palalo ay masdaaw kayon to si maila yo, tan waday amagek sin timpo ay sibibiyag kayo ay masdaawan yo mo madamag yo.\n6Panturayek to din makedse ya dalosodos ay taga-Babilonia et likeden din sosoldado da din intiro ay daga ta posen da di baken dan oka.\n7Paegyaten dan kaipoipogaw sin odom ay ili. Gapo sin kinalastog da, din laylayden da ay amagen et say panbalinen da ay linteg.\n8Paspas din kabayo da mo din kanan da en leopard. Maangat da mo din mandagaang ay atap ay aso ay man-anap si anopen da sin labi. Paspas di tagtag din kabayon di sosoldado da ay mapo sin addawi. Biglaen da din kalaban da ay kaman din iyat di agila ay manipdot si depapen da.\n9Domateng da amin ay mamaligat yan napodot di toktok da ay kaman din dagem ay mapmapos belaan di agew. Din balod da et kaman din kaad-adon di darat.\n10Din aari ya tuturay yan laslasoyen da. Magay alad di ili ay makasawad en daida, tan mantob-on das lota ay somakyaban da ay manadael sin alad, asi dan abaken din ili.\n11Pag dan dalasen ay madipos ay kaman din dagem. Nakabasol da, tan mantalek da sin bokbokod da ay pigsa ay kaman dan say diyos.\"\n12Pag kanan Habakkuk, \"Sik-a ay Yahweh din nasantoan ay Diyos ko. Magay nanlogiam ya magay pap-eng mo. Sik-a ay Diyos ay pankamangan di nangdotok en daida ay man-ikeddeng ya mandosa.\n13Nasantoan ka et adi kan maitoled ay mangiila si mangam-amag si lawa. Ngem mo siya sa, apay ngin ay baybay-am da nan manglilipot ay mamaligat sin ipogaw ay nalinteg mo daida?\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/habakkuk-1---kankanaey-bible","date":"2021-08-01T11:50:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046154175.76\/warc\/CC-MAIN-20210801092716-20210801122716-00433.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999756813,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999756813049316}","num_words":386,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.451,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"22Siya na di kanan Yahweh ay Diyos, \"Sin otdok di kaiw ay sidro, man-aak to si kasimsimit na ay pingi. Sak-en ay mismo di mangimola sin kakayangan ay dontog\n23ed Israel. Awni et manpanga ya manlames. Manbalin ay magabay ay kaiw. Mansidom isdi di am-in ay kalasin di titit ya man-obong da sin panga na.\n24Ammoen to di am-in ay kaiw sin daga ay sak-en si Diyos. Poyoek din nakayang ay kaiw yan pakayangek din kinittoy. Pagabayek din nango yan paangoek din magabay. Sak-en si Diyos ay nangibagas na et tongpalek dana.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/ezekiel-17---kankanaey-bible","date":"2021-07-28T09:56:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046153709.26\/warc\/CC-MAIN-20210728092200-20210728122200-00109.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999905825,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999905824661255}","num_words":92,"character_repetition_ratio":0.043,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.446,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Sin pitsa 1 di maikatlo ay bowan sin maikasinpo ya esa ay tawen nanlogi sin naipakaanan mi ed Juda, waday inpaibagan Diyos en sak-en. Kanana,\n2\"Sik-a ay anak di ipogaw, kanam sin Faraon ay ari ed Egipto ya sin amin ay ipogaw na: Magay pangis-oak en sik-a sin kinangatom.\n3Nemnemem ed Assyria ay maiarig sin kaiw ay makwani en sidro ed Lebanon. Magabay ya masaybog di panga na yan palalo ay nakayang ay indasana din liboo.\n4Inpagabay di danom ay mapmapo sin obbog ay inmayos sin kad-ana et nasibogan amin ay kaiw sin kada.\n5Gapo ta kosto di sibog na, nakaykayang mo din amin ay kaiw. Inmad-ado ya inmando din panga na.\n6Nan-obong amin ay kalasin di titit sin panga na yan nan-anak din atap ay aanimal sin sinidomana. Laydena ay kalien, nanlidom di nankapipigsa ay nasyon sin poona.\n10\"Sak-en din Kangatoan ay Diyos yan siya na di ibagak maipanggep sin kaiw ay sana ay kinmayang ya indasana din liboo. Gapo ta dinmakdake yan inpangato nan nemnem na,\n11isonga linaksig ko ya inpalobos ko ay poyoen din mangiturturay si ad-ado ay nasyon ta ipalak-am na di maitimbang sin kinalawa na.\n12Pinoyon din kakedsean ay nasyon et naiwalang din napotopoto ay panga na sin kadondontogan ya tanap. Et tinaynan din nanasyon ay nanlidom en sisya.\n13Nanbatay din titit sin natokang ay kaiw yan in-gatigatin din atap ay animal din panga na.\n14Isonga manipod ed wani, magay nasyon ay kaman kaiw ay komayang enggana sin liboo olay mo mas-et di sibog na. Nakeddengan da amin ay manpatingga ay kaman din ipogaw ay emey da amin sin kad-an di natey.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/ezekiel-31---kankanaey-bible","date":"2021-07-26T05:02:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046152000.25\/warc\/CC-MAIN-20210726031942-20210726061942-00389.warc.gz","language":"kne","language_score":0.999989152,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999891519546509}","num_words":266,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.425,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Emeyak sin nakayang ay pantean di gowardiya ta sed-ek mo sino di ibagan Diyos ya din songbat na sin kararag ko.\n2Siya na di songbat Diyos en sak-en, \"Estem ay isolat si bato din ibagak en sik-a ta nalaka ay mabasa.\n3Masapol ay isolat mo dana tan daan pay laeng di naikeddeng ay timpo ay katongpalan da. Olay mo kaman mabayag, masapol ay sed-em, tan sigurado ay matongpal dana ay adi mataktak.\n4Din managbasol yan magay kosto ay pantongpalan da, ngem din nalinteg ay ipogaw et maibasar din biyag da sin pammati da.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-31","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/habakkuk-2---kankanaey-bible","date":"2021-07-25T23:19:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-31\/segments\/1627046151866.98\/warc\/CC-MAIN-20210725205752-20210725235752-00002.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999780655,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999780654907227}","num_words":93,"character_repetition_ratio":0.024,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.473,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Siya na di kararag din mamadto ay si Habakkuk.\n2\"Apo Diyos, dinngek din inam-amag mo et nasdaawak dadlo. Amagem koma abe ed wani ay timpo mi din nakaskasdaaw ay inam-amag mo ed idi. Olay mo manbonget ka, maseg-ang ka koma.\n3Omali kasin si Diyos ay nasantoan ay mapo ed Edom ya sin kadondontogan ed Paran. Din koniniing na et silawana amin ed daya, et idaydayaw da sin amin ay solin di daga.\n4Kaman agew di koniniing na, somilsilap di silaw ay mapo sin takkay na ay kad-an di naidodolin ay panakabalina.\n5Wada di dowa ay kaeegyat ay makiey en sisya: din nakaro ay sakit ay ipaon-ona na, ya din pese ay ipaonod na.\n6Mo isaldeng na ay mandan, manyegyeg nan daga, manpayegpeg din kaipoipogaw mo ilaenas daida. Din makneg ay dontog et makosokos da, din bilig ay nannandanana ed bayag et magday da.\n7Inilak ay emegyat din taga-Cusan, manpayegpeg da abe din taga-Midian.\n8Apo Diyos, ay din baybay ya ginawang di binmongetam idi nanlogan ka sin kalisam ay mangisalakan?\n9Insaganam din panam ya nansianem din daga babaen si ginawang.\n10Manpayegpeg das egyat da din dontog ay mangilan sik-a ya nan-odan si napigsa. Din malosong ay baybay yan man-agodood da, et pomigsa din dalloyon da.\n11Gominek din agew ya bowan sin kad-an da ay mangila sin panam ay napigsa ya gayang mo ay somilsilap di tadem na.\n12Gapo din bonget mo, din nanasyon yan in-gatigatin mo.\n13Inmali ka ay mangisalakan sin ipogaw mo ya din arim ay pinilim, Apo. Pinsem din pangolon di mangam-amag si lawa, maga polos di binay-am sin sosoldado na.\n14Pinanam din toktok di pangolo da idi kaman dan pewek ay inmali ta pansisianen das dakami. Naragsakan da abe ay namalpaligat en dakami ay kaseseg-ang sin nantabtabonan mi.\n15Nangabayo ka ay nangigatigatin sin baybay et manlowag din napigsa ay danom na.\n16Sin nanngeak isna, palalo di egyat ko, et nan-gayenggeng din sobil ko. Kinmapoyak ya nanpayegpeg din peweg ko, ngem gominekak ay man-ed sin panosaan Diyos ay Apo mi sin inmali ay mangobat en dakami.\n17Olay mo din igos, obas ya olivo yan magay lames da, sin payew yan magay maapit da, olay matey amin ay karnero ya baka,\n18naragsakak pay dedan, tan si Diyos di omisalakan.\n19Din kapoan di pigsak et si Diyos ay Kangatoan, sisya di omay-ayowan sin kadondontogan. Panbalinenas sak-en ay kaman ogsa ay adi maisoksokba.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/habakkuk-3---kankanaey-bible","date":"2021-09-18T12:40:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780056476.66\/warc\/CC-MAIN-20210918123546-20210918153546-00419.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999923706,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999923706054688}","num_words":391,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.435,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"11Dowanpo ya esa di tawen Zedekias sin naisaadana ay ari yan nanturay ed Jerusalem si sinpo ya esa ay tawen.\n12Say inamag na din lawa sin pangilan Yahweh ay Diyos na yan adi nanpakombaba en Jeremias ay nankalkalian Diyos.\n13Kinontra na abe si Ari Nebukadnezzar ay nangipasapata en sisya sin ngadan Diyos en adi komonkontra. Inpakenteg na di nemnem na et sinigaana ay manbabawi ya managong en Yahweh ay Diyos di Israelita.\n14Naisepsep abe din am-in ay papangolon di padi ya din kaipoipogaw ay nanokog en Diyos et in-onod da din am-in ay kadodogis ya kababain ay am-amagen di odom ay nasyon et inpakadodogis da din Timplo ed Jerusalem ay nanbalinen Diyos ay mismo ay nasantoan.\n15Intoltoloy Yahweh ay Diyos di ap-apo da ay mamagbaga en daida babaen sin pinilpili na ay ipogaw ay nankalkaliana, tan maseg-ang sin ipogaw na et laydena ay isalakan daida ya din Timplo na.\n16Ngem nilaslasoy da din inbabbaan Diyos ay nankalkaliana ya din kali na enggana ay binmonget sisya sin ipogaw na et enggay maga di pamosposan.\n17Say gapo ay inbaa na din ari ed Babilonia ay namse sin babbaro ya babalasang, nankakay ya nankababkes, olay sin Timplo. Inpolang Diyos daida am-in en Nebukadnezzar.\n18Ina na am-in ay bonag sin Timplon Diyos, dadakke ono kinittoy ya am-in ay kinabaknang ay wadas di. Ina na abe din kinabaknang di ari ya din oopisyal na et in-ey na am-in ed Babilonia.\n19Pinooan da din Timplon Diyos ya dinadael da din alad di Jerusalem. Pinooan da am-in din palasyo yan dinadael da am-in ay nabanol ay bonag isdi.\n20Din adi da pinse si kampilan yan intakina ed Babilonia et nanbalinena ay bag-ena ya bag-en din aan-ak na enggana ay say naisokat ay nanturay din ari ed Persia.\n21Et say natongpalan din inpaipadton Diyos en Jeremias ay kanana en mataynan ya manbalin si magay silbi na din daga da si pitopolo ay tawen ay kaman din bilang di adi dan nanongpalan sin linteg di agew ay pan-illengan.\n22Sin damo ay tawen ay nanturayan Cyrus ay ari ed Persia, natongpal din inpaipadton Diyos en Jeremias, tan tinignay Diyos din ari et waday inpaisolat na ay bilin ay naipaammo sin intiro ay iturayana.\n23Siya na di naisolat, \"Siya na di bilin Cyrus ay ari ed Persia: Insaad Yahweh ay Diyos ed langit si sak-en ay mangituray isnan intiro ay daga yan dinotokanas sak-en ay mangamag si Timplo ay pandayawan di ipogaw en sisya ed Jerusalem ay lak-am di Juda. Ed wani, emey kayo ay ipogaw Diyos ed Jerusalem. Sapay koma ta si Diyos di komoyog en dakayo.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-39","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/2-cronicas-36---kankanaey-bible","date":"2021-09-28T03:46:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-39\/segments\/1631780060201.9\/warc\/CC-MAIN-20210928032425-20210928062425-00058.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999984503,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999984502792358}","num_words":427,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.471,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"3Kanan aben Diyos, \"Tikpayek din pana na sin takkay na.\n4Maiwalang to din bangkay na sin dontog ed Israel, siya abe sin sosoldado na ya din nanasyon ay gait na et bay-ak ay kanen di titit ya am-in ay atap ay animal. Sak-en si Yahweh ay nangibagas na.\n6Pooak to ed Magog ya din am-in ay ili ay natalna di biyag da sin benget di baybay et ammoan da ay sak-en si Diyos.\n7Masapol ay ammoen din Israelita din nasantoan ay ngadan ko yan adiak ipalobos ay ipakadodogis da kasin. Et say pangammoan din nanasyon ay sak-en si Yahweh ay nasantoan ay Diyos di Israelita.\n8Magay dowadowa ay mapasamak am-in dana,\" kanan Yahweh ay Diyos.\n21Kanan Diyos, \"Ipailak to sin nanasyon din panakabalin ko sin iyat ko ay mangokom ya manosa en daida.\n22Manipod sin doy ay timpo, ammoen din Israelita ay sak-en si Yahweh ay Diyos da.\n23Yan ammoen din kailiili ay nadpap da ay naipaaddawi din Israelita gapo sin basbasol da tan baken dan matalek. Isonga dinokogak daida ya binaybay-ak ay abaken din kalaban da et pag dan matey si kampilan.\n24Dinokogak daida yan maitimbang sin basbasol ay nangipakadodogis en daida din inkeddeng ko ay dosa da.\n25\"Ed wani, seg-angak din Israelita et itaolik daida sin ili da ya pasigedek din biyag da. Salaknibak din nasantoan ay ngadan ko.\n26Natalnan to di biyag da ya magay emegyatan da, et liw-an dan to din naibabainan da gapo sin nanokdokogan dan sak-en.\n27Taoliek daida sin ilin di kalaban da et pasaaek daida ay sinopen sin ili da et ipailak din kinasantok babaen en daida.\n28Inpaaddawik daida sin odom ay nanasyon, ngem asiak taolien ay sinopen sin ili da et say pangammoan da ay sak-en si Yahweh ay Diyos da. Magay olay esa ay mataynan en daida.\n29Ibokbok ko din Ispiritok sin amin ay Israelita et adiak polos dokogan kasin daida.\" Siya nay inbagan din Kangatoan ay Diyos.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/ezekiel-39---kankanaey-bible","date":"2021-10-16T23:38:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585045.2\/warc\/CC-MAIN-20211016231019-20211017021019-00205.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999201298,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.999920129776001}","num_words":317,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.429,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Waday inpaibagan Diyos en sak-en ay kanana:\n2\"Dakayo ay Israelita, apay nga ibagbaga yo din apat ay kanana: 'Nangan din aam-a da si naalsem ay obas yan nakilem di aan-ak da.'\n3Sak-en din Kangatoan ay Diyos et isapatak ay awni et enggay adi yon ibagbaga din apat ay nay ed Israel.\n4Nemnemen yo ay okak amin ay manbibiyag. Din biyag di ama ya anak yan nan-iso ay okak. Mo sino di nanbasol et sisya di matey.\n21\"Mo di managbasol yan dokogana din amin ay basol na yan tongpalena amin din linteg ko ya say amagena din nalinteg ya kosto, adi matey mo adi et matagotagos sisya.\n22Mapakawan amin ay basol na et matago gapo sin siged ay inamag na.\n23Ay siya mo malaydanak sin kateyan di esa ay managbasol? Aga! Say panragsakak mo manbabawi ta matagos sisya.\n24Ngem matey di esa ay nalinteg mo isaldeng na ay mangamag si kosto yan amagena din kababain ya lawa ay am-amagen di managbasol. Maliw-an din siged ay inamag na et matey, tan baken napodno ay mangonod en sak-en et nanbasol.\n25\"Ngem kanan yo, 'Baken nalinteg di am-amagen Diyos.' Ay kanan yo en baken nalinteg di am-amagek? Dakayo di baken nalinteg di am-amagena.\n26Mo din nalinteg ay ipogaw yan isaldeng na ay mangamag si siged et say amagena din lawa, matey sisya gapo sin basol na.\n27Ngem mo isaldeng di managbasol ay mangamag si lawa yan say amagena din nalinteg ya kosto, maisalakan din biyag na.\n28Gapo ta binigbig na din basol na yan dinokogana, laton ay matagos sisya.\n29Ngem kanan yo ay Israelita, 'Baken nalinteg din am-amagen Diyos.' Ay sak-en di baken nalinteg di am-amagena? Ay baken ayan si dakayo?\n30\"Dakayo ay polin Israel, okomek dakayo insigon sin inam-amag yo, isonga dokogan yo din lawa ay am-amagen yo ta adi kayo madosa gapo sin basbasol yo.\n31Isaldeng yo am-in din lawa ay am-amagen yo. Apay nga ipalobos yo ay matey kayo ay Israelita?\n32Adiak malaydan sin kateyan di olay sino ay ipogaw, isonga manbabawi kayo ta matago kayo,\" kanan din Kangatoan ay Diyos.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/ezekiel-18---kankanaey-bible","date":"2021-10-26T23:47:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323587963.12\/warc\/CC-MAIN-20211026231833-20211027021833-00526.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999065399,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999065399169922}","num_words":340,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.435,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Idi dinngen Ari Hezekias di, kabisngit sin bado na ay mangipaila sin sakit di nemnem na, pag manbado si makelsang ay sako yan inmey sin Timplo.\n2Inbaa nas da Eliakim ay pangolon di mangas-asikaso sin palasyo, si Sebna ay sekretaryon di palasyo ya din papangolon di papadi, et nanbado das sako ay inmey sin mamadto ay si Isaias ay anak Amoz.\n3Kanan da en sisya, \"Siya na di kanan Hezekias: 'Timpon di ligat ed wani ay agew, madosdosa ya maibabain tako. Kaman din dandani ay bomalaan di anak ngem magay pigsan din ina ay mangipabala.\n4Inbaan din ari ed Assyria din komander di sosoldado na yan sapay koma ta dinngen Yahweh ay Diyos mo din inbagbaga na ay manglaslasoy en sisya ay matmatago ay Diyos ta dosaena begew isdi ay kinali na. Isonga ikararagam koma din nabay-an ay kailian tako.'\"\n5Idi dinmateng din oopisyal ay inbaan Ari Hezekias yan dinngen Isaias din inbaga da,\n6kanana en daida, \"Ibaga yo sin apo yo ay siya na di inbagan Diyos: 'Adi kan emegyat sin inbagan di baan di ari ed Assyria ay manglaslasoy en sak-en.\n7Iturong kon to di nemnem na ta say mo dengngena di baken kosto ay ipadamag di esa ay baa na, somaa, et isdi ay ipapsek si kampilan.'\"\n14Idi inawat Hezekias din solat ay naipaw-it en sisya, binasa na, pag emey sin Timplon Diyos. Inoklag na din solat sin sangoanan Diyos,\n15yan kanana ay nankararag, \"Sik-a ay Yahweh ay Diyos mi ay Israelita, wada ka ay tinmotokdo sin tronom sin nan-gawaan di dowa ay kerubim. Sik-a et anggoy di Diyos ay makaammo sin am-in ay nasyon isnan daga, tan sik-a di namarsua sin daga ya am-in ay wada ed daya.\n16Ed wani, Apo, ilaem kod din mapaspasamak en dakami. Dengngem abe din inbagan Sennakerib ay manglaslasoy en sik-a ay matmatago ay Diyos.\n17Tet-ewa iman ay begew sin aari ed Syria, naabosan di odom ay nasyon si omili ya nadadael di daga da.\n18Din aari ay nay et inwasit da abe din didiyosen da sin apoy et napooan da, tan baken dan tet-ewa ay diyos mo adi et owat bato ya kaiw ay inamag di ipogaw si sinan didiyos.\n19Isonga Yahweh ay Diyos mi, pangaasim ta isalakan mos dakami sin panakabalin nan ari ay nay, ta say pangammoan din omili sin am-in ay nasyon isnan daga ay sik-a et anggoy ay Yahweh di Diyos.\"\n20Idi siya di, nan-ibaa si Isaias ay anak Amoz si en nangibaga en Hezekias ay dinngen Yahweh ay Diyos di Israelita din kararag na maipanggep en Sennakerib ay ari ed Assyria\n32et siya na di inbagan Diyos maipanggep en sisya: \"Adi makasgep sin siyodad ay nay yan magay pana ay iturong nas na. Adi omasag-en di sosoldado na ay en mangobat. Maga abe di mangamag si somakyaban da ay manadael sin alad di siyodad.\n33Adi polos makasgep isnan ili, tan awni et mantaoli sin nandanana ay inmali. Sak-en si Diyos ay nangibaga.\n34Salaknibak ya isalakan ko din siyodad ay nay ta say madayawak ya matongpal din inkarik en David ay baak.\"\n35Sin labi ay doy, waday anghel Diyos ay inmey sin kampon di taga-Assyria yan pinse na di 185,000 ay sosoldado da. Idi bomangon din gagait da sin napat-aana, inila da din am-in ay natey.\n36Siya di, tinopin da Sennakerib ay ari ed Assyria din tolda da et nantaoli da ay en nantee ed Nineve.\n37Sin namingsan ay wadas sisya ay mandaydayaw sin timplon Nisrok ay diyos na, pinsen da Adrammelek en Sarezer ay an-ak na et pag dan lomayaw ay emey ed Ararat. Et si Esarhaddon ay esa ay anak na di naisokat en sisya ay nan-ari.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/2-aari-19---kankanaey-bible","date":"2021-10-17T04:31:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585120.89\/warc\/CC-MAIN-20211017021554-20211017051554-00610.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999889135,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999889135360718}","num_words":602,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.45,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Kanan Moses ay nangitoloy, \"Dengngen yo ay Israelita: Agadangen yo ed wani ay agew din ginawang ay Jordan et okaen yo din ilin di ipogaw ay ad-ad-ado ya napigpigsa mo dakayo. Dadakke di siyodad isdi ay nankakakayang di alad da.\n2Nankakakayang ya napipigsa abe di man-ili sin isdi et nadamag ay magay makaabak en daida begew sin kadadakke da.\n3Ngem ed wani et ilaen yo ay mangon-ona si Diyos mo dakayo et kaman mabidang ay apoy ay manadael sin kalaban yo ta nalaka di iyat yo ay mangabak en daida, tan say inkari na.\n4Ngem mo makdeng ay pakaanen Diyos daida, adi yon it-it-ek din awak yo en tinolongan Diyos dakayo gapo sin kinalinteg yo, tan pakaanen Diyos din man-ilis di gapo sin basbasol da.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/deuteronomio-9---kankanaey-bible","date":"2021-10-22T00:01:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585449.31\/warc\/CC-MAIN-20211021230549-20211022020549-00107.warc.gz","language":"kne","language_score":1.0000040531,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 1.0000040531158447}","num_words":125,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.48,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"6Sagongen yo si Diyos ta matago kayo. Tan mo sigaan yo, kaman apoy ay mamoo en dakayo am-in ay Israelita, pati din manbeey ed Betel, et maga polos di makad-ep.\n7Madosa kayo ay mamaliktad si linteg ya manowitik si ib-a yo ay ipogaw.\n10Mo waday kasos, kaliliget yo pay din mangipaneknek ay baken kosto di maam-amag ya din mangitistigo si tet-ewa.\n11Palpaligaten yo din nabiteg ya ipilit yo ay manbayad das sobra ay bowis sin apit da, isonga olay mo nan-amag kayos mankanakneg ya mankanapteng ay beey, adi yo met laeng panbeeyan. Olay mo mayat di mola yo ay obas, adi yo inomen din arak ay kaamagan da.\n12Tan ammok di kaad-ado ya kadagsen di basbasol yo. Palpaligaten yo din nalinteg ay ipogaw ya aw-awaten yo di pasoksok. Dowan yo et toptopapen di panontonan di nabiteg si kalintegan da mo waday kasos.\n13Isonga gomiginek din naannad ay ipogaw sin kaman dadi ay timpo ay lawlawa di maam-amag.\n14Ipasnek yo et koma ay man-amag si siged ay baken din lawa ta say matago kayo ya temet-ewa abe din ibagbaga yo ay kadkadwaen Yahweh ay Manakabalin ay Diyos si dakayo.\n15Dokogan yo koma din lawa ya say layden yo din kosto. Ilaen yo ta say maamag din nalinteg sin pangokoman. Bareng seg-angan Yahweh ay Manakabalin ay Diyos din matmatago pay laeng ay ipogaw isna ay nasyon.\n18Kaasi kayo pay ay maneseed sin agew ay pangokoman Diyos. Sino pay di namnamaen yo sin agew ay sana? Bolinget di idawat na en dakayo ay baken pat-a.\n19Din kaiarigana et intagtagan di esa ay ipogaw di layon ngem inabat na met laeng di maangat ay oso. Di esa abe ay kaiarigana et nantabon di esay ipogaw sin beey na, ngem wada et di eweg sin dingding ay nangat en sisya.\n20Sin agew ay pangokoman Diyos et mabolinget, maga polos di pat-a na, agew ay kasasadot, maga polos di ragsak.\n21Kanan Diyos, \"Dadlonak sigaan din panangdayaw yon sak-en sin fiesta yo. Madmadogisak isdi.\n22Adiak awaten din daton yo ay mapooan ya idaton yo ay arina, olay din inpalames yo ay animal ay idaton yo.\n23Isaldeng yo san kanta yo ay owat ngalawngaw. Sigaak ay mannge sin gitara yo.\n24Kanayon et koma ay say amagen yo din kosto ta say man-ayos din kinalinteg ay kaman din ginawang ay adi katkatdok.\n25\"Dakayo ay polin Israel, adiak met binilin dakayo ay man-idaton en sak-en sin opatapolo ay tawen ay kawada yo sin lugar ay magay omili.\n26Ngem ed wani, masapol ay sakbaten yo din rebolton di didiyosen yo ay da Sakkut ay ari ya si Kaiwan ay talaw.\n27Tan dandani ay pakaanek dakayo isnan ili yo et mapilit kayo ay maiey sin ili sin labes di Damascus.\" Siya say kinwanin Yahweh ay Manakabalin ay Diyos.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/amos-5---kankanaey-bible","date":"2021-10-26T07:54:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323587854.13\/warc\/CC-MAIN-20211026072759-20211026102759-00455.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999827147,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999827146530151}","num_words":456,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.45,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Idi inmey di opat ay bowan, waday namingsan ay mangmangan din ari yan inpailak ay masmasadotak sin nangitagayak en sisya si arak. Maga polos di nangilaana ay masmasadotak ed idi,\n2isonga kanana ay nanpoot en sak-en, \"Apay nga masmasadot ka yan baken ka met mansakit? Siguro ay wada di panladladingitam.\" Palalo di egyat ko,\n3ngem kanak sin ari, \"Apo Ari, matagotago ka koma si eng-enggana! Adiak maitabon din ladingit ko gapo ta din siyodad ay naiponponan di ap-apok yan enggay nadadael ya napooan din eneb na.\"\n4Kanan din ari en sak-en, \"Sino ngarud di laydem?\" Nankararagak en Diyos ed langit,\n5pagak kanan sin ari, \"Mo say laydem ay apo ari ya maseg-ang ka en sak-en ay baam, ipakpakaasik ay ipalobos mo koma ay emeyak sin siyodad sin sakop di Juda ay naiponponan di ap-apok ta enak amagen kasin.\"\n6Sin nangwaniak sidi, wada din reyna ay nakitotokdo sin ari. Dinamag din ari mo kas-ano di kabayag ko sin emeyak ya mo pig-an di pantaoliak et idi inbagak, pinalobosanas sak-en.\n7Nanpakpakaasiak ta pakoyoganas sak-en si solat na ay emey sin gogobernador sin probinsiya sin demang di ginawang ay Eufrates ta ipalobos da ay malabasak ay emey ed Juda.\n8Nankedawak abe si solat na en Asaf ay mangay-ayowan sin kada ay okan di ari ta idawtanas sak-en si kaiw ay maamag si eneb di Timplo, eneb sin alad di siyodad ya sin beey ay panteak. Pinatgan din ari dana ay kindaw ko tan sineg-angan Diyos sak-en.\n11Inmeyak ed Jerusalem et nanteeak isdi si tolo ay agew.\n16Maga di opisyal ay makaammo sin inmeyak ya am-amagek, tan adiak inbagbaga sin papadi, papangolo, oopisyal ya olay sino ay Judio ay makioblan to.\n17Idi siya di, kanak en daida, \"Maila yo din problima tako, nadadael ed Jerusalem yan napooan din eeneb na. Bangonen tako kasin din alad di siyodad ta adi takon maibabain.\"\n18Dinad-at ko abe en daida din inyat Diyos ay daydayawek ay nangipaila si seg-ang na en sak-en ya din inbagan di ari. Kanan da ay sinombat, \"Ilogi tako et ay mangamag.\" Et inlogi da din nay ay nabanol ay obla.\n19Ngem idi dinngen da Sanballat ay taga-Bet Horon, si Tobia ay opisyal ay Ammonita ya si Gesem ay Arabo, sinis-iyekan ya nilaslasoy das dakami. Kanan da, \"Ay sino nan am-amagen yo? Ay konkontraen yo aya din ari?\"\n20Kanak ay nanongbat en daida, \"Idawat Diyos ed langit di kosto ay pantongpalan din obla mi. Dakami di mansilsilbi en sisya et ilogi mi ay mangamag sin alad, ngem dakayo pay, magay kalebbengan yo ay maitapi en dakami ay Judio ya mangituray en dakami ya magay biyang yo sin ogali mis na.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-43","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/nehemias-2---kankanaey-bible","date":"2021-10-23T04:02:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-43\/segments\/1634323585561.4\/warc\/CC-MAIN-20211023033857-20211023063857-00278.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999789,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999788999557495}","num_words":436,"character_repetition_ratio":0.042,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.392,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Sin maikapito ay bowan, enggay nanbeebeey din Israelita sin il-ili da. Nan-es-esa da ay natopog sin plaza sin kad-an di segpan di siyodad ay makwani en Danom. Inpaibala da en Ezra ay padi ya maestron di linteg din naisolatan di linteg Moses ay din bilbilin Diyos para sin Israelita.\n2Isonga sin pitsa 1 sin maikapito ay bowan, inbalan Ezra din naisolatan di linteg sin sangoanan di natopog ay kaipoipogaw, ay lallalaki ya babbabai ya anan-ak ay makaawat.\n3Inbasa na sin sangoanan di kaipoipogaw sin plaza sin sangoanan di segpan ay makwani en Danom. Inlogi na ay nangibasa sin napat-a enggana ay nan-gawa yan inpapasnek din amin ay ipogaw ay nandenge.\n5Inoklag Ezra din libro ay iniilan di kaipoipogaw, tan nakaykayang din pinmipikaana mo daida. Idi lokatana, pinmika da am-in.\n6Kanan Ezra, \"Madaydayaw si Yahweh ay manakabalin ay Diyos.\" Inkayang din amin ay ipogaw din takkay da yan kanan da, \"Amen! Amen!\" Pag dan mandokmog ay manyakog-ong ay nanaydayaw en Diyos.\n7aPag dan pomika din ipogaw et inpalawag da Jesua ay Levita en daida din linteg.\n8In-olog da din linteg, asi dan inlawlawag ta maawatan din kaipoipogaw.\n9Omanoga din ipogaw sin nanngean da sin linteg, pag kanan da Nehemias ay gobernador, Ezra ay padi ya maestron di linteg, ya din Levita ay mangit-itdo sin ipogaw, \"Nasantoan din agew ay nay ay para en Yahweh ay Diyos yo, isonga adi kayon manladingit ya man-oga.\"\n10Kanan Nehemias, \"Somaa kayo ta manragsak kayo ay mangan ya man-inom yan idawtan yo din magay sagana na. Nasantoan din agew ay nay para en Diyos, isonga adi kayon manladingit, tan din ragsak yo sin panaydayawan yo en Diyos di pomigsaan di nemnem yo.\"\n12Et sinmaa am-in din ipogaw ay en nanragsak ay nangan ya nan-inom. Indawtan da abe din gagait da. Palalo di ragsak da, tan naawatan da din dinnge da ay naibasa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/nehemias-8---kankanaey-bible","date":"2021-12-03T07:35:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964362605.52\/warc\/CC-MAIN-20211203060849-20211203090849-00636.warc.gz","language":"kne","language_score":1.0000007153,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 1.0000007152557373}","num_words":305,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.459,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Inigosyom din pilak mo sin odom ay il-ili, tan mo mabaybayag, waday ganansiyam.\n2Din wada en sik-a yan panpitoem ono panwaoem, tan adi kan ammo di lawa ay mapasamak.\n3Mo enggay dinmagsen din liboo, pawadaena di odan sin daga. Olay intoy banda ay katokangan di kaiw et komakaman sin natokangana.\n4Din man-eman-ed si somigedan di timpo ta asi man-obla et magay ena imomola ya magay apitena.\n5Adi kaawatan di iyat di moyang ay mabiyag ya madakdake sin eges ina na. Iso na abe din oblan Diyos ay namarsua si amin, naligat ay maawatan.\n6Masapa ka ay manmola engganas kalabiana, tan adi kan ammo mo sino di mayat sin inmolam, din esa ono am-in da.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/ecclesiastes-11---kankanaey-bible","date":"2021-12-08T13:38:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363510.40\/warc\/CC-MAIN-20211208114112-20211208144112-00384.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999796152,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999796152114868}","num_words":114,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.412,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Kaasi kayo pay ay nanam-ay di biyag da ed Zion ya din mangipagarup ay natalna di kasasaad da ed Samaria. Kaasi kayo ay papangolo isnan mandindinamag ay nasyon ay Israel, dakayo ay pankamangan koman di kakailian yo mo kasapolan day tolong.\n2En kayo ilaen din siyodad ay Calne, asi yo ikanayon ay emey sin mandindinamag ay siyodad ay Hamat. Mo makdeng di, emey kayo abe ed Gat ay siyodad di Filisteo. Ay napigpigsa da aya mo nan ili yo ay Juda ya Israel? Ay siya mo an-annawa din daga da mo din daga yo?\n3Sigaan yo ay awaten ay waday domteng ay agew ay kadosaan yo, ngem din am-amagen yo di mangisagsag-en sin agew ay sana.\n4Kaasi kayo pay ay mantoktokdo si nangingina ay kotson ya mansidsidas karnin di olbon ay baka ya anak di karnero.\n5Layden yo ay man-am-amag si kanta ya itokar yo sin gitara ay kaman din inyaat David ed idi.\n6Man-in-inom kayo si ad-ado ay arak ya man-osal kayo abes nankangingina ay bangbanglo, ngem adi mansakit di nemnem yo mo madadael ed Israel.\n7Isonga dakayo di mangon-ona ay mapilit ay maiey sin odom ay ili et mapap-eng din panragragsakan yo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/amos-6---kankanaey-bible","date":"2021-12-09T04:45:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363659.21\/warc\/CC-MAIN-20211209030858-20211209060858-00072.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999839067,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999839067459106}","num_words":194,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.428,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"7Isonga manragsak ka ay mangan ya adi ka mandanag, tan say layden Diyos ay amagem.\n8Kanayon koma ay manbado kas kosto ya osalem di bangbanglo ay mangipaila si ragsak mo.\n9Laylaydem si asawam, isonga ganasen yo din intiro ay timpo ay indawat Diyos ay panbiyagan yo isnan labaw di daga, timpo ay magay ol-olog na. Tan say gasat mo sin biyag mo ya oblam isnan daga.\n10Ipakat mo di amin ay kabaelam sin mabalin ay amagem, tan sin kaot ay pantongpalam et magay man-obla ya olay mannemnem, ya adi maosal di laing ya sirib di ipogaw.\n11Wada abey odom ay naammoak. Isnan daga, baken say kanayon ay mangabak si longba din napaspas ay managtag. Baken say kanayon ay mangabak si gobat din napigsa ya baken kanayon ay laing di pakagon-odan si makan ya kinabaknang. Baken amin ay makabael yan say maisaad si nangato ay turay. Insigon et di naikeddeng ay timpo ya gasat.\n12Dowan et magay makaammo mo pig-an di timpo na. Din nigay yan makna si tabokol, din titit yan makna si tagdey. Say iso na abe sin ipogaw, tan din timpo ya pasamak ay adi da ninamnama et kaman tagdey ay mangna en daida.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/ecclesiastes-9---kankanaey-bible","date":"2021-11-30T01:58:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964358903.73\/warc\/CC-MAIN-20211130015517-20211130045517-00151.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999623299,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.999962329864502}","num_words":196,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.418,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Naliknak din panakabalin Diyos yan inmiey din Ispirito na sin tanap ay napnos tong-a et inmipayag sidi.\n2Inmiliked sin tanap et inilak di ad-ado ay nango ay tong-a.\n3Idi siya di, kananan sak-en, \"Anak di ipogaw, ay mabalin ay matago dana ay tong-a?\" Kanak ay sinombat, \"Sik-a anggoy ay Diyos di makaammo issa.\"\n4Pag nan kanan, \"Man-ipadto ka ta kanam sin da sana ay tong-a: Dakayo ay nango ay tong-a, dengngen yo din kalin Diyos.\n5Tan kanan din Kangatoan ay Diyos en tapianas dakayo si owat ya lamlames, asi na bongonen si kodil, et pag nan idawtan dakayo si leng-ag ta matago kayo ya ammoen yo ay sisya si Diyos.\"\n7Tinongpal ko din naibilin ay ipadtok. Idi ibagbagak di, waday dinngek ay mankanitikit yan nansisilpo da din tong-a.\n8Inilak ay nawadaan da si owat, lames ya kodil, ngem magay leng-ag da.\n9Pag kanan Diyos, \"Sik-a ay anak di ipogaw, man-ipadto ka sin dagem. Ibagam sin dagem sin amin ay solin di lobong ay sak-en din Kangatoan ay Diyos et ibilin ko ay idawtan da si leng-ag da san bangkay ta matago da.\"\n10Tinongpal ko di ay inbilin Diyos et nawadaan das leng-ag yan nabiyag da. Pinmika da yan palalo ay ad-ado da ay kaman dakdake ay bonggoy di soldado.\n11Pag kanan Diyos, \"Maiarig din amin ay Israelita sin da nay ay tong-a. Kanan da en nango da et enggay magay namnama da ya magay siged si pantongpalan da sin tapin di agew.\n12Isonga ipadtom sin ipogaw ko ay Israelita ay bokatak din kaot da ya ibalak daida ay itaoli sin ili da.\n13Mo bokatak din kaot da ya ibalak daida, ammoen da ay sak-en si Diyos.\n14Ipasgep ko en daida din Ispiritok ta matago da kasin ya mantaoli da sin ili da et say pangammoan da ay sak-en si Yahweh ay Diyos ay nangibaga isna.\n21\"Awni et alaek din ipogaw ko sin nanasyon ay naieyan da et sinopek daida ay itaoli sin ili da.\n22Panbalinek daida si es-esa ay nasyon sin dodontog ed Israel ya es-esa di ari ay mangituray en daida am-in. Adi dan to kasin magodwa ay manbalin si dowa ay nasyon.\n23Isaldeng dan to ay mangipakadodogis sin awak da babaen sin kadodogis ay didiyosen ya basbasol da. Ilisik daida si am-in ay kalasin di panbasolan ya pananglipot dan sak-en. Linisak to si daida et manbalin da ay ipogaw ko yan sak-en di Diyos da.\n24\"Es-esa ay ari ay mais-o en David ay baak di mangituray ya mangayowan en daida si eng-enggana, et napasnek da ay manongpal sin bilbilin ko. Mantee da sin daga ay indawat kon Jacob ay baak ya nantean din ap-apo da, et say pantean aben din ipoli da si eng-enggana.\n26Itolag ko en daida ay natalna ya mayat di biyag da si eng-enggana. Bindisyonak ya paad-adoek daida yan isaad ko din Timplok sin kad-an da ay komakaman si eng-enggana\n27ta isdi di panbeeyak. Manbalin da ay ipogaw ko yan sak-en di Diyos da.\n28Mantee din Timplok sin kad-an da si eng-enggana et say pangammoan din nanasyon ay sak-en si Diyos ay nangikasin sin Israelita ta manbalin da ay ipogaw ko.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/ezekiel-37---kankanaey-bible","date":"2021-12-08T14:52:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363515.28\/warc\/CC-MAIN-20211208144647-20211208174647-00299.warc.gz","language":"kne","language_score":0.999972105,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999721050262451}","num_words":516,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.004,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.448,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"7Et siya dana di inpadton Balaam: \"Inmayag din ari ed Moab ay si Balak. Din kadondontogan ed Syria sin naibanda si belaan di agew di napoak. Kanana, 'Omali ka ta baosam din Israelita.'\n8Ngem kanak abe en sisya: Ay mabalin aya ay baosak din adi binaosan Diyos ay namarsua ono mankaliak si lawa ay maikontra en daida yan si Diyos pay et maga di inkeddeng na ay dosa da?\n9Mo wadaak sin kadondontogan, tamtamangek daida, manipod sin kabatbatoan et os-osdongak daida. Daida di nasyon ay omalagey si bokbokod da, tan naitken da, waday nanlasinan da.\n10Din Israelita et kaman tapok di kaiarigan da, tan adi kabilang di kaad-ado da. Mo mateyak yan sapay koma ta kaman met laeng din kateyan da ay nalinteg di kabibiyag da.\"\n11Pag et kanan Balak en Balaam, \"Apay ngin sas inamag mo? Inayagak sik-a ta say baosam din kaibaw ko, ngem din inamag mo et binindisyonam daida.\"\n12Sinombat si Balaam yan kanana, \"Din inbagan anggoy Diyos en sak-en di mabalin ay ibagak.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/bilbilang-23---kankanaey-bible","date":"2021-11-26T23:18:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964358074.14\/warc\/CC-MAIN-20211126224056-20211127014056-00323.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999185801,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999185800552368}","num_words":167,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.419,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Kanana, \"Sik-a ay anak di ipogaw, pomika ka ta waday ibagak en sik-a.\"\n2Idi inbaga na di, sinenggep din Ispiriton Diyos en sak-en et inmipapika yan dinngek ay makikalkali en sak-en.\n3Kanana, \"Anak di ipogaw, ibaak sik-a sin Israelita. Kanayon ay kinmonkontra da ya linablabsing dan bilbilin ko enggana ed wani, daida ya din aap-o da.\n4Adi dan kabagbagaan ya makenteg di nemnem da, isonga ibaak sik-a ta ipaammom en daida din kalik ay Kangatoan ay Diyos.\n5Dengngen daka man sin komonkontra ono aga, ammoen da pay dedan ay waday mamadto ay inbaak en daida.\n6Ngem sik-a ay anak di ipogaw, adi ka emeg-egyat en daida ya sin ibaga da. Olay mo kaman dan pagat ya gayaman ay nanlikob en sik-a, adi kan emeg-egyat sin kali da ono sin kailaan da.\n7Masapol ay ibagam en daida din ibagak en sik-a, dengngen da man ono aga. Nemnemnemem koma ay makenteg dedan di nemnem da.\n8\"Sik-a ay anak di ipogaw, adi kan komonkontra ay kaman daida mo adi et dengngem din ibagak en sik-a. Bokatam san tepek mo ta kanem nan idawat ko en sik-a,\" kanana.\n9Pag et waday inilak ay takkay ay mangidawat en sak-en si nalopilop ay papil.\n10Inoklag na yan kambaw nasolatan sin nanbinas-il. Din naisolat yan din kalin di ipogaw ay man-ey-eyaey, manladladingit ya manbaybayeweng.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/ezekiel-2---kankanaey-bible","date":"2022-01-25T08:18:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320304798.1\/warc\/CC-MAIN-20220125070039-20220125100039-00393.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9998179078,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9998179078102112}","num_words":217,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.387,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Kinwanin Diyos en sak-en,\n2\"Sik-a ay anak di ipogaw, ibagam sin kakailiam din mapasamak mo pawadaek di gobat sin esay ili. Mandotok din ipogaw sin ili ay sana si esa ay man-gowardiya.\n3Mo waday ilaena ay kalaban, mananggoyob ta ammoen amin di omili.\n4Din mannge ay adi mangikaskaso, mo matey da et basol da met laeng.\n5Dinnge da din tanggoyob ngem adi da inkaskaso, isonga daida met laeng di akin basol si nateyan da. Mo pinati da koma et naisalakan din biyag da.\n6Ngem no inilan din gowardiya yan adi nananggoyob, et adi napaammoan din ipogaw yan domateng din kalaban da et peslen da din managbasol, singilek to din biyag da sin gowardiya.\n7\"Sik-a ay anak di ipogaw, dinotokak sik-a ay mamanbantay sin Israelita. Isonga masapol ay idadaan mon daida am-in ay paibagak en sik-a.\n8Mo ipaammok en sik-a ay matey di esa ay ipogaw ay mangam-amag si lawa yan adi kan bagbagaan ay balbaliwana din ogali na, matey sisya gapo sin basol na ngem singilek en sik-a din biyag na.\n9Ngem mo binagbagaam yan adi manbabawi, matey da begew sin basol da ngem sik-a pay yan maisalakan din biyag mo.\n10\"Sik-a ay anak di ipogaw, siya nay ibagam sin Israelita, 'Kankanan yo: Nadadagsenan kami sin basbasol mi ya din lawa ay inam-amag mi et enggay komapkapsot kami. Into pay di iyat mi ay matago?\n11Ngem kanan din Kangatoan ay Diyos: Isapatak ay adiak malaydan sin kateyan di managbasol. Say panlaydak mo manbabawi da ta matago da. Isonga ipidwapidwak ay mangibaga ay manbabawi kayo. Apay nga layden yo ay matey, dakayo ay polin Israel?'\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/ezekiel-33---kankanaey-bible","date":"2022-01-20T17:32:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320302355.97\/warc\/CC-MAIN-20220120160411-20220120190411-00375.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9998786449,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9998786449432373}","num_words":264,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.405,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Sin timpo ay nanturturayan Jehoyakim, ginobat Nebukadnezzar ay ari ed Babilonia din ili ay Juda. Kapilitan ay nanpaituray si Jehoyakim en sisya si tolo ay tawen, ngem idi makdeng di yan kinontra nas sisya.\n2Isonga nan-ibaa si Diyos si ad-ado ay bonggoy di tollisan ay taga-Babilonia, Syria, Moab ya Ammon ay mangobat en Jehoyakim ta dadaelen da ed Juda ay kaman din inpaibagan Diyos sin mamadto ay baa na.\n3Inbilin Diyos ay mapasamak dana sin ipogaw ed Juda ta mapakaan da sin sangoanana gapo sin amin ay basbasol Ari Manasses,\n4pati din namseana si ad-aad-ado ay ipogaw ay magay basol da. Gapo sin nangiyatanas di, sigaan Diyos ay mamakawan en sisya.\n6Idi natey si Jehoyakim, naisokat ay nan-ari si Jehoyakin ay anak na.\n10Sin doy ay timpo, ginobat din oopisyal Nebukadnezzar ed Jerusalem et nilikob da.\n11Idi madama ay liklikoben da din ili, inmey si Nebukadnezzar ay mismo ed Jerusalem.\n12Sin maikawao ay tawen ay nanturayan Nebukadnezzar, sinmoko en sisya si Jehoyakin, si ina na, din baa na, din papangolon di sosoldado na ya oopisyal na, et nanbalinenas daida ay balod.\n13Inan Nebukadnezzar amin ay gameng sin Timplon Diyos ya sin palasyo ya din amin ay bonag ay balitok ay inam-amag Ari Solomon para sin Timplon Diyos et tinmet-ewa amin din inbagan Diyos.\n14Intakina ay balod ed Babilonia amin ay ipogaw ed Jerusalem ay waday kowinta na: si Jehoyakin, si ina na, din aas-awa na, am-in ay oopisyal ya mabigbig ay ipogaw, am-in ay sosoldado ay pito ay libo di kabibilang da, ya sinlibo ay karpintiro, manpanday ya nankalalaing ay man-amag si kompormi. Danay ay sinlibo et kabaelan da am-in ay makigobat. Di kabibilang da amin ay naitakin ed Babilonia yan sinpo ay libo. Say nataynan anggoy din kabibitegan sin ili.\n17Insokat Nebukadnezzar si Mattanias ay pangamaen Jehoyakin ay say man-ari ed Juda yan nginadanana si Zedekias.\n20Am-in dana ay napasamak sin man-ili ed Jerusalem ya Juda, namnamed din nangipakaanan Diyos en daida sin sangoanana, et natongpal begew sin bonget Diyos en daida.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/2-aari-24---kankanaey-bible","date":"2022-01-22T04:49:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320303747.41\/warc\/CC-MAIN-20220122043216-20220122073216-00044.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999666214,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999666213989258}","num_words":333,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.429,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Sin maikatlo ay tawen ay nanturayan Ari Cyrus ed Persia, waday naipaammo en Daniel ay nangadanan abes Beltesazzar. Din naipaammo en sisya yan maipanggep si kaeegyat ay gobat yan dadlon tet-ewa. Naawatana din laydena ay kalien, tan nailawlawag en sisya babaen si inila na ay kaman iitaw. Siya na di dinad-at na:\n2Sin timpo ay doy, enggay nanladladingitak si tolo ay dominggo.\n3Sin oneg din tolo ay dominggo ay doy, adiak nangnangan si mam-is, adiak nansidsidas karni ya adiak nan-in-inom si arak. Adiak aben inap-aplosan din awak kos nabanglo ay lana.\n4Sin maikadowanpo ya opat ay agew di damo ay bowan, wadaak ay pinmipika sin benget di annawa ay ginawang ay Tigris.\n5Idi nanmeswatak, inilak di lalaki ay nanbabados nangina ay mankilat ya nanbibilkos kamayatan ay balitok.\n6Mankoniniing din awak na ay kaman kowintas, kaman kimat din ropa na ya kaman apoy ay manbidbidang din mata na. Din takkay ya siki na yan kaman nalaslasan ay gambang di koniniing da, ya napigsa din kali na ay kaman din bogaw di ad-ado ay ipogaw.\n7Magay nangila sin kaman iitaw ay nay mo adi et sak-en anggoy ay si Daniel. Din lallalaki ay gagait ko et magay inila da, ngem palalo ay nakibtot da et katagtag da ay en mantabon.\n8Isonga nabay-anak et es-esak ay mamoyboya isnan nakaskasdaaw ay kaman iitaw. Enggay namagay bikas ko ya palalo ay inmopsat di ropak.\n9Pagak dengngen din kali na et natalimodawak ay nanlakpap sin lota.\n10Idi siya di, in-adawa nan takkay na yan binadanganas sak-en ay nandokmog ya nantamed. Manpaypayegpegak pay laeng.\n11Kanan din anghel, \"Ay Daniel, laydelayden dakan Diyos. Ipikam ta estem ay dengngen di ibagak en sik-a, tan si Diyos di nangibaa en sak-en.\" Sin nangwanianas di, pinmikaak ay manpaypayegpeg.\n12Pag na et kanan, \"Daniel, adi kan emegyat. Manlogi sin damo ay agew ay nanpakombabaam ay nankedaw en Diyos si panang-awat, pinatgana din kararag mo, et nay ay inmaliak ay kaman songbat na.\n13Ngem din anghel ay pangolo ed Persia yan tinmopap si dowanpo ya esa ay agew. Pag domateng si Miguel ay esa sin papangolon di anghel ay tomolong. Tinaynak sisyas di sin kad-an di anghel ay pangolo ed Persia,\n14et inmaliak isna ta ilawlawag ko en sik-a di mapasamak sin kakailiam sin tapin di agew, tan siya na di ibagbagan din sana ay inilam ay kaman iitaw.\"\n15Sin nangibagaanas di, nandomogak et adiak makakali.\n16Pag kapayen din anghel ay kaman ipogaw di kailaana din sobil ko et kanak en sisya, \"Apo, naabakak si egyat ko gapos nan inilak et kinmapsotak.\n17Intoy iyat ko ay owat esay bag-en ay makingalat en sik-a ay apok? Namagay bikas ko et kamanak adi makaleng-ag.\"\n18Pag na kasin kapayen sak-en et pinmigsaak.\n19Kanana, \"Maga koma di emegyatam ono pandanagam, tan laydelayden dakan Diyos. Tomoled ka ngarud ta pomigsa ka.\" Sin nangibagaanas di, pinmigpigsaak pay yan kanak, \"Apo, ibagam kod di laydem ay ibaga, tan nay ay inmipapigsa ka.\"\n20Pag nan kanan, \"Ay ammom di panggep ko ay inmalis na? Inmaliak ta ipaammok en sik-a din naisolat sin libro ay pag tet-ewa di linaona. Asiak mantaoli ay mangobat sin pangolo ay makaammo ed Persia. Et mo makdeng di, maisokat ay kagobat ko din mangipangolo ed Grecia. Maga di bomadang ay makigobat en daida mo adi et si Miguel ay say pangolo yo ay Israelita.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/daniel-10---kankanaey-bible","date":"2022-01-28T16:28:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320306301.52\/warc\/CC-MAIN-20220128152530-20220128182530-00476.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9998670816,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9998670816421509}","num_words":547,"character_repetition_ratio":0.045,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.4,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Waday naitoding ay timpo para sin amin ay maam-amag isnan labaw di daga.\n2Waday timpo ay kaianakan ya kateyan, panmolaan ya pan-gabotan.\n3Wada abey timpo ay panpesean ya pan-agasan, panadaelan ya pangisaadan.\n4Wada pay di timpo ay pan-ogaan ya pansiyekan, panladingitan ya pansalaan begew si ragsak.\n5Waday pantopogan si bato ya pangiwalangan, timpo ay pankawean ya adi pankawean.\n6Waday timpo ay pan-anapan ya timpo ay somaldengan ay man-anap. Waday pan-idolinan ya pan-iwasitan.\n7Waday timpo ay panbisngitan si bado ya timpo ay pandaitan. Waday pankalian ya timpo ay gominkan.\n8Waday timpo ay pangipailaan si layad ya pangipailaan abe si liget. Waday timpon di gobat ya timpon di talna.\n9Sino ngin di gon-oden di ipogaw sin amin ay obla na?\n10Inan-anap ko sin nemnem ko din maipanggep sin nadagsen ay ipaoblan Diyos si ipogaw.\n11Inkeddeng baw Diyos di amin ay mapasamak sin kosto ay timpo da. Ngem olay mo waday inigto na sin nemnem tako maipanggep si timpo ay eng-enggana, adi tako pay dedan maawatan din oblan Diyos manipod sin logi na engganas gedeng na.\n12Isonga kanak en iwed di maymayat si amagen di ipogaw mo adi et manragsak ya ganasena di biyag na.\n13Mangan ya man-inom tako koma ya ganasen tako din amin ay bongan di boway tako, tan regalon Diyos dana.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/ecclesiastes-3---kankanaey-bible","date":"2022-01-26T17:56:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320304959.80\/warc\/CC-MAIN-20220126162115-20220126192115-00033.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9990192652,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9990192651748657}","num_words":211,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.393,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Sin pitsa 24 di iso met laeng ay bowan, natopog din Israelita ta itpe da din dagaang da. Nanbado da si sako ya piney-an da si tapok din toktok da ay mangipaila si ladingit da.\n2Kinmasin din Israelita sin mangili et pinmika da ay nangipodno ya nangibabawi sin basbasol da ya basbasol di aap-o da.\n3Emey ay tolo ay oras ay naibasa en daida din linteg Yahweh ay Diyos da. Tolo ay oras abe ay pinmipika da ay nangipodno sin basbasol da ya nandaydayaw dan Yahweh ay Diyos da.\n5Idi siya di, kanan din Levita ay da Jesua, Kadmiel, Bani, Hasabneyas, Serebias, Hodias, Sebanias ya si Petahias, \"Pomika kayo ta idaydayaw yo si Yahweh ay Diyos yo.\" Pag dan kanan ay nangikararag, \"Maidaydayaw ka koma si eng-enggana olay mo adi omanay di kalin di ipogaw ay mangidayaw ay kosto sin kinangaton di ngadan mo.\n6Sik-a anggoy di Diyos. Pinarsuam ed daya ya ed langit pati din tatalaw ay wadas di. Pinarsuam din daga ya din baybay ya din amin ay wada en daida. Indawtam daida amin si biyag yan daydayawen daka sin adi kabilang ay aanghel ed langit.\n7\"Sik-a si Yahweh ay Diyos ay namili en Abram. Sik-a di nangipango en sisya ay komaan ed Ur ay lak-am di Babilonia ya nangipangadan en sisya si Abraham.\n8Napaneknekam ay matalek sisya et intolag mon sisya ay idawat mo sin ipoli na din dagan di Canaaneo, Heteo, Amorreo, Perezeo, Jebuseo ya Gergeseo. Et tinongpal mo din karim tan nalinteg ka.\n9\"Inilam din ligat di ap-apo mi ed Egipto ya dinngem din adawag da ay mankedaw si badang mo sin kawada da sin Baybay ay Mandalangdang.\n10Inpailam di ad-ado ay nakaskasdaaw sin inyat mo ay nanosa sin Faraon ya din amin ay oopisyal ya ipogaw sin ili na, tan ammom di inyat da ay namaligat sin ipogaw mo. Ginon-od mo di dayaw ay wada en sik-a enggana pay laeng ed wani.\n11Nansianem din baybay sin sangoanan da et namgaan di nandanan da. Ngem intep-am din mangap-apayaw en daida sin baybay et kaman dan bato ay nalned sin napigsa ay danom.\n12Sin kaagawan yan inpangom daida babaen si liboo, sin labi yan sinilawam din danan da babaen si apoy.\n13Manipod ed langit yan binmaba ka sin dontog ay Sinai et isdi ay nakikali ka en daida. Indawat mo en daida din linteg ya bilbilin mo ay kosto ya nalinteg.\n14\"Inbilin mon daida ay banolen da din agew ay pan-ibbayan yan inpaammom din linteg ya bilbilin mo babaen en Moses ay baam.\n15Sin nandagaangan da, pinakan mos daida si tinapay ay napod daya. Sin nanbigawan da, indawtam daida si danom ay napo sin dakdake ay bato. Inbagam en daida ay en da okaen din daga ay insapatam ay idawat mo en daida.\n16Ngem tinmangsit din ap-apo mi et sinigaan da ay tongpalen din bilin mo.\n17Sinigaan da ay mangonod sin bilin mo yan nilinglingan da din nakaskasdaaw ay inam-amag mo sin sangoanan da. Begew sin makenteg ay nemnem da, nanpili da si mangipango en daida ta mantaoli da koma sin naibag-enan da ed Egipto. Ngem sik-a din Diyos ay manangpakawan, managseg-ang, kanayon ay managlayad ya baken nalaka ay bomonget. Isonga adi kan dinokogan daida\n18olay mo nan-amag da si sinan baka asi dan kanan en si doy din diyos ay nangipango en daida ay komaan ed Egipto ya olay mo ininsolto das sik-a begew sin kasisinit ay inam-amag da.\n19Gapo sin dakdake ay seg-ang mo, adi kan binaybay-an daida sin lugar ay magay omili. Adi kan kinakkaan din kaman posti ay liboo ya apoy ay nangipangpango en daida sin kaagawan ya labi.\n20Indawat mo en daida din siged ay Ispiritom ta say maitdoan da sin masapol ay amagen da. Pinakan mos daida si manna ya pinainom mos daida.\n21Opatapolo ay tawen ay indawdawat mo din kasapolan da sin lugar ay magay omili. Maga polos di nankolang ay kasapolan da, adi nadondonot din bado da ya adi aben linmatlat-ed din siki da.\n22\"Nangabakem daida et inabak da di aari ya din ipogaw da et inbingay mo sin ipogaw mo din daga da. Inoka da ed Hesbon ay inturayan Sihon ya ed Basan ay inturayan Og.\n23Inpaad-adom din anak da ay kaman din kaad-adon di talaw ed daya ya inpangom daida sin daga ay inkarim sin ap-apo da.\n24Inmey din an-ak da et inoka da din daga, tan binadangam daida ay mangabak sin man-ili ed Canaan et inpakaan mo din omili isdi. Indawtam daida si kabaelan ay mangabak sin omili ya din ari da ya mangamag si layden da ay amagen en daida.\n25Inabak din ipogaw mo di siyodad ay nas-et di alad da ya daga ay magabay di mola. Inoka da di bebbeey ay napno si kinabaknang, naamag ay sakdoan, kaob-obasan, kakakkaiwan ay olivo ya kakaiw ay manlames. Nangan da si am-in ay layden da et tinmaba da. Ginan-ganas da din nakaskasdaaw ay bindisyon mo en daida.\n26\"Ngem adi dakan tinongpal ya kinontra das sik-a. Dinokogan da din linteg mo ya pinse da din mamadto ay inbaam ay mamagbaga en daida ta mantaoli da en sik-a. Nadagsen di basol da ay nankalkali si maikontra en sik-a.\n27Siya din gapo ay inpalobos mo ay abaken din kalaban da ya paligaten das daida. Ngem idi naligatan da, nankedaw da si badang mo et dinngem ed daya. Gapo sin dakdake ay seg-ang mo, indawtam daida si mangisalakan en daida sin kalaban da.\n28Ngem idi sinmaldeng di ligat da, inamag da kasin di lawa sin pangilam. Isonga binay-am daida ay abaken din kalaban da et inturayan das daida. Idi nankedaw da kasin si badang mo, dinngem ed daya et insalakan mos daida. Kanayon ay kaman nidi di naam-amag.\n29\"Binagbagaam daida ta mantongpal da sin linteg mo, ngem inpapangato dan nemnem da et adi dan tinongpal. Sinigaan da ay manongpal sin linteg mo, olay mo say poon di biyag da din panongpalan das di.\n30Katawetawen ay inan-anosam ay namagbaga en daida babaen sin mamadto ay nankalkaliam, ngem tineteweng da. Isonga inpalobos mo ay iturayan din odom ay nasyon daida.\n31Ngem olay mo siya di, adi ka pinses daida amin ya adi kan nilinglingan, gapo ta managseg-ang ya managlayad ka ay Diyos.\n32\"Sik-a din nakaskasdaaw, manakabalin ya kaeegyat ay Diyos. Tongpalem di itolag mo ya adi manbalbaliw din layad mo, isonga adi ka koman ibilang ay nalag-an nan laklak-amen mi ay ligat. Nilaklak-am mi am-in sin aari mi, oopisyal, papadi, mamadto, ap-apo mi ya din amin ay ipogaw mo manipod sin nanturturayan di aari ay taga-Assyria engganad wani.\n33Nalinteg ka sin amin ay nanosaam en dakami, tan managtongpal ka sin inbagam, ngem nanbasol kami.\n34Din aari, papangolo, papadi ya ap-apo mi yan adi dan tinongpal din linteg mo. Adi dan inkaskaso din linteg mo ya pamagbagam en daida.\n35Mayat di kabibiyag ay inpalak-am mo en daida sin annawa ay daga ay inturayan da ay magabay di mola. Ngem olay mo siya di, adi dan dinokdokogan din lawa ay ogali da ta mansilbi dan sik-a.\n36Ed wani yan nay naibabag-en kami isnan ili ay indawat mo sin ap-apo mi ta say kapoan di kanen mi ya amin ay pansigdan ay magon-od mi.\n37Gapo sin basbasol mi, din aari ay insaad mo ay mangituray en dakami di kaidawtan din maapit. Mabalin ay amagen da di olay sino ay layden da en dakami ya sin aanimal mi et palalo ay maligligatan kami.\n38Ngem olay mo siya di di napasamak, man-amag kami ay Judio si kasolatan ay masapataan ay pirmaan din papangolo, Levita ya papadi mi.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/nehemias-9---kankanaey-bible","date":"2022-01-20T20:28:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320302622.39\/warc\/CC-MAIN-20220120190514-20220120220514-00525.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999856949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999856948852539}","num_words":1239,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.446,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2Pag kanan Diyos en Josue, \"Man-a kayo si bato ay moling ta amagen yo ay gipan ta kogiten yo am-in ay lalaki ay Israelita.\"\n3Tinongpal ngarud Josue din inbilin Diyos et kinogit da am-in ay lalaki sin lugar ay makwani en Dontog ay Pankogitan.\n5Inamag da na tan olay mo nakogit am-in ay lalaki ay nakibala ed Egipto, magay nakogit sin lallalaki ay naianak sin opatapolo ay tawen ay nandad-anan da sin lugar ay magay omili.\n9Asi et kanan Diyos en Josue, \"Ed wani ay agew, enggay kinaan ko di poon di panglaslasoyan da en dakayo ay din nakabag-enan yo ed Egipto.\" Siya di din begew ay nangadanan din lugar ay doy si Gilgal enggana ed wani.\n10Sin nankakampoan di Israelita ed Gilgal, sin tanap ay naisasag-en ed Jerico, sinilibraran da din fiesta ay makwani en Nalabas sin masdem di maikasinpo ya opat ay agew di bowan.\n11Sin kabigatana, en da nan-ani sin kapaypayewan ay wadas di. Di odom ay inani da et nilagitan da. Di odom pay et in-oto das tinapay ay magay labadura na. Siya na di nangon-ona ay nanganan da si makan ay naapit ed Canaan.\n12Manlogi sin agew ay sana, din apit da ed Canaan di kinkinan da, tan enggay sinmaldeng din manna ay mapmapo ed daya.\n13Idi wada pay laeng da Josue sin sag-en di Jerico, bigla et ay inila na di esa ay lalaki ay pinmipika sin sangoanana ay nananggen si kampilan. Inmasag-en si Josue et kanana, \"Ay esa ka sin soldado mi, ono esa ka ay kaibaw mi?\"\n14\"Aga, sak-en di pangolon di sosoldadon Diyos,\" kanan din lalaki ay sana. Kadokmog ay nanyakog-ong si Josue sin lota ay nangdayaw en sisya. \"Esaak ay baam, apo. Nasasaganaak ay manongpal sin bilin mo,\" kanan Josue.\n15Kanana en Josue, \"Kaanem san sandal mo, tan nasantoan ay lugar nan kad-am.\" Et pinatin Josue din inbaga na.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/josue-5---kankanaey-bible","date":"2022-01-18T22:25:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320301063.81\/warc\/CC-MAIN-20220118213028-20220119003028-00309.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999541044,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.999954104423523}","num_words":309,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.43,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Din Solat San Pablo Sin\nTaga-Galacia\nMaipanggep Sin Solat Ay Nay\nDin siged ay damag ay inkaskasaban Pablo et mapalinteg di ipogaw sin pangiilaan Diyos begew sin pammati na en Jesu Cristo et anggoy. Sin ena nangikaskasabaan sin nay siged ay damag sin il-ilin di Gentil ed Galacia ay esa ay probinsiya ed Asia Minor, nanragsak da ay nangawat en sisya et ad-ado di namati. Ngem sin doy ay timpo, wada di bonggoy di Judio ay namati en Cristo, ngem baken kosto di init-itdo da maipanggep sin iyat di Gentil ay maisalakan. Idi nabaybayag, wada en daida di inmey ed Galacia ay nangonkontra sin initdon Pablo. Kanan da en baken tet-ewa ay apostol sisya, tan baken esa sisya sin sinpo ya dowa ay aapostol ay nakikadkadwa en Apo Jesus sin kawada nas nan daga. Kanan da abe en baken tet-ewa ay mapalinteg di ipogaw sin pangiilaan Diyos begew sin pammati et anggoy. Mo laydena ay maisalakan, masapol abe ay manpakogit ya onodana di odom ay linteg Moses. Kanan da abe en lawa di inkaskasaban Pablo ay maipanggep si wayawayan di namati en Cristo, tan mo napawayaan di ipogaw sin lebbeng di linteg, masepsep kano ay manbasbasol. Siya dana di init-itdon di Judio sin gimgimong ed Galacia.\nIdi nadamag Pablo ay ad-ado di namati ay masangsangaw en dana ay baken kosto ay mait-itdo, insolat na din solat ay nay ta pantaolienas daida sin tet-ewa ay pammati da en Cristo. Sin nangon-ona ay dowa ay kapitolo, inkalintegana din kinaapostol na. Dinad-at na din nangayagan Diyos en sisya ay en mangikasaba sin siged ay damag sin Gentil, et pinaneknekana ay din init-itdo na et baken napo si nemnem di ipogaw mo adi et napo en Diyos. Inpanemnem na abe en daida ay olay din aapostol ed Jerusalem et binigbig da din kinaapostol na. Sin kapitolo 3 ya 4, inpalawag na ay din pangibilangan Diyos ay nalinteg di ipogaw et adi maibasar sin pangon-onodana sin linteg mo adi et din pammati na en Cristo et anggoy. Sin maod-odi ay kapitolo, sinongbatana din nangnangwani en lawa mo mapawayaan di ipogaw sin lebbeng di linteg. Kanana en inayan mo dokogan da din seg-ang Diyos en daida ta maibag-en da sin linteg Moses. Binagaana abe si daida ta manpaituray da sin Ispirito Santo ta say mabaroan di kabibiyag da ya adi da onodan din lawa ay laylayden di naipogawan ay nemnem da.\nDin Linaona\nDin panlogian di solat 1:1-10\nDin nangikalintegan Pablo sin kinaapostol na 1:11–2:21\nDin kaibasaran di pangibilangan Diyos ay nalinteg di ipogaw 3:1–4:31\nDin wayawayan di mamati en Cristo ya din lebbeng da ay manpaituray sin Ispirito Santo 5:1–6:10\nDin kakdengan di solat 6:11-18\n1\nDin Panlogian Di Solat\n1 Sak-en si Pablo ay nadotokan ay apostol Jesu Cristo. Baken ipogaw di nangdotok ono nangibaa en sak-en ay man-apostolak mo adi et si Jesu Cristo ya si Diyos Ama ay nanago kasin en sisya. 2 Naey di solat ko en dakayo ay man-gimgimong sin il-ili ed Galacia. Din gagait kos na ay mamati et maitapi da am-in en sak-en ay pakomostaan dakayo. 3 Sapay koma ta wada en dakayo di seg-ang ya talna ay mapmapo en Diyos ay Ama tako ya si Apo Jesu Cristo 4 ay nangidawat sin biyag na ta mapakawan din basbasol tako. Inamag na di ay maibasar sin layden Diyos ay Ama tako ta say maisalakan ya mapawayaan tako sin lawa ay wadas nan daga. 5 Madayaw komas Diyos ay eng-enggana. Amen.\nEs-esa Di Tet-ewa Ay Siged Ay Damag. Madosa Si Eng-enggana Di Man-itdos Natken\n6 Palalo ay nasdaawak en dakayo, tan dokdokogan yo kano ay dagos si Diyos ay nangayag en dakayo begew sin seg-ang Cristo, et say onodan yo kano di natken ay mait-itdo ay kanan yo en siged ay damag. 7 Din katet-ewa na et maga di odom si siged ay damag mo adi din maipanggep en Cristo, ngem wada da kano di mangol-olaw en dakayo ay mamadpadas ay mamaliw sin nay siged ay damag. 8 Idadaan ko en dakayo ay olay mo dakami ay mismo ono anghel ay napo ed langit di en mangikasabas natken mo din siged ay damag ay inkasaba mi en dakayo ed idi, sapay koma ta madosa ed infierno ay eng-enggana. 9 Siya na di inbaga mi en dakayo ed idi, ngem ipidwak pay dedan: mo olay sino ay mangikaskasabas natken mo din siged ay damag ay sigsigod ay inawat yo, sapay koma ta madosa ed infierno ay eng-enggana.\n10 Mo nemnemen yo din nay inbagbagak, maawatan yo koma ay din an-anapek et baken din pangapolbalan di ipogaw en sak-en mo adi et din pangapolbalan Diyos. Baken abe din panlaydan pay laeng di ipogaw en sak-en di gamgamgamek, tan mo doy ya siya di, adi mabalin ay maibilangak ay mansilbi en Cristo.\nDin Nangikalintegan Pablo Sin Katet-ewan Di Inkaskasaba Na Ya Din Kinaapostol Na\n11 Aag-ik, laydek ay dadlon yon maawatan ay baken napos nemnem di ipogaw din siged ay damag ay inkasabak en dakayo. 12 Tan baken ipogaw di nangammoak sin nay siged ay damag. Maga abe di nangitdo en sak-en, mo adi et si Jesu Cristo ay mismo di nangipaammo en sak-en.\n13 Enggay dinnge yo din sigod ay kabibiyag ko sin nangon-onodak sin ogalin di Judio. Ammo yo ay nalabes ay pinalpaligat ko din ipogaw Diyos ay namati en Jesu Cristo, et inpakpakat ko din kabaelak ta say mamaga koma di mamati en sisya. 14 Mo maipanggep abe sin pammati mi ay Judio, nanlaslasinak mo din ad-ado ay gagait ko ay Judio ay katawenak, tan addawi ay nagagagetak ay mangonod ya mangikalintegan sin ogali ay tinawid mi sin aap-o mi.\n15 Ngem natken baw di panggep Diyos en sak-en, tan sigod ay pinili nas sak-en sin daanak maianak, et begew sin seg-ang na, inmayag ta mansilbiak en sisya. 16 Sin dinmatngan din timpo ay laydena ay ipaila en sak-en din Anak na ta say ikasabak sisya sin Gentil, maga polos di ipogaw si inmeyak ay nanpaitdoan. 17 Adiak aben inmey ed Jerusalem ay makingalat sin nangon-ona ay aapostol mo sak-en, mo adi et inmeyak ay dagos ed Arabia. Asiak nantaoli ed Damascus. 18 Idi nalabas di tolo ay tawen manlogi sin namatiak, inmeyak ed Jerusalem ay mamasyal en Pedro et nakiteteeak en sisya si dowa ay dominggo. 19 Ngem ang-anggay da Pedro en Santiago ay agin di Apo si inilak ay aapostol. Magay odom. 20 Ammon Diyos ay tet-ewa dana ay insolat ko en dakayo, baken etek.\n21 Asiak pag emey sin il-ili ed Syria ya ed Cilicia. 22 Sin timpo ay doy, din gimgimong di namati en Cristo ay wada ed Judea et adi da pay laeng inil-ilas sak-en. 23 Nadamdamag da anggoy ay din namalpaligat en daida ed idi ta say mamaga koma di mamati en Cristo et wada ed wani ay mangikaskasaba sin pammati ay sana. 24 Isonga dinaydayaw das Diyos begew en sak-en.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/GAL01.htm","date":"2022-05-19T12:22:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662527626.15\/warc\/CC-MAIN-20220519105247-20220519135247-00607.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999898672,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999898672103882}","num_words":1106,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.447,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Din Inam-amag\nDi Aapostol\nMaipanggep Sin Libro Ay Nay\nDin Inam-amag Di Aapostol et siya na di kaitoloyan Din Siged Ay Damag Ay Insolat San Lucas, esa ay doktor ay nakikiey en San Pablo sin odom ay nanbibiyahiana. Din maistorya isna et din nakaskasdaaw ay inam-amag ya inkaskasaban di aapostol manlogi sin siyodad ay Jerusalem, pag sin probinsiya ay Judea ya Samaria, ya enggana sin kailiili isnan lobong. Kanan di odom en din ngadan koman di libro ay nay et Din Inam-amag Di Ispirito Santo, tan sisya di nangiturturong ya nangidawdawat sin aapostol si panakabalin ay mangasaba ya mangamag si milagro.\nNalaklaka ay maawatan tako din oblan di aapostol mo ammoan tako din olog di Messias ono Cristo ya din kasasaad di ipogaw sin timpo na. Ed wani, ibilang di odom ay ipogaw ay din olog di Messias et din moyang ay naianak ed Betlehem, ngem din kosto ay olog na et din dinotokan Diyos ay manturay. Isonga din kanana sin libro ay nay en sedsed-en di Judio din bomalaan di Cristo ono Messias, laydena ay kalien en sedsed-en da di pangibaaan Diyos si ari ay mangituray en daida, ngem adi da ammo din ngadan di ari ay sana.\nSin timpo ay binmalaan Jesus, waday napigsa ay siyodad ay Roma ay enggay nangabak sin kailiili, pati din ilin di Judio ed Israel. Isonga sin nangilogian Jesus ay man-itdo ya man-amag si milagro, kanan di odom ay ipogaw en sisya di mangipango en daida ay mangabak sin sosoldado ay taga-Roma. Adi da inawatan ay din panggep Jesus ay inmali sinan daga et baken ta isalakana di kakailiana ay Judio sin kaibaw da ay taga-Roma mo adi et ta isalakana di am-in ay ipogaw sin basbasol da. Isonga di kaad-adoan ay Judio, idi inammoan da ay sigaan Jesus ay mangobat sin taga-Roma, adi da pinati ay sisya din Cristo ono Messias ay inkarin Diyos, mo adi et intoltoloy da pay laeng ay sedsed-en din somawangan di Cristo, tan kanan da en daan di pangibaaan Diyos en sisya.\nIsonga din oblan di aapostol sin nakdengan di nantaolian Jesus ed langit et en da pinaneknekan sin gagait da ay Judio ay kasin tinagon Diyos si Jesus, et say pangammoan da ay sisya din dinotokan Diyos ay Messias. Am-in din Judio et patien da ay kalin Diyos din naisolat sin Daan ay Tolag. Isonga din inyaat di aapostol ay nangawis en daida ta mamati da en Jesus et inpanemnem da en daida din naipadto sin Daan ay Tolag maipanggep sin Messias, asi da pinaneknekan ay si Jesus di natongpalana.\nAd-adoy Judio ay naawis ay namati en Jesus. Ad-ado abey baken Judio ay makwani en Gentil ay namati. Ngem di odom ay Judio ay namati et laslasoyen da di Gentil yan kanan da en adi mabalin ay maisalakan di Gentil mo adi da aben onodan din ogalin di Judio. Isonga inpaammon Diyos sin aapostol ay baken nabanbanol di Judio mo din Gentil mo adi et maisalakan di olay sino ay ipogaw ya awatena din Ispirito Santo babaen sin pammati na en Apo Jesus, baken din pangonodanas ogali ono bilbilin di ipogaw (10:1–11:18; 15:1-34).\nWada di mabasas na maipanggep sin Emperador ed Roma ya din makwani en Romano, isonga adalen tako abe. Ed Roma di kapital di Italia, et say kad-an di kangatoan ay pangolo da ay makwani en Emperador. Gapo ta inabak din sosoldadon di Italia din kailiili, iturayan din Emperador daida am-in, yan sisya di nangdotok sin aari ya gogobernador ay nangituray en daida. Din man-ili ed Italia et makwani da en Romano. Siya abe din man-ili si odom ay ili ay nansidola ed Roma. Am-in dadi ay Romano et waday gon-gon-oden da. Kaspangarigan, kontran di linteg ay madosa di Romano mo adi mabistigal on-ona. Mo din baken Romano pay, mabalin ay sopliten da on-ona ta piliten da ay mangipodno mo waday basol na. Di Romano abe, mo adi mabistigal ay kosto, mabalin ay iapilo na din kaso na sin Emperador. Ngem din baken Romano et adi mabalin. Say nemnemen tako di mo basaen tako di maipanggep en San Pablo, tan olay mo Judio sisya, nansidola abe ed Roma.\nAd-ado pay di mabasas na, tan ad-adoy nakaskasdaaw ay inam-amag din aapostol. Wada abey kaeegyat ay ligat ay nilaklak-am da. Sapay koma ta mo basaen tako ya ammoan tako din inyat Apo Jesus ay nangay-ayowan sin aapostol ed idi, pomigsa abe di pammati tako, tan man-iso di panakabalina ed wani ya ed idi.\nDin Linaona\nDin naisaganaan di aapostol ay mangipaneknek en Jesus 1:1-26\nDin nangipaneknekan dan Jesus ed Jerusalem 2:1–8:3\nDin nangipaneknekan dan Jesus ed Judea ya Samaria 8:4–12:25\nDin nangipaneknekan dan Jesus sin kailiili 13:1–28:31\na. Din damo ay nanbiyahian da Pablo ay en mangasaba 13:1–14:28\nb. Din nasinopan di papangolon di mamati 15:1-35\nc. Din maikadwa ay nanbiyahian da Pablo 15:36–18:22\nd. Din maikatlo ay nanbiyahian da Pablo 18:23–21:6\ne. Din naibalodan Pablo ed Jerusalem, Cesarea ya ed Roma 21:7–28:31\n1\nDin Panlogian Di Solat\n1 Patgek ay Teofilus,\nSin damo ay libro ay insolat ko, dinad-at ko di am-in ay inam-amag ya init-itdon Jesus 2-3 nanipod sin nanlogiana ay nan-itdo enggana sin naikayangana ed langit. Idi natey asi kasin natago, nanpaila sin pinili na ay aapostol, yan ad-adoy inam-amag na ta dadlon dan ammoan ay natago kasin sisya. Inmey di opatapolo ay agew ay nanpappaila en daida ya init-itdo na di maipanggep si panturayan Diyos. Inbilina abe en daida din inpaibagan di Ispirito Santo en sisya.\n4-5 Sin namingsan ay nasinopan da, inbilin Jesus en daida, \"Si Juan et binonyagana di ipogaw si danom, ngem awni et mabonyagan kayo sin Ispirito Santo. Isonga adi kayo komakkaan isnan ed Jerusalem mo adi et sed-en yo din Ispirito Santo ay maisagot en dakayo, tan sisya di inbagak en dakayo ed idi ay inkarin Amak.\"\nDin Naikayangan Jesus Ed Langit\n6 Idi nasinop din aapostol ya si Jesus, pinoot da en sisya, \"Apo, ay ed wani di pangipakaanam sin taga-Roma ay mangiturturay en datako ta say datako ay taga-Israel di manturay?\"\n7 \"Adi kabalin ay ammoan yo sa, tan si Amak anggoy di waday lebbeng na ay mangikeddeng mo sinoy maamag sin tapin di agew ya mo pig-an di kaamagana,\" kanan Jesus ay sinombat. 8 \"Ngem sin omalian di Ispirito Santo ta mantetee en dakayo, wada en dakayo di panakabalin Diyos, et paneknekan yo di ammo yo maipanggep en sak-en isnan ed Jerusalem ya sin kailiili sin probinsiya ay Judea ya Samaria, ya enggana sin intiro ay lobong.\" 9 Sin nangwanian Jesus sidi, naikayang ed langit et tangtangaden da enggana ay nalingban si liboo.\n10 Inengnengneng da pay din nadiposan Jesus ed kayang, kawada et di doway anghel ay nanbabados mankilat ay nakipipika sin kad-an da. 11 Kanan da, \"Dakayo ay taga-Galilea, apay nga tatangaden yo ed kayang? Si Jesus ay inila yo ay naikayang ed langit, mais-o din pantaoliana sin inmeyana, tan maila ay bomabbaba ay maikoyog sin liboo.\"\nDin Namilian Di Aapostol Si Maisokat En Judas\n12 Pag mantaoli din aapostol ed Jerusalem ay napo sin dontog Olivo. Din kaaddawi na et nganngani ay esay kilometro. 13 Somawang da pay ed Jerusalem, inmey da sin beey ay pan-iyanan da et sinenggep da sin kowarto sin kayang. Daidas da Pedro, Juan, Santiago, Andrew, Felipe, Tomas, Bartolome, Mateo, si Santiago ay anak Alfeus, si Simon ay makwani en Patriota tan insakit na din ili na, ya si Judas ay anak Santiago. 14 Am-in dana et nasinop das kankanayon ta mankararag da, pati din babbabai, si Maria ay inan Jesus ya din aag-in Jesus.\n15 Waday esay agew ay nasinopan di namati en Jesus ay emey ay sin-gasot ya dowanpo di kabibilang da. Pinmika si Pedro yan kanana, 16 \"Aag-i, masapol ay natongpal din inpaisolat di Ispirito Santo en David ed nabaon ay maipanggep sin naamag en Judas. Si Judas ay nay di nangipango sin nanpap en Jesus, 17 ngem ed idi gait mis sisya, tan dinotokan Jesus ay makisilbi en dakami ay aapostol.\"\n18 Siya na din naamag en Judas. Din pilak ay nailagbo en sisya sin lawa ay inamag na et inlako nas daga, et say ena namsean sin awak na. Natekdag et pag bomtak din awak na et binmel-ay din eges na. 19 Idi inammoan di man-ili ed Jerusalem din naamag en sisya, nginadanan da din daga ay doy si Akeldama, di olog na sin kali da et Daga ay Nabayadan si Dada.* Din kanana sin Griego et: Dagan di Dada. Di esa abe ay olog na et Daga ay Nasoyatan si Dada. Ilaen abe sin Mateo 27:6-8.\n20 Intoloy Pedro ay nangwani, \"Din insolat David sin libro ay Salmo et siya na:\n'Sapay koma ta mabaybay-an di beey na, et maga kasin di manbeey isdi.'† Salmo 69:25.\nWada abey naisolat ay kanana,\n'Sapay koma ta bansen di odom ay ipogaw din saad na.'‡ Salmo 109:8.\n21-22 Masapol ngarud ay pilien tako di maisokat en Judas ta waday maitapi en dakami ay mangipaneknek sin kasin natagoan Apo Jesus. Din pilien tako et masapol ay nakibeb-eweg en dakami si kankanayon sin kawadan Jesus en datako, ay manlogi sin nanbonbonyagan Juan enggana sin naikayangan Jesus ed langit.\"\n23 Pag da et ibaga din ngadan di dowa ay ipogaw ta panpilian da, si Jose Barsabbas ay manngadan abe si Justus ya si Mattias. 24 Et nankararag da ay nangwani, \"Apo, gapo ta sik-a di mangammo sin nemnem di am-in ay ipogaw, ipaammom kod en dakami din pinilim en da naey ay dowa 25 ay maiskat sin kinaapostol en Judas, tan dinokogana din nansilsilbiana ay kinaapostol et inmey sin lugar ay kaibagayana.\" 26 Pag dan manbonot, et si Mattias di nabonot, et naitapi sin sinpo ya esa ay aapostol.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/ACT01.htm","date":"2022-05-26T11:50:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662604794.68\/warc\/CC-MAIN-20220526100301-20220526130301-00223.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999731779,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999731779098511}","num_words":1564,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.434,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Din Damo Ay Solat San Pablo Sin\nTaga-Corinto\nMaipanggep Sin Solat Ay Nay\nSin maikadwa ay nanbiyahian Pablo ay en nangikasaba sin siged ay damag, nanpasyal ed Corinto ay kapital di Akaya, esa ay probinsiya sin sakop di Roma. Dakdake di ay siyodad ay ilin di Griego, Romano ya Judio. Gapo ta wada sin kad-an di baybay, ad-ado abe di namaspasyal isdi ay mannigosyos kompormi sin bapor. Nandinamag din siyodad ay sana begew sin kinabaknang na, din ad-ado ay relihion di omilis di, ya din ad-ado ay nakibabbabai ya nakilallalaki ya nangon-onod si odom ay ogali ay kaman dadi. Dandani ay doway tawen di nantetean Pablo isdi ay nangaskasaba, et ad-ado di namati (ilaen sin Inam-amag 18).\nIdi inmey di nasurok ay tolo ay tawen, sin kad-an Pablo ed Efeso ay nangaskasaba, waday inawat na ay solat ay napo sin gimong ed Corinto (1 Corinto 7:1). Wada abe di dinamag na ay maipanggep sin nan-iibawan di miembron di gimong ya odom ay problima da. Din insongbat Pablo sin solat da ay sana ya din dinamag na ay problima et siya Din Damo ay Solat Pablo Sin Taga-Corinto. Sin solat ay nay, binagbagaanas daida maipanggep sin nan-iibawan da ya din nanigaan da ay mangipakaan sin miembro ay nakikamkamalala. Sinongbatana abe din salsalodsod da ay maipanggep sin pangasawaan di ipogaw, din amagen koman di balo ya odom ay magay asawa na, ya din makan ay naidaton sin sinan didiyos. Wada abe di inbaga na en daida maipanggep si olnos mo man-gimong da, din nankinalasi ay kabaelan ay indawat din Ispirito Santo ya din kosto ay kaosalan da, ya din kasin katagoan di natey.\nNabanol en datako din solat ay nay, tan say pan-adalan tako sin problima ay sinangsangon di kabangbangona ay gimong sin ilin di pagano ay kaman met laeng di problima ay sangsangoen di gimgimong tako ed wani. Siya na abe di pan-adalan tako sin insongbat Diyos en dana ay problima.\nDin Linaona\nDin panlogian di solat ya din nan-iyamanan Pablo 1:1-9\nDin nan-iibawan di nankinalasi ay bonggoy sin gimong 1:10–4:21\nDin lebbeng da ay mangipakaan sin miembro ay nanbasbasol 5:1-13\nDin pangidaruman di mamati sin iib-a na ay mamati 6:1-11\nDin kosto ay kaosalan di wayawaya tako ay Cristiano 6:12-20\nDin salodsod ay maipanggep sin pangasawaan ya adi pangasawaan di ipogaw 7:1-40\nDin salodsod ay maipanggep sin makan ay naidaton sin sinan didiyos 8:1–11:1\nDin kosto ay amagen di babai sin simbaan 11:2-16\nDin kosto ay maonodan sin pankumulgaran 11:17-34\nDin kabaelan ay indawat di Ispirito Santo ya din kosto ay kaosalan da sin simbaan 12:1–14:40\nDin kasin natagoan Jesus ya din kasin ton katagoan di natey 15:1-58\nDin kaolnongan di maibadang sin mamati ed Jerusalem 16:1-4\nDin planon Pablo 16:5-9\nDin kakdengan di solat 16:10-24\n1\nDin Panlogian Di Solat\n1 Sak-en si Pablo ay pinilin Cristo Jesus ay apostol na maibasar sin layden Diyos. Din gait kos na et din agi tako ay si Sostenes. 2 Naey di solat mi en dakayo ay gimong di ipogaw en Diyos ed Corinto ay nanbalinena si nasantoan ay ipogaw na begew sin nakies-esaan yo en Cristo Jesus. Et baken dakayo anggoy di inayagana ay manbalin si nasantoan ay ipogaw na mo adi et am-in abe ay wada sin kailiili ay manaydayaw en Apo Jesu Cristo, tan sisya din Apo tako am-in. 3 Sapay koma ta wada en dakayo di seg-ang ya talna ay mapmapo en Diyos ay Ama tako ya si Apo Jesu Cristo.\nDin Nan-iyamanan Pablo Begew Sin Seg-ang Diyos En Daida\n4 Kanayon ay man-iyamanak en Diyos begew sin seg-ang ay inpaila na en dakayo begew sin nakies-esaan yo en Cristo Jesus. 5 Tan peteg kayman ay binindisyonanas dakayo si pangawat yo sin tet-ewa ya laing yo ay mankali begew sin nakies-esaan yo en sisya. 6 Tan pinati yo ay kosto din init-itdo mi ay maipanggep en Cristo, 7 isonga magay pankolangan yo sin nankinalasi ay kabaelan ay idawdawat Diyos sin panedsed-an yo sin kasin omalian Jesu Cristo ay Apo tako. 8 Sisya di mangipapapigsa sin pammati yo ta say magay pankolangan yo sin agew ay kasinan omalian. 9 Tan matalek si Diyos ay nangayag en dakayo ta makikadkadwa kayo sin Anak na ay si Jesu Cristo ay Apo tako.\nDin Pamagbagan Pablo Maipanggep Sin Nan-iibawan Di Mamati\n10 Dakayo ay aag-ik, wada di ibilin ko en dakayo sin ngadan Jesu Cristo ay Apo tako: pangaasi yo ta mankikinaawatan kayo ta say adi kayo mansinasina mo adi et man-es-esa di nemnem ya panggep yo. 11 Ibilin ko na en dakayo tan wada sin pamilyan Kloe di nangisodsod en sak-en ay mansosongbat kayo. 12 Din laydek ay kalien et natken di kanan di esa ya esa. Tan wada kano di mangmangwani, \"Si Pablo di on-onodan mi,\" dowan kankanan di odom, \"Si Apollos abe di on-onodan mi.\" Di odom et kankanan da en, \"Naitatapi kami en Pedro,\" ya di odom pay, \"Mo si dakami abe yan si Cristo di naitatapian mi.\" 13 Ay apaw kayo! Kaman yon nansisianen si Cristo! Ay siya mo sak-en ay si Pablo di natey sin krus para en dakayo? Ay sak-en ngata di naitapian yo sin nanpabonyagan yo? 14 Man-iyamanak en Diyos, tan da Crispus en Gaius anggoy di binonyagak issa. 15 Magay odom en dakayo si binonyagak, isonga adi mabalin ay kanan di olay sino en nanpabonyag kayo ay naitapi en sak-en. 16 Ay–aw baw adi kayman! Wada abes da Estefanas ay sinpangabong, ngem magay odom si manemnem ko ay binonyagak. 17 Tan adi inmibaas Cristo ta enak mamonbonyag, mo adi et inbaa nas sak-en ay en mangikasaba sin siged ay damag. Et sin nangam-amagak sidi, adiak inos-osal di naaltian ay kali ay mangipailas laing ko tan into et mo mamaga di pantongpalan di nateyan Cristo sin krus.\nDin Naipogawan Ay Sirib Et Baken Sirib Sin Pangilan Diyos\n18 Tan din ipogaw ay maisian en Diyos ay madosa et ibilang da ay magay banol di mait-itdo maipanggep sin nateyan Cristo sin krus, ngem mo si datako pay ay maisalsalakan et ammo tako ay siya di din kailaan di panakabalin Diyos. 19 Tan wada di inpaisolat Diyos ay kanana, \"Dadaelek din laing di masirib ya naadal ay ipogaw ya ipailak ay magay banol di laing da.\"* Isaias 29:14. 20 Sino ngarud di kasasaad di masirib ay ipogaw ya din maestron di linteg ya din nalaing ay makidibati ay wadas nan daga? Tan enggay inpailan Diyos ay magay banol di naidagaan ay sirib. 21 Tan begew sin sirib Diyos, ninemnem na ay adi mabalin ay ammoan di ipogaw sisya babaen sin mismo ay sirib da, tan planon Diyos ay isalakana di mamati en Cristo babaen sin ikaskasaba mi ay say ibilang di adi mamati ay magay banol na. 22 Siya di din pannemnem da, tan mo din Judio et mansapol das milagro ay mangipaneknek sin katet-ewan di dengdengngen da ya din Griego abe et an-anapen da di naoneg ay mait-itdo ay maibasar sin sirib di ipogaw. 23 Ngem din ikaskasaba mi pay, si Cristo ay nailansa sin krus, et say kaskasnitan di Judio ya kanan aben di Griego en magay banol na. 24 Ngem mo si datako pay ay inayagan Diyos, olay Judio ono Gentil, ammo tako ay si Cristo din kaipailaan di panakabalin ya sirib Diyos. 25 Tan olay din kinaong-ong Diyos sin pannemnem di ipogaw et addawi ay nangatngato mo din sirib da, ya olay din ibilang da ay kinakapoy Diyos et napigpigsa mo din kabikas da.\n26 Nemnemen yo ay aag-i din kasasaad yo sin nangayagan Diyos en dakayo. Baken ad-ado en dakayo di naadal sin pannemnem di ipogaw. At-atik kayo abe ay nangato di saad na ono anak di baknang. 27 Tan pinilin Diyos din baken naadal ono nalaing sin pangilan di ipogaw ta say mabainan din naadal. Pinili na din nakapoy sin pangilan di ipogaw ta say mabainan din mabikas. 28 Din ibilang aben di ipogaw ay nababa ya malaslasoy ya magay kowinta na, et siya da din pinilin Diyos ta ipaila na ay din patpatgen di ipogaw et maga baw di pateg na. 29 Inamag na di ta say magay iyat di olay sino ay ipogaw ay mangit-ek sin awak na sin sangoanana. 30 Tan si Diyos di nangitapi en datako en Cristo Jesus, et nanbalinenas Cristo si napoan di sirib tako. Babaen en sisya, maibilang tako ay nalinteg, manbalin tako ay nasantoan ay ipogaw Diyos, ya maipawaya tako. 31 Isonga onodan tako din inpaisolat Diyos ay kanana, \"Mo waday mayad ay mangit-ek si kompormi, it-ek na koma din inamag di Apo.\"† Jeremias 9:24.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/1CO01.htm","date":"2022-05-26T12:17:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662604794.68\/warc\/CC-MAIN-20220526100301-20220526130301-00298.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999825954,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999825954437256}","num_words":1362,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.463,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Din Damo Ay Solat\nSan Juan\nMaipanggep Sin Solat Ay Nay\nDin nangisolat isna et si Juan ay esay pasolot Jesus ay nakikoykoyog en sisya sin kawada na isnan daga. Insolat na sin mamati ay man-ili sin kailiili ed Asia Minor. Enggay nakay sisya sin nangisolatanas na.\nDi gapo ay insolat na na et tan wada da di naisian sin gimgimong di mamati (2:19) di nan-it-itdo si baken tet-ewa maipanggep en Jesu Cristo. Init-itdo da ay din am-in ay mantetee isnan daga et maalinan si lawa. Isonga adi kano mabalin ay nanbalin si Cristo si tet-ewa ay ipogaw. Init-itdo da abe ay si Jesus et baken din Messias ono Cristo ay Anak Diyos. Et baken anggoy din init-itdo da si naipaksaw mo adi aben din am-amagen da, tan kanan da en olay adi pandokogan di mamati din basbasol da ya olay adi da manlilinayad.\nIsonga dadlon paneknekan Juan sin mamasas na ay si Jesu Cristo din Anak Diyos ay nanbalin si ipogaw. Ipidwapidwa na abe ay mangwani ay din ipogaw ay manglaylayad en Diyos et masapol ay laylaydena abe di gagait na ya on-onodana din bilbilin Diyos.\nAd-ado pay di mabasas na ay mangiparagsak sin nemnem tako ay mamati: din nakaskasdaaw ay layad Diyos para en datako, din iyat tako ay malinisan sin am-in ay kadodogis, din iyat tako ay mangabak sin wadas nan daga ay maikontra en Diyos, ya din pangammoan tako ay wada en datako di biyag ay iwed patingga na.\nDin Linaona\nDin panlogian di solat 1:1-4\nDin mantetee sin mapat-a ya sin mabolinget 1:5–2:29\nDin nalinteg ay kabibiyag di an-ak Diyos 3:1-10\nDin panlilinaydan di an-ak Diyos 3:11-24\nDin kailasinan di tet-ewa ya baken tet-ewa 4:1-6\nDin layad Diyos ya din layad di mantetee en Diyos 4:7–5:5\nDin nangipaneknek ay Anak Diyos si Jesu Cristo 5:6-12\nDin mabalin ay dadlon ammon di mamati sin Anak Diyos 5:13-21\n1\nDin Kali Ay Poon Di Biyag\n1-2 Sin solat ay nay, waday ibaga mi en dakayo maipanggep sin makwani en Kali ay poon di biyag ay iwed patingga na. Nawawadas sisya sin kad-an Diyos Ama manipod sin damodamo, ngem nanpaila ay ipogaw sinan daga, isonga inil-ila mi ay kosto. Dindinnge mi abe din kali na yan kinapkapay mis sisya. 3 Din sana ay inil-ila mi ya dindinnge mi et say ipaneknek mi en dakayo sin solat ay nay ta maitapi kayo sin kaikadkadwaan mi en Diyos ay Ama tako ya si Jesu Cristo ay Anak na 4 ta say maragsakan tako ay kosto.\nDin Mantetee Sin Mapat-a Ya Sin Mabolinget\n5 Naey din dindinnge mi sin Anak Diyos ay sana et say ipaammo mi en dakayo: si Diyos et kaman silaw, tan maga polos di mabolinget en sisya. 6 Isonga mo kanan tako en makikadkadwa tako en sisya ngem asi et mantetee tako sin mabolinget, man-et-etek tako, tan adi maikompas din am-amagen tako sin tet-ewa ya kosto ay layden Diyos. 7 Ngem mo mantetee tako pay sin kad-an di mapat-a ay kaman din iyat Diyos, siged di makikadkadwaan tako sin iib-a tako ay mamati ya dowan pay maow-owasan am-in di basbasol tako begew sin dadan Jesus ay Anak na.\n8 Mo kanan tako en magay basol tako, iet-etekan tako din awak tako yan adi tako awen din katet-ewa na. 9 Ngem mo ipodno tako en Diyos din basbasol tako, pakawanena da nay ay basbasol tako yan linisanas datako sin am-in ay kadodogis. Matalek sisya ay mangiyat sidi et kosto pay abe mo say iyat na. 10 Ngem mo kanan tako pay en adi tako binmasbasol, panbalinen tako ay maetek si Diyos, et adi naiigto din kali na sin nemnem tako.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/1JN01.htm","date":"2022-05-26T11:26:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662604794.68\/warc\/CC-MAIN-20220526100301-20220526130301-00322.warc.gz","language":"kne","language_score":0.999980092,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.999980092048645}","num_words":583,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.451,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Siya na di inistoryan Nehemias ay anak Hacalias. Sin bowan di Kislev, sin maikadowanpo ay tawen ay nanturayan Artaxerxes ay ari ed Persia, wadaak ed Susa ay kapital di ili.\n2Inmali si Hanani ay esa ay agik ay napod Juda yan waday kakoyog na ay odom ay lallalaki. Nandamagak en daida maipanggep sin Judio ay napilit ay naiey ed addawi ay nantaoli ya maipanggep ed Jerusalem.\n3Kanan da ay sinombat, \"Dakdake di probliman din kaipoipogaw ay nantaoli ed Juda dowan laslasoyen din ipogaw ay wadas di si daida. Tan nadadael pay laeng din alad ed Jerusalem ya adi naamag din eeneb na nanipod sin napooan da.\"\n4Sin nanngeak isna, tinmokdoak ay man-og-oga. Nanladingitak ya initpek din dagaang ko si piga ay agew dowanak mankararag en Diyos ed langit.\n5Kanak ay nankararag, \"Yahweh ay Diyos ed daya, madaydayaw ya kaeegyat ay Diyos. Managtongpal ka sin intolag mo ya adi manbalbaliw din layad mo sin manlaylayad en sik-a ya mantongpal sin bilbilin mo.\n6Sapay koma ta ilaem ya dengngem sak-en ay baam sin ikarkararag kos inag-agew ya nilablabi maipanggep sin mansilsilbi en sik-a ay din ipogaw mo ay Israelita. Nanbasol kami kayman ay Israelita, nanbasolak ya siya abe sin pamilyak.\n7Nadagsen di nanbasolan mi en sik-a ya adi kamin tinongtongpal din bilbilin ya linteg mo ay inbilin mo en Moses ay baam.\n8Nemnemem koma din nay ay inbagam en Moses, 'Mo adi yon itoltoloy ay mantalek en sak-en, ipaaddawik dakayo ta mantee kayo sin odom ay il-ili.\n9Ngem no sagongen yo si sak-en ya tongpalen yo din bilbilin ko, itaolik dakayo sin lugar ay pinilik ay pandayawan yo en sak-en, olay naiwaras kayo sin kaaddawian ay partin di lobong.'\n10\"Apo Diyos, danay din mansilsilbi en sik-a ya ipogaw mo ay insalakan mo babaen sin nakaskasdaaw ay panakabalin mo.\n11Dengngem kod nan kararag ko ay baam ya kararag di iib-ak ay mansilsilbi en sik-a ay malaydan ay mangidayaw en sik-a. Iturong mo koma din nemnem di ari ta say mayat di pantongpalan di amagek ed wani ay agew ta maseg-ang en sak-en.\" Sin doy ay timpo yan sak-en di ap-apon di man-itagtagay si arak sin ari.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/nehemias-1---kankanaey-bible","date":"2022-05-26T22:57:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662627464.60\/warc\/CC-MAIN-20220526224902-20220527014902-00149.warc.gz","language":"kne","language_score":0.999971509,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999715089797974}","num_words":353,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.416,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Nadamag Adonizedek ay ari ed Jerusalem ay inabak ya dadlon binakas Josue ed Ai ya pinse na din ari da ay kaman din inyat na ed Jerico ya din ari da. Nadamag na abe ay nakikapya din taga-Gibeon sin Israelita et nakiili da en daida.\n2Palalo di danag na tan dakdake ay ili ed Gibeon ay kaman din dadakke ay siyodad ay iturayan di aari. Dakdake pay mo ed Ai yan nankalalaing ay makigobat din amin ay lallalaki isdi.\n3Gapo sidi, nanpatolong si Adonizedek en da Hoham ay ari ed Hebron, Piram ay ari ed Jarmut, Jafia ay ari ed Lakis ya Debir ay ari ed Eglon.\n4Siya na di inpaibaga na: \"Bomadang kayo kod ay mangobat sin taga-Gibeon, tan doy nakikapya da en Josue ya din Israelita.\"\n5Da nay ay lima ay arin di Amorreo ay aari ed Jerusalem, Hebron, Jarmut, Lakis ya Eglon yan nan-es-esa din sosoldado da et nantikid da ed Gibeon. Linikob da, pag dan gobaten.\n6Idi siya di, pinakaammoan din lallalaki ed Gibeon si Josue sin kampo da ed Gilgal ay kanan da, \"Adi ka koman baybay-an dakami ay mansilsilbi en dakayo. Kagosam kod ay en bomadang ya omisalakan tan nay manbabadang din aari sin il-ili sin kadondontogan ay mangobat en dakami.\"\n7Et nanlobwat da Josue ed Gilgal yan inkoyog na amin din sosoldado na pati din katoledan ay sosoldado.\n8Kanan Diyos en sisya, \"Adi ka emegyat tan pangabakek sik-a. Maga polos di makabael ay lomaban en sik-a.\"\n9Manipod ed Gilgal, nanlablabis da Josue ay inmey ed Gibeon et nabiglaan din Amorreo.\n10Inolaw Diyos daida sin nangilaan da sin sosoldadon di Israelita et ad-adoy pinsen da Josue en daida ed Gibeon. Inapayaw das daida enggana sin ballalongan ed Bet-horon. Intoltoloy da ay namse sin Amorreo enggana sin abagatan ed Azeka ya Makkeda.\n11Idi ilaylayawan din Amorreo din Israelita sin ballalongan ed Bet-horon, inpaodan Diyos di dadakke ay dalalo en daida enggana ed Azeka et ad-ado di natey. Ad-ad-ado di pinsen di dalalo mo din pinsen di Israelita si kampilan.\n12Sin agew ay doy ay namadangan Diyos sin Israelita ay mangabak sin Amorreo, nakikali si Josue en Diyos sin sangoanan di Israelita. Kanan Josue, \"Sik-a ay agew, somaldeng ka sin patag nan Gibeon. Sik-a ay bowan, somaldeng ka sin patag di tanap ay Aijalon.\"\n13Sinmaldeng tet-ewa din agew ya bowan enggana ay inabak din Israelita din kalaban da. Naisolat dana sin Libron Jashar. Sinmaldeng din agew sin gawa nad daya et nataktak si dandani ay esay agew din kadiposana koma.\n14Maga polos di kaman nidi ay pinatgan Diyos di kalin di esay ipogaw, olay ed idi ono manipod sin agew ay doy, tan makilablaban dedan si Diyos para sin Israelita.\n15Makdeng pay di, nantaolis Josue ya din amin ay Israelita sin kampo da ed Gilgal.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/josue-10---kankanaey-bible","date":"2022-05-26T23:27:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662627464.60\/warc\/CC-MAIN-20220526224902-20220527014902-00157.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999645948,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999645948410034}","num_words":459,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.386,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Din Solat San Pablo Sin\nTaga-Filipos\nMaipanggep Sin Solat Ay Nay\nDin solat ay nay et insolat Pablo sin damo ay gimong di mamati ay binangona sin probinsiya ay Macedonia ed Europa (Inam-amag 16:6-40). Sin nangisolatanas na, naibabalod begew sin nangikaskasabaana sin siged ay damag ay maipanggep en Apo Jesu Cristo.\nDi esa ay gapo ay insolat na na et ta man-iyaman sin mamati ed Filipos sin badang ay inpaw-it da en sisya. Wada abe di inbaga na ay mangiparagsak en daida ya mangipapigsa sin pammati da tan into et mo sinmadot da begew sin naibabalodana ya din ligat abe ay nilaklak-am da.\nBinagbagaanas daida ta tadonen da koma din nangipababaan Cristo sin awak na sin kawada nas nan daga ya ta nemnemen da koma din pansigdan di iib-a da ay baken owat din pansigdan da. Inpanemnem na en daida ay maisalakan da begew sin seg-ang Diyos ya din pammati da en Cristo et anggoy, isonga adi da koman pantaltalkan din linteg Moses ono ogali ay kanan di ipogaw ay siyat maonodan. Wada abey inbaga na en daida ay maipanggep sin natalna ay nemnem ay idawdawat Diyos sin mangikararag sin problima na en sisya ya din gon-gona ay awni et idawat Diyos sin am-in ay mamati en Cristo sin kaitapian da en sisya ed langit.\nDin Linaona\nDin panlogian di solat 1:1-11\nDin kasasaad Pablo ed Roma 1:12-26\nDin kabibiyag ay onodan koman di mamati 1:27–2:18\nMaipanggep en da Timoteo en Epafroditus 2:19-30\nDin poon di kinalinteg Pablo 3:1-15\nDin man-it-itdos baken tet-ewa 3:16-21\nPamagbaga maipanggep si olnos ya talna 4:1-9\nDin nan-iyamanan Pablo sin badang di taga-Filipos 4:10-20\nDin kakdengan di solat 4:21-23\n1\nDin Panlogian Di Solat\n1 Dakamis da Pablo en Timoteo ay mansilsilbi en Cristo Jesus, et naey di solat mi en dakayo am-in ed issa Filipos ay ipogaw en Diyos begew sin naitatapian yo en Cristo Jesus, pati din mangipangpangolo en dakayo ya din mamadbadang en daida. 2 Sapay koma ta wada en dakayo di seg-ang ya talna ay mapmapo en Diyos ay Ama tako ya si Apo Jesu Cristo.\nDin Kararag En Pablo Para Sin Taga-Filipos\n3 Mo nemnemek dakayo, man-iyamanak en Diyos ay pansilsilbiak. 4-5 Tan manlogi sin nanlogian di namatian yo enggana ed wani, binadbadangan yos sak-en sin oblak ay mangipaam-ammo sin siged ay damag. Isonga peteg di layad ko mo mankararagak para en dakayo. 6 Man-iyamanak abe tan dadlonak ammo ay itoltoloy Diyos din siged ay am-amagena sin biyag yo enggana ay matongpal din plano na para en dakayo sin agew ay kasin omalian Cristo Jesus. 7 Et kosto dedan mo siya di di nemnemnemek maipanggep en dakayo, tan kankanayon ay inemnemnem kos dakayo. Tan nakilaklak-am kayo dedan sin seg-ang ya badang Diyos en sak-en sin naibabalodak ya siya abe sin nangipanpaneknekak sin katet-ewan di siged ay damag ay maipanggep en Cristo. 8 Ammon Diyos ay peteg di iliw ko en dakayo, tan laydelaydek dakayo ay kaman din pananglayad Cristo Jesus en dakayo.\n9 Siya na di ikarkararag ko en Diyos. Kedkedawek ay pomigpigsa pay et koma din layad yo en sisya ya sin iib-a yo dowan aben mataptapian din ammo yo maipanggep en Diyos ya din kabaelan yo ay mangilasin mo sino di kosto ay amagen yo 10 ta say mabalin ay onodan yo din kasigedan. Tan mo siya di, pag siged di ogali yo, et maga polos di maipabasol en dakayo sin agew ay kasin omalian Cristo. 11 Badangan aben Jesu Cristo si dakayo ta ad-ado di siged ay pantongpalan di nalinteg ay ogali yo ta say dayawen di ipogaw si Diyos ya bigbigen da din kinasiged na.\nDin Mayat Ay Nantongpalan Di Naibabalodan Pablo\n12 Laydek ay ipaammo en dakayo ay aag-ik ay baken lawa din nantongpalan di napasamak en sak-en mo adi et mayat, tan masepsepsep pay dedan ay maam-ammoan din siged ay damag. 13 Tan inammoan din am-in ay sosoldado ay mamanbantay sin palasyo ya din odom ay ipogaw isna ay magay odom si begew ay naibalodak mo adi anggoy din nansilsilbiak en Cristo. 14 Begew abe sin naibabalodak, pinmigsa din talek di kaad-adoan ay aag-i tako en Apo, isonga adi da emeg-egyat mo adi et masepsep ay tomoltoled da ay mangibagbaga sin kalin Diyos.\n15 Tet-ewa pay kayman ay wada di mangikaskasabas maipanggep en Cristo begew sin apal da en sak-en, ngem wada pay abe di odom ay kosto di panggep da. 16 Da naey yan mankaskasaba da begew sin layad da en sak-en, tan maawatan da ay din gapo si naibalodak et tan dinotokan Diyos sak-en ay mangipaneknek sin katet-ewan di siged ay damag. 17 Ngem da dooy ay omapal et baken naimposoan di iyat da ay mangikasaba si maipanggep en Cristo, tan layden da ay mangingato sin awak da ay daida koma di mangipangolo si ad-ado ay ipogaw, yan kanan da en mo say iyat da di, sepsepen da din ligat ko sin naey ay balodan. 18 Ngem olay say am-amagen da di, tan mo lawa ono siged di panggep da, basta maikaskasaba din maipanggep en Cristo et naragsakak met laeng.\nDin Pansilbian Di Biyag Isnan Daga\n(2 Cor. 5:6-10)\n19 Baken anggoy nidi mo adi et itoltoloy ko abe ay manragsak, tan ammok ay din naligat ay kasasaad ko ed wani et mantongpal pay dedan sin pansigdak* Dodowa pay di olog nina sin Griego: 1) …mantongpal pay dedan sin maibolosak; 2) …mantongpal pay dedan sin maisalakanak. begew sin kararag yo ya din badang di Ispiriton Jesu Cristo. 20 Di namnamaek ya di peteg ay laydek et iwed koma di panbainak en Diyos mo adi omanay di toled ko ay mangikasaba sin kalin Diyos ed wani ay kaman ed idi ta maitoltoloy ay madaydayaw koma si Cristo begew en sak-en ed wani ay sibibiyagak ya olay mo mateyak. 21 Tan mo sak-en et iwed odom si panggep ko isnan kamatagok mo adi ta madayaw si Cristo, ngem mo mateyak, sigsiged pay, tan emeyak sin kad-ana. 22 Ngem mo sibibiyagak, maitoloy ko din naey ay nabanol ay oblak. Isonga mo sak-en koma di manpili, adiak ammo mo sino di kasigedan, 23 tan tet-ewa ay omolaw din dowa ay nay si nemnemnemek. Tan laydelaydek ay komaanak koma isnan daga ay nay ta eyak makitee en Cristo, tan addawi ay sigsiged di. 24 Ngem begew en dakayo, kasasapolan ay matagoak pay isnan daga. 25 Magay dowadowak isna, isonga ammok ay adiak matey ed wani mo adi manteteeak isna ta bomadangak en dakayo ta say pomigpigsa koma di pammati yo ya mataptapian abe di ragsak yo. 26 Laydek abe ay mantaoli issa ta mo makiteteeak kasin en dakayo, say namnamed ay panaydayawan yo en Cristo Jesus begew en sak-en.\n27 Ngem olay mo sino di mapasamak, ilaen yo ta maikompas di kabibiyag yo sin siged ay damag ay maipanggep en Cristo. Ipapasnek yo ay mangiyat sidi ta mo emeyak issa yan ilaek dakayo, mo maga pay ta dengdengngek anggoy di maipanggep en dakayo, ammoak met laeng ay kanayon ay pan-es-esaen din Ispirito Santo di nemnem yo dowan kayo aben mankokompas ay mangipanpaneknek sin siged ay damag ay patpatien tako. 28 Maga koma di egyat yo en daida ay mangonkontra en dakayo, tan din toled yo et say sinyal ay pangipailaan Diyos en daida ay madosa dan to si eng-enggana. Et siya met laeng di pangammoan da ay maisalakan kayo. 29 Tan indawat Diyos en dakayo din gondaway ay mansilbi en Cristo, ngem din iyat yo ay mansilbi en sisya et baken anggoy din pammati yo en sisya mo adi din mapalpaligatan yo abe. 30 Et din laklak-amen yo ay ligat et mais-o sin inil-ila yo ay ligat ko ed idi ya siya abe sin dengdengngen yo ay mapaspasamak en sak-en ed wani.\n*1:19 Dodowa pay di olog nina sin Griego: 1) …mantongpal pay dedan sin maibolosak; 2) …mantongpal pay dedan sin maisalakanak.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/PHP01.htm","date":"2022-05-26T10:24:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662604794.68\/warc\/CC-MAIN-20220526100301-20220526130301-00357.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999887943,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999887943267822}","num_words":1248,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.013,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.445,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Din Solat San Pablo En\nTito\nMaipanggep Sin Solat Ay Nay\nDin solat ay nay et insolat San Pablo en Tito ay esa ay Gentil ay namati begew sin init-itdo na (1:4). Si Tito et dadlon matalek ya nagaget ay kaoblaan Pablo. Nakiey en da Pablo en Barnabas sin en da nakimitingan ed Jerusalem (Galacia 2:1\n), ya nabanol abe di inpaob-oblan Pablo en sisya ed Corinto. Sisya di inbaan Pablo isdi ay makaammo sin kaolnongan di pilak ay maibadang sin mamati ed Jerusalem (2 Corinto 8:6,\n16-24), ya sisya abe di nangikalintegan sin kinaapostol Pablo sin gimong ed Corinto ta say somiged kasin di nemnem da en sisya (2 Corinto 7:5-7\n). Nakioblas Tito en Pablo sin nangikaskasabaan da sin siged ay damag ed Creta, et tinaynan Pablo isdi ta itoloy na ay mangit-itdo sin man-gimgimong.\nSin nangisolatan Pablo isna, kasasadot di kasasaad di gimgimong ed Creta. Ad-ado di nangit-itdos baken tet-ewa ay nanangsangaw si odom ay mamati (1:10-11), et maga pay laeng di nadotokan ay papangolon di gimgimong ay mangipalawag si tet-ewa ay mait-itdo. Naalinan abe din mamati sin lawa ay ogalin di iib-a da ed Creta ay kaman din kamalala ya sadot. Isonga insolat Pablo na en Tito ta ipaammo na en sisya din kosto ay iyat na ay mangolnos sin problima ay nay. Inpaammo na abe ay waday kalebbengan Tito ay say panakaawak na ta patien koma di taga-Creta din bilbilina ya it-itdo na (1:5).\nTolo di napateg ay linaon din solat ay nay. Din omona et inpanemnem Pablo en Tito din siged ay ogali ay on-onodan koma din madotokan ay papangolon di gimgimong, namnamed tan wada di nangit-itdos baken tet-ewa ya mangon-onod si kadodogis ay kabibiyag. Maikadwa, inbaga na din kosto ay maitdo sin nankinalasi ay ipogaw sin gimgimong ay kaman din nankakay, nankababkes, iiyogtan ay lallalaki, ya babag-en. Maikatlo, inpalawag na din kabibiyag ay onodan koma di am-in ay mamati begew sin naisalakanan da.\nDin Linaona\nDin panlogian di solat 1:1-4\nMaipanggep si papangolon di gimgimong 1:5-9\nMaipanggep si nangit-itdos baken tet-ewa 1:6-15\nBilbilin sin nankinalasi ay ipogaw sin gimgimong 2:1-15\nDin kabibiyag ay onodan koma di am-in ay mamati 3:1-11\nMaod-odi ay bilbilin ya kakdengan di solat 3:12-15\n1\nDin Panlogian Di Solat\n1 Sak-en si Pablo ay dinotokan Diyos ay mansilsilbi en sisya. Esaak abe ay apostol Jesu Cristo. Inbaa nas sak-en ta papigsaek din pammatin di pinilin Diyos ay ipogaw na ya ta ipaammok en daida din tet-ewa ay maitdo ay napo en Diyos ay mantongpal si nadiyosan ay kabibiyag. 2 Amagek dana ta say waday namnamaen da ay biyag si eng-enggana. Si Diyos ay adi polos man-et-etek et inkari na din biyag ay nay sin daan maparsuaan di lobong. 3 Et sin kosto ay timpo ay inkeddeng na, inpaammo na sin kaipoipogaw babaen sin siged ay damag. Din siged ay damag ay nay di intalek na en sak-en, et siya na din ikaskasabak, tan si Diyos ay mangisalakan en datako di nangibilin en sak-en.\n4 Naey di solat ko en sik-a ay Tito ay ibilang ko ay tet-ewa ay anak ko begew sin pammati tako. Sapay koma ta wada en sik-a di seg-ang ya talna ay mapmapo en Diyos Ama ya en Cristo Jesus ay mangisalakan en datako.\nMaipanggep Si Papangolon Di Gimgimong\n(1 Tim. 3:1-7)\n5 Din gapo si nanaynanak en sik-a ed Creta et ta say olnosem din daan pay laeng maikosto ya mandotok kas papangolo sin esa ya esa ay gimong sin kailiili issa. Adi ka linglinglingan din intogon ko ay maipanggep si madotokan. 6 Din pangolon di gimong et masapol ay maga di maipabasol en sisya. Masapol abe ay es-esa di asawa na ya adi makibabbabai. Olay din an-ak na et masapol ay mamati ya managtongpal da ya maga di kadamagan da ay mangam-amag si lawlawa. 7 Din gapo ay maga koma di maipabasol sin mangipangolo si gimong et sisya di naitalkan di oblan Diyos. Isonga masapol ay baken nangato di nemnem na, baken nalaka ay bomonget, ya baken makabeteng. Masapol abe ay baken maisik ya adi man-gamgamgam si pilak, 8 mo adi et masapol ay managsangaili ya mananglayad si siged. Masapol abe ay nanemneman ya naannad ay ipogaw ay makaitpe si awak na. Masapol abe ay nalinteg ya nasantoan. 9 Mo maipanggep si pammati na, masapol abe ay dadlonan patien din tet-etet-ewa ay init-itdo ta ay mabalin ay talken di ipogaw. Masapol ay dadlonan patpatien ta say mabalin ay itdo na abe sin iib-a na ya bagbagaanas daida ya ipaila na din nankamkamalian di mangonkontra si tet-ewa.\nMaipanggep Si Nangit-itdos Baken Tet-ewa\n10\nTan ad-ado di adi kabagaan ay ipogaw ay mangiet-etek si iib-a da babaen sin it-itdo da ay magay banol na, namnamed di Judio ay namati. 11\nMasapol ay maipasaldeng da, tan sangsangawen dan pammatin di ad-ado ay ipogaw ya olay am-in ay miembron di odom ay pamilya begew sin pangit-itdoan das baken lebbeng na ay maitdo. Kababain di panggep da ay mangiyat sidi, tan owat pilak di gamgamgamen da. 12\nWada di kailian da ay mamadto ay kanana, \"Nanlogi ed idi, nadamdamag ay makaetek di taga-Creta. Makedse da ay kaman maangat ay animal. Nasadot da ay man-obla ngem makaem da ay mangan.\" 13\nSiya di din kanan di kailian da ay taga-Creta, et tet-ewa iman. Isonga dadlon kan ipaneknek en daida din nankamalian da ta say komosto di pammati da 14\net adi da patpatien din daddad-at di Judio ya din bilbilin di ipogaw*\nay manigaan sin tet-ewa ay mait-itdo. 15\nMo din ipogaw ay nalinis di nemnem na et nalinis abe di pangibilangana si am-in, ngem mo din kadodogis di nemnem na ay adi mamati et kadodogis am-in en sisya, tan enggay kinmadodogis din nemnem na et adi na mailasin di siged ya lawa. 16\nKankanan da en ammo das Diyos, ngem maiila ay baken tet-ewa begew sin am-amagen da. Kaliliget Diyos daida, adi da patpatien sisya, ya maga polos di kabaelan da ay mangamag si siged.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/TIT01.htm","date":"2022-05-26T11:24:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662604794.68\/warc\/CC-MAIN-20220526100301-20220526130301-00364.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9998760223,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9998760223388672}","num_words":950,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.457,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hosea\nMaipanggep Sin Libro Ay Nay\nSi Hosea din naodi ay mamadto ay nangaskasaba ed Israel, asi pay abaken di taga-Assyria sin 721 B.C. Napigsa di Israel sin nanlogian Hosea ay nangasaba yan ad-ado abe di binmaknang. Begew sin kinabaknang da, inpangato dan nemnem da yan inmaddawi dan Diyos. Olay mo nangon-onas Amos ay namagbaga en daida, adi dan inkaskaso mo adi et inpapati da ay nanaydayaw en Baal ya din sinan baka ay wada ed Betel ya Dan.\nIdi naisokat si Hosea ay mamadto, inpalawag na ay din basol da ay sana yan naispiritoan ay kamalala, tan nilablabsing da din intolag Diyos en daida. In-arig na din kasasaad da sin napasamak sin mismo ay pamilya na. Tan si Gomer ay asawa na et nasangaw si odom, et siya met laeng ay nasangaw din Israelita si sinan didiyos. Din nanaolian Hosea sin asawa na ya din kasinan nangipailaan sin layad na en sisya et kaiarigan met laeng din layad ya anos Diyos sin ipogaw na, tan olay namin piga ay dinokogan din Israelita si Diyos, pinakawana ya kasinan pay dedan binindisyonan si daida.\nIndadaan Hosea sin kailiana ay waday gedeng di anos Diyos. Mo adi dan ibabawi din lawa ay kabibiyag da, dosaen Diyos daida. Madadael din ili da ya mapilit da ay maiey sin addawi ay ili. Ngem sin tapin di agew, gapo sin dakdake ay layad na, awisen Diyos din ipogaw na ta mantaoli da kasin en sisya.\nDin Linaona\nDin nangasawaan Hosea ya din pamilya na 1:1–3:5\nDin namagbagaan Hosea sin kailiana ay taga-Israel 4:1–13:16\nDin inkarin Diyos ay kasinan bindisyonan din ipogaw na 14:1-9\n1\nDin Asawan Hosea Ya Din Aan-ak Na\n1 Waday inpaibagan Diyos en Hosea ay anak Beeri sin timpon da Uzzias, Jotam, Ahaz ya si Hezekias ay aari ed Juda. Sin doy ay timpo, si Jeroboam abe ay anak Joas di ari ed Israel.\n2\nSin damo ay nakikalian Diyos en Hosea, kanana, \"En ka mangasawa si manakikamalala, yan din anak yo abe et isoen das ina da.*\nSay iyat mo di, tan din ipogaw sin ili ay sana yan kaman dan manakikamalala begew sin nanokogan dan sak-en ay Diyos.\"\n3 Idi siya di, inasawa nas Gomer ay anak Diblaim et nawad-an sisya. Idi inpabela na din anak da, lalaki. 4-5 Pag kanan Diyos en Hosea, \"Ngadanam sisya si Jezreel, tan baken mabayag yan dosaek din polin Jehu gapo sin pinsen Jehu ed Jezreel. Pap-engek abe din turay di Israel. Sin agew ay sana, paabak koy Israel sin tanap ay Jezreel ta mapap-eng din kabaelan da ay makigobat ya siya abe sin kasasaad da ay nasyon.\"\n6\nNansikog kasin si Gomer yan babai di in-anak na. Kanan Diyos en Hosea, \"Lo-Ruhama†\ndi ipangadan mo, tan enggay adiak seg-angan din taga-Israel. Polos ay adiak kasin pakawanen daida. 7\nNgem seg-angak din taga-Juda et isalakan kos daida. Baken babaen si gobat, kampilan, pana, kabayo ono sosoldado di iyat ko ay mangisalakan en daida mo adi et babaen sin mismo ay panakabalin ko ay si Yahweh ay Diyos da.\"\n8\nIdi pinsot Gomer si Lo-Ruhama, nawad-an kasin et lalaki di in-anak na. 9\nKanan Diyos, \"Ngadanam si Lo-Ammi,‡\ntan baken kon ipogaw dakayo ay Israelita yan baken yon Diyos si sak-en. 10\nNgem omad-ado kayon to ay Israelita et kaman din darat sin baybay ay adi kabilang ya adi kasokat. Et sin mismo ay lugar ay nangibagaak en baken kon ipogaw dakayo, mangadanan kayon to ay anak di matmatago ay Diyos. 11\nAwni et man-es-esa din ipogaw ed Juda ya Israel yan mandotok da si esa ay pangolo da. Et pag da kasin omad-ado ya somiged di biyag da sin ili da. Nabanol to din agew ay sana ed Jezreel!\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/HOS01.htm","date":"2022-05-26T11:59:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662604794.68\/warc\/CC-MAIN-20220526100301-20220526130301-00377.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999489784,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999489784240723}","num_words":600,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.428,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Din Solat\nSan Jude\nMaipanggep Sin Solat Ay Nay\nDin solat ay nay et insolat Jude ay iyogtan Santiago sin gimong ono gimgimong di mamati ay adi tako ammo di kad-an da. Din gapo ay insolat na na et wada di naitapi en daida ay nangit-itdos baken tet-ewa. Kankanan da en olay onodan di mamati di kadodogis ay kabibiyag, tan laton pay dedan ay pakawanen Diyos daida begew sin seg-ang na. Isonga nansolat si Jude sin gimong ta ipalawag na en daida din lawa ay ogalin di agin papati ay doy ya din dosa da. Binagaana abes daida ta esten da ay mangonod sin tet-ewa ay mait-itdo ay napo en Diyos.\nDin Linaona\nDin panlogian di solat 1-2\nDin panggep di solat 3-4\nDin nanosaan Diyos sin nanbasbasol ed nabaon 5-7\nDin ogalin di nangit-itdos baken tet-ewa ya din dosa da 8-13\nDin inpadton Enok maipanggep sin kaokoman ya kadosaan da 14-16\nDin inpadton di aapostol ay wada di agin papati 17-19\nPamagbaga ay esten di mamati ay mangonod si kosto ay mait-itdo ya ogali 20-23\nKararag ay pamindisyon ya pandayaw en Diyos 24-25\nDin Panlogian Di Solat\n1\n1 Sak-en si Jude ay iyogtan Santiago di nangisolat isna. Esaak ay mansilsilbi en Jesu Cristo. Naey di solat ko en dakayo ay inayagan Diyos Ama. Dakayo di laydelaydena ya salsalaknibana enggana sin kasin omalian Jesu Cristo. 2 Sapay koma ta masepsep ay lak-amen yo di seg-ang, talna, ya layad ay mapmapo en Diyos.\nDin Panggep Di Solat: Waday Naitatapi Sin Gimong Ay Agin Papati\n3 Laydelaydek ay gagayyem, nansolatak koma en dakayo maipanggep sin kaisalakanan tako am-in ay mamati, tan say laydelaydek ay ibaga en dakayo. Ngem adiak intoloy ay nangisolat sidi, tan ninemnem ko ay masapol ay bagaak dakayo ta ipakat yo din kabaelan yo ay mangonod ya manalaknib sin pammati tako ay enggay intalek Diyos en datako ay ipogaw na ta adi mataptapian ono masoksokatan. 4 Tan wada da kano di magay nemnem das Diyos ay naitapi en dakayo ay nangisassaot sin lawa ay panggep ya ogali da. Balbaliwan da din tet-ewa ay maipanggep sin seg-ang Diyos, tan kanan da en olay kano amagen di mamati di kompormi ay laylayden di awak da ay lawlawa ya kadodogis, tan laton kano ay masemaseg-ang si Diyos. Adi da aben bigbigen di tet-ewa ay maipanggep en Jesu Cristo ay eng-enggay nas Apo ay pansilsilbian tako. Naipadto sin naisolat ay kalin Diyos ed nabaon din kadosaan da.\nDin Nanosaan Diyos Sin Nanbasbasol Ed Nabaon\n5 Enggay kayman inammoan yo di am-in ay enak ibaga en dakayo ay maipanggep si nanosaan Diyos sin nanbasbasol ed nabaon, ngem laydek pay dedan ay ipanemnem en dakayo. Nemnemen yo ay insalakan Apo Diyos din ipogaw na sin nangipangoana en daida ay kinmaan ed Egipto, ngem asi na pag dosaen din adi namati et natey da. 6 Nemnemen yo abe din aanghel ay adi napnek sin saad ay indawat Diyos en daida mo adi et tinaynan da din kosto ay nanbeeyan da ed langit. Begew sin nangamagan das di, kinadinaan Diyos daida si kadina ay adi kakaan et inbalod na sin kad-an di mabolinget ed dallem enggana sin nabanol ay agew ay pangokomana en daida. 7 Nemnemen yo abe din man-ili ed Sodoma ya Gomorra ya din nandinmang ay il-ili.* Genesis 19:1-24. Din basbasol da et mais-o sin nanbasolan di aanghel ay doy ay nanaddaag si baken dan lebbeng ay daddaagen,† Kanan di odom en din aanghel ay doy et dinaddaag da di babbabai isnan daga. Ilaen abe sin Genesis 6:2-4 ya 2 Pedro 2:4. tan dinaddaag da di baken dan asawa, ya din lallalaki en daida et inak-aklongan da ay daddaagen din iib-a da ay lalaki. Isonga pinooan Diyos daida ya din il-ili da, et siya di din maidadaan en datako ay din adi mamati et dosaen Diyos si apoy ay adi kadkad-ep.\nDin Ogalin Di Nangit-itdos Baken Tet-ewa Ya Din Dosa Da\n8 Ngem kaman nidi pay dedan di am-amagen dana ay mangit-itdos baken tet-ewa. Maiarig das man-iitaw, tan kaman adi da ammo di am-amagen da. Pakadodogisen dan awak da, adi da bigbigen di nangatngato mo daida, ya palawlawaen da di aanghel. 9 Olay pay din kangatoan ay anghel ay si Miguel et adi na intoled ay nangiyat sidi. Tan sin nan-ibawan da en Satanas ay maipanggep sin way lebbeng na ay manga sin bangkay Moses, adi na pinalawlawas sisya, mo adi et kanana, \"Si Apo Diyos di makaammo ay mangyamyam en sik-a.\"‡ Daniel 10:13,21; 12:1. 10 Ngem dana ay ipogaw et palawlawaen da di olay sino ay adi da maawatan. Kaman dan animal ay adi nanemneman, tan din maawatan da et din liknan di awak da et siya met laeng di manadael en daida.\n11 Kaseseg-ang da tan kaeegyat di dosa da! Tan tadtadonen da din lawa ay ogalin Cain,§ Genesis 4:1-8; 1 Juan 3:12. ipapati da abe ay manbasol ay kaman din nasangawan Balaam* Bilbilang 22-24; 31:16; 2 Pedro 2:15-16. begew sin pangamgamgaman das pilak, ya konkontraen da abe di papangolo da ay kaman din nangontraan Kora en Moses ed idi.† Bilbilang 16:1-35. Awni man et madosa da ay eng-enggana ay kaman met laeng din dosan Kora.\n12 Din naitatapian da en dakayo mo mangan ya mankumulgar kayo et maiarig si mansa ay mangipalawlawa si nalinis ay bado. Magay egyat da en Diyos sin nalabes ay iyat da ay mangan ya man-inom, mo adi et din awak da et anggoy di nemnemnemen da. Maiarig das liboo ay itaytayaw di dagem ay magay egen da ay odan. Kaman da aben kaiw ay adi manlames sin kosto ay panlamsana ono kaiw ay baken owat namgaan mo adi et nagabot abe. 13 Maiarig da pay si dadakke ay dalloyon sin baybay ay mangisabosabo si kadodogis ay osab na sin benget na, tan kankanayon ay am-amagen da di kababain. Di esa abe ay kaiarigan da et managtagtag ay talaw ay nasangaw sin kosto ay pandanan da. Isonga waday kabolingetan ay lugar ay insaganan Diyos ay kaibalodan das eng-enggana.\nDin Inpadton Enok Maipanggep Sin Kaokoman Ya Kadosaan Di Mangit-itdos Baken Tet-ewa\n14 Si Enok ay naikan-em ay pankaapon Adan et waday inpadto na ay maipanggep en daida. Kanana, \"Ilaen yo, awni et omali din Apo ay mangikoykoyog si kalibolibo ay nasantoan ay aanghel na 15 ta ena okomen di am-in ay ipogaw. Keddengana am-in di nakabasol ay magay nemnem das Diyos begew sin am-in ay inam-amag da ay lawa ya am-in ay kasisinit ay inbagbaga da sin pangonkontraan da en sisya.\" Siya din inpadton Enok. 16 Din ipogaw ay nay et kanayon ay manmaymayotmot da ya adi da polos mapmapnek. Din on-onodan da et din lawa ay laylayden da. It-it-ek day awak da dowan da aben bolboladasen iib-a da ta maa dan layden da.\nDin Inpadton Di Aapostol Ay Wada Di Agin Papati\n17 Ngem dakayo ay gagayyem, adi yo linglinglingan din inpadton di aapostol Jesu Cristo ay Apo tako. 18 Kanan da en dakayo, \"Mo domateng di maod-odi ay agew, wada di manlaslasoy ay manongtongpal sin laylayden da ay lawa.\" 19 Daida di mangodwagodwa en dakayo.‡ Di esa abe ay kaiologan nina sin Griego et: Daida di mangilalasin si awak da en dakayo. On-onodan da din naipogawan ay nemnem da, tan maga en daida din Ispiriton Diyos.\nPamagbaga Ay Esten Di Mamati ay Mangonod Si Kosto Ay Mait-itdo Ya Ogali\n20 Ngem dakayo pay ay gagayyem, itoltoloy yo ay papigpigsaen di pammatin di iib-a yo babaen sin pangad-adalan yo sin dadlon nasantoan ay mait-itdo ay patpatien tako. Ipapasnek yo abe ay mankarkararag, ya ilaen yo ta din Ispirito Santo di mangiturturong en dakayo sin pankarkararagan yo. 21 Adi yo pandokdokogan ono linglinglingan din layad Diyos en dakayo, mo adi et anosan yo ay manseseed sin agew ay pangon-odan yo si biyag ay iwed patingga na ed langit begew sin seg-ang Jesu Cristo ay Apo tako. 22 Maseg-ang kayo sin mandowadowa ta papigsaen yo din pammati da. 23 Mo din masangsangaw et awisen yos daida ay mamati, tan mo say iyat yo di, kaman yon gamdoten ay mangisalakan en daida sin apoy. Mo pay din managbasol et seg-angan yo abes daida, ngem kaliliget yo din basbasol da, tan kaman logit ay manmansa, et dadlon yon siliban tan mo maalinan kayo.\nKararag ay Pamindisyon Ya Pandayaw En Diyos\n24-25 Sapay koma ta madayaw si eng-enggana din es-esa ay Diyos ay mangisalakan en datako babaen en Jesu Cristo ay Apo tako. Kabaelana ay manalaknib en dakayo ta adi kayo maisokba ay manbasol, et awni et maga polos di pankolangan yo mo ipapika nas dakayo sin sangoanana, et peteg di ragsak yo ay mangisin-eng sin mankonkoniniing ay kinadiyos na. Madayaw sisya, tan sisya di kangatoan ya manakabalin ay Diyos ay magay gedeng di kalebbengana manlogi sin damodamo ya ed wani ya eng-enggana. Amen.\n‡1:19 Di esa abe ay kaiologan nina sin Griego et: Daida di mangilalasin si awak da en dakayo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/JUD01.htm","date":"2022-05-26T11:54:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662604794.68\/warc\/CC-MAIN-20220526100301-20220526130301-00390.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999271631,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999271631240845}","num_words":1423,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.02,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.464,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Daniel\nMaipanggep Sin Libro Ay Nay\nSi Daniel et esa ay taga-Juda ay napilit ay naiey ed Babilonia sin kabaro na. Dad-aten din libro ay nay din nanbalinana ay nangato ay opisyal sin gobierno ed Babilonia ya din napodno ay nansilbiana en Diyos sin nanturayan da Ari Nebukadnezzar, Belsazzar, Darius ya Cyrus.\nMadad-at abes na din inpail-ilan Diyos en Daniel ay kaman iitaw ay naipadtoan di nginmatoan ya binmabaan di odom ay nanasyon manlogi sin nasyon ay Babilonia ya din mapasamak abe sin tapin di agew.\nMaipaila sin libro ay nay ay si Diyos di makaammo sin am-in ay maamag isnan daga. Sisya di mangiturong sin kaisaadan ya kadadaelan di nanasyon. Sisya abe di mangay-ayowan sin ipogaw na ya mangipawadan to si kinalinteg isnan daga.\nDin Linaona\nSi Daniel ya din tolo ay iib-a na 1:1–6:28\nDin inpail-ilan Diyos en Daniel ay kaman iitaw 7:1–12:13\n1\nDin Naitapian Da Daniel Sin Mansilsilbi Sin Palasyo\n1 Sin maikatlo ay tawen ay nanturayan Ari Jehoyakim ed Juda, ginobat da Nebukadnezzar ay ari ed Babilonia din siyodad ay Jerusalem et linikob da. 2 Inpalobos Diyos ay abaken Nebukadnezzar si Jehoyakim ya alaena din odom ay nankababanol ay bonag sin Timplo. In-ey na ed Babilonia sin timplon di didiyosen ay daydayawena et inpeey na sin pan-idoldolinan si gameng di timplo ay sana.\n3 Binilin din ari si Aspenaz ay kangatoan ay opisyal sin palasyo ta pomili sin babbaro ay Israelita ay napo si pamilyan di aari ya mabigbigbig ay pamilya ay napilit ay naiali ed Babilonia. 4 Masapol ay magay dipikton di awak da, gowapo, nalaing, diadal, ya nalaka ay maitdoan ta say maibagay da ay mansilbi sin palasyo. Masapol ay itdoanas daida sin kali ya adal da ay taga-Babilonia. 5 Inbilin aben din ari ay inagew ay maidawtan da si makan ya arak ay kaman din kankanen ya in-inomen di mansilsilbi sin palasyo. Maitdoan da si tolo ay tawen et mo makdeng di, pag dan mansilbi sin ari. 6 Naitapi ay napili din taga-Juda ay da Daniel, Hananias, Misael ya Azarias. 7 Binaroan din apon di oopisyal din ngadan da et si Daniel yan nginadanana si Beltesazzar, si Hananias yan si Sadrak, si Misael yan si Mesak, si Azarias yan si Abednego.\n8 Ninemnem Daniel ay addawiana di komadodogisana begew sin makan ya arak ay mapo sin palasyo et nankedaw sin opisyal ta palobosana ay adi mangan sidi. 9 Tinignay Diyos din opisyal et naseg-angan en Daniel. 10 Ngem kanan din opisyal ay sana, \"Emegyatak sin apok ay ari. Tan inbilina di masapol ay kanen yo ya inomen yo, et mo ilaena ay nabigot ka mo din katawenam ay babbaro, sigurado ay ipapoto na din toktok ko.\"\n11 Pag kanan Daniel sin dinotokan di kangatoan ay opisyal ay makaammo en sisya ya da Hananias, Misael ya Azarias, 12 \"Pangaasim ta padasem ay pakanen dakami si natnateng ya danom si sinpo ay agew. 13 Asi kan ilaen mo waday naitkenan mi sin babbaro ay mangan si mapo sin palasyo. Et mo intoy pangilam, asi kan makaoway si iyat mo.\"\n14 Inaw din gowardiya ay say amagen da di. 15 Malabas pay di sinpo ay agew, inila na ay nasalsalon-at ya malamlames da mo din babbaro ay mangmangan si mapo sin palasyo. 16 Gapos di, adi inpilit din gowardiya din makan ya arak ay maidawat koma en daida et indawtanas daida si natnateng.\n17 Indawtan Diyos da nan opat ay babbaro si amin ay kalasin di laing. Indawtana abes Daniel si kabaelan ay mangiolog si iitaw ya din maipaila ay kaman iitaw.\n18 Idi nakdeng din tolo ay tawen ay inkeddeng Ari Nebukadnezzar, inkoyog din pangolon di oopisyal din babbaro sin sangoanana. 19 Nakikali din ari en daida am-in et naila na ay magay makaiso en da Daniel, Hananias, Misael ya Azarias, isonga naitapi da sin mansilsilbi sin palasyo. 20 Olay sino ay salodsod din ari en daida yan maila na ay mamin sinpo ay nalalaing da mo din amin ay mansalsalamangka ya mankotom sin intiro ay iturayana. 21 Intoloy Daniel ay nansilbi sin palasyo enggana sin damo ay tawen ay nanturayan Cyrus.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/DAN01.htm","date":"2022-05-26T11:34:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662604794.68\/warc\/CC-MAIN-20220526100301-20220526130301-00414.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999010563,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999010562896729}","num_words":654,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.45,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jonas\nMaipanggep Sin Libro Ay Nay\nNaitken din libro ay Jonas sin odom ay libro maipanggep sin inpadton di mamadto, tan madad-at isna din padpadas di esa ay mamadto ay nanigaan ay manongpal sin inpaamag Diyos en sisya. Inbilin Diyos ay emey si Jonas ed Nineve ay kapital di Assyria ay kaibaw di Israel ta ipadto na din panosaan Diyos en daida. Ngem sinigaana ay en mangibaga, tan ammo na ay adi kadi bakasen Diyos din siyodad ay sana mo manbabawi da. Makdeng pay di nakaskasdaaw ay paspasamak, inmey met laeng et inkasaba na din inpaibagan Diyos en sisya. Asi et nasnit yan mansakit di nemnem na tan tet-ewa ay nanbabawi da et adi binakas Diyos din ili da.\nMaipaila sin libro ay nay din panakabalin Diyos sin am-in ay pinarsua na. Ngem namnamed ay maipaila din layad ya seg-ang na, tan olay din kaibaw din ipogaw na yan pinakawan ya insalakan Diyos daida idi nanbabawi da.\nDin Linaona\nDin inbilin Diyos ya din adi nanongpalan Jonas 1:1-17\nDin nanbabawian Jonas ya din naisalakanana 2:1-10\nDin nankasabaan Jonas ya din nanbabawian di taga-Nineve 3:1-10\nDin bonget Jonas ya din seg-ang Diyos 4:1-11\n1\nDin Adi Nanongpalan Jonas En Diyos\n1 Sin namingsan, waday inbilin Diyos en Jonas ay anak Amittai. 2 Kanana, \"Emey ka ay dagos ed Nineve ay mandindinamag ay siyodad ta ibagam sin ipogaw isdi ay dandani ay dosaek daida, tan ammok din palalo ay basbasol da.\" 3 Ngem natken din inmeyan Jonas, tan kananas nemnem na en ilayawanas Diyos. Nanballalong ed Joppa et waday dintengana ay bapor ay manloblobwat ay emey ed Tarsis ay siyodad di Espanya.* Din siyodad ay Nineve et wada sin belaan di agew mo ed Israel. Ed Espanya di kaaddawian ay ili ay ammo da ed idi sin diposan di agew. Nanbayad et nakilogan ta say omaddawis sisya en Diyos.\n4 Ngem idi nadipos da, inpawadan Diyos di mapges ay dagem sin baybay. Palalo ay napigsa din pewek et kaman mabakas din bapor. 5 Inmegyat din man-ob-obla sin bapor et esa en nan-adawag si diyos na. Intep-a da abe din karga sin baybay ta yomap-ew din bapor.\nSi Jonas pay yan wada ay nas-et di seyep na sin akin baba ay partin di bapor. 6 Dinatngan din kapitan di bapor et kananan sisya, \"Apay nga naseseyep ka? Ibangon mo et ta mankararag ka sin diyos mo, bareng mo seg-anganas datako ta adi tako matey.\"\n7 Pag mantotolag din oblantis yan kanan da, \"Manbobonot tako ta maammoan mo sino di begew isnan lawa ay pasamak.\" Idi say inyat da, si Jonas di nabonot. 8 Isonga kanan dan sisya, \"Ibagam mo sino di mapabasol isnan napasamak. Sinoy am-amagem isna? Ya taga-ano ka?\"\n9 Kanan Jonas ay nanongbat, \"Esaak ay Hebreo. Daydayawek si Yahweh ay Diyos ed langit ay namarsua sinan daga ya baybay.\"\n10 Dinad-at nan daida ay ilaylayawanas Diyos et palalo di egyat da ay nannge isdi, isonga kanan dan sisya, \"Ay inayan pay sas inamag mo!\" 11 Idi pomigpigsa din pewek, kanan da en Jonas, \"Sinoy amagen mi en sik-a ta somaldeng din pewek?\"\n12 Kanana en daida, \"Omitep-a kayo sin baybay ta somaldeng din pewek, tan ammok ay sak-en di gapo isnan laklak-amen tako.\"\n13 Adi inonodan din man-ob-obla din inbagan Jonas mo adi et inpakat da di amin ay kabaelan da ay mangipaigid sin bapor, ngem adi dan kaya, tan nasepsep ay pomigpigsa din pewek. 14 Isonga kanan da ay nan-adawag en Diyos, \"Sik-a ay Yahweh, pangaasim koma ta adim peslen dakami begew sin kateyan di ipogaw ay nay. Adi ka koman ibilang ay pinomse kami si magay basol na, tan sik-a ay Diyos di makaammo isnan ligat mi. Sik-a ay mismo di nanongpal sin laydem.\" 15 Pag dan bit-inen si Jonas et intep-a da sin baybay yan dagos ay sinmaldeng din pewek. 16 Begew isdi, palalo ay inegyatan ya pinateg din man-ob-obla sin bapor si Diyos, et nan-idaton da ya inkari da ay mansilbi dan sisya.\n17 Idi siya di, binilin Diyos di dakdake ay nigay ay nangokmon en Jonas et nantee sin eges di nigay si tolo ay agew ya tolo ay labi.\n*1:3 Din siyodad ay Nineve et wada sin belaan di agew mo ed Israel. Ed Espanya di kaaddawian ay ili ay ammo da ed idi sin diposan di agew.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/JON01.htm","date":"2022-05-26T11:51:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662604794.68\/warc\/CC-MAIN-20220526100301-20220526130301-00438.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999318123,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.999931812286377}","num_words":690,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.056,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.441,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Din Solat San Pablo Sin\nTaga-Efeso\nMaipanggep Sin Solat Ay Nay\nDin solat ay nay et insolat Pablo sin gimong di mamati ed Efeso ya sin odom ay ili ed Asia Minor. Sin nangisolatanas na, naibabalod ed Roma begew sin nangikaskasabaana sin siged ay damag ay maipanggep en Apo Jesu Cristo.\nSin logian di solat na, ilawlawag Pablo di maipanggep sin planon Diyos ay mangolnos sin am-in ay wada isnan daga ya ed langit ta anggoy si Cristo si ap-apo da (1:10). Isonga bagbagaana abe din mamati ta pan-iisoen dan nemnem da begew sin naitatapian da am-in en Cristo ta say maikompas di kabibiyag da sin planon Diyos para en daida.\nOsalen Pablo di papangarig ta ipaammo na din ison di pan-es-esaan tako ay mamati. Kanana en di am-in ay mamati et maiarig das partin di es-esa ay awak, et si Jesu Cristo din toktok din awak ay doy. Kanana abe en kaman beey din mamati, et si Cristo din kamanan tokod. Iarig na pay di sin-asawa en Cristo ya din mamati en sisya.\nWada abe di adalen takos na maipanggep si kosto ay ogalin di sin-asawa, anan-ak ya akin anak, ya din babag-en ya among da. Sin kakdengan di solat, wada abey adalen tako maipanggep sin idawdawat Diyos si mamati ay isalida da koma sin osalen Satanas ay mangietek en daida.\nDin Linaona\nDin panlogian di solat 1:1-2\nDin kasasaad di mamati en Cristo 1:3–3:21\nDin kabibiyag ay onodan koman di mamati 4:1–6:9\nDin salidan di mamati 6:10-20\nDin kakdengan di solat 6:21-24\n1\nDin Panlogian Di Solat\n1 Sak-en si Pablo ay apostol en Cristo Jesus ay maibasar sin layden Diyos. Naey di solat ko en dakayo ay ipogaw en Diyos ed Efeso ay mangipapasnek ay mamati en Cristo Jesus. 2 Sapay koma ta wada en dakayo di seg-ang ya talna ay mapmapo en Diyos ay Ama tako ya si Apo Jesu Cristo.\nDin Nakaskasdaaw Ay Planon Diyos\n3 Dayawen tako si Diyos ay din Diyos ya Aman Jesu Cristo ay Apo tako, tan begew sin naitatapian tako en Cristo, indawat na en datako din am-in ay naispiritoan ay bindisyon ay wada ed langit. 4 Tan sin daan kaparsuaan di lobong, enggay pinipilin Diyos datako ta maitapi tako en Cristo ta say panbalinenas datako ay nasantoan ay ipogaw ay magay basol na sin pangiilaana. 5 Begew sin layad na, sigod ay ninemnem na ay panbalinenas datako si an-ak na babaen sin inamag Jesu Cristo, tan say laydena. 6 Isonga dayawen takos sisya begew sin nakaskasdaaw ay seg-ang ay inpaila na en datako ay naitatapi sin laydelaydena ay Anak na. 7 Tan babaen sin dadan di Anak na ay sana, mawayaan tako, laydena ay kalien, mapakawan din basbasol tako. Gon-oden tako am-in dana begew sin peteg ay seg-ang Diyos 8 en datako ay magay kais-oana. Ad-ado abe di laing ay indawat na en datako ta say dadlon takon maawatan di maipanggep en sisya ya din siged ay kabibiyag ay onodan tako koma. 9 Tan inpaammo na en datako din plano na ay adi naipaammo ed idi ay nemnem na ay matongpal begew en Cristo. 10 Et siya na di plano na: mo makdeng din am-in ay masapol ay mapasamak yan domteng di kosto ay timpo, pag nan olnosen din am-in ay wada isnan daga ya ed langit ta anggoy si Cristo si ap-apo da.\n11 Am-amin ay mapaspasamak et maibasar sin sigod ay planon Diyos, et siya abe sin namiliana en dakami ta manbalin kamis ipogaw na begew sin naitatapian mi en Cristo. Say ninemnem na di nanlogi sin damo 12 ta madayaw din kinadiyos na begew en dakami ay nangon-ona ay nantalek en Cristo. 13 Ya dakayo abe, idi dinnge yo din tet-ewa ay kali ay din siged ay damag maipanggep sin kaisalakanan yo, namati kayo en Cristo et naitapi kayo en sisya. Isonga minalkaan Diyos dakayo si ipogaw na idi indawat na en dakayo din Ispirito Santo ay inkari na. 14 Yan din nakitetean din Ispirito Santo en datako et say dadlon takon pangammoan ay tongpalen Diyos din pangipawaywayaana en datako ya awaten tako din am-in ay inkari na sin ipogaw na ta say madayaw din nakaskasdaaw ay kinadiyos na.\nDin Kararag En Pablo\n15 Isonga manlogi sin nanngeak sin pammati yo en Apo Jesus ya din layad yo sin am-in ay ib-a yo ay ipogaw en Diyos, 16 adiak insalsaldeng ay man-iyaman en Diyos begew en dakayo dowanak aben ikarkararagan dakayo. 17 Din kedkedawek en sisya ay din madayaw ay Ama tako ay daydayawen aben din Apo tako ay si Jesu Cristo et siya na. Kedkedawek ay idawat koman din Ispirito na en dakayo di sirib ya ipaammo na en dakayo di maipanggep si kinadiyos na ta say ammoan yos sisya ay kosto. 18 Kedkedawek pay ay silawan Diyos di nemnem yo ta dadlon yon ammoan din namnamaen tako begew sin namiliana en datako ya ta maawatan yo din kaad-ado ya kinasiged di bindisyon ay inkari na sin ipogaw na 19 ya ta liknaen yo din kapigsan di panakabalina ay mamadbadang en datako ay mamati. Din panakabalin ay nay et mais-o sin nakaskasdaaw ay panakabalina ay iwed kais-oana 20 ay inpaila na sin kasinan nanagoan en Cristo ya sin nangipangatoana en sisya ed langit ta patokdoena sin makannawana. 21 Say panturturayana ed wani, et nangatngato di turay na mo din am-iam-in ay pangolo ya turay isnan daga ya din am-in ay adi kaila ed langit ay waday turay na. Maga polos di waday kinangato na si nangatngato mo sisya ed wani ya siya abe sin tapin di agew. 22 Inpangaton Diyos si Cristo ta sisya di mangituray sin am-in ay wada, et sisya abe di dinotokan Diyos ay pangolon di am-in ay mamati. 23 Isonga datako am-in ay mamati en Cristo et maiarig tako sin awak na ya sisya abe di maiarig sin toktok tako. Isonga datako ay mamati di kaman mangomplito en Cristo dowan pay sisya met laeng di wada sin am-in ay lugar ay mangomkomplito sin am-in ay wada.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/EPH01.htm","date":"2022-05-26T10:54:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662604794.68\/warc\/CC-MAIN-20220526100301-20220526130301-00458.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999963045,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999963045120239}","num_words":965,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.013,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.453,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Idi baken onay nabayag, sin pinag-aanis bakakew, nan-as Samson si anak di kalding ta ena ilaen si asawa na. Kanana, \"Senggepak sin kowarton asawak,\" ngem adi pinalobosan din aman di babai.\n2Kanan katogangana, \"Kanak to met en palalo ay kalkaliget mos sisya, isonga inpaasawak sin gayyem mo. Olay et adin say asawaem din iyogtana, tan doy laton ay napinpintas et abe.\"\n3Siya et di, kanan Samson en daida, \"Ed wani, bakenak basol mo intoy amagek sin kailian yo ay Filisteo.\"\n4Pag et kabela yan en nandepap si tolon gasot ay atap ay aso, asi nan sinagdodwas daida ay in-galot din iko da dowanan igalot di sag-eesa ay silaw sin iko da.\n5Tinetengana pag nan ibolosan daida sin minolaan di Filisteo si bakakew, et pag napooan din naani ya daan maani, pati kaob-obasan ya kakakkaiwan ay olivo.\n6Idi damagen pay din Filisteo mo sino di nangamag sidi, naammoan da ay si Samson ay innapo dad Timna, tan inpaasawan katogangana din asawa na sin gayyem na. Pag mantikid din Filisteo et pinooan da ay pinse da asawan Samson ay sin-ama.\n7Idi siya di, kanan Samson en daida, \"Gapo ta say inamag yo na, adiak somaldeng enggana ay ibaes ko din inyat yo.\"\n8Palalo di inyat na ay nanglaban en daida, et ad-ado di pinse na. Makdeng pay di, nanballalong et nantee si esay liyang sin deppas ed Etam.\n9En nankampo din Filisteo ed Juda et in-olnos dan sosoldado da sin asag-en ed Lehi,\n10isonga kanan din man-ili ed Juda, \"Apay ngin ay inmali kayo ay mangobat en dakami?\" Songbatan pay din Filisteo yan kanan da, \"Inmali kami ay en manpap en Samson ta ibalod mi ya ibaes mi din inamag nan dakami.\"\n11Siya di inmey di tolon gasot ay lalaki ay taga-Juda sin liyang sin deppas ed Etam et kanan da en Samson, \"Ay adi ka ayan ammo ay din Filisteo di mangituray en datako? Ay sino ngin nas inamag mo en dakami?\" Ngem kanan Samson, \"Inbaes ko met anggoy din inyat da en sak-en.\"\n12Pag dan kanan, \"Inmali kami ay mamalod en sik-a ta ipolang daka sin Filisteo.\" Idi siya di, kanan Samson en daida, \"Ikari yo ngarud en sak-en ay baken dakayo ay mismo di pomse.\"\n13Et kanan da ay nanongbat, \"Aw, adi dakan peslen. Baloden mi anggoy sik-a ay ipolang en daida.\" Et binalod das Samson si dowa ay baro ay lobid, pag dan ibela sin liyang.\n14Idi dinmateng da ed Lehi, tomanagtag din Filisteo dowan dan bomanogaw ay mangaspo en sisya. Ngem kasegep en sisya din Ispiriton Diyos et bigla ay pinmigsa. Pag kasokpot sin lobid ay naibabalod en sisya et kaman owat sinolid ay naatongan.\n15Inila na et di makneg ay patang di dangki yan kapidit et say inosal na ay namse si sinlibo ay Filisteo.\n16Pag nan kanan, \"Babaen si patang di dangki, pinsek di sinlibo ay lalaki. Tinob-on kos daida adi.\"\n17Makdeng pay di yan kaitep-a sin patang. Din lugar ay napasamakan nina et nangadanan si Ramat Lehi.\n18Palalo di bigaw Samson, isonga kanana ay nan-adawag en Diyos, \"Indawat mo kayman nan nakaskasdaaw ay nangabakak, ngem ay mateyak ed wani si bigaw ko ta dompap da nan baken nakogit ay Filisteo?\"\n19Pag et pantekangen Diyos din longog ed Lehi et kabala di danom. Idi man-inom pay si Samson, nantaoli din bikas na. Et say gapo ay nangadanan si En Hakorre din obbog ay doy ay wada enggana ed wani.\n20Inpangoloan Samson din Israelita si dowanpo ay tawen sin timpo ay nangiturayan di Filisteo sin ili da.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/papangolo-15---kankanaey-bible","date":"2022-05-19T22:16:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662530066.45\/warc\/CC-MAIN-20220519204127-20220519234127-00489.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9998155236,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9998155236244202}","num_words":581,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.372,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Din Damo Ay Solat San Pablo Sin\nTaga-Tessalonica\nMaipanggep Sin Solat Ay Nay\nDin ili ay Tessalonica et kapital di probinsiya ay Macedonia. Say inmeyan da Pablo sin kinmaanan da ed Filipos, et nangaskasaba das di sin sinagoga si toloy Sabado. Wada di at-atik ay Judio ya ad-ado ay Gentil ay namati. Asi et din Judio ay adi namati et ginolo da din intiro ay ili begew sin apos da, et kapilitan ay komaan da Pablo. Inmey da ed Berea et pag ed Athens. Sin kawada das di, nadamag da ay mapalpaligatan abe di namati ed Tessalonica, isonga inbaan Pablo din gait na ay si Timoteo ay en mangipapigsa sin pammati da dowan pay emey ed Corinto. (Mo layden ay basaen din tobtob nina, ilaen sin Inam-amag 17:1-15.) Sin kawada nas di, sinmawang da Timoteo en Silas ay napod Macedonia, et inpadamag Timoteo di maipanggep sin pammatin di taga-Tessalonica. Et pag mansolat si Pablo en daida ta papigsaena di nemnem ya pammati da.\nNan-iyaman en Diyos begew sin pammati ya layad da. Inpaammo na abe en daida di maipanggep sin kasin omalian Apo Jesus ya din mapasamak sin mamati ay natey. Gapo ta wada abey ipogaw ed Tessalonica ay nangibagbagas etek ay maipanggep sin gagaran da Pablo ay nangaskasabas di, inpalawag na di maipanggep sin gagara ya ogali da sin nantetean das di. Wada abey odom ay inbilina ta ammoan da din kabibiyag ay kapnekan Diyos.\nDin Linaona\nDin panlogian di solat 1:1\nDin nan-iyamanan Pablo begew sin siged ay kabibiyag di taga-Tessalonica 1:2-10\nDin siged ay ogalin da Pablo ed Tessalonica 2:1-12\nDin napaligatan di mamati ed Tessalonica 2:13-16\nDin nailiwan da Pablo sin mamati ed Tessalonica 2:17-20\nDin nangibaaan da Pablo en Timoteo ed Tessalonica 3:1-13\nDin kabibiyag ay kapnekan Diyos 4:1-12\nDin maamag sin mamati ay natey 4:13-18\nDin pansed-an tako sin kasin omalian Apo Jesus 5:1-11\nDin maod-odi ay bilbilin da Pablo 5:12-28\n1\nDin Panlogian Di Solat\n1 Sak-en si Pablo ay napoan din solat ay nay. Din gait ko abe ay nangisolat et da Silas en Timoteo. Naey di solat mi en dakayo ay gimong di mamati issan ed Tessalonica ay naitatapi en Diyos Ama ya si Apo Jesu Cristo. Sapay koma ta itoloy Diyos ay manegseg-ang en dakayo ya ta natalna abe di biyag yo.\nDin Nan-iyamanan Pablo Begew Sin Siged Ay Kabibiyag Di Taga-Tessalonica\n2-3 Mo mankararag kami, adi mi linglinglingan ay ikararagan dakayo am-in yan kanayon abe ay man-iy-iyaman kami en Diyos ay Ama tako begew en dakayo, tan nenemnemen mi din siged ay am-amagen yo begew sin pammati yo ya din gaget yo ay mansilbi en Diyos ay manbegew sin layad yo en sisya ya din anos yo ay maipoon sin namnama yo en Jesu Cristo ay Apo tako. 4 Aag-i mi ay laylayden Diyos, man-iyaman kami abe tan ammo mi ay pinilin Diyos dakayo. 5 Din nangammoan mi et sin nangikaskasabaan mi sin siged ay damag en dakayo, baken anggoy din inbagbaga mi si dindinnge yo mo adi et aben nakilikna kayo sin panakabalin di Ispirito Santo yan maga polos di dowadowa tako ay maipanggep sin katet-ewan di naikaskasaba. Inila yo abe din ogali mi sin nakitetean mi en dakayo, et ammo yo ay din pansigdan yo di ninenemnem mi. 6 Di esa abe ay pangammoan mi ay pinilin Diyos dakayo et tinadtadon yos dakami ya si Apo Jesus, tan olay mo palalo ay napalpaligatan kayo begew sin pammati yo, peteg pay dedan di layad yo ay nangaw-awat sin kalin Diyos, tan din Ispirito Santo di nangidawat sin layad yo ay sana. 7 Et siya na di gapo ay nanbalin kayo si nantadtadonan di am-in ay mamati sin probinsiya ay Macedonia ya Akaya. 8 Tan nanlogi en dakayo, nandindinamag din kalin Diyos ay maipanggep en Apo Jesus sin dowa ay probinsiya ay doy, ngem baken sidi anggoy, tan olay sin odom ay kailiili, madamdamag din pammati yo en Diyos. Isonga maga di masapol ay ibaga mi ay maipanggep en dakayo, 9 tan daida baw di mangidamdamag en dakami sin inyat yo ay nangawat en dakami ya din nanokogan yo sin sinan didiyos ay managong ya mansilbi sin tet-ewa ay Diyos ay matmatago. 10 Ibagbaga da abe din panedsed-an yo sin pantaolian din Anak na ay si Jesus ay mapod langit. Sisya di kasin tinagon Diyos et sisya met laeng di mangisalakan en datako sin kaeegyat ay panosaan ton Diyos sin kaipoipogaw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/1TH01.htm","date":"2022-05-26T11:42:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662604794.68\/warc\/CC-MAIN-20220526100301-20220526130301-00498.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999921322,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999921321868896}","num_words":711,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.45,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Din Inpaammon\nJesu Cristo En San Juan\n(PALTIING)\nMaipanggep Sin Libro Ay Nay\nDin Inpaammon Jesu Cristo en Juan maipanggep di mapasamak sin tapin di agew et naisolat sin timpo ay napalpaligatan di Cristiano begew sin pammati da en Apo Jesu Cristo. Din kapatgan ay panggep Juan ay nangisolat isna et ta papigsaena di nemnem da ta say ipapasnek da ay mamati olay mo napalpaligatan da.\nDin kaad-adoan ay linaon din libro ay nay et din inpail-ilan Jesu Cristo en Juan ay kaman iitaw ay waday olog da am-in. Siguro din Cristiano sin timpon Juan et naawatan da din layden dana ay iitaw ay kalien, ngem ed wani, naligat di odom ay maawatan et baken nan-iso di pangawat di ipogaw sin olog da. Olay mo siya di, maawatan din olog di odom ay simbolo ono pangarig ay insolat Juan. Kaspangarigan, din layden di mata ay kalien et panangammo, din sakngod et panakabalin ya kalebbengan, ya din siki et kinabaked. Nalaka abe ay maawatan din kapatgan ay maibagbagas na ay siya din dadlon pangabakan Diyos sin am-in ay kaibaw na babaen en Cristo ya din pangon-gonaana sin matalek ay ipogaw na ay makitetee en sisya si eng-enggana. Sin maod-odi ay kapitolo, wada di omiparagsak ay maipanggep sin baro ay langit ya daga ay amagen Diyos ya din baro ay siyodad ay Jerusalem ay mapo ed langit.\nDin Linaona\nDin panlogian di solat 1:1-8\nDin damo ay naipaila en Juan ay kaman iitaw 1:9-20\nDin solsolat sin pito ay gimgimong 2:1–3:22\nDin kadayawan Diyos ed langit 4:1-11\nDin nalopilop ay papil ya din karnero 5:1-14\nDin pito ay naiipket sin nalopilop ay papil 6:1–8:1\nDin pito ay tanggoyob 8:2–11:19\nDin babai, dragon ya dowa ay kaeegyat ay animal 12:1–13:18\nDin karnero ya din 144,000 ay sinobot na 14:1-5\nDin kaapitan di kaipoipogaw sin daga 14:6-20\nDin pito ay mallokong ay napnos dosa 15:1–16:21\nDin babai ay nangakabayos kaeegyat ay animal 17:1-18\nDin nabakasan di Babilonia ya naabakan di am-in ay kaibaw Diyos 18:1–20:10\nDin maodi ay pangokoman Diyos sin kaipoipogaw 20:11-15\nDin baro ay langit, baro ay daga ya baro ay Jerusalem 21:1–22:5\nDin kakdengan di solat 22:6-21\n1\nDin Panlogian Di Solat\n1 Din linaon din libro ay nay et din inpaammon Jesu Cristo maipanggep sin dandani ay mapasamak. Si Diyos di nangipaammo en sisya ta say ipaammo na abe sin kaipoipogaw ay mansilsilbi en sisya. Isonga inbaan Cristo di anghel na ta ipaammo na en sak-en ay si Juan ay mansilsilbi en sisya. 2 Insolat ko din am-in ay naipaila en sak-en, et paneknekak ay siya dana di tet-ewa ay kalin Diyos ay inpaammon Jesu Cristo. 3 Nagasat di ipogaw ay mangibasa sin naipadto ay naisolat isna, ya nagasat abe di mannge ya mamati, tan dandani di katongpalana.\n4-5 Naey di solat ko en dakayo ay man-gimgimong sin pito ay gimong sin probinsiya ay Asia. Sapay koma ta wada en dakayo di seg-ang ya talna ay mapmapo en Diyos ya din Ispirito na ya si Jesu Cristo. Si Diyos et wada ed wani, wada ed idi ya wada si eng-enggana. Din Ispirito na ay wada sin sangoanan di trono na et pito di kaipailaan di panakabalina.* Sin libro ay nay, maipidwapidwa din numero ay pito. Din olog di pito sin pannemnem di Judio et kosto kosto, komplito, magay kolang na. Si Jesu Cristo et sisya din matalek ay mangipaneknek si maipanggep en Diyos. Sisya abe di damo ay natago kasin ay adi kasin natey ya din mangituray sin am-in ay tuturay isnan lobong. Laydelaydenas datako, et pinawayaanas datako sin basbasol tako babaen sin dada na ay inmayos sin nateyana. 6 Intapi nas datako sin panturayana ta makituray tako en sisya, et nanbalinena abe si datako si papadi ay mansilsilbi en Diyos ay Diyos na ya Ama na.† Exodo 19:6. Sapay koma ta madaydayaw ya manturturay si eng-enggana. Amen.\n7 Nemnemen yo na. Omali si Jesus ay maikoyog sin liboo, et ilaen di am-in ay ipogaw. Olay din nangilansa en sisya sin krus et ilaen das sisya. Et palaloy sakit di nemnem di am-in ay ipogaw isnan daga begew en sisya. Dadlon tet-ewa na.\n8 Si Apo Diyos ay manakabalin am-in ay wada ed wani, wada ed idi ya wadas eng-enggana et kanana, \"Sak-en di makwani en Alfa ya Omega, laydena ay kalien, sak-en di logian ya panpatinggaan di am-in.\"‡ Alfa di damo ay letra sin abakadan di Griego. Omega di maodi ay letra.\nDin Damo Ay Naipaila En Juan Ay Kaman Iitaw\n9 Sak-en si Juan ay agi yo ay mamati. Begew sin nakies-esaan tako en Jesus, makilaklak-amak sin pangan-anosan yo sin ligat yo ya sin makiturayan yo en sisya. Din napasamak en sak-en ed idi et kineddengan das sak-en ay maiey ed Patmos ay kitkittoy ay ili ay linilikob di baybay. Say inamag da di begew sin nangikaskasabaak sin kalin Diyos ya sin mait-itdo ay inpaammon Jesus. 10 Sin esa ay Dominggo ay agew di Apo, inpaiitaw din Ispiriton Diyos sak-en, et dinngek di napigsa ay kali sin edegak ay kaman bongog di tanggoyob. 11 Kanana, \"Isolat mo din ilaem ta ipaw-it mo sin pito ay gimgimong ay wada ed Efeso, Esmirna, Pergamum, Tiatira, Sardis, Filadelfia ya ed Laodicea.\"\n12 Idi dinngek din kali ay sana, nanwingiak ta ilaek mo sino di mangalkali en sak-en, et inilak di pito ay balitok ay patangan di silaw. 13 Sin nan-gawaan da, wada di kaman ipogaw di kailaana ay nanbabado si nagayad. Wada abe di balitok ay naibibilko sin pagew na. 14 Din book na et mankikilat ay kaman kapes ono andap, ya din mata na et kaman manbidbidang ay apoy. 15 Din siki na et mankonkoniniing ay kaman natanig ay gambang ay naoto si apoy ya nalaslasan, ya din kali na et kaman din ganayaas di nakayang ay manpaypayasapas ay danom.§ 13-15 - Daniel 7:9,13; 10:5-6. 16 Sin makannawan ay takkay na, wada di pito ay talaw ay iin-genana, ya wada abe di matadem ay kampilan ay doway tadem na ay bomalbala sin tepek na. Din ropa na abe et somili ay kaman din agew sin alas dosi.\n17 Sin nangilaak en sisya, natokangak sin sangoanana ay kamanak natey. Ngem inkapay nan sak-en din makannawan ay takkay na yan kanana, \"Adi ka emegyat, tan sak-en di omona ya maodi.* Isaias 44:6. 18 Sak-en di matatago, tan olay mo nateyak, ilam, nay matmatagoak si eng-enggana. Sak-en abe di makaammo sin pese ya wada en sak-en di sosi ay panbokat ed Hades ay kad-an di natey. 19 Isolat mo ngarud din am-in ay ipailak en sik-a ay mapaspasamak ed wani ya mapasamak sin tapin di agew. 20 Din pito ay talaw ay inilam sin makannawan ay takkay ko ya din pito ay balitok ay patangan di silaw et adi naipaammo di olog na ed idi, ngem nay ipaammok en sik-a ed wani. Din pito ay talaw et daida di aanghel ay mamanbantay sin pito ay gimgimong. Din pito abe ay patangan di silaw et daida di pito ay gimgimong.\"\n*1:4-5 Sin libro ay nay, maipidwapidwa din numero ay pito. Din olog di pito sin pannemnem di Judio et kosto kosto, komplito, magay kolang na.\n‡1:8 Alfa di damo ay letra sin abakadan di Griego. Omega di maodi ay letra.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/REV01.htm","date":"2022-05-26T11:21:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662604794.68\/warc\/CC-MAIN-20220526100301-20220526130301-00560.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999780655,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999780654907227}","num_words":1152,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.035,"special_characters_ratio":0.236,"stopwords_ratio":0.458,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ezra\nMaipanggep Sin Libro Ay Nay\nSin naodi ay kapitolon di Maikadwa ay Aari, maistorya din naabakan di Jerusalem ya din naieyan din Judio ed Babilonia ay maibalod. Sin libro ay Ezra, maistorya din nantaolian di odom en daida ed Jerusalem ya din kasin dan nangisaadan sin Timplo sin babaen Zerubbabel. Nakdeng din naamagan di Timplo sin 516 B.C.\nSin libro ay nay, maammoan tako din panakabalin Diyos ay mangiturong sin nemnem di pagano ay ari ta say matongpal din planon Diyos para sin ipogaw na. Maammoan tako abe ay mo din oblan Diyos di amagen tako, nankinalasi di mangontra, ngem mo esten tako ay manongpal sin layden Diyos, wadas sisya ay tomolong enggana ay makdeng di obla.\nDin Linaona\nDin damo ay nantaolian di Judio ed Jerusalem 1:1–2:70\nDin naisaadan ya naidatonan di Timplo 3:1–6:22\nDin inmeyan da Ezra ed Jerusalem 7:1–10:44\n1\nDin Bilin Cyrus Ay Mantaoli Din Judio\n(1:1-7)\n1 Sin damo ay tawen ay nanturayan Cyrus ay ari ed Persia, inturong Diyos di nemnem na ay mangipaammo si esa ay bilin ta matongpal din inpaibagan Diyos en Jeremias. Siya na di inpaisolat din ari ay maibasa sin intiro ay iturayana: 2 \"Siya na di ibilin ko, sak-en si Cyrus ay ari ed Persia: Si Yahweh ay Diyos ed langit di nangisaad en sak-en ay mangituray isnan intiro ay lobong yan dinotokanas sak-en ay man-amag si timplo na ed Jerusalem ay sakop di Juda. 3 Si Diyos koma di wada en dakayo ay ipogaw na. Emey kayo ed Jerusalem ta amagen yo din Timplon Yahweh ay Diyos di Israelita, din Diyos ay wada ed Jerusalem. 4 Din katokmang di nabay-an ay ipogaw Diyos sin kailiili ay kad-an da ed wani yan masapol ay man-idawat da si palata, balitok, din odom ay kasapolan da ya aanimal malaksig sin bolontaryo ay datdaton para sin Timplon Diyos ed Jerusalem.\"\n5 Idi siya di, am-in di ipogaw ay inturong Diyos di nemnem na, pati din papangolo sin papamilyan di tribun da Juda en Benjamin, din papadi ya Levita et nanlobwat da ay en mangamag sin Timplon Diyos ed Jerusalem. 6 Nan-idawat amin din tinokmang da si tolong da ay palata, balitok, nabanol ay rigalo, aanimal ya odom ay kasapolan da, malaksig sin rigalo ay maidaton sin Timplo. 7 Dowan aben itaolin Ari Cyrus din mallokong ya odom ay bonbonag ay sigod ay naosal sin Timplon Diyos ay inan Nebukadnezzar ay inpeey na sin timplon di sinan didiyos ay dinaydayaw na. 8 9 10 11","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/EZR01.htm","date":"2022-05-19T12:17:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662527626.15\/warc\/CC-MAIN-20220519105247-20220519135247-00042.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999983311,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999983310699463}","num_words":396,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.447,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Din Maikatlo Ay Solat\nSan Juan\nMaipanggep Sin Solat Ay Nay\nSiya na di solat Juan sin esay gayyem na ay manngadan si Gaius ay nangipangpangolo si esa ay gimong di mamati. Dinaydayaw Juan sisya tan pinakpakana iman din mangaskasaba ay manlikliked sin kailiili. Wada abey indadaan Juan en sisya maipanggep sin lawa ay ogalin di esa ay ipogaw ay manngadan si Diotrefes.\nDin Linaona\nDin panlogian di solat 1-4\nDin pangidayawan Juan en Gaius 5-8\nDin lawa ay inam-amag Diotrefes 9-10\nDin siged ay inam-amag Demetrius 11-12\nDin kakdengan di solat 13-15\n1\n1-2 Patgek ay Gaius,\nSak-en ay nangisolat isna et si Juan ay esa ay pangolon di mamati. Naimposoan din layad ko en sik-a ay gayyem ko. Sapay koma ta mayat di biyag mo issa ya napigsa abe di awak mo ay kaman din kapigsan di pammatim. 3 Waday aag-i tako ay inmal-alis na, et inbagabaga da ay ipapasnek mo ay mangonod sin tet-ewa ay mait-itdo. Am-in kano di am-amagem yan maikomkompas sin mait-itdo ay sana. Isonga peteg ay naragsakanak, 4 tan magay kamamayatan si panragsakak mo adi din nanngeak ay on-onodan din an-ak ko din tet-ewa ay mait-itdo.\n5 Sigesiged di in-inyat mo sin aag-i tako ay nan-iy-iyan issa, tan olay mo sangaili da anggoy kayman, inay-ayowanam kanos daida ay kosto pay dedan. 6 Sin kawada das na, dinaddad-at da abe sin gimong di mamati din siged ay pananglayad mo en daida. Mo waday kaman dana ay kasin maspad issa, pangaasim ta itoltoloy mo kod ay mamadbadang en daida yan idawat mo en daida din kasapolan da sin danan. Mo mabalin abe, ilaem ta maibagay din badang mo en daida sin nabanol ay pansilsilbian da en Diyos. 7 Tan sin en da pangikaskasabaan si maipanggep en Apo Jesus, adi da manman-a si kasapolan da sin ipogaw ay adi mamati. 8 Isonga masapol ay datako ay mamati di mamadang en daida ta say makibingay tako sin obla da ay mangipaam-ammo sin tet-ewa ay mait-itdo.\n9 Wada di insolat ko ed idi sin gimong di mamati issa, ngem adi inkaskason Diotrefes tan adi na bigbigen din turay mi. Laydena gamin ay sisya di manpangolo issa. 10 Ngarud, mo emeyak issa, enak ibaga en dakayo din lawa ay am-amagena sin baken tet-ewa ay ipabpabasol na en dakami. Et baken anggoy dana si am-amagena, tan adi na aben paspasgepen din aag-i tako ay mamati ay em-emey sin ili yo yan iparparit na pay din mayad ay mangipasgep en daida dowanan pakaanen sin gimong di mamati.\n11 Gayyem ko, adi ka tadtadonen din lawa mo adi din siged. Tan din mangam-amag si siged et sisya di anak Diyos, ngem din mangam-amag pay si lawa et addawi pay laeng di nemnem na en Diyos.\n12 Mo si Demetrius et pag mayat di ibagbagan di ipogaw maipanggep en sisya. Din kabibiyag na abe et paneknekana din kinasiged na, tan maikokompas din am-amagena sin tet-ewa ay mait-itdo. Dakami abe et paneknekan mis sisya en dakayo, yan ammom ay tet-ewa di ibagbaga mi.\n13 Ad-ado pay di laydek ay ibaga en sik-a, ngem adiak intapi sin solat ay nay 14 tan mo mabalin koma, adi mabayag yan enak ilaen sik-a. Asi ta manngalat si kosto.\n15 Sapay koma ta natalna di biyag mo. Pakpakomostaan daka sin am-in ay gagayyem mo isna. Saes-aem ay pakomostaan kod din gagayyem takos sa. Anggay ninas mabalin ay ibagak.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/3JN01.htm","date":"2022-05-26T11:23:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662604794.68\/warc\/CC-MAIN-20220526100301-20220526130301-00644.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999655485,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999655485153198}","num_words":539,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.434,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Malakias\nMaipanggep Sin Libro Ay Nay\nDin olog di Malakias et \"baak.\" Naisolat din libro ay nay sin timpon Nehemias ono naod-odi pay, idi nakdeng ay naisaad kasin din Timplo ed Jerusalem. Nadismadismaya din Judio ay nantaoli ed Juda, tan olay mo nakdeng ay naamag din Timplo ya alad di Jerusalem, daan matongpal din inpadton di mamadto ed idi maipanggep sin pomigsaan ya kadayawan di nasyon da ya daan pay laeng omalis Diyos sin Timplo ay mangipaila sin panakabalina. Isonga waday dowadowa da maipanggep sin layad ya kinalinteg Diyos yan makakkaan di namnama da. Begew sidi, sinossowitik das Diyos tan adi dan indawdawat din inkasinpon di sapol da ya kosto ay datdaton. Adi da aben inon-onodan di odom ay linteg Diyos, tan ad-ado di mangas-asawas adi mamati en Diyos, mangisissian si asawa na, mamalpaligat si ib-a na ya mangam-amag si odom ay kadodogis. Kanan Malakias en omalin to si Diyos ay mangokom ya manglinis en daida, ngem waday pangon-onaena ay baa ay mangisagana sin danena ya mangipaammo sin intolag na.\nDin iyat Malakias ay mangasaba et ibagbaga na din salodsod ay wadas nemnem di mandengdenge, asi na songbatan. Isonga ad-adoy salodsod ya songbat ay linaon din libro ay nay.\nDin Linaona\nDin layad Diyos sin polin Israel 1:1-5\nDin inpabasol Diyos sin Israelita 1:6–2:16\nDin ibaan Diyos ay mangon-ona mo sisya 2:17–3:5\nDin namaybay-an da sin inkasinpon di sapol da ya din bindisyon ay inkarin Diyos 3:6-12\nDin seg-ang Diyos sin mansilbi en sisya 3:13-18\nDin agew ay pangokoman Diyos sin kaipoipogaw 4:1-6\n1\nDin Layad Diyos Sin Polin Israel\n1 Siya na din kalin Diyos ay inbaga nan Malakias ta ipaammo na sin Israelita. 2 Kanana, \"Kanayon ay inpailak din layad kon dakayo, ngem kanan yo, 'Intoy inyat mo ay nangipaila si layad mo en dakami?' \" Et kanan Diyos, \"Sin-iyogtan da Esau en Jacob, ngem inpailak di layad ko en Jacob ya din poli na 3 yan sinigaak si Esau ya din poli na. Dinadael ko din kadondontogan ay ili na et nanbalin ay pantean di atap ay animal.\"\n4 Mo kanan din taga-Edom ay polin Esau, \"Nadadael din il-ili tako ngem bangonen tako kasin,\" kanan Diyos ay Kangatoan ay Turay, \"Olay amagen da ngem dadaelek kasin. Mangadanan dan to si managbasol ay nasyon ya ipogaw ay kaliliget Diyos si eng-enggana. 5 Kadi man et ilaen din Israelita dana ay mapasamak et kanan dan to, 'Manakabalin baw si Diyos olay sin ili ay lasin di Israel.' \"\nDin Inpabasol Diyos Maipanggep Sin Indatdaton Da\n6 Kanan Diyos ay Kangatoan ay Turay, \"Rispitoen din anak si ama na ya din bag-en din apo na. Sak-en si Ama yo ya Apo yo, ngem apay nga adi yon dayawen sak-en? Dakayo ay papadi yan laslasoyen yos sak-en ngem kanan yo pay laeng, 'Intoy inyat mi pay ay nanglasoy en sik-a?' 7 Din songbat ko yan nan-idaton kayo si kadodogis sin altar ko. Asi yo kanan, 'Intoy inyat mi ay nangipakadodogis en sik-a?' Ibagak en dakayo. Maipaila sin am-amagen yo din panglaslasoyan yo sin altar ko. 8 Ay kanan yo en kosto din pangidatdatonan yon sak-en si naboldingan, napilay ya mansaksakit ay animal? Padasen yo man ay idawat sin gobernador ta maila mo malaydan en dakayo.\n9 \"Ed wani, padasen yo ay papadi ay manpakaasi en sak-en ay Diyos ta seg-angak din kaipoipogaw. Ngem adiak dengngen din kararag yo et dakayo di akin basol.\"\n10 Kanan aben Diyos ay Kangatoan ay Turay, \"Wada koma di esa en dakayo ay mangin-eb sin Timplo ta adi kayon makasgep ay man-ipoo si daton ay magay silbi na sin altar ko, tan adiak malaydan en dakayo et adiak awaten di olay sino ay idaton yo. 11 Tan awni et dayawen ya patgen di kaipoipogaw sak-en isnan intiro ay daga. Am-in ay ili yan man-ipoo dan to si insinso ya makaay-ayo ay daton. 12 Ngem dakayo pay, lomaslasoy kayo begew sin pangwanian yo en kadodogis din altar ya makan ay naidaton isdi. 13 Natangsit kayo ay manglaslasoy yan kanan yo en naoma kayo. Ay kanan yo aya en awatek din idaton yo ay naakew, napilay ya mansaksakit ay animal? 14 Madosa din maetek ay mangikari en idatona din kamayatan ay animal na ngem kadodogis di idatona olay mo waday mapteng ay bomaro ay karnero na. Tan nangatoak ay ari et patgen ya egyatan das sak-en sin am-in ay nasyon isnan daga.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/MAL01.htm","date":"2022-05-19T12:03:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662527626.15\/warc\/CC-MAIN-20220519105247-20220519135247-00069.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999094009,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999094009399414}","num_words":701,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.425,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Din Maikadwa Ay Solat San Pablo Sin\nTaga-Tessalonica\nMaipanggep Sin Solat Ay Nay\nOlay mo inawat din gimong ed Tessalonica din damo ay solat Pablo en daida, wada pay laeng di adi da inawatan ay kosto ay maipanggep sin kasin omalian Cristo, tan nasangsangaw da sin kanan di odom en enggay inmali kasin sisya. Isonga insolat Pablo din maikadwa ay solat ay nay ay mangipaammo en daida ay siyat bomala on-ona din makwani en Mangontra Sin Am-in Ay Linteg Diyos dowan aben masepsep din kinamanagbasol di ipogaw, asi mantaolis sisya.\nTinogon aben Pablo si daida ta ipapasnek da ay mamati ya mangam-amag si siged, olay mo mapaligatan da begew sin pammati da. Et binagbagaana abes daida ta adi da mansadsadot mo adi et man-gaget da ay man-obla ay kaman met laeng din inyat da Pablo.\nDin Linaona\nDin panlogian di solat ya din nan-iyamanan da Pablo begew sin pammatin di taga-Tessalonica 1:1-4\nDin kosto ay pangokoman Diyos sin kaipoipogaw 1:5-12\nPamagbaga maipanggep sin kasin omalian Apo Jesus 2:1-17\nPamagbaga maipanggep si kararag ya sadot 3:1-15\nDin kakdengan di solat 3:16-18\n1\nDin Panlogian Di Solat Ya Din Nan-iyamanan Da Pablo Begew Sin Pammatin Di Taga-Tessalonica\n1 Sak-en si Pablo ay napoan din solat ay nay. Din gait ko abe ay nangisolat et da Silas en Timoteo. Naey di solat mi en dakayo ay gimong di mamati issan ed Tessalonica ay naitatapi en Diyos Ama ya si Apo Jesu Cristo. 2 Sapay koma ta wada en dakayo di seg-ang ya talna ay mapmapo en Diyos Ama ya si Apo Jesu Cristo.\n3 Masapol ay kanayon ay man-iyaman kami en Diyos begew en dakayo ay aag-i, et kosto mo say iyat mi di, tan manamnamed ay pomigpigsa di pammati yo ya dowan aben mataptapian di panlilinaydan di esa ya esa en dakayo. 4 Isonga sin gimgimong di ipogaw en Diyos ay paspasyalen mi, it-it-ek mi din anos yo ya din pangipapasnekan yo ay mamati olay mo peteg ay mapalpaligatan kayo begew sin pammati yo ay sana.\nDin Kosto Ay Pangokoman Diyos Sin Kaipoipogaw\n5 Say kaipailaan di kostokosto ay pangokoman Diyos sin kaipoipogaw, tan din pangan-anosan yos ligat gapo ta ipogaw en Diyos dakayo et maam-amag en dakayo ta say ikeddeng Diyos ay maikari kayo ay maitapi sin panturayana. 6 Kostokosto met di iyat Diyos ay mangokom, tan din mamalpaligat en dakayo et paligatena abe si daida, 7 dowana pay pasaldengen din ligat tako ay mapalpaligat ed wani. Say amagena di mo manpailas Apo Jesus sin kasinan omalian ay mapod langit ay mangikoyog sin manakabalin ay aanghel na.* Di esa abe ay kaiologan nina sin Griego et: …mangikoykoyog sin aanghel na ay kaipailaan di panakabalina. 8 Wada abey manbidbidang ay apoy ay manlikob en sisya. Omalis sisya ay ena dosaen daida ay manigaan ay mangammo en Diyos ya adi mamatpati sin siged ay damag ay maipanggep en Jesus ay Apo tako. 9 Din ison di dosa da et maisian da ay eng-enggana en Apo Jesus yan adi da il-ilaen din nakaskasdaaw ay panakabalina. 10 Din omaliana abe sin agew ay doy et ta dayawen am-in ay ipogaw na ay mamati ya masdaaw da sin kinadiyos na. Et maibilang kayo abe en daida, tan pinati yo din kalin Diyos ay inbagbaga mi en dakayo.\n11 Isonga kanayon ay ikarkararagan mis dakayo ta panbalinen Diyos dakayo si ipogaw ay maikari sin nangayagana en dakayo. Sapay koma abe ta iturong nas dakayo si panakabalina ta matongpal am-in di siged ay panggep yo ya makdeng abe di am-in ay am-amagen yo begew sin pammati yo. 12 Tan mo say maamag di, madayaw si Jesus ay Apo tako begew en dakayo yan madayaw kayo abe begew en sisya. Maamag am-in dana begew sin seg-ang en Diyos tako ya si Jesu Cristo ay Apo tako.\n*1:7 Di esa abe ay kaiologan nina sin Griego et: …mangikoykoyog sin aanghel na ay kaipailaan di panakabalina.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/2TH01.htm","date":"2022-05-19T12:36:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662527626.15\/warc\/CC-MAIN-20220519105247-20220519135247-00083.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999694824,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.999969482421875}","num_words":626,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.042,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.444,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Din Maikadwa Ay Solat San Pablo Sin\nTaga-Corinto\nMaipanggep Sin Solat Ay Nay\nSin Damo ay Solat Pablo sin Taga-Corinto, binagbagaanas daida maipanggep sin nan-iibawan da ya odom ay problima da. Pinasyal na abes daida (2 Corinto 2:1; 12:14; 13:1-2), ngem siyang na ay tineteweng da din inbagbaga na, isonga peteg ay nansaksakit di nemnem na sin nantaoliana ed Efeso. Pag en mankasaba ed Troas ya ed Macedonia. Sin sinmawangana ed Macedonia, inabat nas Tito ay napo ed Corinto, et peteg di ragsak na sin nanngeana ay nanbabawi da ya sinmiged di nemnem da en sisya (2 Corinto 7:5-7). Sin kad-ana ed Macedonia, insolat na din solat ay nay.\nTolo di napateg ay linaon din solat ay nay. Din omona et inbagan Pablo di nemnem na en daida ed Corinto ya din ragsak na sin nanbabawian da. Inpalawag na abe din kabibiyag ya it-itdon di aapostol sin nansilsilbian da en Cristo. Maikadwa, inbaga na ay man-olnong da koma si maibadang sin mamati ed Jerusalem. Maikatlo, inkalintegana din kalebbengana ay esa ay apostol, tan wada pay laeng di naitatapi sin gimong ed Corinto ay nanglaslasoy sin kinaapostol na dowan da aben kankanan en daida di tet-ewa ay apostol.\nDin Linaona\nDin panlogian di solat 1:1-11\nDin nemnem Pablo sin gimong ed Corinto ya din kabibiyag na ya it-itdo na ay esa ay apostol 1:12–7:16\nDin maibadang sin mamati ed Jerusalem 8:1–9:15\nDin nangikalintegan Pablo sin kalebbengana ay esa ay apostol 10:1–13:10\nDin kakdengan di solat 13:11-14\n1\nDin Panlogian Di Solat\n1 Sak-en si Pablo ay apostol en Cristo Jesus ay maibasar sin layden Diyos. Din gait kos na et din agi tako ay si Timoteo. Naey di solat mi en dakayo ay ipogaw en Diyos ed Corinto ya pati am-in di ipogaw na sin probinsiya ay Akaya. 2 Sapay koma ta wada en dakayo di seg-ang ya talna ay mapmapo en Diyos ay Ama tako ya si Apo Jesu Cristo.\nDin Mamadangan Diyos En Datako Sin Ligat Tako\n3 Dayawen takos Diyos ay din Diyos ya Aman Jesu Cristo ay Apo tako, tan sisya din managseg-ang ay Ama tako ay napoan di am-in ay badang ya liwliwa. 4 Liwliwaenas datako sin am-in ay ligat tako ta say maammoan tako abe ay mangliwliwa sin iib-a tako mo waday kompormi ay ligat da ya maibadang tako en daida din badang Diyos met laeng en datako. 5 Tan din kaad-adon di mapalpaligatan tako ay kaman din ligat Cristo et siya met laeng din kadakdaken di ibadang Diyos en datako begew sin nakies-esaan tako en Cristo. 6 Isonga din ligat ay laklak-amen mi et maiturong sin pomigsaan di nemnem yo ya kaisalakanan yo, ya din laklak-amen mi abe ay liwliwa et maiturong sin pangammoan mi ay mangliwliwa en dakayo sin ligat tako ta say mabalin ay an-anosan yo. 7 Isonga dakdake di namnama mi en dakayo, tan ammo mi ay mo makilaklak-am kayo sin ligat mi, makilaklak-am kayo abe sin mamadbadangan Diyos en dakami.\n8 Dakayo ay aag-i, layden mi ay ammoan yo din nalabes ay ligat ay pinadpadas mi sin probinsiya ay Asia. Palalo ay nadagsenan kami sin ligat ay sana enggana ay adi kami makaitoled ya enggay magay namnama mi ay matago. 9 Din katet-ewa na et kanan mi en enggay dinmateng din kateyan mi. Ngem napasamak di ta baken din awak mi di pantalkan mi, mo adi et si Diyos ay makabael ay manago si matey. 10 Et tet-ewa ay insalakanas dakami sin kaeegyat ay ligat mi, et omisalakan to. Sisya di kanayon ay pannamnamaan mi ay mangitoltoloy ay mangisalakan en dakami, 11 dalo et mo bomadang kayo si kararag yo. Et mo say iyat yo di, songbatan Diyos din ad-ado ay kararag yo ya bindisyonanas dakami, et ad-ado di man-iyaman en sisya.\nDin Gapo Ay Binaliwan Pablo Din Plano Na\n(1 Cor. 16:5-9)\n12 Manragsak kami ay mangwani en maga polos di ammo mi si inamag mi ay nan-et-etek sin iib-a mi ay ipogaw, namnamed en dakayo. Tan inturturong Diyos dakami ta naimposoan di am-in ay inam-amag mi ya inbagbaga mi, isonga adi maipoon din ogali mi ay nay si naipogawan ay sirib mo adi et din seg-ang Diyos. 13-14 Din insolsolat mi abe en dakayo et baken nalilingban di olog na mo adi et nalaka ay mabasa ya maawatan. Ammok ay adi yo pay laeng maawatan ay kosto di nemnem ya ogali mi, ngem sapay koma ta mataptapian di maawatan yo ta say din ragsak yo en dakami et komaman din ragsak mi en dakayo sin agew ay kasin omalian Jesu Cristo.\n15 Gapo ta magay dowadowak ay maragsakan kayo en dakami, ninemnem ko ay mamin dowaak koma ay en mamasyal en dakayo ta say mamin dowa abe ay mabindisyonan kayo. 16 Din nay sigod ay planok et maspadak koma sin kad-an yo sin emeyak ed Macedonia, asiak kasin pasyalen dakayo sin pantaoliak ta say bomadang kayo sin panbiyahiak ed Judea. 17 Gapo ta adi natongpal din planok ay nay, kanan yo ngin en nalaka ay mabalibaliwan nemnem ko, ngem adi. Adiak aben manpaplano ay kaman din nailobongan ay ipogaw ay mangwani en \"Aw,\" kambaw din wadas tet-ewa ay nemnem na et \"Baken.\" 18 Tan din ibagbaga mi en dakayo et dadlon tet-ewa ay kaman din katet-ewan di kankanan Diyos. 19 Tan din Anak Diyos ay si Jesu Cristo ay inkaskasaba mi en da Silas ya si Timoteo en dakayo et adi na balibaliwan di nemnem na mo adi et tongtongpalena ay kosto din am-in ay ibagbaga na. 20 Et sisya din katongpalan di am-in ay inkarin Diyos, isonga begew en sisya, awen tako ay tet-ewa din karkarin Diyos sin pangpangwanian tako en \"Amen,\" et say kaidaydayawana. 21 Din Diyos ay nay di mangipapapigsa sin pammati tako en Cristo ya pinili nas datako ay mansilbi en sisya. 22 Indawat na abe en datako din Ispirito Santo ay kaman malka ono sinyal ay ipogaw nas datako, et din panteteana en datako di dadlon takon pangammoan ay tongpalena din am-in ay inkari na en datako.\n23 Ibagak ed wani din gapo ay adiak inmey issa ay mamasyal en dakayo. Adiak inmey ta say waday waya yo ay mangibabawi sin basbasol yo ta adiak masapol ay dosaen dakayo. Manbayosak ta domosa si Diyos mo baken tet-ewa nan inbagak. 24 Ngem adiak layden ay kanan isna ay dakami di makaammo sin pammati yo, tan enggay napigsa kayman di pammati yo. Layden mi anggoy ay mamadang en dakayo ta say maragsakan kayo ay kosto.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/2CO01.htm","date":"2022-05-26T12:14:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662604794.68\/warc\/CC-MAIN-20220526100301-20220526130301-00683.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999908209,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999908208847046}","num_words":1033,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.439,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Din Maikadwa Ay Solat\nSan Pedro\nMaipanggep Sin Solat Ay Nay\nDin solat ay nay et insolat San Pedro sin mamati en Jesu Cristo, siguro din wada sin kailiili ed Asia Minor (1 Pedro 1:1\n; 2 Pedro 3:1\n). Din panggep na ay nangisolat et ta kontraena din oblan di nangit-itdos baken tet-ewa ya din kadodogis ay ogali ay nantongpalan di init-itdo da. Isonga binagaanas daida ta adi da masangsangaw si baken kosto ay mait-itdo mo adi et masepsep ay lak-amen da din seg-ang Apo Jesu Cristo ya taptapian da din pangam-ammoan da en sisya (3:17-18).\nDi esa ay init-itdo da et adi kano mantaolis Cristo, tan enggay nabayag yan daan di pantaoliana. Sinongbatan Pedro si daida ay nangwani en dadlon mantaolis Cristo. Din gapo ay nabayag yan daan di pantaoliana et naanos si Diyos sin managbasol ay ipogaw. Laydena ay waday waya da ay mangibabawi sin basbasol da ta adi da madosa mo adi et maisalakan da.\nNabanol din solat ay nay en datako, tan papigsaena din namnama tako ay mantaolis Cristo. Paneknekana abe ay din Biblia et baken napo sin nemnem di ipogaw mo adi et napo en Diyos, tan din mamadto ya odom ay nangipaisolatan Diyos sin kali na et inturturong di Ispirito Santo din inbagbaga da (1:20-21; 3:15-16).\nDin Linaona\nDin panlogian di solat 1:1-2\nDin siged ay ogali ay itapi tako sin pammati tako ay mangipaneknek sin nangayagan Diyos en datako 1:3-11\nDin kaibasaran di tet-ewa ay pammati tako 1:12-21\nDin mangit-itdos baken tet-ewa 2:1-22\nDin kasin omalian Jesu Cristo 3:1-18\n1\nDin Panlogian Di Solat\n1 Sak-en si Simon Pedro ay mansilsilbi en Jesu Cristo. Esaak abe ay apostol na. Naey di solat ko en dakayo ay naidawtan si pammati ay magay kaitkenana sin pammati mi, begew sin kinalinteg Jesu Cristo ay Diyos tako ya mangisalakan en datako. 2 Sapay koma ta masepsep ay lak-amen yo di seg-ang ya talna begew sin pangammoan yo ay mismo en Diyos ya en Jesus ay Apo tako.\nDin Siged Ay Ogali Ay Itapi Tako Sin Pammati Tako Ay Mangipaneknek Sin Nangayagan Diyos En Datako\n3\nBabaen sin panakabalina ay siya abe din panakabalin Diyos, indawat na en datako din am-in ay kasapolan tako ay mangonod si nadiyosan ay kabibiyag. Mabalin ay say onodan tako di, begew sin nangammoan tako en sisya ay nangayag en datako babaen sin mismo ay kinangato ya kinasiged na.* 4\nBegew sin nay ay kinangato ya kinasiged na, waday indawat na en datako ay nangilisi sin kadadaelan di awak ya nemnem ay nantongpalan di lawa ay laylayden di ipogaw isnan lobong. Din indawat na en datako et din nankababanol ya nankapapateg ay inkari na ta say babaen en dana, makilak-am tako sin kinadiyos na. 5\nIsonga ipakat yo din kabaelan yo ta tapian yo din pammati yo si siged ay ogali. Din itapi yo abe sin siged ay ogali yo et din pangammoan yo sin kosto ay amagen yo. 6\nDin itapi yo abes di et din pangitpean yo sin awak yo, ya din itapi yos di et anos. Din anos yo et tapian yo koma abe si nadiyosan ay ogali, 7\nya din nadiyosan ay ogali yo et tapian yo abe si layad sin aag-i yo ay mamati. Maodi, tapian yo din layad yo ay sana si layad para sin am-in ay ipogaw. 8\nTan mo maad-ado en dakayo dana ay siged ay ogali, mantongpal sin kosto ay pangammoan yo en Jesu Cristo ay Apo tako.† 9\nNgem mo waday ipogaw ay adi mangon-onod en dana ay ogali, kaman nagodab ono ipogaw ay asag-en di pangila na. Tan enggay nilinglingana ay naowasan din sigod ay basbasol na.\n10 Isonga aag-i, dadlon yon ipakat din kabaelan yo ay mangon-onod si siged ay kabibiyag ta say mapaneknekan din namilian ya nangayagan Diyos en dakayo. Tan mo say amagen yo di, adi kayo polos maisokba, 11 mo adi et maragsakan si Diyos ay mangipasgep en dakayo sin komakaman ay panturturayan Jesu Cristo ay Apo tako ya mangisalakan en datako.\nDin Kaibasaran Di Tet-ewa Ay Pammati Tako\n12 Isonga olay mo enggay ammo yo dana ya ipapasnek yo ay mangon-onod sin tet-ewa ay nait-itdo en dakayo, kanayon pay dedan ay ipanemnem ko dana en dakayo babaen sin solat ay nay. 13 Din pannemnem ko et lebbeng ko ay mangamag sidi ed wani ay matmatagoak pay laeng. 14 Tan ammok ay dandani di panaynanak sin awak ko ay nay ay maibasar met laeng sin inpaammon Apo Jesu Cristo en sak-en. 15 Ipakat ko ngarud din kabaelak ta say olay mo komaanak isnan daga, wada pay di komakaman ay pangnenemneman yo en dana ay inbagak.\n16\nTan din inpaammo mi en dakayo maipanggep sin panakabalin Jesu Cristo ay Apo tako ya din kasinan omalian et adi naibasar sin baken tet-ewa ay daddad-at di nalaing ya nasikap ay ipogaw. Tan dakami ay mismo di nangila sin kinangato na ya kinadiyos na. 17-18\nTan dakami di gagait na sin nasantoan ay dontog sin nangidayawan Diyos Ama en sisya ya nangipailaana sin mankoniniing ay kinadiyos na. Dakami ay mismo di nannge sin kalin di manakabalin ay Diyos ay napod langit ay kanana, \"Si naey di laydelaydek ay anak ko. Sisya di kakapnekak.\"‡\n19\nIsonga napaneknekan en dakami ay dadlon tet-ewa din inbagbagan di mamadto ay naisolat ed nabaon. Et kosto mo patien yo din inbagbaga da, tan kaman silaw ay manilsilaw sin mabolinget ay lugar. Ipapasnek yo ay patpatien enggana ay bomala din batakagan ya pomat-a, laydena ay kalien, enggana sin agew ay kasin omalian Cristo ay manilaw ay kosto sin nemnem yo. 20\nNemnemen yo na, tan dadlon napateg: maga di naipadto ay inpaisolat Diyos ay inbagan di mamadto si bokbokod na.§ 21\nTan maga di naipadto ay napo sin nemnem di ipogaw, mo adi et din Ispirito Santo di nangiturturong en daida sin nangibagaan das kali ay napo en Diyos.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/2PE01.htm","date":"2022-05-26T11:29:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662604794.68\/warc\/CC-MAIN-20220526100301-20220526130301-00692.warc.gz","language":"kne","language_score":0.999979496,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999794960021973}","num_words":937,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.017,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.469,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Din Maikadwa Ay Solat San Pablo En\nTimoteo\nMaipanggep Sin Solat Ay Nay\nSin nangisolatan Pablo sin maikadwa ay solat ay nay en Timoteo, nabayag ay naibabalod ed Roma begew sin pammati na en Cristo. Si Timoteo pay et wada pay laeng ed Efeso ay man-it-itdo sin gimong di mamatis di.\nSin solat ay nay, ad-adoy inbagan Pablo en Timoteo ay mangipapigsa sin nemnem na ta ipapasnek na ay mangaskasaba ya mangam-amag sin odom ay obla ay intalek Diyos en sisya, olay mo waday mamaligat en sisya ya mangontra sin init-itdo na.\nInpanemnem na abe en Timoteo din lawa ay ogalin di ipogaw sin maod-odi ay agew et binagaanas sisya ta addawiana din kaman dadi. Inbaga na abe ay adi koma maitaptapis Timoteo sin diskotil ay magay silbi na sin pangilan Diyos, mo adi et es-estena koma ay mangon-onod ya mangit-itdo sin tet-ewa ay mait-itdo ay napo en Diyos.\nDin Linaona\nDin panlogian di solat 1:1-2\nDin nan-iyamanan Pablo begew en Timoteo ya din inbaga na en sisya ta ipapasnek na ay mansilbi en Diyos 1:3-20\nDin ogalin di matalek ay mansilbi en Cristo 2:1-13\nDin kabibiyag ay apolbalan Diyos 2:14-26\nDin ogalin di ipogaw sin maod-odi ay agew 3:1-9\nPamagbaga ta ipapasnek Timoteo ay mamati ya mangitdo sin kalin Diyos 3:10–4:8\nMaod-odi ay bilbilin 4:9-18\nDin kakdengan di solat 4:19-22\n1\nDin Panlogian Di Solat\n1 Sak-en si Pablo ay apostol en Cristo Jesus, tan say layden Diyos. Inbaa nas sak-en ta enak ikaskasaba din biyag ay inkarin Diyos en datako ay naitatapi en Cristo Jesus. 2 Naey di solat ko en sik-a ay Timoteo ay ibilang ko ay laylaydek ay anak ko. Sapay koma ta wada en sik-a di seg-ang ya talna ay mapmapo en Diyos ay Ama tako ya si Cristo Jesus ay Apo tako.\nDin Nan-iyamanan Pablo Begew En Timoteo Ya Din Inbaga Na En Sisya Ta Ipapasnek Na Ay Mansilbi En Diyos\n3 Nadalos di konsensiak sin pansilsilbiak en Diyos ay kaman din ap-ok met laeng. Sin pankarkararagak en Diyos si inag-agew ya linablabi, adiak linglinglingan ay mangikarkararag abe en sik-a ya man-iiyaman en Diyos begew sin pammatim. 4 Nemnemnemek abe din nanlolowaan di matam sin nansianan ta ed idi, isonga laydelaydek ay mangila en sik-a ta maragsakanak si kosto. 5 Adiak aben nilinglingan din naimposoan ay pammatim, et magay dowadowak ay kaman met laeng din pammatin Lois ay apom ya si Eunice ay inam ay nangon-ona mo sik-a ay namati. 6 Ipanemnem ko ngarud en sik-a ay dadlon kan osalen din kabaelan ay indawat Diyos sin nangapayak en sik-a. 7 Adi ka emeg-egyat ay mangosal, tan wada en datako din Ispirito Santo ay indawat Diyos, yan din idawdawat din Ispirito Santo en datako et baken din man-eneene ay nemnem, mo adi din kabaelan tako ay mansilbi en Diyos ya mangipailas layad sin iib-a ya mangitpe sin awak.\n8 Isonga adi ka manbabbain ay mangipaneknek si maipanggep en Apo tako. Adi ka aben mababbain begew en sak-en ay naibabalod begew sin pansilsilbiak en sisya, mo adi et anosam din ligat ay lak-amen tako begew sin pangikaskasabaan tako sin siged ay damag. Anosam, tan laton ay papigsaen dakan Diyos 9 ay nangisalakan en datako ya inayaganas datako ta datako di nasantoan ay ipogaw na. Din nangiyatanas di et baken begew sin inam-amag tako, mo adi begew sin plano na ay seg-anganas datako. Tan sin daan maparsuaan di lobong, enggay ninemnem na ay mangipailas seg-ang en datako babaen en Cristo Jesus. 10 Et ed wani inpaila na en datako din seg-ang na ay sana, tan inmali tet-ewa si Cristo Jesus ay mangisalakan en datako. Kinaana din kabaelan di pese yan inpaammo na ay mo mamati di ipogaw sin siged ay damag, waday biyag da ay mapo en Diyos ay iwed patingga na.\n11 Dinotokan Diyos sak-en ay man-apostol ta enak ikaskasaba ya it-itdo din siged ay damag ay nay, 12 et siya di din begew ay mapalpaligatak. Ngem adiak met mabain isna, tan am-ammok din taltalkek et dadlonak ammo ay waday panakabalina ay manalaknib sin intalek na en sak-en* Di esa abe ay kaiologan nina sin Griego et: …intalek ko en sisya… enggana ay domateng din agew ay kasin omalian Cristo.\n13 Mo man-itdo ka, dadlon kan tadonen din tet-ewa ay initdok en sik-a dowan ka aben itoltoloy ay mangipaila sin pammati ya layad ay idawdawat Cristo Jesus en datako ay naitatapi en sisya. 14 Babaen sin panakabalin di Ispirito Santo ay mantetee en datako, silibam din nabanol ay mait-itdo ay intalek Diyos en sik-a ta adi polos masoksokatan.\n15 Ammom ay istay am-in ay mamati ed Asia et binaybay-an das sak-en, pati da Figelus en Hermogenes. 16 Ngem mo si Onesiforus pay, sapay koma ta seg-angan Diyos am-in daida ay sinpamilya, tan namin ado ay inmiparagragsak. Adi aben mabain sin nakakadinaak, 17 mo adi inmanaanap sin dinmatnganas nan ed Roma enggana ay dinteng nas sak-en. 18 Ammom met abe din kadakdaken di badang na ed idi ed Efeso. Sapay koma ta maseg-ang din Apo en sisya sin agew ay pangokomana sin kaipoipogaw.\n*1:12 Di esa abe ay kaiologan nina sin Griego et: …intalek ko en sisya…","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/2TI01.htm","date":"2022-05-19T12:38:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662527626.15\/warc\/CC-MAIN-20220519105247-20220519135247-00116.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999712706,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999712705612183}","num_words":822,"character_repetition_ratio":0.051,"word_repetition_ratio":0.034,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.448,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Din Damo Ay Solat San Pablo En\nTimoteo\nMaipanggep Sin Solat Ay Nay\nSi Timoteo et esa ay baro ay dinatngan Pablo sin nangaskasabaana sin sakop di Licaonia. Gapo ta naimposoan di pammati na en Cristo, inayagan Pablo ay makiey en sisya ay mamadang sin obla na ay mankasaba ya man-itdo. Di esa ay ili ay nangaskasabaan da et ed Efeso, et say nanaynan Pablo en Timoteo ta sisya di maiskat en Pablo ay man-itdo sin gimong di mamatis di. Idi binmaybayag din nanteean Timoteo isdi, pag mansolat si Pablo en sisya. Mantawen si Timoteo si tolonpo ono nasurok sin nansolatan Pablo en sisya.\nDi esa ay napateg ay banag sin solat ay nay et maipanggep si nan-it-itdos baken tet-ewa. Binilin Pablo si Timoteo ta iparit na din pan-it-itdoan da (1:3), tan init-itdo da ay mo layden di ipogaw ay maisalakan, masapol ay paniyewen da di odom ay makan ya adi da aben mangas-asawa.\nWada abe di inbilin Pablo ay maipanggep si iyat di man-gimong ay mankararag ya mandayaw en Diyos, din ogalin di babbabai ay mamati, din kabibiyag di ipogaw ay pilien da si mangipangolo sin gimong ya din pilien da abe ay mamadbadang sin papangolo ay sana, ya din iyat di mamati sin iib-a da ay nabalo, papangolo ya babag-en. Wada abey odom ay inbilin Pablo en Timoteo ay maipanggep si iyat na ay mansilbis kosto en Cristo. Sin maodi ay kapitolo, wada abey inbaga na ay maipanggep sin mangipapakat ay bomaknang ya din tet-ewa ay kinabaknang.\nDin Linaona\nDin panlogian di solat 1:1-2\nMaipanggep si nan-it-itdos baken tet-ewa 1:3-11\nDin nan-iyamanan Pablo en Diyos begew sin seg-ang na 1:12-20\nPamagbaga maipanggep si man-gimong ya din papangolo da 2:1-16\nPamagbaga en Timoteo maipanggep sin pansilsilbiana en Cristo 4:1-16\nPamagbaga maipanggep sin nankinalasi ay ipogaw sin gimong 5:1–6:2\nDin man-it-itdos natken ya din mayad ay bomaknang 6:3-10\nDin maod-odi ay bilbilin Pablo en Timoteo 6:11-21\n1\nDin Panlogian Di Solat\n1 Sak-en si Pablo ay apostol en Cristo Jesus, tan say inbilin Diyos ay mangisalakan en datako ya si Cristo Jesus ay namnamaen tako ay mangamag sin am-in ay sedsed-en tako. 2 Naey di solat ko en sik-a ay Timoteo ay ibilang ko ay tet-ewa ay anak kos pammati. Sapay koma ta wada en sik-a di seg-ang ya talna ay mapmapo en Diyos ay Ama tako ya si Cristo Jesus ay Apo tako.\nMaipanggep Si Nan-it-itdos Baken Tet-ewa\n3 Sin kinmaanak issa ay manpa-Macedonia, intogon ko en sik-a ay mantetee ka issan ed Efeso et nay ipidwak ay mangitogon, tan wada da issa di mangit-itdos natnatken et masapol ay bilinem daida ta isaldeng da. 4 Bilinem abe ta adi da nemnemnemen si kanayon din daddad-at di ipogaw ed nabaon ya din andoando ay lislistaan di ngadngadan di iiyon-a, tan din kaman dadi et owat pan-iibawan di ipogaw. Maga di ibadang da sin matongpalan di planon Diyos, tan din pangammoan ya pangon-onodan tako sin planon Diyos et babaen sin pammati tako. 5 Say ibilin mo dana en daida ta mo patien da, waday kosto ay layad da sin iib-a da, tan din napoan di layad ay nay et din siged ya nalinis ay nemnem ay adi nataptapian si kadodogis ya din naimposoan ay pammati. 6 Wada di odom ay ipogaw ay nanaynan sin siged ay ogali ay nay, et say begew ay nasangaw das diskotil ay magay silbi na. 7 Layden da ay mangitdo sin linteg Diyos, ngem di katet-ewa na et adi da maawatan din ipapapilit da ay tet-ewa yan olay din kali ay ibagbaga da et adi da ammo din laydena ay kalien.\n8 Mo maipanggep pay sin linteg Diyos, ammo tako kayman ay siged din linteg ay sana dalo et mo din pangos-osalan di ipogaw et din kosto ay kaiosalana. 9 Maawatan tako koma ay baken din nalinteg ay ipogaw di gapo ay naamagan di linteg mo adi et din lawa ay ipogaw ay kaman dana: din managlabsing si linteg ya adi manpaituray sin waday turay na, din manigaan ay mandayaw en Diyos ya din makabasol, din baken relihioso ya din manglaslasoy si maipanggep en Diyos, din manpeses ama na ono ina na ya din manpeses ib-a na ay ipogaw, 10 din manaddaag si bakenan asawa, din lalaki ay manaddaag si ib-a na ay lalaki, din manpap si ib-a na ay ipogaw ta ilako na ay maibag-en, din makaetek ya mangisapatas baken tet-ewa, ya am-in di odom ay mangamag si maikontra sin kosto ay mait-itdo. Para sin ipogaw ay kaman dana din naamagan di linteg. 11 Din tet-ewa ay initdok ay nay ay maipanggep sin linteg et maibasar sin sigesiged ay damag ay intalek din kangatoan ya madaydayaw ay Diyos en sak-en.\nDin Nan-iyamanan Pablo En Diyos Begew Sin Seg-ang Na\n12 Man-iyamanak en Cristo Jesus ay Apo tako ay mangipapigpigsa en sak-en ay mangamag sin nay ay obla, tan inbilang na ay matalekak ay ipogaw et dinotokanas sak-en ay mansilbi en sisya. 13 Say inyat na di olay mo ed idi, pinalawlawak sisya dowanak aben pinalpaligat ya inin-insolto. Ngem sineg-angan Diyos sak-en pay dedan, tan ed idi adiak pay laeng mamati isonga adiak ammo ay lawa di inam-amag ko. 14 Peteg adi ay dakdake di seg-ang ay inpailan din Apo en sak-en, tan indawat na en sak-en din pammati ya layad para en sisya ya sin gagait ko ay siya met laeng di idawdawat na en datako ay naitatapi en Cristo Jesus. 15 Tet-etet-ewa din nay mait-itdo ya dadlon mapati: inmalis Cristo Jesus isnan daga ta say isalakana di nakabasol. Sak-en od kayman din kalawlawaan en daida. 16 Et siya na met laeng di begew ay naseg-angan Diyos en sak-en, ta way iyat Cristo Jesus ay mangipaila sin adi kaabos ay anos na en sak-en ay kalawlawaan ay nakabasol. Inyat nas di ta say pannemneman di ipogaw ay mamati en sisya sin tapin di agew ya mangawat si biyag ay iwed patingga na. 17 Isonga sapay koma ta mabigbig ya madayaw ay eng-enggana din Ari ay iwed patinggan di panturayana, din es-esa ay Diyos ay adi katkatey ya adi kaila. Amen.\n18 Din inbilin ko ay nay en sik-a ay Timoteo ay anak ko et maibasar met laeng sin naipadto ed idi ay maipanggep en sik-a. Adim linglinglingan din naipadto ay sana ta say tomoled ka ay manglaban sin am-in ay lawa. 19 Sin panglablabanam si lawa, ipapasnek mo ay mamati ya dadlon mon siliban ta nadalos di konsensiam, tan wada di ipogaw ay gapo ta tineteweng da din konsensia da, dinadael dan pammati da.* Di esa abe ay kaiologan nina sin Griego et: …gapo ta tineteweng da din konsensia da, tinaynan da din tet-ewa ay mait-itdo ay patien tako. 20 Din dowa en daida et da Himeneus en Alexander ay inpolang ko en Satanas ta say pan-adalan da ay adi da palawlawaen si Diyos.\n*1:19 Di esa abe ay kaiologan nina sin Griego et: …gapo ta tineteweng da din konsensia da, tinaynan da din tet-ewa ay mait-itdo ay patien tako.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/1TI01.htm","date":"2022-05-19T12:42:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662527626.15\/warc\/CC-MAIN-20220519105247-20220519135247-00179.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999035597,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999035596847534}","num_words":1124,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.029,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.467,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Nehemias\nMaipanggep Sin Libro Ay Nay\nSin timpon Ari Darius ed Persia, nantaoli di Judio ed Jerusalem et inamag da kasin din Timplon Diyos (ilaen sin Ezra 1-6), ngem din batog ay alad di Jerusalem et nadadael pay laeng. Din libro ay nay et maipanggep sin kasin naamagan di alad ay inpangolon Nehemias sin timpon Ari Artaxerxes (465-425 B.C.). Nangon-onas Ezra ay inmey ed Jerusalem mo si Nehemias, ngem nantinolong da ay dowa ay mangitdo sin linteg Diyos sin kaipoipogaw ya mangamag sin alad di siyodad.\nMayat ay ipogaw si Nehemias ay tadonen tako. Insaksakit na din ngadan Diyos ya din iib-a na ay ipogaw Diyos, alisto ay mankararag, nagaget ay man-obla, ya nalaing abe ay mangawis si iib-a na ay makiobla. Olay mo ad-ado di nangonkontra ay manangaw ya mangdismaya koma en sisya, inpapasnek na ay man-obla, et nakdeng din alad sin oneg di owat dowa ay bowan.\nDin Linaona\nDin inmeyan Nehemias ed Jerusalem 1:1–2:20\nDin kasin naisaadan di alad ed Jerusalem 3:1–7:73\nDin nangibasaan Ezra sin linteg Diyos 8:1–10:39\nDin odom ay inam-amag Nehemias 11:1–13:31\n1\nDin Nangisakitan Nehemias Sin Iib-a Na Ay Judio Ed Jerusalem\n1\nSiya na di inistoryan Nehemias*\nay anak Hacalias. Sin bowan di Kislev, sin maikadowanpo ay tawen ay nanturayan Artaxerxes ay ari ed Persia, wadaak ed Susa ay kapital di ili.† 2\nInmali si Hanani ay esa ay agik ay napod Juda yan waday kakoyog na ay odom ay lallalaki. Nandamagak en daida maipanggep sin Judio ay napilit ay naiey ed addawi ay nantaoli ya maipanggep ed Jerusalem. 3\nKanan da ay sinombat, \"Dakdake di probliman din kaipoipogaw ay nantaoli ed Juda dowan laslasoyen din ipogaw ay wadas di si daida. Tan nadadael pay laeng din alad ed Jerusalem ya adi naamag din eeneb na nanipod sin napooan da.\"\n4\nSin nanngeak isna, tinmokdoak ay man-og-oga.‡\nNanladingitak ya initpek din dagaang ko si piga ay agew dowanak mankararag en Diyos ed langit. 5\nKanak ay nankararag, \"Yahweh ay Diyos ed daya, madaydayaw ya kaeegyat ay Diyos. Managtongpal ka sin intolag mo ya adi manbalbaliw din layad mo sin manlaylayad en sik-a ya mantongpal sin bilbilin mo. 6\nSapay koma ta ilaem ya dengngem sak-en ay baam sin ikarkararag kos inag-agew ya nilablabi maipanggep sin mansilsilbi en sik-a ay din ipogaw mo ay Israelita. Nanbasol kami kayman ay Israelita, nanbasolak ya siya abe sin pamilyak. 7\nNadagsen di nanbasolan mi en sik-a ya adi kamin tinongtongpal din bilbilin ya linteg mo ay inbilin mo en Moses ay baam. 8\nNemnemem koma din nay ay inbagam en Moses, 'Mo adi yon itoltoloy ay mantalek en sak-en, ipaaddawik dakayo ta mantee kayo sin odom ay il-ili. 9\nNgem no sagongen yo si sak-en ya tongpalen yo din bilbilin ko, itaolik dakayo sin lugar ay pinilik ay pandayawan yo en sak-en, olay naiwaras kayo sin kaaddawian ay partin di lobong.'\n10 \"Apo Diyos, danay din mansilsilbi en sik-a ya ipogaw mo ay insalakan mo babaen sin nakaskasdaaw ay panakabalin mo. 11 Dengngem kod nan kararag ko ay baam ya kararag di iib-ak ay mansilsilbi en sik-a ay malaydan ay mangidayaw en sik-a. Iturong mo koma din nemnem di ari ta say mayat di pantongpalan di amagek ed wani ay agew ta maseg-ang en sak-en.\"\nSin doy ay timpo yan sak-en di ap-apon di man-itagtagay si arak sin ari.§","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/NEH01.htm","date":"2022-05-19T12:08:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662527626.15\/warc\/CC-MAIN-20220519105247-20220519135247-00222.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999595881,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999595880508423}","num_words":535,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.417,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Joel\nMaipanggep Sin Libro Ay Nay\nNaey di insolat Joel ay esa ay mamadton Diyos. Sin timpo na, mayat di biyag di man-ili ed Juda tan bininbindisyonan Diyos si daida, ngem neyneyna et inmaddawi dan Diyos ya baken naimposoan di nanaydayawan da en sisya, isonga inbaan Diyos di ad-ado ay dodon ay nanadael sin molmola ya inpasaldeng na abe din odan. In-arig Joel din dodon sin sosoldadon Diyos yan inbaga na ay da nay ay kaeegyat ay napasamak et sinyal ay wadan to di nakarkaro ay panosaan Diyos sin kaipoipogaw mo adi dan manbabawi. Binagbagaanas daida ta ibabawi dan lawa ay am-amagen da ta pakawanen ya kasin bindisyonan Diyos si daida. Inbaga na abe din inkarin Diyos ay wadan to di timpo ay pangibaaan Diyos sin Ispirito na sin am-in ay ipogaw (2:28).\nDin Linaona\nDin pamagbagan Joel begew sin inmalian di dodon 1:1–2:27\nDin panggepen Diyos ay amagen sin tapin di agew 2:28–3:21\n1\nDin Dinadael Di Kadodododon\n(1:1-12)\n1 Siya na di inpaibagan Diyos en Joel ay anak Petuel. 2 Dengngen yo nan ibagak, dakayo ay nankakay ya am-in ay ipogaw isnan Juda. Nemnemen yo kod mo waday kaman nina ay napasamak sin timpo yo ono sin timpon di aap-o yo. 3 Dad-aten yo sin aan-ak yo ta dad-aten da sin aan-ak da ya dad-aten abe din aan-ak da sin mais-isned en daida. 4 Nansosokat day dodon ay nanadael sin mola. Din binay-an di namangpango yan inabos din naiskat. 5 Bomangon kayo ay makabeteng! Man-oga kayo, tan enggay nadadael din obas ay amagen da komas baro ay arak.\n6 Kaman esa ay nasyon di nanadael sin ili tako. Napigsa da ya adi da kabilang. Matadem din bab-a da ay kaman saong di layon. 7 Ginolpi da ay dinadael din mola tako ay obas. Kinibikiban da abe din kaiw tako ay igos. Ginotlo da din pingi da ya inokisan da et enggay kinmilat da. 8 Manladingit kayo koma ay kaman di esay balasang ay nanbabados sako ay mangipaila sin sakit di nemnem na gapo ta natey din mangasawa koma en sisya. 9 Magay bakakew ya arak ay maidaton sin Timplo, isonga manladingit din papadi ay mansilsilbin Diyos. 10 Kaman aben manladingit din lota, tan nadadael din papayew ya din maani isdi, nango din obas ya natey din kakaiw ay olivo. 11 Manladingit kayo ay manmolmola ya mangay-ayowan sin kaobasan, tan nadadael din bakakew, sabog ya am-in abe ay mola. 12 Enggay nango din obas ya igos yan natey am-in ay kaiw ay manlames si makan, et sigurado ay namaga din ragsak di kaipoipogaw. 13 14 15 16 17 18 19 20","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/JOL01.htm","date":"2022-05-19T12:47:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662527626.15\/warc\/CC-MAIN-20220519105247-20220519135247-00276.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999867678,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999867677688599}","num_words":407,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.442,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Josue\nMaipanggep Sin Libro Ay Nay\nDin linaon din libro ay nay et din kaitoloyan din naisolat sin Deuteronomio. Madad-at isna din inyat di Israelita ay sinenggep ed Canaan, din nangabakan da sin man-ili ed Jerico, Ai ya odom ay ili isdi, din naibingayan din daga ay sakopen di esa ya esa ay tribun di Israelita, ya din naodi ay diskurson Josue.\nDin olog di ngadan Josue et \"Si Diyos di Mangisalakan.\" Indasana din naibabag-enan din Israelita ed Egipto ya din nangipangoan Diyos en daida sin kinmaanan da. Sisya anggoy di kakoyog Moses sin kasinan nantikidan sin dontog ay Sinai ay mangawat sin Sinpo ay Bilin (Exodo 24:13-14). Si Josue di nangipangolo sin sosoldado ay Israelita sin nangabakan da sin Amalekita (Exodo 17), ya sisya met laeng di naiskat en Moses ay pangolon din Israelita sin nangobgobatan da sin Canaaneo.\nDi esa ay versikulo ay laylayden di ad-ado ay ipogaw et din pamagbagan Josue sin Israelita sin 24:15. \"Masapol ay manpili kayo ed wani mo sino di pansilbian yo. Ngem mo dakami pay ay sinpamilya, si Diyos di pansilbian mi.\"\nDin Linaona\nDin nangabakan di Israelita sin taga-Canaan 1:1–12:24\nDin naibingayan din daga ed Canaan 13:1–21:45\nDin nantaolian din tribu ay sin dayaen di Jordan di daga da 22:1-34\nDin naodi ay diskurson Josue 23:1-16\nDin kasin nasiglotan din intolag Diyos ed Sekem 24:1-28\nDin nateyan ya naiponponan da Josue en Eleazar 24:29-33\n1\nDin Bilin Diyos En Josue Ay Segpen Da Ed Canaan\n(1:1-11)\n1 Idi natey si Moses, kinalin Diyos si Josue ay kabadang Moses ya anak aben Nun. 2 Kanan Diyos en sisya: \"Enggay natey din baak ay si Moses, isonga mansagana ka ta ipangom din am-in ay Israelita. Agadangen yo san ginawang ay Jordan et emey kayo sin daga ay idawat ko en dakayo. 3 Idawat ko san intiro ay daga ay gatinan di siki yo ay kaman din inkarik en Moses ed idi. 4 Din beddeng di daga ay idawat ko et manlogi sin lugar ay magay omili ed abagatan enggana sin kadondontogan ed Lebanon sin amyanan; manlogi abe sin kad-an di dakdake ay ginawang ay Eufrates sin bomanda sin belaan di agew, maitapi abe din am-in ay ilin di Heteo, enggana sin baybay ay Mediterranean ed kadiposan di agew. 5 Maga di makaabak en sik-a si gobat engganas kateyam. Kankanayon ay wadaak en sik-a ay kaman din kawadak en Moses. Adiak polos taytaynan sik-a.\n6 \"Isonga papigsaem din nemnem mo ya tomoled ka, tan sik-a di mangipango sin kaipoipogaw ay nay ta okaen yo san daga ay inkarik ed bayag sin ap-apo yo. 7 Ngem masapol ay dadlon kan papigsaen din nemnem mo ya adi kan emeg-egyat. Masapol abe ay adi ka masangsangaw mo adi et dadlon mon patien din am-in ay inbilin Moses ay baak en dakayo. Mo say iyat mo di, siged di pantongpalam olay intoy em-emeyam. 8 Kanayon abe ay ibasbasam din libro ay naisolatan dana ay linteg. Ilaem ta inagew ya linabi ay ad-adalem ya nemnemnemem ta say estem ay onodan din am-in ay linaona. Mo say amagem na, sigurado ay somiged di biyag mo ya mayat di pantongpalan di am-in ay amagem. 9 Isonga adim linglinglingan kanak, din inbagak en sik-a. Masapol ay papigsaem din nemnem mo ya tomoled ka. Adi ka aben emeg-egyat ya madisdismaya, tan sak-en si Yahweh ay Diyos mo et kankanayon ay kadkadwaek sik-a olay mo intoy em-emeyam.\"\n10 Idi siya di, kanan Josue ay nangibilin sin papangolo, 11 \"Manliked kayo sin am-in ay kampon di gagait yo ta ibaga yo ay mansagana das omanay ay baon da, tan sin maikatlo ay agew, manbalasat tako sin ginawang ay Jordan ta en tako okaen din daga ay inkarin Diyos en datako.\" 12 13 14 15 16 17 18","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/JOS01.htm","date":"2022-05-19T12:56:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662527626.15\/warc\/CC-MAIN-20220519105247-20220519135247-00347.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999899864,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999899864196777}","num_words":593,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.233,"stopwords_ratio":0.432,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Zefanias\nMaipanggep Sin Libro Ay Nay\nSi Zefanias et mabigbig ay ipogaw ed Juda, tan naipoli en Ari Hezekias. Din kadesana ay mamadto et da Jeremias, Nahum ya siguro si Habakkuk. Nangaskasabas sisya sin timpon Ari Josias idi daan pay laeng baroan Josias din pammatin di ipogaw en Diyos.\nInpadto na ay domteng di agew ay pangokoman ya panosaan Diyos sin ipogaw na ed Juda begew sin nanaydayawan da si sinan didiyos. Dosaena abe amin ay nasyon. Ngem olay mo mabakas ed Jerusalem, seg-angan ton Diyos din ipogaw na. Maamag kasin din siyodad yan napakombaba ya nalinteg di man-ilis di.\nDin Linaona\nDin pangokoman Diyos ed Juda ya sin amin ay nasyon (1:1–3:8)\nDin kasin kabaroan ya panragsakan di ipogaw Diyos (3:9-20)\n1\nDin Dandani Ay Pangokoman Diyos Sin Kaipoipogaw\n(1:1,7,12-18)\n1 Siya na di inpaibagan Diyos en Zefanias ay anak Cusi idi nanturturay si Josias ay anak Amon ed Juda. Si Zefanias et anak Cusi ya apon da Gedalias, Amarias ya ari Hezekias. 2 3 4 5 6\n7 Dandani ay domteng din pangokoman Diyos, isonga iginek yo sin sangoanana. Mansagsaganas Diyos ay manosa sin ipogaw na ed Juda ay kaman dan animal ay maidaton, et inayagana di kalaban da ay mangabak ya mamse en daida. 8 9 10 11\n12 Kanan Diyos, \"Sin doy ay timpo, man-aak si silaw ta sokisokek ed Jerusalem. Dosaek din ipogaw ay mapnek ya mantalek sin awak da et anggoy. Daida di mangwanis nemnem da, 'Maga polos di amagen Diyos, olay siged ono lawa.' 13 Ilayaw to din kalaban da din kinabaknang da ya madadael din bebbeey da. Polos ay adi dan to panbeeyan din bebbeey ay am-amagen da ya adi dan inomen din arak ay mapo sin obas ay is-is-ek da.\n14 \"Enggay dandani ya madalas ay domteng din agew ay pangokomak sin kaipoipogaw. Palalon to di ligat sin agew ay sana, tan olay din katoledan ay sosoldado et man-adawag da tan magay namnamaen da ay badang. 15 Din agew ay doy di kailaan di bonget ko, agew ay panlak-aman si ladingit ya ligat, agew di panakadadael ya agew di bolinget ya liboo. 16 Sin agew ay doy, madnge di ad-ado ay tanggoyob ay mangipaammo si kawadan di gobat. Madnge abe din bogaw di sosoldado ay mangobat si naaladan ay siyodad ay waday nakayang ay pantamangan di gowardiya da.\"\n17 Kanan aben Diyos, \"Idawtak din ipogaw si panligatan da enggana ay kaman dan nagodab ay mankapkapokap. Gapo ta binmasol dan sak-en, manbolos din dada da ay kaman owat danom ay maiwasit sin lota ya maiwalang din bangkay da ay maboyok. 18 Adi makaisalakan en daida din palata ya balitok da sin agew ay pangipailaak si bonget ko. Tan din bonget ko et kaman apoy ay mangan sin intiro ay daga, et peslek amin ay ipogaw ay matago sin labaw na.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/ZEP01.htm","date":"2022-05-19T11:48:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662527626.15\/warc\/CC-MAIN-20220519105247-20220519135247-00402.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999196529,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999196529388428}","num_words":446,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.435,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Ezekiel\nMaipanggep Sin Libro Ay Nay\nSi Ezekiel et esa ay padi ya mamadto ay napilit ay naiey ed Babilonia idi inabak da Nebukadnezzar din siyodad ay Jerusalem sin 597 B.C. Si Jeremias di kadesana ay mamadto.\nDin nangon-ona ay padpadto na et maipanggep sin kadadaelan di Jerusalem sin 586 B.C. Idi enggay natongpal di, wada abey inpadto na ay pannamnamaan di iib-a na ay mangipapigsa sin nemnem da.\nWada day inpailan Diyos en Ezekiel ay kaman iitaw, di esa et din tanap ay napnos nango ay tong-a (kapitolo 37). Ad-ado abey inpaamag na en sisya ay mangipaila sin mapasamak sin tapin di agew. Gapo ta padi si Ezekiel, ad-adoy inbaga na ay maipanggep sin Timplo ya din nasantoan ay kabibiyag ay panlaydan Diyos.\nDin Linaona\nDin panosaan Diyos ed Juda ya Jerusalem 4:1–24:27\nDin panosaan Diyos sin odom ay nasyon 25:1–32:32\nDin inkarin Diyos sin ipogaw na 33:1–37:28\nDin kaabakan di Gog 38:1–39:29\nDin kasin somigedan di Timplo ya ilin di Israelita 40:1–48:35\n1\nDin Mankoniniing Ay Kinadiyos En Yahweh\n(1:1-6,15-22,26-28)\n1-3\nSak-en si Ezekiel ay anak Buzi. Esaak ay padi ay naikoyog en da Ari Jehoyakin idi napilit kami ay naiey ed Babilonia. Inmey di lima ay tawen manipod sin napasamak di. Nakiiliak sin iib-ak ay Judio sin benget di ginawang ay Kebar ed Babilonia. Sin pitsa 5 di maikap-at ay bowan sin maikatolonpo ay tawen,*\nwadaak sin benget di ginawang ay sana. Idi siya et di, nalokatan ed langit yan waday naipaila en sak-en ay kaman iitaw ay maipanggep en Diyos. Wada abey kalin Diyos ay inpaibaga nan sak-en yan naliknak din panakabalina.\n4 Idi nantangadak, inilak di napigsa ay dagem ay mapmapo sin amyanan. Waday somilsilap ay kimat ay mapmapo sin naposkol ay liboo et masilawan din nanliniked. Sin gawan di apoy, waday mankoniniing ay kaman bronsi. 5 Wada abey opat ay matmatago ay parsua. Kaman ipogaw di kailaan da, 6 ngem sag-oopat di ropa da ya payak da. 7 8 9 10 11 12 13 14\n15 Idi boyboyaek daida, inilak di sag-eesa ay baliling ay tinatakdo da ay maisagsagid sin lota. 16 Siya na di kailaan da ya amag san baliling ay sana: Somilsilap da ay kaman nabanol ay bato yan nan-iiso da amin ay opat. Tonggal esa yan waday kasin baliling sin gawa na ay natken di tinurong da. 17 Olay into ay soli ay sagongen da yan mabalin ay emey da ay adi masapol ay manposwid din baliling. 18 Nakayang ya nakaskasdaaw da san baliling yan waday mata da sin nanliniked. 19-21 Mo mankoti ono somaldeng din matmatago ay parsua, say iyat met laeng abe din baliling ay tinatakdo da. Mo komayang da yan komayang abe din baliling. Mo intoy emeyan din ab-abiik da yan say emeyan da et makiey en daida din baliling, tan din ab-abiik di matmatago ay parsua yan wada met laeng sin baliling.\n22 Sin kayang di toktok da yan waday mankoniniing ay kaman din nabanol ay salming ay makwani en kristal. 23 24 25 26 Sin kayang aben di salming, waday kaman tronon di ari ay din amag na yan kaman din nabanol ay bato ay makwani en safiro. Sin kayang di trono yan waday kaman ipogaw di kailaana 27 ay mankoniniing ay kaman naldang ay bronsi sin gawan di apoy et silawana din nanliniked. 28 Din kailaan di silaw na yan kaman din badkong sin pinag-oodan et ipaila na din mankoniniing ay kinadiyos en Yahweh.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/EZK01.htm","date":"2022-05-19T12:09:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662527626.15\/warc\/CC-MAIN-20220519105247-20220519135247-00419.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999129772,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999129772186279}","num_words":534,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.419,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Proverbio\nMaipanggep Sin Libro Ay Nay\nDin libro ay Proverbio et kaolnongan di pamagbaga ya apat ay mangipaammo sin kosto ay kabibiyag ay panlaydan Diyos. Ipalawag na din kailasinan di masirib ay ipogaw ay mamatpateg en Diyos ya din naong-ong ay manglaslasoy si sirib. Ad-adoy madtengan isna ay pamagbaga, tan waday maipanggep si sin-asawa ya anan-ak, babaknang ya nabibiteg, mannigosyo ya manturay, masolisog ya mangitpe si awak, nasadot ya nagaget, ya ad-ado pay.\nWada da di versikulo ay mankokoyog ay kaman din linaon di kapitolo 5 ay maipanggep sin manakikamalala ay babai ya kapitolo 31 ay maipanggep sin ogalin di siged ay asawa, ngem di odom pay ay proverbio yan magay kaitoloyana ono kaisilpoana sin mangon-ona ya omon-onod ay versikulo. Esa ya esa yan waday laydena ay ibaga. Sapay koma ta esten tako ay adalen din wadas na, tan mo patgen takos Diyos ya onodan tako din pamagbaga ay inpaammo na, siya na di poon di ammo tako (1:7).\nDin Linaona\nDin silbin di pamagbaga 1:1-7\nDin banol di sirib para sin babbaro 1:8–9:18\nDin pamagbagan Solomon 10:1–22:16\nDin pamagbagan di masirib 22:7–24:34\nDin pamagbagan Solomon ay inolnong da Hezekias 25:1–29:27\nDin pamagbagan Agur 30:1-33\nDin pamagbaga en Ari Lemuel 31:1-9\nDin ogalin di siged ay asawa 31:10-31\n1\nDin Silbin Di Pamagbaga\n1 Siya na di pamagbagan Solomon ay anak David ay ari ed Israel. 2 Makatolong dana en dakayo ta say maitdoan ya mabagbagaan kayo, manbalin kayo ay masirib ya mailasin yo di nabanol ay kali. 3 Maitdoan kayo abe ay manbiyag ay nanemneman ya naannad ta say nalinteg ya kosto di iyat yo ya magay idomdoma yo. 4 Da nan pamagbaga et palaingen da abe din magay ammo na ya din anan-ak ta say kosto di iyat da ay mannemnem. 5 Din nalaing et matapian din ammo da yan din makaawat et maidalan da 6 ay mangawat sin pamagbaga, apat, pangarig ya bonbontiyan di nankalalaing.\n7 Din egyat ya panangipateg di ipogaw en Diyos, say poon di panakaammo. Din naong-ong anggoy di manglasoy si sirib ya adi aben kabagbagaan.\nPamagbaga Si Esa Ay Baro Ta Adi Solisogen Di Tollisan\n8 Sik-a ay anak ko, tongpalem din pamagbagan da amam en inam, 9 tan pasigedena din ogalim ay kaman din iyat di mapteng ay bedbed ya keke ay mangipapteng sin kailaam.\n10 Adi ka manpasolisog sin managbasol ay ipogaw 11 mo kanan da, \"Omali ka ta manseed takos peslen tako, olay magay basol na. 12 Napigsa da ed wani ngem kaman tako din kaot ay mangokmon en daida ay sibibiyag. 13 Alaen tako din nabanol ay sanikwa da ta pon-en tako din beey tako si naakew. 14 Makibingay ka mo maitapi ka en dakami.\"\n15\nAdi kan on-onodan di kaman dadi ay ipogaw 16\ntan alisto da ay man-amag si basol, nakasagana da ay manpese. 17\nKaman dan titit ay olay mo il-ilaena din kaiamagan di tagdey, ngem makna pay dedan. 18\nTan da nay ay ipogaw,*\nkaman dan tinagdey din mismo ay awak da, din biyag da ay mismo di ipasobo da. 19\nTan din kinabaknang ay magon-od babaen si basol et omiturong si kateyan.\nDin Pangayagan Di Sirib Sin Ipogaw Ta Dengngen Da\n20\nSi Sirib†\net ipigsa nan kali na sin kalsada sin katoptopogan di ipogaw, 21\nya sin pan-ilaklakoan sin asag-en di segpan di siyodad. Kanana ay mandiskurso sin ipogaw:\n22 \"Dakayo ay magay ammo na, ay pig-an pay di panlaydan yo ay manemneman? Apay nga adi kayon somaldeng ay manlaslasoy ya manis-iyek sin sirib? 23 Dengngen yo din pamagbagak ta ipaammok din nemnem kon dakayo. 24 Ay-ayagak dakayo ngem polos ay adi kayon omikaskaso. 25 Tineteweng yo din indaddaan kon dakayo. 26 Isonga siyekak dakayo mo domteng di kaeegyat ay ligat yo, 27 mo kaman pewek ay domteng sin biyag yo din ligat ya panladingitan yo. 28 Awni et kedawen yo di badang ko ngem adiak patgan, omanap kayo ngem adi kayo makadateng en sak-en. 29 Tan sinigaan yo ay maitdoan ya mangipateg en Diyos. 30 Dinokogan yo din pamagbagak ya adi yon inkaskaso din indadaan ko. 31 Ed wani, apiten yo din bongan di inam-amag yo enggana ay mapnga kayo. 32 Tan din magay ammo na ya naong-ong et madadael ya matey da, tan nandokogan das sak-en ay Sirib, ngem napnek da pay dedan sin kasasaad da yan din wadas nemnem da et pag 'Oway nas di.' 33 Ngem mo sino di mannge sin pamagbagak et natalna di biyag na ya magay pan-egyatana.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/PRO01.htm","date":"2022-05-19T11:32:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662527626.15\/warc\/CC-MAIN-20220519105247-20220519135247-00442.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999200106,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999200105667114}","num_words":696,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.233,"stopwords_ratio":0.432,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Din Solat San Pablo Sin\nTaga-Colosas\nMaipanggep Sin Solat Ay Nay\nDin solat ay nay et insolat Pablo sin gimong di mamati ed Colosas ay esa ay ili ed Asia Minor ay naibanda sin belaan di agew ed Efeso. Baken si Pablo di namangon sin nay ay gimong, et adi na pinaspasyal si daida (2:1), ngem insaksakit na pay dedan et kanayon ay inkarkararaganas daida.\nNadamag Pablo ay waday nan-it-itdo si baken tet-ewa sin gimong ed Colosas. Din init-itdo da et mo layden di ipogaw ay maisalakan ya ammoan si Diyos ay kosto, adi omanay di pammati na en Cristo. Masapol kano ay tongpalena di odom ay ngilngilin ya bilbilin di ipogaw ya dayawena abe din aanghel.\nIsonga insolat Pablo na sin gimong di mamati ta ipaammo na en daida din katet-ewa na ay maipanggep en Jesu Cristo. Kanana en si Jesus di nangipaparsuaan Diyos sin am-in ay wada, isonga nangatngatos sisya mo din am-in ay anghel ya odom ay adi kaila. Wada abe en sisya din am-in ay kinadiyos Ama na, et magay odom ay napoan din baro ay biyag di mamati mo baken sisya. Isonga masapol ay adi masangsangaw di mamati sin bilin ya ogalin di ipogaw mo adi si Cristo et anggoy di on-onodan ya pantaltalkan da.\nDin Linaona\nDin panlogian di solat 1:1-2\nDin kinangaton di saad Cristo ya din inamag na 1:15-23\nDin nansilsilbian Pablo sin am-in ay mamati 1:24–2:5\nDin kasasaad di mamati begew sin nakies-esaan da en Cristo 2:6-15\nPamagbaga ta adi tako masangsangaw si baken tet-ewa ay mait-itdo 2:16-23\nDin sigod ya din baro ay biyag 3:1–4:6\nDin kakdengan di solat 4:7-18\n1\nDin Panlogian Di Solat\n1 Sak-en si Pablo ay apostol en Cristo Jesus ay maibasar sin layden Diyos. Din gait kos na et din agi tako ay si Timoteo. 2 Naey di solat mi en dakayo ay ipogaw en Diyos ed Colosas ay matalek ay aag-i mi ay naitatapi en Cristo. Sapay koma ta wada en dakayo di seg-ang ya talna ay mapmapo en Diyos ay Ama tako.\nDin Inkarkararag Pablo Para Sin Mamati Ed Colosas\n3 Mo ikarkararagan mis dakayo en Diyos ay Aman Jesu Cristo ay Apo tako, kanayon ay man-iyaman kami en sisya, 4 tan nadamag mi din maipanggep sin pammati yo en Cristo Jesus ya din layad yo sin am-in ay ipogaw en Diyos. 5 Et din pammati ya layad yo ay sana et maipoon sin namnamaen yo ay awaten yon to din indodolin Diyos ed langit para en dakayo. Inammoan yo di maipanggep sin nay ay namnamaen yo sin nanngean yo ed idi sin tet-ewa ay kali ay din siged ay damag. 6 Et din nay ay siged ay damag et mandindinamag ed wani sin am-in ay ili isnan daga. Wada abey pantongtongpalana sin kabibiyag di ad-ado ay manmannge ya mamatpati. Et kaman nidi met laeng di napadpadasan yo manlogi sin nanngean yo si maipanggep sin seg-ang Diyos ya din nangammoan yo sin kosto ay kaiso na. 7 Din nangitdos na en dakayo et si Epafras ay esa ay laylayden mi ay gait. Matalek sisya ay panakaawak mi ay nakisilsilbi en Cristo. 8 Sisya abe di nangibaga en dakami si maipanggep sin layad yo en dakami ya sin iib-a yo ay idawdawat di Ispirito Santo.\n9\nIsonga manlogi sin nandamagan mis maipanggep en dakayo, adi mi insalsaldeng ay mangikarkararag en dakayo. Kedkedawen mi en Diyos ta din Ispirito na di mangidawat sin am-in ay sirib ya panakaawat en dakayo ta say ammoan yo ay kosto din am-in ay laydena ay amagen yo. 10\nTan mo siya di, mabalin ay onodan yo din kabibiyag ay maikompas sin kinasiged di Apo yan kanayon ay amagen yo din panlaydana. Et sapay koma ta say omad-ado din am-in ay kalasin di siged ay am-amagen yo begew sin pangam-ammoan yo en Diyos.* 11\nSapay koma abe ta din nakaskasdaaw ay panakabalin Diyos di mangipapipigsa sin nemnem yo ta olay mo sino di mapasamak en dakayo, mabalin ay maanosan yo dowan kayo aben maragragsakan. 12\nItoltoloy yo pay ay man-iyaman en Diyos ay Ama tako ay nangidawat en datako si kalebbengan ay makibingay sin insasagana na para sin am-in ay ipogaw na ay naitatapi sin panturayana ay mapat-a. 13\nTan insalakanas datako sin panakabalin Satanas ay manturturay sin kad-an di mabolinget, et intapi nas datako sin panturayan di laydelaydena ay Anak na 14\nay nangsobot en datako ta mawayaan tako, laydena ay kalien, mapakawan din basbasol tako begew sin naitapian tako en sisya.\nDin Kinangaton Di Saad Jesus Ya Din Inamag Na\n15 Si Cristo di nangipaila mo sinoy ison Diyos ay adi kaila. Nawawadas sisya sin daan kaparsuaan di lobong, et nangatngato mo din am-in ay pinarsuan Diyos. 16 Tan sisya dedan di nangipaparsuaan Diyos sin am-in ay wada ed langit ya isnan daga ay maila ya adi kaila pati din am-in ay papangolo ya tuturay di aanghel ya odom ay adi kaila. Olay mo sino di wada et naparsua begew en sisya ya para en sisya. 17 Sin daan kawadaan di olay sino, nawawadas sisya, et sisya dedan di makaammo sin am-in ay wada ta say maoolnos da. 18 Sisya abe di makaammo en datako am-in ay mamati, isonga sisya di maiarig sin toktok tako yan datako di kamanan awak. Sisya abe di napoan din baro ay biyag tako, tan sisya di damo ay natago kasin ay adi kasin matey, ta say sisya di kangatoan sin am-in. 19 Tan layden Diyos ay wada din am-in ay kinadiyos na sin Anak na. 20 Et ninemnem na ay isag-ena kasin en sisya din am-in ay wada isnan daga ya ed langit babaen sin Anak na ay sana, isonga kinaana din nanasalin en daida en sisya babaen sin dadan Cristo ay inmayos sin nateyana sin krus.\n21\nOlay dakayo ed idi et addawi kayo pay laeng en Diyos, et kinonkontra yos sisya begew sin lawa ay ninemnemnem ya inam-amag yo. 22\nNgem ed wani, nanbalinen Diyos dakayo ay gagayyem na ay naisag-en en sisya babaen sin nateyan di awak en Cristo ta say nasantoan ya nalinis kayo sin pangiilaana†\nya maga polos di maipabasbasol en dakayo. 23\nNgem masapol dedan ay ipapasnek yo ay mamati ay adi kayo mandowadowa ya masangsangaw, ya adi kayo kaaw-awis ay omaddawi sin namnama tako ay ibagbagan din siged ay damag. Tan din siged ay damag ay dindinnge yo et iso na din nandindinamag sin intiro ay lobong, yan siya met laeng din inkaskasabak sin nansilsilbiak en Cristo.\nDin Nansilsilbian Pablo Sin Am-in Ay Mamati\n24 Olay mo mapalpaligatak begew sin inkaskasabak ay nansigdan yo, naragsakak pay dedan, tan din ligat ko ay nay et say tobtob di ligat ay inanosan Cristo para sin am-in ay mamati ay maiarig ay awak na. 25 Tan dinotokan Diyos sak-en ay mansilbi sin am-in ay mamati, yan intalek na en sak-en din obla ay mangipaammo ay kosto sin kali na ta say pansigdan yo ay Gentil. 26-27 Din nay ay inpaam-ammok et adi naipaam-ammo manlogi ed nabaon sin olay sino ay ipogaw, ngem ninemnem Diyos ay mangipaammo ed wani en datako ay ipogaw na pati dedan dakayo ay Gentil. Et siya na din kagam-is ya nakaskasdaaw ay inpaammon Diyos: mantetee si Cristo en dakayo, et sisya di pannamnamaan yo ay makilak-am kayo sin sigesiged ay biyag sin kad-an Diyos ed langit. 28 Isonga si Cristo di ikaskasaba mi sin am-in ay ipogaw. Osalen mi din am-in ay sirib mi ay mamagbaga ya mangit-itdo sin am-in ay ipogaw ta say mamagay pankolangan di pammati da sin pangiilaan Diyos mo adi et naket-eng da koma sin naitatapian da en Cristo. 29 Ipakat ko din am-in ay kabaelak ta say matongpal dana ay mangos-osal sin napigsa ay panakabalin ay idawdawat Cristo en sak-en.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/COL01.htm","date":"2022-05-26T12:02:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662604794.68\/warc\/CC-MAIN-20220526100301-20220526130301-00077.warc.gz","language":"kne","language_score":1.0000052452,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 1.0000052452087402}","num_words":1244,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.472,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Jeremias\nMaipanggep Sin Libro Ay Nay\nSi Jeremias et mamadto ay nansilsilbi en Diyos ed Juda manlogi sin 626 B.C. sin timpon Ari Josias. Inpadtopadto na ay dosaen Diyos din ipogaw na mo adi dan dokogan din panaydayawan das didiyosen ya odom ay basbasol da, et indasana din natongpalana, tan sin 586 B.C., dinadael Nebukadnezzar ay ari ed Babilonia din siyodad ay Jerusalem, et inpakaanas Ari Zedekias ya din odom ay taga-Juda ta maiey da ed Babilonia. Inpalobos na ay mataynan si Jeremias ed Juda, ngem baken nabayag yan inpilit di kailiana ay makiey ed Egipto tan emegyat da sin taga-Babilonia.\nAd-adoy linak-am Jeremias ay ligat. Gapo ta binagbagaana din taga-Juda ta somoko da koma sin taga-Babilonia, kanan da en makalipot sisya et inpaibalod da. Pinadas da abe ay ipapse. Nanriris Jeremias en Diyos begew sin ligligat na et inpaammo na din sakit di nemnem na. Gapos di, ad-ado di ammo tako ay maipanggep sin biyag ya ligat na mo din odom ay mamadto sin Daan ay Tolag. Mabalin ay mapapigsa di pammati tako mo basaen tako din napasamak en sisya, tan olay mo napalpaligatan begew sin nansilbiana en Diyos, adi emegyat sin kaibaw na, mo adi et inpapasnek na ay nanongpal sin inbilin Diyos ay amagena.\nBaken pag dosa di inpadton Jeremias, tan inpadto na abe din pantaolian di ipogaw Diyos sin kosto ay ili da ya din baro ay itolag Diyos en daida ay isolat na sin nemnem da (ilaen sin 31:31-34).\nDin Linaona\nDin nangayagan Diyos en Jeremias 1:1-19\nDin naipadto maipanggep ed Juda 2:1–25:38\nDin nangontraan Jeremias sin nangipadtos baken tet-ewa 26:1–29:32\nDin pantaolian di ipogaw Diyos ya din baro ay itolag na 30:1–33:26\nDin naipadto maipanggep sin odom ay nasyon 46:1–51:64\nDin nadadaelan di siyodad ay Jerusalem 52:1-34\n1\nDin Nangayagan Diyos En Jeremias\n(1:1-10,17-19)\n1 Siya na di dad-at Jeremias ay anak Hilkias ay esa ay padi ed Anatot ay sakop di Benjamin. 2 Inpaammon Diyos din kali na en sisya sin maikasinpo ya tolo ay tawen ay nanturayan Ari Josias ay anak Amon ed Juda. 3 Wada kasin di naipaammo en sisya sin timpon di turay Jehoyakim ay anak Josias. Idi nakdeng di, namin ad-ado pay ay waday inpaibagan Diyos en sisya enggana sin maikalima ay bowan di maikasinpo ya esa ay tawen ay nanturayan Zedekias ay anak Josias. Sin doy ay timpo din naabakan di Jerusalem. Naipakaan din omili isdi et napilit da ay naiey sin odom ay ili.\n4 Kanan Jeremias, \"Siya na din kalin Diyos ay naipaammo en sak-en: 5 'Idi daan kon pekken sik-a sin eges inam, enggay inaammok sik-a. Sin daan ka pay laeng maianak, inlalasin kos sik-a ay mansilbi en sak-en yan dinotokak sik-a ay mangipaammo sin kalik sin nanasyon.' \"\n6 Songbatak pay yan kanak, \"Bakenak met maapat tan an-anakak pay laeng.\"\n7 Ngem kanan Diyos, \"Adi ka kanan en an-anak ka, tan masapol ay emey ka sin amin ay ipogaw ay pangibaaak en sik-a ta ibagam amin ay ibilin ko. 8 Adi kan emegyat en daida, tan wadaak ay mangadkadwa ya mangisalakan en sik-a.\"\n9 Pag iadawan Diyos din takkay na et giniwit na din tepek ko yan kanana, \"Nay ipaammok en sik-a di ibagam. 10 Et ed wani ay agew, idawat ko di kalebbengam ay mangipadto si maamag sin nanasyon ay panturayan di ipogaw. Begew sin ipadtom, kabaelam ay manggabot ya mangipababa, manadadael ya mangabak. Kabaelam abe ay mangisaad ya mangimola. 11 12 13 14 15 16\n17 \"Isonga mansagana ka et ta en ka ibaga en daida am-in ay ibilin ko. Adi ka emegyat en daida tan mo emegyat ka, sepsepek ay paegyaten sik-a sin sangoanan da. 18 Tan ed wani ay agew, panbalinek sik-a si kaman naaladan ay siyodad, kaman posti ay landok ya bronsi ay dingding. Labanen dakan to sin am-in ay ipogaw ed Juda, pati din ari ya odom ay tuturay ya papadi. 19 Ngem olay mo labanen daka, magay bael da, tan wadaak ay mangadkadwa ya manalaknib en sik-a,\" kanan Diyos.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/JER01.htm","date":"2022-05-26T11:34:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662604794.68\/warc\/CC-MAIN-20220526100301-20220526130301-00100.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999830723,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999830722808838}","num_words":631,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.423,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Job\nMaipanggep Sin Libro Ay Nay\nDin libro ay Job et maipanggep si esay baknang ay nanaydayaw en Diyos ya nalinteg di ogali na. Asi et bigla ay datngan di nakalakalasi ay ligat. Sin pannemnem di gagait na, nalawag ay nanbasol si Job, tan din pangawat da et bindisyonan Diyos din siged di ogali na yan dosaena din nakabasol. Ngem magay ammon Job ay nanbasolana, isonga nakisongbat en daida ya nanriri abe en Diyos ay mangwani en adi lemebbeng ay nam-osena di kaman dadi ay ligat. Adi ammon Job ay inpalobos Diyos ay padasen Satanas sisya ta maila mo naimposoan di pammati na, tan kanan Satanas en din pammati na et manbegew anggoy sin nakalakalasi ay bindisyon Diyos en sisya.\nAdi sinongbatan Diyos din salsalodsod Job, ngem inpaammo na en sisya din kadakdaken di panakabalina ya sirib na. Binagbagaana abes sisya begew sin ad-ado ay kali na olay mo at-atik di ammo na. Pag ibabawin Job din bonget na en Diyos ya bigbigena din kinangato na. Asi pag kasin bindisyonan Diyos si Job et ad-ad-adoy kinabaknang na sin naodi mo sin damo.\nDin Linaona\nDin kabibiyag en Job ya din napasamak en sisya 1:1–2:13\nDin nanngangalatan da Job ya din gagait na 3:1–37:24\n1\nDin Kasasaad Job Ya Din Nanlaslasoyan Satanas Sin Nalinteg Ay Ogali Na\n1 Sin ili ay Uz, waday lalaki ay manngadan si Job. Magay maipabasol en sisya ya kosto di ogali na, tan pinatpateg na si Diyos ya inaddawiana amin ay lawa. 2 Waday an-ak na ay pito ay lalaki ya tolo ay babai. 3 Wada abey 7,000 ay karnero na, 3,000 ay kamel, 1,000 ay baka, 500 ay dangki ya ad-ado ay bag-en. Sisya di kababaknangan sin bomandas belaan di agew. 4 Mansinoskat da ay manpalti din an-ak na ay lalaki yan man-asiayag da. Kanayon abe ay ayagan da din aag-i da ay babbabai. 5 Mo tonggal makdeng din ragragsak da, masapa si Job ay man-idaton si animal ay mapooan para sin esa ya esa ay anak na ta say malinisan da. Kanayon ay amagena di tan kananas nemnem na en amangan mo binaosan das Diyos sin nemnem da yan say binmasolan da.\n6\nSin namingsan ay nasinop din aanghel*\nsin sangoanan Diyos, nakikoyog si Satanas†\nen daida. 7\nKanan Diyos en sisya, \"Intoy napoam?\"\nKanana ay sinombat, \"Sinokisok ko din intiro ay daga.\"\n8 Pag kanan Diyos, \"Sinoy pannemnem mo en Job ay mansilsilbi en sak-en? Magay makaiso en sisya sin intiro ay daga. Magay maipabasol en sisya tan kosto di ogali na. Patgenas sak-en ay Diyos ya ad-addawiana di lawa.\"\n9 Ngem kanan Satanas ay nanongbat, \"Ay siya mo dayawen dakan Job mo magay gapo na? 10 Kanam adi mon sik-a ay mismo di nanalsalaknib en sisya ya din pamilya na pati amin ay sanikwa na. Binindisyonam amin ay obla na ya inpaad-adom din animal na et naiwaras da sin intiro ay daga. 11 Padasem kadi ay kaanen din sanikwa na ta ilaem mo adi daka et baosan ay sangosango.\"\n12 Pag kanan Diyos, \"May, amagem din laydem sin amin ay sanikwa na, ngem adi kan sagsagiden sisya ay mismo.\" Et siya di, kinmaan si Satanas sin sangoanan Diyos.\nDin Namagaan Di Sanikwan Job Ya Din Aan-ak Na\n13 Sin namingsan, manragragsak din an-ak Job sin beey di pangpangoan da. 14 Sin agew ay doy, dinmateng et sin beey Job di mangipadamag en Job ay kanana, \"Idi ial-alado mi din babaka ya man-al-alab dan dangki sin asag-en mi, 15 kadateng da et din taga-Sabe yan ina da amin daida. Pinse da din babag-en mo et sak-en anggoy di nabay-an ay mangipadamag en sik-a.\"\n16\nMankalkali pay laeng di yan domateng di esay bag-en yan kanana, \"Nakimat din kakarnero‡\nya manpaspastol et sak-en anggoy di nabay-an ay mangipaammo en sik-a.\"\n17 Mankalkali pay laeng di, kadateng abey esay bag-en yan kanana, \"Waday tolo ay bonggoy di Kaldeo ay inmali yan ina da amin ay kamel ya pinse da amin din bag-en mo. Sak-en anggoy di nabay-an ay mangipaammo en sik-a.\"\n18 Mankalkali pay laeng din lalaki ay sana yan domateng et di esa ay kanana, \"Manragragsak din an-ak mo sin beey di pangpangoan da 19 yan kadateng et di kaeegyat ay alinposapos ay napo sin kadardaratan. Dinadael na din beey et natab-okan da. Natey da amin et sak-en anggoy di nabay-an ay mangipaammo en sik-a.\"\n20 Idi siya di, kapika si Job yan kabisngit sin bado na gapo si ladingit na. Kinoskosana din book na, asi pag manpakleb sin lota ay mangdayaw en Diyos 21 yan kanana, \"Magay intakin ko sin binmalaak en inak yan maga abey itakin ko mo mateyak. Si Diyos di nangidawat et sisya met laeng di nanaoli. Madaydayaw si Diyos.\" 22 Olay mo siya di di napasamak, adi nanbasol si Job ya adi na aben pinabasol si Diyos.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/JOB01.htm","date":"2022-05-26T11:40:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662604794.68\/warc\/CC-MAIN-20220526100301-20220526130301-00106.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999976158,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.999997615814209}","num_words":769,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.467,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Din Solat San Pablo En\nFilemon\nMaipanggep Sin Solat Ay Nay\nSi Filemon et esa ay baknang ed Colosas ay namati en Apo Jesus. Waday bag-ena ay manngadan si Onesimus ay linmayaw, et inmey ed Roma ay naibabalodan Pablo. Sin kawadan Onesimus isdi, namati begew sin init-itdon Pablo et nanbalin si napasnek ay Cristiano. Layden koman Pablo ay makitetees Onesimus en sisya, tan dakdake di badang na, ngem gapo ta maga di pamalobos Filemon, kanan Pablo en pantaoliena en among na. Isonga insolat na din solat ay nay ta kedawena ay pakawanen Filemon si Onesimus. Kedawena abe ay adi koma ibilang Filemon si Onesimus ay owat nan bag-en mo adi et agi na begew sin nakies-esaan da en Apo Jesus.\nDin Linaona\nDin panlogian di solat 1-3\nDin kindaw Pablo maipanggep en Onesimus 8-22\nDin kakdengan di solat 23-25\nDin Panlogian Di Solat\n1\n1\nSak-en si Pablo ay naibabalod begew sin pansilsilbiak en Cristo Jesus. Din gait kos na et din agi tako ay si Timoteo. Naey di solat mi en sik-a ay Filemon ay laydelayden mi ay gayyem ya kaoblaan mi. 2\nIturong mi abe din solat ay nay en Apia*\nay kababaian mi ya si Arkippus ay gait mi ay soldadon Cristo ya pati daida am-in ay mamati ay makigimgimong sin beey yo. 3\nSapay koma ta wada en dakayo di seg-ang ya talna ay mapmapo en Diyos ay Ama tako ya si Apo Jesu Cristo.\n4 Agi ay Filemon, kanayon ay man-iyamanak en Diyos sin pangikarkararagak en sik-a, 5 tan madamdamag ko din pammatim en Apo Jesus ya din layad mo sin am-in ay ipogaw en Diyos. 6 Ikarkararag ko ay begew sin nan-es-esaan tako sin pammati tako, mataptapian koma di pangawat mo sin amin ay bindisyon ay idawdawat Diyos en datako begew sin panggep na ay madayaw si Cristo. 7 Man-iyamanak abe ay agik, tan palalo ay naragsaragsakanak ya pinmigsa di nemnem ko begew sin layad mo sin ipogaw en Diyos. Tan inpapigsam di nemnem da.\nDin Kindaw Pablo Maipanggep En Onesimus\n8\nIsonga wada di kedawek en sik-a. Olay mo waday kalebbengak ay indawat Cristo ay mangibilin si kosto ay amagem, baken sas iyat ko, 9\nmo adi et manpakpakaasiak en sik-a begew sin layad. Amagek na olay mo sak-en si Pablo ay enggay nakay†\nya naibabalod pay begew en Cristo. 10\nPangaasim ta seg-angam si Onesimus ay nanbalin si anak kos pammati sin naibabalodak. 11\nEd idi, kaman kayman magay badang na en sik-a, ngem ed wani, ad-ado di maibadang na en daita ay dowa.‡\n12 Nay ay pantaoliek en sik-a, sisya ay laydelaydek, ta makaoway ka en sisya. 13 Laydek koma pay ay ipakodan sisya ta bomadang en sak-en sin kamaiwed mo sin nay naibabalodak begew sin nangikaskasabaak sin siged ay damag. 14 Ngem ninemnem ko ay baken kosto mo say iyat ko di tan nay maga pay laeng di wayam ay mangipalobos. Tan adiak layden ay mapilpilit ka ay mangamag si siged mo adi et mapo koma sin mismo ay nemnem mo.\n15 Mabalin ay din gapo ay naisian si Onesimus en sik-a si sinkaattikan et ta mantaoli ay maitapi en sik-a si eng-enggana. 16 Ngem manlogi ed wani, baken owat esa ay bag-en di pangilam koma en sisya mo adi et nabanbanol mo esa ay bag-en. Tan ed wani, sisya di esa ay laydelayden tako ay agi. Dakdake di layad ko en sisya, ngem namnamed ay laydelaydem, baken owat begew sin kaipogaw na ngem gapo ta agim sisya begew sin nakies-esaan yo en Apo Jesus. 17 Isonga mo tet-ewa ay ibilang mos sak-en ay kadwam ay mamati, awatem sisya sin pantaoliana ay kaman din pangawatam koma en sak-en. 18 Mo wada di basol ono otang na en sik-a, olay sak-en di pansingilam. 19 Sak-en ay mismo di akin solat ya akin pirma isna ta say pangammoam ay tongpalek din inbagak: \"Sak-en si Pablo. Bayadak din otang Onesimus en sik-a.\" Adiak ngin masapol ay ipanemnem en sik-a ay otang mo en sak-en din biyag mo ay eng-enggana. 20 Isonga agik, sapay koma ta patgam nan kedaw ko en sik-a begew sin pammati ta en Apo Jesus. Omiparagsak ka koma ya papigsaem nan nemnem ko, tan sin-agi ta begew sin nakies-esaan ta en Cristo. 21 Insolat ko dana en sik-a tan dadlonak namnamaen ay tongpalem din kedaw ko ya nasursurok pay. 22 Wada pay di esa ay ibagak. Mo mabalin, isaganaam kod sak-en si kowarto ay panteak. Tan namnamaek ay songbatan Diyos di karkararag yo ta maipawayaak ay mamasyal en dakayo.\nDin Kakdengan Di Solat\n23 Si Epafras ay gait ko ay balod begew en Cristo Jesus et pakomostaanas dakayo. 24 Siya abe sin kaoblaak ay da Marcos, Aristarkus, Demas ya si Lucas. 25 Sapay koma ta seg-angan Apo Jesu Cristo si dakayo am-in.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/PHM01.htm","date":"2022-05-26T10:18:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662604794.68\/warc\/CC-MAIN-20220526100301-20220526130301-00162.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999411106,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999411106109619}","num_words":763,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.409,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Din Solat\nSantiago\nMaipanggep Sin Solat Ay Nay\nDin nangisolat isna et si Santiago ay pangolon di mamati en Jesu Cristo ed Jerusalem. Insolat na sin Judio ay mamati ay en nakiili sin kailiili. Ad-ado ay banag di insolat nas na. Insolat na di maipanggep si nabibiteg ya babaknang, di ligat ya solisog, din pangidomdomaan di ipogaw si iib-a da, din pammati ya siged ay amag, din dila, din kinalaing ay mapo en Diyos, ya din gapoan di ib-ibaw, ya wada abey odom.\nDi esa ay banag ay layden Santiago ay maawatan tako sin solat ay nay et magay silbin di pammatin di ipogaw mo owat sin kali et anggoy. Masapol ay maipaila sin amagena din katet-ewan di pammati na.\nDin Linaona\nDin panlogian di solat 1:1\nDin kapadpadasan di pammati 1:2-8\nDin nabibiteg ya babaknang 1:9-11\nDin ligat ya solisog 1:12-27\nDin panngean ya panongpalan si kalin Diyos 1:19-27\nAdi idomdoma din waday kabigbigana 2:1-13\nDin pammati ya siged ay iyat 2:14-26\nDin dilan di ipogaw 3:1-12\nDin kinalaing ay mapo en Diyos 3:13-18\nDin nailobongan ay nemnem 4:1-17\nMaod-odi ay pamagbaga 5:1-20\n1\nDin Panlogian Di Solat\n1 Sak-en si Santiago ay mansilsilbi en Diyos ya en Apo Jesu Cristo. Naey di solat ko en dakayo ay Judio ay mamati en Cristo ay man-ili sin kailiili isnan daga. Komosta kayo?\nDin Kapadpadasan Di Pammati\n2 Aag-ik, mo lak-amen yo di nakalakalasi ay ligat, sapay koma ta peteg pay dedan di layad yo, 3 tan ammo yo ay din kapadpadasan yos ligat et say pomigsaan di pammati yo ta ipapasnek yo pay ay mamati.* Ilaen abe sin Roma 5:3-4 ya 1 Pedro 1:6-9. 4 Ipapasnek yo ngarud ay mamati ay adi mankeykeyat, tan din pantongpalana et komoskosto di ogali yo enggana ay maga polos di pankolangana.\n5 Ngem mo wada en dakayo di adi makin ammo sin kosto ay iyat na, mankedaw komas laing en Diyos et maidawtan sisya. Tan si Diyos et malmalayad ay mangidawat sin kedawen di am-in ay ipogaw. Adi na aben pabainen. 6 Ngem din mankedaw et masapol ay dadlonan patien ay idawat Diyos en sisya din kedkedawena ay adi mandowadowa, tan din mandowadowa et kaman din dalloyon sin baybay ay isebsebwag di dagem. 7 Din kaman nadi ay ipogaw, adi na koman kanan en waday idawat Diyos en sisya, 8 tan mandowadowa dedan, et olay sinoy am-amagena, balibaliwanan nemnem na.\nDin Nabibiteg Ya Babaknang\n9 Dakayo ay aag-i ay nabibiteg, peteg koma di layad yo, tan naipangato kayo sin pangilan Diyos. 10-11 Dakayo abe ay babaknang, peteg koma abe di layad yo mo bomaba kayo begew sin pammati yo en Cristo, tan din baknang et kaman din sabsabong ay gomabgabay sin nabeas. Mo komayang din agew yan peteg ay man-atong, makpit din molmola dowan mag-as din benga da, isonga madadael din kinapintas da.† Isaias 40:6-7. Siya abe di mapasamak sin baknang, tan sin pangas-asikasoana sin nigosyo na, say domtengan di kateyana.\nDin Ligat Ya Solisog\n12 Nagasat di ipogaw ay maligligatan, ay mangipapasnek ay mangonod en Diyos, tan mo mapaneknekan ay napasnek di pammati na, awatena din gon-gona ay inkarin Diyos sin manglaylayad en sisya ay siya din biyag ay iwed patingga na. 13 Mo wada pay en dakayo di maligligatan dowan masolsolisog, adi na koman kanan en si Diyos di manolsolisog. Tan si Diyos et adi mabalin ay masolisog yan baken aben sisya di manolisog si olay sino ay ipogaw. 14 Tan din kasolisogan di ipogaw et mapo sin lawa ay laydena ay maiarig si tapan ay mangaw-awis en sisya. 15 Mo nemnemena pay ay mangamag sin laydena ay sana, say pan-gapoan di basol, yan din pantongpalan di basbasol di ipogaw et pese ya maisianan en Diyos si eng-enggana.\n16 Isonga laylaydek ay aag-i, adi yo iet-etekan di awak yo ay mangibagbaga ay si Diyos di manolsolisog en dakayo, 17 tan si Diyos ed langit di kapoan di am-in ay siged ya kosto. Sisya abe dedan di namarsua sin am-in ay mansilaw ed daya, ngem olay mo manbalbaliw di kailaan da, adi met manbalbaliw sisya. 18 Gapo ta siya nay ninemnem na, nanbalinenas datako ay an-ak na begew sin namatian tako sin tet-ewa ay kali na ta say datako di kangatoan sin am-in ay parsua na.\nDin Panngean Ya Panongpalan Si Kalin Diyos\n19 Nemnemen yo na ay aag-ik. Alistoan tako koma ay mandenge dowan tako aben siliban di iyat tako ay mankali. Adi tako aben nalaka ay bomonget, 20 tan din bonget, adi dedan maiturong sin nalinteg ay kabibiyag ay layden Diyos. 21 Dokogan yo ngarud di am-in ay kadodogis ya odom ay kalasin di lawa ay nemnemnemen ya am-amagen yo, yan ibaba yo pay et di nemnem yo ay manongpal sin kalin Diyos ay inigto na sin nemnem yo ay say mabalin ay mangisalakan en dakayo.\n22 Adi yo dengdengngen din kalin Diyos et anggoy, mo adi et tongpalen yo abe, tan mo dengdengngen yo et anggoy yan adi yon tongpalen, adi pay iet-etekan yo din awak yo. 23 Tan din mandengdenge sin kalin Diyos ngem adi na tongtongpalen, kaman din man-is-ispiko ay isinsin-eng na din kaipogaw na. 24 Asi et mo makaispiko yan komaan, owat sinkaattikan yan kambaw kaliw-an ay dagos mo intoy iso na. 25 Ngem din mangipapati ay mannemnemnem dowana pay tongpalen din siged ay linteg Diyos ay mangipawaya si ipogaw, siya di din bindisyonan Diyos sin amin ay am-amagena, tan adi na dedan owat dindinnge yan asi na pag linglingan.\n26 Mo wada pay di mangwani en relihioso dowan oway di kalkaliena, din mismo ay awak na di iet-etekana tan magay silbin dedan di kinarelihioso na. 27 Tan din mangon-onod sin tet-ewa ya kosto ay relihion sin pangilan Diyos ay Ama tako et din mamadbadang si nangoso ya nalasang sin maligligatan da yan adi maal-alinan si ogali ay maikontra sin layden Diyos.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/JAS01.htm","date":"2022-05-19T12:23:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662527626.15\/warc\/CC-MAIN-20220519105247-20220519135247-00585.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999836683,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999836683273315}","num_words":923,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.482,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nDin Namigbigan Di Aapostol Ay Gait Da Ay Apostol Si Pablo Ya Din Nangapolbalan Da Sin Inkaskasaba Na\n1 Idi nalabas di sinpo ya opat ay tawen, inmeyak kasin ed Jerusalem ay nangikoykoyog en Barnabas. Intakin mi abe si Tito. 2 Inmeyak sidi tan inpailan Diyos en sak-en ay say amagek di koma. Idi sinmawang kami, nakimitingak en daida anggoy ay maibilang ay papangolo, et inlawag ko en daida din siged ay damag ay ikaskasabak sin kaipoipogaw ay Gentil. Inamag ko di ta say ammoan da ay kosto di init-itdok tan into et mo masayang din nangaskasabaak ed idi ya siya abe ed wani. 3 Din nantongpalana et inapolbalan da din inbagak, tan olay din kadwak ay si Tito ay Gentil et adi da inpilit ay manpakogit. 4 Ngem wada et di agin papati en Cristo ay naitapi en dakami ta siimen da din wayawaya tako begew sin nakies-esaan tako en Cristo Jesus. Kanan da en manpakogit komas Tito, tan din panggep da et maibag-en tako kasin ay mangonod sin linteg Moses. 5 Ngem adi mi polos intolok, olay sinkaattikan, ay matongpal din inbaga da ta say adi masoksokatan din tet-ewa ay siged ay damag ay patpatien yo.\n6 Kaman din inbagak, din doy ay maibilang ay papangolo–(magay lawa na en sak-en mo sino di kasasaad da ed idi, tan magay panlaslasinen Diyos si ipogaw ay maibasar sin kasasaad na)–magay intapi da sin it-itdok, 7-9 mo adi et inaw da ay kosto. Tan inammo da ay begew sin seg-ang Diyos, intalek na en sak-en din kinaapostol ko ay mangikasaba sin siged ay damag sin Gentil ay kaman met laeng din nangitalkana en Pedro sin kinaapostol na ay mangasaba sin Judio. Din nangammoan das di et inila da ay bininbindisyonan Diyos din nangaskasabaak sin Gentil ay kaman met laeng din naminbindisyonana sin oblan Pedro sin Judio. Isonga din doy ay maibilang ay way kalebbengana ay da Santiago en Pedro ya si Juan et sinamano das dakami en Barnabas ay mangipaila ay nankikinaawatan kami ay kosto. Din nantolagan mi et itoloy mi en Barnabas ay mangasaba sin Gentil dowan da aben itoloy ay mangasaba sin Judio. 10 Intogon da anggoy en dakami ay itoltoloy mi ay bomadang sin nabibiteg ay Judio, et siya met laeng ay inpakpakat kon kabaelak ay amagen.\nDin Nangontraan Pablo En Pedro\n11 Ngem sin inmalian Pedro ed Antiok, kinontrak sisya sin sangoanan di kaipoipogaw, tan nalawag ay baken kosto din inamag na. 12 Tan sin kaal-ali na, kanayon iman ay nakiok-okob sin aag-i tako ay Gentil. Ngem idi dinmateng day Judio ay inbaan Santiago, inin-inayad na ay nangisaldeng et adi nakiok-okob sin Gentil, tan emegyat sin bonggoy di Judio ay nangipapilit ay maonodan din linteg Moses.* Mo maibasar sin linteg Moses, maiparit ay makikan di Judio si baken Judio ay makwani en Gentil tan into et mo mangan si paniyew et maipakadodogis. 13 Isonga din odom ay namati ay Judio et tinadon das Pedro, olay mo daida ya si Pedro et ammo da am-in ay baken kosto di inam-amag da. Olay si Barnabas et nasangaw ay manadon en daida. 14 Idi inammoak ay inam-amag da di maikontra sin tet-ewa ay mait-itdo sin siged ay damag, kanak en Pedro sin sangoanan da am-in, \"Olay mo Judio ka, binaybay-am di odom ay ogalin di Judio ay kaman kan Gentil. Mo sik-a ay Judio et inyat mo di, apay nga ipapilit mo ay onodan di Gentil di ogali tako ay Judio?\"\n15 Asiak intoloy ay nangwani en daida am-in, \"Naianak tako kayman ay Judio; baken takon Gentil ay adi nangammo sin linteg Diyos. 16 Ngem ammo tako pay dedan ay adi mapalinteg di ipogaw sin pangiilaan Diyos begew sin panongtongpalana sin linteg na mo adi et begew sin pammati na en Jesu Cristo et anggoy. Isonga olay datako abe ay Judio et namati tako en Cristo Jesus ta say ibilang Diyos ay nalinteg tako begew sin pammati tako en Cristo, baken din panongtongpalan tako sin linteg. Tan maga polos di mapalinteg sin pangiilaan Diyos begew sin panongtongpalana sin linteg.† Salmo 143:2.\n17 \"Namnamaen tako ngarud ay mapalinteg tako sin pangiilaan Diyos begew sin nakies-esaan takon Cristo. Ngem mo maibilang tako ay managbasol ay ipogaw ay kaman din Gentil begew sin talek takon Cristo, ay laydena ay kalien en aw-awisen Cristo di ipogaw ay manbasol? Adi polos mabalin! 18 Tan din katet-ewa na et ipailak ay nakabasolak mo mansagongak ay mangonod kasin sin linteg ay dinokogak ed idi. 19 Tan begew sin linteg ay adiak kabaelan ay onodan, inammoak ay nakeddenganak ay matey ya maisina en Diyos. Isonga ibilang ko ay nateyak mo maipanggep sin linteg ta say matagoak para en Diyos. 20 Tan maibilang ay nakikateyak en Cristo sin krus, isonga kaman baken sak-en di matmatago ed wani mo adi et si Cristo di matmatago en sak-en. Tan din biyag ko ed wani et maibasar sin pammatik sin Anak Diyos ay nangipaila sin layad na en sak-en sin nangidawtana sin biyag na para en sak-en. 21 Adiak panbalinen ay magay silbin din seg-ang Diyos ay kaman din iyat di mantaltalek sin linteg, tan mo doy ya mabalin koma ay mapalinteg di ipogaw sin pangiilaan Diyos begew sin panongtongpalana sin linteg, adi pay sayang ngarud di nateyan Cristo!\" Siya din inbagak en daida ed Antiok.\n*2:12 Mo maibasar sin linteg Moses, maiparit ay makikan di Judio si baken Judio ay makwani en Gentil tan into et mo mangan si paniyew et maipakadodogis.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/GAL02.htm","date":"2022-07-04T15:31:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656104432674.76\/warc\/CC-MAIN-20220704141714-20220704171714-00128.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999930859,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.999993085861206}","num_words":880,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.044,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.434,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"13\nDin Maod-odi Ay Indadaan Ya Inbilbilin Pablo Sin Mamati Ed Corinto\n1 Siya na di maikatlo ay mamasyalak en dakayo. Nemnemen yo din inpaisolat Diyos ay kanana,\n\"Mo waday mangidarum si ib-a na, masapol ay waday dowa ono nasurok ay tistigo ay mangipaneknek sin katet-ewa na.\"* Deuteronomio 19:15.\n2 Sin naikadwa ay namasyalak en dakayo, indadaan ko sin nakabasol ed idi pati din odom en dakayo ay nanbasbasol ay dadlonak dosaen daida sin pantaoliak mo adi da pay laeng manbabawi. Et ipidwak ed wani ay mangidadaan en daida olay mo magaak sin kad-an yo. 3 Layden yo ay ipaneknek ko en dakayo ay si Cristo di mankalkali babaen en sak-en, ay baken siya? Ipailak ngarud di katet-ewa na sin enak panosaan sin mangam-amag si lawa. Tan baken nakapoy si Cristo ay manosa en dakayo mo adi et ipaila na din panakabalina. 4 Tet-ewa kayman ay naila di kinakapoy Cristo sin nailansaana sin krus, ngem din panakabalin Diyos di mail-ila ed wani sin matatagoana. Et siya abe ay makilaklak-am kami sin kinakapoy na begew sin naitatapian mi en sisya, ngem mo maipanggep si iyat mi en dakayo, ipaila mi din panakabalina ay napo en Diyos begew sin makikadkadwaan mi en sisya sin matatagoana.\n5 Baken koman dakami di bistigalen yo mo adi et din awak yo ta paneknekan yo mo tet-ewa san pammati yo. Tan nalaka koma ay mailasinan yo ay wadas Cristo Jesus en dakayo malaksig mo mapaneknekan ay maga baw di pammati yo. 6 Et mo say amagen yo di, namnamaek ay maammoan yo abe ay tet-ewa ay apostolak. 7 Ikarkararag mi en Diyos ay maga koma di am-amagen yo ay lawa. Ngem din gapo ay ikarkararag mi di et baken ta mapaneknekan di kinaapostol mi. Layden mi anggoy ay siged ya kosto di am-amagen yo, olay magay waya mi ay mangipaneknek sin kinaapostol mi babaen sin panosaan mi en dakayo. 8 Tan adi kabalin ay kontraen mis dakayo mo on-onodan yo din tet-ewa ay mait-itdo mo adi et masapol ay badangan mis dakayo. 9 Isonga maragsakan kami mo nakapoy di pangilan di ipogaw en dakami, basta napigsa kayo. Tan din ikarkararag mi et komoskosto di ogali yo ya olnos yo enggana ay magay kolang na. 10 Isonga insolat ko dana sin kawadak pay laeng isna ta adiak koma masapol ay ipaila di kalebbengak ay indawat Apo en sak-en sin panosaak en dakayo. Tan din kosto ay kaosalan di kalebbengak ay nay et ta papigsaek di pammati yo ay bakenak dadaelen.\nDin Kakdengan Di Solat\n11 At-atik pay di laydek ay ibaga en dakayo ay aag-ik sin nay kakdengan di solat ko. Esten yon ogali yo ta madiyosan kayo. Adi yo tetewengen din inbagbagak en dakayo. Pan-es-esaen yo di nemnem yo ya man-oolnos kayo tan mo say iyat yo di, wada en dakayo si Diyos ay napoan di layad ya talna.\n12 Manpinakomosta kayo ay mangipaila ay manlilinayad kayo. 13 Am-in ay ipogaw en Diyos isna et pakpakomostaan das dakayo.\n14 Sapay koma ta lak-amen yo am-in di seg-ang Apo Jesu Cristo ya din layad Diyos ya din makikadkadwaan di Ispirito Santo en dakayo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/2CO13.htm","date":"2022-07-03T20:13:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656104249664.70\/warc\/CC-MAIN-20220703195118-20220703225118-00076.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999802113,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999802112579346}","num_words":500,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.44,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Idi makdeng di, kanan Diyos en Moses, \"Mantiktik kas dowa ay nadampilak ay bato ay kaman din indawat ko sin damo ta pangisolatak kasin sin insolat ko sin damo ay ginopak mo.\n2Mansagana ka ay mantikid sin dontog ay Sinai sin agsapa si bigat ta sem-ed ka sin toktok di dontog.\n3Adi ka man-itaktakin si gait mo yan masapol ay magay ipogaw si maila sin olay into ay partin di dontog. Masapol abe ay maga di karnero ono baka ay naipastol sin poon di dontog.\"\n4Dadlon tinongpal Moses din inbilin Diyos. Nasapa sin kabigatana et nantiktik si dowa ay nadampilak ay bato ay intikid na sin dontog ay Sinai.\n5Binmaba si Diyos sin dontog ay kinoyog di liboo et pinmika sin kad-an Moses, pag nan ibaga din ngadana ay si Yahweh.\n6Nalabas sin sangoanan Moses pag nan kanan, \"Sak-en si Yahweh, Diyos ay managseg-ang. Bakenak nalaka ay bomonget mo adi et managlayadak ya matalekak.\n7Adiak linglingan di inkarik sin niliblibo ay ipogaw et pakawanek di pankolkolangan da, din panlablabsingan da sin bilbilin ko ya odom ay basbasol da. Ngem adiak ipalobos ay mailsot di nakabasol ay ipogaw di dosa mo adi et dosaek engganas anak di apo na.\"\n8Dagos ay nanyakog-ong si Moses ay mandayaw en Diyos.\n9Kanana, \"Apo, mo tet-ewa ay malaydan ka en sak-en, pangaasim ngarud ta koyogem dakami. Tet-ewa kayman ay makenteg di nemnem da nan ipogaw ay nay, ngem pangaasim kod ta pakawanem din basol ya lawa ay ogali mi ta ibilang mos dakami ay ipogaw mo.\"\n10Kanan Diyos en Moses, \"Ed wani, wada di itolag ko en dakayo ay Israelita. Amagek di nakaskasdaaw sin pangiilaan yo ay adi naam-amag sin olay sino ay ili isnan daga. Et ilaen din kaipoipogaw ay makiilian yo din nakaskasdaaw ay amagek para en dakayo.\n11Tongpalen yo din ibilin ko en dakayo ed wani. Awni et pakaanek din Amorreo, Canaaneo, Heteo, Perezeo, Heveo ya Jebuseo mo domateng kayo sin ili da.\n12Annadan yo ta adi kayon makitolag ay makikadwa sin ipogaw ay datngan yos di, tan mo say amagen yo et kaman tagdey ay mangiturong si kadadaelan yo.\n13Dadaelen yo din altar da, gemken yo din tinootood da ay bato ay pandaydayawan da dowan yon potoen din posti ay pangidaydayaw da en Asera ay didiyosen da.\n14\"Adi kayon mandaydayaw si odom ay diyos, tan sak-en ay Diyos et adiak ipalobos ay waday ikadkadwa yon sak-en ay dayawen.\n15Adi kayon makitoltolag ay makikadwa sin ipogaw isdi, tan mandaydayaw da si ad-ado ay didiyosen di pagano. Tan mo man-idaton da ya awisen das dakayo ay makiragragsak, into et mo masolisog kayo ay makikan sin naidaton si didiyosen da.\"\n28Nakitees Moses en Diyos sin dontog si opatapolo ay agew ya labi ay adi polos nangnangan ya nan-in-inom. Isdi ay insolat na sin doway nadampilak ay bato din Sinpo ay Bilin ay siya din intolag Diyos sin Israelita.\n29Idi nanballalong ay napo sin dontog ay Sinai, iin-genana din dowa ay bato ay naisolatan di bilbilin Diyos, yan adi na ammo ay mankoniniing din ropa na gapo sin nakikaliana en Diyos.\n30Inmegyat si Aaron ya din amin ay Israelita ay somag-en idi inila da din mankoniniing ay ropan Moses.\n31Ngem inayagan Moses daida, isonga sinmag-en si Aaron ya din papangolon di Israelita, et nakikali si Moses en daida.\n32Maaw-awni pay, sinmag-en amin ay Israelita en Moses et inbaga nan daida amin din bilbilin ay inbagan Diyos sin dontog ay Sinai.\n33Idi makdeng ay ibagan Moses en daida din inbilin Diyos, nilingbana din ropa na si sokdong.\n34Sin tonggal somag-enana ay makikali en Diyos yan kaanena din sokdong na. Isonga mo bemela ay mangibaga sin Israelita sin inbilin Diyos,\n35ilaen da ay mankoniniing din ropa na. Mo makdeng yan lingbana din ropa na enggana ay makikali kasin en Diyos.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/exodo-34---kankanaey-bible","date":"2022-07-02T15:20:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656104141372.60\/warc\/CC-MAIN-20220702131941-20220702161941-00086.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999531507,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999531507492065}","num_words":623,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.445,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Sin esa ay agew, nanballalong si Samson ed Timna et isdi ay inila na di esay babai ay Filisteo.\n2Sinmaa yan kanana en da ama na en ina na, \"Waday inilak ay babai ay Filisteo ed Timna ay naipketan di matak. En kayo koman makikali tan laydek ay asawaen.\"\n3Ngem kanan da ama na, \"Apay nga mangasawa kas anak di baken nakogit ay Filisteo? Ay tan maga aya di mapilim si kapolian tako ono iib-a tako ay Israelita?\" Ngem kanan Samson en ama na, \"Sisya met di laydek ay ton-oden yo ta asawaek.\"\n4Adin ammon da aman Samson ay si Diyos di mangiturturong en sisya ay mangamag isna ta way iyat na ay manglaban sin Filisteo ay madama ay mangiturturay sin Israelita.\n5Et kinoyog Samson da ama na en ina na ay nanballalong ed Timna. Idi manmandan da sin kad-an di kaob-obasan isdi, wada et di manngangaed ay bomaro ay layon ay en mangabet en sisya.\n6Bigla ay inpapigsan din Ispiriton Diyos si Samson, isonga olay magay armas na yan binisngibisngit na din layon ay kaman owat olbon di kalding di inyat na. Ngem adi na inis-istoryan da ama na din inamag na.\n7Pag manballalong ay en makikali sin babai et nalaydalaydan sisya.\n8Nalabas pay di piga ay timpo et kasin inmey si Samson ta asawaena din babai. Kinombas sin danan ta ilaena din layon ay pinse na, kambaw nanbeey di anig yan nalamsan.\n9Et nan-a si kinkinana sin danan. Idi domateng sin kad-an da ama na, inyaanas daida et kinan da abe. Ngem adi na inbagbagan daida ay ina na sin bangkay di layon.\n10Inmey da sin beey di babai et nanparti si Samson isdi tan say ogali das di ay iyat di mangasawa.\n11Idi inilan din Filisteo sisya, nan-ibaa das tolonpo ay lalaki ay mangadkadwa en sisya.\n12Siya et di, kanan Samson en daida, \"Manbontiyaak, et mo mapontosan yo sin oneg di pito ay agew ay ragragsak, idawtak dakayo si tolonpo ay mayamayat ay lopot ya tolonpo ay paris ay nangina ay bado.\n13Mo adi kayon makapontos, dakayo di omya si tolonpo ay lopot ya tolonpo ay bado.\" Kanan abe din Filisteo, \"May kod kayman, ibagam san bontiyam ta dengngen mi.\"\n14Pag kanan Samson, \"Nawaday makan ay napo sin mangamangan, Nawaday mam-is ay napo sin kapipigsaan.\" Inmey di tolo ay agew yan adi dan makasongbat.\n15Sin maikap-at ay agew, kanan da sin asawan Samson, \"Sikapam si asawam ta ibaga nan sik-a di songbat din bontiya na. Mo sigaam, pooan mis sik-a ya din pamilyam ta matey kayo am-in. Ay inmayag kayo baw ta pabitegen yos dakami?\"\n16Inmey si asawan Samson sin kad-ana et nan-og-oga ay nangwani, \"Malmaliget ka baw en sak-en! Baken tet-ewa ay laylaydem sak-en, tan waday bontiyam sin kailiak yan adi kan inbaga di songbat nan sak-en.\" Kanan Samson, \"Adiak to pay inbaga en da amak en inak, apay nga ibagak en sik-a?\"\n17Ngem adi sinmaldeng ay nan-og-oga sin pito ay agew ay doy ay ragragsak, et kanayon ay damdamagena en sisya, isonga sin maikapito ay agew, inbagan Samson. Pag aben ibagan asawa na sin kailiana.\n18Idi dandani ay madipos di agew sin maikapito, kanan din man-ili en Samson, \"Ay baken anig di kakam-isan? Ay baken od layon di kapipigsaan?\" Kanan Samson en daida, \"Mo adi kayon in-alado din bakak, Adi kayo koman nasongbatan din bontiyak.\"\n19Pag et senggep en sisya din Ispiriton Diyos ay nangipapigsa en sisya et nanballalong ed Askelon. Pinse na di tolonpo ay lalaki ay Filisteo et ina na din bado da ay say indawat na sin nanongbat sin bontiya na. Makdeng pay di, sinmaa ed beey da ama na, tan palalo di bonget na begew sin napasamak.\n20Din asawa na pay yan inpaasawa da sin lalaki ay nangadkadwa en sisya sin kasal na.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/papangolo-14---kankanaey-bible","date":"2022-08-10T21:14:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882571210.98\/warc\/CC-MAIN-20220810191850-20220810221850-00360.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9998903275,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9998903274536133}","num_words":622,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.418,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Kasin inamag din Israelita din lawa sin pangilan Diyos, isonga inpalobos na ay iturayan din Midianita si daida si pito ay tawen.\n2Napigpigsa din Midianita mo din Israelita et palalo ay pinalpaligat da, isonga nantabon da si liyang ya odom ay mabalin ay pantabonan da sin kadondontogan.\n3Kanayon ay mo pinag-eesek di Israelita, itompong abe din Midianita, Amalekita ya odom ay tribu ay napo sin naibandas belaan di agew ay mangobat en daida.\n4Mankampo da sin dagan di Israelita et dadaelen da din molmola enggana sin abagatan ay asag-en ed Gaza. Maga polos di bay-an da si kanen din Israelita. Maga di olay karnero, baka ono dangki.\n5Intakin da abe din babaka ya tolda da et kaman dan dodon ay adi kabilang di kaad-ado da pati din kamel da. Dinadael da din ili\n6enggana ay peteg ay binmiteg ya kinmaseseg-ang din Israelita. Pag manpakaasi din Israelita en Diyos.\n7Idi nankedaw das badang Diyos begew sin Midianita,\n8nan-ibaa si mamadto ay nangibaga en daida, \"Siya na di kanan Yahweh ay Diyos di Israelita, 'Winayawayaak dakayo ed Egipto ay naibabag-enan yo.\n9Insalakan kos dakayo sin taga-Egipto ya sin am-in ay namalpaligat en dakayo sin ili ay nay. Pinakaan kos daida sin inmalian yo et indawat ko en dakayo din daga da.\n10Inbagak en dakayo ay sak-en si Yahweh ay Diyos yo ya adi kayon dayawen din sinan didiyos di Amorreo ay akin daga isnan kad-an yo ed wani, ngem adi kayon inmikaskaso.'\"\n11Makdeng pay di, wada din anghel Diyos ay dinmateng ed Ofra et tinmokdo sin poon di esay dakdake ay kaiw ay okan Joas ay polin Abiezer. Man-ir-irik si Gideon ay anak na sin kad-an di panpespesan si obas ta adi ilaen din Midianita.\n12Nanpailan sisya din anghel en Diyos yan kanana, \"Wadas Diyos en sik-a, natoled ya napigsa ay lalaki.\"\n13Ngem kanan Gideon, \"Apo, mo wadas Diyos en dakami, apay ngin ay siya na di napasamak en dakami? Apay ngin ay magay inamag Diyos ay nakaskasdaaw ay kaman din dinaddad-at di aam-a mi ay inam-amag na ed idi sin nangipangoana en daida ay komaan ed Egipto? Nay pay ed wani yan binaybay-an Diyos dakami et inpalobos na ay iturayan din Midianita dakami.\"\n14Pag et kanan Diyos ay nangibilin en sisya, \"Osalem san pigsam ta en ka isalakan din Israelita sin pangiturayan din Midianita. Mismo ay sak-en di mangibaa en sik-a.\"\n15Songbatan pay Gideon yan kanana, \"Ngem Apo, intoy iyat ko ay mangisalakan sin Israelita? Dakami ay sintoton-od di kakapsotan sin polin Manasses yan sak-en abe di kababaan sin pamilya mi.\"\n16Ngem kanan Diyos en sisya, \"Kabaelam tan kadwaek sik-a. Awni et nalaka di iyat mo ay mangabak sin Midianita ay kaman dan owat esay ipogaw.\"\n17Kanan Gideon, \"Mo malaylaydan ka en sak-en, paneknekam kod ay sik-a tet-ewa si Diyos.\n18Pangaasim ta adi ka pay laeng komakkaan ta enak man-a si makan ay idaton kon sik-a.\" \"May, isnaak enggana ay mantaoli ka,\" kanana.\n19Sinmaa si Gideon et nanparti si bomaro ay kalding ay in-oto na. Nanmasa si sinpo ay kilo ay arina et inamag nas tinapay ay magay labadura na. Inpeey na si baskit din karni yan inpeey na si banga din sabaw, pag nan iey sin anghel sin poon di kaiw.\n20Kanan din anghel en sisya, \"Ipatang mo sin bato din karni ya tinapay ay sana, asi kan sodagan sin sabaw.\" Tinongpal Gideon din naibaga en sisya.\n21Idi makdeng di, insagid din anghel din otdok din sokod ay iin-genana sin karni ya tinapay. Kabidang et di apoy sin bato ay namoo sin karni ya tinapay, pag et bigla ay mamaga din anghel.\n22Say nangammoan Gideon ay din anghel Diyos din inila na, et peteg di egyat na ay nangwani, \"Diyos ay Kangatoan, inilak ay sangosango din anghel mo!\"\n23Ngem kanan Diyos en sisya, \"Talna koma di wadan sik-a. Adi kan emegyat tan laton ay adi kan matey.\"\n24Et nan-amag si Gideon isdi si altar ay para en Diyos ay nginadanana si Yahweh et Poon di Talna. Olay ed wani, wada pay laeng ed Ofra ay dagan di polin Abiezer.\n25Sin labi ay doy, kanan Diyos en Gideon, \"Alaem din maikadwa ay bomaro ay bakan amam ay mantawen si pito. Bakasem din altar ay inamag amam para en Baal yan poyoem din posti ay pangidaydayaw dan Asera ay naitatakdo.\n26Asi kan man-amag si kosto ay altar para en Diyos sin labaw di nakayang ay pankamangan ay nay. Mo makdeng di, osalem din pinoyom ay posti ay pangidaydayaw dan Asera ay pangipooam sin idaton mo ay baka.\"\n27Intakin Gideon di sinpo sin babag-ena et tinongpal na din inbilin Diyos. Ngem gapo ta emegyat sin aag-i na ya kailiana, baken sin kaagawan di nangamagana mo adi et sin labi.\n28Idi binmangon din man-ili sin agsapa, inila da ay nadadael din altar Baal pati din posti ay pangidaydayaw dan Asera ay tinatakdo na. Inila da abe din bomaro ay baka ay naidaton sin kabarbaro ay altar.\n29Kanan da ay nan-asibaga, \"Sino ngata di nangamag isna?\" Idi dinamdamag da, naammoan da ay si Gideon ay anak Joas di nangamag.\n30Kanan da en Joas, \"Ibelam din anak mo ta peslen mi, tan dinadael na din altar Baal yan gintad na din posti ay pangidaydayaw mi en Asera ay naitatakdo.\"\n31Ngem kanan Joas en daida, \"Apay ngin ay isakit yo ya salakniban yo si Baal? Adi pay laeng pomat-a yan matey di mangisakit en sisya. Mo tet-ewa ay diyos si Baal, bay-an yo ta ikalinteganay awak na tan altar na di nadadael.\"\n32Manipod isdi, nginadanan das Gideon si Jerubbaal begew sin nangwanian Joas en \"Bay-an yo ay salakniban Baal di awak na, tan altar na di nadadael.\"\n33Makdeng pay di, nasinop din Midianita, Amalekita ya din odom ay tribu ay napo sin naibandas belaan di agew. Inagadang da din ginawang ay Jordan et nankampo da sin tanap ay Jezreel.\n34Idi siya di, sinenggep din Ispiriton Diyos en Gideon et nananggoyob ay nangayag sin lallalaki ay polin Abiezer ta omonod dan sisya.\n35Nan-ibaa abe si nangipaammo sin intiro ay polin Manasses ay makigobat da, siya abe sin polin da Aser, Zebulun ya Naftali et nantikid da ay nangaspo en sisya.\n36Pag kanan Gideon en Diyos, \"Laydek ay paneknekan mo osalem sak-en ay mangisalakan sin Israelita ay kaman din inkarim.\n37Ipayag ko ngarud nan dotdot di karnero sin lota ay pan-ir-irikan si bakakew ta mo din dotdot anggoy di mabasa si dono yan nanamgaan din lota, say pangammoak ay tet-ewa ay osalem sak-en ay mangisalakan sin Israelita.\"\n38Et dadlon say napasamak. Idi binmangon si Gideon ay nasapa sin kabigatana, pinespesana din dotdot di karnero et napno di esay malokong sin dono.\n39Idi siya di, kanan Gideon en Diyos, \"Adi ka kod omibongbonget ta palobosam sak-en isnan maodi ay ibagak. Pangaasim kod ta ipalobos mo pay di esa ay pamaneknek babaen sin dotdot. Ed wani, say mabasa koma din lota yan say mamgaan din dotdot.\"\n40Sin isdi ay labi, say inyat tet-ewan Diyos et sin kabigatana, nabasa si dono din lota yan nanamgaan din dotdot di karnero.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/papangolo-6---kankanaey-bible","date":"2022-08-10T21:06:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882571210.98\/warc\/CC-MAIN-20220810191850-20220810221850-00527.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999793768,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999793767929077}","num_words":1157,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.419,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1Kinwanin Diyos en sak-en,\n2\"Sik-a ay anak di ipogaw, waday paipadtok en sik-a ay maikontra en Gog ay man-ili ed Magog ay mangituray sin nanasyon ay Mesek ya Tubal.\n14Ibagam ay siya na di ipadngen din Kangatoan ay Diyos en sisya: Awni et natalna di biyag di ipogaw ko ay Israelita ya magay pan-egyatan da. Sin timpo ay doy, manlobwat kayo\n15sin addawi ay ili yo ed amyanan. Ipango yo di ad-ado ay sosoldado ay nangakabayo ay mapo sin ad-ado ay nasyon. Napigsapigsa kayo ay bonggoy di soldado.\n16Sin doy ay maod-odi ay agew, en kayo gobaten din ipogaw ko ay Israelita. Kaman kayon kaeegyat ay pewek ay mandan sin intiro ay ili. Sak-en ay mismo di mangiturong en dakayo ta ipailak di kinasantok babaen sin mapasamak en dakayo ta say pangammoan di am-in ay nasyon ay sak-en si Diyos.\"\n17Kanan aben din Kangatoan ay Diyos, \"Si Gog din inbagbagak ed idi babaen sin baak ay mamadto ed Israel. Inmey di pigay tawen ay nangipadtopadtoan da ay wadan to di ibaak ay mangobat en daida ay Israelita.\n18Sin agew ay doy ay gobaten Gog din Israelita et palalo di bonget ko.\n19Gapo sin imon ya palalo ay bonget ko, isapatak ay pawadaek di kaeegyat ay yegyeg ed Israel.\n20Manpayegpeg dan to si egyat dan sak-en din am-in ay nigay sin danom, titit, am-in ay animal pati din manbodbodos ya am-in abe ay ipogaw sin labaw di daga. Makosokos dan to din dodontog ya bilbilig yan matokang am-in ay beey.\n21Bilinek am-in ay kampilan ay mangontra en Gog sin am-in ay dontog ko, et man-asipepese din sosoldado da.\n22Dosaek daida babaen si pisti ya kampilan. Paodanak sisya si napigsa ay odan, dalalo, apoy ya asufre, siya abe sin am-in ay sosoldado na ya nanasyon ay gait na.\n23Siya na di iyat ko ay mangipaila sin kinangatok ya kinasantok sin am-in ay nasyon et maammoan dan to ay sak-en si Diyos.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-40","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/ezekiel-38---kankanaey-bible","date":"2022-09-28T21:33:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-40\/segments\/1664030335286.15\/warc\/CC-MAIN-20220928212030-20220929002030-00396.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9998344779,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9998344779014587}","num_words":319,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.42,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nDin Nanpasyal Ed Betlehem Ay Napo Sin Belaan Di Agew\n1 Naianak si Jesus ed Betlehem ay ilin di Judea sin kaarin Herod. Pag wada da di emey ed Jerusalem ay napo sin belaan di agew ay nankalalaing ay mangibagas olog di talaw.\n2 Idi dinmateng das di, pinoot da ay nangwani, \"Into din naianak ay arin di Judio? Tan inila mi din binmelaan di talaw ay sinyal di naianakana, et inmali kami ay mandayaw en sisya.\"\n3 Sin nanamagan Ari Herod sidi, peteg di egyat na ya siya abe sin am-in ay man-ili ed Jerusalem.\n4 Isonga inpasinop na din papangolon di papadi ya din mamaestron di linteg, et pinoot na en daida mo into di maianakan di Messias.\n5 \"Ed Betlehem isnan nay ay probinsiya ay Judea,\" kanan da ay sinombat. \"Tan siya na di inpaisolat Diyos sin mamadto ed nabaon ay kanana,\n6 'Sik-a ay Betlehem sin dagan Juda, sik-a di kapatgan sin madaydayaw ay il-ili ay lak-am Juda, tan sik-a di kapoan di manturay ay mangipango ya mangay-ayowan si ipogaw ko ay Israelita.' \"\n7 Pag paayag Herod din doy ay nankalalaing ay mangibagas olog di talaw ta say makikali da en sisya ay eng-enggay da, et inammoana en daida din kosto ay timpo ay binmalaan din talaw.\n8 Pag nan ibaas daida ed Betlehem ay nangwani, \"Emey kayos di, et esten yo ay manganap sin moyang ay sana. Mo datngan yo, mantaoli kayos na ta ibaga yo en sak-en ta say emeyak abe ay mandayaw en sisya.\"\n9-10 Sin nanngean da sin intogon di ari, nanlobwat da, et peteg di ragsak da, tan inila da kasin din mismo ay talaw ay inila da ay binmela ed idi. Inpangpango nas daida enggana ay dinmateng sin patag di beey ay kad-an di moyang, yan pag somaldeng.\n11 Idi sinmawang da sin kad-an di beey ay sana, sinenggep da et inila da din moyang ya si Maria ay ina na. Nandokmog da ay nanyakog-ong ay mandayaw sin moyang, et pag dan bokatan din naigtoan di nangina ay isagot da, et indawtan das sisya si balitok, nabanglo ay insinso ay makwani en frankincense, ya mirra.\n12 Idi siya di, inpaiitaw Diyos daida, et intogona en daida ay adi da mantaoli en Herod, isonga natken di nandanan da ay sinmaa ed ili da.\nDin Linmayawan Da Jose En Maria Ya Si Jesus Ed Egipto\n13 Idi nadipos da, nanpaila di anghel Apo Diyos en Jose sin iitaw na yan kanana en sisya, \"Ibangon mo, et ikoyog mo din moyang ya si ina na ta lomayaw kayo ed Egipto. Mantee kayos di enggana ay ibagak ay mantaoli kayo, tan din panggep Herod et ipaanap na din moyang ta ipapse na.\"\n14 Siya et di, kabangon si Jose et kalobwat sin gawan di labi ay mangikoyog sin moyang ya si ina na ta emey da ed Egipto.\n15 Et say nantetean da enggana sin nateyan Herod. Naamag na ta say matongpal din inpaibagan Apo Diyos sin mamadto ay kanana, \"Awni et ayagak din anak ko ay komaan ed Egipto.\"\nDin Nangipapsean Herod Sin Kamoyamoyang\n16 Idi inammoan Herod ay sinikapan din nankalalaing ay mangibagas olog di talaw sisya, palaloy bonget na, et inbilina ay en peslen di soldado na din am-in ay lalaki ay mantawen si dowa ono kolang ed Betlehem ya sin nandinmang ay il-ili. Tan pinasal na ay say kosto ay kabayag di timpo manlogi sin binmalaan di talaw ay maibasar sin inammoana sin doy ay nankalalaing ay sangaili.\n17 Isonga natongpal din inpaibagan Diyos sin mamadto ay si Jeremias ay kanana,\n18 \"Madmadnge di palalo ay man-og-oga ay manladladingit ed Rama, tan og-ogaan Raquel din aan-ak na. Adi polos kaliwliwa, tan namaga da.\"\nDin Inmeyan Da Jose Ed Nazaret Ay Napo Ed Egipto\n19 Idi natey si Herod, nanpaila di anghel Apo Diyos en Jose sin iitaw na sin kad-an da ed Egipto,\n20 yan kanana, \"Ibangon mo ta ikoyog mo din moyang ya si ina na ta mantaoli kayo sin ili yo ay Israel, tan enggay natey din mangwani en mamse sin moyang.\"\n21 Siya di et binmangon da Jose et nantaoli da ed Israel.\n22 Asi et dinngen Jose ay naiskat si Arkelaus ay anak Herod ay manturay ed Judea, isonga emegyat ay mantaoli. Gapo ta wada kasin di naitogon en sisya sin iitaw na, inmey da sin probinsiya ay Galilea,\n23 et nakiili da ed Nazaret. Naamag na ta say matongpal din inpaibagan Diyos sin doy da ay mamadto ay kanana, \"Awni et makwanis sisya en taga-Nazaret.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/kne\/MT2.html","date":"2022-11-30T10:19:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710734.75\/warc\/CC-MAIN-20221130092453-20221130122453-00138.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999890327,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999890327453613}","num_words":728,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.449,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"8\nDin Naipasgepan Di Baol Di Tolagan Sin Timplo\n(8:1-6,9-13)\n1 Idi siya di, inpaayag Ari Solomon am-in ay papangolon di tribu ya pamilyan di Israelita ta matopog da ed Jerusalem ta en da alaen din Baol di Tolagan Diyos ed Zion ay makwani en Siyodad David ta itikid da sin Timplo.\n2 Nasinop da am-in sin kad-an di ari sin timpon di fiesta ay makwani en Pansidoman sin maikapito ay bowan ay makwani en Etanim.\n3 Idi dinmateng da am-in, tinilid din papadi din Baol di Tolagan,\n4 et in-ey da sin Timplo. In-ey aben din papadi ya odom ay Levita din Tolda ay Panpappailaan Diyos ya din am-in ay maosal sidi.\n5 Pag masinop da Solomon ya din am-in ay Israelita sin sangoanan di Baol et nan-idaton das adi kabilang ay baka ya karnero.\n6 Makdeng pay di, inpasgep din papadi din Baol di Tolagan Diyos sin Timplo et inpeey da sin Kasasantoan ay Kowarto sin pinapayongan di payak di kerubim, tan say lebbeng na ay kad-ana.\n7\n8\n9 Magay odom si naigto sin Baol mo adi et din dowa ay nadampilak ay bato ay inigton Moses sin kawada na sin dontog ay Sinai. Isdi di nangipaammoan Diyos sin intolag na sin Israelita sin nakdeng ay kinmaanan da ed Egipto.\n10 Idi kinmaan din papadi sin Timplo, napno si liboo\n11 ay mankoniniing begew sin kawadan Diyos, isonga adi da kasin makasgep ay mangitoloy sin am-amagen da.\n12 Pag kanan Solomon ay nankararag, \"Sik-a ay Diyos et kinwanim en naposkol ya mabolinget ay liboo di panbeeyam.\n13 Nay di inpasaad ko ay maptemapteng ay timplo ay panbeeyam si eng-enggana.\"\nDin Kararag Solomon Ay Nan-idaton Sin Timplo\n(8:14-30,41-61)\n14 Idi wadas di din intiro ay gimong di Israelita ay pinmipika, sinagong din ari si daida, et pag nan bindisyonan daida.\n15 Kanana, \"Madaydayaw si Yahweh ay Diyos di Israelita. Babaen sin panakabalina, tinongpal na din inkari na en amak ay David.\n16 Tan kanana, 'Manipod sin agew ay nangipangoak sin Israelita ay ipogaw ko ay komaan ed Egipto, magay pinilik ay siyodad sin intiro ay Israel ay kaisaadan di Timplok ay pandaydayawan da en sak-en. Ngem pinilik si David ay mangituray sin Israelita ay ipogaw ko.'\n17 Layden amak ay David ay man-amag si timplo ay panbeeyan Yahweh ay Diyos di Israelita,\n18 ngem kanan Diyos en sisya, 'Kosto di ninemnem mo tan laydem kayman ay man-amag si timplo ay pandayawan da en sak-en.\n19 Ngem baken sik-a di mangamag sin Timplo mo adi et din anak mo ay ipolim to. Sisya di mangisaad sin Timplo ay panbeeyak.'\n20 Tinongpal Diyos din kari na tan nay sak-en di naisokat en David ay amak ay manturay isnan Israel ay kaman met laeng din inkari na. Natongpal abe ay inamag ko din Timplo ay panbeeyan ya maidaydayawan Yahweh ay Diyos di Israelita.\n21 Waday inpaisaganak isdi ay kaipay-an din Baol ay naidolinan di intolag Diyos sin ap-apo tako sin nangipangoana en daida ay komaan ed Egipto.\"\n22 Pag pomika si Solomon sin sagang di altar sin sangoanan di intiro ay gimong di Israelita yan nandepa ay nangisagang sin takkay na ed langit.\n23 Kanana, \"Sik-a ay Yahweh ay Diyos di Israelita, magay odom ay Diyos si makaiso en sik-a ed daya ya isnan daga. Dadlon kan tongpalen din intolag mo ya ipailam din adi manbalbaliw ay layad ya seg-ang mo sin ipogaw mo ay mangitoltoloy ay mangimongsan si amin ay nemnem da ay mansilbi en sik-a.\n24 Tinongpal mo din inkarim en amak ay David ay baam. Ed wani ay agew, sik-a ay mismo di nanongpal babaen sin panakabalin mo.\n25 \"Yahweh, sik-a ay Diyos ay daydayawen di Israelita, sapay koma ngarud ta tongpalem abe din esa ay inkarim en amak ay mantoltoloy ay wadan to di dotokam sin poli na ay manturay isnan Israel, dalo et mo esten da ay manongpal en sik-a ay kaman din inyat na.\n26 Isonga ed wani, kedawek en sik-a ay Diyos di Israelita ta tongpalem kod na ay inkarim en amak ay David ay baam.\n27 \"Ngem ay tet-ewa aya ay mantee ka isnan daga? Mo din kangatoan ay langit yan adi dakan malaon, adi pay masepsep et nan inamag ko ay Timplo.\n28 Ngem olay mo siya di, dengngem kod ay Diyos ko nan kararag ko ay baam ay mankedaw si seg-ang mo. Dengngem kod nan kararag ya adawag ko isnan sangoanam ed wani ay agew.\n29-30 Bantayam kod nan Timplo si inag-agew ya nilablabi tan sinay di lugar ay pinilim ay panbeeyam ya pandayawan da en sik-a, isonga dengngem koma di kararag ko ya din ipogaw mo ay Israelita mo mankararag kami ay manasagang isnan Timplo. Issan ed langit ay kad-am dengngem koma din kararag mi ya pakawanem dakami.\n31\n32\n33\n34\n35\n36\n37\n38\n39\n40\n41 \"Olay din mangili ed addawi ay baken Israelita ay ipogaw mo, et omali da begew sin kinangaton di ngadan mo.\n42 Tan mandinamag to sin kailiili din panakabalin mo ay mangamag si olay sino ay laydem. Mo omali da ay mankararag ay manasagang isnan Timplo,\n43 dengngem koma issan ed langit ay kad-am din kararag da ta patgam amin ay kedawen da ta say maammoan di amin ay ipogaw isnan daga si sik-a et egyatan ya patgen das sik-a ay kaman din iyat di Israelita ay ipogaw mo. Et maammoan da abe ay din Timplo ay nay ay inamag ko yan say panbeeyam ya pandaydayawan di ipogaw en sik-a.\n44 \"Mo en makigobat din ipogaw mo, olay intoy pangibaaam en daida ya mankararag da ay nakasango isnan siyodad ay pinilim ya sin Timplo ay inamag ko ay panbeeyam,\n45 dengngem koma ed langit din kedawen da ta pangabakem daida.\n46 Mo manbasol da en sik-a tan magay ipogaw ay adi manbasol, et bomonget kan daida ya bay-am ay abaken din kalaban da ya itakin da sin ili da ay addawi ono asag-en;\n47 ngem no sin lugar ay naibalodan da ya manbabawi da et ipodno da din basol da, dengngem koma din kararag da.\n48 Dengngem koma din kararag da mo tet-ewa ay manbabawi da ya sagongen das sik-a sin ili ay naibalodan da ya sagangen da din daga ay indawat mo sin ap-apo da, ya din pinilim ay siyodad ya Timplo ay inamag ko ay panbeeyam.\n49 Dengngem koma din kararag da issan ed langit ay kad-am ta maseg-ang kan daida.\n50 Pakawanem koma din ipogaw mo sin amin ay nanbasolan dan sik-a ta iturong mo ay seg-angan din nangibalod en daida.\n51 Tan daida din mismo ay ipogaw mo ay inpangom ay komaan ed Egipto ay nanlak-aman das palalo ay ligat ay maiarig si manbidbidang ay apoy.\n52 Sapay koma ta maseg-ang ka ya kanayon ay dengngem din adawag ya kararag ko ay baam ya din ipogaw mo ay Israelita.\n53 Tan mismo ay sik-a ay Kangatoan ay Diyos yan pinilim daida sin amin ay nasyon isnan daga ta daida di manbalin ay ipogaw mo ay kaman din inbagam en Moses ay baam sin nangipangoam sin ap-apo mi ay komaan ed Egipto.\"\n54 Idi nakdeng ay nankararag si Solomon, pinmika sin sangoanan di altar ay nandokmogana ay nangikayang sin takkay na.\n55 Pinmika et inbogaw na ay namindisyon sin intiro ay gimong di Israelita. Kanana,\n56 \"Madaydayaw si Diyos ay nangidawat si pan-illengan din Israelita ay ipogaw na ay kaman din inkari na. Magay olay esa ay adi natongpal sin inkari na en Moses ay baa na.\n57 Sapay koma ta si Yahweh ay Diyos tako yan kanayon ay komadkadwa ay kaman din inyat na sin aam-a tako. Sapay koma ta adi na taytaynan ya baybay-an si datako.\n58 Sapay koma ta iturong nas datako ay mangonod sin amin ay laydena ya mantongpal sin linteg ya bilbilina ay inpaammo na sin ap-apo tako.\n59 Sapay koma ta kanayon ay nemnemen Diyos dana ay inkararag ko en sisya ta kanayon ay seg-angana din ipogaw na ay Israelita ya din ari da sin kasapolan das inag-agew.\n60 Et mo siya di, maammoan di ipogaw sin amin ay ili isnan lobong ay si Yahweh anggoy di Diyos ay magay odom.\n61 Masapol koma ngarud ay imongsan yo din nemnem yo en Yahweh ay Diyos tako ta kanayon ay tongtongpalen yo din linteg ya bilbilina ay kaman ed wani.\"\n62\n63\n64\n65\n66","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/kne\/K18.html","date":"2022-12-03T03:43:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710918.58\/warc\/CC-MAIN-20221203011523-20221203041523-00627.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999717474,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999717473983765}","num_words":1313,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.449,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"23\nDin Inam-amag Josias Ta Tongpalena Din Linteg Diyos\n(23:1-3,21-27)\n1 Idi siya di, inpaayag Ari Josias am-in din papangolon di ipogaw ed Juda ya ed Jerusalem,\n2 et nankokoyog da ay inmey sin Timplon Diyos. Nakiey abe din papadi ya mamadto ya am-in din man-ili ay nabibiteg ya siya abe din babaknang. Idi wada da ay mandengdenge, inbasa na am-in din naisolat sin Libron di Tolagan ay dinteng da sin Timplon Diyos.\n3 Pag en pomika sin kad-an di postin di Timplo et inkari na en Diyos ay patienas sisya ya imongsana din am-in ay nemnem na ay mangonod sin linlinteg ya bilbilina ta say matongpal din intolag Diyos ay naisolat sin libro ay doy. Et pag ikarin din kaipoipogaw ay tongpalen da abe din intolag Diyos.\nIdi makdeng di, inbilin Ari Josias ay ipabala da sin Timplo am-in din altar ya posti ya odom ay inos-osal da ed idi ay manaydayaw en Baal ta en da ipoo sin lasin di ili. Dinadael na abe din am-in ay pandaydayawan di ipogaw sin dodontog, pinoyo na din posti ay pangidaydayaw da en Asera ya pinse na din papadi ay nangipoppoo si insinso ay manaydayaw en Baal ya din katalatalaw. (23:4-20)\n4\n5\n6\n7\n8\n9\n10\n11\n12\n13\n14\n15\n16\n17\n18\n19\n20\n21 Pag nan ibilin sin kaipoipogaw ay silibraran da din fiesta ay makwani en Nalabas ta say madayaw si Yahweh ay Diyos da ay kaman din naisolat sin Libron di Tolagan.\n22-23 Naamag na ed Jerusalem sin maika-18 ay tawen ay nanturayan Ari Josias. Di inyat da ay nangsilibrar sin fiesta ay nay ay Nalabas et maga di kais-iso na sin timpon di olay sino ay ari ed Israel ya ed Juda manipod sin timpon di papangolo.\n24 Wada pay di odom ay inamag Josias. Inpakaana ed Jerusalem ya sin kailiili ed Juda am-in ay manpontos ya mansip-ok, din sinan didiyos ya rebolto ay wada sin beey di ipogaw, ya olay sinoy odom ay inos-osal da ay kadodogis sin pangilan Diyos. Inamag na di ta say matongpal din bilbilin ay naisolat sin libro ay dinteng Hilkias ay kangatoan ay padi sin Timplon Diyos.\n25 Magay makaiso en Josias sin aari ay namangpango ya naisokat en sisya ay nangimongsan sin am-in ay nemnem ya bikas na ay mansilbi en Diyos maibasar sin am-in ay naisolat sin linteg Moses.\n26 Ngem adi nabaew din palalo ay bonget Diyos sin man-ili ed Juda begew sin lawa ay inam-amag Manasses.\n27 Isonga kanan Diyos, \"Ipakaan ko din taga-Juda sin sangoanak ay kaman din inyat ko sin taga-Israel. Dokogak abe din pinilik ay siyodad ay Jerusalem ya din Timplo ay nay ay inbagak en panbeeyak.\"\nDin Nateyan Josias Ya Din Naisokat En Sisya\n(23:28-30,36a,37)\n28 Din odom ay inam-amag Josias et naisolat da sin libro ay kaistoryaan di biyag di aari ed Juda.\n29 Idi ari pay laeng sisya, inpangon Ari Neco ed Egipto di ad-ado ay soldado ay en tomolong sin ari ed Assyria sin kad-an di ginawang ay Eufrates. Inmey da Josias ay en mangipasaldeng koma sin taga-Egipto, ngem idi nan-abat da ed Megiddo, pinse das sisya sin gobatan.\n30 Inpalogan din kakoyog na din awak na si kalisa et insaa da ed Jerusalem, pag dan ipayag sin naiponponana ay sanikwa na. Et pag pilien din kaipoipogaw si Jehoahaz ay anak Josias ay maisokat en sisya, et sinoyatan dan toktok na si lana ay mangisaad en sisya ay ari.\nIdi nanturay si Jehoahaz si tolo ay bowan et anggoy, en dinpap Ari Neco et inpabalod na ed Egipto. Pag nan isaad si Jehoyakim ay maikadwa ay anak Josias ay ari et inpilit na ay manbayad din man-ili ed Juda si nangato ay bowis. (23:31-35)\n31\n32\n33\n34\n35\n36a Mantawen si Jehoyakim si dowanpo ya lima sin naisaadana ay ari, et nanturay ed Jerusalem si sinpo ya esa ay tawen.\n37 Tinadona din inyat di ap-apo na ay nangam-amag si lawa sin pangilan Diyos.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/kne\/K223.html","date":"2022-12-03T11:29:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710931.81\/warc\/CC-MAIN-20221203111902-20221203141902-00005.warc.gz","language":"kne","language_score":1.0000044107,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 1.0000044107437134}","num_words":620,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.452,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"11\nDin Ad-ado Ay Asawan Solomon\n(11:1-13)\n1 Ad-ado di laydelayden Solomon ay mangili ay babbabai. Baken anggoy din anak di ari ed Egipto, mo adi et nangasawa pay si babai ay Heteo ya Ammonita ya Moabita, ya taga-Edom ya Sidon.\n2 Inasawa nas daida olay mo inbilin Diyos sin Israelita ay adi da makiasawa si mangili tan daida di mangawis en daida ay mandayaw sin diyos da. Ngem palalo pay dedan di layad Solomon en daida.\n3 Pito ay gasot di asawa na ay anak di ari ya wada abey tolo ay gasot ay nababa di kasasaad da. Daida di gapo ay dinokoganas Diyos,\n4 tan idi nakay sisya, inawis da ay mandayaw si odom ay diyos et naksayan din layad na en Diyos ay baken kaman si David ay ama na.\n5 Nandayaw en Astarte ay daydayawen di taga-Sidon ya si Molek ay say kadodogis ay diyos di Ammonita.\n6 Nanbasol si Solomon tan adi nan inmongsan di pammati na en Diyos. Baken kaman din inyat David ay ama na.\n7 Nan-amag si pandaydayawan en Kemos ay kadodogis ay diyos di Moabita ya si Molek ay kadodogis ay diyos di Ammonita sin dontog ay naibandas belaan di agew ed Jerusalem.\n8 Say inyat na met laeng sin odom ay mangili ay asawa na ta say waday pan-ipooan das insinso ya pan-idatonan da sin sinan didiyos da.\n9-10 Olay mo namin dowa ay nanpaila en Solomon si Yahweh ay Diyos di Israelita ya inbilina ay adi mandayaw si odom ay diyos, adi pinatin Solomon sisya mo adi et dinokogana. Isonga binmonget si Diyos\n11 yan kanana, \"Gapo ta siya na di inamag mo ya adi kan tinongpal din intolag ya inbilin ko, soktobak din turay mo et idawat ko si esa ay opisyal mo.\n12 Ngem gapo en David ay amam, adiak amagen sin kamatagom mo adi et sin timpon di anak mo.\n13 Olay mo siya di, adiak golpien ay kaanen en sisya din intiro ay ili. Idawtak si esay tribu ay iturayana begew en David ay baak ya begew abe ed Jerusalem ay pinilik ay panbeeyak.\"\n14\n15\n16\n17\n18\n19\n20\n21\n22\n23\n24\n25\nDin Inkarin Diyos En Jeroboam\n(11:26,29-36,40)\nIdi siya di, wada da di nanbalinen Diyos ay kaibaw en Solomon ay si Hadad ay polin di aari ed Edom ya si Rezon ay nanturay ed Syria. (11:14-25)\n26 Wada abey esa ay opisyal Solomon ay nangontra en sisya, si Jeroboam ay anak Nebat ay taga-Zereda ed Efraim. Si Zerua ay esa ay balo di ina na.\n27\n28\n29 Sin namingsan ay enggay nadipos si Jeroboam ed Jerusalem, wadas Ahias ay pankalkalian Diyos ay taga-Shilo ay nangabat en sisya sin kalsada. Ang-anggoy da ay dowa.\n30 Idi nan-abat da, kakaan din mamadto ay sana sin baro ay tak-ep di bado na asi na binisngit ay nansinpo ya dowa.\n31 Kanana en Jeroboam, \"Alaem nan sinpo ay bisngit di badok tan kanan Yahweh ay Diyos di Israelita en sik-a, 'Alaek din iturayan Solomon et idawat kon sik-a di sinpo ay tribu.\n32 Mabay-an en Solomon di esa ay tribu begew en David ay baak ya begew ed Jerusalem ay siyodad ay pinilik sin intiro ay Israel.\n33 Amagek na gapo ta dinokoganas sak-en et nandayaw en Astarte ay diyos di taga-Sidon ya si Kemos ay diyos di Moabita. Dinayaw na abe si Molek ay diyos di Ammonita et adi na inamag din kosto sin pangiilaak. Adi nantongpal sin linteg ya bilbilin ko ay baken kaman din inyat David ay ama na.\n34 Ngem adiak kaanen amin en Solomon din iturayana, tan insaad kos sisya ay man-ari engganas tongpal biyag na begew en David ay baak ay pinilik ya nantongpal sin bilbilin ko.\n35 Alaek din iturayan di anak Solomon et idawat kon sik-a din sinpo ay tribu.\n36 Idawat kon esa sin anak na ay sana ta mo si David ay baak et mantoltoloy ay waday poli na ay manturay ed Jerusalem ay pinilik ay siyodad ay panbeeyak ya pandayawan di ipogaw en sak-en.' \"\n37\n38\n39\n40 Pinanggep Solomon ay peslen si Jeroboam ngem tinmagtag ed Egipto. Nankamang en Sisak ay ari et nantees di enggana ay natey si Solomon.\nDin Nateyan Solomon\n(11:41-43)\n41 Din inam-amag ya laing Solomon yan naisolat sin libro ay napaoloan si Kaistoryaan di Biyag Solomon.\n42 Opatapolo ay tawen ay nantee ed Jerusalem sin nangiturayana sin amin ay tribun di Israelita.\n43 Naiponpon sin naaladan ay partin di siyodad ay kanan da en Siyodad en David sin nateyana, et din anak na ay si Rehoboam di naisokat en sisya.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/kne\/K111.html","date":"2022-12-02T00:26:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710870.69\/warc\/CC-MAIN-20221201221914-20221202011914-00775.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999657869,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999657869338989}","num_words":717,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.464,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nDin Mangontra En Diyos\n1 Wada pay di kedawen mi en dakayo ay aag-i maipanggep sin kasin omalian di Apo tako ay si Jesu Cristo ya din masinopan tako sin kad-ana.\n2 Baken koman nalaka ay magolo di nemnem yo ono madanagan kayo sin pinalpalbo da ay wada di inpadto mi ono inbaga mi ono insolat mi ay enggay dinmateng din agew ay kasin omalian din Apo.\n3 Olay mo sinoy ibagbaga da, adi kayo maiet-etekan ay mamatis di, tan adi mabalin ay domteng din agew ay doy engganay bomala di ad-ado ay ipogaw ay mangontra en Diyos ya manpaila abe din mangontra sin am-in ay linteg Diyos ay natodingan ay madosa ed infierno.\n4 Kontraenas Diyos ya din am-in ay sinan didiyos ya olay mo sino abe ay daydayawen di ipogaw yan pangangatoena din awak na mo si daida am-in. Et en tomokdo sin Timplon Diyos ay mangwani en sisya ay mismo si Diyos.\n5 Adi yon samet nilinglingan am-in dana, tan inbagak met dedan en dakayo sin kawadak issa.\n6 Isonga ammo yo abe mo sino di manoptopap sin doy ay mangontra sin am-in ay linteg Diyos ta adi manpaila engganas domateng din timpo ay inkeddeng Diyos.\n7 Wada da kayman ed wani di mangonkontra en Diyos, ngem adi pay laeng maammoan din amagen ton din doy ay mangontra sin am-in ay linteg Diyos, yan adi aben maamag engganas kaanen Diyos din manoptopap en sisya.\n8 Mo makaan di, asi pag manpaila din doy ay mangontra. Pag omali si Apo Jesus yan maila din mankoniniing ay kinadiyos na, et bigla ay maabak din doy ay mangontra yan peslen Apo Jesus ay mamod-ok en sisya.\n9 Ngem sin daan di kaabakana, gapo ta wada en sisya din panakabalin Satanas, ipaila na di am-in ay kalasin di milagro ya nakaskasdaaw ay sinyal\n10 ya am-in abe ay lawa ay mangietek en daida ay maisian en Diyos ay madosa. Din begew ay madosa da et sinigsigaan da ay mamanol ya mamati sin tet-ewa ay maipanggep en Apo Jesus ta maisalakan da koma.\n11 Isonga iturong Diyos di nemnem da ta dadlon dan maietekan ya patien da di baken tet-ewa\n12 ta asi da am-in makeddengan ay madosa, tan adi da dedan pinati din tet-ewa, mo adi et ginan-ganas da di basol.\nDin Pinilin Diyos Ay Maisalakan\n13 Ngem mo dakayo pay ay aag-i ay laylayden din Apo, masapol ay man-iyaman kami en Diyos si kankanayon begew en dakayo. Tan nanlogi sin damdamo, pinipilin Diyos ay dakayon to di maisalakan begew sin pamatian yo sin tet-ewa ya din pangipanbalinan di Ispirito Santo en dakayo si nasantoan ay ipogaw na.\n14 Inayaganas dakayo ay maisalakan babaen sin siged ay damag ay inkaskasaba mi en dakayo ta maibilang kayo sin mankoniniing ay kinadiyos en Jesu Cristo ay Apo tako.\n15 Isonga aag-i, ipapasnek yo sin nemnem yo din tinawid tako ay mait-itdo ay init-itdo mi en dakayo sin kawada mi issa ya sin insolat mi en dakayo ta say dadlon yon onodan si kankanayon ay adi masangsangaw.\n16-17 Sapay koma ta si Jesu Cristo ay Apo tako ya si Diyos ay Ama tako di mangipapigpigsa sin nemnem yo ya mamadang en dakayo ta pag siged di am-amagen ya kankanan yo. Tan inpailan Diyos din layad na en datako, yan begew sin seg-ang na en datako, indawat na abe di komakaman ay pomigsaan di nemnem tako ya din siged ay namnama tako.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/kne\/H22.html","date":"2022-12-01T14:47:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710813.48\/warc\/CC-MAIN-20221201121601-20221201151601-00861.warc.gz","language":"kne","language_score":1.0000009537,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 1.0000009536743164}","num_words":551,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.454,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"5\n1\n2\n3\n4\n5\nPamagbagan Amos Ay Manbabawi Din Israelita\n(5:6-7,10-15,18-27)\n6 Sagongen yo si Diyos ta matago kayo. Tan mo sigaan yo, kaman apoy ay mamoo en dakayo am-in ay Israelita, pati din manbeey ed Betel, et maga polos di makad-ep.\n7 Madosa kayo ay mamaliktad si linteg ya manowitik si ib-a yo ay ipogaw.\n8\n9\n10 Mo waday kasos, kaliliget yo pay din mangipaneknek ay baken kosto di maam-amag ya din mangitistigo si tet-ewa.\n11 Palpaligaten yo din nabiteg ya ipilit yo ay manbayad das sobra ay bowis sin apit da, isonga olay mo nan-amag kayos mankanakneg ya mankanapteng ay beey, adi yo met laeng panbeeyan. Olay mo mayat di mola yo ay obas, adi yo inomen din arak ay kaamagan da.\n12 Tan ammok di kaad-ado ya kadagsen di basbasol yo. Palpaligaten yo din nalinteg ay ipogaw ya aw-awaten yo di pasoksok. Dowan yo et toptopapen di panontonan di nabiteg si kalintegan da mo waday kasos.\n13 Isonga gomiginek din naannad ay ipogaw sin kaman dadi ay timpo ay lawlawa di maam-amag.\n14 Ipasnek yo et koma ay man-amag si siged ay baken din lawa ta say matago kayo ya temet-ewa abe din ibagbaga yo ay kadkadwaen Yahweh ay Manakabalin ay Diyos si dakayo.\n15 Dokogan yo koma din lawa ya say layden yo din kosto. Ilaen yo ta say maamag din nalinteg sin pangokoman. Bareng seg-angan Yahweh ay Manakabalin ay Diyos din matmatago pay laeng ay ipogaw isna ay nasyon.\n16\n17\n18 Kaasi kayo pay ay maneseed sin agew ay pangokoman Diyos. Sino pay di namnamaen yo sin agew ay sana? Bolinget di idawat na en dakayo ay baken pat-a.\n19 Din kaiarigana et intagtagan di esa ay ipogaw di layon ngem inabat na met laeng di maangat ay oso. Di esa abe ay kaiarigana et nantabon di esay ipogaw sin beey na, ngem wada et di eweg sin dingding ay nangat en sisya.\n20 Sin agew ay pangokoman Diyos et mabolinget, maga polos di pat-a na, agew ay kasasadot, maga polos di ragsak.\n21 Kanan Diyos, \"Dadlonak sigaan din panangdayaw yon sak-en sin fiesta yo. Madmadogisak isdi.\n22 Adiak awaten din daton yo ay mapooan ya idaton yo ay arina, olay din inpalames yo ay animal ay idaton yo.\n23 Isaldeng yo san kanta yo ay owat ngalawngaw. Sigaak ay mannge sin gitara yo.\n24 Kanayon et koma ay say amagen yo din kosto ta say man-ayos din kinalinteg ay kaman din ginawang ay adi katkatdok.\n25 \"Dakayo ay polin Israel, adiak met binilin dakayo ay man-idaton en sak-en sin opatapolo ay tawen ay kawada yo sin lugar ay magay omili.\n26 Ngem ed wani, masapol ay sakbaten yo din rebolton di didiyosen yo ay da Sakkut ay ari ya si Kaiwan ay talaw.\n27 Tan dandani ay pakaanek dakayo isnan ili yo et mapilit kayo ay maiey sin ili sin labes di Damascus.\" Siya say kinwanin Yahweh ay Manakabalin ay Diyos.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/kne\/AM5.html","date":"2022-12-09T15:07:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446711417.46\/warc\/CC-MAIN-20221209144722-20221209174722-00828.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999760389,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999760389328003}","num_words":462,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.235,"stopwords_ratio":0.448,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"20\nDin Nansakitan Ya Nailatonan Hezekias\n1 Sin doy ay timpo, nansakit si Ari Hezekias yan enggay kaman matey. En inilan din mamadto ay si Isaias ay anak Amoz yan kananan sisya, \"Inbilin Diyos en olnosem di amin sin beey mo tan adi ka mailatonan, et matey ka.\"\n2 Siya di, sinagong Hezekias din dingding yan kanana ay nankararag, \"Sik-a ay Diyos, nemnemem koma ay inpapasnek ko ay mansilbi en sik-a ya inpakat ko di amin ay kabaelak ay nangamag si kosto sin pangilam.\"\n3 Pag palalo ay man-anog-og.\n4 Tinaynan Isaias din ari, ngem idi wada pay laeng sin gawan di bel-ayan di palasyo yan kanan Diyos en sisya en\n5 mantaoli sin kad-an Hezekias ay mangiturturay sin ipogaw Diyos ta ibaga na en sisya, \"Siya na di inbagan Yahweh ay say Diyos ay dinaydayaw David ay apom: 'Dinngek din kararag mo ya inilak din nan-og-ogaam, et agasak sik-a. Sin maikatlo ay agew manipod ed wani, emey ka sin Timplo.\n6 Paandoek pay si sinpo ya lima ay tawen di biyag mo ya isalakan kos sik-a ya din siyodad ay nay sin panakabalin di ari ed Assyria. Salaknibak din siyodad ay nay ta say madayawak ya matongpal din inkarik en David ay bag-en ko.' \"\n7 Makdeng pay di, binilin Isaias din baa ay kakoyog di ari ta tapalan da si igos din boyoy na. Tinongpal da et naagasan.\n8 Sin daan pay laeng maagasan, kanan Hezekias ay nandamag en Isaias, \"Into ngin di pangammoak ay agasan Diyos sak-en et makaeyak sin Timplo sin maikatlo ay agew?\"\n9 Kanan Isaias, \"Siya na di sinyal ay ipailan Diyos ay pangammoam ay tongpalena din inkari na: Piliem di laydem mo manballalong si sinpo ay paskitan din alidong sin pan-orasan ono mantikid si sinpo ay paskitan.\"\n10 Kanan Hezekias, \"Baken nakaskasdaaw mo manballalong si sinpo ay paskitan, isonga laydek ay mantikid.\"\n11 Idi siya di, nankararag si Isaias et inpatikid Diyos din alidong si sinpo ay paskitan manipod sin gedeng na sin agdan ay in-amag Ari Ahaz.\nDin Inpadton Isaias Ay Maiey Din Kinabaknang Hezekias Ed Babilonia\n12 Sin timpo ay doy, nadamag Merodak Baladan ay ari ed Babilonia ay anak Baladan ay nansakit ya nailatonan si Hezekias, isonga inbaa na di mangiey si solat ya sagot en sisya.\n13 Sinangailin Hezekias din naibaa et inpaila na en daida din am-in ay indodolina ay kinabaknang ay siya da din palata ya balitok, nankinalasi ay bangbanglo ya nangina ay balsamo, din armas ya salida na, ya am-in di odom ay gameng na. Magay adi na inpaila en daida sin am-in ay kalasin di kinabaknang na ay wada sin palasyo ya ili ay panturayana.\n14 Idi siya di, inmey din mamadto ay si Isaias en Hezekias yan kanana ay nandamag, \"Intoy napoan dadi ay ipogaw, ya sinoy kanan da en sik-a?\"\n\"Napo da sin addawi ay ili ay Babilonia,\" kanan Hezekias ay nanongbat.\n15 \"Yan sinoy inila da sin palasyom?\" kanan Isaias.\n\"Inila da am-in. Maga di kinabaknang ko ay adiak inpaila en daida,\" insongbat Hezekias.\n16 Pag kanan Isaias, \"Siya na di ipaammon Diyos en sik-a:\n17 'Awni man et domteng di timpo ay maiey ed Babilonia am-in din wada sin palasyom pati am-in abe ay indodolin di aap-om engganad wani. Maga di mabay-an.\n18 Di odom abe ay polim et maiey da ed Babilonia ta mansilbi da sin palasyon di ari.' \"\n19 Din pangawat Hezekias isnan inpadton Isaias et mayat ya natalna di kasasaad di panturayana engganas tongpal biyag na, isonga kanana, \"Mayat di inpaibagan Diyos en sik-a.\"\n20 Am-in di odom ay inam-amag Hezekias ay kaman din toled na ay makigobat, din nangamagana si tangkin di danom ya din inosok na ay kanal di danom ay emey sin siyodad et naisolat da sin libro ay kaistoryaan di biyag di aari ed Juda.\n21 Idi matey si Hezekias, din anak na ay si Manasses di naisokat ay nan-ari.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/kne\/K220.html","date":"2022-12-03T13:02:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710931.81\/warc\/CC-MAIN-20221203111902-20221203141902-00552.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999570847,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999570846557617}","num_words":623,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.419,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"14\nDin Inpadton Ahias Maipanggep En Jeroboam\n(14:1-14,17-20)\n1 Sin doy ay timpo, nansakit si Abias ay anak Jeroboam.\n2 Idi siya di, kanan Jeroboam sin asawa na, \"Emey ka ed Shilo sin kad-an di pankalkalian Diyos ay nangipadto ay man-ariak ed Israel, ngem masapol ay ilibak mo di kaipogaw mo ta adi da ammoan ay sik-a si asawak.\n3 Man-itakin ka si sinpo ay tinapay, odom ay makan, ya anig ta emey ka sin kad-ana, et ibaga na di mapasamak sin anak.\"\n4 Tinongpal asawan Jeroboam din inbaga na et dinagdagos na ay inmey sin beey Ahias ed Shilo.\nSin doy ay timpo, nagodab si Ahias tan enggay nakay.\n5 Ngem inbabagan Diyos en sisya ay wada ay emey din asawan Jeroboam ay mangilibak sin kaipogaw na ay mansalodsod maipanggep sin sakit di anak da. Inbagan aben Diyos di isongbat na.\n6 Isonga idi dinngen Ahias din danegdeg di dapana sin segpan yan kanana, \"Senggep ka. Ammok ay sik-a si asawan Jeroboam. Apay nga panggep mo ay sikapan sak-en ta say adiak ilasinan sik-a? Waday lawa ay ipadamag ko en sik-a.\n7 En ka ibaga en Jeroboam ay siya na di inbagan Yahweh ay Diyos di Israelita, 'Pinilik sik-a sin kaipoipogaw et insaad kos sik-a ay mangituray sin Israelita ay ipogaw ko.\n8 Sinoktobak din turay di polin David et indawat kon sik-a ngem baken kan kaman si David ay baak. Tan si David yan tinongpal na din bilbilin ko ya inpapasnek na ay nangonod sin laydek et say inamag na anggoy din kosto sin pangilak.\n9 Madagdagsen di basbasol mo mo din amin ay namangpango mo sik-a. Dinaydayaw mo di natenaw ay balitok ay naamag si sinan didiyos. Dadlon ka aben dinokogan ya linaslasoy sak-en, isonga binmongetak en sik-a.\n10 Gapo isdi, ipalak-am ko sin pamilyam di lawa ay mapasamak. Peslek amin ay lalaki sin polim, nakay ono anak. Kaman din iyat di manpoos logit di iyat ko sin polim enggana ay maabos da.\n11 Kanen di aso din polim ay matey sin siyodad yan kanen di titit din matey sin away.' Siya na di inbagan Diyos.\"\n12 Intoloy Ahias ay nangibaga sin asawan Jeroboam, \"Somaa ka ed wani. Sin kosto ay oras ay domatngam sin ili yo, matey din anak yo.\n13 Iladingitan di amin ay Israelita asi dan iponpon. Sisya anggoy di mayat di iyat na ay maiponpon sin polin Jeroboam, tan anggoy na si napnekan Apo Diyos ay daydayawen di Israelita.\n14 Wadan to di isaad Diyos ay man-ari isnan Israel et say mangabos sin pamilyan Jeroboam. Baken mabayag mo adi et mapasamak ay dagos.\"\n15\n16\n17 Idi nakdeng ay nankali din mamadto, sinmaa din asawan Jeroboam ed Tirza. Idi kosto ay senggep sin pantew, natey din anak da.\n18 Pag dan iponpon et nanladladingit am-in ay Israelita ay kaman met laeng din inpaibagan en Ahias ay pankalkaliana.\n19 Din odom ay naamag sin timpon Jeroboam ay kaman din nakigobatana ya din inyat na ay nanturay et naisolat da sin libro ay kaistoryaan di biyag di aari ed Israel.\n20 Dowanpo ya esa ay tawen di nanturayan Jeroboam, pag matey et naiponpon. Naisokat ay nan-ari si Nadab ay anak na.\nDin Nanturayan Ari Rehoboam Ed Juda\n(14:21-26,29-31)\n21 Mo pay ed Juda, opatapolo ya esa di tawen Rehoboam ay anak Solomon sin naisaadana ay ari. Nanturay si sinpo ya pito ay tawen ed Jerusalem ay din siyodad ay pinilin Diyos sin amin ay tribun di Israelita ay say panbeeyana. Si Naama ay Ammonita di ina na.\n22 Lawa di inam-amag din man-ili ed Juda sin pangilan Diyos. Gapo sin basol da, nasursurok di inyat da ay nangipabonget en sisya mo din ap-apo da.\n23 Sin amin ay toktok di dontog ya poon di kaiw ay mayat si panlidoman, nan-am-amag da abe si pandayawan da si sinan didiyos. Nantootood da abes bato ay pandaydayawan da ya posti ay pangidaydayaw da en Asera ay didiyosen da.\n24 Asi et naisepsep ay waday mantee sin pandaydayawan da ay mangilaklako sin kinalalaki ya kinababai da. Inamag da amin ay kadodogis sin pangilan Diyos ay kaman din am-amagen di sigod ay man-ili ay inpakaan Diyos ta maisokat da ay Israelita.\n25 Sin maikalima ay tawen ay nanturayan Rehoboam, ginobat Sisak ay arin di Egipto ed Jerusalem.\n26 Ina na amin ay gameng sin Timplo ya sin palasyo pati da din kasay ay nam-es si balitok ay inpaamag Solomon.\n27\n28\n29-30 Kanayon abe ay nan-gogobat da Rehoboam en da Jeroboam. Mo din odom ay napasamak sin nanturayan Rehoboam ya din am-in ay inamag na, naisolat da sin libro ay kaistoryaan di biyag di aari ed Juda.\n31 Idi natey si Rehoboam, naitapi sin naiponponan di aap-o na sin Siyodad en David. Naisokat ay nan-ari si Abias ay anak na.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/kne\/K114.html","date":"2022-12-03T01:53:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710918.58\/warc\/CC-MAIN-20221203011523-20221203041523-00228.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999688864,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999688863754272}","num_words":757,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.423,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"23\nDin Pangwanin Jesus Sin Maestron Di Linteg Ya Fariseo\n(Mar. 12:38-39; Luc. 20:45-46)\n1 Pag kanan Jesus sin kaipoipogaw ya sin papasolot na,\n2 \"Din mamaestron di linteg ya din Fafariseo et waday kalintegan da ay mangilawag sin linteg Moses,\n3 isonga masapol ay dadlon yon patien din am-in ay it-itdo da en dakayo. Ngem adi yo tadtadonen din kabibiyag da, tan adi da on-onodan din it-itdo da ay mismo.\n4 Ipag-en da sin kaipoipogaw di madagsen ay siya din ad-ado ay bilbilin ay ipapati da ay maonodan, ngem adi da pay makig-en si olay at-atik.\n5 Am-in din am-amagen da et amagen da ta say ilaen ya it-ek di ipogaw daida. Isonga padakdak-en da din kaiigtoan di versikulo ay tapin di linteg ay ibebedbed da sin kitong ya takkay da ya paandoen da abe din pagaypay sin gayadan di tak-ep di bado da.\n6 Sin en da makikanan, pilien da din napateg ay ipogaw si pakitokdoan da, ya pilien da abe din kasisigedan ay tokdoan sin sinagoga.\n7 Layden da abe ay dayawen di ipogaw daida ay mangwani en 'Apo' mo en da manpasyal, ya layden da ay maibaga ay maestro.\n8 \"Ngem mo dakayo pay, adi yo ipalobos ay maestro di pangwanin di gagait yo en dakayo, tan siag-i kayo am-in ya ang-anggoy ko ay maestro yo.\n9 Adi yo aben aw-awagan di olay sino isnan daga si Ama, tan es-esa di Ama yo ay si Diyos ed langit.\n10 Et adi yo aben ipalobos din gagait yo ay mangwani en Apo en dakayo, tan sak-en ay Messias din es-esa ay Apo yo.\n11 Din kapatgan en dakayo et din mansilsilbi sin gagait na.\n12 Din mangipapangato sin awak na et maibaba, ngem din mangibaba pay sin awak na et maipangato.\"\nDin Nangyamyaman Jesus Sin Mamaestron Di Linteg Ya Fafariseo\n(Mar. 12:40; Luc. 11:39-42,44,52)\n13 Pag itoloy Jesus ay mangwani, \"Kaseseg-ang kayo ay mamaestron di linteg ya Fafariseo, dakayo ay agin sisiged! Tan kaman yon in-eb din pantew ay senggepan koman di ipogaw sin panturayan Diyos. Sigaan yo ay maitapi sin panturayana dowan yo aben sangsangawen di ipogaw ay manglayad ay maitapi.\n14 \"Kaseseg-ang kayo ay mamaestron di linteg ya Fafariseo, dakayo ay agin sisiged! Tan iet-etekan yo di nabalo ay babbabai ta say alaen yo din gamgameng da ya olay din beey da dowan yon paandoandoen din kararag yo sin pangiilaan di kaipoipogaw. Awni man et madagdagsen din dosa yo!\n15 \"Kaseseg-ang kayo ay mamaestron di linteg ya Fafariseo, dakayo ay agin sisiged! Tan omagadang kayo sin baybay ya emey kayo sin addawi ay il-ili ta way iyat yo ay mangawis si olay es-esa ay manbalin si pasolot yo. Et mo inawis yo, panbalinen yo si ipogaw ay mas maikari ay madosa ed infierno mo si dakayo!\n16 \"Kaseseg-ang kayo! Kaman kayon nagodab ay mangipangpango si danan. Tan it-itdo yo ay mo waday mansapata yan alaena din Timplo ay tistigo na, baken basol mo adi na tongpalen din insapata na, ngem mo din balitok sin Timplo di alaena ay tistigo na, masapol ay tongpalena.\n17 Palalo kayo ay nagodab! Kaman magay nemnem yo! Sino aya di napatpateg? Ay din balitok ono din Timplo ay mangipabalin ay nasantoan din balitok?\n18 Kanan yo abe en mo waday mansapata yan alaena din altar ay tistigo na, baken basol mo adi na tongpalen din insapata na, ngem mo din naidaton sin altar di alaena ay tistigo, masapol ay tongpalena.\n19 Palalo san kinagodab yo! Sino aya di napatpateg? Ay din daton ono din altar ay mangipabalin ay nasantoan din daton?\n20 Din altar ngarud! Isonga din mansapata yan alaena din altar ay tistigo na et baken anggoy din altar di alaena na mo adi aben din naidatdaton sin altar.\n21 Ya din mansapata yan alaena din Timplo ay tistigo na et baken anggoy din Timplo di alaena ay tistigo mo adi si Diyos abe ay manbeey sidi.\n22 Ya mo wada abe di mansapata ay mangwani, 'Ilam ay langit,' baken anggoy din langit di alaena ay tistigo na mo adi din tronon aben Diyos ya din tinmotokdos di.\n23 \"Kaseseg-ang kayo ay mamaestron di linteg ya Fafariseo, dakayo ay agin sisiged! Tan es-esten yo ay mangidawat en Diyos sin inkasinpo, olay din ap-apiten yo ay maisab-ong sin madengdeng, ngem binaybay-an yo din nabanbanol ay bilbilin di linteg ay kanana en nalinteg koma di iyat yo sin iib-a yo, seg-angan yo komas daida ya matalek kayo. Agpos mo in-inset yo koma dana ay nabanbanol dowan yo et aben intoltoloy ay mangidawat sin inkasinpo.\n24 Dakayo ay nagodab ay man-ipangpango! Kaman kayon ipogaw ay mangset ay mansagat si inomena ta magay maitapi ay ngilaw ngem dowan kaokmon si esay kamel!\n25 \"Kaseseg-ang kayo ay mamaestron di linteg ya Fafariseo, dakayo ay agin sisiged! Kaman kayon ipogaw ay mangowas et anggoy sin baklang di tasa ya edeg di palato, tan siged di ogali ay ipappaila yo sin kaipoipogaw, ngem din nemnem yo et napnos kinagamgam ya plano ay manowitik si iib-a yo.\n26 Ay daetan kayo! Dakayo ay Fariseo ay nagodab! Dalosan yo koma agan-o din wadas oneg di tasa ta nadalos abe din baklang na.\n27 \"Kaseseg-ang kayo ay mamaestron di linteg ya Fafariseo, dakayo ay agin sisiged! Tan kaman kayon pansiyong ay napintolan si mankilat. Kagkagam-is di boya na, ngem napnos tong-an di natey ya odom ay kadodogis.\n28 Et siya abe ay siged di ogali yo sin pangiilaan di kaipoipogaw, ngem din katet-ewa na et agin sisiged kayo ya pag lawa di naiigtos nemnem yo.\n29 \"Kaseseg-ang kayo ay mamaestron di linteg ya Fafariseo, dakayo ay agin sisiged! Tan iam-amagan yo si kagkagam-is ay pansiyong din mamadto ed nabaon ya altialtian yo abe din pansiyong di nalinteg ay ipogaw.\n30 Kanan yo, 'Mo wada kami koma sin timpon di aap-o mi, adi kami naitapi sin namsenamsean da sin mamadto.'\n31 Ngem begew sin kankanan yo ay sana, ipodno yo ay naipoli kayo sin namsenamse sin mamadto.\n32 May ngarud, itoloy yo ay mangikdeng sin inlogin di aap-o yo!\n33 Peteg kayo kayman ay kaman nasikap ay eweg! Ay siya mo mailsot yo din pangeddengan Diyos en dakayo ay madosa ed infierno?\n34 Isonga ibaak en dakayo di mamadto ya mamasirib ay ipogaw ya man-it-itdo si kalin Diyos. Peslen yo di odom ya ilansa yo di odom sin krus. Di odom pay et soplisopliten yo sin kasinasinagoga yo, et olay intoy lomaylayawan da, atikoen yo ta paligaten yos daida.\n35 Isonga makaoway kayo sin nateyan di am-in ay nalinteg ay ipogaw isnan daga manlogi sin namsean da en Abel enggana sin namsean di ap-apo yo en Zekarias ay anak Berekias sin nan-gawaan di altar ya din Timplo.\n36 Tet-ewa nan ibagak en dakayo ay din ipogaw ed wani et makaoway da sin nateyan da am-in.\"\nDin Layad Jesus Sin Man-ili Ed Jerusalem\n(Luc. 13:34-35)\n37 Pag kanan Jesus, \"Ay apaw kayo ay taga-Jerusalem ay namigpigpig ya namnamse sin mamadto ya odom ay inbaan Diyos! Namin piga ay laydek ay sinopen ya ay-ayowanan dakayo ay kaman din iyat di oboan ay manakoko sin an-ak na, ngem sinigaan yo!\n38 Isonga makaoway kayo, tan taynan Diyos dakayo.\n39 Tan kanak en dakayo en adi kayo kasin omil-ila enggana sin tapin di agew ay pangibagaan yo en, 'Madaydayaw din nay omali ay inbaan Diyos.' \"","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-49","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/kne\/MT23.html","date":"2022-11-30T16:21:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-49\/segments\/1669446710765.76\/warc\/CC-MAIN-20221130160457-20221130190457-00261.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999574423,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999574422836304}","num_words":1166,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.037,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.451,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"14\nDin Inkarin Diyos Ay Kasinan Bindisyonan Din Ipogaw Na\n1 Dakayo ay Israelita, sagongen yo si Yahweh ay Diyos yo, tan din basbasol yo di begew sin ligat yo.\n2 Mantaoli kayo koma en Diyos et ikararag yo na en sisya, \"Linisam kod din basbasol mi ya awatem koma nan kararag mi ta say idaydayaw mis sik-a ay say daton mi.\n3 Adi makaisalakan din taga-Assyria en dakami ya enggay magay kabayo mi. Isaldeng mi ay manaydayaw si didiyosen ay inamag mi, tan sik-a di pankamangan di naolila.\"\n4 Kanan Diyos, \"Agasak to si daida sin kinasukir da et ipailak di naimposoan ay layad ko, tan nakaan din bonget ko en daida.\n5 Maiarigak si dono sin Israelita et mansabong da ay kaman kalalily ya manlamot da ay kaman din kakaiw ed Lebanon.\n6 Omando din pingi da et mapteng di kailaan da ay kaman olivo, yan manseng-ew da ay kaman din kaiw ay sidro ed Lebanon.\n7 Mantaoli dan sak-en et ayowanak kasin daida. Gomabay dan to ay kaman pagey ya manlames da ay kaman obas. Madamdamag da ay kaman din arak ed Lebanon.\n8 Sino pay di pakasapolan di taga-Israel si didiyosen yan wadaak ay mangidawat sin kedawen da ya mangayowan en daida? Maiarigak si magabay ay bebe ay panlidoman da. Sak-en di kapoan di am-in ay bindisyon da.\"\n9 Din nalaing, maawatan ya patgan da koma din naisolat isna. Tan doritso ya kosto di danan ay itdon Diyos, pandanan di nalinteg ngem kaisokbaan di managbasol.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/kne\/HS14.html","date":"2023-02-08T03:53:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500671.13\/warc\/CC-MAIN-20230208024856-20230208054856-00767.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999724627,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999724626541138}","num_words":239,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.427,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"14Nansakit si Eliseo si nakaro yan idi dandani ay matey, en inilan Jehoas ay ari ed Israel. Nan-oga din ari yan kanana, \"Ay amak, ay amak! Sik-a di napigsa ay nanalsalaknib isnan Israel.\"\n15Kanan Eliseo ay nangibilin en sisya, \"Man-a ka si pana ya bala na.\" Nan-a si Jehoas,\n16yan binilin Eliseo ay binatena din pana et tinongpal na yan kinapay Eliseo din takkay na.\n17Binilin Eliseo ay bokatana din tawa ay naisagang ed Syria ta ipana na din iin-genana et say inyat na tet-ewa. Pag kanan Eliseo, \"Sik-a di maiarig si panan Diyos ay pangabak na sin taga-Syria. Gobatem to daida ed Afek enggana ay dadlon kan abaken daida.\"\n18Idi makdeng di, inbilin Eliseo ay alaena din odom ay pana ta ipana na sin lota. Namitlo ay pinanan din ari din lota yan pag somaldeng.\n19Manbonget et si Eliseo yan kanana, \"Pinanam koma si namin lima ono namin enem ta say dadlon mon abaken din taga-Syria. Ngem ed wani, namin tolo anggoy ay abakem daida.\"\n20Pag matey si Eliseo et naiponpon. Idi siya di, tinawtawen ay gobaten din Moabita din Israelita.\n21Sin namingsan, waday en nangiponpon si minatay da. Inila da et di bonggoy di tollisan ay Moabita yan kaitep-a da sin bangkay sin naiponponan Eliseo pag dan katagtag. Idi kosto ay naigiwit din bangkay sin tong-an Eliseo, natago et din natey ay sana et pinmika.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/2-aari-13---kankanaey-bible","date":"2023-03-31T21:51:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296949689.58\/warc\/CC-MAIN-20230331210803-20230401000803-00460.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9995974898,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9995974898338318}","num_words":227,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.348,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} diff --git a/kne_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl b/kne_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..68232bdb795a589b467c2e5d01d0a20ff3bb753d --- /dev/null +++ b/kne_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl @@ -0,0 +1,14 @@ +{"text":"Contrary to popular belief, the panag-apoy is not a purely indigenous practice by the northern Kankanaey residents of Sagada in the Mt. Province, but one infused with a strong Western religious influence. 69 more words\n16 Gapo ta peteg di layad Diyos sin ipogaw isnan lobong, inbaa na din bogbogtong ay Anak na ta say mo sino di mamati en sisya, adi kaisian en Diyos ta madosa, mo adi et wada en sisya di biyag ay iwed patingga na.","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-14","url":"https:\/\/en.wordpress.com\/tag\/kankanaey\/","date":"2015-03-28T00:37:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-14\/segments\/1427131297146.11\/warc\/CC-MAIN-20150323172137-00031-ip-10-168-14-71.ec2.internal.warc.gz","language":"kne","language_score":0.8101437092,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.8101437091827393, \"pcm_Latn_score\": 0.042489681392908096, \"pag_Latn_score\": 0.03991790488362312, \"cbk_Latn_score\": 0.020256686955690384, \"cgc_Latn_score\": 0.017270829528570175}","num_words":77,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.325,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.879,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"This action might not be possible to undo. Are you sure you want to continue?\nInsinalidummay or Iyaman Diyos Apo, Iyaman mi I. Mo makdeng oblas kalutaan Umayag ka Apo Diyos sin te-am Ta engkami umib-bay Kad an ragsak ay magay pap-eng na. II. Namwaw en sik-a Diyos Ama Sin adi kabilang ay bendisyon Din layad ya seg-ang mo Sin pinormam ay asosasyon mi. III. Namwaw Jesus sin insagsaganam Ad-ado'y kwarto ed paraiso Ameyan amin ay mamati Mo dumateng di tiempo da. IV. Namwaw Nasantoan ay Ispirito Sin init itdom en dakami Din napigsa ay pammati Ya naragsak, natalna ay biag. V. Kasenyoran man asi layad tako Manbinnadang ya mankinararag Siyay layden Ama takod tongdo Ay iyat di matago VI. Manpinakawan ya linglingan Amin ay entako inlawlaw-an Siged ay am-amagen si gagaitSiged ay am-amagen si gagait Enamag para sin namarsua. Enamag para sin namarsua.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-09","url":"https:\/\/www.scribd.com\/doc\/91372268\/Document","date":"2017-02-27T23:22:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-09\/segments\/1487501173866.98\/warc\/CC-MAIN-20170219104613-00369-ip-10-171-10-108.ec2.internal.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9834037423,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.983403742313385}","num_words":144,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.278,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.998,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Kankanaey is a member of the South-Centreal Cordilleran branch of the Philippine language family. It is spoken by about 240,000 people mainly in Mountain Province, and also in northern Benguet Province in the north Luzon in the Philippines. It's name is also written Kankana-ey. Kankanaey is related to Ilocano\nAma mi ay wada ed langit, madaydayaw koma din nasantoan ay ngadan mo. Domteng koma din panturayam isnan daga ta say matongpal din laydem isnan daga ay kaman ed langit. Iyaam dakami ed wani sin kanen ay kasapolan mi. Pakawanem din basbasol mi, tan pinakawan mi abe din binmasol en dakami. Bomadang ka abe ta adi kami masolsolisog mo adi et mailisi kami si lawa.\nSource: http:\/\/ebible.org\/kne\/MAT06.htm","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-13","url":"http:\/\/omniglot.com\/writing\/kankanaey.htm","date":"2017-03-26T18:52:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-13\/segments\/1490218189245.97\/warc\/CC-MAIN-20170322212949-00251-ip-10-233-31-227.ec2.internal.warc.gz","language":"kne","language_score":0.5882550478,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.5882550477981567, \"xnn_Latn_score\": 0.12382733076810837, \"pag_Latn_score\": 0.1052301898598671, \"kak_Latn_score\": 0.03521910309791565, \"alj_Latn_score\": 0.01742081716656685, \"ilo_Latn_score\": 0.01539617870002985, \"pcm_Latn_score\": 0.013186763040721416}","num_words":115,"character_repetition_ratio":0.046,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.174,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.708,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Sino'y amagek?\nInto ngata'y iyat ko? Adak lan naragsak sinan pan-ub-ublaak. Din udom ay gait ko, enggay kinmaan da la. Sak-en et enggay di nabay-an sin dati ay grupo. Baken met lawa nan opisina ngem enggay kaman sigaak la sina. Maanusak din bayad ngem adik layden ay pasya din iyat di udom ay ipugaw. Enggay masmasadotak ay man-ubla. Adak lan layden nan am-amagek. Ammok ay baken usto na ay am-amagek ngem adak talaga mapilit di awak ko.\nPadasek ay man-inap si udom. Sapay koma ta wada'y mayat ay pan-alisan. Asi sapay koma ta makaanapak ay dagos. Sigaak ay kumaan sina ay enggay lawlawa di iyat ko ay man-obla.\nKanak nu adak mapadasan nan kaman nina. Way patinggan baw di amin ay banag.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-22","url":"http:\/\/sayotekingdom.com\/2007\/05\/21\/sinoy-amagek\/","date":"2017-05-29T20:51:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-22\/segments\/1495463612553.95\/warc\/CC-MAIN-20170529203855-20170529223855-00115.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9485374689,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":11,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9485374689102173, \"xnn_Latn_score\": 0.04791535064578056}","num_words":122,"character_repetition_ratio":0.018,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.238,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.977,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Dengngem di Diyos et Manbiyagka ay Eng-enggana OPSYON DI PANAG-DOWNLOAD Dengngem di Diyos et Manbiyagka ay Eng-enggana Opsyon di panag-download si digital ay publikasyon PDF Ibingay LIBRO YA BROSYUR Dengngem di Diyos et Manbiyagka ay Eng-enggana Kankanaey Dengngem di Diyos et Manbiyagka ay Eng-enggana https:\/\/assetsnffrgf-a.akamaihd.net\/assets\/a\/ll\/KNY\/wpub\/ll_KNY_lg.jpg Ibingay Ibingay LIBRO YA BROSYUR Dengngem di Diyos et Manbiyagka ay Eng-enggana Kankanaey Dengngem di Diyos et Manbiyagka ay Eng-enggana https:\/\/assetsnffrgf-a.akamaihd.net\/assets\/a\/ll\/KNY\/wpub\/ll_KNY_lg.jpg","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"https:\/\/www.jw.org\/kne\/publikasyon\/liblibro\/Dengngem-di-Diyos-et-Manbiyagka-ay-Eng-enggana\/","date":"2017-08-16T20:30:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886102393.60\/warc\/CC-MAIN-20170816191044-20170816211044-00332.warc.gz","language":"kne","language_score":0.7755342722,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.7755342721939087, \"xnn_Latn_score\": 0.17467103898525238, \"ify_Latn_score\": 0.01162906177341938}","num_words":66,"character_repetition_ratio":0.168,"word_repetition_ratio":0.421,"special_characters_ratio":0.177,"stopwords_ratio":0.455,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.95,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Mayat ay Damag ay Nalpo en Apo Diyos! OPSYON DI PANAG-DOWNLOAD Mayat ay Damag ay Nalpo en Apo Diyos! Opsyon di panag-download si digital ay publikasyon PDF Ibingay LIBRO YA BROSYUR Mayat ay Damag ay Nalpo en Apo Diyos! Kankanaey Mayat ay Damag ay Nalpo en Apo Diyos! https:\/\/assetsnffrgf-a.akamaihd.net\/assets\/a\/fg\/KNY\/wpub\/fg_KNY_lg.jpg Ibingay Ibingay LIBRO YA BROSYUR Mayat ay Damag ay Nalpo en Apo Diyos! Kankanaey Mayat ay Damag ay Nalpo en Apo Diyos! https:\/\/assetsnffrgf-a.akamaihd.net\/assets\/a\/fg\/KNY\/wpub\/fg_KNY_lg.jpg","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-34","url":"https:\/\/www.jw.org\/kne\/publikasyon\/liblibro\/Mayat-ay-Damag-ay-Nalpo-en-Apo-Diyos\/","date":"2017-08-21T21:40:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-34\/segments\/1502886109670.98\/warc\/CC-MAIN-20170821211752-20170821231752-00559.warc.gz","language":"kne","language_score":0.8754470944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.8754470944404602, \"xnn_Latn_score\": 0.05495604872703552, \"sbl_Latn_score\": 0.029000064358115196, \"prf_Latn_score\": 0.013290314935147762}","num_words":72,"character_repetition_ratio":0.174,"word_repetition_ratio":0.476,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.417,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.955,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Ay laydem ay basaen na sin %%? Aw Adi Tinaw-en ay Kombensyon Dadin Saksi en Jehova Tinaw-en ay man-aabat dadin Saksi en Jehova si dakdake ay grupo sin tulo ay agew ay kombensyon-da. Ammuem di ad-ado pay maipanggep sinnaey tinaw-en ay okasyonda. Find a Location Near You I-PRINT Ibingay Ibingay MAIPANGGEP EN DAKAMI Tinaw-en ay Kombensyon Dadin Saksi en Jehova Kankanaey Tinaw-en ay Kombensyon Dadin Saksi en Jehova https:\/\/assetsnffrgf-a.akamaihd.net\/assets\/m\/1011230\/univ\/art\/1011230_univ_sqr_xl.jpg","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-39","url":"https:\/\/www.jw.org\/kne\/saksi-en-jehova\/kombensyon\/","date":"2017-09-22T22:35:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-39\/segments\/1505818689373.65\/warc\/CC-MAIN-20170922220838-20170923000838-00078.warc.gz","language":"kne","language_score":0.8374124169,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.837412416934967, \"xnn_Latn_score\": 0.07550101727247238, \"pag_Latn_score\": 0.04498010128736496}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.153,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.309,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.98,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Sino di Tolbek di Naragsak ay Biyag di Pamilya? OPSYON DI PANAG-DOWNLOAD Sino di Tolbek di Naragsak ay Biyag di Pamilya? Opsyon di panag-download si digital ay publikasyon PDF Ibingay LIBRO YA BROSYUR Sino di Tolbek di Naragsak ay Biyag di Pamilya? Kankanaey Sino di Tolbek di Naragsak ay Biyag di Pamilya? https:\/\/assetsnffrgf-a.akamaihd.net\/assets\/a\/t-32\/KNY\/wpub\/T-32_KNY_lg.jpg Ibingay Ibingay LIBRO YA BROSYUR Sino di Tolbek di Naragsak ay Biyag di Pamilya? Kankanaey Sino di Tolbek di Naragsak ay Biyag di Pamilya? https:\/\/assetsnffrgf-a.akamaihd.net\/assets\/a\/t-32\/KNY\/wpub\/T-32_KNY_lg.jpg","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-39","url":"https:\/\/www.jw.org\/kne\/publikasyon\/liblibro\/Sino-di-Tolbek-di-Naragsak-ay-Biyag-di-Pamilya\/","date":"2017-09-23T07:54:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-39\/segments\/1505818689572.75\/warc\/CC-MAIN-20170923070853-20170923090853-00097.warc.gz","language":"kne","language_score":0.8216499686,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.821649968624115, \"fil_Latn_score\": 0.030170921236276627, \"xnn_Latn_score\": 0.02376241236925125, \"due_Latn_score\": 0.014765664003789425, \"pag_Latn_score\": 0.01016637310385704}","num_words":78,"character_repetition_ratio":0.164,"word_repetition_ratio":0.522,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.385,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.987,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Din A1 Bilderrahmen , Bilderrahmen valencia din a1 din a2 din a3 din a4 din a0, Bilderrahmen valencia din a1 din a2 din a3 din a4 din a0, Bilderrahmen valencia din a1 din a2 din a3 din a4 din a0, Bilderrahmen din a1 bilderrahmen valencia din a1 din a2, Bilderrahmen valencia din a1 din a2 din a3 din a4 din a0, Bilderrahmen valencia.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-22","url":"http:\/\/multistatecooperativesociety.com\/din-a1-bilderrahmen.html","date":"2019-05-20T22:29:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-22\/segments\/1558232256163.40\/warc\/CC-MAIN-20190520222102-20190521004102-00045.warc.gz","language":"kne","language_score":0.4926618934,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.49266189336776733, \"ron_Latn_score\": 0.23437438905239105, \"dag_Latn_score\": 0.09606902301311493, \"twi_Latn_score\": 0.06241637095808983, \"frr_Latn_score\": 0.03936808183789253, \"icr_Latn_score\": 0.01598554663360119, \"sco_Latn_score\": 0.015493029728531837}","num_words":62,"character_repetition_ratio":0.21,"word_repetition_ratio":0.698,"special_characters_ratio":0.279,"stopwords_ratio":0.387,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.524,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Levitico\nMaipanggep Sin Libro Ay Nay\nDin wada sin libro ay nay ay Levitico*Din olog di Levitico et \"maipanggep sin polin Levi ono Levita.\" Levita da Aaron ya din an-ak na ay papadin di Judio. Levita met laeng din nanoltolong en daida sin obla da sin Tolda. et din bilbilin ay inbagan Diyos en Moses maipanggep sin iyat di ipogaw na ay Israelita ay manaydayaw en sisya ed idi. Gapo ta din papadi di makaammo ay mangidaton si animal ya mangamag si odom ay seremonia sin Tolda ay Panpappailaan Diyos, wada abe di bilbilin maipanggep sin kosto ay pangitongpalan da sin obla da.\nDin silbin di bilbilin ay nay et ta nemnemen din Israelita ay nasantoan si Yahweh ay Diyos da, isonga daida abe et masapol ay onodan da di nasantoan ay kabibiyag.\nDin Linaona\nDin daton ay mapooan 1:1-17\nDin daton para si basol ay adi maigagara ya maigagara 4:1–6:7\nDin maibilang ay nalinis ya baken nalinis 11:1–14:8\nDin agew ay malinisan di basol 16:1-31\nDin kinasanton di dada 17:1-12\nDin nasantoan ay kabibiyag ay maonodan 18:1–24:9\nDin gon-gonan di managtongpal ya dosan di adi managtongpal 26:1-44\n1\nDin Daton Ay Mapooan\n(1:1-9)\n1 Inayagan Diyos si Moses sin Tolda ay Panpappailaana et nakikali en sisya. 2 Binilina ta ibaga na dana sin Israelita: Mo waday man-idawat si daton, masapol ay baka, karnero ono kalding. 3 Mo maipanggep si daton ay mapooan, da naey di maonodan. Mo baka di idaton da, masapol ay mapteng ay bomaro ay magay kaoyawana. Iey na sin segpan di Tolda ta awaten Diyos. 4 Kapayen din ipogaw din toktok di maidaton ay mapooan et maawat din daton ay sana ta maisobot sin biyag na ya malinisan din basbasol na. 5 Paltiena din baka et pag alaen din papadi ay an-ak Aaron din dada na ta idaton da en Diyos. Mo makdeng di, isoyat da din dada sin opat ay solin di altar sin segpan di Tolda. 6 Lalatena din animal asi na tadtaden. 7 Din papadi pay yan olnosen da din kaiw sin altar, asi dan tetengan. 8 Pag dan ipatang din natadtad ay karni sin apoy, pati din toktok ya tabtaba. 9 Owasan din nanpalti din eg-eges ya sikin di animal et ipoon din papadi din intiro ay animal sin altar ta say daton ay mapooan ay mansengseng-ew para en Diyos.\nKinwanin aben Diyos en mabalin di karnero, kalding ono kalapati ay daton ay mapooan. Inbilina abe din kosto ay maonodan. Olay sino ay maidaton, masapol ay maisoyat din dada na sin kad-an di altar ya mapooan din intiro ay daton. (1:10-17)\n10 11 12 13 14 15 16 17\n*^ Din olog di Levitico et \"maipanggep sin polin Levi ono Levita.\" Levita da Aaron ya din an-ak na ay papadin di Judio. Levita met laeng din nanoltolong en daida sin obla da sin Tolda.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/LEV01.htm","date":"2022-05-26T11:33:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662604794.68\/warc\/CC-MAIN-20220526100301-20220526130301-00298.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9998868704,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9998868703842163}","num_words":444,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.11,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.468,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Mikias\nMaipanggep Sin Libro Ay Nay\nSi Mikias et napo si kitkittoy ay ili. Nangaskasaba sin ipogaw ed Juda ay nababa di kasasaad da. Nandedesan di nanbiyagan da Mikias, Isaias ya Hosea, ngem si Isaias et nan-ipadto ed Jerusalem ay kapital di Juda, si Hosea pay, ed Israel.\nIndadaan Mikias sin kailiana ed Juda ay dandani ay lak-amen da din pangokoman Diyos ay kaman met laeng din dosa ay inpadton Amos ay mapasamak ed Israel, tan olay ed Juda, palpaligaten din babaknang din nabiteg ya baken nalinteg di iyat da ay mangowis. Ngem ad-ado abe di inbaga na maipanggep sin mamakawanan Diyos sin ipogaw ay mangibabawi sin basbasol da. Inpadto na ay nangatngaton to di dayaw ed Zion ono Jerusalem mo sin timpon Ari David begew sin omalian di Messias ay mangisalakan en daida.\nDi odom ay versikulo ay laylayden di ipogaw ay basaen et maipanggep sin talna ay mawada sin intiro ay daga (4:1-4) ya din bomalaan di polin David ay mangituray ya mangay-ayowan sin ipogaw na (5:2-5). Din kasinopan di inkaskasaban di mamadton Diyos et madtengan sin 6:8. \"…Siya na di laydena ay amagen tako: Amagen tako din nalinteg sin pangilan Diyos, ipaila tako di adi manbalbaliw ay layad ya manpakombaba tako ay manongpal en Diyos ay daydayawen tako.\"\nDin Linaona\nDin pangokoman Diyos sin taga-Israel ya Juda 1:1–3:12\nDin masmas-ed ay timpon di talna ya bindisyon 4:1–5:15\nDin pangidaruman Diyos sin ipogaw na ya din siged ay namnamaen dan to 6:1–7:20\n1\nDin Naipadto Maipanggep Ed Samaria Ya Jerusalem\n(1:1-7)\n1 Sin timpo ay nanturayan da Jotam, Ahaz ya si Hezekias ay ari ed Juda, inpaipadton Diyos dana en Mikias ay taga-Moreset. Inpailan Diyos en sisya amin dana ay mapasamak ed Samaria ya Jerusalem.\n2 Kanan Mikias: Dengngen yo na, dakayo am-in ay ipogaw isnan daga. Tan wada din Kangatoan ay Diyos sin timplo na ed langit yan awni et mankali ay mangipaneknek sin kinalawa yo. 3 Doy ay taynana din nasantoan ay beey na ta bomaba ay mandan sin toktok di kadondontogan. 4 Pag makosokos din dodontog ay gatinana ay kaman allid ay matenaw mo maisag-en si apoy, et magday da sin tanap ay kaman danom ay man-oyas sin deppas. 5 Mapasamak amin dana gapo ta binmasol din taga-Israel ya kinontra das Diyos. Sino di akin basol sin binmasolan di taga-Israel? Din taga-Samaria. Sino abe di nandaydayaw si didiyosen ed Juda? Din man-ili ed Jerusalem.\n6 Isonga kanan Diyos, \"Bakasek ed Samaria et manbalin si owat panmolaan si obas. Iwalang ko din bato ay amag na et mapolag da sin tanap enggana ay mabonsian din fondasyona. 7 Mamekmek amin din daydayawen da ay kinitikitan et maiwasit da ay kaman basura. Mapooan abe amin din sagsagot ay indatdaton da sin didiyosen da. Din naolnong ay sagsagot ay sana et indawdawat di mandaydayaw si sinan didiyos, isonga maiey da met laeng sin odom ay ili ta osalen kasin di mandaydayaw si sinan didiyos.\"* Din kanana sin Hebreo et: Din naolnong ay sagsagot ay sana et lagbon di hostess, isonga maosal da kasin ay lagbon di hostess sin odom ay ili. Say kanana di, tan din kaiarigan di manaydayaw si sinan didiyos et makikamalala. 8 9 10 11 12 13 14 15 16\n*1:7 Din kanana sin Hebreo et: Din naolnong ay sagsagot ay sana et lagbon di hostess, isonga maosal da kasin ay lagbon di hostess sin odom ay ili. Say kanana di, tan din kaiarigan di manaydayaw si sinan didiyos et makikamalala.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/MIC01.htm","date":"2022-05-26T11:22:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662604794.68\/warc\/CC-MAIN-20220526100301-20220526130301-00724.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9999008179,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9999008178710938}","num_words":550,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.115,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.433,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Din Solat San Pablo Sin\nTaga-Roma\nMaipanggep Sin Solat Ay Nay\nDin solat ay nay et insolat San Pablo sin mamati ed Roma. Kanan di odom en insolat na na sin oneg di tolo ay bowan ay kawada na sin probinsiya ay Akaya (Inam-amag 20:2-3), siguro ed Corinto, manlogi sin tapos di A.D. 55 ono 56.\nDi esa ay gapo ay insolat na na et ta ipaammo na sin taga-Roma din plano na ay en mamasyal en daida (1:8-15; 15:22-33). Inpalawag na abe en daida din siged ay damag ay maipanggep sin planon Diyos ay mangisalakan si ipogaw begew sin pammati da en Jesu Cristo. Din kasinopan di planon Diyos ay nay et wada sin 1:17. \"Din siged ay damag et ipaammo na din planon Diyos ta say mapalinteg di ipogaw sin pangiilaana. Din kinalinteg ay nay ay napo en Diyos et maibasar sin pammati et anggoy.\"\nManlogi sin versikulo ay nay, ilogin Pablo ay mangiolog si maipanggep sin kinalinteg ay nay. Omona, ipaammo na ay managbasol am-in di ipogaw, olay Judio ono Gentil, isonga kapilitan ay maisian da en Diyos ay madosa mo adi da mapalinteg sin pangiilaana. Pag nan ipalawag ay magay ipogaw ay mapalinteg begew sin panongtongpalana sin linteg Diyos, tan maga di makatongpal. Ibilang Diyos ay nalinteg di olay sino ay ipogaw begew sin pammati na en Jesu Cristo et anggoy (3:20-22).\nSin kapitolo 5 enggana sin 8, ibagbagan Pablo di ison di baro ay biyag ay gon-gon-oden di mamati begew sin naitapiana en Cristo. Din mamati et mayat di pakikadkadwaana en Diyos ya wada abe din Ispirito Santo en sisya ay mangipawaywaya en sisya sin kabaelan di kinamanagbasol na. Sin dana ay kapitolo, ibagbaga na abe din kosto ay kaosalan di linteg Diyos, din mankinontra sin nemnem di ipogaw, ya din panakabalin di Ispirito Santo ay bomadang sin mamati.\nSin kapitolo 9-11, iol-olog Pablo din planon Diyos para sin Judio ya Gentil. Kanana en din nanigaan di kaad-adoan ay Judio en Jesu Cristo et maibasar met laeng sin planon Diyos ta say makilak-am abe di Gentil sin seg-ang na begew sin inamag Cristo. Ngem kanana en adi komakaman din manigaan di Judio en Cristo mo adi et mamati dan to en sisya.\nSin maod-odi ay kapitolo, wada di bilbilin maipanggep si kabibiyag di mamati, namnamed din iyat da koma ay manlilinayad ya man-iinawat. Wada abe di maipanggep si lebbeng di mamati ay manongpal sin gobierno ya din iyat da ay man-oolnos mo baken nan-iso di pangawat da sin kosto ya baken kosto ay maamag.\nDin Linaona\nDin panlogian di solat ya din napateg ay inbaga na 1:1-17\nDin begew ay masapol di ipogaw ay maisalakan 1:18–3:20\nDin planon Diyos ta say maisalakan di ipogaw 3:21–4:25\nDin baro ay biyag di ipogaw ay naitatapi en Cristo 5:1–8:39\nDin planon Diyos ay maipanggep sin Judio 9:1–11:36\nDin kabibiyag di mamati 12:1–15:13\nDin kakdengan di solat 15:14–16:27\n1\nDin Panlogian Di Solat\n1 Sak-en si Pablo ay nangisolat isna. Esaak ay mansilsilbi en Cristo Jesus. Pinilin Diyos sak-en ay man-apostol ya dinotokana abes sak-en ay en mangikaskasaba sin siged ay damag ay napo en sisya. 2 Din nay siged ay damag et say inkarin Diyos ed nabaon ay inpaisolat na sin mamadto ay nankalkaliana. 3 Din kalkalien din nay siged ay damag et din Anak na ay si Jesu Cristo ay Apo tako. Mo maipanggep sin kaipogaw na et polin Ari David. 4 Mo maipanggep abe sin nasantoan ay kinadiyos na, inpailan Diyos ay sisya din Anak na idi tinago na kasin babaen sin panakabalina.* Di esa abe ay kaiologan nina sin Griego et: …inpailan Diyos ay sisya din manakabalin ay Anak na babaen sin kasinan natagoan. 5 Begew en sisya, sineg-angan Diyos sak-en et nanbalinenas sak-en si apostol ta say awisek din kaipoipogaw sin am-in ay ili ay mamati ya manongpal en Cristo ta say madaydayaw sisya. 6 Olay dakayo abe ed issa Roma et naitatapi kayo sin ipogaw ay inayagan Diyos ay maitapi en Jesu Cristo.\n7 Naey ngarud di solat ko en dakayo am-in issa ay laylayden Diyos ya inayagana ay manbalin si ipogaw na. Sapay koma ta wada en dakayo di seg-ang ya talna ay mapmapo en Diyos ay Ama tako ya si Apo Jesu Cristo.\nDin Nanlaydan Pablo Ay Manpasyal Ed Roma\n8 Din damo ay laydek ay ibaga et man-iyamanak en Diyos begew en dakayo am-in, tan mandindinamag din pammati yo sin olay addawi ay il-ili. Et dengdengngen Diyos nan iyaman ko begew en Jesu Cristo. 9 Si Diyos ay nay ay pansilsilbiak sin am-in ay kabaelak ay mangikaskasaba sin siged ay damag ay maipanggep sin Anak na, et ammo na ay sin am-in ay pankarkararagak et ikarkararagak dakayo. 10 Kedkedawek en sisya ta mo say laydena, waday wayak ay en mamasyal en dakayo, tan nabayag ay magay wayak. 11 Tan palalo di layad ko ay mangila en dakayo ta say ibingayak dakayo si bindisyon ay napo sin Ispirito Santo ta say pomigpigsa san pammati yo. 12 Din laydek ay kanan et ta pomigpigsa din pammati tako am-in. Mabadanganak begew sin pangilaak sin pammati yo ya mabadangan kayo abe sin pammatik.\n13 Aag-ik, laydek ay ammoan yo ay namin ado ay ninemnem ko ay en ilaen dakayo, ngem enggana ed wani, wada di manangsangaw en sak-en. Laydek ay pasyalen dakayo ta say wada abe en dakayo issa di awisek ay mamati ta kaman din naamag sin Gentil sin odom ay il-ili. 14 Tan lebbengek ay en mangibagbaga sin siged ay damag sin am-in ay kalasin di ipogaw, din wada sin siyodad ya din wada sin kadondontogan, din naadal ya din magay adal na. 15 Isonga silalayadak ay mangikasaba sin siged ay damag en dakayo abe ay omili ed issa Roma. 16 Tan adiak polos mabain ay mangibagbaga sin siged ay damag, tan siya na din kailaan di panakabalin Diyos ay mangisalakan sin am-in ay mamati. Naipaammo omona sin Judio, asi pay sin Gentil. 17 Tan din nay siged ay damag et ipaammo na din planon Diyos ta say mapalinteg di ipogaw sin pangiilaana. Din kinalinteg ay nay ay napo en Diyos et maibasar sin pammati et anggoy. Tan siya met laeng di kanan din inpaisolat Diyos ay kanana,\n\"Din ipogaw ay pinalinteg Diyos begew sin pammati na et wada en sisya di biyag ay iwed patingga na.\"† Di esa abe ay kaiologan nina sin Griego et: Din nalinteg ay ipogaw et wada en sisya di biyag ay iwed patingga na begew sin pammati na (Habakkuk 2:4). Ilaen abe sin Galacia 3:11.\nDin Kinamanagbasol Di Kaipoipogaw\n18 Si Diyos ay wada ed langit et inpaammo na ay dosaena din am-in ay ipogaw ay adi mamati en sisya ya mangam-amag si lawa. Begew sin kinalawa da, kalkaloban da din tet-ewa ay maipanggep en sisya. 19 Tan din mabalin ay maammoan ay maipanggep en Diyos et nalawag en daida, tan si Diyos met laeng di nangipalawag. 20 Tan manlogi sin namarsuaan Diyos sin lobong, nalaka ay maawatan di ipogaw di maipanggep sin kinadiyos ya panakabalina ay magay pap-eng na, olay mo adi kailas sisya, tan mail-ila din pinarsua na. Isonga maga polos pambal da ay adi mangammo sin tet-ewa. 21 Tan olay mo ammo da ay wada di Diyos, adi da bigbigen sisya ay Diyos ya adi da aben man-iyaman en sisya, mo adi et din pannemnem da et nanbalin si magay silbi na dowan aben binmolinget di nemnem da ay lawa. 22 Olay mo kanan da en nalaing da, nanbalin das naong-ong. 23 Tan din dinaydayaw da et baken si Diyos ay adi katkatey mo adi et din inamag da ay sinan didiyos ay mais-o sin ilan di ipogaw ay matey ya sin mantaytayaw, manmandan ya mankodkodap.\n24 Isonga binaybay-an Diyos daida ta tongpalen da din lawlawa ay laylayden di nemnem da ta say amagen da di kompormi ay kalasin di kadodogis ay mangibabain sin awak da. 25 Say am-amagen da di tan dinokogan da din tet-ewa ay maipanggep en Diyos ta say din etek di patien da. Tan din dinaydayaw ya nansilsilbian da et din pinarsuan Diyos ay baken et si Diyos ay namarsua. Si Diyos ay nay di lebbeng na ay madaydayaw si eng-enggana. Siya sa.\n26 Siya di din gapo ay binaybay-an Diyos daida ta am-amagen da din kababain ay layden di awak da. Olay din babbabai et binaliwan da din kosto ay layden di awak da ta din iib-a da ay babai di daddaagen da ay baken lalaki. 27 Siya abe sin lallalaki. Dinokogan da din kosto ay panadaagan da sin babai ta din iib-a da ay lalaki di palalo ay aklongan da ay daddaagen. Isonga ikarkaro da di dosa ay maibagay sin kadodogis ay inam-amag da.\n28 Begew sin nangibilangan da ay magay silbin di mamigbigan da en Diyos, binaybay-anas daida ta am-amagen da din lawa ay nanbanagan di kinmadodogis ay nemnem da ay adi makailasin sin siged ya lawa. 29 Kankanayon ay am-amagen da din am-in ay kalasin di lawa. Man-gamgamgam da si baken dan oka ya makaapal da. Makapese da, makaibaw da, somisikap da, ya nemnenemnemen da ay mamaligat sin gagait da. Manag-olit da, 30 palawlawaen da din gagait da, ya kaliliget da si Diyos. Magay rispito da sin olay sino ay ipogaw dowan da aben ipapangato ya it-it-ek din awak da. Kankanayon ay mannemnemnem das odom ay kalasin di lawa ya adi da polos patien din aam-a ya iin-a da. 31 Magay nemnem da si Diyos ya adi da polos matalek ay ipogaw. Olay din pamilya da yan adi da laylayden ya maga abey seg-ang da. 32 Olay mo ammo da din linteg Diyos ay mangwani en lebbeng na ay madosa ay eng-enggana din mangam-amag en da dooy, itoltoloy da pay dedan ay mangam-amag. Yan baken anggoy nadi, mo adi et daydayawen da abe di odom ay ipogaw ay mangamag si kaman dadi.\n*1:4 Di esa abe ay kaiologan nina sin Griego et: …inpailan Diyos ay sisya din manakabalin ay Anak na babaen sin kasinan natagoan.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/kne\/ROM01.htm","date":"2022-05-19T12:27:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662527626.15\/warc\/CC-MAIN-20220519105247-20220519135247-00189.warc.gz","language":"kne","language_score":1.0000014305,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 1.0000014305114746}","num_words":1597,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.044,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.494,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1Wao di tawen Josias sin naisaadana ay ari, et nanturay ed Jerusalem si tolonpo ya esa ay tawen. Say si ina na si Jedida ay anak Adayas ay taga-Bozkat.\n2Kosto di inamag na sin pangilan Diyos, tan tinadtadona si David ay apo na et inpapasnek na ay nansilbi en Diyos ay adi nasangsangaw.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/breakeveryyoke.com\/2-aari-22---kankanaey-bible","date":"2022-06-25T10:23:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103034930.3\/warc\/CC-MAIN-20220625095705-20220625125705-00106.warc.gz","language":"kne","language_score":0.9998737574,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.9998737573623657}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.509,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Ay ay payet c ama lyrics kan kanaey\nAy ay payet c ama lyrics kan kanaey\nKaman din pammakawan mi. I-adawim en dakami di am-in ay panlawaan mi Sin nakabasol ken dakami. [F Dm Bb C Am Gm] Chords for Layad di ama Layad di ina (kankanaey song) by ReBLiw NgAyA-An with song key, BPM, capo transposer, play along with guitar, piano, ukulele & mandolin There is no problem singing the song with a country style however, would it be better if the lyrics are in local dialect which can be understood by all. A local singer who is a fan of country music had composed a kankana-ey version of PerfectDayawek Sika Ama (Kankanaey) Lyrics: Din Layad Mo Ama Ya din Presensyam Siya'y ananapek, siya'y kasapulak Laydek ay madnge kalkalim ken saken Siya'y mangpapigsa si pammati Amin ay banag nabanges ay binay-an dak pay kinan sak pay dat numemnemnem basol ko ay nadagsen pangaasim ay ama pakawanem adiyak maibilang dis anak mo ay esang mangibilang ka ay baa ka maseg-ang dat kanan san ama na manpalti kayos baka lagsak kay dinmateng nan naamas nan dat nadatngan ay onga ilam ta siyay men adalam inaag mo isnan ingam inayan dis ik ikan · Matungpal kuma'y nemnem mo. In fact, listening to a song that you understand will help you you grasp the meaning of the song. Umyaka si kanen mi. Inagew ya edwani. Isnan daga kaman ed daya. Pakawanem din basol mi. Yan adim iyal-ali sulisog sin sag-en mi.\n|· Strumming. There is no strumming pattern for this song yet. Create and get +5 IQ. [Verse 1] Em G Dios ama ay wada ed daya D Tet-ewa ay wada ka Em Kanayon ay bumadbadang G D Em No wada di panligatan [Verse 2] Em G Managseg-ang ka sin amin ay parsua D Din layad mo't magay pap-eng na Em Indawat Mo din Mangisalakan G D Em Isunga engkami amin manyamanBy helping UG you make the world better and earn IQ Suggest correction||Kantan Di Sin Ama by Samiklad and Dapyania very good song of Igorots. Wat din Kankanaey lyrics di naipeey tan wada din original video sina!!Dayawek Sika Ama (Kankanaey) Lyrics: Din Layad Mo Ama Ya din Presensyam Siya'y ananapek, siya'y kasapulak Laydek ay madnge kalkalim ken saken Siya'y mangpapigsa si pammati Amin ay banag|\n|· [Intro] C G Am Em F C G 2x [Verse] C G Am C7 Sipod sin nan am-amuan ta F C G inagew mail-ilwak ken sik-a C G Am C7 Nan riknak adin makatalna F C G Isnan pusok kanayon ay wada kanabanges ay binay-an dak pay kinan sak pay dat numemnemnem basol ko ay nadagsen pangaasim ay ama pakawanem adiyak maibilang dis anak mo ay esang mangibilang ka ay baa ka maseg-ang dat kanan san ama na manpalti kayos baka lagsak kay dinmateng nan naamas nan dat nadatngan ay onga ilam ta siyay men adalam inaag mo isnan ingam inayan dis ik ikan||· Yan ikar-kararag ko kuma kasin ay man-udan. Ta bareng sa'y tiempo ay enta kasin pan-ilaan. San udan (san udan) Man-ila ta sin udan (san udan) Et naeyak kasin ay en mankankanta (mankankanta) San gawan di udan yan eyak manes-esa. Enggana ed wani yan eyak man-namnama. San panag-isem mo yan kasin ay maila. Ammok metlang ay engganas kaman ninaTa diak nailaw-an ay nangibagbaga Layad ko kin sik-a ay tet-ewa Manposposipos di nemnem ko Problemak en sik-a ay palalo Enka ud kanan ay maidak si nemnem mo Pulos naid udpay di seg-ang mo No koma inka inbagbaga Ay min ananap ka si baknang Ta diak nailaw-an ay nangibagbaga Layad ko kin sik-a ay tet-ewa Maseg-ang koma si Kabunian Ta isa ak ay|\n|· Ama Mi Lyrics (Kankanaey) Ama mi ay wada'd daya Nasantoan din ngadan mo Sapay kuma ta umali di enka pan arian Matungpal kuma'y nemnem mo Isnan daga kaman ed daya Umyaka si kanen mi Inagew ya edwani Pakawanem din basol mi Kaman din pammakawan mi Sin nakabasol ken dakami Yan adim iyal-ali sulisog sin sag-en miMatungpal kuma'y nemnem mo. Isnan daga kaman ed daya. Umyaka si kanen mi. Inagew ya edwani. Pakawanem din basol mi. Kaman din pammakawan mi. Sin nakabasol ken dakami. Yan adim iyal-ali sulisog sin sag-en mi. I-adawim en dakami di am-in ay panlawaan mi||ILOCANO CHRISTIAN SONG-Saanakon Kasla Idi. Chords: A#m. F#. C#. G#Country Gospel SongWho Will Pray For Me When Mama's Gone. Chords[D C# B E Bm] Chords for Dios amaTheos band with Key, BPM, and easy-to-follow letter notes in sheet. Play with guitar, piano, ukulele, or any instrument you choose|\nLayad ay nenlikatan, Nar-os cha am-in. Ya ngag kasin ta angnen, Nar-os cha't am-in. San enta nenfowekhan, Ad-im ngen semken Kankanaey Lyrics: Layad ay nan likatan ta Inay-aywanan ta Layad ay nantinulungan Nalabas da ngam-in Seg-ang et enggay nan wada Tan nay ay nanbabawi ta Sinu ngata di amagen Nalabas da ngam-in Din nan-kad-kadwaan ta Manemnem mu pay ngata Nabayag ay nantulagan ta Nalabas da ngam-in Seg-ang et enggay nan wada Tan nay ay nanbabawi ta Sinu · Nan Layad Nan Likatan Song (Lyrics And Videos) Nan Layad Nen Likatan Song Lyrics (Kankana-ey) by Pedro Chinalpan. Seg-ang yangkay nan wad-ay, Sik-a et achi mampay. Nan layad ensikhafan, Tet-ewa'y sikhab.\n2 thoughts on \"Ay ay payet c ama lyrics kan kanaey\"\n-\nAma Mi Lyrics (Kankanaey) Ama mi ay wada'd daya Nasantoan din ngadan mo Sapay kuma ta umali di enka pan arian Matungpal kuma'y nemnem mo Isnan daga kaman ed daya Umyaka si kanen mi Inagew ya edwani Pakawanem din basol mi Kaman din pammakawan mi Sin nakabasol ken dakami Yan adim iyal-ali sulisog sin sag-en mi\n-\n[Verse 3] Em G Lebbeng na ay madayaw Ka D Begew di nawadaan mis na Em D Em Mansala ya mankanta G D Em Ay mangidayaw en Sik-a [Verse 4] Em G Edwani ay nabikas There is no strumming pattern for this song yet. Create and get +5 IQ. [Verse 1] Em G Dios ama ay wada ed daya D Tet-ewa ay wada ka Em Kanayon ay bumadbadang G D Em No wada di panligatan [Verse 2] Em G Managseg-ang ka sin amin ay parsua D Din layad mo't magay pap-eng na Em Indawat Mo din Mangisalakan G D Em Isunga engkami amin manyaman.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/arluyfun.es\/myxipo\/","date":"2023-03-27T00:28:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296946584.94\/warc\/CC-MAIN-20230326235016-20230327025016-00784.warc.gz","language":"kne","language_score":0.7364906669,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"kne_Latn_score\": 0.7364906668663025, \"xnn_Latn_score\": 0.09077928215265274, \"pag_Latn_score\": 0.06159008666872978, \"kak_Latn_score\": 0.042989082634449005}","num_words":1019,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.38,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.174,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.911,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} diff --git a/kne_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl b/kne_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..038fd635735d45abf91f006fe05777a72bc21986 --- /dev/null +++ b/kne_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 515.8493975903615, + "character_repetition_ratio": 0.058855421686747, + "word_repetition_ratio": 0.019186746987951808, + "special_characters_ratio": 0.21911445783132533, + "stopwords_ratio": 0.4276566265060241, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9930481927710844, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 332.81114832806355, + "character_repetition_ratio": 0.02526492522270603, + "word_repetition_ratio": 0.08807189050228698, + "special_characters_ratio": 0.010276545204131553, + "stopwords_ratio": 0.045165520735604654, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.04473439786289305, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 465.0, + "character_repetition_ratio": 0.056, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.219, + "stopwords_ratio": 0.435, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 1597.0, + "character_repetition_ratio": 0.21, + "word_repetition_ratio": 0.698, + "special_characters_ratio": 0.279, + "stopwords_ratio": 0.509, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 53.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.177, + "stopwords_ratio": 0.174, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.524, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 1026.0, + "character_repetition_ratio": 0.0765, + "word_repetition_ratio": 0.018500000000000003, + "special_characters_ratio": 0.23, + "stopwords_ratio": 0.4665, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 625.25, + "character_repetition_ratio": 0.063, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.225, + "stopwords_ratio": 0.45175, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 465.0, + "character_repetition_ratio": 0.056, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.219, + "stopwords_ratio": 0.435, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 287.5, + "character_repetition_ratio": 0.048, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.213, + "stopwords_ratio": 0.41374999999999995, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "166", + "keep size": "152", + "remove size": "14" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/mry_Latn/mala_000001_keep.jsonl b/mry_Latn/mala_000001_keep.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..fd88ed24bd58e1be2c3d477e277416eecdc21059 --- /dev/null +++ b/mry_Latn/mala_000001_keep.jsonl @@ -0,0 +1,3 @@ +{"url":"","collection":"silbloomlm","source":"BLOOM Library","original_code":"mry","text":"Manlinis Na, magalaong, \"Panglinis kamo ani sang bal̃ay, ano. Pag-ongangun kamo dadaan nang kanon. Pangamang kamo nang pagkaan nang kanambaboy. Tobongi mayo yang baboy.\" Amo yani yang kanami obl̃a ipan.\nPagkatapos o pomanaw da silan, magadalidali dayon kami maglinis sang bal̃ay.\nPagkatapos, mangamang kami nang kanambaboy. Usaay mangaoy isab kami, kay para al̃on pundo. Al̃on pagaloto nang kanambaboy. Tapos, pagaloto isab nang kanon.\nPagkatapos nami saan, kong udto da, magaloto da kami nang kanami paniudto. Tapos, mga ala una disinyaan alotowan da nami yang baboy nang pagkaan. Pagkatapos nami saan, magloto nang pagkaan nang baboy, apanikiin nay nami.\nSamtang yagapaniki kami, makadto dayon kami sang kanami simbal̃ay na mga isu. Tapos, magaduladula dayon kami, kay tapos da man yang kanami obl̃a adto sang bal̃ay.\nAmo yaan, magadudulawun da kami. Yagadula ipan kami nang iyas-iyasan, nang kulub-ayang, nang bunobunowan nang sinilas, asta tagotagowan. Amo yaan yang kanami pyagaduladula ipan sangaon.\nPagkatapos sang kanami pagdula, kong gabilal̃a, magasabotsabot dayon kami sang kanami amigo o amiga. Magalaong da kami, \"Magasal̃ok da kita.\" Magayiban dayon kami adto sang sal̃okanan, kay momoli da silang papay kay gabilal̃a.\nAmo yaan. Momundang da kami pagdula. Tapos, momoli da kami adto sang bal̃ay.","num_words":195,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.982,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"silbloomlm","source":"BLOOM Library","original_code":"mry","text":"Pagtagkus sang Baboy Adoon, yang nininang ko kay tyatagkus man adto sang bayabas yang talin. Adoon, yang talin byobol̃oyan da ko, pero tyatagkus ko adi sang tiyan ko. Tapos, yang tako tyatagkus ko adi sang liyog ko.\nAdoon, kay tyatawagtawag man nilang Ate yang baboy, laong, \"Dek, dek.\" Adoon, gyogoyodgoyod ako nang baboy.\nAdoon, madaigay yang kanak samad. Yangkasamad yading kanak liyog. Yangkasamad kay tungod sang okot.\nDiretso adto sang sal̃ad nang bal̃ay, gyogoyod ako nang baboy. Adoon, yamasangit ako.\nAdoon, pagabot ko kay magaligo da man kami. Pagkagabilal̃a, magaligo kami. Pagligo ko, mangkaapdosay yang samad ko. Adoon, wal̃a silang Ate kasayod.\nPagkasayod nilan na yagatiyao da ako, kay mapdosay, kay kyakasabonan da yang mga samad ko. Madaigay yang mga garas sang kanak lawas. Amo kay ngaon yang yamayitabo kanak.\nAmo yaan yang mga isu, basta magtagkus silan, dili pagpariyasun sang kanak nininang, na tyatagkus ko sang kanak lawas yang okot nang baboy. Kay basin, ogoyodon kamo nang baboy mapariyas sang kanak ninimo, na gyogoyod ako nang baboy, tungod kay tyatagkus ko sang kanak lawas.\nBuku kaw nang kaoy o sagbot na, pwede kaw tagkusan nang baboy. Amo ngaon.","num_words":189,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.97,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"url":"","collection":"silbloomlm","source":"BLOOM Library","original_code":"mry","text":"Para sang Pamaynit Yang kanami obl̃a saan, magabanban kami nang saging na atobaon nami kay alotoon. Kay amo yaan yang kanami kyakayman ipan sang pamaynit.\nPagkaloto, atod dayon nami adto sang pyagaobl̃aan nang kanak ginikanan dato sang pawa.\nPero usaay, tawagun lang nami silan para mamaynit.\nMagalaong kami, \"A Pay, oli nay kamo adi kay mamaynit nay kita, al̃on saging na loto.\"\nPagkatapos nilan mamaynit, momoli da isab silan magobl̃a adto sang pawa.\nAdoon, magalaong da isab si papay, \"Bayda kamo! Magaobl̃a da isab kita para madali kita matapos.\"\nYani na mga pyagaynom nang otaw, pyagabotangan ngini nang asukar. Pero ikaw da yang matigam magsagol nang asukar, doo onaan yang katamis. Dipendi sang iban na mga otaw, doo onaan pagpalli nilan. Doo magabotang silan nang asukar, doo dili.\nMga pangontana bain sang pamaynit:Yamaynit da kaw?\n Nana yang kanno kyakayman na mga pagkaan para sang pamaynit?\n Nana yang kanno pyamaynit?\n Wain kaw mamaynit?","num_words":152,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.965,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} diff --git a/mry_Latn/mala_000001_remove.jsonl b/mry_Latn/mala_000001_remove.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..09d71564728b0437d4713376aca012245f4251b2 --- /dev/null +++ b/mry_Latn/mala_000001_remove.jsonl @@ -0,0 +1 @@ +{"url":"","collection":"silbloomlm","source":"BLOOM Library","original_code":"mry","text":"Ala Togana Mayo Ngining Kanak Tigmo Yang tobag sini, para adto kanami yang gimbal̃ tapos yang mangmang, pero adoon na panaon yang kombo yang tobag saan.\n2. Ayo kaw panawpanaw, way gawan mo na tyotonli da kaw. Onaan yang kawlogan saan?\nYang tobag sini, yang bangwag. Pero adoon na panaon, amo yaan yang tawag kilidkilid na kaoy sang bal̃ay na yanonli.\n3. Tolilik-tolilik manogpa wal̃a nay pagbalik. Onaan yang kawlogan saan?\nYang tobag sini, yang daon nang kaoy.\n4. Trabao na way kaposlanan pyaga-agaw-agawan, yagasigpangamotay na dili akaagawan. Sapi na pyangita na way kasigorowan. Onaan yang kawlogan saan?\nYang tobag sini, bola.\n5. Sang malayo pagtanaw mo bobay. Pagabot sang malapit usug. Onaan yang kawlogan saan?\nYang tobag sini, pari.\n6. Buku nang mananap, buku nang otaw. Pero al̃on sowag, pero madal̃agan. Onaan yang kawlogan saan?\nYang tobag sini, motor.\n7. Dowang bul̃an mo lomakang, pero dowa ka laskaw da. Onaan yang kawlogan saan?\nYang tobag sini, yag-agot sang abaka.","num_words":154,"character_repetition_ratio":0.177,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.981,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} diff --git a/mry_Latn/mala_000001_stas.jsonl b/mry_Latn/mala_000001_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..98ef74d725a18ba6ef5d692ca1e352ee51b4ede1 --- /dev/null +++ b/mry_Latn/mala_000001_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 172.5, + "character_repetition_ratio": 0.11, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.2015, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9744999999999999, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 19.62778642639052, + "character_repetition_ratio": 0.040205720985949246, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.009810708435174289, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.0072284161474004864, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 171.5, + "character_repetition_ratio": 0.0965, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.1995, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9755, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 195.0, + "character_repetition_ratio": 0.177, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.217, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.982, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 152.0, + "character_repetition_ratio": 0.07, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.19, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.965, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 193.2, + "character_repetition_ratio": 0.15360000000000001, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.2122, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9817, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 190.5, + "character_repetition_ratio": 0.1185, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.20500000000000002, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.98125, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 171.5, + "character_repetition_ratio": 0.0965, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.1995, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9755, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 153.5, + "character_repetition_ratio": 0.088, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.196, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.96875, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "4", + "keep size": "3", + "remove size": "1" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/nsk_Latn/mala_000001_remove.jsonl b/nsk_Latn/mala_000001_remove.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..e69de29bb2d1d6434b8b29ae775ad8c2e48c5391 diff --git a/nsk_Latn/mala_000001_stas.jsonl b/nsk_Latn/mala_000001_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..f1a777108f66635e7cf9afd39eeee33d9773b879 --- /dev/null +++ b/nsk_Latn/mala_000001_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 167.0, + "character_repetition_ratio": 0.071, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.169, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.255, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 0.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.0, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.0, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 167.0, + "character_repetition_ratio": 0.071, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.169, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.255, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 167.0, + "character_repetition_ratio": 0.071, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.169, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.255, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 167.0, + "character_repetition_ratio": 0.071, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.169, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.255, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 167.0, + "character_repetition_ratio": 0.071, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.169, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.255, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 167.0, + "character_repetition_ratio": 0.071, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.169, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.255, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 167.0, + "character_repetition_ratio": 0.071, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.169, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.255, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 167.0, + "character_repetition_ratio": 0.071, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.169, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.255, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "1", + "keep size": "1", + "remove size": "0" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/nxd_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl b/nxd_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..11a111e2372c9edf16156e5040c15daf20f04748 --- /dev/null +++ b/nxd_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl @@ -0,0 +1,4 @@ +{"text":"fake\nAle_Smash dijo:Si no es fake, entonces quiero ver la fuente donde digan que tienen planeado hacerla\nwega_8 dijo:fakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefake\ncavs02 dijo:son imagenes que nunca vi parece real, pero parece q son vieja como que se quiso hacer pero no hubo presupuesto para seguirlas nos e hasta no verlas.\nchafere dijo:wega_8 dijo:fakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefake\nchafere dijo:wega_8 dijo:fakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefake[\/\nwega_8 dijo:fakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefakefake[\/\nfake[\/\nnickoooo23 dijo:no es fake,es recotra fake,ese video es parte de la atraccion que esta en los estudios universal\nhenryperu77 dijo:Es el video que se proyecta en el juego de Back to the Future en Universal Studios -_- , y lo se porque yo lo vi cuando estuve por alla! ... y algun gracioso al final le ha puesto Back to the future 4\ndiegolini dijo:eso es bien fake, esas son imagenes de la proyeccion de la atraccion turistica que esta en los estudios Universal, se llama ''Back to the future, the ride'' observenhttp:\/\/www.youtube.com\/v\/MJGZogaGCLwlink: http:\/\/www.youtube.com\/watch?v=MJGZogaGCLw\nshadowsson dijo:Si eso no es fake yo soy el pato Donald\njosecito007 dijo:shadowsson dijo:Si eso no es fake yo soy el pato DonaldEL VIDEO ES ORIGINAL PERO NO SOBRE LA 4 ES UN VIDEO DEL UNIVERSAL STUDIOS Y SI HAY RUMORES D EUNA \"VOLVER AL FUTURO 4\" Y SE DICE UE SERIA CON ZAC EFRON PERO SON SOLO RUMORES Para aquellos que no lo sepan, Zac Efron es el feliz propietario de un DeLorean que le regaló su abuelo, y en una reciente entrevista a la revista Teen Hollywood mencionó su amor por la saga y que le encantaría encarnar a Marty McFly en una remake de la misma (como tirándole la onda a los Universal Studios)Afortunadamente, Bob Gale (uno de los dos guionistas de la saga -el otro fue Robert Zemeckis, su director-) expresó su desinterés en realizar una cuarta entrega ya que consideraba que no podría alcanzarse el nivel de las anteriores:FUENTE:http:\/\/todopor2clicks.com.ar\/2009\/04\/16\/volver-al-futuro-4-con-zac-efron\/\n¿Seguro que deseas bloquear a este usuario?\n¿Está seguro que desea borrar este post?","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-32","url":"http:\/\/www.taringa.net\/posts\/videos\/10750385\/Volver-al-futuro-4-trailer.html","date":"2015-08-01T08:49:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-32\/segments\/1438042988598.68\/warc\/CC-MAIN-20150728002308-00167-ip-10-236-191-2.ec2.internal.warc.gz","language":"nxd","language_score":0.7602302432,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":29,"top_langs":"{\"nxd_Latn_score\": 0.7602302432060242, \"ncj_Latn_score\": 0.06366263329982758, \"nia_Latn_score\": 0.05353963002562523, \"kbq_Latn_score\": 0.019892476499080658, \"dsb_Latn_score\": 0.015529263764619827}","num_words":313,"character_repetition_ratio":0.427,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.134,"stopwords_ratio":0.032,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.774,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"toyota lafayette la tundra off road in 2015 toyota 4runner lafayette la.\ntoyota lafayette la la lovely dealership la used toyota lafayette la.\ntoyota lafayette la sedan la toyota rav4 lafayette la.\ntoyota lafayette la used sedan toyota camry for sale lafayette la.\ntoyota lafayette la used toyota tundra lafayette la.\ntoyota lafayette la if a used is more in line with your budget we are happy to help you find your ideal automotive match when you purchase a owned vehicle from our used toyota sequoia lafayette la.\ntoyota lafayette la tundra photo 1 in toyota tacoma in lafayette louisiana.\ntoyota lafayette la corolla sedan 2007 toyota camry lafayette la.\ntoyota lafayette la for sale in la 2017 toyota camry lafayette louisiana.\ntoyota lafayette la used toyota highlander lafayette la.\ntoyota lafayette la contact used toyota tundra lafayette la.\ntoyota lafayette la sport edition la used toyota corolla lafayette la.\ntoyota lafayette la for sale in la used toyota sequoia lafayette la.\ntoyota lafayette la used toyota rav4 lafayette la.\ntoyota lafayette la contact toyota tacoma in lafayette louisiana.\ntoyota lafayette la sedan la toyota rav4 for sale in lafayette la.\ntoyota lafayette la for sale at 1 auto sales of in la used toyota highlander lafayette la.\ntoyota lafayette la dan la used toyota lafayette louisiana.\ntoyota lafayette la contact toyota tacoma lafayette la.\ntoyota lafayette la base hatchback la used toyota sienna lafayette la.\ntoyota lafayette la courvelle toyota lafayette la.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-43","url":"http:\/\/lovingwater.life\/toyota-lafayette-la\/","date":"2018-10-15T11:33:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-43\/segments\/1539583509170.2\/warc\/CC-MAIN-20181015100606-20181015122106-00467.warc.gz","language":"nxd","language_score":0.471465379,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"nxd_Latn_score\": 0.4714653789997101, \"gmv_Latn_score\": 0.07778868079185486, \"swh_Latn_score\": 0.04152587056159973, \"chd_Latn_score\": 0.03456227853894234, \"rel_Latn_score\": 0.03376368060708046, \"mfy_Latn_score\": 0.031179068610072136, \"ssw_Latn_score\": 0.02688085101544857, \"mfe_Latn_score\": 0.019867265596985817, \"kao_Latn_score\": 0.018211213871836662, \"mnk_Latn_score\": 0.015403727069497108, \"pcd_Latn_score\": 0.013752950355410576, \"avk_Latn_score\": 0.013445059768855572, \"apr_Latn_score\": 0.011991304345428944, \"eng_Latn_score\": 0.011315960437059402, \"skg_Latn_score\": 0.010388541035354137, \"crx_Latn_score\": 0.010364627465605736}","num_words":238,"character_repetition_ratio":0.374,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.202,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.471,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1\n1Bokanda bon'eotwelo ena Yesu Masiya, bon'ona Dawidi, bon'ona Abalayama.\n2Abalayama aotaki Isaka; ko Isaka aotaki Yakobo; ko Yakobo aotaki Yuda ko l'atoolo'anande; 3ko Yuda aotaki Pelese la Zela, ban'ana Tamala; ko Pelese aotaki Eselone; ko Eselone aotaki Lama; 4ko Lama aotaki Aminadamba; ko Aminadamba aotaki Nasona; ko Nasona aotaki Salomona; 5ko Salomona aotaki Boaza, bon'ona Laba; ko Boaza aotaki Obede, bon'ona Luta; ko Obede aotaki Yisai; 6ko Yisai aotaki Dawidi, lifoka lina roi.\nKo Dawidi aotaki Solomona, bon'ona boyoto onoyalaki booli ona Uliya; 7ko Solomona aotaki Labama; ko Labama aotaki Abiya; ko Abiya aotaki Asa; 8ko Asa aotaki Yosapata; ko Yosapata aotaki Yolama; ko Yolama aotaki Uziya; 9ko Uziya aotaki Yotama; ko Yotama aotaki Aza; ko Aza aotaki Izikiya; 10ko Izikiya aotaki Manase; ko Manase aotaki Amona; ko Amona aotaki Yosiya; 11ko Yosiya aotaki Yekonya ko l'akune'anande en'esik'enek'iy'otolamaka ena Babela.\n12Ena mbusa, enek'iy'otolamaka ena Babela, Yekonya aotaki Salatiele; ko Salatiele aotaki Zelubabela; 13ko Zelubabela aotaki Abiuda; ko Abiuda aotaki Eliyakima; ko Eliyakima aotaki Azola; 14ko Azola aotaki Sadoka; ko Sadoka aotaki Akimi; ko Akimi aotaki Eliyuda; 15ko Eliyuda aotaki Elazala; ko Elazala aotaki Matana; ko Matana aotaki Yakobo; 16ko Yakobo aotaki Yosefa, bome'ona Malia onootaki Yesu, onotangama Masiya.\n17Yok'osamb'oho, en'atenyi bana Abalayama la Dawidi biotwelo biyali jo l'inei; ko en'atenyi bana Dawidi l'esike enek'iy'otolamaka ena Babela biotwelo jo l'inei; ko en'atenyi ban'esike enek'iy'otolamaka ena Babela ko la Masiya biotwelo jo l'inei.\n18Eotwelo eneki Yesu Masiya ootwaka eyaaki yok'osamb'one: Eneki boyango'onande Malia oyalaka ikuke ina Yosefa, kuma batasongana, ayaaki la yemi la Bolimo bon'olotsi. 19Koko Yosefa, bome'onande, ayaaki boto'ona mbongi, ko atalanga yatel'ende nsoi en'oso bon'ato, akanelaki lacina ayumole la lokuko. 20Koko enem'end'okanela baoyi'ane, lenda, ekima ena Yawe enyaki eneyal'ende ena lilotua, ate, Yosefa, bon'ona Dawidi, taangake lisonga Malia booli'one; ende amotola yemi la Bolimo bon'olotsi. 21Ko angota bon'ona mpame, ko ongof'ende lina lika Yesu, lacin'oka angikya bato'anande en'aoyi'owe'aniyo. 22Baoyi'ane bahatu bailamaki lacina baoyi banaki Yawe otendaka la bosumoli bailame, ate,\n23Lenda, boyoto onotaate bome angotola yemi, ko angota bon'ona mpame,\nKo bangof'ende lina lika Imanwele\nncina ena liho nko Yakomba ayali l'iso. 24Ko eneki Yosefa oetwaka en'ilo, ailaki yok'onoki ekima ena Yawe olakaka, ko aosonga booli'onande; 25ko atasangana l'ende, yengoko aotaki bon'ona nsomi ona mpame, ko aofaki lina lika Yesu.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-26","url":"https:\/\/www.bible.com\/es\/bible\/1492\/MAT.1.BBY62","date":"2019-06-26T08:30:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-26\/segments\/1560628000231.40\/warc\/CC-MAIN-20190626073946-20190626095946-00404.warc.gz","language":"nxd","language_score":0.9996800423,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"nxd_Latn_score\": 0.9996800422668457}","num_words":370,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.238,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Contact – La Cabane à Polo – 06 21 73 41 22\nlacabaneapolo lacabaneapolo.com la cabane a polo la cabane à polo lacabaneapolo lacabaneapolo.com la cabane a polo la cabane à polo lacabaneapolo lacabaneapolo.com la cabane a polo la cabane à polo lacabaneapolo lacabaneapolo.com la cabane a polo la cabane à polo","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/lacabaneapolo.wordpress.com\/agenda\/","date":"2021-12-06T07:58:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363290.59\/warc\/CC-MAIN-20211206072825-20211206102825-00348.warc.gz","language":"nxd","language_score":0.5494303107,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"nxd_Latn_score\": 0.5494303107261658, \"dhv_Latn_score\": 0.14912129938602448, \"wls_Latn_score\": 0.0336931087076664, \"fra_Latn_score\": 0.03178567439317703, \"spa_Latn_score\": 0.02553393319249153, \"guh_Latn_score\": 0.020252298563718796, \"wba_Latn_score\": 0.0179958026856184, \"sco_Latn_score\": 0.017176512628793716, \"bam_Latn_score\": 0.014557643793523312, \"chd_Latn_score\": 0.012258923612535, \"kew_Latn_score\": 0.010984301567077637}","num_words":45,"character_repetition_ratio":0.232,"word_repetition_ratio":0.972,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.2,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.609,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} diff --git a/nxd_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl b/nxd_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..e69de29bb2d1d6434b8b29ae775ad8c2e48c5391 diff --git a/nxd_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl b/nxd_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..941a8e56761dff50a4fcc51dd5f89d2e140dfde3 --- /dev/null +++ b/nxd_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 241.5, + "character_repetition_ratio": 0.27625, + "word_repetition_ratio": 0.243, + "special_characters_ratio": 0.1885, + "stopwords_ratio": 0.16799999999999998, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.71325, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 122.72835858105493, + "character_repetition_ratio": 0.1378012608795725, + "word_repetition_ratio": 0.42088834623923715, + "special_characters_ratio": 0.033708307581366344, + "stopwords_ratio": 0.07996249120681521, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.1967846221126031, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 275.5, + "character_repetition_ratio": 0.303, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.201, + "stopwords_ratio": 0.201, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.6915, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 370.0, + "character_repetition_ratio": 0.427, + "word_repetition_ratio": 0.972, + "special_characters_ratio": 0.218, + "stopwords_ratio": 0.238, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.999, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 45.0, + "character_repetition_ratio": 0.072, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.134, + "stopwords_ratio": 0.032, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.471, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 352.90000000000003, + "character_repetition_ratio": 0.4111, + "word_repetition_ratio": 0.6804000000000001, + "special_characters_ratio": 0.2171, + "stopwords_ratio": 0.2272, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9315, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 327.25, + "character_repetition_ratio": 0.38725, + "word_repetition_ratio": 0.243, + "special_characters_ratio": 0.21575, + "stopwords_ratio": 0.21100000000000002, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.83025, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 275.5, + "character_repetition_ratio": 0.303, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.201, + "stopwords_ratio": 0.201, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.6915, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 189.75, + "character_repetition_ratio": 0.192, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.17375000000000002, + "stopwords_ratio": 0.158, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.5745, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "4", + "keep size": "4", + "remove size": "0" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/nyk_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl b/nyk_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..3915b14fde505c9f4817ae324172699a73b85efe --- /dev/null +++ b/nyk_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl @@ -0,0 +1,2 @@ +{"text":"OMUTALA WOMULAVI\nTuatunda momihoko vielikalaila nomalaka, mahi tuawanekwa motyilinga tyike vala. Haunene, tuhanda okupanda Jeova, Huku Yombimbiliya Omutungi wovipuka aviho. Tulinga ononkhono opo tuhetekele nawa Jesus Kristu nokuhambukilwa okuihanwa okuti Ovakristau. Kese umwe puonthue umanena omuvo wae mokulongesa vakuavo Ombimbiliya Nouhamba wa Huku. Mokonda tuava oumbangi ine tupopia, konthele ya Jeova Huku Nouhamba wae, tuiwe okuti Tunombangi mba Jeova.\nNyingila mo site yetu. Tanga Ombimbiliya mo Internete.Lilongesa konthele yetu nomatavelo etu.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/www.jw.org\/nyk\/","date":"2018-03-25T05:44:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257651820.82\/warc\/CC-MAIN-20180325044627-20180325064627-00116.warc.gz","language":"nyk","language_score":1.0000067949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"nyk_Latn_score\": 1.0000067949295044}","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.037,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.15,"stopwords_ratio":0.141,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Omawaneno ankho atualako okupamekwa mekolelo.—Atos 16:5.\nPotyita tyotete, ovakuatate vamwe ankho vatalelapo omawaneno, vahangununa \"omatokolo alingwa nono apostolu novakulu ankho vekahi mo Jelusalei,\" ine alingwa no nonkhalamutwe. (Atos 16:4) Omawaneno ankho alandula onondonga ombo iya \"atualako okupamekwa mekolelo, otyo eliyawisa, nthiki na nthiki.\" Oityi tulilongesila kongeleka oyo, tyipondola okukuatesako ewaneno lietu? Okomisau yo Filiale, ine Okomisau Yotyilongo, novatalelipo vomawaneno, novakulu vomauaneno, vesukisa okulandula ehongolelo vapewa neongano lia Huku. Tyotyili, Omukanda wa Jeova upopia okuti tuna okutavela vana vetuhongolela. (Deu. 30:16; Heb. 13:7, 17) Ovanthu ovakuatyili ku Jeova vetavela, tupu kaveliyave mokonda yehongolelo vapewa. Onthue katuhande okukala nga Diótrefes, ankho wehena onthilo novakuatate vena otyilinga tyokuhongolela. (3 João 9, 10) Tyina tulandula ehongolelo tuavelwa, tukuatesako ewaneno okukala nombembwa newaneko. Tupondola okulipula okuti: 'Ndyiavela ondundo ovakuatate vange nomphange okukala ovakuatyili ku Jeova? Okuti ndyilandula liwa-liwa ehongolelo tuavelwa neongano lia Huku?' w16.11 2:10, 11\nOvolei ombembwa pala epunda-umbo omu mandyikemukalesa ononkhuatwa.—Jer. 29:7.\nJeova ankho wapopilile ova Judeu okuti tyina vamatualwa koukonde, vena okutavela onkhalelo oyo yomuenyo nokulinga atyiho vevila. Ova Judeu valandulile onondonga mba Jeova, vakalele nomuenyo ukahi nawa koukokonde. Ova Mbambilonia vayekele ova Judeu valinge oungendi movilongo ovikuavo. Pomuvo opo, Ombambilonia ankho epunda-umbo liokulingila onondando. Omikanda vimwe viokohale vipopia okuti ova Judeu vamwe velilongesile okulinga ovitanda nokupangiya ovipuka puetyi veli koukonde. Ova Judeu vamwe ankho ovahona. Otyo tyilekesa okuti, omuenyo wavo puetyi ovikonde Mombambilonia welikalela unene nomuenyo wova Isilayeli, puetyi ankho ovapika mo Egitu omanima omanyingi okualamba. (Êxo. 2:23-25) Okuti ova Isilayeli ankho vapondola okukondoka vali okufenda vali nawa Huku nokufuisapo atyiho tyikahi movitumino? Pomuvo opo, ankho katyitavela mokonda ova Mbambilonia nalumwe vayekele ovikonde viavo. Mahi Jeova Huku ankho walaa okuti ovanthu vae mavayovoka koukonde, iya konyima avayovoka umwe. Etyi Huku apopia apeho tyifuiswapo!—Isa. 55:11. w16.11 4:3, 5\nTuankhia mokonda yonkhali.—Rom. 6:2.\nOvakristau ovo ankho nkhele veli pano pohi, ngotyo oñgeni vapondola okupopia onondaka ombo? Mokonda yotyilikutila tyeyovo, Huku waevelele ononkhali mba Paulu no mbo Vakristau ovakuavo vo potyita tyotete. Jeova evelembula nospilitu sandu opo vakale ovana vae. Inkha vatuaileko nekolelo, mavakala keulu opo vakatumine na Kristu. Putyina nkhele vekahi pano pohi, oñgeni \"vankhia mokonda yonkhali\"? Paulu waeleka ononkhia nonkhali opo alekese okuti omuenyo wavo wapiluluka unene. Wapopia okuti etyi Jesus ankhia atutiliswa nomuenyo wokeulu uhankhi vali. Otyo Jesus \"ahatumininwa vali no nonkhia.\" Tyelifwa notyo, Ovakristau navo ongatyina vankhia. Omuenyo wavo wapiluluka unene mokonda ankho kavayeke omahando onkhali evetumine. Mahi no ngotyo, valinga atyiho vevila opo vahambukiswe Huku. \"Vankhia mokonda yonkhali mahi vena omuenyo mokonda ya Huku menyina lia Kristu Jesus.\"—Rom. 6:9, 11. w16.12 1:9, 10","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"https:\/\/wol.jw.org\/nyk\/wol\/h\/r141\/lp-nk","date":"2018-07-22T18:38:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676593438.33\/warc\/CC-MAIN-20180722174538-20180722194538-00390.warc.gz","language":"nyk","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"nyk_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":394,"character_repetition_ratio":0.048,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.142,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} diff --git a/nyk_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl b/nyk_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..e69de29bb2d1d6434b8b29ae775ad8c2e48c5391 diff --git a/nyk_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl b/nyk_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..c99df5e518df6d44b33328afc46c519cf177f3af --- /dev/null +++ b/nyk_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 232.5, + "character_repetition_ratio": 0.042499999999999996, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.16849999999999998, + "stopwords_ratio": 0.1415, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 161.5, + "character_repetition_ratio": 0.005500000000000001, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.018500000000000003, + "stopwords_ratio": 0.0005000000000000004, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.0, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 232.5, + "character_repetition_ratio": 0.042499999999999996, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.16849999999999998, + "stopwords_ratio": 0.1415, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 394.0, + "character_repetition_ratio": 0.048, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.187, + "stopwords_ratio": 0.142, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 71.0, + "character_repetition_ratio": 0.037, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.15, + "stopwords_ratio": 0.141, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 361.7, + "character_repetition_ratio": 0.046900000000000004, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.1833, + "stopwords_ratio": 0.1419, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 313.25, + "character_repetition_ratio": 0.04525, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.17775, + "stopwords_ratio": 0.14175, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 232.5, + "character_repetition_ratio": 0.042499999999999996, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.16849999999999998, + "stopwords_ratio": 0.1415, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 151.75, + "character_repetition_ratio": 0.03975, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.15925, + "stopwords_ratio": 0.14125, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "2", + "keep size": "2", + "remove size": "0" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/pah_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl b/pah_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..2480f09f6a8ee8490ec4059e49c295e0ba1782c7 --- /dev/null +++ b/pah_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl @@ -0,0 +1,363 @@ +{"text":"1 Coríntios 14:27\n27 Po ti penembikwahave'ỹva'ea g̃anhi'ig̃a pe jatykarame mokonha'g̃a po ti onhi'ĩ a'ero hamo. Ndahe'yive'g̃a trêsve'g̃ahoherũive'g̃a po ti onhi'ĩ hamo. Ojopy'rupy'ru po ti g̃a onhi'ig̃a hamo. A'ero po ti ojipe'ga imombe'umbe'ui g̃anhi'ig̃a tokwaha ti g̃a javo hamo.\nGet the App!\nDownload the FREE Bible.is app for your iPhone, iPad, or Android device.View in the\nApp Store","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.bible.is\/PAHTBL\/1Cor\/14\/27","date":"2013-06-19T10:25:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368708690512\/warc\/CC-MAIN-20130516125130-00036-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999268055,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999268054962158}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.309,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Tessalonicenses 5:4\n4 Oreirũramo pe ki a'e te g̃a ja rũi – kiroki g̃a ndojikogi Jesus Cristo'ga rehe okote'varuhuavo. G̃a jikoge'yma g̃waramo nhande ei g̃a pe ypytunahivareheve'g̃a'jave'g̃a. Pejikoga g̃waramo Jesus Cristo'ga rehe ji ei pe me: Pe ko g̃a ja rũi. Pe pekwaha Jesus Cristo'ga rura pota aerẽ ti ga ruri nehẽ javo. Nurã ti garura'java napemo'mag̃uhũi nehẽ. Iporomive'ga rura ahe mo'mag̃uhũ. A'ereki ahe nomboha'uvi ga. Garura ja rũi po ti Jesus Cristo'ga rura pe me nehẽ.\nGet the App!\nDownload the FREE Bible.is app for your iPhone, iPad, or Android device.View in the\nApp Store","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.bible.is\/PAHTBL\/1Thess\/5\/4","date":"2013-06-19T01:00:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368707437545\/warc\/CC-MAIN-20130516123037-00088-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999064207,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999064207077026}","num_words":93,"character_repetition_ratio":0.11,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.312,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Ah, Gálatas! Perovia paravuhu pe g̃anhi'ig̃a pejipohia a'itituhẽva'ea hugwi. Maraname g̃a pe moandyandyjuhu pe nderekovo? A'ereki ji amombe'u katu pe me Jesus Cristo'ga manoagwera yva rehe ikwehe. 2 Marã naerũ? Pe hendukaturame Moisésva'ea remimbo'eagwera po Tupana'ga omondouka gwa'uva pe pyri naerũ? Ahã tuhẽ reki. A'ea rehe rũi ga omondouka pe pyri. Ji Jesus Cristo'ga mombe'urame pe me pe pejiko ga rehe ikwehe. Nurã Tupana'ga imondoukari gwa'uva pe pyri tapendereko katu javo. 3 Maranuhũrame pe peroviaruhu pejipohia a'itituhẽva'ea hugwi naerũ? Jypya Tupana'ga ra'uva pe mombyry. Kiro pehe penhimombyry avuirama naerũ? 4 Pejikoga g̃waramo Jesus'ga rehe ojipe'g̃a imbohahyukari pe me jipi. Penhimomirana tehe po pe naerũ. Ereki kiro pe pepohi Jesus'ga hugwi. Ndapepohiri po pe ga hugwi ovuhu. 5 Tupana'ga omondouka gwa'uva pe pyri. Igwete ga hepiukari ahemonhimomby'ava'ea pepyteri pe. A'ereki henduvame Jesus'ga mombe'ua pe pejiko ga rehe. Nurã Tupana'ga imondoukari gwa'uva pe pyri hepiuka ahemonhimomby'ava'ea. Na rũi pe me Moisésva'ea remimbo'eagwera rendukatua rehe. 6 Ehepia re ko Abraãova'ea no. Tupana'ga rembikwatijarukara omombe'u ahe. Gwerovia hete ko ahe Tupana'ga nhi'ig̃a ojikoga ga rehe hako. A'ero Tupana'ga ei: \"Pyry hete Abraão'ga a. A'ereki ga ojiko hete ji rehe,\" ei Tupana'ga. 7 Pekwaha ti a'ero – kiroki g̃a ojiko Tupana'ga rehe – g̃ahã ko Abraãova'ea ra'yra'jave'g̃a. 8 Tupana'ga okwaha nhog̃wenonde judeus'g̃arũive'g̃a jikoga ojihe. Igwete ga ei: \"A'ero po ti ji ei g̃a pe nehẽ: 'Pepyry pe pejikoga ji rehe',\" ei Tupana'ga. Nurã ga imombe'ui pyryva'ea Abraãova'ea pe hako. \"Oropo'ru po ti ji nde imombyryva ojipe'g̃a pe nhaporemo nehẽ,\" ei Tupana'ga ahe ve hako. 9 Na tuhẽ a'ero. Abraãova'ea ojiko hete Tupana'ga rehe hako. Nurã Tupana'ga imombyryvi ahe ve. Ahe javijitehe ojipe'g̃a jikogame ga rehe Tupana'ga imombyryvi g̃a pe no. 10 Kiroki g̃a ojiko Moisésva'ea remimbo'eagwera rehe – g̃a pe po ti Tupana'ga imbote'varuhui nehẽ. A'ereki Tupana'ga rembikwatijarukara e'i: \"G̃a hendukatupave'ymame Moisésva'ea remimbo'eagwera po ti Tupana'ga imbote'varuhui g̃a pe a'ero nehẽ,\" e'i ikwatijara. 11 Jukwaha nhande ve a'ero. Tupana'ga nde'i: \"Pepyry pe Moisésva'ea nhi'ig̃agwera renduva g̃waramo.\" Ga nde'i a'ea nhande ve. A'ereki ikwatijara e'i: \"Tupana'ga ei g̃a pe g̃ajikoga g̃waramo ojihe: 'Pepyry hete pe a,' ei ga g̃a pe. Nanongara'g̃a po ti heaporog̃ita pyahu a'ero nehẽ,\" e'i ikwatijara. 12 Ojikogame Moisésva'ea remimbo'eagwera rehe g̃a ndojikogi Tupana'ga rehe a'ero. Ikwatijara i'ei no: \"Okopotarame ahenhi'ig̃agwera rupi po ti g̃a nane'ymi tonhi'ĩpo'ru pa ahe hamo,\" e'i ikwatijara. 13 Ore ko judeusramo novĩa. Emo tegwete reki ore ve Moisésva'ea nhi'ĩpo'rupava. Ore ahe nhi'ĩpo'rupave'ymame Tupana'ga ei ore ve a'ero: \"Peko te'varuhu pe pejikovo. A'ero po ti pe manoi pejigwovo hahyva'ea ruvihava pype nehẽ,\" ei ga. Emo Cristo'ga ore mbopiro'yi garembi'ea hugwi. A'ereki ga orete'varuhua rereko ore repyga omanorame yva rehe. Tupana'ga e'i ga pe: \"Ndete'varuhu nde kiro,\" ei ga Cristo'ga pe. A'ereki ikwatijara omombe'u nanongara'g̃a. \"Kiroki g̃a g̃a g̃a mo'ami yva rehe g̃a jukavo – Tupana'ga e'i nhog̃wenonde g̃a pe ite'varuhu hete,\" e'i ikwatijara imombe'gwovo. 14 Cristo'ga ore repy ore mbopiro'yavo Tupana'ga ti tomombyry judeus'g̃arũive'g̃a pe javo. A'ereki Tupana'ga e'i: \"Abraãova'ea po'ruavo po ti ji imombyryvi g̃a pe nehẽ.\" Igwete ji ei no: Cristo'ga ore mbopiro'y Tupana'ga ti toko g̃wembi'ea rupi katu javo. A'ereki ymya Tupana'ga e'i okovo: \"Tamondo ti jira'uva g̃a pyri nehẽ,\" ei ga. Nurã ore jikogame Cristo'ga rehe Tupana'ga imbuhurukari gwa'uva ore pyri ore pojykauka. 15 Nhiirũ, nahã nhande rekoi jipi. Mokonha'g̃a po onhomonhi'ĩ mbatera rehe ojogwerokuva. \"Nahã ti xako,\" e po ojipe'ga. \"Kwa. Nahã ti a'ero,\" e po ojipe'ga. Igwete po g̃a ikwatijapavi inog̃a onhi'ig̃a a'ero. Ogwera po g̃a okwatija hehe no. Aerẽ po na tuhẽ reki g̃a jogwerekoi. A'ereki g̃a okwatijapavipe inog̃a. Ndogwerojijyi po ahe a'ea a'ero. Ahe po ndokwatijari ojipea akoja rehe no. 16 Oro Abraãova'ea pe Tupana'ga ei hako: \"Nahã po ti ji tamombyry g̃a pe nde po'ruavo nehẽ,\" ei ga ahe ve. Abraãova'ea rymymino'ga pe Tupana'ga ei a'ea no ojipejive'ga pe. Tupana'ga nde'i he'yive'g̃a pe aherymymino'g̃a pe. \"Nerymymino'ga pe ji ei javo ga pe,\" ei ga ahe ve. A'ereki ga e'i Cristo'ga pe. 17 Na ji imombe'ukatui kiro. Ymya Tupana'ga ei Abraãova'ea pe hako: \"Tamombyry ti g̃a pe nde po'ruavo,\" ei ga. Aerẽ ga ea'javi ahe ve na tuhẽ ti javo. Aerẽ he'yjuhuva'ea quatrocentos e trinta Tupana'ga kwara mbo'ari okovo. A'ero ga nhi'ig̃i Moisésva'ea pe embo'e ti g̃a nhinhi'ig̃a rehe javo. Onhi'ig̃ame Moisésva'ea pe ga ndogwerojijyi reki onhi'ig̃agwera g̃wenondeva'ea Abraãova'ea pe. A'ereki onhi'ig̃a rupi tuhẽ Tupana'ga oko. 18 Po Tupana'ga ei tamondo ti pyryva'ea javo, a'ero po ga g̃wembi'ea rupi tuhẽ imondoi. Po Tupana'ga imondoi pyryva'ea ahenhi'ig̃a rendukatua rehe jipi, a'ero po g̃wembi'ea rupi rũi ga imondoi. G̃wembi'ea rupi tuhẽ reki ga imondoi pyryva'ea Abraãova'ea pe hako. 19 A'ero po pe ei: \"Maraname Tupana'ga omondo onhi'ig̃a Moisésva'ea pe a'ero tombo'e ti ga g̃a javo?\" pe'ji po pe. Ombo'euka ga ahe ve onhi'ig̃a rehe tonhimombaragwaha ti g̃a okote'varuhua rehe javo. \"Tohendu katu na'ẽ ti g̃a Moisésva'ea remimbo'ea,\" ei Tupana'ga hako. \"Abraãova'ea rymymino'ga hoa renonde yvya koty ti g̃a tohendu katu na'ẽ,\" ei ga. Abraãova'ea rymymino'ga pe Tupana'ga e'i – kiroki ga pe Tupana'ga e'i nhog̃wenonde nde po'ruavo ti ji tamombyry g̃a pe javo, Cristo'ga. \"Gahoa renonde yvya koty po ti g̃a hendukatui Moisés'ga remimbo'ea nehẽ hamo,\" ei Tupana'ga hako. Nahã Moisésva'ea remimbo'ea ruri hako. Tupana'ga onhi'ĩ na'ẽ ojipyrive'g̃a pe. Aerẽ Tupana'gapyrive'g̃a heruri ganhi'ig̃a yvya koty imombe'gwovo Moisésva'ea pe. Aerẽ ahe imbuhurukari oreramonhava'ea pe hako. Na tuhẽ ko Tupana'ga imonhimoanhani onhi'ig̃a imbuhuruka ahe ve hako. 20 Abraãova'ea pe ki a'e te Tupana'ga tehe ombuhu onhi'ig̃a. Ga nomonhimoanhani onhi'ig̃a ojipe'g̃a pe imbuhuruka. Ga tehe ombuhu katu onhi'ig̃a ahe ve hako. 21 Tupana'ga e'i ypy Abraãova'ea pe hako. Aerẽ ga ei Moisésva'ea pe. Pe'e po pe a'ero: \"Tupana'ga nhi'ig̃a Moisésva'ea pe omovahĩ ganhi'ig̃a Abraãova'ea pe naerũ?\" Nomovahĩ tuhẽ reki. A'ereki Tupana'ga onhi'ĩ Abraãova'ea pe g̃a mombyryva rehe. A'ereki g̃amombyryva ko g̃amongoag̃wama Tupana'ga pyri. Moisésva'ea remimbo'ea renduva ki a'e te nianemongoi reki Tupana'ga pyri. Po Tupana'ga nhande mongohetei ojipyri nhande aheremimbo'ea rendukaturo g̃waramo hamo, a'ero po ga nhande mombyryvi nhande hendukaturame hamo. 22 Tupana'ga e'i reki: \"Ndipiro'yhavi okote'varuhua hugwi yvya koty,\" ei ga. \"A'e ji poa g̃a pe tamombyry ti g̃a nhirembi'eagwera rupi,\" ei ga. G̃a pe ga ei – kiroki g̃a ojiko Jesus Cristo'ga rehe. A'ereki g̃a jikogame Jesus Cristo'ga rehe Tupana'ga g̃a mombyryvi. 23 Jesus Cristo'ga rure'ymame yvya koty ndorojikogi ve ore ga rehe. A'ea rupi ore ndorepiro'yi ve Moisésva'ea remimbo'eagwera hugwi. A'ereki Tupana'ga g̃wenduvuka na'ẽ a'ea ore ve jipi a'ea py'rovo ti g̃a tojiko Jesus Cristo'ga rehe javo. \"Tojiko ti g̃a ga rehe ji ikwahavukarame g̃a pe Cristo'ga mombe'ua nehẽ,\" ei ga. 24 Cristo'ga rure'ymame Moisésva'ea remimbo'eagwera ko tayri'ga rerekohara'ga ja ore ve – kiroki ga tayri'ga rereko katu jipi eko katu javo ga pe. Na jitehe Moisésva'ea remimbo'eagwera ore rerekokatui jipi peko katu javo ore ve. A'ereki Tupana'ga e'i: \"A'ea g̃a ndereko na'ẽ. A'ea py'rovo ti Cristo'ga toko g̃a pavẽi,\" ei ga. \"Cristo'ga ti tomombyry g̃a g̃ajikoga g̃waramo ga rehe,\" ei Tupana'ga. 25 Ag̃wamo ore jikogi Jesus Cristo'ga rehe a'ero. Nurã Moisésva'ea remimbo'eagwera ndorererekoa'javi. A'ereki ndatekwava'javi a'ea rehe. 26 Peko pa pe Tupana'ga ra'yramo kiro pejikoty'a Jesus Cristo'ga pavẽi. A'ereki pe pejiko pa ga rehe. 27 Penhimobatizauka pe Cristo'gareheva'ero pejikoty'a ga pavẽi. 28 Ojo'jajo'ja pe ndekoi kiro penhoirũiruamo. Igwete Tupana'ga ei: \"Ojo'ja g̃a ndekoi kiro judeus'g̃a judeus'g̃arũive'g̃a pavẽi,\" ei ga. \"Ipiro'yve'g̃a ojo'ja ipiro'ye'ỹve'g̃a pavẽi – kiroki g̃a ndipiro'yi ojara'g̃a hugwi. Akwaimbae'g̃a ojo'ja kunhangwera'g̃a pavẽi,\" ei ga. A'ereki pe nhaporemo penhoirũirũ pejikoty'aro g̃waramo Jesus Cristo'ga pavẽi. 29 Cristo'gareheva'ero g̃waramo ko pe Abraãova'ea rymyminoa'java'ea. A'ereki ymya Tupana'ga e'i Abraãova'ea pe aherymyminoag̃wama'g̃a mombe'gwovo. Igwete po ti Tupana'ga pe mombyryvi nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.bible.is\/PAHTBL\/Gal\/3","date":"2013-05-21T03:20:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368699675907\/warc\/CC-MAIN-20130516102115-00021-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000084639,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000008463859558}","num_words":1188,"character_repetition_ratio":0.107,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.432,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"John 3:16 A'ereki Tupana'ga oarõ hete yvyakotyve'g̃a. A'ero ga gwa'yra'ga mbuhuri yvyakotyve'g̃a pyri ikwehe. Gara'yra'ga ko ojipeji hete ko ga rekoi ga pe. Emo Tupana'ga ga mbuhuri nhande pyri ga momanomouka nhande repyga toho ti g̃a yvagi pe nehẽ javo. Nurã nhandejikogame Tupana'ga ra'yra'ga rehe po ti nhande rekoi Tupana'ga pyri avuirama nehẽ. Ndiahoi po ti nhande hahyva'ea ruvihava pype a'ero nehẽ nhanemanorame nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-13","url":"http:\/\/gospelgo.com\/z\/PAH\/NTx.htm","date":"2017-03-29T11:10:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-13\/segments\/1490218190295.4\/warc\/CC-MAIN-20170322212950-00301-ip-10-233-31-227.ec2.internal.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.508,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Efésios 6:9\n9G̃apojykaharamo peko katu ti no pejirokwa pejipyrive'g̃a nderekokatuavo penhimohemuka Cristo'ga pe pejihe nanongara Tupana'ga opota javo. Tape'ea'javi ti pejipyrive'g̃a pe: \"Po pe ndapeporavykyheteranuhũi, a'ero ti ji tiruahũhetero pe me nehẽ.\" A'ea rũi ti pe'ji pejikote'varuhue'yma g̃a pe.\nPekwahava'ja ti. Tupana'ga yvagipeve'ga oko pepojykaharete'ga pepyrive'g̃a pojykaharete'ga no. Tape'ete'varuhua'javi ti g̃a pe. A'ereki ojo'ja g̃a ndekoi Tupana'ga pe g̃apojykahara'g̃a g̃apyrive'g̃a pavẽi. Kiroki g̃a oko te'varuhu – g̃a pe nhaporemo po ti ga ei peko te'varuhu pe javo nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Eph\/6\/9","date":"2018-06-20T20:17:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863834.46\/warc\/CC-MAIN-20180620182802-20180620202802-00605.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.5,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 1:21-22\n21-22—Nurã ji ei kiro pe me, ei Pedro'ga g̃a pe. Ojipe'ga ti toko ore pavẽi a'ero tomombe'u ti ga Jesus'ga kweravagwera ore pavẽi, ei ga. Nahã ko garekoagwera: Ga oko ypy ore pavẽi João Batistava'ea g̃a mobatizarame ikwehe. Ojikoty'a ga ore pavẽi avuirama Jesus'ga rekorame orepyteri pe ore rerekovo ikwehe. Okoji ga ore pavẽi hepiaga Tupana'ga Jesus'ga rerohorame yvagi pe no, ei Pedro'ga g̃a pe. Nanongara'g̃a ti toko ore pavẽi Judasva'ea rakykwepoharamo nehẽ, ei ga g̃a pe.\n23Henduvame ganhi'ig̃a g̃a nanongara'g̃a mo'ememei José'ga Matias'ga no. Ojipea ko José'ga rera Barsabás. Justo garera no. Jara'ga ko Matias'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/1\/21-22","date":"2018-06-21T03:42:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864019.29\/warc\/CC-MAIN-20180621020632-20180621040632-00243.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000020266,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000020265579224}","num_words":97,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.233,"stopwords_ratio":0.392,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 3:12\n12—Kiroki ga g̃wendu katu Tupana'ga nhi'ig̃a onhimomiranama jipi – gaha ti ji ga rerohoi yvagi pe ga mongoheteavo Tupana'ga pyri avuirama Tupana'ga ronga pe gambohetehai pe nehẽ. Okyta ja ti ga pytakatui pevo okaturo. Ndohoa'javi ti ga nehẽ, ei Jesus'ga. Jiruvihavuhuhete'ga rera Tupana'ga rera ti ji ikwatijari ga rehe nehẽ. Ga rehe ti ji ikwatijari jiruvihavuhuhete'ga cidade rera nehẽ no – kiroki cidade ti uhu yvaga hugwi Tupana'ga hugwi cidadepyahua Jerusalém nehẽ. Jirerapyahua ji ikwatijari ga rehe nehẽ no, ei Jesus'ga.\n—A'ea nhaporemo ti ere Tupana'gareheve'g̃a pe cidade de Filadélfia pe, ei Jesus'ga nde ve ikwatijaruka ji ve.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/3\/12","date":"2018-06-22T15:49:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864546.30\/warc\/CC-MAIN-20180622143142-20180622163142-00538.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":97,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.536,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Marcos 4:11\n11Igwete Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Amombe'u katu ji kiro pe me. A'ereki Tupana'ga opota penembikwahava, ei Jesus'ga g̃a pe. Okwahavuka ga pe me onhimiva'ea nahã po ti ji rekoi ojiheve'g̃a nduvihavamo nehẽ javo, ei ga g̃a pe. Pe me jate ga okwahavuka nanongara. G̃a ki a'e te – kiroki g̃a ndokoi gareheva'ero – g̃a pe ji amombe'u ojo'java'ea ikwahavukare'yma g̃a pe, ei ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Mark\/4\/11","date":"2018-06-22T18:14:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864740.48\/warc\/CC-MAIN-20180622162604-20180622182604-00460.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":64,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.251,"stopwords_ratio":0.562,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"João 15:24\n24A'apo hete ko ji g̃apyteri pe ahemonhimomby'ava'ea ikwehe. Ojipe'g̃a nhaporemo ko ndoapoangavi reki nanongara, ei ga. Po g̃a ndohepiagi nhirembiapoa hamo, a'ero po g̃a ei ji ve hamo: \"Ndorogweroviari ore Jesus'ga popoakara hepiage'yma garembiapoa,\" e po g̃a a'ero hamo, ei Jesus'ga g̃a pe. G̃a ko gwepia reki nhirembiapoa. Emo g̃a nanhiarõi jihi jiruva'ga reheve, ei ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/15\/24","date":"2018-06-22T19:31:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864776.82\/warc\/CC-MAIN-20180622182027-20180622202027-00378.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.474,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 9:23\n23Kiro Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe he'yjuhuve'g̃a pe no. G̃a pe nhaporemo ga ei:\n—Kiroki g̃a oko pota nhiremimbo'eharamo – tokoyme ti g̃a g̃wemimbotarimova'ea rupi okovo nhiremimbotarimova'ea rupi, ei Jesus'ga g̃a pe. Po ti ojipe'g̃a imbohahyukari g̃a pe g̃a jukavo vehevi nehẽ peko pe Jesus'gareheva'ero javo g̃a pe, toko jitehe ti g̃a jipi nhiremimbotarimova'ea rupi opohire'yma ji hugwi, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/9\/23","date":"2018-06-24T13:54:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267866937.79\/warc\/CC-MAIN-20180624121927-20180624141927-00306.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.129,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.542,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Marcos 15:43\n43Igwete José'ga cidade de Arimatéiapeve'ga ndopojihuvi ogwovo Pilatos'ga pyri oporanduva Jesus'ga ra'oa rehe. José'ga ko judeus'g̃a mog̃itahara'g̃a pyteripeve'ga. Ojipe'g̃a e'i ga pe pyry hete ga javo. Ymya ga Cristo'ga rura pota toko ti ga nhanderuvihavuhuhetero javo. Igwete ga ndopojihuvi oporanduva Jesus'ga ra'oa rehe.\n—Taroho ti Jesusva'ea ra'oa yva hugwi? ei ga Pilatos'ga pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Mark\/15\/43","date":"2018-06-22T07:16:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864364.38\/warc\/CC-MAIN-20180622065204-20180622085204-00121.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.352,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 7:9-10\nEstêvãova'ea omombe'u Joséva'ea\n9-10—Aerẽ Jacóva'ea ra'yrava'ea nhimyrõi oirũva'ea rehe Joséva'ea rehe hako, ei ahe. Nurã ahe Joséva'ea pyhygi ahe mondovo hajiheva'ea pe itambere'ia kwepygauka toporavyky ti ga g̃a pe javo, ei ahe. Igwete hajiheva'ea Joséva'ea rerohoi a'ero ogwyri pe Egito pe. Pevova'ea Joséva'ea mboporavykyuhui hako. Ahe jigwarairame Joséva'ea rehe Tupana'ga gwereko katu ahe mbopiro'yavo hahya hugwi nhaporemo, ei Estêvãova'ea g̃a pe. Faraóva'ea ko Egitopeva'ea ruvihavuhuro oko hako. Joséva'ea kwahavame Faraóva'ea e'i ahe ve: \"Pyry hete ga.\" A'ereki Tupana'ga ahe arõuka Faraóva'ea pe, ei Estêvãova'ea. Tupana'ga okwahaheteuka mbatera Joséva'ea pe no. Nurã Faraóva'ea ahe mongoi governadorva'ea hako. Igwete ahe ei Joséva'ea pe: \"Ji moirũ ti g̃a ndepiakatuavo jigwyripeve'g̃a. Ehepia katu pa ti nhimbatera ji ve no,\" ei ahe Joséva'ea pe hako, ei Estêvãova'ea imombe'gwovo.\n11—Aerẽ Egito pe ipapavi aheremitymagwera. Canaãmeva'ea gwyri pe opa pa aheremitymagwera no, ei ahe. Tiruahũ hete ahe ve a'ero. Ndogwerekoa'javi mbatera nhaneramonhava'ea pe Canaã me a'ero, ei Estêvãova'ea.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/7\/9-10","date":"2018-06-23T10:51:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864957.2\/warc\/CC-MAIN-20180623093631-20180623113631-00360.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999953508,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999953508377075}","num_words":152,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.329,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Efésios 1:20\n20A'ereki Tupana'ga opopoakara pyvõ Cristo'ga mbogwerava'ja omanove'g̃a hugwi. Opopoakara pyvõ jitehe ga Cristo'ga reroho ojipyri ga mboapyga ojohukoty rũi ga mongovo toko ti ga huvihavuhuhetero yvagi pe okovo nhimoirũharamo javo. Nahã opopoakahetea pyvõ Tupana'ga imombyryvi Cristo'ga pe. Na jitehe ti Tupana'ga imombyryvi nhande ve opopoakahetea pyvõ nehẽ no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Eph\/1\/20","date":"2018-06-18T12:30:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267859766.6\/warc\/CC-MAIN-20180618105733-20180618125733-00575.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000044107,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000044107437134}","num_words":49,"character_repetition_ratio":0.11,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.367,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Marcos 13:9\n9—Penhimboko'i ti, ei ga g̃a pe. Pe jireheva'ea g̃waramo po ti nhiarõe'ỹve'g̃a pe pyhygi pe nderogwovo imohig̃atuhara'g̃a pyri nehẽ. Ojatykahava pype po ti g̃a pe nupanupãi nehẽ, ei ga. G̃a po ti pe nderohoi gwuvihavuhu'g̃a pyri governadores'g̃a pyri nehẽ no g̃a ko Jesus'gareheva'ero javo nehẽ. Pevo po ti pe ami a'ero penhimombe'ukatuavo g̃a pe nehẽ, ei ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Mark\/13\/9","date":"2018-06-21T03:00:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864019.29\/warc\/CC-MAIN-20180621020632-20180621040632-00637.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.638,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 24:3\nHahyheteag̃wama Jesus'gareheve'g̃a pe\n(Marcos 13.3-13; Lucas 21.7-19)\n3Aerẽ Jesus'ga hoi ogwovo yvytyruhu pe oliveiras ndyvuhu pe monte das Oliveiras pe. Pevo ga apygame garemimbo'ehara'g̃a nduri ga pyri ojipe'g̃a ndovakie'ỹ. Kiro g̃a ei ga pe:\n—Emombe'u ti ore ve. Maname po ti g̃a imondurugi nhandejatykahavuhua nehẽ? Marãva'ea po ti Tupana'ga hepiukari na'ẽ ahemonhimomby'ava'ea nehẽ ikwahavuka nhande ve nehẽ? A'ero po ti nhande ikwahavi nehẽ Jesus'ga uhura'ja g̃werĩ javo. Gara na'ẽ po ti Tupana'ga gwepiuka ikwahavuka nhande ve nehẽ? A'ero po ti nhande ikwahavi nehẽ kiro mbapava koty javo, ei g̃a Jesus'ga pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/24\/3","date":"2018-06-19T21:15:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863119.34\/warc\/CC-MAIN-20180619193031-20180619213031-00176.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000084639,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000008463859558}","num_words":90,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.025,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.522,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tito 1:1\n1Jihi ko Pauloramo Tupana'gareheva'ero. Jesus Cristo'ga moirũharamo ji ako no jiporavykyavo Tupana'ga pe Cristo'ga mombe'gwovo.\nA'ereki Cristo'ga e'i ji ve: \"Ehoeho ji mombe'gwovo. A'ero ti Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a ikwahavi ojikoga ji rehe nehẽ nahanahã Tupana'ga ahe mbojiko ojihe javo. A'itituhẽva'ea ti g̃a ikwahavi a'ero nehẽ no nahanahã ahe oko katu katu okovo garemimbotarimova'ea rupi javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Titus\/1\/1","date":"2018-06-22T02:36:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864337.41\/warc\/CC-MAIN-20180622010629-20180622030629-00176.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000005722,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000057220458984}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.418,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"João 21\nJesus'ga ojipiuka seteva'ea pe\n1Aerẽ Jesus'ga jipiukara'javi g̃wemimbo'ehara'g̃a pe a'ero okweravirẽ omanoa hugwi. Ypiahu pe Tiberíades pe ga jipiukara'javi g̃a pe. Nahã a'ero. 2Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a ojogwereko ojogwerojuva: Simão Pedro'ga, Zebedeu'ga ra'yra'g̃a, Tomé'ga no – ga pe g̃a ei o Gêmeo. Natanael'ga oko g̃a pyri no – gaha u cidade de Caná pe Galiléiapeve'g̃a gwyri pe. Mokonha'g̃a ojogwereko g̃a pyri no. 3Igwete Simão Pedro'ga ei g̃a pe:\n—Koro ji hoi imomboa pira mboahava, ei ga.\n—Toroho ti nde rupi, ei jara'g̃a ga pe.\nIgwete g̃a jogwerohoi onhinhag̃a yharuhua pype ojogwerogwovo. Nombo'ari'i'i reki g̃a imog̃o'eamo. 4Kwara po'rirame Jesus'ga jipiukari o'ama yembe'yi pe. Emo garemimbo'ehara'g̃a nonhimombaragwahavi ve ga rehe. 5Igwete ga ei g̃a pe:\n—Napembo'ari pe mo? ei ga.\n—Norombo'ari ore, ei g̃a.\n6—Pemombo ti pejovai pytera koty, ei ga. A'ero po ti pe imbo'ari nehẽ, ei ga g̃a pe.\nA'ero g̃a imombori ojovai pytera koty. Kiro g̃a nombo'ava'javi pira mboahava yharuhua pype a'ero. Tegwete g̃a pe. A'ereki ipohyi hete g̃a pe pirare'yjuhua rerekovo g̃waramo. 7-8A'ero Jesus'ga remimbo'ehara'ga garemiarõhara'ga ei Pedro'ga pe:\n—Nhandepojykaharete'ga ko kiro oko, ei ga.\nA'ea renduvame Simão Pedro'ga imongi opira i'arimova'ea nhapytiamo ojihe. A'ereki g̃a imbo'arame gwekyi opira. Igwete ga pori y pe ua. A'ereki g̃a ira'agwe u yembe'yva hugwi cem metros. Igwete jara'g̃a nduri yharuhua pype imoatamo pira mboahava herua pirahetehua reheve. 9Jesus'ga omoka'ẽ pira tatapynha pyvõ o'ama yembe'yi pe. Pão ga gwereko no. Igwete g̃a nduri o'eamo yhara hugwi hepiaga. 10A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Peru ti mo penhimimbo'aripyra, ei ga g̃a pe.\n11Kiro Simão Pedro'ga henohemi herohyryryga imboahava herua yembe'yi pe. Tynahẽ hete imboahava pirahetehua rerekovo. A'ereki he'yjuhu pira cento e cinquenta e três. Huvihaviha hete pira. Emo pira mboahava ndotorogi reki. 12Igwete Jesus'ga ei g̃a pe:\n—He pejijo i'gwovo mo, ei ga.\nGaremimbo'ehara'g̃a opojihu javo ga pe manamo nde javo. A'ereki g̃a okwahavipe ga ko nhandepojykaharete'ga javo. 13Igwete Jesus'ga hoi ipyhyga pão pira moka'embyra reheve ima'eamo g̃a pe.\n14Três kiro Jesus'ga jipiukara'javi g̃wemimbo'ehara'g̃a pe a'ero okweravirẽ omanoa hugwi.\nJesus'ga onhi'ĩ Pedrova'ea pe\n15G̃a i'upavirẽ Jesus'ga ei Simão Pedro'ga pe João'ga ra'yra'ga pe:\n—Simão, ei Jesus'ga. Enhimombe'u ti kiro ji ve. Jara'g̃a hohe'i tehe nde ji arõhetei? ei ga ga pe.\n—Na tuhẽ. Ji ko oroarõ hete nde, ei ga. Nde erekwaha nhiremiarõhetea, ei ga Jesus'ga pe.\nIgwete Jesus'ga ei ga pe:\n—Nahã ti a'ero. Ovelhas repiakatuhara'g̃a gwepia katu ovelhas jipi. Na jitehe ti ehepia katu jireheve'g̃a mbojikoheteavo ji rehe, ei ga Simão Pedro'ga pe.\n16Kirẽ Jesus'ga ea'javi ga pe:\n—Simão, ji arõ hete nde? ei Jesus'ga ga pe.\n—Oroarõ hete ko ji ndehe. Nde erekwaha nhiremiarõhetea, ei Simão Pedro'ga.\nIgwete Jesus'ga ei ga pe:\n—Hepiakatuhara'g̃a gwereko katu ovelhas jipi. Na jitehe ti ereko katu jireheve'g̃a mbo'eavo nhinhi'ig̃a rehe, ei ga Simão Pedro'ga pe.\n17Kirẽ Jesus'ga ea'javi ga pe:\n—Simão, ji arõ hete nde?\nA'ero Simão Pedro'ga rekoveveuhuro a'ea ero g̃waramo ojive. A'ereki três vezes Jesus'ga ea'jaa'javi ga pe: \"Ji arõ hete nde?\" Nurã ga ei Jesus'ga pe:\n—Jesus, erekwaha pa nde mbatera. Nde erekwaha nhiremiarõhetea! ei ga Jesus'ga pe.\nIgwete Jesus'ga ei ga pe:\n—Hepiakatuhara'g̃a gwepia katu ovelhas jipi. Na jitehe ti ehepia katu jireheve'g̃a mbojikoheteavo ji rehe, ei ga Simão Pedro'ga pe. 18Amombe'u katu tuhẽ ji nde ve: Evoja'irame nde eremongi epira egwovo enhimimbotarimova'ea rupi ekovo raikwehe, ei Jesus'ga ga pe. Aerẽ exava'erame po ti nde epoa pyhoi nehẽ. A'ero po ti ojipe'ga nde kwari nde rerogwovo nehẽ – perope nde nderehopotari, ei ga Simão Pedro'ga pe.\n19Ga manoag̃wama pe Jesus'ga ei. Omombe'u ga ga pe nahã po ti nde manoi nehẽ javo.\n—Nde manorame po ti ojipe'g̃a ei nehẽ: \"Simão Pedrova'ea ndopohiri Tupana'ga hugwi omanorame pyry hete Tupana'ga ji ve javo,\" e po ti g̃a nde mombe'gwovo nehẽ, ei ga. Nahã po ti nde hepiukari Tupana'ga ruvihavuhuhetea g̃a pe emanorame nehẽ, ei Jesus'ga imombe'gwovo ga pe.\nKirẽ Jesus'ga ei ga pe:\n—Eko tuhẽ ti nhiremimbotarimova'ea rupi nehẽ, ei ga Pedro'ga pe.\nPedrova'ea e'i Jesus'ga pe: Marã po ti ga rekoi nehẽ?\n20A'ero Simão Pedro'ga jirovagi ojipe'ga repiaga. A'ereki g̃a ndeviri ga ruri Jesus'ga remiarõhara'ga – gaha ojity Jesus'ga pyri g̃a i'urame ojogwerojuva Jesus'ga manoa renonde ikwehe. A'ea rupi ga ei Jesus'ga pe ikwehe: \"Jesus, ma'g̃a pe nde ei: 'Kiro po ti ga ji mondoukari g̃apo pe topyhy g̃a ga javo'?\" ei ga Jesus'ga pe ikwehe. 21Kiro Pedro'ga jirovagi akoja'ga repiaga ga rurame ojiviri. A'ero Pedro'ga ei Jesus'ga pe:\n—Oro ga, marã po ti ga rekoi aerẽ nehẽ naerũ? ei ga.\n22Igwete Jesus'ga ei ga pe:\n—Ji ipotarame po ti ga rekoji jirura'java repiaga nehẽ, ei ga. Maranuhũ nde rekoi a'ea rehe naerũ? Ndehe ti eko nhiremimbotarimova'ea rupi, a'e ko ji nde ve, ei Jesus'ga Pedro'ga pe.\n23Aerẽ Jesus'gareheve'g̃a imonhimoanhani javo tehe ojipe'g̃a pe.\n—Akoja'ga po ti nomanoi nehẽ Jesus'ga remimbo'ehara'ga, e'ie'i tehe g̃a.\nEmo Jesus'ga nde'i reki: \"Nomanoi po ti ga nehẽ.\" Nahã ga e'i: \"Ji ipotarame po ti ga rekoji jirura'java repiaga nehẽ. Maranuhũ nde rekoi a'ea rehe naerũ?\" A'ea Jesus'ga ei ga mombe'gwovo Pedro'ga pe.\n24Akoja'ga – ga pe g̃a e'i tehe nomanoi po ti ga javo – gaha omombe'umbe'u pa Jesus'ga reaporog̃ita. A'ea jitehe ga okwatijatija inog̃a. Orokwaha tuhẽ ore a'iti tuhẽ garemimombe'ua javo, a'e ji.\n25Gwereko hete ojipea Jesus'ga rembiapoagwera onhimongyavo. Po ti ahe ikwatijapavi garembiapoagwera a'ero po ti yvya koty ndohypavi aherembikwatijara rehe nehẽ ovuhu, a'e ji.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/21","date":"2018-06-20T12:20:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863518.39\/warc\/CC-MAIN-20180620104904-20180620124904-00114.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000087023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":21,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000087022781372}","num_words":864,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.044,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.446,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"João 2\nJesus'ga ombote yhya vinhoramo\n1-2Mokõi Jesus'g̃a kiri ogwovo toryvi pe cidade de Caná pe – perope Galiléiapeve'g̃a gwyri pe. A'ereki g̃a Jesus'ga mondouka g̃anembirekohava repiagauka. G̃a Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a mondouka no. Igwete Jesus'g̃a hoi hepiaga toryva. Jesus'ga yembora pevo oko g̃a pyri no. Toryva apopave'ymame momina g̃a hugwi vinho. 3A'ero Jesus'ga yembora ei Jesus'ga pe:\n—Momina kiro vinho g̃a hugwi, ei ahe Jesus'ga pe.\n4—Maraname nde ei ji ve kiro a'ea rehe? ei ga ahe ve. A'ereki ndohoi ve hepiukara apiavo. Ag̃wamo rũi po ti ji hepiukapavi Tupana'ga popoakara g̃a pe nehẽ, ei ga o'yembora pe.\n5Igwete ahe ei g̃a pe – kiroki g̃a opoko toryva repiakatuhara'ga – g̃a pe ahe ei:\n—Jira'yra'ga erame pe me penhi'ĩpo'ru ti ga, ei ahe g̃a pe.\n6Pevo gwereko yhya ryrua ita apopyra. A'ereki judeus'g̃a nane'ymi ojipyhepyhei. Oheohei g̃a mbatera jipi no nahã nhande nhimombyryvi Tupana'ga pe javo. Nurã gwereko pevo mbohapyrete seis yhya ryrua. Inainani gwereko he'yjuhu cem litros gwerevi ipype tynahemame. 7Igwete Jesus'ga ei hepiakatuhara'ga pokohara'g̃a pe a'ero:\n—Peheka'voka'vo ti yhya ipype. Pemotynahẽ hete ti imohina, ei ga.\nA'ero g̃a imotynahenahẽhetei inog̃a hyrua pype. 8Igwete ga ei g̃a pe:\n—Pejara ti kiro yhya herogwovo toryva repiakatuhara'ga pe, ei ga g̃a pe.\nA'ero g̃a herohoi yhya ga pe to'u ti ga hepiaga javo. 9Yhya rũi reki ga i'urame. Vinho reki yhya mbotepyra ga i'ui hepiaga. Ndokwahavi ga yhya mbotea vinhoramo. Gapokohara'g̃a ki a'e te okwaha hete Jesus'ga remimbotea. Igwete ga i'ui hepiaga. A'ero ga hembirekove'ga mbuhurukari ojipyri javo ga pe.\n10—Nde ko ore atyvi, ei ga hembirekove'ga pe. Ore oromondo ypy vinho heheva'ea toryvarupive'g̃a pe, ei ga. Kirẽ g̃a i'uheterame ore imondoi ndaheiva'ea g̃a pe. A'ereki i'uheterame g̃a nonhimombaragwahavi ndaheiva'ea rehe. Nde ki a'e te nerembuhuri ypy heheheteva'ea kirog̃we imbuhua ore ve, ei ga ga pe.\n11Jesus'ga ombote yhya vinhoramo cidade de Caná pe Galiléiapeve'g̃a gwyri pe ikwehe. A'ea ypy ga oapo ahemonhimomby'ava'ea hepiuka g̃a pe gweaporog̃ita Tupanamo. Nurã garemimbo'ehara'g̃a jikohetei ga rehe.\n12Aerẽ Jesus'g̃a hoi cidade de Cafarnaum me. Ga'yembora oho gairũ'g̃a pavẽi. Garemimbo'ehara'g̃a oho g̃a ndupi no. Pevo g̃a pytaahi'vi upa.\nJesus'ga omo'emba ahe ahejatykahavuhua hugwi\n(Mateus 21.12-13; Marcos 11.15-17; Lucas 19.45-46)\n13Aerẽ Jesus'g̃a hoi cidade de Jerusalém me. A'ereki judeus'g̃a toryva gwereko g̃werĩ. Páscoa ei g̃a akoja pe. A'ea rupie'ymi judeus'g̃a japyakai uragwera rehe Egitopeve'g̃a gwyra hugwi. 14Igwete Jesus'ga hoi judeus'g̃a jatykahavuhua rokari pe g̃a ndepiaga. Pevo g̃a ndekoi ima'ema'eamo mbatepyryva itambere'ia pyhyga g̃a hugwi. Yuranuhũa bois g̃a ima'ema'ẽi ovelhas. Inambu'ia g̃a ima'ema'ẽi upa. Mesa pyri jara'g̃a neg̃aneni hajiheve'g̃a itambere'ia ipyhypyhyga judeus'g̃a itambere'ia ikwepykwepyga imondovo g̃a pe. 15G̃a ndepiagame Jesus'ga japoi yhypohama g̃a nupanupamo ipyvõ g̃a mo'embava g̃a mondovo ojatykahavuhua rokara hugwi. Ovelhas ga imo'emo'ẽi, bois ga imo'emo'ẽi imonhamonhana imondovo. Ombojirejire ga itambere'ia kwepykara'g̃a mesa heka'voka'vogauka g̃aitambere'ia jugwi. 16Igwete ga ei g̃a pe – kiroki g̃a oma'ema'ẽ inambu'ia:\n—Peroho ti kia jugwi! a'e te ji, ei ga. Tapema'ema'ẽa'javuhui mbatera avo jiruva'ga ronga pe! ei ga g̃a pe.\n17A'ero garemimbo'ehara'g̃a ikwahava'javi Tupana'ga rembikwatijarukara. Igwete g̃a ei ojohupe:\n—A'ea pe reki ikwatijara i'ei Cristo'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo, ei g̃a. Nahã Cristo'ga nhi'ig̃a Tupana'ga pe hako:\n\"Nhi'ag̃ataruhu ji neronga rehe jipi toko katu ti g̃a ipype javoji,\" ei ga.\n\"Nhi'ag̃ataruhua ji juka hete,\" ei ga, ei g̃a.\nIkwatijara omombe'u jipe Cristo'ga nhi'ig̃ag̃wama, ei Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a.\n18Kiro judeus'g̃a nduvihava'g̃a nduri javo Jesus'ga pe a'ero.\n—Ma'g̃a nde mbuhurukaruhu g̃a mo'ẽukarag̃wama avo hugwi? ei g̃a. Po Tupana'ga nde mbuhurukari, a'ero po ti nde hepiukari gapopoakara ore ve ahemonhimomby'ava'ea japovo, ei g̃a. A'ero po ti ore nde reroviari nehẽ Tupana'ga tuhẽ ga mbuhuruka javo, ei g̃a Jesus'ga pe.\n19Igwete Jesus'ga ei g̃a pe a'ero:\n—Po ti pe imbojypavi ag̃a Tupana'ga ruhava imbote'varuhuavo nehẽ, aerẽ mokõi nhande kirame ti ji imbovyra'javi imohina nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\n20Igwete judeus'g̃a nduvihava'g̃a ei ga pe:\n—Nde ki ere'eteheuhu, ei g̃a. He'yjuhuva'ea rupi quarenta e seis anos rupi g̃a poravykyvykyi japovo ag̃a Tupana'ga ryrua, ei g̃a. Marã po nde gwehu kotihĩ japoa'javuhui imohina mokõi nhande kirame naerũ? ei g̃a ga pe.\n21Gwa'oa pe reki Jesus'ga ei a'ea ko Tupana'ga ruhava javo. 22Aerẽ Jesus'ga vyrame omanoa hugwi garemimbo'ehara'g̃a ikwahava'javi ga'eagwera. A'ero g̃a heroviari ga'eagwera Jesus'ga onhimombe'u katu javo. Igwete g̃a heroviari Tupana'ga rembikwatijarukara ahe ve no Jesus'ga ahe omombe'u ga kwatija javo.\nJesus'ga okwaha yvyakotyve'g̃a py'a\n23Toryva rupi Páscoa rupi Jesus'ga rekoi cidade de Jerusalém me a'ero. Igwete ga hepiukari Tupana'ga popoakara g̃a pe ahemonhimomby'ava'ea japovo. Nurã g̃a jikojikogi ga rehe onhimongyavo. 24Jesus'ga ki a'e te ndojikogi g̃a ndehe a. A'ereki ga okwahapavipe yvyakotyve'g̃a py'a. 25Ga nde'i ojipe'g̃a pe: \"Marã g̃andeaporog̃ita?\" A'ea ga nde'i. A'ereki ga okwahapavipe g̃a a.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/2","date":"2018-06-19T23:58:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863259.12\/warc\/CC-MAIN-20180619232009-20180620012009-00287.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000087023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000087022781372}","num_words":739,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.403,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romanos 11:28\n28Judeus'g̃a ndogweroviari ag̃wamo Tupana'ga remimombe'ua Cristo'ga mombe'ua. Nurã Tupana'ga nhimonha'ngai g̃a ndehe tambojiko ti judeus'g̃arũive'g̃a jijihe a'ero javo. A'ea ko pyry reki pe me a'ero. Emo Tupana'ga oko hete judeus'g̃a ndehe no. A'ereki ymya ga omo'emo'ẽ g̃anemboypya ojive hako. \"Pe po ti jireheva'ero nehẽ,\" ei ga ahe ve hako.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rom\/11\/28","date":"2018-06-18T09:58:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860168.62\/warc\/CC-MAIN-20180618090026-20180618110026-00005.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000071526,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000007152557373}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.235,"stopwords_ratio":0.42,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 11:23\n23Cidadepeve'g̃a pe Cafarnaummeve'g̃a pe Jesus'ga ei:\n—Pehe marãi pe pejive naerũ? Pe'e pe: \"Nhande huvihava jara'g̃a hohe pa.\" Nahã ko pe ei pejohupe penhimboheteavouhu pejikovo. Pe peho hete tata pype hahyva'ea ruvihava pype nehẽ, ei Jesus'ga. A'ereki pe ndapepohiri reki pejikote'varuhua hugwi. Pehepia pe Tupana'ga popoakara ji japorame ahemonhimomby'aheteva'ea. Hepiagame po pe pepohi pejite'varuhua hugwi hamo. Po ymyahũ ji japoi ahemonhimomby'ava'ea Sodomapeva'ea pyteri pe, a'ero po uveji cidade Sodoma hamo ikaje'yma hamo, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/11\/23","date":"2018-06-18T10:14:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860168.62\/warc\/CC-MAIN-20180618090026-20180618110026-00454.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999996424,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999996423721313}","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.4,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romanos 11:16\n16Pão japorame nahã judeus'g̃a ndekoi jipi. G̃a g̃weno'ẽ ypy xunhiva'ea hu'uma hugwi Tupana'ga apoa javo jupe. O'erame a'ea jypyva'ea pe po jarava'ea hu'uma nhaporemo Tupana'ga apoa no. Oro yva no. Po g̃a ei Tupana'ga apoa yvapoa pe, a'ero po hakã Tupana apoa no. Na jitehe Tupana'ga ei jireheve'g̃a judeus'g̃a nemboypya pe hako. Po ga ei jireheve'g̃a ahe ve, a'ero po ti aherymymino'g̃a ndekoi Tupana'gareheva'ero nehẽ no judeus'g̃a.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rom\/11\/16","date":"2018-06-21T07:43:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864039.24\/warc\/CC-MAIN-20180621055646-20180621075646-00612.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.116,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.237,"stopwords_ratio":0.441,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Efésios 2:15\n15A'ereki Cristo'ga omombi nhandejogwerekote'varuhua omanomo g̃waramo nhande repyga. A'ea rupi ga e'i: \"Ndatekwava'javi kiro Moisésva'ea rembikwatijaragwera rehe,\" ei ga.\nAherembikwatijara e'i judeus'g̃a pe jate. Jesus'ga manoa renonde oronhimboheteavo judeusramo ore ei pe me judeus'g̃arũiva'ea pe: Ore ve jate Tupana'ga onhi'ĩ. Pe me rũi ga onhi'ĩ. Nahã ore ei ore ko pe hohe javo. A'ea rupi Moisésva'ea rembikwatijara ko nhanemonhoarõe'ymukava'ea a'ero.\nAherembikwatijara rehe ndatekwava'javi ag̃wamo. Judeusva'ero ore jikogame Cristo'ga rehe ga orereaporog̃ita mbopyahui. Na jitehe Cristo'ga pendeaporog̃ita mbopyahui no pe jikogame ga rehe judeus'g̃arũiva'ero. Nhandereaporog̃ita mbopyahurame ga nhandereaporog̃ita mbojo'javi a'ero. Nahã ga nhandepy'a nog̃atui nhande monhoarõheteuka.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Eph\/2\/15","date":"2018-06-21T04:16:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864022.18\/warc\/CC-MAIN-20180621040124-20180621060124-00260.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999889135,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999889135360718}","num_words":96,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.354,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 14\nPaulova'ea oho Icônio pe\n1Na jitehe g̃a pe g̃a horame Icônio pe. Paulo'ga oho judeus'g̃a jatykahai pe Barnabé'ga pavẽi. Pevo g̃a Jesus'ga mombe'umbe'ukatui g̃a pe. Nurã he'yjuhuve'g̃a jikogi Jesus'ga rehe judeus'g̃a judeus'g̃arũive'g̃a pavẽi. 2Emo judeus'g̃a – kiroki g̃a ndojikopotari Jesus'ga rehe – g̃a omomymomyi judeus'g̃arũive'g̃a oko te'varuhu Paulo'g̃a javo g̃a pe. G̃a nhi'ig̃aykaro g̃waramo judeus'g̃arũive'g̃a nhimboahitehei Jesus'gareheve'g̃a pe a'ero onhimongyavo. 3He'yi Paulo'g̃a kiri pevo. Ndopojihuvi reki g̃a g̃a nhandepojykaharete'ga mombe'gwovo pevove'g̃a pe.\n—Jesus'ga omombyry hete nhande ve, ei g̃a ga mombe'gwovo jipi.\nA'itituhẽva'ea g̃anemimombe'ua. Nurã Jesus'ga japoukari ahemonhimomby'ava'ea Paulo'g̃a pe. A'ereki Jesus'ga e'i: \"A'ea repiagame po ti g̃a ei nehẽ: 'A'itituhẽva'ea reki Jesus'ga remimombyryva mombe'ua',\" ei ga. 4Cidadepeve'g̃a ndeaporog̃ita ojoatyvi a'ero. He'yive'g̃a oho Jesus'ga moirũhara'g̃a nhi'ig̃a rupi Paulo'g̃a nhi'ig̃a rupi. Jara'g̃a oho judeus'g̃a nhi'ig̃a rupi onhimongyavo.\n5Aerẽ judeus'g̃a judeus'g̃arũive'g̃a monhi'ig̃i upa. Gwuvihava'g̃a pavẽi g̃a ei:\n—Xajigwarai ti Paulo'g̃a ndehe g̃a apiapiavo nehẽ, ei g̃a ojohupe.\n6Igwete Paulo'g̃a ikwahavipei g̃anhimbohovajara ojihe. A'ero g̃a ka'nhymi g̃a hugwi ogwovo cidade de Listra pe cidade de Derbe pe no Licaôniapeve'g̃a gwyri pe. Ojipe'g̃a gwyri pe g̃a hoi no – kiroki g̃agwyra Licaônia atima. 7Ohoohorame g̃a pyryva'ea mombe'ui g̃a pe pevo Jesus'ga mombe'gwovo.\nPaulova'ea oho Listra pe\n8G̃a horame Listra pe Paulo'ga Jesus'ga mombe'ui pevove'g̃a pe. Igwete ga reni Paulo'ga nhi'ig̃a renduva ipyka'nauhũve'ga. Tegwete gapo'ãhava. A'ereki ga na tuhẽ o'a. 9Kiro ga reni Paulo'ga nhi'ig̃a renduva a'ero. Henduvame Jesus'ga mombe'ua ga ei oyvyteri pe: \"Jesus'ga po ti ji mopo'ã a'ero naerũ.\" Paulo'ga gwepia katu ga ikwahava gareaporog̃ita. 10Igwete ga eahyahi ga pe:\n—Epo'ag̃atu, ei Paulo'ga ga pe.\nKiro ipyka'nauhũve'ga po'ami a'ero opoopoa ogwovo.\n11Pevove'g̃a gwepia Paulo'ga ga mopo'ag̃aturame. Nurã g̃a hapukapukai onhi'ig̃imo. E'i tehe reki g̃a Paulo'g̃a mombe'gwovo.\n—Yvagipeve'g̃a onhimongo yvyakotyva'ero ojyva nhande koty, e'i tehe g̃a g̃a pe.\nPaulo'g̃a ndokwahavi reki g̃a etehea ojive. A'ereki hajihe pevove'g̃a nhi'ig̃a. 12Igwete g̃a hapukapukai javo Paulo'g̃a pe: \"G̃a ko yvagipeve'g̃a aheremimbohetehara'g̃a.\" Barnabé'ga pe g̃a etehei: \"Ga ko Júpiter'ga huvihavuhuhete'ga.\" Paulo'ga pe g̃a etehei: \"Ga ko Mercúrio'ga. A'ereki ga omombe'umbe'u mbatera,\" ei g̃a.\n13Igwete g̃a Paulo'g̃a mbohetepotari. A'ero mbatera kwava'ẽhara'ga heruri yuranuhũa heno'ama g̃ajatykahava pyri – a'ea pevo u cidade ypyvo. A'ereki a'ea pype g̃a ojatykatyka jipi Júpiter'ga mboheteavo. Kiro ikwava'ẽhara'ga – gaha ojuka mbatera ikwava'eg̃a Júpiter'ga pe jipi – kiro ga heruri jurukwara pyri yuranuhũa heno'ama imbojigwakava reheve ipoty'riva'ea reheve. A'ero ga ijukapotari pevove'g̃a pavẽi ikwava'eg̃a Jesus'ga moirũhara'g̃a pe Paulo'g̃a pe. A'ereki g̃a g̃a mbohete pota g̃a ko yvagipeve'g̃a javo tehe.\n14Ikwahavame Paulo'g̃a ndovy'ahetei okovo. Nurã g̃a imbotararagi opira tapenog̃i yvagipeve'g̃a ore rehe javo g̃a pe. Igwete g̃a nhani g̃apyteri pe o'eahyahiva g̃a pe.\n15—Maranuhũrame pe ore mboheteuhui? Tupana'ga jate ti pembohete, ei Paulo'g̃a g̃a pe. A'ereki ore yvagipeva'ea rũi. Pe javijiteheva'ea ko ore, ei g̃a g̃a pe. Igwete ore ruri pyryva'ea imombe'gwovo pe me novĩa taperojijyi ti pendeaporog̃ita javo. Pepohi ti Tupana'garũiva'ea hugwi, oro'e ore pe me, ei g̃a. Tupana'ga rehe jate ti pejiko ag̃wamo omanoe'ỹve'ga rehe. A'ereki gaha oapo yvaga, yvya, ypiahua. Yvyakotyva'eareheva'ea ga oapo pa po rimba'e, ei g̃a g̃a pe. 16Ymya Tupana'ga ei: \"Na g̃a ndekoi jate na'ẽ g̃wemimbotarimova'ea rehe a'ero judeus'g̃arũive'g̃a,\" ei ga, ei g̃a. 17Emo Tupana'ga gwepiuka gweaporog̃ita pe me. A'ereki ga ombuhu pyryva'ea pe me jipi, ei g̃a. Amana ga omongy pe me yvaga hugwi. Ombohoryory ga penemitymipyra i'ahava rupi, ei g̃a. Mbatera ga ombuhuruka pe me pe'u javo. A'ero ga pe mbohoryoryvi jipi, ei g̃a g̃a pe.\n18Paulo'g̃a nhi'ig̃a renduvame vehevi g̃a ikwava'embotari yuranuhũa Paulo'g̃a pe timbohete g̃a javo novĩa. Emo Paulo'g̃a ndojukaukari reki g̃a pe.\n19Aerẽ judeus'g̃a nduri Listrapeve'g̃a pyri. Antioquia hugwi g̃a nduri Pisídiapeve'g̃a gwyra hugwi. Icônio hugwi g̃a nduri no. Igwete g̃a ei g̃a pe:\n—I'mbe hete Paulo'ga pe me, e'i tehe g̃a. Tiapiapi ga, ei g̃a.\nIgwete g̃a g̃a mbopogwei Paulo'ga apiavo ga rerohyryryga cidade hugwi ga reja. \"A'ereki ga omano,\" ei g̃a ojohupe novĩa. 20Emo Jesus'gareheve'g̃a oatima ga o'ama. Kiro ga po'ami reki ojivya cidade pe g̃a ndupi. Ko'emame Paulo'ga hoi cidade de Derbe pe Barnabé'ga pavẽi.\nPaulova'ea ojivy Antioquia pe\n21Igwete Paulo'g̃a imombe'ui pyryva'ea Jesus'ga mombe'gwovo Derbepeve'g̃a pe. A'ero g̃a he'yive'g̃a mbojikogukari Jesus'ga rehe g̃a nderekovo. Aerẽ g̃a jivyri Listra pe. Aerẽ g̃a jivyri Icônio pe. Aerẽ g̃a jivyri Antioquia pe Pisídiapeve'g̃a gwyri pe. 22Ohoohorame Jesus'gareheve'g̃a pyri g̃a g̃a mbojikohetei Jesus'ga rehe. Igwete g̃a ei g̃a pe:\n—Pejikoge'ymi ti Jesus'ga rehe, ei Paulo'g̃a. Ga rehe nhandejikoga g̃waramo po ti ojipe'g̃a jigwarai nhande rehe nehẽ novĩa, ei g̃a. Penhimomirana ti jupe a'ero Tupana'gareheva'ero. A'ereki na tuhẽ na'ẽ. Emo po ti aerẽ nhande hoi Tupana'ga pyri nhandejupa nehẽ, ei g̃a g̃a pe.\n23Paulo'g̃a ombojoapiapi ojogwerogwovo Jesus'gareheve'g̃a pyri a'ero javo g̃a pe. Ohorame g̃a pyri Paulo'g̃a g̃apyteripeve'g̃a mo'emo'ẽi toko ti g̃a Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'g̃a javo. A'ero Paulo'g̃a nhi'ig̃i Tupana'ga pe i'ue'yma.\n—Ereko katu ti g̃a. A'ereki g̃a ojiko nde rehe, ei g̃a opojykaharete'ga pe.\n24Aerẽ Paulo'g̃a hoi Pisídiapeve'g̃a gwyra rupi. Aerẽ g̃a hoi Panfíliapeve'g̃a gwyri pe. 25Cidade de Perge pe g̃a hoi Jesus'ga mombe'gwovo g̃a pe. Aerẽ g̃a hoi cidade de Atália pe. 26Pevo g̃a avi itayharuhua pype ogwovo. Igwete g̃a jivyri Antioquia pe jitehe – kiroki Síriapeve'g̃a gwyripeva'ea – perope Jesus'gareheve'g̃a e'i ypy Tupana'ga pe: \"Emombyry ti Paulo'g̃a pe g̃a horame oporavykyavo nde ve,\" e'i ypy g̃a ga pe pevo ikwehe.\nOporavyky pa g̃a Jesus'ga mombe'gwovo a'ero. 27Igwete g̃a jivyri kiro pevo. Ovahemame g̃a hoi Jesus'gareheve'g̃a nderojatykavo imombe'upava g̃a pe ohoagwera.\n—Nahanahã Tupana'ga nhimoirũukari ore ve g̃a pokogauka jipi, ei g̃a g̃a pe. Tupana'ga ombojikoguka judeus'g̃arũive'g̃a Jesus'ga rehe kiro, ei Paulo'g̃a imombe'gwovo g̃a pe.\n28He'yjuhu g̃a kiri pevo Jesus'gareheve'g̃a pyri a'ero.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/14","date":"2018-06-23T08:11:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864953.36\/warc\/CC-MAIN-20180623074142-20180623094142-00384.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":888,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.403,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 18\nPaulova'ea oho Corinto pe\n1Aerẽ Paulo'ga hoi pea hugwi Atenas hugwi ogwovo cidade de Corinto pe. 2Pevo ga Áquila'ga repiagi. Pontopeve'g̃a gwyri pe Áquila'ga ari kako. Aerẽ ga hoi Itáliapeve'g̃a gwyri pe upa. Pevo ga ruvi cidade de Roma pe Áquila'ga. Aerẽ g̃anduvihavuhu'ga Cláudio'ga imondoi onhi'ig̃a Romapeve'g̃a pe. Igwete ga ei:\n—Judeus'g̃a ti toho pa agwa hugwi Roma hugwi, ei ga g̃a pe.\nÁquila'ga ko judeuramo. Nurã ga hoi Itáliapeve'g̃a gwyra hugwi a'ero g̃wembirekohẽa pavẽi Priscilahẽa pavẽi. A'ero g̃a nduri upa cidade de Corinto pe ikwehe. Pevo Paulo'ga Áquila'g̃a ndepiagi a'ero. 3Igwete ga ruvi g̃a pyri tendas apovo. A'ereki Áquila'g̃a na jitehe oporavyky a'ea rehe no. Tapy'ynhapira pyvõ g̃a japoi tendas aherapyjamo tipyhy ti itambere'ia a'ea rehe javo. Nurã Paulo'ga ruvi g̃a pyri tendas apovo jipi. 4Sábado rupie'ymi Paulo'ga hoi g̃ajatykahava pype. Igwete ga g̃a monhi'inhi'ĩhetei judeus'g̃a judeus'g̃arũive'g̃a no – kiroki g̃a grego g̃anhi'ig̃a.\n—Perovia ti nhiremimombe'ua pe me, ei ga g̃a pe. A'ereki ji amombe'u katu javo.\n5Aerẽ Silas'ga ruri Macedôniapeve'g̃a gwyra hugwi Timóteo'ga pavẽi. G̃a ndurame Paulo'ga pyri Jesus'ga mombe'ua rehe jate Paulo'ga poravykyi a'ero. Igwete ga ei judeus'g̃a pe:\n—Jesus'ga ko Cristoramo oko Tupana'ga remimbuhurukaramo, ei ga g̃a pe.\n6Emo judeus'g̃a Paulo'ga rayvari o'ete'varuhuavo ga pe. Nurã Paulo'ga imbovavagi opira nahã ti ji hepiukari g̃andekote'varuhua javo.\n—Napehendupotari pe nhinhi'ig̃a, ei Paulo'ga g̃a pe. Po ti pe hoi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ, a'ero po ti pe napembojari pejihoa ji rehe nehẽ. A'ereki ji amombe'u katu pe me pe momoranduva, ei ga. Pe tuhẽ po ti pe nhimomboruka hahyva'ea ruvihava pype nehẽ, ei ga. Ag̃wamo po ti ji hoi judeus'g̃arũive'g̃a pyri a'ero Jesus'ga mombe'gwovo g̃a pe jipi nehẽ, ei Paulo'ga g̃a pe.\n7A'ero ga hoi g̃a hugwi ogwovo. Igwete ga hoi judeu'garũive'ga ronga pype Tício Justo'ga ronga pype. Garonga judeus'g̃a jatykahava ypyvo oko. Ojiko ga Tupana'ga rehe Tício Justo'ga. Igwete Paulo'ga hoi garonga pype. 8Aerẽ Paulo'ga Jesus'ga mombe'umbe'ui pevove'g̃a pe. Igwete Crispo'ga – kiroki ga huvihavamo oko g̃ajatykahava pype – kiro ga jikogi Jesus'ga rehe g̃wongapypeve'g̃a pavẽi. Na jitehe Paulo'ga nhi'ig̃a renduvame he'yive'g̃a jikogi Jesus Cristo'ga rehe Corintopeve'g̃a. A'ero Paulo'g̃a g̃a mobatizaukari g̃a nderekovo.\n9Aerẽ Jesus'ga nhi'ig̃i Paulo'ga pe gakiri pe ypytunimo. Igwete ga ei ga pe:\n—Terekyhyji ti g̃a hugwi, ei ga ga pe. Terepigi ti imombe'gwombe'gwovo g̃a pe. 10A'ereki jihi ko ako nde pyri, ei Jesus'ga. Nombohahyukari po ti g̃a nde ve nehẽ. A'ereki jireheve'g̃a he'yjuhu avo cidade pe, ei ga Paulo'ga pe.\n11Igwete Paulo'ga g̃a mbo'embo'ei Jesus'ga mombe'ua rehe. Ojipeji kwara ga ruvame pevo. 12Irũa mbytera rupi judeus'g̃a jatykai Paulo'ga rehe ga pyhyga ga rerogwovo Gálio'ga pyri. Gálio'ga ko pevove'g̃a governador'ga Acaiapeve'g̃a gwyri pe. Igwete judeus'g̃a Paulo'ga rerohoi ga pyri te'i ti ga Paulo'ga reaporog̃ita pe javo. 13Igwete g̃a ei Gálio'ga pe:\n—Agwa'ga e'i ahe ve: \"Nahã po ti pe Tupana'ga mbohetei hamo,\" ei Paulo'ga, ei g̃a. Na rũi reki oreramonhava'ea ore mbo'ei hako, ei g̃a Gálio'ga pe.\n14Paulo'ga nhi'ig̃werĩrame kiro Gálio'ga ei judeus'g̃a pe:\n—Po Paulo'ga rekote'varuhuro, a'ero po ji hendukatui penhi'ig̃a hamo pe imbojarame ga rehe hamo, ei ga g̃a pe. 15Emo pe ga rayva garemimbo'ea rehe penamonhava'ea nhi'ig̃agwera rehe no, ei ga. Pe tuhẽ ti pemohig̃atu a'ea a'ero. Ji nda'ei tuhẽ nanongara pe, ei Gálio'ga g̃a pe.\n16Igwete ga g̃a momborukari onga hugwi. 17A'ero g̃a nhaporemo Sóstenes'ga pyhytehei – kiroki ga huvihavamo oko judeus'g̃a jatykahava pype. Igwete g̃a ga pyhygi ga nupanupamo pevo onga ypyvo. Gálio'ga ombogwavete reki ga nupanupãrame.\nPaulova'ea ojivyra'ja Antioquia pe\n18He'yi Paulo'ga pytai pevo Jesus'gareheve'g̃a pyri. Aerẽ ga hoi g̃a hugwi.\n—Xaho ti Síriapeve'g̃a gwyri pe, ei ga Áquila'ga pe Priscilahẽa pe no.\n—Xaho ti a'ero, ei g̃a.\nG̃a horame cidade de Cencréia pe Paulo'ga nhi'ig̃i Tupana'ga pe a'ero.\n—Nahanahã po ti ji rekoi nehẽ, ei ga Tupana'ga pe. Nahã jirekorame po ti ji ndakytiukara'javi ji'ava nehẽ, ei ga.\nA'ero ga nhiapinukari na'ẽ pevo. Aerẽ g̃a nhinhag̃i itayharuhua pype ogwovo. 19G̃a vahemame cidade de Éfeso pe Paulo'ga hoi Áquila'g̃a ndeja. Igwete ga hoi na'ẽ judeus'g̃a jatykahava pype onhi'inhi'ig̃a g̃a pe. 20Aerẽ Jesus'gareheve'g̃a ei Paulo'ga pe:\n—Koji'i epyta ore pyri, ei g̃a ga pe novĩa.\n21—Kiro ji hoi tuhẽ, ei ga g̃a pe.\nOhorame g̃a hugwi ga ei:\n—Tupana'ga ipotarame po ti ji rura'javi pe pyri nehẽ, ei ga g̃a pe.\nIgwete ga avi itayharuhua pype ojipe'g̃a pavẽi herogwovo Éfeso hugwi.\n22Aerẽ Paulo'g̃a hoi ovahema cidade de Cesaréia pe o'eamo. A'ero ga hoi pea rupi Jerusalém me. Oho ga jiji onhi'ig̃a Jesus'gareheve'g̃a pe. Aerẽ ga hoi Antioquia pe Síriapeve'g̃a gwyri pe. 23Mbaigwe ga ruvi pevo g̃a pyri. Pea hugwi ga hogahoi imbojoapiapiavo cidades ogwovo Galáciapeve'g̃a gwyra rupi Frígiapeve'g̃a gwyra rupi no. Igwete ga Jesus'gareheve'g̃a mbojikohetei Jesus'ga rehe.\nApolova'ea omombe'u Jesus'ga\n24-25Aerẽ Apolo'ga hoi cidade de Éfeso pe. Ga ko judeuramo cidade de Alexandriapeve'ga. Onhi'ig̃atu Apolo'ga imombe'urame mbatera. Ikwatijara ga okwaha hete Tupana'ga mombe'uhara. Ojipe'g̃a ombo'e ga Jesus'ga nhi'ig̃arupiva'ea rehe. Emo ga ndokwahapavi ve Jesus'ga mombe'ua. João Batistava'ea nhi'ig̃a rehe jate g̃a Apolo'ga mbo'e – kia ko João Batistava'ea omombe'u g̃a pe Jesus'ga mombe'urame ahe g̃a mobatizarame yhya pyvõ jipi. A'ea jate Apolo'ga okwaha a'ero. Igwete Apolo'ga hoi Éfeso pe. Pevo ga g̃wembikwahava imombe'uhetei g̃a pe Jesus'ga mombe'gwovo. 26Aerẽ ga hoi judeus'g̃a jatykahava pype g̃a mbo'embo'eavo g̃a pojihuve'yma. Igwete Priscilahẽa henduvi ganhi'ig̃a Áquila'ga pavẽi. A'ero g̃a Apolo'ga rerohoi g̃wonga pe. Kiro g̃a Tupana'ga nhi'ig̃arupiva'ea mombe'ukatupavi a'ero ga mbo'eavo.\n—Nahanahã po Tupana'gareheve'g̃a ndekoi hamo, ei g̃a ga pe.\n27Aerẽ Apolo'ga ei Jesus'gareheve'g̃a pe:\n—Kiro po ti ji hoi Acaiapeve'g̃a gwyri pe nehẽ.\n—Eho ti a'ero, ei g̃a ga pe.\nIgwete g̃a ikwatijari imondovouka onhi'ig̃a pevove'g̃a pe Jesus'gareheve'g̃a pe.\n—Pembuhuruka katu ti Apolo'ga pejipyri, e'i g̃anembikwatijara.\nA'ero Apolo'ga herohoi g̃anembikwatijara imondovo g̃a pe. Pevo ga g̃a pokopokogi g̃a nderekovo – kiroki g̃a ojiko Jesus Cristo'ga rehe Tupana'ga remimombyryva g̃waramo ojive. 28Igwete Apolo'ga judeus'g̃a monhi'inhi'ig̃i ja'javo g̃a pe pevove'g̃a ndovaki. Omombe'umbe'u ga g̃a pe ikwatijara Tupana'ga mombe'uhara.\n—\"Nahã po ti Cristo'ga rekoi nehẽ Tupana'ga remimbuhurukara'ga nehẽ,\" e'i ikwatijara, ei ga g̃a pe. Na tuhẽ reki Jesus'ga rekoi ikwehe, ei ga. Nurã ore nhimombaragwahavi Jesus'ga rehe ga tuhẽ ko Cristoramo javo, ei ga g̃a pe.\nA'ea renduvame judeus'g̃a nonhi'ig̃a'javi a'ero. A'ereki ga omombe'u katu.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/18","date":"2018-06-20T05:48:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863463.3\/warc\/CC-MAIN-20180620050428-20180620070428-00388.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":994,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.413,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 4\nDiabo'ga omongo te'varuhu pota Jesus'ga\n(Marcos 1.12-13; Lucas 4.1-13)\n1Aerẽ Tupana'ga ra'uva Jesus'ga rerohoi ongae'ỹi me Diabo'ga ti toko ga pyri javo. \"A'ereki Diabo'ga ga mongo te'varuhu pota,\" ei Tupana'ga ra'uva. A'ero ga rerohoi ga rerovahema pevo.\n2He'yiva'ea quarenta ko Jesus'ga kiri pevo. A'ea rupi ga ndo'ui arimo ypytunimo no tanhi'ĩ ti ji Tupana'ga pe javo. Quarenta Jesus'ga kirirẽ pevo ojuka ga ty'ara a'ero.\n3A'ero Diabo'ga ruri Jesus'ga pyri tamongo te'varuhu ji ga javo. Uhurame ga ei Jesus'ga pe:\n—Ere'e jipe ndehe: \"Jihi ko Tupana'ga ra'yramo.\" A'ea nde ei, ei Diabo'ga. Gara'yramo ti ere kia pe ita pe a'ero: \"Penhimbote ti a'ero pãoramo nhirembi'uramo.\" A'ea ti ere jupe, ei Diabo'ga Jesus'ga pe.\n4A'ero Jesus'ga ei ga pe:\n—Nda'ei po ti ji jupe nehẽ, ei ga. Ymyahũ Tupana'ga okwatijaruka ahe ve inog̃uka hako. Aherembikwatijara e'i:\n\"Mbatera ua pyvõ jate rũi nhande rekoi.\nTupana'ga nhi'imbava rendukatua pyvõ nhande rekoi,\" e'i aherembikwatijara, ei Jesus'ga.\n5Aerẽ Diabo'ga Jesus'ga rerohoi cidadepyryva pe Jerusalém me a'ero. Yvate pe ga ga rerojiupiri gare'yja'g̃a jatykahavuhua rehe templo rehe ga mo'ama japyra rehe. 6Ga rerovahemame pevo ga ei Jesus'ga pe:\n—Ere'e jipe ndehe: \"Jihi ko Tupana'ga ra'yramo.\" A'ea nde ei, ei Diabo'ga. Gara'yramo ti epo japyra hugwi ehia a'ero. Tupana'gapyrive'g̃a yvagipeve'g̃a po ti nanembohirukarahyi yvyvo nehẽ. A'ero po ti ndahahyi nde ve nde porame japyra hugwi nehẽ. A'ereki ymyahũ a'ea Tupana'ga okwatijaruka ahe ve inog̃uka hako, ei Diabo'ga Jesus'ga pe. Aherembikwatijara e'i:\n\"Tupana'ga po ti ojipyrive'g̃a mondoukari nde pyri nehẽ.\n'Pea'ngu ti ga,' e po ti ga ojipyrive'g̃a pe yvagipeve'g̃a pe nehẽ.\n'Pepyhy katu ti ga rerogwovo\ntahahyyme'i'i ti ga pe javo,' e po ti Tupana'ga ojipyrive'g̃a pe nehẽ,\" e'i aherembikwatijara, ei Diabo'ga Jesus'ga pe.\n7A'ero Jesus'ga ei ga pe:\n—Ymyahũ Tupana'ga okwatijaruka ahe ve inog̃uka hako. Aherembikwatijara e'i:\n\"Tupana'ga ko ndepojykaharete'ga.\nGareaporog̃ita rehe jate ti eko.\nA'ero po ti ga nde pokogi nehẽ.\nEjeaporog̃itatehea rehe rũi ti eko\nji poko ti kiro javo tehe Tupana'ga pe,\" e'i aherembikwatijara, ei Jesus'ga Diabo'ga pe.\n8Aerẽ Diabo'ga ga rerohoa'javi. Yvate hete pe ga ga rerohoi ga rerojiupia yvytyruhua rehe. Pea hugwi Diabo'ga hepiukapavi yvyakotyve'g̃a nduvihava'g̃a gwyra Jesus'ga pe. G̃agwyrakatukatua ga hepiukari no. 9Kiro ga ei Jesus'ga pe:\n—A'ea nhaporemo po ti ji imondoi nde ve nehẽ. Po nde renypy'andurugi jirovai pyteri pe ji mboheteavo nde ko Tupanamo javo, a'ero po ti ji imondopavi nde ve nehẽ, ei Diabo'ga Jesus'ga pe.\n10—Satanás, ei Jesus'ga Diabo'ga pe. Nde Tupana rũi. Ejipe'a ji hugwi! Norombohetei po ti ji ndehe nehẽ. A'ereki ymyahũ Tupana'ga okwatijaruka ahe ve inog̃uka hako. Aherembikwatijara e'i:\n\"Embohete ti Tupana'ga.\nGaha ndepojykaharete'ga.\nGaha jate ti embohete\nekovo ganhi'ig̃a rupi jate,\" e'i aherembikwatijara, ei Jesus'ga Diabo'ga pe.\n11A'ero Diabo'ga hoi ogwovo Jesus'ga hugwi. Nanime Tupana'gapyrive'g̃a yvagipeve'g̃a jipiukari Jesus'ga pe ga pokoga mbatera imondovo ga pe.\nGaliléiapeva'ea na'ẽ Jesus'ga ombo'e\n(Marcos 1.14-15; Lucas 4.14-15)\n12Aerẽ ojipe'g̃a imombe'ui Jesus'ga pe.\n—G̃a João Batista'ga mongi cadeia pype ga Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uro g̃waramo, ei g̃a.\nA'ea renduvame Jesus'ga hoi ojivya Galiléiapeve'g̃a gwyri pe. 13Pevo ga jijyi cidade de Nazaré hugwi ogwovo ojipe pe cidade de Cafarnaum me Galiléiapeve'g̃a gwyri pe. Cafarnaum tuvi ypiahua pyri lago da Galiléia pyri. Pevo ko judeus'g̃a nduvi Zebulomva'ea re'yja'g̃a Naftaliva'ea re'yja'g̃a pavẽi. 14Pevo Jesus'ga hoi Cafarnaum me. Nahã hekoi Tupana'ga nhi'ĩpo'ruavo ymyahũva'ea po'ruavo. A'ereki ymyahũ Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea Isaíasva'ea a'ea mombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo. Ymyahũ ahe ei hako:\n15\"'Pegwyri pe herekoi pehea\n– kiroki pehea oho ypiahu pe,' ei Tupana'ga Zebulomva'ea re'yja'g̃a pe Naftaliva'ea re'yja'g̃a pe no.\n'Pegwyra rekoi rio Jordão aherovai.\nG̃a ei pegwyra pe Galiléia judeus'g̃arũive'g̃a gwyra gentios'g̃a gwyra.\nA'ea g̃a ei pegwyra pe,' ei Tupana'ga,\" ei ahe.\n16\"'Ypytuna ja pe me pe ji kwahave'yma g̃waramo.\nKiro po ti kojahua ja pe me pe ji kwahava g̃waramo nehẽ.\nPeko pe omanove'g̃a ja ji ve ji kwahave'ymame.\nKiro po ti ji jikwahavukari pe me\nimbokojahuavo peakag̃i pe nehẽ,' ei Tupana'ga,\" ei Isaíasva'ea imombe'gwovo hako.\n17Omombe'u jipe ahe Jesus'ga hoa Cafarnaum me. Uvame cidade pe Cafarnaum me kiro Jesus'ga g̃a mbo'embo'ei. Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo ga ei g̃a pe:\n—Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi, ei ga. Perojijyjijyi ti pejeaporog̃ita pejikokatuavo pejikovo Tupana'ga nhi'ig̃a rupi. A'ereki Tupana'ga pe ndepia katu g̃werĩ penduvihavuhuhetero yvya koty pe mongovo onhi'ig̃a rupi, ei Jesus'ga g̃a pe.\nJesus'ga omo'emo'ẽ ypy g̃wemimbo'eharamo\n(Marcos 1.16-20; Lucas 5.1-11)\n18Aerẽ Jesus'ga hoi ypiahu pe Galiléia pe ogwovo yembeyvyra rupi. Ohorame Jesus'ga mokonha'g̃a ndepiagi Simão'ga André'ga reheve. G̃a ko onhoirũ'g̃a. Simão'ga pe g̃a e'i no Pedro. Pirareheva'ero g̃waramo Simão'g̃a imombori ipypira pira mboahava tipyhy pira javo. 19Ovahemame g̃a pyri Jesus'ga ei g̃a pe:\n—He pejijo ti ji rupi nhiremimbo'eharamo. A'ero po ti pe ji mombe'ui ojipe'g̃a pe nehẽ no. Pira pe peru oji'i. Kiro po ti pe ojipe'g̃a mbuhurukari ji pyri nehẽ toko ti g̃a Jesus'ga nhi'ig̃a rupi javo, ei Jesus'ga g̃a pe.\n20—Kwa, ei g̃a.\nNambegwei g̃a hoi imboahava reja ogwovo ga rupi okovo garemimbo'eharamo.\n21Hehemo'i Jesus'ga hoi ogwovo yembeyvyra rupi ojipe'g̃a ndepiaga Tiagova'ea João'ga reheve. G̃a memei ko onhoirũ'g̃a. G̃anduva'ga ko Zebedeu'ga. Ga pavẽi g̃a apygi yharuhua pype japokatua'java oapoa imboahava. Ovahemame g̃a pyri Jesus'ga nhi'ig̃i Tiagova'ea pe João'ga pe no toko ti g̃a nhiremimbo'eharamo javo. 22Nambegwei g̃a hoi yharuhua reja gwuva'ga reja no ogwovo Jesus'ga rupi okovo garemimbo'eharamo.\nJesus'ga ombo'e ahe imombiga karugwara\n(Lucas 6.17-19)\n23Ojipejipea pe Jesus'ga hogahoi Galiléiapeve'g̃a gwyra rupi hete ogwovo. G̃ajatykahai pe ga hogahoi g̃a mbo'eavo Tupana'ga nhi'ig̃a rehe. Pyryva'ea ga imombe'ui g̃a pe Tupana'ga pe poko katu pota penduvihavuhuhetero javo.\n—Perojijyjijyjuka ti pejeaporog̃ita Tupana'ga pe pejikoga ga rehe. A'ero po ti ga pe pokokatui nehẽ imomboa pendekote'varuhua pe hugwi okovo penduvihavuhuhetero nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\nKarugwaraparavuhua Jesus'ga imombipavi g̃a hugwi no. Ipopoakare'ỹve'g̃a ga g̃a mbopopoakari no. Nahã ga rekoi g̃apyteri pe.\n24A'ero he'yjuhuve'g̃a imombe'umbe'ui nahanahã Jesus'ga g̃a pohanog̃i javo. A'ero Síriapeve'g̃a nhaporemo ikwahavi no itetirũave'g̃a nderupava Jesus'ga pyri. He'yjuhu karugwara g̃a pe. Hahy paravuhu g̃a pe no. Anhag̃a omongo aha ojipe'g̃a ojeaporog̃ita rupi jate ojipe'ae'yma g̃a hugwi onhimongyavo Diabo'gapyriva'ea. Ojipe'g̃a akag̃i pe mbipeuhu g̃a mboheagwyryva. Ojipe'g̃a nopo'ami. Nomyi tuhẽ g̃a upa. G̃a nhaporemo g̃a g̃a nderuri Jesus'ga pyri topohano ti ga g̃a javo. Jesus'ga omombi pa g̃a hugwi a'ero g̃a mongokatua'java.\n25He'yjuhuve'g̃a hog̃ahoi Jesus'ga rupi onhimongyavo. Uhu g̃a ga pyri Galiléiapeve'g̃a gwyra hugwi Dez Cidades hugwi no Jerusalém hugwi no Judéiapeve'g̃a gwyra hugwi no rio Jordão aherovaja hugwi no. Nahã g̃a nduri ogwoogwovo ga rupi onhimongyavo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/4","date":"2018-06-22T17:12:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864740.48\/warc\/CC-MAIN-20180622162604-20180622182604-00106.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":1024,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.018,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.441,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 2:14\n14—Pepyteripeve'g̃a pe mbo'e reki ite'varuhua rehe Balaãova'ea remimbo'ete'varuhua rehe. A'ea ji ndapotahetei, ei Jesus'ga. Jararamo pe g̃a nderoviari pejikovo g̃anhi'ig̃a rupi.\n—Ymyahũ Balaãova'ea ei Balaqueva'ea pe hako: \"Embo'e ti Israelva'ea rakykwepohara'g̃a ite'varuhuva'ea rehe. Ere ti g̃a pe a'ero to'u ti g̃a mbiara – kiroki a'ea g̃a omondo ha'angava rovai pyteri pe g̃anemimbohetehara pyteri pe. Togwereko ti g̃a g̃wembireko'g̃arũive'g̃a no. Nahã ti ere Israelva'ea rakykwepohara'g̃a pe. A'ero ti g̃a ndekote'varuhui okorame nenhi'ig̃a rupi. A'ero ti Tupana'ga pohiri g̃a hugwi nehẽ,\" ei Balaãova'ea Balaqueva'ea pe ymyahũ hako, ei Jesus'ga imombe'gwovo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/2\/14","date":"2018-06-22T14:48:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864546.30\/warc\/CC-MAIN-20180622143142-20180622163142-00189.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":88,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.466,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 6:35\n35—Pearõ hete ti penhiarõe'ỹve'g̃a pejikokatuavo g̃a pe. Pemondo'ã ti g̃a pe g̃a erame pe me. Imondorame g̃a pe, tape'ei ti pejiyvyteri pe: \"Aerẽ po ti g̃a imbuhuri nhande ve nehẽ no.\" Pe ee'ymame g̃a arõheteavo po ti Tupana'ga imbuhuhetei pe me nehẽ. Tupana'ga ra'yramo po ti pe ndekoi nehẽ no g̃ahoheve'ga ra'yramo nehẽ. Nde'i he'yjuhuve'g̃a Tupana'ga pe: \"Ndepyry nde ore rerekokatuavo.\" A'ea g̃a nde'i Tupana'ga pe. Tupana'ga opoko reki g̃a okote'varuhuve'g̃a ndeheve.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/6\/35","date":"2018-06-19T11:24:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267862248.4\/warc\/CC-MAIN-20180619095641-20180619115641-00566.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":73,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.562,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 3:13\n13Ikairame g̃anembiapoagwera jukwaha reki ndapyryviva'ea. A'ereki tata ombokai pa ndapyryviva'ea g̃a hugwi. Jukwaha pyryheteva'ea no. A'ereki tata omboukwaha pyryva'ea nhimomiranama imbokaipave'ymame.\nNa jitehe jara'g̃a pe mbo'e katu Jesus'ga rehe. Jara'g̃a napembo'ekatui ga rehe. Jesus Cristo'ga rurame po ti jukwahavamo g̃anemimbo'ea nehẽ, g̃anemimbo'ekatua. Jukwaha po ti g̃anemimbo'ekatue'yma nehẽ nohõ. Penembikwahava repiagame po ti Tupana'ga ikwahavi ja'javo pembo'ehara'g̃a pe nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/3\/13","date":"2018-06-23T08:53:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864953.36\/warc\/CC-MAIN-20180623074142-20180623094142-00455.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999957085,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999957084655762}","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.356,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 19:2-7\n2-7Doze ko g̃a. Igwete Paulo'ga ei g̃a pe:\n—Pe jikogypyrame Jesus Cristo'ga rehe Tupana'ga ra'uva uhu pe pyri raikwehe? ei ga g̃a pe.\n—Ndorokwahavi a'ea, ei g̃a. Norohendunhog̃wenondei ore Tupana'ga ra'uva mombe'ua, ei g̃a ga pe.\n—Manongara rehe g̃a pe mobatizai a'ero naerũ? ei ga g̃a pe.\n—João Batistava'ea remimombe'ua rehe g̃a ore mobatizai ikwehe, ei g̃a.\nIgwete Paulo'ga ei g̃a pe:\n—João Batistava'ea g̃a mobatizai g̃a pohirame okote'varuhua hugwi, ei ga. Igwete ahe Jesus Cristo'ga mombe'ui israelitas'g̃a pe jipi, ei ga. \"Pejiko ti ga rehe – kiroki ga u pe pyri ji py'rovo Jesus Cristo'ga,\" ei João Batistava'ea g̃a pe, ei ga g̃a pe.\nA'ea Paulo'ga ei g̃a pe pejiko jitehe ti Jesus'ga rehe javo.\nA'ea renduvame g̃a nhimobatizaukari opojykaharete'gareheva'ero Jesus Cristo'gareheva'ero. Paulo'ga pokopokogame g̃a ndehe Tupana'ga ra'uva uhu g̃a pyri g̃a nderekokatuavo. A'ero hajihe g̃anhi'ig̃a aherembikwahave'ỹva'ea. Tupana'ga nhi'ig̃a g̃a omombe'u no.\n8Aerẽ Paulo'ga hoi judeus'g̃a jatykahava pype onhi'inhi'ig̃a g̃a pe.\n—Tupana'ga remimbuhurukara'ga uhu reki raikwehe Jesus'ga. Nurã ti pejiko ga rehe, ei ga. A'ero po ti Tupana'ga pe mongoi ojiheva'ero nehẽ, ei Paulo'ga g̃a pe.\nTrês jahya rupi ga hogahoi ipype javo g̃a pe g̃a pojihuve'yma.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/19\/2-7","date":"2018-06-21T06:56:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864039.24\/warc\/CC-MAIN-20180621055646-20180621075646-00082.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":188,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.521,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Colossenses 4:16\n16Pemonhi'ĩ ti pejohupe nhirembikwatijarukara tihendu ti Paulo'ga nhi'ig̃a nhandejive javo. Imonhi'ig̃irẽ nhirembikwatijarukara ti pemondo cidadepeve'g̃a pe Laodicéiapeve'g̃a pe. Tohendu ti g̃a nhinhi'ig̃a pe me no. Akwatijaruka ji ojipea nhinhi'ig̃a mondovouka Laodicéiapeve'g̃a pe oji'i. Imonhi'ig̃irẽ ojohupe tomondo ti g̃a pe me tomonhi'ĩ ti g̃a ojohupe javo. Pemonhi'ĩ ti a'ero pejohupe ikwahava nhinhi'ig̃a g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Col\/4\/16","date":"2018-06-25T13:05:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867666.97\/warc\/CC-MAIN-20180625111632-20180625131632-00192.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000060797,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":27,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000006079673767}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.114,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.407,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romanos 11:25\nTupana'ga omombyry g̃a pe nhaporemo\n25Nhiirũ, tamombe'u mbatera pe me kiro tapekwaha ti javo. Ymya ko nhande ndikwahavi nanongara. Ag̃wamo reki Tupana'ga ikwahavukari nhande ve. Tamombe'u a'ea kiro pe me tape'ea'javyme ti: \"Tupana'ga po ti nomombyryva'javi israelitas'g̃a pe nehẽ. Nhande ve jate ga omombyry kiro.\" Tapenhimbohetei a'ea javo tehe nehẽ. Nahã ti ji imombe'ui pe me a'ero. He'yjuhu ko g̃a kiro novĩa – kiroki g̃a noangarihu ojikopotare'yma Cristo'ga rehe novĩa. Judeus'g̃arũive'g̃a ki a'e te ojikojiko Cristo'ga rehe kiro. Ogwyri pe nhaporemo po ti g̃a ojiko na'ẽ ga rehe nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rom\/11\/25","date":"2018-06-25T08:49:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867579.80\/warc\/CC-MAIN-20180625072642-20180625092642-00002.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000071526,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":21,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000007152557373}","num_words":89,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.461,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tito 1:7\n7A'ereki Tupana'ga pe g̃a oporavyky. A'ero ti g̃a toko katu Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'g̃a. G̃a ndekokaturame tegwete ojipe'g̃a nemimbojahava g̃a ndehe a'ero. G̃wemimbotarimova'ea rupi jate rũi ti g̃a toko onhimbohetee'yma. Tonhimboahituhenhuhũyme ti g̃a. Tougwejuhuyme ti g̃a ahemboheagwyryva'ea vinho. Togwayvaryme ti g̃a ojipe'g̃a. Tokoyme ti g̃a ojipe'g̃a ja – kiroki g̃a itambere'ia pyhyga rehe jate heaporog̃ita jipi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Titus\/1\/7","date":"2018-06-19T03:31:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267861752.19\/warc\/CC-MAIN-20180619021643-20180619041643-00182.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.407,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Judas 1:3\nAhembo'ehara'g̃a Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea rehe\n3Nhiirũ, akwatija pota hete ji pe me oji'i novĩa. Amombe'u pota ji pe me nhandejikoga Cristo'ga rehe. Emo ji ndakwatijara'javi reki a'ea pe me. A'ereki ojipe'g̃a oho pe pyri pe mbo'eavo jatyviva'ea rehe. Nurã ji ei jiyvyteri pe oji'i: \"Akwatija po ji ojipea g̃a pe hamo a'itituhẽva'ea mombe'gwovo hamo.\"\nA'ea ji akwatija kiro imondovouka pe me tapemombe'umbe'u aha ti ojipe'g̃a pe jipi a'itituhẽva'ea Cristo'ga mombe'ua. Tupana'ga okwahavuka pa nhande ve Cristo'ga mombe'ua ikwehe jireheve'g̃a ti tokwaha javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Jude\/1\/3","date":"2018-06-21T03:43:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864019.29\/warc\/CC-MAIN-20180621020632-20180621040632-00387.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000071526,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000007152557373}","num_words":82,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.378,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Tessalônicenses 5:4\n4Oreirũramo pe ki a'e te g̃a ja rũi – kiroki g̃a ndojikogi Jesus Cristo'ga rehe okote'varuhuavo. G̃a jikoge'yma g̃waramo nhande ei g̃a pe ypytunahivareheve'g̃a'jave'g̃a. Pejikoga g̃waramo Jesus Cristo'ga rehe ji ei pe me: Pe ko g̃a ja rũi. Pe pekwaha Jesus Cristo'ga rura pota aerẽ ti ga ruri nehẽ javo. Nurã ti garura'java napemo'mag̃uhũi nehẽ. Iporomive'ga rura ahe mo'mag̃uhũ. A'ereki ahe nomboha'uvi ga. Garura ja rũi po ti Jesus Cristo'ga rura pe me nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Thess\/5\/4","date":"2018-06-20T06:27:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863463.3\/warc\/CC-MAIN-20180620050428-20180620070428-00380.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000026226,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000026226043701}","num_words":74,"character_repetition_ratio":0.123,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.392,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 23:34\n34—Pejuka pota pe g̃a. A'ero kiro ji amondouka g̃a pe pyri nehẽ nhinhi'ig̃a mombe'uhara'g̃a Tupana'ga remimbotarimova'ea kwahapyra'g̃a ndeheve jireheve'g̃a mbo'ehara'g̃a ndeheve nehẽ no, ei Jesus'ga. Ojipe'g̃a po ti pe g̃a jukai nehẽ. Ojipe'g̃a po ti pe g̃a mondoi yva rehe g̃a mbovya hehe nehẽ, ei Jesus'ga. Ojipe'g̃a po ti pe g̃a nupanupãi ipira apopyra pyvõ g̃a mondohondohoga pejatykahavuhua pype nehẽ, ei Jesus'ga. Peko te'varuhu po ti pe g̃a pe pejigwojigwovo g̃a ndeviri nahã g̃a monhamonhana ojipejipe pe cidades pe nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/23\/34","date":"2018-06-19T15:30:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863043.35\/warc\/CC-MAIN-20180619134548-20180619154548-00549.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":85,"character_repetition_ratio":0.13,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.565,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 25:9\n9Igwete Festo'ga ei ga pe:\n—Nderehopotari nde Jerusalém me? ei ga ga pe. Pevo gwe po ti ji ei ndereaporog̃ita pe a'ero nehẽ henduvame g̃anemimbojara nde rehe nehẽ, ei ga ga pe.\nA'ereki Festo'ga e'i oyvyteri pe: \"Nahã po ti judeus'g̃a nhimohemi ji rehe Paulo'ga rerohorame pevo nehẽ,\" ei ga oyvyteri pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/25\/9","date":"2018-06-22T21:02:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864795.68\/warc\/CC-MAIN-20180622201448-20180622221448-00010.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000084639,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000008463859558}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.566,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 17:6\n6A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Po pe jikogi gwere jitehe Tupana'ga rehe gapopoakara rehe no, a'ero po pe ei agwava'ea pe i'yva pe figueira brava pe: \"Ipya rehe vehevi ti ejijyi enhityma'java typya pype ypiahua ruvihava pype.\" Po pe ei a'ea, a'ero ijijyi onhityma'java typya pype, ei Jesus'ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/17\/6","date":"2018-06-18T17:23:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860684.14\/warc\/CC-MAIN-20180618164208-20180618184208-00616.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.101,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.251,"stopwords_ratio":0.569,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 25:19\n19—Aerẽ mbaigwehu g̃anduvihava'ga rura'java paivohua hugwi ua, ei Jesus'ga. Ovahemame ogwyri pe kiro ga ojipyrive'g̃a mbuhurukari ojipyri – kiroki g̃a pe ga omondo oitambere'ia tombohe'yjuhu ti g̃a ji ve javo. Ga g̃a mbuhuruka ojipyri. A'ereki ga e'i oyvyteri pe: \"Maramomi kiro nhiitambere'ia g̃a imbohe'yjuhurame? Koji'i po g̃a ipyhygi ji ve jirakykweri,\" ei ga oyvyteri pe, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/25\/19","date":"2018-06-23T10:51:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864957.2\/warc\/CC-MAIN-20180623093631-20180623113631-00554.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000087023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000087022781372}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.491,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 22:20\n20Aerẽ g̃a i'ui mbatera imboavujikweva'ea. G̃a i'urẽ mbatera ga ipyhygi copo. Oko vinho ipype. Kiro ga imondoi vinho g̃a pe. A'ero ga ei:\n—A'ea ko jirekoa, ei ga imondovo vinho g̃a pe. Aheka'voguka po ti ji jirekoa g̃a pe jijukauka nehẽ. Nahã po ti ji manoi yvyakotyve'g̃a ndepyga nehẽ. A'ereki Tupana'ga ipyahuva'ea mombe'gwovo e'i: \"Garekoa reka'vogame po ti ji imombori g̃andekote'varuhua g̃a hugwi,\" ei ga. Nurã jirekoa reka'voga g̃waramo a'iti hete tuhẽ po ti Tupana'ga imombori pendekote'varuhua pe hugwi nehẽ g̃wembi'ea rupi nehẽ, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/22\/20","date":"2018-06-23T16:36:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267865098.25\/warc\/CC-MAIN-20180623152108-20180623172108-00498.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":86,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.5,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebreus 10\nCristo'ga omombo pa hete g̃andekote'varuhua avuirama\n1Okorame Moisésva'ea rembikwatijara rupi israelitas'g̃a okwaha xunhi aerẽ po ti pyry hete nehẽ javo. G̃a ndokwahapavi reki aerẽva'ea pyryva'ea. Ano nanani g̃a heruri Tupana'ga pe mbatepyryva jukapyra okovo Moisésva'ea remimombe'ua rupi. Jukapyra nomombyryvi tuhẽ reki g̃andeaporog̃ita. Nonog̃atui g̃apy'a no. 2Po jukapyra omombyry, a'ero po g̃a ndojukaa'jaa'javi te hamo. Po jukapyra omombyry, a'ero po g̃a ei hamo: \"Nihenonha'javi nhande nhanderekote'varuhua. A'ereki jukapyra nhande mbopiro'y jugwi avuirama,\" e po g̃a hamo.\nA'ea rũi reki g̃a ei. 3A'ereki ano nanani herurame mbatepyryva jukapyra g̃a okwahava'java'ja okote'varuhuagwera. 4A'ereki touros rekoa reka'voga bodes rekoa reka'voga pavẽi nomomborukari aherekote'varuhua ahe hugwi. A'iti a.\n5Nurã uhurame yvya koty Cristo'ga ei Tupana'ga pe:\n\"Mbatepyryva jukapyra imbuhuteheva'ea reheve nde nderepotari.\nNurã nde japoi jira'oa ji ve ji mongovo yvyakotyva'eramo.\n6Nerenhimohema'javi nde mbatepyryva imbokaipyra rehe imbuhuteheva'ea rehe no\n– kiroki a'ea g̃a ojuka tomombo ti ga nhanderekote'varuhua javo.\n7Nurã ji ei nde ve jiruvihavuhuhetea pe: Agwa ji ami.\nAjo ji avo yvya koty tako ti nenhi'ig̃a rupi javo.\nNahã nerembikwatijarukara ji mombe'ui imamanipyra pype livro pype,\" ei Cristo'ga Tupana'ga pe.\n8Nahã Cristo'ga ei: \"Nderepotari nde jukapyra mbatepyryva mbokaipyra no imbuhuteheva'ea no ojipea imbuhuteheva'ea no – kiroki a'ea g̃a ojuka tomombo ti Tupana'ga nhanderekote'varuhua javo,\" ei Cristo'ga Tupana'ga pe. \"A'ea nhaporemo nde nderepotari enhimohema'jave'yma hehe.\" A'ea Cristo'ga ei imbuhutehea pe ojipea pe no – kiroki a'ea pe Moisésva'ea rembikwatijara e'i pemondo ti Tupana'ga pe javo.\n9Kirẽ ga ei gwuvihavuhuhete'ga pe: \"Agwa ji ami. Ajo ji avo yvya koty tako ti nenhi'ig̃a rupi javo,\" ei Cristo'ga Tupana'ga pe.\nA'ea erame ga ei: \"Ndatekwava'javi Moisésva'ea rembikwatijara rehe – perope omombe'u mbatepyryva jukapyra. Kiro ji yvyakotyve'g̃a mongoi Tupana'ga nhi'ĩpyahua rupi. A'ea Tupana'ga ipotari.\" A'ea Cristo'ga ei o'erame Tupana'ga pe tako ti ji nenhi'ig̃a rupi javo.\n10Okovo Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi Jesus Cristo'ga jijukaukari omanomo imomboa nhanderekote'varuhua nhande hugwi. Nahã ga nhande mombyryvi avuirama toko ti g̃a Tupana'gareheva'ero avuirama javo. Ndojijukaukara'jara'javi ga. Ojipeji ga jijukaukari.\n11Ymyahũ ikwava'ẽhara'g̃a ami oporavykyavo ikwava'eg̃a Tupana'ga pe mbatepyryva jukapyra ikwava'ẽva'eg̃a. Kotihĩtihĩ g̃a ami ikwava'eg̃a imbokaita g̃wig̃wia jipi tomombo ti Tupana'ga israelitas'g̃a ndekote'varuhua javo. Emo mbatepyryva kwava'eg̃a nomomborukari tuhẽ reki g̃andekote'varuhua g̃a hugwi.\n12Cristo'ga ki a'e te ojijukaukarirẽ ga apygi Tupana'ga pyri gajohukoty rũi okovo huvihavamo. Ga ndojijukaukara'jara'javi. Ojipeji ga jijukaukari onhikwava'eg̃a tamombo pa hete ti ji yvyakotyve'g̃a ndekote'varuhua g̃a hugwi javo. A'ero gamanoypyagwera jate pyry Tupana'ga pe yvyakotyve'g̃a nhaporemo imomborukari okote'varuhua Jesus'ga pe okojirame. 13\"Aerẽ po ti Tupana'ga imombigukari nhiarõe'ỹve'g̃a popoakara g̃a mongovo nhinhi'ig̃a rupi nehẽ,\" ei Jesus'ga oapyga Tupana'ga pyri.\n14Ojipeji ga jijukaukari Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a ndeaporog̃ita mombyrypava avuirama inog̃atuavo g̃apy'a. Nahã ga g̃a pokogi imombopava g̃andekote'varuhua g̃a hugwi.\n15A'ea Tupana'ga ra'uva ikwahavukari nhande ve no imombe'urame Tupana'ga nhi'ig̃a javo. E'i na'ẽ:\n16\"Tupana'ga e'i:\n'Aerẽ ipyahuva'ea rehe po ti ji nhi'ig̃i israelitas'g̃a pe nehẽ,' ei Tupana'ga.\n'Nhinhi'ig̃a po ti ji imongi g̃apy'a pe.\nA'ero po ti g̃a hendukatupotari nhinhi'ig̃a okovo pota hupi nehẽ.\nG̃a'akag̃i pe po ti ji inog̃i nhinhi'ig̃a\nnahanahã peko katu ti javo g̃a pe,' ei Tupana'ga,\" e'i Tupana'ga ra'uva.\n17Aerẽ i'ei:\n\"'Nahenonha'javi po ti ji avuirama g̃andekote'varuhua g̃apyryve'yma reheve\nikwahapava'jave'yma nehẽ,' ei Tupana'ga,\" e'i Tupana'ga ra'uva.\n18Tupana'ga imombopaheteukari nhanderekote'varuhua ikwahava'jave'yma Jesus'ga manoro g̃waramo. Nurãro g̃waramo ndatekwava'javi mbatepyryva jukaa'java rehe. Ndatekwava'javi Jesus'ga manoa'java rehe no. A'ereki ojipeji omanomo ga omombo pa nhanderekote'varuhua nhande hugwi.\nXanhi'ĩ ti Tupana'ga pe nhanenhimomiranama\n19Oreirũ, oro'e ore. Pyry hete Tupana'ga pe nhande nhi'ig̃i ga pe kiro Jesus'ga gwekoa reka'vogukaro g̃waramo omanomo nhande repyga.\n20Ymyahũ ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga tehe ga kwavi ogwovo hovapiahava cortina aherovai ogwovo ipojykahetehava pype. Pea Tupana'ga opojyka hete ojive. Ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga tehe oho ipype taho ti Tupana'ga rovai pyteri pe nhinhi'ig̃a ga pe javo. Tegwete ojipe'g̃a hohava hovapiahava aherovai Tupana'ga pyri. Nurã g̃a nonhi'ig̃i Tupana'ga pe pevo.\nNhande ki a'e te xanhi'ĩ Tupana'ga pe kiro Jesus'ga manoro g̃waramo nhande repyga okovo Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi. Avuirama Jesus'ga oko. Nurã avuirama po ti nhande nhi'ig̃i Tupana'ga pe nehẽ.\n21Jesus'ga ko ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga Tupana'ga pe. Ga ko nhanderuvihavuhuhete'ga no Tupana'gareheve'g̃a ndepiakatuavo nhande repiakatuavo nhande mongomongovo onhi'ig̃a rupi. 22Nurã ti xanhi'ĩ Tupana'ga pe ga mboheteavo. Tiandereaporog̃ita katu ti xako ti Tupana'ga reaporog̃ita rehe jate nhanenhi'ig̃ame ga pe. Xajiko hete tuhẽ ti ga rehe tianerendu ti ga javo.\nYmyahũ ikwava'ẽhara'g̃a gwypygwypyi mbatepyryva jukapyra rekoa g̃a ndehe timombyry g̃a javo. Ikwava'ẽhara'g̃a g̃a hei yhya pyvõ no timombyry g̃a javo.\nNa jitehe ojijukaukaro g̃waramo gwekoa reka'voguka Cristo'ga imombori nhanderekote'varuhua nhande hugwi imombyryva nhandereaporog̃ita inog̃atuavo nhandepy'a. Nurã nhande piro'yro avuirama nhanderekote'varuhua hugwi. Nahã ti nhandekokatuavo xanhi'ĩ Tupana'ga pe.\n23Xanhimombe'upigyme ti ojohupe. Xa'e ti: Okovo Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi Jesus'ga omano nhanderepyga imomboa nhanderekote'varuhua nhande hugwi nhande mongovo Tupana'ga pyri. A'ero po ti nhande ruvi ga pyri avuirama nhanenhi'ig̃a ga pe a'ero nehẽ. A'ea ti xa'e ojohupe nhandejikohetepige'yma ga rehe. A'ereki Tupana'ga nopiriani onhi'ig̃a. Ga e'i: \"Aerẽ po ti ji pe mbopiro'yukari pendekote'varuhua hugwi. A'ero po ti pe nduri pejijupa avuirama ji pyri nehẽ,\" ei ga.\n24Tiandereaporog̃ita katu ti nhandejogwehe. Xa'e ti ojohupe: Xanhoarõ hete ti nhandejopokokatuavo.\n25Xanhimono'ono'ombigyme ti. Xanhimono'õ ti Tupana'ga nhi'ig̃a renduva. Jara'g̃a nonhimono'og̃a'javi Tupana'ga nhi'ig̃a renduve'yma. G̃a ja rũi ti xako. Nambegwei po ti Jesus'ga nhandepojykaharete'ga rura'javi nehẽ ta'e ti ji g̃a pe g̃andeaporog̃ita rehe javo. Nurã koji'i ti xanhombohoryory jipi Tupana'ga pyryva mombe'gwovo ojohupe nhandejikoheteavo ga rehe.\n26Tikwaha nhande a'itituhẽva'ea Cristo'ga mombe'ua nhanderekote'varuhua mombohara'ga mombe'ua. Ikwahavirẽ po nhande ndiakote'varuhuahai hamo. Po nhande xako te'varuhu aha jipi, a'ero nimombohavi nhanderekote'varuhua pe. A'ereki ahã nhande ve ojipe'ga nhanderekote'varuhua mombohara'ga jijukaukahara'ga. 27Ahaname nhanderekote'varuhua mombohavamo nhande kyhyji avuirama javo: Aerẽ po ti Tupana'ga ei nhande ve nehẽ: \"Pendeaporog̃ita ko pehoag̃wama tata pype.\" A'ea po ti ga ei onhimonha'ngavo nhande rehe nehẽ. Hahy hete po ti nhande ve tata pype avuirama a'ero nehẽ. Nahã po ti ga oarõe'ỹve'g̃a moka'nhymbavi nehẽ.\n28Ymyahũ israelita'ga rekoe'ymame Moisésva'ea rembikwatijara rupi ite'varuhu ga pe. A'ereki Moisésva'ea rembikwatijara rehe ga ndokoi. Garekote'varuhua kwahavame g̃a ei: \"Ndokoi ga aherembikwatijara rupi. Oko te'varuhu ga a'ero. Ore ga repiagi.\" Po doisve'g̃a ei a'ea, po trêsve'g̃a ei, a'ero g̃anduvihava'g̃a ga jukai. Ndoporogwetygi g̃a ga ymyahũ.\n29Ag̃wamo po ti ite'varuhuhetero ojipe'ga pe kaitu nehẽ ga erame: \"Ndajikogi ji Cristo'ga rehe. Ndakoi po ti ji ganhi'ig̃a rupi nehẽ. Ga ko Tupana'ga ra'yra'ga rũi.\" Po ga ei a'ea, a'ero po ti ite'varuhuhetero ga pe nehẽ. A'ereki ga ombotegwete Tupana'ga ra'yra'ga.\nOmano Cristo'ga heka'voguka gwekoa okovo Tupana'ga nhi'ĩpyahua rupi imomboa yvyakotyve'g̃a ndekote'varuhua g̃a hugwi. Nahã ga g̃a mombyryvi tonhi'ĩ ti g̃a Tupana'ga pe javo. Po akoja'ga ite'varuhuve'ga pyryvamo Cristo'ga manoro g̃waramo ga pe. Po ga aerẽ e'i: \"Ndikwahyi reki ji rehe gamanoa. Omano tehe reki ga,\" e po ga. Po ga ei a'ea, a'ero po ti ite'varuhuhetero ga pe nehẽ.\nTupana'ga ra'uva okwahavuka Cristo'ga pyryva ga pe ga pokoga novĩa. Emo ojikopotare'ymame Cristo'ga rehe ga Tupana'ga ra'uva mbotegwetei. A'ero po ti ite'varuhuhetero ga pe nehẽ.\n30Tikwaha hete nhande Tupana'ga. Gaha e'i:\n\"Jihi po ti ajipy g̃a ndehe nehẽ.\nG̃a ndekote'varuhurame po ti ji ikwepygi g̃andekote'varuhua nehẽ ikwahavuka hahyva'ea g̃a pe nehẽ,\" ei ga.\nOnhi'ig̃a'javame ga ei:\n\"Jihi po ti amondo hahyva'ea jijiheve'g̃a pe nehẽ g̃a ndekote'varuhurame,\" ei Tupana'ga nhandepojykaharete'ga.\nNa tuhẽ po ti nhande ve nhande rekote'varuhurame nehẽ. 31Tupana'ga ko avuiramave'ga. Ga imondorame hahyva'ea nhande ve ite'varuhuhetero nhande ve a'ero.\n32Pekwahava'ja ti ymya'ĩva'ea. Ymya'ĩ Tupana'ga okwahavuka Cristo'ga pe me. Ga ga kwahavukarirẽ pe me pejiko pe ga rehe. A'ea rupi penhimomirana pe ojipe'g̃a imondorame hahyheteva'ea pe me. Ndapejikopigi pe ga rehe penhimboitavo hahyrame pe me. 33Cristo'ga arõe'ỹve'g̃a pe mbotegwetei he'yive'g̃a ndovaki pe nderekomemuamo imondovo hahyva'ea pe me pejikoga g̃waramo Cristo'ga rehe. Aerẽ ojipe'g̃a pe g̃a te'varuhuro imondovo hahyva'ea g̃a pe. Hahyrame g̃a pe pe jikoty'ari g̃a pavẽi g̃a pokoga. A'ero hahyramo pe me no.\n34Peporogwety pe cadeiapypeve'g̃a no. Tupana'ga arõe'ỹve'g̃a g̃a mongi ipype. A'ereki Tupana'ga arõe'ỹve'g̃a ndopotari g̃a jikogame Tupana'ga rehe. Ojipe'g̃a ipyhygaharame ojive pembatera pe hugwi pe napendoryndorypigi reki. A'ea rupi pe ei: \"Orogwereko ore pyryva'ea yvagi pe. Koji'i pyry yvagipeva'ea yvyakotyva'ea hohe. Yvagipeva'ea niymyani. Ndopavi,\" pe'e pe ikwahava.\n35Nurã ti tapejikopigi Tupana'ga rehe. Pe jikohetero g̃waramo po ti Tupana'ga imbuhuri ikwepykava pyryva'ea pe me nehẽ. 36Penhimomirana ti a'ero ga nhi'ĩpo'ruavo Tupana'ga nopiriani g̃wembi'eagwera javo. A'ero jate ti ga imombyryvi pe me pe nderogwovo pe mongovo avuirama yvagi pe ojipyri nehẽ. 37A'ereki Tupana'ga rembikwatijarukara e'i:\n\"'Aere'ĩ po ti ga ruri nehẽ\n– kiroki ga pe g̃a e'i ga po ti uhu nehẽ javo.\nNambegwei po ti ga ruri nehẽ,' ei Tupana'ga,\" e'i ikwatijaripyra.\n38\"'Nane'ymi po ti nhiremimombyryve'g̃a jikogi ji rehe okovo jipi,' ei Tupana'ga.\n'A'ero po ti g̃a ndekoi ji pyri avuirama nehẽ.\nPo g̃ambyteripeve'g̃a ndojikoga'javi ji rehe ojipe'avo ji hugwi ojipe'g̃a pojihuva g̃waramo,\na'ero po ti ji ndajiroryvi g̃a ndehe nehẽ,' ei Tupana'ga,\" e'i ikwatijaripyra.\n39Kiroki g̃a ojipe'g̃a pojihu ojipe'avo Tupana'ga hugwi ojikoge'yma ga rehe – g̃ahã po ti oho hahyva'ea ruvihava pype opytavo avuirama oka'nhymbava nehẽ.\nNhande ki a'e te, g̃a ja rũi nhande xako. Ojipe'g̃a ja nhande xako. Ojikohetero g̃waramo Tupana'ga rehe po ti g̃a ndekoi avuirama ga pyri nehẽ. G̃a ja tuhẽ nhande rekoi nhandejikoga ga rehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Heb\/10","date":"2018-06-23T04:41:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864940.31\/warc\/CC-MAIN-20180623035301-20180623055301-00346.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":27,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":1446,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.445,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Timóteo 3:6\n6Jararamo g̃a hog̃ahoi onga pe imbojoapiapiavo xanhi'ĩ ti kunhangwera'g̃a pe javo. Oho g̃a kunhangwera'g̃a pyri a'ero o'mbero g̃a pe g̃a mbo'eavo Tupana'ga nhi'ig̃arũiva'ea rehe. Gwerovia kunhangwera'g̃a g̃a'mbea reki – kiroki kunhangwera'g̃a nharuiveuhũ opopoakare'yma mbehea pe. Okoveveuhu g̃a oroko te'varuhu ore javo novĩa kunhangwera'g̃a. Emo g̃a ndopohiri jugwi. Hepia'ngi he'yiva'ea ite'varuhuparavuhuva'ea g̃a pe no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Tim\/3\/6","date":"2018-06-25T10:23:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867644.88\/warc\/CC-MAIN-20180625092128-20180625112128-00226.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.107,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.358,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 7:32\n32Kiro ji pe mombe'ui pe me. Tayri'g̃a ja ko pe ndekoi. Oapy tayri'g̃a ima'ẽhai pe feira pe. A'ero g̃a hapukai ojohupe. Onhi'ig̃a mondovo g̃a ei:\n\"Oropy ore jiru'a pe me xajory ti nhanerembirekoa rehe javo.\nPe ki a'e te ndapeyrerupypotari henduvame.\nXajehe'o ti nhanenhikamombava rehe, oro'e ore pe me. A'ero ore jehe'oi.\nPe ki a'e te ndapejehe'oi ore pyri. A'ereki pe ndapepotariuhu.\"\nNahã tayri'g̃a ei ojohupe, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/7\/32","date":"2018-06-24T15:47:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267866965.84\/warc\/CC-MAIN-20180624141349-20180624161349-00274.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9997752309,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.999775230884552}","num_words":69,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.377,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 2:17\n17—Peapyakwa pe. Pehendu katu Tupana'ga ra'uva ea Tupana'gareheve'g̃a pe a'ero, ei Jesus'ga.\nKiroki ga g̃wendu katu Tupana'ga nhi'ig̃a onhimomiranama jipi – ga pe ti ji jukari mbeju'ia'javuhuva'ea maná nhirembiepiukaripyre'yma nehẽ. Itatig̃uhũva'ea po ti ji imondoi ga pe nehẽ. Itatig̃uhũva'ea rehe ti ji ikwatijari garerapyahua. Gaha jate ti okwaha ojerapyahua nehẽ, ei Jesus'ga ikwatijaruka ji ve.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/2\/17","date":"2018-06-20T17:46:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863830.1\/warc\/CC-MAIN-20180620163310-20180620183310-00192.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000053644,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000053644180298}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.509,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Timóteo 2:2\n2Na jitehe ti g̃a te'i Tupana'ga pe nhanderuvihavuhu'g̃a mombe'gwovo huvihava'g̃a mombe'upava no Tupana'ga ti tomombyry g̃a pe javo. A'ero po ti g̃a pyryvamo nhande pokokatuavo nehẽ. A'ero po ti nianemongyhyjihavi niandeavykyhavi nehẽ no. A'ero po ti nhande rekokatui imondoheteavo nhandereaporog̃ita Tupana'ga rehe imohina nehẽ ojipe'g̃a ndehe nehẽ no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Tim\/2\/2","date":"2018-06-20T15:38:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863650.42\/warc\/CC-MAIN-20180620143814-20180620163814-00574.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":49,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.612,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"João 3:19\n19Nahã a'ero. Mytu'ẽrame nhande ve nhande hepiagi mbatera ikwahava. A'ea'java'ea pe Cristo'ga ei a'ero urame yvya koty. \"Tamomytu'ẽ ti g̃a pe, ei ga. A'ero po ti g̃a Tupana'ga kwahavi okovo katu nehẽ,\" ei ga novĩa. Emo g̃a ndokwahapotari Tupana'ga. A'ereki g̃a okote'varuhue'ymi. Oko hete g̃a okote'varuhua rehe jate a'ero – a'ea ypytuna ja ndokwahavukari g̃a pe. Nurã ko Tupana'ga eag̃wama g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/3\/19","date":"2018-06-19T02:54:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267861752.19\/warc\/CC-MAIN-20180619021643-20180619041643-00247.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":62,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.548,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"João 3:29\n29—Nahã g̃a nembirekorame jipi, ei Joãova'ea. Hẽapotahara'ga tuhẽ gwereko hẽa, ei ahe. Gairũ'ga reki hẽapotahara'ga pokogi g̃anembirekoag̃wama. A'ero ga roryvamo hẽapotahara'ga nhi'ig̃a renduva hẽa rerekoa mombe'urame, ei ahe g̃a pe. Hẽapotahara'ga irũ'ga ja ko ji, a'e ji pe me. A'ereki ji Jesus'ga poko. A'ero ji roryhetero g̃a hopavame Jesus'ga pyri ga rerekovo, ei ahe g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/3\/29","date":"2018-06-19T10:56:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267862248.4\/warc\/CC-MAIN-20180619095641-20180619115641-00278.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000084639,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000008463859558}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.121,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.233,"stopwords_ratio":0.404,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Timóteo 4:16\n16Ymya soldados'g̃a ji pyhygi kako. Aerẽ nhanderuvihava'g̃a nhimono'ono'og̃i tihepia ti Paulo'ga te'varuhua javo. Ji g̃a nhi'ĩpondekwavypyrame ndavavagahihavi ji rehe. Kiroki g̃a ojikoty'a ji pavẽi – g̃a okyhyji nhanderuvihava'g̃a hugwi. A'ero g̃a hoi opohia ji hugwi. Emo ji a'e: Tomondoyme ti Tupana'ga hahyva'ea g̃a pe – kiroki g̃a opohi ji hugwi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Tim\/4\/16","date":"2018-06-22T15:49:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864546.30\/warc\/CC-MAIN-20180622143142-20180622163142-00600.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":49,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.469,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 20:12-13\n12-13Kiro ji omanove'g̃a ndepiagi g̃a amame Tupana'ga rovai pyteri pe. G̃a ko okoteheve'g̃a aheruvihava'g̃a no. Ypiahua ruvihava hugwi g̃a ẽi ua. Omanoa hugwi g̃a ẽi ua. Omanove'g̃a gwyra hugwi g̃a ẽi ua. Nahanahã omanove'g̃a nduri o'ama Tupana'ga rovai pyteri pe.\nKiro Tupana'ga ipe'ai livros. Ojipea livro ga ipe'ai no. A'ea pype ga okwatijaripe g̃andera tuhu ti g̃a ji pyri upa okovo avuirama nehẽ javo – kiroki g̃a ojiko ga rehe.\nKiro livros ga imonhi'ig̃i – kiroki akoja ga ope'a ypy. A'ea pype ga okwatijaripe omanove'g̃a ndeaporog̃ita nanani. Kiro ga imonhi'ig̃i ikwahava'java g̃andekote'varuhua. Nurã ga ei g̃a pe g̃a amame gwovai pyteri pe:\n—Nahanahã pe ndekote'varuhui, ei ga.\nInainani ga ei omanove'g̃a pe.\n14Kiro ga imombori ahemanoa tata pype ypiahua'java'ea pype. Omanove'g̃a gwyra ko ga imombori no tata pype ypiahua'java'ea pype. Ypiahua'java'ea ko tata. Ahemondoa ipype ko ahemanoa'java.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/20\/12-13","date":"2018-06-18T01:15:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267859904.56\/warc\/CC-MAIN-20180617232711-20180618012711-00474.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":136,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.375,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romanos 15:18\n18Amombe'u po ti ji pe me jiporavykyagwera. Emo Cristo'ga remimboporavykyagwera jate po ti ji imombe'ui pe me nehẽ. A'ea ji namombe'unhimimi. A'ereki Cristo'ga ji poko hete ji mboporavykyavo Tupana'ga pe. A'ero ji imombe'ui Tupana'ga nhi'ig̃a judeus'g̃arũive'g̃a pe tohendu katu ti g̃a javo. Amombe'umbe'u ji g̃a pe. Ako katu ji g̃apyteri pe no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rom\/15\/18","date":"2018-06-25T00:19:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867304.92\/warc\/CC-MAIN-20180624234721-20180625014721-00098.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000082254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000008225440979}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.103,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.547,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 15:51-52\n51-52Pehendu ti kiro ji imombe'urame aherembikwahavipyre'yma. Jararamo po ti nhande niamanoi ve Cristo'ga rura'java renonde nehẽ. Emo po ti Tupana'ga nhande mbojirojijyipavi nehẽ trombeta nhi'ig̃ame mbapavamo nehẽ. Trombeta nhi'ig̃ame po ti Tupana'ga g̃a mbogweravi na'ẽ omanove'g̃a Cristo'gareheve'g̃a. Nomanoa'javi po ti g̃a a'ero nehẽ. Kotihĩ hete po ti Tupana'ga nhande mbojirojijyi a'ero nehẽ.\n53Yvyakotyva'ero nhandera'oa omano ojugamo. Nurã po ti Tupana'ga imbuhuri hajiheva'ea nhande ve nehẽ. A'ea po ti nomanoi ojuge'yma nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/15\/51-52","date":"2018-06-24T00:06:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267865438.16\/warc\/CC-MAIN-20180623225824-20180624005824-00396.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000047684,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000004768371582}","num_words":72,"character_repetition_ratio":0.11,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.528,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 21:9\n9—Aerẽ po ti ojipe'g̃a tavukari ojipe'g̃a pe nehẽ. Ojipe'g̃a po ti ndokopotari gwuvihavuhu'g̃a nhi'ig̃a rupi nehẽ. A'ero po ti g̃a ndekoi ojogwehe nehẽ. Imombe'urame pe me ti tapenhimongyhyjiukari g̃a pe. Otavuka tuhẽ po ti g̃a nehẽ. A'ea rupi rũi po ti mbapavakotyva'ea nehẽ, ei Jesus'ga.\nOjipea Jesus'ga ei g̃a pe:","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/21\/9","date":"2018-06-20T06:39:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863463.3\/warc\/CC-MAIN-20180620050428-20180620070428-00324.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000100136,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000100135803223}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.588,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 23:20\n20Igwete ga ei:\n—Tamombe'u katu ti nde ve, ei ga. Kiro po ti judeus'g̃a nduvihava'g̃a nduri nde pyri nehẽ, ei ga. A'ero po ti g̃a etehei nde ve nehẽ tereruruka ti Paulo'ga ko'emame nehẽ javo. \"Judeus'g̃a mog̃itahara'g̃a g̃wendu potara'ja ganhi'ig̃a ikwahava gareaporog̃ita,\" e'i tehe po ti g̃a nde ve nehẽ, ei ga soldados'g̃a nduvihavuhu'ga pe imombe'gwovo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/23\/20","date":"2018-06-25T12:41:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867666.97\/warc\/CC-MAIN-20180625111632-20180625131632-00335.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000075102,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000075101852417}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.491,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romanos 11:9\n9Tupana'ga ombuhuruka israelitas'g̃a pe onhi'ig̃a pyryva'ea nahanahã ti g̃a toko katu javo hako. A'ea rehe g̃a ndoryndorytehero kiro ti nhande nhimombyryvi nehẽ javo tehe. Emo ganhi'ig̃a omombe'u reki g̃andekote'varuhua g̃a mbotegweteavo. Nurã Daviva'ea ikwatijari g̃a mombe'gwovo hako.\n\"Tupana'ga nhi'ig̃a ti tombotegwete g̃a,\" ei ahe.\n\"Tombohahy ti ga g̃a pe nehẽ\ng̃andekote'varuhuro g̃waramo,\" ei ahe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rom\/11\/9","date":"2018-06-19T21:11:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863119.34\/warc\/CC-MAIN-20180619193031-20180619213031-00282.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.436,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 2:7\n7—Peapyakwa pe. Pehendu katu Tupana'ga ra'uva ea Tupana'gareheve'g̃a pe a'ero, ei Jesus'ga.\nKiroki ga g̃wendu katu Tupana'ga nhi'ig̃a onhimomiranama jipi – gaha ti oho Tupana'ga pyri opytavo pevo avuirama nehẽ. Pevo ti ji jukari ga pe yva hugwi ahemongohava hugwi – kiroki yva o'ã Tupana'ga remityma pyteri pe ahererekokatuhava pyteri pe. I'urame ti ga nomanoa'javi nehẽ, ei Jesus'ga ikwatijaruka ji ve.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/2\/7","date":"2018-06-20T20:10:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863834.46\/warc\/CC-MAIN-20180620182802-20180620202802-00605.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000007987,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000079870224}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.45,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 15:1\nOjatyka ahe Jerusalém me\n1Aerẽ ko ojipe'g̃a nduri ogwyra hugwi Judéia hugwi judeus'g̃a. Antioquia pe g̃a nduri Jesus'gareheve'g̃a pyri g̃a mbo'eavo. Igwete g̃a ei g̃a pe:\n—Moisésva'ea ahe mbo'e ymya hako, ei g̃a. Nahã ahe ei akwaimba'eva'ea pe po raka'e: \"Pekytiuka ti penhakwanhapira,\" ei ahe, ei g̃a. Nurã ore ei kiro pe me no: Po ti pe napehendukatui Moisésva'ea nhi'ig̃agwera pejikytiukare'yma, a'ero po ti pe ndapehoi Tupana'ga pyri yvagi pe nehẽ, e'i tehe g̃a g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/15\/1","date":"2018-06-23T12:59:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864958.91\/warc\/CC-MAIN-20180623113131-20180623133131-00291.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000076294,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000076293945312}","num_words":77,"character_repetition_ratio":0.025,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.236,"stopwords_ratio":0.455,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 4:34-35\n34-35Kiroki g̃a gwereko onga, kiroki g̃a gwereko yvya – g̃a omondomondo a'ea itambere'ia pyhyga. Igwete g̃a heruri itambere'ia Jesus'ga moirũhara'g̃a pe toma'ẽ ti g̃a imbatere'ỹve'g̃a pe javo. Nurã ndogwerekoa'javi g̃apyteri pe imbatere'ỹve'g̃a. A'ereki g̃a herekoe'ymame ojipe'g̃a imondoi mo g̃a pe.\n36José'ga na jitehe imondoi ogwyra itambere'ia rehe herua. Ga ko levitaramo ypa'omeva'ero Chiprepeva'ero. Jesus'ga moirũhara'g̃a ono Barnabé ga rehe. Garera pe nhande ei: G̃a mbohory ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/4\/34-35","date":"2018-06-18T10:11:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860168.62\/warc\/CC-MAIN-20180618090026-20180618110026-00246.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000038147,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000038146972656}","num_words":66,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.409,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Filemóm 1:16\n16Ndepyrive'ga jate rũi ko Onésimo'ga oko kiro. A'ereki kiro neirũramo ga oko no okovo ndepy'a'jaheteva'ero. A'ereki ag̃wamo ga ojiko Cristo'ga rehe nhandepojykaharete'ga rehe nhande javijitehe. Ga ko nhiirũramo a'ero no. Jipy'a ja hete ga. Johe po ti ga ndepy'a ja hete nehẽ no. A'ereki ga oko ndepyriva'ero neirũramo no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Phlm\/1\/16","date":"2018-06-22T14:01:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864482.90\/warc\/CC-MAIN-20180622123642-20180622143642-00264.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999617338,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999617338180542}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.11,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.44,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 11\n1Cristo'ga rupi jitehe ji hoi. Na jitehe ti peho ji rupi.\nKunhangwera'g̃a ndekoa g̃a jatykarame\n2Pyry hete pe napemoka'nhymi jipi jirekoagwera pejipyri. Peho pe nhiremimbo'ea rupi no. A'ereki Cristo'gareheve'g̃a nemimombe'ua rehe ji pe mbo'ei.\n3Takwahavuka ti a'ero pe me. Cristo'ga ko huvihava'ga akwaimbae'g̃a pe. Akwaimbae'g̃a ko huvihava'g̃a g̃wembireko'g̃a pe. Tupana'ga ko huvihava'ga Cristo'ga pe. 4Ndapyryvi a'ero akwaimbae'g̃a nhakag̃ahovi onhi'ig̃ame Tupana'ga pe g̃andovaki Tupana'ga mombe'urame ojipe'g̃a pe no. Onhakag̃ahovame po g̃a imbote'varuhui Cristo'ga pe ga ko jiruvihava'ga rũi javo.\n5Emo kunhangwera'g̃a nhakag̃ahove'ymame ndapyryvi g̃a nhi'ig̃ame Tupana'ga pe g̃andovaki g̃a Tupana'ga mombe'urame ojipe'g̃a pe no. Onhakag̃ahove'ymame po g̃a ei: \"Nhirembireko'ga ko huvihava rũi ji ve,\" e po g̃a. Nanongara'g̃a ko g̃a ja – kiroki g̃a, ojipe'g̃a opĩ g̃a'ava g̃a hugwi tipoyjaryme ti g̃a javo. 6Onhakag̃ahove'ymame po g̃a tokyti pa o'ava a'ero hamo. Po g̃a ndopotari opoyjayjare'ymamo oapina rehe, a'ero po g̃a tonhakag̃aho hamo. Tonhakag̃aho po g̃a onhi'ig̃ame Tupana'ga pe g̃andovaki ga mombe'urame no hamo.\n7Akwaimbae'g̃a po nonhakag̃ahovi hamo. A'ereki Tupana'ga oapo akwaimbae'g̃a oji'java'ero. G̃andeaporog̃ita Tupana'ga reaporog̃ita ja. Kunhangwera'g̃a ki a'e te g̃andeaporog̃ita akwaimbae'g̃a ndeaporog̃ita ja. 8Tupana'ga ndoapoi reki akwaimba'eva'ea kunhangwerava'ea ra'oa pyvõ. Ga oapo kunhangwerava'ea akwaimba'eva'ea nharukag̃a pyvõ hako. 9Na jitehe Tupana'ga ndoapoi akwaimba'eva'ea kunhangwerava'ea pe. Ga oapo kunhangwerava'ea akwaimba'eva'ea pe topoko ti hẽa ga javo hako. 10A'ero po kunhangwera'g̃a tuhẽ e'i onhakag̃ahova pe hamo yvagipeve'g̃a nembiepiaga g̃waramo. 11Ojikoty'aro g̃waramo nhandepojykaharete'ga pavẽi g̃a jikogi ojogwehe jipi kunhangwera'g̃a akwaimbae'g̃a pavẽi. 12A'ereki ymya Tupana'ga oapo kunhangwerava'ea akwaimba'eva'ea nharukag̃a pyvõ. Nahã kunhangwerava'ea ohẽ akwaimba'eva'ea hugwi. Emo kiro akwaimbae'g̃a o'a kunhangwera'g̃a hugwi. Tupana'ga reki oapopavuka okovo.\n13Pehe ti penhimombaragwaha hehe. Pyry pe me kunhangwera'g̃a nhi'ig̃ame Tupana'ga pe g̃andovaki g̃a nhakag̃ahove'ymame naerũ? Ahã, a'e ji. 14Pekwaha pe pejiyvyteri pe akwaimbae'g̃a avukuhua g̃ambopoyjayjare'yma. 15Kunhangwera'g̃a avukuhua ki a'e te g̃ambokatua rupiara. A'ereki Tupana'ga omondo a'ea g̃a pe toakag̃aho'i ti g̃a a'ea pyvõ javo. 16Momina nhinhi'ig̃a a'ea rehe a'ero. Po ojipe'g̃a ji rayvapotari g̃a'akag̃ahova rehe, a'ero po ji ei g̃a pe: Na tuhẽ ore rekoi. Nahã jara'g̃a ndekoi no Cristo'gareheve'g̃a ojatykarame Tupana'ga mboheteavo.\nAhe o'u ikwahava'java Cristo'ga manoagwera\n17Kiro pe mbo'erame po ti ji nopombohetei nehẽ. Anhi'ig̃ahy po ti ji pe me nehẽ. A'ereki pe jatykarame Tupana'ga mboheteavo a'ea ko pendekokatuag̃wama rũi reki. Peko te'varuhu reki pe. 18Tanhi'ĩ na'ẽ pe me pejogwayvara rehe a'ero. A'ereki ojipe'g̃a omombe'u a'ea ji ve. \"Corintopeve'g̃a ojatykarame g̃a jogwayvayvari jipi. G̃a ndojihe'akatui,\" ei g̃a pe mombe'gwovo ji ve. Arovia gwere ji g̃anhi'ig̃a. 19Tupana'ga po e'i a'ero: \"Na g̃a jogwayvari tomboukwaha ti okokatuve'g̃a a'ero.\" 20Pejatykarame pe ei: \"Ti'u ti nhandejapyakavo nhandepojykaharete'ga rehe,\" pe'e tehe pe jipi. Emo reki pe ndapekoi ga rehe pejikote'varuhuro g̃waramo i'urame. 21Pejihe reki pe peko. A'ereki i'urame jararamo pe pe'u jipe ima'ẽa renonde. Jara'g̃a ndogwerekoi reki. Nurã ko ty'ara jara'g̃a jukai. Jara'g̃a ki a'e te heagwyry vinho i'uhetero g̃waramo. 22Ndaperekoi tuhẽ po pe onga naerũ tape'u ipype? Ndapekoa'javi po pe Tupana'gareheve'g̃a ndehe naerũ imbatere'ỹve'g̃a mbopoyjayjare'yma naerũ? Marãi po ti ji a'ero pe me nehẽ naerũ? Opombohete po ti ji a'ea rehe naerũ? Nopombohetei tuhẽ po ti pe a'ero nehẽ.\n23Amombe'u ko ji pe me nhandepojykaharete'ga remimbo'eagwera ikwehe – a'ea ga omombe'uuka ji ve. Nahã a'ero. Omanoa renonde Jesus'ga rekoi g̃wemimbo'ehara'g̃a pavẽi ypytunimo ikwehe. Judasva'ea omondouka g̃werĩ ga guardas'g̃a po pe tojuka ti g̃a ga javo. A'ea renonde Jesus'ga ipyhygi pão. 24Igwete ga ei Tupana'ga pe: \"Ndepyry hete nde imbuhua ore ve,\" ei Jesus'ga javo ga pe. Igwete ga haygwe'rogwe'rogi imondovo g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. \"A'ea ko jira'oa, a'e ji jupe,\" ei ga g̃a pe. \"Pe'u kiro. A'ereki jira'oa ji anhikwava'ẽ kiro pe ndepykaramo nhimanorame,\" ei ga. \"Aerẽ ti pe'ua'jaa'ja pão a'ero tanhimoka'nhymyme ti,\" ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe ikwehe.\n25Na jitehe g̃a i'urẽ mbatera Jesus'ga ipyhygi copo vinho ryrua. Igwete ga imondoi g̃a pe javo. \"Pe'u kiro copopypeva'ea,\" ei ga. Igwete ga imombe'ui gwekoa g̃a pe. \"Aheka'voguka po ti ji jirekoa g̃a pe jijijukauka nehẽ,\" ei ga. \"Nahã po ti ji manoi yvyakotyve'g̃a ndepyga. A'ereki Tupana'ga e'i ipyahuva'ea imombe'gwovo. 'Garekoa reka'vogame po ti ji imombori g̃andekote'varuhua g̃a hugwi,' ei Tupana'ga,\" ei ga. \"Nurã jirekoa reka'voga g̃waramo a'iti hete tuhẽ po ti Tupana'ga imombori he'yjuhuve'g̃a ndekote'varuhua g̃a hugwi nehẽ g̃wembi'ea rupi,\" ei Jesus'ga g̃a pe. \"Pe'u ti a'ero vinho copopypeva'ea. Pe i'ua'jaa'javame ji kwahava'ja a'ero nehẽ,\" ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. 26A'ea ko Jesus'ga nhi'ig̃agwera ikwehe. Igwete ji ei pe me: Garura'java renonde nahã po ti pe i'ua'jaa'javi pão copopypeva'ea reheve. I'ua nanani po ti pe ikwahavukari ojipe'g̃a pe gamanoagwera nehẽ.\n27Peko katu ti a'ero i'urame pão copopypeva'ea reheve Cristo'ga manoagwera herekokatuavo. Kiroki ga oko te'varuhu i'gwovo – ga ombotegwete Cristo'ga ra'oa garekoa reheve, ga ombotegwete gamanoagwera a'ero. 28Nurã ti pekwaha na'ẽ pejeaporog̃ita i'ua renonde. Pendeaporog̃ita pyryvame ti pe'u pão copopypeva'ea reheve herekokatuavo a'ero nehẽ. 29-30Pepyteripeve'g̃a ki a'e te nonhimombaragwahavi nhandepojykaharete'ga manoagwera rehe g̃a i'urame pão copopypeva'ea reheve. Nanongara'g̃a pe Tupana'ga ombohahyuka a'ero. Nurã pepyteripeve'g̃a tetirũaramo opopoakare'yma onhimongyavo. Jara'g̃a omano no. 31Po ti nhande ikwahavi nhandereaporog̃itapyryva na'ẽ i'ua renonde, a'ero po ti ga nombohahyukari nhande ve nehẽ. 32Imbohahyukarame nhande ve ga nhande mbo'ei nhanderekote'varuhua rehe tomombi ti g̃a a'ea javo. Ga nhande mbo'ei te'iyme ti ga nhanderekote'varuhua pe o'erame oarõe'ỹve'g̃a pe nehẽ g̃a mondovo hahyva'ea ruvihava pype nehẽ.\n33Nhiirũ, pejatykarame i'gwovo Cristo'ga manoagwera kwahava'java tape'una'ẽi ti a'ero. Pe'ji ti pejohupe: \"Na ti g̃a ndupavi na'ẽ,\" pe'ji ti. 34Tape'una'ẽi ti mbatera Tupana'ga ti tombohahyukaryme pe me. Po ti ty'ara jara'g̃a jukahetei, a'ero po ti g̃a g̃wonga pe na'ẽ i'ui mo hamo.\nJihorame pe pyri po ti ji pe mbo'ei jara rehe pe nderekovo nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/11","date":"2018-06-20T06:39:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863463.3\/warc\/CC-MAIN-20180620050428-20180620070428-00553.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000082254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000008225440979}","num_words":884,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.425,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 13:21\n21Aerẽ nhaneramonhava'ea ruri javo Samuelva'ea pe: \"Huvihavuhu'ga ore oropota ag̃wamo toremondomondo ti ga nde py'rovo,\" ei ahe Samuelva'ea pe hako, ei ga. Igwete Tupana'ga Saulva'ea mongoi aheruvihavuhuro a'ero. Saulva'ea ko Quisva'ea ra'yrava'ea Benjamimva'ea rymyminova'ea, ei ga. Igwete Tupana'ga Saulva'ea mongoukari aheruvihavuhuro he'yi kwara rupi quarenta kwara rupi, ei Paulo'ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/13\/21","date":"2018-06-18T10:22:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860168.62\/warc\/CC-MAIN-20180618090026-20180618110026-00335.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999879599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999879598617554}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.327,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 12:48\n48Ojipe'ga ndokwahavi opojykahara'ga remimbotarimova'ea. Ga rekote'varuhurame po ti gapojykahara'ga ga nupãi hamo. Emo po ti gapojykahara'ga ga nupa'ĩukari nehẽ, ei Jesus'ga.\n—Na tuhẽ. Kiroki g̃a pe ahe omondo hete – g̃a na jitehe po ti tomondo hete hamo. Kiroki g̃a pe ahe koji'i omondo – g̃a po ti koji'i tomondo hamo, ei Jesus'ga imombe'gwovo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/12\/48","date":"2018-06-18T01:51:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267859923.59\/warc\/CC-MAIN-20180618012148-20180618032148-00567.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.112,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.237,"stopwords_ratio":0.415,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Efésios 5:5\n5A'ea ji epavi pe me. A'ereki g̃ahã ndohoi yvagi pe Tupana'ga pyri – kiroki g̃a gwereko g̃wembireko'g̃arũive'g̃a. Kiroki ndapyryvive'g̃a ojipe'g̃a ndereko te'varuhu – g̃ahã ndohoi yvagi pe no. Kiroki g̃a opotaruhu ojipe'g̃a apoa – g̃ahã ndohoi yvagi pe no. A'ereki nahã g̃a mbatera arõ Tupana'ga arõa hohe. G̃anduvihavuhuhete'ga rũi ko Cristo'ga. G̃anduvihavuhuhete'ga rũi ko Tupana'ga. Ndohoi ti g̃a yvagi pe Cristo'ga pyri Tupana'ga pyri upa nehẽ. A'ea pe pekwaha.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Eph\/5\/5","date":"2018-06-18T18:10:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860684.14\/warc\/CC-MAIN-20180618164208-20180618184208-00280.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":67,"character_repetition_ratio":0.119,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.373,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 13:14\n14Ahemonhimomby'ava'ea apovo g̃waramo yvyapypeva'ea g̃a moandyandyjuhui. Ipopoaka yvyapypeva'ea ahemonhimomby'ava'ea apovo g̃waramo yhyapypeva'ea rovai pyteri pe. Yvyakotyve'g̃a pe yvyapypeva'ea ei:\n—Peapo ti ha'angavuhua kiro timbohete ti a'ea ra'angavuhua javo – kiroki a'ea ko yhyapypeva'ea herekovo ika'ẽagwera ite'varuhuheteva'ea itakyhea'javuhuva'ea rembikytiuhuagwera. A'ea ra'angavuhua ti peapo. A'ereki a'ea okwerava'ja reki yhyapypeva'ea, e'i yvyapypeva'ea.\nMbatera g̃a japoi yhyapypeva'ea ra'angavamo a'ero.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/13\/14","date":"2018-06-20T10:22:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863516.21\/warc\/CC-MAIN-20180620085406-20180620105406-00051.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999904633,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999904632568359}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.144,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.291,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 3:3\n3Nurã João Batistava'ea hoi g̃agwyri pe nhaporemo rio Jordão rembeyvyra rupi imombe'gwovo hete Tupana'ga nhi'ig̃a g̃a mbo'eavo.\n—Pepohi tuhẽ ti pejikote'varuhua hugwi, ei ahe. Perojijyjijyi ti pejeaporog̃ita pejikokatuavo Tupana'ga nhi'ig̃a rendukatuavo. A'ero po ti ji pe mobatizai yhya pype rio pype nehẽ, ei ahe. A'ero po ti Tupana'ga imombohetei pendekote'varuhua pe hugwi nehẽ imoka'nhyma nehẽ, ei João Batistava'ea g̃a pe g̃a mog̃itavo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/3\/3","date":"2018-06-22T14:00:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864482.90\/warc\/CC-MAIN-20180622123642-20180622143642-00540.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.429,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 21:24\n24Eroho ti quatrove'g̃a nhandejatykahavuhua pype a'ero. Ejipyhei ti pevo g̃a pavẽi nahã ti xanhimombyry Tupana'ga pe javo, ei g̃a. Aerẽ ti epyhy mbiara quatrove'g̃a ndepyga eitambere'ia pyvõ. A'ea po ti g̃a ikwava'eg̃ukari Tupana'ga pe nehẽ. A'ero po ti g̃a nhiapinukari nehẽ, ei g̃a Paulo'ga pe. Judeus'g̃a po ti nde repia pevo nehẽ. A'ero po ti g̃a epavi nehẽ: \"Nomombe'ukatui reki g̃a Paulo'ga nhande ve. Oko katu tuhẽ reki ga Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi okovo,\" e po ti judeus'g̃a nde ve nehẽ, ei g̃a Paulo'ga pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/21\/24","date":"2018-06-19T05:17:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267861899.65\/warc\/CC-MAIN-20180619041206-20180619061206-00277.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000085831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000085830688477}","num_words":85,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.235,"stopwords_ratio":0.529,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 João 1\n1Ji ko Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuharamo ako. Igwete ji ikwatijari kiro imondovouka pe me Tupana'ga remimo'ẽhara pe Jesus'gareheva'ea pe – perope pe pejatykatyka timbohete Tupana'ga javo. Opoarõ hete tuhẽ ko ji. Ji jate rũi reki opoarõ. G̃a nhaporemo – kiroki g̃a okwaha okovo a'itituhẽva'ea rehe Jesus Cristo'ga mombe'ua rehe – g̃a na jitehe pe arõ no. 2Opoarõ hete ko ore. A'ereki a'itituhẽva'ea Jesus Cristo'ga mombe'ua opyta nhandepy'a pe. Avuirama po ti ipytai nhande pyri nehẽ.\n3Tupana'ga po ti omombyry nhande ve nehẽ. Nhande porogwety po ti ga. Onog̃atu po ti ga nhandepy'a nehẽ no. Nahã po ti Tupana'ga rekoi nhande ve nehẽ nhanderuvete'ga gara'yra'ga pavẽi Jesus Cristo'ga pavẽi. A'ereki nhande xako a'itituhẽva'ea rupi Jesus Cristo'ga mombe'ua rupi. Nhande xanhoarõarõ hete no.\nOko ahe Cristo'ga mombe'ua rupi\n4\"Peko ti a'itituhẽva'ea rupi Cristo'ga mombe'ua rupi,\" ei Tupana'ga nhande ve. Nurã ji roryhetero pendeheve'g̃a ndepiaga ikwehe. A'ereki g̃a oko a'itituhẽva'ea rupi Cristo'ga mombe'ua rupi. 5Kiro ji ehetei pe me a'ero: Xanhoarõarõ ti. Hajiheva'ea rũi ji ikwatijari pe me. Ag̃wamova'ea jate rũi ji ikwatijari Cristo'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo. A'ereki ymya Cristo'ga e'i a'ea nhande ve nhande jikogypyrame ga rehe ikwehe. \"Penhoarõarõ ti,\" ei ga nhande ve. 6Nhanenhoarõrame nhande rekoi nahã: Xako nhande Tupana'ga nhi'ig̃a rupi. Igwete ga ei nhande ve: \"Pearõarõ ti ojipe'g̃a pejikovo,\" ei ga. A'ea pe henduvi pejikogypyrame Jesus Cristo'ga rehe.\n7Iporomoandyandyive'g̃a ohooho javo ojipe'g̃a pe onhimongyavo. \"Jesus Cristo'ga Tupana'ga remimbuhurukara'ga ndo'ari yvyakotyva'ero raikwehe,\" e'i tehe g̃a g̃a pe jipi. Nanongara'g̃a ko Cristo'ga arõe'ỹheteve'ga ja iporomoandyandyive'ga ja. 8Tapenhimoandyandyjukari ti g̃a pe a'ero. Penhimoandyjukarame po ti pe ndaperekoa'javi pejikokatua ikwepykavag̃wama nehẽ. Penhimoandyjukare'ymame po ti Tupana'ga imombyryhetepavi pe me pe mbuhua ojipyri nehẽ.\n9Ojipe'g̃a ndokoa'javi Cristo'ga remimombe'ua rehe jate. Jatyviva'ea mombe'ua rehe g̃a ndekoi no. Naname g̃a ndokoi Tupana'ga pavẽi. Nhanderekorame Cristo'ga mombe'ua rehe jate nhande xako nhanderuvete'ga pavẽi gara'yra'ga pavẽi no. 10Po g̃a ohorame pe pyri Cristo'ga mombe'gwovo jatyvi, tapembuhurukari ti g̃a penhonga pype. Tapevy'ari ti g̃a ndehe. 11Kiroki g̃a hory nanongara'g̃a ndehe – g̃a oko te'varuhu g̃a pavẽi no.\nMbapavamo Joãova'ea okwatija\n12He'yiva'ea ji amombe'u pota pe me novĩa. Emo ji ndakwatijapotari pe me. A'ereki ji aho pota pe pyri nhinhi'ig̃a pe me nehẽ tianderoryrory hete ti nhanenhomonhi'ig̃ame nehẽ.\n13Peirũ'g̃a Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a – koroko g̃a ojatykatyka avo Tupana'ga mboheteavo jipi Jesus'gareheve'g̃a – g̃a omondouka onhi'ig̃a pe me.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2John\/1","date":"2018-06-23T05:05:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864940.31\/warc\/CC-MAIN-20180623035301-20180623055301-00462.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000076294,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000076293945312}","num_words":367,"character_repetition_ratio":0.103,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.406,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebreus 6:7\n7Omoakỹakyma'ja amana yja ko pe. Pyryva'ea henhui jugwi gworygworyvamo kohoa jara'ga remityma. A'ero ga i'ui g̃wemityma gworygworyvamo. A'ea pe yjakatua pe Tupana'ga imombyryvi.\nYjakatua – kiroki a'ea hugwi henhui pyryva'ea – a'ea ja ko g̃a – kiroki g̃a ojiko hete Tupana'ga rehe okopige'yma ganhi'ig̃a rupi okopyryvamo ga pe. G̃a pe ga imombyryvi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Heb\/6\/7","date":"2018-06-22T16:35:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864740.48\/warc\/CC-MAIN-20180622162604-20180622182604-00451.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000069141,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000006914138794}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.42,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"João 17:6\n6A'ero Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a mombe'gwovo Tupana'ga pe:\n—Akwahavuka nderuvihavuhuhetea g̃a pe – kiroki g̃a nde erembojikoguka ji rehe, ei Jesus'ga ga pe. G̃a ko ndereheve'g̃a. Nde eremo'emo'ẽ g̃a ejive yvyakotyve'g̃a hugwi, ei ga. A'ero nde g̃a mbojikogukari ji rehe. Igwete g̃a ndekohetei nenhi'ig̃a rupi ji imombe'urame g̃a pe, ei ga ga pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/17\/6","date":"2018-06-18T17:56:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860684.14\/warc\/CC-MAIN-20180618164208-20180618184208-00128.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.017,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.615,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 9:13\n13—Pehe ti pemondo mbatera g̃a pe to'u ti g̃a javo, ei Jesus'ga g̃a pe.\nA'ero g̃a ei:\n—Ndorogwerekoi te! Cinco pães orogwereko dois pira reheve. Ndohygi'i'i po ti g̃a ndehe nehẽ. Toropyhy po ti ore nehẽ naerũ? Orohorame jate ipyhyga mbatera nehẽ itambere'ia rehe g̃a pe nehẽ, po ti ore imbohygi mbatera g̃a ndehe nehẽ to'u pa ti g̃a javo, ei Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a Jesus'ga pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/9\/13","date":"2018-06-18T14:26:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860557.7\/warc\/CC-MAIN-20180618125242-20180618145242-00275.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":66,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.242,"stopwords_ratio":0.545,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 14:7\nNonhimbohetei po ahe hamo\n7Kiro g̃a nduri fariseus'g̃a ojipe'g̃a ndeheve – kiroki g̃a fariseu'ga g̃a mono'og̃uka g̃a mbuhuruka g̃wonga pe i'gwovouka g̃a pe. Oapy g̃a huvihava'g̃a apykava rehe ikatuva'ea rehe. \"Tianderepia pa ti g̃a nhande mboheteavo,\" ei g̃a. \"A'ereki nhande g̃a hohe,\" ei g̃a oyvyteri pe.\nG̃a apygame hehe Jesus'ga g̃a ndepiagi. A'ero ga ei imombe'gwovo ojo'java'ea g̃a pe. G̃a pe ga ei:","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/14\/7","date":"2018-06-20T04:55:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863411.67\/warc\/CC-MAIN-20180620031000-20180620051000-00294.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.005,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.54,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Timóteo 3\nAerẽva'ea Cristo'ga rura'javakotyva'ea\n1Tiruahũ hete ti mbapava koty Jesus Cristo'ga rura'java koty nehẽ. A'ea ti ekwaha, a'e ji. 2Mbapava koty po ti yvyakotyve'g̃a ndekoi ojihe jate onhiarõheteavo nehẽ. Opota ranuhũ po ti g̃a itambere'ia nehẽ. Onhimbohete tehe po ti g̃a nehẽ jihi ojipe'g̃a hohe javo. Noarõi po ti g̃a ojipe'g̃a nehẽ jihi jate ko jipyry javo. Onhi'ĩ te'varuhu po ti g̃a Tupana'ga pe ojipe'g̃a pe nehẽ no. Nohendukatui po ti g̃a uva'g̃a nhi'ig̃a oy'g̃a nhi'ig̃a nehẽ no. Ndohoryvi po ti g̃a ahe rehe ahe imbuhurame g̃a pe nehẽ. Ndokopyryvi po ti g̃a Tupana'ga arõe'yma nehẽ.\n3Ndokokatui po ti g̃a ojipe'g̃a pe gwe'yja'g̃a pe vehevi nehẽ. Nonhimog̃itaukara'javi po ti g̃a ahe ve nehẽ. Ombotegwete po ti g̃a ojipe'g̃a nehẽ. Nonhimongokatui po ti g̃a onharũiveuhũro nehẽ. Onhimboahi po ti g̃a okote'varuhuavo ojipe'g̃a pe nehẽ. Noarõi po ti g̃a pyryve'g̃a nehẽ petiruahũ pe javo g̃a pe. Noarõi po ti g̃a pyryva'ea vehevi nehẽ a'ea tiruahũ javo jupe. 4Okwava'ẽ po ti g̃a ojipe'g̃a hajiheve'g̃a po pe nehẽ tojigwarai ti g̃a g̃a ndehe javo.\nNdojapyakakatui po ti g̃a onhimbaekwahiva ipotarahivuhuavo onhimimbotarimova'ea jate nehẽ. Onhi'ĩ tehe po ti g̃a nehẽ g̃a hohe pa ko ji huvihavamo javo. Onhimbohory pota hete po ti g̃a nehẽ. Emo po ti g̃a ndopotari Tupana'ga mbohoryva nehẽ. 5O'mbero po ti g̃a ei nehẽ: \"Orojiko ore Jesus Cristo'ga rehe,\" e po ti g̃a nehẽ. Emo po ti g̃a nomomborukari ga pe okote'varuhua ojihugwi nehẽ. A'ero po ti g̃a nonhimongokatuukari reki Tupana'ga pe. Nahã po ti g̃a nombokwahyi gapopoakara ojeaporog̃ita pe nehẽ. Terembopogwei ti g̃a ekwave'yma g̃a koty.\n6Jararamo g̃a hog̃ahoi onga pe imbojoapiapiavo xanhi'ĩ ti kunhangwera'g̃a pe javo. Oho g̃a kunhangwera'g̃a pyri a'ero o'mbero g̃a pe g̃a mbo'eavo Tupana'ga nhi'ig̃arũiva'ea rehe. Gwerovia kunhangwera'g̃a g̃a'mbea reki – kiroki kunhangwera'g̃a nharuiveuhũ opopoakare'yma mbehea pe. Okoveveuhu g̃a oroko te'varuhu ore javo novĩa kunhangwera'g̃a. Emo g̃a ndopohiri jugwi. Hepia'ngi he'yiva'ea ite'varuhuparavuhuva'ea g̃a pe no. 7Nane'ymi g̃a nhimbo'embo'ei novĩa. Emo tegwete g̃anembikwahava a'itituhẽva'ea rehe.\n8Ymyahũ mokonhava'ea ndopotari Moisésva'ea nhi'ig̃agwera hako Janesva'ea Jambresva'ea pavẽi hako. Na jitehe ag̃wamo kunhangwera'g̃a mbo'ehara'g̃a ndopotari Jesus'ga mombe'ua a'itituhẽva'ea. Ojapyaka g̃a ite'varuhuva'ea rehe jate a'ero okoa'jave'yma Jesus'ga mombe'ua rupi. Tupana'ga omovahĩ g̃a a'ero. 9Nambegwei po ti he'yjuhuve'g̃a ndohaykaa'javi g̃anhi'ig̃a jukwahava g̃waramo g̃anembikwahave'ymuhũa nehẽ. Na jitehe jukwaha ymyahũva'ea pe Janesva'ea rembikwahave'ymuhũa Jambresva'ea rembikwahave'ymuhũa no hako.\nMbapavava'ea Paulova'ea remimbo'ea Timóteova'ea pe\n10Ndehe ji kwaha hete. Erekwaha hete nde nhiremimombe'ua. Erekwaha nde jirekokatua. Nane'ymi ji ei: Tako ti Jesus Cristo'ga remimbotarimova'ea rehe. A'ea nde erekwaha. Erekwaha nde jijikoga Jesus Cristo'ga rehe no. Nanhimbaekwahivi ji g̃a ndehe jikokatuavo g̃a pe tiruahũrame ji ve. A'ea nde erekwaha. Nde erekwaha nhiremiarõhetea g̃a ndehe. Anhimomirana ji hahyva'ea pe jiporavykyheteavo g̃a mbo'eavo. A'ea nde erekwaha no.\n11Erekwaha nde g̃andekote'varuhua ji ve. Hahyva'ea ji ve nde erekwaha. Jesus'gareheve'g̃arũive'g̃a oko ji rehe ji arõe'yma Antioquiapeve'g̃a Icôniopeve'g̃a pavẽi Listrapeve'g̃a pavẽi no kako. Hahy ji ve a'ero g̃apyteri pe. A'ea pe ji nhimomiranahetei kako. A'ea pa nde erekwaha. G̃a ndekondekorame ji rehe nhandepojykaharete'ga Tupana'ga ji pokogi ji mbopiro'yavo g̃a hugwi nhaporemo kako.\n12Kiroki g̃a oko katu pota Cristo Jesus'ga javijitehe ojikoty'a ga pavẽi – g̃a ndehe ti ite'varuhuve'g̃a ndekoi okote'varuhuavo g̃a pe nehẽ. Na tuhẽ po ti nehẽ. 13Igwaigwavete po ti tiruahũve'g̃a ndekote'vate'varuhui nehẽ ahe moandyandyive'g̃a pavẽi. Koji'i po ti g̃a nhaporemo heroviarukari mbehea ojipe'g̃a pe nehẽ. G̃a jitehe po ti a'ea reroviari nehẽ no.\n14Terepohiri ti enhimbiroviahetea hugwi a'itituhẽva'ea hugwi – kiroki a'ea rehe nembo'ehara'g̃a nde mbo'e. A'ereki nde erekwaha hete g̃a – kiroki Jesus'gareheve'g̃a oko pyry nde mbo'eavo a'itituhẽva'ea rehe. 15Neremoka'nhymi nde evojagwera. Ndevojarypyagwera jate nde erekwaha Tupana'ga rembikwatijarukara ganhi'ig̃apyryva. Garembikwatijarukara okwahavuka nde ve aherekote'varuhua mombora. A'ero a'ea monhi'ig̃ame nde ere'e ikwahava: \"Ahe jikogame Cristo Jesus'ga rehe ga imombori aherekote'varuhua ahe hugwi ahe mongovo ojipyri,\" ere nde.\n16Ymyahũ Tupana'ga ikwatijakatuukari ahe ve onhi'ig̃a hako. Garembikwatijarukara nhaporemo ko ikwahy nhande pokoga. Nhande nhi'ig̃ame jupe a'ea nhande mbo'ei a'itituhẽva'ea rehe. Nhande nhi'ig̃ame jupe a'ea ikwahavukari nhande ve nhanderekote'varuhua. Nhande nhi'ig̃ame jupe a'ea nhande mbopohirukari nhanderekote'varuhua hugwi nhandereaporog̃ita mongokatuavo. Nhande nhi'ig̃ame jupe a'ea nhande mbo'ei Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe nhande mongovo hupi. 17Nahã Tupana'ga rembikwatijarukara ikwahapavukari Jesus'gareheve'g̃a pe tonhi'ĩpo'ru pa ti g̃a ga oporavykyparavuhuavo ikatuva'ea rehe ojipe'g̃a pokoga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Tim\/3","date":"2018-06-22T10:08:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864387.54\/warc\/CC-MAIN-20180622084714-20180622104714-00187.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":668,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.195,"stopwords_ratio":0.443,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebreus 12:2\n2Xajapyaka katu ti Jesus'ga rehe. Gaha nhande mbojiko Tupana'ga rehe ikwehe. Nane'ymi ga nhande pokogi pejiko hete ti avuirama Tupana'ga rehe javo. Aerẽ po ti ga rura'javi nhandererohoharamo nhande rerogwovo ojupi Tupana'ga pyri nehẽ.\nYmyahũve'g̃a ojuka ojipe'g̃a yva rehe g̃a mbotegweteavo peko te'varuhu pe javo. Ombotegwetea Jesus'ga ikwahavi a'ero yvyakotyve'g̃a omondorame yva rehe. Nonhimboahivi ga reki g̃a pe. Ga nhimomiranami yva rehe onhimondouka g̃a pe javo: \"Na hahyro ji ve yva rehe,\" ei Jesus'ga. \"Ako pota hete ji Tupana'ga nhi'ig̃a rupi nhimanomo yvyakotyve'g̃a ndepyga imomboa g̃andekote'varuhua g̃a hugwi nehẽ. Aerẽ po ti ji roryhetei nehẽ,\" ei ga.\nJesus'ga manorẽ Tupana'ga ga mbogwerava'javi. Kirog̃we Jesus'ga apygi nhanderuvihavuhuhete'ga pyri Tupana'ga pyri gajohukoty rũi yvagi pe. Huvihavuhuhetero ga hoi Tupana'ga javijitehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Heb\/12\/2","date":"2018-06-22T09:18:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864387.54\/warc\/CC-MAIN-20180622084714-20180622104714-00191.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":22,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":119,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.479,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Marcos 6:10\n10Igwete ga ei no:\n—Pe vahemame cidade pe po ti ojipe'ga ei pe me nehẽ: \"Hepejijo pejipytavo nhironga pe,\" e po ti ga pe me nehẽ. Pejogweroho ti ga pyri pejijupa a'ero, ei Jesus'ga g̃a pe. Tapejijyjijyi ti ojipe'g̃a nonga pe, ei ga. Ga pyri jate ti peju. Aerẽ ti pea hugwi pe hoi cidade hugwi a'ero pejogwerogwovo nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Mark\/6\/10","date":"2018-06-21T18:03:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864256.26\/warc\/CC-MAIN-20180621172638-20180621192638-00521.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":64,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.609,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 9:58\n58A'ero Jesus'ga ei ga pe:\n—Ereho pota tuhẽ nde ji rupi? ei Jesus'ga. Ja'gwara'java'ea raposas gwyvykoi okwara yvy pe okia ipype. Gwyra'ia ikiri hakã rehe, ei Jesus'ga. Jihi reki ndarekoi jikihava yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no, ei Jesus'ga ga pe. Nde horame ji rupi ji javijitehe po ti nde ndererekoi nehẽ no, ei Jesus'ga ga pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/9\/58","date":"2018-06-18T22:03:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267861163.5\/warc\/CC-MAIN-20180618203134-20180618223134-00404.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000007987,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000079870224}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.127,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.491,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romanos 7:13\n13Ji nda'ei reki aheremimbo'eagwera pe: Pyryheteva'ea po nhimondoag̃wama hahyva'ea ruvihava pype novĩa. Ji nda'ei tuhẽ a'ea. Nahã ji ei: Jirekote'varuhua po nhimondoag̃wama hahyva'ea ruvihava pype novĩa, a'e ji. Aheremimbo'eagwera pyryheteva'ea e'i nhande ve: \"Peko katu ti,\" e'i. Jirekote'varuhuro g̃waramo tegwete reki jirekokatuhava a. A'ero ji ei: Aho po ti ji hahyva'ea ruvihava pype nehẽ, a'e ji. Jirekote'varuhua ji mbo'e reki hendukatuukare'yma ji ve pyryheteva'ea. Jukwaha reki a'ero. Ite'varuhu ko jirekote'varuhua a. Ikwahavame aheremimbo'eagwera a'ero nhande nhimombaragwahavi nhanderekote'varuhua rehe ite'varuhu hete javo jupe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rom\/7\/13","date":"2018-06-18T23:52:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267861456.51\/warc\/CC-MAIN-20180618222556-20180619002556-00522.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999403954,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999403953552246}","num_words":83,"character_repetition_ratio":0.119,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.349,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 18:32\n32A'ero g̃anduvihavuhu'ga ga mbuhurukari ojipyri – kiroki ga omongi ojipe'ga cadeia pype ji ndaporogwetygi ga javo. A'ero ga ruri gwuvihavuhu'ga pyri ovahema.\n—Kiro garuvihavuhu'ga ei ga pe a'ero: \"Ereko te'varuhu nde,\" ei ga ojipyrive'ga pe. \"Nde ere'e ji ve oji'i terenhimbaekwahivi ji rehe javo. Nurã ji ei nde ve: Nahenonha'javi nde ve embuhu ji ve itambere'ia jave'yma.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/18\/32","date":"2018-06-23T07:05:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864943.28\/warc\/CC-MAIN-20180623054721-20180623074721-00381.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000076294,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000076293945312}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.456,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 4:1\nOmbohete g̃a Tupana'ga yvagi pe\n1Aerẽ jirekorame yvya koty ji hepiagi yvate yvaga pype. A'ereki ojipe'a jipe porta'java'ea yvagi pe. A'ero ji ga renduvi – kiroki ga onhi'ig̃ypy ji ve. Trombeta ja ga nhi'ig̃ahyahivi javo ji ve:\n—Herejo avo yvagi pe, ei ga. Nahanahã ti toko nehẽ. A'ea ti ji hepiukari nde ve aerẽva'ea nehẽ, ei ga ji ve.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/4\/1","date":"2018-06-23T20:57:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267865181.83\/warc\/CC-MAIN-20180623190945-20180623210945-00601.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.006,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.508,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 6:16\n16Yvytyruhua pe g̃a ei itaruvihava pe no:\n—Pehi ti ore rehe ore mima g̃a hugwi. Kiroki ga oapy oapykava rehe yvagi pe okovo aheruvihavuhuhetero – ga hugwi ore nhimipotari torerepiagyme ti ga. Kiroki ga omano cordeiro ja jukapyra ja – ga hugwi ore nhimipotari no tuhuryme ti ga ore pyri. A'ereki ga onhimonha'nga hete ore rehe, ei g̃a.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/6\/16","date":"2018-06-19T14:23:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863043.35\/warc\/CC-MAIN-20180619134548-20180619154548-00315.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.474,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Tessalônicenses 3:5\n5Akwaha ko ji hahyrame pe me oji'i. Nurã tegwete jipy'a rukatua. A'ero ji ei Timóteo'ga pe oji'i: Eho ti Tessalônicapeve'g̃a pyri. A'ereki ji akwaha pota g̃ajikoga Jesus Cristo'ga rehe, a'e ji. Mara'ngu po Diabo'ga ojiroviaruka g̃a pe? Mara'ngu po g̃a opohia Jesus Cristo'ga hugwi a'ero? Po g̃a Diabo'ga reroviari, a'ero po ore poravykytehei Jesus Cristo'ga mombe'gwovo g̃a pe raikwehe'i, a'e ji ga pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Thess\/3\/5","date":"2018-06-21T13:57:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864172.45\/warc\/CC-MAIN-20180621133636-20180621153636-00379.warc.gz","language":"pah","language_score":0.999989748,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999897480010986}","num_words":64,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.438,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 9:48\n48A'ero ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe:\n—Kiroki g̃a jireheva'ero g̃waramo gwereko katu tayri'ga – jihi tuhẽ reki g̃a ji rerekokatui. Kiroki g̃a ji rereko katu nde ko Tupana'ga repykaramo javo – g̃a nhimbuhurukara'ga rerekokatui reki. Pepyteripeve'ga – kiroki ga nonhimbohetei tayri'ga ja – ga pe po ti Tupana'ga ei nehẽ: \"Gaha huvihavuhua.\" Nahã po ti Tupana'ga ei ga pe ga mboheteavo nehẽ, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/9\/48","date":"2018-06-17T23:07:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267859817.15\/warc\/CC-MAIN-20180617213237-20180617233237-00373.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.233,"stopwords_ratio":0.517,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 9\n1Kiro ojipe'ga ipyi trombeta seteve'g̃a nde'yja'ga. Cinco ko g̃anembipyagwera a'ero. A'ero ji jaytata'ia'jave'ga repiagi – kiroki ga ohi yvaga hugwi yvyvo. Kiro chave mondohava ga pe. Nurã ga ei ikwahava omondoa:\n—Tape'a ti ji yvykwara ruvihavuhua rovapytymbava jugwi nehẽ, ei ga.\nPaivouhu ihoi yvykwaruhua. 2Chave ga ipyhygi a'ero ipe'avo hovapytymbava yvykwaruhua hugwi. Yvykwaruhua rupi ihemi tatatig̃ahivuhua. Tataheteuhua fornalhapypeva'ea ja ko ipype, a'e ji tatatig̃ahivuhua repiagame. Tatatig̃a ombogwe kwara. Ypytunahi tatatig̃ateuhuro g̃waramo.\n3Tatatig̃a hugwi ihemi tukuruhua ua yvya rehe he'yjuhuva'ea. Kiro tukuruhua mbopopoakahava. Nurã tukuruhua oko jagwa'jyra ja. Nurã ikwahava omondoa tukuruhua i'ei ojohupe:\n—Tipi yvyakotyve'g̃a nehẽ, e'i. 4Timbote'varuhuyme ti nhungwava ojipeva'ea henhuiva'ea nehẽ no. Timbote'varuhuyme ti yva nehẽ, e'i. Tipitipi g̃a nehẽ – kiroki g̃a ndogwerekoi Tupana'ga rembikwatijaripyra gwetovapya rehe, e'i. 5Tijukayme ti g̃a. Hahyhetea tehe ti nhande timondo g̃a pe, e'i. Cinco meses rupi ti nhande timondo hahya g̃a pe, e'i tukuruhua.\nOpiopi tukuruhua yvyakotyve'g̃a a'ero jagwa'jyra ja. 6A'ero yvyakotyve'g̃a ndekotehei xamano javo novĩa. A'ereki g̃a nomanoi. Hahy hete g̃a pe. Nurã g̃a manopotari novĩa. A'ereki tegwete g̃amanoa.\n7Soldados'g̃a omondo metalva'ea cavalos rehe. A'ereki g̃a e'i: \"Tokutugyme ti g̃a cavalos nhande horame i'arimo nhandetavuka g̃a pe,\" ei g̃a. Nahã cavalos gwereko metalva'ea ojihe. Na jitehe tukuruhua i'javijitehe herekoi ojihe. Oakag̃a rehe tukuruhua gwereko akanitara'java'ea. Ouro apopyra ja ko akanitara'java'ea. Tukuruhua rova ko akwaimbae'g̃a ndova ja. 8Tukuruhua akag̃a ava ko kunhangwera'g̃a ava ja. Tukuruhua ranha ko ja'gwara'java'ea ranha ja leão ranha ja. 9Opoti'a rehe tukuruhua gwereko ferro'java'ea tokutugyme ti g̃a nhandepoti'a javo. Iveverame ipepoa ipyambu. Ipepoa pyambua ko henonhandava pyambua ja carretas pyambua ja. A'ereki ipyambu hete cavalos carretas renonhaname onhimongyavo akwaimbae'g̃a nderogwovo totavuka ti g̃a javo. Na jitehe tukuruhua pepoa ipyambuhetero.\n10Tukuruhua gwaja ko jagwa'jyra gwaja ja. Gwaja pyvõ tukuruhua yvyakotyve'g̃a pig̃api. Cinco meses rupi tukuruhua opiopi gwaja pyvõ. Kiroki g̃a ndogwerekoi Tupana'ga rembikwatijaripyra gwetovapya rehe – g̃ahã tukuruhua g̃a pig̃api.\n11Tukuruhua ruvihavuhu'ga koi yvykwara ruvihavuhu'ga – kiroki yvykwaruhua oho paivouhu. Hebreus'g̃a ono Abadom ga rehe gareraramo. Gregos'g̃a ono Apolião ga rehe gareraramo. Nhande tino ga rehe Ahemoka'nhyma gareraramo.\n12Kiro ji ikwahavi javo: Na tuhẽ ojipejiva'ea ite'varuhuva'ea ko. A'ea rehe kwanduhua'javuhuva'ea nhi'ig̃i oji'i. Kiro ti mokonhava'ea ite'varuhuva'ea memei nehẽ no, a'e ji.\n13Kiro ojipe'ga ipyi trombeta seteve'g̃a nde'yja'ga a'ero. Seis ko g̃anembipyagwera a'ero. A'ero ji ga renduvi – kiroki ga onhi'ĩ ikwava'ẽhava jahykavakatĩapy'ria hugwi – kiroki ikwava'ẽhava ouro apopyra opyta Tupana'ga rovai pyteri pe.\n14-15Pea hugwi ga ei seteve'g̃a nde'yja'ga pe – kiroki ga opy trombeta:\n—Ekwahara ti anhag̃a quatrova'ea – kiroki a'ea opyta paranauhũa ruvihava rembeyvyri pe rio Eufrates rembeyvyri pe imboavujikweripyrava'ea, ei ga.\n—Kwa, ei ga.\nKiro anhag̃ate'varuhuva'ea kwaharava. Nurã ikwahava omondoa a'ea ei ojohupe:\n—Tiapiti ti yvyakotyve'g̃a nehẽ. Nhanemondohava rupi jate ti nhande xaho g̃a apitiavo nehẽ. Nhanemondohava – a hora, o dia, o mês, o ano – a'ea rupi katu hete ti nhande tiapiti yvyakotyve'g̃a nehẽ. He'yjuhu hete ranuhũ yvyakotyve'g̃a yvya koty. Trêsve'g̃a pyteri pe nanani ojipeji'ga ti nhande tiapiti nehẽ. Nahã ti nhande a terça parte dos yvyakotyve'g̃a tiapiti nehẽ, e'i.\n16He'yjuhuranuhũve'g̃a soldados'g̃a oapy cavalos arimo xatavuka ti yvyakotyve'g̃a pe javo.\n—Duzentos milhões ko soldados'g̃a ndekoi, ei ga.\nA'ea ji ahendu jitekovo.\n17Jesus'ga rembiepiukara ji hepiagi aere'ĩva'ea. Nurã ji hepiagi cavalos cavalos'arimove'g̃a ndeheve. Gwereko g̃a opoti'a rehe ita'jaheteva'ea. Ita'jaheteva'ea ko ig̃wag̃uhũ tata ja. Hovy'i ita'jaheteva'ea no ita ja safira ja. Jukyryuhu ita'jaheteva'ea no pó de enxofre ja. Cavalos akag̃a ko ja'gwara'java'ea akag̃a ja leão akag̃a ja.\nCavalos jurua rupi ihemi tata tatatig̃a pavẽi enxofre pavẽi. 18A'ea pyvõ cavalos yvyakotyve'g̃a apiti. He'yjuhu hete ranuhũ yvyakotyve'g̃a. Trêsve'g̃a pyteri pe nanani cavalos ojipeji'ga jukai tata pyvõ tatatig̃a pyvõ no enxofre pyvõ no – kiroki ohẽ cavalos jurua rupi. Nahã a terça parte dos yvyakotyve'g̃a omano. 19Nahã cavalos g̃a apiti. A'ereki ipopoaka tata tatatig̃a pavẽi enxofre pavẽi. A'ea nhaporemo ihemi ijurua hugwi g̃a apitiavo. Cavalos gwaja ko mboja ja. A'ereki cavalos gwajakãtĩapy'ria gwereko mboja akag̃a. A'ea ipopoaka no imondovo hahyhetea yvyakotyve'g̃a pe g̃a apitiavo.\n20Jara'g̃a nomanoi opytavo ite'varuhuva'ea ojipe'g̃a apitirame. Kiroki g̃a nomanoi – g̃ahã ndogwerojijyi ojeaporog̃ita okokatue'yma ve opohire'yma g̃wemimbohetehara hugwi. G̃anemimbohetehara ko g̃wembiapoa anhag̃a no Diabo'gapyriva'ea.\nG̃anembiapopyra ko ha'angava: ouro apopyra, prata apopyra, bronze apopyra, ita apopyra, yva apopyra. Nanongara ra'angava nhaporemo ndohepiagi reki, nohenduvi reki, nopo'ami reki ogwove'ỹ. Emo g̃a ombohete tuhẽ a'ea anhag̃a no Diabo'gapyriva'ea imondovo gweaporog̃ita imohina hehe. Nahã g̃a ndekote'varuhui. Tupana'ga jate ahe tombohete.\n21Ndogwerojijyi g̃a ojeaporog̃ita okokatue'yma. Nurã g̃a ndojukapigi ojipe'g̃a. Ndipajipigi g̃a. Ndopotapigi g̃a g̃wembireko'g̃arũive'g̃a. Nomimbigi g̃a. Oko te'varuhu pa g̃a.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/9","date":"2018-06-24T01:27:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267865995.86\/warc\/CC-MAIN-20180624005242-20180624025242-00060.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999864101,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999864101409912}","num_words":710,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.265,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 15:24\n24Aerẽ mbapava koty po ti Cristo'ga ikwava'eg̃i g̃wembipojykahava uva'ga pe nehẽ koro ndeapoa javo Tupana'ga pe nehẽ. Cristo'ga po ti omombi pa na'ẽ Tupana'ga arõe'ỹve'g̃a popoakara tohendu katu pa ti g̃a Tupana'ga nhi'ig̃a javo nehẽ. Kiroki g̃a huviha hete yvaga gwyri pe yvya koty no – g̃apopoakara po ti Cristo'ga omombi pa nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/15\/24","date":"2018-06-21T07:20:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864039.24\/warc\/CC-MAIN-20180621055646-20180621075646-00228.warc.gz","language":"pah","language_score":1.00000453,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000004529953003}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.111,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.415,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 16:14\n14Tiruahũ Diabo'gapyriva'ea okovo Diabo'ga nhi'ig̃a rehe japojapovo ahemonhimomby'ava'ea. Kiro ihoi yvyakotyve'g̃a nduvihavuhu'g̃a pyri nhaporemo g̃a mono'ono'og̃uka g̃a movahemuka totavuka ti g̃a Tupana'ga pe javo. A'ereki Tupana'ga e'i jipe: \"Diabo'gapyriva'ea g̃a mono'ono'og̃ukarame ti ji ei g̃a pe nehẽ: Peko te'varuhu pe. Peho kiro tata pype hahyva'ea ruvihava pype. A'ea ti ji ei g̃a pe jipopoakahetero g̃a hohe pa nehẽ g̃apopoakara mombiga,\" ei Tupana'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/16\/14","date":"2018-06-18T08:28:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860089.13\/warc\/CC-MAIN-20180618070542-20180618090542-00464.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.444,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 5:14\n14Jesus'ga e'i ga pe:\n—Teremombe'ui tuhẽ ti ojipe'g̃a pe, ei ga. Eho ti ejipiuka ikwava'ẽhara'ga pe oka'ẽ jijagwa javo. Emondo tehe ti mbatepyryva ga pe tokwava'ẽ ti ga Tupana'ga pe okovo Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi – kiroki a'ea omombe'u ika'ẽagwera. Nde imondorame ga pe po ti pevove'g̃a nde repiagi nehẽ. A'ero po ti g̃a ikwahavi nehẽ gajagwa oka'ẽ javo.\nNahã Jesus'ga ei po g̃a nanhimombe'umbe'ui ojipe'g̃a pe hamo javo novĩa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/5\/14","date":"2018-06-25T16:34:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267868135.87\/warc\/CC-MAIN-20180625150537-20180625170537-00152.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":69,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.507,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Pedro 2\nAhembo'ehara'g̃a Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea rehe\n1Ymya ahe rekoi Tupana'gareheva'ea pyteri pe hako Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea mombe'uharava'ea. Na jitehe po ti ojipe'g̃a ndekoi pepyteri pe nehẽ – kiroki g̃a Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea rehe pe mbo'ei. G̃a po ti pepyteripeve'g̃a moandyandyi nehẽ tojikogyme ti g̃a Cristo'ga rehe javo. Cristo'ga nhandepojykaharete'ga omano g̃a ndepyga tambopiro'y ti g̃a g̃andekote'varuhua hugwi javo novĩa. Emo po ti ga rehe vehevi pembo'ehara'g̃a ndokoi. A'ero po ti g̃a nhimondoukari nhandaipe hahyva'ea ruvihava pype nehẽ. 2G̃andekote'varuhua rupi po ti pepyteripeve'g̃a ihoi onhimongyavo. G̃ahã po ti pe kwa a'ero pe ndekorame Cristo'ga nhi'ig̃a rupi. 3Mbatera potaruhuavo po ti pembo'ehara'g̃a imono'ono'og̃i itambere'ia ojive pembo'ea rehe. Omombe'u po ti g̃a pe me morog̃itatehea g̃wemimbojihuva'ea pe moandyandyita nehẽ. Ymyahũ hete Tupana'ga ei g̃a mombe'gwovo: \"Oko te'varuhu po ti g̃a nehẽ. A'ero po ti ji imbohahyi g̃a pe nehẽ,\" ei ga hako. Ojirokwa tuhẽ po ti Tupana'ga g̃a ndehe imbohahyavo g̃a pe g̃a mondovo hahyva'ea ruvihava pype nehẽ.\n4G̃a ndekote'varuhurame Tupana'ga ombohahy reki ojipyrive'g̃a pe yvagipeve'g̃a pe g̃a mondovo hahyva'ea pype hako. Omombytauka ga g̃a pevo g̃a nog̃a ypytunahiva pype Cristo'ga ti te'i g̃andeaporog̃ita pe mbapava koty nehẽ javo.\n5Tupana'ga ombohahy jitehe ymyahũva'ea pe hako. Noéva'ea omombe'umbe'u jarava'ea pe jipi peko katu ti javo novĩa. Emo ymyahũva'ea ndokoi Tupana'ga rehe okote'varuhuavo. Igwete Tupana'ga imongyrukarahivuhui amana toatymba ti yvya javo. A'ero ga yvya atymbavukari okote'varuhuva'ea momanombava ahe mbotypyvyguka. Noéva'ea ki a'e te nomanoi. Ahere'yjava'ea seteva'ea na jitehe nomanoi. A'ereki Tupana'ga oa'ngu hete Noéva'ea ahere'yjava'ea reheve tomanoyme ti g̃a y pe javo.\n6Tupana'ga ombokai pa cidade de Sodoma cidade de Gomorra no. Nahã ga cidadespeva'ea apitipavi hako ahe rekote'varuhurame. A'ero Tupana'ga ei aerẽve'g̃a pe: \"Ehepia te imbokaipavagwera. Na jitehe po ti ji imbohahyukari g̃a pe nehẽ no – kiroki g̃a ahe javijitehe ndokoi ji rehe okote'varuhuavo,\" ei Tupana'ga. 7Emo Lóva'ea Tupana'ga ahe reroho jipe cidades imbokaja hugwi hako. A'ereki ahe oko katu. Igwete ahe re'õuhũramo upa cidade pe okote'varuhuva'ea pyteri pe. 8Lóva'ea gwepia aherekote'varuhua jipi. G̃wendu ahe ahe rekote'varuhurame. Igwete Lóva'ea py'a okoteheuhu jipi. A'ero Tupana'ga Lóva'ea rerohoi imbokaja hugwi tomanoyme ti okokatuve'ga ipype javo.\n9Jukwaha a'ero. Tupana'ga okwaha okokatuve'g̃a mbopiro'yavo hahyrame g̃a pe. Ga okwaha okokatue'ỹve'g̃a mombytavo imbohahyag̃wamamo g̃a pe. \"Cristo'ga ti te'i mbapava koty g̃andeaporog̃itate'varuhua pe imbohahyavouka g̃a pe,\" ei ga. 10G̃a kaitu po ti Tupana'ga ombohahyuka nehẽ – kiroki g̃a oko hete g̃wemimbotaruhua rehe onhimongote'varuhuavo. Ndokoi hete g̃a gwuvihava'g̃a ndehe no.\nPembo'ehara'g̃a noangarihu hete onhimboheteavo. Ndopojihuvuhui g̃a ite'varuhu javo yvaga gwyripeva'ea pe. 11Tupana'gapyrive'g̃a ki a'e te – g̃a yvagi pe u opopoakahetero – g̃a ko pembo'ehara'g̃a hohe'i. Emo g̃a vehevi nde'ite'varuhui yvaga gwyripeva'ea rehe imbojare'yma Tupana'ga pyri. 12Pembo'ehara'g̃a ki a'e te e'i te'varuhu g̃wembikwahavipyre'yma pe. G̃a ko mbiara javijitehe. G̃wemimbotarimo mbiara oko tehe ojapyakae'yma. Na jitehe pembo'eatyvive'g̃a ndekoi g̃wemimbotarimova'ea rehe ojapyakae'yma. Mbiara ojihu tehe. Aerẽ ahe opyhy ijukavo g̃wembi'uro. Na jitehe po ti Tupana'ga pembo'ehara'g̃a momanoi nehẽ no.\n13Hahy po ti g̃a pe. A'ereki g̃a ombohahyuka ojipe'g̃a pe. Pyry hete g̃a pe g̃a ipotaruhui i'gwoi'gwovo okote'varuhuavo arimo vehevi onhinotĩe'yma. I'urame pe pavẽi g̃a napembopoyjayjari pe moandyandyita ipotaruhuavo okovo. 14Kunhangwera'g̃a ndepiagame g̃a g̃a potarahyahivuhui. Ndopigi g̃a hugwi g̃anemimbotaruhua. G̃a ombopogweuka okote'varuhua ojipe'g̃a pe – kiroki g̃a ndojikokatui Cristo'ga rehe. Pembo'ehara'g̃a ojipokwaha hete mbatera potaruhuavo jipi. A'ero po ti Tupana'ga g̃a mondoi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ.\n15Opohi g̃a Cristo'ga nhi'ig̃a hugwi jatyviva'ea rupi okovo. Balaãova'ea rekote'varuhua'java'ea rupi g̃a ndekoi. Balaãova'ea omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a novĩa Beorva'ea ra'yrava'ea. Emo ahe opota hete itambere'ia okote'varuhua kwepykava. 16Aherenymbava reki burro onhi'ig̃ahy ahe ve maraname nde rekote'varuhui javo ojarava'ea pe. Burro onhi'ĩ reki akwaimbae'g̃a ja. A'ereki Tupana'ga omonhi'ig̃uka burro tonhi'ig̃ahy ti Balaão'ga pe javo. Nahã burro aherekote'varuhua mombigi taheaporog̃ita katu ti Balaão'ga javo.\n17Pembo'ehara'g̃a ko ykwara ja yhya rerekoe'ymame. A'ereki ahe moandyandyi. G̃a ko amana rovapitymbyguhua ja – kiroki ahe moandyandyi taky javo novĩa. Emo ndokyri. A'ereki yvyruhua gwerokwapavipe. Pembo'ehara'g̃a na jitehe ahe moandyandyi jipi. Tupana'ga omboavujikweripe ypytunahivuhuhava g̃a pe a'ero topyta ti g̃a ipype javo.\n18Ojipe'g̃a pohirirẽ okote'varuhuve'g̃a hugwi kotihĩ pembo'ehara'g̃a nhimbohetei g̃a pe onhi'ĩteheuhuavo. G̃a opotaruhuuka g̃a pe g̃a mongote'varuhuavo penemimbotaruhua ko pyry tuhẽ javo tehe. 19\"Pepiro'y po ti pe nehẽ,\" e'i tehe g̃a. Emo g̃a tuhẽ ndipiro'yi okote'varuhua hugwi. A'ereki kiroki opojyka ahe – a'ea hugwi ahe ndipiro'yi.\n20Jesus'gareheve'g̃a ipiro'y okote'varuhua hugwi Jesus Cristo'ga kwahava g̃waramo. A'ereki Jesus Cristo'ga nhandepojykaharete'ga omombo g̃andekote'varuhua g̃a hugwi. Po opohirirẽ jugwi g̃a ndekoa'javi hehe onhimongote'varuhua'java, a'ero po tiruahũ hete g̃a pe. G̃a ndekote'varuhurame Jesus Cristo'ga kwahava renonde tiruahũ g̃a pe. G̃a ndekote'varuhua'javame ga kwahavirẽ johe'i hete tiruahũhetero g̃a pe a'ero. 21Tupana'ga okwahavuka g̃a pe onhi'ig̃a. Ikwahavame g̃a hoi a'ea rupi okokatuavo novĩa. Emo ikwahavirẽ g̃a pohiri Tupana'ga nhi'ig̃a hugwi Cristo'ga mombe'ua hugwi. Koji'i pyryvamo g̃a pe po g̃a ndokwahavangavi ramo. 22Oho reki g̃a ymyava'ea remimombe'ua rupi. A'ereki ahe e'i:\n\"Nhag̃watig̃a imbojivyrirẽ mbatera ohoa'ja jupe,\" ei ahe.\n\"Tajugwajuhua ojahugirẽ ohoa'ja tujururuhua pe ojirejireva ipype,\" ei ahe.\nG̃ahã na jitehe no. G̃a opohi na'ẽ okote'varuhua hugwi. Aerẽ g̃a ndekote'varuhua'javi reki.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Pet\/2","date":"2018-06-22T10:53:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864391.61\/warc\/CC-MAIN-20180622104200-20180622124200-00385.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000084639,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000008463859558}","num_words":787,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.365,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 10:14\n14Po ongapypeve'g̃a ndohoryvi pe ndehe tapepytai ore pyri javo, a'ero ti tapepytai g̃anonga pype. Po g̃a nohendupotari pe imombe'urame Tupana'ga nhi'ig̃a g̃a pe, a'ero ti tapepytai g̃anonga pype, ei Jesus'ga.\n—Na jitehe ti tapepytai cidade pe g̃a ndoryve'ymame pe ndehe hendupotare'yma Tupana'ga nhi'ig̃a, ei Jesus'ga. Pehorame g̃a hugwi pemonduru ti otimbuguhua pejipya hugwi oropohi ore pe hugwi javo, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/10\/14","date":"2018-06-25T04:16:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867424.77\/warc\/CC-MAIN-20180625033646-20180625053646-00073.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":61,"character_repetition_ratio":0.119,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.508,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Coríntios 13:4\n4Cristo'ga jukarame yva rehe g̃a po e'i: \"Ga ndipopoakari.\" A'ea po g̃a ei novĩa hako. Emo kiro ga okoji Tupana'ga popoakarimo. Ga ja ore ndoropopoakari kiro orojikoty'a Cristo'ga pavẽi. Nahã ore rekoi pe pyri imondove'ỹ hahyva'ea pe me ikwehe. Emo orovahema'javame pe pyri javo pe me po ti ore rekoi Tupana'ga popoakarimo nehẽ orojikoty'a Cristo'ga pavẽi avuiramave'ga pavẽi nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Cor\/13\/4","date":"2018-06-22T19:39:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864776.82\/warc\/CC-MAIN-20180622182027-20180622202027-00081.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999881983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999881982803345}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.35,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gálatas 3:17\n17Na ji imombe'ukatui kiro. Ymya Tupana'ga ei Abraãova'ea pe hako: \"Tamombyry ti g̃a pe nde po'ruavo,\" ei ga. Aerẽ ga ea'javi ahe ve na tuhẽ ti javo. Aerẽ he'yjuhuva'ea quatrocentos e trinta Tupana'ga kwara mbo'ari okovo. A'ero ga nhi'ig̃i Moisésva'ea pe embo'e ti g̃a nhinhi'ig̃a rehe javo. Onhi'ig̃ame Moisésva'ea pe ga ndogwerojijyi reki onhi'ig̃agwera g̃wenondeva'ea Abraãova'ea pe. A'ereki onhi'ig̃a rupi tuhẽ Tupana'ga oko.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Gal\/3\/17","date":"2018-06-22T14:53:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864546.30\/warc\/CC-MAIN-20180622143142-20180622163142-00592.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":64,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.233,"stopwords_ratio":0.406,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 17:8\n8Yhyapypeva'ea – akoja nde erehepia – a'ea ko ymyahũ oko. Ag̃wamo a'ea ndokoi. Aerẽ ti a'ea ihemi yvykwaruhua hugwi nehẽ – kiroki ikwaruhua oho paivouhu, ei ga. Aerẽ ti yhyapypeva'ea ihoi hahyva'ea ruvihava pype upa avuirama nehẽ. Tiruahũ ti jupe jipi a'ero nehẽ, ei ga.\n—Hepiagame ti yvyakotyve'g̃a nhimomby'ai nehẽ – kiroki g̃a ndojikogi Tupana'ga rehe ikwatijarukare'yma ga pe ojera livro pype. G̃andera Tupana'ga ndokwatijarangavi livro pype yvagi pe tuhu ti g̃a ji pyri okovo avuirama jave'yma. Yvya apoypyagwera jate Tupana'ga ndokwatijari g̃andera, ei Tupana'gapyrive'ga ji ve imombe'gwovo. Onhimomby'a ti yvyakotyve'g̃a nehẽ yhyapypeva'ea repiagame. A'ereki ymyahũ yhyapypeva'ea oko, ag̃wamo ndokoi, aerẽ ti hekoi nehẽ, ei Tupana'gapyrive'ga ji ve imombe'gwovo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/17\/8","date":"2018-06-18T17:38:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860684.14\/warc\/CC-MAIN-20180618164208-20180618184208-00428.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000058413,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000005841255188}","num_words":106,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.377,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Efésios 6:19\n19Jihi ti ji mombe'u no. Pe'ji ti ga pe ji repyga: \"Epoko ti Paulo'ga monhi'ig̃a tomombe'u ti ga nhinhi'ig̃a javo. Tomombe'u ti ga ojipe'g̃a pe Cristo'ga mombe'ua nerembiepiukaripyre'yma g̃a pojihuve'yma. A'ea ymyahũ ahe ndokwahavi nerembiepiukaripyre'yma Cristo'ga mombe'ua. Epoko ti Paulo'ga a'ero tokwahavuka ti ga g̃a pe javo.\" A'ea ti pe'ji Tupana'ga pe ji repyga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Eph\/6\/19","date":"2018-06-22T13:43:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864482.90\/warc\/CC-MAIN-20180622123642-20180622143642-00388.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.509,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 28\nPaulova'ea opyta Malta pe\n1Oro'embavame pevove'g̃a imombe'ui yvya ore ve.\n—Agwa ko ypa'ouhũa. Malta ko hera, ei g̃a ore ve.\n2Igwete g̃a imombyryhetei ore ve ore pokoga. A'ereki iroyxag̃ahi ore ve. Amana okyripe ore ve no. Igwete g̃a imombyryhetei ore ve japovo tata tapejipe'e ti javo. 3Igwete Paulo'ga g̃a ndatahari herua inog̃a tata pe. A'ero ihemi mboja jugwi ahejukava'ea hakuva rerekovo g̃waramo. Igwete Paulo'ga poa hu'ui ohaekovo gapoa rehe okovo. 4Hepiagame pevove'g̃a etehei ojohupe:\n—Iporojukava'ero po ga oko. Nomanoi ga ypy pe raji'i. Emo kiro aherepykava. Mboja po ti ojuka ga kiro nehẽ, e'i tehe g̃a ga pe.\n5Igwete Paulo'ga opoa mbovavagi imomboa mboja imbohia tata pe. Ndahahyi reki ga pe. 6Igwete g̃a ga repiahetei upa.\n—Kiro po ti ivuvupavi nehẽ, e'i tehe g̃a. Mara'ngu po ti ga kotihĩ omanomo nehẽ? ei g̃a.\nMbaigwe g̃a nduvi tihepia ti gamanoa javo novĩa. Aerẽ hepiagame hahye'yma ga pe a'ero g̃a herojijyi gweaporog̃ita.\n—Yvagipeva'ero reki ko ga rekoi, e'i tehe g̃a ga pe a'ero.\n7Igwete Públio'ga ore mbuhurukari ojipyri. Ira'agwe te gagwyra. Ga ko g̃anduvihavamo oko pevo ypa'ouhũ me. Igwete ga ore mbuhurukari ojipyri imombyryva ore ve. Três ga ore mongirukari ojipyri. 8A'ea rupi Paulo'ga hoi Públio'ga ruva'ga pyri. A'ereki ga itetirũa onhinog̃a upa. O'ao'a ga rehe jipi. Gapy'a hahy hete no. Igwete Paulo'ga hoi ga repiaga. Igwete ga ei Tupana'ga pe tomombi ti ga karugwara ga hugwi javo. A'ero Paulo'ga pokogi ga rehe imombiga gatetirũa ga hugwi. 9Ikwahavame jara'g̃a nduri Paulo'ga pyri ypa'ouhumeve'g̃a – kiroki g̃a itetirũa – kiro g̃a ndug̃anduri Paulo'ga pyri tomombi ti ga oretetirũa ore hugwi javo. A'ero ga imombimombigi g̃a hugwi no. 10-11A'ero g̃a imbuhumbuhuri mbatera ore ve ore rerekokatuavo.\nPaulova'ea oho Roma pe\nTrês jahya rupi ore pytai pevo orojupa yapohua rupi. A'ero ore nhinhag̃i itayharuhua pype Alexandriahugwiva'ea pype. \"Os Deuses Gêmeos,\" ei g̃a jupe. A'ea opyta ypa'ouhũ me yapohua rupi no. A'ea pype ore nhinhag̃i a'ero. Ore herohog̃werĩrame ypa'omeve'g̃a imbuhumbuhuri ore ve mbatera orehohava rupiara. 12Igwete ore hoi orovahema cidade de Siracusa pe oroja. Três ore kiri pevo. 13Aerẽ ore hoi yembeyvyri cidade de Régio pe. Ko'emame turi yvytukatua ore ve ore rerogwovo. Ko'emame ore vahemi cidade de Pozuoli pe oropytavo. 14Pevo ore Jesus'gareheve'g̃a ndepiagi.\n—Pepytaahi'vi ti. Sete ti peki ore pyri, ei g̃a ore ve.\nA'ero ore pytai g̃a pyri. Aerẽ ore hoi pea rupi orogwovo Roma pe. 15Ojipe'g̃a orehoa mombe'u jipe Jesus'gareheve'g̃a pe Roma pe. Henduvame g̃a nduri jugwi ore rovatiamo Praça de Ápio pe. Aerẽ ojipe'g̃a ore rovatĩ Três Vendas pe. A'ero g̃a ore mbojiroviari ore rerogwovo. G̃a ndepiagame Paulo'ga ei Tupana'ga pe:\n—Pyry hete nde g̃a mbuhurukari ji pyri, ei ga ga pe.\nA'ero Paulo'ga roryvamo ogwovo g̃a ndupi.\nPaulova'ea omombe'u Jesus'ga Roma pe\n16Aerẽ ore vahemi Roma pe. Igwete romanos'g̃a nduvihava'g̃a Paulo'ga mondoukari onga pype tohoyme ti ga jugwi javo. Ga tehe u pevo soldado'ga pavẽi gwepiakava'ga pavẽi. 17Três g̃a kiri. Aerẽ Paulo'ga g̃a mbuhurukari ojipyri judeus'g̃a nduvihava'g̃a. G̃a jatykarame Paulo'ga nhimombe'ui g̃a pe.\n—Nhiirũ, ei ga gwe'yja'g̃a pe. Ji ndakote'varuhui judeus'g̃a pe nhandere'yja'g̃a pe ikwehe, ei ga. Nhaneramonhava'ea nhi'ig̃agwera pe ji ndakote'varuhui no novĩa. Emo judeus'g̃a oko tehe reki ji rehe ji pyhygauka Jerusalém me ji mondoukaruhu tehe romanos'g̃a nduvihava'g̃a po pe ikwehe, ei Paulo'ga. 18Aerẽ g̃anduvihava'g̃a henduvi nhinhi'ig̃a. \"Po ahe ndojukai tuhẽ te Paulo'ga hamo,\" ei g̃a ji mombe'gwovo. \"A'ereki ga nitiruahũi. Timohemuka ti ga mondovouka a'ero,\" ei g̃a ikwehe novĩa, ei ga. 19Emo judeus'g̃a e'i: \"Tapemohemukari ga,\" ei g̃a, ei Paulo'ga g̃a pe. Nurã ji ei romanos'g̃a nduvihava'g̃a pe: \"Aho pota ji nhandegwyripeve'g̃a nduvihavuhu'ga pyri César'ga pyri a'ero. Gaha ti e'i jireaporog̃ita pe nehẽ,\" a'e ji, ei ga. Emo ji nambojari reki ite'varuhuva'ea nhandere'yja'g̃a ndehe, ei Paulo'ga g̃a pe. 20Kiro ji pe mbuhurukari jijipyri a'ero tahepia g̃a javo. Tanhi'ĩ ti g̃a pe, a'e ji pe me, ei ga. A'ereki israelitasramo nhande tirovia Tupana'ga remimbogwerava. A'ea rehe reki g̃a ji pyhygi ji pokwa itanhuramuhũa pyvõ ikwehe, ei Paulo'ga imombe'gwovo g̃a pe.\n21Igwete g̃a ei Paulo'ga pe:\n—Judéiapeve'g̃a nombuhurukari g̃wembikwatijara ore ve nde mombe'gwovo, ei g̃a. Igwete nhandere'yja'g̃a – kiroki g̃a uhu pea hugwi – g̃a nde'ite'varuhui nde ve. G̃a ndogweruri pevove'g̃a nhi'ig̃agwera a'ea rehe no. 22Ore reki orohendu pota nenhi'ig̃a, ei g̃a Paulo'ga pe. Marãi nde jupe naerũ? A'ereki ojigwyripeve'g̃a nhaporemo g̃a e'i te'varuhu Jesus'ganhi'ig̃arupiva'ea rehe, ei g̃a. 23Irũa rupi po ti ore rura'javi henduva nenhi'ig̃a a'ero nehẽ, ei g̃a Paulo'ga pe.\nO'eagwera rupi katu g̃a ndura'javi Paulo'ga ronga pe a'ero. He'yjuhuve'g̃a reki uhu ga pyri. Igwete ga imombe'ui g̃a pe Moisésva'ea remimbo'eagwera ahenhi'ig̃agwera no – kiroki ahe Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'u hako. A'ereki ga gweroviaruka pota g̃a pe onhi'ig̃a Jesus'ga mombe'urame.\n—Cristo'ga ahe omombe'u hako, ei Paulo'ga g̃a pe. Jesus'ga reki ko Cristoramo oko Tupana'ga remimbuhurukaramo, ei ga. Pejikogame ga rehe po ti Tupana'ga pe mongoi ojiheva'ero nehẽ, ei Paulo'ga g̃a pe.\nYpyhajive ga ega'ei g̃a pe imoypytunauka. 24A'ero jara'g̃a heroviari tuhẽ ganhi'ig̃a. Jara'g̃a ki a'e te ndogweroviari upa. 25Igwete g̃a nhonhi'ig̃ayvayvari ogwovo ga hugwi. G̃a hog̃werĩa rupi Paulo'ga ei g̃a pe a'ero:\n—Tupana'ga ra'uva ombuhuruka katu onhi'ig̃a a'itituhẽva'ea penamonhava'ea pe hako. A'ereki gara'uva onhi'ĩ Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea pe Isaíasva'ea pe emombe'u ti g̃a pe javo, ei ga. 26Nahã ko Tupana'ga ra'uva ei ahe ve a'ero hako:\n\"Heregwovo nhinhi'ig̃a mombe'gwovo akoja'g̃a pe.\nNahã ti ere g̃a pe:\n'Pehenduendu po ti pe novĩa.\nEmo po ti pe ndapekwahavi nehẽ.\nPehepiepia po ti pe novĩa.\nEmo po ti pe napembaragwahavi nehẽ.'\nPohoa ti ere javo g̃a pe,\" e'i Tupana'ga ra'uva, ei Paulo'ga g̃a pe.\n27\"A'ereki g̃a noangarihu ikwahapotare'yma,\" e'i Isaíasva'ea pe, ei ga.\n\"Ndaheakwari g̃a.\nA'ereki g̃a napembaragwahavi hepiagame.\nNdiapyakwari g̃a.\nA'ereki g̃a ndokwahavi henduvame,\" e'i Tupana'ga ra'uva, ei ga.\n\"A'ereki g̃a ndopohipotaruhui okote'varuhua hugwi.\nNomomborukapotari g̃a Tupana'ga pe okote'varuhua,\" e'i, ei ga g̃a pe.\nNahã ko Tupana'ga ra'uva nhi'ig̃agwera Isaíasva'ea pe hako, ei ga. A'ero ahe imombe'ui nhaneramonhava'ea pe, ei Paulo'ga judeus'g̃a pe.\n28-29—Pekwaha tuhẽ a'ero, ei ga g̃a pe. Judeus'g̃arũive'g̃a pe Tupana'ga omondouka onhi'ig̃a a'ero, ei ga. G̃a pe ga omombe'uuka Jesus'ga nhanderekote'varuhua mombohara'ga, ei ga. G̃ahã po ti g̃wendu ojikoga Jesus'ga rehe a'ero nehẽ! ei Paulo'ga g̃a pe.\nA'ero g̃a hoi ga hugwi.\n30Aerẽ ojipe'g̃a ndug̃anduri Paulo'ga pyri jipi. A'ereki pevove'g̃a omondo'ã g̃wonga ga pe itambere'ia rehe. Dois Paulo'ga kwara mbo'ari upa ipype. A'ero ojipe'g̃a ndug̃anduri ga repiaga. Horyory ga g̃a ndurame ojipyri. 31Igwete ga g̃a mbo'embo'ei Jesus Cristo'ga rehe nhandepojykaharete'ga rehe.\n—Pejikogame Jesus'ga rehe po ti pe ei Tupana'ga pe: \"Emombo ti jirekote'varuhua ji hugwi.\" Jesus'ga manoro g̃waramo pe ndepyga po ti Tupana'ga imombori pendekote'varuhua pe hugwi pe mongovo ojiheva'ero nehẽ, ei ga. Jesus'ga nhi'ig̃a rupi ti peho a'ero pejikokatuavo nehẽ, ei Paulo'ga g̃a pe.\nNdopojihuvi ga imombe'gwombe'gwovo g̃a pe jipi. Igwete pevove'g̃a nomombe'upigukari ga pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/28","date":"2018-06-25T00:57:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867304.92\/warc\/CC-MAIN-20180624234721-20180625014721-00419.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000085831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000085830688477}","num_words":1085,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.416,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 19:15\n15Gajurua rupi ihemi haimbejovaiva'ea ogwovo.\n—A'ea pyvõ ti ji imombigi g̃apopoakara yvyakotyve'g̃a gwyripeve'g̃a popoakara nehẽ, ei ga. Ahe ja – kiroki ahe onupã ojipe'g̃a yvyra pyvõ metalva'ea pyvõ toko ti g̃a nhinhi'ig̃a rupi javo – ahe ja ti ji hendukatuukarahai yvyakotyve'g̃a pe nhinhi'ig̃a nehẽ jitekovo g̃anduvihavuhuhetero nehẽ, ei ga. Yva'ia mu'umu'ũhara'g̃a omu'umu'ũ yva'ia imu'umu'ũhavuhua pype. G̃a ja ti ji yvyakotyve'g̃a mu'umu'umi jitekovo Tupana'ga nhi'ig̃a rupi nehẽ Tupana'ga nhimonha'ngahetero g̃waramo g̃a ndehe, ei ga. Tupana'ga ipopoaka hete g̃a hohe pa.\nA'ea cavalo arimove'ga ei ikwahava omondoa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/19\/15","date":"2018-06-22T09:53:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864387.54\/warc\/CC-MAIN-20180622084714-20180622104714-00238.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":84,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.345,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebreus 10:39\n39Kiroki g̃a ojipe'g̃a pojihu ojipe'avo Tupana'ga hugwi ojikoge'yma ga rehe – g̃ahã po ti oho hahyva'ea ruvihava pype opytavo avuirama oka'nhymbava nehẽ.\nNhande ki a'e te, g̃a ja rũi nhande xako. Ojipe'g̃a ja nhande xako. Ojikohetero g̃waramo Tupana'ga rehe po ti g̃a ndekoi avuirama ga pyri nehẽ. G̃a ja tuhẽ nhande rekoi nhandejikoga ga rehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Heb\/10\/39","date":"2018-06-18T11:55:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267859766.6\/warc\/CC-MAIN-20180618105733-20180618125733-00187.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.418,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 12:10\n10A'ea jitehe oapouka ahemonhimomby'ava'ea ojipe'ga pe. Ojipe'ga pe a'ea omombe'uuka Tupana'ga nhi'ig̃a. Tupana'ga ra'uva omombaragwahavuka ojipe'ga pe g̃wemimbokarakatua. A'ero ga ikwahavi javo Tupana'ga ra'uva g̃a mbokarakaturame. Ga ikwahavi javo Tupana'ga ra'uvarũiva'ea g̃a mbokarakaturame. Tupana'ga ra'uva ombokarakatu ojipe'ga monhi'ĩparavuhuavo. A'ero ko ganhi'ig̃a yvyakotyve'g̃a nembikwahave'ỹva'ea. Ojipe'ga pe Tupana'ga ra'uva okwahavuka akoja'ga nhi'ig̃a imombe'ukatuavouka nhanerembikwahave'ỹva'ea tokwaha pa ti g̃a javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/12\/10","date":"2018-06-21T08:29:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864110.40\/warc\/CC-MAIN-20180621075105-20180621095105-00420.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000067949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000067949295044}","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.145,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.414,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 26:39\n39Hehemo'i ga hoi g̃a hugwi onhinog̃a ojovapyvo onhi'ĩheteavo Tupana'ga pe ji ndavy'ahetei javo.\n—Apĩ, ei ga gwuva'ga pe Tupana'ga pe. Nde ipotarame terembuhurukari ti hahyva'ea ji ve ji jukaukare'yma g̃a pe. Emo nhiremimbotarimova'ea rupi rũi ji tako, a'e reki nde ve. Po nde erepota nhimanoa tamano ti ji a'ero, ei Jesus'ga Tupana'ga pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/26\/39","date":"2018-06-25T16:22:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267868135.87\/warc\/CC-MAIN-20180625150537-20180625170537-00327.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.236,"stopwords_ratio":0.519,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romanos 5:21\n21Nahã ji ei a'ero. Nhanderekote'varuhua ikwahy nhande rehe nhanemanoag̃wama nhande mondovouka hahyva'ea ruvihava pype. Emo Tupana'ga remimombyryva ikwahy jitehe nhande rehe no. A'ereki Tupana'ga nhande mombyry hete. A'ero po ti ga nhande mongoukari ojipyri nehẽ. Jesus Cristo'ga pe nhandepojykaharete'ga pe po ti ga nhande mongoukari yvagi pe avuirama nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rom\/5\/21","date":"2018-06-24T11:33:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267866932.69\/warc\/CC-MAIN-20180624102433-20180624122433-00489.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999850988,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999850988388062}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.116,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.54,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 14:13\n13Kiro ji ojipe'ga renduvi yvagipeve'ga. Ji ve ga ei:\n—Ekwatija ti nhiremimombe'ua nde ve kiro. Kiro Cristo'gareheve'g̃a ndoryndoryvamo – kiroki g̃a omano kirẽ nehẽ, ei Tupana'gapyrive'ga ji ve.\n—Na tuhẽ, e'i Tupana'ga ra'uva. Kiro g̃a ndoryndoryvamo. A'ereki omanorẽ g̃a oapo pi. A'ero g̃apy'a rukatui. Oporavyky hete na'ẽ g̃a okovo yvya koty Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo okokatuavo onhimomiranama. Aerẽ omanorẽ ti g̃a ndukatui yvagi pe nehẽ. G̃andekokatuagwera ti jukwaha nehẽ g̃a vahemirẽ yvagi pe, e'i Tupana'ga ra'uva.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/14\/13","date":"2018-06-20T02:33:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863407.58\/warc\/CC-MAIN-20180620011502-20180620031502-00401.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999945164,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999945163726807}","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.373,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 13:2\n2Igwete g̃a Tupana'ga mbohetehetei. Xanhi'ĩ Tupana'ga pe javo g̃a ndo'ui mbatera ojogwerekovo. A'ea rupi ko Tupana'ga ra'uva ei g̃a pe:\n—Pemo'ẽ kirog̃we Barnabé'ga Saulo'ga no toporavyky ti g̃a ji ve Jesus'ga mombe'gwovo, e'i g̃a pe. A'ereki ji a'e nhig̃wenonde g̃ahã po ti oporavyky ji ve javo, e'i g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/13\/2","date":"2018-06-24T01:48:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267865995.86\/warc\/CC-MAIN-20180624005242-20180624025242-00290.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.249,"stopwords_ratio":0.58,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 5:34\n34—Jihi reki a'e pe me: Tapehenoi ti Tupana'ga pe'erame nahã po ti ji rekoi nehẽ javo, ei ga.\n—Na jitehe ti tapehenoi Tupana'ga apoa pe'erame a'ero po ti g̃a nhinhi'ig̃a reroviari nehẽ javo, ei ga. Tapehenoi ti yvaga a'ero. A'ereki a'ea ko Tupana'ga apykava nhanderuvete'ga apykava. Pe yvaga henonhame pe Tupana'ga renoi a'ero, ei ga. Nurã ti tapehenoi yvaga pe'erame nahanahã po ti ji rekoi nehẽ javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/5\/34","date":"2018-06-22T17:12:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864740.48\/warc\/CC-MAIN-20180622162604-20180622182604-00389.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000076294,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000076293945312}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.109,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.559,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 12\nTupana'ga ra'uva ahe mbokarakatu\n1Nhiirũ, tamombe'u ti kiro pe me Tupana'ga ra'uva remimbuhura Cristo'gareheve'g̃a pe. A'ereki a'ea rehe pe ikwatijari ji ve ikwehe. A'ea ji tamombe'u katu kiro pe me tapekwaha hete ti javo. 2Pekwaha pe pejikoagwera. Pe ndapejikogi Cristo'ga rehe ikwehe. Nurã g̃a pe mbopogwepogweuhui g̃wemimbotarimova'ea rupi imboheteuka pe me ha'angava Tupana'garũiva'ea okojirũiva'ea. 3A'ero ji takwahavuka kiro pe me Tupana'ga ra'uva remimbo'ea. Tupana'ga ra'uva ombo'erame g̃a nombotegwetei Jesus'ga a'ero. Tupana'ga ra'uva ombo'erame jate reki g̃a ei: \"Jesus'ga ko orepojykaharetero oko,\" ei g̃a.\n4Tupana'ga ra'uva ombuhu paravuhu nhandekarakatua. Gara'uva jitehe reki ombuhu pa nhande ve nhande nanenani. 5Nhandeporavykya ojoatyatyvi ojohugwi novĩa. Emo Jesus'ga pe jitehe nhande xaporavyky nhandekovo. 6Nhandekarakatua ojoatyatyvi ojohugwi novĩa. Emo Tupana'ga jitehe nhande mbokarakatu pa nhande rerekovo.\n7Tupana'ga gwepiuka gwa'uva remimbuhura nhande nanenani topoko pa ti g̃a ojipe'g̃a javo. 8Nahã Tupana'ga ra'uva nhande mbokarakatu pa. Ojipe'ga pe gara'uva omombe'uuka Tupana'ga rembikwahava. Tupana'ga ra'uva jitehe ombo'euka ojipe'ga pe a'itituhẽva'ea kwahava rehe. 9Gara'uva jitehe ombojiko hete ojipe'ga Tupana'ga rehe. A'ea jitehe omombiguka ojipe'ga pe g̃atetirũa g̃a hugwi. 10A'ea jitehe oapouka ahemonhimomby'ava'ea ojipe'ga pe. Ojipe'ga pe a'ea omombe'uuka Tupana'ga nhi'ig̃a. Tupana'ga ra'uva omombaragwahavuka ojipe'ga pe g̃wemimbokarakatua. A'ero ga ikwahavi javo Tupana'ga ra'uva g̃a mbokarakaturame. Ga ikwahavi javo Tupana'ga ra'uvarũiva'ea g̃a mbokarakaturame. Tupana'ga ra'uva ombokarakatu ojipe'ga monhi'ĩparavuhuavo. A'ero ko ganhi'ig̃a yvyakotyve'g̃a nembikwahave'ỹva'ea. Ojipe'ga pe Tupana'ga ra'uva okwahavuka akoja'ga nhi'ig̃a imombe'ukatuavouka nhanerembikwahave'ỹva'ea tokwaha pa ti g̃a javo. 11Tupana'ga ra'uva jitehe ombokarakatu pa g̃a a'ero. A'ea jate ombokarakatu paravuhu g̃a nag̃anani g̃wemimbotarimo okovo.\nHe'yi nhandera'oareheva'ea\n12Ta'e ti kiro nhandera'oa'java'ea mombe'gwovo. Ojipeji ahera'oa rekoi novĩa. Emo ahera'oa gwereko he'yiva'ea ojihe: ahetĩa, ahepoti'a, ahepy'a no. Ahera'oareheva'ea nhaporemo ojihe'a reki ojogwehe onhimongovo ojipejiva'ero ahera'oro. Na jitehe nhande re'yiro Cristo'gareheva'ero nhanenhimongyavo novĩa. Emo nhande nhaporemo xako ojipejiva'ea'java'ero Cristo'ga pavẽi. 13A'ereki Tupana'ga ra'uva nhande mongo pa ojipejiva'ea'java'ero. Nhande xako paravuhu novĩa. Jara'g̃a ko judeusramo, jara'g̃a judeus'g̃arũiva'ero. Jara'g̃a oporavyky tehe ojipe'g̃a pe opiro'ye'yma g̃a hugwi. Jara'g̃a oporavyky opiro'yro ojipe'g̃a hugwi. Nhande pyri nhaporemo ko Tupana'ga ombuhu gwa'uva jitehe.\n14Pehepia ahera'oa a'ero. Ojipejiva'ea jate rũi ahera'oareheva'ea. He'yiva'ea reki ahera'oa gwereko ojihe. 15Po ahepya ei: \"Ji ko ahepoa rũi. Ji ahera'oareheva'ea rũi reki a'ero.\" Ahepya erame a'ea po i'etehei ikwahave'yma javo. A'ereki ahepya ko ahera'oareheva'ero tuhẽ reki oko. 16Po aheapyakwara ei: \"Ji ko ahereakwara rũi. Ji ahera'oareheva'ea rũi reki a'ero.\" Aheapyakwara erame a'ea po i'etehei. A'ereki aheapyakwara ko ahera'oareheva'ero tuhẽ reki oko. Na jitehe nhande re'yiro Cristo'gareheva'ero nhandekarakatuparavuhuavo ojipe'g̃a pokoga. Ojipejive'ga jate rũi reki Cristo'gareheva'ero. Po ojipe'ga ei: \"Ikarakatu g̃a japovo ahemonhimomby'ava'ea. Ji ndajikarakatui japovo a'ea. Ji Cristo'gareheva'ea rũi reki a'ero.\" Ga erame a'ea po ga etehei ikwahave'yma. A'ereki ga Cristo'gareheva'ero tuhẽ reki oko.\n17A'ea'ja ji pe me. Pehepia ahera'oa. Po ahereakwara jate hekorame gara pyvõ po ahe henduvi hamo naerũ? Po aheapyakwara jate hekorame gara pyvõ po ahe hetuni a'ero hamo naerũ? Nahã ji ei Cristo'gareheve'g̃a mombe'gwovo a'ero no. Po ahemonhimomby'ava'ea apohara'g̃a jate g̃a ndekorame ma'g̃a po omombe'u Tupana'ga ojipe'g̃a pe hamo naerũ? 18-20Ahera'oareheva'ea nhaporemo reki Tupana'ga omongo katu ahera'oa rehe g̃wemimbotarimo. Po heheva'ea jate hekorame ojipejiva'ea jate, marã po ahera'oa rekoi a'ero hamo naerũ – kiroki a'ea rehe oko heheva'ea? He'yi reki ahera'oareheva'ea. Emo ojipejiva'ea ahera'oa. Na jitehe nhande nanenani Tupana'ga nhande mongoi ojiheva'ero nhande mbokarakatuparavuhuavo g̃wemimbotarimo. Po ojipejive'ga jate ga rekorame Cristo'gareheva'ero marã po nhande xajihe'a ojogwehe Cristo'ga pavẽi hamo naerũ? Nhandere'yjuhu reki nhande Cristo'gareheva'ero. Emo nhande xako ojipejiva'ea'java'ero Cristo'ga pavẽi nhandekarakaturo nhandejopokopokoga.\n21Ahereakwara nde'i ahepoa pe: \"Ji ndajikogi nde rehe,\" nde'i jupe. Na jitehe aheakag̃a nde'i ahepya pe no: \"Ji ndajikogi nde rehe,\" nde'i jupe. A'ereki ahera'oareheva'ea ojiko tuhẽ ojogwehegwehe. Na jitehe Cristo'gareheve'g̃a jikogi ojogwehegwehe no.\n22Jara pe nhandera'oareheva'ea pe nhande ei ipopoakare'ỹva'ea. Emo xajiko hete reki nhande nanongara rehe. 23Jara pe nhande ei okoteheva'ea. A'ea nhande imbojigwagi tireko katu ti javo. Jara nhande ndihepiukari ojipe'g̃a pe. A'ea rehe nhande timongi katu tapy'ynhapira a'ero tohepiagyme ti g̃a javo. 24Kiroki koji'i ikatu nhande ve nhandera'oareheva'ea – a'ea nhande nimbojigwagi a'ero. Tupana'ga tuhẽ ombojihe'a pa ahera'oareheva'ea tombojigwa hete ti g̃a okoteheva'ea javo nhande ve. 25Nahã Tupana'ga imbojihe'akatui ahera'oareheva'ea a'ero tokote'varuhuyme ti heheva'ea ojohupeupe javo. \"Ti'ag̃ata pa ti ahera'oareheva'ea ojogwehegwehe,\" ei Tupana'ga. Na jitehe Tupana'ga nhande mbojihe'akatui ojipejiva'ea'java'ero tokote'varuhuyme ti Cristo'gareheve'g̃a ojohupe javo. \"Ti'ag̃ata pa ti g̃a ojogwehegwehe ojogwerekokatuavo,\" ei Tupana'ga nhande ve. 26Hahyrame ojipejiva'ea pe ahera'oareheva'ea pe hahy jara pe nhaporemo a'ero. G̃a imombyryvame ojipejiva'ea pe a'ea ko pyry jara pe nhaporemo no. Na jitehe hahyrame ojipejive'ga pe Cristo'gareheve'ga pe hahy jara'g̃a pe nhaporemo Cristo'gareheve'g̃a pe nhaporemo. Ojipe'g̃a imombyryvame ojipejive'ga pe Cristo'gareheve'ga pe jara'g̃a ndorypavamo ga pavẽi a'ero.\n27Penhinanhinani peko Cristo'gareheva'ero. Igwete ojipejiva'ero pe jihe'ari ojogwehe Cristo'ga pavẽi. 28A'ero pe jatykatykai Tupana'ga mboheteavo. Igwete Tupana'ga pepyteripeve'g̃a mo'emo'ẽi tojopokopoko ti g̃a javo. Jara'g̃a pe ga ei: \"G̃a hohe pa po ti pe. Cristo'ga moirũharamo po ti pe peko nehẽ,\" ei ga. Jara'g̃a pe ga ei: \"Cristo'ga moirũhara'g̃a ndehohyva'ero po ti pe peko. Pe po ti nhinhi'ig̃a mombe'uharamo peko nehẽ,\" ei ga. Jara'g̃a pe Tupana'ga ei: \"Nhinhi'ig̃a mombe'uhara'g̃a ndehohyva'ero po ti pe peko. Ojipe'g̃a mbo'eharamo po ti pe peko nehẽ tapemongo ti g̃a Cristo'ga nhi'ig̃a rupi,\" ei ga g̃a pe. Jara'g̃a pe Tupana'ga ei: \"Pe po ti peapo ahemonhimomby'ava'ea nehẽ.\" Jara'g̃a pe ga ei: \"Pe po ti pemombiguka ojipe'g̃a tetirũa g̃a hugwi nehẽ.\" Jara'g̃a pe ga ei: \"Pe po ti ojipe'g̃a pokopoko imbatere'ỹve'g̃a nehẽ ipopoakare'ỹve'g̃a nehẽ no.\" Jara'g̃a pe Tupana'ga ei: \"Pe po ti ojipe'g̃a mog̃itai g̃a mondomondovo.\" Jara'g̃a pe ga ei: \"Opombokarakatu po ti ji pe monhi'ĩparavuhuavo nehẽ. Penhi'ig̃a po ti yvyakotyve'g̃a nembikwahave'ỹva'ea a'ero nehẽ,\" ei Tupana'ga g̃a pe.\n29G̃a nhaporemo rũi reki Cristo'ga moirũhara'g̃a a'ero. G̃a nhaporemo rũi Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'g̃a. G̃a nhaporemo rũi g̃ambo'ehara'g̃a. G̃a nhaporemo rũi oapo ahemonhimomby'ava'ea. 30G̃a nhaporemo rũi Tupana'ga g̃a mbokarakatui imombigauka g̃a pe ojipe'g̃a tetirũa g̃a hugwi. G̃a nhaporemo rũi Tupana'ga g̃a monhi'ig̃i imongovo g̃anhi'ig̃a nhanerembikwahave'ỹva'ero. G̃a pe nhaporemo rũi Tupana'ga imombe'ukwahavukari g̃anhi'ig̃a nhanerembikwahave'ỹva'ea. 31Pepota tuhẽ ti pejive a'ero Tupana'ga ra'uva remimbuhura a'ea remimbokarakatua – kiroki koji'i pyryva'ea ojipea hohe.\nIgwete ji kiro imombe'una'ẽi pe me penemiarõhetea tapendeaporog̃ita katu ti javo. A'ereki koji'i pyry hete tuhẽ nhande ojipe'g̃a arõ hete a.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/12","date":"2018-06-25T13:35:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867885.75\/warc\/CC-MAIN-20180625131117-20180625151117-00554.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000069141,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000006914138794}","num_words":976,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.391,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Efésios 6:11\n11Soldados'g̃a nduvihava'ga omongiuka itaheteva'ea nhaporemo metal apopyra soldados'g̃a pe tonhia'ngu ti g̃a javo. \"A'ero ojipe'g̃a ndurame g̃a movahiamo ti g̃a popoakaro g̃a pe nehẽ,\" ei ga. \"Ndokutugi ti g̃a g̃a nehẽ g̃a itaheteva'ea mongiro g̃waramo,\" ei ga.\nPeko ti soldados'g̃a ja penhia'nguavo. Penhia'ngu ti ite'varuhua hugwi. Penhimbopopoakaheteuka ti Tupana'ga pe gapopoakahetea pyvõ nhaporemo a'ero. A'ero ti pe napenhimoandyandyjukari Diabo'ga pe ite'varuhuve'ga pe nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Eph\/6\/11","date":"2018-06-19T09:16:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267861981.50\/warc\/CC-MAIN-20180619080121-20180619100121-00380.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":64,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.516,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Efésios 6:21\nMbapavamo Paulova'ea okwatija Éfesopeva'ea pe\n21Kiro ji ei pe me: Tíquico'ga ti ji mombe'upavi pe me nehẽ nahanahã Paulo'ga rekoi javo. A'ero po ti pe ikwahavi nehẽ no. Tíquico'ga ko nhaneirũ'ga ojikoga g̃waramo Cristo'ga rehe. Oko hete ga Tupana'ga nhi'ig̃a rupi. Orojiko ore ga rehe a'ero. A'arõ hete ji ga. Oporavyky katu ga nhandepojykaharete'ga pe Cristo'ga pe ga mombe'gwovo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Eph\/6\/21","date":"2018-06-22T21:50:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864795.68\/warc\/CC-MAIN-20180622201448-20180622221448-00411.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.026,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.467,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tito 1:8\n8Ojipe'g̃a ndurame g̃apyteri pe tohoryory ti g̃a g̃a ndehe g̃a mombytavo g̃wonga pe g̃a poraka. Taheaporog̃ita katu pota ti g̃a g̃a pokoga. Tonhimbovyvy ti g̃a. Toko katu ti g̃a ojipe'g̃a pe. Tapyry ti g̃a hendukatuavo Tupana'ga nhi'ig̃a. G̃wemimbotate'varuhua rupi rũi ti g̃a toko. G̃a ti toko Tupana'ga nhi'ig̃a rupi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Titus\/1\/8","date":"2018-06-19T17:12:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863100.8\/warc\/CC-MAIN-20180619154023-20180619174023-00183.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.46,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 3:15\n15Po ti pe ndapekwahavi Jesus'ga mombe'ua, a'ero po ti Tupana'ga nomombyryvi pembo'ehara'g̃a pe nehẽ napembo'ekatujuhu pe g̃a javo g̃a pe. Oho po ti g̃a yvagi pe nehẽ novĩa ojikoga g̃waramo Jesus'ga rehe. Emo po ti Tupana'ga e'i g̃a pe: \"Napembojikohetei pe g̃a Cristo'ga rehe,\" e po ti ga g̃a pe nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/3\/15","date":"2018-06-17T22:47:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267859817.15\/warc\/CC-MAIN-20180617213237-20180617233237-00457.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.692,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 7:34\n34Mokõi g̃a'ag̃atara a'ero. Oko pota g̃a Tupana'ga rehe novĩa. Emo g̃a oko pota g̃wembireko'g̃a ndehe no. Nanongara ko ndapyryhetei a'ero.\nKunhangwera'g̃a na jitehe hembirekoe'ỹve'g̃a aherembirekokwera'g̃a no. Oko hete g̃a Tupana'ga rehe tako pa ti garemimbotarimova'ea rehe javo. Hembirekove'g̃a ki a'e te oko hete yvyakotyva'ea rehe no tonhimohẽ nhirembireko'ga ji rehe javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/7\/34","date":"2018-06-23T03:15:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864919.43\/warc\/CC-MAIN-20180623015758-20180623035758-00002.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000067949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000067949295044}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.385,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 14:21\n21Kiro g̃a nhaporemo i'ui onhimoytaromouka.\nG̃a i'urẽ Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a imono'og̃i hembyruera imondovo yrua pype. He'yjuhuva'ea hembyruera opyta reki garembihaygwe'rogagwera. A'ereki g̃a ndo'upavi. He'yjuhuva'ea dozeva'ea yrua tynahẽ. Kiroki g̃a o'u pevo Jesus'ga pyri – g̃a ko he'yjuhu hete ranuhũ. Cinco milve'g̃a o'u akwaimba'ero. Kunhangwera'g̃a tayri'g̃a pavẽi i'ui no. Nahã Jesus'ga japoi ahemonhimomby'ava'ea he'yje'ỹva'ea imbovua imondovo g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/14\/21","date":"2018-06-23T05:04:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864940.31\/warc\/CC-MAIN-20180623035301-20180623055301-00225.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999872446,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999872446060181}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.232,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"João 20:31\n31Kia ki a'e te ji akwatija taperovia hete ti Jesus'ga rekohava javoji. A'ero po ti pe ei: \"Ga ko Cristoramo oko Tupana'ga remimbuhurukaramo. Ga ko Tupana'ga ra'yramo tuhẽ,\" pe'e po ti pe ga pe. Akwatija ji pe me tapendeaporog̃ita pyahu ti no pejikogame Jesus'ga rehe. A'ero po ti pe ndekoi avuirama yvagi pe Tupana'ga pyri nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/20\/31","date":"2018-06-22T00:11:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864303.32\/warc\/CC-MAIN-20180621231116-20180622011116-00572.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000059605,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000059604644775}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.561,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebreus 13:21\n21Kiro ji ei ga pe tombopopoaka ti ga g̃a javo. A'ero ga pe mbopopoakarame po ti pe ndekopavi garemimbotarimova'ea rupi nehẽ. Ga pe ji ei topokoguka ti ga Jesus Cristo'ga pe javo. A'ero Jesus Cristo'ga pe pokogame po ti pe ndekokatui avuirama Tupana'ga monhimohema pejihe nehẽ. Nane'ymi ti timbohete pa Cristo'ga jipi nehẽ. Na tuhẽ! Amém!","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Heb\/13\/21","date":"2018-06-20T02:32:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863407.58\/warc\/CC-MAIN-20180620011502-20180620031502-00561.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000085831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000085830688477}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.105,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.561,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Efésios 1:21\n21Yvaga pype hete Tupana'ga omongo Cristo'ga ojohukoty rũi. Koji'i hete tuhẽ Cristo'ga popoakaramo ojipe'g̃a hohe pa a'ero. Ipopoaka hete ranuhũ ga a'ero ipopoakaheteve'g̃a hohe pa ipopoakaheteve'g̃andeheve'g̃a hohe pa no g̃anduvihava'g̃a hohe pa no g̃anduviha'vi'g̃a hohe pa no. G̃a nhaporemo omondomondouka ojipe'g̃a g̃wemimbotarimova'ea rehe ag̃wamo. Aerẽ ti g̃a g̃a mondomondouka nehẽ no. G̃a hohe pa Cristo'ga ipopoaka ojipe'g̃a hohe pa nhaporemo no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Eph\/1\/21","date":"2018-06-23T03:35:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864919.43\/warc\/CC-MAIN-20180623015758-20180623035758-00576.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999970198,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999970197677612}","num_words":62,"character_repetition_ratio":0.142,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.258,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Marcos 13\nJudeusva'ea jatykahavuhua mondurupavag̃wama, ei Jesus'ga\n(Mateus 24.1-2; Lucas 21.5-6)\n1Jesus'ga horame g̃ajatykahavuhua hugwi garemimbo'ehara'ga ei ga pe:\n—Jesus, ehepia! Ikatu hete nhandejatykahavuhua, ei ga. Itaruvihavuhua pyvõ g̃a japojapoi po raka'e, ei ga Jesus'ga pe.\n2Igwete Jesus'ga ei ga pe:\n—Erehepia nde nhandejatykahavuhua novĩa? ei ga. Aerẽ po ti ndojikojikoga'javi ojogwehe itaruvihavuhua nehẽ. Omonduru pa po ti g̃a ojohugwiugwi inog̃a nehẽ, ei Jesus'ga ga pe.\nHahyheteag̃wama Jesus'gareheve'g̃a pe\n(Mateus 24.3-14; Lucas 21.7-19)\n3Aerẽ Jesus'g̃a hoi yvytyruhu pe – perope oliveiras ndyvuhu pe monte das Oliveiras pe. Pevo ga apygi oina g̃ajatykahavuhua rovai pyteri pe. Igwete g̃a nduvi ga pyri Pedro'ga Tiagova'ea no João'ga André'ga. Jara'g̃a ndovakie'ỹ g̃a ei Jesus'ga pe:\n4—Emombe'u ti ore ve, ei g̃a. Maname po ti g̃a nhandejatykahavuhua mondurundurupavi inog̃a nehẽ? Marãva'ea po ti Tupana'ga hepiukari na'ẽ ahemonhimomby'ava'ea nehẽ ira'agwe hekopavame nehẽ? ei g̃a ga pe.\n5Igwete Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Penhimboko'i ti pejikovo penhimoandyandyja hugwi. 6Aerẽ po ti g̃a ndug̃anduri onhimongyavo javo tehe nehẽ. Nhira'ãra'ãteheavo po ti g̃a ei: \"Jihi ko Cristoramo ako Tupana'ga remimbuhurukaramo,\" e'i tehe po ti g̃a nehẽ, ei ga. A'ea rehe po ti g̃a he'yjuhuve'g̃a moandyandyi nehẽ, ei ga. 7Nahã po ti nehẽ no. Aerẽ po ti g̃a imombe'ui nehẽ: \"Ira'agwe g̃a otavuka g̃a pe kiro. Paivohu ojipe'g̃a tavukari g̃a pe no,\" e'i po ti g̃a pe me nehẽ, ei ga. Tapembojui ti pejipy'a a'ea rehe, ei Jesus'ga g̃a pe. Na tuhẽ ti hekoi nehẽ. Emo po ti a'ea rupi mbapavakotyva'ea rũi nehẽ, ei ga g̃a pe. 8Ojipe'g̃a gwyripeve'g̃a po ti otavukavuka ojipe'g̃a gwyripeve'g̃a pe nehẽ, ei ga. Omyomyi po ti yvya avo nehẽ. Pevo po ti yvya imyimyi nehẽ no. Momina po ti mbatera i'uhavamo nehẽ, ei ga. Nahã po ti hahy rambugwe yvyakotyve'g̃a pe nehẽ, ei ga. Kunhangwera'g̃a gwa'yra'g̃a mbo'ag̃werĩrame hahy rambugwe g̃a pe. Na jitehe po ti hahy rambugwe yvyakotyve'g̃a pe nehẽ mbapava koty nehẽ no, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.\n9—Penhimboko'i ti, ei ga g̃a pe. Pe jireheva'ea g̃waramo po ti nhiarõe'ỹve'g̃a pe pyhygi pe nderogwovo imohig̃atuhara'g̃a pyri nehẽ. Ojatykahava pype po ti g̃a pe nupanupãi nehẽ, ei ga. G̃a po ti pe nderohoi gwuvihavuhu'g̃a pyri governadores'g̃a pyri nehẽ no g̃a ko Jesus'gareheva'ero javo nehẽ. Pevo po ti pe ami a'ero penhimombe'ukatuavo g̃a pe nehẽ, ei ga. 10Jireheve'g̃a po ti imombe'umbe'ui na'ẽ pyryva'ea ojipe'g̃a gwyripeve'g̃a pe nhaporemo ji mombe'gwovo g̃a pe nehẽ. Aerẽ po ti ihoi mbapavakotyva'ea apiavo nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe. 11G̃a po ti pe pyhy pe nderogwovo imohig̃atuhara'g̃a pyri nehẽ. Pe nderohorame tapemomyi ti pejipy'a penhi'ig̃ag̃wama rehe nehẽ marãi po ti ji g̃a pe javo nehẽ, ei ga g̃a pe. Ihorame penhi'ig̃a apiavo po ti Tupana'ga ra'uva ikwahavukari pe me pe mbo'eavo nehẽ, ei ga. A'ero po ti pehe jate rũi pe nhi'ig̃i nehẽ. Tupana'ga ra'uva pe monhi'ĩ nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\n12—Gwe'yja'g̃a vehevi po ti g̃a g̃a mondoukari g̃apo pe nehẽ tojuka ti g̃a g̃a javo nehẽ. Jara'g̃a po ti oirũ'g̃a mondoukari g̃apo pe nehẽ, ei ga. Jara'g̃a po ti gwa'yra'g̃a mondoukari tojuka g̃a javo. Jara'g̃a po ti g̃a nhimonha'ngai uva'g̃a ndehe g̃a jukavouka nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe. 13Okouhu pa po ti g̃a pe ndehe nehẽ pe jireheva'ero g̃waramo nehẽ. Po ti pe nhimboitai avuirama pejipohire'yma ji hugwi nehẽ, a'ero po ti Tupana'ga pe mongoi ojipyri nehẽ, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.\nJesus'ga omombe'u aerẽva'ea hahyheteva'ea\n(Mateus 24.15-28; Lucas 21.20-24)\n14Igwete Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe no:\n—Aerẽ po ti pe hepiagi ite'varuhuheteheteva'ea i'ama nehẽ – pevo po no'amuhũi ramo, ei ga. Tupana'ga noaronhuhũ a'ea opohia judeus'g̃a jatykahavuhua hugwi a'ea rehe nehẽ, ei ga. (Kiroki ga onhi'ĩ kiro ikwatijara pe – tokwaha ti ga a'ea.) Aerẽ po ti pe a'ea repiagi pevo nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe. Pe hepiagame Judéiapeve'g̃a ti toka'nhyka'nhy onhana yvytyruhu pe xamanoyme ti javo nehẽ, ei ga. 15Kiroki g̃a oko ongapereuhuva'ea arimo a'ea rupi – tojyvipe ti g̃a ogwovo okie'yma onga pype ombatera rerogwovo nehẽ. Toka'nhymipe ti g̃a onhana, ei ga. 16Kiroki g̃a oporavyky ko pe a'ea rupi – tojivyryme ti g̃a onga pe tapy'ynhapira rerogwovo nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\n17—Iporia'i po ti ipuru'ave'g̃a a'ea rupi oka'nhypotarame nehẽ. Iporia'i po ti omoka'mbuve'g̃a no gwa'yra'g̃a nenonhambotarame nehẽ, ei ga. 18Pe'ji ti Tupana'ga pe a'ero turyme ti akoja hahyva'ea yapohua rupi. A'ereki ahe nonhani gwerevi oka'nhyma a'ea rupi, ei Jesus'ga g̃a pe. 19Ite'varuhuheteheteva'ea urame po ti hahy hete g̃a pe nehẽ. Nanongara ndogwerekoa'javi Tupana'ga rembiapoagwera jate hako. Aerẽ po ti ndogwerekoa'javi nanongara nehẽ no, ei Jesus'ga g̃a pe. 20Hahyheteva'ea po ti tiruahũ ranuhũ g̃a pe nehẽ, ei ga. Hahyheteva'eag̃wama rehe ojapyakarame Tupana'ga ei hako: \"Po ti okombegwe hahyheteva'ea g̃a pe nehẽ, a'ero po ti g̃a papavi nehẽ,\" ei ga hako, ei Jesus'ga g̃a pe. Tupana'ga nhag̃ataruhu a'ero g̃a ndehe okovo – kiroki g̃a ga omo'emo'ẽ ojive. Nurã ga ei: \"Namombegweukari ti ji hahyva'ea g̃a pe a'ero nehẽ,\" ei Tupana'ga hako, ei ga imombe'gwovo g̃a pe.\n21Igwete Jesus'ga ei g̃a pe no:\n—Po ti ojipe'g̃a etehei pe me nehẽ: \"Pehepia. Agwa ko Cristo'ga Tupana'ga remimbuhurukara'ga.\" Taperoviari ti g̃a a'ero nehẽ, ei ga g̃a pe. Po ti ojipe'g̃a etehei pe me nehẽ: \"Pehepia. Cristo'ga ko pevo u.\" Taperoviari ti g̃a na jitehe no, ei Jesus'ga g̃a pe. 22Aerẽ po ti ojipe'g̃a ndug̃anduri nehẽ jihi ko ako Cristoramo Tupana'ga remimbuhurukaramo javo tehe nehẽ. Ojipe'g̃a po ti g̃a ndug̃anduri nehẽ no jihi Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharamo javo tehe nehẽ, ei ga. Ahemonhimomby'ava'ea po ti g̃a japojapoi hepiuka nehẽ timoandyandyi ti g̃a javo nehẽ. Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a vehevi po ti g̃a g̃a moandyandyipotari nehẽ novĩa, ei ga g̃a pe. 23Penhimboko'i ti a'ero pejikovo. A'ereki ji amombe'u jipe pe me pe momoranduva tapemoandyandyjukaryme ti g̃a javo, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.\nJesus'ga rura'javag̃wama\n(Mateus 24.29-31; Lucas 21.25-28)\n24Igwete Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe no:\n—Hahypavirẽ\n\"po ti igwevi kwara nehẽ.\nJahya po ti nombokojahua'javi nehẽ no\", ei ga.\n25\"Jaytata'ia po ti indurundurugi yvaga hugwi nehẽ.\nYvagipeva'ea po ti ig̃wyg̃wymi nehẽ ipopoakava'ea\", ei Jesus'ga g̃a pe.\n26A'ero po ti yvyakotyve'g̃a jirura'java repiagi nehẽ. Yvag̃atig̃a pype po ti ji ruri nehẽ jipopoakahetea pyvõ. Nhirendy'ja hete po ti ji jitua nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe. 27A'ero po ti ji ei jipyrive'g̃a pe yvagipeve'g̃a pe nehẽ: \"Peho ti kiro nhiremimo'ẽhara'g̃a nderua nehẽ,\" a'e po ti ji javo g̃a pe nehẽ, ei ga. A'ero po ti g̃a hoi g̃a mono'og̃a g̃a nderupava g̃agwyg̃agwyra hugwi nhaporemo nehẽ. Gweru po ti g̃a g̃a kwara pora hugwi kwara hoa hugwi no tyapyra hugwi nhimbya hugwi no, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.\nFigo'yva figueira ahe mbo'e\n(Mateus 24.32-35; Lucas 21.29-33)\n28Igwete Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe no:\n—\"Maname po ti ihoi japiavo nehẽ?\" pe'ji ko pe ji ve ko. Penhimbo'e ti a'itituhẽva'ea rehe figo'yva repiaga a'ero, ei ga g̃a pe. Pe hepiagame figo'yva huangy'ria, a'ero pe ei jipi: \"Kwaria g̃werĩ kiro.\" 29Na jitehe hepiagame hahyheteva'ea po ti pe ei nehẽ: \"Kiro mbapava koty,\" ei Jesus'ga g̃a pe. 30Amombe'u katu ji pe me, ei ga. Ag̃wamove'g̃a ndekojirame po ti akoja ihopavi japiavo nehẽ, ei ga. 31Aerẽ po ti ahana'ja kwara. Yvya po ti ahana'ja nehẽ no. Nhirembi'ea ki a'e te okoe'ymi a'itituhẽva'ero opopoakaramo avuirama nehẽ, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.\nManame po ti Jesus'ga rura'javi nehẽ?\n(Mateus 24.36-44)\n32Igwete Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Ahe ndokwahavi kwara jirura'javame nehẽ marananime po ti nehẽ javo, ei ga. Tupana'gapyrive'g̃a yvagipeve'g̃a ndokwahavi. Ji vehevi Tupana'ga ra'yramo ndakwahavi no, ei ga. Jiruva'ga jate okwaha jirura'jahava, ei ga g̃a pe. 33Penhimboko'i ti. Pejirokwa ti nhinhi'ig̃a rendukatua rehe ji mboha'uva. A'ereki pe ndapekwahavi jirura'jahava, ei ga g̃a pe.\n34-36Igwete ga ei g̃a pe no:\n—Tamombe'u ti pe me jirura'java javijiteheva'ea a'ero, ei ga. A'ereki ji ko onga jara'ga ja – kiroki ga oho ojipe'g̃a gwyri pe. Ohorame ga ei ojipyrive'g̃a pe: \"Pereko katu ti nhimbatera ji ve jirakykweri,\" ei ga g̃a pe, ei ga. G̃a mbojogwetavamo ga g̃a mboporavykyi a'ero g̃a mbojogwerekovo. Ojipe'ga pe ga ei: \"Mytu'ẽ me e'ã hepiakatuavo nhironga,\" ei ga, ei ga. G̃a ndokwahavi reki ijara'ga rurag̃wama, ei Jesus'ga g̃a pe. Po ti hepiakatuhara'ga ndohepiakatui garonga okia ga rura'javame nehẽ, a'ero po ti ijara'ga hepiagi ga kirame nehẽ, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.\n—Na jitehe ji ei pe me a'ero: Pejirokwa ti nhinhi'ig̃a rendukatua rehe, ei Jesus'ga g̃a pe. A'ereki pe ndapekwahavi jirura'jahava nehẽ. Mara'ngu po ti ypytunimo jitua nehẽ ypyhaji katu nehẽ? ei ga. Mara'ngu po ti ko'eg̃atue'yma rupi jitua nehẽ? ei ga g̃a pe. Pe nhimboha'uve'ymame po ti ji rura'javi nehẽ, ei ga. Po ti pe ndapejirokwari nhinhi'ig̃a rendukatua rehe ji rura'javame nehẽ, a'ero po ti ji hepiagi pejirokware'yma nehẽ! ei ga. 37Pejirokwa ti hehe a'ero, a'e ji pe me, ei ga. Poro jitehe ji ei jireheve'g̃a pe nhaporemo no. Pejirokwa tuhẽ ti hehe, ei Jesus'ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Mark\/13","date":"2018-06-23T06:41:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864943.28\/warc\/CC-MAIN-20180623054721-20180623074721-00083.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":1398,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.587,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Coríntios 10:7\n7Ore'arajatea repiagame pe ei pejiyvyteri pe orepy'a kwahave'yma: \"Paulo'g̃a okoteheve'g̃a. Tupana'ga nomondoi g̃a tomombe'u ti nhinhi'ig̃a jave'yma.\" A'ea pe ei ore'arajatea repiaga pejapyakakatue'yma orereaporog̃ita kwahave'yma.\nKiroki ga e'i ojive jihi ko Cristo'ga moirũharamo ako javo – tokwaha ti ga oyvyteri pe. Po Cristo'ga ei ga pe nde ko nhimoirũharamo eko javo, a'ero po a'ea jitehe Cristo'ga ei ore ve pe ko nhimoirũharamo peko javo. Hehe ojapyakakaturame po ti ga ikwahavi oyvyteri pe Paulo'g̃a Cristo'ga moirũharamo tuhẽ oko no javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Cor\/10\/7","date":"2018-06-20T00:02:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863259.12\/warc\/CC-MAIN-20180619232009-20180620012009-00401.warc.gz","language":"pah","language_score":0.999997139,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999971389770508}","num_words":79,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.443,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 20:8\n8—Kwara ihorẽ kohoa jara'ga ei ojipyrive'ga pe – kiroki ga omboporavykyuka ko pe oporavykyve'g̃a – ga pe ga ei: \"Embuhuruka ti oporavykyve'g̃a ejipyri. Emondo ti ikwepykava g̃a pe mbapavava'earupive'g̃a pe – kiroki g̃a ka'aru oporavykyahi'vi tehe – g̃a pe ti emondo ypy. Aerẽ ka'arugwererupive'g̃a pe ti emondo. Aerẽ ahajikaturupive'g̃a pe ti emondo. Aerẽ nove horasrupive'g̃a pe ti emondo. Mbapavamo ti emondo jypyve'g̃a pe – kiroki g̃a oho ypy ypyhajive oporavykyypyavo ji ve,\" ei ga ojipyrive'ga pe, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/20\/8","date":"2018-06-22T07:03:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864364.38\/warc\/CC-MAIN-20180622065204-20180622085204-00177.warc.gz","language":"pah","language_score":0.999972105,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999721050262451}","num_words":74,"character_repetition_ratio":0.145,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.459,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 15:10\n10Maranuhũrame pe Tupana'ga mbokweraipotari kiro a'ero? ei ga. Pepotaruhu pe judeus'g̃arũive'g̃a mbopiro'ye'yma Moisésva'ea remimbo'eagwera hugwi novĩa, ei ga g̃a pe. Nhaneramonhava'ea nohendukatupavi Moisésva'ea remimbo'eagwera raka'e. Nhande na jitehe nihendukatupavi a, ei ga. Maraname pe euhui judeus'g̃arũive'g̃a pe naerũ tohendu katu ti g̃a a'ea javo, ei ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/15\/10","date":"2018-06-24T13:29:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267866937.79\/warc\/CC-MAIN-20180624121927-20180624141927-00365.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999943972,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999943971633911}","num_words":49,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.49,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 18\nAherembirekokwerava'ea juizva'ea pavẽi\n1Kiro Jesus'ga imombe'ui ojo'java'ea g̃a pe. A'ea pyvõ ga g̃a mbo'ei g̃anhi'ig̃a rehe Tupana'ga pe tapenhi'ĩ jipi pejikweraje'ymamo javo g̃a pe. 2G̃a mbo'eavo hehe ga ei:\n—Juiz'ga oko cidade pype upa. Ndokoi ga Tupana'ga nhi'ig̃a rupi okyhyjie'yma ga hugwi. Ndojirovagi ga akwaimbae'g̃a koty no okyhyjie'yma g̃a hugwi. 3Aherembirekokwerahẽa oko akoja pype cidade pype upa no. Uhuuhura'ja hẽa juiz'ga pyri jipi ja'javo ga pe: \"Ji repy ti ga rehe. A'ereki ga ite'varuhu ji ve,\" ei hẽa juiz'ga pe jipi.\n4—Ndohepypotari ga hẽa. Ga ndopokona'ẽi hẽa. Aerẽ reki ga ei oyvyteri pe: \"Ndakyhyji ji Tupana'ga hugwi akwaimbae'g̃a hugwi no g̃a mbopogwee'yma. Jikyhyjiavo g̃waramo rũi po ti ji aherembirekokwerahẽa pokogi nehẽ. 5Nhimbokweraja g̃waramo po ti ji hẽa pokogi nehẽ. Po ti ji ndahepygi hẽa nehẽ, a'ero po ti hẽa ji mohe'ouhũ u'ua ji pyri nehẽ. Kiro po ti ji hẽa repygi a'ero,\" ei ga oyvyteri pe, ei Jesus'ga.\n6—Pejapyaka ti juiz'ga nhi'ig̃a rehe ndapyryvive'ga nhi'ig̃a rehe, ei Jesus'ga nhandepojykaharete'ga. 7Marã po ti Tupana'ga hekoi g̃wemimo'ẽhara'g̃a nderekovo nehẽ? Gwepy po ti ga g̃a naerũ? – kiroki g̃a onhi'ĩ hete ga pe arimo ypytunimo no ore poko ti javo. Marãi pe? Mbegwe po ti ga g̃a pokoga nehẽ naerũ? Marãi pe? 8A'e ji pe me: Ga kaitu g̃a pokogi kotihĩ nehẽ ji mbuhura'java avo yvya koty nehẽ. Ji rura'javame mara'ngu po ti yvyakotyve'g̃a ojikoga ji rehe nehẽ? ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no.\nFariseu'ga itambere'ia mono'õhara'ga pavẽi\n9Kiro Jesus'ga imombe'ui ojipea ojo'java'ea jara'g̃a pe – kiroki g̃a e'i oyvyteri pe: \"Orepyry hete ore. Ojipe'g̃a tiruahumba.\" A'ea g̃a ei ojirovage'yma g̃a koty. G̃a pe Jesus'ga ei pehe po ti ji pe mombe'ui kiro javo.\n10—Mokonha'g̃a oho ojatykahavuhua pype templo pype xanhi'ĩ ti Tupana'ga pe javo. Ojipe'ga ko fariseu'ga. Ojipe'ga ko itambere'ia mono'õhara'ga, ei Jesus'ga.\n11—Fariseu'ga o'ã onhi'ig̃a oyvyteri pe. \"Tupana,\" ei ga Tupana'ga pe. \"Jiroryrory ji nde rehe. A'ereki nde ji mongo ojipe'g̃ahoheva'ero. Nurã g̃a ja rũi ji rekoi. A'ereki g̃ahã ahe moandyandyi ipyhyga g̃ambatera. Ndapyryvi g̃a. Gwereko g̃a ojipe'g̃a nembireko'g̃a. Avove'ga ja rũi itambere'ia mono'õhara'ga ja rũi ji rekoi nohõ. 12A'u ji cinco jikira rupi. Dois jikira rupi ji nda'ui tanhi'ĩ Tupana'ga pe javo. Nahã ji rekoi jipi. Amondo ji nde ve nhimbatera jipi. Ji herekorame dez mbatera ji amondo nde ve ojipeji,\" ei fariseu'ga, ei Jesus'ga ga mombe'gwovo g̃a mbo'eavo.\n13—Itambere'ia mono'õhara'ga ki a'e te irupe ga o'ã ojipe'g̃a hugwi. Ndojovavuri ga hepiage'yma yvaga koty. Onupanupã ga opoti'a opoa pyvõ ovy'are'yma g̃waramo. Tupana'ga pe ga ei: \"Tupana, ako te'varuhu ji. Terenhimonha'ngai ji rehe. Ji porogwety kiro!\" ei itambere'ia mono'õhara'ga Tupana'ga pe, ei Jesus'ga.\n14—A'e katu ji pe me, ei Jesus'ga. Itambere'ia mono'õhara'ga hugwi Tupana'ga imombori garekote'varuhua. A'ero ga jivyrame g̃wonga pe Tupana'ga ei ga mombe'gwovo: \"Pyry kiro itambere'ia mono'õhara'ga.\"\n—Ojipe'ga pe fariseu'ga pe Tupana'ga nde'i: \"Ndepyry nde.\" A'ea rũi Tupana'ga ei. Kiroki ga e'i jihi ko huvihavamo ojipe'g̃a hohe pa javo – po ga ei a'ea onhimboheteavo onhimongovo aha huvihavamo, a'ero po ti Tupana'ga ei ga pe nehẽ: \"Nderekoi nde huvihavamo. Nerenhimbohetei po nde hamo a'ero.\" A'ea po ti Tupana'ga ei ga pe nehẽ, ei Jesus'ga.\n—Po ga nonhimbohetei ojipe'g̃a nderekokatuavo, a'ero po ti Tupana'ga ei ga pe nehẽ: \"Eko ti huvihavamo.\" A'ea po ti Tupana'ga ei ga pe nehẽ, ei Jesus'ga.\nJesus'ga omombyry tay'riva'ea pe\n(Mateus 19.13-15; Marcos 10.13-16)\n15Aerẽ tayri'g̃a no, ojipe'g̃a g̃a nderuri Jesus'ga pyri topoko ti ga g̃a ndehe imombyryva g̃a pe javo. Tayri'g̃a nderura repiagame Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a ei g̃a pe:\n—Taperuri tayri'g̃a Jesus'ga pyri, ei g̃a.\n16Jesus'ga ki a'e te e'i:\n—Tuhu tuhẽ ti tayri'g̃a ji pyri, ei ga. Tapemombigi ti g̃andura. A'ereki Tupana'ga pyry hete nanongara'g̃a'jave'g̃a pe okovo g̃anduvihavuhuhetero g̃a jikogame ojihe, ei Jesus'ga. 17Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Tayri'g̃a ojiko uva'g̃a ndehe okovo g̃anemimbotarimova'ea rehe. Kiroki g̃a oko tayri'g̃a ja rũi – g̃a ndojikogi Tupana'ga rehe okoe'yma garemimbotarimova'ea rehe. G̃a po ti nomongoi Tupana'ga gwuvihavuhuhetero a'ero nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\nImbateheteva'ea nomondopapotari\n(Mateus 19.16-30; Marcos 10.17-31)\n18A'ero huvihava'ga ei Jesus'ga pe ombo'ehara'ga pe:\n—Marãva'ea rupi pyryva'ea rupi po ti ji rekoi nehẽ jirekoag̃wamamo Tupana'ga pyri avuirama nehẽ? ei ga Jesus'ga pe.\n19A'ero Jesus'ga ei ga pe:\n—Maraname nde ei pyryva'ea rehe? Tupana'ga nhi'ig̃a jate ko pyry, ei Jesus'ga. 20Erekwaha ko nde Tupana'ga remimbo'eukaragwera Moisésva'ea pe ymyahũ. Ga e'i ahe ve:\n\"Tererekoi ti ojipe'g̃a nembireko'g̃a.\nTerejukai ti ojipe'g̃a.\nTeremimi ti ojipe'g̃a hugwi.\nTane'mbei ti ojipe'g̃a mombe'gwovo tehe.\nEmondo ti ejeaporog̃ita imohina ejuva'ga rehe eyhẽa rehe no,\" ei Tupana'ga, ei Jesus'ga.\n21A'ero ga ei Jesus'ga pe:\n—Jivoja'irame ji hendukatupavi Moisésva'ea remimbo'eagwera. Kiro ji heronhimomboakari ahendu katu ve ji, ei ga.\n22Ga renduvame Jesus'ga ei ga pe:\n—Ojipeji rehe nderehygi ve Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe. Emondo pa ti embatera itambere'ia pyhyga. Kirẽ ti ema'ẽ eitambere'ia imbatere'ỹve'g̃a pe, ei Jesus'ga. A'ero po ti Tupana'ga imombyryvi nde ve yvagi pe nehẽ, ei Jesus'ga. Nurã ji ei nde ve: Emondo pa ti eitambere'ia kiro. Imondopavirẽ ti ejo ji rupi ekovo nhiremimbo'eharamo ejikoga ji rehe jate, ei Jesus'ga ga pe.\n23Jesus'ga renduvame ga ndovy'ahetei. A'ereki ga nomondopapotari ombatehetero g̃waramo. 24Gavy'are'yma repiaga Jesus'ga ei:\n—Hahy imbateve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga pe eko ti oreruvihavuhuhetero javo. Po g̃a nde'ipotari te a'ea. Ndokopotari g̃a garemimbo'ea rupi okoheteavo ombatera rehe, ei Jesus'ga. 25Tegwete yuranuhũa'javuhuva'ea hohava camelo hohava agulha kwa'ria rupi. Tegwete hete imbateheteve'g̃a hohava Tupana'ga nhi'ig̃a rupi okoheterame ombatera rehe. Nurã po ti g̃a ndojikogi ga rehe, ei Jesus'ga.\n26A'ero garenduve'g̃a ei:\n—Ma'g̃a po ti oho Tupana'ga pyri yvagi pe nehẽ naerũ?\n27A'ero Jesus'ga ei:\n—Na tuhẽ yvyakotyve'g̃a nonhimondoi yvagi pe. A'ereki tegwete g̃a pe. Tupana'ga pe reki nonhimimi. A'ereki ga g̃a mbojiko ojihe g̃a mbuhuruka ojipyri, ei Jesus'ga.\n28A'ero Pedro'ga ei Jesus'ga pe:\n—Ji rendu ti, ei ga. Ore oropohi pa ore orombatera hugwi orojikovo neremimbo'eharamo.\n29A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Imombe'ukatuavo ji ei pe me pe'jave'g̃a pe no – kiroki g̃a pe ja opohi ombatera hugwi gwe'yja'g̃a hugwi no xako ti Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi javo. A'e ji: Pyry hete po ti ga pe nehẽ – kiroki ga opohi g̃wonga hugwi, gwuva'ga hugwi, oyhẽa hugwi, oirũ'g̃a hugwi, g̃wembirekohẽa hugwi, gwa'yra'g̃a hugwi. 30Po ga opohi pa g̃wonga hugwi g̃a hugwi no taho ti Jesus'ga rupi javo, a'ero ag̃wamo koji'i Tupana'ga imombyryhetei ga pe nehẽ. Aerẽ po ti Tupana'ga ga mongoi ojipyri ga mombytavo avuirama nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\nJesus'ga omombe'ua'ja omanoag̃wama\n(Mateus 20.17-19; Marcos 10.32-34)\n31Kiro Jesus'ga dozeve'g̃a nderohoi irupe'i jara'g̃a hugwi. Dozeve'g̃a pe ga ei a'ero:\n—Ji rendu ti. Kiro nhande hoi cidade de Jerusalém me. A'ero ihoi Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea rembikwatijapava rupi – kiroki a'ea ji mombe'u, ei Jesus'ga. 32Aerẽ Jerusalém me po ti nhimondoukahava judeus'g̃arũive'g̃a pe nehẽ. A'ero po ti g̃a ji rerekomemui okote'varuhuavo ji ve onyvuna ji rehe nehẽ. 33Ipira apopyra pyvõ po ti g̃a ji nupanupãi ji mondohondohoga nehẽ. Kirẽ po ti g̃a ji jukai nehẽ. Ko'emameva'ea py'rovo mokõi jikira py'rovo po ti ji kweravi nehẽ yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no, ei Jesus'ga dozeve'g̃a pe.\n34Dozeve'g̃a nombaragwahavi ganhimombe'ua rehe reki. A'ereki onhimiva'ea g̃a pe. Oyvyteri pe g̃a ei:\n—Marã ga'ea? Maraname ga ei na onhimombe'gwovo? ei g̃a.\nJesus'ga omboheakwa katu heakwagweva'ea\n(Mateus 20.29-34; Marcos 10.46-52)\n35Aerẽ Jesus'ga hogahoi. Kiro ga vahemi g̃werĩ cidade de Jericó pe. Pevo heakwagweve'ga apygi pehea rembeyvyri pe oporanduva itambere'ia rehe. 36G̃wendu ga he'yive'g̃a kwavame onhipyvõ onhimongyavo. A'ero ga ei:\n—Maraname g̃a kwag̃akwavi?\n37A'ero g̃a ei ga pe:\n—Jesus'ga kwavi kiro Nazarépeve'ga.\n38A'ero ga onhi'ig̃a mondoi tanhirendu ti Jesus'ga javo.\n—Jesus! Nde ko Daviva'ea rymyminoro! ei ga.\nNahã ga ei Jesus'ga pe. A'ereki ga e'i oyvyteri pe: \"Jesus'ga pe Tupana'ga e'i eko ti g̃anduvihavuhuhetero javo.\"\n—Ji poko ti! ei ga Jesus'ga pe.\nA'ea ga ei tanhimboheakwa katu ti ga opopoakara pyvõ javo.\n39A'ero tenondeve'g̃a ei ga pe:\n—Epi! ei g̃a ga pe tonhi'imbi ga javo.\nKoji'i ga onhi'ig̃a mondoi reki.\n—Daviva'ea rymyminoro ji poko ti! ei ga Jesus'ga pe.\n40A'ero Jesus'ga pytai ga reruruka ojipyri. Ga rurame Jesus'ga ei ga pe:\n41—Marã po ti ji nde rerekoi nehẽ? Gara nde erepota?\nA'ero ga ei:\n—Ji mboheakwa katu jipojykaharetero, ei ga.\n42—Ehepia ti a'ero! ei Jesus'ga ga pe. Erejiko nde ji rehe. Nurã nde reakwakaturo kiro, ei Jesus'ga.\n43Kotihĩ hete ga hepiagi a'ero. Ogwovo Jesus'ga rupi ga Tupana'ga mbohetei.\n—Ndepyry hete nde ji ve, ei ga Tupana'ga pe.\nPevove'g̃a na jitehe g̃a ei gareakwakatua repiagame:\n—Ndepyry hete nde ga mboheakwakatuavo! ei g̃a Tupana'ga pe onhimongyavo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/18","date":"2018-06-19T14:41:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863043.35\/warc\/CC-MAIN-20180619134548-20180619154548-00194.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":1342,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.507,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"João 7:22\n22Pehe na jitehe peapo mbatera sábado rupi no. A'ereki a'ea rupi pe peja'yra'g̃a nakwanha ikyti no Moisésva'ea nhi'ĩpo'rurame, ei ga. Moisésva'ea rũi reki e'i ypy jupe. Aherenondeva'ea penemboypya e'i ypy jupe hako, ei ga. \"Pekyti ti peja'yra'g̃a nakwanha pi'ria sete pekirirẽ g̃a'ara rehe,\" ei ahe hako, ei ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/7\/22","date":"2018-06-21T02:16:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864019.29\/warc\/CC-MAIN-20180621020632-20180621040632-00395.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999057055,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999057054519653}","num_words":49,"character_repetition_ratio":0.103,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.252,"stopwords_ratio":0.286,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 28:10-11\n10-11A'ero g̃a imbuhumbuhuri mbatera ore ve ore rerekokatuavo.\nPaulova'ea oho Roma pe\nTrês jahya rupi ore pytai pevo orojupa yapohua rupi. A'ero ore nhinhag̃i itayharuhua pype Alexandriahugwiva'ea pype. \"Os Deuses Gêmeos,\" ei g̃a jupe. A'ea opyta ypa'ouhũ me yapohua rupi no. A'ea pype ore nhinhag̃i a'ero. Ore herohog̃werĩrame ypa'omeve'g̃a imbuhumbuhuri ore ve mbatera orehohava rupiara. 12Igwete ore hoi orovahema cidade de Siracusa pe oroja. Três ore kiri pevo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/28\/10-11","date":"2018-06-20T18:10:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863830.1\/warc\/CC-MAIN-20180620163310-20180620183310-00546.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9996139407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9996139407157898}","num_words":69,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.188,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebreus 6:20\n20Tupana'ga pyri yvagi pe nhanderenondeve'ga hoi ovahema Jesus'ga. Gaha oho nhande renonde nhande repyga toho ti g̃a ji reviri yvagi pe javo. Ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga Tupana'ga pe ko Jesus'ga. A'ereki Tupana'ga e'i ga pe:\n\"Ymyahũ Melquisedeque'ga ko ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga ji ve.\nNa jitehe ndehe kiro ereko avuirama ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhuro ji ve Melquisedeque'ga ja,\" ei ga Jesus'ga pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Heb\/6\/20","date":"2018-06-23T16:37:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267865098.25\/warc\/CC-MAIN-20180623152108-20180623172108-00434.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.131,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.474,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 12:33\n33Pemondo ti penhimbatera ojipe'g̃a pe itambere'ia pyhyga g̃a hugwi. Itambere'ia ti pemondo a'ero imbatere'ỹve'g̃a pe. Po nahã pe ndekokatui, a'ero po ti pe herekoi pejive yvagi pe nehẽ. Ikatu hete po ti peapoa pevo gwe'yjamo a'ero nehẽ. Niymyani po ti nehẽ. Namomini po ti nehẽ. Iporomive'ga ndohoi yvagi pe imima aheapoa. Mbatera nombote'vari aheapoa yvagi pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/12\/33","date":"2018-06-23T16:56:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267865098.25\/warc\/CC-MAIN-20180623152108-20180623172108-00531.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999798536,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999798536300659}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.049,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.474,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 4\nCristo'ga moirũharava'ea poravykya\n1Nahã po pe ei ore mombe'gwovo a'ero hamo: \"G̃a ko Cristo'ga remimbotarimova'eareheva'ero oko ga pokoga,\" pe'ji po pe hamo. \"Tupana'ga nhande mbo'euka g̃a pe aherembikwahavipyre'yma rehe tokwaha ti g̃a kiro javo. Nahã ga nhimoirũukari g̃a pe.\" A'ea po pe ei ore mombe'gwovo hamo. 2Huvihava'g̃a e'i omoirũhara'g̃a pe jipi: \"Peporavyky katu ti ji ve a'ero pejikovo nhinhi'ig̃a rupi,\" ei g̃a g̃a pe. 3Jesus Cristo'ga e'i jiporavykya pe a'ero. Pe erame jupe ji ndahaykai reki. Ji ndahaykai ojipe'g̃a erame jiporavykya pe no. Jihi vehevi nda'ei jupe. 4Jipoyja hete ji jiyvyteri pe. A'ereki ji aporavyky katu Cristo'ga pe jirekote'varuhue'yma. Ji ero g̃waramo rũi reki jukwahavamo jiporavykypyryva. Nhandepojykaharete'ga po ti e'i jupe nehẽ Jesus Cristo'ga.\n5Nurã ji ei pe me: Tape'ei ti penhinonde ojipe'g̃a poravykya pe. Cristo'ga urame po ti hepiukari nhande ve onhimiva'ea nehẽ – kiroki nhande ndikwahavi ve. Okwahavuka pa po ti ga nhandereaporog̃ita nehẽ. Nhande poravykykaturame nhandekovo katu po ti Tupana'ga nhande mbohetei a'ea rupi nehẽ.\n6Nhiirũ, imombe'upavame a'ea pe me ji nhimombe'ui pe ndepyga. Apolo'ga ji amombe'u ko no. Pe me ji imombe'ui orerekoagwera tapenhimbo'e ti pejikovo ikwatijara rehe jate nehẽ. Tapembohetei ti ojipe'g̃a gareheva'ero ko ji javo. \"Ji ndakoi ojipe'ga rehe,\" tape'jiuhui ti. 7Tapenhimbohetei no ji ko g̃a hohe javo. A'ereki ojo'jajo'java'ero pe peko. Tupana'ga remimondotehea reki pe pereko. Gaha omondo pe me. Nurã pe herekoi. Tapenhimbohetei ti a'ero. A'ereki peapoa ko Tupana'ga remimondoa.\n8Perekopavipe pe Tupana'ga remimondotehea naerũ? Ndaperekopavi tuhẽ reki pe a'ea. Pe teheuhu peko huvihavamo naerũ ore rekoe'ymame nahã naerũ? Po pyry pe ndekoi huvihavamo novĩa ore ti toroko huvihavamo pe pavẽi novĩa. 9Emo Tupana'ga po e'i ore ve ovuhu: \"Nhimoirũhara'g̃a ko koji'i toko tehe ojipe'g̃a hohe pa,\" e po ga ore ve. Ore po g̃a ja – kiroki g̃a pe g̃a e'i tijukauka g̃a ojipe'g̃a ndovaki javo, a'e ji. A'ereki g̃a nhaporemo ore repiaguhu g̃a ko mbipehu javo ore ve. Yvyakotyve'g̃a e'i a'ea ore ve yvagipeve'g̃a pavẽi. 10Ore Cristo'gareheva'ero g̃waramo g̃a ei ore ve: \"Ndapekwahavihu pe,\" ei g̃a ore ve. Pe ki a'e te pe'ji tehe pejive: \"Cristo'gareheva'ero ore orokwaha hete.\" Ore ve g̃a ei: \"Ndapepopoakarihu pe.\" Pe ki a'e te pe'ji tehe pejive: \"Orepopoaka hete ore ojipe'g̃a mondovo.\" Pe ndehe g̃a ndekoi pe mboheteheteavo jipi. Ore rehe ki a'e te g̃a ndokoi tuhẽ.\n11Orety'a ore jipi. Oreygwei ore nohõ. Ndorogwerekoi ore tapy'ynhapira. Ore nupanupã g̃a ore rerekote'varuhuavo. Oropytaahi'vii'viuhu ore jipi. Nahanahã ore rekoi kiromo jate. 12Oroporavyky hete ore oropokapavamo toropyhy ti mbatera orojive javo. G̃a ete'varuhurame ore ve ore ei reki: \"Tupana'ga ti tomombyry pe me.\" G̃a imbohahyukarame ore ve ore nhimomiranami reki. 13G̃a ore mbotegweterame ore nhi'ig̃atui reki g̃a pe. Ag̃wamo vehevi ore mbatera ratykwera'java'ea aheremimombora'java'ea g̃a pe – kiroki g̃a ndojikogi Cristo'ga rehe.\n14Kiro ji ikwatijarukari pe me. Emo ji nda'ei tipoyjayjaryme ti g̃a javo pe me. Tambo'e ti g̃a javo ji ei pe me jira'yra'java'ea pe. A'ereki ji opoarõ hete. 15Po pembo'ehara'g̃a he'yjuhu hete novĩa, po g̃a dez mil novĩa. Emo ojipeji reki jihi jate ako penduva'java'ero pe nderekovo katu. Ojipe'g̃a omombe'u Jesus Cristo'ga kiro pe me. Jihi ki a'e te pe mbojikogypy ga rehe pyryva'ea mombe'gwovo pe me ikwehe. 16Nurã ji ehetei pe me: Ji rupi ti peho pejikokatuavo. 17A'ero ji Timóteo'ga mondoi kiro pe pyri. Ga ko jira'yra'java'ea ji ve. A'ereki jihi ga mbojiko Cristo'ga rehe. Ako hete ji ga rehe. Ga rehe ji jikogi no. Igwete ji Timóteo'ga mondoi pe pyri tokwahavukara'ja ti ga pe me jirekoag̃wama ji jikoty'arame Cristo'ga pavẽi. A'ea rehe ji Cristo'gareheve'g̃a mbo'embo'ei jipi no jihorame g̃agwyri pe nhaporemo.\n18Jararamo pepyteripeve'g̃a nhimbohetetehei kiro Paulo'ga po ti nduri nhande pyri nehẽ javo tehe ji ve novĩa. 19Emo Tupana'ga ipotarame po ti kotihĩ ji hoi pe pyri nehẽ. Tihepia ti g̃a herekorame Tupana'ga popoakara a'ero, a'e ji. A'ea ji takwaha. G̃anhi'ig̃a jate rũi ji takwaha g̃a nhimboheteteherame. 20A'ereki Tupana'gareheva'ero nhande nianhi'ĩteheuhui. A'ero koi nhande rekokatui Tupana'ga popoakara pyvõ. 21Marã po ti ji rurame pe pyri a'ero nehẽ? Pe pohire'ymame pendekoagwera hugwi po ti ji nhi'ig̃ahyi pe me imbohahyuka nehẽ. Pe pohirame jugwi po ti ji rekoi pe ndehe pe nderekonhyromo nehẽ jirurame pe pyri nehẽ. Marãva'ea po pe pepota naerũ?","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/4","date":"2018-06-21T16:35:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864191.74\/warc\/CC-MAIN-20180621153153-20180621173153-00011.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000060797,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000006079673767}","num_words":674,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.42,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"João 5:29\n29Henduvame po ti omanove'g̃a kwerava'javi nehẽ. Okokatuve'g̃a po ti okwera okovo Tupana'ga pyri avuirama nehẽ, ei ga. Okote'varuhuve'g̃a po ti okwera nehẽ no. A'ero po ti ji ei g̃a pe: \"Pendekote'varuhuro g̃waramo po ti pe hoi hahyva'ea ruvihava pype a'ero nehẽ,\" a'e po ti ji g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/5\/29","date":"2018-06-19T22:07:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863206.9\/warc\/CC-MAIN-20180619212507-20180619232507-00340.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.103,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.66,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 João 2:27\n27Emo Cristo'ga omondo gara'uva pe pyri. A'ea ojikoty'a pe pavẽi jipi. A'ero po pe ndape'ei hamo: \"Tuhu ti ojipe'g̃a nhande mbo'eavo.\" A'ereki Tupana'ga ra'uva Cristo'ga remimondoa pe mbo'e katu mbatera rehe nhaporemo. Gara'uva ni'mbei pe me. A'itituhẽva'erorame tehe e'i pe me. Nurã ti pejikoty'a Cristo'ga pavẽi Tupana'ga ra'uva remimbo'ea hendukatuavo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1John\/2\/27","date":"2018-06-19T20:49:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863119.34\/warc\/CC-MAIN-20180619193031-20180619213031-00230.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999691248,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999691247940063}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.251,"stopwords_ratio":0.314,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 14:5\n5Apota po ji pe napenani penhi'ig̃a hekorame nhanerembikwahave'ỹva'ero novĩa. Koji'i reki ji apota penemimombe'ua Tupana'ga nhi'ig̃a rehe. Nanongara'g̃a nemimombe'ua koji'i pyry ojipe'g̃a nhi'ig̃a hohe nhanerembikwahave'ỹva'ea hohe, a'e ji. A'ereki g̃a omombe'u katu Tupana'ga nhi'ig̃a. Kiroki g̃anhi'ig̃a ikwahavipyre'ỹva'ea – a'ea nhande ndikwahavi. Ojipe'g̃a ikwahavukarame g̃anhi'ig̃a nhande ve a'ea ko pyry jitehe no. A'ero g̃a Jesus'gareheve'g̃a mbojikohetei Jesus'ga rehe imombe'urame g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/14\/5","date":"2018-06-21T09:17:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864110.40\/warc\/CC-MAIN-20180621075105-20180621095105-00018.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000065565,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000065565109253}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.383,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romanos 15:19\n19Tupana'ga ra'uva ombuhu opopoakara ji ve. A'ero ji hepiukari g̃a pe ahemonhimomby'aheteva'ea. Nurã g̃a hendukatui Tupana'ga nhi'ig̃a. Amombe'umbe'u ji Tupana'ga remimombe'ua g̃a pe a'ero Cristo'ga mombe'gwovo. Jerusalém me na'ẽ ji ga mombe'ui g̃a pe. Pea hugwi ji hoi a'ero pea rupi. Ambojoapiapi ji jigwovo cidades pe ga mombe'gwovo g̃a pe. Aerẽ ji hoi Ilíriapeve'g̃a gwyri pe no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rom\/15\/19","date":"2018-06-19T15:10:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863043.35\/warc\/CC-MAIN-20180619134548-20180619154548-00099.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.5,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 12:10\n10Kiro g̃a kwavi soldados'g̃a pyvõ. Kiro g̃a kwavi jara'g̃a pyvõ no. Igwete g̃a vahemi jupihai pe jurukwara pyri. A'ea rupi ko ahe oho cidade pe. Hovapytymbava ko ferrova'ea. Kiro g̃a vahemi ipyri. Igwete a'ea nhovapytymba'vogi g̃a pe. Igwete g̃a ẽi cadeia hugwi a'ero ogwovo cidade rapea rupi onga pyvõ okwava. Kotihĩ Tupana'gapyrive'ga hoi ga hugwi ga reja.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/12\/10","date":"2018-06-25T01:47:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867364.94\/warc\/CC-MAIN-20180625014226-20180625034226-00592.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000046492,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":12,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000046491622925}","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.328,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 9\nSaulova'ea ojiko reki Jesus'ga rehe\n1A'ea ja ko Saulo'ga nhimbohovajari Jesus'gareheve'g̃a ndehe ta'apiti pa g̃a javo. Igwete ga hoi mbatera kwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga pyri. 2Igwete ga ei ga pe:\n—Ekwatija ti enhi'ig̃a mondovouka judeus'g̃a pe cidade de Damasco pe ji kwahavuka g̃a pe, ei ga. Aroho ti ji nerembikwatijara a'ero hepiuka g̃a pe g̃ajatykahava pype tajipoko ti g̃a nehẽ, ei Saulo'ga ga pe. A'ero po ti ji g̃a ndekari pevo nehẽ – kiroki g̃a oho Jesus'ga nhi'ig̃a rupi. G̃a ndepiagame po ti ji g̃a pyhypyhygukari g̃a nderurahyavouka avo jitehe Jerusalém me nehẽ akwaimbae'g̃a kunhangwera'g̃a no, ei Saulo'ga ga pe.\n—Kwa. Takwatija ti ji nde mombe'gwovo g̃a pe, ei ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga ga pe.\nIgwete ga ikwatijari Saulo'ga pe imondovo togweroho ti ga a'ea javo.\n3Igwete Saulo'g̃a hoi pea rupi okovo. G̃a vahẽg̃werĩrame Damasco pe kotihĩ hendy'javuhuva'ea uhu ga pyri yvaga hugwi. Hendy'javuhuva'ea pyteri pe ga rekoi a'ero. 4A'ea ga mombori yvyvo ga nog̃a. Igwete ga henduvi ganhi'ig̃a.\n—Saulo, Saulo! ei ga ga pe. Maraname nde imbohahyukaruhui ji ve?\n5—Manamo pe naerũ? ei Saulo'ga ga pe.\n—Ji ko Jesus, ei nhandepojykaharete'ga ga pe. Ji ve nde erembohahyukaruhu. 6Emo ji a'e nde ve kiro: Epo'ã egwovo cidade pe, ei ga Saulo'ga pe. Pevove'ga po ti omombe'u nde ve nderekoag̃wama nehẽ, ei Jesus'ga ga pe.\n7Saulo'garupive'g̃a nonhi'ig̃i o'ama. A'ereki g̃a g̃wenduvipe ojipe'ga nhi'ig̃a. Emo g̃a ndohepiagi ga. 8Igwete Saulo'ga po'ami. Kiro ga ma'ẽi novĩa, emo ga ndahehai reki. Igwete g̃a ga popyhygi ga rerogwovo Damasco pe. 9Três ga gwehae'yma rerokiri. Ndo'ui ga mbatera. Ndoy'ui ga no. Onhi'inhi'ĩ ga Tupana'ga pe a'ero.\n10A'ea ja Ananias'ga rekoi Damasco pe. Pevo ga ruvi Jesus'gareheva'ero. Igwete Jesus'ga jipiukari ga pe.\n—Ananias, ei ga ga pe.\n—Gara? ei ga.\n11—Heregwovo pea rupi kirog̃we – kiroki pehea pe g̃a e'i Direita, ei Jesus'ga ga pe. Peho ti Judas'ga ronga pe Saulo'ga reka – kiroki ga cidade de Tarsopeve'ga. Kiro ga nhi'ig̃i Tupana'ga pe, ei Jesus'ga. 12Orohepiuka ji nde ga pe ko. A'ero ga hepiagi nderurag̃wama ojipyri, ei ga. Igwete nde pokogi ga rehe ga mboheakwakatuavo. Nahã ti eho ga pyri a'ero, ei ga Ananias'ga pe.\n13Igwete Ananias'ga ei:\n—Po ahe ndohoi Saulo'ga pyri hamo, ei ga. He'yive'g̃a omombe'u gareaporog̃ita ji ve oji'i. Oko te'varuhu ga ndereheve'g̃a pe Jerusalém me heaji'i, ei ga Jesus'ga pe. 14Kiro ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a ga mbuhuri avo ore pyri topyhy ti ga g̃a javo – kiroki g̃a onhi'inhi'ĩ nde ve jipi. Ore pyhy pota ga a'ero tomongi g̃a cadeia pype javo, ei Ananias'ga Jesus'ga pe.\n15Emo Jesus'ga e'i ga pe:\n—Eho jate ti akoja'ga pyri. A'ereki ji anhimoirũuka ga pe kiro, ei Jesus'ga ga pe. Ji mombe'u po ti ga judeus'g̃arũive'g̃a pe g̃anduvihava'g̃a pe nehẽ israelitas'g̃a pe nehẽ no, ei ga Ananias'ga pe. 16Jihi ti tahepiuka hahyag̃wama ga pe, ei ga. Nhiarõe'ỹve'g̃a po ti okwahavuka hahyva'ea ga pe ga ji mombe'urame g̃a pe nehẽ. Emo po ti ga onhimomirana jupe nehẽ tamombe'u tuhẽ ti Jesus'ga g̃a pe javo nehẽ, ei Jesus'ga ga pe.\n17A'ero Ananias'ga hoi ogwovo Judas'ga ronga pe okiavo Saulo'ga pyri. Saulo'ga onhi'inhi'ĩ Tupana'ga pe. Igwete Ananias'ga pokogi ga rehe. Igwete Ananias'ga ei ga pe:\n—Nhiirũ, ei ga Saulo'ga pe. Nhandepojykaharete'ga – gaha ojipiuka nde ve pea rupi nde rurame Jesus'ga – kiro ga ji mbuhurukari nde pyri teremboheakwa katu ti ga javo ji ve, ei ga. Terepojykauka ga jira'uva pe javo ga ji mbuhurukari nde pyri kiro, ei ga Saulo'ga pe.\n18Kotihĩ indurugi Saulo'ga reakwara hugwi pira pea'java'ea. A'ero ga hepiakatua'javi. Kirẽ Saulo'ga nhimobatizaukari Jesus'gareheva'ero. 19I'urame mbatera ga pytupoakaramo.\nSaulova'ea omombe'u Jesus'ga Damasco pe\nIgwete Saulo'ga pytaahi'vi Jesus'gareheve'g̃a pyri Damasco pe. 20Nambegwei ga ogwovo judeus'g̃a jatykahai pe Jesus'ga mombe'gwovo g̃a pe.\n—Jesus Cristo'ga ko Tupana'ga ra'yramo tuhẽ oko, ei ga g̃a pe.\n21Ganhi'ig̃a renduvame g̃a nhimomby'apavi. Igwete g̃a ei ojohupe:\n—Marã naerũ? Saulo'ga oko te'varuhu hete g̃a pe Jerusalém me heikwehe – kiroki g̃a onhi'ĩ Jesus'ga pe jipi, ei g̃a. Aerẽ ga ruruhui kokoty tapyhy ti g̃a nderogwovo ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a pyri javo. Agwa'ga ko ga rũi naerũ? ei g̃a ojohupe.\n—Ki ga tuhẽ reki a'ea, ei g̃a.\nOnhimomby'a hete g̃a a'ero Saulo'ga nhi'ig̃a renduva Jesus'ga mombe'urame.\n22Igwete Saulo'ga ega'ei g̃a pe:\n—A'iti tuhẽ Jesus'ga ko Cristoramo oko Tupana'ga remimbuhurukaramo, ei Saulo'ga g̃a pe.\nIgwaigwavete Saulo'ga heroviarukari g̃a pe Jesus'ga mombe'urame g̃a pe. Henduvame garemimbo'ekatua judeus'g̃a nonhi'ig̃a'javi ga pe a'ero Damascopeve'g̃a.\n23He'yi Saulo'ga kiri. Aerẽ judeus'g̃a jatykai marã po ti nhande ga jukai javo ojohupe novĩa. 24Igwete g̃a ami jurukwara pyri – perope jupihavuhua oatima cidade – jurukwara pyri g̃a ami arimo ypytunimo tipyhy ti Saulo'ga jukavo javo novĩa. Emo Saulo'ga okwaha g̃anhi'ig̃a. 25Nurã garemimbo'ehara'g̃a ga rerohoi ypytunimo ga rerojiupia jupihavuhua rehe. Igwete g̃a ga mbo'avi pandyruhua pype ga mbojyva mytu'ẽ me ga mondovo ga moka'nhyma g̃a hugwi.\nSaulova'ea ojivy Jerusalém me\n26Aerẽ Saulo'ga jivyri Jerusalém me. A'ero ga hopotari Jesus'gareheve'g̃a pyri g̃a nderekovo. Emo g̃a okyhyji pa ga hugwi. A'ereki g̃a ndogweroviari Saulo'ga jikoga Jesus'ga rehe. 27Nurã Barnabé'ga ga rerohoi Jesus'ga moirũhara'g̃a pyri ovavagahiva ga rehe ga mombe'ukatuavo g̃a pe. Igwete Barnabé'ga ei g̃a pe:\n—Nhandepojykaharete'ga ojipiuka Saulo'ga pe pehea rupi ga horame heikwehe, ei ga g̃a pe. Igwete Jesus'ga nhi'ig̃i ga pe, ei ga. A'ero Saulo'ga jikogi ga rehe ga mombe'gwombe'gwovo ojipe'g̃a pojihuve'yma Damasco pe heikwehe, ei Barnabé'ga ga mombe'gwovo g̃a pe.\n28A'ero Saulo'ga pytai Jesus'gareheve'g̃a pyri ogwoogwovo g̃a ndupi Jerusalém rupi. Igwete ga nhandepojykaharete'ga mombe'ui Jesus'ga mombe'ui Jerusalémmeve'g̃a pojihuve'yma. 29Igwete Saulo'ga nhi'ig̃ayvari judeus'g̃a pe – kiroki g̃a grego g̃anhi'ig̃a. Ga Jesus'ga mombe'urame g̃a pe g̃a ga jukapotari novĩa. 30Jesus'gareheve'g̃a ikwahavame Saulo'ga rerohoi g̃a hugwi cidade de Cesaréia pe. A'ea hugwi g̃a ga mondoi cidade de Tarso pe.\n31Kirẽ ojipe'g̃a nombohahyukara'javi Jesus'gareheve'g̃a pe a'ero Judéiapeve'g̃a gwyri pe Galiléiapeve'g̃a gwyri pe no Samariapeve'g̃a gwyri pe no. Igwaigwavete g̃a jikohetei Jesus'ga rehe a'ero imondovo imohina ga rehe. Tupana'ga ra'uva g̃a pokopoko jipi. A'ero igwaigwavete g̃a ojipe'g̃a mbojikogukari Jesus'ga rehe.\nPedrova'ea omombi Enéiasva'ea ka'nauhũa\n32Aerẽ Pedro'ga imbojoapiapi ogwovo cidades pe. Aerẽ ga vahemi cidade de Lida pe ogwovo Jesus'gareheve'g̃a pyri. 33Pevo ga nomyive'ga repiagi gakupeupava rehe Enéias'ga. Oito kwara gamynhe'yma rehe. 34Igwete Pedro'ga ga repiagi javo ga pe.\n—Enéias, Jesus Cristo'ga omombi kiro neka'nauhũa nde hugwi, ei ga. Epo'ã ti herekokatuavo ekupeupava, ei Pedro'ga ga pe.\n35Kotihĩ Enéias'ga po'ami a'ero. Igwete g̃a nhaporemo g̃a nduri ga repiaga Lidapeve'g̃a nhumeve'g̃a no. Sarona ei g̃a nhuhũa pe. Ga repiagame g̃a jikopavi Jesus'ga rehe a'ero.\nPedrova'ea ombogwera Tabitava'ea\n36A'ea rupi Tabitahẽa ruvi cidade de Jope pe. Igwete hẽa tetirũaramo upa. Hẽa ko Jesus'garehevehẽa. Dorcas ko hẽarera Gréciapeve'g̃a nhi'ig̃imo. Gwereko katu katu hẽa ojipe'g̃a jipi. Ombatera hẽa omondomondo imbatere'ỹve'g̃a pe jipi. 37Igwete hẽa tetirũaramo. A'ero hẽa manoi hete upa. Igwete hẽapavẽive'g̃a ipyhei hẽara'oa herojiupia onga jo'ari pe inog̃a. 38Igwete Jesus'gareheve'g̃a mokonha'g̃a mondoukari Pedro'ga pyri. A'ereki g̃a okwaha garuva cidade de Lida pe – a'ea ojopyri u cidade de Jope pavẽi. Igwete g̃a g̃a mondoukari Pedro'ga pyri tuhu ti ga kotihĩ javo.\n39A'ero Pedro'ga ruri g̃a ndupi. Ga vahemame g̃a ga rerojiupiri onga jo'ari pe. Igwete aherembirekokwera'g̃a Pedro'ga atimani o'ama ojehe'gwovo Tabitahẽa rehe omano ahe ore hugwi javo. Igwete g̃a hepiukari opira ga pe hẽarembiapoagwera i'arimova'ea igwyriva'ea no. A'ea hẽa omboja g̃a pe jipi okorame g̃a pavẽi. 40Igwete Pedro'ga g̃a mo'embavi g̃a mondovo okia hugwi. A'ero ga renypy'andurugi onhi'ig̃a Tupana'ga pe. Igwete ga ami ojirovaga hẽara'oa pe.\n—Tabita, epo'ã, ei ga hẽa pe.\nKiro hẽa ma'ẽi a'ero. Pedro'ga repiagame hẽa vyri oina. 41Igwete ga hẽa popyhygi hẽa mopo'ama. A'ero ga Jesus'gareheve'g̃a mbuhurukara'javi ojipyri aherembirekokwera'g̃a jara'g̃a no. Igwete ga hẽa repiukari g̃a pe.\n42Aerẽ g̃a imonhimoanhambavi imombe'gwovo Jopepeve'g̃a pe. Ikwahavame he'yive'g̃a jikogi Jesus'ga rehe a'ero. 43Igwete Pedro'ga pytai Jope pe Simão'ga ronga pe upa. Simão'ga ko mbiara pira apoharamo oko.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/9","date":"2018-06-22T12:11:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864391.61\/warc\/CC-MAIN-20180622104200-20180622124200-00060.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":1237,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.423,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 7:38\n38Moisésva'ea oko nhaneramonhava'ea pyteri pe israelitasva'ea pyteri pe a'ero ahe jogwerekorame ongae'ỹi me hako. Moisésva'ea oko yvagipeve'ga pyri no – kiroki ga onhi'ĩ ahe ve yvytyruhua rehe Sinai rehe, ei ahe. Igwete Tupana'ga imbuhuri onhi'ig̃a ahe ve teremombe'u ti jara'g̃a pe javo. A'ero Tupana'ga imbuhurukari a'ea nhande ve no. Ganhi'ig̃a ko okoji avuirama, ei Estêvãova'ea g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/7\/38","date":"2018-06-25T03:04:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867364.94\/warc\/CC-MAIN-20180625014226-20180625034226-00602.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000063181,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000063180923462}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.421,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 9:35\nJesus'ga ahe porogwety\n35Aerẽ Jesus'ga imbojoapiapi cidades repiaga cidades'ia repiaga no. G̃a mbo'eavo Tupana'ga nhi'ig̃a rehe ga hogahoi g̃ajatykahai pe. Pyryva'ea ga imombe'ui Tupana'ga pe poko katu pota okovo pota penduvihavuhuhetero javo.\n—Perojijyjijyjuka ti pejeaporog̃ita Tupana'ga pe pejikoga ga rehe. A'ero po ti ga pe pokokatui nehẽ imomboa pendekote'varuhua pe hugwi okovo penduvihavuhuhetero nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\nKarugwara Jesus'ga imombipavi itetirũave'g̃a hugwi. Ipopoakare'ỹve'g̃a ga g̃a mbopopoakapavi no. Nahã ga rekorekoi g̃apyteri pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/9\/35","date":"2018-06-18T08:11:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860089.13\/warc\/CC-MAIN-20180618070542-20180618090542-00514.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":74,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.5,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gálatas 4:29\n29Tupana'ga ra'uva pyvõ Isaqueva'ea o'a. Ismaelva'ea Agarva'ea ra'yrava'ea ki a'e te a'ea pyvõ rũi o'a. A'ereki Abraãova'ea ta'y tehe ipiro'ye'ỹva'ea pe. Aerẽ Ismaelva'ea rekote'varuhui Isaqueva'ea pe hako. Na jitehe ag̃wamo – kiroki g̃a Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi oko – g̃a oko te'varuhu nhande ve nhande jikoty'arame Cristo'ga pavẽi Tupana'ga ra'uva pyvõ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Gal\/4\/29","date":"2018-06-22T19:22:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864776.82\/warc\/CC-MAIN-20180622182027-20180622202027-00336.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999834299,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999834299087524}","num_words":49,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.242,"stopwords_ratio":0.224,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 5:13\nJukyra ndogwerekokatua'javi mbatera\n(Marcos 9.50; Lucas 14.34-35)\n13—Jukyra omongo katu mbatera imonemukare'yma jupe. Pyry mbatera a'ero, ei Jesus'ga. Peko pe jukyra ja yvyakotyve'g̃a pe g̃a mongokatuavo. A'ereki pe peko katu pendoryndoryvamo g̃apyteri pe Tupana'ga pyryva repiuka g̃a pe Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo g̃a pe nahã po ahe toko hamo javo. Penhi'ig̃a rendukaturame po ti g̃a ndekokatui nehẽ no, ei Jesus'ga g̃a pe.\n—Po jukyra ndapyryva'javi, marã po ti ahe imombyryva'javi jukyra a'ero nehẽ? Ahe nombyryva'javi tuhẽ jukyra, ei Jesus'ga. A'ero ahe ndopo'rua'javi jukyra. Omombo ahe a'ero. Hehe ahe pyrug̃i a'ero ohoohorame, ei Jesus'ga. Po na jitehe pe ndapepyryva'javi, maranuhũ pe ojipe'g̃a mongokatui naerũ? Maranuhũ po ti ji nhimoirũukara'javi pe me nehẽ pehepiuka ti Tupana'ga pyryva g̃a pe javo pe me naerũ? ei Jesus'ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/5\/13","date":"2018-06-20T04:40:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863411.67\/warc\/CC-MAIN-20180620031000-20180620051000-00326.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000023842,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000002384185791}","num_words":123,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.455,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Coríntios 11:3\n3Ako tehe ji jikate'yma pe ndehe. Mara'ngu po ti Corintopeve'g̃a opohia Cristo'ga hugwi nehẽ? a'e ji jiyvyteri pe. Ymyahũ Evava'ea gwerovia Satanás'ga nhi'ig̃a ga omoandyandyirame. Na jitehe ojipe'g̃a pe moandyandyipotari kiro heroviapotaruka pe me mbehea. A'ero g̃a nderoviarame po ti pe pohiri Cristo'ga hugwi nehẽ. A'ero Cristo'ga rehe jate rũi ti pe jikogi nehẽ. A'ea ji ndapotari.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Cor\/11\/3","date":"2018-06-23T04:30:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864940.31\/warc\/CC-MAIN-20180623035301-20180623055301-00078.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000065565,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000065565109253}","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.431,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 7:5\n5A'ereki nde nderehepiakatui ve hekyita gareakwara hugwi okyta pytarame ejeakwari pe. Okokatu'ãva'ea ko nde! A'ereki okyta rerekoe'ỹva'ea ja nde ere'e: \"Ji ndarekoi jireakwari pe,\" ere nde. Ehekyi na'ẽ ti okyta ejeakwara hugwi. A'ero po ti nde hepiakatui hekyita hay'iuhua gareakwara hugwi nehẽ, ei Jesus'ga ga pe.\nA'ea Jesus'ga ei epohi na'ẽ ti ete'varuhua hugwi kirẽ ga pokoga javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/7\/5","date":"2018-06-24T06:25:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267866358.52\/warc\/CC-MAIN-20180624044127-20180624064127-00531.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999347925,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999347925186157}","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.441,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 27\nGweroho ahe Jesus'ga Pilatosva'ea pyri\n(Marcos 15.1; Lucas 23.1-2; João 18.28-32)\n1Ko'emame ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a nhomonhi'inhi'ig̃i xava'eve'g̃a pavẽi.\n—Marã po ti nhande ei Jesus'ga jukauka nehẽ? ei g̃a. Nahanahã po ti nhande ei imboja ga rehe nehẽ. A'ero po ti g̃a ga jukai nehẽ, ei g̃a ojohupe.\n2A'ero g̃a ga pokwarukari ga rerohouka ga mo'amuka governador'ga rovai pyteri pe Pilatos'ga rovai pyteri pe.\nJudasva'ea ojijuka\n(Atos 1.16-19)\n3Judasva'ea g̃wendu g̃a erame tomano ti Jesus'ga javo. Ahe ko opyhyguka Jesus'ga g̃a pe. Henduvame g̃anhi'ig̃a ahe ei oyvyteri pe: \"Mbaria po ji ga pyhygukaruhui!\" ei ahe. A'ea rehe ojapyakavo ahe rekoveveuhui a'ero herohoa'java trinta itambere'ia prata apopyra ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a pe xava'eve'g̃a pe no. 4G̃a pe ahe ei:\n—Ako te'varuhu ji Jesus'ga pyhyguka pe me oji'i. A'ereki ga oko katu. Omano po ti ga jite'varuhua rehe nehẽ, ei ahe.\nKiro g̃a ei:\n—Ndorokoi ore hehe. Ndehe ti eko hehe! ei g̃a Judasva'ea pe.\n5A'ero Judasva'ea imombori itambere'ia prata apopyra yvyvo g̃ajatykahavuhua pype ogwovo ojijugwa onhimbohaekovo ojurimo ojijukavo.\n6Ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a opyhy itambere'ia. A'ero g̃a ei ojohupe:\n—Marã po ti nhande herekoi naerũ? Timondo nhande a'ea Judas'ga pe ikwehe'i topyhyguka ti ga Jesus'ga nhande ve javo. A'ereki nhande tijuka Jesus'ga, xa'e nhande ikwehe'i. Nurã ti kiro timbojihe'aryme ti a'ea ojipea pyvõ itambere'ia pyvõ nhandere'yja'g̃a remimbuhutehea pyvõ – kia g̃a ombuhumbuhu Tupana'ga pe toapo katu ti g̃a Tupana'ga ronga nhandejatykahavuhua javo. A'ereki nanongara imbojihe'ara Moisésva'ea ndopotari ymyahũ ikwatijarame, ei g̃a ojohupe.\n7A'ero g̃a nhomonhi'inhi'ig̃i kohoa tipyhy a'ea pyvõ javo. A'ea g̃a imondoi a'ero ipyhyga kohoa hyrua apohara'ga hugwi – kiroki ga oapo tujuga hyruro. Opyhy g̃a kohoa g̃andyvyag̃wama rupiara torotỹ ti judeus'g̃arũive'g̃a pevo nehẽ javo. 8Nurã akoja pe kohoa pe judeus'g̃a ei jipi Aherekoa gwyra.\n9Nahã g̃a ipyhygi kohoa. Nahã hekoi Tupana'ga nhi'ĩpo'ruavo ymyahũva'ea po'ruavo. A'ereki ymyahũ Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea Jeremiasva'ea a'ea mombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo. Ymyahũ ahe ei hako:\n\"G̃a ipyhygi trinta itambere'ia prata apopyra.\n'Momi ga rehe itambere'ia,' ei Israelva'ea rakykwepohara'g̃a.\n10A'ea g̃a ipyhygi imondovo ipyhyga kohoa hyrua apohara'ga hugwi\n– kiroki ga oapo tujuga hyruro.\nNahã Tupana'ga ei ji ve nahanahã ti eko javo,\" ei Jeremiasva'ea hako.\nJesus'ga oko Pilatosva'ea rovai pyteri pe\n(Marcos 15.1-5; Lucas 23.1-5; João 18.28-38)\n11Kiro g̃a Jesus'ga mo'amukari governador'ga rovai pyteri pe Pilatos'ga rovai pyteri pe. A'ero Pilatos'ga ei Jesus'ga pe:\n—Marãi nde? Ndehe ko judeus'g̃a nduvihavuhuhetero? ei ga.\nA'ero Jesus'ga ei ga pe:\n—Ndehe ko ere poha, ei Jesus'ga.\n12Ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a omboja Jesus'ga rehe xava'eve'g̃a pavẽi. G̃a eg̃a'erame na Jesus'ga pe ga nonhi'ig̃i g̃a pe onhi'ĩpotare'yma g̃waramo g̃a pe. 13A'ero Pilatos'ga ei Jesus'ga pe:\n—Marãi nde? Nerehenduvi nde g̃a eg̃a'erame nde ve naerũ? Nerenhi'ig̃i po ti nde imombe'ukatuavo ji ve nehẽ? Marãi nde? ei ga.\n14Jesus'ga nde'i'i'i onhi'ĩpotare'yma g̃a'eagwera rehe ojive. A'ero Pilatos'ga nhimomby'ahetei ga rehe.\nPilatosva'ea ojukauka Jesus'ga\n(Marcos 15.6-15; Lucas 23.13-25; João 18.38b–19.16)\n15Toryva rupi nanani Páscoa rupi nanani Pilatos'ga ombopiro'y cadeiapypeve'ga mohemuka – kiroki ga pe judeus'g̃a e'i. 16Cadeia pype Barrabás'ga rekoi kiro. Judeus'g̃a nhaporemo ga kwaha hete.\n17Kiro he'yjuhuheteve'g̃a nduri Pilatos'ga pyri onhimongyavo. G̃a jatykarame Pilatos'ga ei g̃a pe:\n—Ma'g̃a po ti ji amohemuka pe me toryva rupi? Mara'ngu po Barrabás'ga pe pe javo? Ojipe'ga Jesus'ga – kiroki ga pe g̃a ei: Cristo Tupana'ga remimbuhurukara – mara'ngu po ga pe pe javo?\n18A'ea ga ei g̃a pe. A'ereki ga okwaha g̃apy'a. Ga ei oyvyteri pe: \"Ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a xava'eve'g̃a pavẽi onhimyrõ Jesus'ga rehe. Nurã g̃a ga rerurukari ji pyri te'i ti ga ga pe javo,\" ei ga oyvyteri pe.\n19Juizes'g̃a apykava rehe Pilatos'ga apygame ta'e ti kiro gareaporog̃ita pe javo, kiro garembirekohẽa imondoi onhi'ig̃a ga pe javo:\n—Akoja'ga oko katu Jesus'ga. Terekote'varuhui ti ga pe a'ero. A'ereki ji aayvahi te'varuhu ga rehe ypytunimo. Omyi jipy'a kiro.\nA'ea hẽa ei imondovo onhi'ig̃a Pilatos'ga pe.\n20Ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a xava'eve'g̃a pavẽi ombo'e he'yive'g̃a ite'varuhua rehe. E'i g̃a:\n—Pe'ji ti Pilatos'ga pe tomohemuka ti ga Barrabás'ga, ei g̃a g̃a pe. Pe'ji ti ga pe tojukauka ti ga Jesus'ga.\nA'ea g̃a ei g̃a pe te'i ti g̃a embovyruka ti Jesus'ga yva rehe javo. Nahã g̃a nhimbopogweukari pevove'g̃a pe.\n21Kiro Pilatos'ga ei pevove'g̃a pe:\n—Marãve'ga po ti ji amohemuka pe me? ei ga g̃a pe.\nA'ero g̃a ei ga pe:\n—Barrabás'ga ti tohẽ.\n22Pilatos'ga ei:\n—Oro ga – kiroki ga pe g̃a ei: Cristo Tupana'ga remimbuhurukara – marã po ti ji ga rerekoi naerũ Jesus'ga?\nG̃a nhaporemo g̃a ei:\n—Embovyruka ga!\nA'ea g̃a ei tomano ti Jesus'ga yva rehe javo.\n23A'ero Pilatos'ga ei:\n—Maranameuhũ naerũ? Gara garekote'varuhua naerũ? ei ga g̃a pe.\nEmo koji'i g̃a hapukapukajahivi.\n—Embovyruka ga! ei g̃a ohapukaita.\n24G̃apopoakara repiagame Pilatos'ga nde'ia'javi g̃a pe. A'ereki ga e'i oyvyteri pe: \"Nambegwei po ti g̃a tavukari ga rehe nehẽ.\" A'ero ga herurukari yhya ojipogweita ipyvõ g̃a hepiagame. Ojipogwei ga ndojari tuhẽ po ti ji rehe Jesus'ga manoa javo.\n—Oko katu ga, ei Pilatos'ga g̃a pe. Ji rũi ti ajukauka ga, ei ga ojipogweita. Po pe gamanoa pota, pehe ti pereko ga a'ero, ei Pilatos'ga.\n25A'ero g̃a epavi:\n—Toja ti ore rehe gamanoa a'ero nehẽ nhanderakykwepohara'g̃a ndehe nehẽ no, ei g̃a.\n26A'ero Pilatos'ga Barrabás'ga mohemukari cadeia hugwi okovo g̃anhi'ig̃a rupi. Onupanupãuka ga Jesus'ga ipira apopyra pyvõ ga mondohondohoguka. A'ero ga Jesus'ga mondoukari soldados'g̃a pe tombovyruka ti g̃a ga jukavo javo.\nSoldadosva'ea gwerekomemua Jesus'ga\n(Marcos 15.16-20; João 19.2-3)\n27A'ero Pilatos'gapavẽive'g̃a soldados'g̃a Jesus'ga rerohoi garonga pype governador'ga ronga ruvihava pype. Soldados'g̃a nhaporemo g̃a jatykai Jesus'ga pyri. 28Gapira g̃a hekyi imongiuka ga pe tapy'ynhapig̃wag̃ahiva ipukuhuva'ea aheruvihava'ga pira'java'ea. 29G̃a opyhy yhypoa hatiuhũva'ea. A'ea g̃a ipovãpovani japovo onhatimag̃atuva'ea akanitara inog̃a Jesus'ga akag̃a rehe ag̃a ko huvihava'g̃a akanitara javo tehe jupe. Yvyra g̃a imondoi gapo pe gajohukoty rũi ga ko huvihava javo. G̃wenypy'amo garovai pyteri pe g̃a e'i tehe Jesus'ga pe ga rerekomemuamo ga jaita. G̃a e'i:\n—Judeus'g̃a nduvihavuhuhetero ko nde! Ejoryjory ti! ei g̃a ga pe.\n30Ga rehe g̃a nyvuni. Ipyhyga yvyra ga hugwi g̃a ga'akag̃a nupãi. 31Ga rerekomemuarẽ g̃a hekyi tapy'ynhapig̃wag̃ahiva ga hugwi imongiukara'java gapira tuhẽ ga pe.\nKiro g̃a ga rerohoi timbovyruka ti ga yva rehe javo.\nOkutu ahe Jesus'ga yva rehe ga mbovya\n(Marcos 15.21-32; Lucas 23.26-43; João 19.17-27)\n32Jesus'ga rerohorame g̃a Simão'ga rovatĩ cidadepeve'ga Cirenepeve'ga. A'ero g̃a herohoukarahai ga pe yva Jesus'ga jukahava rupiara.\n33A'ero g̃a Jesus'ga rerohoi yvytyri pe Gólgota pe ga rerogwovo i'arimo. Xa'e nhande Gólgota pe Aheapindava. 34Kiro g̃a imondoi ikotimbyra Jesus'ga pe. Ikotimbyra ko vinho tyarovahiva'ea pavẽi. Otyku ga hepiaga. A'ero ga ndo'ui. 35Kiro g̃a ga kutugi yva rehe ga mbovya hehe.\nKirẽ g̃a Jesus'ga pira ma'ema'ẽi ojive. Ojohupe g̃a ei: \"Manamo nhande tipojyka Jesus'ga pira?\" Tikwaha javo g̃a imombomombori ita'javuhuva'ea dados'java'ea. Nahã g̃a ima'ema'ẽi gapira ojive. Nahã hekoi Tupana'ga nhi'ĩpo'ruavo ymyahũva'ea po'ruavo. A'ereki ymyahũ Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea a'ea mombe'u. Imombe'gwovo ahe e'i hako:\n\"Oma'ẽ g̃a jipira ojohupe.\nOjipea rehe i'arimova'ea rehe g̃a imombori ita'java'ea\na'ea ko jiapoa javo jipira pe,\" ei ahe hako.\n36Pevo Jesus'ga pyri soldados'g̃a apygi ga repiaga tohekyjyme ti g̃a ga yva hugwi javo. 37Yva rehe g̃a imondoi ikwatijaripyra Jesus'ga akag̃a arimo. Ikwatijaripyra ko imbojahava Jesus'ga rehe nurã ore ga jukai javo. E'i:\n—Agwa'ga ko Jesus'ga judeus'g̃a nduvihavuhuhete'ga.\nA'ea i'ei.\n38G̃a mokonhava'ea mbovyri yva rehe pevo no. G̃a ojipeva'ea mbovyri Jesus'ga pyri gajohukoty rũi. G̃a ojipeva'ea mbovyri Jesus'ga pyri gajohukoty. Ahe memei ko governo movahĩva'ea.\n39Kiroki g̃a okwa Jesus'ga pyvõ – g̃a Jesus'ga rerekomemui. Ombovava g̃a oakag̃a nahã ga mbotegweteavo. Ga pe g̃a ei:\n40—Ere'e nde: \"Tamonduru ti Tupana'ga ruhava aerẽ japokatua'java mokõi rupi jikira rupi nehẽ.\" A'ea nde ei. Po nde rekoi Tupana'ga ra'yramo, a'ero ti ejy yva hugwi tajijukayme ti g̃a javo, ei g̃a Jesus'ga pe.\n41Na jitehe ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pavẽi xava'eve'g̃a pavẽi no. Ga rerekomemuamo g̃a ei:\n42—Jesus'ga opoko ojipe'g̃a tomanoyme ti g̃a javo, ei g̃a. Tegwete gajipokohava tomanoyme ti ga. Po ga rekoi nhanderuvihavuhuhetero tuhẽ israelitas'g̃a nduvihavuhuhetero tuhẽ, a'ero po ti ga tojy yva hugwi. A'ero po ti nhande ga reroviari nehẽ, ei g̃a Jesus'ga rerekomemuamo. 43Ojiko ga Tupana'ga rehe ji ko Tupana'ga ra'yramo javo, ei g̃a. Mara'ngu po ti Tupana'ga ga pokopota tomanoyme ti ga javo? ei g̃a Jesus'ga rerekomemuamo.\n44A'ea jitehe ahe ei no governo movahĩva'ea g̃anemimbovyva'ea Jesus'ga mbotegweteavo.\nJesus'ga omano\n(Marcos 15.33-41; Lucas 23.44-49; João 19.28-30)\n45Ahaji katu kwara igwehetei reki ipyryrymame. Ypytunahimba hete yvya koty nhaporemo. Ka'aru g̃werĩ às três horas kwara imbokojahua'javi. 46Nanime Jesus'ga onhi'ig̃a mondoahyahivi Tupana'ga pe.\n—Eli, Eli, lemá sabactani? ei ga Tupana'ga pe.\nA'ea ko: \"Tupana, Tupana, ajiko hete ji nde rehe. Maraname nde pohiri ji hugwi?\"\n47Jararamo pevove'g̃a ga renduvi novĩa. A'ero g̃a ei:\n—Agwa'ga onhi'ig̃a mondo Eliasva'ea pe tuhu ti ga ji pokoga javo, ei g̃a.\n48Nanime g̃apyteripeve'ga nhani ipyhyga jyruhuva'ea imondeva vinho pype tajahiva'ea pype imoakymbava. Yvyra rehe ga ipimombygi jyruhuva'ea imondovo Jesus'ga pe topyte ti ga javo.\n49Jara'g̃a ki a'e te e'i:\n—Teremondoi na'ẽ. Tihepia ti Eliasva'ea Jesus'ga mbojyvi nehẽ, ei g̃a.\n50Ohapukajahiva'javame Jesus'ga pytupavamo omanomo.\n51Nanime g̃ajatykahavuhua pype tapy'ynhapira hovapiahava itararagi mbytera rupi yvatea hugwi ua yvyvo. Yvya ig̃wyg̃wymi. Ita i'gwy'gwyri. 52Ahemanoa ryvya jipe'ai. G̃ahã – kiroki g̃a ojiko Tupana'ga rehe aerẽ omanomo – g̃a okwerava'ja omanoa hugwi. 53Oho g̃a gwyvya hugwi. Aerẽ Jesus'ga kwerava'javirẽ omanoa hugwi g̃a oho Jerusalém me ojipiuka he'yjuhuve'g̃a pe.\n54Soldados'g̃a nduvihava'ga gapavẽive'g̃a pavẽi – kiroki g̃a gwepia katu Jesus'ga tohekyjyme ti g̃a Jesus'ga yva hugwi javo – g̃ahã gwepia yvya g̃wyg̃wyma Jesus'ga manoa reheve. Hepiapavame g̃a kyhyjihetei. A'ero g̃a ei:\n—Agwava'ea ko Tupana'ga ra'yrava'ea tuhẽ! ei g̃a.\n55Kunhangwera'g̃a o'ã irupe Jesus'ga hugwi okovo hepiaga he'yive'g̃a – kiroki g̃a ojikoty'a Jesus'ga pavẽi. Oho g̃a Jesus'ga rupi Galiléiapeve'g̃a gwyra hugwi ga pokoga jipi. 56Ojipehẽa ko Maria Madalenahẽa. Ojipehẽa ko Mariahẽa – kiroki hẽa Tiago'ga yhẽa José'ga yhẽa reheve jitehe. Ojipehẽa ko Zebedeu'ga rembirekohẽa. Ojipe'g̃a ami pevo no kunhangwera'g̃a.\nOno ahe Jesus'ga ra'oa ita kwaruhua pype\n(Marcos 15.42-47; Lucas 23.50-56; João 19.38-42)\n57Kwara hog̃werĩrame imbateve'ga hoi. Ga ko José'ga cidadepeve'ga Arimatéiapeve'ga. Ga oko Jesus'ga remimbo'eharamo no. 58Kiro ga hoi Pilatos'ga ronga pe ovahema javo ga pe:\n—Taroho ti Jesusva'ea ra'oa, ei ga Pilatos'ga pe.\n—Kwa, ei Pilatos'ga.\nOsoldados'g̃a pe ga ei a'ero:\n—Togweroho ti José'ga Jesusva'ea ra'oa, ei ga g̃a pe.\n59A'ero José'g̃a hoi ua Jesus'ga pyri. Yva hugwi Jesus'ga ra'oa mbojyvame José'g̃a gara'oa uvani tapy'ynhapirapyryva pyvõ linho apopyra pyvõ ndiky'aiva'ea pyvõ. 60A'ero g̃a gara'oa rerohoi inog̃a itaruvihavuhua kwaruhua pype ipyahuva'ea pype. José'ga ombogwambogwajukaripe itaruvihavuhua japovouka ikwaruhua imohinuka. \"Aerẽ ji manorame po ti g̃a jira'oa mondoi inog̃a ipype,\" ei ga japoukarame. Jesus'ga ra'oa nog̃ame ipype José'g̃a itauhua moanhani imohina ikwaruhua hovapytyma. A'ero g̃a hoi jugwi ogwovo.\n61Maria Madalenahẽa oapy pevo Jesus'ga ryvya rovai pyteri pe Mariahẽa pavẽi.\nGwepia katu ahe Jesus'ga ryvya\n62A'ea ko sexta-feira mbatera mboavujikwehava. Ko'emame ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a nduri Pilatos'ga pyri fariseus'g̃a pavẽi. 63Kiro g̃a ei Pilatos'ga pe gwuvihava'ga pe.\n—Orokwahava'ja ore akojava'ea nhi'ig̃a imoandyandyiharava'ea nhi'ig̃a, ei g̃a Jesus'ga mombe'gwovo tehe. Ahe e'i omanoe'ymame: \"Mokõi jikirirẽ po ti ji kwerava'javi nhimanoa hugwi nehẽ.\" A'ea ahe ei. 64Nurã ti ere esoldados'g̃a pe: \"Pehepia katu ti aheryvya kiro pekira rupi no.\" A'ea ti ere g̃a pe tuhuryme ti aheremimbo'ehara'g̃a ypytunimo ahera'oa mima aheryvya hugwi nehẽ. Po ti g̃a ahera'oa mimi, a'ero po ti g̃a ei gwe'yja'g̃a pe nehẽ: \"Okwerava'ja Jesus'ga omanoa hugwi.\" A'ea po ti g̃a ei o'mbero nehẽ, ei g̃a Pilatos'ga pe. Po ti g̃a ei a'ea ahera'oa mimirẽ, a'ero po ti g̃a koji'i ojipe'g̃a moandyandyi nehẽ. A'ereki g̃a g̃a moandyandyi jipe ikwehe o'erame: \"Jesus'ga pe Tupana'ga e'i eko ti g̃anduvihavuhuhetero javo,\" ei ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a Pilatos'ga pe fariseus'g̃a pavẽi.\n65A'ero Pilatos'ga ei g̃a pe:\n—Peroho ti soldados'g̃a a'ero. Pekwaha ti hepiakatuuka g̃a pe aheryvya, ei Pilatos'ga g̃a pe.\n66A'ero g̃a hoi imondovo inimboa tujuga apopyra pyvõ ikwaruhua rembeyvyra rehe inog̃a imbogwava itauhua rehe hovapytymbava rehe inog̃a hehe no jukwaha a'ero g̃a a'ea avykyrame javo. G̃a soldados'g̃a mo'ami ipyri no tohepia katu ti g̃a aheryvya javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/27","date":"2018-06-22T19:24:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864776.82\/warc\/CC-MAIN-20180622182027-20180622202027-00079.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1868,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.438,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Coríntios 12:7\nPaulova'ea omombe'u nahã ji ndajipopoakari javo\n7He'yiva'ea Cristo'ga okwahavuka ji ve aherembikwahavipyre'yma ikwehe. Ikatu hete ji ve ji monhimomby'aheteavo ga ikwahavukarame ji ve. Aerẽ Tupana'ga ei oyvyteri pe: \"Mara'ngu po Paulo'ga onhimboheteranuhũavo jihi jate Tupana'ga ji arõ hete ikwahavuka ji ve javo?\" ei Tupana'ga. \"Na ti Satanás'gapyriva'ea anhag̃a ihoi ga pyri ojigwaraita ga rehe nehẽ tonhimboheteranuhũyme ti Paulo'ga javo,\" ei Tupana'ga oyvyteri pe.\nNa tuhẽ ji ve a'ero. Nane'ymi juhua ja Satanás'gapyriva'ea anhag̃a jigwarai ji rehe ji mbopopoakare'yma. A'ero ji nanhimbohetepotara'javi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Cor\/12\/7","date":"2018-06-21T22:13:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864300.98\/warc\/CC-MAIN-20180621211603-20180621231603-00403.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000047684,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":16,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000004768371582}","num_words":82,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.476,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Tessalônicenses 5:23\n23Tupana'ga onog̃atu yvyakotyve'g̃a py'a. Ga tuhẽ ti tapemombyry hete tokote'varuhuyme tuhẽ g̃a javo. Tohepia katu ti ga pendeaporog̃ita tojapyakate'varuhuyme ti g̃a javo. Tapendepia katu ti ga tojikopigyme ti g̃a ji rehe javo. Tapendepia katu ti ga tokote'varuhuyme ti g̃a javo. Po nahã ga pe nderekoi, a'ero pe pyryvamo tuhẽ. A'ero pendeaporog̃ita pyryvamo no. A'ero nhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga rura'javame yvya koty po ti Tupana'ga ei pe me nehẽ: \"Ndojari tuhẽ ite'varuhua pe ndehe,\" e po ti ga nehẽ. A'ea pa ore ei. A'ereki ore oropota Tupana'ga pyryva pe me.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Thess\/5\/23","date":"2018-06-24T19:26:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867050.73\/warc\/CC-MAIN-20180624180240-20180624200240-00121.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000082254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000008225440979}","num_words":89,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.517,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Coríntios 9:2\n2A'ereki pe pemondopotaripe g̃a pe. A'ea ji akwaha pe mboheteavo pe mombe'urame Macedôniapeve'g̃a gwyripeve'g̃a pe – kiroki g̃a ojiko Cristo'ga rehe. A'e ji g̃a pe ikwehe: Ymya Gréciapeve'g̃a gwyripeve'g̃a Corintopeve'g̃a ei timondo ti itambere'ia g̃a pe javo. A'ea ji ei pe mombe'gwovo g̃a pe ikwehe. A'ero henduvame he'yjuhuve'g̃a imondopotari no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Cor\/9\/2","date":"2018-06-19T02:31:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267861752.19\/warc\/CC-MAIN-20180619021643-20180619041643-00338.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.101,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.54,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 4:17\n17Omombe'u jipe ahe Jesus'ga hoa Cafarnaum me. Uvame cidade pe Cafarnaum me kiro Jesus'ga g̃a mbo'embo'ei. Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo ga ei g̃a pe:\n—Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi, ei ga. Perojijyjijyi ti pejeaporog̃ita pejikokatuavo pejikovo Tupana'ga nhi'ig̃a rupi. A'ereki Tupana'ga pe ndepia katu g̃werĩ penduvihavuhuhetero yvya koty pe mongovo onhi'ig̃a rupi, ei Jesus'ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/4\/17","date":"2018-06-24T02:34:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267865995.86\/warc\/CC-MAIN-20180624005242-20180624025242-00619.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":13,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.104,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.418,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"João 7:35\n35Igwete judeus'g̃a nduvihava'g̃a ei ojohupe:\n—Marã ga euhui ndajirepiaga'javi po ti pe nehẽ javo? Mome tuhẽ po ti ga houhui a'ero nehẽ naerũ? ei g̃a. Nhandere'yja'g̃a pyri po ti ga hoi nehẽ naerũ? ei g̃a, kiroki g̃a okwaki'o judeus'g̃arũive'g̃a gwyri pe? ei g̃a. Ombo'e po ti ga judeus'g̃arũive'g̃a pevo nehẽ naerũ? ei g̃a novĩa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/7\/35","date":"2018-06-18T06:03:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860089.11\/warc\/CC-MAIN-20180618051104-20180618071104-00429.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.142,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.545,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 18:23\n23A'ereki nahã Tupana'ga opota.\n—Marã hekoi kiro yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo? A'ea rehe po ti ji pe mbo'ei ikwahavuka pe me imombe'gwovo a'ea'java'ea pe me kiro, ei Jesus'ga. G̃anduvihavuhu'ga ei: \"Maramomi itambere'ia ji imbuhu'rag̃i jipyrive'g̃a pe ikwehe? Tamonhi'ĩ ti ji ikwatijara ikwahava,\" ei ga, ei Jesus'ga imombe'gwovo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/18\/23","date":"2018-06-22T10:19:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864387.54\/warc\/CC-MAIN-20180622084714-20180622104714-00351.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.481,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 19:26\n26A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:\n—A'e ji pe me: Kiroki ga gwereko a'ea pyvõ oporavykypota ji ve – ga pe po ti ji koji'iva'ea imondoi toporavyky ti ga a'ea pyvõ javo, ei Jesus'ga. Kiroki ga ndogwerekoi gwerevi oporavykypotare'yma – aru po ti ji ga hugwi a'ero toporavykya'javyme ti ga ji ve javo, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/19\/26","date":"2018-06-22T19:23:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864776.82\/warc\/CC-MAIN-20180622182027-20180622202027-00400.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.105,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.263,"stopwords_ratio":0.679,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebreus 7:1\nMelquisedeque'ga oko ikwava'ẽharamo Tupana'ga pe\n1Ymyahũ Melquisedeque'ga ko Salémmeva'ea ruvihavuhu'ga hako. Ga ko ikwava'ẽhara'ga Tupana'ga pe no hako. Tupana'ga huvihavuhu hete ojipe'g̃a hohe pa. Ga pe Melquisedeque'ga ko ikwava'ẽhara'ga. Melquisedeque'ga uhu nhaneremboypyva'ea rovatiamo Abraãova'ea rovatiamo ahe jivyrame otavukara hugwi. Otavuka jipe Abraãova'ea ojipeva'ea ruvihavava'ea pe quatrova'ea pe ogwovo ahe reviri ahe monhana. Abraãova'ea jivyrame Melquisedeque'ga ahe rovatĩ. Ahe ve ga ei: \"Tomombyry ti Tupana'ga nde ve!\" ei ga ahe ve.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Heb\/7\/1","date":"2018-06-18T04:26:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860041.64\/warc\/CC-MAIN-20180618031628-20180618051628-00126.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999736547,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999736547470093}","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.147,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.338,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Coríntios 11:12\n12Ndapyhygi ji itambere'ia pe hugwi. Aerẽ po ti na jitehe nehẽ no tamombi ti ji g̃a'ete'varuhua ji ve – kiroki g̃a onhimbohete oporavykya rehe. A'ereki g̃a e'i tehe ojive: \"Oromombe'u ore Cristo'ga pe me Paulo'g̃a javijitehe,\" e'i tehe g̃a ojive. A'ereki ore ja rũi reki g̃a ndekoi. A'ereki g̃a opyhy itambere'ia onhi'ig̃a renduve'g̃a hugwi jipi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Cor\/11\/12","date":"2018-06-21T05:35:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864022.18\/warc\/CC-MAIN-20180621040124-20180621060124-00486.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000056028,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000056028366089}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.245,"stopwords_ratio":0.4,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Coríntios 13:2\n2Jihoa'javame pe pyri ji ei pepyteripeve'g̃a pe g̃a momoranduva ikwehe – kiroki g̃a ndopohipotari okote'varuhua hugwi ikwehe. Avo jirekorame kiro ji ea'javi ikwatija pepyteripeve'g̃a pe jitehe. Akwatija ji g̃a pe no – kiroki g̃a kirẽ oko te'varuhu no. Kiro ji ei g̃a pe nhaporemo: Amondo tuhẽ po ti ji hahyva'ea pe me nhivahema'javame pe pyri nehẽ, a'e ji g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Cor\/13\/2","date":"2018-06-20T21:06:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863886.72\/warc\/CC-MAIN-20180620202232-20180620222232-00079.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.475,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romanos 15\nTimbohory ti ojipe'g̃a\n1Nhandejikokaturame Cristo'ga rehe tipoko po nhande jara'g̃a hamo – kiroki g̃a ndokwahakatui ve ojikoga Cristo'ga rehe. Xakoyme ti nhande nhanderemimbotarimova'ea rehe jate nhanenhimbohoryva. 2Nhaneirũ'g̃a po nhande g̃a mbohory hamo tapyry ti g̃a pe javo. A'ero po ti g̃a jikokatui Cristo'ga rehe nehẽ no. 3A'ereki Cristo'ga vehevi nonhimbohoryvi no. Ikwatijara omombe'u Cristo'ga ga nhi'ig̃ame Tupana'ga pe. \"'G̃a ete'varuhurame nde ve g̃andekote'varuhua ji kwai,' ei ga,\" e'i ikwatijara. 4Tupana'ga okwatijarukaruka ahe ve hako penembikwatijara nhaporemo ti tombo'embo'e aerẽve'g̃a javo hako. Aherembikwatijara nhande mbo'embo'e a'ero nhande monhimomiranama. A'ea nhande mbo'e nhande mbohoryva no. A'ero nhande ei: A'iti tuhẽ po ti pyryvamo nhande ve nehẽ.\n5Tupana'ga tuhẽ nhande monhimomirana jipi. Gaha nhande mbohory no. Tombojo'jajo'ja ti ga pendeaporog̃ita a'ero pe mbojogwerekokatuavo Jesus Cristo'ga rupi pe horame. 6Pejikoty'aro g̃waramo po ti pe Tupana'ga mbohetei a'ero nehẽ nhandepojykaharete'ga ruva'ga Jesus Cristo'ga ruva'ga.\nJudeus'g̃arũive'g̃a ombohete Tupana'ga\n7Peko hete ti ojogwehe. A'ereki Cristo'ga oko hete pe ndehe. Pe ndekorame ojogwehe po ti ojipe'g̃a ei nehẽ: \"Tupana'ga ko pyry hete. A'ereki gareheve'g̃a oko hete ojogwehe,\" e po ti g̃a Tupana'ga mboheteavo nehẽ. 8Kiro ji ei pe me: Cristo'ga uhu yvya koty imombyryva judeus'g̃a pe raikwehe. A'ereki Tupana'ga e'i judeus'g̃a namonhava'ea pe hako: \"Tamondo ti Cristo'ga pe pyri tomombyry ti ga pe me javo,\" ei Tupana'ga hako. Nurã Cristo'ga ruri a'ero tanhi'ĩpo'ru ti Tupana'ga javo. Igwete ga ei: \"A'ero po ti g̃a ei nehẽ: 'Tupana'ga nopiriani g̃wembi'ea jipi,' e po ti g̃a nehẽ,\" ei Cristo'ga raikwehe. 9Cristo'ga uhu imombyryva judeus'g̃a pe judeus'g̃arũive'g̃a ti tombohete Tupana'ga javo no. \"Tombohete ti g̃a ga oporogwetyga rehe,\" ei ga. Aherembikwatijara e'i no. A'ereki omombe'u Cristo'ga nhi'ig̃a Tupana'ga pe hako.\n\"Judeus'g̃arũive'g̃a pyteri pe po ti ji ei nehẽ\nndepyry hete nde javo.\nOrombohete po ti ji nhinhimby'yita nde ve nehẽ,\" e'i ikwatijara Cristo'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo hako.\n10Ojipeva'ea rembikwatijara e'i no:\n\"Judeus'g̃arũiva'ero ti pejoryjory Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a pavẽi judeus'g̃a pavẽi,\" e'i aherembikwatijara.\n11Ojipeva'ea rembikwatijara e'i no:\n\"Judeus'g̃arũiva'ero ti pembohete nhandepojykaharete'ga.\nOjipendyhyga'g̃a nhaporemo ti tombohete ga,\" e'i aherembikwatijara.\n12Isaíasva'ea okwatija Cristo'ga mombe'ujipeavo no hako.\n\"Jesséva'ea rymymino'ga po ti ojihu yvyakotyva'ero nehẽ.\nJudeus'g̃arũive'g̃a nduvihavamo po ti ga rekoi nehẽ.\n'Gaha po ti nhande reroho yvagi pe nehẽ,' e po ti judeus'g̃arũive'g̃a nehẽ,\" ei ahe ikwatija hako.\n13Tupana'ga pe mbo'e penderohoag̃wama rehe no. Ga po ti tapembohory hete inog̃atuavo pepy'a nehẽ. A'ereki pe pejiko ga rehe. Igwaigwavete po ti Tupana'ga ra'uva pe mbo'embo'ei. A'ero po ti pe ei nehẽ: \"Uhu tuhẽ po ti ga nhande rerogwovo yvagi pe nehẽ,\" pe'e po ti pe nehẽ.\nPaulova'ea poravykyagwera judeus'g̃arũiva'ea pe\n14Nhiirũ, jihi ko opokwaha hete. Pepyry hete pe. Pekwaha hete pe mbatera no. Penhomog̃ita kwaha pe no. 15Emo ji akwatijaruka pe me tapekwahava'ja ti mbatera javo. Namombe'unhimimi ji imondovouka pe me a'ero. A'ereki Tupana'ga omombyry ji ve. 16Ga ji mboporavyky Jesus Cristo'ga pe judeus'g̃arũive'g̃a pokoguka ji ve. Ikwava'ẽhara'g̃a omombe'umbe'u Tupana'ga nhi'ig̃a judeus'g̃a pe. Na jitehe ji imombe'umbe'ui kiro Tupana'ga remimombe'upyryva judeus'g̃arũive'g̃a pe Cristo'ga mombe'gwovo. Amombe'u ji g̃a pe takwava'ẽ ti ji g̃a Tupana'ga pe javo. G̃a ndehe po ti Tupana'ga nhimohẽhetei nehẽ Tupana'ga ra'uva g̃a mombyryvame nehẽ.\n17Jesus Cristo'ga okovo g̃waramo ji pavẽi jiroryrory hete ji jiporavykyrame Tupana'ga pe. 18Amombe'u po ti ji pe me jiporavykyagwera. Emo Cristo'ga remimboporavykyagwera jate po ti ji imombe'ui pe me nehẽ. A'ea ji namombe'unhimimi. A'ereki Cristo'ga ji poko hete ji mboporavykyavo Tupana'ga pe. A'ero ji imombe'ui Tupana'ga nhi'ig̃a judeus'g̃arũive'g̃a pe tohendu katu ti g̃a javo. Amombe'umbe'u ji g̃a pe. Ako katu ji g̃apyteri pe no. 19Tupana'ga ra'uva ombuhu opopoakara ji ve. A'ero ji hepiukari g̃a pe ahemonhimomby'aheteva'ea. Nurã g̃a hendukatui Tupana'ga nhi'ig̃a. Amombe'umbe'u ji Tupana'ga remimombe'ua g̃a pe a'ero Cristo'ga mombe'gwovo. Jerusalém me na'ẽ ji ga mombe'ui g̃a pe. Pea hugwi ji hoi a'ero pea rupi. Ambojoapiapi ji jigwovo cidades pe ga mombe'gwovo g̃a pe. Aerẽ ji hoi Ilíriapeve'g̃a gwyri pe no. 20A'ereki ji ajirokwa Cristo'ga mombe'gwovo g̃a pe pevo – perope g̃a nohenduvi ve Cristo'ga mombe'ua. Jihi ndahoi Cristo'ga mombe'gwovo g̃a pyri – perope ojipe'g̃a omombe'u jipe Cristo'ga g̃a pe. Nanongara'g̃a ji nambo'ei jipi. 21Ikwatijara e'i no:\n\"Ojipe'g̃a nomombe'ui ve ga g̃a pe.\nEmo po ti g̃a okwaha tuhẽ ga nehẽ.\nKiroki g̃a nohenduvi ve\n– okwaha po ti g̃a ga nehẽ,\" e'i ikwatijara.\nPaulova'ea oho pota Romapeva'ea pyri\n22Ymyagwera jate ji hopotarahivamo pe pyri novĩa. Emo ji ahoaho ojipe'g̃a pyri. A'ero tehe ji ndahoi ve pe pyri. 23-24Ag̃wamo reki ji amombe'u pa Cristo'ga avove'g̃a pe. A'ero po ti ji hoi Espanhapeve'g̃a gwyri pe. Ji kwavame po ti ji pytai pe ndepiaga nehẽ. A'ereki ymyahũ ji porepiapotaramo pe ndehe. Apytaahi'vi po ti ji pe pyri nehẽ jiroryroryvamo pe ndehe nehẽ. A'ero po ti pe ji pokogi nehẽ ji mondovouka pea rupi nehẽ.\n25Kirog̃we po ti ji hoi na'ẽ Jerusalém me tapoko ti Cristo'gareheve'g̃a pevo. 26A'ereki g̃a pe Macedôniapeve'g̃a gwyripeve'g̃a Cristo'gareheve'g̃a omono'ono'õ itambere'ia. Na jitehe Gréciapeve'g̃a gwyripeve'g̃a omono'ono'õ itambere'ia g̃a pe. \"Timondouka ti itambere'ia Jerusalém me Cristo'gareheve'g̃a pe imbatere'ỹve'g̃a pe,\" ei g̃a ojohupe. G̃anemimbuhura po ti ji herohoi kiro heja g̃a pe a'ero nehẽ. 27G̃wemimbotarimo tehe g̃a omondouka imombyryva Jerusalémmeve'g̃a pe judeus'g̃a pe. \"Timondouka po nhande mbatera g̃a pe hamo,\" ei g̃a raikwehe. A'iti tuhẽ. A'ereki judeus'g̃a ojikwe omombyry g̃a pe judeus'g̃arũive'g̃a pe Cristo'ga mombe'gwovo g̃a pe. Igwete g̃a jikogi Cristo'ga rehe raikwehe Macedôniapeve'g̃a Gréciapeve'g̃a no. Kiro pyryvamo g̃a imondoukari ombatera judeus'g̃a pe ikwepyga a'ero. A'ereki judeus'g̃a pyryvipe g̃a pe Cristo'ga mombe'gwovo g̃a pe. 28Kiro po ti ji herohoi g̃anemimbuhura itambere'ia heja Jerusalémmeve'g̃a pe a'ero nehẽ. Hejapavame po ti ji hona'ẽi pe pyri pe ndepiaga nehẽ jihorame Espanhapeve'g̃a gwyri pe nehẽ. 29Cristo'ga omombyry hete ji ve. Ji horame pe pyri po ti ga imombyryhetei pe me nehẽ no. A'ea ji akwaha hete.\n30Nhiirũ, xajiko nhande nhandepojykaharete'ga rehe Jesus Cristo'ga rehe. Nhandejopy'a ja nhande no. A'ereki Tupana'ga ra'uva nhande mongoi nhandejopy'a ja. Nurã ji ehetei pe me a'ero: Ji ja ti penhi'ĩ hete Tupana'ga pe ji repyga. 31Nahã ti pe'ji ga pe: \"Apĩ, ea'ngu ti Paulo'ga ga horame Judéiapeve'g̃a gwyri pe tojukayme ti g̃a ga pevo. A'ereki g̃a ndojikogi Cristo'ga rehe,\" pe'ji ti ga pe. \"Kiro po ti Paulo'ga herohoi judeus'g̃arũive'g̃a itambere'ia Cristo'gareheve'g̃a pe judeus'g̃a pe Jerusalém me nehẽ. Ga herohorame g̃a pe embohoryory ti g̃a judeus'g̃arũive'g̃a itambere'ia rehe topyhy ti g̃a Paulo'ga hugwi javoji,\" pe'ji ti Tupana'ga pe ji repyga, a'e hete ji pe me. 32A'ero po ti ji roryheteramo ji horame pe pyri nehẽ Tupana'ga ji mondoukarame pe pyri nehẽ. A'ero po ti pe ji mbohoryhetei nehẽ no. 33Tupana'ga onog̃atue'ymi nhandepy'a. Tapendereko katu pa ti ga a'ero nehẽ. Na tuhẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rom\/15","date":"2018-06-23T10:37:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864957.2\/warc\/CC-MAIN-20180623093631-20180623113631-00052.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":1055,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.493,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 24:6\n6—Aerẽ po ti ojipe'g̃a tavukari ojipe'g̃a pe nehẽ. A'ero po ti g̃a ei pe me: \"Ira'agwe g̃a tavukari. Paivouhu g̃a ndekoi otavuka no,\" e'i po ti g̃a pe me nehẽ. G̃a a'ea imombe'urame pe me ti tapemomynhukari g̃a pe pejipy'a penhimongyhyjiukare'yma nehẽ. Otavuka tuhẽ po ti g̃a nehẽ. A'ea rupi rũi po ti mbapavakotyva'ea nehẽ, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/24\/6","date":"2018-06-18T19:15:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860776.63\/warc\/CC-MAIN-20180618183714-20180618203714-00179.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.059,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.249,"stopwords_ratio":0.603,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"João 18:37\n37A'ero Pilatos'ga ei ga pe:\n—Nde ko huvihavuhua tuhẽ naerũ? ei ga ga pe.\n—Nde ere'e katu ji ve nde ko huvihavuhua javo, ei Jesus'ga ga pe. Ajo ji ji'a yvyakotyva'ero kako tamombe'u ti g̃a pe a'itituhẽva'ea javo, ei ga. Kiroki g̃a oko hete a'itituhẽva'ea rehe – g̃a g̃wendu katu nhinhi'ig̃a a'ero, ei ga ga pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/18\/37","date":"2018-06-24T10:37:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267866932.69\/warc\/CC-MAIN-20180624102433-20180624122433-00185.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.109,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.277,"stopwords_ratio":0.571,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Coríntios 13:10\n10Oropota tuhẽ ore pendekokatua. Nurã avo jirekorame ji ikwatijari imondovo nhinhi'ig̃a pe me pe mog̃itavo jihoa koty pe pyri. A'ereki ji a'e jiyvyteri pe: Po ti ji ikwatijana'ẽi imondovouka g̃a pe, a'ero po ti Corintopeve'g̃a pohiri okote'varuhua hugwi nehẽ. A'ero nhivahemame g̃a pyri po ti ji nanhi'ig̃ahyi g̃a pe nehẽ imondove'ỹ hahyva'ea g̃a pe nehẽ. Jesus Cristo'ga nhandepojykaharete'ga e'i ore ve: \"Pepoko ti jireheve'g̃a mbojikoheteavo ji rehe nhinhi'ig̃a kwahavuka g̃a pe,\" ei Jesus Cristo'ga ore ve. Ga nde'i ore ve: \"Penhi'ig̃ahy ti g̃a pe g̃a mbopoyjayjare'yma.\" A'ea rũi ga ei.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Cor\/13\/10","date":"2018-06-18T21:46:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267861163.5\/warc\/CC-MAIN-20180618203134-20180618223134-00546.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":91,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.495,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Pedro 5:10\n10Kiro pe pekwahavahi'vi na'ẽ hahya novĩa. Emo Tupana'ga pe mo'emo'ẽ toko ti g̃a huvihavuhuro ji pavẽi yvagi pe avuirama nehẽ javo. A'ereki pe pejikoty'a Cristo'ga pavẽi. Tupana'ga omombyry pa nhande ve jipi. A'ero po ti ga pe mboheaporog̃itakatui nehẽ. Gaha po ti pe mbojikoguka hete Cristo'ga rehe nehẽ. Gaha po ti omondo pepy'a mbotyva. A'ero po ti pe nhimboitai penhimomiranama hahya pe pepohire'yma ga hugwi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Pet\/5\/10","date":"2018-06-24T00:41:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267865438.16\/warc\/CC-MAIN-20180623225824-20180624005824-00393.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000060797,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000006079673767}","num_words":66,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.515,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 2:16\nOjigwarai Herodesva'ea tay'riva'ea rehe\n16Omanoa renonde Herodesva'ea nhimonha'ngaranuhũi jaytata'ia kwahapyra'g̃a ndehe. A'ereki ahe okwaha ji moandyandyi g̃a ojivyra'jave'yma ji pyri javo. Dois anos g̃werĩ tayri'ga rehe kiro. A'ea Herodesva'ea okwaha. A'ereki nanongara jaytata'ia kwahapyra'g̃a omombe'u ahe ve ahe g̃a monhi'ig̃ame ojive. Nurã ahe osoldados'g̃a mondoukari cidade de Belém me Belém rembeyvyri hĩ pe no. Pevo ahe osoldados'g̃a mondoukari tojuka pa ti g̃a tapihama'g̃a javo – kiroki tayri'g̃a o'a jaytata'ia kwahapyra'g̃a hepiagirẽ jaytata'ia. Ahenhi'ig̃a rupi soldados'g̃a hoi a'ero tapihama'g̃a ndepiaga. Ojuka pa g̃a tapihama'g̃a – kiroki g̃a gwereko dois anos ojihe, kiroki g̃a ndogwerekoi ve dois anos ojihe no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/2\/16","date":"2018-06-18T05:06:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860041.64\/warc\/CC-MAIN-20180618031628-20180618051628-00556.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999790192,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999790191650391}","num_words":97,"character_repetition_ratio":0.105,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.227,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Timóteo 2\nNahã po ojatykave'g̃a e'i Tupana'ga pe hamo\n1Kiro ji ena'ẽi nde ve: Jesus'gareheve'g̃a ti tonhi'ĩ Tupana'ga pe yvyakotyve'g̃a mombe'gwovo g̃a nhaporemo g̃a ndepyga. Te'i ti g̃a ga pe: \"Epoko ti g̃a imombyryva g̃a pe. Ndepyry hete nde g̃a nderekokatuavo jipi.\" A'ea ti g̃a te'i Tupana'ga pe.\n2Na jitehe ti g̃a te'i Tupana'ga pe nhanderuvihavuhu'g̃a mombe'gwovo huvihava'g̃a mombe'upava no Tupana'ga ti tomombyry g̃a pe javo. A'ero po ti g̃a pyryvamo nhande pokokatuavo nehẽ. A'ero po ti nianemongyhyjihavi niandeavykyhavi nehẽ no. A'ero po ti nhande rekokatui imondoheteavo nhandereaporog̃ita Tupana'ga rehe imohina nehẽ ojipe'g̃a ndehe nehẽ no.\n3Pyry Tupana'ga pe nhanembopiro'yhara'ga pe nhande nhi'ig̃ame ga pe emombyry ti g̃a pe javo. 4Ga opota hete yvyakotyve'g̃a ndekote'varuhua mombora g̃a nhaporemo ti tomomboruka ji ve javo. G̃anembikwahava ga opota no g̃a nhaporemo ti tokwaha Jesus Cristo'ga mombe'ua a'itituhẽva'ea javo.\n5A'ereki Tupana'ga tehe ko Tupanamo.\nGaha yvyakotyve'g̃a tombohete\ngaha jate ko nhanderuvihavuhuhete'ga javo.\nYvyakotyva'ero Cristo Jesus'ga jate ombojikoty'aruka yvyakotyve'g̃a.\nNurã yvyakotyve'g̃a jikoty'ari Tupana'ga pavẽi.\n6Ojijukaukarame g̃a ndepypava ga g̃a mbopiro'yukari g̃andekote'varuhua hugwi.\nNurã g̃a jikoty'ari Tupana'ga pavẽi a'ero.\nGamanoa okwahavuka Tupana'ga remimbotarimova'ea.\nA'ea kiro yvyakotyve'g̃a piro'yag̃wama g̃andekote'varuhua hugwi.\n7Nurã Tupana'ga ei ji ve a'ea pa emombe'u javo. \"Eko ti Jesus Cristo'ga moirũharamo egwovo judeus'g̃arũive'g̃a pyri gentios'g̃a pyri,\" ei ga ji ve. \"Emombe'u pa ti Jesus'ga g̃a pe tojiko ti g̃a ga rehe. A'ero po ti g̃a imomborukari ga pe okote'varuhua ojihugwi nehẽ. Embo'embo'e ti g̃a Jesus'ga mombe'ua nhaporemo rehe a'itituhẽva'ea rehe.\" A'ea Tupana'ga ei ji ve. Amombe'u katu ji nde ve. Nanhi'mbei ji.\n8Onhimono'og̃ame Tupana'ga nhi'ig̃a renduva ogwyri pe nhaporemo marã po ti akwaimbae'g̃a ndekoi a'ero nehẽ Jesus'gareheve'g̃a? Kiro ji imombe'ui nde ve jireaporog̃ita. Onhimono'og̃a ti akwaimbae'g̃a tonhi'ĩ Tupana'ga pe gweaporog̃itapyryvamo onhimonha'ngae'yma g̃a ndayvapotare'yma.\nPaulova'ea e'i nahã ti kunhangwera'g̃a toko javo\n9Marã po ti kunhangwera'g̃a ndekoi nehẽ Jesus'gareheve'g̃a? Kiro ji imombe'ui nde ve jireaporog̃ita. Tonhimbovyvy ti kunhangwera'g̃a okopyryheteavo imongirame opira. Taheaporog̃itaranuhũyme ti g̃a o'ava mbojigwajigwaga rehe. Taheaporog̃itaranuhũyme ti g̃a mbo'yra nog̃a rehe ouro apopyra nog̃a rehe no pérolas nog̃a rehe no. Taheaporog̃itaranuhũyme ti g̃a opikatua mongia rehe no – kiroki a'ea gwerohoahivuhu itambere'ia. 10G̃a e'i ore Jesus Cristo'gareheva'ea javo. Toko katu ti g̃a a'ero ojipe'g̃a pe. Nahã ti Jesus Cristo'gareheve'g̃a toko a'ero.\n11Jesus Cristo'gareheve'g̃a nhimono'og̃ame tihendu ti Tupana'ga nhi'ig̃a javo, kunhangwera'g̃a ti tojapyaka tuhẽ ganhi'ig̃a rehe. Onhi'ig̃e'yma ti g̃a tohendu pota okokatuavo.\n12A'e hete ji nde ve: Kunhangwera'g̃a ti toko Tupana'ga nhi'ig̃a rehe jate. Tombo'eyme ti g̃a Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea rehe. Te'iyme tuhẽ ti g̃a: \"Kunhangwerava'ea oapo akwaimba'eva'ea.\" Tombo'eyme ti g̃a a'ea rehe Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea rehe. 13A'ereki akwaimba'eva'ea Tupana'ga oapo ypy Adãova'ea. Kirẽ kunhangwerava'ea ga oapo Evava'ea hako. 14Adãova'ea rũi reki Satanás'ga omoandyi hako. Kunhangwerava'ea ga omoandyi. A'ero kunhangwerava'ea nonhi'ĩpo'rui Tupana'ga okote'varuhuavo.\n15Emo kunhangwera'g̃a jikogame Jesus Cristo'ga rehe jipi Tupana'ga omombo g̃andekote'varuhua g̃a hugwi. Ojikogame ga rehe g̃a ojipe'g̃a arõhetei okopyryvamo onhimbovyvya. Nahã g̃andeaporog̃ita pyahuro. Igwete pyryvamo g̃a nda'yramo g̃wembireko'g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Tim\/2","date":"2018-06-18T10:10:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860168.62\/warc\/CC-MAIN-20180618090026-20180618110026-00155.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":464,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.459,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"João 19:31\nOykikutu ahe Jesus'ga\n31Aerẽ judeus'g̃a nduvihava'g̃a hoi javo Pilatos'ga pe:\n—Emopenuka ti yvareheve'g̃a netymakag̃a tomanog̃atu ti g̃a, ei g̃a ga pe. A'ero po ti g̃a ahera'oa mbojyvi herogwovo nehẽ, ei g̃a ga pe.\nE'i g̃a a'ea Pilatos'ga pe. A'ereki a'ea ko sexta-feira mbatera mboavujikwehava g̃a pe. Ndopotari g̃a ahera'oa mo'amipyra yva rehe sábado rupi oporavykye'yma rupi. A'ereki a'ea ko huvihahetea g̃a pe sábado Páscoa rekoro g̃waramo. Nurã g̃a hoi javo Pilatos'ga pe tomopenuka ti ga g̃anetymakag̃a g̃a jukavouka javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/19\/31","date":"2018-06-19T23:15:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863206.9\/warc\/CC-MAIN-20180619212507-20180619232507-00530.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":80,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.512,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 13:15\n15A'ero Jesus'ga nhandepojykaharete'ga ei ijara'ga pe ipypeve'g̃a pe no:\n—Pe'e pe ji ve: \"Oko te'varuhu ga. A'ereki ga oporavyky sábado rupi.\" Nahã pe ei ji ve, ei Jesus'ga. Pehe reki okokatu'ãva'ero peko. Pe nhaporemo peporavyky sábado rupi no! A'ereki sábado rupi pembopiro'y penhenymbava boi burro reheve hapyja hugwi herogwovo y pe imboy'gwovo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/13\/15","date":"2018-06-25T05:14:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867424.77\/warc\/CC-MAIN-20180625033646-20180625053646-00182.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9998243451,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9998243451118469}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.434,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romanos 10\n1Nhiirũ, anhi'ĩ hete ji Tupana'ga pe jire'yja'g̃a ndepyga judeus'g̃a ndepyga tojiko ti g̃a Cristo'ga rehe javo. A'ereki ji apota hete g̃ajikoga ga rehe. 2A'e ji g̃a mombe'gwovo: Oko hete g̃a Tupana'ga rehe xako ti garemimbotarimova'ea rupi javo novĩa. Emo g̃a ndokokwahavi reki garemimbotarimova'ea rupi. 3G̃a ndokoi Tupana'ga remimombyryva rupi. Igwete g̃a etehei: \"Xanhimombyry nhande,\" ei g̃a. \"Xako nhande Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi. A'ero po ti Tupana'ga ei nhande ve: 'Pepyry hete pe,' e po ti ga nhande ve nehẽ,\" e'i tehe g̃a. A'ea g̃a e'i tehe okoe'yma Tupana'ga remimombyryva rupi. 4Cristo'ga jate g̃wendu katu pa Moisésva'ea remimbo'eagwera. Nhande nihendukatupavi a'ea nhanenhimombyryve'yma. Nurã nhande jikogi Cristo'ga rehe Tupana'ga te'i pepyry pe javo nhande ve.\nOjiko pa po g̃a Cristo'ga rehe hamo\n5Ymya Moisésva'ea ikwatijari g̃a mombe'gwovo hako – kiroki g̃a e'i: \"Po nhande hendukatui Tupana'ga remimbo'ea, a'ero po ti nhande pyryvamo nehẽ.\" Kiroki g̃a e'i a'ea – g̃a pe Moisésva'ea ei:\n\"A'ea rendukatupava po ti g̃a mombyryvi a'ero nehẽ,\" ei Moisésva'ea.\n6Jara'g̃a pe ki a'e te ahe e'i ikwatija g̃a mombe'gwovo no – kiroki g̃a e'i: \"Nhande jikogame Tupana'ga rehe po ti ga nhande mombyryvi nehẽ.\" G̃a pe Moisésva'ea ei:\n\"Te'iyme ti g̃a oyvyteri pe:\n'Tojiupi ti g̃a yvagi pe'.\"\nCristo'ga mbojyva pe jugwi Moisésva'ea ei te'iyme ti g̃a a'ea javo. A'ereki Cristo'ga uripe raikwehe tamombyry g̃a javo. 7Igwete Moisésva'ea ei no:\n\"Te'iyme ti g̃a no:\n'Toho po ti g̃a omanove'g̃a gwyri pe'.\"\nCristo'ga mbogwerava pe jugwi Moisésva'ea ei te'iyme ti g̃a a'ea javo. A'ereki Cristo'ga okweravipe reki omanoa hugwi raikwehe. 8Moisésva'ea e'i a'ero:\n\"Pekwaha pe Tupana'ga nhi'ig̃a,\" ei ahe.\n\"A'ereki nonhimimi pe me a.\nPenhi'ĩ pe a'ea rehe.\nPejapyaka pe a'ea rehe Tupana'ga nhi'ig̃a rehe,\" ei ahe ikwatija hako.\nA'ea ore imombe'ui pe me no tapejiko ti ga rehe javo. 9Penhimombe'u ti jara'g̃a pe Jesus'ga ko jipojykaharete'ga javo, oro'e ore pe me. Perovia hete ti pejipy'a pe Jesus'ga kwerava Tupana'ga ombogwera ga gamanoa hugwi javo. Heroviaheterame a'ea po ti Tupana'ga pe mondoukari ojipyri yvagi pe aerẽ nehẽ. 10A'ereki heroviaheterame nhandepy'a pe nhande xajiko Jesus'ga rehe. Nhande jikogame ga rehe ga ko jipojykaharete'ga javo, a'ero Tupana'ga ei nhande ve pepyry hete pe javo. A'ero po ti ga nhande mondoukari ojipyri nehẽ. 11Tupana'ga rembikwatijarukara e'i no:\n\"Kiroki g̃a ojiko ga rehe\n– g̃a po ti ndipoyjayjare'ymuhũi nehẽ,\" e'i.\n12Yvyakotyve'g̃a pe nhaporemo i'ei. A'ereki g̃a ojo'ja hete Tupana'ga pe judeus'g̃a judeus'g̃arũive'g̃a pavẽi. A'ereki Jesus Cristo'ga ko judeus'g̃a pojykaharete'ga. Ga jitehe ko judeus'g̃arũive'g̃a pojykaharete'ga no. Ga omombyry hete g̃a pe nhaporemo g̃a jikogame ga rehe ore poko javo. 13A'ereki ikwatijara e'i no:\n\"Kiroki g̃a ojiko nhandepojykaharete'ga rehe ore poko javo\n– g̃a mondouka po ti ga yvagi pe ojipyri nehẽ,\" e'i.\n14Emo ojikoge'ymame ga rehe po g̃a nde'i ore poko javo ga pe. Ganhi'ig̃a renduve'ymame po g̃a ndojikogi ga rehe. Ga mombe'ue'ymame g̃a pe po g̃a nohenduvi ganhi'ig̃a. 15Tupana'ga g̃a mondoe'ymame ga mombe'uuka g̃a pe po g̃a nomombe'ui ga g̃a pe a'ero. Emo Tupana'ga g̃a mondouka tuhẽ reki ga mombe'gwovouka g̃a pe. Igwete ikwatijara e'i no:\n\"Pyry hete tuhẽ g̃a ndurame imombe'gwovo pyryva'ea nhande ve,\" e'i hako.\n16Emo imombe'urame g̃a pe g̃a nhaporemo rũi g̃wendu katu Tupana'ga remimombe'upyryva. Nanongara pe Isaíasva'ea ei Tupana'ga pe hako:\n\"G̃a nohendukatui reki ore imombe'urame g̃a pe,\" ei ahe opojykaharete'ga pe hako.\n17Nahã a'ero. Hendukaturame jate Cristo'ga mombe'ua nhande jikogi ga rehe.\n18\"Oro israelitas'g̃a, nohenduvi g̃a pyryva'ea mombe'ua naerũ?\" e'i po g̃a ji ve. G̃wendu tuhẽ reki g̃a. A'ereki ikwatijara e'i:\n\"Yvyakotyve'g̃a nhaporemo g̃wendu g̃anhi'ig̃a.\nA'ereki g̃agwyri pe nhaporemo g̃a oho imombe'gwovo pyryva'ea,\" e'i ikwatijara hako.\n19\"Israelitas'g̃a ndokwahavi naerũ?\" e po g̃a. Okwaha tuhẽ g̃a. Moisésva'ea ypy omombe'u a'ea Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'urame ikwatija hako. Tupana'ga e'i israelitas'g̃a pe:\n\"Pe'ji tehe pe israelitas'g̃arũive'g̃a pe:\n'G̃a ko Tupana'gareheve'g̃a rũi.\nG̃a ndokwahavihu,' pe'ji tehe pe israelitas'g̃arũive'g̃a pe,\" ei Tupana'ga.\n\"G̃a pe jitehe po ti ji imombyryvi nehẽ.\nNahã po ti ji pe monhimyrõi israelitas'g̃arũive'g̃a ndehe nehẽ.\nIgwete po ti ji pe monhimboahivi nehẽ no,\" ei Tupana'ga israelitas'g̃a pe.\nMoisésva'ea okwatija Tupana'ga nhi'ig̃a inog̃a hako.\n20Isaíasva'ea koji'i ndopojihuvi imombe'gwovo Tupana'ga nhi'ig̃a. Tupana'ga e'i israelitas'g̃arũive'g̃a mombe'gwovo:\n\"Ymya g̃a ndajikwahapotari.\nAg̃wamo ki a'e te g̃a ji kwahavi,\" ei ga.\n\"Ymya g̃a nde'i: 'Pemombe'u ti Tupana'ga ore ve.'\nAg̃wamo ki a'e te ji anhimboukwaha g̃a pe,\" ei Tupana'ga israelitas'g̃arũive'g̃a mombe'gwovo.\nIsaíasva'ea omombe'u a'ea Tupana'ga nhi'ig̃a ikwatija hako.\n21Emo ahe omombe'u israelitas'g̃a no imombe'urame Tupana'ga nhi'ig̃a. Tupana'ga e'i hako:\n\"A'ea'e ji g̃a pe jipi novĩa:\n'Pejiko ti ji rehe',\" ei ga.\n\"Emo g̃a nanhirendupotari.\nG̃a noangarihu ojikoge'yma ji rehe,\" ei Tupana'ga israelitas'g̃a mombe'gwovo.\nIsaíasva'ea okwatija a'ea Tupana'ga nhi'ig̃a hako.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rom\/10","date":"2018-06-18T21:46:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267861163.5\/warc\/CC-MAIN-20180618203134-20180618223134-00047.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":737,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.495,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 27:35\n35Kiro g̃a ga kutugi yva rehe ga mbovya hehe.\nKirẽ g̃a Jesus'ga pira ma'ema'ẽi ojive. Ojohupe g̃a ei: \"Manamo nhande tipojyka Jesus'ga pira?\" Tikwaha javo g̃a imombomombori ita'javuhuva'ea dados'java'ea. Nahã g̃a ima'ema'ẽi gapira ojive. Nahã hekoi Tupana'ga nhi'ĩpo'ruavo ymyahũva'ea po'ruavo. A'ereki ymyahũ Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea a'ea mombe'u. Imombe'gwovo ahe e'i hako:\n\"Oma'ẽ g̃a jipira ojohupe.\nOjipea rehe i'arimova'ea rehe g̃a imombori ita'java'ea\na'ea ko jiapoa javo jipira pe,\" ei ahe hako.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/27\/35","date":"2018-06-19T08:39:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267861981.50\/warc\/CC-MAIN-20180619080121-20180619100121-00034.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":72,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.361,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Marcos 11:23\n23Tamombe'u katu ti pe me: G̃a jikogame Tupana'ga rehe oporanduva ga pe Tupana'ga po ti g̃wendu katu nhinhi'ig̃a javo, na ja po ti hekoi g̃a pe a'ero nehẽ, ei ga. Po ti g̃a ei Tupana'ga pe tojipe'a ti yvytyruhua onhimomboa ypiahua pype javo, a'ero po ti Tupana'ga imbojipe'ai g̃a pe, ei ga. Po ti g̃a ndogweroviarihihũ mara'ngu po ti ojipe'avo javo, a'ero po ti Tupana'ga nombojipe'aukari g̃a pe nehẽ, ei ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Mark\/11\/23","date":"2018-06-20T04:13:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863411.67\/warc\/CC-MAIN-20180620031000-20180620051000-00575.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":72,"character_repetition_ratio":0.109,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.694,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 27:16-17\n16-17Ypa'õ yvyri Cauda yvyri ore hoi. Pevo igwyre'i yvytua ore ve. Igwete ore ipyhygahyi yha'ria hupia. Norombo'avi gwerevi ore itayharuhua pype herekokatuavo. Kirẽ g̃a imonhatimatimani itayharuhua ihama rerogwovo nhapytiamo imongovo toandogyme ti itayharuhua javo. Aerẽ:\n—Kiro po ti nhande herohoi tye'ymuhũa apiavo herotyva y'ytig̃uhũa rehe nehẽ, ei g̃a okyhyjiavo.\nA'ereki pevo u y'ytig̃uhũa ypyteri pe'i Líbiapeve'g̃a gwyra ypyvo. Igwete g̃a imbojyva'javi itayharuhua pype tapy'ynhapiruhuva'ea yhara moanhandava yvytua tomoanhaheteyme ti javo. G̃wemimbotarimo yvytua ore rerohoi a'ero. 18Ndopigi yvyruhua ore mbojirejireva. Nurã ko'emame g̃a imombomombori mbatera y pe timbovevujuka ti itayharuhua javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/27\/16-17","date":"2018-06-23T14:34:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267865081.23\/warc\/CC-MAIN-20180623132619-20180623152619-00545.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9998867512,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9998867511749268}","num_words":91,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.22,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"João 5\nJesus'ga omopo'ã ahe\n1Aerẽ judeus'g̃a japoi toryva Jerusalém me. A'ero Jesus'ga hoi tahepia javo. Igwete Jesus'ga ipyka'nauhũve'ga repiagi ypia'ia pyri. 2Jerusalém jupihava pyri ypia'ia u – perope hovapytymbava pyri. Jurukwara rupi g̃a heno'eno'ẽi ovelhas jipi. Betezata ei judeus'g̃a ypia'ia pe. Gwereko mbohapyrete cinco tapyi'ia ypia'ia pyri. 3A'ea gwyri pe itetirũave'g̃a nhinog̃i upa ypia'ia pyri onhimongyavo jipi. Hehae'ỹve'g̃a ko pevo u jipi ipyka'naka'nauhũve'g̃a pavẽi nomyive'g̃a pavẽi. [ 4A'ereki amoamome Tupana'gapyrive'ga ojy yhya pype ya momyina. Kirẽ kiroki g̃a oho ypy yhya pype – g̃ahã onhimohig̃atu a'ero. Nahã g̃a horame ipype ga rugarurirẽ g̃atetirũaparavuhua ipigi g̃a hugwi a'ero. Nurã itetirũave'g̃a nhinog̃i upa ypia'ia pyri jipi taho ypy ti ipype javo.] 5-6Igwete Jesus'ga ipyka'nahũve'ga repiagi pevo. \"Ymyahũ hete ga ka'nauhũro,\" ei Jesus'ga. A'ereki he'yjuhu trinta e oito kwara gaka'na rehe. Ikwahavame Jesus'ga ei ga pe:\n—Ndepyry hete pota nde? ei ga.\n7—Jipyry pota ji novĩa, ei ipyka'nauhũve'ga ga pe. A'ereki nanhimbojyhavi ipype ya momyiname jipi, ei ga. Ji hopotarame ipype ojipe'ga hojipei ipype ji renonde jipi, ei ga Jesus'ga pe.\n8A'ero Jesus'ga ei ga pe:\n—Epo'ã! Epyhy ti ejikupeupava herogwovo, ei ga.\n9Kotihĩ ga pyryvamo a'ero opo'ama herogwovo. A'ea ko sábado judeus'g̃a poravykye'yma. 10Nurã judeus'g̃a nduvihava'g̃a ei ika'nauhũgwera'ga pe:\n—Kirog̃we ko sábado, ei g̃a. Ndapyryvi nde herohoi ejikupeupava kirog̃we, ei g̃a ga pe. A'ereki Moisésva'ea e'i: \"Po ahe ndogwerohoi te mbatera sábado rupi nhandeporavykye'yma rupi,\" ei ahe ikwatija, ei g̃a ga pe.\n11Igwete ga ei:\n—Akoja'ga – kiroki ga ji mopo'ã ko – gaha e'i ji ve: \"Epyhy ti herogwovo,\" ei ga g̃a pe.\n12—Ma'g̃a e'iuhu nde ve naerũ herohoukarag̃wama? ei g̃a ga pe.\n13Ika'nauhũgwera'ga ndokwahavi reki Jesus'ga. A'ereki Jesus'ga oho jipe g̃ande'yjuhua pytera rupi ogwovo.\n14Aerẽ Jesus'ga ga repiagi judeus'g̃a jatykahavuhua pype. Igwete ga ei ga pe:\n—Ji rendu ti, ei ga ga pe. Erepo'ag̃atu nde kiro, ei ga. Terekote'varuhua'javi ti a'ero, ei ga. Po ti nde nderepohiri ejikote'varuhua hugwi, a'ero po ti koji'i tehe nde mbatera rahya hepiagi nehẽ, ei Jesus'ga ga pe.\n15A'ero ika'nauhũgwera'ga hoi imombe'gwovo judeus'g̃a nduvihava'g̃a pe.\n—Gaha ji mopo'ã Jesus'ga, ei ga g̃a pe.\n16Nurã g̃a imbote'varuhupotari Jesus'ga pe. A'ereki ga omombimombi g̃atetirũa g̃a hugwi sábado rupi jipi.\n17Igwete Jesus'ga ei:\n—Jiruva'ga oporavykye'ymi jipi g̃a pokopokoga, ei ga. Ga javijitehe ji aporavykye'ymi g̃a pokoga no, ei Jesus'ga.\n18Ganhi'ig̃a renduvame koji'i g̃a Jesus'ga jukapotari a'ero.\n—A'ereki sábado rupi ga oporavykyuhu imombiga g̃atetirũa g̃a hugwi nhaneramonhava'ea nhi'ig̃a rendukatue'yma, ei g̃a. Johe'i tehe garekote'varuhua. Jiruva'ga ei ga Tupana'ga pe no, ei g̃a. Nahã ga nhimongopotaruhui Tupanamo a'ero, ei g̃a.\nNurã g̃a Jesus'ga jukapotari a'ero.\nTupana'ga gwa'yra'ga mongoi g̃wemimbotarimova'ea rehe\n19Igwete Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Tamombe'u katu tuhẽ pe me, ei ga. Jihi Tupana'ga ra'yramo ndakoi nhiremimbotarimova'ea rehe. Akwaha ji Tupana'ga reaporog̃itakatua jitekovo. A'ea rehe jate ji reaporog̃itaro a'ero, ei ga. Okoe'ymi ga g̃wemimbotarimova'ea rehe. Garemimbotarimova'ea rehe javijitehe ji rekoe'ymi no gara'yramo, ei Jesus'ga. 20A'ereki jiruva'ga ji arõ hete, ei ga. A'ero ga ikwahapavukari ji ve gweaporog̃itakatua, ei ga. Koji'i po ti ga ikwahavukari ji ve nehẽ no, ei ga. \"Nahanahã po ti nde rekoi g̃a monhimomby'avo nehẽ,\" e po ti ga ji ve nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\n—Pyry hete tuhẽ ji ika'nauhũve'ga mopo'ami, ei ga. Johe'i tehe po ti ji japoi pyryheteva'ea nehẽ. A'ero po ti pe nhimomby'ahetei a'ea rehe nehẽ, ei ga. 21A'ereki jiruva'ga omanove'g̃a mbogwera g̃a mongovo, ei ga. Ga javijitehe jihi gara'yramo g̃a mbogwerapotarame ji g̃a mbogweravi g̃a mongovo no, ei Jesus'ga. 22-23Jihi a'e jara'g̃a pe: \"Ereko te'varuhu nde. Eho ti hahyva'ea ruvihava pype a'ero nehẽ,\" a'e ji, ei ga. Jara'g̃a pe ji ei: \"Ndepyry nde ejikoga ji rehe. Yvagi pe ti nde ruvi avuirama nehẽ,\" a'e ji, ei ga. Tupana'ga tuhẽ nde'i g̃a pe. A'ereki ga e'i ji ve gwa'yramo: \"Ndehe ti ere g̃a pe tanembohete ti g̃a,\" ei ga ji ve a'ero, ei Jesus'ga. Ombohete g̃a Tupana'ga. Na jitehe po ti g̃a tanhimbohete nehẽ no, ei ga. Kiroki g̃a nanhimbohetei – g̃a nombohetei jiruva'ga no nhimbuhurukara'ga, ei Jesus'ga g̃a pe.\n24—Tamombe'u katu tuhẽ pe me, ei ga. G̃a hendukaturame nhinhi'ig̃a ojikoga Tupana'ga rehe nhimbuhurukara'ga rehe, gweaporog̃ita pyahu ko g̃a a'ero, ei ga. A'ero po ti g̃a ndekoi avuirama Tupana'ga pyri nehẽ no, ei ga. Nda'ei po ti ji g̃a pe nehẽ: \"Peko te'varuhu pe,\" ei ga. A'ereki g̃a ndohoa'javi kiro hahyva'ea ruvihava viara rupi. Yvaga viara rupi g̃a hoi a'ero Tupana'ga pyri nehẽ, ei ga. 25Tamombe'u katu tuhẽ pe me, ei Jesus'ga. Ji ko Tupana'ga ra'yramo ako. Okote'varuhuve'g̃a po ti henduvi nhinhi'ig̃a nehẽ ag̃wamo vehevi reki. Hendukaturame po ti g̃a ndeaporog̃itapyahuro nehẽ, ei ga. 26Tupana'ga hete ahe mongoi ahe monguva. Ga javijitehe ji gara'yramo ahe mongoi no. A'ereki ga ahe mongoukari ji ve. 27Na jitehe Tupana'ga ei ji ve: \"Ndehe ti ere okote'varuhuve'g̃a pe peko te'varuhu pe javo,\" ei ga ji ve, ei Jesus'ga. A'ereki ji ko yvagipeva'ea. Yvyakotyva'ea ko ji no, ei ga.\n28—Tapenhimomby'auhui ti nhinhi'ig̃a renduva, ei ga. Aerẽ po ti ahe nhaporemo henduvi nhinhi'ig̃a nehẽ. 29Henduvame po ti omanove'g̃a kwerava'javi nehẽ. Okokatuve'g̃a po ti okwera okovo Tupana'ga pyri avuirama nehẽ, ei ga. Okote'varuhuve'g̃a po ti okwera nehẽ no. A'ero po ti ji ei g̃a pe: \"Pendekote'varuhuro g̃waramo po ti pe hoi hahyva'ea ruvihava pype a'ero nehẽ,\" a'e po ti ji g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\nA'iti tuhẽ Tupana'ga Jesus'ga mbuhuruka\n30Igwete Jesus'ga ei g̃a pe no:\n—Nhiremimbotarimo rũi ji ei g̃a pe peko te'varuhu pe javo. Tupana'ga ji mbo'euka. Garemimbo'ea rupi jate ji ei a'ero, ei Jesus'ga. Nurã hupi katu ji ei jara'g̃a pe peko te'varuhu pe javo. Hupi katu ji ei jara'g̃a pe no pepyry hete pe javo, ei ga. A'ereki nhiremimbotarimova'ea rehe rũi ji rekoi. Jiruva'ga remimbotarimova'ea rehe ji rekoi nhimbuhurukara'ga rehe, ei Jesus'ga g̃a pe.\n31—Po ti jihi tehe anhimombe'u pe me, a'ero po ti pe ndajireroviari nehẽ hamo ga hete onhimombe'u javo ji ve, ei ga. 32Ojipe'ga ji mombe'u no jiruva'ga, ei ga. Akwaha hete ji nhimombe'ukatua. A'ereki a'itituhẽva'ea garemimombe'ua, ei ga g̃a pe.\n33—Pehe pemondo g̃a João Batista'ga pyri raikwehe tonhimombe'u ti ga javo, ei ga. Onhimombe'urame a'ero ga ei a'itituhẽva'ea pe. A'ereki ga ji mombe'u katu no, ei ga. 34Ji ve rũi po ojipe'g̃a ji mombe'ukatui hamo, a'e ji. Pe me po g̃a ji mombe'ukatui hamo tokwaha ti g̃a ga javo, ei ga g̃a pe. Nurã ji ei João'ga remimombe'uagwera pe taperovia ti. Heroviarame po ti pe jikogi ji rehe nehẽ pejigwove'yma hahyva'ea ruvihava pype nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\n35—João'ga ko hyapehava ja. A'ea hendy'javame gwepiuka nhande ve tokwaha ti g̃a javo, ei ga. Na jitehe João'ga ji repiukari pe me ikwehe tokwaha ti g̃a Jesus'ga javo, ei ga. Ga pe mbo'e katu novĩa. A'ero pe ndoryvamo jiji garemimbo'ea rehe novĩa, ei Jesus'ga g̃a pe.\n36—A'apo ji ahemonhimomby'ava'ea jipi. A'ereki Tupana'ga oapoapouka ji ve, ei ga. Nhirembiapoa tuhẽ ji kwahavukari pe me a'ero, ei Jesus'ga. João'ga nhi'ig̃a ji kwahavukari pe me no. Koji'i reki nhirembiapoa ji kwahavuka pe me João'ga nhi'ig̃a hohe, ei Jesus'ga. Nhirembiapoa repiaga g̃waramo po pe'ji hamo: \"Tupana'ga ga mbuhuruka tuhẽ kokoty a'ea apovouka ga pe,\" pe'ji po pe hamo, ei Jesus'ga g̃a pe. 37Nhimbuhurukara'ga jiruva'ga ji mombe'u katu no, ei ga. Ndapehepiagangavi pe gara'oa. Pejiapyakwara pyvõ pe napehenduvangavi ga nhi'ig̃ame no, ei ga. 38Pe ndapekopotari ganhi'ig̃a rupi, ei ga g̃a pe. A'ereki pe ndaperoviari nhinhi'ig̃a. Gaha reki ji mbuhuruka kokoty, ei ga. 39Pehepiepia katu pe aherembikwatijara novĩa Tupana'ga mombe'uhara, ei ga. \"A'ea repiagame po ti nhande ikwahavi nhanderekoag̃wama yvagi pe Tupana'ga pyri nehẽ,\" pe'ji po pe pejohupe novĩa, ei ga. Aherembikwatijara jitehe reki ji mombe'u pe me novĩa, ei Jesus'ga g̃a pe. 40Emo pe ndapejikopotari ji rehe. Ndapejori ko pe ji pyri toroko ti Tupana'ga pyri nehẽ jave'yma ji ve, ei ga.\n41—Ji nda'ei ahe ve tanhimbohete ti g̃a javo, ei Jesus'ga. 42Pe ki a'e te ji atyvihu, ei ga. Anhimombaragwaha ji pe ndehe. Pe napearõi tuhẽ Tupana'ga, ei ga g̃a pe. 43Ajo ji jiruva'ga hugwi. A'ereki gaha ji mbuhuruka pepyteri pe ji mombe'u ti g̃a pe javo, ei ga. Pe ki a'e te ndapekoi ji rehe. Ojipe'g̃a ko onhimbuhuteheuhu pepyteri pe. G̃a ndehe pe ndekoi a, ei Jesus'ga g̃a pe. 44Pyry pe me pe nhomboheteheteuhui a. Pe ndapekoi reki Tupana'ga remimbohetea rehe. Ga jate ko Tupanamo, ei ga. Emo pe ndape'ei: \"Xako katu ti Tupana'ga ti tianembohete.\" A'ea pe ndape'ei. Nurã tegwete pe me pejikoga ji rehe, ei ga g̃a pe.\n45—Ji rũi po ti imombe'umbe'ui Tupana'ga pe pendekote'varuhua nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe. Moisésva'ea po ti imombe'ui a'ea ga pe nehẽ, ei ga g̃a pe. Pe'ji po pe novĩa: \"Aerẽ po ti Moisésva'ea vavagahivi nhande rehe Tupana'ga pyri nehẽ,\" pe'ji po pe novĩa, ei ga. Emo po ti ahe omombe'u Tupana'ga pe pendekote'varuhua nehẽ, a'e ji, ei ga g̃a pe. 46Moisésva'ea ji mombe'ukatui reki ji kwatija hako. Po pe Moisésva'ea nhi'ig̃a reroviari tuhẽ hamo, a'ero po pe nhinhi'ig̃a reroviari hamo no, ei ga. 47Pe ndaperoviari reki ahenhi'ig̃a – kiroki a'ea ahe okwatija inog̃a. Nurã pe ndaperoviari tuhẽ nhinhi'ig̃a no, ei Jesus'ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/5","date":"2018-06-20T11:57:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863518.39\/warc\/CC-MAIN-20180620104904-20180620124904-00290.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":1461,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.538,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Marcos 2:22\n22—Irũa tamombe'u pe me no, ei Jesus'ga. Vinho aporame ahe nonhag̃i hyruymyana pype mbiara pirymyana pype tireko katu javo. A'ereki vinhopyahua ombotyjutyjui ovuvua, ei ga. Inhag̃ame mbiara pirymyana pype vinhopyahua vuvuvuvuri a'ero imombuga ipira otururupava jugwi. Onhimomby hete a'ero. Ombote'varuhu mbiara pira no, ei ga g̃a pe. Ipipyahua pype reki ahe onha vinhopyahua a'ero, ei ga g̃a pe.\nG̃wemimbo'ea pe Jesus'ga ei a'ea. A'ereki garemimombe'ua ndojihe'ari g̃anamonhava'ea remimombe'uagwera rehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Mark\/2\/22","date":"2018-06-22T19:51:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864776.82\/warc\/CC-MAIN-20180622182027-20180622202027-00430.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9998511076,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9998511075973511}","num_words":70,"character_repetition_ratio":0.101,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.371,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 11:34\n34—Ndereakwara ko lamparina ja nde ve. Ejeakwakaturame po ti nde hepiakatui egwovo kojahua rupi ikwahava nehẽ. Na jitehe ejeaporog̃itakaturame ekovo pota Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi po ti nde rekokatukwahavi nehẽ, ei Jesus'ga.\n—Ejeakwate'varuhurame po ti nde nderehepiagi egwovo ypytuna rupi ikwahave'yma nehẽ. Na jitehe ejeaporog̃itate'varuhurame ekopotare'yma Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi po ti nde nderekokatukwahavi nehẽ, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/11\/34","date":"2018-06-18T05:53:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860089.11\/warc\/CC-MAIN-20180618051104-20180618071104-00181.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9998728037,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9998728036880493}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.178,"stopwords_ratio":0.357,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Efésios 3:19\n19—G̃a ti e'i jitehe a'ero nehẽ: \"Ndikwahapavi reki nhande nahanahã Cristo'ga nhande arõ hete javo. A'ereki tegwete ahereaporog̃itapava hehe Cristo'ga ahe arõheteranuhũro g̃waramo,\" e'i ti g̃a nehẽ, a'e ji Tupana'ga pe pe ndepyga. Cristo'ga remiarõhetea kwahaheterame tuhẽ ti nde javijitehe g̃a ndekoi. Ndepyryva ti g̃a herekopavi nehẽ, a'e ji Tupana'ga pe. A'ea pa ji apota g̃a pe, a'e ji Tupana'ga pe pe ndepyga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Eph\/3\/19","date":"2018-06-22T08:18:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864364.38\/warc\/CC-MAIN-20180622065204-20180622085204-00615.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000078678,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000078678131104}","num_words":64,"character_repetition_ratio":0.124,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.484,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 13:3\n3Po nhande ima'ema'embavi nhanembatera imbatere'ỹve'g̃a pe. Po nhande niarõi ahe nhande ima'embavame, a'ero po nhande ima'ẽtehei. Nhaneremima'embava nomombyryvi reki nhande ve.\nPo g̃a ei nhande ve: \"Pe pohire'yma g̃waramo Cristo'ga hugwi po ti ore imbokaipavi penda'oa nehẽ,\" e po g̃a nhande ve. Nhandepohipotare'ymame ga hugwi po nhande ikwava'eg̃i nhandera'oa g̃a pe a'ero tombokai ti g̃a javo. Po nhande niarõi ahe nhanenhikwava'eg̃ame g̃a pe, a'ero po nhande nhikwava'ẽtehei reki. Nhanenhikwava'eg̃a nomombyryvi reki nhande ve.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/13\/3","date":"2018-06-19T22:45:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863206.9\/warc\/CC-MAIN-20180619212507-20180619232507-00335.warc.gz","language":"pah","language_score":0.999940753,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999407529830933}","num_words":74,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.595,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Marcos 13:12\n12—Gwe'yja'g̃a vehevi po ti g̃a g̃a mondoukari g̃apo pe nehẽ tojuka ti g̃a g̃a javo nehẽ. Jara'g̃a po ti oirũ'g̃a mondoukari g̃apo pe nehẽ, ei ga. Jara'g̃a po ti gwa'yra'g̃a mondoukari tojuka g̃a javo. Jara'g̃a po ti g̃a nhimonha'ngai uva'g̃a ndehe g̃a jukavouka nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Mark\/13\/12","date":"2018-06-23T11:22:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864957.2\/warc\/CC-MAIN-20180623093631-20180623113631-00605.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000100136,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000100135803223}","num_words":49,"character_repetition_ratio":0.151,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.246,"stopwords_ratio":0.612,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Coríntios 11:23\n23\"Oroporavyky ore Cristo'ga pe,\" ei g̃a onhimboheteavo. Jihi kaitu ko aporavyky hete Cristo'ga pe g̃a hohe. A'ea ji ei nhinhimboheteheteavo ikwahave'ỹheteve'ga ja heagwyryve'ga ja. Po ahe nonhimbohetei hamo. Emo ji tanhimombe'u katu pe me.\nG̃a hohe ji he'yjuhu aporavykyvyky Cristo'ga pe.\nG̃a hohe ji he'yjuhu akiaki cadeia pype. A'ereki Cristo'ga arõe'ỹve'g̃a ji mongimongi cadeia pype ji mo'ama Paulo'ga ti tomombe'ua'javyme Cristo'ga javo.\nPepyteripeve'g̃a hohe ji he'yjuhu akwahakwaha hahya. A'ereki Cristo'ga arõe'ỹve'g̃a ji nupanupã teremombe'ua'javi Cristo'ga javo ji ve.\nJi amano gweregwerevi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Cor\/11\/23","date":"2018-06-20T02:26:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863407.58\/warc\/CC-MAIN-20180620011502-20180620031502-00518.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999921322,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999921321868896}","num_words":82,"character_repetition_ratio":0.116,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.354,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebreus 13:20\nAhe e'i Tupana'ga ti tomombyry g̃a javo\n20Ovelhas repiakatuhara'g̃a gwereko katu g̃wenymbava upa. Na jitehe Jesus'ga nhande rerekokatui. Nurã nhande ei: Jesus'ga ko ojiheve'g̃a ndepiakatuharete'ga nhande repiakatuharete'ga. A'ereki ga omano nhande repyga. Jypya ga reaporog̃itaro tamano ti ji g̃a ndepyga nehẽ javo. A'ero aerẽ ga heka'vogukari gwekoa omanomo nhande repyga okovo Tupana'ga nhi'ĩpyahua rupi namominiva'ea rupi. Kirẽ Tupana'ga Jesus'ga mbogwerava'javi nhandepojykaharete'ga mbogwerava'javi. Tupana'ga ko nhandepy'a nog̃atuhara'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Heb\/13\/20","date":"2018-06-25T12:29:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867666.97\/warc\/CC-MAIN-20180625111632-20180625131632-00560.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000070333,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000070333480835}","num_words":67,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.188,"stopwords_ratio":0.418,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebreus 11:8\n8Ymyahũ ojikoga g̃waramo Tupana'ga rehe Abraãova'ea Tupana'ga rendukatui ga erame: \"Ejijyi ti egwyra hugwi. Eheja ti eje'yja'g̃a. Hajiheve'g̃a gwyri pe ti eho,\" ei Tupana'ga Abraãova'ea pe.\nGa renduvame Abraãova'ea hoi a'ero okovo ganhi'ig̃a rupi ogwovo ogwyra hugwi mome tuvi g̃agwyra javo ikwahave'yma. Ahe vahemame hajiheva'ea gwyri pe Tupana'ga ei hepiuka ahe ve: \"Avove'g̃a gwyra ti ji imondoi nde ve nehẽ,\" ei Tupana'ga Abraãova'ea pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Heb\/11\/8","date":"2018-06-21T08:29:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864110.40\/warc\/CC-MAIN-20180621075105-20180621095105-00516.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":65,"character_repetition_ratio":0.121,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.415,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 14:6\n6Nhiirũ, po ti nhinhi'ig̃a nhanerembikwahave'ỹva'ea ji horame pe pyri nehẽ, a'ero po ti ji ndopopokogi tuhẽ nehẽ. Po ti ji imombe'ui pe me Tupana'ga rembikwahavukara ikwahavuka mbatera pe me, a'ero po ti ji pe pokogi nehẽ. Po ti ji imombe'ui Tupana'ga nhi'ig̃a pe me pe mbo'eavo a'itituhẽva'ea rehe, a'ero po ti ji pe pokogi nehẽ no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/14\/6","date":"2018-06-18T18:22:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267860684.14\/warc\/CC-MAIN-20180618164208-20180618184208-00019.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.117,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.632,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Colossenses 1:28\n28Nurã Cristo'ga ore oromombe'u g̃a pe nhaporemo g̃a momoranduva pekwaha ti Cristo'ga javo. Nahã ore ga kwahavukari g̃a pe g̃anag̃anani. G̃a mbo'ekwahapava ore g̃a mbo'ekatupavi Cristo'ga rehe tojiko hete ti g̃a Cristo'ga rehe okokatuheteavo javo. Nahã ore g̃a mbo'ekatui. A'ereki ore oro'e: Tikatu hete ti g̃a Tupana'ga rovai pyteri pe Tupana'ga nhi'ig̃a kwahaheteavo Cristo'ga jikoty'aro g̃waramo g̃a pavẽi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Col\/1\/28","date":"2018-06-18T23:14:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267861456.51\/warc\/CC-MAIN-20180618222556-20180619002556-00452.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.39,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 7:1\nTupana'ga rembikwatijaripyra nongava\n1Aerẽ ji hepiagi Tupana'gapyrive'g̃a amame yvya koty yvagipeve'g̃a. Quatro ko g̃a. Quatrove'g̃a ko nahã: Ojipe'ga ami tyapyra koty. Ojipe'ga ami nhimbya koty. Ojipe'ga ami kwara pora koty. Ojipe'ga ami kwara kia koty. Nahã quatrove'g̃a hepiakatupavi yvytua yvya koty. Quatro ko yvytua. G̃a nag̃anani ipyhygi yvytua topejupejuyme ti yvytua yvya koty javo.\n—Topejuyme ti yvytua yvya rehe ypiahua ruvihava rehe no yva rehe nehẽ no, ei g̃a.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/7\/1","date":"2018-06-19T17:16:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863100.8\/warc\/CC-MAIN-20180619154023-20180619174023-00284.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999750853,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999750852584839}","num_words":70,"character_repetition_ratio":0.132,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.257,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 5:30\n30—Po epoa pyvõ ejohukoty rũi nde rekote'varuhui, a'ero ti ehaygwe'ro epoa ejihugwi imomboa nahã imombiga ejekote'varuhua! ei Jesus'ga. Tiruahũ ti nde ve ndepoa mombora nehẽ. Po imombore'yma nde neremombigi ejekote'varuhua, a'ero po ti koji'i tiruahũ nde ve nehẽ Tupana'ga nde momborame hahyva'ea ruvihava pype nde rekote'varuhuro g̃waramo. A'ero ji ei nde ve: Koji'i pyry nde imomborame epoa ejekote'varuhua mombiga, ei Jesus'ga g̃ambote'varuhua mombora pe javo. Nderekote'varuhua pigame po ti Tupana'ga nanemombora'javi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/5\/30","date":"2018-07-19T00:59:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590362.13\/warc\/CC-MAIN-20180718232717-20180719012717-00385.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999797344,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999797344207764}","num_words":78,"character_repetition_ratio":0.12,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.372,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Pedro 3\nHembirekove'g̃a\n1-2Nanongara pe ji ei kunhangwera'g̃a pe no hembirekove'g̃a pe. Pehendu katu ti penhimbireko'g̃a nhi'ig̃a g̃a erame pejive. Jararamo penembireko'g̃a ndokoi ve Tupana'ga nhi'ig̃a rehe Cristo'ga mombe'ua rehe. Pe hendukaturame penhimbireko'g̃a nhi'ig̃a po ti g̃a pendekokatua repiagi pendeaporog̃itakatua kwahava nehẽ. A'ero po ti g̃a jikogi Cristo'ga rehe nehẽ. Penhi'ig̃a g̃waramo rũi po ti g̃a jikogi nehẽ. Pendekokaturo g̃waramo po ti g̃a jikogi Cristo'ga rehe a'ero nehẽ.\n3Tapekotehei peji'ara rehe. Tapenhimbojigwaguhui ti tajirepia g̃a jikatua javo. Tapenhiakãavykyuhui ti penhimbohepia'ngiavo ojipe'g̃a pe. Tapenog̃uhũi ti pejihe ourova'ea. Tapemongiuhui ti pejipikatua tahepiuka ti g̃a pe jipikatua javo. Tapekotehei ti peji'ara rehe, a'e ji pe me. 4Peypyteripeva'ea rehe ki a'e te po pe peko hamo pendeaporog̃itakatua rehe. Ipy po pepy'a jipi hamo. Penhyrõ po pe jipi hamo. A'ea ko pyry hete Tupana'ga pe.\n5Ymya ko kunhangwerapyryva'ea nahã no. Ahe ojiko Tupana'ga rehe oho po ti ga g̃wembi'ea rupi javo. Ahe onhimboheaporog̃ita katu hendukatuavo g̃wembirekova'ea nhi'ig̃a. 6Nahã ko Sarava'ea hako. Ahe oho g̃wembirekova'ea nhi'ig̃a rupi Abraãova'ea nhi'ig̃a rupi jijara'ga javo ahe ve. Po pe jikokatui imbojue'yma pejipy'a jipi, a'ero po pe Sarava'ea'java'ea.\n7Nanongara pe ji ei kiro akwaimbae'g̃a pe no hembirekove'g̃a pe. Peko ti penhimbireko'g̃a pavẽi pejapyakavo g̃apopoakare'yma rehe. A'ereki pe gwyre'i g̃a ipopoaka. Pendeaporog̃ita katu ti g̃a ndehe a'ero. A'ereki Tupana'ga imombyryvame pe me omombyry g̃a pe no. A'ero po ti g̃a ndekoi Tupana'ga pyri pe pavẽi nehẽ. Pe g̃a nderekokatue'ymame pe ndovahoguhui penhi'ig̃ame Tupana'ga pe a'ero.\nHahya pe ndekokaturame\n8Mbapavamo ji ei pe me nhaporemo. Pembojo'jajo'ja ti pendeaporog̃ita. Jara'g̃a ndekoveveuhurame ti pekoveveuhu g̃a pavẽi no. Jara'g̃a ndoryvame ti pejory g̃a pavẽi. Penhoirũramo penhoarõ hete ti. Pejoporogwety ti. Tapenhimboheteuhui pejogwerekovo. 9G̃a ndekote'varuhurame pe me tapejipygi ti g̃a ndehe. G̃a ete'varuhurame pe me tapenhi'ĩpondekwate'varuhui ti g̃a no. Nahã ti peko. Pemombyry ti g̃a pe g̃a ndekote'varuhurame pe me. A'ereki Tupana'ga pe mo'emo'ẽ tamombyry ti pe me javo. Nurã ti pemombyry ojipe'g̃a pe a'ero. 10A'ereki Tupana'ga rembikwatijarukara e'i:\n\"Kiroki ga e'i:\n'Jirory pota ji pyryva'ea rerekovo jipi'\n– te'ite'varuhuyme ti ga a'ero.\nTi'mbea'javyme ti ga no,\" e'i.\n11\"Topohi ti ga okote'varuhua hugwi okokatuavo.\nTojirokwa hete ti ga okokatuavo ojipe'g̃a pe no.\n12A'ereki nhandepojykaharete'ga gwepia katu g̃a\n– kiroki g̃a oko garemimbotarimova'ea rehe,\" e'i.\n\"G̃wendu katu ga g̃a nhi'ig̃ame ojive.\nEmo ga omovahĩ okote'varuhuve'g̃a,\" e'i ikwatijara Tupana'ga mombe'gwovo.\n13Pe ndekokatupotarame po ti g̃a nombote'varuhui pe me nehẽ. 14Emo po ti g̃a pendekokatua rehe vehevi imbohahyukari pe me, a'ero po ti pyryvamo pe me nehẽ. Tapekyhyji ti g̃a hugwi a'ero nehẽ. Tapembojuukaryme ti pejipy'a.\n15Pembohete ti Cristo'ga ga ko jipojykaharete'ga javo pejiyvyteri pe. Pejiko pe Cristo'ga rehe. Pejapyaka ti a'ea rehe a'ero tanhimombe'u ti ojipe'g̃a pe javo. E'i po ti g̃a pe me nehẽ: \"Maraname pe jikogi Cristo'ga rehe?\" 16Pemombe'u katu ti g̃a pe a'ero penhyromo penhimbohetee'yma. Peko katu ti Cristo'gareheva'ero pejipoyjareteramo. G̃ahã po ti ndipoyjayjari a'ero nehẽ pe mbotegweterame onhi'ĩte'varuhuavo pendekokatua rehe nehẽ. 17Hahy po pe me pendekote'varuhua rehe. Po pendekokatua rehe hahyramo pe me a'ea po pyry hete Tupana'ga ipotarame a'ea.\n18Cristo'ga jitehe okwaha hahya no. Igwete ga manoi. Ojipeji igwave ga manoi imombopava pendekote'varuhua pe hugwi. Nomanoa'javi po ti ga a'ero nehẽ. Ga ko pyryheteva'ero oko. Emo ga omano ite'varuhuve'g̃a ndepykavamo tarekokatuuka Tupana'ga g̃a pe javo. Yvyakotyve'g̃a ojuka ga ikwehe. Emo Tupana'ga ga mbogwera gara'uvimo.\n19Gwa'uvamo ga hoi ahera'uva pyri a'ero – perope tegwete ahera'uva i'ẽhava jugwi – pevo Cristo'ga hoi imombe'gwovo a'itituhẽva'ea ahera'uva pe. 20Ymya ahe nohendukatui Tupana'ga nhi'ig̃a Noéva'ea japorame yhararuvihavuhua hako. Tupana'ga nonhimbaekwahivi reki ahe ve g̃wendukatue'ỹva'ea rehe. \"Tohendu katu pa na'ẽ ti g̃a nhinhi'ig̃a,\" ei Tupana'ga hako. Mbohapy'ri reki oitova'ea jate g̃wendu katu Tupana'ga nhi'ig̃a Noéva'ea gwe'yjava'ea pavẽi. A'ero ahe avi yhararuvihavuhua pype. Jarava'ea opa pa a'ero onhimongyavo otypyvygamo yvya nhatymbavame. Noéva'ea ki a'e te okoji yhya pyvõ uvame yhararuvihavuhua pype.\n21Na jitehe yhya pyvõ nhande nhimobatizaukari. A'ero nhanemobatiza pyvõ Tupana'ga nhande mongopyahui. Yhya mombe'urame ji nda'ei iheja pe nhandera'oa ky'auhua iheja pe. Nahã ji ei: Penhimobatizaukarame yhya pyvõ pe ei Tupana'ga pe: \"Cristo'gareheva'ero ji taho nenhi'ig̃a rupi,\" pe'e pe Tupana'ga pe. A'ereki kiro pe peko katu pepoyjareteramo. Tupana'ga nhande mongo pyahu a'ero Jesus Cristo'ga kwerava g̃waramo omanoa hugwi. 22Jesus Cristo'ga oho yvagi pe ikwehe. Pevo ga rekoi kiro huvihavuhuhetero Tupana'ga moiruamo. Yvagipeve'g̃a g̃wendu katu Cristo'ga nhi'ig̃a kiro huvihava'g̃a ipopoakave'g̃a Tupana'gapyrive'g̃a no. G̃wendu katu pa g̃a Cristo'ga nhi'ig̃a kiro.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Pet\/3\/","date":"2018-07-21T02:21:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676592150.47\/warc\/CC-MAIN-20180721012433-20180721032433-00428.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000007987,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000079870224}","num_words":694,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.428,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Colossenses 2:2\n2Nhi'ag̃ata ji pe ndehe g̃a ndehe no jiporavykyheteavo tokoveveuhua'javyme ti g̃a javo. Jiyvyteri pe ji ei ipota pe me g̃a pe no: Tonhoarõ hete ti g̃a ovy'a ojogwehe. Tokwaha ti g̃a a'itituhẽva'ea. Po g̃a a'itituhẽva'ea kwahavi, a'ero koji'i ti g̃a Tupana'ga rembiepiukaripyre'yma'ga kwahahetei tuhẽ nehẽ. Garembiepiukaripyre'yma'ga ko Cristo'ga tuhẽ. A'ea nhaporemo ji apota javo jijapyakavo pe ndehe g̃a ndehe no jiporavykyavo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Col\/2\/2","date":"2018-07-20T00:08:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676591332.73\/warc\/CC-MAIN-20180719222958-20180720002958-00053.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":62,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.516,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 10\nTapembohetei Tupana'garũiva'ea\n1Nhiirũ, tapekwahava'ja ti nhaneramonhava'ea rekoagwera Moisésva'eareheva'ea rekoagwera. Ohorame Egitopeva'ea gwyra hugwi ahe oho pa yvag̃atig̃a gwyri hako – kiroki yvag̃atig̃a ahererohohava hako. Oho pa katu ahe yvya pikag̃a rupi ypiahua pytera rupi o'yahava. 2Ohorame yvag̃atig̃a gwyri ahe nhimboukwahapavi Moisésva'eareheva'ero ohorame yvya pikag̃a rupi ypiahua pytera rupi. 3Ahe nhaporemo o'u maná – a'ea Tupana'ga ombuhuruka ahe ve yvaga hugwi aherembi'uramo. 4Ahe nhaporemo o'u yhya no – kiroki Tupana'ga ombuhuruka ahe ve toy'u pa ti g̃a javo. A'ereki Tupana'ga ombuhuruka yhya ahe ve itauhua hugwi. Cristo'ga pe ji ei reki ita mombe'gwovo. A'ereki Cristo'ga ombuhuruka yhya ahe ve ogwovo ahe rupi. 5Nahã Tupana'ga imombyryhetei ahe ve novĩa. Emo ahe rekouhurame ite'varuhuva'ea rehe onhimongyavo ga nhimonha'ngahetei ahere'yjuhua rehe ahe apitiuka ahera'oa momboruka ongae'ỹi me hako.\n6Ahemombe'upyra nhande momoranduvi nhande mog̃itavo. Ahe ja rũi ti xako a'ero. Tipotaruhuyme ti ite'varuhuva'ea. 7Ahere'yjuhua ombohete ha'angava Tupana'garũiva'ea no hako. Tupana'ga rembikwatijarukara ahe mombe'u javo:\n\"O'uo'u g̃a oina toryva apovo.\nA'ero g̃a pyi o'ama Tupana'garũiva'ea mboheteavo,\" e'i ikwatijara ahe mombe'gwovo hako.\nAhe ja rũi ti xako a'ero. Timboheteyme ti ha'angava Tupana'garũiva'ea.\n8Ahere'yjuhua gwereko ojipeva'ea rembirekova'ea hako. Nurã ahe manoi ara rupi ve vinte e três milve'g̃a onhimongyavo. A'ereki Tupana'ga oapitiuka ahe hako. Ahe ja rũi ti xako a'ero. Tirekoyme ti ojipe'g̃a nembireko'g̃a.\n9Ahere'yjuhua ombokwerajahi nhandepojykaharete'ga onhiroyrõyromo jipi hako. Nurã ga mboja mondomondoi ahe ve ahe hu'uuka ahe apitiuka hako. Ahe ja rũi ti xako a'ero. Timbokwerajahivyme ti nhandepojykaharete'ga monhimonha'ngavo.\n10Ahere'yjuhua e'ie'i te'varuhu onhiroyrõyromo jipi hako. Nurã Tupana'ga ahe apitiukari ojipyrive'ga pe. Ahe ja rũi ti xako a'ero. Xa'ete'varuhuyme ti nhanenhiroyrõe'yma.\n11Nahanahã ahe rekoi hako. A'ea koi ojipe'g̃a momorandu. Igwete Tupana'ga ikwatijarukari aherekoagwera mombe'gwovouka a'ea ti tapemog̃ita javo nhande ve. Tapekote'varuhui ti a'ero. A'ereki momina g̃werĩ yvya yvyareheva'ea reheve nhande hugwi.\n12Tape'ei ti pejive: \"Jijikohetero g̃waramo Cristo'ga rehe po ti ji ndakote'varuhua'javi nehẽ,\" tape'ei ti. Mara'ngu po ti pe kotihĩ pejikote'varuhua'java nehẽ? Penhimboko'i ti. Pejapyaka katu ti tapekote'varuhua'javyme ti a'ero. 13Pekwaha pe mbatera rahya jipi. Nanongara jitehe reki ojipe'g̃a okwaha no. Emo po ti Tupana'ga oho g̃wembi'ea rupi pe pokoga jipi. Ga nomondoahivuhuukari hahyheteuhuva'ea pe me. Hahyrame pe me po ti ga pe mbopopoakari hehe nehẽ. Ga po ti pe mbo'e nehẽ nahã ti peko javo nehẽ. A'ero po ti pe nhimomiranambavi hahya pe nehẽ.\n14Nhiirũ, tapembohetei'i'i ti ha'angava Tupana'garũiva'ea. 15Pekwaha hete pe mbatera, a'e ji pe me. Penhimombaragwaha hete ti a'itituhẽva'ea rehe a'ero kiro ji nhi'ig̃ame pe me. 16Amoamome nhande i'ui vinho pão raygwe'roga reheve xajapyaka kiro Cristo'ga manoagwera rehe javo. Nhande i'urame vinho copopypeva'ea nhande ei Tupana'ga pe: \"Ndepyry hete nde Cristo'ga rekoa reka'vogauka ga momanomouka ore ve,\" xa'e nhande ga pe. Nhande i'urame vinho copopypeva'ea nhande jogwerekoi nhanenhimbojikoty'a Cristo'ga pavẽi garekoa rerekovo. Nhande i'urame pão nhanerembihaygwe'roga nhande jogwerekoi nhanenhimbojikoty'a Cristo'ga pavẽi Cristo'ga ra'oa rerekovo. 17Nhandere'yjuhu nhande novĩa. Emo nhande xajogwereko pa nhandejikoty'a Cristo'ga pavẽi ojipejiva'ero. A'ereki nhande nhaporemo ti'u akoja jitehe pão ojipejiva'ea.\n18Pehepia ti judeus'g̃a ndekoagwera no. Gweru g̃a mbiara jipi imondovouka Tupana'ga pe ikwava'ẽhava rehe. Aerẽ g̃a i'ui mo. I'urame Tupana'gapeva'ea g̃a jogwerekoi ojikoty'a Tupana'ga pavẽi. 19Oro Tupana'garũiva'eapeva'ea, marãi ji jupe a'ero? Oko tehe reki Tupana'garũiva'ea, a'e ji, g̃anembikwava'eg̃a pavẽi – kiroki ikwava'embyra Tupana'garũiva'ea pe. 20Imondorame mbatera jupe ikwava'ẽhava rehe Tupana'ga pe rũi g̃a imondoi. Omondo g̃a Diabo'gapyriva'ea pe reki anhag̃a pe, a'e ji. Ndapotari ji pejikoty'ara Diabo'gapyriva'ea pavẽi. 21Pe'u pe copopypeva'ea nhandepojykaharete'gapeva'ea. Tape'ui po pe copopypeva'ea Diabo'gapyriva'eapeva'ea no hamo. Pe'u pe mbatera ikwava'embyra nhandepojykaharete'ga pe. Tape'ui po pe mbatera ikwava'embyra Diabo'gapyriva'ea pe no hamo. 22I'urame a'eapeva'ea po ti nhande nhandepojykaharete'ga monhimboahivuhui nhandejive nehẽ. A'ero po ti ga imbohahyukari nhande ve nehẽ. A'ereki ga ipopoakaruhu hete nhande hohe pa.\nJi rupi jitehe ti peho, ei ahe\n23Pe'ji po pe: \"Cristo'gareheva'ero g̃waramo nhande ndikwakuva'javi. A'ero ji rekoi nhiremimbotarimova'ea rehe,\" pe'ji po pe. Na tuhẽ nhande ndikwakuva'javi novĩa. Emo amoamome ndapyryvi reki ojipe'g̃a pe nhande rekorame nhaneremimbotarimova'ea rehe. Amoamome nhanderekorame nhaneremimbotarimova'ea rehe nhande ndipokopokogi reki ojipe'g̃a Cristo'gareheve'g̃a. 24Nhandejive jate rũi po nhande imombyryvi hamo. Timombyry po nhande ojipe'g̃a pe hamo no.\n25Nahã ti peko a'ero. Pe'u pa ti mbiara ipyhygame ima'ẽhai pe. Tape'ei ti g̃a pe: \"Pemombe'u ti ji ve. Omondo jipe g̃a agwa Tupana'garũiva'ea pe ikwava'ẽhava rehe inog̃a? Marã a'ero?\" Tape'ei ti a'ea g̃a pe. Pe'u pa ti jave'yma. Tapemongotehei ti pejipy'a mbatera rehe i'gwovo a'ero. 26A'ereki Tupana'ga mombe'uhava e'i:\n\"Yvya ko nhandepojykaharete'ga apoa yvyakotyva'eareheva'ea nhaporemo no,\" e'i ikwatijara imombe'gwovo.\nPyry tuhẽ nhande i'ui garembiapoa a'ero.\n27Po Cristo'gareheve'garũive'ga ei pe me: \"Pejijo i'gwovo ji pyri,\" e po ga. Pehopotarame ti peho ga pyri a'ero i'gwovo. Pe'u pa ti garemimbuhura. Tape'ei ti ga pe: \"Marã? Eremondo jipe nde agwa Tupana'garũiva'ea pe ikwava'eg̃a inog̃a?\" Tape'ei a'ea ga pe. Pe'u pa ti imongotehee'yma pejipy'a hehe i'gwovo pa ga pyri. 28Hovai jate po ojipe'ga ei pe me: \"Okwava'ẽ g̃a agwa Tupana'garũiva'ea pe.\" Po ga erame a'ea pe me tape'ui ti a'ero penhag̃ataruhuramo ga rehe – kiroki ga omombe'u pe me. A'ereki oyvyteri pe ga e'i jupe: \"Po Cristo'gareheve'g̃a ndo'ui nanongara hamo,\" ei ga. 29Pe me ko pyry pe i'ui novĩa. Emo ga pe ndapyryvi i'ua. Nurã tape'ui a'ero.\nPe'e po pe ji ve a'ero: \"Marã naerũ? Jipiro'y ji jijikwakuva hugwi i'gwovo pa mbatera. Maraname ji nda'ui naerũ g̃a eteherame jupe ahe ndo'ui javo?\" pe'e po pe ji ve. 30\"I'urame jipi ji ei Tupana'ga pe: 'Ndepyry hete nde imbuhuruka mbatera ji ve,' a'e ji ga pe,\" pe'e po pe ji ve. \"Maranuhũrame g̃a ete'varuhui ji ve nhirembi'ua rehe ji ekaturame Tupana'ga pe i'gwovo naerũ?\" pe'e po pe ji ve.\n31Nahã a'ero, a'e ji. Peko katu ti mbatera urame mbatera aporame no pejikovo katu pa. A'ero po ti ojipe'g̃a pe ndepiagame Tupana'ga mbohetei nehẽ. \"Ndepyry hete nde g̃a mongokatuavo,\" e po ti g̃a Tupana'ga pe a'ero pe mombe'gwovo nehẽ. 32Peko katu ti a'ero. Tapemongote'varuhui ti judeus'g̃a. Tapemongote'varuhui ti judeus'g̃arũive'g̃a no. Tupana'gareheve'g̃a ti tapemongote'varuhui Jesus'gareheve'g̃a. 33Ji rupi jitehe ti peko katu a'ero. Ji tamonhimohemuka pa ojipe'g̃a jijihe jipi. Namombyrypotari ji jijive jate. G̃a pe nhaporemo ji imombyrypotari jipi tojiko ti g̃a Jesus'ga rehe javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/10\/","date":"2018-07-17T23:51:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589932.22\/warc\/CC-MAIN-20180717222930-20180718002930-00391.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000026226,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000026226043701}","num_words":970,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.371,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Efésios 6:12\n12A'ereki yvyakotyve'g̃a rũi nhande timovahĩ. Ndaha'oiva'ea ndahekoiva'ea a'ea reki nhande timovahĩ anhag̃a Diabo'gapyriva'ea. A'ea ko oko ipopoakaheteva'ea ipopoakaheteva'eareheva'ea no Cristo'gareheve'g̃arũive'g̃a nduvihavava'ea no. Cristo'gareheve'g̃arũive'g̃a nduvihavava'ea g̃a pojykaro g̃waramo g̃a pe ypytuna ja kiro. A'ereki g̃a ndokwahavi Tupana'ga. A'ereki g̃anduvihavava'ea noarõi Tupana'ga kwahavukare'yma g̃a pe. Nhande timovahĩ Diabo'gapyriva'ea nhaporemo anhag̃a nhaporemo a'ero. Yvatea gwyri pe a'ea ruvi okote'varuhuavo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Eph\/6\/12","date":"2018-07-22T22:49:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676594018.55\/warc\/CC-MAIN-20180722213610-20180722233610-00381.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.386,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 8\nIkwava'eg̃ipyra ha'angava pe\n1Tamombe'u kiro pe me mbiara ikwava'eg̃ipyra ha'angava pe g̃wemimbohetehara pe. \"Mara'ngu po opyryvamo Tupana'ga pe nhande i'urame a'ea?\" pe'e pe ji ve ikwatija ikwehe. Pepyteripeve'g̃a e'i reki: \"Nhande nhaporemo tikwaha mbatera,\" ei g̃a. A'iti nhande tikwaha, a'e ji. Emo nhande ikwahavame mbatera xanhimbohete pota reki. Hovai jate nhanenhoarõheterame nhande nhombojikogi Cristo'ga rehe. 2Kiroki g̃a e'i tehe ojive akwaha ji mbatera javo – g̃a ndokwahakatui ve a'ero. 3Hovai jate kiroki g̃a oarõ hete Tupana'ga – Tupana'ga okwaha hete g̃a ojihe g̃a ndekoheterame.\n4Tamombe'u kiro a'ero mbiara ikwava'eg̃ipyra ha'angava pe. Tikwaha nhande g̃anemimbohetehara. A'ea ko ha'angavatehea reki a. Tupana'ga jate oko Tupanamo. Jara ndogwerekoi. Tikwaha nhande a'ea. 5Ojipe'g̃a e'i: \"Gwereko tupana yvagi pe yvya koty onhimongyavo yvaga jara pavẽi,\" ei g̃a. G̃a pe po gwereko a'ea. 6Nhande ve ki a'e te gwereko ojipejive'ga jate Tupana'ga nhanderuvete'ga. Gaha oapopavuka mbatera hako. Ga rehe nhande rekoi xako ti garemimbotarimova'ea rehe javo. Ojipeji jate ko nhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga. Gaha oapo pa mbatera hako. Tupana'ga oapopavuka ga pe. Gaha nhandereaporog̃ita mbopyahu nhande rerekovo no.\n7Jararamo nhande tikwaha a'ea. Jara'g̃a ki a'e te ndokwahavi a'ea. A'ereki g̃a ojipokwaha ha'angava mbohetea rehe Tupana'garũiva'ea mbohetea rehe ojikoga renonde Jesus'ga rehe. Ag̃wamo ki a'e te Jesus'gareheva'ero g̃a ei ha'angavatehea jupe novĩa. Emo ojipokwahava g̃waramo g̃a ei jitehe kiro mbiara pe ikwava'eg̃ipyra pe: \"A'ea ko Tupana'garũiva'ea apoa.\" A'ero i'urame po g̃a ei oyvyteri pe: \"Mara'ngu po Tupana'ga nharõe'yma ahe i'urame? Anhimbote'varuhu po ji a'ea uro g̃waramo,\" e po g̃a oyvyteri pe. A'ereki g̃a ndokwahakatui ve. 8Tupana'ga nde'i nhande ve nhande i'urame. Ga nde'i jitehe nhande i'ue'ymame. A'ereki nianemombyryvi i'urame. I'ue'ymame nianembote'varuhui no. A'ea g̃a ndokwahakatui ve.\n9A'e reki ji pe me a'ero: Tapemongote'varuhui ti g̃a. Pehe pe'e: \"Nanhimbote'varuhui ji i'upavame mbatera,\" pe'e pe. Emo ojipe'g̃a ndokwahavi ve a'ea. A'ero po g̃a ei: \"Cristo'gareheva'ero nhande nhimbote'varuhui nhande jupavame mbatera,\" e po g̃a. Tapemongote'varuhui ti g̃a a'ero i'gwovouka g̃a pe. 10Po nde i'ui Tupana'garũiva'ea ronga pype, a'ero po ga nde repiagi. A'ero po ga ei: \"Ga okwaha hete mbatera. Igwete ga i'ui reki Tupana'garũiva'ea rupiara,\" e po ga nde mombe'gwovo. \"Ga javijitehe ti ta'u no,\" e po ga. A'ero po ga i'ui a. Emo ga pe po ndapyryvi ga i'urame. A'ereki oyvyteri pe ga etehei: \"Jesus'gareheva'ero ji nhimbote'varuhui ji i'urame Tupana'garũiva'ea rupiara,\" e'i tehe ga. 11Ga ndokwahakatui ve. Nde ki a'e te erekwaha nhanerembi'ua nianhimbote'varuhui reki javo. Nerembikwahava reki g̃amongote'varuhuag̃wama nde i'urame g̃andovaki. 12Ga ko neirũ'ga. Ga repyga Cristo'ga omano no tamombo ti garekote'varuhua javo. Nde ereko te'varuhu enhirũ'ga pe i'gwovouka ga pe pyryve'ymame ga pe. Nahã nde ereko te'varuhu Cristo'ga pe no. 13Nurã ji ei: Po ti nhirembi'ua nhiirũ'ga mongote'varuhui nehẽ, a'ero po ti ji nda'uag̃wami mbiara tamongote'varuhuyme ti ga javo g̃waramo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/8","date":"2018-07-20T04:08:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676591481.75\/warc\/CC-MAIN-20180720022026-20180720042026-00015.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000014305,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000014305114746}","num_words":442,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.419,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gálatas 4\n1-2Koji'i ti ta'e pe me a'ea rehe kiro ojo'java'ea mombe'gwovo. Tayri'ga ruva'ga po e'i ojipyrive'g̃a pe: \"Tamondo pa ti nhimbatera jira'yra'ga pe nehẽ,\" e po ga. \"Momi po ti kwara ari ga rehe nehẽ. A'ea rupi po ti ga ipojykai nhimbatera ojive nehẽ,\" e po ga g̃a pe. \"A'ea renonde pereko katu ti jira'yra'ga mbo'eavo ga rerekovo nehẽ. Pehepia katu na'ẽ ti gambatera ga pe nehẽ no. A'ereki ga ivoja'i hete kiro,\" e po ga ojipyrive'g̃a pe. Gara'yra'ga gwereko pa tehe reki ombatera novĩa. Emo ga ovoja'irame ndopojykai ve. Okoteheve'g̃a javijitehe reki ga rekoi novĩa ipojykae'ymame ombatera. Ojipe'g̃a ombo'e tayri'ga a'ero gambatera rerekokatuavo. Ga ndipiro'yi g̃a hugwi. 3Tayri'g̃a javijitehe ko ore rekoi Cristo'ga rure'ymame. A'ereki a'ea rupi ore ndorepiro'yi ikwakuva hugwi.\n4-5Ihog̃werĩrame Tupana'ga ra'yra'ga rura japiavo Tupana'ga ei ikwehe: \"Ag̃wamo ko pyry jira'yra'ga hoa yvya koty. Tombopiro'y ti ga yvyakotyve'g̃a Moisésva'ea remimbo'eagwera hugwi,\" ei ga. A'ero Tupana'ga gwa'yra'ga mbuhurukari kokoty ikwehe. Igwete ahe Jesus'ga mbo'ari a'ero ga monhimomboaka ikwehe. Yvya koty Jesus'ga ruvi hendukatupava Moisésva'ea remimbo'eagwera. Ga ndipiro'yi a'ea hugwi ore mbopiro'yavo jugwi. \"Tupana'ga ti tomombyry g̃a pe a'ero. Ereki g̃a gara'yramo oko,\" ei Jesus'ga.\n6Peko pe gara'yramo tuhẽ. A'ero Tupana'ga ombuhuruka gwa'yra'ga ra'uva nhandepy'a pyri nhande mbo'eavo. Nurã nhande ehetei Tupana'ga pe Apĩ. 7Ndapekoa'javi pe kiro pepiro'ye'ỹva'ea a'ero. A'ereki Tupana'ga ra'yramo pe peko. Gwa'yra g̃waramo Tupana'ga pe mombyrypavi a'ero.\nPaulova'ea nhag̃ataruhu Galáciapeva'ea rehe\n8Ymya Tupana'ga kwahave'ymame pe Tupana'gareheva'ea rũi ikwehe. A'ea rupi po pe ndapepiro'yi ha'angava hugwi penemimbohetehara hugwi. 9Ag̃wamo ki a'e te pe pekwaha tuhẽ Tupana'ga. Gaha reki ojikwahavuka pe me pe mbojikoguka ojihe. Maranuhũrame pe perojijyjuhu pejeaporog̃ita kiro pejikopotara'java ikwakuva'ea rehe – kiroki ndipopoakari tehe? Maranuhũrame pe ndapepiro'ypotara'javi a'ea hugwi? 10Pekwaku po pe sábado jipi. Jahya porame po pe pekwaku no. Yapoarupiva'ea po pe pekwaku. Kwara mbo'ara rupi na jitehe no. Nahã po pe ikwakukwakuvi jipi. 11Oko tehe jipy'a pe ndehe. Mara'ngu po ji poravykyteheuhuavo pe mbo'embo'erame ikwehe, a'e ji.\n12Nhiirũ, a'e hete ji pe me: Ji rupi ti peho. A'ereki ji pe javijitehe no. Pe ndapekote'varuhui ji ve ji horame pe pyri ikwehe. 13Napemoka'nhymi pe jihoypya pegwyri pe ikwehe. Nhitetirũaro g̃waramo ji pytai pe pyri. A'ero ji imombe'ui pyryva'ea pe me Jesus Cristo'ga mombe'gwovo. 14Nhitetirũa ite'varuhu pe me novĩa. Emo pe ndapekote'varuhui ji ve. Pe ji mbuhuruka katu reki pejipyteri pe ji rerekovo katu. Po Tupana'gahugwive'ga ruri pe pyri hamo, a'ero po pe ga mbuhurukakatui pejipyteri pe hamo. Po Jesus Cristo'ga ruri pe pyri hamo, a'ero po pe ga mbuhurukakatui pejipyteri pe hamo. Nahã ja ko pe ji mbuhuruka katu pejipyteri pe ikwehe. 15-16A'ea rupi pe vy'ahetei ji rehe novĩa. A'iti tuhẽ pe ndekohetei ji rehe penhikwava'eg̃a ji ve. A'ea rupi pe hendukatui nhiremimombe'ua pe me novĩa. Ag̃wamo ki a'e te ji imombe'uro g̃waramo a'itituhẽva'ea pe me po pe etehei ji ve: \"Paulo'ga ndokoa'javi nhande rehe kiro,\" pe'ji tehe po pe. Marã po pe ndekoi kiruamo naerũ?\n17Nhaneirũ'g̃aatyvive'g̃a oko hete tehe pe ndehe onhi'ig̃atuavo pe me jipi. \"Xanhi'ig̃atu ti g̃a pe toja'oja'o ti g̃a Paulo'ga hugwi,\" e po g̃a ojohupe. \"Po ti g̃a ja'ogi Paulo'g̃a hugwi, a'ero po ti g̃a ndekohetei nhande rehe nehẽ,\" e po g̃a ojohupe. Nurã g̃a ndekoi pe ndehe, a'e ji. 18Pyry hete reki aherekoa pe ndehe pe nderekokaturame. A'ero ko pyry jirekoa pe ndehe ji rekorame pe pyri. Pyry ji rekoe'ymame pe pyri no. 19Pe ko jira'yra'java'ea. Hahyahi kunhangwerahẽa pe gwa'yra mbo'arame. Na jitehe hahyahi ji ve ikwehe. A'ereki a'ea rupi ji apotarahi pejikoga Cristo'ga rehe. Ag̃wamo hahyahiva'ja ji ve pejikohetee'ymame Cristo'ga rehe. 20Marã po pe ndekouhui a'ero? Ako po ji kiro pe pyri hamo. Hajihe po nhinhi'ig̃a pe me a'ero hamo.\nAbraãova'ea ra'yrava'ea memei\n21Jararamo po pe pe'e tehe ojohupe: \"Xako ti Moisésva'ea remimbo'eagwera rehe. A'ero po ti Tupana'ga ei nhande ve nehẽ: 'Pepyry hete pe',\" pe'e tehe po pe. Peko pota pe aheremimbo'eagwera rehe novĩa. Emo pe ndapehenduvi ahenhi'ig̃a. 22A'ereki aherembikwatijara nhande mbo'e Abraãova'ea ra'yrava'ea rehe. Dois ahera'ykwaimba'ea hako. Ojipeva'ea ko Agarva'ea ra'yrava'ea. Ojipeva'ea ko Abraãova'ea rembirekoeteva'ea ra'yrava'ea Sarava'ea ra'yrava'ea. Agarva'ea oporavyky Sarava'ea pe ipiro'ye'yma ahe hugwi. A'ereki ymyahũagwera jate gwereko ipiro'ye'ỹva'ea akwaimba'eva'ea kunhangwerava'ea no. Ahe oporavyky hete ojarava'ea pe gwa'yrava'ea pavẽi ipiro'yangava ahe hugwi. Nahã ko Agarva'ea a'ero. Ahe oporavyky Sarava'ea pe ipiro'ye'yma ahe hugwi. Nane'ymi ahe rekoi Sarava'ea remimbotarimova'ea rupi a'ero. Sarava'ea ki a'e te na rũi Abraãova'ea rembirekoeteva'ea. Ahe ko ipiro'yva'ea.\nMokõi Abraãova'ea ra'ykwaimba'ea a'ero hako Sarava'ea ra'yrava'ea Agarva'ea ra'yrava'ea pavẽi hako. 23Tupana'ga e'i nhog̃wenonde Abraãova'ea pe hako: \"Aerẽ po ti nerembirekohẽa tuhẽ ga mbo'ari nde ve nehẽ,\" ei ga ahe ve Sarava'ea mombe'gwovo hako. Emo Abraãova'ea ta'y na'ẽ ipiro'ye'ỹva'ea pe Agarva'ea pe Tupana'ga nhi'ig̃a rupi rũi. Aerẽ Abraãova'ea xava'ehetero g̃wembirekoeteva'ea pavẽi Sarava'ea pavẽi novĩa. Emo Tupana'ga g̃wembi'ea rupi katu ahe mbota'yruka Abraãova'ea pe. Nurã Isaqueva'ea ari g̃waivĩva'ea hugwi Sarava'ea hugwi.\n24-25Nanongara ko nhande mbo'e Tupana'ga nhi'ig̃a rehe. A'ereki Tupana'ga nhi'ig̃a oko kunhangwerava'ea'java'ea. Dois kunhangwerava'ea. Na jitehe ko dois Tupana'ga nhi'ig̃a hako. Ga nhi'ig̃ame Abraãova'ea pe Tupana'ga nhi'ig̃a ko Sarava'ea'java'ea. Ga nhi'ig̃ame Moisésva'ea pe Tupana'ga nhi'ig̃a ko Agarva'ea'java'ea. Nahã a'ero. Ymya Moisésva'ea hoi o'ama yvytyruhua rehe Sinai rehe Arábiapeve'g̃a gwyri pe hako. Pevo Moisésva'ea henduvi Tupana'ga nhi'ig̃a. A'ero ahe judeusva'ea mbo'embo'ei a'ea rehe. Kiroki g̃a oko Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi – g̃a ndipiro'yi jugwi. G̃a ko Agarva'ea ra'yrava'ea ja. A'ereki kiroki ahe oko Agarva'ea ra'yramo – ahe ko ipiro'ye'ỹva'ea no.\nAg̃wamova'ea cidade de Jerusalém ko Agarva'ea javijitehe. Ojarava'ea nhi'ig̃a hugwi Agarva'ea ndipiro'yi jipi gwa'yrava'ea pavẽi. Na jitehe Jerusalémmeve'g̃a ndipiro'yi Moisésva'ea remimbo'eagwera hugwi judeus'g̃a. 26Gwereko iru'ĩa Jerusaléma'java'ea Tupana'ga apoa. A'epeva'ea ko nhande. A'ereki nhande nhandepiro'y Moisésva'ea remimbo'eagwera hugwi.\nSarava'ea Abraãova'ea rembirekoeteva'ea na jitehe ipiro'y oporavykye'yma ojipeva'ea pe. 27Igwete Tupana'ga ikwatijarukari onhi'ig̃a inog̃auka hako.\n\"Nandera'yri nde g̃a mbo'are'yma.\nA'ereki ga opohi nde hugwi.\nEmo po ti nde roryroryvamo nehẽ,\" ei ga.\n\"Nde nderekwahavi ve hahya g̃a mbo'are'yma.\nEmo ti nde rahẽrahemamo g̃a mbo'ambo'a nehẽ,\" ei Tupana'ga.\n\"Ejoryjory ti a'ero.\nOpohi ga nde hugwi novĩa.\nEmo po ti ndera'yra'g̃a ndetauhuro nehẽ hẽara'yra'g̃a hohe hẽa rembirekorame ga pavẽi,\" ei Tupana'ga ikwatijaruka hako.\n28Nhiirũ, Tupana'ga e'i Abraãova'ea pe hako: \"Aerẽ po ti nde ra'yramo nehẽ,\" ei ga. \"Tamombyry ti nde ve a'ero nehẽ nerymymino'g̃a pe nehẽ no,\" ei ga Abraãova'ea pe hako. G̃wembi'ea rupi Tupana'ga Isaqueva'ea mongoi Abraãova'ea ra'yramo gwa'uva pyvõ a'ero. G̃wembi'ea rupi jitehe Tupana'ga pe mongoi Abraãova'ea ra'yra'javamo no pejikoty'aro g̃waramo Cristo'ga pavẽi. 29Tupana'ga ra'uva pyvõ Isaqueva'ea o'a. Ismaelva'ea Agarva'ea ra'yrava'ea ki a'e te a'ea pyvõ rũi o'a. A'ereki Abraãova'ea ta'y tehe ipiro'ye'ỹva'ea pe. Aerẽ Ismaelva'ea rekote'varuhui Isaqueva'ea pe hako. Na jitehe ag̃wamo – kiroki g̃a Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi oko – g̃a oko te'varuhu nhande ve nhande jikoty'arame Cristo'ga pavẽi Tupana'ga ra'uva pyvõ. 30Marã reki ikwatijara e'i a'ero hako? Ikwatijara omombe'u Sarava'ea nhi'ig̃agwera g̃wembirekova'ea pe Abraãova'ea pe.\n\"Emombo ti avo hugwi ipiro'ye'ỹvehẽa hẽara'yra'ga reheve,\" ei ahe.\n\"Ga po ti ndopojykai tuhẽ nembatera nehẽ ipiro'ye'ỹvehẽa ra'yra'ga,\" ei Sarava'ea ahe ve.\n\"Jihi ko nerembirekoetea,\" ei ahe.\n\"Jira'yra'ga jate po ti opojyka ndeapoa nehẽ,\" ei ahe Abraãova'ea pe hako.\nNahã ikwatijara imombe'ui Sarava'ea nhi'ig̃agwera hako.\n31Nhiirũ, ipiro'ye'ỹva'ea ra'yrava'ea ja rũi nhande rekoi a'ero. A'ereki Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi rũi nhande xako. Xako nhande ipiro'yva'ea ra'yrava'ea javijitehe. Nurã nhande rekoi Tupana'ga remimombyryva rupi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Gal\/4\/","date":"2018-07-17T23:52:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589932.22\/warc\/CC-MAIN-20180717222930-20180718002930-00073.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000048876,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000048875808716}","num_words":1154,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.373,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 12:5\n5—Tupana'ga rembikwatijarukara onhi'ĩ pe me novĩa, ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe. Ymyahũ Tupana'ga e'i Moisésva'ea pe ikwatijaruka ahe ve hako. Ahe ve ga ei: \"Nhimbohetehava pype ti ikwava'ẽhara'g̃a toporavyky ikwava'eg̃a ji ve jukapyra. Oporavykye'yma rupi sábado rupi ti g̃a tokwava'ẽ ipype. Nahã ti g̃a toko katu. Nahã pyry ji ve.\" Ymyahũ Tupana'ga ei a'ea Moisésva'ea pe ikwatijaruka ahe ve hako, ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe. Tupana'ga ei g̃a pe: \"Pyry.\" Ndojari g̃a ndehe a'ero g̃aporavykya sábado rupi, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/12\/5","date":"2018-07-19T01:00:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590362.13\/warc\/CC-MAIN-20180718232717-20180719012717-00465.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000036955,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000003695487976}","num_words":78,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.462,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 14\nG̃anhi'ig̃a nhanerembikwahave'ỹva'ea\n1Pejirokwa ti ojipe'g̃a arõheteavo a'ero. Pepota ti Tupana'ga ra'uva remimbuhura penhimbokarakatua. Pepota ti pejikarakatua Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'ua rehe kaitu.\n2Tupana'ga ra'uva ombokarakatu ojipe'g̃a monhi'ig̃a. A'ero g̃anhi'ig̃a nhanerembikwahave'ymag̃wama. Nahã onhi'ig̃ame g̃a nhi'ig̃i Tupana'ga pe a'ero. Nhande ve rũi reki g̃a onhi'ĩ. A'ereki nhande ndikwahavi nanongara g̃anhi'ig̃a. 3Emo kiroki g̃a omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a ikwahavuka ojipe'g̃a pe – g̃a onhi'ĩ nhande ve tuhẽ. A'ero g̃a nhande mbojikoheteukari Jesus'ga rehe. Onog̃atu g̃a nhandepy'a no. 4Kiroki g̃a g̃anhi'ig̃a rekoi nhanerembikwahave'ỹva'ero – g̃a onhimbojiko hete Tupana'ga rehe. G̃a ki a'e te – kiroki g̃a omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a – g̃a ombojikoguka pa Jesus'gareheve'g̃a ga rehe a'ero.\n5Apota po ji pe napenani penhi'ig̃a hekorame nhanerembikwahave'ỹva'ero novĩa. Koji'i reki ji apota penemimombe'ua Tupana'ga nhi'ig̃a rehe. Nanongara'g̃a nemimombe'ua koji'i pyry ojipe'g̃a nhi'ig̃a hohe nhanerembikwahave'ỹva'ea hohe, a'e ji. A'ereki g̃a omombe'u katu Tupana'ga nhi'ig̃a. Kiroki g̃anhi'ig̃a ikwahavipyre'ỹva'ea – a'ea nhande ndikwahavi. Ojipe'g̃a ikwahavukarame g̃anhi'ig̃a nhande ve a'ea ko pyry jitehe no. A'ero g̃a Jesus'gareheve'g̃a mbojikohetei Jesus'ga rehe imombe'urame g̃a pe.\n6Nhiirũ, po ti nhinhi'ig̃a nhanerembikwahave'ỹva'ea ji horame pe pyri nehẽ, a'ero po ti ji ndopopokogi tuhẽ nehẽ. Po ti ji imombe'ui pe me Tupana'ga rembikwahavukara ikwahavuka mbatera pe me, a'ero po ti ji pe pokogi nehẽ. Po ti ji imombe'ui Tupana'ga nhi'ig̃a pe me pe mbo'eavo a'itituhẽva'ea rehe, a'ero po ti ji pe pokogi nehẽ no.\n7Ehepia ko imonhi'ingava jiru'a'java'ea violão no heaporog̃itae'ỹva'ea. Inhi'ig̃atue'ymame po nhande niambaragwahavi inhimby'yja rehe. 8Opy g̃a trombeta soldados'g̃a momoranduva tapetavuka ti g̃a pe kiro javo. Po trombeta nonhi'ig̃atui ikwahavukare'yma g̃a pe, a'ero po ti soldados'g̃a nonhimboavujikweri tuhẽ otavukara rehe.\n9Na jitehe po ti penhi'ig̃a oko aherembikwahave'ỹva'ero, a'ero po ti g̃a ndokwahavi pe nhi'ig̃ame g̃a pe a'ero nehẽ. \"Onhi'ĩ tehe po g̃a upa,\" e po ti g̃a pe me nehẽ. 10Gwereko paravuhu hete po yvyakotyve'g̃a nhi'ig̃a ojoatyatyviva'ea. Ojogwe'yja'g̃a okwaha reki onhonhi'inhi'ig̃a. 11Emo ji ikwahave'ymame ojipe'ga nhi'ig̃a ga ko hajiheva'ea ji ve. Ji hajiheva'ea ga pe no.\n12Oro pe, pe nhi'ig̃ame ojipe'g̃a pe tokwaha ti g̃a penhi'ig̃a. Pepota pe Tupana'ga ra'uva remimbuhura penhimbokarakatua pejikovo. Pepota hete ti a'ero penhimbokarakatua – kiroki a'ea nhaporemo Jesus'gareheve'g̃a mbojikohetei Jesus'ga rehe.\n13Nurã ji ei pe me: G̃anhi'ig̃a rekorame nhanerembikwahave'ỹva'ero te'i ti g̃a Tupana'ga pe a'ero: \"Nhimbokarakatua'ja ti. A'ero po ti ji imombe'ukatui nhinhi'ig̃a g̃a pe nehẽ tokwaha ti g̃a javo,\" te'i ti g̃a Tupana'ga pe. 14Nhinhi'ig̃a rekorame nhanerembikwahave'ỹva'ero nhinhi'ig̃ame Tupana'ga pe, jihi anhi'ĩ. Emo nhiakag̃a ndokwahavi a'ea. 15Marã po ti ji rekoi a'ero nehẽ naerũ? Anhi'ĩ po ti ji Tupana'ga pe nhinhi'ig̃a rekorame nhanerembikwahave'ỹva'ero. Anhi'ĩ po ti ji ga pe nhiakag̃a ikwahavame nehẽ no. Na jitehe po ti ji nhimby'yi nhinhimby'yja rekorame nhanerembikwahave'ỹva'ero. Anhimby'yi po ti ji nhiakag̃a ikwahavame nehẽ no. 16Pejatyka pe jipi Tupana'ga mboheteavo ndepyry nde javo ga pe. Po nenhi'ig̃a rekoi nhanerembikwahave'ỹva'ero nde nhi'ig̃ame Tupana'ga pe, a'ero po ti marã ikwahave'ỹve'ga ei amém na tuhẽ javo nde nhi'imbavame nehẽ naerũ? A'ereki ga ndokwahavi nde nhi'ig̃ame. 17Pyry hete po nenhi'ig̃a Tupana'ga pe ovuhu. Emo nde nerembojikogi ojipe'ga Tupana'ga rehe. A'ereki ga ndokwahavi nde nhi'ig̃ame.\n18Pe hohe pa ji nhi'inhi'ig̃i nhinhi'ig̃a rekorame nhanerembikwahave'ỹva'ea novĩa. Igwete ji ei Tupana'ga pe: \"Pyry hete nde ji mbokarakatui a'ea rehe jipi,\" a'e ji ga pe. 19Emo nhande jatykarame jipi koji'i pyry ji ve nhinhi'ig̃a rekoi ikwahavukava'ea tambo'e ti ojipe'g̃a a'ea pyvõ. Po xunhi hete ji nhi'ig̃i g̃a pe novĩa. Emo g̃a okwaha pa reki. Po ji nhi'inhi'ĩhetei nhinhi'ig̃a rekorame nhanerembikwahave'ỹva'ero, a'ero po ndapyryvi g̃a pe. A'ereki g̃a ndokwahavi reki nhirembi'ea.\n20Nhiirũ, ipita'ngive'g̃a ndokote'varuhukwahavi. G̃a ja ti peko a'ero pejikote'varuhukwahave'yma. Tayri'g̃a ndaheaporog̃itakatui okovo. G̃a ja rũi ti peko a'ero pejeaporog̃itarame. Peyvuakara g̃waramo ti tapendeaporog̃ita katu.\n21Aherembikwatijara omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a ga judeus'g̃a mombe'urame. Nahã Tupana'ga ei:\n\"Jireheve'g̃a nohendukatui nhinhi'ig̃a.\nNurã po ti ji hajiheve'g̃a mondoukari g̃a monhi'ig̃uka g̃a pe\ntokwaha ti g̃a nhiremimbo'ea javo novĩa,\" ei Tupana'ga.\n\"Hajiheva'ero g̃waramo ko g̃anhi'ig̃a jireheve'g̃a nembikwahave'ỹva'ea.\nEmo g̃anhi'ig̃a vehevi po ti nohendukatuukari jireheve'g̃a pe nhiremimbo'ea nehẽ,\" ei Tupana'ga judeus'g̃a remienduve'yma imombe'gwovo.\n22Nurã ji ei pe me: Tupana'ga g̃anhi'ig̃a mongo nhanerembikwahave'ỹva'ero Jesus'gareheve'g̃arũive'g̃a ti tokwaha jipopoakara javo. Nhande ki a'e te Jesus'gareheva'ero tikwahavipe gapopoakara. Tupana'ga onhi'ig̃a omombe'uuka Jesus'gareheve'g̃a ti tokwaha javo. Jesus'gareheve'g̃arũive'g̃a pe ki a'e te Tupana'ga ndokwahavukari a'ea. 23Pejatyka po pe Tupana'ga mboheteavo jipi. Po ti penhi'ig̃a nhaporemo nhanerembikwahave'ỹva'ea ikwahave'ỹve'g̃a ndurame pepyteri pe Jesus'gareheve'g̃arũive'g̃a ndurame no. A'ero po ti g̃a ei nehẽ: \"Mbipe hete g̃anhi'ig̃a. Heagwyry pa g̃a a,\" e po ti g̃a pe me nehẽ. 24Po ti pe nhaporemo imombe'umbe'ui Tupana'ga nhi'ig̃a Jesus'gareheve'garũive'ga rurame pepyteri pe ikwahave'ỹve'ga rurame no. Henduvame penemimombe'ua po ti ga ei: \"Kiro ji ikwahavi jirekote'varuhua. Penhi'ig̃a nhaporemo omombe'u katu ji ve Tupana'ga rembi'ea jirekote'varuhua pe,\" e po ti ga nehẽ. 25Omohẽ po ti ga gweaporog̃itate'varuhua oyvyteripeva'ea pendovaki nehẽ. A'ero po ti ga nhova'apyni Tupana'ga mboheteavo ndepyry hete nde javo nehẽ. \"Tupana'ga oko tuhẽ pepyteri pe,\" e po ti ga pe me nehẽ.\nNahã nhande rekoi nhandejatykarame\n26Marã a'ero, nhiirũ? Pejatykarame jipi Tupana'ga mboheteavo jara'g̃a onhimby'yi Tupana'ga pe. Jara'g̃a ombo'e ojipe'g̃a. Jara'g̃a omombe'u Tupana'ga rembikwahavukara. Jara'g̃a nhi'ig̃a ko penembikwahave'ỹva'ea. Jara'g̃a omombe'u katu akoja'g̃a nhi'ig̃a penembikwahave'ỹva'ea tokwaha ti g̃a javo. Na tuhẽ ti peko a'ero pejopokopokoga penhombojikojikoga Tupana'ga rehe. 27Po ti penembikwahave'ỹva'ea g̃anhi'ig̃a pe jatykarame mokonha'g̃a po ti onhi'ĩ a'ero hamo. Ndahe'yive'g̃a trêsve'g̃ahoherũive'g̃a po ti onhi'ĩ hamo. Ojopy'rupy'ru po ti g̃a onhi'ig̃a hamo. A'ero po ti ojipe'ga imombe'umbe'ui g̃anhi'ig̃a tokwaha ti g̃a javo hamo. 28Po ti nimombe'uhavi g̃anhi'ig̃a pe tonhi'ig̃yme ti g̃a pendovaki a'ero. Pendovakie'ỹ ti g̃a tonhi'ĩ Tupana'ga pe okovo.\n29Oro Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'g̃a no. Na mokonha'g̃a nhi'ig̃i, trêsve'g̃a po. A'ero po ti jara'g̃a japyakai g̃anhi'ig̃a rehe nahanahã javo hamo. 30Po ti Tupana'ga ikwahavukarame mbatera ojipe'ga pe ga apygame pepyteri pe, onhi'ig̃ypyve'ga po ti opi hamo ji py'rovo ti ga omombe'u kiro a'ero javo hamo. 31Pe nhaporemo ti pemombe'umbe'u Tupana'ga nhi'ig̃a a'ero pejopy'rupy'ruavo nhande nhaporemo tikwaha ti henduva javo. Tapenhombojiko pa ti Tupana'ga rehe a'ero no. 32Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'g̃a imombe'upotarame g̃a imombe'ui. Opipotarame g̃a pigi no. 33-34Pejopy'rupy'rue'ymame hahyahivamo penhi'ig̃a. Nanongara rehe Tupana'ga ndokoi. Pejogwerekokatukatua rehe ga rekoi.\nPe jatykarame po kunhangwera'g̃a opi hamo Tupana'ga nhi'ig̃a henduva onhi'ig̃e'yma hamo. Nahã Tupana'gareheve'g̃a ndekopavi no ojatykarame ga mboheteavo. Moisésva'ea rembikwatijara e'i jupe no. 35Ikwahapotarame mbatera po g̃wonga pype kunhangwera'g̃a ei g̃wembireko'g̃a pe marã javo hamo. Ndipoyjayjari po kunhangwera'g̃a onhi'ig̃ame pe jatykarame Jesus'gareheva'ero hamo.\n36Marã pe ndekouhui naerũ? Peheypyuhu pemombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a raikwehe naerũ? Pe me jate Tupana'ga ombuhuruka onhi'ig̃a raikwehe naerũ? Ahã reki. 37Po pepyteripeve'g̃a ei ojive: \"Jihi ko Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara. Tupana'ga ra'uva ji mbokarakatu ji rerekovo,\" e po g̃a. Nanongara'g̃a po onhimombaragwaha nhiremimog̃ita rehe hamo. E'i po g̃a ji ve hamo: \"Nhandepojykaharete'ga Cristo'ga okwatijaruka Paulo'ga pe nhande mog̃itauka a'ero,\" e po g̃a ji ve hamo. 38G̃a ndekoe'ymame nhiremimog̃ita rehe tapekoi g̃a ndehe a'ero.\n39Nhiirũ, kiro ji ei pe me a'ero: Pe'ji ti Tupana'ga pe: \"Ji mbokarakatu ti. A'ereki ji tamombe'u nenhi'ig̃a,\" pe'ji ti ga pe. Nahã ji ei pe me no: Ojipe'g̃a nhi'ig̃a rekorame nhanerembikwahave'ỹva'ea tapemombigi ti g̃anhi'ig̃a. 40Pejatykarame ti pejopy'rupy'ru katu pejogwerekokatuavo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/14\/","date":"2018-07-21T13:59:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676592579.77\/warc\/CC-MAIN-20180721125703-20180721145703-00515.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":1112,"character_repetition_ratio":0.119,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.453,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Tessalônicenses 1\n1Três ore rekoi ikwatijaharamo pe me: Jihi Pauloramo Silas'ga pavẽi Timóteo'ga pavẽi. Kiro ore ikwatijarukari imondovouka pe me cidade de Tessalônica pe – perope peko Tupana'gareheva'ero nhanderuvete'gareheva'ero pejikovo Jesus Cristo'gareheva'ero nhandepojykaharete'gareheva'ero.\nKiro ore ei: Nhanderuvete'ga Tupana'ga ti tomombyry pe me Jesus Cristo'ga pavẽi nhandepojykaharete'ga pavẽi. Tonog̃atu ti g̃a pepy'a, oro'e ore pyryva'ea pota pe me.\nOjiko Tessalônicapeva'ea Tupana'ga rehe okokatuavo\n2Oronhi'ig̃ame Tupana'ga pe ore ei jipi:\n—Ore roryroryvamo Tessalônicapeve'g̃a ndehe nhaporemo. A'ereki nde g̃a mombyry. A'ero ore ei nde ve: Ndepyry hete nde. A'ea ore ei Tupana'ga pe.\n3Noromoka'nhymi ore pendekoa Tupana'ga nhi'ig̃a rupi. A'ea mombe'gwovo ore ei ga pe:\n—Tessalônicapeve'g̃a oporavyky Jesus'ga mombe'gwovo g̃a pe, oro'e ore ga pe pe mombe'gwombe'gwovo jipi. A'ereki g̃a ojiko nde rehe, oro'e ore. Oarõ hete g̃a ojikotyve'g̃a nhaporemo. Nurã g̃a g̃a pokopokogi g̃a nderekokatuavo. A'ereki g̃a nde arõ hete, oro'e ore Tupana'ga pe. Onhimomirana g̃a mbatera rahya pe opohire'yma nde hugwi orepojykaharete'ga rura pota jipi Jesus Cristo'ga rura pota, oro'e ore Tupana'ga pe nhanderuvete'ga pe pe mombe'gwombe'gwovo jipi.\n4Oreirũa ko pe. Tupana'ga pe mo'emo'ẽ ojive pe arõheteavo. A'ea ore orokwaha. 5Noronhi'ĩtehei ore pe me pyryva'ea mombe'urame Jesus Cristo'ga mombe'urame ikwehe'i. A'ereki Tupana'ga ra'uva ore moirũ. Gara'uva gweroviaruka pe me a'ero oreremimombe'ua. Imombe'urame pe me ore ei oroyvyteri pe: Tupana'ga ore pojykai ore moiruamo heroviaruka g̃a pe, oro'e ore. A'ereki pe pekwaha orerekokatuagwera ore ruvame pe pyri. Nahã ore rekoi tojiko ti Tessalônicapeve'g̃a Jesus'ga rehe javo ikwehe'i. 6Oro pe, Tupana'ga nhi'ig̃a renduvame orereaporog̃ita rupi pe hoi ikwehe'i. Jesus Cristo'ga reaporog̃ita rupi pe hoi. Ojipe'g̃a jigwarairame vehevi pe ndehe pe heroviari oreremimombe'ua pendoryndoryvamo. A'ereki Tupana'ga ra'uvapyryva pe mbohory.\n7A'ero Jesus Cristo'gareheve'g̃a – kiroki g̃a u Macedôniapeve'g̃a gwyri pe Acaiapeve'g̃a gwyri pe no – pemombe'ua renduvame g̃a epavi: \"Xako ti Tessalônicapeve'g̃a javijitehe,\" ei g̃a.\n8Pevove'g̃a jate rũi okwaha pejikoga Tupana'ga rehe. A'ereki g̃a pe mombe'umbe'u pa irupeve'g̃ave'g̃a pe. A'ero g̃a henduvi Jesus Cristo'ga mombe'ua. A'ereki g̃a pe nhaporemo g̃a omombe'u nahanahã Tessalônicapeve'g̃a jikogi Tupana'ga rehe javo. Nurã ore noromombe'ui a'ea g̃a pe. A'ereki g̃a okwahapavipe.\n9G̃a tuhẽ omombe'u orehoa pe pyri. G̃a e'i: \"Nahanahã Paulo'ga Jesus Cristo'ga mombe'ui Tessalônicapeve'g̃a pe Silas'ga pavẽi Timóteo'ga pavẽi no ohorame cidade de Tessalônica pe heikwehe,\" ei g̃a. \"Hendukaturame g̃anemimombe'ua Tessalônicapeve'g̃a herojijyjijyi ojeaporog̃ita imondovo imohina Tupana'ga rehe. Opohi g̃a g̃wemimbohetehara hugwi ha'angava hugwi a'ero,\" ei g̃a. \"Avuiramave'ga rehe Tupana'ga rehe g̃a jikogi ga nhi'ĩpo'ruavo a'itituhẽve'ga nhi'ĩpo'ruavo,\" ei g̃a. 10\"G̃a Tupana'ga ra'yra'ga rura pota tuhu ti ga nhande koty yvaga hugwi javo Jesus'ga,\" ei g̃a pe mombe'gwombe'gwovo. Gaha Tupana'ga ga mbogwera gamanoa hugwi. Jesus'ga nhande mbopiro'yi hahyheteag̃wama hugwi – kia po ti Tupana'ga omondo ahe ve aherekote'varuhuro g̃waramo. A'ereki ga ndopotariuhu aherekote'varuhua.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Thess\/1","date":"2018-07-21T02:24:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676592150.47\/warc\/CC-MAIN-20180721012433-20180721032433-00467.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000044107,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000044107437134}","num_words":427,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.377,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 12:42\n42—Mbapava koty po ti Tupana'ga omanove'g̃a mono'ono'ombavi ag̃wamove'g̃a ndeheve, ei Jesus'ga. G̃a mono'ombavame po ti ga ei g̃a pe nhaporemo nehẽ peko te'varuhu pe javo. A'ea rupi po ti tyapyrakotyva'ea ruvihavuhuva'ea kweravi nehẽ no kunhangwerava'ea. Ojipiukarame po ti ahe imboukwahavukari ag̃wamove'g̃a ndekote'varuhua nehẽ. A'ereki a'ea renonde ymyahũ tyapyrakotyva'ea ruvihavuhuva'ea uhu Salomãova'ea pyri hako tahendu ti ganhi'ig̃a javo. \"A'ereki ga okwaha hete,\" ei ahe ua. Paivouhu hete ahegwyra. Paivouhua hugwi ahe ruri hako tahendu ti ga javo, ei Jesus'ga imombe'gwovo fariseus'g̃a pe.\n—Ji rendu ti! ei Jesus'ga g̃a pe. Jihi kaitu akwaha hete Salomãova'ea hohe, ei Jesus'ga. Ag̃wamova'ero napehendupotari nhinhi'ig̃a ikwahapotare'yma a'itituhẽva'ea. Nurã po ti ahe imboukwahavukari pendekote'varuhua nehẽ, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/12\/42","date":"2018-07-16T01:44:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589029.26\/warc\/CC-MAIN-20180716002413-20180716022413-00226.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000060797,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000006079673767}","num_words":111,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.45,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 10:3\n3—Kiro po ti ji pe mondoi nehẽ. Ji rendu ti. Jihi kiro po ti pe mondo okote'varuhuve'g̃a pyteri pe. Peko po ti pe cordeiros ja ipopoakare'ỹva'ea ja pejigwovo g̃apyteri pe nehẽ. Onharõ ja'gwara'java'ea lobos cordeiros pyhyga otiruahũro jupe. Na jitehe po ti okote'varuhuve'g̃a tiruahũro pe me nehẽ, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/10\/3","date":"2018-07-19T18:25:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676591150.71\/warc\/CC-MAIN-20180719164439-20180719184439-00286.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000083447,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000083446502686}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.109,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.44,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebreus 12\nTupana'ga onhi'ig̃ahy nhande ve toko katu ti g̃a javo\n1Xako pa ti ahe ja Tupana'ga nhi'ig̃a rupi nhanenhimomiranama ikwahava'java ahereaporog̃ita. A'ereki ojikoga g̃waramo Tupana'ga rehe he'yjuhuva'ea ymyahũva'ea okwahavuka nhande ve nahanahã ore orojiko Tupana'ga rehe javo. Nurã nhandekovo Tupana'ga nhi'ig̃a rupi xapohi pa ti ojipeva'ea hugwi – kiroki a'ea nianemongoukari Tupana'ga nhi'ig̃a rupi. Xajipokwaha nhande nhanderekote'varuhua rehe nhandepohipotare'ymame jugwi. A'ero nhanderekote'varuhuro g̃waramo nhande ndiakokatui ganhi'ig̃a rupi. Nurã xapohi hete tuhẽ ti nhanderekote'varuhua hugwi. Xanhimomirana ti a'ero javo: Ganhi'ig̃a rupi ti xako ga ero g̃waramo.\n2Xajapyaka katu ti Jesus'ga rehe. Gaha nhande mbojiko Tupana'ga rehe ikwehe. Nane'ymi ga nhande pokogi pejiko hete ti avuirama Tupana'ga rehe javo. Aerẽ po ti ga rura'javi nhandererohoharamo nhande rerogwovo ojupi Tupana'ga pyri nehẽ.\nYmyahũve'g̃a ojuka ojipe'g̃a yva rehe g̃a mbotegweteavo peko te'varuhu pe javo. Ombotegwetea Jesus'ga ikwahavi a'ero yvyakotyve'g̃a omondorame yva rehe. Nonhimboahivi ga reki g̃a pe. Ga nhimomiranami yva rehe onhimondouka g̃a pe javo: \"Na hahyro ji ve yva rehe,\" ei Jesus'ga. \"Ako pota hete ji Tupana'ga nhi'ig̃a rupi nhimanomo yvyakotyve'g̃a ndepyga imomboa g̃andekote'varuhua g̃a hugwi nehẽ. Aerẽ po ti ji roryhetei nehẽ,\" ei ga.\nJesus'ga manorẽ Tupana'ga ga mbogwerava'javi. Kirog̃we Jesus'ga apygi nhanderuvihavuhuhete'ga pyri Tupana'ga pyri gajohukoty rũi yvagi pe. Huvihavuhuhetero ga hoi Tupana'ga javijitehe.\n3Pemondo ti pejeaporog̃ita ga rehe imohina ga onhimomirana okote'varuhuve'g̃a te'varuhua pe javo. Po ti pe imondoi pejeaporog̃ita ga rehe, a'ero po ti pe napene'õi penhimomiranama nehẽ. A'ero po ti pe ei nehẽ koji'i xajiko hete ti Tupana'ga rehe javo. 4Ojuka g̃a Jesus'ga okote'varuhuro g̃waramo. G̃a nde'i ve pe me pe juka pota: \"Tijuka ti g̃a.\" A'ea rũi g̃a e'i pe me pe imombipotarame g̃andekote'varuhua.\n5Pemoka'nhy po pe Tupana'ga nhi'ig̃a. Tonhimomirana g̃a javo ga nhi'ig̃i pe me. Pe me ga ei jira'yra'g̃a. A'ea ga okwatijaruka ahe ve hako imombe'gwovo. A'ero aherembikwatijara i'ei:\n\"Jira'yramo ti eko hete Tupana'ga nhi'ig̃a rehe\nga embo'erame onhi'ig̃ahyavo nde ve toko katu ti ga javo.\nTanere'ouhũi ti enhiroyrõe'yma\nga ikwahavukarame nderekote'varuhua nde ve.\n6A'ereki Tupana'ga ombo'e g̃wemiarõheteve'g̃a onhi'ig̃ahyavo g̃a pe\ntoko katu ti g̃a javo.\nGa omondo hahyva'ea g̃a pe nhaporemo\njira'yra'g̃a javo g̃a pe.\"\nA'ea ikwatijara i'ei pe monhimomiranama.\n7Penhimomirana ti hendukatuavo Tupana'ga nhi'ig̃a ga pe mbo'erame onhi'ig̃ahyavo pe me. A'ereki ga pe ndereko katu nhanderuvamo. Na tuhẽ. Nhandera'yra'g̃a pe nhaporemo nhande xanhi'ig̃ahy jipi g̃anduvamo toko katu ti g̃a javo. 8Po Tupana'ga nonhi'ig̃ahyi pe me pe mbo'ee'yma, a'ero pe peko gara'yra'g̃arũiva'ero ojihuteheva'ero ga pe. A'ereki gwa'yra'g̃a nhaporemo ga ombo'e onhi'ig̃ahyavo g̃a pe toko katu ti g̃a javo.\n9Irũa ji ei pe me kiro: Nhanderuva'g̃a yvyakotyve'g̃a, g̃ahã nhande mbo'e onhi'ig̃ahyavo nhande ve toko katu ti g̃a javo. G̃anhi'ig̃a nhande tihendu katu nhandekokatuavo. Tupana'ga ko nhanderuvete'ga yvagipeve'ga. Ganhi'ig̃a kaitu ti tihendu katu nhandekokatuavo. Po nhande ganhi'ig̃a rendukatui, a'ero po ti ga nhande mongoi avuirama ojipyri nehẽ.\n10Nhanderuva'g̃a yvyakotyve'g̃a, g̃ahã onhi'ig̃ahy nhande voja'irame nhande mbo'eavo nhande mongovo g̃wemimbotarimo nahã ko pyry a'e ji javo nhande ve.\nTupana'ga ki a'e te ipotari nhandepyryva nahã ko pyry pe me javo. \"Tapyry ti g̃a ji ja okokatuheteavo,\" ei ga. Nurã ga nhande mbo'ei onhi'ig̃ahyavo nhande ve imondovo hahyva'ea nhande ve toko katu ti g̃a javo. 11Ga nhi'ig̃ahyrame nhande ve nhande mbo'eavo, nhande nianderoryroryvi te na'ẽ ite'varuhu ji ve kiro javo. Hahy nhande ve. Emo aerẽ nhande rekokatuhetei nhanenhimomiranamame jupe hendukatuavo nhanenhimbo'eavo. U katu nhandepy'a a'ero.\nTihendu katu ti Tupana'ga nhi'ig̃a\n12Penhimbojiko hete ti Tupana'ga rehe a'ero pejoryjoryvamo ga rehe. Penhimboita ti. Pe'ji ti tako ti Tupana'ga nhi'ig̃a rupi javo. 13Pemombyryva'ja ti pejeaporog̃ita. Nane'ymi ti ga rehe jate pejiko hete. A'ero po ti pe ndekokatui nehẽ. A'ero pe ndepiagame po ti pembyteripeve'ga ojikokatue'ỹve'ga herojijyi ojeaporog̃ita okovo Tupana'ga nhi'ig̃a rupi jate no. A'ero po ti ga ndokote'varuhua'javi nehẽ.\n14Penhoarõ hete ti inog̃atuavo pejipy'a. Pearõ hete ti ojipe'g̃a nhaporemo inog̃atuavo g̃apy'a. Peko pyry ti pejikovo Tupana'ga nhi'ig̃a rupi. Nduvi po ti g̃a Tupana'ga pyri nehẽ – kiroki g̃a ndokopyryvi.\n15Pejirokwa ti ikwahavuka pejohupe. Mara'ngu po pembyteripeve'ga ojikoge'yma Tupana'ga rehe? Po ga ndojikogi Tupana'ga rehe, a'ero po ti Tupana'ga nomombyryvi ga nehẽ. Penhi'ĩ ti ga pe a'ero ejiko ti Tupana'ga rehe javo. A'ero po ti ga jikogame Tupana'ga rehe Tupana'ga ga mombyryvi nehẽ.\nPejirokwa ti ikwahavuka pejohupe. Mara'ngu po pembyteripeve'ga Tupana'ga renoite'varuhuavo jipi igwaigwavete okoe'yma ganhi'ig̃a rupi. Po nahã, pembyteripeve'ga pepy'a nog̃atue'ymuhũi. Irovahiva'ea ombote'va mbatera oji'ja ihorame ipype. Na jitehe pembyteripeve'ga ojipe'g̃a mbote'va oji'ja ganhi'ĩte'varuhua horame g̃a'akag̃i pe. Penhi'ĩ ti ga pe a'ero ga mbopohiruka garekote'varuhua hugwi.\n16Pejirokwa ti ikwahavuka pejohupe. Mara'ngu po okote'varuhuve'g̃a pembyteripeve'g̃a ojirekouka g̃wembireko'g̃arũive'g̃a pe? Mara'ngu po g̃a ojipe'g̃a nembireko'g̃a nderekovo? Po nava'ea rehe g̃a ndekote'varuhui, a'ero penhi'ĩ ti g̃a pe g̃a mbopohiruka g̃andekote'varuhua hugwi.\nPejirokwa ti ikwahavuka pejohupe. Mara'ngu po ndapyryvive'ga pembyteripeve'ga ipotaheteavo yvyakotyva'ea? Ga po ndokoi yvagipeva'ea rehe Esaúva'ea ja.\nYmyahũ Esaúva'ea ko ojihuvypyva'ea hako. Okoe'yma yvagipeva'ea rehe ahe ei oirũva'ea pe Jacóva'ea pe hako: \"Embuhu ji ve imboapygipyra um prato de comida ta'u ti. Ji ko ojihuvypyva'ero g̃waramo nhanderuva'ga imondohetei ji ve nehẽ. Aerẽ garemimondoa po ti ji imondoi nde ve nehẽ ikwepyga imbuhuragwera ji ve nehẽ. A'ero po ti nde rekoi ojihuvypyva'ea ja. A'ero po ti nhanderuva'ga ei Tupana'ga pe nehẽ: 'Emombyry ti Jacó'ga pe,' e po ti ga nehẽ. Nahã po ti ga ei nde mombe'gwovo Tupana'ga pe jira'yrypy'ga ja ko Jacó'ga javo,\" ei ahe.\nA'ea Esaúva'ea ei jugweiheteavo g̃waramo okoe'yma yvagipeva'ea rehe opo'ria remimombyryva rehe. A'ero Jacóva'ea omondo g̃wemimboapygipyra Esaúva'ea pe.\n17Pekwaha pe Esaúva'ea mombe'ua. Aerẽ Esaúva'ea ipotara'javi opo'ria remimombyryva novĩa. A'ereki ahepo'ria omombyryvipe Jacóva'ea pe javo. Ojehe'o ranuhũ Esaúva'ea novĩa eja'yrypyva'ero g̃waramo ji ve ti emombyry javo opo'ria pe. Ahã Esaúva'ea nhi'ig̃agwera rerojijyihava – akoja ahenhi'ig̃agwera Jacóva'ea pe.\n18Ymyahũ yvytyruhua arimo monte Sinai arimo Tupana'ga ikwahavukari g̃wemimbotarimova'ea ikwatijaruka Moisésva'ea pe yvya koty. A'ea rupi ikai yvytyruhua tata pyvõ. Henyhunuhũ ko tata. Ypytunahi a'ero. Yvyruhua turi. 19Jiru'a'java'ea trombeta nhi'ig̃i. Tupana'ga nhi'ig̃i. Henduvame israelitasva'ea ei Moisésva'ea pe: \"Tonhi'ig̃a'javyme ti Tupana'ga ore ve,\" ei ahe okyhyjiavo Tupana'ga hugwi. 20\"Po ti Tupana'ga nhi'ig̃i ore ve nehẽ, a'ero po ti ore papavi nehẽ,\" ei ahe.\nA'ereki Tupana'ga e'i jipe ahe ve: \"Ka'gwyripeva'ea vehevi tuhuryme ti opokoge'yma yvytyruhua rehe,\" ei Tupana'ga. \"Po ti ipokogi hehe, a'ero ti ahe tomombo ita ka'gwyripeva'ea rehe jukavo nehẽ,\" ei Tupana'ga Moisésva'ea pe.\n21Ahemongyhyjiheteva'ea ko aherembiepiepiaga: yvytyruhua, tata, ypytuna, yvyruhua no, trombeta nhi'ig̃a no, Tupana'ga nhi'ig̃a no. Hepiapavame ahe kyhyjihetei. Moisésva'ea vehevi okyhyji hete javo: \"Ahyhyi hete ji jikyhyjiavo,\" ei ahe ymyahũ.\nNahã ymyahũva'ea Tupana'ga kwahavi yvya koty okovo ga pavẽi ga ikwahavukarame g̃wemimbotarimova'ea ahe ve hako.\n22Pe me reki Tupana'ga ndoapoi ahemongyhyjiheteva'ea ikwahavukarame g̃wemimbotarimova'ea pe me. Koji'i pyryhetero pe me a'ero. A'ereki pejikoga g̃waramo Tupana'ga rehe pe pekwaha hete ga yvagipeve'ga yvagipeva'ea no pejikovo ga pavẽi. Ga oko ojipea rehe yvytyruhua rehe monte Sião rehe yvagi pe. Pevo cidade de Jerusalém me Tupana'ga ruvi avuiramave'ga ojipyrive'g̃a pyri. Ahe ndohepiapavi gapyrive'g̃a yvagipeve'g̃a. A'ereki g̃a he'yjuhu hete. G̃a pavẽi pe ndekoi.\n23Pekwaha pe Tupana'gareheypyve'g̃a. Ojatyka g̃a Tupana'ga nhi'ig̃a renduva gworygworyvamo ga rehe. A'ereki g̃andera Tupana'ga okwatijaripe yvagi pe inog̃a. Nurã po ti g̃a hoi yvagi pe nehẽ. G̃a pavẽi pe ndekoi.\nPekwaha pe Tupana'ga. Ga okwaha hete yvyakotyve'g̃a javo g̃a pe nhaporemo g̃andeaporog̃ita rehe. Ga pavẽi pe ndekoi.\nPekwaha pe yvyakotyva'ea – kiroki ahe omano ojikoheteavo Tupana'ga rehe okokatuavo. Tupana'ga omombyry ahe inog̃atuavo ahepy'a. Nurã ahe hoi opoyjahetero Tupana'ga pyri onhi'ig̃a ga pe. Ahe pavẽi pe ndekoi.\n24Pekwaha pe Jesus'ga pejikovo ga pavẽi. Ga ko pendepykara'ga tuhu ti g̃a okovo avuirama Tupana'ga pyri onhi'ig̃a ga pe javo. Gaha okwahavuka Tupana'ga nhi'ĩpyahua omanoro g̃waramo gwekoa reka'voguka. A'ereki Jesus'ga manoa renonde Tupana'ga e'i: \"Jesus'ga manoro g̃waramo po ti ji imombori yvyakotyve'g̃a ndekote'varuhua g̃a hugwi g̃a mombyryva g̃a jikogame ji rehe nehẽ,\" ei Tupana'ga.\nAbelva'ea jukaagwera kwahavame nhande ei Tupana'ga pe: Ehepy ti ahe. Jesus'ga jukaagwera kwahavame nhande ei: Emombo ti orerekote'varuhua ore hugwi, xa'e nhande Tupana'ga pe. Jesus'ga rekoa reka'vogukara okwahavuka pyryheteva'ea nhanderekote'varuhua mombora. A'ea ko koji'i pyry hete Abelva'ea rekoa reka'voga rembikwahavukara hohe.\n25Pehendu katu ti! Peko hete ti Tupana'ga nhi'ig̃a rehe hendukatuavo. Ymyahũ Tupana'ga imombe'uukari onhi'ig̃a yvyakotyva'ea pe Moisésva'ea pe. Nurã ahe imombe'umbe'ui ganhi'ig̃a ymyahũva'ea pe. Ymyahũva'ea nohendukatupotari reki Tupana'ga nhi'ig̃a. Ahe hendupotare'ymame Tupana'ga nhimonha'ngai ymyahũva'ea rehe. Noka'nhymi ahe hahyva'ea hugwi a'ero.\nAg̃wamo yvaga hugwi Tupana'ga nhi'ig̃i nhande ve. Nurã po ti nhande kaitu niaka'nhymi hahyva'ea hugwi nehẽ nhanderekoa'jave'ymame ganhi'ig̃a rupi nehẽ.\n26Ymyahũ Tupana'ga imog̃wyg̃wyhetei yvya onhi'ig̃ame yvyakotyva'ea pe. Ag̃wamo ga ei: \"Kiro ji imombe'ui a'itituhẽva'ea. Ojipeji po ti ji imog̃wyg̃wyhetea'javi yvya nehẽ. Ojipeji po ti ji imog̃wyg̃wyhetei yvaga nehẽ no,\" ei Tupana'ga. 27\"Ojipeji po ti ji imog̃wyg̃wymi,\" ei ga. A'ea erame ga ei: \"Kiroki a'ea og̃wyg̃wy ji imog̃wyg̃wymame yvya yvaga reheve nhirembiapoagwera – a'ea po ti ji hekyipavi nehẽ. Kiroki a'ea nog̃wyg̃wymi ji imog̃wyg̃wymame yvya yvaga reheve – a'ea ti topyta avuirama,\" ei Tupana'ga.\n28A'ea erame ga ei: \"Kiro pe ndekoi huvihavamo ji pyri pejipytavo avuirama.\" A'ero ga a'ea ero g̃waramo nhande ve xajiko hete ti Tupana'ga rehe tomombyry ti ga nhande ve nhande pokoga javo. Timbohete tuhẽ ti ga nhandekovo ganhi'ig̃a rupi ga monhimohema nhande rehe a'ero. Timonhimonha'ngaukaryme ti ga. 29Omoka'nhy tata mbatera. Na jitehe Tupana'ga nhanderuvihavuhuhete'ga g̃wendukatue'ỹve'g̃a moka'nhymbavi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Heb\/12","date":"2018-07-20T15:33:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676591683.78\/warc\/CC-MAIN-20180720135213-20180720155213-00348.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":1460,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.451,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 17\nTiruahũ hete g̃a pe, ei Jesus'ga\n(Mateus 18.6-7, 21-22; Marcos 9.42)\n1G̃wemimbo'ehara'g̃a pe Jesus'ga ei:\n—Jara'g̃a ombote'varuhu jipi. Na tuhẽ po ti jipi nehẽ, ei Jesus'ga. G̃a pe ti tiruahũ hete nehẽ – kiroki g̃a ombote'va ojipe'g̃a mbopogweavo ite'varuhuva'ea rehe, ei Jesus'ga. 2Omano jipe po g̃a hamo tombote'varyme ti g̃a jireheve'g̃a – kiroki jireheve'g̃a ag̃wamo gwe ojiko Tupana'ga rehe ikwahapave'yma Tupana'ga nhi'ig̃a, ei Jesus'ga. Po ahe opytĩ g̃ajurimo itaruvihavuhua ipohyiva'ea yngu'a'javuhuva'ea g̃a momboa ypiahua ruvihava pype g̃a mbotypyvyga, a'ea ko tiruahũhetero g̃a pe. Koji'i tiruahũ hete g̃a pe g̃a jireheve'g̃a mbote'varuhurame, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\n3—Eko katu ti! Po ndekotyve'ga ite'varuhu nde ve – kiroki ga ojiko ji rehe nde ja. Po ga ite'varuhu nde ve, a'ero ti ere ga pe: \"Nahanahã nderekote'varuhua ji ve. Na rũi ahe japoi.\" A'ea ti ere ga pe, ei Jesus'ga.\n—Po ga ei nde ve: \"Jite'varuhu ko ji ko. Ndajite'varuhua'javi po ti ji nde ve a'ero nehẽ,\" e po ga nde ve. Po ga pohiri okote'varuhua hugwi, a'ero terehenonha'javi ti garekote'varuhua.\n4—Po he'yjuhurame po seterame ga te'varuhua'jaa'javamo nde ve ara rupi ve. Po he'yjuhurame po seterame ga ea'jaa'javi nde ve: \"Jite'varuhu ko ji ko,\" e po ga nde ve. \"Ndajite'varuhua'javi po ti ji nde ve a'ero nehẽ. Apohi ji kiro jirekote'varuhua hugwi,\" e po ga. A'ero he'yjuhurame seterame ti erea'jaa'ja ga pe: \"Nahenonha'javi po ti ji nderekote'varuhua nehẽ.\" Nahã ti ere ga pe, ei Jesus'ga g̃a pe.\nNahã oko ahe jikogame Tupana'ga rehe\n5A'ero Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a – kiroki gamoirũhara'g̃a – g̃a ei Jesus'ga pe nhandepojykaharete'ga pe:\n—Orojiko ore Tupana'ga rehe gapopoakara rehe no. Ore poko ti. Koji'i ti embojikoguka ore ve.\n6A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Po pe jikogi gwere jitehe Tupana'ga rehe gapopoakara rehe no, a'ero po pe ei agwava'ea pe i'yva pe figueira brava pe: \"Ipya rehe vehevi ti ejijyi enhityma'java typya pype ypiahua ruvihava pype.\" Po pe ei a'ea, a'ero ijijyi onhityma'java typya pype, ei Jesus'ga g̃a pe.\nG̃apyriva'ero po g̃a oporavyky g̃a pe hamo\n7Kiro Jesus'ga ei:\n—Po pepyrive'ga gwyvykoi ko pe oporavykyavo. Po ga penenymbava repia katu ovelhas repia katu oporavykyavo. Ga rurame onga pe oporavykyhava hugwi pe ndape'ei ga pe: \"Haite! Herejo eapyga mesa pyri. E'u ti.\" Pe ndape'ei na ga pe. 8Pe pe'e ga pe: \"Emboavujikwe pa ti mbatera ji ve ta'u. A'ero ti enhimboavujikwe herua mbatera imbuhua ji ve. Ji i'urẽ po ti nde i'ui ji py'rovo nehẽ,\" pe'e pe pejipyrive'ga pe, ei Jesus'ga.\n9—Pe ndape'ei ga pe: \"Ndepyry hete nde eporavykyavo ji ve ekoheteavo nhinhi'ig̃a rupi.\" A'ea rũi pe ei ga pe. Pepyriva'ero g̃waramo oporavyky po ga pe me hamo.\n10—Na jitehe pejipyrive'ga ja pe tuhẽ ti peko. Pekopavame Tupana'ga nhi'ig̃a rupi ti pe'ji Tupana'ga pe: \"Ore rekopavame enhi'ig̃a rupi, terei ti ore ve pepyry hete pe javo. Ndepyriva'ero g̃waramo oroporavyky po ore nde ve hamo.\" A'ea ti pe'ji Tupana'ga pe, ei Jesus'ga g̃a pe.\nJesus'ga omombi dezva'ea hugwi ahejagwa\n11Aerẽ Jesus'ga hogahoi taho ji Jerusalém me javo. Ohorame ga okwa Galiléiapeve'g̃a gwyri pe Samariapeve'g̃a gwyri pe no. 12Pevo ga vahemi cidade'i pe. Cidade'ia rembeyvyri pe ijaijauhuve'g̃a ga rovatĩ dezve'g̃a. Irupe g̃a pytai ga hugwi. 13Jesus'ga pe g̃a onhi'ig̃a mondoi javo:\n—Jesus! ei g̃a ga pe. Ore porogwety po nde hamo, ei g̃a Jesus'ga pe ga renoina nde ko orembo'eharamo javo ga pe.\n14G̃a ndepiagame Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Peho ti pejipiuka ikwava'ẽhara'g̃a pe pejijagwa repiuka g̃a pe.\nG̃a horame g̃ajagwa pigi g̃a hugwi. 15Ojagwapihava repiagame ojipeji'ga jivyri Jesus'ga pyri. Hahyahi ganhi'ig̃a ga erame Tupana'ga mboheteavo gworygworyvamo ga rehe.\n16—Ndepyry hete nde! ei ga Jesus'ga pe. Erepohano kwaha hete nde.\nA'ea ga ei onhinog̃a upa ojovapyvo Jesus'ga pyri ndehe koji'i ji hohe javo. Ga ko Samariapeve'ga. 17-18Nurã Jesus'ga ei:\n—Nhandegwyripeve'ga rũi – gaha jate ga jivyri ji pyri gworygworyvamo Tupana'ga rehe ga mboheteavo. Amombi ji dezve'g̃a jagwa g̃a hugwi. Ma jara'g̃a naerũ, noveve'g̃a judeus'g̃a? Po g̃a jivyri Tupana'ga mboheteavo hamo!\n19Samariapeve'ga pe Jesus'ga ei:\n—Epo'ã heregwovo enhonga pe. Erejiko nde ji rehe. Nurã ndejagwa pigi nde hugwi.\nManame po ti Tupana'ga oko aheruvihavuhuhetero nehẽ?\n(Mateus 24.23-28, 37-41)\n20Aerẽ fariseus'g̃a ei Jesus'ga pe:\n—Maname po ti Tupana'ga oko nhanderuvihavuhuhetero avo yvya koty nehẽ?\nA'ero Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Ndiukwahavi Tupana'ga rekorame huvihavuhuhetero yvya koty nehẽ. 21Nurã po ti g̃a nde'i nehẽ: \"Pehepia! Avo ko ga rekoi huvihavuhuhetero! Pehepia! Pevo ko ga rekoi huvihavuhuhetero!\" A'ea rũi po ti g̃a ei nehẽ. A'ereki Tupana'ga oko jipe huvihavuhuhetero aheyvyteri pe ahe jikogame ga rehe, ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe.\n22G̃wemimbo'ehara'g̃a pe Jesus'ga ei:\n—Aerẽ po ti pe ei nehẽ: \"Po ti ga rura'javi opytaahi'viavo nhande pyri nehẽ hamo.\" Nahã po ti pe ei ji repiaga'japotaheteavo nehẽ novĩa. Pe ndajirepiagi nehẽ, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no.\n23—O'mbero po ti g̃a ei pe me nehẽ: \"Pehepia! Pevo ko Cristo'ga! Pehepia! Avo ko Cristo'ga!\" Nahã po ti g̃a ei pe me o'mbero nehẽ. Tapehoi ti g̃a ndupi hepiaga. Taperoviari ti g̃a.\n24—Jijipiukarame ji rura'jahava rupi tupã verava ja po ti ji rekoi nehẽ. Tupã veraveravame kikoty yvaga rehe ombokojahu pa kokoty yvaga rehe no. A'ero ahe gwepia pa kojahua. Na jitehe po ti g̃a nhaporemo ji repiagi ji rura'javame yvaga hugwi nehẽ, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no. 25Kiro po ti g̃a imbuhuna'ẽi he'yiva'ea hahyva'ea ji ve avo nehẽ. Ag̃wamove'g̃a po ti nanhiarõi ji reroviare'yma kiro nehẽ.\n26—Noéva'ea nhinhag̃a renondehava yhara ruvihavuhua pype ojo'ja jirura'java renondehava pavẽi, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no. 27Ymyahũ Noéva'ea nhinhag̃a renonde yhara ruvihavuhua pype ahegwyripeva'ea i'ui'ui jipi gworygworyvamo hako. Ahegwyripeva'ea rembirekoro akwaimba'eva'ea jipi no. Ojipeva'ea kunhava'ea mohembirekoi no. Nahã ahegwyripeva'ea rekoi okovo imboha'uve'yma Noéva'ea avame yhara ruvihavuhua pype yhya hehanhuhũa rurame ahegwyripeva'ea mbotypyvypava nhatymbava hako – kiroki ahegwyripeva'ea ndo'avi yhara ruvihavuhua pype.\n28—Na jitehe Lóva'ea hoa renondehava Sodoma hugwi. Sodomapeva'ea i'ui'ui jipi gworygworyvamo. Mbatera ahe ipyhygi itambere'ia pyvõ aerẽ imondovo mbatera itambere'ia rehe. Ko pe ahe itymi. Onga ahe japoi. Nahã Sodomapeva'ea rekoi okovo ikwahave'yma ombokajag̃wama. 29Lóva'ea hemame cidade hugwi Sodoma hugwi ogwovo Tupana'ga imbohirukari yvaga hugwi tata enxofre reheve ojapy'uva'ea reheve Sodomapeva'ea rehe ahe jukapavuka.\n30—Na jitehe po ti yvyakotyve'g̃a ndekoi okovo ikwahave'yma jirura'javag̃wama nehẽ, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no.\n31—Ji jipiukarame ti ga tokiyme g̃wonga pype ombatera renoheme'yma jugwi – kiroki ga oko ongapereuhua arimo. Na jitehe ti ga tohoa'javyme g̃wonga pe nehẽ – kiroki ga oko ko pe ji jipiukarame nehẽ, ei Jesus'ga. 32Tapemoka'nhymi ti Lóva'ea rembirekova'ea! Ohoa'ja pota ahe g̃wonga pe omanomo, ei Jesus'ga imombe'gwovo. 33Kiroki g̃a e'i: \"Ndakoi ti ji Jesus'ga remimbo'eharamo tajijukayme ti javo\" – a'ero po ti g̃a manoi ogwovo hahyva'ea ruvihava pype nehẽ, ei Jesus'ga. Kiroki g̃a ojipe'g̃a g̃a jukai g̃a jikoga g̃waramo ji rehe – omanorẽ po ti g̃a oho upa avuirama Tupana'ga pyri nehẽ, ei Jesus'ga.\n34—A'e ji pe me, ei Jesus'ga. Ji rura'javame po ti mokonha'g̃a kiri onhinongava rehe ypytunimo. Ojipeji g̃anhinongava. Kiro po ti ojipe'ga rerohohava nehẽ. Kiro po ti ojipe'ga rejahava nehẽ, ei Jesus'ga. 35Kunhangwera'g̃a mokonha'g̃a po ti ombo'i ombo'ihava pyvõ ojopyri. Kiro po ti ojipehẽa rerohohava nehẽ. Kiro po ti ojipehẽa rejahava nehẽ, ei Jesus'ga. 36Mokonha'g̃a po ti oko ko pe akwaimbae'g̃a nehẽ. Kiro po ti ojipe'ga rerohohava nehẽ. Kiro po ti ojipe'ga rejahava nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\n37A'ero Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a ei ga pe:\n—Nhandepojykaharetero emombe'u ti ore ve. Mome po ti nanongara nehẽ?\nA'ero Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Jukwaha po ti nehẽ. Ahe manorame po ti huruvua onhimongy ahera'oa pyri nehẽ ti'u javo.\nA'ea Jesus'ga ei na jitehe po ti jukwaha ji rura'javame nehẽ javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/17","date":"2018-07-19T21:14:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676591296.46\/warc\/CC-MAIN-20180719203515-20180719223515-00193.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":1197,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.229,"stopwords_ratio":0.477,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Coríntios 4\nPaulova'ea ndipopoakari; Tupana'ga ahe mbopopoaka\n1Tupana'ga pyry hete Cristo'ga mombe'uuka ore ve ore pokoguka. Ore Cristo'ga mombe'ukatui jipi a'ero orojirokwa. 2Noronhinotĩ ore. Ndorokote'varuhui ore. Noromoandyandyi ore ojipe'g̃a. Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea rũi ore imombe'ui. Ndorogwerojijyi ore ganhi'ig̃a. A'itituhẽva'ea ore imombe'ukatui Tupana'ga nhi'ig̃a kwahavuka g̃andovaki. Nahã ore rekoi ikwahavuka orokokatuavo g̃a pe nhaporemo Tupana'ga ore repiagame. A'ero po ti g̃a ikwahavi javo oyvyteri pe nehẽ: \"Paulo'g̃a omombe'u katu a'itituhẽva'ea,\" e po ti g̃a nehẽ.\n3Jara'g̃a pe oreremimombe'ua onhimiva'ea – kiroki g̃a oho hahyva'ea ruvihava viara rupi. G̃a pe jate onhimi. 4Ndojikogi g̃a Cristo'ga rehe heroviare'yma oreremimombe'ua. A'ereki okote'varuhuve'g̃a pojykahara'ga Satanás'ga, ga ndokwahavukari pyryva'ea mombe'ua g̃a pe tombokojahuyme ti g̃a'akag̃i pe javo. Omondomondo ga g̃a g̃wemimbotarimova'ea rupi yvya koty. Ndoki g̃ayvyteri pe a'ero Cristo'ga katukatua mombe'ua. Gaha okwahavuka Tupana'ga nhande ve Cristo'ga. 5Noronhimombe'ui ore. Jesus Cristo'ga ore oromombe'u ga ko nhandepojykaharete'ga javo. Jesus'gareheva'ero g̃waramo ore pe pokopokogi ga mombe'gwovo pe me.\n6Ymyahũ japorame yvya yvaga reheve Tupana'ga ei hako: \"Tokojahu kiro ypytuna pyteri pe.\" A'ea Tupana'ga ei hako. A'ero kojahuro. Ag̃wamo ga jitehe ombokojahu nhaneakag̃i pe imbopyahuavo nhandereaporog̃ita ikwahavuka okatukatua nhande ve Cristo'ga kwahavukarame nhande ve. A'ereki Cristo'ga okwahavuka Tupana'ga katukatua nhande ve.\n7Ore Cristo'ga mombe'urame ore ko itujuga apopyra ja – kiroki gwereko mbatepyryva ipype. A'ereki itujuga apopyra ndipopoakari ohag̃e'yma g̃waramo. Ore na jitehe ndorepopoakari pyryheteva'ea mombe'gwovo katu Cristo'ga mombe'gwovo katu. Tupana'ga ki a'e te ore mbopopoaka ore pojykavo. Nurã ore Cristo'ga mombe'ukatui ojipe'g̃a pe. A'ero g̃a ei: \"Tupana'ga popoakahetea opoko Paulo'g̃a. Nurã Paulo'g̃a Tupana'ga nhi'ĩpo'rupavi Cristo'ga mombe'ukatuavo nhande ve,\" ei g̃a.\n8Tupana'ga arõe'ỹve'g̃a ombuhu hahyparavuhuva'ea ore ve jipi tomombe'uyme ti g̃a Cristo'ga javo novĩa. Emo g̃a nomombigi oreremimombe'ua. A'ereki ore Cristo'ga mombe'u jitehe. Oroko tehe ore jipi marã po ti nhande rekoi javo novĩa. Emo Tupana'ga ore poko jipi nahã ti pe ndekoi javo. 9Otiruahũro ore ve g̃a ndekote'vate'vari okookovo ore rehe novĩa. Emo Tupana'ga ndorerejari g̃apo pe. Tomano ti g̃a javo novĩa g̃a ore mbote'varuhui. Emo ore noromanoi oropo'ama'java. 10Nane'ymi ore manoi g̃werĩ nhandepojykaharete'ga ja Jesus'ga ja. A'ereki ga'arõe'ỹve'g̃a ore juka pota no novĩa. Emo Jesus'ga ndorejukaukari g̃a pe. A'ereki ga oko ore pyri. Nahã Jesus'ga ore pokogi tokwaha ti g̃a jikwerava'java javo.\n11Ag̃wamo g̃a ore juka pota novĩa ore Jesus'gareheva'ero g̃waramo. Ore ve tiruahũro jipi. Emo Jesus'ga noremomanoukari tokwaha ti g̃a jikwerava'java javo. A'ereki ore repiagame g̃a e'i: \"Jesus'ga ko oko reki Tupana'ga pyri Paulo'g̃a pokoga g̃a mongovo Tupana'ga pyri no,\" ei g̃a.\n12Ore Jesus'ga mombe'urame g̃a ore juka pota. Emo oreremimombe'ua pemongoag̃wama Tupana'ga pyri. A'ereki pe oreremimombe'ua rendu katu.\n13Tupana'ga rembikwatijarukara omombe'u ahe'eagwera hako. E'i:\n\"'Ajiko ji Tupana'ga rehe.\nNurã ji ga mombe'ui,' ei ahe,\" e'i ikwatijaripyra hako.\nNa jitehe ore jikogi Tupana'ga rehe. Nurã ore ga mombe'ui ojipe'g̃a pe. 14A'ereki ore orokwaha hete nhanembogweravag̃wama. Tupana'ga ombogwera nhandepojykaharete'ga Jesus'ga hako. Nhande jikoty'aro g̃waramo Jesus'ga pavẽi ti Tupana'ga nhande mbogweravi nehẽ no. A'ero ti ga ore mboukwahavi pe ndeheve nehẽ.\n15Pe ndepyga reki ore nhimomiranami hahyva'ea pe Cristo'ga mombe'gwovo. A'ereki ore ga mombe'urame pe me pejiko pe ga rehe. A'ero Tupana'ga imombyryvi pe me. Igwaigwavete ti g̃a nde'yjuhuro nehẽ – kiroki g̃a ojiko ga rehe garemimombyryva kwahava no. A'ero igwaigwavete ti g̃a nde'yjuhuro – kiroki g̃a Tupana'ga mbohete hete ndepyry hete nde javo.\nXajiko Jesus'ga rehe imboha'uva nhanderuhava yvagi pe\n16Ore Cristo'ga mombe'u katu jipi a'ero orojirokwa. Igwaigwavete ore ymyahũramo oropopoakare'ỹre'ymamo jipi novĩa. Emo orereaporog̃ita igwaigwavete Tupana'ga imbopyahui jipi imbopopoakara'jara'java. 17G̃a imbuhurame hahyva'ea ore ve kiro ore ei: Ndahahyhetei novĩa. Kotihĩ po ti ipigi ore hugwi, oro'e ore. Hahyva'ea rehe ti Tupana'ga imombyrymbyryvi ore ve yvagi pe nehẽ ore mongovo ojipyri avuirama nehẽ. Nurã ag̃wamova'ea hahyva'ea Tupana'ga remimombyryvag̃wama. Koji'i hete ranuhũ ti garemimombyryva ore ve hahyva'ea hohe! Ikatu hete hete ti ore ve avuirama nehẽ.\n18Nahã ore ei. A'ereki ore toromondo orereaporog̃ita yvagipeva'ea rehe pyryva'ea rehe imohina. Noromondoi ore orereaporog̃ita avova'ea rehe hahyva'ea rehe imohine'yma. Nimbegwei po ti avova'ea momina hahyva'ea nehẽ. Yvagipeva'ea po ti namominag̃wami pyryva'ea nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Cor\/4\/","date":"2018-07-19T12:15:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590866.65\/warc\/CC-MAIN-20180719105750-20180719125750-00325.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000042915,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000042915344238}","num_words":635,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.345,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Tessalônicenses 1:12\n12A'ea ore ei Tupana'ga pe jipi. A'ero po ti pekotyve'g̃a ei nehẽ: \"Jesus Cristo'ga herojijyjijyi g̃andeaporog̃ita g̃a mombyryva. A'ero g̃a ndekokatui. Jesus Cristo'ga pyry hete g̃apojykaharete'ga!\" A'ea ti pekotyve'g̃a ei pe mombe'gwovo nehẽ. A'ereki ore oronhi'ĩ Tupana'ga pe emombyry ti Tessalônicapeve'g̃a javo. A'ero po ti pyry hete pe me nehẽ pejikoty'aro g̃waramo Jesus Cristo'ga pavẽi. A'ea Tupana'ga opota hete no Jesus Cristo'ga pavẽi nhandepojykaharete'ga pavẽi. A'ereki g̃a omombyry pota pe me.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Thess\/1\/12","date":"2018-07-23T04:22:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676594886.67\/warc\/CC-MAIN-20180723032237-20180723052237-00414.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000075102,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000075101852417}","num_words":72,"character_repetition_ratio":0.115,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.458,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"João 21:7-8\n7-8A'ero Jesus'ga remimbo'ehara'ga garemiarõhara'ga ei Pedro'ga pe:\n—Nhandepojykaharete'ga ko kiro oko, ei ga.\nA'ea renduvame Simão Pedro'ga imongi opira i'arimova'ea nhapytiamo ojihe. A'ereki g̃a imbo'arame gwekyi opira. Igwete ga pori y pe ua. A'ereki g̃a ira'agwe u yembe'yva hugwi cem metros. Igwete jara'g̃a nduri yharuhua pype imoatamo pira mboahava herua pirahetehua reheve. 9Jesus'ga omoka'ẽ pira tatapynha pyvõ o'ama yembe'yi pe. Pão ga gwereko no. Igwete g̃a nduri o'eamo yhara hugwi hepiaga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/21\/7-8","date":"2018-07-20T00:08:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676591332.73\/warc\/CC-MAIN-20180719222958-20180720002958-00517.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999613762,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999613761901855}","num_words":72,"character_repetition_ratio":0.036,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.226,"stopwords_ratio":0.292,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 27\nSoldadosva'ea gweroho Paulova'ea Roma pe\n1Aerẽ Festo'ga ei soldados'g̃a pe:\n—Pembo'avuka ti kiro cadeiapypeve'g̃a Paulo'g̃a kiro itayharuhua pype g̃a mondovo César'ga gwyri pe Itália pe, ei ga soldados'g̃a pe.\nIgwete g̃a Paulo'g̃a nderohoi Júlio'ga pyri. Ga ko soldados'g̃a nduvihava'ga. G̃a oporavyky gwuvihavuhu'ga pe Roma pe onhimongyavo. Igwete soldados'g̃a Paulo'g̃a nderohoi javo Júlio'ga pe:\n—Embo'a ti cadeiapypeve'g̃a nderogwovo kiro, ei g̃a ga pe.\n2Jihi Lucasramo aho Paulo'g̃a ndupi no. Igwete ore avi itayharuhua pype cidades de Adramítiohugwiva'ea pype.\n—Toroho ti imbojoapiapiavo cidades Ásiapeve'g̃a gwyri pe, ei g̃a.\nIgwete ore avi ipype orogwovo. Aristarco'ga oho ore rupi no Macedôniapeve'g̃a gwyripeve'ga cidade de Tessalônicapeve'ga. 3Igwete ore hoi. Ko'emame ore vahemi cidade de Sidom me. Igwete Júlio'ga pyryvamo Paulo'ga pe javo.\n—Eho ti g̃a pyri, ei ga, ejiheve'g̃a pyri tomondo ti g̃a mbatera nde ve, ei ga Paulo'ga pe.\nA'ero ore hoi.\n4Aerẽ ore ava'javi orogwovo pea hugwi. Kiro yvyturanuhũa ruri ore rovatiamo. Nurã ore hoi ypa'ouhũ yvyri Chipre yvyri oronhimima yvytua hugwi. 5Aerẽ ore yahavi okwava Cilíciapeve'g̃a gwyra pyvõ. Panfíliapeve'g̃a gwyra pyvõ ore kwavi no. Aerẽ ore hoi cidade de Mirra pe Líciapeve'g̃a gwyri pe. 6Pevo Júlio'ga hepiagi ojipea itayharuhua Alexandriahugwiva'ea – kiroki oho g̃werĩ Itáliapeve'g̃a gwyri pe. Nurã Júlio'ga ore nhag̃i a'ea pype.\n7He'yi ore kiri orogwovo. Maymbeve ore hoi orokovo. A'ereki yvyturanuhũa ore ve. Ndorohoi gwerevi ore orokovo. Ore vahemame cidade de Cnido yvyri yvytua norembogwavukari ipyvõ. Nurã ore hoi ypa'ouhũ yvyri Creta yvyri yvytue'yma rupi. Igwete ore kwavi Salmona pyvõ – perope yvya oho ypyteri pe. 8Hehemo ore hoi yembeyvyri. Yvytua noremovahemukari gwerevi nhimbiari pe Bons Portos pe ira'agwe cidade de Laséia hugwi.\n9Aerẽ Paulo'ga g̃a mog̃itai novĩa. A'ereki maname ore pytai pevo. Okwavipe judeus'g̃a apoa a'ero i'ue'ỹkava – a'ea rupi g̃a ikwava'eg̃ukari mbiara Tupana'ga pe okote'varuhuva'ea rehe. Okwavipe a'ea. Tiruahũ orehoa'javame kiro. A'ereki yapohua u g̃werĩ. Nurã Paulo'ga g̃a mog̃itai javo g̃a pe.\n10—Xahoa'javyme ti kiro, ei ga. Nhande hoaharame kiro po ti imbohahyukari nhande ve nehẽ, ei ga. Ite'varuhu po ti itayharuhua pe nhanembatera pe no. A'ero po ti nhande manoi nehẽ no, ei Paulo'ga g̃a pe.\n11Júlio'ga nohenduvi reki Paulo'ga nhi'ig̃a. Gwerovia ga itayharuhua jara'ga nhi'ig̃a imondohara'g̃a nduvihava'ga nhi'ig̃a no. 12Ojipe'g̃a e'i no:\n—Timbojaryme ti yhara avo, ei g̃a. A'ereki ite'varuhu nhimbiara yapouhua rupi, ei g̃a ojohupe. Hehemo'i ti tiroho ypa'ouhũ yvyri Creta yvyri imboja. Tihepia ti nhanevahema pevo cidade de Fenice pe nehẽ, ei g̃a. Pevo po ti nhande imbojari yhara yapouhua rupi. A'ereki pyry ijahava pevo. Ndipopoakahetei ko yvytua pevo, ei g̃a ojohupeupe onhimongyavo.\nYvyruhua\n13Aerẽ turi yvytukatua. Nurã g̃a ei ojohupe:\n—Xaho tuhẽ kirog̃we, ja'gwy, ei g̃a. Kirog̃we po pyry ovuhu nhandehohava, ei g̃a ojohupe novĩa.\nA'ero g̃a hupiri yhya hugwi itauhuva'ea ipohyiva'ea – kiroki nomoanhanukari itayharuhua. Igwete ore hoa'javi Creta rembeyvyri. 14Emo kotihĩ uhu yvyturanuhũa Creta hugwi. Nordeste ko hera yvyturanuhũa rera. 15Kiro turahyi itayharuhua pe. Tegwete ore herohohava yvytua ore rovatiamo g̃waramo. Yvytua tuhẽ ore rerohoi ore rerekovo a'ero. 16-17Ypa'õ yvyri Cauda yvyri ore hoi. Pevo igwyre'i yvytua ore ve. Igwete ore ipyhygahyi yha'ria hupia. Norombo'avi gwerevi ore itayharuhua pype herekokatuavo. Kirẽ g̃a imonhatimatimani itayharuhua ihama rerogwovo nhapytiamo imongovo toandogyme ti itayharuhua javo. Aerẽ:\n—Kiro po ti nhande herohoi tye'ymuhũa apiavo herotyva y'ytig̃uhũa rehe nehẽ, ei g̃a okyhyjiavo.\nA'ereki pevo u y'ytig̃uhũa ypyteri pe'i Líbiapeve'g̃a gwyra ypyvo. Igwete g̃a imbojyva'javi itayharuhua pype tapy'ynhapiruhuva'ea yhara moanhandava yvytua tomoanhaheteyme ti javo. G̃wemimbotarimo yvytua ore rerohoi a'ero. 18Ndopigi yvyruhua ore mbojirejireva. Nurã ko'emame g̃a imombomombori mbatera y pe timbovevujuka ti itayharuhua javo. 19Ko'emame g̃a opoa pyvõ imombori y pe itayharuhua rupiara no.\n20He'yi ore kiri ipype. Arimo ore ndorohepiaga'javi kwara. Ypytunimo ore ndorohepiaga'javi jaytata'ia. Igwete yvyruhua ore rerekouhui. Nurã ore ei:\n—Kiro po ti nhande papavi tuhẽ nehẽ, oro'e ore orojohupe.\n21Ymya g̃a ndo'ukatua'javi mbatera okovo. A'ero Paulo'ga hoi g̃apyteri pe o'ama.\n—Mbaria po pe nanhirenduvi raikwehe, ei ga g̃a pe. Ndaperuri po pe Creta hugwi ramo. Herure'ymame po ndojigwarajuhui itayharuhua rehe kiro ramo. A'ero po mbatera ndohoi ypy pe ramo, ei Paulo'ga g̃a pe. 22Emo kiro ji ei pe me: Penhimboitakwerimo ti peko. Niamanoi po ti nhande nehẽ. Itayharuhua tehe po ti oho ypy pe nehẽ, ei ga g̃a pe. 23Akwaha ji a'ea. A'ereki Tupana'ga – ga ji pojyka ojive, gaha ji ambohete hete jipi – gaha ojipyrive'ga mbuhuruka ji pyri ga mo'ama ypytunimo, ei ga. 24Igwete ga ei ji ve oji'i: \"Paulo, terekyhyji ti ekovo. Ereho tuhẽ ti nde e'ama César'ga pyri nehẽ,\" ei ga ji ve oji'i, ei ga g̃a pe. \"Tupana'ga ti omombyry nde ve. Nurã ti nderupive'g̃a ndopapavi ypy pe nehẽ,\" ei Tupana'gapyrive'ga ji ve, ei ga. 25Penhimboitakwerimo ti peko a'ero, ei Paulo'ga g̃a pe. Ajiko ji Tupana'ga rehe. A'ero ji heroviahetei ganhi'ig̃a jijive. Nurã ji ei pe me: Na tuhẽ po ti ihoi Tupana'ga rembi'ea rupi nehẽ, ei ga. 26A'erorame tehe po ti yvytua nhande rerohoi nhande mbotyva nhande nog̃a ypa'ouhũa rehe, ei Paulo'ga imombe'gwovo g̃a pe.\n27He'yi treze ore kiri yvyruhua rerekovo. Yvytua ore rerohorohoi ypiahua ruvihavuhua pype Mediterrâneo pype. Ypyhaji katu itayharuhua mondohara'g̃a ei:\n—Ira'agweuhunhi yembe'yva ag̃wamo, ei g̃a ojohupe.\n28Igwete g̃a ha'ãa'ag̃i tihepia ti typya a'ero javo.\n—Trinta e seis metros, ei g̃a.\nHehemo'i g̃a herohoi ha'ãa'ag̃a'java.\n—Igwyre'i kirog̃we typya vinte e sete metros, ei g̃a. 29Kiro po ti yvytua nhande rerohoi ita rehe nhande nog̃a nehẽ, ei g̃a okyhyjiavo.\nNurã g̃a ipohyiva'ea imbojyvi yhara revira hugwi ihamuhũa rehe. Quatro g̃a imbojyvi ipohyiva'ea imondovo ypy pe timombyta ti itayharuhua inog̃a javo.\n—Kotihĩ po ko'ema ruri hamo, ei g̃a ojohupe.\n30Emo itayharuhua mondohara'g̃a oka'nhy pota jugwi onhimima xamanoyme ti javo ojohupe. A'ero g̃a imbojyvi yha'ria y pe. Igwete g̃a ei jara'g̃a pe o'mbero:\n—Torombojy ti ipohyiva'ea itayharuhua tĩa hugwi kiro, ei g̃a o'mbero.\n31Oka'nhy g̃werĩ reki g̃a novĩa. Emo Paulo'ga ikwahavame e'i soldados'g̃a pe Júlio'g̃a pe:\n—Imondohara'g̃a pytae'ymame itayharuhua pype po ti pe papavi ypy pe nehẽ, ei ga.\n32Igwete soldados'g̃a ikwahavondogi ihamuhũa imbojyhava yha'ria mbohia y pe tohoyme ti g̃a javo.\n33Ko'eg̃atue'yma rupi Paulo'ga ei ipypiara'g̃a pe nhaporemo:\n—Peji i'gwovo kirog̃we, ei ga. A'ereki he'yi quatorze pe kiri i'ukatue'yma marã po ti nhande ve javo, ei ga. 34Nurã ji ehetei pe me: Pe'u ti mo tapepytujiko tuhẽ ti. Napemanoi po ti pe nehẽ, a'e ji pe me, ei Paulo'ga g̃a pe.\n35Onhi'ig̃irẽ ga ipyhygi pão onhi'ig̃a Tupana'ga pe g̃andovaki.\n—Pyry hete nde imbuhuri mbatera ore ve toro'u, ei Paulo'ga ga pe.\nIgwete ga jaygwe'rogi i'gwovo. 36A'ero g̃a ndoryvamo i'gwovo no. 37He'yjuhuva'ero ore rekoi itayharuhua pype duzentos e setenta e seis. 38I'ukatupavirẽ g̃a imombomombori trigo y pe timbovevujuka itayharuhua javo.\nTypepemuhũa gwovaja'ro itayharuhua\n39Ko'eg̃aturame itayharuhua mondohara'g̃a hepiagi yvya ikwahave'yma. Kirẽ g̃a hepiagi ypia'ia y'ytig̃a hembeyvyri. Nurã g̃a ei ojohupe:\n—Pevo ti tiroho herohyga y'ytig̃a rehe heroja. Tihepia ti nhande herovahema pevo nehẽ, ei g̃a ojohupe.\n40A'ero g̃a ikwahavondogi ihama imbohia ipohyiva'ea ypy pe. A'ea ja jara'g̃a ikwaharavi imopyryryngava tiroho katu javo. Igwete g̃a imbovyri yva rehe tapy'ynhapiruhuva'ea itayharuhua moanhandava imohina ipypira. Itĩa rehe g̃a imbovyri imohina a'ea pyvõ ti yvytua tomoanha yhara javo. Nahã yvytua ore rerohoi yembe'yva rehei katu novĩa. 41Emo ore rerohy ore nog̃a ypyjuvuhua rehe ypyteri pe. A'ero itĩatykai y'ytig̃a rehe. Ndojipe'aa'javi jugwi. Igwete hevira jovaja'roja'rogi a'ero typepemuhũa rerekouhuavo.\n42Igwete soldados'g̃a ei ojohupe:\n—Tijuka pa ti cadeiapypeve'g̃a a'ero toytavyme ti g̃a oka'nhyma nhande hugwi, ei g̃a ojohupe.\n43Emo Júlio'ga e'i g̃a pe:\n—Tapejukai ti g̃a, ei ga g̃a pe.\nA'ereki ga ndojukaukapotari Paulo'ga. Kirẽ ga ei ore ve:\n—Ikwahavame pejiytavo pe na'ẽ ti pepopepo y pe pejiytavo penhi'eamo yembe'yi pe nehẽ, ei ga. 44Aerẽ ti jararamo pehopeho yva raygwera rehe itayharuhua raygwera rehe nehẽ, ei ga ore ve.\nNahanahã ore hopavi yembe'yi pe a'ero oro'eamo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/27","date":"2018-07-17T00:34:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589536.40\/warc\/CC-MAIN-20180716232549-20180717012549-00418.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000000596,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000005960464478}","num_words":1236,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.34,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 8:47\n47A'ero hẽa ei oyvyteri pe: \"Okwaha reki ga ji pokogame ga rehe.\" A'ero hẽa ruri ohyhyipava okyhyjiavo g̃wenypy'anduruga yvyvo garovai pyteri pe onhimombe'gwovo g̃andovaki pa. Hẽa e'i:\n—Ymyahũ ji tetirũaramo gwyporo. Nurã ji pokogi nde rehe tomombi ti ga ji hugwi javo. Kotihĩ nhitetirũa pigi tuhẽ ko, ei hẽa.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/8\/47","date":"2018-07-21T12:29:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676592523.89\/warc\/CC-MAIN-20180721110117-20180721130117-00021.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000003576,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000003576278687}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.006,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.38,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 22:19\n19Kiro ga ipyhygi pão. Hehe ga nhi'ig̃i Tupana'ga pe ndepyry hete nde imbuhua ore ve javo. Onhi'ig̃irẽ ga haygwe'rogwe'rogi pão imondomondovo omoirũhara'g̃a pe pe'u ti javo. A'ero ga ei:\n—A'ea ko jira'oa, ei ga imondomondovo pão g̃a pe. Aere'ĩ po ti hajiheve'g̃a ji pyhygi nehẽ ojigwaraita jira'oa rehe ji jukavo nehẽ. Nahã po ti ji manoi pe me pendepykaramo nehẽ. Ji manorẽ nahã ti pe'ua'ja'ja ojipea pão imoka'nhyme'yma nhimanoa pe me nehẽ, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/22\/19","date":"2018-07-17T02:43:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589537.21\/warc\/CC-MAIN-20180717012034-20180717032034-00476.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":75,"character_repetition_ratio":0.026,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.493,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 1:20\n20—Kiro ji imombe'ui onhimiva'ea ikwahavuka nde ve, ei ga ji ve. Nde erehepia jaytata'ia jipo pe jijohukoty rũi. Sete ko jaytata'ia. Seteve'g̃a pe Tupana'gapyrive'g̃a pe ji ei jaytata'ia. G̃ahã yvagipeva'ero omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a gareheve'g̃a pe. Kiroki gareheve'g̃a ojatyka henduva ganhi'ig̃a cidades pe yvya koty – g̃a pe g̃a omombe'u. Sete ko g̃acidades. Sete ko hyapehava no nerembiepiaga ouro apopyra. Tupana'gareheve'g̃a pe cidadespeve'g̃a pe ji ei hyapehava. G̃ahã okwahavuka Tupana'ga pyryva ojipe'g̃a pe.\nA'ea ga ei ikwahavuka onhimiva'ea ji ve.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/1\/20","date":"2018-07-20T20:37:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676591831.57\/warc\/CC-MAIN-20180720193850-20180720213850-00505.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":79,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.405,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romanos 8\nTupana'ga ra'uva ojikoty'a nhande pavẽi\n1Jesus Cristo'ga pavẽi nhandekovo g̃waramo Tupana'ga nde'i kiro nhande ve: \"Peho po ti pe hahyva'ea ruvihava pype nehẽ.\" Nde'i ga kiro nhande ve. 2A'ereki Tupana'ga ra'uva ji mbopiro'yi jirekote'varuhua hugwi. A'ero ji ndahoa'javi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ. Tupana'ga ra'uva jitehe nhande mboheaporog̃ita pyahu Jesus Cristo'ga pavẽi nhandekovo g̃waramo. 3-4Moisésva'ea remimbo'eagwera e'i nhande ve novĩa: \"Peko katu ti.\" Emo nhande ndiakokatui reki nhandereaporog̃itate'varuhuro g̃waramo. Aheremimbo'eagwera rendukatua nianemongokatui. Tupana'ga reki nhande mongokatuuka. Ga ombuhuruka gwa'yra'ga yvya koty raikwehe. Nhande ja gara'yra'ga rekoi yvyakotyva'ero okote'varuhuve'g̃a ja novĩa. Emo ga ndokote'varuhui'i'i okokatuavo. A'ero Tupana'ga Cristo'ga momanoi nhandereaporog̃itate'varuhua rehe tamombo yvyakotyve'g̃a ndekote'varuhua g̃a hugwi javo. Nahã ga nhande mbopiro'yi nhanderekote'varuhua hugwi toko katu ti g̃a javo. \"Ombopiro'yrame g̃andekote'varuhua hugwi po ti g̃a hendukatui Moisésva'ea remimbo'eagwera nehẽ aherekokatua mombe'uhava,\" ei Tupana'ga. A'ereki nhande ndiakoi kiro nhaneremimbotarimova'ea rehe. Tupana'ga ra'uva remimbotarimova'ea rehe jate nhande rekoi a.\n5Kiroki g̃a oko g̃wemimbotarimova'ea rehe – g̃wemimbotara rehe g̃a ndeaporog̃itae'ymi. Kiroki g̃a oko Tupana'ga ra'uva remimbotarimova'ea rehe – gara'uva remimbotara rehe g̃a ndeaporog̃itae'ymi. 6Gweaporog̃itarame g̃wemimbotara rehe jipi po ti g̃a hoi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ. Gweaporog̃itarame Tupana'ga ra'uva remimbotara rehe jipi g̃a ndekopyahui. Onog̃atu g̃apy'a. Aerẽ po ti g̃a ndekoi Tupana'ga pyri avuirama nehẽ no. 7Gweaporog̃itarame g̃wemimbotara rehe jipi g̃a ndokoi Tupana'ga rehe a'ero. G̃a nohendukatui ganhi'ig̃a. A'ereki tegwete g̃a pe garendukatuhava. 8G̃a ndekorame g̃wemimbotarimova'ea rehe jipi tegwete Tupana'ga nhimohema g̃a ndehe.\n9Oro pe, po Tupana'ga ra'uva jikoty'ari pe pavẽi, a'ero po pe ndapekoi penhimimbotarimova'ea rehe jipi. Tupana'ga ra'uva remimbotarimova'ea rehe po pe ndekoi jipi. Cristo'ga ra'uva jikoty'are'ymame g̃a pavẽi po g̃a Cristo'gareheve'g̃a rũi. 10Pendekote'varuhuro g̃waramo po ti penda'oa manoi nehẽ novĩa. Po Cristo'ga jikoty'ari pe pavẽi a'ero po penda'uva rekopyahui. A'ereki Tupana'ga pe mombyry pe nderekovo. 11Tupana'ga ra'uva Jesus Cristo'ga mbogwera gamanoa hugwi raikwehe. Po gara'uva jikoty'ari pe pavẽi, a'ero po ti Tupana'ga jitehe penda'oa mbogweravukari gwa'uva pe nehẽ pemanoa hugwi nehẽ. A'ereki gara'uva ojikoty'a pe pavẽi.\n12Nhiirũ, nahã po nhande rekoi a'ero hamo. Xako po nhande Tupana'ga ra'uva remimbotarimova'ea rehe hamo. Ndiakoa'javi po nhande nhanenhimimbotarimova'ea rehe hamo. 13Pe ndekorame penhimimbotarimova'ea rehe po ti pe hoi hahyva'ea ruvihava pype a'ero nehẽ. Pe'ji po pe hamo: \"Tupana'ga ra'uva nhande pokoga g̃waramo po ti nhande pohiri nhanderekote'varuhua hugwi.\" Po pe ei a'ea, a'ero po pe ndekopyahui. 14Kiroki g̃a ombopogwe Tupana'ga ra'uva – g̃ahã Tupana'ga ra'yramo oko. 15Ymya pe ndapepiro'yi pejikyhyjia hugwi raikwehe. Emo Tupana'ga ra'uva urame pe pyri pe mbopiro'yi jugwi. Nurã pe ndapekyhyjia'javi kiro. Gara'uva pe mongo Tupana'ga ra'yramo pe mbo'eavo. Nurã nhande ei Apĩ nhanderuvete'ga pe Tupana'ga pe. 16Nhande ko Tupana'ga ra'yramo, xa'e nhande. \"Pohi tuhẽ pe'ji,\" e'i Tupana'ga ra'uva nhande ve no. 17Gwa'yra g̃waramo po ti Tupana'ga imbuhuri pyryva'ea nhande ve nehẽ. Jesus Cristo'ga pavẽi po ti nhande herekoi pyryva'ea nehẽ. A'ereki ga pavẽi nhande xako. Hahy ga pe ga ruvame yvya koty. A'ero hahy nhande ve no. Po nhande ikwahavi hahya kiro Cristo'ga pavẽi, a'ero po ti ga imbuhurukari gwuvihavuhua nhande ve nehẽ no.\nPyry hete po ti nhande ve nehẽ\n18Ag̃wamo nhande ikwahavi hahya. Aerẽ po ti Tupana'ga ikwahavukari gwuvihavuhuhetea nhande ve nehẽ. A'ero ji ei: Hahy'i reki kiro nhande ve. Emo po ti pyry hete hete tuhẽ nhande ve nehẽ Tupana'ga ikwahavukarame gwuvihavuhuhetea nhande ve nehẽ. 19Tupana'ga po ti gwa'yra'g̃a nduvihavuhua mboukwahahetei nehẽ no. Nurã yvagipeva'ea yvyakotyva'ea Tupana'ga rembiapoa nhaporemo e'i kiro: \"Tupana'ga po ti tomboukwaha tuhẽ gwa'yra'g̃a nduvihavuhua nehẽ,\" e'i. \"A'ea nhande tipota hete,\" e'i pa Tupana'ga rembiapoa. 20-21A'ereki Tupana'ga ombote'varuhu g̃wembiapoa ahe rekote'varuhurame hako. Garembiapoa remimbotarimova'ea rehe rũi Tupana'ga ombote'varuhu. G̃wemimbotarimo ga ombote'varuhu a'ea novĩa. Emo ga e'i: \"Aerẽ po ti nhirembiapoa ipiro'yro ijuga hugwi nehẽ,\" ei Tupana'ga. \"Jira'yra'g̃a piro'yrame po ti pyryhetero g̃a pe nehẽ,\" ei ga. \"Na jitehe po ti pyryvamo nhirembiapoa pe nhaporemo opiro'yrame nehẽ no,\" ei Tupana'ga hako.\n22Tikwaha nhande tiruahũa jupe kiro. Kunhangwera'g̃a pe tiruahũ no gwa'yra'g̃a mbo'ag̃werĩrame. A'ereki hahy pa g̃a pe. Na jitehe Tupana'ga rembiapoa pe nhaporemo kiromo jate vehevi tiruahũramo. 23Garembiapoa pe jate rũi reki tiruahũ. Nhande ve na jitehe hahypavamo kiro no. Igwete nhande ei tiruahũ kiro nhande ve javo. Emo po ti Tupana'ga nhande mboukwahavi gwa'yramo nehẽ. Ombopiro'y po ti ga nhandera'oa ite'varuhuva'ea hugwi. A'ea nhande tipotarahi imboha'uva. Tupana'ga omombyryvypy nhande ve gwa'uva mbuhua nhande pyri ikwehe. A'ero nhande ei: Aerẽ po ti Tupana'ga imombyryva'javi nhande ve nehẽ, xa'e nhande. 24Nhandejikogame Jesus'ga rehe nhande ei ikwehe: \"Aerẽ po ti Tupana'ga imbuhuri nhandera'opyahua nhande ve a'ero nehẽ,\" xa'e nhande. Po ga imbuhuripei nhande ve, a'ero po nhande ndia'ei: \"Ombuhu po ti ga nhande ve nehẽ.\" A'ereki ga ombuhuripe. 25Emo herekoe'ymame nhande xa'e: \"Aerẽ po ti nhande herekoi nehẽ.\" Imboha'uva g̃waramo nhande nhimomiranami hahya pe a'ero.\n26Nhande nhimomiraname'ymame Tupana'ga ra'uva nhande pokogi no. Nhande ndikwahavi nhanenhi'ig̃ame Tupana'ga pe marã po ti ji ei ga pe javo. Tupana'ga ra'uva ki a'e te onhi'ĩ Tupana'ga pe gareheve'g̃a ndepyga. Inhi'ig̃a ko ahepytuhemahivuhua ja. Nhande nimombe'ukwahavi a'ea. 27Tupana'ga ki a'e te okwaha. Ga okwaha nhandereaporog̃ita. Ga okwaha gwa'uva nhi'ig̃a no a'ea pe jira'uva ei javo. A'ereki Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe gara'uva rekoi onhi'ig̃ame ga pe nhande repyga.\n28Nhande xako hete Tupana'ga rehe. A'ero Tupana'ga nhande pokogi mbatera rahya mombyrypava nhande ve. Ojikwe vehevi ga ei nhande ve: \"Pe ko jireheva'ea tapeko ti nhiremimbotarimova'ea rehe,\" ei Tupana'ga. 29A'ereki ymya Tupana'ga nhande mo'emo'ẽ ojive. \"G̃a po ti jireheva'ero,\" ei ga, \"jira'yra'ga ja ti g̃a toko javo,\" ei Tupana'ga hako. \"He'yjuhu po ti g̃a gairũramo onhimongyavo nehẽ,\" ei ga. \"Jira'yra'ga ja po ti g̃a ndekoi g̃anduvihavuhuhetero ti ga toko nehẽ,\" ei Tupana'ga hako. 30Ymya Tupana'ga ei a'ero toko ti g̃a jireheva'ero javo. A'ero ga ei jireheve'g̃a nhande ve. A'ero ga nhande mombyryvi nhande rerekovo. A'ero ga ei: \"Gwereko po ti g̃a jiruvihavuhua ji pavẽi nehẽ no,\" ei Tupana'ga nhande mombe'gwovo.\nTupana'ga py'a ja ko nhande\n31Nahã a'ero. Tupana'ga nhande repygame nianemovahĩhavi a'ero. 32Tupana'ga nhande repyga nokate'ymi gwa'yra'ga rehe. A'ereki ga nde'i gwa'yra'ga pe: \"Terehoi ti emanomo g̃a ndepyga,\" nde'i ga. Ga gwa'yra'ga mbuhuruka tuhẽ reki yvya koty tomano ti ga g̃a ndepypava javo. Gwa'yra'ga ga ombuhuruka nhande pyri raikwehe. Ombuhu pa po ti ga pyryva'ea nhande ve a'ero nehẽ. 33Tupana'ga e'i nhande ve g̃wemimo'ẽharamo: \"Pepyry hete pe kiro,\" ei ga. Nimbojahavi nhande ve a'ero. 34Nda'ekavi nhande ve pejeaporog̃ita te'varuhu pe javo. Jesus Cristo'ga nde'i a'ea nhande ve. A'ereki ga omano nhande repyga tamombo g̃andekote'varuhua javo. Tupana'ga ga mbogwera reki ga mongovo ojipyri yvagi pe tambohete ti ga javo. Cristo'ga nhande repy kiro onhi'ig̃a Tupana'ga pe a'ero. 35Cristo'ga nhande arõhetei nhande rerekovo jipi. Nimombikavi Cristo'ga remiarõa. Hahyrame nhande ve ga nhande arõ. Hekoteherame nhandepy'a ga nhande arõ. G̃a ndekote'varuhurame nhande ve Cristo'ga nhande arõ. Ty'ara nhande jukaheterame ga nhande arõ. Nhande herekoe'ymame mbatera ga nhande arõ. Nhande manog̃werĩrame ga nhande arõ. G̃a nhande jukarame ga nhande arõ. Nimombikavi tuhẽ Jesus'ga remiarõa. 36Aherembikwatijara omombe'u no. Omombe'u ahenhi'ig̃a Tupana'ga pe hako.\n\"Ore ndereheva'ero g̃waramo\ng̃a ore juka pota jipi,\" ei ahe.\n\"Ore ko ovelhas ja g̃a pe\ng̃a ore jukapotarame,\" ei ahe ikwatija hako.\n37Nhanembovy'are'ỹva'ea nhaporemo ndikwahyi nhande rehe. Xanhimomirana nhande jupe. A'ereki Cristo'ga nhande mbopopoaka nhanenhimomiranama rehe. Ga nhande arõ hete. A'ero koji'i nhande roryroryhetero nhandejikoga ga rehe. 38A'e hete ji: Nimombikavi Tupana'ga remiarõa. Nhanemanoa nomombigi garemiarõa nhande rehe. Nhanemanoe'yma na jitehe nomombigi. Yvagipeve'g̃a nomombigi nhanearõa. G̃anduvihava'g̃a nomombigi no. Ipopoakave'g̃a nomombigi. Ag̃wamova'ea nomombigi. Aerẽva'ea na jitehe nomombigi. 39Yvateuhuva'ea nomombigi nhanearõa. Yvyvotaruhupeva'ea nomombigi no. Tupana'ga rembiapoa nhaporemo nomombigi nhanearõa. A'ereki Tupana'ga nianearombigag̃wami tuhẽ. Nhandejikogame Jesus Cristo'ga rehe nhandepojykaharete'ga rehe ga okwahavuka Tupana'ga remiarõa nhande ve.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rom\/8\/","date":"2018-07-16T19:19:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589417.43\/warc\/CC-MAIN-20180716174032-20180716194032-00263.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000065565,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000065565109253}","num_words":1211,"character_repetition_ratio":0.109,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.488,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 22:30\n30—A'ero po ti pe i'ui jiapoa pyri mesa pyri ji rekorame yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero nehẽ. Pe po ti peapy ikatuva'ea rehe huvihavuhu'g̃a apykava rehe nehẽ pejikovo peje'yja'g̃a nduvihavuhuro Israelva'ea rakykwepohara'g̃a nduvihavuhuro. Doze ko g̃a oko huvihavamo ojiheve'g̃a pavẽi pende'yja'g̃a israelitas'g̃a. Pehe po ti peapy oina nehẽ xa'e ti g̃a pe g̃andeaporog̃ita rehe javo, ei Jesus'ga omoirũhara'g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/22\/30","date":"2018-07-23T06:47:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676594954.59\/warc\/CC-MAIN-20180723051723-20180723071723-00529.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000087023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000087022781372}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.439,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gálatas 2:16\n16Nhande tikwaha pa aheremimbo'eagwera novĩa. Emo a'ea rupi rũi nhande xanhimombyry. Nhande jikogame jate Jesus Cristo'ga rehe Tupana'ga ei nhande ve: \"Pepyry pe kiro.\" Tupana'ga nde'i a'ea nhande Moisésva'ea remimbo'eagwera hendukaturo g̃waramo. A'ea nhande tikwaha. Nurã nhande jikogi Jesus Cristo'ga rehe ikwehe Tupana'ga tianemombyry nhandejikoga g̃waramo ga rehe javo. Tupana'ga nianemombyryvi nhande hendukaturame Moisésva'ea nhi'ig̃agwera. A'ereki a'ea rendukatua rehe rũi Tupana'ga e'i yvyakotyve'g̃a pe: \"Pepyry pe kiro.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Gal\/2\/16","date":"2018-07-15T22:16:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676588972.37\/warc\/CC-MAIN-20180715203335-20180715223335-00240.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999945164,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999945163726807}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.426,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Coríntios 3:14\n14Ndoki aheakag̃i pe ahe Moisésva'ea rembikwatijara monhi'ig̃ame. Ojikoge'yma g̃waramo Tupana'ga rehe koji'i ahe ndokwahavi imonhi'ig̃ame nahanahã Tupana'ga ei nhande ve jave'yma. Ojovapiave'g̃a ja ahe rekoi. A'ereki ojovapiave'g̃a ndokwahavi hepiakatue'yma.\nNa jitehe kiromonhate aherakykwepohara'g̃a israelitas'g̃a ndokwahavi imonhi'ig̃ame Moisésva'ea rembikwatijara Tupana'ga nhi'ig̃a ymyahũva'ea. A'ereki Cristo'ga rehe ojikogame jate g̃a okwaha Cristo'ga pe Moisésva'ea ei javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Cor\/3\/14","date":"2018-07-18T19:28:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590314.29\/warc\/CC-MAIN-20180718174111-20180718194111-00201.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999928474,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.999992847442627}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.182,"stopwords_ratio":0.278,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romanos 2:4\n4Ga pyry hete pe me novĩa. Nonhimbaekwahivi ve ga pe me. A'ereki ga e'i pe me: \"Perojijyi na'ẽ ti pejeaporog̃ita pejipohia pejikote'varuhua hugwi,\" ei Tupana'ga pe me. \"Pe pohirame pejikote'varuhua hugwi po ti ji nambohahya'javi pe me a'ero nehẽ,\" ei ga pe me. Emo pe ndapekoi gapyryhetea rehe. Ndapekwahavi pe naerũ? Ga pyry hete pe me topohi ti g̃a okote'varuhua hugwi javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rom\/2\/4","date":"2018-07-18T12:16:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590169.5\/warc\/CC-MAIN-20180718115544-20180718135544-00263.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.121,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.524,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romanos 11:11\n11Judeus'g̃a ndojikopavi Cristo'ga rehe ag̃wamo a'ero. E'i tehe po g̃a ji ve a'ero: \"Ndojikogi g̃a kiro Tupana'ga rehe toho ti g̃a hahyva'ea ruvihava pype nehẽ naerũ?\" e'i tehe po g̃a. Ji nda'ei a'ea, a'e ji pe me. Judeus'g̃a ndekote'varuhuro g̃waramo judeus'g̃arũive'g̃a jikogi ga rehe judeus'g̃a ti tonhimyrõ g̃a ndehe a'ero nehẽ. Judeus'g̃a po ti e'i a'ero nehẽ: \"Judeus'g̃arũive'g̃a jikogame Cristo'ga rehe Tupana'ga omombyry g̃a pe. Xajiko pa ti Cristo'ga rehe no tomombyry ti ga nhande ve g̃a javijitehe nehẽ no,\" e po ti g̃a nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rom\/11\/11","date":"2018-07-23T06:46:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676594954.59\/warc\/CC-MAIN-20180723051723-20180723071723-00607.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":86,"character_repetition_ratio":0.101,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.547,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 23:35\n35Kiro he'yjuhuve'g̃a ndekoi hepiaga onhimongyavo. G̃anduvihava'g̃a ete'varuhui Jesus'ga rerekomemuamo no javo ga pe:\n—Jesus'ga opoko ojipe'g̃a tomanoyme ti g̃a javo, ei g̃a. Po ga oko tuhẽ Cristoramo Tupana'ga remimbuhurukaramo, a'ero po ga pe Tupana'ga e'i katu eko ti nhiremimbotarimova'ea rupi javo. Po nahã ga rekoi, a'ero po ti ga tojipoko kiro tamanoyme ti ji javo, ei g̃a.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/23\/35","date":"2018-07-18T19:12:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590314.29\/warc\/CC-MAIN-20180718174111-20180718194111-00245.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.057,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.552,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 8:13\n13—Amombe'u jipe ko ji ha'ynha indurugagwera – kiroki a'ea onduru ita rehe. Henhui ha'ynha novĩa. A'ereki yhya rerekoe'yma g̃waramo, kotihĩ nonhimomiranami a'ero omanomo, ei ga. A'ereki ndokihetei hapoa yvya pype.\n—A'ea ja g̃a ndekoi – kiroki g̃a g̃wendu nhanderuvihavuhuhete'ga mombe'ua gworygworyvamo hehe novĩa. Aerẽ ojipe'g̃a mbote'varuhu pota g̃a imohepia'ngiavo ite'varuhuva'ea g̃a pe. Nurãro g̃waramo g̃a nonhimomiranami a'ero kotihĩ opohia nhanderuvihavuhuhete'ga mombe'ua hugwi. A'ereki ndokihetei nhanderuvihavuhuhete'ga mombe'ua g̃ayvyteri pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/8\/13","date":"2018-07-18T03:02:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590046.11\/warc\/CC-MAIN-20180718021906-20180718041906-00564.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999809265,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999809265136719}","num_words":67,"character_repetition_ratio":0.113,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.299,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"João 15:20\n20Pekwahava'ja ti nhinhi'ig̃agwera pejive. A'ereki ji a'e pe me oji'i: Okoteheve'g̃a ko huvihava'ga hohe rũi, a'e ko ji pe me oji'i, ei ga. Na jitehe ko pe ji hohe rũi. Ojipe'g̃a ombohahy ji ve oji'i. Nurã po ti nanongara'g̃a imbohahyi pe me na jitehe nehẽ no, ei Jesus'ga g̃a pe. Ojipe'g̃a ki a'e te nhinhi'ig̃a rendu katu. Nurã po ti nanongara'g̃a penhi'ig̃a rendukatui na jitehe nehẽ no, ei ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/15\/20","date":"2018-07-18T03:02:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590046.11\/warc\/CC-MAIN-20180718021906-20180718041906-00374.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":70,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.262,"stopwords_ratio":0.429,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebreus 9:10\n10Ymyahũve'g̃a omondo imbuhuteheva'ea tombokai ti ikwava'ẽhara'g̃a Tupana'ga pe javo. A'ereki Moisésva'ea rembikwatijara e'i g̃a pe pemondo ti javo. Ojikwaku g̃a g̃wig̃wia ti ti'u mbatepyryva tyhya no javo. Ndo'ui g̃a hajiheva'ea. Ojikwaku g̃a nahanahã ti nhanerembiheiparavuhua javo. Ojikwaku g̃a. A'ereki aherembikwatijara e'i g̃a pe pejikwaku ti javo. Jukwaha a'ero. G̃andeaporog̃ita pe rũi aherembikwatijara e'i. G̃anda'oa pe jate e'i aherembikwatijara. Ipyahuva'ea rehe Tupana'ga nhi'ig̃irẽ ndatekwava'javi tuhẽ aherembikwatijara rehe. Kirẽ nde'ia'javi aherembikwatijara g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Heb\/9\/10","date":"2018-07-20T08:00:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676591543.63\/warc\/CC-MAIN-20180720061052-20180720081052-00176.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000007391,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000073909759521}","num_words":72,"character_repetition_ratio":0.152,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.19,"stopwords_ratio":0.431,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Efésios 1:18\n18Ga pe ji ei:\n—A'ero ti gweaporog̃itakatuheterame Éfesopeve'g̃a ikwahavi oyvyteri pe nehẽ. Nurã ti g̃a ei nehẽ: \"Pyry hete ti nhande ve nehẽ. A'ereki Tupana'ga e'i opyryvamo nhande ve: 'Tuhu ti g̃a upa avuirama ji pyri nehẽ,' ei Tupana'ga nhande ve.\"\n—Nahã ti g̃a ei ojikoheteavo nde rehe gworygworyvamo nehẽ, a'e ji Tupana'ga pe pe ndepyga.\nGa pe ji ei:\n—Gweaporog̃itakatuheterame ti Éfesopeve'g̃a ikwahavi neremimbokatukatua ojive, a'e ji. Nurã ti g̃a ei nehẽ: \"Yvagi pe ti ikatu katu nhande ve nhaporemo nehẽ Jesus'gareheva'ero nhande rekoro g̃waramo. Tupana'ga ti nhande mongoi ojipyri jara'g̃a ndeheve nehẽ no g̃wemimo'ẽhara'g̃a. Ga pyri ti nhande rukatui g̃a pavẽi avuirama nehẽ,\" e'i ti g̃a ikwahava nehẽ, a'e ji Tupana'ga pe pe ndepyga. Nahã ti ejikwahavuka Éfesopeve'g̃a pe, a'e ji Tupana'ga pe pe ndepyga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Eph\/1\/18","date":"2018-07-18T15:05:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590199.42\/warc\/CC-MAIN-20180718135047-20180718155047-00552.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":128,"character_repetition_ratio":0.106,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.594,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 3\nIpyka'nauhũva'ea po'ag̃atua\n1Aerẽ Pedro'ga hoi g̃ajatykahavuhu pe João'ga pavẽi xanhi'ĩ Tupana'ga pe javo. Ka'aru três horas rupi g̃a hoi. A'ereki a'ea rupie'ymi judeus'g̃a oho onhi'ig̃a Tupana'ga pe. 2Igwete Pedro'g̃a nduri. A'ea ja ojipe'g̃a ipyka'nauhũve'ga reruri pea rupi. Nane'ymi g̃a gweru ga ojatykahavuhua jurukwara pyri ga mohina. Jurukwara pe g̃a e'i Ikatuva'ea. Ipyka'naka'nauhũ po ga o'a raka'e. Nopo'ami ga a'ero. Nurã g̃a ga reruri ga mohina toporandu ga itambere'ia rehe javo. Igwete ga poranduranduvi ojipejipe'g̃a pe g̃a horame onga rokari pe. 3Kiro Pedro'g̃a nduri a'ero. G̃a vahemame onga pe ipyka'nauhũve'ga g̃a ndepiagi oina. Igwete ga ei g̃a pe:\n—Pembuhu ji ve itambere'ia, ei ga.\n4Igwete Pedro'ga ga repiahetei João'ga pavẽi. Pedro'ga e'i ga pe:\n—Ejirova ore koty, ei ga ipyka'nave'ga pe.\n5A'ero ga jirovagi g̃a koty g̃a ndepiaga oina. \"Ombuhu po ti g̃a mo ji ve nehẽ,\" ei ga oyvyteri pe. 6Igwete Pedro'ga ei ga pe:\n—Itambere'ia ji ndarekoi te novĩa. Emo Jesus Cristo'ga popoakara ji areko Nazarépeve'ga popoakara, ei ga. Nurã ji ei nde ve: Epo'ã egwovo, ei Pedro'ga ga pe.\n7Igwete Pedro'ga ga popyhygi ga mopo'ama. Omopo'amame ga pyitaro a'ero ga pynhu'ãitaro no. 8A'ero ga pori opo'ama ogwovo. Igwete ga reki onga rokari pe Pedro'g̃a ndupi okovo. Opoopo ga ogwovo gworygworyvamo. Igwete ga Tupana'ga mbohetehetei. 9Pevove'g̃a nhaporemo gwepia gahoa henduva ganhi'ig̃a Tupana'ga mboheterame.\n10—Gaha, ja'gwy! ei g̃a, kiroki ga õi itambere'ia rehe jipi jurukwara pyri Ikatuva'ea pyri! ei g̃a onhimombaragwahava ga rehe.\nOnhimomby'a hete reki g̃a gapyita rehe.\nPedrova'ea omombe'umbe'u ahe ve\n11Igwete ika'nauhũgwera'ga Pedro'g̃a anhuvani. Kiro pevove'g̃a nhambavi ojatykava upa g̃a pyri g̃ambo'ehai pe onga rembe'yvuhu pe – a'ea pe g̃a e'i Salomãova'ea apoa. Igwete g̃a nhimomby'ahetei ika'nauhũgwera'ga repiaga.\n12—Marã ga po'amuhũi? ei g̃a ojohupeupe. G̃andura repiagame Pedro'ga ei g̃a pe israelitas'g̃a pe:\n—Maraname pe ore repiahetei penhimomby'auhuavo gapo'ama rehe? ei ga g̃a pe. Pe'e tehe po pe ore ve naerũ. \"Ipaji hete g̃a Pedro'g̃a. Opyryva g̃waramo g̃a agwa'ga mopo'ami ga mondovo.\" Poro po pe etehei ore ve naerũ? ei Pedro'ga g̃a pe. Na rũi reki, a'e ji pe me, ei ga. 13-16Jesus'ga reki omopo'amuka ore ve penembiepiaga'ga penembikwahava'ga. A'ereki ore orojiko Jesus'ga rehe. Orejikoga g̃waramo ga rehe Jesus'ga ga mopo'ag̃atui pendovaki, ei ga g̃a pe.\n—Nhaneremboypya ojiko hete Tupana'ga rehe hako Abraãova'ea Isaqueva'ea. Jacóva'ea ojiko ga rehe, ei ga. Gaha ombohuvihavuhu hete Jesus'ga omoirũhara'ga. Pehe ki a'e te Jesus'ga mondo nhanderuvihava'g̃a po pe ikwehe, ei Pedro'ga g̃a pe. Igwete governador'ga Pilatos'ga ei novĩa: \"Amohemuka ji ga cadeia hugwi ga mbopiro'yavouka,\" ei ga. Pe ki a'e te pe'e Pilatos'ga pe: \"Teremohemukari Jesus'ga. A'ereki ga okote'varuhu,\" pe'eteheuhu pe Pilatos'ga pe ikwehe, ei ga. Iporojukave'ga reki pe pepota gaha emohemuka ore ve javo. Pyryheteve'ga ki a'e te pe ndapepotari gahema naerũ, ei ga g̃a pe. Gaha ko yvyakotyve'g̃a mongo tuhẽ Jesus'ga. Emo pe pejukauka ga. Tupana'ga ga mbogwera reki gamanoa hugwi ikwehe, ei ga. Ga mbogweravirẽ ore ga repiaga'javi a'ero, ei Pedro'ga imombe'gwovo g̃a pe.\n17Igwete ga ei gwe'yja'g̃a pe no:\n—Nhiirũ, pejukauka pe ga ikwehe. A'ereki pe ndapekwahavi tuhẽ nhanderuvihava'g̃a pavẽi, ei ga g̃a pe. 18Ymyahũ Tupana'ga ombo'e nhog̃wenonde ahe a'ea rehe hako – kiroki ahe omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a jipi, ei ga. Ahe nhaporemo Cristo'ga mombe'u nhog̃wenonde a'ero okwaha po ti ga hahyva'ea omanomo javo. Pe Cristo'ga jukaukarame nahã Tupana'ga ahe nhi'ĩpo'ruukari a'ero, ei Pedro'ga g̃a pe.\n19—Perojijyi ti pejeaporog̃ita a'ero. Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi pejikoga Tupana'ga rehe tohy ti ga pendekote'varuhua pe hugwi nehẽ, ei ga. 20Pepohi ti jugwi pejikoga nhandepojykaharete'ga rehe tomomby ti ga pepy'a nehẽ. Pepohi ti jugwi pejikoga ga rehe tombuhura'ja ti ga Jesus Cristo'ga pe pyri, ei ga. Ga pe Tupana'ga e'i nhog̃wenonde tamondoa'ja ti ga g̃a pyri nehẽ javo, ei Pedro'ga g̃a pe.\n21—Jesus'ga opyta tuhẽ kiro yvagi pe Tupana'ga ti toapokatua'ja na'ẽ yvyakotyva'ea ji renonde javo, ei ga. Ymyahũ ko Tupana'ga imombe'ujipei a'ea onhi'ig̃a mombe'uharava'ea pe hako tapemombe'u ti jara'g̃a pe javo, ei ga. 22A'ea ko Moisésva'ea omombe'u a'ero hako. A'ereki ahe e'i:\n\"Tupana'ga pepojykaharete'ga po ti ji'jave'ga mongoi pepyteri pe nehẽ,\" ei ahe, ei ga.\n\"Ga po ti pejigwyripeva'ero oko pe pavẽi nehẽ.\nIgwete po ti ga imombe'ui Tupana'ga nhi'ig̃a pe me nehẽ,\" ei Moisésva'ea hako, ei ga.\n\"Pehendu katu pa ti ganhi'ig̃a a'ero nehẽ,\" ei ahe.\n23\"Kiroki g̃a ndohopotari ganhi'ig̃a rupi\n– g̃ahã ti g̃a tombojipe'a Tupana'gareheve'g̃a hugwi g̃a jukavo nehẽ,\" ei ahe hako, ei Pedro'ga imombe'gwovo g̃a pe.\n24—Samuelva'ea omombe'u nhog̃wenonde ag̃wamova'ea no hako, ahepy'rovova'ea omombe'u no Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea, ei Pedro'ga g̃a pe. Tupana'ga imombe'uukarame ahe ve ahe nhaporemo omombe'u ag̃wamova'ea hako, ei ga. 25Pe ndepyga reki Tupana'ga omombe'uuka nhog̃wenonde ag̃wamova'ea ahe ve hako. Pe ndepyga jitehe Tupana'ga e'i jipe penamonhava'ea pe hako tamombyry ti g̃a pe nehẽ javo, ei Pedro'ga g̃a pe. A'ereki Abraãova'ea pe ga e'i jipe hako: \"Nerymymino'ga po ti imombyryvi yvyakotyve'g̃a pe nhaporemo nehẽ,\" ei Tupana'ga ahe ve hako, ei Pedro'ga g̃a pe. 26Pe pyri na'ẽ Tupana'ga Jesus'ga mbuhurukari a'ero ga mongovo omoirũharamo tamombyry ti g̃a pe javo, ei ga. \"Tamombyry ti g̃a pe g̃a mbopohiruka pa g̃andekote'varuhua hugwi,\" ei Tupana'ga pe ndepyga, ei Pedro'ga imombe'gwovo g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/3\/","date":"2018-07-21T06:22:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676592387.80\/warc\/CC-MAIN-20180721051500-20180721071500-00441.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":822,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.464,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 3:8\n8—Ji a'e pe me: Po pe ndapepotari hahyva'ea Tupana'ga nhimonha'ngarame pe ndehe, a'ero ti peko katu, ei João Batistava'ea. Tapembopogwea'javi ti pejite'varuhua pejikovo. Pe pohirame jugwi po ti Tupana'ga ei pe me nehẽ: \"Ndovy'ari g̃a okote'varuhua rehe kiro opohia jugwi herojijyita ojeaporog̃ita. Nanhimonha'ngaa'javi ji g̃a ndehe a'ero.\" Nahã po ti Tupana'ga ei pe me a'ero nehẽ, ei João Batistava'ea g̃a pe.\n—Tape'ei ti pejiyvyteri pe: \"Abraãova'ea nhaneramonhamo oko. Tupana'ga oarõ hete Abraãova'ea. Nurã po ti Tupana'ga nonhimonha'ngai nhande rehe nehẽ.\" A'ea ti tape'ei. A'ereki Tupana'ga ndokoi reki Abraãova'ea rymymino'g̃a ndehe g̃a ndekote'varuhurame. Po Tupana'ga ojipe'g̃a pota, a'ero Tupana'ga oapo kwaha ag̃a ita Abraãova'ea rymyminoro g̃a mongovo, ei João Batistava'ea g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/3\/8","date":"2018-07-16T07:50:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589222.18\/warc\/CC-MAIN-20180716060836-20180716080836-00545.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":112,"character_repetition_ratio":0.115,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.482,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romanos 8:23\n23Garembiapoa pe jate rũi reki tiruahũ. Nhande ve na jitehe hahypavamo kiro no. Igwete nhande ei tiruahũ kiro nhande ve javo. Emo po ti Tupana'ga nhande mboukwahavi gwa'yramo nehẽ. Ombopiro'y po ti ga nhandera'oa ite'varuhuva'ea hugwi. A'ea nhande tipotarahi imboha'uva. Tupana'ga omombyryvypy nhande ve gwa'uva mbuhua nhande pyri ikwehe. A'ero nhande ei: Aerẽ po ti Tupana'ga imombyryva'javi nhande ve nehẽ, xa'e nhande.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rom\/8\/23","date":"2018-07-16T07:43:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589222.18\/warc\/CC-MAIN-20180716060836-20180716080836-00264.warc.gz","language":"pah","language_score":0.999987483,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999874830245972}","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.54,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Tessalônicenses 2:3\n3Tapenhimoandyandyjukari'i'i ti nanongara rehe.\nKiro po ti ore imombe'ui Cristo'ga rura'java renondehava pe me. Jesus Cristo'ga rure'ymame ti he'yive'g̃a pohiri Tupana'ga hugwi hendupotara'jave'yma ganhi'ig̃a nehẽ. Cristo'ga rura renonde ti tiruahũheteve'ga jipiukari nehẽ novĩa. A'ereki ymyahũ Tupana'ga e'i ga pe: \"Aerẽ ti ji ga mondoi ji hugwi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ. Tiruahũ hete tuhẽ ti ga pe pevo jipi a'ero nehẽ,\" ei Tupana'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Thess\/2\/3","date":"2018-07-17T22:03:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589902.8\/warc\/CC-MAIN-20180717203423-20180717223423-00471.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000007391,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000073909759521}","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.444,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 2:15\n15Pevo ahe g̃a nderovahemi. Aerẽ g̃a nduvame Egito pe Herodesva'ea manoi.\nNahã g̃a hoi opytavo Egitopeve'g̃a gwyri pe. Tupana'ga erame jate g̃a ndura'javi Egito hugwi. Nahã Tupana'ga g̃a mbuhurukara'javi Egito hugwi. Nahã hekoi Tupana'ga nhi'ĩpo'ruavo ymyahũva'ea po'ruavo. A'ereki ymyahũ Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea a'ea mombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo aerẽ po ti nahã javo. Ymyahũ ahe ei hako:\n\"'Egitopeve'g̃a gwyra hugwi ji jira'yra'ga mbuhurukari,' ei Tupana'ga,\" ei ahe hako.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/2\/15","date":"2018-07-18T02:31:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590046.11\/warc\/CC-MAIN-20180718021906-20180718041906-00555.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":68,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.368,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 9:6\n6Nurã po ti ji ga mopo'ami kiro tapekwaha ti javo, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no. A'ero po ti pe ei nehẽ: \"Tupana'ga ombuhuruka tuhẽ Jesus'ga avo yvya koty ga mongovouka yvyakotyve'g̃a ndekote'varuhua momboharamo,\" ei Jesus'ga g̃a pe.\nNurã Jesus'ga ei nomyive'ga pe ga monhimohig̃atuavo:\n—Epo'ã ti ejikupeupava rerogwovo enhonga pe, ei Jesus'ga ga pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/9\/6","date":"2018-07-23T11:18:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676596336.96\/warc\/CC-MAIN-20180723110342-20180723130342-00534.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.06,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.582,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Tessalônicenses 3\nPaulova'ea omombe'u penhi'ĩ ti Tupana'ga pe ore repyga javo\n1Kiro po ti ore imombe'upavi pe me oreirũa pe nehẽ. Oromombe'u pota ore pyryva'ea ojipe'g̃a pe tojiko ti g̃a Jesus Cristo'ga rehe. Pe'ji ti Tupana'ga pe ore repyga a'ero: \"Emoirũ ti Paulo'g̃a g̃a Jesus Cristo'ga mombe'urame ojipe'g̃a pe tomonhimoanhaanha ti g̃a orepojykaharete'ga mombe'ua imondovo. Kotihĩ po ti he'yjuhuve'g̃a henduvi gamombe'ua a'ero ojikoga ga rehe ga reroviaheteavo ore javijitehe nehẽ,\" pe'ji ga pe.\n2Ojipea pe'ji ti Tupana'ga pe no: \"Ehepy ti Paulo'g̃a ite'varuhuve'g̃a ti tokote'varuhuyme g̃a pe,\" pe'ji ti ga pe. \"A'ereki ite'varuhuve'g̃a nomombe'uukari nenhi'ig̃a Paulo'g̃a pe gweaporog̃itate'varuhuavo.\" Pe'ji ti a'ea Tupana'ga pe torepoko ti ga. A'ereki he'yive'g̃a ndogweroviari Jesus Cristo'ga mombe'ua hendukatue'yma onhimongyavo.\n3Emo nhanembojikoharamo Jesus Cristo'ga oko. A'ero ti ga napembopohirukari ojihugwi pe mbopopoaka pe mbojikoheteavo ojihe nehẽ Satanás'ga ti togweroviarukaryme g̃a pe onhi'ig̃a javo. A'ereki Satanás'ga pe mongo te'varuhu pota.\n4Pehendu katu pe orenhi'ig̃a pe me ikwehe'i. Nane'ymi po ti pe ore rendukatui a'ero nehẽ. A'ea ore ei. A'ereki nhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga ore mbojiko pe ndehe.\n5Kiro ore ei: Tokwahavuka ti nhandepojykaharete'ga pe me Tupana'ga remiarõhetea. Onhimomirana Cristo'ga hahyva'ea pe hako. A'ea ti ga tokwahavuka pe me no. \"Ji javijitehe ti g̃a nhimomiranami hahyva'ea pe a'ero nehẽ,\" ei ga.\nOporavyky po ahe hamo\n6Peko pe oreirũa pejikoga g̃waramo Jesus Cristo'ga rehe ore ja. Nurã ore ei pe me peporavyky katu ti pejikokatuavo javo ikwehe'i. Jararamo pe napehendukatupotari orenhi'ig̃a pevevugwehetero pejikovo ojipe'g̃a mbatera rehe. Tapejihe'ari ivevugweuhuve'g̃a ndehe nhaporemo. Nahã ore ehetei pe me. A'ereki a'ea rehe nhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga pe mbo'euka ore ve.\n7Ore javijitehe po pe peko a'ero hamo pejivevugwee'yma. Pe tuhẽ pekwaha a'ea. Ndorevevugwei ore pepyteri pe ikwehe'i. 8Oromondo ore itambere'ia pe me pe imbuhurame mbatera ore ve. Oroporavyky hete ore ypytunimo arimo orojupa ipyhyga mbatera orojive tombuhuteheyme ti g̃a ore ve mbatera javo ikwehe'i.\n9Oromombe'u katu ore Tupana'ga nhi'ig̃a pe me ikwehe'i. Nurã po pyry tuhẽ ore ipyhygi mbatera pe hugwi imondoe'yma pe me ikwehe'i novĩa. Emo ore oro'e orojive: Xaporavyky hete ti ipyhyga mbatera nhandejive nhandeporanduve'yma. Nhande repiagame ti Tessalônicapeve'g̃a oporavyky nhande javijitehe ipyhyga mbatera ojive nehẽ no, oro'e ore ikwehe. 10Orojuvame pe pyri ore ere'ei pe me ikwehe'i: To'uyme ti g̃a – kiroki g̃a ndoporavykypotari okovo. Tapemondoi ti mbatera g̃a pe a'ero, oro'e hete ore ikwehe'i.\n11A'ea ore ei kiro ikwahavukara'java pe me. A'ereki ojipe'g̃a e'i ore ve pepyteripeve'g̃a mombe'gwovo: \"Tessalônicapeve'g̃a mo nohendukatui ovevugwero,\" ei g̃a. \"Ndoporavykyi'i'i g̃a okovo,\" ei g̃a. \"G̃a oko tehe ojivyjivya oporogwyruva tehe okovo ojipe'g̃a mombituva,\" ei g̃a ore ve kiro.\n12Nanongara'g̃a pe ore ehetei – kiroki g̃a ndoporavykypotari oporogwyruva okovo – g̃a pe ore ere'ei: Pekojate ti pejiporavykyavo ipyhyga mbatera pejive, oro'e ore g̃a pe. A'ereki nahã nhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga g̃a mbo'euka ore ve.\n13Pe ki a'e te peporavykypotava'ero nane'ymi ti peko katu pejikovo Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe pejikweraje'yma hehe. 14Po g̃a mo nohendupotari orerembikwatijara ojive, penhimombaragwaha ti g̃a ndehe. A'ero ti g̃a ndehe tapejihe'ari tipoyjayjaryme ti g̃a. A'ero po ti g̃a herojijyi ojeaporog̃ita nehẽ. 15Tapekote'varuhui ti g̃a pe. A'ereki g̃a peirũramo. Pe'epe'e hete ti g̃a pe g̃a mbo'ekatuavo peko katu ti javo g̃a pe.\nMbapavamo Paulova'ea okwatija Tessalônicapeva'ea pe\n16Nhandepojykaharete'ga onog̃atu ojiheve'g̃a py'a. Nurã ore ei: Ga tuhẽ ti tonog̃atu pepy'a jipi ite'varuhurame pe me. Ite'varuhue'ymame pe me ti ga tonog̃atu jitehe pepy'a jipi. Toko ti ga pe pavẽi nhaporemo, oro'e ore.\n17Kiro ji tuhẽ Pauloramo ji ei ikwatija pe me. Pehepia ti nhirembikwatijara papel rehe. Nahã ji ikwatijari jipoa pyvõ inog̃a jirera papel rehe ikwatijarame ojipe'g̃ape'g̃a pe. Nahã g̃a ikwahavi Paulo'ga tuhẽ ombuhu g̃wembi'ea nhande ve javo.\n18Kiro ore ei: Nhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga ti tomombyry pe me nhaporemo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Thess\/3\/","date":"2018-07-18T09:49:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590074.12\/warc\/CC-MAIN-20180718080513-20180718100513-00507.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000050068,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":18,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000050067901611}","num_words":587,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.38,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Colossenses 3\nNhandereaporog̃itatiruahũa; nhandereaporog̃itapyahua\n1Tupana'ga ombogwera Cristo'ga gamanoa hugwi ga mbopyahuavo. Na jitehe pe pavẽi Cristo'ga jikoty'aro g̃waramo Tupana'ga pendeaporog̃ita mbopyahui. Pepota ti pyryva'ea yvagi pe Tupana'ga pyri a'ero. A'ereki pevo Cristo'ga oapy Tupana'ga pyri Tupana'ga johukoty rũi okovo nhanderuvihavuhuhetero. 2Penhimbovy'a ti pyryva'ea rehe yvagipeva'ea rehe. Yvyakotyva'ea rehe rũi ti penhimbovy'a. 3A'ereki pendeaporog̃itatiruahũa opi. Omanorẽ omanove'g̃a nonhimbovy'ara'javi yvyakotyva'ea rehe. Omanove'g̃a ja pe napenhimbovy'ara'javi yvyakotyva'ea rehe pendeaporog̃itatiruahũa pigirẽ. Pe pavẽi Cristo'ga jikoty'aro g̃waramo pendeaporog̃itapyahua hekokatui yvagi pe Tupana'ga pyri Cristo'ga pavẽi. Pevo Tupana'ga pendeaporog̃itapyahua rereko katu pe me Cristo'ga reheve. 4Cristo'ga pavẽi nhandejikoty'aro g̃waramo nhande reaporog̃itapyahuro nhandekovo. Aerẽ po ti Cristo'ga ukwahavamo ua'java nehẽ. A'ero ti pe ukwahavamo ga pavẽi gakatukatua rerekovo nehẽ.\n5Nurã pemombi hete ti penhimimbotarimova'ea ite'varuhuva'ea pejipygwa'jave'yma hehe. Taperekoa'javi ti penhimbireko'g̃arũive'g̃a. Tapeakwahave'ymuhũa'javi ti g̃a nderekote'varuhua'jave'yma. Tapepotaruhua'javi ti g̃a. Tapepotate'varuhui ti. Tapepotaruhua'javi ti ojipe'g̃a apoa. A'ereki nahã pe g̃ambatera arõ Tupana'ga arõa hohe. 6Kiroki g̃a nahã oko te'varuhu pota okoe'yma Tupana'ga nhi'ig̃a rehe – g̃a ndehe Tupana'ga onhimonha'nga. 7G̃a ja pehe peko te'varuhu no heikwehe.\n8Ag̃wamo ti tapekote'varuhua'javi! Ag̃wamo ti pepohi pejikote'varuhua hugwi a'ero. Tapenhimonha'ngaa'javi ti. Tapenhimboahiva'javi ti. Tapetiruahũa'javi ti. Tapembotegwetea'javi ti ojipe'g̃a. Tapenhi'ĩte'varuhua'javi ti ojipe'g̃a pe. 9Tape'mbea'javi ti pejohupe. A'ereki pe pepohi pejeaporog̃itaymyana hugwi pejikote'varuhua'jave'yma.\n10Pendeaporog̃ita ipyahu ag̃wamo. A'ereki ymya'ĩ Tupana'ga ombopyahu pendeaporog̃ita pejikoga g̃waramo Cristo'ga rehe. Nane'ymi Tupana'ga pendeaporog̃ita mbopyahua'jaa'javi koji'i ti g̃a toko ji ja ji kwahaheteavo javo.\n11G̃a ndokoa'javi nhande ve ojoatyatyvive'g̃a Tupana'ga nhandereaporog̃ita mbopyahurame. Nurã xa'ete'varuhuyme ti ojohupe orepyry ore pe hohe jave'yma. Judeusramo toro'ete'varuhuyme ti pe me judeus'g̃arũiva'ea pe. Judeus'g̃arũiva'ero tape'ete'varuhui ti ore ve judeusva'ea pe. A'ereki nhande ojo'ja judeusva'ea judeus'g̃arũiva'ea pavẽi Tupana'ga nhandereaporog̃ita mbopyahurame. Xa'ete'varuhuyme ti ojohupe orepyry ore pe hohe jave'yma.\nPo nhande tikytiuka nhanerakwanhapira nhande ko Tupana'gareheva'ero kiro javo, xa'ete'varuhuyme ti ojikytiukare'ỹve'g̃a pe. Po nhande ndiajikytiukari, xa'ete'varuhuyme ti ojikytiukave'g̃a pe. A'ereki nhande ojo'ja nhandejikytiukava'ea nhandejikytiukare'ỹva'ea pavẽi. A'ereki Tupana'ga nhandereaporog̃ita mbopyahu. Nhande ojo'ja pa: nhandegwyripeve'g̃a nhandegwyripeve'g̃arũive'g̃a pavẽi, nhande'jave'g̃a hajiheve'g̃a pavẽi, ipiro'ye'ỹve'g̃a g̃a pavẽi – kiroki g̃a oporavyky ojive jate ipiro'yve'g̃a.\nG̃a nhaporemo ojoatyatyvive'g̃a nhaporemo ndokoa'javi ag̃wamo nhande ve. A'ereki nhande ojo'ja pa Tupana'ga nhandereaporog̃ita mbopyahurame. Cristo'ga rehe jate nhande xanhimbovy'a. Ga jate nhande hohe pa nhanderuvihavuhuhetero. Ga nhande pojyka pa.\n12-13Nurã pejikovo Jesus'gareheva'ero ti peko katu. A'ereki Tupana'ga oko hete pe ndehe pe arõheteavo. Ga pe mo'emo'ẽ toko ti g̃a Jesus'gareheva'ero okokatuavo javo. Pejoporogwety po ti pe hamo hahyrame pe me nehẽ. Pepyry ti pejohupe. Tapenhimbohetei ti. Penhimog̃atyrõ ti. Penhimomirana ti penhimonha'ngae'yma pejikokatuavo pejohupe. Ojipe'ga rekote'varuhurame nde ve terehenonha'javi garekote'varuhua ejive. Nahã ti tapehenonha'javi pejikote'varuhua pejohupe. A'ereki imomborirẽ Cristo'ga nohenonha'javi pendekote'varuhua. Na jitehe ti tapehenonha'javi pejikote'varuhua pejohupe.\n14Koji'i ji ei pe me: Penhoarõ hete ti no. Penhoarõheterame ti pe peko pa Tupana'ga ja. A'ea ga opota. 15Tupana'ga pe mbojogwereko katu. A'ero ti pejikokatuavo pejohupe pejeaporog̃ita katu nahanahã nhande rekoi javo. A'ea Tupana'ga opota. Ymyahũ ga pe mo'emo'emba Jesus'gareheva'ero g̃a ti tojogwereko katu pa javo. Pe'ji ti Tupana'ga pe: \"Ndepyry hete nde ore ve!\" A'ea ti pe'ji ga pe.\n16Nane'ymi pejapyaka hete ti Cristo'ga remimbo'ea rehe nhaporemo ikwahaheteavo garemimbo'ea toki hete peyvyteri pe ikwahyheteavo pe mombyrymbyryva pe mbo'embo'eavo. Penhombo'embo'e ti hehe penhomomoranduva. Penhimby'yi ti pehendu katu ti Cristo'ga nhi'ig̃a javo. Penhimby'yi ti Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo Jesus'ga mombe'gwovo no imombe'gwovo g̃andekokatua g̃anemimombyryva nhande ve. Nahanahã ti penhimby'ymby'yi Tupana'ga pe ga mboheteavo ga rehe pejoryjoryvamo.\n17Cristo Jesus'gareheva'ero g̃waramo ti peko katu pejikovo ganhi'ig̃a rupi peporavykyrame. Peko katu ti penhi'ig̃ame. Pendekoa rupi nhaporemo ti peko katu jipi ga mboheteavo penhinhi'ig̃a Tupana'ga pe. \"Ndepyry hete nde, Apĩ,\" pe'ji ti ga pe. \"Ag̃wamo pyry hete ore ve. A'ereki nde orerekote'varuhua momboruka Jesus'ga manoro g̃waramo ore ve. Ga ko orepojykaharete'ga ore pokoga a'ero.\" A'ea ti pe'ji Tupana'ga pe nhanderuvete'ga pe.\nG̃anembireko'g̃a; g̃anongapypeve'g̃a\n18Kunhano peko ti penhimbireko'g̃a nhi'ig̃a rehe pejikoty'aro g̃waramo Cristo'ga pavẽi.\n19Akwaimba'ero pearõ hete ti penhimbireko'g̃a nderekokatuavo g̃a a'nguavo penhimonha'ngae'yma g̃a ndehe.\n20Tay'riro pehendu katu ti pejuva'g̃a nhi'ig̃a penhy'g̃a nhi'ig̃a reheve. A'ereki nanongara rehe Cristo'ga onhimohẽ.\n21G̃anduvamo tapemonhimonha'nganha'ngaukari ti peja'yra'g̃a pejihe ja'javo g̃a pe g̃a mbo'erame g̃a monhimomboaka. Pe g̃a monhimonha'ngaukarame po ti g̃a okoveveuhu okoteheavo nehẽ ore ndorokwahavi hete javo.\n22Ojipe'g̃apyriva'ero ipiro'ye'ỹva'ero pehendu katu ti g̃anhi'ig̃a penhimboporavykyve'g̃a nhi'ig̃a g̃a nhi'ĩpo'rupava. Peko ti ojipe'g̃a ja rũi. Opojykahara'g̃a gwepiagame g̃a oporavyky katu tianembohete ti g̃a javo. G̃a gwepiage'ymame g̃a ndoporavykyi a'ero. Peko ti g̃a ja rũi. Pejipojykahara'g̃a pejepiagame ti peko g̃anhi'ig̃a rupi. G̃a pejepiage'ymame ti peko g̃anhi'ig̃a rupi jitehe pejiporavykykatuavo. Cristo'ga rendukatuavo g̃waramo pejeaporog̃ita katu ti xaporavyky katu tuhẽ ti nhandepojykahara'g̃a pe javo.\n23Peporavykyrame ti pejirokwa jipi peporavykykatupota pejikokatuavo pejoryjoryvamo. Penhi'ig̃ame ti pejirokwa jipi pejikokatuavo pejoryvamo. Pejikoa rupi nhaporemo ti pejirokwa jipi. Pe'ji ti pejiyvyteri pe: \"Nhandeporavykykaturame nhandepojykahara'g̃a pe g̃a pokoga, Cristo'ga pe tuhẽ nhande xaporavyky katu ga pokoga,\" pe'ji ti. 24\"Cristo'ga nhandepojykaharete'ga, gaha ti nhande reroho yvagi pe pevo nhande mongovo Tupana'ga pyri avuirama nehẽ.\" A'ea ti pe'ji pejiporavykykatuavo. Na tuhẽ ti ga okwepy katu pe me. A'ereki Cristo'ga pe tuhẽ pe peporavyky nhandepojykaharete'ga pe.\n25Tapeporavykyte'varuhui ti. A'ereki ojo'ja yvyakotyve'g̃a ndekoi Tupana'ga pe. Kiroki g̃a oko te'varuhu – g̃a pe nhaporemo ti ga ei peko te'varuhu pe javo nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Col\/3\/","date":"2018-07-17T00:33:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589536.40\/warc\/CC-MAIN-20180716232549-20180717012549-00572.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000067949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000067949295044}","num_words":808,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.368,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 15\nTupana'ga ombogwera Cristo'ga\n1Nhiirũ, kiro ji ikwahavukara'javi pe me nhiremimombe'upyryvagwera Cristo'ga mombe'uagwera. Pehendu katu pe nhinhi'ig̃a ikwehe. Nhiremimombe'ua rehe pe peko hete kiro a'ero pejikoga Cristo'ga rehe. 2Po ti pe heroviahetei nhiremimombe'ua avuirama nehẽ, a'ero po ti Cristo'ga pe nderohoi yvagi pe nehẽ pe mongovouka avuirama nehẽ. Po pe herovia'rag̃uhũi, a'ero po ti ga napenderohoi nehẽ.\n3Nhiremienduvagwera ji amombe'u pe me ikwehe. Koji'i hete po nhande tihendu katu a'ea ojipea hohe hamo. Nhiremimombe'uagwera ko na: Cristo'ga omano raikwehe tamombo ti g̃andekote'varuhua g̃a hugwi javo raikwehe. Tupana'ga rembikwatijarukara rupi ga manoi. 4Igwete g̃a gara'oa rerohoi inog̃a itaruvihava kwaruhua pype. Mokõi ahe kirirẽ Tupana'ga ga mbogweravi. G̃wembikwatijarukara rupi Tupana'ga ga mbogweravi raikwehe. 5Aerẽ Cristo'ga jipiukari Pedro'ga pe. Aerẽ ga jipiukari dozeve'g̃a pe no omoirũhara'g̃a pe. 6Aerẽ ga jipiukari kiro ve he'yjuhuve'g̃a pe quinhentosve'g̃a pe. He'yjuhuve'g̃a nde'yja jararamo g̃a ndekoji ag̃wamo. Jararamo ahe manoi. G̃a nhaporemo ko gareheve'g̃a. 7Aerẽ ga jipiukari Tiago'ga pe. Aerẽ ga jipiukari omoirũhara'g̃a pe nhaporemo.\n8Mbapavamo ga jipiukari ji ve no. Na ja hekoi. Kunhangwera'g̃a gwa'yra mbo'ariperame nhande nimboha'uvi. Na jitehe ji jikogame Cristo'ga rehe nhande nimboha'uvi a'ea no. 9A'ereki ji ambohahy na'ẽ Tupana'gareheve'g̃a pe jirekote'varuhuavo ikwehe. Nurã ji ei jijive kiro: Jara'g̃a gwyre'i hete ko ji Cristo'ga moirũhara'g̃a gwyre'i hete. Cristo'ga moirũhara'ga po g̃a nde'i ji ve hamo novĩa. A'ereki ji ako te'varuhu Tupana'gareheve'g̃a pe ikwehe. 10Emo Tupana'ga omombyry reki ji ve ji mongovo Cristo'ga moirũharamo. Nomombyrytehei reki ga ji ve. A'ereki ji aporavyky hete ga pe Cristo'ga moiruamo jara'g̃a hohe pa. Ji tehe rũi reki aporavyky. Tupana'ga imombyryvame ji ve ji mbokarakatui ji mboporavykyavo. 11Nhiremimombe'ua ojo'ja reki g̃anemimombe'ua pavẽi. A'ea jitehe pe heroviari a'ero pejikoga Cristo'ga rehe.\nNhanembogwerahava\n12Xa'e nhande jipi: Tupana'ga ombogwera Cristo'ga gamanoa hugwi heikwehe. Maranuhũrame po pepyteripeve'g̃a euhui naerũ Tupana'ga nombogweravi omanove'g̃a javo? 13Po ga nombogweravi g̃a hamo, a'ero po ga nombogweravi Cristo'ga raikwehe hamo. 14Po ga nombogweravi Cristo'ga hamo, a'ero po ore Cristo'ga mombe'utehei pe me hamo. A'ero po pe jikotehei ga rehe hamo.\n15Nahã no. Po ga nombogweravi Cristo'ga hamo, a'ero po jukwahavamo ore'mbea ore Tupana'ga mombe'urame hamo. A'ereki ore oro'e: \"Tupana'ga ombogwera Cristo'ga gamanoa hugwi,\" oro'e ore ga mombe'gwovo. Po a'iti omanove'g̃a mbogwerave'ymamo, a'ero po ga nombogweravi Cristo'ga hamo. 16A'ereki nahã ji a'e: G̃a mbogwerave'ymame po ga nombogweravi Cristo'ga hamo. 17Po Cristo'ga ndokweravi, a'ero po pe jikotehei ga rehe hamo. A'ero po ga nomombori pendekote'varuhua pe hugwi hamo. 18Po Cristo'ga ndokweravi hamo, a'ero po Cristo'gareheva'ea hoi hahyva'ea ruvihava pype hamo – kiroki ahe omano jipe. 19Po nhande ei hamo: \"Nhande manoe'ymame jate Cristo'ga imombyryvi nhande ve\", a'ero po nhande poria'iheteramo g̃a hohe pa hamo.\n20Emo Tupana'ga ombogwera tuhẽ reki Cristo'ga ikwehe. A'ea ko Cristo'gareheva'ea mbogwerahavag̃wamamo oko. 21Akwaimba'eva'ea rekote'varuhuro g̃waramo nhande manoi reki. Ojipe'ga rekokaturo g̃waramo po ti nhande kwerava'javi nhanemanoa hugwi nehẽ. 22Nahã ji ei. A'ereki Adãova'ea rymyminoro nhandekovo g̃waramo nhande manombavi. Cristo'ga pavẽi nhandekovo g̃waramo po ti nhande kwerapavi a'ero nehẽ.\n23Nahã Tupana'ga g̃a mbogweravi a'ero: Cristo'ga na'ẽ ga ga mbogwera. Aerẽ na jitehe Cristo'ga rura'javame po ti Tupana'ga g̃a mbogweragweravi nehẽ no Cristo'gareheve'g̃a. 24Aerẽ mbapava koty po ti Cristo'ga ikwava'eg̃i g̃wembipojykahava uva'ga pe nehẽ koro ndeapoa javo Tupana'ga pe nehẽ. Cristo'ga po ti omombi pa na'ẽ Tupana'ga arõe'ỹve'g̃a popoakara tohendu katu pa ti g̃a Tupana'ga nhi'ig̃a javo nehẽ. Kiroki g̃a huviha hete yvaga gwyri pe yvya koty no – g̃apopoakara po ti Cristo'ga omombi pa nehẽ. 25A'ereki Tupana'ga e'i nhog̃wenonde Cristo'ga pe: \"Ndehe ti g̃anduvihavamo eko avuirama nehẽ. Tamongo pa ti nearõe'ỹve'g̃a nenhi'ig̃a rupi,\" ei ga Cristo'ga pe.\n26Mbapavamo po ti Tupana'ga imombipavi ahemanoa tiruahũheteva'ea nehẽ. 27Tupana'ga rembikwatijarukara e'i hako:\n\"Tupana'ga omongo pa Cristo'ga nhi'ig̃a rupi,\" e'i.\nJukwaha reki ikwatijara mombe'ua. Tupana'ga imongopavame ga nonhimongoi Cristo'ga nhi'ig̃a rupi. 28Ihopavame ganhi'ig̃a rupi a'ero Cristo'ga jitehe Tupana'ga ra'yra'ga po ti onhikwava'ẽ Tupana'ga pe nehẽ Tupana'ga jate ti toko huvihavuhuhetero avuirama nehẽ.\n29Oro g̃a – kiroki g̃a onhimobatizauka omanova'ea repyga onhimobatizaukare'ỹva'ea repyga – marã g̃a ndekoi nanongara rehe naerũ? Po Tupana'ga nombogweravi ahe hamo, a'ero po g̃a nde'i hamo: Xanhimobatizauka ahe repyga nehẽ.\n30Oro ore, po Tupana'ga nombogweravi omanove'g̃a hamo, a'ero po ore pohiri Cristo'ga hugwi hamo tombohahyyme ti g̃a ore ve javo hamo. 31Nhiirũ, nane'ymi g̃a ji jukapotari novĩa. Amombe'u ji a'ea pe me. A'ereki ji pe mbohetei nhande jikoty'aro g̃waramo Jesus Cristo'ga rehe nhandepojykaharete'ga rehe. 32Imombe'upotarame Tupana'ga nhi'ig̃a ji g̃a ndayvayvari Éfesopeve'g̃a. G̃a ko ja'gwara ja ji ve, a'e ji. A'ereki g̃a onharõ hete tijuka ti ga javo. Po ji ikwahahetei hahya nhimanomo Tupana'ga nanhimbogwerava'javi javo, a'ero po ji ikwahatehei hahya Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo hamo. Po Tupana'ga nombogweravi omanove'g̃a, a'ero po xako aherembi'ea rupi hamo – kiroki ahe e'i:\n\"Mara'ngu po ti nhanemanomo ko'emame nehẽ?\nTi'u hete ti mbatera toryva apovo a'ero.\nTi'u hete ti kag̃witig̃a no,\" ei ahe.\n33Tapenhimoandyandyjukari ti g̃a pe.\n\"Tapekoi ti g̃a pavẽi jipi – kiroki g̃a heaporog̃ita te'varuhu.\nPe ndekorame g̃a pavẽi po ti g̃a ndupi jitehe pendeaporog̃ita ihoi a'ero nehẽ,\" e'i ikwatijara.\n34Peapyakwapupu ti imombiga pejikote'varuhua. Jararamo pepyteripeve'g̃a ndokoi hete Tupana'ga pavẽi. A'e ji a'ea pe me tapepoyjayjaryme ti a'ero.\nNhandera'oa ti okwerava'ja\n35Jara'ga po e'i: \"Marã po ti omanove'g̃a mbogwerava? Marã po ti g̃anda'oa nehẽ Jesus'gareheve'g̃a nda'oa nehẽ?\" e po ga javo. 36Nderekwahavihu nde! a'e po ji ga pe. Nde itymame po ha'ynha omano na'ẽ jipi. Narunhe'ymame nahenhui reki mbatera. Na jitehe po ti nhande manoi nhanembogwerava renonde nehẽ. 37Itymame mbatera po nde neretymi henhuiva'ea. Ha'ynha tehe po nde eretỹ trigo ra'ynha ojipea ra'ynha no. 38Henhunhame Tupana'ga g̃wemimbotarimo imondoi ha'oa ha'ynha pe. Ha'ynha hetakwera'ja gwereko gwa'oa a'ero.\n39Ojoatyatyvi reki ha'oa. Yvyakotyve'g̃a gwereko gwa'oa. Mbiara gwereko ojipea gwa'oa. Gwyra'ia gwereko ojipea gwa'oa. Pira gwereko ojipea gwa'oa nohõ.\n40Gwereko yvagipeva'ea ra'oa. Gwereko yvyakotyva'ea ra'oa nohõ. Ojoatyvi reki yvagipeva'ea katua yvyakotyva'ea katua pavẽi. 41Kwara gwereko okatua. Jahya katua ojipea. Jaytata'ia katua ojipea no. Ojoatyatyvi reki jaytata'ia katua ojohugwi no.\n42Nahã po ti nhande mbogweravame a'ero nehẽ. Otymame nhandera'oa ijugamo. Ombogweravame po ti nhandera'oa ndijugi nehẽ. 43Otymame nhandera'oa ite'varuhuro. Ombogweravame po ti nhandera'oa ikatuheteramo nehẽ. Otymame nhandera'oa ndipopoakari. Ombogweravame po ti ipopoakaramo nehẽ. 44Otymame nhandera'oa yvyakotyva'ea. Ombogweravame nhandera'oa po ti Tupana'ga ra'uva remimongopyra nehẽ. Gwereko nhandera'oa yvyakotyva'ea. Nurã ji ei: Gwereko nhandera'oag̃wama no. A'ea Tupana'ga ra'uva omongo nhande ve.\n45Nahã Tupana'ga rembikwatijarukara i'ei no:\n\"Tupana'ga omongo jypyve'ga Adão'ga,\" e'i ikwatijara hako.\nAerẽve'ga Adão'ga nhande mongo nhande mboheaporog̃itapyahuavo. Cristo'ga pe ji ei. A'ereki gaha nhande mboheaporog̃ita pyahu gwa'uvimo. 46Jypya ko nhande rekoi yvyakotyva'ero. Aerẽ nhande reaporog̃itapyahuro nhandekovo. 47Tupana'ga oapo jypyva'ea Adãova'ea yja pyvõ. Ahe ko yvyakotyva'ea a'ero. Aerẽve'ga ko yvagahugwive'ga Cristo'ga. 48Yvyakotyve'g̃a ko oho Adãova'ea rupi yjapyvõva'ea rupi. Cristo'gareheve'g̃a ko oho Cristo'ga rupi yvagahugwive'ga rupi. 49Nhandera'oa ko yjapyvõva'ea ra'oa ja kiro Adãova'ea ra'oa ja. Aerẽ po ti nhandera'oa yvagahugwive'ga ra'oa ja Cristo'ga ra'oa ja nehẽ.\n50Nhiirũ, amombe'u katu ji pe me. Yvyakotyve'g̃a nda'oa nhande herekorame po ti nhande ndiahoi yvagi pe nehẽ – perope Tupana'ga oko huvihavuhuhetero. Ijuva'ea ndokoag̃wami ijuge'ỹva'ero.\n51-52Pehendu ti kiro ji imombe'urame aherembikwahavipyre'yma. Jararamo po ti nhande niamanoi ve Cristo'ga rura'java renonde nehẽ. Emo po ti Tupana'ga nhande mbojirojijyipavi nehẽ trombeta nhi'ig̃ame mbapavamo nehẽ. Trombeta nhi'ig̃ame po ti Tupana'ga g̃a mbogweravi na'ẽ omanove'g̃a Cristo'gareheve'g̃a. Nomanoa'javi po ti g̃a a'ero nehẽ. Kotihĩ hete po ti Tupana'ga nhande mbojirojijyi a'ero nehẽ.\n53Yvyakotyva'ero nhandera'oa omano ojugamo. Nurã po ti Tupana'ga imbuhuri hajiheva'ea nhande ve nehẽ. A'ea po ti nomanoi ojuge'yma nehẽ. 54Imbuhurukarame omanoe'ỹva'ea nhande ve po ti ihoi Tupana'ga rembikwatijarukara japiavo nehẽ – kiroki e'i:\n\"Ndogwerekoa'javi kiro ahemanoa.\nTupana'ga omombi pa a'ea kiro,\" e'i.\nIrũa aherembikwatijara e'i:\n55\"Nhanemanoa niandepojykapava'javi.\nNhanemanoa nombohahya'javi nhande ve,\" e'i aherembikwatijara.\n56Nhanemanoa ombohahy nhande ve nhande rekote'varuhuro g̃waramo. Nhanderekote'varuhua ipopoaka nhande rehe nhande ikwahava g̃waramo Moisésva'ea remimbo'eagwera. A'ereki a'ea e'i nhande ve: \"Kiroki g̃a oko te'varuhu – g̃a po ti omano ogwovo hahyva'ea ruvihava pype nehẽ,\" e'i aheremimbo'eagwera. 57Emo Tupana'ga ombuhuruka avo Jesus Cristo'ga nhandepojykaharete'ga. Igwete ga manoi nhande repyga nhande mbopiro'yavo nhanderekote'varuhua hugwi. Timbohete ti Tupana'ga a'ero ndepyry hete nde Jesus'ga mbuhuruka javo.\n58Nhiirũ, ako hete ji pe ndehe. Pemondo ti pejipy'a mbotyva pejikoheteavo Cristo'ga rehe. Peporavyky katu hete ti ga pe ojipe'g̃a mbojikoguka ga rehe. A'ereki pejiporavykyrame garemimbotarimova'ea rehe pe ndapeporavykytehei pejikovo. Pekwaha pe a'ea.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/15\/","date":"2018-07-15T21:38:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676588972.37\/warc\/CC-MAIN-20180715203335-20180715223335-00546.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000061989,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000061988830566}","num_words":1305,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.385,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 8:11-12\n11-12—Kiro po ti ji imombe'ukatui pe me ikwahavuka ha'ynha mohãihara'ga mombe'ua nehẽ, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\n—Ha'ynha ko Tupana'ga nhi'ig̃a, ei Jesus'ga. Kiroki g̃a g̃wendu Tupana'ga nhi'ig̃a novĩa ikwahave'yma – g̃a pyri ahemoandyandyihara'ga Diabo'ga ruri a'ero ipe'avo imombe'ua g̃apy'a hugwi imoka'nhymbavuka g̃a pe tomomborukaryme ti g̃a Tupana'ga pe okote'varuhua javo, ei Jesus'ga. G̃a pe ji ei a'ero imombe'urame ha'ynha indurugagwera pehea rembeyvyra rupi.\n13—Amombe'u jipe ko ji ha'ynha indurugagwera – kiroki a'ea onduru ita rehe. Henhui ha'ynha novĩa. A'ereki yhya rerekoe'yma g̃waramo, kotihĩ nonhimomiranami a'ero omanomo, ei ga. A'ereki ndokihetei hapoa yvya pype.\n—A'ea ja g̃a ndekoi – kiroki g̃a g̃wendu nhanderuvihavuhuhete'ga mombe'ua gworygworyvamo hehe novĩa. Aerẽ ojipe'g̃a mbote'varuhu pota g̃a imohepia'ngiavo ite'varuhuva'ea g̃a pe. Nurãro g̃waramo g̃a nonhimomiranami a'ero kotihĩ opohia nhanderuvihavuhuhete'ga mombe'ua hugwi. A'ereki ndokihetei nhanderuvihavuhuhete'ga mombe'ua g̃ayvyteri pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/8\/11-12","date":"2018-07-16T13:14:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589270.3\/warc\/CC-MAIN-20180716115452-20180716135452-00284.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000070333,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000070333480835}","num_words":129,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.395,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Coríntios 12\nPaulova'ea omombe'u Cristo'ga rembiepiukara\n1Koji'i ti ji tanhimbohete ikaturo g̃waramo pe me. A'ereki pepyteripeve'g̃a onhimbohete pe mbohoryva. Nomombyryvi reki ji nhimboheterame. Emo ji nhimbohetei jitehe. Kiro ji imombe'ui a'ero Cristo'ga rembiepiukara ji ve nhandepojykaharete'ga rembiepiukara. Ga ikwahavukari ji ve aherembikwahavipyre'yma no.\n2Ga hepiukarirẽ ji ve catorze anos imbokwara'ari ji rehe kiro. Ojipeji Tupana'ga ji reroho yvagi pe kako hepiuka ji ve kako. Kiro ti ji imombe'ui jirerohohava. Avo yvya koty ji rekoi Cristo'gareheva'ero kako. Nanime Tupana'ga ji pyhygi ji rerogwovo jaytata'ia rehemo'i ji rerogwovo dois yvaga aherovai yvaga pype hete. Mara'ngu po jira'oa tuhẽ Tupana'ga herogwovo? A'ereki ji ndakwahavi. Mara'ngu po ga jira'uva jate rerogwovo yvagi pe? Ji ndakwahavi. Tupana'ga jate okwaha a'ea.\n3-4Ji reroho ga yvagi pe ahererekokatuhai pe. Mara'ngu po Tupana'ga jira'oa rerogwovo? Mara'ngu po ga jira'uva jate rerogwovo? Ji ndakwahavi, a'e ji. Tupana'ga jate okwaha a'ea. Yvagi pe ahererekokatuhai pe ga ji rerohoi. Pevo ji henduvi pevove'g̃a nhi'ig̃ame. Tegwete nhiremimombe'uhava. A'ereki Tupana'ga nomombe'uukari ji ve a'ea yvagipeve'g̃a nhi'ig̃a. 5Nanongara'ga po ji ga mbohetei hamo – kiroki Tupana'ga rembiroho'ga. Emo po ti ji nanhimbohetei jijihe nehẽ. Jipopoakare'yma rehe jate ti ji nhimbohetei nehẽ.\n6Po ti ji nhimbohetepotari Cristo'ga rembiepiukara rehe, a'ero po ti ikwahave'ỹva'ea ja rũi ji rekoi nehẽ a'itituhẽva'ea mombe'gwovo g̃waramo. Emo po ti ji namombe'ui ojipea pe me nhinhimbohetee'yma. A'ereki ji a'e: Po ti ji a'ea mombe'ui pe me nehẽ, a'ero po ti pe nhimboheteranuhũi nehẽ Paulo'ga pe Cristo'ga gwepiuka hete javo. Pyry pe ikwahavi jireaporog̃ita jate henduva nhiremimbo'ea Cristo'ga rehe.\nPaulova'ea omombe'u nahã ji ndajipopoakari javo\n7He'yiva'ea Cristo'ga okwahavuka ji ve aherembikwahavipyre'yma ikwehe. Ikatu hete ji ve ji monhimomby'aheteavo ga ikwahavukarame ji ve. Aerẽ Tupana'ga ei oyvyteri pe: \"Mara'ngu po Paulo'ga onhimboheteranuhũavo jihi jate Tupana'ga ji arõ hete ikwahavuka ji ve javo?\" ei Tupana'ga. \"Na ti Satanás'gapyriva'ea anhag̃a ihoi ga pyri ojigwaraita ga rehe nehẽ tonhimboheteranuhũyme ti Paulo'ga javo,\" ei Tupana'ga oyvyteri pe.\nNa tuhẽ ji ve a'ero. Nane'ymi juhua ja Satanás'gapyriva'ea anhag̃a jigwarai ji rehe ji mbopopoakare'yma. A'ero ji nanhimbohetepotara'javi.\n8Três ko ji a'ea'jaa'ja nhandepojykaharete'ga pe Cristo'ga pe tojipe'a ti Satanás'gapyriva'ea ji hugwi javo. 9Emo Cristo'ga e'i ji ve: \"Ndape'ai ti ji nde hugwi nehẽ. Ji amombyry nde ve jipi. A'ero nhiremimombyryva ihygi nde rehe ndepokohavamo. A'ereki ndepopoakare'ymame igwaigwavete jipopoakara nde pojykapavi nde pokoheteavo jipi,\" ei Cristo'ga ji ve.\nNurã koji'i pyry ji ve kiro jipopoakare'yma Satanás'gapyriva'ea pe'ahava hohe. Epe'a ti ji hugwi, nda'ea'javi ji Cristo'ga pe a'ero. Jipopoakare'yma rehe ji roryheteramo a'ero nhinhimboheteavo hehe Cristo'ga popoakara tajipojyka ji rerekovo javo. 10A'ero ji nhimohẽhetei jipopoakare'yma rehe jipopoakare'ymame Cristo'gareheva'ero g̃waramo. Cristo'ga arõe'ỹve'g̃a ji mbotegwete novĩa. Emo nhimbotegwetea rehe ji nhimohẽhetei. Ite'varuhu ji ve novĩa. Emo ite'varuhuva'ea rehe ji nhimohẽhetei. G̃a ombuhu hahyva'ea ji ve novĩa. Emo hahyva'ea rehe ji nhimohẽhetei. Tiruahũ ji ve novĩa. Emo tiruahũva'ea rehe ji nhimohẽhetei. Nanongara rehe nhaporemo ji nhimohẽhetei. A'ereki naname ji ve ji ndajipopoakari. Jipopoakare'yma nanani Cristo'ga ombuhumbuhu opopoakara ji ve a'ero.\nPaulova'ea nhag̃ataruhu Corintopeva'ea rehe\n11Ikwahave'ỹve'ga ja tuhẽ ko ji ko nhinhimboheteavo. Emo ji imbojari pe ndehe. A'ereki pe nanhimbohetei jipi Paulo'ga Cristo'ga moirũharamo tuhẽ jave'yma. Pehe po pe'e a'ea hamo ji repyga pepyteripeve'g̃a pe hamo. Emo pe ndape'ei reki ji mbohetee'yma.\nPepyteripeve'g̃a e'i ji ve: \"Paulo'ga ko okoteheva'ea.\" A'ea g̃a ei – kiroki g̃a e'i tehe ojive huvihavuhuro ore rekoi Cristo'ga moirũharamo orokovo javo.\nPo ji okoteheva'ea, a'ero po g̃a okoteheva'ea no. A'ereki ji g̃agwyre'iva'ea rũi tuhẽ. 12He'yiva'ea Tupana'ga japoukari ji ve ahemonhimomby'aheteva'ea hepiuka opopoakahetea pepyteri pe ikwehe. Nanongara ga japoukari ji ve ji poravykyrame ga pe Cristo'ga mombe'gwovo pe me jikweraje'yma. Japoukaro g̃waramo ga ikwahavukari pe me a'ero Paulo'ga ko nhimoirũharamo oko javo.\n13Nahã ji rekoi ji Cristo'ga mombe'urame pe me a'ero. Na jitehe ji rekoi ji Cristo'ga mombe'urame ojipe'g̃a pe no. Ojo'jajo'ja ji rekokatui pe me g̃a pe no. Marã ji rekote'varuhui pe me jijekokaturame g̃a pe naerũ?\nJi nda'ei pe me ikwehe: Pembuhumbuhu itambere'ia ji ve ji Cristo'ga mombe'uro g̃waramo. A'ea rũi ji ei pe me ikwehe. Nurã po pe ei ji ve naerũ: \"Paulo'ga ite'varuhu ore ve ipyhyge'yma ore hugwi ipyhygame ojipe'g̃a hugwi.\" A'ea po pe ei ji ve naerũ? Po pe ei a'ea ji ve, a'ero ji nhimomby'ahetei heroviare'yma! Jipyry ji pe me imbuhurukare'yma pe hugwi ikwehe.\n14Dois ko ji hoi pe pyri ikwehe. Kiro ji hoa'japotari pe pyri. Nda'ei po ti ji pe me nehẽ: Pembuhu ti itambere'ia ji ve. A'ereki peitambere'ia ji ndapotari. Apota hete ji nhiarõhetea. Pe ko jira'yra'java'ea ji ve. Nurã ti jihi topogwereko katu. A'ereki tayri'g̃a nduva'g̃a omono'õ itambere'ia tipyhy ti mbatera nhandera'yra'g̃a pe javo. Tayri'g̃a nomono'og̃i uva'g̃a pe jipi. 15Penduva'javamo ti ji roryheteramo imondopava nhinhikwava'eg̃a pe me nehẽ pe pokoga pe mbojikoheteavo Cristo'ga rehe nehẽ. Igwaigwavete ji pe arõheterame igwaigwavete po pe nanhiarõi naerũ?\n16Pe'ji po pe a'ero pejikovo nhinhi'ig̃a rupi: \"Paulo'ga nde'i pembuhu ti itambere'ia ji ve jave'yma,\" pe'e po pe.\nEmo po pepyteripeve'g̃a ei: \"Heaporog̃ita te'varuhu Paulo'ga pe moandyandyita reki. A'ereki ga e'i: 'Pembuhu itambere'ia toromondo ti ojipe'g̃a pe,' ei ga. Pe imondorame ga ipojykai ojive pe moandyandyita,\" e po g̃a o'mbero.\n17Ji nopomoandyandyjangavi. Ji ojipe'g̃a mondorame pe pyri g̃a nde'i pe me: \"Pembuhu ti itambere'ia ore ve.\" A'ea rũi g̃a ei herure'yma pe hugwi imbuhure'yma ji ve.\n18A'e hete ji Tito'ga pe ikwehe: Eho ti Corintopeve'g̃a pyri. A'ero ga hoi pe pyri. Ga rupi ji amondo ojipe'ga no. Tito'g̃a napemoandyandyi reki pembuhu ti ore ve jave'yma. Gareaporog̃ita ko jireaporog̃ita ja. Ojo'ja hete orepy'a ojogwehe.\n19Marãi pe pejiyvyteri pe penhi'ig̃ame nhirembikwatijara pe? Pe'e po pe: \"Onhimombe'umbe'u Paulo'ga nahanahã ji ako katu pe moandyandyje'yma javo. Nahã ga ei nhande ve te'i katu ti g̃a ji ve javo.\" A'ea po pe ei ji ve naerũ? Na rũi reki ji rekoi. Tupana'ga ore renduva ore nhimombe'ukatui a'itituhẽva'ea mombe'gwovo katu Cristo'gareheva'ero. Oreremiarõhara ko pe, a'e ji pe me. Pe ndepyga ore imombe'upavi timbojiko hete ti Corintopeve'g̃a Cristo'ga rehe javo. 20A'ereki ji nhi'ag̃ataruhu nhandejogwerekoag̃wama rehe jihorame pe pyri.\nMara'ngu po ti nhande javo ojohupe: \"Ndapyryvi ndereaporog̃ita ji ve\"?\nMara'ngu po ti pe pejogwayva nehẽ? Mara'ngu po ti pe penhimyromo pejogwehe nehẽ? Mara'ngu po ti pe penhimboahiva nehẽ? Mara'ngu po ti pe javo pejohupe: \"Ore ko pehoheva'ero\"? Mara'ngu po ti pe penhombotegweteavo nehẽ? Mara'ngu po ti pe pe'mbero imombe'umoanhana nehẽ? Mara'ngu po ti pe penhimboheteavo nehẽ? Mara'ngu po ti pe pejikouhuavo penhimbotarimova'ea rupi nehẽ?\n21Mara'ngu po ti Tupana'ga ji mbopoyjayjare'yma'java ji horame pe ndepiaga nehẽ? Nhi'ag̃ataruhu ji pendekote'varuhua rehe. A'ereki pe peko te'varuhu penhimongyavo ikwehe. Pepyteripeve'g̃a hembireko te'varuhu. G̃a oko g̃wembireko'g̃arũive'g̃a pavẽi. G̃a ndoakwahavihu ikwehe. Mara'ngu po pe pejipohia pejikote'varuhua hugwi pejeaporog̃ita rerojijyita? Po pe pohire'ymame jugwi po ti ji rekoveveuhui jijehe'gwovo pe ndehe jipoyjayjare'yma nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Cor\/12","date":"2018-07-16T22:55:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589470.9\/warc\/CC-MAIN-20180716213101-20180716233101-00235.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000061989,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000061988830566}","num_words":1075,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.457,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 13:17-20\n17-20Tamombe'u ti Tupana'ga pe me. Gaha rehe nhaneramonhava'ea ojiko hako. Tupana'ga omo'emo'ẽ ojive nhaneramonhava'ea hako. Aerẽ he'yjuhu hete quatrocentos e cinquenta Tupana'ga kwara mbo'ambo'ari, ei ga. A'ea rupi ga imombyrymbyryvi ahe ve ahe ruvame hajiheva'ea gwyri pe Egitopeva'ea gwyri pe po rimba'e. Igwete ga ahe rerurukari pea hugwi opopoakarimo, ei ga g̃a pe. He'yi kwara rupi quarenta kwara rupi Tupana'ga nhimomiranami aherekote'varuhua pe ahe ruvame ongae'ỹi me, ei ga. Igwete ga seteva'ea apitipitiukari aheruvihavava'ea ahereheva'ea reheve Canaãmeva'ea gwyri pe. Ahe moka'nhymbavirẽ ga ima'ema'ẽi ahegwyruera imondomondovo nhaneramonhava'ea pe hako, ei Paulo'ga g̃a pe.\n—Aerẽ Tupana'ga juizva'ea mongoi aheruvihavamo nhaneramonhava'ea pe ahe mbojopy'rupy'ruavo hako, ei Paulo'ga. Aerẽ ahe py'rovo Samuelva'ea ahe repiakatui Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea, ei ga. 21Aerẽ nhaneramonhava'ea ruri javo Samuelva'ea pe: \"Huvihavuhu'ga ore oropota ag̃wamo toremondomondo ti ga nde py'rovo,\" ei ahe Samuelva'ea pe hako, ei ga. Igwete Tupana'ga Saulva'ea mongoi aheruvihavuhuro a'ero. Saulva'ea ko Quisva'ea ra'yrava'ea Benjamimva'ea rymyminova'ea, ei ga. Igwete Tupana'ga Saulva'ea mongoukari aheruvihavuhuro he'yi kwara rupi quarenta kwara rupi, ei Paulo'ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/13\/17-20","date":"2018-07-16T09:41:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589237.16\/warc\/CC-MAIN-20180716080356-20180716100356-00437.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000000596,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000005960464478}","num_words":167,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.323,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebreus 13\nNahanahã ti timbohory Tupana'ga\n1Nane'ymi ti pearõ hete g̃a jipi – kiroki g̃a ojiko Tupana'ga rehe peirũramo.\n2Po penembikwahave'ỹve'g̃a uhu penonga pe, a'ero ti pemboapy g̃a pejipyri pendoryndoryvamo g̃a ndehe jipi nehẽ. Jara'g̃a omboapy g̃wembikwahave'ỹve'g̃a gworygworyvamo g̃a ndehe. G̃anembikwahave'ỹve'g̃a oko Tupana'gapyrive'g̃a reki yvagipeve'g̃a reki! G̃a mboapygame g̃a ndokwahavi, g̃a ko yvyakotyve'g̃a javo.\n3Nane'ymi ti tapemoka'nhymi cadeiapypeve'g̃a imombyryva g̃a pe. Po pe ndekoi cadeia pype Jesus'ga mombe'ua rehe, a'ero po pe ndoryndoryvamo ojipe'g̃a imombyryvame pe me. Na jitehe ti pemombyry cadeiapypeve'g̃a pe a'ero.\nNane'ymi ti tapemoka'nhymi ojipe'g̃a no ojipe'ga imondorame hahyva'ea g̃a pe. Po ojipe'ga imondoi hahyva'ea pe me, a'ero po pe ndoryndoryvamo ojipe'g̃a imombyryvame pe me. Na jitehe ti pemombyry g̃a pe hahyrame g̃a pe a'ero.\n4Pyry pa pe nembirekoro pejogwerekokatuavo. Pejogwereko katu tuhẽ ti a'ero. Pe penhimbireko'g̃arũive'g̃a nderekorame po ti Tupana'ga ei pe me nehẽ peko te'varuhu pe javo imondouka hahyva'ea pe me nehẽ.\n5Tapejeaporog̃itate'varuhui ti pejikopavuhuavo mbatera rehe itambere'ia rehe no. Tapenhiroyrõe'ymuhũi ti pejiapoa rehe ipotaruhue'yma ojipea. A'ereki ymyahũ Tupana'ga e'i hako:\n\"Nane'ymi po ti ji pe pokogi nehẽ.\nNdapohiri'i'i po ti ji pe hugwi nehẽ,\" ei Tupana'ga hako.\n6A'ero nhande ehetei nhandekyhyjie'yma:\n\"Tupana'ga ko jipokohara'ga.\nNdakyhyji po ti ji ojipe'g̃a hugwi nehẽ\ng̃a imbuhupotarame hahyva'ea ji ve.\"\nA'ea nhande xa'e.\n7Tapemoka'nhymi ti penduvihavava'ea – kiroki ahe omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a pe me ojikoheteavo ga rehe. Pejapyaka katu ti ahereaporog̃ita rehe nahã ahe rekoi omanoe'ymame omanorame javo. Ndojikopigi tuhẽ ahe Tupana'ga rehe. Ahe ja ti pejiko Tupana'ga rehe Jesus Cristo'ga omano nhande repyga javo.\n8Jesus Cristo'ga ndogwerojijyi ojeaporog̃ita. Ymyahũ ga ndogwerojijyi ojeaporog̃ita. Ag̃wamo ga ndogwerojijyi ojeaporog̃ita. Aerẽ po ti ga ndogwerojijyi ojeaporog̃ita avuirama nehẽ no.\n9Taperoviapavuhui ti. Tapekoi ti g̃anhi'ig̃a rupi g̃a imombe'uparaparavame pe me Cristo'ga mombe'uaatyviva'ea. A'ereki g̃a e'i: \"G̃wihã mbatete'varuhua ti ti'uyme. A'ea po ti nhande mbote'varuhu nehẽ nhande i'urame. G̃wihã mbatepyryva ti ti'u. A'ea po ti nhande mombyry nehẽ nhande i'urame. A'ero po ti nhandereaporog̃ita pyry hete Tupana'ga pe nehẽ.\"\nCristo'ga mombe'uaatyviva'ea g̃a omombe'u javo nanongara. A'ereki mbatera nomombyryvi g̃a. Na tuhẽ. G̃andeaporog̃ita ndapyryvi Tupana'ga pe a'ero g̃a jikwakuvame. Tupana'ga tehe nhande mombyryvi nhanderekote'varuhua momboa. Pyry nhande nhimombyryvukari Tupana'ga pe nhandejipokoguka ga pe. A'ero jate po ti nhandereaporog̃ita pyryvamo ga pe nehẽ.\n10Ikwava'ẽhara'g̃a okwava'ẽ mbatepyryva jukapyra jipi. Emo g̃a ndogwerekoi ikwava'eg̃ipyra ojive i'ue'yma imbokaipavame. Ereki Tupana'ga e'i g̃a pe tape'ui javo. Nhande ki a'e te tireko ga – kiroki ga onhikwava'ẽ nhande repyga Jesus'ga. Ereki nhande xajikoty'a ga pavẽi.\n11Ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga okwava'ẽ mbatepyryva jukapyra hekoa rerua ipojykahetehava pype tenda pype. Outubrog̃werĩa rupi jate ga hoi herua uma vez ano nanani. Hekoa tehe ga gwypygwypyi ipojykahetehava pype tomombo ti Tupana'ga nhanderekote'varuhua nhande hugwi javo. Ga ndo'ui akoja ra'oa. A'ereki gwuhava hugwi ga gweroho ha'oa imbokaipava a'ea gweroho israelitas'g̃a ndekote'varuhua herekovo javo.\n12Na jitehe israelitasva'ea ruhava hugwi cidade hugwi Jesus'ga nhimondoukari ojukaharava'ea pe ojijukauka tamombo ti ji yvyakotyve'g̃a ndekote'varuhua g̃a hugwi javo. Pevo cidade hugwi ga manoi yvyakotyve'g̃a ndepyga herekovo g̃andekote'varuhua. Gwekoa reka'vogukaro g̃waramo Jesus'ga imombori g̃andekote'varuhua g̃a hugwi g̃a mombyryva.\n13Israelitasva'ea Jesus'ga mondoi gwuhava hugwi cidade hugwi ga jukauka ga mbotegweteavo. Xapohi pa ti israelitas'g̃a nemimbo'ea hugwi nhandere'yja'g̃a nemimbo'ea hugwi a'ero g̃a ndekoe'ymame Tupana'ga nhi'ig̃a rehe ojikoge'yma Jesus'ga rehe. Xajiko hete ti Jesus'ga rehe jate nhandekovo ganhi'ig̃a rupi. Po g̃a imondoi hahyva'ea nhande ve nhande mbotegweteavo nhandejikoga g̃waramo ga rehe, a'ero ti xanhimomirana jupe. 14A'ereki avuiramava'ea rũi ko nhanderuhava avo yvya koty. Yvagipeva'ea nhande ipotari cidade avuiramava'ea aerẽ po ti nhande ruvi ipype nehẽ javo.\n15Nhandejipokogukarame Jesus'ga pe, nane'ymi ti timbohete Tupana'ga jipi. Xa'e ti Tupana'ga pe: \"Nhanderuvihavuhuhetero ndepyry hete nde ore ve. Ore roryroryvamo nde rehe.\" Nahanahã ti xa'e ga pe ga mboheteavo nhandekovo Jesus'ga pavẽi.\n16Tapemoka'nhymi ti pejogwerekokatuavo. Pejopokopoko ti imondomondovo ojohupe pembyteripeve'g̃a mbatere'ymame. A'ea Tupana'ga ipotahetei gworygworyvamo pe ndehe a'ero.\n17Pehendu katu ti penduvihava'g̃a – kiroki g̃a pe mbo'e Tupana'ga nhi'ig̃a rehe kiro. Peko ti g̃anhi'ig̃a rupi. A'ereki g̃a pe ndepia katu pe a'nguavo toko katu ti g̃a javo. Aerẽ ti g̃a tonhimombe'u Tupana'ga pe. Te'i ti g̃a: \"Nahanahã ore g̃a ndepiakatui g̃a mbo'eavo nenhi'ig̃a rehe.\" A'ea ti g̃a tomombe'u katu Tupana'ga pe nehẽ. Nurã ti peko g̃anhi'ig̃a rupi. A'ero po ti g̃a ndoryndoryvamo pe nderekokatuavo nehẽ. Po pe ndapekoi g̃anhi'ig̃a rupi g̃a mbovy'are'yma g̃a mbojehe'gwovo penhimbo'epotare'yma, a'ero po ti ite'varuhu pe me nehẽ no.\n18Tapenhi'imbigi ti Tupana'ga pe ore mombe'gwovo ga pe. Pe'ji ti ga pe: \"Epoko ti g̃a imombyryva g̃a pe.\" A'ea ti pe'ji Tupana'ga pe. A'ereki ore oroko katu. A'ea ore ikwahavi a'ero oropy'a rukatua. A'ereki nane'ymi ore oroko pa pota Tupana'ga nhi'ig̃a rupi orokokatuavo.\n19A'e hete ji pe me: Penhi'ĩ tuhẽ ti Tupana'ga pe ji mombe'gwovo. A'ero nambegwei po ti ga ji mbuhurukara'javi pe pyri nehẽ.\nAhe e'i Tupana'ga ti tomombyry g̃a javo\n20Ovelhas repiakatuhara'g̃a gwereko katu g̃wenymbava upa. Na jitehe Jesus'ga nhande rerekokatui. Nurã nhande ei: Jesus'ga ko ojiheve'g̃a ndepiakatuharete'ga nhande repiakatuharete'ga. A'ereki ga omano nhande repyga. Jypya ga reaporog̃itaro tamano ti ji g̃a ndepyga nehẽ javo. A'ero aerẽ ga heka'vogukari gwekoa omanomo nhande repyga okovo Tupana'ga nhi'ĩpyahua rupi namominiva'ea rupi. Kirẽ Tupana'ga Jesus'ga mbogwerava'javi nhandepojykaharete'ga mbogwerava'javi. Tupana'ga ko nhandepy'a nog̃atuhara'ga.\n21Kiro ji ei ga pe tombopopoaka ti ga g̃a javo. A'ero ga pe mbopopoakarame po ti pe ndekopavi garemimbotarimova'ea rupi nehẽ. Ga pe ji ei topokoguka ti ga Jesus Cristo'ga pe javo. A'ero Jesus Cristo'ga pe pokogame po ti pe ndekokatui avuirama Tupana'ga monhimohema pejihe nehẽ. Nane'ymi ti timbohete pa Cristo'ga jipi nehẽ. Na tuhẽ! Amém!\nMbapavamo ahe okwatija hebreusva'ea pe\n22Akwatija pa ji pe me nhiirũa pe pe mbo'eavo. Pehendu katu ti a'ea a'ero. A'ereki xunhi ji akwatija ko.\n23Amombe'u pota ji pe me nhaneirũ'ga Timóteo'ga. G̃a ga mohẽ cadeia hugwi. Mara'ngu po ti ga ua ji pyri kiro jihoa renonde pe pyri? Ga rurame po ti ji hoi ga rupi pe ndepiaga nehẽ.\n24Kiro ji imondoukari nhinhi'ig̃a penduvihava'g̃a pe – kiroki g̃a pe mbo'e Tupana'ga nhi'ig̃a rehe. Amondouka ji nhinhi'ig̃a pe me Tupana'ga remimo'ẽhara pe nhaporemo no. Itáliahugwive'g̃a omondouka onhi'ig̃a pe me no.\n25Kiro ji ei: Tomombyry ti Tupana'ga pe me nhaporemo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Heb\/13\/","date":"2018-07-20T22:55:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676591837.34\/warc\/CC-MAIN-20180720213434-20180720233434-00242.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":972,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.46,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 11:24\n24—Ymyahũ Sodomapeva'ea ndohepiagi reki Tupana'ga popoakara ahemonhimomby'ava'ea. Ndopohiri ahe a'ero okote'varuhua hugwi. Nurã po ti ahe hepiagi hahyva'ea ojihe nehẽ Tupana'ga omanove'g̃a mono'ombavame ahe reheve nehẽ. G̃a mono'ombavame po ti ga ei ahe ve nhaporemo nehẽ peko te'varuhu pe javo, ei Jesus'ga Sodomapeva'ea mombe'gwovo. Pe me, Cafarnaummeva'ea pe, pe me koji'i po ti hahy Sodomapeva'ea pe hohe a'ea rupi nehẽ, ei Jesus'ga Cafarnaummeve'g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/11\/24","date":"2018-07-22T13:39:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676593223.90\/warc\/CC-MAIN-20180722120017-20180722140017-00455.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000030994,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":14,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000030994415283}","num_words":65,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.462,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 16:3\n3Igwete Paulo'ga ei taroho ti ga javo.\n—Xaho ti ji rupi ji moiruamo, ei ga Timóteo'ga pe.\n—Aho ti nehẽ, ei Timóteo'ga ga pe.\nIgwete Paulo'ga ikytiukari Timóteo'ga rakwanha pira garerohoa renonde. A'ereki pevo judeus'g̃a okwaha Timóteo'ga po'ria. Ahe ko judeu rũi. Nurã ko ahe ndokytiukari gwa'yra'ga gapita'ngia. \"Nde jikytiukare'ymame po ti judeus'g̃a noarõi nehẽ,\" ei Paulo'ga Timóteo'ga pe. Igwete Paulo'ga ga kytiukari na'ẽ a'ero ga rerogwovo ojupi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/16\/3","date":"2018-07-22T09:13:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676593142.83\/warc\/CC-MAIN-20180722080925-20180722100925-00614.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999849796,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999849796295166}","num_words":69,"character_repetition_ratio":0.132,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.235,"stopwords_ratio":0.377,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Colossenses 4\n1G̃apojykaharamo pemondo katu ti pejipyrive'g̃a pe pejikokatuavo g̃a pe. A'ereki pe pereko pepojykahara'ga no. Ga ko Tupana'ga. Ga oko yvagi pe pepojykaharetero pendekoa repiapava. A'ea ikwahavame ti pereko katu pejipyrive'g̃a.\nKoji'i Paulova'ea omog̃ita Colossospeva'ea\n2Penhi'ĩ ti Tupana'ga pe jipi. Pejirokwa ti penhinhi'ig̃a ga pe. Pe'ji ti ga pe no: \"Ndepyry hete nde ore ve.\"\n3Ji Cristo'ga mombe'urame ojipe'g̃a ji mondo cadeia pype tomombe'ua'javyme ti ga Cristo'ga javo ikwehe'i. A'ea pype ji rekoi ag̃wamo. Penhi'ig̃ame Tupana'ga pe ti pe'ji: \"Ymyahũ ahe ndokwahavi ve Cristo'ga nerembiepiukaripyre'yma'ga. Aerẽ nde ga kwahavuka pota yvyakotyve'g̃a pe. Marã po ti Paulo'g̃a ga mombe'ui? A'ereki tegwete g̃a pe imombe'uhava kiro. Ekwahavuka ti g̃a pe tomombe'u g̃a ga ojipe'g̃a pe.\" A'ea ti pe'ji Tupana'ga pe ore repyga. 4Pe'ji ti Tupana'ga pe: \"Epoko ti Paulo'ga g̃a mbo'ekatukatuuka ga pe nenhi'ig̃a rehe. A'ero ti g̃a ikwahahetei Cristo'ga mombe'ua.\" A'ea ti pe'ji Tupana'ga pe. Ji ambo'e katu po g̃a hamo.\n5Kiroki g̃a ndojikogi Cristo'ga rehe – g̃apyteri pe ti peko katu katu ikwahava te'ite'varuhuyme ti g̃a nhande ve javo. Pemombe'umbe'u ti Cristo'ga g̃a pe jipi. 6Penhi'ig̃atu ti g̃a pe pejikokatuavo g̃a pe hendupotaruka. A'ero ti pe g̃a pokokwahavi ikwahavuka g̃a pe nanani nehẽ.\nMbapavamo Paulova'ea okwatija Colossospeva'ea pe\n7Tíquico'ga ti ji mombe'upavi pe me nehẽ nahanahã Paulo'ga rekoi javo. Ga ko nhaneirũ'ga ojikoga g̃waramo Cristo'ga rehe. Oroarõ hete ore ga. Oko hete ga Tupana'ga nhi'ig̃a rupi. Orojiko ore Tíquico'ga rehe a'ero. Ji pavẽi ga oporavyky katu nhandepojykaharete'ga pe Cristo'ga pe ga mombe'gwovo.\n8Kiro ti ji Tíquico'ga mondoukari pe pyri nehẽ tomombe'u ti ga pe me jirekoa javo. Nahã ti ga pepy'a nog̃atui pe mbohoryva'java nehẽ. Tokwaha ti ga pendekoa no. 9Pendeheve'ga Onésimo'ga ti ji amondouka pe pyri nehẽ no Tíquico'ga rupi nehẽ. Onésimo'ga ko nhaneirũ'ga no ojikoga g̃waramo Cristo'ga rehe. Oroarõ hete ore ga. Oko hete ga Tupana'ga nhi'ig̃a rupi. Orojiko ore Onésimo'ga rehe a'ero. Tíquico'ga Onésimo'ga pavẽi g̃a memei ti omombe'u pa pe me nahanahã Paulo'g̃a ndekoi javo.\n10Aristarco'ga omondouka onhi'ig̃a pe me. Ga ko cadeia pype kiro ji pavẽi. Marcos'ga omondouka onhi'ig̃a pe me no. Ga ko Barnabé'ga rendyrahẽa ra'yra'ga. Ga rurame pe pyri ti pejoryjory ga rehe imondovo ga pe, a'e jipe ko ji pe me. A'ea ji ea'javi kiro pe me. 11Josué'ga omondouka onhi'ig̃a pe me no. Ga pe nhande ei Justo. A'ereki ga pyry hete. Aristarco'ga Marcos'ga pavẽi Josué'ga pavẽi – g̃a ko judeusramo oko ojikoga Cristo'ga rehe. G̃a jate judeusramo oporavyky avo ji pavẽi toko ti Tupana'ga yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero javo. G̃ahã onog̃atu jipy'a ji pokoga.\n12Pendeheve'ga Epafras'ga omondouka onhi'ig̃a pe me no. Oporavyky ga Cristo'ga pe ga mombe'gwovo ojipe'g̃a pe. Nane'ymi ga nhi'inhi'ĩhetei Tupana'ga pe pe ndepyga. Tupana'ga pe ga ei jipi: \"Epoko ti Colossospeve'g̃a,\" ei ga Tupana'ga pe. \"Nurã ti g̃a jikohetei Cristo'ga rehe opohire'yma ga hugwi okokatuheteavo nehẽ. A'ero ti g̃a ikwahapavi tuhẽ neremimbotarimova'ea nde nhi'ĩpo'rupava,\" ei ga Tupana'ga pe jipi. 13A'iti a. Ojirokwa hete ga javo Tupana'ga pe pe ndepyga jipi ojipeva'epeve'g̃a ndepyga cidadespeve'g̃a ndepyga no Laodicéiapeve'g̃a Hierápolispeve'g̃a. Garemimbotarimova'ea pe me ji akwaha.\n14Lucas'ga omondouka onhi'ig̃a pe me. Ga ko ore pohano okovo oreremiarõhetehara'ga. Demas'ga omondouka onhi'ig̃a pe me no.\n15Pemombe'u ti nhaneirũ'g̃a pe – kiroki g̃a oko cidade de Laodicéia pe. G̃a ko nhaneirũ'g̃a ojikoga g̃waramo Cristo'ga rehe. G̃a pe ti pe'ji Paulo'g̃a omondouka onhi'ig̃a pe me javo.\nPemombe'u ti Ninfa'ga pe no Paulo'g̃a omondouka onhi'ig̃a nde ve javo. G̃a pe no – kiroki g̃a ojatyka Ninfa'ga ronga pe tihendu Tupana'ga nhi'ig̃a javo – g̃a pe ti pemombe'u no.\n16Pemonhi'ĩ ti pejohupe nhirembikwatijarukara tihendu ti Paulo'ga nhi'ig̃a nhandejive javo. Imonhi'ig̃irẽ nhirembikwatijarukara ti pemondo cidadepeve'g̃a pe Laodicéiapeve'g̃a pe. Tohendu ti g̃a nhinhi'ig̃a pe me no. Akwatijaruka ji ojipea nhinhi'ig̃a mondovouka Laodicéiapeve'g̃a pe oji'i. Imonhi'ig̃irẽ ojohupe tomondo ti g̃a pe me tomonhi'ĩ ti g̃a ojohupe javo. Pemonhi'ĩ ti a'ero pejohupe ikwahava nhinhi'ig̃a g̃a pe.\n17Pe'ji ti Arquipo'ga pe: \"Cristo'ga nhandepojykaharete'ga ko e'i nde ve raikwehe: 'Nahanahã ti ji nhi'ĩpo'ru pa,' e ko ga nde ve raikwehe. Enhi'ĩpo'ru pa ti ga a'ero.\" A'ea ti pe'ji Arquipo'ga pe.\n18Ji tuhẽ kiro ikwatijari jipovo inog̃a nhinhi'ig̃a imondovouka pe me. Tapemoka'nhymi ti jirekoa cadeia pype.\nKiro ji ei: Tomombyry ti Tupana'ga pe me, a'e ji.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Col\/4\/","date":"2018-07-21T21:40:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676592778.82\/warc\/CC-MAIN-20180721203722-20180721223722-00603.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":10,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":674,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.021,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.453,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"João 20\nJesus'ga okwera omanoa hugwi\n(Mateus 28.1-8; Marcos 16.1-8; Lucas 24.1-12)\n1Domingo rupi ypyhajive Maria Madalenahẽa hoi itaruvihavuhua kwaruhu pe hepiaga – perope g̃a ono Jesus'ga ra'oa. Nako'eg̃atui ve hẽa horame. Igwete hẽa hepiagi itauhua ikwaruhua rovapytymbava.\n—Ope'auhu g̃a itauhua jurukwara hugwi! ei hẽa.\n2Igwete hẽa jivyri onhana ua tamombe'u ti Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a pe javo. A'ero hẽa ruri Simão Pedro'ga pyri ojipe'ga pyri no Jesus'ga remiarõhara'ga. Igwete hẽa imombe'ui g̃a pe.\n—G̃wenohẽ po g̃a nhandepojykahareteva'ea ra'oa ikwaruhua hugwi raji'i, ei hẽa. Ore ndorokwahavi kiro ahenog̃agwera, ei hẽa g̃a pe.\n3Nurã Pedro'ga hoi ojipe'ga pavẽi ogwovo itakwaruhu pe hepiaga. 4Onha memei g̃a ojogwerogwovo. Ojipe'ga koji'i tehe onha Pedro'ga hohe ogwovo. Igwete ga vahemypyi ikwaruhu pe. 5A'ero ga apyni tapy'ynhapipyryva repiaga ipype. Emo ga ndoki ipype. 6Kiro Simão Pedro'ga vahemi ga reviri okiavo ipype. Igwete ga hepiagi tapy'ynhapipyryva no. 7Pevo tuvi Jesus'ga akag̃a mamanipyra no. A'ea ko irupe'i tuvi tapy'ynhapipyryva hugwi onhimamana oina. 8Kiro ojipe'ga reki ipype a'ero hepiaga – kiroki ga urypy ikwaruhu pe novĩa. Igwete ga hepiagi herovia Jesus'ga kwerava. 9A'ea rupi onhimi ve g̃a pe ikwatijara remimombe'ua. Tupana'ga rembikwatijarukara e'i jipe: \"Okwerava'ja tuhẽ po ti ga omanoa hugwi nehẽ,\" e'i ikwatijara hako. Emo a'ea onhimi ve g̃a pe. 10Igwete g̃a jogwerojivyra'javi onga pe a'ero ojogwerokuva.\nJesus'ga ojipiuka Maria Madalenava'ea pe\n(Mateus 28.9-10; Marcos 16.9-11)\n11Aerẽ Maria Madalenahẽa hoa'javi ojehe'gwovo o'ama mytu'ẽ me ikwaruhua pyri. Ojehe'orame hẽa nhova'apyni hepiaga ikwaruhua pype. 12Igwete hẽa mokonha'g̃a ndepiagi pevo Tupana'gapyrive'g̃a. Tig̃ahivuhu g̃apira. Oapy g̃a oina Jesus'ga nog̃agweri pe. Ojipe'ga oapy Jesus'ga akag̃agweri pe. Ojipe'ga Jesus'ga pyagweri pe oapy oina. 13Igwete Mariahẽa g̃a ndepiagi. A'ero g̃a ei hẽa pe:\n—Kui'i, maraname nde jehe'oi?\n—G̃wenohẽ g̃a jipojykahareteva'ea ra'oa, ei hẽa. Ji ndakwahavi ahenog̃agwera a'ero, ei hẽa g̃a pe.\n14Onhi'ig̃irẽ hẽa jirovagi Jesus'ga repiaga novĩa ga mombaragwahave'yma. 15Igwete ga ei hẽa pe o'ama:\n—Kui'i, gara rehe nde jehe'oi e'ama? Ma'g̃a nde ereheka naerũ? ei ga hẽa pe.\nIgwete hẽa etehei oyvyteri pe: \"Ga ko itymipyra repiakatuhara'ga.\" Nurã hẽa ei ga pe:\n—Po nde ahera'oa rerohoi raji'i emombe'u ti ji ve ahenog̃agwera taroho ti a'ero, ei hẽa ga pe.\n16—Maria, ei Jesus'ga hẽa pe.\nKiro hẽa jirovapavi ga koty ga repiakatuavo.\n—Raboni, ei hẽa ga pe. (A'ea judeus'g̃a e'i ombo'ehara'g̃a pe.)\n17—Tajipyhygi, ei Jesus'ga hẽa pe. A'ereki ji ndajiupiri ve jiruva'ga pyri, ei ga. Eho ti nhiirũ'g̃a pyri nhiremimbo'ehara'g̃a pyri. Emombe'u ti nhinhi'ig̃a g̃a pe tokwaha ti g̃a javo, ei ga. Kiro po ti ji jiupiri jiruva'ga pyri g̃anduvete'ga pyri. Gaha ji ambohete Tupana'ga. Gaha g̃a ombohete no, ei ga. Emombe'u ti g̃a pe tokwaha ti g̃a jihoag̃wama ga pyri, ei Jesus'ga hẽa pe.\n18Igwete Maria Madalenahẽa hoi Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a pyri javo.\n—Ahepia ko ji nhandepojykaharete'ga ko! ei hẽa g̃a pe.\nIgwete hẽa imombe'upavi Jesus'ga nhi'ig̃a ojive.\nJesus'ga ojipiuka onzeva'ea pe\n(Mateus 28.16-20; Marcos 16.14-18; Lucas 24.36-49)\n19A'ea rupi jitehe domingo rupi Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a ndekoi onhimono'og̃a onga pype ypytunimo. Hovapytymba katu g̃a. A'ereki g̃a okyhyji hete judeus'g̃a nduvihava'g̃a hugwi. Emo Jesus'ga uhu o'ama ojipiuka g̃apyteri pe.\n—Tu katu ti pepy'a, ei ga g̃a pe.\n20Onhi'ig̃ame g̃a pe ga hepiukari opokutugagwera oykikutugagwera reheve. Ga repiagame g̃a ndoryndoryvamo a'ero. 21Kiro Jesus'ga ea'javi g̃a pe:\n—Tu katu ti pepy'a, ei ga. Jiruva'ga ji mbuhuruka avo ikwehe tomombe'u ti ga nhinhi'ig̃a javo ji ve ikwehe. Na jitehe po ti ji pe mondoukari nehẽ no tapemombe'u ti nhinhi'ig̃a ojipe'g̃a pe nehẽ no, ei ga g̃a pe.\n22A'ero ga ipyi g̃a ndehe.\n—Kiro ji imondoi Tupana'ga ra'uva pe me. Peko ti a'ea rehe a'ero, ei ga g̃a pe. 23Po ti pe ei ojipe'g̃a pe Tupana'ga omombo pendekote'varuhua pe hugwi javo, a'ero ga imombori tuhẽ g̃a hugwi, ei ga. Po ti pe ei g̃a pe Tupana'ga nomombori pendekote'varuhua pe hugwi javo, a'ero ga nomombori tuhẽ, ei Jesus'ga ga pe.\nJesus'ga ojipiuka Toméva'ea pe\n24Ojipe'ga Jesus'ga remimbo'ehara'ga nduvi pevo jara'g̃a pyri Jesus'ga jipiukarame g̃a pe. O Gêmeo ei g̃a ga pe Tomé'ga pe. 25Igwete jara'g̃a ei ga pe:\n—Orohepia ore Jesus'ga oji'i, ei g̃a imombe'gwovo ga pe novĩa.\nE'ia'jaa'ja g̃a ga pe novĩa. Emo ga ndogweroviarihu g̃anemimombe'ua ojive. Igwete ga ei g̃a pe:\n—Ji tahepia na'ẽ ti itaju'ia rembikutugagwera gapo pe, ei ga. Tamondo na'ẽ ti nhipũa itaju'ia rembikutugagwera rehe. Tapo'ẽ na'ẽ ti gaykikutugagwera pype, ei ga. Nhipo'ẽe'ymame po ti ji ndaroviari tuhẽ gakwerava'java nehẽ, ei Tomé'ga g̃a pe.\n26Irũa domingo rupi Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a nhimono'og̃a'javi onga pype. A'ea rupi Tomé'ga rekoi g̃a pyri a'ero. G̃wovapytymbava'ja g̃a onga novĩa. Emo Jesus'ga uhu o'ama g̃a pyri ojipiukara'java g̃a pe.\n—Tu katu ti pepy'a, ei ga g̃a pe.\n27Igwete ga ei:\n—Tomé, embuhu ti epũa jipokutugagwera repiaga, ei ga. Epo'ẽ ti jiykikutugagwera pype. Erovia tuhẽ ti jikweravagwera a'ero, ei Jesus'ga ga pe.\n28A'ero Tomé'ga ei ga pe:\n—Nde ko jipojykaharetero tuhẽ! Tupanamo tuhẽ ko nde! ei ga. Orombohete ji nde, ei ga.\n29—Ji repiaga g̃waramo nde heroviari a'ero, ei Jesus'ga ga pe. Emo pyry hete jirepiage'ỹve'g̃a pe g̃a heroviarame ojikoga ji rehe, ei ga.\nOkwatija ahe toko ti g̃a Tupana'ga pyri javo\n30Jesus'ga oapoapo hete ahemonhimomby'ava'ea g̃wemimbo'ehara'g̃a pyteri pe jipi. Ji namombe'upavi ikwatijarame agwa. 31Kia ki a'e te ji akwatija taperovia hete ti Jesus'ga rekohava javoji. A'ero po ti pe ei: \"Ga ko Cristoramo oko Tupana'ga remimbuhurukaramo. Ga ko Tupana'ga ra'yramo tuhẽ,\" pe'e po ti pe ga pe. Akwatija ji pe me tapendeaporog̃ita pyahu ti no pejikogame Jesus'ga rehe. A'ero po ti pe ndekoi avuirama yvagi pe Tupana'ga pyri nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/20\/","date":"2018-07-16T19:21:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589417.43\/warc\/CC-MAIN-20180716174032-20180716194032-00478.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000087023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000087022781372}","num_words":872,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.442,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Colossenses 1\n1Jihi ko Pauloramo Jesus Cristo'ga moirũharamo jiporavykyavo Tupana'ga pe Cristo'ga mombe'gwovo. A'ereki nahã Tupana'ga opota.\nKiro ji ikwatijarukari imondouka pe me Timóteo'ga pavẽi. Timóteo'ga oko nhaneirũ'ga ojikoga g̃waramo Jesus'ga rehe nhande pavẽi. 2Ore ja ko pe Tupana'ga remimo'ẽhara pejikoga g̃waramo Cristo'ga rehe. Peko pe oreirũa a'ero pepohire'yma Cristo'ga hugwi pejikovo gareheva'ero. Kiro ore ikwatijarukari imondouka pe me perope cidade de Colossos pe.\nKiro ore ei: Nhanderuvete'ga Tupana'ga ti tomombyry pe me Jesus Cristo'ga pavẽi nhandepojykaharete'ga pavẽi. Tonog̃atu ti g̃a pepy'a, oro'e ore.\nOnhi'ĩ Paulova'ea Tupana'ga pe Colossospeva'ea repyga\n3Tupana'ga ko nhandepojykaharete'ga ruva'ga Jesus Cristo'ga ruva'ga. Nane'ymi ore nhi'ig̃i Tupana'ga pe pe ndepyga.\n—Ndepyry hete nde, oro'e ore Tupana'ga pe. A'ereki nde erembojiko Colossospeve'g̃a Cristo Jesus'ga rehe g̃a pokoga, oro'e ore ga pe.\n4Nahã ore ei ga pe jipi pejikoga kwahavypyagwera jate. A'ereki Epafras'ga pe mombe'u ore ve. \"Colossospeve'g̃a ojiko hete Cristo Jesus'ga rehe,\" ei ga ore ve. \"Oarõ hete g̃a Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a nhaporemo. 5Nahã Colossospeve'g̃a ndekoi. A'ereki g̃a e'i: 'Aerẽ po ti nhande hoi yvagi pe nhandejupa Tupana'ga pyri nehẽ,' ei g̃a,\" ei ga pe mombe'gwovo ore ve.\nEpafras'ga omombe'u pehoag̃wama pe me heikwehe. A'ereki ga omombe'u pyryva'ea a'itituhẽva'ea pe me Cristo'ga mombe'uypyrame pe me. A'ea rupi ga ei heikwehe: \"Uhura'ja ti Cristo Jesus'ga yvaga hugwi nhande rerogwovo ojupi yvagi pe Tupana'ga pyri nhande jikogame Jesus'ga rehe. Ga omano nhande repyga imomboa nhanderekote'varuhua. Pevo ti nhande ruvi Tupana'ga pyri Cristo'ga pavẽi avuirama nehẽ. A'ereki Tupana'ga e'i na,\" ei Epafras'ga pe me imombe'ukatuavo heikwehe.\n6Omombe'u ga pe me pyryva'ea a'itituhẽva'ea Cristo'ga mombe'urame pe me. Na jitehe g̃a imombe'umbe'ui koji'ive'g̃a pe g̃agwyri pe nhaporemo. Henduvame g̃a jikogi Cristo'ga rehe okokatuavo ojipe'g̃a pe. Nahã pe jikogi ga rehe no pejikovo katu hendukatuypyagwera jate Tupana'ga pyryva pejive. Ikwahavame pe ei: \"A'iti tuhẽ! Tupana'ga pyry hete nhande ve!\" pe'e pe.\n7Epafras'ga omombe'u Tupana'ga pyryva pe me heikwehe. Oroarõ hete Epafras'ga. Ga ko oporavyky ore ja Jesus Cristo'ga mombe'gwovo. Nahã ga Cristo'ga nhi'ĩpo'rui pe pokoga oporavykyavo Cristo'ga pe opohire'yma ga hugwi. 8Gaha pe mombe'u ore ve. \"Oarõ hete Colossospeve'g̃a Jesus'gareheve'g̃a. A'ereki Tupana'ga ra'uva g̃a arõheteuka g̃a pe,\" ei ga pe mombe'gwovo.\n9Nurã pendekokatua kwahavirẽ nane'ymi ore nhi'ig̃i Tupana'ga pe pe ndepyga. Ga pe ore ei: Emombaragwahapavuka ti Colossospeve'g̃a pe enhimimbotarimova'ea. Embo'euka ti g̃a eja'uva pe tokwaha pa ti g̃a nhiremimbotarimova'ea javo, oro'e ore ga pe. 10A'ero ti g̃a ndekokatui nde javijitehe nde mbohoryheteavo jipi nehẽ. Ojipe'g̃a pe ti g̃a ndekokatupavi nehẽ no, oro'e ore Tupana'ga pe. Nane'ymi koji'i ti g̃a nde kwahakwahavi nehẽ no nahã Tupana'ga opota javo.\n11Ikatu ndereaporog̃ita popoakahetea ojipe'g̃a ndeaporog̃ita popoakahetea hohe pa, oro'e ore Tupana'ga pe. Ndereaporog̃ita popoakahetea javijitehe tuhẽ ti Colossospeve'g̃a ndeaporog̃ita popoakahetea nehẽ no. A'ero ti nane'ymi g̃a nhimomiranami hahya pe onhimonha'ngae'yma nehẽ no. Hahyrame g̃a pe nehẽ po ti g̃a ndoryndoryvamo nehẽ no, oro'e ore Tupana'ga pe. 12G̃a po ti e'i nde ve nehẽ no: \"Apĩ, ndepyry hete nde.\" A'ea ti g̃a ei nde ve nehẽ gaha nhanderuvete'ga javo, oro'e ore Tupana'ga pe. Nahanahã ti g̃a ndekokatupavi nehẽ nde g̃a pokogame, oro'e ore Tupana'ga pe.\nPyry nhande ei Tupana'ga pe: Apĩ, ndepyry hete nde. A'ereki ga nhande mombyry nhanderekote'varuhua momboa nhande mongovo g̃wemimo'ẽharamo. Nurã kojahua'javamo nhande ve kiro gapyryva kwahava g̃waramo. Ga pyri po ti nhande hoi nehẽ nhandejupa avuirama ojipe'g̃a pavẽi garemimo'ẽhara'g̃a pavẽi nehẽ. Pevo ti Tupana'ga pyryhetero nhande ve g̃a pe nehẽ no.\n13Nhande rekote'varuhuypyi Diabo'ga nhi'ig̃a rendukatuavo ite'varuhuve'ga nhi'ig̃a rendukatuavo. Nurã ko ypytunahivuhua'javamo nhande ve a'ea rupi. Ag̃wamo Tupana'ga hendukatuukari nhande ve gwa'yra'ga nhi'ig̃a g̃wemia'nguhetehara'ga nhi'ig̃a. Nahã Tupana'ga imombigi Diabo'ga nhi'ig̃a rendukatua ypytunareheve'ga nhi'ig̃a rendukatua. 14Tupana'ga ra'yra'ga nhande mbopiro'yi nhanderekote'varuhua hugwi imomboa omanomo g̃waramo gwekoa reka'voguka. Nurã ga nohenonhukara'javi Tupana'ga pe nhanderekote'varuhua.\nCristo'ga oko ojipe'g̃a hohe pa okoypyavo g̃waramo\n15Ndihepiagi nhande Tupana'ga.\nA'ereki ga ndaha'oi.\nTihepia reki nhande gara'yra'ga Cristo'ga. Cristo'ga ko Tupana'ga javijitehe.\nJypya Cristo'ga oko.\nA'ea rupi ko ahã ve yvyakotyva'ea. Ahã ve yvyakotyve'g̃a no.\nNurã Cristo'ga rekoi Tupana'ga rembiapoa hohe pa okovo g̃a nenonde okoypyavo g̃waramo.\n16A'ereki Tupana'ga oapopavuka Cristo'ga pe yvagipeve'g̃a yvagipeva'ea reheve yvyakotyve'g̃a ndeheve yvyakotyva'ea reheve.\nOapopavuka ga ga pe aherembiepiagipyra aherembiepiagipyra'g̃a ndeheve aherembiepiagipyre'yma reheve aherembiepiagipyre'yma'g̃a ndeheve.\nGa oapopavuka ga pe yvagipeve'g̃a nduvihava'g̃a g̃anduviha'vi'g̃a ndeheve ipopoakaheteve'g̃a ndeheve ipopoakaheteve'g̃andeheve'g̃a ndeheve.\nG̃a nhaporemo omondomondouka ojipe'g̃a g̃wemimbotarimova'ea rehe opopoakahetero.\nNahã Tupana'ga oapopavuka g̃ahã mbatera reheve toapo pa ti jira'yra'ga ojive javo.\n17Cristo'ga oko ypy. Aerẽ ga oapo pa.\nOkoji pa garembiapoa ga herekoro g̃waramo.\n18Cristo'ga rehe nhande jikogi.\nGa ko nhanderuvihavuhuhete'ga.\nNurã nhande ei ga pe: Ga ko nhaneakag̃a.\nXako nhande ganhi'ig̃a rupi nhandekovo gareheva'ero.\nNurã nhande ei nhandejive: Nhande ko Cristo'ga ra'oa.\nGaha ombopyahu nhandereaporog̃ita\ntuhu ti g̃a Tupana'ga pyri okovo avuirama nehẽ javo.\nGa ti nhande mongoi pevo ore mombytavo nehẽ.\nA'ereki ga okwerava'javypy omanoa hugwi omanoa'jave'yma\ntako ti ji g̃a hohe pa mbatera hohe pa no huvihavuhuhetero javo.\n19A'ereki a'ea pyry hete Tupana'ga pe garuva'ga pe.\n\"Toko ti ga ji javijitehe,\" ei Tupana'ga.\n\"Toko ti ga ojipe'g̃a hohe pa mbatera hohe pa no ji ja,\" ei ga gworygworyvamo.\n20\"Oko te'varuhu g̃a. Ndapotari ji g̃andekote'varuhua.\nPyry ti ga manoi yva rehe g̃a ndepyga g̃a nhaporemo a'ero nehẽ,\" ei ga.\n\"Ga gwekoa reka'vogukaro g̃waramo omanomo yva rehe ti ji yvyakotyve'g̃a ndeaporog̃ita rerojijyi yvagipeve'g̃a ndeaporog̃ita reheve g̃andeaporog̃ita mohig̃atupava nehẽ.\nNahã ti ji jirekokatuukari g̃a pe nehẽ Cristo'ga manoro g̃waramo, ei Tupana'ga.\nGa gwekoa reka'vogukaro g̃waramo ti ji herojijyipavi yvyakotyva'ea yvagipeva'ea reheve imohig̃atupava nehẽ.\nNahã ti ji jirekokatuukari a'ea pe nehẽ Cristo'ga manoro g̃waramo,\" ei Tupana'ga.\nNa tuhẽ reki. Cristo'ga omano yva rehe. Tupana'ga omohig̃atu pa.\n21-22Pehe Colossospeva'ero ymya'ĩ peko te'varuhu heikwehe. A'ero napehendupotari Tupana'ga nhi'ig̃a ga arõe'yma pejikoty'are'yma ga pavẽi. Korogwe reki Tupana'ga pendeaporog̃ita rerojijyi hendukatuuka pe me onhi'ig̃a gara'yra'ga manoro g̃waramo. Nahã ga pendeaporog̃ita mohig̃atui ojirekokatuuka pe me. A'ero ga ei pe mombe'gwovo: \"Pyry hete g̃a. Oko katu g̃a. Nahenonha'javi ji g̃andekote'varuhua g̃a pe. A'ereki mbatera ndojara'javi g̃a ndehe.\" A'ea ga ei pe ndepiaga.\n23Penhimomirana ti Cristo'ga mombe'ua reroviaheteavo a'ero pejikoga ga rehe jipi pejipopoakaramo. Taperoviari ti hajiheva'ea. Ymya'ĩ Cristo'ga mombe'ua renduvame pe jikogi ga rehe heikwehe. Nurã pe ikwahavi javo: \"Cristo'ga ti nhande rerohoi ojupi nhande mongovo Tupana'ga pyri avuirama nehẽ,\" pe'e pe herovia. Taperoviapigi ti a'ero!\nYvyakotyve'g̃a pe nhaporemo g̃a Cristo'ga mombe'ui Cristo'ga ti nhande mongoi Tupana'ga pyri nehẽ javo. Jihi amombe'u a'ea ojipe'g̃a pe no. A'ereki ymya Tupana'ga e'i ji ve: \"Eho ti Cristo'ga mombe'gwovo g̃a pe,\" ei ga ji ve.\nPaulova'ea oporavyky pyryva'ea mombe'gwovo\n24Pe Cristo'ga mombe'ua renduva g̃waramo g̃a imondoi hahyhetea ji ve. Kiro ji roryroryvamo reki a'ea rehe. Hahyrame ji ve ji ipo'rupavi hahya Cristo'ga py'rovo. Tahahy tuhẽ ahe ve. Apo'ru pa ji hahya Cristo'ga ra'oa repyga. Gara'oa a'e ko ji g̃a pe – kiroki g̃a ojiko Cristo'ga rehe.\n25Ymya Tupana'ga ei ji ve: \"Ekwahavuka ti g̃a pe – kiroki g̃a ojiko Cristo'ga rehe. Epoko ti g̃a imombe'upava nhinhi'ig̃a Cristo'ga mombe'gwovo.\" A'ea ga ei ji ve pe pokoguka judeus'g̃arũiva'ea pokoguka.\n26Ymyahũ Tupana'ga ndokwahavukari g̃wembiepiukaripyre'yma ymyahũva'ea pe ahera'yrava'ea pe no. Ag̃wamo reki ga ikwahavukari g̃wemimo'ẽhara'g̃a pe g̃wembiepiukaripyre'yma. 27Tupana'ga e'i: \"Tokwaha pa ti nhiremimo'ẽhara'g̃a nehẽ. Cristo'ga ti topojyka pa yvyakotyve'g̃a nhaporemo judeus'g̃arũive'g̃a vehevi nehẽ. G̃a pojykarame ti ga g̃a nderuri ojupi g̃a mombytavo ji pyri avuirama opyryvamo g̃a pe nehẽ, ei ga. A'ea ji akwahavuka pota,\" ei Tupana'ga. \"A'ea ko nhirembiepiukaripyre'yma ikatukatuhetea,\" ei ga ikwahavuka g̃wemimo'ẽhara'g̃a pe.\n28Nurã Cristo'ga ore oromombe'u g̃a pe nhaporemo g̃a momoranduva pekwaha ti Cristo'ga javo. Nahã ore ga kwahavukari g̃a pe g̃anag̃anani. G̃a mbo'ekwahapava ore g̃a mbo'ekatupavi Cristo'ga rehe tojiko hete ti g̃a Cristo'ga rehe okokatuheteavo javo. Nahã ore g̃a mbo'ekatui. A'ereki ore oro'e: Tikatu hete ti g̃a Tupana'ga rovai pyteri pe Tupana'ga nhi'ig̃a kwahaheteavo Cristo'ga jikoty'aro g̃waramo g̃a pavẽi. 29Nurã jihi no ji aporavyky hete Cristo'ga mombe'gwovo Cristo'ga popoakara po'ruavo ga ji mbopopoakahetero g̃waramo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Col\/1","date":"2018-07-18T01:11:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589980.6\/warc\/CC-MAIN-20180718002426-20180718022426-00337.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1250,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.413,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romanos 15:31\n31Nahã ti pe'ji ga pe: \"Apĩ, ea'ngu ti Paulo'ga ga horame Judéiapeve'g̃a gwyri pe tojukayme ti g̃a ga pevo. A'ereki g̃a ndojikogi Cristo'ga rehe,\" pe'ji ti ga pe. \"Kiro po ti Paulo'ga herohoi judeus'g̃arũive'g̃a itambere'ia Cristo'gareheve'g̃a pe judeus'g̃a pe Jerusalém me nehẽ. Ga herohorame g̃a pe embohoryory ti g̃a judeus'g̃arũive'g̃a itambere'ia rehe topyhy ti g̃a Paulo'ga hugwi javoji,\" pe'ji ti Tupana'ga pe ji repyga, a'e hete ji pe me.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rom\/15\/31","date":"2018-07-23T08:53:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676595531.70\/warc\/CC-MAIN-20180723071245-20180723091245-00153.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":20,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":70,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.5,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebreus 11:23\n23Ymyahũ ojikoga g̃waramo Tupana'ga rehe Moisésva'ea yembora Moisésva'ea mimi ahepo'ria pavẽi ahe arirẽ. A'ereki Faraóva'ea Egitopeva'ea ruvihavava'ea e'i ojipyriva'ea pe: \"Pejuka ti israelitas'g̃a nda'yra'g̃a akwaimbae'g̃a g̃a arame,\" ei Faraóva'ea.\nMoisésva'ea re'yjava'ea ko Israelva'ea rakykwepoharamo israelitasramo. Ahe ndokyhyji reki Faraóva'ea hugwi Moisésva'ea yembora ahepo'ria pavẽi gwa'yrava'ea mima. A'ereki ahe e'i: \"Ikatu hete nhandera'yra'ga Moisés'ga.\" A'ea ahe ei gwa'yrava'ea mima três jahya mondovo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Heb\/11\/23","date":"2018-07-18T11:33:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590127.2\/warc\/CC-MAIN-20180718095959-20180718115959-00501.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999680519,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999680519104004}","num_words":62,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.194,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Coríntios 11\nPaulova'ea onhi'ig̃ahy Cristo'ga moirũhara'g̃aatyviva'ea pe\n1A'e ji pe me kiro: Na ji etehei pe me. A'ereki ji tanhimbohete tehe. Ite'varuhu ahe nhimboheterame. Emo ji rendu tehe ti. 2A'ereki Tupana'ga ja ji akate'ỹ pe ndehe pe arõheteavo. Tamombe'u ojo'java'ea pe me kiro. Hẽakuvyra'ga hẽa mohembirekouka ga pavẽi ga rehe jate ti eko javo. Na jitehe ji pe mbojiko Cristo'ga rehe ga rehe jate ti peko javo. Taperojijyi ti jara'g̃a ndehe pejikovo, a'e ji. A'ero po ti ji ei Cristo'ga pe pe mombe'gwovo nehẽ: Koro g̃a ndekoi. Nde rehe jate g̃a jikojikogi jipi okokatuavo, a'e po ti ji nehẽ. A'ero po ti ga pe nderohoi yvagi pe pe mombytavo ojipyri avuirama nehẽ.\n3Ako tehe ji jikate'yma pe ndehe. Mara'ngu po ti Corintopeve'g̃a opohia Cristo'ga hugwi nehẽ? a'e ji jiyvyteri pe. Ymyahũ Evava'ea gwerovia Satanás'ga nhi'ig̃a ga omoandyandyirame. Na jitehe ojipe'g̃a pe moandyandyipotari kiro heroviapotaruka pe me mbehea. A'ero g̃a nderoviarame po ti pe pohiri Cristo'ga hugwi nehẽ. A'ero Cristo'ga rehe jate rũi ti pe jikogi nehẽ. A'ea ji ndapotari.\n4A'ea'ja ji pe me: Na ji etehei pe me nhimboheteteherame. Ite'varuhu ahe nhimboheterame. Emo ji rendu tehe ti. A'ereki pe pehendu tehe ojipe'g̃a nhi'ig̃a i'mbeve'g̃a nhi'ig̃a ikatu g̃a nhimboheterame javo – kiroki g̃a omombe'u Jesus'ga mombe'uaatyviva'ea pe me ogwovo pe pyri. Ore Cristo'ga mombe'urame pe me Tupana'ga ra'uva tuhẽ oho upa pe pyri ikwehe. Hajiheva'ea rehe pe ndekoi reki kiro peangaruhuramo g̃a'mbea renduvame. Opomog̃ita ore Jesus'ga mombe'ua rehe ikwehe. Hajiheva'ea rehe pe ndekoi reki Jesus'ga mombe'uarũiva'ea rehe g̃a pe mog̃itarame hehe kiro. Pehendu tehe katu reki g̃anhi'ig̃a pendoryndoryvamo g̃a ndehe ahemoandyandyihara'g̃a ndehe!\n5E'i g̃a pe me: \"Ore ko huvihava jitehe Cristo'ga moirũharamo orokovo,\" ei ahemoandyandyihara'g̃a pe me.\nA'ero ji mombe'ukatue'yma pe ei: \"Paulo'ga ko g̃a gwyre'i.\" A'ea pe pe'ji tehe ji ve naerũ? Ji g̃agwyre'iva'ea rũi tuhẽ!\n6\"Nonhi'ig̃atukwahavi Paulo'ga ojipe'g̃a mongoe'yma ojihe. A'ereki ahã gambo'ehara'ga hehe,\" ei g̃a pe me. Ahã tuhẽ nhimbo'ehara'ga hehe. Nurã g̃a pe ndikatui nhinhi'ig̃a. Cristo'ga mombe'ua ji akwaha hete reki ga mombe'ukatuavo. Jukwaha a'ea pe me. A'ereki nane'ymi ore Cristo'ga mombe'u katu ikwahavuka pa pe me ikwehe.\n7Amombe'u katu ji pyryva'ea pe me ikwehe. Cristo'ga omano nhande repyga imomboruka nhanderekote'varuhua nhande hugwi, a'e ji pe me ikwehe. A'ero po ti ga nhande rerohoi yvagi pe nhande mongovo ojipyri avuirama nehẽ nhande jikoga g̃waramo ga rehe. A'ea pa ji imombe'ui pe me Tupana'ga nhi'ig̃a. Nda'ei ji pe me: Pembuhu ti itambere'ia ji ve ji Cristo'ga mombe'uro g̃waramo pe me. A'ea ji nda'ei pe me. Ji aporavyky okoteheve'ga ja pe pyri Cristo'ga mombe'gwovo pe me ikwehe tomombyry ti Tupana'ga Corintopeve'g̃a pe javo.\nMara'ngu po pe javo: \"Paulo'ga oko te'varuhu igware'yma g̃waramo itambere'ia nhande hugwi\"? A'ea pe'ji ji ve naerũ? Ji jipyry hete reki igware'yma pe hugwi. Ndapekwahavi pe a'ea naerũ?\n8Po pyry pe imbuhuri ji ve ji poravykyrame Cristo'ga mombe'gwovo pe me ramo. Napembuhuri reki pe ji ve ikwehe. Ojipe'g̃a ki a'e te ombuhu ji ve Cristo'gareheve'g̃a. G̃anemimbuhura ji herohoi g̃a hugwi a'ero ikwehe. Tareko ti jijive jijuvame Corintopeve'g̃a pyteri pe reki, a'e ji ikwehe. Nurã ji herekoi na'ẽ Cristo'ga mombe'urame pe me.\n9Aerẽ ji ndarekoa'javi jijive. Nda'ei ji pe me reki: Pembuhu ti ji ve. A'ea ji nda'ei. A'ereki momina rupi Cristo'gareheve'g̃a ombuhu ji ve itambere'ia urame Macedôniapeve'g̃a gwyra hugwi. Aerẽ ti ji nda'ei a'ea rehe pe me nehẽ no. 10Nane'ymi Cristo'ga omombe'u a'itituhẽva'ea ymya. Ji ojiheva'ero g̃waramo ga imombe'uukari ji ve a'itituhẽva'ea no. Kiro ji imombe'ui a'itituhẽva'ea pe me: Cristo'ga mombe'urame pegwyripeve'g̃a pe Grécia pe po ti ji nda'eag̃wami pembuhu ji ve itambere'ia javo nehẽ. Nane'ymi ti ji nhimbohetei a'ea rehe nehẽ. Ji nhimboheterame ti nanhimombihavi nehẽ no, a'e hete ji.\n11Pe'e tehe po pe: \"A'ea Paulo'ga ei nhande ve. A'ereki ga nianearõi,\" pe'e po pe novĩa. Ji opoarõ hete reki! Tupana'ga okwaha a'ea.\n12Ndapyhygi ji itambere'ia pe hugwi. Aerẽ po ti na jitehe nehẽ no tamombi ti ji g̃a'ete'varuhua ji ve – kiroki g̃a onhimbohete oporavykya rehe. A'ereki g̃a e'i tehe ojive: \"Oromombe'u ore Cristo'ga pe me Paulo'g̃a javijitehe,\" e'i tehe g̃a ojive. A'ereki ore ja rũi reki g̃a ndekoi. A'ereki g̃a opyhy itambere'ia onhi'ig̃a renduve'g̃a hugwi jipi. 13G̃a ko Cristo'ga moirũhara'g̃aatyvive'g̃a. A'ereki Cristo'ga rũi e'i g̃a pe g̃a ko nhimoirũharamo oko javo. O'mbero g̃a imombe'ui ojipe'g̃a pe g̃a moandyandyita. Oa'ãa'ã g̃a Cristo'ga moirũhara'g̃a okokatu'ag̃a pepyteri pe oroko tuhẽ ore gamoirũharamo javo o'mbero.\n14Nianhimomby'ai nhande a'ea rehe. Satanás'ga vehevi oa'ãa'ã hete Tupana'gapyrive'g̃a yvagipeve'g̃a g̃wendy'jandy'javamo ako tuhẽ ji Tupana'gapyriva'ero jipyryvamo javo o'mbero. Nahã ga rekoi nhande moandyandyipota nhande arõe'yma. 15A'ero nhande nianhimomby'ai Satanás'gareheve'g̃a ndehe g̃a okokatuve'gareheve'g̃a ra'ag̃ame oroko tuhẽ ore Jesus'gareheva'ero javo o'mbero. Aerẽ mbapava koty ti Tupana'ga g̃a mondoi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ g̃a ndekote'varuhuro g̃waramo.\nHahy hete Paulova'ea pe\n16A'ea'ja ji pe me: Na ji etehei pe me. Ite'varuhu ahe nhimboheterame. Tape'ei ji ve: \"Paulo'ga ikwahave'ỹve'ga ja onhimbohete.\" A'ea pe ti tape'ei ji ve. Pe epotarame ji ve ji rendu tehe a'ero. A'ereki ji tanhimbohete'i no.\n17Jesus Cristo'ga nhandepojykaharete'ga nde'i ji ve: \"Enhimbohete ti javo g̃a pe.\" A'ea rũi ga ei ji ve. Jihi reki a'e jijive ikwahave'ỹve'ga ja jipyry tuhẽ ji javo.\n18He'yive'g̃a onhimbohete pepyteripeve'g̃a nahanahã ore ojipe'g̃a hohe javo. Nurã ti ji nhimbohetei no kiro. 19A'ereki pe pehendu tehe ikwahave'ỹve'g̃a pendoryndoryvamo g̃a ndehe. Nahã ikwahapyramo po pe ndekoi pejikovo g̃a ndehe naerũ novĩa? Po ikwahapyra'g̃a nohendukatui ikwahave'ỹve'g̃a hamo.\n20G̃a napembopiro'yukari pe mondomondovo onhi'ig̃a rupi jipi. G̃a opojyka pa peitambere'ia pembatera reheve pe moandyandyita. Pe me g̃a ei: \"Ore huvihavamo oroko. Peko tehe pe ore pyri,\" ei g̃a pe me. G̃a pe mbotegwete hete pe pojihuve'yma. Emo pe g̃a nendu tehe reki jipi g̃andekote'varuhua mbogwavipeavo na g̃a ndekoi nahã ore ve javo.\n21\"Paulo'g̃a opojihu huvihave'ỹva'ero okovo ore atyvi,\" ei g̃a pe me. A'e ji pe me: A'iti tuhẽ ore oropojihu ite'varuhuva'ea. Nurã ore oropojihu oronhimimbojigwaraja pe ndehe. A'ea rehe ji poyjahetero pe nderekokatuavo. Ore g̃a atyvi oroko. Ndorojigwarai ore pe ndehe. A'ea pe ndapekwahavihu naerũ?\nG̃a ja reki kiro ji nhimbohetei a'ero. A'e tehe reki ji ikwahave'ỹve'g̃a ja. A'ereki ite'varuhu ahe nhimboheterame.\n22\"Ore ko hebreusramo oroko,\" ei g̃a onhimboheteavo.\nJihi ko hebreuramo no, a'e ji nhinhimboheteavo.\n\"Ore ko israelitasramo oroko,\" ei g̃a.\nJihi ko israelitaramo ako no, a'e ji.\n\"Ore ko Abraãova'ea rakykwepoharamo oroko,\" ei g̃a.\nJihi ko Abraãova'ea rakykwepoharamo ako no, a'e ji.\n23\"Oroporavyky ore Cristo'ga pe,\" ei g̃a onhimboheteavo. Jihi kaitu ko aporavyky hete Cristo'ga pe g̃a hohe. A'ea ji ei nhinhimboheteheteavo ikwahave'ỹheteve'ga ja heagwyryve'ga ja. Po ahe nonhimbohetei hamo. Emo ji tanhimombe'u katu pe me.\nG̃a hohe ji he'yjuhu aporavykyvyky Cristo'ga pe.\nG̃a hohe ji he'yjuhu akiaki cadeia pype. A'ereki Cristo'ga arõe'ỹve'g̃a ji mongimongi cadeia pype ji mo'ama Paulo'ga ti tomombe'ua'javyme Cristo'ga javo.\nPepyteripeve'g̃a hohe ji he'yjuhu akwahakwaha hahya. A'ereki Cristo'ga arõe'ỹve'g̃a ji nupanupã teremombe'ua'javi Cristo'ga javo ji ve.\nJi amano gweregwerevi.\n24Kiro ji imombe'ukatui a'ea pe me:\nManamename'ĩ cinco vezes g̃a ji pyhypyhygi ji nupanupamo ipira apopyra pyvõ. Jipyhyga nanani judeus'g̃a nduvihava'g̃a ei: \"Penupanupã ti Paulo'ga momi trinta e nove ga mondohondohoga ipyvõ,\" ei g̃a ojipyrive'g̃a pe. A'ero g̃a ji nupanupãi trinta e nove okovo Moisésva'ea remimbo'eagwera rehe.\n25Manamename'ĩ três vezes romanos'g̃a gwyripeve'g̃a ji pyhypyhygi ji nupanupamo yvyra pyvõ.\nOjipeji ojipe'g̃a ji apiapi ita pyvõ ji juka pota novĩa.\nManamename'ĩ três vezes yharuhua ihoi ypy pe ji rerotypyvy gweregwerevi ypy pe no.\nOjipeji ji pytai ypiahua ruvihava pyteri pe ypytunimo arimo no yhara raygwera rehe.\n26Ambojoapiapi ji jigwovo g̃acidades pe g̃agwyri pe no. Tiruahũ ji ve ji hojihorame jipi. Kiro ti ji imombe'ukatui pe me:\nTiruahũ ji ve ji paranauhũa ahaahavame nhatymbavame.\nTiruahũ ji ve iporomive'g̃a imimame nhimbatera ji hugwi ji hojihorame.\nTiruahũ ji ve jire'yja'g̃a judeus'g̃a ndekote'varuhurame ji ve ji hojihorame.\nTiruahũ ji ve judeus'g̃arũive'g̃a ndekote'varuhurame ji ve ji hojihorame.\nTiruahumba ji ve ji hojihorame cidades pe ongae'ỹi me no ypiahua ruvihava rehe no.\nTiruahũ ji ve g̃a ji moandyandyirame – kiroki g̃a e'i ji ve o'mbero: \"Nde ja ore orojiko Cristo'ga rehe.\"\n27Aporavyky hete ji ipyhyga mbatera ji ve. Jipokapa ji!\nManamename'iuhũ ji ndakiri.\nManamename'iuhũ ty'ara ji jukai. Nday'uy'ui ji no jitekovo.\nManamename'iuhũ ji nda'ukatui.\nManamename'iuhũ iroyxag̃ahivuhu ji ve. Ahã ji ve nhimbukuhava jipira.\n28Koji'iva'ea tiruahũ ji ve nanongara hahyva'ea no. A'ea ji namombe'ui kiro.\nOjipeva'ea ti ji imombe'ui kiro pe me jipy'a. Nane'ymi ji ag̃ataruhuramo Cristo'gareheve'g̃a ndehe nhaporemo – kiroki g̃a pe ji Cristo'ga mombe'u g̃a mbojikoguka ga rehe. Akwaha pota ji mara'ngu po g̃a ojikoheteavo kiro Cristo'ga rehe javo.\n29Po ojipe'ga oko gwereuhu Cristo'ga nhi'ig̃a rupi opopoakare'ymamo, a'ero ji haykahetei gapopoakare'ymagwera. Ji ndajipopoakari a'ero. Po ojipe'g̃a ga mbo'e ite'varuhua rehe tambotegwete ti ji ga javo, a'ero ji nhimboahivi g̃a pe.\n30Tanhimbohete ti ji ikaturo g̃waramo pe me. A'ereki pepyteripeve'g̃a onhimbohete pe mbohoryva. A'ero kiro ti ji nhimbohetei no. E'i g̃a ji ve: \"Nahanahã Paulo'ga rekoi. Nurã ore ikwahavi ga ndipopoakari javo,\" ei g̃a.\nKiroki omboukwaha jipopoakare'yma – a'ea rehe ti ji nhimbohetei kiro a'ero. 31Nanhi'mbei ji javo pe me. Tupana'ga okwaha a'ea. Gaha nhande timbohete avuirama. Ga ko Jesus Cristo'ga ruvihavuhuhete'ga garuva'ga no nhandepojykaharete'ga ruva'ga.\n32Jiruvame cidade de Damasco pe governador'ga ji pyhyguka pota ikwehe novĩa. A'ero ga soldados'g̃a mondoi cidade rokairungava apoa pyri portões pyri g̃a mo'ama pevo tonhimimyme ti Paulo'ga nhande hugwi javo. Garuvihavuhu'ga ko Aretas'ga. 33Cristo'gareheve'g̃a ki a'e te ji poko. Anhimbo'a ji pandyruhua pype. A'ero ipype ji rekorame g̃a ji mondoi cidade rokairungava kwara rupi ji mbojyva yvyvo. Nahã ji nhimimi Damascopeve'g̃a nduvihava'ga hugwi jigwovo ga hugwi. Nahã jipopoakare'yma a'ero. Nanongara rehe ji nhimbohetei a'ero.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Cor\/11\/","date":"2018-07-23T10:02:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676596204.93\/warc\/CC-MAIN-20180723090751-20180723110751-00389.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000066757,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000066757202148}","num_words":1528,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.406,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 13:12\n12Hepiagame espelho pyvõ nhande ndihepiakatuhetei. A'ereki nhandera'angava tehe nhande tihepia. Na jitehe ag̃wamo nhande ndikwahahetei Tupana'ga repiage'ymame. Aerẽ po ti nhande a'ea ga repiakatui ga kwahava nehẽ. Ojogwovavo po ti nhande jogwepiagi Tupana'ga pavẽi. Ag̃wamo nhande ndikwahapavi ga. Ga ki a'e te nhande kwaha hete pa. Na jitehe po ti nhande ga kwahahetei nhandekovo ga pyri nehẽ no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/13\/12","date":"2018-07-23T14:12:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676596463.91\/warc\/CC-MAIN-20180723125929-20180723145929-00133.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999629259,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999629259109497}","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.111,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.458,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 3:10\n10Kiro João Batistava'ea imombe'ui ojo'java'ea g̃a pe. G̃a mbo'eavo ga ei:\n—Akwaimbae'ga ombogwa g̃werĩ jykwa'ria pyvõ tambo'aruka javo. Po i'yva ndogwerekoi yva'ikatua, a'ero po ti ga imbo'ari imondovo tata pype nehẽ. Na jitehe Tupana'ga pe nderekog̃werĩ pe momboa tata pype hahyva'ea ruvihava pype pe pohire'yma g̃waramo pejikote'varuhua hugwi pejikokatue'yma, ei João Batistava'ea g̃a pe imombe'gwovo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/3\/10","date":"2018-07-21T12:29:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676592523.89\/warc\/CC-MAIN-20180721110117-20180721130117-00261.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000032187,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000032186508179}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.357,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 6\nImondoteherame ti terekoi okokatu'ãve'g̃a ja, ei Jesus'ga\n1—Tape'ei ti pejiyvyteri pe: \"Nahanahã po ti ji rekokatui jirekokatua repiuka ojipe'g̃a pe. A'ero po ti g̃a ji mbohetei nehẽ.\" A'ea ti tape'ei. Po pe ndekokatui tanhimbohete ti g̃a javo. Po pe ndekokatui a'ea rehe jate, a'ero po ti penduvete'ga yvagipeve'ga nomondoi pendekokatua kwepykava pe me nehẽ, ei Jesus'ga.\n2—Nurã imondoteherame imbatere'ỹve'g̃a pe ti terekoi okokatu'ãve'g̃a ja. A'ereki ojatykahava pype g̃a omondo tehe imbatere'ỹve'g̃a pe cidade rapea rupi no. A'ereki pevo he'yjuhuve'g̃a ohooho jipi g̃a ndepiaga g̃a imondorame. A'ero g̃a ndepiagame g̃a g̃a mbohetei. G̃anemimbohetea jate ikwepykava okokatu'ãve'g̃a pe, a'e ji imombe'ukatuavo pe me, ei Jesus'ga. Tupana'ga po ti nombohetei okokatu'ãve'g̃a imondoe'yma g̃a pe g̃anemimondotehea kwepykava a'ero nehẽ, ei Jesus'ga.\n3—Imondoteherame imbatere'ỹve'g̃a pe ti teremboukwahavi ojipe'g̃a pe a'ero. 4Tokwahavyme ti g̃a. Nderuvete'ga reki gwepia pa neremimondonhimima. Ga tuhẽ po ti omondo neremimondotehea kwepykava nde ve nehẽ, ei Jesus'ga.\nNahã ti pe'ji penhi'ig̃ame Tupana'ga pe, ei Jesus'ga\n(Lucas 11.2-4)\n5—Tapekoi ti okokatu'ãve'g̃a ja penhi'ig̃ame Tupana'ga pe. A'ereki ikatu hete g̃a pe g̃a amame ojatykahava pype cidade rapea peahai pe no onhi'ig̃a Tupana'ga pe. A'ereki g̃a nhi'ig̃ame Tupana'ga pe he'yjuhuve'g̃a gwepia g̃a mboheteavo oko katu g̃a javo, ei Jesus'ga. G̃anemimbohetea jate oko ikwepykava okokatu'ãve'g̃a pe, a'e ji imombe'ukatuavo pe me, ei Jesus'ga. Tupana'ga po ti nombohetei okokatu'ãve'g̃a imondoe'yma g̃a pe g̃anhi'ig̃a kwepykava a'ero nehẽ, ei Jesus'ga.\n6—Ndehe reki, enhi'ig̃ame Tupana'ga pe, nde tehe ti eho enhonga pe hyrua pype hovapytyma. Pevo ti enhi'ĩ nhimi ejuvete'ga pe Tupana'ga pe. Ga gwepia pa reki. A'ero po ti ga ikwahavi nenhi'inhimima ojive nehẽ. A'ero po ti ga imondoi nenhi'ig̃a kwepykava nde ve nehẽ, ei Jesus'ga.\n7—Penhi'ig̃ame Tupana'ga pe ti tapenhi'inhi'ĩtehei, ei Jesus'ga. Tupana'ga kwahave'ỹve'g̃a ja rũi ti penhi'ĩ ga pe. A'ereki onhi'ig̃ame Tupana'garũiva'ea pe g̃wemimbohetehara pe g̃a onhi'imbukuhu jupe. \"A'ero po ti turi pyryva'ea nhande ve nehẽ,\" ei g̃a novĩa ikwahave'yma, ei Jesus'ga. 8Tapekoi ti g̃a ja a'ero. A'ereki penduvete'ga okwaha pendekoa g̃wig̃wia ti g̃a togwereko javo. Peporanduva renonde ga hugwi ga okwahavipe pe mbatere'ymame, ei Jesus'ga.\n9—Marã po ti pe nhi'ig̃i Tupana'ga pe a'ero? Kiro ti ji imombe'ui pe me. Penhi'ig̃ame nhanderuvete'ga pe Tupana'ga pe nahã ti pe'ji ga pe:\n\"Apĩ, yvagipeva'ero nde ereko katu hete.\nTanerenoig̃atu ti g̃a nhaporemo a'ero\nnde mboheteavo ga ko Tupanete'ga javo nde ve.\n10Herejo ti yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero ekovo.\nNde nhi'ĩpo'ru g̃a yvagi pe\nokovo neremimbotarimova'ea rupi.\nNa jitehe kiro ti g̃a tanenhi'ĩpo'ru avo no yvya koty\nokovo neremimbotarimova'ea rupi.\n11Embuhuruka ti ore ve mbatera jipi toro'u ti a'ero.\n12Ore ndorokwahava'javi ojipe'g̃a ndekote'varuhua orojihe henonhe'yma.\nNa jitehe ti orerekote'varuhua emombo ore hugwi ikwahava'jave'yma henonhe'yma.\n13Satanás'ga ore mongo te'varuhu pota.\nToremongote'varuhuukari ti ga pe.\nOre poko ti toronhi'ĩpo'ruyme ti Satanás'ga\norokoe'yma garemimbotarimova'ea rupi.\nA'ereki ndehe ko yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero ereko.\nNdehe ndepopoaka.\"\nNahã ti pe'ji penhi'ig̃ame Tupana'ga pe, ei Jesus'ga g̃a mbo'eavo.\n14—Nahã ji pe mbo'ei tapekwahava'javi ti ojipe'g̃a ndekote'varuhua pejihe javo. Pe ikwahava'jave'ymame g̃andekote'varuhua pejihe henonha'jave'ymame po ti penduvete'ga omombo pendekote'varuhua pe hugwi ikwahava'jave'yma henonhe'yma nehẽ. 15Po pe ikwahava'javi g̃andekote'varuhua pejihe henonha'java, a'ero po ti penduvete'ga nomombori pendekote'varuhua pe hugwi ikwahava'java nehẽ, ei Jesus'ga.\nTi'uyme ti timbohete ti Tupana'ga javo, ei ahe\n16—Pe'e po pe: \"Ti'uyme ti kiro timbohete ti Tupana'ga javo.\" A'ea po pe ei i'ue'yma. Nahã i'ue'ymame ti tapekoi okokatu'ãve'g̃a ja. A'ereki i'ue'ymame g̃a okoveveuhu'ã gwova rerekokatue'yma hahy nhande ve javo. Nahã g̃a ndekoi i'ue'ymame tokwaha ti ojipe'g̃a nhande i'ue'ymame javo. A'ereki g̃a e'i oyvyteri pe: \"Ikwahavame po ti g̃a nhande mbohetei g̃a oko katu Tupana'ga mboheteavo i'ue'yma javo.\" G̃anemimbohetea jate ikwepykava okokatu'ãve'g̃a pe, a'e ji imombe'ukatuavo pe me, ei Jesus'ga. Tupana'ga po ti nombohetei okokatu'ãve'g̃a imondoe'yma g̃a pe i'ue'yma kwepykava a'ero nehẽ, ei Jesus'ga.\n17—Ndehe, tambohete ti Tupana'ga javo ndere'ui po nde. Po a'ea rehe nde ndere'ui, a'ero ti emongy nhandya e'ava rehe. Ejovahei ti no. 18A'ero po ti ndiukwahavi ojipe'g̃a pe nde i'ue'ymame. Nderuvete'ga reki gwepia pa. A'ero po ti ga ikwahavi nde i'ue'ymame nehẽ. A'ero po ti ga imondoi i'ue'yma kwepykava nde ve nehẽ, ei Jesus'ga.\nIkatuheteva'ea yvagi pe\n(Lucas 12.33-34)\n19—Tapemono'ono'og̃uhũi ti pejive he'yjuhuva'ea ikatuva'ea avo yvya koty. A'ereki avo aryry'ia ombote'va aheapoa. Jypopo aheapoa avo no. Iporomive'g̃a uhuraha aheronga pe imima aheapoa avo no, ei Jesus'ga. 20Pejiko ti Tupana'ga rehe pejikokatuavo pejikovo garemimbotarimova'ea rupi jate. Nahã po ti pe pemono'ono'og̃atu pejive ikatuheteva'ea yvagi pe nehẽ. Aryry'ia nombote'varuhui aheapoa yvagi pe. Nomombupugi aheapoa pevo no. Iporomive'g̃a ndohoi yvagi pe imima aheapoa, ei Jesus'ga. 21Nurã ji ei pe me: Pejiko hete ti Tupana'ga rehe pejikokatuavo pejikovo garemimbotarimova'ea rupi jate. Po avo yvya koty peapoa uvame, a'ero yvyakotyva'ea rehe pe pemondo pejeaporog̃ita imohina jipi. Po yvagi pe peapoa uvame, a'ero yvagipeva'ea rehe pe pemondo pejeaporog̃ita imohina jipi, ei Jesus'ga.\nNdereakwara ko lamparina ja nde ve, ei Jesus'ga.\n(Lucas 11.34-36)\n22—Ndereakwara ko lamparina ja nde ve, ei Jesus'ga. Ndereakwakaturame po ti nde hepiakatui egwovo kojahua rupi ikwahava nehẽ. Na jitehe ndereaporog̃itakaturame ekovo pota Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi po ti nde rekokatukwahavi nehẽ, ei Jesus'ga.\n23—Ndereakwate'varuhurame po ti nde nderehepiagi egwovo ypytuna rupi ikwahave'yma nehẽ. Na jitehe ndereaporog̃itate'varuhurame ekopotare'yma Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi po ti nde nderekokatukwahavi nehẽ, ei Jesus'ga. Ejeaporog̃ita katu ti a'ero. Po nde nandeaporog̃itakatui, a'ero po ti nde nderekokatukwahavi'i'i ekote'varuhuavo nehẽ! ei Jesus'ga g̃a pe.\nTegwete ahe ve Tupana'ga arõhava ahe mbatera arõheterame\n(Lucas 16.13; 12.22-31)\n24—Tiruahũ ahe poravykyrame mokonha'g̃a pe opojykahara'g̃a pe. Po ahe oporavyky mokonha'g̃a pe, a'ero po ahe ojipe'ga arõhetei ojipe'ga arõe'yma. Ovy'a hete po ahe onhimiarõve'ga rehe ojipe'ga koty ojirovage'yma.\n—Na jitehe ahe nonhi'ĩpo'rukatui Tupana'ga ovy'aheterame itambere'ia rehe. Tupana'ga potaheterame ahe ndovy'ahetei itambere'ia rehe. Itambere'ia potaheterame ahe ndojirovagi Tupana'ga koty, ei Jesus'ga.\n25—Nurã ji ei pe me: Tape'ag̃ataruhui ti mbatera rehe. Tape'ei ti: \"Maramarã po ti ji rekoi nehẽ? Gara po ti ji a'u nehẽ? Ahã po ti ji ve nehẽ. Gara po ti ji amongi nehẽ? Aerẽ po ti jipira itoropavi nehẽ.\" Tape'ei ti nahã penhi'ag̃ataruhue'yma.\n—Tapekouhui ti penhimbi'ua rehe, ei Jesus'ga. Tupana'ga pe apo. A'ero po ti ga imondoukari pe me mbatera nehẽ to'u ti g̃a javo. A'ereki Tupana'ga pe koji'i pyry pendekoa. Tapekouhui ti pejipira rehe. Oapo ga penda'oa. A'ero po ti ga imondoukari pepira pe me nehẽ. A'ereki Tupana'ga pe koji'i pyry penda'oa, ei Jesus'ga.\n26—Pehepia ti gwyra'ia ikwahava. Notymi ojive gwyra'ia. Ndohetygi g̃wemityma i'gwovo a'ero. Nomono'og̃i mbatera opoitava ryrua pype aerẽ po ti ti'u javo. O'u reki gwyra'ia. A'ereki penduvete'ga yvagipeve'ga ouka jupe. Pe me ga ei: \"Koji'i ji rekohetei pe ndehe,\" ei Tupana'ga pe me. Nurã po ti ga imondoi pe me nehẽ no, ei Jesus'ga.\n27—Pe'ag̃ataruhu po pe javo: \"Koji'i po ji nhimomboakari hamo. Um meio metro po ti ji nhimomboakara'javi nehẽ.\" Nahã po pe ei. Pe'ag̃ataruhu po pe a'ea rehe javo novĩa. Napenhimomboakara'javi tuhẽ po ti pe nehẽ, ei Jesus'ga.\n28—Tape'ag̃ataruhui ti pejipira rehe no gara po ti amongi nehẽ javo. Pehepia ti yvoty'ria nhuhũ me. Henhui onhimomboaka onhimongyavo yvoty'ria. Ndoporavykyi ipyhyga i'gwovo. Ndoapoi opi'ria. 29A'e ji pe me: Ymya aheruvihavuhuva'ea Salomãova'ea omongi tapy'ynhapipyryva jipi. Ikatu hete tuhẽ ahepipyryva onhimongyavo. Ahepipyryva hohe reki yvoty'ria ikatuhetero. 30Tupana'ga ombokatu ipira nhungwavuhua pira okovo hehe. Nhungwavuhua horyory nhuhũ me kiro. Ko'emame ahe omombo nhungwavuhua tata pype tamohendy ti tata javo. Nombokwara'ari nhungwava.\n—Koji'i Tupana'ga pe arõi imondoukari tapy'ynhapira pe me pemongi ti javo. Xunhi pe pejiko ga rehe! ei Jesus'ga.\n31—Tape'ag̃ataruhui ti. Tape'ei ti: \"Gara po ti ti'u nehẽ? Gara po ti timongi nehẽ?\" A'ea rũi ti pe'ji. 32A'ereki a'ea rehe nhaporemo judeus'g̃arũive'g̃a gentios'g̃a nhag̃ataruhu jipi – kiroki g̃a ndojikogi Tupana'ga rehe. Tape'ag̃ataruhui ti hehe a'ero. A'ereki penduvete'ga yvagipeve'ga okwaha pe mbatere'ymame togwereko ti g̃a g̃wig̃wia nhaporemo javo, ei Jesus'ga.\n33—Tupana'ga ko penduvihavuhuhetea. Pejirokwa ti pejikovo ganhi'ig̃a rupi gaha ko jiruvihavuhuhetea tuhẽ javo, ei Jesus'ga. Kiroki a'ea rehe Tupana'ga omondo gweaporog̃ita imohina – a'ea rehe jitehe ti pemondo pejeaporog̃ita imohina no. Pe ndekorame na po ti Tupana'ga imbuhupavi mbatera pe me nehẽ togwereko paravuhu ti g̃a javo, ei Jesus'ga. 34Nurã ti tape'ag̃ataruhui ko'emameva'ea rehe. Tape'ei ti: \"Marã po ti ji ve ko'emame?\" Tape'ei ti na. Ko'emame po ti Tupana'ga pe pokogi nehẽ no. Nane'ymi hekoi tiruahũva'ea ag̃wamo ko'emame jipi. Kirog̃we tape'ag̃ataruhui ti ko'emameva'ea rehe, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/6\/","date":"2018-07-15T19:49:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676588961.14\/warc\/CC-MAIN-20180715183800-20180715203800-00195.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000066757,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000066757202148}","num_words":1309,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.024,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.46,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Timóteo 1\n1Jihi ko Pauloramo Cristo Jesus'ga moirũharamo. Aporavyky ji Tupana'ga pe a'ero Cristo Jesus'ga mombe'gwovo. A'ereki nhanembopiro'yharamo Tupana'ga e'i ji ve eko ti Cristo'ga moirũharamo ga mombe'gwovo javo. Cristo Jesus'ga e'i ji ve no ji mongovo omoirũharamo onhimombe'uuka ji ve. Ga rehe tuhẽ nhande xajiko gaha po ti nhande reroho yvagi pe nehẽ javo.\n2Timóteo, kiro ji ikwatijari nhinhi'ig̃a imondouka pevo nde ve. Nde ko jira'yra'java'ea. A'ereki nde erejiko Jesus Cristo'ga rehe ji ga mombe'urame nde ve.\nKiro ji ei: Nhanderuvete'ga Tupana'ga ti tomombyry nde ve Jesus Cristo'ga pavẽi nhandepojykaharete'ga pavẽi. Tandeporogwety ti g̃a. Tonog̃atu ti g̃a ndepy'a, a'e ji.\nTupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea ojipeva'ea omombe'u\n3Ymya'ĩ ji hoi cidade de Macedônia pe ikwehe'i. Jihorame ji ei nde ve: Epyta ti cidade de Éfeso pe teremombi ti g̃a – kiroki g̃a ombo'e g̃a Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea rehe.\nKiro ji ea'javi a'ea pe jitehe. Ere ti g̃a pe: \"Tapembo'ea'javi ti Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea rehe Tupana'ga remiarõe'ỹva'ea rehe,\" ere ti g̃a pe. 4\"Pepohi ti penhimimombe'utehea hugwi. Tapemombe'umbe'utehei penhemboypya aherakykwepohara jipi no,\" ere ti g̃a pe. A'ereki imombe'umbe'uteherame ojipe'g̃a onhonhi'ig̃ayva hehe. Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea mombe'ua aheremboypya mombe'ua pavẽi ndokwahavukari Tupana'ga remimbotarimova'ea g̃a pe. Ojikogame jate Jesus Cristo'ga rehe g̃a ikwahavi Tupana'ga remimbotarimova'ea.\n5A'e ji nde ve a'ero: Emombi ti g̃anemimbo'ea. A'ereki ji apota ndepyrive'g̃a nhoarõhetea. Imombopavukarame okote'varuhua Tupana'ga pe opohia onhimimombe'utehea hugwi, g̃a onhoarõ hete tuhẽ. Gweaporog̃itapyryvame g̃a onhoarõ hete tuhẽ. Ojikogame Jesus Cristo'ga rehe g̃a onhoarõ hete tuhẽ. 6Nanongara rehe jararamo g̃a ndokoi okote'varuhuavo. A'ero g̃a imombe'utehei mbatera. 7Moisésva'ea remimbo'eagwera rehe Tupana'ga rembikwatijarukara rehe g̃a g̃a mbo'e pota novĩa. Emo onhi'ig̃ame g̃a ndokwahavi. G̃wemimombe'uhetea g̃a ndokwahavi no.\n8Xa'e nhande: Moisésva'ea remimbo'ea pyry hete nhande imombe'ukaturame Tupana'ga remimbotarimova'ea okote'varuhuve'g̃a momoranduva. 9A'ereki tikwaha nhande. Pyryve'g̃a pe rũi Tupana'ga ei ikwatijarukarame javo. Momi ko g̃a – kiroki g̃a pe Tupana'ga e'i ikwatijarukarame Moisésva'ea pe:\nTupana'ga nhi'ĩpo'rue'ỹve'g̃a\nTupana'ga nhi'ig̃a rendukatue'ỹve'g̃a\nTupana'gareheve'g̃arũive'g̃a\nokote'varuhuve'g̃a\nkiroki g̃a ndokoi Tupana'ga rehe ndapyryvive'g̃a\nkiroki g̃a Tupana'ga movahĩ tiruahũve'g̃a\nkiroki g̃a ojuka uva'g̃a\nkiroki g̃a ojuka oy'g̃a\niporojukahara'g̃a nhaporemo\n10kiroki g̃a gweroho ojive g̃wembireko'g̃arũive'g̃a\nkiroki akwaimbae'g̃a memei ojogwereko g̃wembirekoro\nkiroki kunhangwera'g̃a memei ojogwereko g̃wembirekoro\nkiroki g̃a omi ojipe'g̃a g̃ande'yja'g̃a hugwi g̃a mboporavykyavo\ni'mbeve'g̃a\nkiroki g̃a e'i o'mbero a'iti tuhẽ javo\nkiroki g̃a nohendukatui Tupana'ga nhi'ig̃a garemimbo'ekatuukara a'itituhẽva'ea.\nG̃a pe nhaporemo Tupana'ga ei ikwatijaruka Moisésva'ea pe pepohi ti pejikote'varuhua hugwi javo. G̃a nhaporemo oko te'varuhu hendukatue'yma a'itituhẽva'ea Tupana'ga remimombe'ukatuukara. 11Tupana'ga remimbo'ekatuukara ko Jesus Cristo'ga mombe'ua – kiroki a'ea ji amombe'u Tupana'ga ero g̃waramo ji ve. Jesus'ga mombe'ua okwahavuka Tupana'ga popoakahetekatua garoryhetea no.\nTupana'ga pyry hete Paulova'ea pe\n12Jirory hete ji nhandepojykaharete'ga rehe Cristo Jesus'ga rehe. A'e ji ga pe:\n—Ndepyry hete nde. A'ereki nde ji poko ji mbopopoakaruka enhimombe'ukatuuka ji ve. Ndepyry hete nde. A'ereki ji ve nde ere'e: \"Nde po ti ji mombe'ukatui nehẽ. Nurã ji ei nde ve: Ji mombe'u ti a'ero,\" ere nde ji ve, a'e ji Jesus'ga pe.\n13Jijikoge'ymame Cristo Jesus'ga rehe ji ete'varuhui ga mombe'gwovo ojipe'g̃a pe kako. Gaha ranuhũ! Tupana'ga ra'yra'ga rũi po ga, a'e ji. Jirekote'varuhuavo ga rehe ji jigwarai gareheve'g̃a ndehe. Nahanahã ji ga mbotegweteuhui. Emo Cristo Jesus'ga ji porogwety. A'ereki ga rehe jijikoge'yma g̃waramo ji ndakwahavihu jirekote'varuhuavo ga rehe g̃a ndehe no. 14Pyry hete Cristo Jesus'ga ji ve nhandepojykaharete'ga. Ga ji arõ hete ji mbojikoguka ojihe ojipe'g̃a arõheteuka ji ve.\n15A'itituhẽva'ea nhande ei. Togwerovia hete ti g̃a a'ero nhande pavẽi. Ymya Cristo Jesus'ga uhu yvya koty tamombo ti ji yvyakotyve'g̃a ndekote'varuhua g̃a hugwi javo, xa'e nhande a'itituhẽva'ea mombe'gwovo. G̃a hohe pa reki ji ako te'varuhu kako.\n16Emo Tupana'ga ji porogwety. A'ereki ga e'i ojiyvyteri pe: \"Tomombo ti Jesus Cristo'ga Paulo'ga rekote'varuhua ga hugwi nehẽ. A'ero po ti Paulo'ga rekoi ikwahavukahavamo g̃a pe – kiroki g̃a ndojikogi ve ji rehe. Okwaha po ti g̃a Paulo'ga rekote'varuhua mombora a'ero nehẽ. A'ero po ti g̃a ei nehẽ: 'Pyry Jesus Cristo'ga! Nonhimonha'ngai ga onhimomiranaheteavo Paulo'ga rekote'varuhua pe aerẽ po ti ga imomborukari ji ve javo,' e po ti g̃a nehẽ. 'Ndoporogwetypigi ga Paulo'ga. A'ereki ga omombo Paulo'ga hugwi garekote'varuhuhetea,' e po ti g̃a nehẽ,\" ei Tupana'ga. \"'A'ero nhanderekote'varuhua po ti ga imombori nehẽ no nhande mongovo ojipyri avuirama nehẽ.' A'ea po ti g̃a ei gworygworyvamo ojikoga Jesus Cristo'ga rehe nehẽ,\" ei Tupana'ga oyvyteri pe.\n17Nurã ji ei Tupana'ga mombe'gwovo: Tupana'ga huvihavuhuhetero omongomongo pa g̃wemimbotarimova'ea rupi ymyypyagwera jate. Aerẽ po ti na jitehe nehẽ no. Gaha ko avuiramave'ga omanoe'yma. Nhande ndihepiagi ga novĩa. A'ereki ga ndaha'oi. Gaha jate ko Tupanamo oko. Timboukwaha ti ga avuirama a'ero nehẽ. Timbohete hete ti ga avuirama nehẽ. Na tuhẽ. Amém!\nPaulova'ea ombo'e Timóteova'ea aheporavykya rehe\n18Timóteo, nde ereko jira'yra'java'ea. Kiro ji ei nde ve: Ere hete ti ojipe'g̃a pe g̃a mongovo nhiremimbo'ea rehe topohi ti g̃a g̃wemimombe'utehea hugwi Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea hugwi. Nhirembi'ea nde ve ko Tupana'ga nhi'ig̃a ja – kiroki a'ea Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'g̃a omombe'u nde ve nahã Tupana'ga ei nde ve javo. Hendukaturame g̃anhi'ig̃a po ti nde poravykykatui ojipe'g̃a mbo'eharamo Jesus Cristo'ga mombe'ua rehe g̃a mbo'epava nehẽ. Soldados'g̃a oporavyky katu gwuvihava'ga pe. Na jitehe eporavyky katu Tupana'ga pe a'ero. 19Terepohiri ti Tupana'ga hugwi ejikoga Jesus Cristo'ga rehe. Eko pyry ti jipi. A'ero po ti ndereaporog̃ita pyryvamo nehẽ.\nJararamo g̃a ndokoa'javi ojeaporog̃itapyryva rupi. A'ero g̃a heroviari Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea opohia Tupana'ga nhi'ig̃a hugwi. 20Nanongara'g̃a ko Himeneu'ga Alexandre'ga pavẽi. A'e ji: Satanás'ga ti tombohahy g̃a pe. A'ero po ti g̃a nde'iuhua'javi Tupana'ga pe okote'varuhua'jave'yma nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Tim\/1","date":"2018-07-17T08:05:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589618.52\/warc\/CC-MAIN-20180717070721-20180717090721-00154.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":860,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.459,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Coríntios 5\n1Nahã ore ei. A'ereki ore orokwaha nhanderuhavag̃wama yvagi pe. Avo yvya koty nhande xakoahi'vi. Po nhande manoi nhande ve Tupana'ga gwereko yvagi pe nhanderuhava – kiroki a'ea Tupana'ga oapo nhande ve avuiramava'ea. Pevo ti nhande ruvi avuirama nhanemanoe'yma'java nehẽ. 2Nhanderekorame yvya koty nhande ndiavy'ahetei xaju pota hete nhande yvagi pe nhanderuhava pype javo.\n3Nhanderuvame nhanderuhava pype yvagi pe nhande tireko a'ea jipi. 4Avo yvya koty nhanderekoahi'virame nhande rekoveveuhui. A'ereki nhande xaju pota nhanderuhava pype yvagi pe. Ndia'ei reki nhande: Ndiajupotara'javi avo xamano javo. A'ea rũi nhande ei. Nhande manoe'ymame vehevi pyry nhande hoi yvagi pe nhandekovo avuirama nehẽ. A'ea nhande ipotari.\n5Tupana'ga tuhẽ opota hete a'ea jitehe nhanderuva yvagi pe ojipyri. Nurã ga nhande mboavujikweri. Ombuhurukaripe ga gwa'uva nhande ve. Nahã ga ikwahavukari nhande ve nhanderuhavag̃wama ojipyri.\n6Nurã nhande roryhetero jipi. Avo yvya koty nhanderuvame, Cristo'ga rovakie'ỹ nhandepojykaharete'ga rovakie'ỹ nhande rekoi a'ero. A'ea ore orokwaha. 7A'ereki nhande ndihepiagi ga kiro novĩa. Emo nhande xajiko ga rehe. 8A'ea'ja ji pe me a'ero: Nhanderory hete nhande. A'ereki nhande tipota hete nhandehoag̃wama Cristo'ga pyri. Nurã pyry nhande ve nhanemanoa. Nhanemanorame ti nhande hoi yvagi pe nhandejupa nhandepojykaharete'ga pyri nehẽ.\n9Nurã ore jirokwari ga nhi'ĩpo'ruavo jipi tonhimohẽ hete ti ga nhande rehe javo. Ore rekorame yvya koty na jitehe ore rekorame yvagi pe ore ga monhimohẽhetepotari orojihe. 10A'ereki Cristo'ga ikwepykara'ga nhande ve. Xaho pa ti nhande Cristo'ga rovai pyteri pe nehẽ tokwepy ti ga nhande ve nanani nehẽ. Po nhande rekote'varuhui avo yvya koty, a'ero ti ga ikwepygi imbuhua hahyva'ea nhande ve nehẽ. Po nhande rekokatui yvya koty, a'ero ti ga ikwepygi imbuhua pyryva'ea nhande ve nehẽ.\nAhereaporog̃itapyahua\n11A'ero ore ikwahavi nhandepojykaharete'ga nhimombojya ga omondo hahyva'ea okote'varuhuve'g̃a pe javo. A'ero ore ga mombe'ukatui ojipe'g̃a pe tomomboruka ti g̃a ga pe okote'varuhua javo. Tupana'ga orereaporog̃itakatua kwaha hete. Po pe orereaporog̃itakatua kwahahetei pejiyvyteri pe no, a'ea pyry ji ve.\n12A'ea pe ore erame po pe ei: \"Kiro Paulo'g̃a nhimbohetea'javi ojikwahavuka nhande ve,\" pe'ji po pe pejiyvyteri pe. Noronhimbohetetehei reki ore javo pe me. Oro'e ore pe me pejoryjory ti ore rehe javo. Igwete po ti pe ore mombe'ukwahavi ore repyga g̃a pe – kiroki g̃a onhimbohete tehe orepyry hete ore javo. Emo g̃a heaporog̃ita te'varuhu reki. 13Ojipe'g̃a e'i: \"Paulo'g̃a ndokwahavi heagwyryve'g̃a ja Cristo'ga mombe'gwombe'gwovo jipi,\" ei g̃a novĩa. Emo nahã ore rekoi Cristo'ga mombe'gwombe'gwovo timbohoryory ti Tupana'ga javo.\nOjipe'g̃a e'i: \"Onhimbovyvy Paulo'g̃a ikwahaheteavo gweaporog̃itakaturo Cristo'ga mombe'ukatuavo,\" ei g̃a. Oronhimbovyvy tuhẽ ore Cristo'ga mombe'gwombe'gwovo pe me tipoko ti g̃a ikwahavuka g̃a pe javo. 14A'ereki Cristo'ga nhande arõ hete. Nurã ore ei: Cristo'ga remiarõa g̃waramo timombe'u tuhẽ nhande Cristo'ga ojipe'g̃a pe. A'ereki ore orokwaha hete gamanoa yvyakotyve'g̃a ndepykavamo. A'ereki g̃a ndekote'varuhuro g̃waramo Tupana'ga e'i: \"Omanomba ti g̃a ogwovo hahyva'ea ruvihava pype a'ero nehẽ,\" ei ga. Cristo'ga ki a'e te e'i: \"Jihi ojipejiva'ero ti tamano g̃a ndepypava imomboa g̃andekote'varuhua g̃a hugwi tohopavyme ti g̃a hahyva'ea ruvihava pype javo.\"\nNurã ore ei: Cristo'ga yvyakotyve'g̃a ndepypavi omanomo. Nurã gamanoa kwahyro g̃a ndehe nhaporemo, oro'e ore. 15Cristo'ga omano yvyakotyve'g̃a ndepypava toko ti g̃a nhiremimbotarimova'ea rupi a'ero javo – kiroki g̃a ombopyahuuka ojeaporog̃ita ga pe. Tokoa'javyme ti g̃a g̃wemimbotarimova'ea rupi kiro javo Cristo'ga g̃a ndepygi omanomo okwerava'java, oro'e ore.\n16Nurã orojikogirẽ Cristo'ga rehe ore ndoro'etehea'javi ojipe'g̃a pe ikwahave'ymame g̃andeaporog̃ita. Ymya ore eteheypyi Cristo'ga pe no ga ko yvyakotyva'ea jate javo. Orojikogirẽ ga rehe ore ndoro'ea'javi a'ea ga pe. 17A'ero ji ei: Cristo'ga pavẽi g̃a jikoty'arame g̃andeaporog̃ita ipyahu. G̃andeaporog̃itate'varuhua opi. Pehendu ti! G̃andeaporog̃ita ipyahu!\nNa Tupana'ga nhiarõukari pe me imbopyahuavouka pendeaporog̃ita\n18Tupana'ga ombopyahu nhandereaporog̃ita imombiga nhandereaporog̃itate'varuhua. Gaha omondo Jesus Cristo'ga yvya koty javo ga pe: \"Yvyakotyve'g̃a ndojikoty'ara'javi ji pavẽi ji arõe'yma. Emano ti g̃a ndepyga. A'ero ti ji nhiarõukari g̃a pe nehẽ,\" ei ga. Cristo'ga manoro g̃waramo Tupana'ga nhiarõukari nhande ve. A'ero nhandejikoty'ari ga pavẽi ga aromo.\nA'ero Tupana'ga ei ore ve: \"Ji mombe'u ti ojipe'g̃a pe kiro,\" ei ga. \"Pe'ji ti g̃a pe nhaporemo: 'Na Tupana'ga nhiarõukari pe me imbopyahuavouka pendeaporog̃ita.' A'ea ti pe'ji g̃a pe g̃a mbojikoty'a ji pavẽi,\" ei Tupana'ga ore ve. 19A'ereki Cristo'ga manoro g̃waramo yvyakotyve'g̃a pe Tupana'ga onhiarõuka g̃a pe imomboa g̃andekote'varuhua henonha'jave'yma ikwahava'jave'yma. \"A'ea ti pemombe'u g̃a pe,\" ei Tupana'ga ore ve.\n20Cristo'ga repykaramo ore rekoi. A'ereki Tupana'ga omombe'uuka ore ve. Ga e'i: \"Pe'ji ti g̃a pe: 'Pehendu katu ti',\" ei ga. Cristo'ga repykaramo ore ehetei a'ero: Na Tupana'ga nhiarõukari pe me imbopyahuavouka pendeaporog̃ita. 21A'ereki Cristo'ga ndokote'varuhuangavi'i'ive'ga, ga pe Tupana'ga gwerekouka nhanderekote'varuhua nhande repyga. A'ea ga herekoukari Cristo'ga pe Cristo'gareheve'g̃a ti togwereko jipyryva javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Cor\/5\/","date":"2018-07-16T22:55:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589470.9\/warc\/CC-MAIN-20180716213101-20180716233101-00356.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000064373,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000064373016357}","num_words":724,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.413,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebreus 7:6\n6Melquisedeque'ga ki a'e te Leviva'ea rakykwepohara'ga rũi. Abraãova'ea hugwi ga ipyhygi reki mbatera um décimo. Garembipyhyga renonde Tupana'ga ei Abraãova'ea pe: \"He'yjuhu po ti nderakykwepohara'g̃a nehẽ,\" ei Tupana'ga ahe ve. \"Amondo ti ji hajiheve'g̃a gwyra nde ve nderakykwepohara'g̃a pe nehẽ. Pevo po ti g̃a nduvi avuirama a'ero nehẽ. Nderakykwepohara'g̃a pe po ti ji hajiheve'g̃a mbohoryvukari nehẽ,\" ei Tupana'ga Abraãova'ea pe. A'ea Tupana'ga ei aerẽ po ti Abraãova'ea hoi huvihavamo nehẽ javo. Tupana'ga nhi'ig̃irẽ jate Melquisedeque'ga ei Abraãova'ea pe reki: \"Tomombyry ti Tupana'ga nde ve!\" ei ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Heb\/7\/6","date":"2018-07-22T15:39:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676593302.74\/warc\/CC-MAIN-20180722135607-20180722155607-00131.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000081062,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000081062316895}","num_words":87,"character_repetition_ratio":0.139,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.506,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Timóteo 1:13\n13Jijikoge'ymame Cristo Jesus'ga rehe ji ete'varuhui ga mombe'gwovo ojipe'g̃a pe kako. Gaha ranuhũ! Tupana'ga ra'yra'ga rũi po ga, a'e ji. Jirekote'varuhuavo ga rehe ji jigwarai gareheve'g̃a ndehe. Nahanahã ji ga mbotegweteuhui. Emo Cristo Jesus'ga ji porogwety. A'ereki ga rehe jijikoge'yma g̃waramo ji ndakwahavihu jirekote'varuhuavo ga rehe g̃a ndehe no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Tim\/1\/13","date":"2018-07-22T02:13:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676592875.98\/warc\/CC-MAIN-20180722002753-20180722022753-00439.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.48,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 21\nAherembirekokwerava'ea remimondoa\n(Marcos 12.41-44)\n1Kiro judeus'g̃a jatykahavuhu pe Jesus'ga imbateve'g̃a ndepiagi g̃a imondorame itambere'ia hyrua pype. 2Ga aherembirekokwerahẽa repiagi hẽa imondorame oitambere'ia ipype imbatere'ỹvehẽa. Mokõi itambere'ia hẽa imondoi ipype duas moedas. 3A'ero Jesus'ga ei:\n—A'e katu ji nde ve: Kia aherembirekokwerahẽa remimondoa imbatere'ỹvehẽa remimondoa koji'i pyry Tupana'ga pe g̃anemimondoa hohe pa. 4A'ereki he'yiva'ea g̃a omombyta itambere'ia ojive imondorame Tupana'ga pe hyrua pype. Hẽa ki a'e te mokoi'ĩ te hẽa herekoi itambere'ia. Hẽa imondopavi reki oapoa ipype, ei Jesus'ga.\nJudeusva'ea jatykahavuhua mondurupavag̃wama\n(Mateus 24.1-2; Marcos 13.1-2)\n5Aerẽ ojipe'g̃a ei:\n—Ikatu hete nhandejatykahavuhua ita apopyra. Omondo g̃a itauhua pyryva'ea japokaturame ymyahũ. Ombojigwa g̃a ojatykahavuhua a'ea pyvõ ojipea pyvõ no timbohete Tupana'ga javo.\nA'ero Jesus'ga ei:\n6—Pehepia pe nhandejatykahavuhua avo. Aerẽ po ti ndojikojikoga'javi ojogwehe itauhua nehẽ. Omonduru pa po ti g̃a inog̃a nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\nHahyheteag̃wama Jesus'gareheve'g̃a pe\n(Mateus 24.3-14; Marcos 13.3-13)\n7A'ero g̃a ei ga pe:\n—Orembo'eharamo emombe'u ore ve, ei g̃a Jesus'ga pe. Maname po ti g̃a imondurugi nhandejatykahavuhua nehẽ? Marãva'ea po ti Tupana'ga hepiukari na'ẽ ahemonhimomby'ava'ea nehẽ ikwahavuka nhande ve nehẽ? A'ero po ti nhande ikwahavi imondurug̃werĩhava po ti kiro javo, ei g̃a.\n8A'ero Jesus'ga ei:\n—Penhimboko'i ti! Tapenhimoandyjukari ti g̃a pe. Aerẽ po ti he'yjuhuve'g̃a uhu ji ra'ãra'ãteheavo javo nehẽ: \"Jihi ko Cristoramo Tupana'ga remimbuhurukaramo. Kiro mbapava uhu ahemoka'nhymbahava a'ero,\" e'i po ti g̃a o'mbero nehẽ, ei Jesus'ga. Tapehendukatui ti g̃a a'ero.\n9—Aerẽ po ti ojipe'g̃a tavukari ojipe'g̃a pe nehẽ. Ojipe'g̃a po ti ndokopotari gwuvihavuhu'g̃a nhi'ig̃a rupi nehẽ. A'ero po ti g̃a ndekoi ojogwehe nehẽ. Imombe'urame pe me ti tapenhimongyhyjiukari g̃a pe. Otavuka tuhẽ po ti g̃a nehẽ. A'ea rupi rũi po ti mbapavakotyva'ea nehẽ, ei Jesus'ga.\nOjipea Jesus'ga ei g̃a pe:\n10—G̃agwyripeve'g̃a po ti oko na'ẽ ojipe'g̃a gwyripeve'g̃a ndehe otavuka g̃a pe nehẽ. Ojipe'g̃a nduvihavuhu'g̃a po ti omondo ojigwyripeve'g̃a otavuka ojipe'g̃a nduvihavuhu'g̃a gwyripeve'g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. 11Omyomyi po ti yvya avo nehẽ. Pevo po ti yvya imyimyi nehẽ no, ei Jesus'ga. Ahã po ti g̃a pe mbatera avo nehẽ. Pevo po ti ty'ara g̃a jukai nehẽ no, ei Jesus'ga. Itetiruamba po ti g̃a nehẽ. Opihipihi po ti g̃a karugwara ojohugwi nehẽ, ei Jesus'ga. Yvaga hugwi ahemongyhyjiva'ea jipiukari ikwahavukava'ea ahe mongyhyjiavo nehẽ, ei Jesus'ga.\n12—A'ea renonde po ti g̃a pe pyhygi okote'varuhuavo pe me nehẽ. G̃a po ti pe nderohoahyi pende'yja'g̃a jatykahai pe ipypeve'g̃a nduvihava'g̃a ndovai pyteri pe pe mondovouka cadeia pype nehẽ. G̃a po ti pe nderohoukari huvihavuhu'g̃a ndovai pyteri pe nehẽ governador'g̃a ndovai pyteri pe no. G̃andovai pyteri pe po ti g̃a pe nderohoukari nehẽ timboja tehe ti g̃a ndehe javo. Nahã po ti g̃a ndekote'varuhui pe me pejikoga g̃waramo ji rehe nehẽ, ei Jesus'ga.\n13—A'ea rupi po ti pe ji mombe'ui g̃a pe nehẽ tojiko ti g̃a Jesus'ga rehe javo. Nahã po ti pe pyryva'ea mombe'ui g̃a pe nehẽ. 14Tape'ei na'ẽ ti pejiyvyteri pe: \"Maramarã po ti nhande nhi'ig̃i g̃a pe nehẽ?\" A'ea ti tape'ei pevy'are'yma. Pe'ji ti kiro pejiyvyteri pe: \"Ndiajapyakai nhande nhanenhi'ig̃a rehe.\" A'ea ti pe'ji, ei Jesus'ga g̃a pe. 15Jihi po ti akwahaheteuka pe me pe mbo'eavo nehẽ. Nurã po ti pe ekatui penhiarõe'ỹve'g̃a pe nehẽ. A'ero po ti g̃a ndipopoakari pe me pe nhi'ig̃ame nahã. Tegwete po ti g̃a'ete'varuhua penhi'ig̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga.\n16—Penduva'g̃a vehevi po ti pe pyhygukari pey'g̃a vehevi peirũ'g̃a vehevi pende'yja'g̃a vehevi. Kiroki g̃a ojikoty'a pe pavẽi – g̃ahã pe pyhyguka no. G̃a nhaporemo po ti pe pyhygukari pe mondouka gwuvihavuhu'g̃a pe nehẽ. Jararamo pe g̃a pe jukauka nehẽ. 17Nahã po ti g̃a ndekopavi pe ndehe pe arõhetee'yma nehẽ pendekoro g̃waramo jireheva'ero, ei Jesus'ga.\n18—A'ero po ti Tupana'ga pe pokogi pe moka'nhymbavukare'yma g̃a pe nehẽ. Pe'ava vehevi po ti Tupana'ga hepiakatui nehẽ. 19Penhimboitaro g̃waramo pejikoga ga rehe po ti pe ndekoi avuirama Tupana'ga pyri nehẽ, ei Jesus'ga.\nJesus'ga omombe'u Jerusalém mondurugag̃wama\n(Mateus 24.15-21; Marcos 13.14-19)\n20—Aerẽ po ti pe hepiagi soldados'g̃a cidade de Jerusalém atimaname nehẽ. Nahã po ti he'yjuhuve'g̃a tavukari Jerusalémmeve'g̃a pe nehẽ. A'ea repiagame po ti pe ikwahavi Jerusalém mondurug̃werĩhava nehẽ, ei Jesus'ga. 21A'ero Judéiapeve'g̃a ti toka'nhy onhana yvytyruhu pe onhimima nehẽ xamanoyme ti javo, ei Jesus'ga. Jerusalémmeve'g̃a ti toho Jerusalém hugwi nehẽ. Nhuhumeve'g̃a ti tokiyme Jerusalém me nehẽ xamanoyme ti javo, ei Jesus'ga. 22A'ereki Jerusalém monduruga rupi po ti Tupana'ga jipygi nehẽ. Nahã po ti hekoi Tupana'ga nhi'ĩpo'ruavo pa ymyahũva'ea po'ruavo pa. A'ereki ymyahũ ga e'i ikwatijaruka nahanahã po ti ji jipygi nhiarõe'ỹve'g̃a ndehe nehẽ javo, ei Jesus'ga.\n23—Iporia'i po ti ipuru'ave'g̃a a'ea rupi oka'nhypotarame nehẽ. Iporia'i po ti g̃a nehẽ no – kiroki g̃a omoka'mbuka'mbu gwa'yra'g̃a nenonhapotarame, ei Jesus'ga.\n—Tiruahũ hete po ti judeus'g̃a pe nehẽ. Ndukatui po ti g̃apy'a nehẽ. Onhimonha'nga hete po ti Tupana'ga okovouka g̃a ndehe nehẽ. 24Judeus'g̃arũive'g̃a pe ti Tupana'ga g̃a jukaukari nehẽ. Itakyhea'javuhuva'ea pyvõ po ti judeus'g̃arũive'g̃a jara'g̃a jukai nehẽ. G̃a po ti opyhy jara'g̃a nderogwovo ogwyri pe nhaporemo nehẽ no. Nahanahã po ti g̃a g̃a mbokwaki'opavi Jerusalém hugwi nehẽ. A'ero Jerusalém g̃a imondurupavi nehẽ. Nahanahã po ti Tupana'ga Jerusalém rerekote'vate'varuhuukari judeus'g̃arũive'g̃a pe nehẽ. Emo po ti aerẽ ga ndogwerekoa'javukari g̃a pe g̃a mombiguka nehẽ, ei Jesus'ga.\nJesus'ga rura'javag̃wama\n(Mateus 24.29-31; Marcos 13.24-27)\n25—Aerẽ po ti ahemongyhyjiva'ea jipiukari okovo kwara rehe jahya rehe jaytata'ia rehe ikwahavuka nehẽ. A'ero po ti yvyakotyve'g̃a gwyripeve'g̃a py'a ndukatui nehẽ. Ndovy'arihu po ti g̃a nehẽ.\n—Ipyambu paranauhũa nehẽ. Moumbe hete po ti typepemuhũa nehẽ. A'ero po ti g̃a nhimomby'ai ikwahave'yma javo nehẽ: \"Maraname po?\" e po ti g̃a.\n26—Og̃wyg̃wy po ti ipopoakava'ea yvagipeva'ea nehẽ, ei Jesus'ga. A'ero po ti yvyakotyve'g̃a mano'ãtehei okyhyjiavo nehẽ. \"Marã po ti nhande rekoi nehẽ?\" e po ti g̃a onhimboko'iavo nehẽ.\n27—A'ero po ti g̃a ji repiagi ji rura'javame yvag̃atig̃a pyteri pe nehẽ yvyakotyva'ero yvagipeva'ero. Jipopoakara po ti g̃a gwepia nehẽ no. Nhirendy'jandy'java po ti g̃a hepiagi nehẽ no jikatuhetea, ei Jesus'ga. 28Ahemongyhyjihava ug̃werĩrame Tupana'ga po ti pe mbopiro'yg̃werĩ pendekote'varuhua hugwi nehẽ. Nurã po ti pepo'ã pejovavua tahepia ti ji Jesus'ga rura javo pejoryjoryvamo nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\nFigo'yva figueira ahe mbo'e\n(Mateus 24.32-35; Marcos 13.28-31)\n29Kiro Jesus'ga g̃a mbo'ei ojo'java'ea pyvõ. Imombe'gwovo ga ei:\n—Pekwahava'ja ti figo'yva ojipea'yva reheve nhaporemo. 30Henhunhame huangyra pe tuhẽ pe'e hepiaga: \"Kwaria g̃werĩ kiro,\" pe'e pe. 31Na jitehe hepiagame akoja ahemongyhyjiva'ea po ti pe ikwahavi nehẽ, kiro Tupana'ga oko g̃werĩ yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero javo, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.\n32—Imombe'ukatuavo ji ei pe me, ei Jesus'ga. Ag̃wamove'g̃a ndekojirame po ti akoja ihopavi japiavo, ei Jesus'ga. 33Opa po ti yvaga yvya pavẽi nehẽ. Nhinhi'ig̃a po ti ndopavag̃wami opopoakapige'yma okovo a'itituhẽva'ero avuirama nehẽ, ei Jesus'ga.\nJi mboha'u ti, ei Jesus'ga\n34—Penhimboko'i ti ite'varuhuva'ea hugwi pejikokatuavo ji mboha'uva. Tape'ui ti ahemboheagwyryva'ea pejigwojigwovo toryvi pe. A'ereki i'urame ahe ndojapyakakatui jirura'java rehe. Tape'ei ti pejiyvyteri pe: \"Maramarã po ti nhande rekoi nehẽ?\" Tape'ei ti na. Tapejapyakauhui ti pejihe mbatera rehe no. A'ereki hehe pa pejapyakauhurame pe napenhimboko'i ji mboha'uve'yma. Naname po ti ji pe mo'mag̃i a'ero ji rurame pendekote'varuhua repiaga nehẽ. 35Nahã po ti yvyakotyve'g̃a pe nhaporemo g̃a ji mboha'uve'ymame. Noka'nhymi g̃a ji hugwi jirura'javame nehẽ, ei Jesus'ga.\n36—Penhimboko'i ti ite'varuhuva'ea hugwi pejikokatuavo ji mboha'uva. Pe'ji ti Tupana'ga pe jipi nehẽ: \"Ore mbopopoaka ti toromboita ti oroka'nhyma hahyva'ea hugwi nehẽ aerẽva'ea hugwi nehẽ. Ore mbopopoaka ti torepoyja hete ti oro'ama Jesus'ga rovai pyteri pe orokoheteavo g̃waramo ganhi'ig̃a rupi.\" Nahã ti pe'ji Tupana'ga pe jipi nehẽ, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no.\n37Nane'ymi arimo Jesus'ga g̃a mbo'ei g̃ajatykahavuhua pype templo pype. Ypytuna nanani ga hoi Jerusalém hugwi ogwovo yvytyri pe monte das Oliveiras pe opytavo pevo ypytunimo. 38Ypyhajive ojatykave'g̃a uhu pa ga pyri ojatykahavuhua pype tihendu ti ganhi'ig̃a javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/21\/","date":"2018-07-15T19:51:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676588961.14\/warc\/CC-MAIN-20180715183800-20180715203800-00277.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":1210,"character_repetition_ratio":0.09,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.515,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Efésios 6\nTayri'g̃a; g̃anduva'g̃a; g̃ay'g̃a\n1Tay'riro pehendu katu ti pejuva'g̃a nhi'ig̃a penhy'g̃a nhi'ig̃a no Cristo'ga rendukatuavo g̃waramo. A'ereki a'ea ko pyry Cristo'ga pe nhandepojykaharete'ga pe.\n2\"Pemondo ti pejeaporog̃ita imohina pejuva'g̃a ndehe penhy'g̃a ndehe no,\" ei Tupana'ga ikwatijaruka hako.\nA'ea ji imombe'ui pe me. A'ereki a'ea Tupana'ga okwatijarukarypy Moisésva'ea pe amombyry ti g̃a pe javo. 3A'ereki garembikwatijarukara e'i:\n\"Po pemondo pejeaporog̃ita imohina pejuva'g̃a ndehe penhy'g̃a ndehe no,\na'ero ti pyryhetero pe me nehẽ.\nMbaigwe hete ti pe nduvi yvya koty pemanoa renonde nehẽ no,\" e'i garembikwatijarukara.\n4G̃anduvamo tapemonhimonha'nganha'ngaukari ti peja'yra'g̃a pejihe ja'javo g̃a pe. Pearõ hete ti g̃a mbo'ekatuavo g̃a monhimomboaka. Pembo'e ti g̃a Cristo'ga nhi'ig̃a rehe nhandepojykaharete'ga nhi'ig̃a rehe toko katu ti g̃a javo.\nG̃apojykahara'g̃a; g̃apyrive'g̃a\n5Ojipe'g̃apyriva'ero ipiro'ye'ỹva'ero pehendu katu ti g̃anhi'ig̃a peporavykykatuavo g̃a pe. Pehendu katu ti g̃a nhi'ĩpo'ruavo. Pekyhyji hete ti g̃a hugwi mara'ngu po ji jiporavykyte'varuhuavo ga pe javo. Peporavyky katu ti pejikokatuavo Cristo'ga rendukatuavo g̃waramo.\n6Peko ti ojipe'g̃a ja rũi. Opojykahara'g̃a gwepiagame g̃a oporavyky katu tianembohete ti g̃a javo. G̃a gwepiage'ymame g̃a ndoporavykyi. Peko ti g̃a ja rũi. Pejipojykahara'g̃a pejepiagame ti peko g̃anhi'ig̃a rupi. G̃a pejepiage'ymame ti peko g̃anhi'ig̃a rupi jitehe peporavykykatuavo. Cristo'gareheva'ero ti pejirokwa pejiporavykykatuavo pejipojykahara'g̃a pe pejoryjoryvamo nanongara Tupana'ga opota javo. 7Peporavyky pota ti pejipojykahara'g̃a pe. Pe'ji ti pejiyvyteri pe: \"Nhandepojykahara'g̃a pe jate rũi nhande poravykyi. Nhandepojykaharete'ga pe Cristo'ga pe nhande poravykyi no nhande poravykyrame g̃a pe.\" A'ea ti pe'ji.\n8A'ereki pe pekwaha javo: \"Po nhande xaporavyky katu nhandekokatuavo, a'ero ti Cristo'ga nhandepojykaharete'ga imombyryvi nhande ve ikwepyga nehẽ. A'ereki Cristo'ga omombyry okokatuve'g̃a pe nhaporemo ikwepyga g̃a poravykykaturame. Omombyry ga ipiro'ye'ỹve'g̃a pe – kiroki okokatuve'g̃a ojipe'g̃a remimboporavykyve'g̃a. Kiroki okokatuve'g̃a oporavyky ojive jate ipiro'yve'g̃a – g̃a pe Cristo'ga omombyry no.\" A'ea pe ei ikwahava.\n9G̃apojykaharamo peko katu ti no pejirokwa pejipyrive'g̃a nderekokatuavo penhimohemuka Cristo'ga pe pejihe nanongara Tupana'ga opota javo. Tape'ea'javi ti pejipyrive'g̃a pe: \"Po pe ndapeporavykyheteranuhũi, a'ero ti ji tiruahũhetero pe me nehẽ.\" A'ea rũi ti pe'ji pejikote'varuhue'yma g̃a pe.\nPekwahava'ja ti. Tupana'ga yvagipeve'ga oko pepojykaharete'ga pepyrive'g̃a pojykaharete'ga no. Tape'ete'varuhua'javi ti g̃a pe. A'ereki ojo'ja g̃a ndekoi Tupana'ga pe g̃apojykahara'g̃a g̃apyrive'g̃a pavẽi. Kiroki g̃a oko te'varuhu – g̃a pe nhaporemo po ti ga ei peko te'varuhu pe javo nehẽ.\nJesus'gareheve'g̃a mbopopoakahava\n10Nhiirũ, kiro ji ikwatijapavukari g̃werĩ imombe'gwovo pe me tapehendu katu ti Tupana'ga nhi'ig̃a. Penhimbopopoakaruka ti nhandepojykaharete'ga pe Cristo'ga pe gapopoakahetea pyvõ penhimongovouka garemimbotarimova'ea rehe pejikoty'aro g̃waramo ga pavẽi.\n11Soldados'g̃a nduvihava'ga omongiuka itaheteva'ea nhaporemo metal apopyra soldados'g̃a pe tonhia'ngu ti g̃a javo. \"A'ero ojipe'g̃a ndurame g̃a movahiamo ti g̃a popoakaro g̃a pe nehẽ,\" ei ga. \"Ndokutugi ti g̃a g̃a nehẽ g̃a itaheteva'ea mongiro g̃waramo,\" ei ga.\nPeko ti soldados'g̃a ja penhia'nguavo. Penhia'ngu ti ite'varuhua hugwi. Penhimbopopoakaheteuka ti Tupana'ga pe gapopoakahetea pyvõ nhaporemo a'ero. A'ero ti pe napenhimoandyandyjukari Diabo'ga pe ite'varuhuve'ga pe nehẽ.\n12A'ereki yvyakotyve'g̃a rũi nhande timovahĩ. Ndaha'oiva'ea ndahekoiva'ea a'ea reki nhande timovahĩ anhag̃a Diabo'gapyriva'ea. A'ea ko oko ipopoakaheteva'ea ipopoakaheteva'eareheva'ea no Cristo'gareheve'g̃arũive'g̃a nduvihavava'ea no. Cristo'gareheve'g̃arũive'g̃a nduvihavava'ea g̃a pojykaro g̃waramo g̃a pe ypytuna ja kiro. A'ereki g̃a ndokwahavi Tupana'ga. A'ereki g̃anduvihavava'ea noarõi Tupana'ga kwahavukare'yma g̃a pe. Nhande timovahĩ Diabo'gapyriva'ea nhaporemo anhag̃a nhaporemo a'ero. Yvatea gwyri pe a'ea ruvi okote'varuhuavo.\n13Nurã penhimbopopoakaruka ti Tupana'ga pe gapopoakahetea pyvõ nhaporemo. Nurã ti pe popoakahetero anhag̃a pe nhaporemo Diabo'gapyriva'ea pe nhaporemo nehẽ. Pepopoaka ti pe a'ea pe nehẽ a'ea pe mongote'varuhuukapotarame nehẽ. Pejiko jitehe ti Tupana'ga rehe nehẽ a'ea movahĩhetepavame nehẽ.\n14Pejiko jitehe ti a'ero Tupana'ga rehe pepopoakaramo. Soldados'g̃a onhimboavujikwe oku'ayvira mongiavo timovahĩ katu ti kiro javo. Peko pe soldados'g̃a ja onhimboavujikwera'g̃a ja pe imombe'urame a'itituhẽva'ea jate.\nSoldados'g̃a omongi itaheteva'ea metal apopyra onhia'nguavo tegwete nhandepoti'a kutuhava javo. Peko pe soldados'g̃a ja itaheteva'ea mongihara'g̃a ja penhia'nguavo pejikokaturame. A'ereki pendekokatua rupi pe nhia'ngui.\n15Soldados'g̃a gwereko sapatos xaho katu ti javo. Peko pe soldados'g̃a ja sapatos rerekohara'g̃a ja pe ikwahavame Cristo'ga mombe'ua pejipy'a nog̃atuuka jupe. A'ero ti pe hokatui imombe'gwovo ojipe'g̃a pe no Tupana'ga onog̃atu pota pepy'a javo g̃a pe.\n16Soldados'g̃a omombo ta'akwa'ria hendyva'ea g̃a ndehe g̃a movahĩrame tombote'varuhu ti okirame g̃a pype javo. Ojipe'g̃a soldados'g̃a g̃a movahĩrame opyhy opo pe itaheteva'ea o'ara piahava ta'akwara mombihava tokiyme ti nhande pype javo g̃a imomborame hehe. Peko pe soldados'g̃a ja o'ara piahava pyhyhara'g̃a ja pejikoheterame Tupana'ga rehe Diabo'ga mombihara'ga rehe. A'ereki ite'varuhuve'ga Diabo'ga pe mbote'varuhu pota toki hete ti nhinhi'ig̃a g̃ayvyteri pe g̃a mongote'varuhuavo javo. Pejikoheterame Tupana'ga rehe Tupana'ga omombiguka Diabo'ga popoakara pe me.\n17Akanitara soldados'g̃a opyhy inog̃a onhia'nguavo tonupãyme ti g̃a nhaneakag̃a javo. Peko pe soldados'g̃a ja akanitara nohara'g̃a ja pe pejikote'varuhua mombora kwahava'javame. Peko pe soldados'g̃a ja akanitara nohara'g̃a ja pejeaporog̃ita mbopyahua kwahava'javame no. A'ea nhaporemo ikwahava'javame peko pe g̃a ja penhia'nguavo Tupana'ga ti nhande rerohoi yvagi pe nhande mombytavo avuirama nehẽ javo. A'ereki penhimbikwahava rupi pe nhia'ngui.\nSoldados'g̃a opyhy haimbejovaiva'ea xanhia'ngu ti javo. Peko pe soldados'g̃a ja haimbejovaiva'ea pyhyhara'g̃a ja penhia'nguavo pejipojykaukarame Tupana'ga ra'uva pe torembo'e ti Tupana'ga nhi'ig̃a rehe javo. A'ero ti pe ojipe'g̃a mbo'ei a'itituhẽva'ea rehe nehẽ imboukwahava g̃a pe g̃andekote'varuhua nehẽ. Pe napenhimongote'varuhuukari ti ite'varuhuve'ga pe Diabo'ga pe g̃a pavẽi nehẽ no ikwahava g̃waramo Tupana'ga nhi'ig̃a. Penhimbikwahava rupi pe nhia'ngui.\n18Nane'ymi ti penhi'ĩ hete Tupana'ga pe nahanahã ti emombyry g̃a pe javo. Pejipokoguka ti Tupana'ga ra'uva pe pejipojykauka penhi'ig̃ame Tupana'ga pe. Pejirokwa ti penhi'ig̃ame ga pe. Penhi'ĩ ti ga pe jipi. Pemombe'u ti ga pe garemimo'ẽhara'g̃a nhaporemo epoko ti g̃a javo.\n19Jihi ti ji mombe'u no. Pe'ji ti ga pe ji repyga: \"Epoko ti Paulo'ga monhi'ig̃a tomombe'u ti ga nhinhi'ig̃a javo. Tomombe'u ti ga ojipe'g̃a pe Cristo'ga mombe'ua nerembiepiukaripyre'yma g̃a pojihuve'yma. A'ea ymyahũ ahe ndokwahavi nerembiepiukaripyre'yma Cristo'ga mombe'ua. Epoko ti Paulo'ga a'ero tokwahavuka ti ga g̃a pe javo.\" A'ea ti pe'ji Tupana'ga pe ji repyga.\n20Ymyahũ Tupana'ga ei ji ve: \"Ehoeho ti imombe'gwombe'gwovo Cristo'ga mombe'ua g̃a pe nhaporemo nhirembiepiukaripyre'yma,\" ei ga ji ve kako. A'ero ji hojihoi imombe'gwovo. Nurã g̃a ji mongi cadeia pype tomombe'ua'javyme ti ga javo. A'ea pype ji rekoi ag̃wamo a'ero. Pe'ji ti Tupana'ga pe a'ero: \"Epoko ti Paulo'ga tomombe'u ti ga g̃a pojihuve'yma javo.\" A'ea ti pe'ji ga pe. Nahã ti ji tambo'e katu g̃a ikwahaheteuka g̃a pe Cristo'ga mombe'ua nehẽ.\nMbapavamo Paulova'ea okwatija Éfesopeva'ea pe\n21Kiro ji ei pe me: Tíquico'ga ti ji mombe'upavi pe me nehẽ nahanahã Paulo'ga rekoi javo. A'ero po ti pe ikwahavi nehẽ no. Tíquico'ga ko nhaneirũ'ga ojikoga g̃waramo Cristo'ga rehe. Oko hete ga Tupana'ga nhi'ig̃a rupi. Orojiko ore ga rehe a'ero. A'arõ hete ji ga. Oporavyky katu ga nhandepojykaharete'ga pe Cristo'ga pe ga mombe'gwovo. 22Kiro ti ji ga mondoukari pe pyri a'ero tomombe'u ti ga pe me orerekoa pepy'a nog̃atuavo pe mbohoryva'java nehẽ.\n23Kiro ji ei: Nhanderuvete'ga Tupana'ga ti tonog̃atu nhaneirũ'g̃a py'a – kiroki g̃a ojiko ga rehe Jesus Cristo'ga rehe no, a'e ji. Na jitehe ji ei: Jesus Cristo'ga nhandepojykaharete'ga ti tonog̃atu g̃apy'a. Pyry nhaneirũ'g̃a jikogi Tupana'ga rehe Jesus Cristo'ga rehe no. G̃a jikogame ti Tupana'ga tomonhoarõ hete g̃a Jesus Cristo'ga pavẽi, a'e ji. 24Tupana'ga ti tomombyry g̃a pe nhaporemo – kiroki g̃a oarõ hete Jesus Cristo'ga nhandepojykaharete'ga ga arõhetepige'yma tuhẽ, a'e ji.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Eph\/6","date":"2018-07-22T21:25:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676593586.54\/warc\/CC-MAIN-20180722194125-20180722214125-00051.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":1119,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.438,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Efésios 1:10\n10\"Aerẽ mbapava koty ti pyry ji ve ji g̃a mongopavi Cristo'ga nhi'ig̃a rupi yvagipeve'g̃a yvyakotyve'g̃a ndeheve nehẽ. Nahã ti ga g̃apojykaharete'ga nehẽ, ei ga.\nCristo'ga nhi'ig̃a rupi ti ji imongopavi yvagipeva'ea yvyakotyva'ea reheve nehẽ. Nahã ti ga a'ea pojykaharete'ga nehẽ no.\nNahã ti Cristo'ga rekoi tuhẽ huvihavuhuhetero mbatera nhaporemo ipojykaharetero g̃a nhaporemo g̃apojykaharetero nehẽ no,\" ei Tupana'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Eph\/1\/10","date":"2018-07-22T04:09:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676593004.92\/warc\/CC-MAIN-20180722022235-20180722042235-00544.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":58,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.431,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebreus 9:2\n2A'ero Tupana'ga nhi'ĩpo'ruavo Moisésva'ea japoukari tenda tapyjamo Tupana'ga mbohetehavamo. Mokõi hyrua tenda pype: kokotyva'ea kikotyva'ea pavẽi. Kokotyva'ea pype ahe imondoukari hyapehava, mesa, pão. Omondouka ahe pão mesa rehe Tupana'ga rovai pyteri pe ga'apoa javo jupe. Nahã ahe imondoukari hyrua pype kokotyva'ea pype. Tupana'ga ei hyrua pe kokotyva'ea pe: Ipojykahava. Nahã ga inog̃i hera hehe. A'ereki pea Tupana'ga opojyka ojive.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Heb\/9\/2","date":"2018-07-19T01:00:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590362.13\/warc\/CC-MAIN-20180718232717-20180719012717-00129.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999858141,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999858140945435}","num_words":60,"character_repetition_ratio":0.124,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.233,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebreus 13:11\n11Ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga okwava'ẽ mbatepyryva jukapyra hekoa rerua ipojykahetehava pype tenda pype. Outubrog̃werĩa rupi jate ga hoi herua uma vez ano nanani. Hekoa tehe ga gwypygwypyi ipojykahetehava pype tomombo ti Tupana'ga nhanderekote'varuhua nhande hugwi javo. Ga ndo'ui akoja ra'oa. A'ereki gwuhava hugwi ga gweroho ha'oa imbokaipava a'ea gweroho israelitas'g̃a ndekote'varuhua herekovo javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Heb\/13\/11","date":"2018-07-23T04:40:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676594886.67\/warc\/CC-MAIN-20180723032237-20180723052237-00530.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999716282,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999716281890869}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.25,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 5:25\n25—Po nde rekote'varuhuro ojipe'ga pe, a'ero po ti ga ei nde ve nehẽ: \"Xaho tuhẽ ji rupi juiz'ga pyri,\" e po ti ga nehẽ. \"Ga pe po ti ji ndete'varuhua mombe'ui nehẽ te'i ti ga nhandereaporog̃ita pe javo,\" e po ti ga nde ve nehẽ. Ga nde rerohorame juiz'ga pyri kotihĩ ti ere ga pe ga ma'ngoma'ngoga ga rupi egwovo. Ere ti ga pe: \"Nhande tuhẽ ti xanhimbovyvy na'ẽ.\" A'ea ti ere ga pe. Po ti nde nerema'ngoma'ngogi ga pehea rupi nehẽ, a'ero po ti ga nde rerohoahyi juiz'ga pyri. A'ero po ti juiz'ga nde mondoukari guarda'ga pe nehẽ. Guarda'ga po ti nde mongi cadeia pype nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/5\/25","date":"2018-07-19T20:23:53Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676591216.51\/warc\/CC-MAIN-20180719183926-20180719203926-00359.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000052452,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000052452087402}","num_words":108,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.265,"stopwords_ratio":0.556,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 9:17-18\n17-18Po nhiremimbotarimo ji Jesus'ga mombe'umbe'ui jipi, a'ero po pyry g̃a imbuhuri mbatera ji ve hamo. Po nhiremimbotarimo rũi Tupana'ga ji mondoukari g̃a pyri ga mombe'gwovouka ji ve, a'ero po pyry ji ve ji ndapojykai mbatera ojipe'g̃a hugwi ji Jesus'ga mombe'urame g̃a pe. A'ero po ji ga mombe'ui g̃a pe mbatera rehe rũi.\nPaulova'ea ombojiko pota ahe Jesus'ga rehe\n19Jipiro'y ji ojipe'g̃a hugwi nhaporemo novĩa. Emo g̃andeaporog̃ita rupi nhaporemo ji nhimondoi reki tambojiko ti koji'ive'g̃a Jesus'ga rehe javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/9\/17-18","date":"2018-07-20T02:11:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676591455.76\/warc\/CC-MAIN-20180720002543-20180720022543-00495.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":78,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.526,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Pedro 1:2\n2G̃wemimbotarimo Tupana'ga nhanderuvete'ga pe mo'emo'ẽi ojive hako g̃ahã po ti oko jireheva'ero javo. Tupana'ga ra'uva pe mongoi Tupana'gareheva'ero a'ero raikwehe. \"Amo'emo'ẽ ji g̃a tohendu katu ti g̃a Jesus Cristo'ga nhi'ig̃a javo,\" ei Tupana'ga. \"Tomombo ti ga g̃andekote'varuhua g̃a hugwi omanoro g̃waramo,\" ei ga.\nTupana'ga ti tomombyry hete pe me. Tonog̃atu hete ti ga pepy'a no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Pet\/1\/2","date":"2018-07-17T08:44:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589618.52\/warc\/CC-MAIN-20180717070721-20180717090721-00260.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.034,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.482,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Marcos 14:24\n24Igwete Jesus'ga ei g̃a pe:\n—A'ea ko jirekoa, a'e ji jupe, ei ga. Aheka'voguka po ti ji jirekoa g̃a pe jijijukauka nehẽ, ei ga. Nahã po ti ji manoi yvyakotyve'g̃a ndepyga. A'ereki Tupana'ga e'i ipyahuva'ea mombe'gwovo: \"Garekoa reka'vogame po ti ji imombori g̃andekote'varuhua g̃a hugwi,\" ei ga. Nurã jirekoa reka'voga g̃waramo a'iti hete tuhẽ po ti Tupana'ga imombori he'yjuhuve'g̃a ndekote'varuhua g̃a hugwi nehẽ g̃wembi'ea rupi nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Mark\/14\/24","date":"2018-07-17T00:17:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589536.40\/warc\/CC-MAIN-20180716232549-20180717012549-00349.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.563,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 9:17\n17Na jitehe vinho aporame ahe ndoheka'vogi vinhopyahua hyruymyana pype mbiara pirymyana pype, ei Jesus'ga. Po ahe heka'vogi vinhopyahua ipirymyana pype, a'ero ipirymyana ipugi. A'ero vinho tururui jugwi. Nahã ahe jigwarai ipirymyana rehe no, ei Jesus'ga. Ipipyahua pype tuhẽ ahe toheka'vo vinhopyahua. Nahã ahe gwereko katu vinho ipira reheve.\nA'ea Jesus'ga omombe'u nhiremimbo'ea ipyahuva'ea ndojihe'ari g̃anamonhava'ea remimbo'eagwera rehe javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/9\/17","date":"2018-07-17T16:51:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589757.30\/warc\/CC-MAIN-20180717164437-20180717184437-00454.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999018908,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999018907546997}","num_words":59,"character_repetition_ratio":0.109,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.22,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gálatas 3:19\n19A'ero po pe ei: \"Maraname Tupana'ga omondo onhi'ig̃a Moisésva'ea pe a'ero tombo'e ti ga g̃a javo?\" pe'ji po pe. Ombo'euka ga ahe ve onhi'ig̃a rehe tonhimombaragwaha ti g̃a okote'varuhua rehe javo. \"Tohendu katu na'ẽ ti g̃a Moisésva'ea remimbo'ea,\" ei Tupana'ga hako. \"Abraãova'ea rymymino'ga hoa renonde yvya koty ti g̃a tohendu katu na'ẽ,\" ei ga. Abraãova'ea rymymino'ga pe Tupana'ga e'i – kiroki ga pe Tupana'ga e'i nhog̃wenonde nde po'ruavo ti ji tamombyry g̃a pe javo, Cristo'ga. \"Gahoa renonde yvya koty po ti g̃a hendukatui Moisés'ga remimbo'ea nehẽ hamo,\" ei Tupana'ga hako. Nahã Moisésva'ea remimbo'ea ruri hako. Tupana'ga onhi'ĩ na'ẽ ojipyrive'g̃a pe. Aerẽ Tupana'gapyrive'g̃a heruri ganhi'ig̃a yvya koty imombe'gwovo Moisésva'ea pe. Aerẽ ahe imbuhurukari oreramonhava'ea pe hako. Na tuhẽ ko Tupana'ga imonhimoanhani onhi'ig̃a imbuhuruka ahe ve hako.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Gal\/3\/19","date":"2018-07-23T17:35:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676599291.24\/warc\/CC-MAIN-20180723164955-20180723184955-00594.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000084639,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000008463859558}","num_words":125,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.229,"stopwords_ratio":0.408,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Tessalônicenses 1:3\nTupana'ga reaporog̃itakatua Jesus Cristo'ga rura'javame\n3Pe me oreirũa pe ore ei: Toro'e tuhẽ Tupana'ga pe ndepyry hete nde javo ga pe. A'ereki ga pe mombyrymbyry. A'ero ore roryroryvamo ga rehe. Pyry ore ei na Tupana'ga pe pe mombe'gwovo jipi. A'ereki igwaigwavete pe pejiko hete ga rehe. Pe nhaporemo penhoaromba hete tuhẽ no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Thess\/1\/3","date":"2018-07-16T11:26:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589251.7\/warc\/CC-MAIN-20180716095945-20180716115945-00150.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999895096,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999895095825195}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.472,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 26\nPaulova'ea onhimombe'u Agripava'ea pe\n1Igwete Agripa'ga ei Paulo'ga pe:\n—Here nhimombe'gwovo kirog̃we.\nA'ero Paulo'ga jipoapyhoi huvihavuhu'ga pe Agripa'ga pe ta'e ti kiro nde ve javo.\n2-3—Pyry ji ve ji nhimombe'ui nde ve kiro, ei Paulo'ga ga pe. A'ereki nde erekwaha hete judeus'g̃a ndeaporog̃ita ekovo. Nde erekwaha g̃anamonhava'ea nhi'ig̃agwera g̃anhi'ig̃ayvara no, ei ga Agripa'ga pe. Judeus'g̃a ombojamboja tehe reki ji rehe ikwehe, ei ga. Kiro ti ji nhimombe'ukatui nde ve. Ejapyaka katu ti ji rehe a'ero, a'e ji nde ve, ei Paulo'ga ga pe.\n4—Judeus'g̃a nhaporemo okwaha jireaporog̃ita jivoja'ia rupi. G̃a okwaha jireaporog̃ita ymya vehevi ji ruvame jijigwyri pe na'ẽ aerẽ Jerusalém me no, ei ga. 5Jirekoagwera fariseuramo g̃a ymya ikwahavi no. Fariseus'g̃a ko koji'i reki g̃wendu katu g̃wamonhava'ea nhi'ig̃agwera jara'g̃a hohe, ei ga. Ji ko na tuhẽ ahendu katu ahenhi'ig̃agwera jipi. Ipotarame po g̃a imombe'ui te a'ea hamo, ei Paulo'ga g̃a pe. 6Kiro g̃a ji mo'ami reki avo timbojamboja mbatera ga rehe javo. \"Gweroviaruhu ga g̃ambogweravag̃wama,\" ei g̃a ji ve, ei ga. A'iti tuhẽ ji imboha'uvi nhanembogweravag̃wama, a'e ji. A'ereki ymya Tupana'ga e'i tuhẽ oreramonhava'ea pe: \"Aerẽ ti ji g̃a mbogwerapavi nehẽ,\" ei Tupana'ga ahe ve hako, ei ga. 7A'ea jitehe orere'yja'g̃a omboha'u no judeus'g̃a – kiroki g̃a doze oko huvihavamo ojiheve'g̃a pavẽi. Igwete g̃a nhaporemo imboha'uvi ombogweravag̃wama omanoa hugwi. A'ero g̃a Tupana'ga mbohetehetei upa arimo ypytunimo no tonhimohẽ Tupana'ga nhande rehe javo, ei ga. Ombogwerava mboha'uva reki g̃a ombojamboja ji rehe gweroviaruhu ga a'ea javo ji ve, ei ga Agripa'ga pe. 8Ah judeus, maranuhũrame tuhẽ pe ndaperoviarihu Tupana'ga remimbogwerava naerũ? ei Paulo'ga pevove'g̃a pe.\n9Igwete Paulo'ga ei no:\n—Jihi na jitehe a'e na'ẽ jiyvyteri pe: \"Amovahĩ po ji Nazarépeve'ga mombe'ua Jesus'ga mombe'ua imombiga hamo,\" a'e ji javo ikwehe novĩa, ei Paulo'ga. 10Na tuhẽ ji rekoi a'ero Jerusalém me ikwehe, ei ga. He'yive'g̃a ji amondouka g̃a mongiuka cadeia pype Jesus'gareheve'g̃a. Ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a omongiuka g̃a ji ve, ei Paulo'ga ga pe. G̃a g̃a jukapotarame ji ei no: \"Pejukauka tuhẽ g̃a a'ero,\" a'e ji g̃a pe, ei ga. 11Igwete ji hojihoi nhandejatykahava pype nhaporemo g̃a nupanupãuka pepohi ti Jesus'ga hugwi javo g̃a pe, ei ga. Anhimboahi hete ji g̃a pe, ei ga. A'ero hajihejiheva'e pe cidades pe ji hoi tajigwarai ti g̃a ndehe javo ikwehe, ei Paulo'ga ga pe.\nPaulova'ea omombe'u gweaporog̃ita rerojijyjagwera\n12Igwete Paulo'ga ei Agripa'ga pe:\n—A'ero ji hoi pea rupi cidade de Damasco pe ikwehe novĩa. Ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a ji mondouka pevo topyhyguka ti ga Jesus'gareheve'g̃a javo ji ve, ei Paulo'ga. 13Ahaji katu ji hepiagi reki hendy'javuhuva'ea. Yvaga hugwi turi ji ve. A'ea hendy'javuhu hete koji'i kwara hohe. Mbyteri pe ji rekoi a'ero jirupive'g̃a pavẽi, ei ga. 14A'ea ore mombori yvyvo, ei ga. Igwete ji henduvi ganhi'ig̃a ji ve. Judeus'g̃a nhi'ig̃imo ga ei ji ve. \"Saulo, Saulo!\" ei ga ji ve. \"Maraname nde imbohahyukaruhui ji ve? Tiruahũ nde ve nde naneangarihu,\" ei ga ji ve, ei ga Agripa'ga pe.\n15—A'ero ji ei ga pe: \"Manamo pe?\"\n—\"Ji ko Jesusramo ako. Ji ve nde erembohahyuka,\" ei ga, ei Paulo'ga. 16\"Here epo'ama kirog̃we,\" ei Jesus'ga ji ve, ei ga. \"Ajipiuka ji nde ve toko ti ga jipokoharamo javo nde ve. Eremombe'u po ti nde g̃a pe enhimbiepiaga nehẽ,\" ei ga, ei ga. \"Ji jipiukara'javame nde ve po ti nde a'ea mombe'ui nehẽ no,\" ei Jesus'ga ji ve, ei Paulo'ga. 17\"Judeus'g̃a jigwarairame nde rehe po ti ji nde mbopiro'yi g̃a hugwi. Judeus'g̃arũive'g̃a hugwi po ti ji nde mbopiro'yi nehẽ no,\" ei ga javo ji ve, ei ga. \"G̃a pyri po ti ji nde mondoukari nehẽ judeus'g̃arũive'g̃a pyri. 18Igwete po ti nde ikwahavukari a'itituhẽva'ea judeus'g̃arũive'g̃a pe nehẽ,\" ei ga ji ve, ei ga. \"Igwete po ti nde g̃a mbopohirukari g̃andekote'varuhua hugwi g̃a mongokatuavo nehẽ. Igwete po ti nde g̃a mbopiro'yi Satanás'ga popoakara hugwi nehẽ Tupana'ga popoakara rerekouka g̃a pe nehẽ,\" ei ga ji ve, ei ga. \"A'ero po ti Tupana'ga imombori g̃andekote'varuhua g̃a hugwi nehẽ g̃ajikoga g̃waramo ji rehe nehẽ. Igwete po ti g̃a nduvi jara'g̃a pyri nehẽ – kiroki g̃a Tupana'ga omo'emo'ẽ g̃a ojive no,\" ei Jesus'ga ji ve ikwehe, ei Paulo'ga imombe'gwovo g̃a pe.\nPaulova'ea onhimombe'u Jesus'ga pokoharamo\n19Igwete Paulo'ga ei no:\n—Ahendu katu ji ga jipiukarame ji ve yvaga hugwi, ei ga Agripa'ga pe. 20Igwete ji imombe'ui Jesus'ga nhi'ig̃a Damascopeve'g̃a pe na'ẽ Jerusalémmeve'g̃a pe no. Judéiapeve'g̃a gwyra rupi ji hojihoi imombe'gwovo g̃a pe. Judeus'g̃arũive'g̃a pe ji imombe'ui no, ei ga. A'ea'e ji g̃a pe jipi: Perojijyi ti pejeaporog̃ita pejipohia pejikote'varuhua hugwi pejikoga Tupana'ga rehe. Peko katu ti a'ero hepiuka pejipohiragwera pejikote'varuhua hugwi, a'e ji g̃a pe, ei Paulo'ga. 21Nhirembi'ea rehe judeus'g̃a ji pyhygi nhandejatykahavuhua rokari pe ji juka pota. 22Emo kiromo jate Tupana'ga ji pokopoko okovo. Nurã ji ami imombe'ukatuavo kiro ahe ve nhaporemo okoteheve'g̃a pe huvihava'g̃a pe no, ei Paulo'ga. Nhiremimombe'ua ko aheremimombe'ua ja reki. A'ereki Moisésva'ea omombe'u aerẽva'ea. Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea omombe'u a'ea jitehe no. A'ea pe jate ji ei jipi imombe'gwovo no, ei ga ga pe. 23Nahã ahe ei hako: \"Aerẽ po ti Cristo'ga manoi nehẽ. Cristo'ga na'ẽ po ti Tupana'ga ga mbogwera gamanoa hugwi a'ero nehẽ,\" ei ahe. \"Nahã po ti Cristo'ga ikwahavukari g̃ambogweravag̃wama judeus'g̃a pe judeus'g̃arũive'g̃a pe no,\" ei ahe hako, ei Paulo'ga g̃a pe.\n24Nahã Paulo'ga nhimombe'umbe'ui. Nanime Festo'ga eahyi ga pe:\n—Paulo, neakãte'varuhu nde. Ikwatijara repiahetea neakag̃a mbote'varuhui, ei Festo'ga ga pe.\n25—Avi pyry hete nhiakag̃a, ei Paulo'ga javo ga pe. A'itituhẽva'ea ji amombe'u katu, Festo, ei ga. 26Agripa'ga okwaha hete nanongara. A'ero ji ndapojihuvi nhinhi'ig̃a ga pe, ei ga. A'ereki Jesus'ga mombe'ua nonhimimi'i'i ga pe. A'ereki jukwaha hete Jesus'ga rekohava, ei ga Festo'ga pe. 27Oro nde, Agripa, ei ga. Ererovia nde Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea nhi'ig̃agwera? Ki nde ererovia tuhẽ, a'e ji, ei Paulo'ga ga pe.\n28Igwete Agripa'ga ei ga pe:\n—Kotihĩ nde ji mbojikopotari Jesus'ga rehe naerũ? ei ga.\n29Igwete Paulo'ga ei:\n—Kotihĩ nde jikogame ga rehe po ti pyryvamo ji ve. Mbaigwe nde jikogame po ti pyryvamo jitehe nehẽ. A'ereki ji a'e hete Tupana'ga pe toko ti g̃a ji javijitehe javo, ei Paulo'ga. Nde ve ji ei, Agripa. Jara'g̃a pe ji ei no – kiroki g̃a g̃wendu nhinhi'ig̃a kiro. Tapejiko pa ti Jesus'ga rehe ji javijitehe, a'e ji pe me, ei ga. Emo jipoa ja rũi po pepoa hamo. A'ereki g̃a ji pokwa itanhuramuhũa pyvõ, ei ga g̃a pe.\n30Igwete Agripa'ga po'ami a'ero Festo'ga pavẽi. Berenicehẽa po'ami no jara'g̃a pavẽi. Igwete g̃a jogwerohoi pea hugwi onhomonhi'ig̃a.\n31—Ndokote'varuhui reki Paulo'ga, ei g̃a javo ojohupe. Po ahe ndojukatehei te ga, ei g̃a. Nomondoukari po ahe ga cadeia pype hamo, ei g̃a ojohupe novĩa.\n32Igwete Agripa'ga ei Festo'ga pe:\n—Ga hopotare'ymame César'ga pyri po ahe omohemuka ga cadeia hugwi ga mondovo hamo, ei ga ga pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/26\/","date":"2018-07-16T22:54:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589470.9\/warc\/CC-MAIN-20180716213101-20180716233101-00430.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":1079,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.499,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 11:39\n39A'ero Jesus'ga nhandepojykaharete'ga ei fariseu'ga pe:\n—Pe'ara tehe oko Tupana'ga nhi'ig̃a rupi pendekoe'ymame ganhi'ig̃a rupi pejiyvyteri pe fariseusva'ero, ei Jesus'ga. A'ea pe ji ei ji'erame pe me: Copo ara prato ara reheve pepyhei hete pe. G̃waimbya pe ndapepyhei reki. Nahã ji ei, ei Jesus'ga. Peyvytera ite'varuhu pa. A'ereki pe pepotaruhu pa ipyhygahyavo mbatera pejive pejikote'varuhuavo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/11\/39","date":"2018-07-16T20:50:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589455.35\/warc\/CC-MAIN-20180716193516-20180716213516-00186.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999982119,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999982118606567}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.375,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebreus 4:15\n15A'ereki Jesus'ga ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga nhande porogwety. A'ereki ga okwaha hete nhandepopoakare'yma. A'ereki ga oko nhande ja uvame yvya koty nhande pyri. Niandepopoakari nhande hahyrame nhande ve. Ite'varuhu nhande ve ojipe'g̃a nhande mongo te'varuhu pota. Hahy! Na jitehe hahy paravuhu ga pe. Nurã ga ikwahahetei. Ga ndokote'varuhuangavi reki hahypavame ga pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Heb\/4\/15","date":"2018-07-15T23:58:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589022.38\/warc\/CC-MAIN-20180715222830-20180716002830-00346.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999616146,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999616146087646}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.412,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 15:7\n7Kiro g̃a nhomonhi'inhi'ĩhetei a'ea rehe upa. Aerẽ Pedro'ga po'ami javo g̃a pe.\n—Nhiirũ, pekwaha pe Tupana'ga nhi'ig̃agwera ji ve ikwehe. Ji ko pepyteripeva'ea, ei Pedro'ga. Igwete Tupana'ga ei ji ve: \"Ndehe ti emombe'u pyryva'ea judeus'g̃arũive'g̃a pe Jesus'ga mombe'gwovo tohendu ti g̃a javo. A'ero po ti g̃a jikogi Jesus'ga rehe nehẽ,\" e ko ga ji ve ikwehe, ei Pedro'ga g̃a pe. Igwete ji Jesus'ga mombe'ui g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/15\/7","date":"2018-07-19T08:36:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590711.36\/warc\/CC-MAIN-20180719070814-20180719090814-00297.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":67,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.612,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 8:29\n29A'ea ga ei. A'ereki Jesus'ga e'i jipe anhag̃a pe:\n—Ejipe'a ga hugwi.\nYmyahũ anhag̃a ga pyhypokãpokag̃i ga pojykavo jipi. Nurã pevove'g̃a itanhuramuhũa pyvõ gapoa kwari. G̃a gapya kwari no. Nahã g̃a ga mombytapotari ga repiakatuavo novĩa. Ga omondohondoho itanhuramuhũa reki. Anhag̃a ga pojykai ga renonhaheteavo ga mondovo ongae'ỹi me. Nahã ga rerekoi ymya.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/8\/29","date":"2018-07-22T23:06:14Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676594018.55\/warc\/CC-MAIN-20180722213610-20180722233610-00601.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000035763,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000035762786865}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.05,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.37,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Coríntios 13\nMominakotyva'ea Paulova'ea okwatija Corintopeva'ea pe\n1Dois ji ahoaho pe pyri ikwehe. Kiro ji hoa'javi pe pyri nehẽ. Nhivahemame pe pyri ti ji henduvi g̃andekote'varuhua mombe'ua. Xako po ti nhande Tupana'ga rembikwatijarukara rupi a'ero nehẽ – kiroki e'i nahã:\n\"Ojipejive'ga imbojarame ojipe'ga rehe,\ntihenduvyme ti ga. A'ereki ga tehe omombe'u garekote'varuhua.\nPo ojipe'g̃a imombe'ui garekote'varuhua no,\ntihendu ti g̃anhi'ig̃a a'ero ikwahava g̃a ekaturame.\nPo doisve'g̃a omombe'u,\ntihendu ti a'ero.\nPo trêsve'g̃a omombe'u,\ntihendu ti a'ero.\nNahã ti nhande rekoi a'ero henduva g̃andekote'varuhua mombe'ua nehẽ,\" e'i ikwatijaripyra.\n2Jihoa'javame pe pyri ji ei pepyteripeve'g̃a pe g̃a momoranduva ikwehe – kiroki g̃a ndopohipotari okote'varuhua hugwi ikwehe. Avo jirekorame kiro ji ea'javi ikwatija pepyteripeve'g̃a pe jitehe. Akwatija ji g̃a pe no – kiroki g̃a kirẽ oko te'varuhu no. Kiro ji ei g̃a pe nhaporemo: Amondo tuhẽ po ti ji hahyva'ea pe me nhivahema'javame pe pyri nehẽ, a'e ji g̃a pe. 3A'ereki pe pe'e: \"Mara'ngu po Cristo'ga Paulo'ga mongovo omoirũharamo ga monhi'ig̃a jipi? A'ereki Paulo'ga ndipopoakari. Paulo'ga ti tohepiuka Cristo'ga popoakara nhande ve a'ero.\"\nA'ea pe ei. Nurã nhivahema'javame javo pe me ti Cristo'ga imbuhuri tuhẽ opopoakara ji ve emondo ti hahyva'ea g̃a pe javo. Ga pe ti tape'ei ga ndipopoakari jave'yma. Opopoakahetea ga gwepiuka pe me nhaporemo.\n4Cristo'ga jukarame yva rehe g̃a po e'i: \"Ga ndipopoakari.\" A'ea po g̃a ei novĩa hako. Emo kiro ga okoji Tupana'ga popoakarimo. Ga ja ore ndoropopoakari kiro orojikoty'a Cristo'ga pavẽi. Nahã ore rekoi pe pyri imondove'ỹ hahyva'ea pe me ikwehe. Emo orovahema'javame pe pyri javo pe me po ti ore rekoi Tupana'ga popoakarimo nehẽ orojikoty'a Cristo'ga pavẽi avuiramave'ga pavẽi nehẽ.\n5Marã pendeaporog̃ita naerũ? Ndapejikogi pe Jesus Cristo'ga rehe naerũ? Pekwaha hete ti pejiyvyteri pe. Pe napembaragwahavi Cristo'ga jikoty'ara rehe penhipavẽi naerũ? Po Cristo'ga ndojikoty'ari pe pavẽi, a'ero po pe Cristo'gareheva'ea rũi hamo. 6Pe ikwahavame pejikoga Cristo'ga rehe po ti pe ei Paulo'g̃a ko Cristo'ga moirũhara'g̃a tuhẽ javo nehẽ no. A'ea ji apota.\n7A'e ji Tupana'ga pe:\n—Epoko ti Corintopeve'g̃a tokote'varuhuyme ti g̃a. A'ereki ji apota g̃andekokatua, a'e ji Tupana'ga pe.\nJi nda'ei pendekokatua pe ojipe'g̃a ti te'i katu ji ve javo. A'ereki ji apota tuhẽ pendekokatua. Emo pe ndekote'varuhua'jave'ymame po ti ore noromondoa'javi pe me hahyva'ea hepiukare'yma Tupana'ga popoakara pepyteri pe. Ji hepiukare'ymame po ti ojipe'g̃a ei ore ve nehẽ: \"Paulo'g̃a ko Cristo'ga moirũhara'g̃a rũi. A'ereki g̃a ndohepiukari ore ve Tupana'ga popoakara,\" e po ti g̃a nehẽ. Na g̃a etehei ore ve a'ero. A'ereki koji'i pyry hete ji ve pendekokatua. 8A'ereki ore noromondotehei hahyva'ea pe me.\nPo pe ndekote'varuhui, a'ero ti ore toromondo hahyva'ea pe me toko ti g̃a Tupana'ga nhi'ig̃a rehe a'itituhẽva'ea rehe javo. Po ti pe ndekoi Tupana'ga nhi'ig̃a rehe, a'ero po ti ore pe pokogi nehẽ koji'i ti Corintopeve'g̃a ndekokatui nehẽ javo. 9A'ea ore oropota hete pendekokatua. A'ereki pe ndekokaturame ore noromondoi hahyva'ea pe me. A'ereki ore noromondotehei hahyva'ea. A'ero po pe pe'e: \"Paulo'g̃a ndipopoakari,\" pe'e po pe. Po ore nahã, a'ero oropopoakare'yma rehe ore roryroryvamo reki. A'ereki pe pepopoaka pejikokatuavo. Oro'e ore Tupana'ga pe a'ero:\n—Igwaigwavete ti emongo katu Corintopeve'g̃a jipi g̃a mbojogwerekokatuavo, oro'e ore ga pe.\n10Oropota tuhẽ ore pendekokatua. Nurã avo jirekorame ji ikwatijari imondovo nhinhi'ig̃a pe me pe mog̃itavo jihoa koty pe pyri. A'ereki ji a'e jiyvyteri pe: Po ti ji ikwatijana'ẽi imondovouka g̃a pe, a'ero po ti Corintopeve'g̃a pohiri okote'varuhua hugwi nehẽ. A'ero nhivahemame g̃a pyri po ti ji nanhi'ig̃ahyi g̃a pe nehẽ imondove'ỹ hahyva'ea g̃a pe nehẽ. Jesus Cristo'ga nhandepojykaharete'ga e'i ore ve: \"Pepoko ti jireheve'g̃a mbojikoheteavo ji rehe nhinhi'ig̃a kwahavuka g̃a pe,\" ei Jesus Cristo'ga ore ve. Ga nde'i ore ve: \"Penhi'ig̃ahy ti g̃a pe g̃a mbopoyjayjare'yma.\" A'ea rũi ga ei.\n11Kiro ji ikwatijapavi pe me nhiirũa pe. Pejoryjory ti Cristo'ga rehe. Penhimbovyvy ti. Pehendu katu ti oreremimog̃ita inog̃atuavo pepy'a. Pembojo'ja ti pejeaporog̃ita. Peko katu ti pejohupe. Nane'ymi ti tapeko nahã. A'ero po ti Tupana'ga oko pe pyri nehẽ. Gaha nhande arõ hete nhandepy'a nog̃atuavo nhande mbojogwerekokatuavo.\n12Penho'anhuvã ti penhoiruamo Cristo'gareheva'ero.\n13Avove'g̃a – kiroki g̃a Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a – g̃a nhaporemo omondouka onhi'ig̃a pe me.\n14Kiro ji ei:\nNhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga tomombyry ti pe me.\nTupana'ga ti tokwahavuka pe me g̃wemiarõhetea.\nTojikoty'a Tupana'ga ra'uva pe pavẽi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Cor\/13\/","date":"2018-07-21T02:23:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676592150.47\/warc\/CC-MAIN-20180721012433-20180721032433-00451.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000081062,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000081062316895}","num_words":672,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.454,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Marcos 8:8-9\n8-9G̃a ima'ẽrame g̃a nhaporemo i'ui a'ero onhimoytaromouka jupe. A'ereki Jesus'ga ombohe'yjuhu mbatera g̃a pe nhaporemo. He'yjuhu ko g̃a – kiroki g̃a o'u – quatro milve'g̃a. Aerẽ garemimbo'ehara'g̃a imono'ono'og̃i haygweygwera rembyruera imondovo inog̃a yrua pype. Seteva'ea g̃a imotynahenahembavi a'ero.\nAerẽ Jesus'ga g̃a mondoukari g̃anonga pe. 10Igwete ga g̃wemimbo'ehara'g̃a ndero'avi yhara pype g̃a nderogwovo Dalmanutapeve'g̃a gwyri pe g̃a nderovahema.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Mark\/8\/8-9","date":"2018-07-23T12:04:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676596336.96\/warc\/CC-MAIN-20180723110342-20180723130342-00060.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000050068,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000050067901611}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.056,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.339,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 26:22\n22Emo kiromo jate Tupana'ga ji pokopoko okovo. Nurã ji ami imombe'ukatuavo kiro ahe ve nhaporemo okoteheve'g̃a pe huvihava'g̃a pe no, ei Paulo'ga. Nhiremimombe'ua ko aheremimombe'ua ja reki. A'ereki Moisésva'ea omombe'u aerẽva'ea. Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea omombe'u a'ea jitehe no. A'ea pe jate ji ei jipi imombe'gwovo no, ei ga ga pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/26\/22","date":"2018-07-16T15:38:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589350.19\/warc\/CC-MAIN-20180716135037-20180716155037-00110.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000061989,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000061988830566}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.431,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"João 16:4\n4A'e ko ji poa pe me kiro tapekwahava'ja ti nhinhi'ig̃a aerẽ nehẽ. Ihorame g̃andekote'varuhua japiavo po ti pe ei a'ero nehẽ: \"Jesus'ga omombe'u nhog̃wenonde a'ea nhande ve,\" pe'ji po ti pe nehẽ, ei ga.\nTupana'ga ra'uva rekoa\nIgwete Jesus'ga ei:\n—Pe mbo'eypyrame ji nda'ei poa pe me ikwehe, ei Jesus'ga g̃a pe. A'ereki a'ea rupi pe pavẽi ji rekoi ikwehe, ei ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/16\/4","date":"2018-07-19T14:40:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590901.10\/warc\/CC-MAIN-20180719125339-20180719145339-00445.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.044,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.264,"stopwords_ratio":0.587,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 17\nPaulova'ea oho Tessalônica pe\n1Igwete Paulo'g̃a hoi pea rupi cidade de Anfípolis pe aerẽ Apolônia pe no. Aerẽ g̃a vahemi ojipe'i pe no Tessalônica pe. Pevo tuvi judeus'g̃a jatykahava. 2A'ero sábado rupi Paulo'ga hoi ipype g̃a pyri a'ero. A'ereki sábado nanani ga hoi judeus'g̃a jatykahava pype jipi. Três vezes Paulo'ga hogahoi pevove'g̃a monhi'inhi'ig̃a aherembikwatijara rehe Tupana'ga mombe'uhava rehe. 3Igwete ga imombe'ukatui javo g̃a pe.\n—Nahanahã ahe ei ikwatija hako, ei Paulo'ga. Cristo'ga manoa pe ahe ei a'ero tokwaha ti ga hahyva'ea omanomo javo. Cristo'ga kwerava pe ahe ei no tokwerava'ja ti ga omanoa hugwi javo, ei ga. Jesus'ga ko Cristoramo oko Tupana'ga remimbuhurukaramo. A'ereki gaha ahe nhi'ĩpo'ru pa ikwehe. Gaha ji amombe'u kiro pe me a'ero Jesus'ga, ei Paulo'ga g̃a pe.\n4Igwete jara'g̃a Paulo'ga nhi'ig̃a reroviari ga mbopogweavo ojikoty'a Paulo'g̃a pavẽi judeus'g̃a. Na jitehe ko judeus'g̃arũive'g̃a – kiroki g̃a ojiko Tupana'ga rehe. Grego ko g̃anhi'ig̃a. He'yjuhuve'g̃a Paulo'g̃a mbopogwei ojikoty'a g̃a pavẽi. Kunhangwera'g̃a na jitehe no onhimongyavo imbateve'g̃a.\n5Judeus'g̃a ki a'e te onhimyrõ Paulo'g̃a ndehe hepiagame Paulo'g̃a mbopogwea. Nurã g̃a okote'varuhuve'g̃a nderuri ojipyri – kiroki g̃a okoteheuhu oporavykye'yma jipi. Igwete g̃a g̃a mbojatykai g̃a mbohapukapukaita Paulo'g̃a ndehe cidadepeve'g̃a momymomyinauka. A'ero g̃a hoahypavi Jasão'ga ronga pe tiheka ti Paulo'g̃a javo.\n—Tiroho ti g̃a mytu'ẽ me g̃andovaki, ei g̃a ojohupe novĩa.\n6Ndohepiagi reki g̃a Paulo'ga ipype. Silas'ga g̃a ndohepiagi no.\n—Jasão'g̃a ti tipyhy a'ero Jesus'gareheve'g̃a, ei g̃a ojohupe.\nA'ero g̃a Jasão'g̃a pyhygi g̃a nderohyryryga g̃a nderogwovo huvihava'g̃a pyri. Igwete g̃a ei g̃a pe:\n—Paulo'g̃a iporayvaruhu ogwoogwovo g̃agwyri pe nhaporemo g̃a momymomyina, ei g̃a o'mbero g̃a pe. Igwete g̃a nduruhui kiro nhande pyri no. 7A'ero Jasão'ga g̃a mbuhurukari g̃wonga pe g̃a mombytavo ojipyri, ei g̃a g̃a pe. G̃a nhaporemo nohendukatui nhanderuvihavuhu'ga nhi'ig̃a César'ga nhi'ig̃a. A'ereki g̃a e'i: \"Hajiheve'ga ag̃wamo nhanderuvihavuhuro oko,\" ei g̃a, ei g̃a. \"Jesus ko garera,\" ei Paulo'g̃a, ei g̃a g̃a pe.\n8Onhi'ig̃ame a'ea rehe g̃a pe g̃a imomymomyi huvihava'g̃a py'a jara'g̃a py'a no. 9Igwete huvihava'g̃a ei Jasão'g̃a pe:\n—Imbuhumbuhurame itambere'ia ore ve po ti ore pe mo'ẽukari pe mondovouka a'ero, ei g̃a. Pe ndekokaturame po ti ore imbuhura'javi peitambere'ia pe me a'ero nehẽ, ei g̃a g̃a pe.\nIgwete Jasão'g̃a imondoi itambere'ia g̃a pe. A'ero g̃a Jasão'g̃a mbopiro'yukari g̃a mondovouka.\nPaulova'ea oho Beréia pe\n10Kotihĩ ypytunimo Jesus'gareheve'g̃a Paulo'g̃a mondoukari cidade hugwi a'ero topyhygyme ti g̃a Paulo'g̃a javo. Igwete Paulo'ga hoi pea rupi cidade de Beréia pe okovo Silas'ga pavẽi. Ovahemame g̃a jogwerohoi judeus'g̃a jatykahava pype upa. 11Igwete Paulo'g̃a imombe'umbe'ui g̃a pe Tupana'ga nhi'ig̃a. Beréiapeve'g̃a koji'i pyry hete reki Tessalônicapeve'g̃a hohe. A'ereki g̃a g̃wendu pota hete Tupana'ga mombe'ua. Paulo'g̃a imombe'urame g̃a ei ojohupe: \"Tihepia ti imombe'ukatua.\" Nurã g̃a hoi hepiaga aherembikwatijara jipi Tupana'ga mombe'uhava nahã reki ra'e javo.\n12A'ero g̃a heroviari ojikoga Jesus'ga rehe onhimongyavo. He'yive'g̃a kunhangwera'g̃a ojiko Jesus'ga rehe no imbateve'g̃a. Grego ko g̃anhi'ig̃a. Akwaimbae'g̃a na jitehe grego g̃anhi'ig̃a. Igwete g̃a jikogi Jesus'ga rehe onhimongyavo. 13Emo ojipe'g̃a Paulo'g̃a mombe'u judeus'g̃a pe – perope Tessalônica pe.\n—Paulo'ga oho Beréia pe raji'i, ei g̃a. Kiro ga imombe'umbe'ui Tupana'ga nhi'ig̃a g̃a pe no, ei g̃a g̃a pe.\nIkwahavame judeus'g̃a hoi Beréia pe a'ero. Igwete g̃a eg̃a'euhui Beréiapeve'g̃a pe i'mbe hete Paulo'ga pe me javo. Nahã g̃a he'yjuhuve'g̃a momymomyi upa. 14Nurã Jesus'gareheve'g̃a Paulo'g̃a mondoukaripei a'ero toho ti ga ypiahu pe javo. Emo Silas'ga opyta na'ẽ Beréia pe Timóteo'ga pavẽi. Kiroki g̃a Paulo'ga reroho – gweroho g̃a ga ypiahu pe. 15Aerẽ g̃a ga rero'avi ga rerogwovo cidade de Atenas pe ga reja.\n—Pejivy kirog̃we, ei Paulo'ga g̃a pe. Pe'ji ti Silas'ga pe Timóteo'ga pe no kotihĩ ti g̃a tuhu ji pyri avo, ei Paulo'ga g̃a pe.\nA'ero ga reja g̃a herojivyri herogwovo.\nPaulova'ea oho Atenas pe\n16Igwete Paulo'ga pytai Atenas pe Silas'g̃a mboha'uva. He'yjuhuheteva'ea cidadepeve'g̃a gwereko ha'angava g̃wemimbohetehara. Nurã Paulo'ga py'a oko tehe hepiagame. A'ereki pevove'g̃a nombohetei Tupana'ga. 17A'ero ga hoi judeus'g̃a jatykahava pype Jesus'ga mombe'gwovo g̃a pe. Igwete ga nhi'inhi'ig̃i g̃a pe judeus'g̃a pe judeus'g̃arũive'g̃a pe no – kiroki g̃a ojiko Tupana'ga rehe. Ima'ẽhai pe ga hogahoi jipi ja'javo pevove'g̃a pe no. 18A'ero g̃a nduri Paulo'ga pyri – kiroki g̃a ombo'e epicureu'g̃a nhi'ig̃agwera rehe. Kiroki g̃a ombo'e estóicos'g̃a nhi'ig̃agwera rehe – g̃a uhu ga pyri no. Igwete g̃a Paulo'g̃a nhi'ig̃ayvari a'ero. Jara'g̃a e'i ojohupe:\n—Gara rehe ga onhi'ig̃uhũ naerũ? ei g̃a.\nJara'g̃a e'i:\n—Omombe'u po ga hajiheve'g̃a yvagipeve'g̃a ovuhu, ei g̃a.\nA'ea g̃a ei. A'ereki Paulo'ga omombe'u Jesus'ga g̃a pe. Omombe'u ga omanove'g̃a mbogwerava no. 19A'ero g̃a Paulo'ga rerohoi yvytyruhua rehe Areópago rehe. Igwete g̃a jatykai tihendu ganhi'ig̃a javo.\n—Emombe'u kirog̃we ore ve enhimimombe'upyahua torohendu, ei g̃a ga pe. 20A'ereki hajiheva'ea nde eremombe'u ore ve ore monhimomby'avo. Nurã torokwaha tuhẽ neremimombe'ua, oro'e ore nde ve, ei g̃a.\n21A'ereki g̃a nhaporemo onhomonhi'inhi'ĩ ranuhũ jipi Atenaspeve'g̃a hajiheve'g̃a no – kiroki g̃a u g̃a pyri upa Atenas pe. Nane'ymi g̃a imombe'umbe'ui mbaterapyahua ojohupeupe. Nanongara jate g̃a g̃wendu pota jipi no. Nurã g̃a Paulo'ga rerohoi pevo tomombe'u ga mbaterapyahua ore ve javo.\n22A'ero Paulo'ga ami g̃apyteri pe yvytyruhua rehe Areópago rehe. Igwete ga ei Atenaspeve'g̃a pe:\n—Pembohete hete po pe yvagipe'g̃a, ei ga. 23A'ereki jikwavame pehea rupi ji ahepiepia ha'angavaparavuhua imbohetehava, ei ga g̃a pe. Igwete ji hepiagi ikwava'ẽhava. Igwyri pe pe ikwatijari inog̃a. \"Oroapo ore agwa yvagipeve'ga pe orerembikwahave'yma'ga pe,\" e'i penembikwatijaragwera, ei ga. Gaha pe pembohete ga kwahave'yma – gaha jitehe ji amombe'u kiro pe me. Tupana'ga reki ji amombe'u pe me, ei Paulo'ga g̃a pe.\n24—Tupana'ga – gaha oapo yvya yvyakotyva'eareheva'ea reheve – yvaga jaramo ko ga rekoi yvya jaramo no, ei ga. Ga ko nduvi yvyakotyve'g̃a nembiapoa pype ombohetehava pype, ei ga g̃a pe. 25Ga gwereko pa mbatera ojive. Nurã ga ndojikogi yvyakotyve'g̃a ndehe ji poko javo g̃a pe. Gaha ko omongouka pa ahe. Igwete ga imbuhumbuhurukari mbatera g̃a pe nhaporemo, ei Paulo'ga g̃a pe.\n26—Tupana'ga oapo na'ẽ nhaneremboypya ojipejiva'ea hako, ei ga. Aerẽ ga ahe mbohetauhui huvihava'g̃a mongovo g̃andeheve'g̃a pavẽi. Igwete ga g̃a mboja'oja'ogi g̃a mondovo g̃agwyri pe nhaporemo, ei ga. G̃a'apoa renonde Tupana'ga e'i jipe oyvyteri pe hako: \"Nahanahã po ti g̃a pe nehẽ. Aerẽ po ti nahã nehẽ,\" ei ga. \"Pevo gwe ti g̃a toko nehẽ,\" ei ga. A'ea Tupana'ga e'i oyvyteri pe hako, ei Paulo'ga g̃a pe. 27Nahanahã Tupana'ga japoi g̃a nderekovo tajireka ti g̃a javo. \"Ji repia po ti g̃a ji rekarame nehẽ,\" ei Tupana'ga hako, ei ga. Irupe rũi reki Tupana'ga oko nhande hugwi, ei Paulo'ga g̃a pe. 28A'ereki \"gaha nhande mongo nhande mbovavagauka,\" ei g̃a. A'ea pe pegwyripeva'ea ei ikwatija no: \"Nhande vehevi ko Tupana'ga ra'yramo xako,\" ei ahe, ei Paulo'ga g̃a pe.\n29—Tupana'ga ra'yramo nhande rekoro g̃waramo ndia'ei po nhande a'ero hamo: \"Tupana'ga ko g̃anembiapoa'java'ea ouro apopyra'java'ea prata apopyra'java'ea. Ita apopyra'java'ea ko ga.\" Ndia'ei po a'ea ga pe hamo, ei Paulo'ga imombe'gwovo g̃a pe. 30Ymya g̃a erame a'ea Tupana'ga pe ga imbogwavetena'ẽi g̃anhi'g̃a. A'ereki a'ea rupi g̃a ndokwahavi ve. Emo ga nombogwavukara'javi g̃andekote'varuhua kiro, ei ga. Kirog̃we ga ehetei yvyakotyve'g̃a pe g̃agwyri pe nhaporemo: \"Perojijyi pejeaporog̃ita pejipohia pejikote'varuhua hugwi,\" ei Tupana'ga g̃a pe, ei ga.\n31—Aerẽ mbapava koty po ti Tupana'ga Jesus'ga mbo'eukari g̃andeaporog̃ita pe nehẽ. A'ereki ymya ga e'i Jesus'ga pe: \"Aerẽ po ti ndehe ere'e g̃a pe nehẽ,\" ei Tupana'ga ga pe. A'ea rupi katu po ti Jesus'ga ekatui g̃a pe a'ero nehẽ ikwahava g̃andeaporog̃itapyryva ojipe'g̃a ndeaporog̃itate'varuhua nehẽ, ei Paulo'ga g̃a pe. Tupana'ga okwahavukaripe Jesus'ga rembi'eag̃wama yvyakotyve'g̃a pe ikwehe. A'ereki ga ombogwera Jesus'ga mongovo, ei ga Atenaspeve'g̃a pe.\n32Henduvame Paulo'ga nhi'ig̃a Jesus'ga kwerava rehe jara'g̃a ga rerekomemui. Emo jara'g̃a e'i:\n—Torohenduva'ja ti nenhi'ig̃a a'ea rehe nehẽ.\n33A'ero Paulo'ga hoi g̃apytera hugwi ogwovo. 34Jara'g̃a ojikoty'a Paulo'ga pavẽi ojikoga Jesus'ga rehe. Dionísio'ga – kiroki ga omog̃ita pevove'g̃a ojipe'g̃a pavẽi yvytyruhua rehe Areópago rehe jipi – ga ojikoty'a Paulo'ga pavẽi ojipe'g̃a no Damárishẽa no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/17","date":"2018-08-16T21:46:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221211185.57\/warc\/CC-MAIN-20180816211126-20180816231126-00067.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":1233,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.431,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Tessalônicenses 2\nPaulova'ea oporavyky Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo\n1Ndorojotehei ore pe pyri ikwehe. A'ea pehe tuhẽ pekwaha. A'ereki pe pejiko Tupana'ga rehe oreirũramo ore imombe'urame ganhi'ig̃a pe me.\n2Ymya ore pytaahi'vi cidade de Filipos pe ikwehe. Aerẽ Filipospeve'g̃a jigwarajuhu ore rehe. Onhi'ĩteuhu g̃a ore ve no ore mbotegweteavo. A'ea pe pekwaha.\nAerẽ ore hoi g̃a hugwi orovahema pe pyri cidade de Tessalônica pe ikwehe'i. Ore ruvame pe pyri ojipe'g̃a nohendupotarihu Tupana'ga nhi'ig̃a no. Emo Tupana'ga ore moirũ ore pavẽi ojikoty'a. Nurã ore ndoropojihuvi g̃a Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'ukatuavo pe me Cristo'ga omano pe ndepyga javo. 3A'itituhẽva'ea ore ei imombe'ukatuavo Tupana'ga nhi'ig̃a pe me ikwehe'i pe motetirũpotare'yma. Opogwereko katu orokote'varuhue'yma pe me. Nopomoandyandyi ore pehe.\n4Ymya Tupana'ga ei oyvyteri pe kako: \"Paulo'g̃a ko ahembojikohara'g̃a ojihe upa. Pyry ko Paulo'g̃a imombe'ui nhinhi'ig̃a Cristo'ga mombe'gwovo nehẽ,\" ei Tupana'ga. Nurã ore imombe'ui ganhi'ig̃a. Torombohory ti ojipe'g̃a javo rũi ore imombe'ui ganhi'ig̃a. A'ea ore imombe'ui Tupana'ga ti torombohory javo. A'ereki gaha okwaha hete orereaporog̃ita. 5Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'urame ore noronhi'ig̃atutehei pe me tonhimohẽ ti g̃a nhande rehe okovo nhanenhi'ig̃a rehe jave'yma. A'ea pe pekwaha. Ndoro'eangavi oroyvyteri pe: Timombe'u ti Tupana'ga nhi'ig̃a g̃a pe. A'ero po ti g̃a imombyryvi nhande ve nehẽ. A'ea rũi ore ei. A'ea Tupana'ga okwaha orereaporog̃ita kwahava.\n6Ndoro'ei ore: Torembohete ti. A'ea rũi ore ei pe me. Ojipe'g̃a pe ndoro'ei no. 7Po ore ei a'ea hamo nhande ve ti g̃a tombuhu javo hamo, a'ero po pyryvamo hamo. A'ereki ore Cristo'ga moirũharamo oroko. Ahey'g̃a gwereko katu gwa'yra'g̃a onhyromo. Ahey'g̃a javijitehe ore pe nderekokatui orenhyromo ikwehe'i. 8Opoarõ hete ore orokovo. Nurã ore imombe'upotahetei pe me Tupana'ga nhi'ig̃a Jesus Cristo'ga mombe'ua ikwehe'i. Opopoko pota hete ore no. A'ereki ore orovy'a hete pe ndehe. 9Napemoka'nhymi tuhẽ pe oreporavykyagwera. Oroporavyky hete ore arimo ypytunimo no ikwehe'i. Ore tuhẽ oropyhy orojive mbatera. Nurã ore ndoro'ei pe me pembuhu tehe ore ve javo. Nahã ore rekoi imombe'urame pe me Tupana'ga nhi'ig̃a Jesus Cristo'ga mombe'gwovo ikwehe'i.\n10Cristo'gareheva'ero pe pekwaha orerekokatua ore ruvame pe pyri ikwehe'i. A'ea Tupana'ga okwaha no. Pe me ore pyryvamo. Nurã tegwete ojipe'g̃a nemimbojahava ore rehe.\n11-12Aheruva'g̃a gwa'yra'g̃a mbo'e katu. Aheruva'g̃a ja ore pe mbo'ekatui pe napenani pe mbohoryva Tupana'ga rehe ikwehe'i. Oro'ero'e hete pe me ikwehe'i: Peko katu ti Tupana'ga mbohoryva jipi. Gaha e'i pe me: \"Tuhu ti g̃a upa ji pyri nhirendy'java pyri no,\" ei ga. \"Ji tuhẽ tako g̃anduvihavamo,\" ei ga pe me.\n13Oreremimombe'ua renduvame pe ei ikwehe'i: \"Yvyakotyve'g̃a rũi omombe'uuka Paulo'g̃a pe. Tupana'ga tuhẽ omombe'uuka g̃a pe,\" pe'e pe. Na tuhẽ. Tupana'ga nhi'ig̃a tuhẽ ore imombe'ui pe me ikwehe'i. A'ero ganhi'ig̃a herojijyjijyi pendeaporog̃ita pe mombyryva okwahyro pe ndehe pe jikogame ga rehe. Nurã ore ei Tupana'ga pe jipi:\n—Pyry hete Tessalônicapeve'g̃a hendukatui nenhi'ig̃a, oro'e ore ga pe.\n14Pehe oreirũramo peko Jesus'gareheve'g̃a ja judeus'g̃a ja – kiroki Judéiapeve'g̃a ojiko Cristo Jesus'ga rehe onhimono'og̃a tihendu katu ti Tupana'ga nhi'ig̃a javo. A'ereki judeus'g̃a nde'yja'g̃a ndopotari g̃ajikoga Jesus Cristo'ga rehe okote'varuhuavo g̃a pe. Na jitehe pende'yja'g̃a ndekote'varuhui pe me ipotare'yma pejikoga Jesus Cristo'ga rehe.\n15Ymyahũ judeusva'ea ojuka Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea. Aerẽ judeus'g̃a Cristo Jesus'ga jukai nhandepojykaharete'ga jukai. Ag̃wamo g̃a jigwarajuhu ore rehe ore mondovo cidades hugwi. Tupana'ga ndopotariuhu g̃andekote'varuhua. Okouhu g̃a ojipe'g̃a ndehe nhaporemo g̃a arõe'yma. 16A'ereki g̃a ore mombi pota ore Jesus Cristo'ga mombe'urame g̃a pe. Omombi pota g̃a orenhi'ig̃a tojikogyme judeus'g̃arũive'g̃a ga rehe javo.\nYmyahũ judeus'g̃a omombipembipeuhua'jaa'ja Tupana'ga py'a ojihe okote'vate'varuhuavo. Kiro mbapava g̃andekote'varuhua reki. A'ereki Tupana'ga ndipygwa'javi a'ero onhimonha'ngavo g̃a ndehe kiro.\nOjivy pota Paulova'ea Tessalônicapeva'ea repiaga'java\n17G̃a oromboja'ogame pe hugwi norombegwei orojirokwaheteavo xaho ti oreirũ'g̃a ndepiaga javo novĩa ikwehe'i. A'ereki ore pe ndepiaga'u hete. Tegwete orehoa reki. Emo ore nopomoka'nhymi. 18Pe pyri ore hopotari. Ji tuhẽ a'ea'e tajivy ti Tessalônicapeve'g̃a pyri javo novĩa. Emo Satanás'ga norembojivyrukari pe pyri.\n19A'iti tuhẽ ore pe ndepiapotari. A'ereki ore oroko pe ndehe. A'ero po ti Jesus Cristo'ga rura'javame ore ei: Orereheve'g̃a Tessalônicapeve'g̃a ojiko hete nde rehe, oro'e ti ore nehẽ. A'ea rupi po ti pe ore mbohoryvi Jesus Cristo'ga pyri nehẽ. Pe ndehe po ti ga ore mbohetei nehẽ pe pembojikoguka g̃a ji rehe javo. Pe tuhẽ po ti nahã ore ve nehẽ nhande amame nhandepojykaharete'ga rovai pyteri pe nehẽ. 20A'ereki pehe ore mboukwaha. Pehe ore mbohory.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/ga.bibles.org\/pah-PAHNT\/1Thess\/2\/","date":"2018-08-20T16:22:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221216718.53\/warc\/CC-MAIN-20180820160510-20180820180510-00317.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000032187,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000032186508179}","num_words":675,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.336,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"João 17:24\n24—Apĩ, ei Jesus'ga. Nde erembojikoguka g̃a ji rehe ikwehe, ei ga ojiheve'g̃a mombe'gwovo. Apota hete ji g̃anduvag̃wama jijipyri – perope ji aho kiro jitupa – tohepia ti g̃a jiruvihavuhuhetea Tupanamo nehẽ, ei ga. A'ea nde ererekouka ji ve. A'ereki ymya yvya apoa renonde nde ji arõ hete, ei ga Tupana'ga pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/17\/24","date":"2018-08-17T21:15:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221212910.25\/warc\/CC-MAIN-20180817202237-20180817222237-00440.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000065565,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000065565109253}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.46,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 8:3\n3Kiro ojipe'ga Tupana'gapyrive'ga ruri o'ama ikwava'ẽhava pyri. Gwereko ga hyrua incenso perfume apopyra kaja ryrua ouro apopyra. Kiro perfume apopyra mondohava ga pe he'yjuhuva'ea mondohava. Nurã ga ei ikwahava omondoa:\n—Tambokai ti ji perfume ikwava'ẽhava arimo nehẽ, ei ga.\nA'ea ga ei ikwava'ẽhava pe ouro apopyra pe – kiroki oko ga'apykavareheve'ga apykava rovai pyteri pe aheruvihavuhuhete'ga apykava rovai pyteri pe.\n—Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a nhaporemo onhi'ĩ Tupana'ga pe, ei ga. Tamondo ti ji g̃anhi'ig̃a perfume reheve ikwava'ẽhava rehe nehẽ, ei ga.\nA'ero ga imbokai ipyhyga perfume apopyra kaja ryrua opo pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/8\/3","date":"2018-08-18T11:15:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221213540.33\/warc\/CC-MAIN-20180818095337-20180818115337-00687.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999949932,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999949932098389}","num_words":89,"character_repetition_ratio":0.102,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.348,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Tessalônicenses 2\nJesus Cristo'ga ti uhura'ja tiruahũheteve'ga jipiukarirẽ\n1Kiro ore imombe'ua'javi pe me oreirũa pe nhandepojykaharete'ga rura'javag̃wama Jesus Cristo'ga rura'javag̃wama. Aerẽ po ti ga ruri nhande mono'og̃a ojipyri, oro'e ore imombe'ua'java.\n2Ojipe'ga po e'i tehe pe me: \"Uhura'ja reki Cristo'ga,\" e po ga. A'ea jitehe po ojipe'ga e'i tehe Tupana'ga ra'uva omombe'u a'ea ji ve javo. Ojipe'ga po e'i tehe no Paulo'g̃a okwatija nanongara javo. Kiro ore ehetei pe me: G̃a erame na, tapemongoteheukaripei g̃a pe pejipy'a g̃a'etehea rehe. Aerẽ gwe ti Jesus Cristo'ga rura'javi nhande mono'ono'og̃a ojipyri nhande rerogwovo ojupi nehẽ. 3Tapenhimoandyandyjukari'i'i ti nanongara rehe.\nKiro po ti ore imombe'ui Cristo'ga rura'java renondehava pe me. Jesus Cristo'ga rure'ymame ti he'yive'g̃a pohiri Tupana'ga hugwi hendupotara'jave'yma ganhi'ig̃a nehẽ. Cristo'ga rura renonde ti tiruahũheteve'ga jipiukari nehẽ novĩa. A'ereki ymyahũ Tupana'ga e'i ga pe: \"Aerẽ ti ji ga mondoi ji hugwi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ. Tiruahũ hete tuhẽ ti ga pe pevo jipi a'ero nehẽ,\" ei Tupana'ga.\n4Tupana'ga movahĩharamo ti tiruahũheteve'ga ei nehẽ: \"Jihi ko g̃a hohe – kiroki g̃a pe g̃a e'i tehe Tupana. Jihi ko g̃anemimbohetehava hohe pa no,\" e'i ti ga onhimboheteavo nehẽ. \"Yvyakotyve'g̃a tanhimbohete kiro, jihi jate,\" e'i hete ti ga nehẽ. A'ero ti ga apygi Tupana'ga ryrua pype vehevi oina nehẽ ji ko Tupana tuhẽ javo.\n5Ji a'ea mombe'u pa pe me jiruvame pe pyri Tessalônica pe ikwehe'i. Pemoka'nhy pe nhiremimombe'uagwera naerũ? 6Pe pemoka'nhy a'ea – kiroki a'ea nombojipiukari tiruahũheteve'ga kiro. Aerẽ ti gambojipiukara apiavo ihoi nehẽ.\n7Ndojipiukari ve tiruahũheteve'ga upa novĩa. Emo okote'varuhuve'g̃a oko reki tiruahũheteve'ga reaporog̃ita rupi kiro Tupana'ga movahiamo avo yvya koty okovo. Jesus'gareheva'ero nhande jate tikwaha a'ea. U ve gambojipiukare'ỹva'ea. Aerẽ ti ihoi japiavo a'ea pe'ahava apiavo nehẽ. 8Kirẽ a'ea rakykweri ti tiruahũheteve'ga jipiukari okote'varuhuheteavo nehẽ.\nA'ero ti nhandepojykaharete'ga tiruahũheteve'ga jukai opytua pyvõ ga nog̃a. Omombi ga gapopoakara g̃wendy'java pyvõ nehẽ ura'javame nehẽ Jesus'ga.\n9Kiro ore imombe'ua'jakatui tiruahũheteve'ga jipiukarag̃wama. Satanás'ga popoakara rerekovo ti tiruahũheteve'ga jipiukari nehẽ. A'ereki Satanás'ga ga pojyka ga moiruamo. Nurã ti tiruahũheteve'ga popoakahetero japovo hepiukahava ahemonhimomby'aheteva'ea no Tupana'ga oapouka ji ve javo o'mbero.\n10Okote'varuhuparavuhua rupi po ti tiruahũheteve'ga g̃a moandyandyi a'ero nehẽ – kiroki g̃a oho hahyva'ea ruvihava viara rupi. Oho tuhẽ ti g̃a hahyva'ea ruvihava pype nehẽ. A'ereki g̃a nohendupotari a'itituhẽva'ea Jesus'ga mombe'ua rehe okove'ỹ imomborukare'yma Jesus Cristo'ga pe okote'varuhua a'ero. 11Nurãro g̃waramo ti Tupana'ga heroviarukari g̃a pe mbehea nehẽ. 12Nahã po ti Tupana'ga g̃a nderekoi nehẽ toho ti g̃a hahyva'ea ruvihava pype nehẽ javo – kiroki g̃a nhaporemo ndogweroviari a'itituhẽva'ea Jesus Cristo'ga mombe'ua gworygworyvamo okote'varuhua rehe.\nJypya vehevi Tupana'ga ahe mo'emo'ẽ Cristo'gareheva'ero\n13Pe me oreirũa pe ore ei: Nhandepojykaharete'ga pe arõ hete. Nane'ymi toro'e tuhẽ Tupana'ga pe a'ero ndepyry hete nde javo ga pe. A'ereki jypya vehevi ga pe mo'emo'ẽ pe mongovo Cristo'gareheva'ero tambopyahuuka ti ji g̃andeaporog̃ita javo. A'ero gara'uva pendeaporog̃ita rerojijyi imombyryva. Pe perovia a'itituhẽva'ea Jesus Cristo'ga mombe'ua. Nahã Tupana'ga pendeaporog̃ita mbopyahuukari.\n14Nanongara Tupana'ga opota hete. Na tuhẽ. Ga omombe'uuka ore ve pyryva'ea Jesus'ga mombe'ua tipyahu ti Tessalônicapeve'g̃a ndeaporog̃ita javo. \"Nahã ti g̃a togwereko opojykaharete'ga katuhetea Jesus Cristo'ga katuhetea nehẽ no,\" ei Tupana'ga.\n15A'ero ti pejiko hete Jesus Cristo'ga rehe jipi oreirũramo. Tapepohiri ti oreremimbo'ea hugwi. Oreremimombe'ua ti perovia hete. Orerembikwatijara ti perovia hete no.\n16-17Nhanderuvete'ga Tupana'ga nhande arõhetei. Ga onog̃atu nhandepy'a jipi nhande mbohoryva avuirama. Ga nhande mbojiko ojihe jipi. Nurã ore ei: Ga ti nhande reroho yvagi pe nehẽ. Nahã ga rekoi. A'ereki ga pyry nhande ve. A'ero ore ei: Jesus Cristo'ga tuhẽ ti tonog̃atu pepy'a pe mbohoryva pe moiruamo Tupana'ga pavẽi. Toapoparavuhuuka ti g̃a pe me pyryva'ea jipi. Tomombe'uparavuhuuka ti g̃a pe me pyryva'ea jipi no, oro'e ore.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Thess\/2\/","date":"2018-08-21T02:19:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221217909.77\/warc\/CC-MAIN-20180821014427-20180821034427-00156.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000063181,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000063180923462}","num_words":578,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.204,"stopwords_ratio":0.389,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Pedro 4:17\n17Oho g̃werĩ kiro japiavo Tupana'ga rembi'ea apiavo. E'i po ti ga yvyakotyve'g̃a ndeaporog̃ita pe imbohahyavo g̃a pe nehẽ. Ojiheve'g̃a pe na'ẽ po ti Tupana'ga ei nehẽ. Po ti ga ei nhande ve na'ẽ, a'ero po ti g̃a pe kaitu ga imbohahyahivuhui nehẽ – kiroki g̃a nohendukatui Tupana'ga nhi'ig̃a Cristo'ga mombe'ua.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Pet\/4\/17","date":"2018-08-19T10:15:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221215075.58\/warc\/CC-MAIN-20180819090604-20180819110604-00129.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.032,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.58,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"João 10:9\n9Ji ko jurukwara'java'ea, a'e ji, ei Jesus'ga g̃a pe. Ji pyri g̃a nduri javo. \"Nde rupi ti toroho Tupana'ga pyri,\" ei g̃a ji ve, ei ga. G̃a erame ji ve po ti ji g̃a mongoi Tupana'gareheva'ero g̃a nderekokatuavo nehẽ. A'ero po ti g̃a inog̃atui opy'a okovo nehẽ, ei ga. Igwete po ti ji imombyryvi g̃a pe nehẽ g̃a ndepiakatuavo g̃a nderekovo nehẽ, ei ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/10\/9","date":"2018-08-18T14:04:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221213689.68\/warc\/CC-MAIN-20180818134554-20180818154554-00604.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000100136,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000100135803223}","num_words":67,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.258,"stopwords_ratio":0.701,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Efésios 5\nTupana'gareheva'ero ti peko katu\n1Tupana'ga nohenonha'javi pendekote'varuhua. Nurã ti peko Tupana'ga ja pejikovo gara'yramo garemiarõhetero. 2Penhoarõ hete ti. A'ereki Cristo'ga nhande arõ hete omanomo nhande repyga ojijukauka g̃a pe. Nahã ga rekoi jukapyra'java'ero Tupana'ga pe. Nahã ga nhikwava'eg̃ame pyry Tupana'ga pe.\n3Taperekoi ti penhimbireko'g̃arũive'g̃a. Ojipe'g̃a no taperekote'varuhui'i'i ti g̃a Tupana'ga remimo'ẽharamo pejikovo g̃waramo. Ojipeva'ea rehe ite'varuhuva'ea rehe nhaporemo ti tapekoi. Tapepotaruhui ti ojipe'g̃a apoa. Tapekoi'i'i ti na Tupana'ga remimo'ẽharamo pejikovo g̃waramo. A'ero po ti ojipe'g̃a nde'i'i'i tuhẽ pe me nehẽ.\n4Tape'ete'varuhui ti. Tapeakwahavi ti. Tapenhi'ĩtehei ti. Tapejai ti ite'vava'ea. A'ea rehe nhaporemo ndatekwava'javi Tupana'gareheva'ero pendekoro g̃waramo. Emo pyry hete pe'erame Tupana'ga pe: \"Ndepyry hete nde!\" A'ea ti pe'ji.\n5A'ea ji epavi pe me. A'ereki g̃ahã ndohoi yvagi pe Tupana'ga pyri – kiroki g̃a gwereko g̃wembireko'g̃arũive'g̃a. Kiroki ndapyryvive'g̃a ojipe'g̃a ndereko te'varuhu – g̃ahã ndohoi yvagi pe no. Kiroki g̃a opotaruhu ojipe'g̃a apoa – g̃ahã ndohoi yvagi pe no. A'ereki nahã g̃a mbatera arõ Tupana'ga arõa hohe. G̃anduvihavuhuhete'ga rũi ko Cristo'ga. G̃anduvihavuhuhete'ga rũi ko Tupana'ga. Ndohoi ti g̃a yvagi pe Cristo'ga pyri Tupana'ga pyri upa nehẽ. A'ea pe pekwaha.\n6Tapenhimoandyandyjukari ti g̃a pe g̃a eteherame. A'ereki g̃a e'i okote'varuhua pe: \"A'ea rupi nhande ndiakote'varuhui,\" ei g̃a onhi'ĩteheavo o'mbero. Tapenhimoandyandyjukari ti g̃a pe pejikoe'yma g̃anhi'ig̃a rupi. A'ereki Tupana'ga noarõi nanongara ite'varuhua. Kiroki g̃a oko te'varuhu Tupana'ga renduve'ỹve'g̃a – g̃a ndehe ti Tupana'ga nhimonha'ngai a'ero nehẽ. 7Nurã g̃anhi'ig̃a rupi rũi ti peko g̃a moirũe'yma. 8A'ereki nypytunahiva'javi pe me kiro.\nYmya'ĩ pe peko ypytunahivareheve'g̃a ja – kiroki g̃a ndokwahavi hepiage'yma. G̃a javijitehe pe ndapekwahavi. Peko te'varuhu pe Tupana'ga kwahave'yma. Ag̃wamo reki nhandepojykaharete'ga Cristo'ga jikoty'aro g̃waramo pe pavẽi kojahua ja pe me. A'ereki pe Tupana'ga kwaha. Nurã ti peko katu kojahuarupive'g̃a ja ikwahapyra'g̃a ja Tupana'ga ra'yra'g̃a ja.\n9Gara pe ji ei ji erame: Kojahuarupive'g̃a ja ti peko? Kiro ji imombe'ui pe me: Pejogwereko katu pa ti. Peko katu pa. Pemombe'u pa ti a'itituhẽva'ea ojipe'g̃a moandyandyje'yma. Nanongara rehe Tupana'ga ra'uva nhande mbo'ei ikwahavuka nhande ve. 10Penhimbo'e ti takwaha ti ji nhandepojykaharete'ga remimbotarimova'ea javo Cristo'ga remimbotarimova'ea.\n11Ypytunimo ojipe'g̃a ndekoi tianderepiagyme ti g̃a javo. A'ero g̃a ndekote'varuhui. G̃a ja rũi ti peko a'ero. Tapekote'varuhui ti. A'ereki nanongara'g̃a ndojogwerekokatui. Ndokokatui g̃a. Nomombe'ui g̃a a'itituhẽva'ea. Pe'ji ti g̃a pe a'ero: \"Tapekote'varuhua'javi ti. Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi imomboruka Cristo'ga pe pejikoga ga rehe.\" A'ea ti pe'ji g̃a pe g̃andekote'varuhua mboukwahava.\n12Oko te'varuhu ranuhũ g̃a onhimima tianderepiagyme ti g̃a nhande rekorame a'ea rehe javo. Nimombe'upotari nhande g̃andekote'varuhua. A'ereki a'ea rehe nhande niandepoyjayjari. 13Emo ti tiandepoyja hete imombe'gwovo g̃a pe. Timombe'u ti g̃a pe: Nahanahã pe pekote'varuhu. Pejiko ti Cristo'ga rehe imomboruka ga pe pejikote'varuhua. Nahanahã ga pendekokatua pota. A'ea ti timombe'u g̃a pe.\nNhande g̃andekote'varuhua mboukwahavame nahã g̃a pe ti g̃a ndekote'varuhupigi a'ero nehẽ. A'ereki nhande rendukaturame ti g̃a e'i nehẽ: \"Na tuhẽ! Xako te'varuhu reki nhande,\" e'i ti g̃a. A'ero ti g̃a jikogi Cristo'ga rehe imomboruka ga pe okote'varuhua herojijyjijyita ojeaporog̃ita okovo kojahuarupive'g̃a ja nehẽ. 14Nurã Tupana'ga rembikwatijarukara i'ei:\n\"Pema'ẽ ti ikwahaheteavo!\nA'ereki pe ndapekwahavi g̃a ja\n– kiroki g̃a oki upa ikwahave'yma.\nPendeaporog̃ita tiruahũ.\nNurã Tupana'ga pe pe ndekoi omanove'g̃a ja ga kwahave'yma g̃waramo.\nPejirokwa ti imbopyahuuka pejeaporog̃ita Cristo'ga pe!\nA'ero ti ga imboukwahavi pe me pendekote'varuhua.\nA'ero ti pe pohiri pejikote'varuhua hugwi\npejikoga ga rehe nehẽ,\" ei Tupana'ga rembikwatijarukara.\n15Nurã peko katu tuhẽ ti. Ikwahave'ỹve'g̃a ja rũi ti peko. Penhimombaragwaha ti ikwahava. 16Pereko katu ti g̃a jipi Cristo'ga mombe'ukatuavo g̃a pe g̃a ndetakwera'ja nehẽ. A'ereki g̃a oko te'vate'varuhu onhimongyavo. 17Nurã pekwaha hete ti. Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe ti penhimombaragwaha. Ikwahave'ỹve'g̃a ja rũi ti peko.\n18Tapeheagwyryvi ti ahemboheagwyryva'ea gwove'ỹ vinho gwove'ỹ. A'ereki ahe i'uranuhũrame vinho a'ea ahe mbote'varuhu ahe mongovo tehe. Emo pejipojykauka ti Tupana'ga ra'uva pe penhimongokatuuka.\n19Penhomog̃ita ti penhimby'yita. Penhimby'yi ti Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo Jesus'ga mombe'gwovo no imombe'gwovo g̃andekokatua g̃anemimombyryva nhande ve. Nahanahã ti penhimby'ymby'yi nhandepojykaharete'ga pe Cristo'ga pe ga mboheteavo ga rehe pejoryjoryvamo. 20Pe'ji ti Tupana'ga pe: \"Apĩ, ndepyry hete nde imbuhua ore ve. Ore roryroryvamo neremimbuhupava rehe. Ehendu ti orenhi'ig̃a nde ve. A'ereki ore repyga Jesus Cristo'ga omano orepojykaharete'ga.\" A'ea ti pe'ji Tupana'ga pe jipi.\n21Peko ti penhonhi'ig̃a rehe pejopokoga pejogwerekokatuavo Tupana'ga rendukatukatuavo g̃waramo.\nHembirekove'g̃a\n22Kunhano peko ti penhimbireko'g̃a nhi'ig̃a rehe pejikoty'aro g̃waramo Cristo'ga pavẽi nhandepojykaharete'ga pavẽi. 23A'ereki akwaimbae'g̃a oko g̃wembireko'g̃a pojykaharamo. Cristo'ga oko ojiheve'g̃a pojykaharetero – kiroki g̃a ojatyka tihendu ti Tupana'ga nhi'ig̃a javo. Na jitehe akwaimbae'g̃a ndekoi g̃wembireko'g̃a pojykaharamo. Cristo'ga oko ojiheve'g̃a mbopiro'yharamo imomboa g̃andekote'varuhua g̃a hugwi. Ga ko g̃a'akag̃amo, a'e ji a'ero. Gara'oa a'e ji gareheve'g̃a pe. 24A'ereki Cristo'gareheve'g̃a oko Cristo'ga nhi'ig̃a rehe gaha nhandepojykaharete'ga javo. Na jitehe ti kunha'g̃a toko pa g̃wembireko'g̃a nhi'ig̃a rehe.\n25Cristo'ga oarõ hete ojiheve'g̃a omanomo g̃a ndepyga. Na jitehe ti akwaimba'eva'ero pearõ hete penhimbireko'g̃a nderekokatuavo. 26Cristo'ga omano ojiheve'g̃a ndepyga tamo'emo'ẽ ti ji g̃a jijive g̃a mombyryva javo. Ombopyahu ga g̃andeaporog̃ita g̃a hendukaturame gamombe'ua. A'ereki ga ohy pa g̃andeaporog̃itatiruahũa ipe'avo g̃a hugwi g̃a hendukaturame gamombe'ua. 27Cristo'ga omano g̃a ndepyga tuhu ti g̃a ji pyri okatuhetero javo. \"Ndite'varuhui'i'i ti g̃a otiruahũe'yma tuhẽ a'ero nehẽ,\" ei ga. \"Nurã ti g̃a pyryvamo okokatuavo nehẽ,\" ei ga omanomo.\n28Nhande tia'ngu nhandeja'oa nhanenhiarõheteavo. Na jitehe ti akwaimbae'g̃a toarõ hete g̃wembireko'g̃a g̃a a'nguheteavo g̃a pokoga. Kiroki g̃a oarõ hete g̃wembireko'g̃a – g̃ahã onhiarõ hete. 29A'ereki nhande nhaporemo niarõhetee'ỹangavi nhandeja'oa. Tia'ngu reki nhande nhandeja'oa nhandejiporaka. Nahã Cristo'ga nhandepojykaharete'ga nhande arõ hete ojiheva'ea nhande a'nguheteavo nhande pokoga. 30A'ereki gareheva'ero nhande xako gara'oa re'yjava'ero tuhẽ, a'e ji.\n31Tupana'ga rembikwatijarukara e'i:\n\"Nurã akwaimbae'g̃a ja'ogi uva'g̃a hugwi oy'g̃a hugwi no g̃wembirekokaturo.\nG̃a ojogwerekoro g̃waramo ojipejiva'ea'java'ea akwaimbae'ga kunhahẽa pavẽi,\" e'i Tupana'ga rembikwatijarukara.\n32A'ea rehe jijapyakaheterame ji akwaha onhimiva'ea ikatuheteva'ea, a'e ji. A'ea pe ji ei: Cristo'ga ojogwereko gareheve'g̃a pavẽi – kiroki g̃a ojatyka tihendu ti Tupana'ga nhi'ig̃a javo.\n33A'ero ji ei akwaimbae'g̃a pe g̃a ndetakwera'ja tuhẽ: Penhiarõ hete pe. Na jitehe ti pearõ hete ti penhimbireko'g̃a a'nguheteavo g̃a pokoga. Kunha'g̃a pe ji ei no: Pemondo ti pejeaporog̃ita imohina penhimbireko'g̃a nhi'ig̃a rehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Eph\/5","date":"2018-08-22T05:21:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221219495.97\/warc\/CC-MAIN-20180822045838-20180822065838-00210.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":940,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.397,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 13:44\nAkwaimbae'ga gwepia pyryheteva'ea ko pe\n44—Marã hekoi kiro yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo? A'ea rehe po ti ji pe mbo'ei ikwahavuka pe me imombe'gwovo a'ea'java'ea nehẽ, ei ga. Akwaimbae'ga hepiagi pyryheteva'ea ko pe. A'ereki a'ea ojipe'ga omi jipe yvykwara pype tohepiagyme ti g̃a javo. Garemimimipyra repiagame akwaimbae'ga heja pevo imima'java. Horyory ga hehe. Nurã ga imondopavi ombatera ojihugwi tombuhu ti g̃a ji ve itambere'ia mbatera pe javo. A'ero ga itambere'ia rerohoi imondopava kohoa jara'ga pe ipyhyga kohoa ga hugwi. \"Nahã ji ipojykai nhirembiepiagipyra,\" ei ga oyvyteri pe, ei Jesus'ga. Nahã hekoi yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo.\nA'ea Jesus'ga ei imombe'gwovo g̃wemimbo'ehara'g̃a pe ojo'java'ea ikwahavuka g̃a pe na jitehe pyryheteva'ea tuhẽ ko aherekoa Tupana'gareheva'ero javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/13\/44","date":"2018-08-19T10:17:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221215075.58\/warc\/CC-MAIN-20180819090604-20180819110604-00339.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":121,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.446,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 1:8\n8Kiro Jesus Cristo'ga nhandepojykaharete'ga ei:\n—Ji ypy ko ako jipe jahykavamo Alfa. Jypyva'ea pe ji ei Alfa, ei ga. Mbapavamo ji ako jahykavamo Ômega. Mbapavava'ea pe ji ei Ômega, ei ga. Ag̃wamo ji ako. Ymyahũ ji ako hako. Aerẽ ti ji ruri nehẽ no. Yvyakotyve'g̃a hohe ji popoakahetero jitekovo g̃anduvihavuhuhetero. Yvagipeve'g̃a hohe ji rekoi no jitekovo g̃anduvihavuhuhetero, ei Jesus Cristo'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/1\/8","date":"2018-08-14T09:01:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221208750.9\/warc\/CC-MAIN-20180814081835-20180814101835-00205.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999974966,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999974966049194}","num_words":61,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.393,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 9:15\n15Pyry po pe imbuhuri mbatera ji ve Jesus'ga mombe'ua rehe hamo novĩa. Emo ji ndapojykai mbatera pe hugwi. Ji ikwatijarukarame kiro pe me ji nda'ei: \"Tapojyka ti mbatera pe hugwi.\" Ji ndapojykai tuhẽ reki pe hugwi. Nhimanoa ko koji'i pyry ji ve a'ea hohe. Anhimbohete ji nhirembipojykae'yma rehe. Te'iyme ti g̃a ji ve a'ero: \"Paulo'ga onhimbohete tehe reki. A'ereki ga opojyka mbatera g̃a hugwi,\" te'iyme ti g̃a ji ve a'ero.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/9\/15","date":"2018-08-19T21:21:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221215393.63\/warc\/CC-MAIN-20180819204348-20180819224348-00643.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999976158,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.999997615814209}","num_words":71,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.535,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 11:5\n5\"Oma'eg̃atu kiro heakwagweve'g̃a okovo. Opo'ag̃atu kiro ipyka'naka'nauhũve'g̃a ogwovo katu. Oka'ẽ g̃ajagwa ijaijauhuve'g̃a hugwi. G̃wendu katu kiro japyakware'ỹve'g̃a okovo. Okwera kiro omanove'g̃a okovo. Imbatere'ỹve'g̃a g̃wendu kiro pyryva'ea Jesus Cristo'ga mombe'ua.\" A'ea nhaporemo ti pemombe'u João Batista'ga pe, ei Jesus'ga.\nA'ea Jesus'ga ei ikwahavuka ga pe Jesus'ga ko Tupana'ga remimbuhurukara'ga javo aheremimombe'uhara'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/11\/5","date":"2018-08-19T20:04:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221215284.54\/warc\/CC-MAIN-20180819184710-20180819204710-00624.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000029802,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000029802322388}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.062,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.294,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romanos 4:13\nTupana'ga nhi'ig̃agwera Abraãova'ea pe\n13Ymya Tupana'ga ei Abraãova'ea pe hako: \"Amondo pa po ti ji ojipe'g̃a yvya pe me nehẽ tapereko pa ti nehẽ,\" ei ga Abraãova'ea pe. Abraãova'ea rymymino'g̃a pe Tupana'ga ei no tamondo ti pe me javo. Ga nde'i g̃a pe: \"Abraãova'ea g̃wendu katu Moisésva'ea remimbo'eagwera. Nurã po ti tamondo g̃ayvya pe me.\" A'ea Tupana'ga nde'i g̃a pe. Ahe jikogame Tupana'ga rehe ga ahe mombyryvi. A'ea rehe Tupana'ga ei g̃a pe: \"Tamondo ti g̃ayvya pe me nehẽ,\" ei ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rom\/4\/13","date":"2018-08-14T15:52:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221209165.16\/warc\/CC-MAIN-20180814150733-20180814170733-00269.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":82,"character_repetition_ratio":0.132,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.251,"stopwords_ratio":0.561,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 4\nOmbohete g̃a Tupana'ga yvagi pe\n1Aerẽ jirekorame yvya koty ji hepiagi yvate yvaga pype. A'ereki ojipe'a jipe porta'java'ea yvagi pe. A'ero ji ga renduvi – kiroki ga onhi'ig̃ypy ji ve. Trombeta ja ga nhi'ig̃ahyahivi javo ji ve:\n—Herejo avo yvagi pe, ei ga. Nahanahã ti toko nehẽ. A'ea ti ji hepiukari nde ve aerẽva'ea nehẽ, ei ga ji ve.\n2Kotihĩ Tupana'ga ra'uva ji pojykakatui ji rerogwovo yvagi pe. Nanime pevo yvagi pe aheruvihavuhuhete'ga apykavakatua g̃a omondo imohina. A'ea rehe ga'apykavareheve'ga apygi okovo aheruvihavuhuhetero ahe mongomongovo onhi'ig̃a rupi. 3Itakatua ja jaspe ja sardônio ja ga rendy'jandy'javamo. Ga'apykava arimo yvagahavuhua rekoi. Yvagahavuhua hendy'jandy'ja itakatua ja esmeralda ja.\n4He'yjuhu aheapykava ga'apykava atimana itena. A'ereki ga oko aheruvihavuhuhetero oapyga oapykava rehe. Vinte e quatro ko aheapykava. Ga'apykava teni mbyteri pe a'ero. Ahepia ji huvihavuhu'g̃a. Pevo g̃a apygi aheapykava rehe he'yive'g̃a vinte e quatrove'g̃a. G̃a omongi tapy'ynhapitig̃ahivuhuva'ea oina. Akanitara ouro apopyra g̃a omongi no huvihavuhuro g̃waramo.\n5Ga'apykava hugwi iveraveravi onaranarag̃a onhi'inhi'ig̃a. A'ereki ga oko aheruvihavuhuhetero. Yhyga'java'ea hendypu irupe'i ga'apykava rovai pyteri pe ga rekoro g̃waramo aheruvihavuhuhetero. Sete ko yhyga'java'ea. Gara'uva pe ji ei yhyga'java'ea. Seteva'ea ja ko gara'uva.\n6Ga'apykava rovai pyteri pe hekoi ypiahua ruvihava'java'ea vidro'java'ea apopyra. Typy katu hete ypiahua ruvihava'java'ea cristal ja.\nQuatrove'g̃a nhatimani ga'apykava upa ga pyri okovo mbyteri pe ga rekoro g̃waramo aheruvihavuhuhetero. Gwe'yjuhuro g̃andeakwara ihygahivi g̃a ndehe g̃akambypya koty g̃akupepytera koty no. 7Quatrove'g̃a ko nahã: Ojipe'ga rekoi ja'gwara'java'ea ja leão ja. Ojipe'ga rekoi touro ja. Ojipe'ga rova rekoi akwaimbae'ga rova ja. Ojipe'ga rekoi kwanduhua ruvihava'java'ea ja a'ea oveverame. Nahã tuhẽ quatrove'g̃a ndekoi upa ga pyri. 8G̃apepoa oatimamba g̃a. Quatrove'g̃a nag̃anani g̃apepoa ko seis. Gwe'yjuhuro g̃andeakwara ohygahi g̃a ndehe g̃ayvyteri pe no. Ndopytu'ui'i'i g̃a javo arimo ypytunimo no. A'ereki nane'ymi g̃a e'ie'i:\n—Pyry hete ga! Pyry hete ga!\nPyry hete aheruvihavuhuhete'ga Tupana'ga!\nKoji'i ga popoakahetero ojipe'g̃a hohe pa.\nGa tehe oko aheruvihavuhuhetero, ei g̃a.\nYmyahũ ga oko hako.\nAg̃wamo ga oko.\nAerẽ ti ga ruri nehẽ.\nA'ea g̃a ei jipi onhi'imbige'yma ga rehe.\n9Nahã g̃a ga'apykavareheve'ga mboukwahavi tikatu hete ti ga javo. Nahã g̃a ga mbohetei. Ga pe g̃a ei:\n—Ndepyry hete nde ore rerekokatuavo.\nA'ea g̃a ei ga'apykavareheve'ga pe ga mboheteavo – kiroki ga oko avuirama okovo aheruvihavuhuhetero.\n10G̃a erame na ga pe akoja'g̃a huvihavuhu'g̃a vinte e quatrove'g̃a – g̃ahã g̃wenypy'anduru ga'apykavareheve'ga rovai pyteri pe avuiramave'ga rovai pyteri pe ga rekoro g̃waramo aheruvihavuhuhetero. Nahã g̃a nenypy'andurugi gaha pyry hete nhande hohe javo. Nahã g̃a ga mbohetei hekyita oakanitara ouro apopyra imondovo inog̃a garovai pyteri pe ga ko nhanderuvihavuhuhete'ga javo. 11Ga mboheteavo g̃a ei ga pe:\n—Ndehe jate ndepyryhetero orepojykaharetea.\nNdehe jate ti ahe tanemboukwaha a'ero\ngaha tikatu hete javo.\nTanembohete ti ahe.\nTereko ti aheruvihavuhuhetero epopoakaramo.\nA'ereki nde ereapo pa\ntanhimohẽ ti hehe javo.\nNde ipotaro g̃waramo hekopavi a.\nEjive nde ereapo pa.\nA'ea g̃a ei ga pe gworygworyvamo ga rehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/4","date":"2018-08-22T08:01:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221219692.98\/warc\/CC-MAIN-20180822065454-20180822085454-00375.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000030994,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000030994415283}","num_words":459,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.197,"stopwords_ratio":0.322,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Marcos 13:11\n11G̃a po ti pe pyhy pe nderogwovo imohig̃atuhara'g̃a pyri nehẽ. Pe nderohorame tapemomyi ti pejipy'a penhi'ig̃ag̃wama rehe nehẽ marãi po ti ji g̃a pe javo nehẽ, ei ga g̃a pe. Ihorame penhi'ig̃a apiavo po ti Tupana'ga ra'uva ikwahavukari pe me pe mbo'eavo nehẽ, ei ga. A'ero po ti pehe jate rũi pe nhi'ig̃i nehẽ. Tupana'ga ra'uva pe monhi'ĩ nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Mark\/13\/11","date":"2018-08-18T21:56:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221213794.40\/warc\/CC-MAIN-20180818213032-20180818233032-00284.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":64,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.243,"stopwords_ratio":0.641,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Timóteo 1:1\n1Jihi ko Pauloramo Cristo Jesus'ga moirũharamo. Aporavyky ji Tupana'ga pe a'ero Cristo Jesus'ga mombe'gwovo. A'ereki nhanembopiro'yharamo Tupana'ga e'i ji ve eko ti Cristo'ga moirũharamo ga mombe'gwovo javo. Cristo Jesus'ga e'i ji ve no ji mongovo omoirũharamo onhimombe'uuka ji ve. Ga rehe tuhẽ nhande xajiko gaha po ti nhande reroho yvagi pe nehẽ javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Tim\/1\/1","date":"2018-08-14T08:59:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221208750.9\/warc\/CC-MAIN-20180814081835-20180814101835-00012.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999957085,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999957084655762}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.123,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.556,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 1\n1Jihi ko Pauloramo. Sóstenes'ga oko ji pavẽi no. Nhaneirũramo ko ga rekoi Cristo'gareheva'ero okovo g̃waramo. Kiro ji ikwatijari nhinhi'ig̃a imondovouka pe me. Tupana'ga g̃wemimbotarimo Jesus Cristo'ga moirũukari ji ve ikwehe. \"Eho ti Jesus Cristo'ga mombe'gwombe'gwovo ojipe'g̃a pe ga repyga,\" ei Tupana'ga ji ve ikwehe.\n2Kiro ji ikwatijari imondovouka nhinhi'ig̃a pe me a'ero – perope peju cidade de Corinto pe pejijatykavo Tupana'ga mboheteavo. Pe ko Tupana'gareheva'ero. A'ereki Tupana'ga pe mo'emo'ẽ ojive. \"Jireheva'ero ko pe ndekoi pejikoty'a Jesus Cristo'ga rehe,\" ei Tupana'ga pe me. Ojipe'g̃a gwyripeve'g̃a pe nhaporemo ga ei no – kiroki g̃a Jesus Cristo'ga mbohete jipi. Ga ko nhandepojykaharete'ga g̃apojykaharete'ga no.\n3Tupana'ga ti tomombyry pe me nhanderuvete'ga Jesus Cristo'ga pavẽi nhandepojykaharete'ga pavẽi. Tonog̃atu ti g̃a pepy'a nehẽ no.\nTupana'ga omombyry pe me\n4Nhinhi'ig̃a nanani Tupana'ga pe ji ei: \"Ndepyry hete nde imombyryva Corintopeve'g̃a pe g̃a jikoty'aro g̃waramo Jesus Cristo'ga rehe,\" a'ea'e ji ga pe jipi pe mombe'gwovo. 5Pe jikoty'aro g̃waramo Jesus Cristo'ga pavẽi Tupana'ga imombyryhetepavi pe me a. Ga okwahavuka pa pe me Jesus Cristo'ga mombe'ua. Pemombe'u kwaha hete pe Jesus Cristo'ga ojipe'g̃a pe no. 6A'ereki Tupana'ga gweroviaheteuka pe me Cristo'ga mombe'ua. 7A'ero pe herekopavi Tupana'ga ra'uva remimbuhuhava pyryheteva'ea pe imboha'uvame Jesus Cristo'ga ukwahava. 8Jesus Cristo'ga tuhẽ po ti pe mbojiko hete ojihe pe mongokatuavo avuirama nehẽ. A'ero po ti ga nombojari'i'i pe ndehe nehẽ ura'javame nehẽ.\n9Tupana'ga g̃wembi'ea rupi oho jipi. Nurã nhande jikogi ga rehe. E'i ga pe me raikwehe tapejikoty'a ti jira'yra'ga pavẽi javo. Nhandepojykaharete'ga pe ga ei Jesus Cristo'ga pe.\nOjogwayva ahe Corinto pe\n10Nhiirũ, kiro ji ehetei pe me Jesus Cristo'ga repyga. Pembojo'jajo'ja ti penhi'ig̃a ojohupe. Tapejogwayvayvari ti. Pejihe'a katu ti ojogwehe imbojo'jajo'java pejeaporog̃ita. 11A'ereki Cloehẽa rongapypeve'g̃a omombe'u ji ve pejogwayvayvara. 12Ojoatyatyvihu po penhi'ig̃a. Nahã po pe ei. Jara'g̃a e'i: \"Ji ko Paulo'gareheva'ero.\" Jara'g̃a e'i: \"Ji ko Apolo'gareheva'ero.\" Jara'g̃a e'i: \"Ji ko Pedro'gareheva'ero.\" Jara'g̃a: \"Ji ko Cristo'gareheva'ero.\"\n13Cristo'ga jate ko penduvihavete'ga. Gareheva'ero ko pe nhaporemo a'ero. Maranuhũ pe ndapejihe'ari ojogwehe naerũ? Ji rũi reki amano yva rehe pendepykaramo ikwehe. Pe mobatizarame po g̃a nde'i pe me raikwehe: \"Kiro pe ndekoi Paulo'gareheva'ero.\" Nde'i po g̃a a'ea pe me raikwehe. \"Cristo'gareheva'ero kiro pe ndekoi,\" e po g̃a pe me raikwehe.\n14-15Ji nopomobatizatizai ji ruvame pe pyri ikwehe. Pyry reki ji ve ji nopomobatizai. Po ji pe mobatizatizai, a'ero po g̃a etehei ji ve hamo: Ojiheva'ero Paulo'ga g̃a mobatizai. Nopomobatizatizai ji a'ero. Crispo'ga jate ji amobatiza Gaio'ga reheve Cristo'gareheva'ero ti g̃a toko javo. 16G̃ahã nohõ, Estéfanas'ga rongapypeve'g̃a ji amobatiza nohõ. Ojipe'g̃a po ji namobatizai ovuhu. 17A'ereki a'ea rehe rũi Cristo'ga ji mbuhuruka avo. \"Emombe'u ti pyryva'ea ji mombe'gwovo g̃a pe. Terenhi'ig̃atutehei ti ji mombe'urame g̃a pe,\" ei ga ji ve ikwehe. Ako ji ganhi'ig̃a rupi a'ero. Nurã ji nanhi'ig̃atutehei Cristo'ga mombe'urame g̃a pe. Po nahã ji nhi'ig̃atui g̃a pe hamo, a'ero po nhinhi'ig̃atua rehe jate g̃a ndekoi hamo. A'ero po Cristo'ga mombe'ua rehe g̃a ndokoi hamo. Ndikwahyi po g̃a pe Cristo'ga manoagwera g̃a ndepyga a'ero hamo.\nTupana'ga okwaha hete\n18Kiroki g̃a oho hahyva'ea ruvihava viara rupi okote'varuhuro g̃waramo – nhande imombe'urame g̃a pe Cristo'ga manoagwera nhande repyga, a'ero g̃a ei: \"Pemombe'u tehe pe g̃wihã ore ve,\" ei g̃a.\nNhande rehe ki a'e te Cristo'ga manoagwera mombe'ua ikwahy hete reki. A'ereki nhande xaho Tupana'ga ronga viara rupi nhandejikoga Cristo'ga rehe. Cristo'ga manoagwera pyvõ Tupana'ga ikwahavukari nhande ve opopoakara. 19Nahã aherembikwatijara imombe'ui no Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo hako. Tupana'ga e'i hako:\n\"E'i g̃a ojive novĩa:\n'Jireaporog̃ita katu hete ji ikwahaheteavo,' ei g̃a ojive novĩa.\nKiro po ti ji imboukwahavukari g̃andeaporog̃itatehea a'ero nehẽ,\" ei Tupana'ga hako.\nNahã aherembikwatijara omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a hako.\n20Maranuhũ nanongara'g̃a ndekoi naerũ ikwahapyra'g̃a pembo'ehara'g̃a no? Marã onhi'ig̃atuhara'g̃a no? Yvyakotyve'g̃a e'i tehe nanongara'g̃a pe: \"Okwaha hete g̃a.\" Tupana'ga ki a'e te omboukwahavuka reki g̃anembikwahave'yma.\n21Tupana'ga okwaha hete. A'ero ga ei: \"Gweaporog̃ita rupi rũi po ti yvyakotyve'g̃a ji kwahavi nehẽ,\" ei Tupana'ga g̃a mombe'gwovo. A'ero ga ei ore ve: \"Pemombe'umbe'u ti Cristo'ga manoagwera g̃a pe,\" ei ga. \"Kiroki g̃a gwerovia penemimombe'ua ojikoga Cristo'ga rehe – g̃ahã po ti ji aru yvagi pe jijipyri nehẽ,\" ei Tupana'ga ore ve.\nOre imombe'urame Cristo'ga manoagwera ojipe'g̃a pe, a'ero g̃a etehei ore ve: \"Pemombe'u tehe pe a'ea ore ve,\" e'i tehe g̃a. 22Judeus'g̃a e'i ore ve: \"Peapo na'ẽ ti ahemonhimomby'ava'ea torohepia,\" ei g̃a. \"Hepiagame jate po ti ore heroviari pe Cristo'ga mombe'urame ore ve,\" ei g̃a ore ve. Judeus'g̃arũive'g̃a e'i ore ve: \"Pe ikwahaheterame jate penhi'ig̃atuavo po ti ore heroviari penemimombe'ua nehẽ,\" ei g̃a ore ve.\n23Ore ki a'e te oromombe'u katu Cristo'ga manoa yva rehe nhande repyga. Judeus'g̃a onhimonha'nga reki oreremimombe'ua rehe. Judeus'g̃arũive'g̃a e'i reki ore ve: \"Pemombe'u tehe pe a'ea ore ve,\" ei g̃a. 24Na rũi reki ore imombe'urame Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a pe. Tupana'ga omo'emo'ẽ g̃a ojive toko ti g̃a jireheva'ero javo. Judeus'g̃a pyteripeve'g̃a hugwi ga omo'emo'ẽ g̃a. Judeus'g̃arũive'g̃a pyteripeve'g̃a hugwi ga omo'emo'ẽ g̃a no. Ore imombe'urame Cristo'ga manoa g̃a pe g̃a ei: \"Cristo'ga gwepiuka nhande ve Tupana'ga popoakara,\" ei g̃a. \"Okwahavuka ga nhande ve Tupana'ga reaporog̃ita no. A'ereki Tupana'ga okwaha hete,\" ei g̃a. 25Ojipe'g̃a e'i tehe Tupana'ga pe: \"Ga ndokwahavihu,\" ei g̃a javo tehe. Ga okwaha hete reki nhande hohe pa. G̃a e'i tehe ga pe no: \"Tupana'ga ndipopoakarihu. A'ereki gara'yrava'ea omano,\" ei g̃a javo tehe. Nhande hohe pa reki Tupana'ga popoakaramo.\n26Nhiirũ, pekwahava'ja pejikoagwera Tupana'ga pemo'emo'ẽrame ojive ikwehe. A'ea rupi pe mombe'urame ojipe'g̃a ei: \"Mokonha'g̃a jate okwaha hete. Mokonha'g̃a jate ipopoaka hete,\" ei g̃a. \"Mokonha'g̃a jate huvihavuhu. Jara'g̃a ndokwahavihu pa,\" ei g̃a pe mombe'gwovo. 27G̃a e'i pe me ikwahapyre'ỹve'g̃a. Tupana'ga ki a'e te e'i pe me: \"Opomo'emo'ẽ ji jijive tahepiuka ti ikwahapyra'g̃a nembikwahave'yma,\" ei Tupana'ga pe me. E'i g̃a pe me ipopoakare'ỹve'g̃a. Tupana'ga ki a'e te e'i pe me: \"Opomo'emo'ẽ ji jijive tahepiuka ti ipopoakave'g̃a popoakare'yma,\" ei Tupana'ga pe me. 28Pe ndehe g̃a ndokoi okoteheve'g̃a javo pe me. \"Huvihava'g̃a rũi,\" ei g̃a pe me. Tupana'ga ki a'e te e'i pe me: \"Opomo'emo'ẽ ji tahepiuka ti huvihava'g̃a ndekotehea,\" ei ga. 29Nurã Tupana'ga ei tonhimbohetepavyme ti g̃a ji pyri a'ero.\n30Tupana'ga pe mbojikoty'aruka Jesus Cristo'ga pavẽi. A'ero Cristo'ga okwahavuka nhande ve Tupana'ga reaporog̃ita. Cristo'ga nhande mombyry no Tupana'ga rerekokatuavouka nhande ve. Cristo'ga nhande mongo Tupana'gareheva'ero. Cristo'ga nhande mbopiro'yi nhanderekote'varuhua hugwi no. Nahã nhande rekoi Tupana'ga nhanembojikoty'arukaro g̃waramo Jesus Cristo'ga pavẽi. 31A'ea pe Tupana'ga rembikwatijarukara e'i a'ero:\n\"Kiroki g̃a ombohete pota\n– tombohete ti g̃a nhandepojykaharete'ga jate\nndepyry hete nde ji ve javo,\" e'i ikwatijara hako.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/1\/","date":"2018-08-15T05:49:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221209884.38\/warc\/CC-MAIN-20180815043905-20180815063905-00631.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000075102,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000075101852417}","num_words":1028,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.006,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.423,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Tessalônicenses 1:10\n10Nahã po ti g̃a pe nehẽ ga rura'javame yvya koty nehẽ.\nNhiremimo'ẽhara'g̃a ti tanhimbohete tuhẽ javo ti ga uhu nehẽ. Uhu ti ga tonhimomby'a pa ti g̃a ji rehe jipopoakahetea rehe javo. Pehe ti penhimomby'a ga mboheteavo g̃a pavẽi no ndorohepiagangavi nanongara'ga javo ga rura'javame nehẽ. A'ereki pe perovia oreremimombe'uagwera.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Thess\/1\/10","date":"2018-08-18T14:04:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221213689.68\/warc\/CC-MAIN-20180818134554-20180818154554-00652.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.569,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Judas 1\n1Ji ko Judasramo Tiago'ga reki'yramo. Jesus Cristo'ga remimbotarimova'ea rehe jate ji rekoi. Kiro ji ikwatijari imondovouka nhinhi'ig̃a pe me. Tupana'ga pe mo'emo'ẽ ojive g̃a po ti jireheva'ero oko javo. Tupana'ga pe arõ hete nhanderuvete'ga. Igwete Jesus Cristo'ga pe nderekokatui pe mbojikoguka ojihe. Pe me ji akwatija a'ero imondovouka nhinhi'ig̃a pe me.\n2Tupana'ga ti tapeporogwety hete. Tonog̃atu hete ti ga pepy'a. Ga ti tapearõ hete pe nderekokatuavo nehẽ no.\nAhembo'ehara'g̃a Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea rehe\n3Nhiirũ, akwatija pota hete ji pe me oji'i novĩa. Amombe'u pota ji pe me nhandejikoga Cristo'ga rehe. Emo ji ndakwatijara'javi reki a'ea pe me. A'ereki ojipe'g̃a oho pe pyri pe mbo'eavo jatyviva'ea rehe. Nurã ji ei jiyvyteri pe oji'i: \"Akwatija po ji ojipea g̃a pe hamo a'itituhẽva'ea mombe'gwovo hamo.\"\nA'ea ji akwatija kiro imondovouka pe me tapemombe'umbe'u aha ti ojipe'g̃a pe jipi a'itituhẽva'ea Cristo'ga mombe'ua. Tupana'ga okwahavuka pa nhande ve Cristo'ga mombe'ua ikwehe jireheve'g̃a ti tokwaha javo. 4Emo pembo'eatyvive'g̃a oko pepyteri pe kiro okote'varuhuve'g̃a. Igwete g̃a pe moandyandyi. \"Oromombe'u katu ore Cristo'ga,\" ei g̃a pe me o'mbero. Igwete g̃a ei: \"Xako te'varuhu ti. A'ereki Tupana'ga omombyry ahe ve jipi. Imombyryva g̃waramo po ti ga nombohahyukari nhande ve nehẽ nhande rekote'varuhurame nehẽ,\" e'i tehe g̃a jipi. G̃a ndokoi reki Jesus Cristo'ga rehe. Ga jate koi nhanderuvihavuhuhetero nhandepojykaharetero. Ymya Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea ikwatijari g̃a mombe'unhog̃wenondeavo hako. \"Tupana'ga po ti ombohahyuka okote'varuhuve'g̃a pe nehẽ,\" ei ahe ikwatija hako.\n5Pe pekwaha pa a'ea. Emo ji takwahavukara'ja pe me. Ymya nhandepojykaharete'ga israelitasva'ea rerohokatui Egitopeva'ea gwyra hugwi ahe mongovo hako. Emo ga aerẽ israelitasva'ea momanoi onhi'ig̃a reroviare'ymame hako.\n6Oro yvagipeve'g̃a – kiroki g̃a onhiroyrõ koji'i ore oroko pota huvihavamo javo – g̃a ndopytai opohia gwuhava hugwi. A'ero Tupana'ga g̃a mongi g̃a nog̃a ypytunahivuhua pype g̃a mombytavo avuirama Cristo'ga ti te'i g̃a pe javo. \"Ohoa'javame yvya koty po ti Cristo'ga ei g̃a pe nehẽ: 'Peko te'varuhu hete pe',\" ei Tupana'ga g̃a mombe'gwovo.\n7Oro cidadepeva'ea no, Sodomapeva'ea Gomorrapeva'ea ojipepeva'ea no – kiroki cidades ojopyjopyri u hako. Ahe ko akoja'g̃a javijitehe yvagipeve'g̃a. Hahy po ti ahe ve nehẽ no. A'ereki ahe ndoakwahavihu ojogwerekote'varuhuavo. Akwaimba'ero memenhuhũ g̃a ojogwereko. A'ero Tupana'ga ahe mbokajukapavi cidades rehereheve hako. Tikwaha po nhande a'ero hamo. Tupana'ga po ti ombohahyuka okote'varuhuve'g̃a pe hahyva'ea ruvihava pype tata pype avuirama nehẽ.\n8Ahe javijitehe ko akoja'g̃a pembo'eatyvive'g̃a. Oayvahi ko g̃a mbatera okirame upa. \"A'ea rehe ore ikwahahetei,\" e'i tehe g̃a. A'ero g̃a nhimongote'varuhui ojogwerekote'varuhuavo. Nohendukatupotari g̃a huvihava'g̃a nhi'ig̃a. E'i te'varuhu g̃a yvagipeve'g̃a pe. 9Miguel'ga ki a'e te – ga ko Tupana'gapyrive'g̃a nduvihavuhuro oko yvagi pe – ga nde'ite'varuhui Diabo'ga pe hako. Miguel'ga horame Moisésva'ea ra'oa rehe Diabo'ga ruri ga pyri javo. A'ero g̃a jogwayvayvari ahera'oa rehe. Emo Miguel'ga nde'ite'varuhui Diabo'ga pe ereko te'varuhu hete nde jave'yma ga pe. Miguel'ga e'i reki ga pe: \"Tupana'ga gwe ti te'i nderekote'varuhua pe imbohahyavouka nde ve nehẽ,\" ei ga Diabo'ga pe hako.\n10Pembo'eatyvive'g̃a ki a'e te e'i te'varuhu g̃wembikwahavipyre'yma pe. G̃a ko mbiara'javuhuva'ea. A'ereki mbiara ndojapyakai g̃wemimbotarimo okookovo. Nahanahã g̃a ndekoi g̃wemimbotarimova'ea rupi jate no. A'ero g̃a nhimongote'varuhupavi. Nahã po ti g̃a nhimondoi hahyva'ea ruvihava pype a'ero nehẽ pembo'eatyvive'g̃a.\n11Hahy tuhẽ po ti g̃a pe nehẽ. A'ereki g̃a oho Caimva'ea rupi okote'varuhuavo. Balaãova'ea javijitehe ko g̃a jatyvi oko itambere'ia potaruhuavo onhimbote'varuhuavo. Coréva'ea javijitehe ko g̃a nohendupotari gwuvihava'g̃a nhi'ig̃a. A'ero po ti Tupana'ga g̃a mondoi ahe javijitehe hahyva'ea ruvihava pype nehẽ no pembo'eatyvive'g̃a.\n12Jesus'gareheva'ero pe pehopeho i'gwovo ojopyri. A'ea rupirupi pe ei: \"Xajapyakaa'ja ti Jesus'ga manoagwera rehe kiro,\" pe'ji pe. Ite'varuhu hete a'ero pembo'eatyvive'g̃a hoi i'gwovo pe pyri. A'ereki g̃a o'ua'u ojihe jate okovo. G̃a ko amana rovapitymbyguhua ja no – kiroki nombuhuri amana. A'ereki yvytua gweroho imongyre'yma. A'ero po nhande ei jupe: \"Hovapitymbyguhu tehe a. Ndokyri.\" A'ea ja ko pembo'eatyvive'g̃a ndekoi. E'ie'iteheuhu g̃a. Emo g̃a nomombyryvi ojipe'g̃a pe.\nPembo'eatyvive'g̃a ko yva javijitehe no i'ae'ỹva'ea. \"I'a kiro i'ahava rupi,\" xa'e nhande jupe novĩa. Emo ndi'ai reki. A'ea javijitehe ko pembo'eatyvive'g̃a. \"Omombe'u katu g̃a kiro mbatera,\" xa'e nhande g̃a pe novĩa. Emo g̃a nomombe'ukatui reki. Yva ndi'ai. A'ero po nhande hekyi jypya reheve imomboa. Omano hete reki yva a'ero. Pembo'eatyvive'g̃a ko omanova'ea javijitehe a'ero. A'ereki tegwete g̃andekokatua. A'ero po ti Tupana'ga g̃a mombori hahyva'ea ruvihava pype nehẽ.\n13Pembo'eatyvive'g̃a ko typepemuhũa javijitehe ypiahua ruvihava rehe. Yvyruhua rurame typepemuhũa imbotyjui imomboa ite'varuhuva'ea hembe'yva rehe. Na jitehe pembo'eatyvive'g̃a imboukwahavi okote'varuhua onhinotĩe'yma. Ndipoyjayjare'ymuhũi reki g̃a novĩa.\nPembo'eatyvive'g̃a ko jaytata'ia javijitehe – kiroki jaytata'ia ohoteheuhu. Nanongara ndohokatujuhu jipi. Nurã ahe ndojikogi hehe a'ea oho tehe javo jupe. Pembo'eatyvive'g̃a na jitehe ndokokatui jipi. Nurã nhande ndiajikogi g̃a ndehe. Tupana'ga gwereko ypytunahivuhua g̃a pe topyta ti g̃a a'ea pype avuirama javo.\n14Ojikwe Enoqueva'ea omombe'u pembo'eatyvive'g̃a hako. Ahe ko Adãova'ea rymyminova'ea hako. Adãova'ea jypy oko. Aerẽ Adãova'ea rymyminova'ea ra'yrava'ea ko Cainãva'ea. Cainãva'ea rymyminova'ea ra'yrava'ea ko Enoqueva'ea – kiroki ahe omombe'u nhog̃wenonde pembo'eatyvive'g̃a hako.\n\"Nhandepojykaharete'ga po ti uhu nehẽ ojipyrive'g̃a pavẽi yvagipeve'g̃a pavẽi.\nHe'yjuhu ranuhũ po ti gapyrive'g̃a onhimongyavo nehẽ,\" ei ahe.\n15\"Uhu po ti ga javo yvyakotyve'g̃a pe nhaporemo nehẽ.\nOkote'varuhuve'g̃a pe po ti ga ei:\n'Peko te'varuhu pa pe,' e po ti ga nehẽ,\" ei ahe.\n\"'Pe'e te'varuhu pe ji ve no pejikote'varuhuavo,' e po ti ga g̃a pe nhaporemo nehẽ,\" ei Enoqueva'ea pembo'eatyvive'g̃a mombe'unhog̃wenondeavo hako.\n16Pembo'eatyvive'g̃a ko e'ie'iuhu onhiroyromo. G̃wemimbotaruhua rupi ko g̃a ndekoi. Onhimboheteuhu g̃a ja'javo ojipe'g̃a pe. G̃a ombohete tehe ojipe'g̃a no toko ti g̃a kiro nhaneremimbotarimova'ea rehe javo.\nAheremimomoranduva\n17Nhiirũ, pejapyaka ti Jesus Cristo'ga moirũhara'g̃a nhi'ig̃agwera rehe. A'ereki g̃a omombe'u nhog̃wenonde pembo'eatyvive'g̃a ikwehe. 18Igwete g̃a ei pe me: \"Aerẽ Cristo'ga rura'java renonde po ti g̃a ndekoi pe pyri nehẽ. Igwete po ti g̃a pe nderekomemui nehẽ,\" ei Jesus'ga moirũhara'g̃a. \"G̃wemimbotaruhua rupi po ti g̃a ndekote'varuhui nehẽ,\" ei g̃a pembo'eatyvive'g̃a mombe'gwovo ikwehe. 19Nanongara'g̃a pe mbojipe'ape'a ojohugwi jipi. G̃wemimbotarimo g̃a ndekoi. Tupana'ga ra'uva ndokoi g̃a pyri.\n20Pe ki a'e te pejiko Cristo'ga rehe. Cristo'ga mombe'ua ko pyry hete. Penhombojikojiko hete ti ga rehe a'ero. Penhi'ĩ ti Tupana'ga pe gara'uva popoakarimo. 21Tupana'ga nhande arõ hete. Peko ti garemiarõa rehe a'ero. Pe'ji ti ojohupe: \"Jesus Cristo'ga po ti nhande porogwety nehẽ. A'ero po ti ga nhande rerohoi ojipyri avuirama nehẽ,\" pe'ji ti ojohupe.\n22Peporogwety ti g̃a – kiroki g̃a ndogweroviarihĩ Cristo'ga mombe'ukatua. 23Jara'g̃a oho hahyva'ea ruvihava viara rupi. Pe'ji ti g̃a pe a'ero: \"Peho g̃werĩ pe hahyva'ea ruvihava pype. Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi pejikoga Cristo'ga rehe,\" pe'ji ti g̃a pe. Hendukaturame penhi'ig̃a po ti pe g̃a mongoi Tupana'ga viara rupi nehẽ. Peporogwety ti jara'g̃a no – kiroki g̃a opotaruhu okote'varuhuavo. G̃a porogwetygame ti pejapyaka katu pejihe tapekoi ti g̃andekote'varuhua rupi no, a'e ji pe me.\nTimbohete ti Tupana'ga\n24Tupana'ga pe mbopopoaka tokote'varuhuyme ti g̃a javo. Ga po ti pe nderohoukari ojipyri yvagi pe nehẽ no. Ndapekote'varuhua'javi'i'i po ti pe. A'ero po ti pe ndoryndoryhetero garuvihavuhuhetea pyri nehẽ.\n25Gaha jate ko Tupanetero nhanembopiro'yharamo. Timbohete ti ga a'ero Jesus Cristo'gareheva'ero g̃waramo nhandepojykaharete'gareheva'ero g̃waramo. A'ereki ga pyry hete nhanderuvihavuhuhetero. Ga ipopoaka hete huvihavuhuhetero jara'g̃a hohe pa. Nahã ga rekoi ymya hako ga yvya japoe'ymame. Kiromo jate ga rekoi no. Aerẽ ti ga na jitehe nehẽ no. Timbohete ti ga avuirama a'ero nehẽ. Na tuhẽ. Amém.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Jude\/1","date":"2018-08-18T21:55:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221213794.40\/warc\/CC-MAIN-20180818213032-20180818233032-00079.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000078678,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000078678131104}","num_words":1133,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.394,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Filipenses 2:14-15\n14-15Tapenhonhi'ig̃ayvaruhui ti penhiroyrõe'yma pejogwerekovo. Nahã po pe peko hamo tokwaha ti g̃a pendekokatua nehẽ. Tapekote'varuhui'i'i ti Tupana'ga ra'yramo. Nhanderyapehava yvagipeva'ea jukwaha g̃wendy'javame ypytunahiva pyteri pe. Na jitehe pe ukwahavamo pejikokaturame heaporog̃itate'varuhuve'g̃a pyteri pe okote'varuhuve'g̃a pyteri pe. 16Igwete pe ikwahavukari g̃a pe imombe'gwovo Cristo'ga mombe'ua – a'ea g̃wendukaturame nhande mongopyahui. A'ero po ti ji vy'ahetei pe ndehe nehẽ Jesus Cristo'ga rura'javame nehẽ. A'ea rupi po ti ji ei nehẽ: \"Amog̃ita hete ji Filipospeve'g̃a mbo'embo'eavo ikwehe. Ji namog̃itatehei tuhẽ g̃a a,\" a'e po ti ji nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Phil\/2\/14-15","date":"2018-08-18T06:59:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221213405.46\/warc\/CC-MAIN-20180818060150-20180818080150-00622.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000065565,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000065565109253}","num_words":84,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.44,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 3:2\n2Igwete Pedro'g̃a nduri. A'ea ja ojipe'g̃a ipyka'nauhũve'ga reruri pea rupi. Nane'ymi g̃a gweru ga ojatykahavuhua jurukwara pyri ga mohina. Jurukwara pe g̃a e'i Ikatuva'ea. Ipyka'naka'nauhũ po ga o'a raka'e. Nopo'ami ga a'ero. Nurã g̃a ga reruri ga mohina toporandu ga itambere'ia rehe javo. Igwete ga poranduranduvi ojipejipe'g̃a pe g̃a horame onga rokari pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/3\/2","date":"2018-08-16T21:45:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221211185.57\/warc\/CC-MAIN-20180816211126-20180816231126-00617.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000010729,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000001072883606}","num_words":54,"character_repetition_ratio":0.028,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.37,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Hebreus 11:39\n39Ahe mombe'gwovo Tupana'ga ei: \"Pyry hete jireheve'g̃a nhaporemo ojikoheteavo g̃waramo ji rehe ojipe'g̃a te'varuhurame g̃a pe,\" ei Tupana'ga.\nYmyahũ ahe manoe'ymame Tupana'ga ei ahe ve: \"Aerẽ po ti ji imombyryvi pe me pepokohara'ga mondovo pe pyri nehẽ.\" A'ea Tupana'ga ekatui ahe ve ojiheva'ea pe ymyahũ hako.\nAhe manorame Tupana'ga nomombyrypavi ve ahe ve. A'ereki ga nomondoi ve ahepokohara'ga Cristo'ga yvya koty. A'ero Cristo'ga nomanoi ve ahe ve. Nomombori ve ga aherekote'varuhua. Ndogwerohoi ve ga ahe Tupana'ga pyri. Na tuhẽ Tupana'ga nomombyrypavi ve ymyahũva'ea pe ahe manorame.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Heb\/11\/39","date":"2018-08-20T11:01:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221216333.66\/warc\/CC-MAIN-20180820101554-20180820121554-00458.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000064373,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000064373016357}","num_words":87,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.437,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 20:4\n4Kiro ji g̃anduvihava'g̃a ndepiagi g̃a apygame oapykava rehe. Tupana'ga g̃a mboapygukari hehe toko ti g̃a g̃anduvihavamo javo. Ikwahava omondoa g̃a ei:\n—Timoirũ ti Tupana'ga ga erame yvyakotyve'g̃a pe, ei g̃a oapygame. Xa'e ti okote'varuhuve'g̃a pe: \"Peko te'varuhu pe.\" Pyryve'g̃a pe ti xa'e: \"Pepyry pe.\" Nahã ti timoirũ Tupana'ga, ei g̃a.\nKiro ji ahemanoagwera ra'uva repiagi jukapyra ra'uva. He'yjuhu ahemanoagwera ra'uva. Nahã ko ahe rekoi yvya koty omanoe'ymame: Ahe omombe'umbe'u Jesus'ga Tupana'ga nhi'ig̃a no. Nombohetei ahe yhyapypeva'ea. Nombohetei ahe yhyapypeva'ea ra'angava no. Ndokwatijarukari ahe yhyapypeva'ea apoa gwetovapya rehe. Ndokwatijarukari ahe a'ea opoa rehe no. Nahã ahe rekokatui. Ahe Jesus'ga mombe'urame ahearõe'ỹve'g̃a aheakag̃a mombori ahe jukavo a'ero. Aerẽ ahe kwerava'javi. Kiro ahe rekoi huvihavamo Cristo'ga pavẽi mil anos rupi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/20\/4","date":"2018-08-17T07:42:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221211933.43\/warc\/CC-MAIN-20180817065045-20180817085045-00688.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999970198,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999970197677612}","num_words":118,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.322,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 11:1\nMokonha'g̃a omombe'u g̃wemiendukatua\n1Kiro yvagipeve'ga imbuhuri ji ve ta'akwatig̃uhũa a'ea pyvõ ti eha'ãha'ã hepiaga ipukuhua javo.\n—Eha'ãha'ã ti hepiaga ipukuhua g̃ajatykahavuhua pukuhua Tupana'ga mbohetehava pukuhua maranime ipukuhua javo, ei ga. Eha'ãha'ã ti hepiaga ikwava'ẽhava pukuhua no maranime ipukuhua javo. Emo'emo'ẽ ti Tupana'ga mboheteve'g̃a pevo no maramomi g̃ande'yja javo, ei ga ji ve.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/11\/1","date":"2018-08-20T11:00:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221216333.66\/warc\/CC-MAIN-20180820101554-20180820121554-00655.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999150038,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999150037765503}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.396,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Tessalônicenses 4:13\nNhandepojykaharete'ga ti uhura'ja nehẽ\n13Ore torokwahavuka pota pe me oreirũa pe nahanahã Jesus Cristo'gareheve'g̃a manorame javo. A'ero po ti pe napenhimongoveveuhui pejehe'oe'yma ahe rehe. G̃a ja rũi ti peko – kiroki g̃a ndojikogi Jesus Cristo'ga rehe. A'ereki g̃a ndovy'ari ojehe'gwovo ahe rehe ndovyri po ti ahe nehẽ javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Thess\/4\/13","date":"2018-08-17T03:41:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221211664.49\/warc\/CC-MAIN-20180817025907-20180817045907-00459.warc.gz","language":"pah","language_score":0.999981761,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999817609786987}","num_words":48,"character_repetition_ratio":0.047,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.438,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Coríntios 12:13\n13Nahã ji rekoi ji Cristo'ga mombe'urame pe me a'ero. Na jitehe ji rekoi ji Cristo'ga mombe'urame ojipe'g̃a pe no. Ojo'jajo'ja ji rekokatui pe me g̃a pe no. Marã ji rekote'varuhui pe me jijekokaturame g̃a pe naerũ?\nJi nda'ei pe me ikwehe: Pembuhumbuhu itambere'ia ji ve ji Cristo'ga mombe'uro g̃waramo. A'ea rũi ji ei pe me ikwehe. Nurã po pe ei ji ve naerũ: \"Paulo'ga ite'varuhu ore ve ipyhyge'yma ore hugwi ipyhygame ojipe'g̃a hugwi.\" A'ea po pe ei ji ve naerũ? Po pe ei a'ea ji ve, a'ero ji nhimomby'ahetei heroviare'yma! Jipyry ji pe me imbuhurukare'yma pe hugwi ikwehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Cor\/12\/13","date":"2018-08-18T12:27:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221213666.61\/warc\/CC-MAIN-20180818114957-20180818134957-00278.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000064373,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000064373016357}","num_words":99,"character_repetition_ratio":0.098,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.248,"stopwords_ratio":0.525,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 23\nJesus'ga oko Pilatosva'ea rovai pyteri pe\n(Mateus 27.1-2, 11-14; Marcos 15.1-5; João 18.28-38)\n1A'ero g̃a po'ambavi Jesus'ga rerogwovo Pilatos'ga rovai pyteri pe ga rerovahema. Pilatos'ga ko governador'ga Judéiapeve'g̃a gwyri pe. 2Kiro g̃a imbojambojari ite'varuhuva'ea Jesus'ga rehe Pilatos'ga rovai pyteri pe. O'mbero g̃a ei ga pe:\n—Oropyhy ore Jesus'ga ga orere'yja'g̃a mongoukarame oreruvihava'g̃a nhi'ig̃a rupi rũi. E'i ga g̃a pe: \"Tapemondoi ti itambere'ia César'ga pe nhande ruvihavuhu'ga pe.\" A'ea ga ei, ei g̃a. Ojipea ga ei: \"Ji tuhẽ ko Cristo huvihavuhuhetea.\" A'ea Jesus'ga ei g̃a pe, ei g̃a Pilatos'ga pe o'mbero.\n3A'ero Pilatos'ga ei Jesus'ga pe:\n—Marãi nde? Ndehe ko judeus'g̃a nduvihavuhuhetero ra'e?\nA'ero Jesus'ga ei ga pe:\n—Ndehe ko ere poha, ei Jesus'ga.\n4A'ero Pilatos'ga ei ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a pe pevove'g̃a pe no:\n—Kiro ji ga mohemukari. A'ereki ndojari ga rehe. Ga ndokote'varuhui governo pe, ei Pilatos'ga.\n5Koji'i g̃a eg̃a'ehetei reki Pilatos'ga pe:\n—Nombuhukatuukari ga orere'yja'g̃a py'a pe g̃a mbo'eavo g̃waramo. Ga ombo'e pa Judéiapeve'g̃a. Galiléiapeve'g̃a na'ẽ ga g̃a mbo'ei. Avove'g̃a vehevi ga g̃a mbo'ei ag̃wamo, ei g̃a Pilatos'ga pe.\nJesus'ga oko Herodesva'ea rovai pyteri pe\n6A'ea renduvame Pilatos'ga ei g̃a pe:\n—Ga po Galiléiapeve'ga ra'e?\n7—Pevove'ga tuhẽ ko, ei g̃a.\nA'ea kwahavame Pilatos'ga Jesus'ga mondoukari Herodes'ga pyri. A'ereki Herodes'ga omondomondo Galiléiapeve'g̃a g̃wemimbotarimova'ea rupi g̃agwyri pe. A'ea rupi ga opytaahi'vi Jerusalém me no.\n8Kiro Pilatos'ga Jesus'ga mondoukari Herodes'ga pyri a'ero. Horyory Herodes'ga Jesus'ga repiagame. A'ereki ymya ga ga repia pota gamombe'umbe'ua renduva g̃waramo. Ga gwepia pota Jesus'ga remimonhimomby'ava'ea no. 9A'ero ga nhi'imbukui Jesus'ga pe. \"Maramarã?\" ei ga ga pe novĩa. Jesus'ga nonhi'ig̃i reki ga pe.\n10Kiro ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a ami judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pavẽi onhi'ĩranuhũavo imbojamboja Jesus'ga rehe. 11A'ero Herodes'ga Jesus'ga mbotegwetei ga jagajaita onhipavẽive'g̃a pavẽi soldados'g̃a pavẽi. Omongiuka g̃a Jesus'ga pe tapy'ynhapipyryva i'arimova'ea hendy'java'ea tirekomemua Jesus'ga javo. Aerẽ ga Jesus'ga mondoukari ga mbojivyruka Pilatos'ga pyri. 12G̃a nonhoarõhetei ymya Herodes'ga Pilatos'ga pavẽi. Kiro g̃a nhoarõi Jesus'ga arõe'yma g̃waramo.\nPilatosva'ea ojukauka Jesus'ga\n(Mateus 27.15-26; Marcos 15.6-15; João 18.39–19.16)\n13Kiro Pilatos'ga g̃a mono'ono'og̃ukari ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a judeus'g̃a nduvihava'g̃a ndeheve ojipe'g̃a ndeheve. 14G̃a pe ga ei:\n—Pe Jesus'ga reruri jirovai pyteri pe tokwaha ga garekote'varuhua javo. A'ereki pe pe'e: \"Ga he'yjuhuve'g̃a pe'a g̃anduvihava'g̃a hugwi,\" pe'e tehe pe. Ji rendu! Ji pendovaki pe nendupavirẽ ji ei ga pe: Marãi nde naerũ? a'e ji ga pe. Erepe'a nde g̃a g̃anduvihava'g̃a hugwi? Marãi? Nanongara ji eji'ei ga pe takwaha ti ji garekote'varuhua javo. Akwaha ji a'ero. Ndojari ga rehe a'ea – kiroki a'ea pe ei imbojateheavo ga rehe. 15Herodes'ga na jitehe ga ei no ndojari ga rehe javo. A'ereki ga omondoukara'ja Jesus'ga nhande pyri imbojare'yma ga rehe.\n—Ji rendu ti! ei Pilatos'ga. Jukwaha Jesus'ga pyryva. Tojukayme ti ahe Jesus'ga a'ero. 16Nurã po ti ji ndajukaukari ga nehẽ. Anupanupãuka po ti ji ga mbo'eavo nehẽ tokote'varuhua'javyme ti ga nehẽ javo.\nA'ea Pilatos'ga ei g̃a pe g̃a mbohorypota ojihe.\n—A'ero po ti ji ga mohemukari ga mondouka garonga pe nehẽ, ei ga.\n17A'ereki ga ombopiro'y cadeiapypeve'ga mohemuka toryva rupi nanani Páscoa rupi nanani. A'ereki ymyahũ judeus'g̃a e'i ga pe: \"Emohemuka ti ore ve cadeiapypeve'ga Páscoa rupi nanani tojivyra'ja ti ga g̃wonga pe,\" ei judeus'g̃a ymyahũ.\nNurã kiro Pilatos'ga ei amohemuka po ti ji Jesus'ga nehẽ javo.\n18A'ero g̃a nhaporemo hapukai.\n—Ejukauka Jesus'ga, ei g̃a. Emohemuka Barrabás'ga ore ve, ei g̃a ohapukaita.\n19Omongia renonde Barrabás'ga ahe juka. Omovahĩ Barrabás'g̃a gwuvihavuhuva'ea cidade de Jerusalém me no. Nurã Pilatos'ga ga mondoukari cadeia pype.\n20Kiro Pilatos'ga ea'javi g̃a pe. A'ereki ga Jesus'ga mohemuka pota. 21Ga renduvame g̃a hapukajahiva'javi ga pe:\n—Embovyruka ga! Embovyruka ga!\nA'ea g̃a ei ga pe tomano ti Jesus'ga yva rehe javo.\n22Mokõi Pilatos'ga onhi'ig̃ipe g̃a pe. Kiro ga ea'javi:\n—Maranameuhũ naerũ! Gara garekote'varuhua naerũ? Ndojari ga rehe, a'e ji pe me ko. Tojukayme ti ahe Jesus'ga. A'ereki ga pyry. Nurã po ti ji ndajukaukari ga nehẽ. Anupanupãuka po ti ji ga mbo'eavo nehẽ tokote'varuhua'javyme ti ga nehẽ javo. A'ero po ti ji ga mohemukari nehẽ, ei ga.\n23Koji'i g̃a hapukapukajahivi a'ero ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a pavẽi. Ga nhi'ig̃ayvayvari ko g̃a.\n—Embovyruka ga! Embovyruka ga!\nA'ea g̃a ei ohapukaita tomano ti Jesus'ga yva rehe javo. G̃a hapukapukaita g̃waramo Pilatos'ga ei:\n—Kwa. 24Na tuhẽ po ti a'ero nehẽ naerũ! ei ga okovo g̃anhi'ig̃a rupi.\n25Nurã Pilatos'ga Barrabás'ga mohemukari cadeia hugwi ga mondovo g̃a pyri – kiroki ga ahe juka gwuvihavuhuva'ea movahĩ no. Ga rehe g̃a oporandu tomohemuka ga javo. Soldados'g̃a pe Pilatos'ga Jesus'ga mondoukari reki tojuka ti g̃a ga javo. A'ereki judeus'g̃a nduvihava'g̃a g̃andeheve'g̃a pavẽi e'ie'i embovyruka ga javo.\nOkutu ahe Jesus'ga yva rehe ga mbovya\n(Mateus 27.32-44; Marcos 15.21-32; João 19.17-27)\n26Kiro soldados'g̃a Jesus'ga rerohoi a'ero tijuka ti ga javo. Uhu Simão'ga cidadepeve'ga Cirenepeve'ga pea rupi nhuhũa hugwi. Ga rurame g̃a ga pyhyguhui imondovo yva ga arimo Jesus'ga jukahava rupiara togweroho ti ga Jesus'ga reviri javo.\n27He'yjuhuve'g̃a hoi Jesus'ga reviri. Kunhangwera'g̃a hoi g̃a pavẽi ga reviri no ojehe'oranuhũavo kiro po ti ga manoi nehẽ javo. 28A'ero Jesus'ga pyryrymi g̃andovai.\n—Kunha, Jerusalémmeva'ero ti tapejehe'oi ji rehe. Pejihe ti pejehe'o peja'yra'g̃a ndehe no. 29Ji rendu! Aerẽ po ti avove'g̃a ei nehẽ: \"Pyry hete kunhangwera'g̃a ndekorame ndata'yriva'ero g̃ambo'are'ỹva'ero g̃amoka'mbue'ỹva'ero,\" e po ti g̃a nehẽ. 30Aerẽ po ti avove'g̃a manopotari hahyhetero g̃waramo g̃a pe nehẽ. A'ero po ti g̃a ei yvytyruhua pe nehẽ: \"E'a ore rehe.\" Nhyvyapyna pe po ti g̃a ei nehẽ: \"Ore tỹ ti,\" e po ti g̃a jupe nehẽ, ei Jesus'ga. 31Po ag̃wamo ji ve okopyryva'ea pe turi hahyva'ea, a'ero kaitu po ti hahyheteva'ea ruri pe me penda'yra'g̃a pe nehẽ no, ei Jesus'ga kunhangwera'g̃a pe.\n32Jesus'ga reheve soldados'g̃a mokonhava'ea rerohoi no tijuka ti g̃a javo. A'ereki mokonhava'ea ndokoi gwuvihava'ga nhi'ig̃a rupi okote'varuhuavo. 33A'ero g̃a ahe rerohoi pevo yvytyri pe A Caveira pe ahe rerogwovo i'arimo Jesus'ga reheve. Xa'e nhande A Caveira pe Aheapina. Pevo g̃a Jesus'ga kutugi yva rehe ga mbovya hehe. Ombovy g̃a mokonhava'ea yva rehe no – kiroki mokonhava'ea okote'varuhu. Soldados'g̃a ojipeva'ea mbovyri Jesus'ga pyri gajohukoty rũi. Gajohukoty g̃a ojipeva'ea mbovyri.\n34Kiro Jesus'ga nhi'ig̃i Tupana'ga pe.\n—Apĩ, ei ga Tupana'ga pe. Emombo g̃andekote'varuhua g̃a hugwi ikwahava'jave'yma. A'ereki g̃a ndokwahavi okote'varuhuavo ji ve, ei Jesus'ga.\nKiro soldados'g̃a ima'ẽi Jesus'ga pira imombomomboa ita'java'ea dados'java'ea manamo nhande tipojyka gapira javo. Nahã g̃a ima'ẽi gapira ojive.\n35Kiro he'yjuhuve'g̃a ndekoi hepiaga onhimongyavo. G̃anduvihava'g̃a ete'varuhui Jesus'ga rerekomemuamo no javo ga pe:\n—Jesus'ga opoko ojipe'g̃a tomanoyme ti g̃a javo, ei g̃a. Po ga oko tuhẽ Cristoramo Tupana'ga remimbuhurukaramo, a'ero po ga pe Tupana'ga e'i katu eko ti nhiremimbotarimova'ea rupi javo. Po nahã ga rekoi, a'ero po ti ga tojipoko kiro tamanoyme ti ji javo, ei g̃a.\n36G̃a pavẽi soldados'g̃a Jesus'ga rerekomemui no herua vinho tajahiva'ea ga pe ey'u ti javo.\n37—Po nde ereko judeus'g̃a nduvihavuhuhetero, a'ero ejipoko tamanoyme ti ji javo, ei soldados'g̃a Jesus'ga pe.\n38Okwatijaripe ko g̃a imondovo Jesus'ga akag̃a arimo yva rehe. Ikwatijaripyra omombe'u Jesus'ga. Imombe'gwovo i'ei:\n—Agwa'ga ko judeus'g̃a nduvihavuhuhete'ga.\nNahã g̃a imondoi ikwatija gregos'g̃a nhi'ig̃imo romanos'g̃a nhi'ig̃imo no hebreus'g̃a nhi'ig̃imo no Jesus'ga mombe'gwovo.\n39Ojipeva'ea g̃anemimbovyva'ea ete'varuhui Jesus'ga mbotegweteavo. Jesus'ga pe ahe ei:\n—Po nde Cristo Tupana'ga remimbuhurukara, ejipoko ti naerũ. Ore poko no xamanoyme ti, ei ahe heroviare'yma.\n40Ojipeva'ea g̃anemimbovyva'ea, ahe ki a'e te e'i ga pe:\n—Tere'ei ti a'ea Jesus'ga pe! Nderekyhyji nde Tupana'ga hugwi naerũ? Po nde erekyhyji ga hugwi hamo. A'ereki g̃a nhande mbovyruka yva rehe ga reheve peko te'varuhu pe javo. 41Oja hete tuhẽ nhande rehe. Pyry hahyro nhande ve a'ero. A'ereki nhande xako te'varuhu. Jesus'ga ki a'e te ndokote'varuhui, ei ahe.\n42Jesus'ga pe ga ei:\n—Jipojykaharetero ji kwahava'ja ti imombyryva ji ve ekorame huvihavuhuhetero nehẽ, ei ga Jesus'ga pe.\n43A'ero Jesus'ga ei ga pe:\n—Imombe'ukatuavo ji ei nde ve: Ag̃wamo po ti nde rekoi ji pyri ahererekokatuhai pe yvagi pe nehẽ, ei Jesus'ga ga pe.\nJesus'ga omano\n(Mateus 27.45-56; Marcos 15.33-41; João 19.28-30)\n44-45Ahaji katu kwara igwehetei reki ipyryrymame. Ypytunahimba hete yvya koty nhaporemo. Ka'arug̃werĩa rupi às três horas kwara imbokojahua'javi. G̃ajatykahavuhua pype tapy'ynhapira hovapiahava itararagi mbytera rupi. 46Tupana'ga pe Jesus'ga hapukajahivi.\n—Apĩ, ei ga Tupana'ga pe. Kiro ji imondoukari jira'uva nde ve herekokatuuka.\nOnhi'ig̃irẽ ga pytupavamo omanomo.\n47Soldados'g̃a nduvihava'ga gwepia pa hahyhava Jesus'ga pe gajukahava. Hepiagame ga ei:\n—Ahe ko pyryheteva'ea. A'iti a! ei ga Tupana'ga mboheteavo.\n48Kiroki g̃a uhu tihepia katu gajukahava javo – g̃a gwepia pa. Ojivy g̃a kiro ogwovo g̃wonga pe. Ojipoti'a rehe okwaokwa g̃a opoa pyvõ okoveveuhuavo g̃waramo.\n49Jesus'ga kwahakatuve'g̃a nhaporemo g̃a ami irupe Jesus'ga hugwi hepiapava kunhangwera'g̃a pavẽi – kiroki kunhangwera'g̃a uhu Jesus'ga rupi Galiléiapeve'g̃a gwyra hugwi ga pokoga.\nOno ahe Jesus'ga ra'oa ita kwaruhua pype\n(Mateus 27.57-61; Marcos 15.42-47; João 19.38-42)\n50Kiro José'ga hoi Pilatos'ga pyri. José'ga ko judeus'g̃a mog̃itaharamo. Ojihe'a ko ga judeus'g̃a mog̃itahara'g̃a ndehe javo judeus'g̃a pe nahanahã ti peko javo g̃a pe. Pyry hete gareaporog̃ita. A'ereki ga oko Tupana'ga nhi'ig̃a rupi. 51Nurã ga noarõi ojipe'g̃a ndeaporog̃ita judeus'g̃a mog̃itahara'g̃a ndeaporog̃ita g̃a erame ojohupe tijukauka Jesus'ga javo. Ga nde'i a'ea. A'ereki ga ndopotari gajukahava. G̃a Jesus'ga jukaukarame ga nomoirũi g̃a no. Nahã José'ga oko. Gacidadegwera ko Arimatéia gwe'yja'g̃a cidade judeus'g̃a cidade. Ymya José'ga Cristo'ga rura pota aerẽ po ti ga rekoi nhanderuvihavuhuhetero avo yvya koty nehẽ javo.\n52Kiro José'ga hoi Pilatos'ga pyri ogwovo ovahema javo ga pe:\n—Taroho ti Jesusva'ea ra'oa, ei ga Pilatos'ga pe.\n—Kwa. Eroho ti, ei ga José'ga pe.\n53A'ero José'g̃a jivyri ua Jesus'ga pyri. Yva hugwi José'g̃a Jesus'ga ra'oa mbojyvi. A'ero g̃a gara'oa uvani tapy'ynhapipyryva pyvõ linho apopyra pyvõ. A'ero g̃a gara'oa rerohoi inog̃a itaruvihavuhua kwaruhua pype imbogwaipyra pype. Ndogwerekoi ve ojipeva'ea ra'oa ipype. Kiro g̃a Jesus'ga ra'oa rerohoi inog̃a ipype. 54Mbatera mboavujikwehava sexta-feira g̃a inog̃i ipype ka'arugame. A'ero g̃aporavykye'yma g̃werĩ sábado g̃werĩ.\n55Kunhangwera'g̃a – kiroki g̃a uhu Jesus'ga rupi Galiléiapeve'g̃a gwyra hugwi – g̃ahã oho José'ga rupi ikwaruhu pe. A'ero g̃a hepiagi ikwaruhua Jesus'ga ra'oa nongava. José'g̃a gara'oa nog̃ame ipype kunhangwera'g̃a hepiakatui nahã g̃a ono ahera'oa javo.\n56Aerẽ g̃a jivyri ogwovo g̃wonga pe imboavujikwea perfume timongy ti ahera'oa rehe imbojigwaga javo. Perfume ko mohag̃a'java'ea nhandya'java'ea reheve.\nOporavykye'yma rupi sábado rupi g̃a pytu'ui oporavykyhava hugwi. A'ereki ymyahũ Tupana'ga e'i judeus'g̃a mbo'eavo tapeporavykyi ti sábado rupi javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/23","date":"2018-08-14T19:20:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221209562.5\/warc\/CC-MAIN-20180814185903-20180814205903-00540.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":1594,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.013,"special_characters_ratio":0.23,"stopwords_ratio":0.445,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Coríntios 8\nPejirokwa ti imondovo Judéiapeve'g̃a pe, ei ahe\n1Oreirũramo ko pe, oro'e ore pe me pejikoga g̃waramo Cristo'ga rehe ore ja. Kiro ore ikwahavukari pe me. Macedôniapeve'g̃a gwyripeve'g̃a pe Tupana'ga remimombyryva g̃waramo g̃a imondoi oitambere'ia – kiroki g̃a ojiko Cristo'ga rehe onhimono'og̃a tihendu ti Tupana'ga nhi'ig̃a javo. 2Tiruahũ hete ranuhũ g̃a pe ikwehe novĩa. Emo g̃a ndoryndoryhetero reki. Nimbateri hete g̃a oporia'iro novĩa. Emo g̃a imondohetei reki oitambere'ia ojipe'g̃a pe toropoko tuhẽ ti g̃a javo. \"A'ereki g̃a koji'i iporia'i ore hohe imbatere'yma,\" ei g̃a ikwehe.\n3Akwaha tuhẽ ji g̃anemimondoa. Nahã g̃a ja'roja'rogi oitambere'ia imondovo: Kiroki g̃a ndahe'yiva'ea rereko – g̃ahã omondo'i. Kiroki g̃a koji'iva'ea rereko – koji'i g̃a imondoi a'ero. Omondo hete tuhẽ g̃a ore monhimomby'avo. Marã g̃a omondo hete herekoe'ymame? oro'e ore.\nG̃wemimbotarimo g̃a imondoi. Ore ndoro'ei g̃a pe. 4\"Na ore imondoi ojipe'g̃a pavẽi nhaneirũ'g̃a pe Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a pe,\" ei g̃a ore ve imondopotaheteavo. \"A'ereki ahã g̃a pe ogwyri pe Judéia pe. Peroho ti g̃a pe a'ero,\" ei Macedôniapeve'g̃a gwyripeve'g̃a ore ve ikwehe.\n5Oronhimomby'a ore g̃andekokatua rehe. A'ereki Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi okovo g̃a e'i ypy Cristo'ga pe nhandepojykaharete'ga pe ore po'ru ti javo. Aerẽ Tupana'ga ipotaro g̃waramo g̃a ei ore ve no ore po'ru ti javo. Nahã Macedôniapeve'g̃a gwyripeve'g̃a ei oporavykypota Tupana'ga pe ore ve no.\n6A'ero ore Tito'ga mondopotari pe pyri. A'ero ore ei Tito'ga pe ikwehe: Ehoa'ja ti Corintopeve'g̃a pyri itambere'ia imono'og̃uka g̃a pe no. A'ereki ymyahũ g̃a omondo pota no nhaneirũ'g̃a pe imbatere'ỹve'g̃a pe nde g̃a mombe'urame g̃a pe, oro'e ore Tito'ga pe ikwehe.\nKiro ga hoa'javi pe pyri ipyhyga itambere'ia pe hugwi imono'ono'og̃ukapava. A'ero ti pehe Macedôniapeve'g̃a pavẽi Judéiapeve'g̃a pokogi itambere'ia mondovo g̃a pe imombyryva nehẽ.\n7Pejiko hete pe Tupana'ga rehe. Penhi'ĩ kwaha hete pe Cristo'ga mombe'ukatuavo gamombe'ua kwahaheteavo. Pejirokwa hete pe peporavykyavo Tupana'ga pe. Pe ore arõ hete. Nahanahã pe ndekohetei ojipe'g̃a hohe pa. Na jitehe ti pejirokwa hete imombyryva ojipe'g̃a pe no imondovo katu itambere'ia Judéiapeve'g̃a pe.\n8Nanhi'ig̃ahyi ji pe me pemondo tuhẽ ti jave'yma. Pyry po pe imondoi hamo, a'e ji. Amombe'u ji pe me Macedôniapeve'g̃a nemimondopotara ko. A'ereki ji a'e jiyvyteri pe: Henduvame po ti Corintopeve'g̃a imondopotari na jitehe nehẽ no. A'ero po ti ji ikwahavi g̃anemiarõhetea nehẽ, a'e ji jiyvyteri pe.\n9A'ereki pe pekwaha tuhẽ Jesus Cristo'ga remimombyryva nhandepojykaharete'ga remimombyryva ga nhande arõhetero g̃waramo. Jypya ga huvihavamo oko yvagi pe Tupana'ga pyri okovo Tupana'ga katukatua pyteri pe pyryva'ea herekopava. Gwereko pa ga hako novĩa. Emo ga opohi pa jugwi ua avo yvya koty onhimongovo okoteheva'ero nhande ja. A'ero ga manoi nhande repyga toho ti g̃a yvagi pe herekopava nehẽ javo. Pekwaha pe Jesus Cristo'ga remiarõhetea ga javijitehe ti tiarõ hete ojipe'g̃a a'ero javo.\n10Kiro jireaporog̃ita pe me nahã ti pemondo nehẽ javo. Ereki pe ypy pemondo pota itambere'ia nhaneirũ'g̃a pe Judéiapeve'g̃a gwyripeve'g̃a pe heikwehe. A'ea rupi pe imono'og̃i a'ero. Emo pe napemono'ombavi reki. Nurã kiro jireaporog̃ita ko nahã: Pyry hete pe imono'ombavi kiro, a'e ji.\n11Pemondo pota pe heikwehe. Na jitehe kiro a'ero. Pejirokwa ti imono'ombava toromondo ti imbatere'ỹve'g̃a pe javo. Kiroki a'ea pe pereko – a'ea ti peja'ro imono'og̃a g̃a pe. Po pe pereko he'yjuhuheteva'ea, a'ero ti pemono'õ he'yiva'ea. Po ndahe'yiva'ea pe pereko, a'ero ti pemono'o'ngi. 12Po pe imondopotari g̃a pe, a'ero pyry Tupana'ga pe penemimondoa. A'ereki penemimondopotara rehe Tupana'ga onhimohẽ. Nurã ji ei: Pemondo katu ti peitambere'ia g̃a pe. Herekorame ti peja'ro pota imondovo g̃a pe a'ero. Pe herekoe'ymame Tupana'ga nde'i reki pe me embuhu jave'yma.\n13Tapemondopavi ti pejihugwi imbatere'ỹve'g̃a pe, a'e ji. Po ti pe imondopavi nehẽ, a'ero po ti imbatere'ỹve'g̃a gwereko pa pe herekoe'ymame nehẽ. 14Ojogwetakwera'ja ti g̃a pe pavẽi, a'e ji. Ag̃wamo reki pe herekohetei. Peja'ro ti mo g̃a pe a'ero kiro. A'ero ti g̃a kiro herekoi. Aerẽ po ti pe ndaperekoa'javi nehẽ. A'ero ti g̃a jipygi imbuhua pe me g̃a herekoheterame nehẽ. A'ero po ti pe herekoi nehẽ no. Nahã ojopokogame ahe nhaporemo herekoi jipi a'ero.\n15A'ea pe Tupana'ga rembikwatijarukara i'ei o'erame:\n\"Kiroki g̃a omono'õ he'yjuhuva'ea\n– g̃a ndogwerekoi hembyruera.\nKiroki g̃a omono'õ ndahe'yiva'ea\n– ohy reki g̃a ndehe.\"\nTitova'ea oho pota imono'õpokoga\n16Tupana'ga rehe ore roryroryvamo ndepyry hete nde javo ga pe. Nahã ore ga mbohetei. A'ereki ga pe pokopotaruka Tito'ga pe. A'ero ore javijitehe Tito'ga pe pokopotari. 17Ore ga mondoa'ja pota pe pyri a'ero javo ga pe. Kotihĩ ga ei reki: \"Aho tuhẽ ti.\" A'ereki ga tuhẽ oho potaripe pe pyri pe pokopotaheteavo. Nurã g̃wemimbotarimo ga hoi pe pyri a'ero.\n18Kiro ore ojipe'ga mondoi Tito'ga rupi pe pyri no. Ga ko nhaneirũ'ga ojikoga g̃waramo Cristo'ga rehe. Cristo'gareheve'g̃a nhaporemo ga kwaha hete pyry hete ga javo. A'ereki ga Cristo'ga mombe'u katu katu jipi. 19Koji'i ji ga mombe'ui pe me kiro. A'ereki Cristo'gareheve'g̃a Macedônia pe e'i ga pe toho ti ga Paulo'g̃a ndupi Judéiapeve'g̃a gwyri pe javo. Aerẽ po ti ga hoi ore rupi a'ero orepokohavamo ore herohorame peitambere'ia pevo nehẽ – kiroki penemimondoa Macedôniapeve'g̃a nemimondoa no. Orogweroho ti ore imbatere'ỹve'g̃a pe g̃a ti tombohete Cristo'ga javo. G̃a po ti e'i nehẽ: \"Pyry hete Cristo'ga nhandepojykaharete'ga. A'ereki ga ombuhuruka itambere'ia nhande ve,\" e po ti g̃a nehẽ. Orogweroho ti ore imbatere'ỹve'g̃a pe tokwaha ti g̃a nhanerembipokopotara javo.\n20Orojirokwa hete ore te'ite'varuhuyme ti g̃a ore ve javo. Nurã ore ei: Toho ti ga ore rupi. Ohorame ore rupi ore pokoga ti ga hepiagi ima'ema'ẽkatua penemimondohetea imbatere'ỹve'g̃a pe nehẽ. A'ereki ore oro'e: Mara'ngu po ti jara'g̃a ete'varuhuavo ore ve nehẽ javo: \"Noma'eg̃atui reki Paulo'g̃a imbatere'ỹve'g̃a pe imombytavo jara ojive\"? A'ea po ti g̃a ei nehẽ, oro'e ore. Nurã ko pyry ore ve ga hoi hepiaga imombe'ukatuavo. 21A'ereki ore oromondo orogweaporog̃ita orokokatua rehe tokwaha ti g̃a a'ea javo. Tupana'ga jate rũi ti tokwaha orekokatua. Ojipe'g̃a ti tokwaha no.\n22Kiro ore akoja'ga mondoi pe pyri Tito'ga rupi. G̃a ndupi ore ojipe'ga mondoi no. Ga ko nhaneirũ'ga no ojikoga g̃waramo Cristo'ga rehe. Irũiru'ĩa rehe ore ga mboporavykyvykyrame nane'ymi ga ore nhi'ĩpo'rupotari oporavykykatuavo Tupana'ga pe ojipe'g̃a pokopokoga. A'ero ore pe mombe'urame ga pe ga jikogi pe ndehe omondo po ti g̃a imbatere'ỹve'g̃a pe Judéia pe nehẽ javo. Koji'i ga poravykypotari Tupana'ga pe kiro. A'ero ga hopotari pe pyri pe pokoga nehẽ.\n23Oro Tito'ga, ga ko nhimoirũharamo oko oporavykyavo ji pavẽi pe pokoga. Akoja'g̃a – kiroki g̃a oho ga rupi nhaneirũ'g̃a – g̃a oporavyky katu Cristo'ga mombe'gwovo nahã ga mboheteavouka. Oho g̃a Cristo'gareheve'g̃a ndepyga.\n24Tito'g̃a vahemame pe pyri pemboapy ti g̃a pejipyri pendoryndoryvamo g̃a ndehe. A'ero po ti Cristo'gareheve'g̃a Macedôniapeve'g̃a ikwahavi penemiarõhetea. E'i po ti g̃a no: \"Paulo'g̃a omombe'u katu Corintopeve'g̃a mboheterame,\" e po ti g̃a nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Cor\/8","date":"2018-08-19T20:04:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221215284.54\/warc\/CC-MAIN-20180819184710-20180819204710-00126.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000007391,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000073909759521}","num_words":1047,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.42,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Filipenses 2:17\n17Tupana'ga ti tonhimohẽ nhande rehe javo ahe ikwava'eg̃i Tupana'ga pe jipi. Igwete ahe heka'vogi vinho g̃wembikwava'eg̃a pavẽi. Pe pejiko Cristo'ga rehe. Pejikoga ko penembikwava'eg̃a Tupana'ga pe. Mara'ngu po ti g̃a heka'voga jirekoa vinho javijitehe ji jukavo nehẽ? Naname po ti ji mbohoryvi nehẽ jirekoa reka'vogag̃wama penembikwava'eg̃a pavẽi nehẽ. Opombohoryvuka pa po ti ji nehẽ no ji manorame nehẽ. A'ereki nhande xanhikwava'ẽ Tupana'ga pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Phil\/2\/17","date":"2018-08-17T19:50:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221212768.50\/warc\/CC-MAIN-20180817182657-20180817202657-00310.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000071526,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000007152557373}","num_words":64,"character_repetition_ratio":0.114,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.516,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Tessalônicenses 5\nXanhimboavujikwe ti nhandepojykaharete'ga rura pota\n1Marã po ti ji ikwatijari pe me Jesus Cristo'ga rura'jahavag̃wama rehe? A'ereki a'ea rehe pe pekwahavipe aerẽ po ti ga ruri yvya koty nhande koty nehẽ javo. 2A'ereki pe tuhẽ pekwaha hete nahã: Ahe ndokwahavi iporomive'ga rurag̃wama aheronga pype ypytunimo ga mboha'uve'yma. A'ereki iporomive'ga nomombe'ui ahe ve. Na jitehe ahe ndokwahavi Jesus Cristo'ga rura'jahava maname po ti ga ruri nehẽ javo. A'ereki Jesus Cristo'ga nomombe'ui a'ea ahe ve. A'ea pe pekwaha hete.\n3Tegwete ipuru'avehẽa ka'nhyhava oja'yra rahya hugwi. Ndy! e te hahyrame hẽarembeypya. Na jitehe ti tegwete Jesus'gareheve'g̃arũive'g̃a ka'nhyhava hahya hugwi nehẽ. Tiruahũ ranuhũ po ti g̃a pe nehẽ. Nurã ti g̃a etehei garura'java renonde nehẽ: \"Tu katu nhandepy'a. Nimotiruahũhavi nhande ve,\" e po ti g̃a novĩa ga mboha'uve'yma nehẽ. Emo kotihĩ po ti tiruahũ g̃a pe nehẽ. A'ea ko g̃ahoag̃wama hahyhava ruvihai pe.\n4Oreirũramo pe ki a'e te g̃a ja rũi – kiroki g̃a ndojikogi Jesus Cristo'ga rehe okote'varuhuavo. G̃a jikoge'yma g̃waramo nhande ei g̃a pe ypytunahivareheve'g̃a'jave'g̃a. Pejikoga g̃waramo Jesus Cristo'ga rehe ji ei pe me: Pe ko g̃a ja rũi. Pe pekwaha Jesus Cristo'ga rura pota aerẽ ti ga ruri nehẽ javo. Nurã ti garura'java napemo'mag̃uhũi nehẽ. Iporomive'ga rura ahe mo'mag̃uhũ. A'ereki ahe nomboha'uvi ga. Garura ja rũi po ti Jesus Cristo'ga rura pe me nehẽ.\n5Pehe nhaporemo pejiko Jesus Cristo'ga rehe pejikokatuavo. Nurã nhande ei nhandejive: Nhande xako kojahuarupive'g̃a'java'ero. Nhande ko g̃a ja rũi – kiroki g̃a ndojikogi Jesus'ga rehe okote'varuhuavo. Ypytunahivareheve'g̃a'jave'g̃a xa'e nhande g̃a pe. Nhande g̃a ja rũi. 6Nurã ti xajirokwa nhanenhimbovyvya Jesus Cristo'ga rura ra'aromo. G̃a ja rũi ti xako – kiroki g̃a ombopogwe aherekote'varuhua garura ra'arõe'yma. 7Ypytunahivareheve'g̃a'jave'g̃a ndojirokwari pyryva'ea rehe heagwyryve'g̃a ja Jesus Cristo'ga rura ra'arõe'yma. G̃a ombopogweuhu aherekote'varuhua.\n8Nhande ki a'e te arimorupive'g̃a'java'ero xako. Xanhimbovyvy ti a'ero. Soldados'g̃a omongi itaheteva'ea metal apopyra onhia'nguavo tegwete nhandepoti'a kutuhava javo. Xako ti g̃a ja nhanenhia'nguavo. Xanhia'ngu ti ite'varuhua hugwi. Xajiko hete ti Jesus Cristo'ga rehe a'ero ga arõheteavo ojipe'g̃a arõheteavo no. A'ereki nhandejikoga rupi nhande nhia'ngui. Nhaneremiarõa rupi nhande nhia'ngui. Soldados'g̃a ono akanitara onhia'nguavo tonupãyme ti g̃a nhaneakag̃a javo. Xako ti g̃a ja nhanenhia'nguavo. Xanhia'ngu ti ite'varuhua hugwi. Tikwaha ti nhandererohoag̃wama yvagi pe Tupana'ga pyri. A'ereki nhanerembikwahava rupi nhande nhia'ngui.\n9A'ereki nhande mo'emo'ẽrame Tupana'ga nde'i: \"Aerẽ ti ji g̃a mombori tata pype hahyva'ea ruvihava pype nehẽ.\" A'ea rũi ga ei nhande mo'emo'ẽrame. A'ereki ga e'i: \"Aerẽ jijipyri ti ji g̃a nderurukari Jesus Cristo'ga pe g̃apojykaharete'ga pe nehẽ,\" ei ga. 10Nhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga omano nhande repyga nhanderekote'varuhua momboa tuhu g̃a ji pyri upa avuirama javo. A'ero nhande manorame nhande ruvi ga pyri. Na jitehe nhande ruvi ga pyri nhanemanoe'ymame. 11A'ero ore ei pe me: Nane'ymi ti penhombohory inog̃atuavo pejopy'a. Pemombe'u katu ti Jesus Cristo'ga pejohupe penhombojikoguka ga rehe jipi. Ag̃wamo vehevi pe jopokogi nahã ga mombe'ukatuavo pejohupe.\nMbapavamo Paulova'ea omog̃ita Tessalônicapeva'ea\n12Kiro ore ehetei pe me oreirũa pe: Pemondo ti pejeaporog̃ita imohina pendepiakatuhara'g̃a ndehe. A'ereki nhandepojykaharete'ga omo'emo'ẽ g̃a toko ti g̃a pembo'eharamo pendepiakatuharamo. A'ero g̃a nduvi pe pyri oporavykyheteavo pe mbo'ekatuavo Tupana'ga nhi'ig̃a rehe. 13Pemondo tuhẽ ti pejeaporog̃ita imohina g̃a ndehe g̃a arõheteavo g̃a poravykyro g̃waramo pepyteri pe. Tapejogwayvari ti.\n14Kiro ore ehetei pe me oreirũa pe pepyteripeve'g̃a ndehe: Pe'ji ti nimbotepotarive'g̃a pe: \"Pejirokwa ti pejiporavykykatuavo.\" A'ea ti pe'ji hete g̃a pe. Pembohory ti okyhyjive'g̃a inog̃atuavo g̃apy'a – kiroki g̃a oko tehe g̃apy'a. Kiroki g̃a ndojikohetei Jesus'ga rehe – pembojikoheteuka ti g̃a. Tapenhimbaekwahivi ti ojipe'g̃a ndehe pejikokatupava g̃a pe. 15Ojipe'g̃a ndekote'varuhurame pe me tapejipygi tuhẽ ti g̃a ndehe pejikote'varuhue'yma g̃a pe. Pe me nhaporemo ore ei. Nane'ymi ti peko katu pejohupe pejikovo. Peko katu pa ti hajiheve'g̃a pe no.\n16Nane'ymi ti pejoryjory pejikovo. 17Nane'ymi ti tapenhi'imbigi Tupana'ga pe jipi. 18Hahyrame pe me ti pe'ji Tupana'ga pe: \"Nane'ymi ndepyry hete ore ve.\" Hahye'ymame pe me ti pe'ji ga pe: \"Nane'ymi ndepyry hete ore ve.\" Nava'ea Tupana'ga opota pejoryva ojihe penhi'inhi'ig̃a ojive. A'ereki pe pejikoty'a Cristo Jesus'ga pavẽi.\n19Tapemombigi ti Tupana'ga ra'uva penhimbo'erame. Pehendu katu ti inhi'ig̃a.\n20Po ojipe'g̃a imombe'upotarame nahã Tupana'ga ei javo, a'ero tape'etevaruhui ore norohendupotari jave'yma g̃a pe. 21Pekwaha na'ẽ ti a'itituhẽva'ea. Po Tupana'ga nhi'ig̃a rũi g̃a imombe'ui, taperoviari ti g̃a. Po Tupana'ga nhi'ig̃a tuhẽ g̃a imombe'ui, a'ero ti perovia g̃a. Pekwaha pa ti jipi ikwahava Tupana'ga remimbuhura. Pyryva'ea ti pembopogwe a'ero.\n22Emo tapejihe'ari ti ite'varuhua rehe nhaporemo imbopogwee'yma.\n23Tupana'ga onog̃atu yvyakotyve'g̃a py'a. Ga tuhẽ ti tapemombyry hete tokote'varuhuyme tuhẽ g̃a javo. Tohepia katu ti ga pendeaporog̃ita tojapyakate'varuhuyme ti g̃a javo. Tapendepia katu ti ga tojikopigyme ti g̃a ji rehe javo. Tapendepia katu ti ga tokote'varuhuyme ti g̃a javo. Po nahã ga pe nderekoi, a'ero pe pyryvamo tuhẽ. A'ero pendeaporog̃ita pyryvamo no. A'ero nhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga rura'javame yvya koty po ti Tupana'ga ei pe me nehẽ: \"Ndojari tuhẽ ite'varuhua pe ndehe,\" e po ti ga nehẽ. A'ea pa ore ei. A'ereki ore oropota Tupana'ga pyryva pe me.\n24Tupana'ga e'i pe me ikwehe'i: \"Peko ti Jesus'gareheva'ea pejikoga ji rehe pejikokatuavo. A'ero po ti ji pe mombyryvi nehẽ.\" Nopiriani ga o'eagwera. A'ero ti ga pe mombyryvi pe ndepiakatuavo nehẽ.\n25Kiro ore ei pe me oreirũa pe: Penhi'inhi'ĩ ti Tupana'ga pe ore repyga epoko ti Paulo'g̃a imombyryva g̃a pe javo.\nPaulova'ea omondouka onhi'ig̃a Tessalônicapeva'ea pe\n26Pe'anhuvamba ti pevove'g̃a nhaneirũ'g̃a ore repyga. 27Ji a'e hete pe me kiro: Pemonhi'ĩ ti nhirembikwatijara g̃a pe nhaporemo tohendu pa ti g̃a javo. A'ereki a'ea nhandepojykaharete'ga opota, a'e hete ji pe me.\n28Nhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga ti tomombyry pe me.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Thess\/5","date":"2018-08-22T05:20:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221219495.97\/warc\/CC-MAIN-20180822045838-20180822065838-00711.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000082254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000008225440979}","num_words":877,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.412,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Coríntios 7:12\n12Akwatija ji pe me nhinhi'ig̃ahyavo pepyteripeve'ga ti topohi okote'varuhua hugwi javo ikwehe. Akwatija ji pe me tapemohig̃atu ti ga pe no javo. Ga pe ji ei – kiroki ga pe ga okote'varuhu. Koji'i hete reki ji epotari ikwatija pe me tapekwaha ti pe'ag̃atarahiva ji rehe javo. Nurã Tupana'ga ji repiagame ji ikwatijari pe me heikwehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Cor\/7\/12","date":"2018-08-19T21:21:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221215393.63\/warc\/CC-MAIN-20180819204348-20180819224348-00643.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.094,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.527,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 10:18\n18Governador'g̃a ndovai pyteri pe po ti g̃a pe nderohoukari gwuvihavuhu'g̃a ndovai pyteri pe no. G̃andovai pyteri pe po ti g̃a pe nderohoukari nehẽ timboja tehe ti g̃a ndehe javo. Nahã po ti g̃a ndekote'varuhui pe me nehẽ pendekoro g̃waramo jireheva'ero, ei Jesus'ga. A'ea rupi po ti pe ji mombe'ukatui g̃a pe judeus'g̃arũive'g̃a pe nhaporemo tojiko ti g̃a Jesus'ga rehe javo, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/10\/18","date":"2018-08-16T12:32:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221210735.11\/warc\/CC-MAIN-20180816113217-20180816133217-00157.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":65,"character_repetition_ratio":0.111,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.6,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 20:33\n33—Marã po ti a'ero nehẽ? ei g̃a Jesus'ga pe. Omanove'g̃a mbogweravame po ti Tupana'ga seteva'ea mbogweravi kunhangwerava'ea reheve nehẽ. Ma'g̃a nembirekoro po kunhangwerava'ea rekoi nehẽ ahe kwerava'javame nehẽ? A'ereki seteva'ea onhoirũva'ea hembireko kunhangwerava'ea pavẽi, ei g̃a. Emombe'u ti ore ve. Marã po ti a'ero nehẽ? ei g̃a Jesus'ga pe.\nA'ea g̃a imombe'utehei heroviare'yma g̃waramo omanove'g̃a mbogwerahava.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/20\/33","date":"2018-08-16T04:21:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221210413.14\/warc\/CC-MAIN-20180816034902-20180816054902-00070.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000007987,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000079870224}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.109,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.526,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romanos 16\nPaulova'ea omondouka onhi'ig̃a g̃wembikwahava'ea pe\n1Tamombe'u ti pe me Febehẽa nhaneirũhẽa. Hẽa ko Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'g̃a pokoharamo oko cidade de Cencréia pe. Pyry hete ko hẽa. 2Hẽa rurame pe pyri pembuhu ti hẽa penhonga pe pejikokatuavo hẽa pe. A'ereki hẽa ojiko hete nhandepojykaharete'ga rehe. Nanongara'g̃a po nhande timbuhuruka tuhẽ nhande pyri hamo nhande Cristo'gareheva'ero g̃waramo hamo. Hẽa herekoe'ymame mbatera pemondomondo ti hẽa pe a'ero. A'ereki hẽa jitehe opokopoko jara'g̃a jipi. Hẽa ji poko ikwehe no. Nurã ti pepoko hẽa imondovo hẽa pe mbatera nehẽ.\n3Tamondouka ji nhinhi'ig̃a Priscilahẽa pe hẽarembireko'ga pe no Áquila'ga pe. G̃a oporavyky ji pavẽi Jesus Cristo'ga mombe'gwovo ikwehe. 4Ji repyga g̃a omano gwerevi onhia'ngue'yma ikwehe tomanoyme ti Paulo'ga javo ikwehe. A'e ji g̃a pe kiro: \"Pepyry hete pe.\" Judeus'g̃arũive'g̃a na jitehe e'i – kiroki g̃a onhimono'õ jipi Cristo'gareheva'ero. G̃a nhaporemo e'i Áquila'g̃a pe: \"Pepyry hete pe Paulo'ga a'nguavo.\"\n5Tamondouka ji nhinhi'ig̃a g̃a pe no – kiroki g̃a onhimono'õ Cristo'gareheva'ero Áquila'g̃a nonga pe.\nTamondouka ti nhinhi'ig̃a Epêneto'ga pe no. Jipy'a ja hete ga. Ga na'ẽ ko ojiko Cristo'ga rehe Ásiapeve'g̃a gwyri pe ikwehe.\n6Tamondouka ji nhinhi'ig̃a Mariahẽa pe. Hẽa oporavyky hete pe pokoga raikwehe.\n7Tamondouka ji nhinhi'ig̃a Andrônico'ga pe Juniashẽa pe no. G̃a ko jire'yja'g̃a judeus'g̃a. Orojogwereko ore cadeia pype ikwehe. Jijikoga renonde g̃a jikogi Cristo'ga rehe. G̃a ko ojipe'g̃a hohe Cristo'ga moirũhara'g̃a pyteri pe.\n8Tamondouka ji nhinhi'ig̃a Amplíato'ga pe no. Jipy'a ja hete ga Cristo'gareheva'ero.\n9Tamondouka ji nhinhi'ig̃a Urbano'ga pe no. Nhande ja ga poravykyi tamombe'u ti Cristo'ga g̃a pe javo. Estáquis'ga pe ji imondoukari nhinhi'ig̃a no. Jipy'a ja hete ga.\n10Tamondouka ji nhinhi'ig̃a Apeles'ga pe no. Onhimomirana ga hahya pe opohire'yma Cristo'ga hugwi.\nTamondouka ji nhinhi'ig̃a Aristóbulo'ga rongapypeve'g̃a pe no.\n11Tamondouka ji nhinhi'ig̃a Herodião'ga pe. Jire'yja'ga ko ga judeu'ga.\nTamondouka ji nhinhi'ig̃a Narciso'ga rongapypeve'g̃a pe no – kiroki g̃a ojiko Cristo'ga rehe.\n12Tamondouka ji nhinhi'ig̃a Trifenahẽa pe no Trifosahẽa pe no. G̃a oporavyky hete nhandepojykaharete'ga pe.\nTamondouka ji nhinhi'ig̃a Pérsidehẽa pe. Jipy'a ja hete hẽa. Hẽa oporavyky hete tuhẽ nhandepojykaharete'ga pe no.\n13Tamondouka ji nhinhi'ig̃a Rufo'ga pe. Ojipe'g̃a hohe ko ga pyry hete Cristo'gareheva'ero. Gayhẽa pe ji imondoukari nhinhi'ig̃a no. Jihya ja ko hẽa ji rerekokaturo g̃waramo.\n14Tamondouka ji nhinhi'ig̃a Asíncrito'ga pe no Flegonte'ga pe no Hermes'ga pe Pátrobas'ga pe Hermas'ga pe g̃apyrive'g̃a pe no nhaneirũ'g̃a.\n15Tamondouka ji nhinhi'ig̃a Filólogo'ga pe Júliahẽa pe no Nereu'ga pe garendyrahẽa pe no Olimpas'ga pe no g̃apyrive'g̃a pe nhaporemo no Cristo'gareheve'g̃a.\n16Penho'anhuvanhuvã ti penhoiruamo. Ojipendyhyga'g̃a nhaporemo – kiroki g̃a onhimono'õ jipi Cristo'gareheva'ero – g̃a omondouka onhi'ig̃a pe me.\nMbapavamo Paulova'ea omog̃ita ahe\n17Nhiirũ, kiro ji ehetei pe me. Pehepia ti g̃a pejipe'avo g̃a hugwi – kiroki g̃a g̃a mbojogwayvayvaruka. \"Pembo'eagwera ndapyryvi,\" ei g̃a. \"Ore po ti pe mbo'e nehẽ,\" ei g̃a. G̃anhi'ig̃a rendukaturame po ahe ndojikokatua'javi Cristo'ga rehe a'ero. Pejipe'a ti g̃a hugwi, a'e ji. 18Nanongara'g̃a ndokoi nhandepojykaharete'ga remimbotarimova'ea rehe Cristo'ga remimbotarimova'ea rehe. G̃wemimbotaruhua rehe g̃a ndekoi. Onhi'ig̃atu tehe g̃a ojipe'g̃a mboheteteheavo g̃a moandyandyita – kiroki g̃a nonhimombaragwahavi g̃andekote'varuhuva'ea rehe. 19Pehe reki pehendu katu Cristo'ga mombe'ua. Ojipe'g̃a nhaporemo okwaha penemiendukatua. Nurã ji roryroryvamo pe ndehe. A'e ji pe me a'ero: Peko katu kwaha ti, a'e ji. Tapekote'varuhukwahavi ti, a'e ji pe me no.\n20Tupana'ga onog̃atue'ymi nhandepy'a. Ga po ti kotihĩ omombi pe hugwi Satanás'ga popoakara anhag̃a ruvihavuhu'ga popoakara nehẽ. Pe po ti Satanás'ga hoheramo a'ero nehẽ.\nNhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga ti tomombyry pe me.\n21Timóteo'ga – ga oporavyky ji pavẽi – ga omondouka onhi'ig̃a pe me. Na jitehe Lúcio'ga omondouka onhi'ig̃a Jasão'ga pavẽi Sosípatro'ga pavẽi. Jire'yja'g̃a ko g̃a judeus'g̃a.\n22-24Gaio'ga omondouka onhi'ig̃a pe me no. Garonga pype ji ruvi kiro. Garonga pype jitehe Cristo'gareheve'g̃a onhimono'ono'õ jipi. Erasto'ga omondouka onhi'ig̃a pe me no. Gaha gwereko katu itambere'ia cidadepeve'g̃a nduvihava'g̃a pe. Quarto'ga nhaneirũ'ga omondouka onhi'ig̃a pe me no.\nJi ko Tércioramo. Jihi akwatija koha Paulo'ga repyga. Cristo'gareheva'ero ji amondouka nhinhi'ig̃a pe me no.\nPaulova'ea ombohete Tupana'ga\n25Timbohete ti Tupana'ga. Gaha pe mbojiko hete Cristo'ga rehe. A'ea pe ko ji ei jipi ji imombe'urame Tupana'ga remimombe'upyryva Cristo'ga mombe'gwovo g̃a pe. A'ea Tupana'ga okwahavuka yvyakotyve'g̃a pe ag̃wamo. Ymyagwera jate ga ndokwahavukari a'ea ahe ve. A'ero onhimi ahe ve. 26Ag̃wamo ki a'e te ikwatijara okwahavuka pa nhande ve – kiroki ikwatijara Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea okwatija hako. A'ereki ag̃wamo Tupana'ga okoe'ymive'ga e'i: \"Akwahavuka ji kiro ojipendyhyga'g̃a pe nhaporemo tojiko pa ti g̃a Cristo'ga rehe ga rendukatuavo,\" ei Tupana'ga.\n27Tupana'ga jate okwaha hete. Gaha jate ko Tupanetero. Timbohete ti ga avuirama a'ero. A'ereki Jesus Cristo'ga omboheteuka ga nhande ve. Na tuhẽ. Amém.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rom\/16\/","date":"2018-08-16T13:49:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221211000.35\/warc\/CC-MAIN-20180816132758-20180816152758-00714.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000064373,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000064373016357}","num_words":715,"character_repetition_ratio":0.117,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.379,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2 Timóteo 1:10\n10Ag̃wamo reki garemimombyryva jukwaha nhande ve Cristo Jesus'ga ruro g̃waramo nhande koty nhanembopiro'yhara'ga. A'ereki Cristo Jesus'ga omano nhanderekote'varuhua momboa imombiga nhanemanoa popoakara. A'ereki nhande tikwaha nhanembogweravag̃wama. A'ea Jesus'ga okwahavuka imombe'gwovo pyryva'ea nhande ve. Ga e'i: \"Pejiko ti ji rehe. A'ero ti pe hoi yvagi pe pejikovo avuirama Tupana'ga pyri – perope pe napemanoa'javi,\" ei ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Tim\/1\/10","date":"2018-08-16T08:09:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221210559.6\/warc\/CC-MAIN-20180816074040-20180816094040-00421.warc.gz","language":"pah","language_score":0.999992013,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999920129776001}","num_words":55,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.436,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Efésios 6:17\n17Akanitara soldados'g̃a opyhy inog̃a onhia'nguavo tonupãyme ti g̃a nhaneakag̃a javo. Peko pe soldados'g̃a ja akanitara nohara'g̃a ja pe pejikote'varuhua mombora kwahava'javame. Peko pe soldados'g̃a ja akanitara nohara'g̃a ja pejeaporog̃ita mbopyahua kwahava'javame no. A'ea nhaporemo ikwahava'javame peko pe g̃a ja penhia'nguavo Tupana'ga ti nhande rerohoi yvagi pe nhande mombytavo avuirama nehẽ javo. A'ereki penhimbikwahava rupi pe nhia'ngui.\nSoldados'g̃a opyhy haimbejovaiva'ea xanhia'ngu ti javo. Peko pe soldados'g̃a ja haimbejovaiva'ea pyhyhara'g̃a ja penhia'nguavo pejipojykaukarame Tupana'ga ra'uva pe torembo'e ti Tupana'ga nhi'ig̃a rehe javo. A'ero ti pe ojipe'g̃a mbo'ei a'itituhẽva'ea rehe nehẽ imboukwahava g̃a pe g̃andekote'varuhua nehẽ. Pe napenhimongote'varuhuukari ti ite'varuhuve'ga pe Diabo'ga pe g̃a pavẽi nehẽ no ikwahava g̃waramo Tupana'ga nhi'ig̃a. Penhimbikwahava rupi pe nhia'ngui.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Eph\/6\/17","date":"2018-08-17T05:58:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221211719.12\/warc\/CC-MAIN-20180817045508-20180817065508-00386.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000063181,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000063180923462}","num_words":113,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.183,"stopwords_ratio":0.398,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 3:3\n3—Tapemoka'nhymi ti. Pe'ji ti pejive: \"Nahanahã nhande jikogi Tupana'ga rehe g̃a imombe'urame ganhi'ig̃a nhande ve. Aerẽ nahanahã jitehe nhande jikogi ga rehe ganhi'ig̃a reroviaheteavo.\"\n—Nahã ti pe'ji pejive pejikopige'yma Tupana'ga rehe penhimomiranama. Peko hete ti ganhi'ig̃a rupi. Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi pejeaporog̃ita rerojijyita, ei Jesus'ga.\n—Po pe ndapejirokwari pejeaporog̃ita kwahava rehe pejeaporog̃ita rerojijyja rehe nehẽ, a'ero ti ji ruri pe pyri pe ji mboha'uve'ymame. Ahe nomboha'uvi iporomive'g̃a ndurame. Ahe ja ti napemboha'uvi ji rurame nehẽ. Aerẽ ti ji ruri imondovo ite'varuhua pe me pendekote'varuhuro g̃waramo nehẽ, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/3\/3","date":"2018-08-17T17:12:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221212639.36\/warc\/CC-MAIN-20180817163057-20180817183057-00202.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000064373,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000064373016357}","num_words":89,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.438,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Lucas 21:12\n12—A'ea renonde po ti g̃a pe pyhygi okote'varuhuavo pe me nehẽ. G̃a po ti pe nderohoahyi pende'yja'g̃a jatykahai pe ipypeve'g̃a nduvihava'g̃a ndovai pyteri pe pe mondovouka cadeia pype nehẽ. G̃a po ti pe nderohoukari huvihavuhu'g̃a ndovai pyteri pe nehẽ governador'g̃a ndovai pyteri pe no. G̃andovai pyteri pe po ti g̃a pe nderohoukari nehẽ timboja tehe ti g̃a ndehe javo. Nahã po ti g̃a ndekote'varuhui pe me pejikoga g̃waramo ji rehe nehẽ, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/21\/12","date":"2018-08-18T12:27:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221213666.61\/warc\/CC-MAIN-20180818114957-20180818134957-00278.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000082254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000008225440979}","num_words":74,"character_repetition_ratio":0.138,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.554,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 17:1\nKunhangwerahẽa oapy yhyapypeva'ea arimo\n1Kiro Tupana'gapyrive'ga ruri ji pyri seteve'g̃a nde'yja'ga – kiroki seteve'g̃a gwereko nhaetingy'a'java'ea yvagipeve'g̃a. Ji ve ga nhi'ig̃i javo:\n—Herejo, ei ga. Kiro ti ji ipopoakavehẽa repiukari nde ve nehẽ Tupana'ga erame hẽa pe: \"Ereko te'varuhu nde. Eho ti a'ero tata pype hahyva'ea ruvihava pype.\" A'ea ti Tupana'ga ei hẽa pe nehẽ – kiroki akwaimbae'g̃a upaharahẽa oapy ypiahua arimo ypiahua ruvihava arimo no paranauhũa arimo no. Onhimongyheteuhu yhya. A'ea arimo nhaporemo hẽa apygi oina.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/17\/1","date":"2018-08-19T21:21:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221215393.63\/warc\/CC-MAIN-20180819204348-20180819224348-00661.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000025034,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000025033950806}","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.053,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.316,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Marcos 4\nHa'ynha mohãihara'ga\n(Mateus 13.1-9; Lucas 8.4-8)\n1Aerẽ Jesus'ga g̃a mbo'ea'javi ypiahua rembe'yi pe. He'yjuhu g̃a ojatykavo ga pyri yembe'yi pe onhimongyavo. Nurã ga avi yhara pype oina imoanha'ndiavouka tohendu pa ti g̃a nhinhi'ig̃a javo. 2Igwete ga g̃a mbo'ea'javi imombe'gwombe'gwovo ojo'java'ea g̃a pe.\n3—Pehendu ti, ei ga. Imohãihara'ga gweroho ha'ynha ko pe imohaina ityma, ei ga. 4Imohãirame mokonhete indurugi pea rembeyvyra rupi. Igwete gwyra'ia ruri imokokona jupava, ei ga imombe'gwovo g̃a pe.\n5—Jara onduru yja rehe, ei ga. Xunhi reki yja ita arimo. Kotihĩ henhunhamo a'ero novĩa. A'ereki nianami yja. 6Emo kwarahyahivame ombokai imonhymbava hohova. Garemity'mbia ipavi a'ero onhimomiranama'jave'yma. A'ereki hapoa ndokihetei yvya pype, ei ga imombe'gwovo.\n7—Jara onduru nhungwava ra'ynha pyteri pe hatĩava'ea ra'ynha pyteri pe. Igwete ga'apoa ha'ynha henhunhamo nhungwava ra'ynha pavẽi. Igwete nhungwava nhambyguhui garemityma herekovo imonhimomboakare'yma. Igwete ndi'ai upa, ei ga g̃a pe.\n8—Jara reki onduru yvykatua rehe. A'ea henhunhamo onhimomboaka gworyvamo. O'arame he'ye'yi ha'ynha trinta ahara pype. Jara pype koji'i tehe ha'ynha sessenta. Jara pype ha'ynha he'yjuhuro cem ipype, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.\n9Peapyakwa pe. Pehendu katu ti ji'ea a'ero, ei ga g̃a pe.\nJesus'ga omombe'u morog̃ita\n(Mateus 13.10-23; Lucas 8.9-15)\n10Garenduhara'g̃a horame ga hugwi gapavẽive'g̃a nhi'ig̃i ga pe dozeve'g̃a pavẽi. Igwete g̃a ei ga pe:\n—Gara pe nde ei poro morog̃ita mombe'gwovo ore ve? ei g̃a. A'ereki ore ndorokwahavi a'ea, ei g̃a ga pe.\n11Igwete Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Amombe'u katu ji kiro pe me. A'ereki Tupana'ga opota penembikwahava, ei Jesus'ga g̃a pe. Okwahavuka ga pe me onhimiva'ea nahã po ti ji rekoi ojiheve'g̃a nduvihavamo nehẽ javo, ei ga g̃a pe. Pe me jate ga okwahavuka nanongara. G̃a ki a'e te – kiroki g̃a ndokoi gareheva'ero – g̃a pe ji amombe'u ojo'java'ea ikwahavukare'yma g̃a pe, ei ga g̃a pe. 12Ojo'java'ea ji amombe'u g̃a pe a'ero\n\"tonhimombaragwahavyme ti g̃a hepiepiagame.\nTokwahavyme ti g̃a henduenduvame.\nA'ereki g̃a ndogwerojijyipotari gweaporog̃ita.\nNomomborukapotari g̃a Tupana'ga pe okote'varuhua\", ei ga g̃a pe.\n13Igwete Jesus'ga ei g̃a pe no:\n—Ndapekwahavi pe ji imombe'urame pe me garemitymagwera? Marã po ti pe ikwahapavi ojo'java'ea naerũ? ei ga. 14Tamombe'u katu ti kiro itymagwera pe me a'ero, ei Jesus'ga g̃a pe.\n—Kiroki ga omombe'u Tupana'ga – ga ko ha'ynha mohãihara'ga ja, ei ga. 15Mokonhete'i ha'ynha onduru pehea rembeyvyri. Igwete gwyra'ia imokokombavi ha'ynha imohãirame, ei ga. Na jitehe ojipe'g̃a henduvame Tupana'ga mombe'ua Satanás'ga imoka'nhymbavi a'ea g̃a hugwi, ei ga imombe'gwovo g̃a pe.\n16—Jara ha'ynha onduru yja rehe ita arimo. Nurã g̃wenhunhame kotihĩ nonhimomiranami, ei ga. Na jitehe ojipe'g̃a henduvi Tupana'ga mombe'ua kotihĩ gworygworyvamo hehe novĩa. 17G̃wendu katu na'ẽ g̃a gamombe'ua novĩa. Aerẽ ojipe'g̃a imbohahyukari g̃a pe g̃a ndekoro g̃waramo Tupana'ga mombe'ua rupi, ei ga. Hahyrame g̃a pe g̃a nonhimomiranama'javi a'ero kotihĩ opohia Tupana'ga mombe'ua hugwi. A'ereki gamombe'ua ndokikatui g̃ayvyteri pe, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.\n18—Jara onduru nhungwava ra'ynha pyteri pe hatĩava'ea ra'ynha pyteri pe – a'ea oambyguhu garemityma imonhimomboakare'yma, ei ga. Na jitehe ojipe'g̃a henduna'ẽi Tupana'ga mombe'ua novĩa. 19Aerẽ g̃apy'a rekotehei. A'ereki g̃a nhag̃ataruhu ojihe marã po ti ji ve nehẽ javo, ei ga. Igwete g̃a nhimoandyandyi itambere'ia potaruhuavo a'ea po ti ji mbohoryhetei nehẽ javo tehe. Igwete g̃a ipotaparavuhui mbatera, ei ga. Hatĩava'ea oamby imohãihara'ga remityma. A'ero ndi'ai, ei ga. Na jitehe g̃anemimbotaruhua nohenduva'javukari g̃a pe Tupana'ga mombe'ua. A'ero g̃a ndokoi gamombe'ua rupi okokatue'yma ojipe'g̃a pe japoe'yma pyryva'ea, ei ga imombe'gwovo g̃a pe.\n20—Jara onduru yvykatua rehe g̃wenhukaturo gworygworyvamo, ei ga. Na jitehe jara'g̃a henduvi Tupana'ga mombe'ua herovia tuhẽ okokatuavo, ei ga. Jara'g̃a oapo hete pyryva'ea a'ero. Jara'g̃a koji'i g̃a oapo pyryva'ea. Jara'g̃a koji'iete'i g̃a oapoapo pyryheteva'ea jipi okokatuavo, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.\nA lamparina\n(Lucas 8.16-18)\n21Igwete Jesus'ga ei g̃a pe no:\n—Herurame lamparina oki pe po ahe ndohovapygi hyrua pyvõ. Ahe nomondoi onhinongava gwyri pe cama gwyri pe. Ahe gweru imondovo pyte'mbia rehe imohina tamomytu'emba nhande ve javo, ei ga. 22Na jitehe Tupana'ga g̃wenotĩ na'ẽ g̃wemimbo'eagwera tamomytu'emba ti g̃a'akag̃i pe aerẽ nehẽ javo, ei ga. 23Peapyakwa pe. Pehendu katu ti ji'ea a'ero, ei ga g̃a pe.\n24Igwete Jesus'ga ei g̃a pe no:\n—Henduvame nhinhi'ig̃a pehendu katu ti a'ero, ei ga. Po ti xunhi pe henduvi nhinhi'ig̃a, a'ero po ti xunhi pe ikwahavi nehẽ. Po ti pe hendukatui nehẽ, a'ero po ti pe ikwahahetei nehẽ. Koji'i po ti Tupana'ga pe mbo'ea'javi a'ero nehẽ no, ei ga. 25Po ti pe ikwahavi nhinhi'ig̃a rendukatuavo nehẽ, a'ero po ti pe ikwahahetei nehẽ, ei ga. Po ti xunhi pe ikwahavi nhinhi'ig̃a hendupotare'yma, a'ea vehevi po ti Tupana'ga imoka'nhymbavukari pe me nehẽ, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.\nHa'ynha henhui onhimomboaka\n26Igwete Jesus'ga ei no:\n—Ojipea tamombe'u pe me ojo'java'ea tapekwaha hete ti Tupana'gareheve'g̃a jikoheteag̃wama ga rehe. A'ereki Tupana'ga hete g̃a mbojikojikogukari ojihe jipi g̃anduvihavamo. Na ja a'ero, ei ga. Ha'ynha mohãihara'ga omohãi ha'ynha yvyvo. 27He'yi ga kiri henhunhame ogwovo hepiaga. Igwete garemityma nhimomboakari. \"Marã po nhiremityma renhunhamo onhimomboaka a'ero?\" ei ga jupe ikwahave'yma, ei ga. 28A'ereki a'ea tehe henhui ohema yvya hugwi. Aerẽ nhimomboakari oharamo. Aerẽ itinig̃i, ei Jesus'ga. 29A'ero ga g̃a mondoukari imondohondohogauka haimbeva'ea pyvõ foice pyvõ. A'ereki oho japiavo imondohokava, ei Jesus'ga g̃a pe imombe'gwovo.\nMostarda ra'ynha\n(Mateus 13.31-32, 35; Lucas 13.18-19)\n30Igwete Jesus'ga ei g̃a pe no:\n—Marãva'ea ti ji imombe'ui kiro pe me ojo'java'ea tapekwaha ti Tupana'gareheve'g̃a nde'yjuhuag̃wama? ei ga. A'ereki jypy g̃a ndahe'yi. Aerẽ reki g̃a nde'yjuhuro – kiroki g̃a e'i: \"Tupana'ga ko nhanderuvihavamo\", ei Jesus'ga g̃a pe. Na ja a'ero, ei ga. 31Otỹ ga mostarda ra'ynha, ei ga. Xunhiete'i ko nanongara ra'ynha jara gwyre'i pa. 32Itymirẽ reki onhimomboaka hete huvihavuhuro oji'java'ea hohe pa, ei ga. Huvihavuhu hakã oja'oja'oga. Nurã gwyra'ia turi japovo gwaityga hakã rehe upa i'ag̃i pe, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.\n33Nanongara ga imombe'umbe'ui he'yjuhuve'g̃a pe ojo'java'ea mombe'gwovo. G̃a ikwahavame koji'i ga imombe'ui g̃a pe a'ero. 34Ojo'java'ea jate ga omombe'umbe'u he'yjuhuve'g̃a pe g̃a mbo'erame Tupana'ga nhi'ig̃a rehe. Emo g̃andovakie'ỹ ga imombe'ukatupavi g̃wemimbo'ehara'g̃a pe tokwaha tuhẽ g̃a javo.\nJesus'ga omombi yvyruhua\n(Mateus 8.23-27; Lucas 8.22-25)\n35Ka'arugame Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe:\n—Xaho ti aherovai.\n36Igwete g̃a hoi he'yjuhuve'g̃a hugwi. Jesus'ga oapy oina yhara pype. Igwete g̃a ga rerohoi ypiahua aherovai. Ojipe'g̃a oho oyhara pype g̃a ndupi no. 37G̃a horame turi yvyruhua. Yvyturanuhũa ombo'ambo'a typepemuhũa yhara pype. Kiro tynahẽ g̃werĩ yhara a'ero. 38Jesus'ga oki reki yhara revira rehe oakag̃a nog̃a aheakag̃a jikokava rehe. Igwete g̃a ga moma'ẽi javo ga pe.\n—Jesus, kiro nhande hoi ypy pe, ei g̃a. Nane'ag̃ataruhui nde nhandepapava rehe naerũ? ei g̃a ga pe.\n39Igwete ga ma'ẽi onhi'ig̃ahyavo yvytua pe. Igwete ga ei ypiahua pe:\n—Epi! ei ga. Tanetymyi ti.\nA'ero ipigi yvytua. Notymynha'javi. 40Igwete Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe:\n—Maraname pe kyhyjiuhui? ei ga. Ndapejikogi ve tuhẽ pe ji rehe naerũ? ei ga g̃a pe.\n41Igwete g̃a nhimomby'ahetei a'ero javo ojohupe:\n—Marã te ga rekoi naerũ? Yvytua vehevi re po g̃wendu katu ganhi'ig̃a ypiahua pavẽi, ei g̃a javo ojohupe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Mark\/4","date":"2018-08-17T05:57:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221211719.12\/warc\/CC-MAIN-20180817045508-20180817065508-00115.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000077486,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000077486038208}","num_words":1086,"character_repetition_ratio":0.08,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.435,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 19:21\n21A'ero Jesus'ga ei ga pe:\n—Po nde ereko katu pa pota, a'ero ti eho embatera imondopava itambere'ia pyhyga. A'ero ti emondo eitambere'ia imbatere'ỹve'g̃a pe, ei Jesus'ga. A'ero po ti Tupana'ga imombyryvi nde ve yvagi pe nehẽ, ei Jesus'ga. Nurã ji ei nde ve: Emondo pa ti eitambere'ia kiro. Imondopavirẽ ti ejo ji rupi ekovo nhiremimbo'eharamo ejikoga ji rehe jate, ei Jesus'ga ipyahuve'ga pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/19\/21","date":"2018-08-19T11:37:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221215077.71\/warc\/CC-MAIN-20180819110157-20180819130157-00460.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999876022,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999876022338867}","num_words":64,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.244,"stopwords_ratio":0.516,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 2:39\n39A'ereki Tupana'ga e'i jipe pe me tamondo ti jira'uva g̃a pyri javo, ei Pedro'ga. \"Penymymino'g̃a pyri ti ji imondoi nehẽ no,\" ei Tupana'ga pe me, ei ga. Irupeve'g̃a pe Tupana'ga ei na jitehe no judeus'g̃arũive'g̃a pe. Kiroki g̃a ga omo'emo'ẽ ojive – g̃a pe nhaporemo nhandepojykaharete'ga ei, ei Pedro'ga imombe'gwovo g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/2\/39","date":"2018-08-15T08:40:03Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221210040.24\/warc\/CC-MAIN-20180815083101-20180815103101-00688.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.255,"stopwords_ratio":0.558,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 23:26\n26—Heakwagweve'ga'java'ero nde ereko, fariseu! ei Jesus'ga g̃apyteripeve'ga pe. Epohi ti ejekote'varuhua hugwi ejeaporog̃itakaturo. A'ero po ti nde rekokatui ejikokatuavo ojipe'g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. A'ea pe ji ei ji erame nde ve: Epyhei copo pype prato pype reheve. A'ero copo ara ikatu no prato ara reheve, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/23\/26","date":"2018-08-17T19:50:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221212768.50\/warc\/CC-MAIN-20180817182657-20180817202657-00040.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999789,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999788999557495}","num_words":49,"character_repetition_ratio":0.04,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.449,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romanos 14\nTape'ete'varuhui ti penhiirũ'g̃a pe\n1Kiroki g̃a ndokwahakatui ve Cristo'ga nhi'ig̃a ojikogame ga rehe – peko ti g̃a ndehe g̃a mbuhuruka pejipyteri pe. Emo tapenhi'ig̃ayvari ti g̃a. 2A'ereki jara'g̃a e'i: \"Pyry Tupana'ga pe ahe i'upavame mbatera.\" Jara'g̃a ki a'e te – kiroki g̃a ndokwahakatui ve Cristo'ga nhi'ig̃a – g̃ahã e'i: \"Ndapyryvi Tupana'ga pe ahe i'uuhui mbiara.\" 3Kiroki g̃a o'u pa mbatera – togwerekomemuayme ti g̃a jara'g̃a g̃a mbiara ue'ymame. Mbiara ue'ỹve'g̃a na jitehe te'iuhuyme ti jara'g̃a pe pe'u paravuhu pe mbatera javo. A'ereki Tupana'ga e'i mbatera upave'g̃a pe: \"G̃a ko jireheve'g̃a.\" 4Tape'ei ti g̃a pe: \"Peko te'varuhu pe.\" A'ereki g̃a pendeheve'g̃a rũi. G̃anduvihava'ga po ti e'i g̃a pe. G̃a ndekokaturame po ti ga ei pepyry pe javo. G̃a ndekote'varuhurame po ti ga ei peko te'varuhu pe javo. Tupana'ga po ti e'i tuhẽ ojiheve'g̃a pe: \"Peko katu pe.\" A'ereki nhandepojykaharete'ga g̃a mongo katu g̃a nderekovo.\n5Jara'g̃a e'i: \"Kirog̃we ko dia huvihavuhua ojipea hohe,\" ei g̃a. Jara'g̃a ki a'e te e'i: \"Na rũi. Ndojoavyavyi a,\" ei g̃a. Nahã ji ei pe me a'ero. Pehe po pekwaha hete pejiyvyteri pe hamo. 6Kiroki g̃a e'i diaruvihavuhua pe – g̃a e'i: \"A'ea rupi timbohete Tupana'ga.\" Kiroki g̃a o'u mbiara jipi – g̃a o'u timbohete ti Tupana'ga javo no. A'ereki g̃a e'i Tupana'ga pe: \"Ndepyry hete nde imbuhuruka mbiara ore ve.\" Kiroki g̃a ndo'ui mbiara – g̃a ndo'ui a'ea timbohete Tupana'ga javo. Ojipea i'urame g̃a ei Tupana'ga pe a'ero: \"Ndepyry hete nde imbuhuruka ore ve.\" 7Nhanemanoe'ymame nhande ndia'ei: Xako ti nhande nhaneremimbotarimova'ea rehe. Nhanemanorame na jitehe nhande ndia'ei a'ea. 8Nhanemanoe'ymame nhande ei: Xako ti nhandepojykaharete'ga remimbotarimova'ea rehe. Nhanemanorame a'ea jitehe nhande ei. Nhande ko nhandepojykaharete'gareheva'ea a'ero nhanemanoe'ymame nhanemanorame no. 9A'ereki Cristo'ga okwera omanoa hugwi tako ti ji g̃apojykaharetero javo omanoe'ỹve'g̃a pojykaharetero omanove'g̃a pojykaharetero no.\n10Oro pe mbiara ue'ỹva'ero, maraname pe euhui penhirũ'g̃a pe Tupana'gareheve'g̃a pe peko te'varuhu pe javo? Oro pe no mbatera upava'ero, maraname pe penhiirũ'g̃a nderekomemui naerũ? A'ereki Tupana'ga jate okwaha javo a'ea pe. Nhande ve nhaporemo po ti ga e'ie'i nhandereaporog̃ita pe nehẽ. 11A'ereki ikwatijara e'i:\n\"Tupana'ga e'i:\n'G̃a nag̃anani po ti ji mbohetei nehẽ\nndepyry hete nde javo.\nE'i pa po ti g̃a ji ve nehẽ\nnde ko Tupanetero javo ji ve nehẽ,' ei ga.\n'A'iti tuhẽ, a'e ji pe me,' ei Tupana'ga,\" e'i ikwatijara.\n12Nhande nhaporemo po ti imombe'ui nhandereaporog̃ita Tupana'ga pe a'ero nehẽ.\nTapembote'varuhui penhiirũ'g̃a\n13Tape'jia'javuhui ti ojohupeupe peko te'varuhu pe javo. Nahã po pe'ji hamo: \"Xakote'varuhuyme ti timbote'varuhuyme nhaneirũ'g̃a nehẽ,\" pe'ji po pe hamo. 14Mbatera nhaporemo pyry reki. Pyry nhande i'ui mbiara a'ero. A'ea tuhẽ Jesus'ga okwahavuka hete ji ve okovo ji pavẽi. Po ojipe'g̃a japyakai mbiara rehe ite'varuhu ahe i'ui javo novĩa, a'ero po g̃a pe ite'varuhu tuhẽ g̃a i'urame. 15Po ti g̃a hepiagi pe i'urame g̃wia, a'ero po ti g̃apy'a rekotehei pe ndehe nehẽ. Po ti pe g̃apy'a mongotehei i'gwovo g̃waramo, a'ero po ti pe ndaperekokatui g̃a okoe'yma g̃a ndehe. Tapembote'varuhui ti nanongara'g̃a a'ero mbiara gwove'ỹ ga pyri. A'ereki Cristo'ga omano g̃a ndepyga. 16Pe'ji po pe pejohupe: \"Nahanahã xako. A'ereki a'ea ko pyry nhande ve,\" pe'ji po pe novĩa. Emo ojipe'g̃a erame ite'varuhu nanongara pe, a'ea rehe ti tapekoi a'ero te'ite'varuhuyme ti g̃a javo. 17Tupana'gareheva'ero nhande ndia'ei: \"G̃wig̃wia ti ti'uyme. G̃wia ti ti'u.\" Ndia'ei ko nhande nanongara pe. \"Xako katu ti. Xajogwereko katu ti no,\" xa'e nhande. \"Tianderoryrory ti. A'ereki Tupana'ga ra'uva nhande mbohory jipi,\" xa'e nhande. 18Nahã nhande rekorame Cristo'ga remimbotarimova'ea rehe Tupana'ga nhimohemi nhande rehe. Ojipe'g̃a e'i nhande ve no: \"Pepyry hete pe pejikokatuavo.\"\n19Nurã ti xajirokwa nhandejogwerekokatuavo nhanenhombojikoheteavo Cristo'ga rehe nehẽ. 20Pyry nhande i'upavi mbatera novĩa. Emo ite'varuhu nhande mbatera ui g̃a pyri – kiroki g̃a e'i: \"Ite'varuhu ahe i'urame g̃wihã.\" I'urame po nhande g̃a mbote'varuhui a'ero. Tapembote'varuhui ti nanongara'g̃a Tupana'gareheve'g̃a a'ero g̃wia ue'yma g̃a pyri. 21Kiro pyry nhande ndi'ui mbiara nanongara'g̃a pyri a'ero. Pyry nhande ndi'ui vinho g̃a pyri g̃a erame ite'varuhu jupe. Ojipea pe g̃a erame ite'varuhu jupe no pyry nhande pohiri jugwi nhande rekorame g̃a pyri timbote'varuhuyme ti nhaneirũ'g̃a javo.\n22Penembiroviara ti tapemombe'uuhui ojipe'g̃a pe a'ero. Pekwaha ti a'ea Tupana'ga pavẽi jate. Pe'ji po pe: \"Pyry po ti ji rekoi nahanahã nehẽ,\" pe'ji po pe. Nahã pejikorame po pe ndoryvamo a'ero peji'ee'ymame pejiyvyteri pe nehẽ: \"Ndapyryvi reki nahã ji rekorame.\" 23Po g̃a e'i: \"Mara'ngu po pyryvamo ji mbiara i'ui?\" Nanongara'g̃a i'urame Tupana'ga e'i ite'varuhu g̃a pe. A'ereki g̃a nde'i: \"Ajiko ji Jesus'ga rehe. Nurã ko pyry ji i'ui.\" A'ea g̃a nde'i. Oko te'varuhu reki g̃a a'ero o'ee'ymame: \"Pyry ji rekoi nahã Cristo'gareheva'ero.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rom\/14\/","date":"2018-08-17T23:41:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221213158.51\/warc\/CC-MAIN-20180817221817-20180818001817-00652.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000060797,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000006079673767}","num_words":723,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.458,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Marcos 16:16\n16Po ti g̃a jikogi ji rehe onhimobatizavouka nehẽ, a'ero po ti g̃a hoi Tupana'ga pyri okovo avuirama nehẽ, ei ga. Po ti g̃a ndojikogi ji rehe, a'ero po ti Tupana'ga ei peko te'varuhu pe javo g̃a pe nehẽ. A'ero po ti g̃a hoi hahyva'ea ruvihava pype avuirama nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Mark\/16\/16","date":"2018-08-15T05:50:55Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221209884.38\/warc\/CC-MAIN-20180815043905-20180815063905-00382.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000100136,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000100135803223}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.112,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.254,"stopwords_ratio":0.717,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Apocalipse 16:15\n15—Pehendu ti, ei Cristo'ga nhande ve. Ahe nomboha'uvi iporomive'g̃a ndura. Ahe ja ti pe napemboha'uvi jirura'java nehẽ. Nurã ji ei pe me: Pyry hete ti pe me nehẽ pe nhimomiranamame nhinhi'ig̃a reroviapige'yma aerẽ ti ga ruri nehẽ javo. A'ero ti pe ndekoi ga ja nehẽ – kiroki ga gwereko opira imongiavo onhinotĩe'yma, ei Cristo'ga nhande ve.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/16\/15","date":"2018-08-20T05:41:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221215843.55\/warc\/CC-MAIN-20180820042723-20180820062723-00305.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999991655,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999991655349731}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.235,"stopwords_ratio":0.482,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Marcos 6\nNazaré pe ahe ndojikogi Jesus'ga rehe\n(Mateus 13.53-58; Lucas 4.16-30)\n1Aerẽ Jesus'ga hoi pea hugwi g̃wemimbo'ehara'g̃a pavẽi. Igwete g̃a hoi cidade de Nazaré pe – perope Jesus'ga onhimomboaka. 2Judeus'g̃a poravykye'yma rupi sábado rupi ga hoi g̃ajatykahava pype pevove'g̃a mbo'eavo Tupana'ga nhi'ig̃a rehe. Igwete g̃a nhimomby'ai ganhi'ig̃a renduva onhimongyavo. A'ero g̃a ei ojohupe:\n—Marã akoja'ga ikwahavuhui nanongara naerũ? ei g̃a. Ma'g̃a ombo'e ga? A'ereki ahemonhimomby'ava'ea ga oapoapouhu, ei g̃a ojohupe. 3Ga ko onga apohara'ga rũi naerũ Mariahẽa ra'yra'ga? ei g̃a. Tikwaha tuhẽ nhande gareki'yra'g̃a Tiago'ga José'ga no Judas'ga Simão'ga. Garendyra'g̃a ko oko avo nhande pyri no, ei g̃a ojohupe.\nIgwete g̃a nhimonha'ngai okoe'yma ga rehe tihenduva'javyme ga javo. 4Igwete Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Ojipe'g̃a gwyripeve'g̃a omondo gweaporog̃ita imohina Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'ga rehe, ei ga. Gagwyripeve'g̃a jate nomondoi imohina ga rehe. Gare'yja'g̃a nomondoi imohina ga rehe no. Garongapypeve'g̃a nomondoi imohina ga rehe no, ei ga g̃a pe.\n5Igwete Jesus'ga ndoapoi gwerevi ahemonhimomby'ava'ea pevo. A'ereki g̃a ndojikogi ga rehe. Mokonheteve'g̃a ndehe jate ga pokogi imombiga g̃atetirũa g̃a hugwi. 6Igwete ga nhimomby'ai g̃a jikoge'yma g̃waramo ojihe.\nJesus'ga remimbo'eharava'ea omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a\n(Mateus 10.5-15; Lucas 9.1-6)\nIgwete Jesus'g̃a imbojoapiapi ogwovo cidades pe pevove'g̃a mbo'eavo. 7Igwete ga g̃wemimbo'ehara'g̃a mbuhurukari ojipyri dozeve'g̃a. Igwete ga ei g̃a pe:\n—Topomondomondo ti kiro ojipe'g̃a cidades pe, ei ga. Mokomokõi ti pejogweroho imombe'gwovo Tupana'ga nhi'ig̃a g̃a pe. Ape'akwahavuka ti ji pe me anhag̃a g̃a hugwi nehẽ, ei ga g̃a pe. 8Pepojate ti toho kiro pea rupi. Taperohoi ti pão itambere'ia reheve, ei ga. Taperohoi ti sacola no. Pejijihokava jate ti peroho, ei ga g̃a pe. 9Pemongi ti sandálias. Taperohoi ti ojipea tapy'ynhapira, ei ga g̃a pe.\n10Igwete ga ei no:\n—Pe vahemame cidade pe po ti ojipe'ga ei pe me nehẽ: \"Hepejijo pejipytavo nhironga pe,\" e po ti ga pe me nehẽ. Pejogweroho ti ga pyri pejijupa a'ero, ei Jesus'ga g̃a pe. Tapejijyjijyi ti ojipe'g̃a nonga pe, ei ga. Ga pyri jate ti peju. Aerẽ ti pea hugwi pe hoi cidade hugwi a'ero pejogwerogwovo nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe. 11Po ti pevove'g̃a napembuhurukari ojipyri hendupotare'yma penhi'ig̃a a'ero po ti pe hojipei pea hugwi nehẽ, ei ga. Pehorame ti pemonduru otimbuguhua pejipya hugwi toropohi ti pe hugwi javo g̃a pe. Pe'ji ti g̃a pe: \"Peko te'varuhu pe hendupotare'yma Tupana'ga nhi'ig̃a,\" pe'ji ti g̃a pe, ei Jesus'ga g̃a pe.\n12Nahã Jesus'ga dozeve'g̃a mondomondoukari ojipe'g̃a pyri. Igwete g̃a hoi imombe'gwovo Tupana'ga nhi'ig̃a g̃a pe. Igwete g̃a ei g̃a pe:\n—Perojijyi ti pejeaporog̃ita pejipohia pejikote'varuhua hugwi, ei g̃a g̃a pe.\n13Igwete dozeve'g̃a imbojipe'ape'ai anhag̃a Diabo'gapyriva'ea ojipe'g̃a hugwi. Igwete g̃a imongyi ikava he'yjuhuve'g̃a akag̃a rehe imombiga g̃atetirũa g̃a hugwi.\nJoão Batistava'ea omano\n(Mateus 14.1-12; Lucas 9.7-9)\n14Igwete pevove'g̃a Jesus'ga mombe'umbe'ui. A'ero ga henduvi g̃anhi'ig̃a Herodes'ga g̃anduvihavuhu'ga. Ojipe'g̃a e'i tehe Jesus'ga mombe'gwovo:\n—Ga ko João Batista'ga reki, e'i tehe ga. Okwera po ga kiro oyvya hugwi. Nurã po ga japohetei ahemonhimomby'ava'ea naerũ, e'i tehe g̃a.\n15Ojipe'g̃a e'i tehe:\n—Jesus'ga po Elias'ga ura'java.\nOjipe'g̃a:\n—Ga po Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharamo oko ahe ja – kiroki ahe omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a ojopy'rovo hako, e'i tehe g̃a.\n16Igwete Herodes'ga henduvi g̃anhi'ig̃a Jesus'ga rehe. Igwete ga etehei:\n—Ga ko João Batista'ga tuhẽ. Akamomboruka ji ga ikwehe novĩa. Kiro ga kwerava'javi reki, e'i tehe ga.\n17-19Nahã Herodes'ga ahe akamomborukari raikwehe. Herodiashẽa rehe ga ahe pyhygukari ahe mongiuka cadeia pype. Hehã ko Filipe'ga rembirekohẽa na'ẽ Herodes'ga reki'yra'ga rembirekohẽa. Aerẽ Herodes'ga hẽa rerekoi reki.\nIgwete João Batistava'ea ei Herodes'ga pe jipi: \"Maranuhũrame nde eirũ'ga rembirekohẽa rerekoi? Na rũi ko ahe rekoi,\" ei ahe ga pe jipi.\nNurã Herodiashẽa rehe Herodes'ga ahe pyhygukari ahe apytĩuka ahe mongiuka cadeia pype. A'ereki hẽa onhimboahi ahe ve tajukauka ti ga javo novĩa. 20Emo Herodes'ga ahe a'ngui na'ẽ. Ga ndojukaukapotari ahe. A'ereki ga okyhyji ikwahava Joãova'ea rekokatua. Okwaha ga Joãova'ea pyryhetea ahe rekoro g̃waramo Tupana'ga rehe. Nurã Herodes'ga ahe a'ngui. Joãova'ea nhi'inhi'ig̃ame ga pe oko tehe gapy'a novĩa. Emo ga g̃wendu pota Joãova'ea nhi'ig̃a novĩa.\n21Aerẽ o'aragwera rehe Herodes'ga japoi toryva omoirũhara'g̃a pe soldados'g̃a nduvihavuhu'g̃a pe no imbateheteve'g̃a pe no – kiroki g̃a u gagwyri pe Galiléia pe. A'ea rupi Herodiashẽa jirokwari João Batistava'ea rehe ahe jukauka. 22Hẽara'yrahẽa tehe oho Herodes'g̃a pyri ojirokyavo g̃apyteri pe. Igwete g̃a nhimohẽhetei kujahẽa rehe Herodes'ga gapavẽive'g̃a pavẽi. A'ero ga ei hẽa pe:\n—Gara nde erepota imondoa ejive? Tamondo ti nde ve, ei ga hẽa pe. 23Tupana'ga henduvame nhirembi'ea ji ei nde ve: Tamondo pa tuhẽ ti nde ve neremimbotarimova'ea javoji. Nhimbatera ti tamondojija'ro vehevi nde ve javoji, ei ga hẽa pe.\n24A'ero hẽa hoi imombe'gwovo oyhẽa pe.\n—Gara re po ji aru ga hugwi nehẽ? ei hẽa hẽa pe.\n—João Batista'ga akag̃a pe ere, ei hẽayhẽa hẽa pe.\n25Kotihĩ hẽa jivyri nhandaipe ogwovo javo Herodes'ga pe.\n—Apota ji João Batista'ga akag̃a, ei hẽa, kirog̃we nhaembeva pype, ei hẽa ga pe.\n26Henduvame hẽanhi'ig̃a Herodes'ga rekoveveuhuhetei a'ero. A'ereki ga ndojukaukapotari Joãova'ea novĩa. Emo ga e'i jipe reki Tupana'ga g̃wendu nhirembi'ea javo. Gapavẽive'g̃a g̃wendu ganhi'ig̃a no ga erame hẽa pe tamondo tuhẽ ti nde ve javo. Nurã ga nde'ia'uva'javi kiro hẽa pe: \"Namondoa'javi ji nde ve.\" 27Nurã ga soldado'ga mondoukari cadeia pype togweru ti ga João'ga akag̃a javo. 28Igwete soldado'ga hoi ahe akamomboa cadeia pype aheakag̃a rerua nhaembeva pype. Igwete ga imondoi kujahẽa po pe hẽa herohoi oyhẽa pe heroviaruka hẽa pe Joãova'ea jukaagwera. 29Nahã Herodes'ga ahe akamomborukari raikwehe. Ikwahavame Joãova'ea remimbo'ehara'g̃a hoi ahera'oa pyhyga herogwovo inog̃a ityma raikwehe.\nJesus'ga ombohe'yi mbatera cinco milva'ea pe\n(Mateus 14.13-21; Lucas 9.10-17; João 6.1-14)\n30Aerẽ dozeve'g̃a jivyri Jesus'ga pyri a'ero – g̃ahã Jesus'ga omondomondouka Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uuka. Ojivyrame g̃a imombe'upavi Jesus'ga pe g̃wemimbo'eagwera. G̃atetirũa mombigagwera g̃a omombe'u ga pe no.\n—Orombojipe'a ore anhag̃a g̃a hugwi, ei g̃a imombe'gwovo ga pe no.\n31A'ea rupi he'yjuhuve'g̃a nhopondekwandekwavi ua Jesus'ga pyri onhimongyavo. Igwete g̃a ndo'uukari Jesus'g̃a pe. Nurã Jesus'ga ei dozeve'g̃a pe:\n—Nhande tehe ti xaho ongae'ỹi me tapepytu'uahi'vi ti javoji, ei ga g̃a pe.\n32Jesus'g̃a tehe g̃a avi yhara pype a'ero ogwovo ongae'ỹi me. 33Emo pevove'g̃a gwepia g̃ahoa. Igwete g̃a ei ojohupe onhimongyavo:\n—Kiro g̃a hoi Jesus'g̃a. Pea rupi ti xaho g̃a ndeviri a'ero, ei g̃a ojohupe.\nIgwete g̃a hoi nhandaipe ypiahua rembeyvyra rupi ogwovo cidades hugwi nhaporemo. Igwete g̃a na'ẽ g̃a vahemi pevo Jesus'g̃a nenonde. 34Ohemame Jesus'ga he'yjuhuve'g̃a ndepiagi. Igwete g̃a poria'iro ga pe onhimongyavo. A'ereki ga pe ko g̃a ovelhas ja ovelhas gwepiakatuhara'ga rerekoe'ymame. Na jitehe ndipokokavi g̃a. Igwete Jesus'ga g̃a mbo'embo'ei.\n35Kwara hog̃werĩa rupi garemimbo'ehara'g̃a nduri ga pyri javo.\n—Kiro ihohetei kwara. Ndogwerekoi onga avo g̃a pe, ei g̃a. 36Ere ti g̃a pe a'ero toho ti g̃a kopeve'g̃a pyri cidades'i pe ira'agweva'e pe. Pevo po ti g̃a ipyhygi mbatera ojive i'uhavamo, ei g̃a Jesus'ga pe.\n37Igwete ga ei g̃a pe:\n—Pehe ti pemondo mbatera g̃a pe to'u ti g̃a javoji.\n—Maranuhũ naerũ? ei g̃a. He'yjuhuva'ea duzentos itambere'ia po ti ore herohoi imondovo pão rehe g̃a pe naerũ? ei g̃a ga pe.\n38Igwete Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Maramomi pe herekoi pães? Peho hepiaga.\nIgwete g̃a hoi hepiaga, g̃a nduri imombe'gwovo ga pe.\n—Cinco, ei g̃a. Dois g̃a gwereko pira no, ei g̃a ga pe.\n39Igwete Jesus'ga he'yjuhuve'g̃a mbojatykapavi g̃a mboapyga g̃a nog̃a nhungwa'via rehe. 40Ojopyri g̃a apyapygi upa a'ero. Pea hovai g̃a cem. G̃a hovai cinquenta. Hovaive'g̃a cem no. Nahã g̃a apyapygi ojogwerojuva. 41Igwete Jesus'ga ipyhygi pães pira reheve. Igwete ga jovavuri onhi'ig̃a Tupana'ga pe.\n—Ndepyry hete nde imbuhua mbatera ore ve, ei ga Tupana'ga pe.\nIgwete Jesus'ga haygwe'rogwe'rogi pães imondovo g̃wemimbo'ehara'g̃a pe pema'ema'ẽ g̃a pe javo. Na jitehe ga ima'ema'ẽukari pira imondovouka g̃a pe nhaporemo. 42Igwete g̃a nhaporemo i'ui'ui onhimoytaromouka jupe. A'ereki Jesus'ga ombohe'yjuhu hete mbatera g̃a pe. 43-44He'yjuhu hete ko g̃a cinco mil akwaimba'ero. Kunhangwera'g̃a na jitehe he'yjuhu tayri'g̃a pavẽi. Igwete Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a imono'ono'og̃i pães rembyruera pira'ia rembyruera reheve imondovo inog̃a yrua pype. Dozeva'ea g̃a imotynahenahembavi yrua.\nJesus'ga oho yjapea rehe\n(Mateus 14.22-33; João 6.15-21)\n45-46Igwete Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe:\n—He peji'ava yharuhua pype, ei ga. Pero'yaha ti aherovai ji renonde herogwovo cidade de Betsaida pe, ei ga g̃a pe.\nHe'yjuhuve'g̃a pe ga ei:\n—Kiro ji hoi na'ẽ nhinhi'ig̃a Tupana'ga pe, ei ga. He pejigwovo a'ero pejivya penhonga pe kiro, ei ga g̃a pe.\nIgwete ga hoi yvytyruhua rupi. 47Ypytunimo ga tehe ga rekoi yvytyruhua arimo. Garemimbo'ehara'g̃a ki a'e te oko yhara pype ypyteri pe. 48Igwete ga hepiagi g̃a ipyvupyvurahyrame. A'ereki yvyturanuhũa g̃wovatĩvatĩ g̃a. Ko'eg̃atue'yma rupi ga hoi g̃a pyri a'ero opyrug̃a yhya rehe ogwovo. Okwa g̃werĩ ga g̃andova yvyri novĩa. 49Emo hepiagame gapyrug̃a yhya japea rehe g̃a nahenahemamo upa.\n—Anhag̃a po, e ko g̃a novĩa.\n50A'ereki g̃a nhaporemo gwepia ga. G̃apy'a juahi a'ero. Emo kotihĩ ga nhi'ig̃i g̃a pe.\n—Penog̃atu ti pejipy'a, ei ga. Jihi ko koro ako. Tapekyhyjia'javi ti, ei ga g̃a pe.\n51Igwete ga avi yhara pype g̃a pohe. Kiro ipigi yvyturanuhũa. Igwete g̃a nhimomby'ahetei a'ero. 52A'ereki g̃a ndaheaporog̃itakatui pães mbohe'yjuhuagwera rehe. Noangari g̃a ikwahave'yma Jesus'ga popoakara.\nJesus'ga omombi ahetetirũa Genesaré pe\n(Mateus 14.34-36)\n53Igwete Jesus'g̃a hero'yahavi herovahema Genesarépeve'g̃a gwyri pe nhapytiamo. 54G̃a ẽrame yhara hugwi pevove'g̃a nhimombaragwahavipei Jesus'ga rehe. 55Igwete g̃a hog̃ahoi ogwyra rupi itetirũave'g̃a nderunderua g̃akupeupava rehe g̃a nog̃a Jesus'ga pyri. Henduvame Jesus'ga hoa jipi, pevo g̃a g̃a nderuri ga pyri. 56Igwete ga imbojoapiapi ogwovo cidades pe. Nhu me ga hogahoi no. Perope ga oho – pevo nhaporemo g̃a itetirũave'g̃a nderuri g̃a nog̃a mytu'ẽ me – perope g̃a ojatyka jipi. Igwete g̃a eg̃a'ei Jesus'ga pe:\n—Na g̃a pokogi ndepira rembe'yva rehe vehevi.\nG̃a pokogame hehe a'ero ipipavi g̃atetirũa g̃a hugwi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Mark\/6","date":"2018-08-19T20:05:18Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221215284.54\/warc\/CC-MAIN-20180819184710-20180819204710-00117.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1509,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.39,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"João 14:23\n23Igwete Jesus'ga ei:\n—Kiroki ga ji arõ hete – ga po ti g̃wendu katu nhiremimbo'ea nehẽ. Igwete po ti jiruva'ga ga arõhetei nehẽ, ei ga. Igwete po ti ore jogweruri ga pyri nehẽ jihi jiruva'ga pavẽi nehẽ. Igwete po ti ore ruvi ga pyri oropytavo avuirama nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/14\/23","date":"2018-08-14T14:25:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221209040.29\/warc\/CC-MAIN-20180814131141-20180814151141-00346.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.129,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.253,"stopwords_ratio":0.529,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 2\nJaytata'ia kwahapyrava'ea\n1Cidade de Belém me Jesus'ga ari. Jesus'ga re'yja'g̃a gwyri pe Judéia pe Belém u. Jesus'ga arame Herodesva'ea oko g̃anduvihavuhuro judeus'g̃a gwyri pe Jesus'ga re'yja'g̃a gwyri pe. Jesus'ga arame jaytata'ia kwahapyra'g̃a nduri irupeuhua hugwi ogwyra hugwi kwara ipora hugwi. Uhu g̃a cidade de Jerusalém me ovahema. 2Kiro g̃a ei pevove'g̃a pe:\n—Kiroki ga oko judeus'g̃a nduvihavuhuheteag̃wamamo – mome ga? O'a ga ag̃wamo. A'ereki ore orohepia jaytata'ia ipyahuva'ea kwara ipora koty. A'ea ko ga'ara kwahavuka ore ve ojipiukaro g̃waramo jaytata'ia. Hepiaga g̃waramo ore ruri timbohete ti ga javo, ei g̃a.\n3G̃a'ea kwahavame ahepy'a ndukatui okoteheavo Herodesva'ea py'a judeus'g̃a nduvihavuhuva'ea py'a. Ndukatui cidadepeve'g̃a py'a no Jerusalémmeve'g̃a py'a. 4A'ero ahe ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a mbojatykaukari g̃a mbuhuruka ojipyri judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a ndeheve – kiroki g̃a ombo'e Moisésva'ea remimbo'eagwera rehe. G̃a ndurame Herodesva'ea pyri ahe ei g̃a pe:\n—Kiroki ga pe Tupana'ga e'i ga ti toko g̃anduvihavuhuhetero javo – mome po ti ga ari nehẽ Cristo'ga Tupana'ga remimbuhurukara'ga? ei Herodesva'ea.\n5A'ero g̃a ei ahe ve:\n—Belém me – kiroki cidade u oregwyri pe Judéia pe – pevo po ti ga ari nehẽ, ei g̃a. Nahã ymyahũ Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea ikwatijari hako. A'ereki Tupana'ga okwatijaruka ahe ve onhi'ig̃a, ei g̃a. Tupana'ga e'i:\n6\"Belémmeva'ero pecidade ndokoi huvihavarũiva'ea.\nHuviha hete ko pecidade upa pende'yja'g̃a gwyri pe Judáva'ea rakykwepohara'g̃a gwyri pe Judéia pe.\nA'ereki pecidadepeve'ga oko nhiremimo'ẽhara'g̃a nduvihavag̃wamamo israelitas'g̃a nduvihavag̃wamamo.\nGwereko katu po ti ga pende'yja'g̃a nhaporemo okovo g̃anduvihavuhuhetero nehẽ.\"\n—A'ea ymyahũ Tupana'ga ei ikwatijaruka onhi'ig̃a mombe'uharava'ea pe hako, ei g̃a Herodesva'ea pe.\n7G̃a horame Herodesva'ea jaytata'ia kwahapyra'g̃a mbuhunhimimukari ojipyri a'ero. Ahe ei g̃a pe:\n—Gara rupi jaytata'ia jipiukari pe me iporame raikwehe? Takwaha katu ti ji, ei ahe g̃a pe.\nA'ero g̃a imombe'ukatui ahe ve. 8Ikwahapavame ahe g̃a mondoukari cidade de Belém me. Ahe e'i g̃a pe:\n—Peho ti Belémmeve'g̃a pyri tayri'ga rekakatuavo. Ga repiagame ti pejora'ja ji pyri ga mombe'ukatupava ji ve a'ero, ei ahe g̃a pe. Jihi ti taho ga mboheteavo a'ero nehẽ no, ei ahe g̃a pe o'mbero.\n9Ahe rendupavirẽ jaytata'ia kwahapyra'g̃a hoi a'ero ogwovo Belém me. G̃a horame jaytata'ia – kiroki jaytata'ia ojipiuka g̃a pe kwara ipora koty – kotihĩ akoja jipiukara'javi g̃a pe ogwovo g̃a nenonde ogwovo Jesus'ga rehei katu opytavo garuhava arimo. 10Horyory hete g̃a jaytata'ia repiagame ogwovo ovahema tayri'ga ruhai pe.\n11Onga pype g̃a tayri'ga repiagi ga'yembora reheve Mariava'ea reheve. Nurã g̃a nenypy'andurugi garovai pyteri pe nde ko orehoheva'ero javo. A'ero g̃a imondohetei mbatera ga pe g̃wovapytymba'voga hyrua ipe'avo jugwi. Ouro g̃a imondoi ga pe. Incenso perfume apopyra g̃a imondoi ga pe no. Iru'ĩa perfume apopyra g̃a imondoi ga pe mirra.\n12Aerẽ ypytunimo okirame g̃a Tupana'ga rendukatui. Kiro ga g̃a momoranduvi.\n—Tapemombe'ui ti tayri'ga Herodes'ga pe. A'ereki ga ojuka pota tayri'ga. Tapejivyra'javi ti Herodes'ga pyri, ei Tupana'ga g̃a pe.\nNurã oma'ẽrame g̃a hoi pehea rupi irũa rupi ogwovo ogwyri pe timombe'uyme ti tayri'ga Herodes'ga pe javo.\nOho nhimi Joséva'ea Egitopeva'ea gwyri pe\n13Jaytata'ia kwahapyra'g̃a horẽ Tupana'gapyrive'ga yvagipeve'ga jipiukari Joséva'ea pe ahekiri pe. Ahe ve ga ei:\n—Haite! Evy epo'ama! ei ga Joséva'ea pe. Eho ti g̃a nderogwovo tayri'ga gayhẽa reheve. Eroho nhimi ti g̃a nderogwovo Egitopeve'g̃a gwyri pe, ei ga. Pevo ti pepyta. Aerẽ jate po ti ji imondoukari nhinhi'ig̃agwera pe me nehẽ pejora'ja ti Belém me javo. Po ti ji namondoi nhinhi'ig̃agwera pe me nehẽ, tapejora'javi ti avo Belém me. A'ereki avo Herodes'ga tayri'ga rekaruka kiro. A'ereki ga ojuka pota tayri'ga, ei Tupana'gapyrive'ga Joséva'ea pe.\n14Oma'ẽ Joséva'ea ovya a'ero. A'ea rupi ypytunimo ahe tayri'ga rerohoi ga'yembora reheve g̃a nderogworogwovo Egitopeve'g̃a gwyri pe. 15Pevo ahe g̃a nderovahemi. Aerẽ g̃a nduvame Egito pe Herodesva'ea manoi.\nNahã g̃a hoi opytavo Egitopeve'g̃a gwyri pe. Tupana'ga erame jate g̃a ndura'javi Egito hugwi. Nahã Tupana'ga g̃a mbuhurukara'javi Egito hugwi. Nahã hekoi Tupana'ga nhi'ĩpo'ruavo ymyahũva'ea po'ruavo. A'ereki ymyahũ Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea a'ea mombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo aerẽ po ti nahã javo. Ymyahũ ahe ei hako:\n\"'Egitopeve'g̃a gwyra hugwi ji jira'yra'ga mbuhurukari,' ei Tupana'ga,\" ei ahe hako.\nOjigwarai Herodesva'ea tay'riva'ea rehe\n16Omanoa renonde Herodesva'ea nhimonha'ngaranuhũi jaytata'ia kwahapyra'g̃a ndehe. A'ereki ahe okwaha ji moandyandyi g̃a ojivyra'jave'yma ji pyri javo. Dois anos g̃werĩ tayri'ga rehe kiro. A'ea Herodesva'ea okwaha. A'ereki nanongara jaytata'ia kwahapyra'g̃a omombe'u ahe ve ahe g̃a monhi'ig̃ame ojive. Nurã ahe osoldados'g̃a mondoukari cidade de Belém me Belém rembeyvyri hĩ pe no. Pevo ahe osoldados'g̃a mondoukari tojuka pa ti g̃a tapihama'g̃a javo – kiroki tayri'g̃a o'a jaytata'ia kwahapyra'g̃a hepiagirẽ jaytata'ia. Ahenhi'ig̃a rupi soldados'g̃a hoi a'ero tapihama'g̃a ndepiaga. Ojuka pa g̃a tapihama'g̃a – kiroki g̃a gwereko dois anos ojihe, kiroki g̃a ndogwerekoi ve dois anos ojihe no. 17Nahã hekoi Tupana'ga nhi'ĩpo'ruavo ymyahũva'ea po'ruavo. A'ereki ymyahũ Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea Jeremiasva'ea a'ea mombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo aerẽ po ti nahã javo. Ahe e'i hako:\n18\"'Cidade de Ramá pe g̃a henduvi hẽa jehe'oheterame ovy'are'yma.\nHahyahi hẽajehe'oa.\nRaquelhẽa reki ojehe'o gwa'yrava'ea rehe.\nTegwete hẽa ma'ngoma'ngohava.\nA'ereki hẽara'yrava'ea omanomba,' ei Tupana'ga,\" ei Jeremiasva'ea hako.\nOjivy Joséva'ea Egitopeva'ea gwyra hugwi\n19Aerẽ Tupana'ga José'g̃a mbuhurukara'javi Egitopeve'g̃a gwyra hugwi. A'ereki pevo g̃a u Herodesva'ea manorame. Herodesva'ea manorẽ yvagipeve'ga jipiukari Joséva'ea pe Tupana'gapyrive'ga. Joséva'ea pe ga ei ahekiri pe:\n20—Ahe omanomba kiro – kiroki ahe ojuka pota tayri'ga. Evy epo'ama! Eroho ti g̃a kiro a'ero tayri'ga gayhẽa reheve. Erojivyra'ja ti g̃a eje'yja'g̃a gwyri pe Israel pe, ei Tupana'gapyrive'ga Joséva'ea pe.\n21Oma'eamo ahe vyri a'ero tayri'ga rerogwovo ga'yembora reheve g̃a nderojivya pevo jitehe ogwyri pe Israel pe g̃a nderovahema. 22A'ea rupi Arquelau'ga oko Judéiapeve'g̃a nduvihavamo Israel pe opo'ria py'rovo Herodesva'ea py'rovo. A'ea kwahavame Joséva'ea kyhyji Arquelau'ga hugwi. Ndojupotari ahe Judéiapeve'g̃a gwyri pe a'ero. Ypytunimo okirame Joséva'ea Tupana'ga rendukatui. Kiro ga Joséva'ea momoranduvi.\n—Terehoi ti Judéiapeve'g̃a gwyri pe, ei Tupana'ga ahe ve.\nNurã Joséva'ea ndohoi pevo. Galiléiapeve'g̃a gwyri pe ahe hoi Israel pe. 23Pevo ahe ruvi cidade de Nazaré pe tayri'ga pavẽi ga'yembora pavẽi no. Nahã hekoi Tupana'ga nhi'ĩpo'ruavo ymyahũva'ea po'ruavo. A'ereki ymyahũ Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea a'ea mombe'umbe'u Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo. Jesus'ga mombe'gwovo ahe ei hako:\n\"'E'i po ti g̃a ga pe nehẽ Nazarépeve'ga,' ei Tupana'ga,\" ei ahe hako.\nG̃a u pevo a'ero.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/2\/","date":"2018-09-20T05:49:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267156416.22\/warc\/CC-MAIN-20180920041337-20180920061337-00551.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000077486,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000077486038208}","num_words":962,"character_repetition_ratio":0.092,"word_repetition_ratio":0.013,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.34,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 8\n1-2Igwete Saulo'ga ei:\n—Na g̃a ga jukai tuhẽ, ei ga.\nKiro Tupana'gareheve'g̃a Estêvãova'ea ra'oa rerohoi ityma. Igwete g̃a jehe'ohetei ahe rehe upa.\nSaulova'ea ojigwarai Jesus'gareheva'ea rehe\nA'ea rupi tuhẽ ojipe'g̃a jigwarai hete Jesus'gareheve'g̃a ndehe Jerusalém me. Nurã gareheve'g̃a kwaki'opavi g̃a hugwi ogwovo Judéiapeve'g̃a gwyri pe Samariapeve'g̃a gwyri pe no. Jesus'ga moirũhara'g̃a jate ndohoi upa.\n3Oro Saulo'ga, ojigwarajuhu hete ga Jesus'gareheve'g̃a ndehe. Igwete ga imbojoapiapi ogwovo g̃anonga pype g̃a pyhyga akwaimbae'g̃a kunhangwera'g̃a no. Igwete ga g̃a nderohyryrygi g̃a nderogwovo g̃a mongiavo cadeia pype jipi.\nFilipeva'ea omombe'u Jesus'ga Samaria pe\n4Okwaki'opavame ogwovo Jesus'gareheve'g̃a hog̃ahoi Jesus'ga mombe'gwovo ojipe'g̃a pe ikwehe. 5Igwete Filipe'ga hoi cidade de Samaria pe. Pevo ga Jesus Cristo'ga mombe'umbe'u ga ko Tupana'ga remimbuhurukara'ga javo g̃a pe. 6Igwete ga japojapoi ahemonhimomby'ava'ea g̃apyteri pe no. Igwete pevove'g̃a henduvi Filipe'ga nhi'ig̃a hepiaga ahemonhimomby'ava'ea. A'ero g̃a nhaporemo g̃a japyakahetei ganhi'ig̃a rehe. 7Anhag̃a ohapukajahi opohia g̃wembipojykahara'g̃a hugwi he'yjuhuve'g̃a hugwi. Filipe'ga omopo'ag̃atu nomyive'g̃a ipyka'nauhũve'g̃a no. 8A'ero Samariapeve'g̃a horyory hete a'ea rupi onhimongyavo.\n9-16Igwete Filipe'ga Jesus Cristo'ga mombe'umbe'ui g̃a pe.\n—Tupana'ga ombuhuruka ga yvya koty nhande pyri, ei ga. Pejikogame ga rehe po ti Tupana'ga pe mongoi ojiheva'ero nehẽ, ei Filipe'ga g̃a pe.\nIgwete g̃a heroviari ganhi'ig̃a ojikoga Jesus'ga rehe akwaimbae'g̃a kunhangwera'g̃a no. A'ero ga g̃a mobatizai yhya pyvõ Jesus Cristo'gareheva'ero g̃a ndekoro g̃waramo. A'ea rupi Tupana'ga ra'uva nduri ve g̃a pyri g̃a nderekovo.\nKiro ipajive'ga na jitehe heroviari Filipe'ga nhi'ig̃a no Simão'ga. Igwete ga nhimobatizaukari Filipe'ga pe. Ymya Simão'ga omonhimomby'a Samariapeve'g̃a opajia pyvõ jipopoaka hete ji javo novĩa. A'ea rupi g̃a hopavi Simão'ga nhi'ig̃a rupi a'ero huvihava'g̃a okoteheve'g̃a pavẽi. E'i tehe g̃a ga pe: \"Agwa'ga ko ipopoakaheteve'ga Tupanamo,\" e'i tehe g̃a ga pe. A'ea rupi g̃a hopavi Simão'ga nhi'ig̃a rupi. Ombokwara'ara'a ga g̃a monhimomby'avo opajiro g̃waramo. Emo kiro hendukaturame Filipe'ga nhi'ig̃a g̃a gwerovia hete ga onhimobatizauka. Simão'ga g̃a javijitehe gwerovia no. Igwete ga nhimobatizaukari Filipe'ga pe. A'ero ga rekoi Filipe'ga pavẽi jipi onhimomby'avo hepiaga Filipe'ga japojaporame ahemonhimomby'ava'ea.\nAerẽ ojipe'g̃a Samariapeve'g̃a mombe'ui Jerusalém me.\n—Samariapeve'g̃a g̃wendu katu kiro Tupana'ga nhi'ig̃a Jesus'ga mombe'ua, ei g̃a g̃a pe.\nJesus'ga moirũhara'g̃a ikwahavame kiro g̃a ei Pedro'ga pe a'ero:\n—Heregwovo kiro Samaria pe g̃a ndepiaga a'ero. João'ga ti toho nde rupi no, ei g̃a ga pe.\n—Kwa. Oroho ti a'ero nehẽ, ei Pedro'g̃a g̃a pe.\nA'ero g̃a jogwerohoi Samaria pe Jesus'gareheve'g̃a pyri. G̃a ndepiagame Pedro'g̃a nhi'ig̃i Tupana'ga pe:\n—Embuhu kiro eja'uva g̃a pyri g̃a nderekokatuavo. A'ereki nduri ve, ei g̃a Tupana'ga pe.\n17Igwete Pedro'ga pokogi g̃a ndehe João'ga pavẽi. Kiro turi Tupana'ga ra'uva g̃a pyri g̃a nderekokatuavo a'ero.\n18Igwete Simão'ga hepiagi no ipajive'ga.\n—Nahã, ja'gwy, ei ga. Jesus'ga moirũhara'g̃a pokogame g̃a ndehe a'ero Tupana'ga imbuhuri gwa'uva g̃a pyri imongovo, ei ga.\nIgwete ga ei Pedro'ga pe:\n—Koro itambere'ia, ei ga. 19Ji mbopopoaka ti nanongara rehe no, ei ga. Nurã ji pokogame ojipe'g̃a ndehe po ti Tupana'ga imbuhuri gwa'uva g̃a pyri nehẽ, ei ga g̃a pe novĩa.\n20—Ereho ti nde hahyva'ea ruvihava pype eitambere'ia pavẽi nehẽ, ei Pedro'ga ga pe. A'ereki nde ere'euhu: \"Tamondo ti nhiitambere'ia Tupana'ga ra'uva mbuhura kwepyguka,\" ereuhu nde, ei ga Simão'ga pe. 21Ore Tupana'ga ra'uva mbuhurukarame ko nde orereheva'ea rũi. A'ereki nde ndepy'a te'varuhu Tupana'ga pe, ei Pedro'ga ga pe. 22Erojijyi ti ejeaporog̃itate'varuhua. Enhi'ĩ ti Tupana'ga pe tomombo ti ga nderekote'varuhua nde hugwi nehẽ, ei ga. 23A'ereki ji anhimombaragwaha nenhimyrouhũhetea rehe. Nandepiro'yi nde ete'varuhua hugwi, ei ga Simão'ga pe.\n24Igwete ga ei Pedro'g̃a pe:\n—Pehe ti penhi'ĩ Tupana'ga pe ji repyga tanhimondoukaryme ti ga hahyva'ea ruvihava pype penembi'eagwera rupi nehẽ, ei Simão'ga g̃a pe.\n25Aerẽ Pedro'ga imombe'ui g̃wembikwahava pevove'g̃a pe João'ga pavẽi Jesus'ga nhi'ig̃a imombe'gwovo g̃a pe. A'ero g̃a jivyri imbojoapiapiavo ogwovo cidades pe Samariapeve'g̃a gwyri pe Jesus'ga mombe'gwovo g̃a pe. Aerẽ g̃a vahemi Jerusalém me.\nEtiópiapeva'ea\n26Aerẽ nhandepojykaharete'gapyrive'ga yvagipeve'ga ruri javo Filipe'ga pe:\n—Heregwovo ypiahua koty pehe pe – kiroki pehea oho Jerusalém hugwi ongae'yma rupi ogwovo cidade de Gaza pe, ei Tupana'gapyrive'ga ga pe.\n27-28A'ero Filipe'ga hoi ogwovo. A'ea ja huvihava'ga hoi pea rupi Etiópiapeve'g̃a gwyripeve'ga. Oporavyky ga Candacehẽa pe jipi – kiroki hẽa g̃anduvihavuhuhẽa Etiópiapeve'g̃a gwyri pe. Gwepia katu ga itambere'ia hẽa pe. Uhu na'ẽ ga Jerusalém me Tupana'ga mboheteavo. Kiro ga hoa'javi pea rupi ojivya ojigwyri pe jitehe Etiópia pe. Igwete ga reni gwyrua pype g̃wenonhandavuhua pype ogwovo. Ohorame ga nhi'ig̃i ikwatijara pe oina – kiroki Isaíasva'ea Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea okwatija inog̃a. 29A'ea ja Filipe'ga hoi pehea rupi ogwovo no. Igwete Tupana'ga ra'uva ei ga pe:\n—Heregwovo garyruhua pyri ekovo jypyvo.\n30-33A'ero Filipe'ga hojipei ipyri ogwovo. Igwete Etiópiapeve'ga nhi'inhi'ig̃i Isaíasva'ea rembikwatijaragwera pe oina – kiroki Tupana'ga okwatijaruka ahe ve hako. Aherembikwatijara e'i:\n\"Gweroho g̃a ovelha tijuka javo,\" e'i.\n\"Cordeiro hava mondohogame nonhi'ig̃i upa,\" e'i ikwatijara.\n\"I'javijitehe ko ga no.\nGweroho g̃a ga tijuka ga javo,\" e'i.\n\"Gwerohorame ga nonhi'ig̃i upa,\" e'i ikwatijara.\n\"G̃a ga mbotegweterame ojipe'g̃a ndovavagahivi ga rehe,\" e'i.\n\"Ndahakykwepori ga.\nA'ereki g̃a ga juka yvyakotyve'g̃a hugwi,\" e'i aherembikwatijara.\nIgwete Etiópiapeve'ga nhi'inhi'ig̃i jupe oina gwyrua pype. Henduvame ganhi'ig̃a Filipe'ga ei ga pe:\n—Erekwaha po nde aheremimombe'ua? ei Filipe'ga onhi'ig̃a mondovo ga pe.\n—Avi ahã novĩa, ei ga. Marã po ji ikwahavi? A'ereki nimombe'uhavi ji ve, ei ga. Ejiupi ji pyri eina, ei ga Filipe'ga pe.\nIgwete Filipe'ga jiupiri oina ga pyri a'ero ga rupi ogwovo. 34Igwete ga ei Filipe'ga pe:\n—Ji mbo'e ti a'ea rehe. Ma'g̃a pe ahe ei ikwatija Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea? ei ga. Ojive ahe ei? Mara'ngu po ojipe'ga pe javo? ei Etiópiapeve'ga ga pe.\n35—Jesus'ga pe ahe ei gweroho g̃a ga jukavo javo, ei Filipe'ga ga pe.\nKiro Filipe'ga Jesus'ga mombe'umbe'ui aherembikwatijara mombe'ukatuavo a'ero ga pe.\n36-38Ohorame pea rupi kiro g̃a vahemi ypiahu'ia pyri. Igwete Etiópiapeve'ga ei:\n—Agwa reki yhya, ei ga. Nanhimobatizai po ti nde nehẽ? ei ga ga pe.\nIgwete Etiópiapeve'ga imombigukari g̃wenonhandavuhua. A'ero g̃a jogwerojyvi ojogwerogwovo y pe. Igwete Filipe'ga ga mobatizai.\n39G̃a ẽrame yhya hugwi nhandepojykaharete'ga ra'uva Filipe'ga rerohojipei. Etiópiapeve'ga ndohepiaga'javi ga a'ero. Igwete ga hoi ogwovo pea rupi gworyvamo Etiópiapeve'ga. 40Kiro Filipe'ga ukwahavi cidade de Azoto pe. Aerẽ ga imbojoapiapi ogwovo cidades pe Jesus'ga mombe'gwovo g̃a pe. Aerẽ ga vahemi cidade de Cesaréia pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/8\/","date":"2018-09-22T15:45:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267158450.41\/warc\/CC-MAIN-20180922142831-20180922163231-00116.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":976,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.386,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 16\nItambere'ia mono'og̃a\n1Ta'e ti kiro pe me itambere'ia mono'ono'og̃a pe – akoja po ti nhande timondo Cristo'gareheve'g̃a pe imbatere'ỹve'g̃a pe Judéiapeve'g̃a gwyri pe. A'e ji Cristo'gareheve'g̃a pe Galáciapeve'g̃a gwyri pe itambere'ia rehe ikwehe. Nahã ti peko javo ji ei g̃a pe. Kiro ji ei jitehe pe me no: Nhirembi'ea rupi po ti peko no hamo. 2Domingo nanani ti pemono'õ mo imongovo penhonga pe. Pe napenani ti pemono'õ. He'yjuhurame peporavykya kwepykava itambere'ia he'yi'iva'ea ti pemono'õ. Mbohapyreterame peporavykya kwepykava mbohapyrete'i ti pemono'õ. A'ero ji horame pe pyri po ti pe herekojipei imono'og̃ipyra nehẽ. 3Jihorame po ti ji a'ea imondoukari penemimo'ẽhara'g̃a pe nehẽ togweroho ti g̃a Jerusalémmeve'g̃a pe nehẽ. Togweroho ti g̃a g̃a pe ikwatijara no – kiroki omombe'u g̃andekokatua. A'ero po ti g̃a imondoi itambere'ia ikwatijara reheve Jerusalémmeve'g̃a pe nehẽ. 4Po pyryvame ji hoi pevo no, a'ero po ti ji g̃a nderohoi ji rupi nehẽ.\nPaulova'ea omombe'u ohoag̃wama\n5Taho ti pe pyri nehẽ jihorẽ Macedôniapeve'g̃a gwyra rupi. A'ereki pevo na'ẽ ji hoi g̃a pyri. 6Aerẽ po ti ji pytai pe pyri ovuhu. Amongo pa po ti ji yapoa jipytavo pe pyri nehẽ. A'ero po ti pe ji pokogi ojipe'g̃a gwyri pe ji mondovo nehẽ. 7Ndahopotari po ti ji pe pyri ag̃wamo jipytaahi'viavo jate. A'ereki Tupana'ga ipotarame ji pytapotari manamehũ pe pyri. 8Kirog̃we ji pytai avo cidade de Éfeso pe toryva rupi Pentecostes rupi nehẽ. 9A'ereki avove'g̃a g̃wendu pota kiro Cristo'ga nhi'ig̃a onhimongyavo. Tamombe'umbe'u ti g̃a pe a'ero g̃a mbojikoguka ga rehe nehẽ. Emo he'yjuhuve'g̃a ji movahĩ tomombe'uyme ti ga Cristo'ga nhi'ig̃a javo ji ve.\n10Po ti Timóteo'ga vahemi pe pyri pereko katu ti ga gapy'a inog̃atuavo pepyteri pe nehẽ. A'ereki ga oporavyky Cristo'ga pe ganhi'ig̃a mombe'gwovo ji javijitehe. 11Tape'ei ti ga pe a'ero: \"Ga ndokwahavihu ovoja'iro g̃waramo.\" Pepoko ti ga mbohoryva ga mbuhuruka ji pyri nehẽ. A'ereki ji ga mboha'uvi jara'g̃a ndeheve nhaneirũ'g̃a ndeheve nehẽ.\n12Oro Apolo'ga no nhaneirũ'ga. Apota hete ji gahoa pe pyri ikwehe novĩa. Igwete ji ehetei ga pe toho ti ga jara'g̃a ndupi nhaneirũ'g̃a ndupi javo novĩa. \"Ndahopotari tuhẽ ji kiro,\" ei ga ji ve ikwehe. \"Aerẽ pyryvame po ti ji hoi g̃a pyri nehẽ,\" ei ga ji ve.\nPaulova'ea remimbo'ea mbapavava'ea\n13Pejapyaka katu jipi. Pejiko hete ti Cristo'ga rehe. Penhimboita tuhẽ ti. Pemondo ti pejipy'a mbotyva. 14Pearõarõ ti ojipe'g̃a pejikojikovo jipi.\n15-16Pekwaha pe Estéfanas'g̃a. Ga na'ẽ ojiko Cristo'ga rehe g̃wongapeve'g̃a pavẽi ikwehe – perope Acaiapeve'g̃a gwyri pe. Onhimondo g̃a onhimboporavykyavo Cristo'gareheve'g̃a pokopokoga jipi. Nhiirũ, a'e hete ji pe me tapehendu katu ti nanongara'g̃a nhi'ig̃a pejikovo hupi. Pehendu katu ti jara'g̃a nhi'ig̃a no – kiroki g̃a Cristo'gareheva'ero oporavyky hete ojipe'g̃a pokopokoga jipi.\n17Jirory hete ji kiro Estéfanas'g̃a ndura rehe – gaha Fortunato'ga pavẽi Acaico'ga pavẽi no. A'ereki pendakykweri g̃a nduri ji pokoga. 18Onog̃atu g̃a jipy'a ji mbohoryva. Nahã g̃a inog̃atui pepy'a pe mbohoryva no. Pemondo ti imohina pejeaporog̃ita nanongara'g̃a ndehe.\n19Ásiapeve'g̃a gwyripeve'g̃a Cristo'gareheve'g̃a omondo onhi'ig̃a pe me. Cristo'gareheva'ero Áquila'ga omondo hete onhi'ig̃a pe me no Priscilahẽa pavẽi jara'g̃a pavẽi – kiroki g̃a ojatyka g̃anonga pe jipi Tupana'ga mboheteavo. 20Avove'g̃a nhaporemo nhaneirũ'g̃a omondo onhi'ig̃a pe me nohõ.\nPenho'anhuvanhuvã ti Cristo'gareheva'ero pejoryjoryva ojogwehe.\n21Jihi tuhẽ Pauloramo akwatija koha kiro pe me jipoa pyvõ imondovouka nhinhi'ig̃a pe me.\n22Kiroki g̃a ndokoi nhandepojykaharete'ga rehe Jesus Cristo'ga rehe – g̃a pe ti Tupana'ga tombohahy a'ero nehẽ.\nKiro ji ei Jesus Cristo'ga pe: \"Marana tá!\" (A'ea ko: \"Herejo orepojykaharetero!\")\n23Jesus'ga tomombyry pe me nhandepojykaharete'ga.\n24Opoarõ hete pe nhaporemo nhande jikoty'aro g̃waramo Jesus Cristo'ga pavẽi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-47","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/16\/","date":"2018-11-17T04:45:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-47\/segments\/1542039743282.69\/warc\/CC-MAIN-20181117040838-20181117062838-00337.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000082254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000008225440979}","num_words":554,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.403,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 9\nPaulova'ea onhimombe'u Jesus'ga moirũharamo\n1Jipiro'y ko ji ojipe'g̃a hugwi. Ji ko Jesus Cristo'ga moirũharamo ako. A'ereki ji ahepia ga ikwehe nhandepojykaharete'ga. Ji ve ga pe mbojikoguka ojihe ikwehe. 2Ojipe'g̃a po e'i ji ve Jesus'ga moirũhara'ga rũi. Pe ki a'e te pe'e ji ve Jesus'ga moirũhara'ga tuhẽ. Jukwaha reki a'ea. A'ereki pehe ko nhiremimbojikohara. A'ereki ji ve nhandepojykaharete'ga onhimoirũuka nahã pe mbojikoguka ojihe.\n3Ojipe'g̃a e'i tehe ji ve: \"Po Jesus'ga moirũharamo nde rekoi hamo, a'ero po na rũi nde rekoi hamo,\" e'i tehe g̃a ji ve. Nahã ji ei a'ero nhinhimombe'gwovo g̃a pe: 4Jesus'ga moirũharamo ore Jesus'ga mombe'umbe'ui ojipe'g̃a pe. A'ero po pyry tuhẽ orerenduhara'g̃a imbuhuri mbatera ore ve ikwepykavamo hamo novĩa. 5Jesus'ga moirũharamo jara'g̃a nembirekoro Jesus'gareheve'g̃a pavẽi. Jesus'ga reki'yra'g̃a ko na, Pedro'ga no. G̃a g̃wembireko'g̃a nderohorame ojupi ojipe'g̃a imondoi mbatera g̃a pe no. Po ore rembirekoro Jesus'gareheve'g̃a pavẽi hamo, a'ero po pyry ore g̃a nderohoi ore rupi hamo novĩa. 6Jesus'ga moirũharamo jara'g̃a Jesus'ga mombe'urame g̃anenduhara'g̃a omondo mbatera g̃a pe toporavykyyme ti g̃a ojipea rehe mbatera pyhyga javo. Ore po na jitehe no hamo jihi Barnabé'ga pavẽi. Pyry po ore ndoroporavykyi ojipea rehe mbatera pyhyga orojive hamo novĩa. A'ereki ore na jitehe Jesus'ga mombe'umbe'u ojipe'g̃a pe jipi novĩa.\n7Soldados'g̃a tavukarame g̃anduvihava'g̃a omondo mbatera g̃a pe. G̃a ndoporavykyi ojipea rehe no tipyhy ti mbatera nhandejive javo. G̃anduvihava'g̃a omondo g̃a pe. Oro itỹhara'g̃a no. G̃a o'u yva'ia g̃wemitymagwera oporavykyagwera rehe. Na jitehe oporavykyagwera rehe ovelhas repiakatuhara'g̃a o'u ika'mbya ovelhas hugwi.\n8Nanongara pe nhande epavi yvyakotyva'ero. Nhande jate rũi reki xa'e. A'ereki Tupana'ga okwatijaruka nanongara Moisésva'ea pe hako. 9A'ea ikwatijarame Moisésva'ea ei a'ero:\n\"Tapembojurutyvukari yuranuhũa a'ea ipyrũpyrug̃ame ipi'rogame japea ha'ynha hugwi.\nNa i'ui oporavykyro g̃waramo,\" ei ahe ikwatijarame g̃wemimbo'eagwera hako.\nGara pe ikwatijara i'ei? Yuranuhũa rehe jate Tupana'ga ag̃ataramo ikwatijarukarame naerũ? 10Ore repyga jate rũi Tupana'ga ei naerũ? Ore repyga tuhẽ reki Tupana'ga ei ikwatijaruka hako togwereko ti g̃a mbatera javo hako. Nurã ore Jesus'ga mombe'urame po orerenduhara'g̃a tombuhu mbatera ore ve hamo. Ore ko itỹhara'g̃a'java'ea. Hyvykoirame ityma renonde po itỹhara'g̃a ei hamo: \"Aerẽ po ti ji i'ui kohoa pora nehẽ,\" e po g̃a hamo. G̃ahã no – kiroki g̃a onupanupã ipi'roga japea ha'ynha hugwi. Ipi'rogame po g̃a ei aerẽ ti ta'u nehẽ javo hamo. 11Ore na jitehe no a'ero. Ore Jesus'ga mombe'umbe'urame pe me po tiruahũ pe me pe imbuhurame mbatera ore ve naerũ? Pyry tuhẽ reki pe imbuhuri ore ve novĩa. 12Po pyry ojipe'g̃a ei pe me mbatera rehe, ore kaitu po pyry ore ei pe me hamo novĩa.\nA'erorame tehe ore ndoro'ei reki pe me pembuhu ti mbatera ore ve javo. Po ore ei pe me mbatera rehe, a'ero po ojipe'g̃a ete'varuhui ore ve ore Cristo'ga mombe'urame. \"Mbatera rehe jate g̃a Cristo'ga mombe'ui ore ve,\" e po g̃a. \"Nurã ore norohendupotara'javi gamombe'ua,\" e po g̃a ore mombe'ute'varuhuavo. Nurã ore ndoro'ei pe me mbatera rehe jipi. Oronhimomirana ore hahyparavuhua pe orokovo jipi timombigyme ti pyryva'ea mombe'ua javo g̃waramo.\n13Oro g̃a – kiroki g̃a oporavyky judeus'g̃a jatykahavuhua pype – g̃a o'u pevova'ea ojipe'g̃a nembikwava'eg̃a jipi. G̃a inog̃ame mbiara ikwava'ẽhava rehe tikwava'ẽ Tupana'ga pe javo g̃a opojyka mo ojive. Pekwaha pe a'ea. 14A'ea'java'ea pe nhandepojykaharete'ga e'i ore ve no: \"Kiroki g̃a omombe'u katu pyryva'ea jipi – g̃anenduhara'g̃a po omondo mbatera g̃a pe a'ea rehe hamo,\" ei ga.\n15Pyry po pe imbuhuri mbatera ji ve Jesus'ga mombe'ua rehe hamo novĩa. Emo ji ndapojykai mbatera pe hugwi. Ji ikwatijarukarame kiro pe me ji nda'ei: \"Tapojyka ti mbatera pe hugwi.\" Ji ndapojykai tuhẽ reki pe hugwi. Nhimanoa ko koji'i pyry ji ve a'ea hohe. Anhimbohete ji nhirembipojykae'yma rehe. Te'iyme ti g̃a ji ve a'ero: \"Paulo'ga onhimbohete tehe reki. A'ereki ga opojyka mbatera g̃a hugwi,\" te'iyme ti g̃a ji ve a'ero. 16Emo pyryva'ea mombe'urame ji nanhimbohetei a'ea rehe jipi. A'ereki Tupana'ga ji mondouka a'ea rehe tuhẽ. \"Emombe'u ti Jesus'ga mombe'upyryva,\" ei ga ji ve ikwehe. Po ji nahendukatui Tupana'ga nhi'ig̃a Jesus'ga mombe'gwove'ỹ, a'ero po ite'varuhu ji ve. 17-18Po nhiremimbotarimo ji Jesus'ga mombe'umbe'ui jipi, a'ero po pyry g̃a imbuhuri mbatera ji ve hamo. Po nhiremimbotarimo rũi Tupana'ga ji mondoukari g̃a pyri ga mombe'gwovouka ji ve, a'ero po pyry ji ve ji ndapojykai mbatera ojipe'g̃a hugwi ji Jesus'ga mombe'urame g̃a pe. A'ero po ji ga mombe'ui g̃a pe mbatera rehe rũi.\nPaulova'ea ombojiko pota ahe Jesus'ga rehe\n19Jipiro'y ji ojipe'g̃a hugwi nhaporemo novĩa. Emo g̃andeaporog̃ita rupi nhaporemo ji nhimondoi reki tambojiko ti koji'ive'g̃a Jesus'ga rehe javo. 20Ji Jesus'ga mombe'urame judeus'g̃a pe g̃andeaporog̃ita rupi ji hoi a'ero tambojiko ti g̃a Jesus'ga rehe javo. Jipiro'y ji Moisésva'ea remimbo'eagwera hugwi novĩa. Emo judeus'g̃a a'ea g̃wendu katu. A'ero ji g̃a javijitehe hendukatui no tambojiko ti g̃a Jesus'ga rehe javo. 21Na jitehe Jesus'ga mombe'urame judeus'g̃arũive'g̃a pe g̃andeaporog̃ita rupi ji hoi no tambojiko ti g̃a Jesus'ga rehe javo. G̃a ndogwerekoi Moisésva'ea remimbo'eagwera. Nurã jirekorame g̃apyteri pe ji ndakoi hehe no. Ji nda'ei reki: Ji ndakoi Tupana'ga nhi'ig̃a rehe. A'ea rũi ji a'e. A'ereki ji ako tuhẽ Cristo'ga nhi'ig̃a rupi. 22Jirekorame g̃apyteri pe – kiroki g̃a ndokwahakatui ojikogame Jesus'ga rehe – ikwahakatue'ỹve'g̃a'java'ero ji rekoi tambojiko hete ti g̃a Jesus'ga rehe javo. Jihojihorame ojipe'g̃a pyteri pe g̃a javijitehe ji rekoi a'ero nahã ti tambojiko jara'g̃a mo Jesus'ga rehe javo. 23Nahã ji rekorekoi g̃apyteri pe a'ero tokwaha pa ti g̃a Jesus'ga mombe'ua. Akwahavuka ji Jesus'ga g̃a pe Tupana'ga ti tomombyry g̃a pe javo. A'ereki imombyryvame g̃a pe ga omombyry ji ve no.\n24Penembikwahava pe kiro ji ei pe me. G̃a nhag̃anhaname ji ypy ti tavahẽ javo, he'yjuhuve'g̃a onha novĩa. Emo ojipejive'ga jate ga ypy ovahẽ. Ga pe g̃a imondoi pyryva'ea a'ero ikwepykavamo. Ga javijitehe ti pejirokwa pejikokatuheteavo Tupana'ga ti tomombyry ji ve a'ero nehẽ javo. 25Kiroki g̃a onha hete tapyhy ti pyryva'ea javo – ojikwe g̃a nhag̃anhahetei jipi onhimboitavo tanhag̃atu kwaha ti javo. Nhande ki a'e te xako katu katu hete jipi xako katu kwaha ti javo. Kiroki g̃a onha hete pyryva'ea rehe – pyrygwereuhuva'ea rehe reki g̃a ndekoi novĩa ka'atehea apopyra rehe oakag̃areheva'ea rehe. Emo a'ea kotihĩ opa g̃a hugwi. Nhande ki a'e te pyryheteva'ea rehe nhande rekoi avuiramava'ea rehe. A'ereki nhanderuvag̃wama Tupana'ga pyri namomini. 26Onhaname g̃a hokatui tavahẽ tuhẽ ti javo. Na jitehe ji rekokatui tavahẽ tuhẽ ti Tupana'ga pyri javo.\nOjipe'g̃a okwaokwarame ojogwehe g̃a opoa mondokatui toho ti jipoa ga rehei katu javo. Na jitehe ji rekokatui taho ti Tupana'ga rehei katu javo.\n27Amombe'umbe'u ji ojipe'g̃a pe jipi: \"Peko katu ti Jesus'ga remimbotarimova'ea rehe. A'ero po ti Tupana'ga imombyryvi pe me nehẽ,\" a'e ji g̃a pe jipi. Jihi na jitehe ako katu a'ea rehe no Tupana'ga ti tomombyry ji ve javo. Ji nanhimongoukari nhiremimbotarimova'ea rehe a'ero, te'iyme ti ga ji ve: \"Namombyryva'javi reki ji nde ve.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-47","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/9\/","date":"2018-11-15T23:20:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-47\/segments\/1542039742963.17\/warc\/CC-MAIN-20181115223739-20181116005739-00239.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000085831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000085830688477}","num_words":1073,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.215,"stopwords_ratio":0.438,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1 Coríntios 7\nCristo'gareheve'g̃a nembirekoa\n1Pekwatija pe mbatera imbuhuruka ji ve ikwehe. Takwahavuka ti ji kiro pe me a'ero imombe'ukatuavo ikwatija imondovouka pe me.\nPyry tuhẽ akwaimbae'g̃a pe kunhangwera'g̃a nderekoe'ymame novĩa. 2Emo jara'g̃a ojipe'g̃a nembireko'g̃a potarahivuhu g̃a nderekovo. Nurã ji ei reki pe me: Tahembireko po akwaimbae'g̃a kunhangwera'g̃a pavẽi a'ero, a'e ji. A'ero po g̃a g̃wembireko'g̃a jate gwereko hamo.\n3G̃wembirekorame nahã po g̃a toko a'ero hamo. Hẽa g̃wembireko'ga potarame togwereko po ga hẽa hamo. Na jitehe ga g̃wembirekohẽa potarame po hẽa togwereko ga hamo. 4G̃wembirekorame po hẽa ga rerekoi okovo garemimbotarimova'ea rehe hamo. Na jitehe po ga hẽa rerekoi okovo hẽaremimbotarimova'ea rehe hamo. Tokoyme ti g̃a g̃wemimbotarimova'ea rehe jate. 5Hembirekove'g̃a ti te'iyme ojohupe a'ero ndorogwerekoi ji nde kiro javo. Emo ojipea ji amombe'u kiro pe me. Po ti pe pe'e na'ẽ ojohupe: \"Xanhi'inhi'ĩ ti Tupana'ga pe. Nurã xajogwerekoyme kiro.\" Pe erame a'ea, a'ea rupi jate ko pyry pejogwerekoe'yma. A'ereki ojikwe pe pe'e na'ẽ: \"Ndiajogwerekoi kiro xanhi'inhi'ĩ ti Tupana'ga pe javo,\" pe'e na'ẽ pe ojohupe. Tapekombegwei ti pejogwerekoa'java, a'e ji pe me. Pe ndekombegwerame po ti Satanás'ga ei pe me nehẽ: \"Pereko ti ojipe'g̃a a'ero,\" e po ti ga pe me nehẽ. Penhimomiraname'ymame po ti kotihĩ pe ojipe'g̃a potarahivuhui a'ero Satanás'ga nhi'ig̃a rupi pejikovo nehẽ. Nurã ji ei pe me: Tapekombegwei ti penhimbirekoa'java a'ero.\n6Ji nda'ei reki kiro: Ahe nhaporemo ti tahembireko a'ero. Nahã ji ei: Ahe hembirekopotarame ti pyry ahe rembirekoro a'ero nehẽ. 7Ji ve reki koji'i pyry ji javijitehe g̃a nahembirekoi g̃a potare'yma. Emo Tupana'ga nhande mbokarakatu pa. Jara'g̃a Tupana'ga g̃a mbokarakatu toko katu ti g̃a g̃wembirekoe'yma javo. Jara'g̃a ga g̃a mbokarakatu tahembireko katu ti g̃a javo.\n8Kiro ji ei a'ero hembirekoe'ỹve'g̃a pe aherembirekokwera'g̃a pe no. Pyry g̃a pe g̃a ndekorame g̃wembirekoe'ymamo ji javijitehe. 9Emo g̃a nhimomiraname'ymame g̃a potarahivuhuavo tahembireko ti g̃a g̃a pavẽi a'ero. A'ereki nanongara'g̃a g̃wembirekoe'ymame g̃a potarahivuhuhetei novĩa. Koji'i pyry nanongara'g̃a nembirekoro a'ero.\n10Kiro ji ei hembirekove'g̃a pe kunhangwera'g̃a pe topohiryme ti g̃a g̃wembireko'g̃a hugwi. A'ea ko nhinhi'ig̃a jate rũi. A'ea ko nhandepojykaharete'ga ei g̃a pe no. 11Kunhangwera'g̃a pohirame g̃wembireko'g̃a hugwi ji ei g̃a pe togwerekokatua'ja ti g̃a g̃wembireko'g̃a jitehe. G̃wembireko'g̃a nderekoa'jave'ymame tahembirekoyme ti g̃a ojipe'g̃a pavẽi. Akwaimbae'g̃a pe ji ei no topohiryme ti g̃a g̃wembireko'g̃a hugwi, a'e ji nhandepojykaharete'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo.\n12Jara'g̃a pe ji ei kiro. Tupana'ga nhi'ig̃a ji namombe'ui kiro g̃a pe. Jihi a'e g̃a pe. Po Cristo'gareheve'ga rembirekohẽa ndojikogi Cristo'ga rehe. Po hẽa pohipotare'ymame ga hugwi topohiryme ti ga hẽa hugwi a'ero. 13Na jitehe ji ei no: Po Cristo'garehevehẽa rembireko'ga ndojikogi Cristo'ga rehe. Po ga pohipotare'ymame hẽa hugwi topohiryme ti hẽa ga hugwi a'ero. 14A'ereki ga Tupana'gareheve'g̃a'jave'ga ga rekoro g̃waramo g̃wembirekohẽa pavẽi Cristo'garehevehẽa pavẽi. Na jitehe kiroki hẽa ndojikogi Cristo'ga rehe – hẽa ko Tupana'gareheve'g̃a'javehẽa hẽa rekoro g̃waramo g̃wembireko'ga pavẽi Cristo'gareheve'ga pavẽi. Po na rũi hamo, a'ero po g̃anda'yra'g̃a Tupana'gareheve'g̃arũive'g̃a ja hamo. G̃anda'yra'g̃a ko Tupana'gareheve'g̃a'jave'g̃a tuhẽ reki.\n15Tupana'ga e'i ojiheve'g̃a pe nhaporemo: \"Pejogwereko katu ti,\" ei ga. Kiroki g̃a ndojikogi Cristo'ga rehe – g̃a pohipotarame g̃wembireko'g̃a hugwi Cristo'gareheve'g̃a hugwi, na g̃a pohiri g̃a hugwi a'ero. Naname ko Cristo'gareheve'g̃a piro'yro g̃a hugwi a'ero. 16A'e reki ji kunhangwera'g̃a pe: Mara'ngu po ti nde enhimbireko'ga mbojikoguka Cristo'ga rehe nehẽ? Igwete ji ei akwaimbae'g̃a pe: Mara'ngu po ti nde enhimbirekohẽa mbojikoguka Cristo'ga rehe jitehe nehẽ no?\nNahã ti peko Tupana'ga remimo'ẽa rupi\n17Po nahã pendekoagwera Tupana'ga pe mo'ẽrame ojive ikwehe nahã jitehe ti peko a'ero kiro. A'ereki nahã nhandepojykaharete'ga pe mongo pe mbokarakatuavo. A'ea ji ei pe me. A'ea jitehe ji ei Cristo'gareheve'g̃a pe nhaporemo jihorame Tupana'ga mbohetehava pype g̃a mbo'embo'erame jipi. 18Judeus'g̃a okytiuka gwa'yra'g̃a nakwanhapi'ria g̃a pita'ngirame. Po judeusramo pe ndekoi Tupana'ga pemo'ẽrame ojive tapeavykyi ti ika'ẽagwera a'ero tiukwahavyme ti javo. Po judeus'g̃arũiva'ero pe ndekoi Tupana'ga pemo'ẽrame tapekytiukari ti g̃a pe penhakwanhapira. 19Na g̃a ndekoi jate ojikytiukare'ymame. Na jitehe na g̃a ndekoi jate ojikytiukarame. A'ereki nanongara rehe rũi Tupana'ga oko. G̃a onhi'ĩpo'rurame a'ea rehe Tupana'ga rekoi.\n20A'e ji pe me a'ero: Po nahã pe ndekoi Tupana'ga pemo'ẽrame nahã jitehe ti peko. 21Tupana'ga pemo'ẽrame ojive po pe poravykytehei ojipe'ga pe pejipiro'yangave'yma penhimboporavykyve'ga hugwi. Tapevy'aruhui ti a'ea rehe. Nandejate ti peko a'ero pejiporavykyavo ga pe. A'erorame tehe ga pe mbopiro'ypotarame ojihugwi, pejirokwa ti a'ero pejigwovo ga hugwi. 22Kiroki g̃a ndipiro'yi ojipe'g̃a hugwi nhandepojykaharete'ga omo'ẽrame – g̃a ipiro'y reki okote'varuhua hugwi. A'ereki nhandepojykaharete'ga g̃a mbopiro'y jugwi g̃a mongovo g̃wemimbotarimova'ea rehe. Kiroki g̃a ipiro'y ojipe'g̃a hugwi Cristo'ga omo'ẽrame – g̃a ndipiro'yi reki Cristo'ga hugwi. A'ereki ga g̃a mongo g̃wemimbotarimova'ea rehe. 23Tupana'ga omomanouka Cristo'ga pe ndepyga ikwehe tapojyka ti g̃a jijive javo. Peko ti garemimbotarimova'ea rehe a'ero. Tapekoi ti ojipe'g̃a nemimbotarimova'ea rehe a'ero okote'varuhuve'g̃a nemimbotarimova'ea rehe. 24Nhiirũ, a'ea'ja ji pe me: Po nahã pe ndekoi Tupana'ga pemo'ẽrame ikwehe, nahã ti peko jitehe pejikoty'a Tupana'ga pavẽi.\nHembirekoe'ỹve'g̃a\n25Ikwatijarame ji ve pe ei ikwehe: \"Marã re po hembirekoe'ỹve'g̃a ndekoi a'ero hamo kunhangwera'g̃a?\" pe'e pe ikwehe. Kiro ji imombe'ui pe me a'ero. Nhandepojykaharete'ga nde'i reki ji ve a'ea rehe. Jihi a'e a'ero imombe'gwovo pe me. A'ereki nhandepojykaharete'ga omombyry ji ve. Nurã po ahe ojiko ji rehe. 26A'ero ji ei kiro pe me: Mbatera rahyag̃wama g̃waramo pyry akwaimbae'g̃a ndekoi jitehe okoagwera rehe. 27Enhimbirekojiperame ti terei a'ero tapohi ti hẽa hugwi javo. Enhimbirekoe'ymame ti terei tanhirembireko ti kiro javo. 28Emo enhimbirekorame nde nderekote'varuhui. Hembirekoe'ỹvehẽa na jitehe g̃wembirekorame po ti hẽa ndokote'varuhui a'ero. Emo penembirekorame koji'i po ti pe ikwahavi hahya nehẽ pejikovo avo yvya koty nehẽ. Ndapotari ji hahya pe me novĩa. Nurã ji ei pe me: Pyry pe napenembirekoi g̃a potaruhue'yma.\n29Nhiirũ, nokombegwei po ti Cristo'ga ura'java mbapava koty nehẽ, a'e ji pe me. Nurã ji ei akwaimbae'g̃a pe hembirekove'g̃a pe a'ero toko po g̃a hembirekoe'ỹve'g̃a'java'ero hamo. A'ereki hembirekoe'ỹve'g̃a ndokoi ag̃wamova'ea rehe. A'ereki a'ea kotihĩ momina. G̃a ja po hembirekove'g̃a ndekoi a'ero hamo, a'e ji pe me. 30Kiroki g̃a ojehe'o hete kiro – toko po g̃a ojehe'oe'ỹve'g̃a javijitehe hamo. Kiroki g̃a ojai hete kiro – toko po g̃a ijaje'ỹve'g̃a javijitehe hamo. Kiroki g̃a opyhypyhy mbatera kiro – toko po g̃a g̃a ja hamo – kiroki g̃a okoe'yma mbatera rehe nhandeapoa rũi reki javo jupe. 31Kiroki g̃a opo'ru yvyakotyva'ea – toko po g̃a g̃a ja hamo – kiroki g̃a ndokoi yvyakotyva'ea rehe jate. A'ereki yvya ag̃wamova'ea mominag̃wama nhande hugwi.\n32Apota ji pepiro'ya nhag̃atarahiva'ea hugwi. Akwaimbae'g̃a hembirekoe'ỹve'g̃a oko hete Tupana'ga rehe tonhimohẽ Tupana'ga ji rehe javo. 33Hembirekove'g̃a ki a'e te oko hete yvyakotyva'ea rehe no tonhimohẽ nhirembirekohẽa ji rehe javo. 34Mokõi g̃a'ag̃atara a'ero. Oko pota g̃a Tupana'ga rehe novĩa. Emo g̃a oko pota g̃wembireko'g̃a ndehe no. Nanongara ko ndapyryhetei a'ero.\nKunhangwera'g̃a na jitehe hembirekoe'ỹve'g̃a aherembirekokwera'g̃a no. Oko hete g̃a Tupana'ga rehe tako pa ti garemimbotarimova'ea rehe javo. Hembirekove'g̃a ki a'e te oko hete yvyakotyva'ea rehe no tonhimohẽ nhirembireko'ga ji rehe javo.\n35A'e ji a'ea pe me topopoko ti ji javo. Ji nda'epotari pe me: \"Na rũi peko. Na rũi peko.\" Nda'ei ji a'ea. Toko katu ti g̃a javo ji ei pe me. Peko hete ti Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe pejeaporog̃itakaturo nehẽ, a'e ji pe me.\n36Po ojipe'ga ei g̃wembirekoruamahẽa pe: \"Xajogwerekoyme ti.\" Emo po aerẽ ga ei oyvyteri pe: \"Ndapyryvi reki a'ea hẽa pe,\" e po ga. \"Apotarahi ji hẽa no. Areko pota ji hehã a'ero hamo,\" e po ga. Tahembireko tuhẽ ti ga hẽa pavẽi a'ero g̃wemimbotarimo. Ndokote'varuhui reki ga g̃wembirekorame hẽa pavẽi.\n37Ojipe'ga po e'i oyvyteri pe: \"Ndarekoi tuhẽ ti ji nhinhimbirekoruamahẽa pavẽi,\" e po ga. Ojipe'g̃a rũi e'i ga pe. Ga tuhẽ e'i ojive g̃wemimbotarimo. Ndopotarahivuhui po ga hẽa no. Pyry po ga nahembirekoi hẽa pavẽi a'ero hamo. 38Nahã a'ero. Kiroki ga hembireko kunhangwerahẽa pavẽi – pyry tuhẽ ga hẽa rerekoi a'ero. Kiroki ga nahembirekoi kunhangwerahẽa pavẽi – koji'i pyry reki garekoa a'ero.\n39Hembirekovehẽa po nahembirekoa'javi ojipe'ga pavẽi hamo hẽarembireko'ga manoe'ymame hamo. Ahe manorame hẽa piro'yro ahe hugwi. A'ero po pyry hẽa rembirekoro ojipe'ga pavẽi g̃wemimbotarimo. Jesus Cristo'gareheve'ga jate po hẽa gwereko hamo. 40Emo koji'i hẽa roryvamo g̃wembirekoa'jave'ymame. Jihi reki a'e a'ea pe me. Tupana'ga ra'uva po ji mbo'e a'ea rehe no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-47","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/1Cor\/7\/","date":"2018-11-16T23:15:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-47\/segments\/1542039743216.58\/warc\/CC-MAIN-20181116214920-20181117000920-00177.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000085831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000085830688477}","num_words":1273,"character_repetition_ratio":0.085,"word_repetition_ratio":0.005,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.423,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 15\nJesus'ga onhi'ĩ judeus'g̃a namonhava'ea remimbo'eagwera rehe\n(Marcos 7.1-13)\n1Aerẽ g̃a nduri Jesus'ga pyri Jerusalém hugwi fariseus'g̃a judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pavẽi. Ovahemame g̃a ei Jesus'ga pe:\n2—Maranameuhũ neremimbo'ehara'g̃a nohendukatui nhaneramonhava'ea remimbo'eagwera naerũ? Nhaneramonhava'ea e'i: \"Nahanahã nhande xajipogwei katu. Nhandejipogweikaturo g̃waramo nhande nhimombyryvi Tupana'ga pe.\" Nahã nhaneramonhava'ea ei nhande mbo'embo'eavo. Na rũi neremimbo'ehara'g̃a jipogwei i'ua renonde nahã ojikwakuve'yma, ei g̃a Jesus'ga pe.\n3—Pehe no, ei Jesus'ga g̃a pe. Maranameuhũ pe napehendukatui Tupana'ga nhi'ig̃a? ei Jesus'ga. Tupana'ga erame nahanahã ti peko javo pe ndapekoi ganhi'ig̃a rupi. Penhimimbo'ea rupi jate reki pe ndekoi pejikovo Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea rupi, ei Jesus'ga. 4Ymyahũ Tupana'ga ei:\n\"Pemondo ti pejeaporog̃ita imohina pejuva'g̃a ndehe penhy'g̃a ndehe no,\" ei Tupana'ga hako, ei Jesus'ga.\n\"Kiroki ga e'i te'varuhu uva'ga pe oyhẽa pe no\n– tojukauka ti g̃a ga a'ero,\" ei Tupana'ga hako, ei Jesus'ga.\n5—Pe ki a'e te Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea rehe pe g̃a mbo'ei, ei Jesus'ga. Po g̃a ei uva'g̃a pe oy'g̃a pe no: \"Apoko pota ji imondovo mbatera pe me novĩa. Emo ji amondo akoja Tupana'ga pe,\" ei g̃a g̃a pe. 6Pe'e pe g̃a pe a'ero: \"Nanongara pyry!\" Nahã pe g̃a mbo'ei pejikoe'yma Tupana'ga nhi'ig̃a rehe, ei Jesus'ga g̃a pe. A'ereki g̃a erame a'ea g̃a nomondoi ojeaporog̃ita imohina uva'g̃a ndehe oy'g̃a ndehe no. Ndopokogi g̃a uva'g̃a oy'g̃a ndeheve a'ero imondoe'yma g̃a pe. Nahã g̃a ndekote'varuhui, ei Jesus'ga.\n7—Pehe ko pekokatu'ãva'ero, a'e ji pe me a'ero, ei Jesus'ga g̃a pe. Ymyahũ Isaíasva'ea pe mombe'u katu jipe Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'urame hako. A'ereki ahe e'i:\n8\"'Avove'g̃a onhi'ig̃atu tehe ji ve\ntorombohete Tupana'ga javo,' ei Tupana'ga.\n'Emo g̃a nanhiarõi imondoe'yma gweaporog̃ita imohina ji rehe.\n9Ji mbohete tehe g̃a.\nA'ereki nhinhi'ig̃a rehe rũi g̃a ombo'e.\nYvyakotyve'g̃a nemimbo'ea rehe g̃a g̃a mbo'ei\na'ea ko Tupana'ga nhi'ig̃a javo tehe jupe,' ei Tupana'ga,\" ei ahe hako, ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pe no.\nAhereaporog̃itate'varuhua ahe mbote'varuhu\n(Marcos 7.14-23)\n10Jesus'ga g̃a mbuhuri ojipyri pevove'g̃a he'yjuhuve'g̃a. A'ero ga ei g̃a pe:\n—Pehendu ti ikwahava, ei ga. 11Kiroki oki nhandejurua pype – a'ea nianembote'varuhui. Kiroki ohẽ nhandejurua hugwi – a'ea nhande mbote'varuhu, ei Jesus'ga g̃a pe.\n12A'ero Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a nduri ga pyri javo ga pe:\n—A'ea nde erame fariseus'g̃a nhimonha'ngai nenhi'ig̃a arõe'yma. Erekwaha nde? ei g̃a Jesus'ga pe.\n13A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Jiruva'ga yvagipeve'ga po ti o'o pa g̃wemitymipyrarũiva'ea nehẽ, ei Jesus'ga.\nTupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea pe g̃anemimbo'ea pe Jesus'ga ei: Tupana'ga remitymipyrarũiva'ea. Tupana'ga po ti omombi pa g̃anemimbo'ea nehẽ.\n14—Na g̃a ndekojate a'ero fariseus'g̃a, ei Jesus'ga. G̃a ko heakwagweve'g̃a ja – kiroki g̃a gweroho pota oji'jave'g̃a, ei Jesus'ga. Po heakwagweve'ga gweroho ojipe'ga – kiroki ga ga ja ndohepiagi, a'ero po ti g̃a memei ohi ikwara pype nehẽ. A'ereki g̃a memei ndohepiagi, ei Jesus'ga.\n15A'ero Pedro'ga ei Jesus'ga pe:\n—Ore mbo'e katu ti ojo'java'ea rehe. A'ereki ndorokwahavi a'ea. Maraname nde ei akoja ore ve? \"Kiroki oki nhandejurua pype – a'ea nianembote'varuhui. Kiroki ohẽ nhandejurua hugwi – a'ea nhande mbote'varuhu,\" ere nde. A'ea rehe ti ore mbo'e katu a'ero, ei Pedro'ga.\n16A'ero Jesus'ga ei Pedro'ga pe:\n—Maranuhũ pehe ndapekwahavi no? ei Jesus'ga. 17Kiroki oki nhandejurua pype – a'ea oho nhanderevega pype ohema nhande atarame.\n—Maranuhũ pe ndapekwahavi naerũ? ei Jesus'ga. 18Kiroki ohẽ nhandejurua hugwi – a'ea ohẽ nhandeyvytera hugwi nhande mbote'varuhuavo, ei Jesus'ga. 19Po pejiyvyteri pe pe ndeaporog̃itate'varuhuro, a'ero pejiyvyteri pe pe ei na'ẽ penhimonha'ngavo tijuka ti ga javo ga pe. A'ero po pe ga jukai. Pe ei na'ẽ pejiyvyteri pe tiroho ti garembirekohẽa ga hugwi javo hẽa pe. A'ero po pe hẽa rerohoi pejive. Pejiyvyteri pe pe ei na'ẽ tireko te'varuhu ti g̃a javo g̃a pe. A'ero po pe g̃a nderekote'varuhui, ei Jesus'ga. Pe'e pe: Timi ti. Pe'e pe: Xa'mbe ti g̃a pe. Pe'e pe: Timbotegwete ti g̃a. A'ea nhaporemo pe ei pejiyvyteri pe. Nahã pe ndekote'varuhui a'ero, ei Jesus'ga. 20Pendeaporog̃itate'varuhua nhaporemo pe mbote'varuhu, ei Jesus'ga.\n—Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea fariseus'g̃a omombe'u ahembo'ehara'g̃a pavẽi g̃a erame: \"Nahanahã po ti nhande xajipogwei xanhimombyry ti Tupana'ga pe javo.\" G̃ahã e'i a'ea. Jihi ki a'e te a'e pe me: Po nhande ndiajipogwei i'gwovo, a'ero nhande nianhimbote'varuhui, ei Jesus'ga. A'ereki nhandejipogweja nomombyryvi nhandereaporog̃ita, ei Jesus'ga.\nJudeurũiva'ea\n(Marcos 7.24-30)\n21Aerẽ Jesus'g̃a hoi pea hugwi ogwovo. Cidades koty Tiro koty Sidom koty g̃a hoi ogwovo yhya rembeyvyra rupi. 22Pea hugwi hẽa ruri Jesus'ga rovatiamo – kiroki cananéiahẽa judeurũivehẽa.\n—Jipojykaharetero ko nde Daviva'ea rymyminoro no! ei hẽa Jesus'ga pe.\nA'ea hẽa ei ga pe. A'ereki hẽa e'i oyvyteri pe: \"Ga pe Tupana'ga e'i eko ti g̃anduvihavuhuhetero javo.\"\n—Ji porogwety! ei hẽa Jesus'ga pe. Anhag̃a opojyka jira'yrahẽa okote'vate'varuhuavo hẽa pe, ei hẽa.\n23Jesus'ga nonhi'ig̃i reki hẽa pe. A'ero garemimbo'ehara'g̃a nduri ga pyri javo ga pe:\n—Emondo ti hẽa nhande hugwi. A'ereki hẽa uhuruhu nhande reviri ohapukaita okovo ji poko javo, ei g̃a Jesus'ga pe.\n24A'ero Jesus'ga ei:\n—Tupana'ga ji mbuhuruka jigwyripeve'g̃a pyri israelitas'g̃a pyri. \"G̃a pyri jate ti eho g̃a pokoga,\" ei Tupana'ga ji ve, ei Jesus'ga. \"G̃a ko ovelhas ja. Ovelhas oka'nhy jipi herekoe'ymame gwepiakatuharamo. Akoja ja ko g̃a ika'nhyva'ea ja,\" ei Tupana'ga, ei Jesus'ga. Judeus'g̃arũive'g̃a pyri rũi Tupana'ga ji mbuhurukari, ei Jesus'ga.\n25G̃wendu po hẽa Jesus'ga nhi'ig̃a ua Jesus'ga pyri g̃wenypy'amo garovai pyteri pe nde ko jihoheva'ero javo.\n—Ji poko ti! ei hẽa Jesus'ga pe.\n26A'ero ga ei hẽa pe:\n—Ndapyryvi ji ipyhygi tayri'g̃a mbatera imomboa nhag̃watig̃a pe to'u ti javo.\nNahã Jesus'ga ei ndapyryvi ji judeus'g̃arũive'g̃a pokogi javo.\n27—A'iti a, ei hẽa. Emo nhag̃watig̃a vehevi reki o'u hembyrue'ria – kiroki ohi ijara'g̃a i'urame, ei hẽa.\nNahã hẽa ei aerẽ po ti nde judeus'g̃arũive'g̃a pokogi no javo.\n28A'ero Jesus'ga ei hẽa pe:\n—Kui'i, ei ga hẽa pe. Erejiko hete nde ji rehe ji poko po ti ga nehẽ javo, ei Jesus'ga. Oropoko ti jihi kiro, ei ga hẽa pe.\nNanime Jesus'ga anhag̃a mbojipe'ai hẽara'yrahẽa hugwi nahã hẽa pokoga.\nJesus'ga omombi he'yjuhuva'ea tetirũa\n29Aerẽ Jesus'ga hoi pea hugwi ogwoogwovo ypiahua rembeyvyri Galiléia rembeyvyri okovo. Yvytyruhua arimo ga hoi oapyga oina.\n30Ga pyri he'yjuhuve'g̃a ndug̃anduri itetirũave'g̃a nderunderua. Gweru g̃a ipyka'naka'nave'g̃a heakwagweve'g̃a ndeheve onhi'ig̃e'ỹve'g̃a ndeheve ika'naka'nave'g̃a ndeheve ojipe'g̃a ndeheve he'yive'g̃a. G̃ahã g̃a g̃a nderuri g̃a mondovo g̃a nog̃a Jesus'ga pyri topohano ti ga g̃a javo.\nA'ero Jesus'ga imombigi g̃atetirũa g̃a hugwi. 31A'ero g̃a nhimomby'ai hepiaga g̃atetirũa mombiga. A'ereki onhi'ig̃e'ỹve'g̃a onhi'ĩ reki. Gwepia g̃a Jesus'ga ika'naka'nave'g̃a nda'oa imombyryvame. Ipyka'naka'nave'g̃a ami ogwovo reki. Heakwagweve'g̃a gwepia reki. A'ero pevove'g̃a Tupana'ga mbohetei onhimongyavo okwaha hete Tupana'ga Israelva'ea rakykwepohara'g̃a nduvihavuhuhete'ga javo.\nJesus'ga omondouka mbatera quatro milva'ea pe\n(Marcos 8.1-10)\n32Aerẽ Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe:\n—Pejo ti ji pyri.\nG̃a ndurame ga pyri ga ei g̃a pe:\n—Iporia'i g̃a ji ve avove'g̃a he'yjuhuve'g̃a. A'ereki g̃a ndogwerekoa'javi mbatera dois okira g̃waramo ji pyri, ei Jesus'ga. Namondoukapotari ji g̃a g̃anonga pe g̃a i'ue'ymame. A'ero po ti g̃a pytupavamo pehea rupi g̃we'ouhũro nehẽ, ei Jesus'ga.\n33Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a ei ga pe:\n—Ma hugwi po ti nhande ipyhygi he'yjuhuva'ea mbatera g̃a pe avo ongae'ỹi me tokogahi ti g̃a javo? ei g̃a.\n34A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Maramomi pe herekoi pães?\n—Sete, ei g̃a ga pe. Mokoi'ĩ pira'ia orogwereko no, ei g̃a.\n35Pevove'g̃a pe Jesus'ga ei:\n—Peapy ti yvyvo, ei ga g̃a pe.\n36Kiro ga ipyhygi mbatera – kiroki sete pães pira'ia reheve. A'ea rehe ga nhi'ig̃i Tupana'ga pe ndepyry hete nde imbuhuruka javo. A'ero ga haygwe'rogwe'rogi pães pira'ia reheve imondomondovo g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. Kiro g̃a imondomondoi pevove'g̃a pe. 37A'ero g̃a nhaporemo i'ui onhimoytaromo.\nG̃a i'urẽ Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a imono'og̃i hembyruera imondovo yrua pype. He'yjuhuva'ea hembyruera opyta reki garembihaygwe'rogagwera. A'ereki g̃a ndo'upavi. He'yjuhuva'ea seteva'ea yrua tynahẽ. 38Kiroki g̃a o'u pevo Jesus'ga pyri – g̃a ko he'yjuhu hete ranuhũ. Quatro milve'g̃a ko o'u akwaimba'ero. Kunhangwera'g̃a tayri'g̃a pavẽi i'ui no. Nahã Jesus'ga japoi ahemonhimomby'ava'ea he'yje'ỹva'ea imbovua imondovo g̃a pe.\n39A'ero Jesus'ga pevove'g̃a mondoukari g̃anonga pe. G̃a horame ga avi yharuhua pype herogwovo aherovai herovahema ypiahua rembe'yi pe cidade de Magadã me.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-47","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/15\/","date":"2018-11-21T17:00:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-47\/segments\/1542039749054.66\/warc\/CC-MAIN-20181121153320-20181121175320-00465.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":1235,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.007,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.471,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 8\nJesus'ga omoka'ẽ ahejagwa\n(Marcos 1.40-45; Lucas 5.12-16)\n1Jesus'ga jyvirẽ yvytyruhua hugwi ogwovo he'yjuhuve'g̃a hoi ga reviri ogwovo ga rupi. 2Ijaijauhuve'ga ruri Jesus'ga pyri g̃wenypy'anduruga jihoheva'ero ji poko javo. Jesus'ga renoina nde ko jipojykaharetero javo ga ei:\n—Nde eremoka'ẽ kwaha jijagwa ji hugwi. Po nde imoka'ẽpotari jijagwa, a'ero po ti nde imoka'ẽi nehẽ, ei ga Jesus'ga pe.\n3A'ero Jesus'ga jipoapyhoi opokoga ga rehe. E'i ga ga pe:\n—Apota ji. Eka'ẽ ga hugwi! ei Jesus'ga.\nKotihĩ ika'ẽi ga hugwi a'ero.\n4Jesus'ga e'i ga pe:\n—Teremombe'ui tuhẽ ti ojipe'g̃a pe, ei ga. Eho ti ejipiuka ikwava'ẽhara'ga pe oka'ẽ jijagwa javo. Emondo tehe ti mbatepyryva ga pe tokwava'ẽ ti ga Tupana'ga pe okovo Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi. Nde imondorame ga pe po ti pevove'g̃a nde repiagi nehẽ. A'ero po ti g̃a ikwahavi nehẽ gajagwa oka'ẽ javo, ei Jesus'ga ga pe.\nJesus'ga omombi karugwara soldadova'eapyriva'ea hugwi\n(Lucas 7.1-10)\n5Jesus'ga vahemirẽ Cafarnaum me romano'ga soldados'g̃a nduvihava'ga ruri Jesus'ga pyri. Ovahẽ ga Jesus'ga pyri topoko ti Jesus'ga jipyrive'ga javo. 6Jesus'ga renoina jipojykaharetero ko nde javo ga ei Jesus'ga pe:\n—Jipyrive'ga itetirũa hete onhinog̃a nhironga pe. Nomynha'javi ga. Hahy hete ga pe no, ei ga Jesus'ga pe.\n7A'ero Jesus'ga ei:\n—Aho po ti ji ga pyri imombiga ga hugwi a'ero kiro, ei ga.\n8A'ero soldados'g̃a nduvihava'ga ei Jesus'ga pe:\n—Jipojykaharetero nde ji hohe ereko huvihavamo, ei ga. A'ero ji nda'ea'uvi eho ti nhironga pe ga repiaga jave'yma nde ve. Terehoa'javi ti ga repiaga. Irupeuhu ti emondo epopoakara nhironga pe imombiguka karugwara jijipyrive'ga hugwi. A'ero po ti ga nhimohig̃atui nehẽ.\n9—Akwaha ji ndepopoakara mondoa irupeuhu, ei ga Jesus'ga pe. A'ereki na jitehe ji amondo soldados'g̃a jipi. Jiruvihava'ga ji mondoi no nahanahã eapo javo. A'ero ji rekoi ganhi'ig̃a rupi. Jihi soldados'g̃a nduvihavamo ako no. Ojipe'ga pe ji ei: Eho nahanahã japovo pevo ji ve. A'ero ga hoi okovo nhinhi'ig̃a rupi. Ojipe'ga pe ji ei: Ejo nahanahã japovo avo. A'ero ga ruri okovo nhinhi'ig̃a rupi. Jijipyrive'ga pe ji ei: Nahã eapo. A'ero ga japoi, ei soldados'g̃a nduvihava'ga Jesus'ga pe.\n10Ga renduvame Jesus'ga nhimomby'ai. Kiroki g̃a oho Jesus'ga rupi – g̃a pe Jesus'ga ei:\n—Soldados'g̃a nduvihava'ga ojiko hete tuhẽ ji rehe! Jire'yja'g̃a hohe israelitas'g̃a hohe ga ojiko ji rehe! a'e ji pe me imombe'ukatuavo, ei Jesus'ga. 11A'e ji pe me: He'yjuhuve'g̃a po ti uhu kwara ipora hugwi kwara ihoa hugwi no ua Tupana'ga ronga pype yvagi pe nehẽ – perope Tupana'ga oko nhanderuvihavuhuhetero. Nahã po ti g̃a nduri oapyga Abraãova'ea pyri Isaqueva'ea pyri no Jacóva'ea pyri no oina nehẽ ti'u ti Tupana'ga ronga pype javo, ei Jesus'ga. 12Ojipe'g̃a po ti uhu garonga pype hamo novĩa israelitas'g̃a. Nduri po ti g̃a ipype nehẽ ojikoge'yma g̃waramo Tupana'ga rehe. Tupana'ga nomongiukari g̃a g̃wonga pype nehẽ g̃a momboa ypytunahiva pype nehẽ. Pevo po ti g̃a jehe'oi ojihe onhimonha'ngavo hahyrame ojive nehẽ, ei Jesus'ga.\n13Soldados'g̃a nduvihava'ga pe Jesus'ga ei:\n—Ejivyra'ja ti enhonga pe a'ero. Ererovia hete nde jipopoakara. A'ero ndepyrive'ga nhimohig̃atui kiro, ei Jesus'ga ga pe.\nA'ea Jesus'ga erame gapyrive'ga nhimohig̃atui a'ero.\nJesus'ga omombi pa he'yjuhuva'ea tetirũa\n(Marcos 1.29-34; Lucas 4.38-41)\n14Aerẽ Jesus'ga hoi Simão Pedro'ga ronga pe. Ovahemame ga Pedro'ga rembirekohẽa yhẽa repiagi. Onhino hẽa otetiruano. A'ereki o'a hete hẽa rehe. 15A'ero ga pokogi hẽapoa rehe. Hẽa hugwi ipigi a'ero. A'ero hẽa vyri reki ogwovo herua mbatera ga pe to'u ga javo.\n16Aerẽ kwara ihoi. A'ea rupi g̃a g̃a nderuri Jesus'ga ti tombojipe'a anhag̃a g̃a hugwi javo. A'ero Jesus'ga nhi'ig̃i Diabo'gapyriva'ea pe anhag̃a pe imbojipe'avo g̃a hugwi. Karugwara ga imombimombipavi itetirũave'g̃a hugwi no. 17Opohano ga g̃a. Nahã hekoi Tupana'ga nhi'ĩpo'ruavo ymyahũva'ea po'ruavo. A'ereki a'ea mombe'gwovo ymyahũ Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea Isaíasva'ea omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a. Ymyahũ ahe ei hako:\n\"Ga tuhẽ omombi nhanetiruahũa nhande hugwi,\" ei ahe hako.\nOko pota ahe Jesus'ga remimbo'eharamo\n(Lucas 9.57-62)\n18He'yjuhuve'g̃a ndepiagame ojipyri Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe:\n—He xaho ypiahua aherovai, ei ga.\n—Kwa, ei g̃a.\n19G̃a horame ypiahu pe judeus'g̃a mbo'ehara'ga ruri Jesus'ga pyri. Ombo'embo'e ga Moisésva'ea remimbo'eagwera rehe jipi. Ovahemame Jesus'ga pyri ga ei Jesus'ga pe:\n—Ji po ti neremimbo'eharamo nehẽ. Ndehoa nanani po ti ji hoi nde rupi nehẽ, ei ga.\n20A'ero Jesus'ga ei ga pe:\n—Ereho pota tuhẽ nde ji rupi? ei Jesus'ga. Ja'gwara'java'ea raposas gwyvykoi okwara yvy pe okia ipype. Gwyra'ia ikiri hakã rehe, ei Jesus'ga. Jihi reki, yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no, ji ndarekoi jikihava, ei Jesus'ga ga pe. Ehorame ji rupi ji javijitehe po ti nde ndererekoi nehẽ no, ei Jesus'ga ga pe.\n21Jesus'ga remimbo'eharamo ojipe'ga ei Jesus'ga pe:\n—Orepojykaharetero ko nde, ei ga Jesus'ga pe. Aerẽ po ti ji hoi nde rupi nanani nehẽ. Na ji hoi na'ẽ jipo'ria tyma, ei ga.\n22A'ero Jesus'ga ei reki ga pe:\n—Terehoi ti pevo. Ji rupi ti ejo. Omanove'g̃a'jave'g̃a – kiroki g̃a noarõi Tupana'ga nhi'ig̃a – g̃a tuhẽ ti totỹ gwe'yja'g̃a, ei Jesus'ga ga pe.\nJesus'ga omombi yvytua typepemuhũa reheve\n(Marcos 4.35-41; Lucas 8.22-25)\n23Jesus'ga avame yharuhua pype garemimbo'ehara'g̃a hoi ga pohe. 24G̃a herohorame yvyturanuhũa ruri ojyva ypiahua rehe imohehanhuhũheteavo typepemuhũa. A'ero hehanhuhũ yhya ogwovo yvate okwava yharuhua pyvõ o'ava ipype. Jesus'ga reki oki upa yharuhua pype. 25Kiro garemimbo'ehara'g̃a hoi Jesus'ga pyri ga mongirahiva javo ga pe:\n—Nhande poko ti! Kiro nhande hoi ypy pe nhandepapava nehẽ! ei g̃a g̃wembipojykaharete'ga pe.\n26Oma'eamo ga ei g̃a pe:\n—Maranameuhũ pe pekyhyjiuhu? Ndapejikogi pe ji rehe naerũ? ei ga g̃a pe.\nOvya ga nhi'ig̃i yvyturanuhũa pe typepemuhũa pe no topi ti javo. A'ero yvytua ipigi. Notymynha'javi yhya no. 27A'ero g̃a nhimomby'ai reki javo.\n—Marã te ga rekoi naerũ? Yvytua vehevi re po g̃wendu katu ganhi'ig̃a ypiahua pavẽi, ei g̃a.\nJesus'ga ombojipe'a anhag̃a Gadarapeva'ea hugwi\n(Marcos 5.1-20; Lucas 8.26-39)\n28Ypiahua aherovai Jesus'ga herohoi g̃wemimbo'ehara'g̃a pavẽi. Gwerovahẽ Jesus'g̃a a'ero ogwovo Gadarapeve'g̃a gwyri pe. Jesus'ga repenhana cidadepeve'g̃a mokonha'g̃a nduri. He'yjuhu anhag̃a Diabo'gapyriva'ea onhimongyavo mokonha'g̃a pojykavo. A'ero mokonha'g̃a iporayvaranuhũi. Ojipe'g̃a ndokwavi pevo g̃a pyvõ okyhyjiavo a'ero. Itaruvihavuhua kwaruhua pytera hugwi aheryvya hugwi g̃a nduri Jesus'ga repenhana kiro. 29Nanime anhag̃a hapukai javo.\n—Jesus! e'i anhag̃a. Terejori ore avykyavo Tupana'ga ra'yramo, e'i Jesus'ga pe. Nde erejo hahyva'ea imbuhupota ore ve a mbapava koty hahyva'ea mbuhuhava renonde? e'i ga pe.\n30Paivo a'ea hugwi porcos tuvi i'gwovo onhimongyavo. He'yjuhu hete porcos. 31Jesus'ga pe anhag̃a ei:\n—Po nde ore mbojipe'ai mokonha'g̃a hugwi, a'ero ore mondouka porcos pojykauka ore ve, e'ie'i anhag̃a.\n32—Peho ti a'ero, ei Jesus'ga jupe.\nAnhag̃a ojipe'a mokonha'g̃a hugwi a'ero ogwovo Jesus'ga nhi'ĩpo'ruavo porcos pojykavo herogwovo. Nanime porcos nhaporemo inhahetei ojyva yvyty'ramuhũa hugwi ogwovo ypiahua pype otypyvygamo omanomo.\n33Porcos repiakatuhara'g̃a nhani ogwovo jugwi ogwovo g̃wonga pe nanani cidade pe. Pevo g̃a imombe'upavi nahanahã hekoi anhag̃a rembipojykaagwera'g̃a pe javo. 34Nanime cidadepeve'g̃a ndupavi Jesus'ga repiaga. Ga repiagame g̃a ei ga pe:\n—Heregwovo oregwyra hugwi!","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-47","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/8\/","date":"2018-11-15T04:05:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-47\/segments\/1542039742483.3\/warc\/CC-MAIN-20181115033911-20181115055911-00177.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":1058,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.44,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 12\nKoji'i ahe ojigwarai Jesus'gareheva'ea rehe\n1A'ea rupi ko Herodesva'ea rekoi judeus'g̃a gwyri pe huvihavuhuro. Igwete ahe jigwarai Jesus'gareheve'g̃a pyteripeve'g̃a ndehe. 2Igwete Tiagova'ea – kiroki João'ga reki'yrava'ea – Herodesva'ea ahe akamomborukari itakyhea'javuhuva'ea pyvõ. 3-4Ikwahavame judeus'g̃a mbohoryvukara ahejuka rehe, Herodesva'ea Pedro'ga pyhygukari no. Igwete ahe Pedro'ga mondoukari ga mongiavouka cadeia pype. Ahe ga mondoukari soldados'g̃a po pe dezesseisve'g̃a pe tohemyme ti ga javo. Quatrove'g̃a gwepia na'ẽ ga. Kirẽ ojipe'g̃a quatrove'g̃a py'rovo. Quatro vezes g̃a jopy'rupy'rui ga repiaga ara rupi ypytunimo no. Nahã Herodesva'ea ga mondoukari soldados'g̃a po pe tapemohemukari ti Pedro'ga javo. A'ea rupi judeus'g̃a japoi toryva pão ndovuriva'ea i'gwovo. Igwete Herodesva'ea ei oyvyteri pe: \"Na judeus'g̃a i'upavi na'ẽ Páscoa rupiara,\" ei ahe. \"Aerẽ po ti ji Pedro'ga mbuhurukari imbojambojaruka garekote'varuhua ga rehe g̃andovaki hete nehẽ. A'ero po ti ji ga jukaukari nehẽ,\" ei Herodesva'ea oyvyteri pe novĩa. 5Igwete ahe Pedro'ga mombytai cadeia pype. Emo Jesus'gareheve'g̃a onhi'inhi'ĩ hete Tupana'ga pe emohemuka ti Pedro'ga cadeia hugwi javo.\nPedrova'ea ohẽ cadeia hugwi\n6Aerẽ Herodesva'ea ei oyvyteri pe: \"Ko'emame po ti ji Pedro'ga mbuhurukari g̃andovaki nehẽ,\" ei ahe novĩa. Ypytunimo Pedro'ga kiri soldados'g̃a pyteri pe mokonha'g̃a pyteri pe. Soldados'g̃a opokwa memei ga ojihe itanhuramuhũa pyvõ ga rerekovo. Ojipe'g̃a opojyka hovapytymbava o'ama hepiaga. Igwete Pedro'ga kiri upa. 7Kotihĩ Tupana'gapyrive'ga ukwahavamo o'ama Pedro'ga pyri yvagipeve'ga. Hendy'ja hete cadeia pype a'ero. Igwete ga pokogi Pedro'ga jati'yva rehe toma'ẽ ga javo.\n—Haite! Here evya, ei ga javo Pedro'ga pe.\nA'ero itanhuramuhũa ihiri Pedro'ga poa hugwi. 8Igwete Tupana'gapyrive'ga ei ga pe:\n—Embogwa eku'ayvira. Emongi epyruhua nohõ, ei ga javo ga pe.\nIgwete Pedro'ga imongi a'ero.\n—I'arimova'ea emongi ejoa ji reviri, ei ga ga pe.\n9Igwete Pedro'ga hoi ga reviri ogwovo. Ndogweroviari reki ga Tupana'gapyrive'ga rembirohoa novĩa. \"Jikiri pe ji ga repiagi,\" ei ga novĩa. 10Kiro g̃a kwavi soldados'g̃a pyvõ. Kiro g̃a kwavi jara'g̃a pyvõ no. Igwete g̃a vahemi jupihai pe jurukwara pyri. A'ea rupi ko ahe oho cidade pe. Hovapytymbava ko ferrova'ea. Kiro g̃a vahemi ipyri. Igwete a'ea nhovapytymba'vogi g̃a pe. Igwete g̃a ẽi cadeia hugwi a'ero ogwovo cidade rapea rupi onga pyvõ okwava. Kotihĩ Tupana'gapyrive'ga hoi ga hugwi ga reja.\n11Kiro Pedro'ga ikwahavi a'ero. \"A'iti tuhẽ reki!\" ei ga. \"Tupana'gapyrive'ga ji rerohoi tuhẽ cadeia hugwi. Jipojykaharete'ga ombuhuruka ga ji pyri,\" ei ga. \"A'ero ga ji mbopiro'yukari Herodes'ga popoakara hugwi judeus'g̃a ndeaporog̃itate'varuhua hugwi no,\" ei Pedro'ga oyvyteri pe.\n12Ojapyakarẽ a'ea rehe kiro ga hoi Mariahẽa ronga pe João Marcos'ga yhẽa ronga pe. Igwete ga vahemi onga jupihai pe. A'ea ja Jesus'gareheve'g̃a jatykapavi onga pe onhimongyavo onhi'inhi'ig̃a Tupana'ga pe.\n—Emohemuka ti Pedro'ga cadeia hugwi, e'ie'i g̃a ga pe.\nA'ereki g̃a ndokwahavi ve Pedro'ga hemagwera jugwi. 13Igwete Pedro'ga vahemi onga jupihai pe okwaokwa hovapytymbava rehe o'ama. A'ero kujahẽa ruri henduva Rodehẽa.\n—Ma'g̃a pero okwa? ei hẽa javo ga pe.\n14Pedro'ga nhi'ig̃ame hẽa nhimombaragwahavi hehe. A'ero hẽa nhani tamombe'u javo jara'g̃a pe. Emo hẽa omoka'nhy reki hovapytymba'voga ga pe gworygworyva g̃waramo ga rura rehe. Igwete hẽa nhani javo.\n—Pero Pedro'ga ami hovapytymbava pyri, ei hẽa g̃a pe.\n15Ndogweroviarihu g̃a hẽanhi'ig̃a.\n—Ere'eteheuhu nde, ei g̃a hẽa pe.\n—Avi ahã, ei hẽa. Ki ga jitehe pero o'ã, e'ie'i hẽa g̃a pe novĩa.\n—Gara'uva po, ei g̃a a'ero.\n16Pedro'ga o'amete jiji hovapytymbava rehe okwaokwa. A'ero g̃a hoi hovapytymba'voga ga pe. Ga repiagame g̃a nhimomby'apavi a'ero upa. 17Igwete ga reki onga pype g̃a pyri. A'ero ga nhipova'eg̃i tapenhi'ig̃i ti ji renduva javo. Igwete ga imombe'ui g̃a pe Tupana'ga remimohemukara cadeia hugwi.\n—Peho ti imombe'gwovo nhimohemagwera Tiago'ga pe jara'g̃a pe no nhaneirũ'g̃a pe, ei ga g̃a pe.\nIgwete Pedro'ga hoi g̃a hugwi a'ero ogwovo.\n18Ko'eg̃aturame soldados'g̃a ndekotehei Pedro'ga repiage'yma cadeia pype.\n—Mahã Pedro'ga naerũ? e'ie'i g̃a ojohupe novĩa.\n19Igwete Herodesva'ea ga rekarukari cadeia pype novĩa. Emo g̃a ndohepiagi ga. A'ero Herodesva'ea soldados'g̃a mbuhurukari g̃a monhi'ig̃a ma rupi te ga hoi naerũ javo g̃a pe. Emo g̃a ndokwahavi reki Pedro'ga hoagwera jugwi. Nurã Herodesva'ea soldados'g̃a jukaukari a'ero.\nAerẽ Herodesva'ea hoi judeus'g̃a gwyra hugwi Judéia hugwi. Cidade de Cesaréia pe ahe hoi opytavo.\nHerodesva'ea manoagwera\n20Herodesva'ea omondomondouka mbatera ogwyra hugwi cidadespeve'g̃a pe jipi Tiropeve'g̃a pe Sidommeve'g̃a pe no. Aerẽ ahe nhimboahiahivi reki g̃a pe. Nurã g̃a ei ojohupe:\n—Timonhyrõ ti Herodes'ga kiro. Nhande ga monhyrõe'ymame po ti ga nombuhurukara'javi mbatera nhande ve nehẽ, ei g̃a ojohupe.\nNurã g̃a jogwerohoi na'ẽ Herodesva'ea moirũhara'ga pyri Blasto'ga pyri onhi'ig̃atuavo ga pe tovavagahi ti ga nhande rehe javo. Aerẽ g̃a jogwerohoi Herodesva'ea pyri.\n—Xajogwereko katu ti, ei g̃a Herodesva'ea pe.\n21Igwete ahe ei:\n—Ojipe'ia rupi po ti ji nhi'ig̃i pe me nehẽ, ei ahe g̃a pe.\n—Kwa, ei g̃a ogwovo.\nA'ea rupi katu Herodesva'ea jigwagi opikatua mongiavo g̃anduvihavuhuro. Igwete ahe hoi g̃apyteri pe ojiupia oina g̃wendava rehe. A'ero ahe nhi'inhi'ig̃i g̃a pe. 22Henduvame ahenhi'ig̃a g̃a javo.\n—Herodes'ga ko yvagipeve'ga. Yvyakotyve'ga rũi ko koro, e'i tehe g̃a ahe ve.\n23Herodesva'ea nomombigi reki g̃anhi'ĩtehea ojihe. Nomboheteukari ahe g̃a pe Tupanete'ga. Nurã nanime Tupana'gapyrive'ga ruri ahe pyri yvaga hugwi ahe moheõ'aruka. A'ero hevo'ia ihu'uu'upavi aherevega. Kirẽ ahe manoi upa.\n24Igwaigwavete Jesus'gareheve'g̃a imombe'ui Tupana'ga nhi'ig̃a imonhimoanhana. Igwaigwavete ojipe'g̃a hendukatui a'ero onhimongyavo.\n25Barnabé'ga gweroho itambere'ia Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'g̃a pe Jerusalém me Saulo'ga pavẽi. Imondopavirẽ Barnabé'g̃a jivyri Antioquia pe a'ero. Gweru g̃a João Marcos'ga ojupi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-47","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/12\/","date":"2018-11-15T04:07:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-47\/segments\/1542039742483.3\/warc\/CC-MAIN-20181115033911-20181115055911-00465.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000070333,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000070333480835}","num_words":833,"character_repetition_ratio":0.081,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.346,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 17\nJesus'ga ra'oa ojirojijyi aherovaki\n(Marcos 9.2-13; Lucas 9.28-36)\n1Aerẽ seis okirirẽ Jesus'ga g̃a nderohoi ojupi Pedro'ga Tiagova'ea reheve João'ga reheve no. João'ga ko Tiagova'ea irũ'ga. Jesus'ga g̃a nderohoi g̃a nderojiupia yvytyruhua arimo yvateuhuva'ea arimo. G̃a tehe oko pevo a'ero Jesus'ga pavẽi.\n2Pevo Jesus'ga ra'oa jirojijyi g̃apyteri pe. Garova hendy'jandy'jahetero kwara ja. Ga'apoa tapy'ynhapira tig̃ahivuhuro g̃wendy'jandy'javamo kwara ja.\n3Nanime ahe jipiukari g̃a pe onhi'ig̃a Jesus'ga pe Moisésva'ea Eliasva'ea pavẽi – kiroki ahe ymyahũ hete omano.\n4A'ero Pedro'ga ei Jesus'ga pe ga renoina nde ko orepojykaharetero javo.\n—Pyry nhanderekoa avo, ei ga Jesus'ga pe. Nde ipotarame po ti ji japoi tapyimbovyra pe me: ojipeji nde ve, ojipeji Moisés'ga pe, ojipeji Elias'ga pe, ei Pedro'ga Jesus'ga pe.\n5Ga nhi'ig̃ame yvag̃atig̃a ijyvi g̃a arimo g̃a mongovo o'ag̃i pe. Hendy'jandy'ja yvag̃atig̃a. Nanime yvag̃atig̃a hugwi Tupana'ga nhi'ig̃i Jesus'ga mombe'gwovo:\n—Agwa'ga ko jira'yra'ga nhiremia'nguhete'ga. Anhimohẽ hete ko ji ga rehe. Pehendu katu ti ganhi'ig̃a, ei Tupana'ga.\n6Tupana'ga nhi'ig̃a renduvame Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a ari ojovapyvo okyhyjiheteavo.\n7A'ero Jesus'ga ruri g̃a pyri opokoga g̃a ndehe.\n—Pepo'ã ti, ei ga g̃a pe. Tapekyhyji ti, ei ga.\n8Ojovavurame Jesus'ga jate g̃a ga repiagi. A'ereki ahe oho jipe.\n9Jesus'ga jyvi yvytyruhua hugwi g̃wemimbo'ehara'g̃a pavẽi ogwovo. Ojyvame ga ei g̃a pe:\n—Pehepia pe jira'oa jirojijyirame. A'ea tapemombe'ui na'ẽ. Aerẽ ji kweravame gwe nhimanoa hugwi ti pemombe'u.\nA'ea Jesus'ga ei g̃a pe okovo yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no.\n10A'ero garemimbo'ehara'g̃a ei ga pe:\n—Nderura renonde ti Elias'ga tuhu nehẽ, ei g̃a Jesus'ga pe. A'ea ahembo'ehara'g̃a ei. Maraname g̃a ei na? ei Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a Jesus'ga pe.\n11A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Omombe'u katu g̃a, ei Jesus'ga. Eliasva'ea uhu na'ẽ g̃andeaporog̃ita rerojijyipava, ei Jesus'ga g̃a pe. 12Jihi ki a'e te a'e pe me: Eliasva'ea uhu jipe ikwehe. Nonhimombaragwahavi g̃a ahe rehe ahe kwahave'yma, ei Jesus'ga. Okovo g̃wemimbotarimova'ea rupi g̃a ndekote'varuhuro ahe ve reki. Na jitehe po ti g̃a imondoi hahyva'ea ji ve nehẽ no, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no.\n13A'ero Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a ikwahavi. \"João Batistava'ea pe Jesus'ga ei Eliasva'ea mombe'urame nhande ve,\" ei g̃a oyvyteri pe.\nJesus'ga ombojipe'a anhag̃a ahera'yrava'ea hugwi\n(Marcos 9.14-29; Lucas 9.37-43a)\n14Aerẽ Jesus'g̃a ndurame he'yive'g̃a pyri a'ero akwaimbae'ga ruri g̃wenypy'anduruga Jesus'ga rovai pyteri pe jijoheva'ero ore poko ti javo.\n15—Eporogwety jira'yra'ga, ei ga Jesus'ga pe. Heagwyry hete ga karugwate'varuhua ga rerekoro g̃waramo. Tiruahũ ga pe. O'ao'a ga tata pype jipi yhya pype jipi no, ei ga Jesus'ga pe. 16Aru ji ga neremimbo'ehara'g̃a pyri tomombi ti g̃a karugwara ga hugwi javo novĩa, ei ga. G̃a nomombigi reki ga hugwi. A'ereki g̃a ndipopoakari jupe, ei ga Jesus'ga pe.\n17A'ero Jesus'ga ei g̃a pe nhaporemo:\n—Ndapejikogiuhu pe ji rehe pejikote'varuhuavo. Pe ji mombitu pejijupa. Manameuhũ po ti pe jikogi ji rehe nehẽ naerũ? ei Jesus'ga g̃a pe. Peru ti tayri'ga avo ji pyri, ei Jesus'ga.\n18G̃a tayri'ga rerurame Jesus'ga e'iahy Diabo'gapyriva'ea pe anhag̃a pe imbojipe'avo tayri'ga hugwi. Oho hete anhag̃a tayri'ga hugwi a'ero. A'ea rupi jitehe tayri'ga nhimohig̃atui a'ero.\n19Aerẽ Jesus'ga tehe ga rekorame garemimbo'ehara'g̃a nduri ga pyri. A'ero g̃a ei ga pe:\n—Maraname anhag̃a ndojipe'ai tayri'ga hugwi ore erame jupe ko?\n20A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Napembojipe'ai pe ga hugwi. A'ereki xunhi hete tuhẽ pe pejiko Tupana'ga rehe, ei Jesus'ga. Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Po pe jikogi gwere jitehe Tupana'ga rehe, a'ero po pe ei agwava'ea pe yvytyruhua pe eho agwa hugwi egwovo pevo javo, a'ero ihoi. Po pe jikogi gwere jitehe Tupana'ga rehe tegwete onhimiva'ea pe me, ei Jesus'ga g̃a pe. 21Nanongarava'ea anhag̃a po ti pe imbojipe'ai nehẽ penhi'inhi'ig̃ame jate Tupana'ga pe pe i'ue'ymame jate tanhi'inhi'ĩ ti Tupana'ga pe javo no, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\nJesus'ga omombe'ua'ja omanoag̃wama\n(Marcos 9.30-32; Lucas 9.43b-45)\n22G̃a nduvame Galiléiapeve'g̃a gwyri pe Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe:\n—Uhu g̃werĩ nhimondohava apiavo g̃apo pe. Ji pyhy po ti g̃a nehẽ, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no. 23A'ero po ti g̃a ji jukai nehẽ. Mokõi ji kirirẽ po ti nhimbogwerahava nhimanoa hugwi nehẽ, ei Jesus'ga.\nHenduvame garemimbo'ehara'g̃a ndovy'arihu a'ea rehe.\nOmono'õ ahe itambere'ia ojatykahavuhua pe\n24Aerẽ Jesus'ga ruri cidade de Cafarnaum me g̃wemimbo'ehara'g̃a pavẽi. G̃a vahemame g̃a nduri Pedro'ga pyri – kiroki g̃a opyhy itambere'ia judeus'g̃a hugwi imono'ono'og̃a tiapokatua'ja ti nhandejatykahavuhua javo. A'ero g̃a ei Pedro'ga pe:\n—Marã? Nembo'ehara'ga po nombuhuri jipi itambere'ia toapokatua'ja ti g̃a ojatykahavuhua javo? ei g̃a Pedro'ga pe.\n25—Omondo ga jipi, ei Pedro'ga g̃a pe.\nAerẽ Pedro'ga hoi ogwovo onga pype. Ga vahemame pevo Jesus'ga pyri Jesus'ga eypyi ga pe:\n—Simão, ei Jesus'ga ga pe. Marãi nde? Avo yvya koty ma'g̃a hugwi g̃anduvihavuhu'g̃a ipyhygukari itambere'ia imono'ono'og̃a ojive? Mara'ngu po nde javo: \"Ogwyripeve'g̃a hugwi po g̃a ipyhygi\"? Mara'ngu po nde javo: \"Hajiheve'g̃a hugwi po g̃a ipyhygi\"? Marãi nde naerũ? ei Jesus'ga Simão Pedro'ga pe.\n26A'ero Pedro'ga ei Jesus'ga pe:\n—Hajiheve'g̃a hugwi g̃a ipyhygi, ei ga.\nHenduvame Jesus'ga ei:\n—A'ero ti g̃agwyripeve'g̃a tomondoyme, ei Jesus'ga. 27Nhande ko Tupana'ga gwyripeva'ea. Nurã po ti nhande nimondoi g̃a pe hamo nehẽ, ei Jesus'ga. Tihayvaryme ti g̃a hehe javo timondo ti nhande g̃a pe nehẽ. Eho ti ypiahu pe pira mbo'a a'ero. Kiroki o'u ypy – epyhy ti imbojurujaita. Jurua pype po ti nde hepiagi itambere'ia nehẽ. Ehekyi ti itambere'ia jurua hugwi itambere'ia rerua imondovo g̃a pe – kiroki g̃a omono'ono'õ itambere'ia tiapokatua'ja ti nhandejatykahavuhua javo. Ere ti g̃a pe: \"Koro ko Jesus'ga remimondoa nhiremimondoa no.\" A'ea ti ere g̃a pe imondovo g̃a pe, ei Jesus'ga Pedro'ga pe.\nA'ero Pedro'ga hoi pira mbo'a hepiaga itambere'ia jurua pype herua imondovo itambere'ia g̃a pe a'ero.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-47","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/17\/","date":"2018-11-16T04:06:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-47\/segments\/1542039742970.12\/warc\/CC-MAIN-20181116025123-20181116051123-00527.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":870,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.486,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 11\nPedrova'ea omombe'u pa Jerusalémmeva'ea pe\n1Aerẽ ojipe'g̃a g̃a mombe'ui javo Judéiapeve'g̃a gwyri pe.\n—Judeus'g̃arũive'g̃a g̃wendu katu kiro Tupana'ga nhi'ig̃a no, ei g̃a g̃a mombe'gwovo.\nJesus'ga moirũhara'g̃a pe g̃a imombe'ui jara'g̃a pe no Jesus'gareheve'g̃a pe. 2Aerẽ Pedro'ga jivyri ua Jerusalém me. A'ero judeus'g̃a nhi'ig̃ayvari ga pe Jesus'gareheve'g̃a.\n3—Maranuhũ nde houhui judeus'g̃arũive'g̃a pyri i'gwovo g̃a pavẽi? ei g̃a ga pe. Judeus'g̃a ndojihe'ari te g̃a ndehe, ei g̃a Pedro'ga pe.\n4Igwete Pedro'ga ei g̃a pe.\n—Tamombe'u pa ti kiro pe me. 5Jihi ko ako na'ẽ Jope pe nhinhi'ig̃a Tupana'ga pe ikwehe, ei ga. A'ero ji hepiagi yvagipeva'ea. A'ereki Tupana'ga gwepiuka ji ve hyrua tapy'ynhapira'javuhuva'ea, ei ga g̃a pe. Yvaga hugwi ijyvi ua. Quatro ko ipyhykava imbojyhava. Igwete ijyvi ua opiga ji ypyvo, ei ga. 6Hepiakaturame ji hepiagi ipype ipyva'ea onharõva'ea hyryryva'ea. Ipepova'ea ji ahepia no, ei ga. 7Igwete ji henduvi Tupana'ga nhi'ig̃a jijive. \"Pedro,\" ei ga. \"Here ijukavo i'gwovo,\" ei ga ji ve, ei ga. 8\"Avi ahã,\" a'e ji. \"Mbatete'varuhua ndokiangavi jijuru pe,\" a'e ji ga pe. 9Emo ga ea'javi ji ve yvaga hugwi: \"Jihi a'e pyry jupe. Ite'varuhu terei jupe a'ero,\" ei ga ji ve, ei Pedro'ga. 10Três vezes ga ea'jaa'javi hepiuka ji ve. Kirẽ hyrua jivyra'javi ogwovo yvagi pe jitehe ikwehe, ei ga imombe'gwovo g̃a pe.\n11—Nanime trêsve'g̃a nduri ji pyri onga pe – perope aju. Cornélio'ga ombuhuruka g̃a ji pyri Cesaréia hugwi ikwehe, ei ga. 12Igwete Tupana'ga ra'uva ei ji ve: \"Eho tuhẽ ti g̃a ndupi ipojihuve'yma,\" e'i ji ve, ei ga. Agwa'g̃a ji aroho ji rupi a'ero Jope hugwi ikwehe. Seis ko g̃a Jesus'gareheve'g̃a, ei Pedro'ga g̃a pe. Aerẽ ore vahemi Cornélio'ga ronga pe a'ero. 13Igwete ga imombe'ui ore ve: \"Tupana'gapyrive'ga uhu ji pyri o'ama nhironga pe oji'i,\" ei Cornélio'ga, ei ga. \"Igwete ga ei ji ve: 'Emondouka ti g̃a Jope pe Simão Pedro'ga reruruka ejipyri,' ei Tupana'gapyrive'ga ji ve,\" ei ga. 14\"'Garemimombe'ua rendukaturo g̃waramo po ti pe hoi yvagi pe a'ero nehẽ nerongapeve'g̃a pavẽi nehẽ no,' ei Tupana'gapyrive'ga ji ve,\" ei Cornélio'ga.\nPedro'ga omombe'u pa Cornélio'ga nhi'ig̃agwera ojive. Igwete Pedro'ga ei g̃a pe no:\n15—A'erog̃we ji Jesus'ga mombe'ui g̃a pe. A'ero Tupana'ga ra'uva ruripei g̃a pyri g̃a pojykavo, ei Pedro'ga. Pehepia ko gara'uva ruri nhande pyri ikwehe. Akoja javijitehe kiro turi g̃a pyri nohõ, ei ga g̃a pe. 16A'ea rupi ji ikwahava'javi reki Jesus'ga nhi'ig̃agwera, ei Pedro'ga. A'ereki ga e'i ikwehe: \"João Batista'ga oko g̃a pavẽi g̃a mobatizavo yhya pyvõ. Emo po ti Tupana'ga oko pe pavẽi nehẽ imondovouka gwa'uva pe pyri pe pojykauka nehẽ,\" ei Jesus'ga ikwehe, ei ga. 17Tupana'ga ombuhuruka gwa'uva nhande ve nhande jikogame nhandepojykaharete'ga rehe Jesus Cristo'ga rehe. A'ea jitehe ga omondo kiro judeus'g̃arũive'g̃a pe nohõ, ei ga. Tupana'ga imondopotarame g̃a pe ji namovahĩ ga a'ero, ei Pedro'ga g̃a pe.\n18Henduvame Pedro'ga nhi'ig̃a g̃a ndogwayvara'javi ga a'ero. Igwete g̃a Tupana'ga mbohetei pyry hete ga javo.\n—Judeus'g̃arũive'g̃a vehevi Tupana'ga ombopohiruka g̃andekote'varuhua hugwi g̃a mboheaporog̃itapyahuavo, ei g̃a ogwovo.\nAntioquiapeva'ea ojiko Jesus'ga rehe\n19Estêvãova'ea jukarame judeus'g̃a ojigwarajuhu Jesus'gareheve'g̃a ndehe. Nurã Jesus'gareheve'g̃a kwaki'oki'oi a'ero g̃a hugwi ogwovo. Jara'g̃a oho Feníciapeve'g̃a gwyri pe. Jara'g̃a oho ypa'ouhũ me Chipre pe okovo. Jara'g̃a oho cidade de Antioquia pe. A'ero g̃a Jesus'ga mombe'umbe'ui g̃a pe. Judeus'g̃a pe jate reki g̃a Jesus'ga mombe'ui. 20Emo jara'g̃a Chiprepeve'g̃a cidade de Cirenepeve'g̃a pavẽi ohorame Antioquia pe Jesus'ga mombe'umbe'ui judeus'g̃arũive'g̃a pe. 21Tupana'ga g̃a moirũ g̃a nderekovo. A'ero Antioquiapeve'g̃a hendukatui g̃anhi'ig̃a. Igwete he'yjuhuve'g̃a jikogi opojykaharete'ga rehe Jesus'ga rehe onhimongyavo.\n22Aerẽ ojipe'g̃a hoi Jerusalém me g̃a mombe'gwovo Jesus'gareheve'g̃a pe.\n—Antioquiapeve'g̃a ojiko Jesus'ga rehe kiro, ei g̃a g̃a pe.\nHenduvame g̃a Barnabé'ga mondoi g̃a pyri a'ero Antioquia pe. 23Igwete ga hoi g̃a ndepiaga.\n—Tupana'ga omombyry tuhẽ pe me, ei ga g̃a pe.\nIgwete Barnabé'ga roryvamo a'ea rehe. Igwete ga g̃a mbojikohetei Jesus'ga rehe.\n—Pejikopave'ymi Jesus'ga rehe penhimimbotarimo, ei ga g̃a pe.\n24A'ereki Barnabé'ga ko pyry hete. Tupana'ga ra'uva ga pojyka hete ga rerekokatuavo. Ojiko hete ga Jesus'ga rehe. Igwete ga g̃a mbojikojikogi ga rehe no. He'yjuhuve'g̃a kiro ojiko nhandepojykaharete'ga rehe onhimongyavo.\n25Aerẽ Barnabé'ga hoi cidade de Tarso pe Saulo'ga reka. 26Ga repiagame ga ga reruri Antioquia pe. Ojipeji kwara g̃a nduvame pevo. A'evo jitehe g̃a Jesus'gareheve'g̃a nderojatykatykai jipi he'yjuhuve'g̃a mbo'eavo. Antioquia pe na'ẽ g̃a ono Cristo'gareheve'g̃a g̃a ndehe – kiroki g̃a ojiko Jesus'ga rehe.\n27A'ea rupi g̃a pyri Ágabo'g̃a nduri Jerusalém hugwi – kiroki g̃a omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a aerẽjiva'ea no. Igwete g̃a nduri Jesus'gareheve'g̃a pyteri pe. 28Igwete Ágabo'ga ami javo g̃a pe. A'ereki Tupana'ga ra'uva ga mbo'e. A'ero ga ami javo Antioquiapeve'g̃a pe g̃a momoranduva.\n—Aerẽ po ti ipapavi nhaneremityma nhandegwyripeva'ea nhaporemo nehẽ, ei ga.\nA'ea Ágabo'ga imombe'ui g̃a pe. Aerẽ na tuhẽ ihoi ganhi'ig̃a rupi ikwehe. Opa pa mbatera Cláudio'ga rekorame nhanderuvihavuhuro ikwehe.\n29-30Nahã Ágabo'ga imombe'unhog̃wenondei Jesus'gareheve'g̃a pe. A'ero g̃a ei ojohupe:\n—Timondo ti itambere'ia nhaneirũ'g̃a pokoga Judéia pe a'ero, ei g̃a.\nA'ero g̃a imondomondoi. Kiroki g̃a he'yi gwereko – he'yi g̃a omondo. Kiroki g̃a mokonhete gwereko – mokonhete'i g̃a omondo. Igwete g̃a imondoi Barnabé'g̃a pe togweroho ti g̃a Judéiapeve'g̃a gwyripeve'g̃a pe javo. Aerẽ Barnabé'g̃a herohoi Judéia pe Saulo'ga pavẽi imondovo Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-47","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/11\/","date":"2018-11-15T21:50:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-47\/segments\/1542039742937.37\/warc\/CC-MAIN-20181115203132-20181115225132-00434.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":811,"character_repetition_ratio":0.078,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.44,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 18\nManamo nhandejoheva'ero? ei ahe\n(Marcos 9.33-37; Lucas 9.46-48)\n1Aere'ĩ Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a nduri Jesus'ga pyri. Kiro g̃a ei ga pe:\n—Tupana'ga oko yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero kiro. Manamo nhandejoheva'ero huvihavamo ga pyri? ei g̃a.\n2Kiro Jesus'ga tayri'ga mbuhurukari ojipyri a'ero epo'ã ti g̃apyteri pe javo. 3A'ero ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe:\n—Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Perojijyi ti pejeaporog̃ita penhimbohetee'yma tayri'g̃a ja, ei Jesus'ga. Po pe ndaperojijyi pejeaporog̃ita nehẽ, a'ero po ti Tupana'ga ndokoi penduvihavuhuhetero nehẽ. 4Kiroki g̃a tayri'ga ja nonhimbohetei – g̃ahã ko koji'i huvihava ojipe'g̃a hohe Tupana'ga pyri huvihavuhuhete'ga pyri, ei Jesus'ga g̃a pe.\n5—Kiroki g̃a jireheva'ero g̃waramo gwereko katu tayri'ga'jave'ga ga oko Jesus'gareheva'ero javo – jihi tuhẽ reki g̃a ji rerekokatui, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\nTiruahũ hete g̃a pe, ei Jesus'ga\n(Marcos 9.42-48; Lucas 17.1-2)\n6—Tiruahũ hete po ti g̃a pe nehẽ – kiroki g̃a ombote'va tayri'ga'jave'ga jireheve'ga ga mbopogweavo ite'varuhuva'ea rehe, ei Jesus'ga. Omano jipe po g̃a hamo tombote'varyme ti g̃a jireheve'ga, ei Jesus'ga. Po ahe nhapytĩ g̃ajura rehe itaruvihavuhua ipohyiva'ea yngu'a'javuhuva'ea g̃a momboa ypiahua ruvihava pype g̃a mbotypyvyga, a'ea ko tiruahũhetero g̃a pe. Koji'i tiruahũ hete g̃a pe g̃a jireheve'ga mbote'varuhurame huvihava'garũive'ga, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\n7—Tiruahũ hete yvyakotyve'g̃a pe. A'ereki jara'g̃a ombote'varuhu ojipe'g̃a jipi. Na tuhẽ po ti jipi nehẽ, ei Jesus'ga. G̃a pe po ti tiruahũ hete nehẽ no – kiroki g̃a g̃a mbote'varuhu, ei Jesus'ga g̃a pe.\n8—Nurã ji ei nde ve: Po epoa pyvõ ojipejiva'ea pyvõ nde rekote'varuhui, a'ero ti ehaygwe'ro epoa ejihugwi imomboa nahã imombiga ejekote'varuhua! Na jitehe nde ejekote'varuhurame epya pyvõ ojipejiva'ea pyvõ ehaygwe'ro ti epya nahã imombiga ejekote'varuhua, ei Jesus'ga. Tiruahũ po ti nde ve ndepoa mombora nehẽ ojipejijatero g̃waramo ndepoa avuirama, ei Jesus'ga. Tiruahũ po ti nde ve ndepya mombora nehẽ no nde po'ame'yma g̃waramo avuirama, ei Jesus'ga.\n—Emo po imombore'yma nde neremombigi ejekote'varuhua, a'ero koji'i po ti tiruahũ nde ve nehẽ Tupana'ga nde momborame hahyva'ea ruvihava pype nde rekote'varuhuro g̃waramo. Pevo po ti nde ruvi avuirama herekoteheavo epoa mokõiva'ea epya mokõiva'ea no novĩa nehẽ, ei Jesus'ga.\n—A'ero ji ei nde ve: Koji'i pyry nde imomborame epoa epya reheve ejekote'varuhua mombiga egwovo yvagi pe Tupana'ga pyri, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe, g̃ambote'varuhua mombora pe javo.\n9—Po ejeakwara pyvõ ojipejiva'ea pyvõ nde rekote'varuhui, a'ero ti ehekyi ejeakwara imomboa nahã imombiga ejekote'varuhua! ei Jesus'ga. Tiruahũ nde ve ndereakwara mombora nehẽ ojipeji jatero g̃waramo ndereakwara avuirama.\n—Emo po imombore'yma nde neremombigi ejekote'varuhua, a'ero po ti koji'i tiruahũ nde ve nehẽ Tupana'ga nde momborame hahyva'ea ruvihava pype nde te'varuhuro g̃waramo. Pevo po ti nde ruvi avuirama herekoteheavo ejeakwara mokõiva'ea novĩa nehẽ, ei Jesus'ga.\n—A'ero ji ei pe me: Koji'i pyry nde imomborame ejeakwara ejekote'varuhua mombiga egwovo yvagi pe Tupana'ga pyri, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\nG̃ambote'varuhua mombora pe Jesus'ga ei imombe'urame g̃andeakwara mombora.\nOvelha ika'nhymipyra\n(Lucas 15.3-7)\n10—Pearõ hete ti tayri'g̃a'jave'g̃a. Tape'eag̃wami ti: \"G̃a koty po ti ji ndajirovagi nehẽ.\" Na rũi ti peko, ei Jesus'ga. A'e ji pe me: G̃anderekokatuhara'g̃a ko Tupana'gapyrive'g̃a yvagipeve'g̃a. G̃ahã omombe'u pa Tupana'ga pe nahanahã g̃a oko te'varuhu tayri'g̃a'jave'g̃a pe javo. Nane'ymi tayri'g̃a'jave'g̃a nderekokatuhara'g̃a ndekoi yvagi pe jiruva'ga pyri yvagipeve'ga pyri javo ga pe. A'ero Tupana'ga tayri'g̃a'jave'g̃a pokogukari g̃a a'nguavo, ei Jesus'ga. 11Pearõ ti tayri'g̃a'jave'g̃a. A'ereki ji ajo yvya koty tamombo ti ji yvyakotyve'g̃a ndekote'varuhua g̃a hugwi g̃a mbojikoguka ji rehe javo. Kiroki g̃a ndogwerekoi gwepiakatuhara'g̃a oka'nhyve'g̃a ja – g̃andekote'varuhua ti ji tamombo, a'e ji jijoa jitekovo yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no, ei Jesus'ga.\n12—Po akwaimbae'ga gwereko g̃wenymbava cem ovelhas. Po ojipeji oka'nhy ga hugwi, ndohoi re po ga heka naerũ? Gweja po ga he'yiva'ea noventa e nove ovelhas ogwovo yvytyruhua rupi hekaheteavo ojipe'ia. 13Po ga hepiagi ovelha, a'ero po ga roryroryvamo hehe. Hory po ga jara rehe noventa e nove ovelhas rehe ika'nhyme'ỹva'ea rehe novĩa. Koji'i po ga roryroryvamo akoja rehe ojipejiva'ea rehe, ei Jesus'ga. Ndopotari po ga ojipejiva'ea vehevi ika'nhymame, a'e ji imombe'ukatuavo pe me, ei Jesus'ga.\n14—Na jitehe yvagipeve'ga penduvete'ga roryroryhetero tayri'g̃a'jave'g̃a ndehe. Ndopotari ga g̃a ndekote'varuhurame. A'ereki okote'varuhurame g̃a oko oka'nhyve'g̃a ja ga pe, ei Jesus'ga.\nPo ndekotyve'ga ite'varuhu nde ve, ei Jesus'ga\n15—Po ndekotyve'ga ite'varuhu nde ve – kiroki ga ojiko ji rehe nde ja – po ga ite'varuhu nde ve, a'ero ti eho ga pyri. Ojipe'g̃a ndovakie'ỹ ti eho ga pyri, ei Jesus'ga. Ere ti ga pe: \"Nahanahã nderekote'varuhua ji ve.\" A'ea ti ere ga pe, ei Jesus'ga. Po ga nenhi'ig̃a rendu katu opohia okote'varuhua hugwi nehẽ, a'ero po ti nde jikoty'ara'javi ga pavẽi nehẽ, ei Jesus'ga.\n16—Po ga nohendukatui nenhi'ig̃a nehẽ, a'ero ti eroho ojipe'ga ejupi ga rerovahema ga pyri. Doisve'g̃a vehevi pyry nde g̃a nderohoi ga pyri g̃a nderovahema nehẽ, ei Jesus'ga. Erea'ja ti ga pe ejupive'g̃a henduvame: \"Nahanahã nderekote'varuhua ji ve.\" A'ea ti erea'ja ga pe, ei Jesus'ga. G̃a ti tohendu pa nenhi'ig̃a doisve'g̃a. Pyry ojipe'ga henduvi no nde erame ga pe. A'ero po ti g̃a ikwahavi nehẽ nahanahã akoja'ga rekote'varuhui ga pe javo, ei Jesus'ga. A'ero po ti g̃a ei ga pe nehẽ: \"Nahanahã nderekote'varuhua ga pe.\"\n17—Po ga nohendukatui ve g̃anhi'ig̃a vehevi no, a'ero ti emombe'u g̃a pe nhaporemo – kiroki g̃a ojiko ji rehe ojatykavo jipi tihendu katu ti Tupana'ga nhi'ig̃a javo. A'ero po ti g̃a ei ga pe nehẽ: \"Nahanahã nderekote'varuhua ga pe.\"\n—Po ga nohendukatui g̃anhi'ig̃a no, a'ero ti ere ga pe: \"Itambere'ia mono'õhara'ga ja ko ga ji ve.\" A'ea ti ere ga pe.\nA'ea Jesus'ga e'i. A'ereki judeus'g̃a ndojihe'ari itambere'ia mono'õhara'g̃a ndehe g̃a ite'varuhu javo – kiroki g̃a omono'õ itambere'ia governo pe.\nAerẽ po ti pe ei nehẽ, ei Jesus'ga\n18—Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Aerẽ po ti pe ei nehẽ: \"Nahanahã ti tapekoi.\" Po a'ea nenhi'ig̃a, a'ea ko Tupana'ga nhi'ig̃a no, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\n—Aerẽ po ti pe ei nehẽ: \"Nahanahã ti peko.\" Po a'ea nenhi'ig̃a, a'ea ko Tupana'ga nhi'ig̃a no, ei ga g̃a pe.\n19—Ojipea ji imombe'ukatui pe me, ei Jesus'ga. Po yvya koty doisve'g̃a pepyteripeve'g̃a ei: \"Nahanahã ti xa'e Jesus'ga ruva'ga pe yvagipeve'ga pe nahanahã ore ipotari javo.\" Ojo'ja pe erame nahã ga pe po ti ga penhi'ig̃a rendukatui, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. 20A'ereki ji ako jireheve'g̃a pyteri pe g̃a pokoga nhinhi'ig̃a Tupana'ga pe g̃a pavẽi – kiroki doisve'g̃a onhi'ĩ Tupana'ga pe nhinhi'ig̃a rupi g̃a ndekopotaro g̃waramo. Po ojipe'g̃a ei a'ea jitehe no, a'ero po ti ji rekoi g̃apyteri pe nhinhi'ig̃a Tupana'ga pe g̃a pavẽi no, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\nIte'varuhu ahepyriva'ea\n21A'ero Pedro'ga ruri Jesus'ga pyri hete ga renoina nde ko jipojykaharetero javo ga pe. Ga e'i:\n—Nhiirũ'ga rekote'varuhurame ji ve, maramomi po ti ji ndahaykai ga garekote'varuhua renonhe'yma a'ero hamo? Seterame ti ji tahaykayme ga? Maramomi? ei Pedro'ga Jesus'ga pe.\n22—Seterame jate rũi, a'e ji, ei Jesus'ga. Koji'iheterame ti terehaykai ga garekote'varuhua renonhe'yma. Quatrocentos e noventarame ti terehaykai ga, ei Jesus'ga Pedro'ga pe terehaykaag̃wami tuhẽ ti ga a'ero javo. 23A'ereki nahã Tupana'ga opota.\n—Marã hekoi kiro yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo? A'ea rehe po ti ji pe mbo'ei ikwahavuka pe me imombe'gwovo a'ea'java'ea pe me kiro, ei Jesus'ga. G̃anduvihavuhu'ga ei: \"Maramomi itambere'ia ji imbuhu'rag̃i jipyrive'g̃a pe ikwehe? Tamonhi'ĩ ti ji ikwatijara ikwahava,\" ei ga, ei Jesus'ga imombe'gwovo.\n24—Ga ikwatijara monhi'ig̃ame gapyrive'g̃a gweru ojipe'ga rerovahema ga pyri. Ga ko gapyrive'ga jitehe. Gaha g̃a gweru oreruvihavuhu'ga ombuhu'rã ga pe ikwehe javo. He'yjuhuheteva'ea reki itambere'ia milhões ga ombuhu'rã ojipyrive'ga pe. 25Opo'ru pa gapyrive'ga itambere'ia. Nurã tegwete imondoa'java gwuvihavuhu'ga pe.\n—A'ero garuvihavuhu'ga ei g̃a pe: \"Peroho ti ga mondovo ojipe'ga pe itambere'ia kwepyga ga rehe itambere'ia rerua ji ve. Garembirekohẽa ti peroho gara'yra'g̃a ndeheve g̃a mondovo ojipe'g̃a pe itambere'ia kwepyga g̃a ndehe itambere'ia rerua ji ve. Peroho ti gambatera imondopava ojipe'ga pe itambere'ia kwepyga itambere'ia rerua ji ve. A'ereki ga gweroho hete itambere'ia ji hugwi imbuhura'jave'yma ji ve,\" ei ga, ei Jesus'ga imombe'gwovo.\n26—A'ero gapyrive'ga ei gwerohopotarame: \"Jiruvihavuhuro terenhimbaekwahivi ji rehe. A'ero po ti ji imondopava'javi itambere'ia nde ve nehẽ.\" Nahã ga etehei gwuvihavuhu'ga pe g̃wenypy'anduruga ga pyri ndehe ko ji hohe javo, ei Jesus'ga.\n27—A'ero garuvihavuhu'ga ei ga pe: \"Kiro ji nahenonha'javi embuhu itambere'ia jave'yma,\" ei ga ojipyrive'ga pe ga porogwetyga, ei Jesus'ga.\n—Ojipe'g̃a pe ojipyrive'g̃a pe ga ei: \"Taperohoa'javi ti ga,\" ei ga g̃a pe, ei Jesus'ga imombe'gwovo.\n28—Ndogwerohoa'javi g̃a ga a'ero. Kiro ga hoi g̃a hugwi ogwovo ojipe'ga repiaga gwuvihavuhu'gapyrive'ga repiaga – kiroki ga gweroho'ã ndahe'yiva'ea dez itambere'ia ga hugwi tuhẽ imondoa'jave'yma ga pe. Opyhygahy ga ga juvyga. Kiro ga ei ga pe: \"Embuhura'ja ji ve itambere'ia – kiroki nde ereroho'ã ji hugwi ikwehe,\" ei ga ga pe, ei Jesus'ga imombe'gwovo.\n29—Ga g̃wenypy'anduru gapya pyri a'ero nde ji hohe javo. Kiro ga ehetei ga pe: \"Terenhimbaekwahivi ji rehe. A'ero po ti ji imondopava'javi itambere'ia nde ve nehẽ,\" ei ga ga pe, ei Jesus'ga imombe'gwovo.\n30—\"Embuhu tuhẽ kiro ji ve,\" ei ga ga pe, ei Jesus'ga.\n—A'ero ga ga rerohoi ga mondovo cadeia pype, ei Jesus'ga. \"Cadeia pype po ti nde pytai nehẽ,\" ei ga. \"Nde imondopava'javame jate itambere'ia ji ve po ti nde hemi jugwi a'ero nehẽ,\" ei ga ga pe, ei Jesus'ga.\n31—G̃anduvihavuhu'gapyrive'g̃a hepiagi ga okote'varuhurame ga pe. Ndovy'ari g̃a ga repiaga. A'ero g̃a hoi gwuvihavuhu'ga pyri imombe'upava, ei Jesus'ga. 32A'ero g̃anduvihavuhu'ga ga mbuhurukari ojipyri – kiroki ga omongi ojipe'ga cadeia pype ji ndaporogwetygi ga javo. A'ero ga ruri gwuvihavuhu'ga pyri ovahema.\n—Kiro garuvihavuhu'ga ei ga pe a'ero: \"Ereko te'varuhu nde,\" ei ga ojipyrive'ga pe. \"Nde ere'e ji ve oji'i terenhimbaekwahivi ji rehe javo. Nurã ji ei nde ve: Nahenonha'javi nde ve embuhu ji ve itambere'ia jave'yma. 33Na jitehe po nde nerehenonha'javi ga pe hamo,\" ei ga ga pe, ei Jesus'ga.\n34—Onhimonha'ngavo ojipyrive'ga rehe ga ga mondoi g̃a pe – kiroki g̃a omondo hahyva'ea okote'varuhuve'g̃a pe jipi, ei Jesus'ga. \"Tomondo ti g̃a hahyva'ea nde ve nehẽ,\" ei ga ojipyrive'ga pe, ei Jesus'ga. \"Nde imbuhupava'javame jate itambere'ia ji ve po ti g̃a nomondoa'javi hahyva'ea nde ve nehẽ,\" ei ga ga pe, ei Jesus'ga imombe'gwovo.\n35—Na jitehe po ti jiruva'ga yvagipeve'ga pe nderekopavi nehẽ pe henonha'javame peirũ'g̃a ndekote'varuhua pejive jireheve'g̃a ndekote'varuhua pejive. Pe'ji hete ti pejiyvyteri pe: \"Nahenonha'javi ti g̃andekote'varuhua,\" ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-47","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/18","date":"2018-11-20T19:33:39Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-47\/segments\/1542039746639.67\/warc\/CC-MAIN-20181120191321-20181120213321-00529.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":1604,"character_repetition_ratio":0.103,"word_repetition_ratio":0.021,"special_characters_ratio":0.229,"stopwords_ratio":0.494,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Romanos 11\nTupana'ga ndopohiri israelitas'g̃a hugwi\n1E'i po g̃a ji ve a'ero: \"Tupana'ga opohi hete ojiheve'g̃a hugwi israelitas'g̃a hugwi naerũ g̃a jikopotare'ymame ga rehe?\" e'i tehe po g̃a ji ve. Ga ndopohihetei reki g̃a hugwi, a'e ji. Jihi ko israelitaramo ako. Abraãova'ea ko nhiremboypya. Ji ko Benjamimva'ea rymyminoro ako no. 2Tupana'ga ndopohiri tuhẽ ojiheve'g̃a hugwi. G̃ahã ga jypya omo'emo'ẽ ojive.\nPekwaha tuhẽ pe Tupana'ga rembikwatijarukara – kiroki omombe'u Eliasva'ea. A'ereki Eliasva'ea e'i hete Tupana'ga pe israelitas'g̃a mombe'gwovo hako.\n3\"Ojuka pa g̃a nenhi'ig̃a mombe'uharava'ea,\" ei ahe Tupana'ga pe.\n\"Omombo g̃a ikwava'ẽhava no\n– perope ore orokwava'eg̃uka mbiara jukapyra nde ve jipi.\nJi tehe reki ako ndereheva'ero.\nKiro po ti g̃a ji jukapotari nehẽ no,\" ei ahe Tupana'ga pe hako.\n4Igwete Tupana'ga ei Eliasva'ea pe hako:\n\"Nde tehe rũi reki ereko,\" ei ga.\n\"Sete milve'g̃a akwaimbae'g̃a ji areko jijiheva'ero.\nG̃a nombohetei Baal ra'angava,\" ei Tupana'ga ahe ve hako.\n5Na jitehe tuhẽ Tupana'ga judeus'g̃a nembyruera'g̃a nderekoi ojiheva'ero ag̃wamo. Tupana'ga omo'emo'ẽ g̃a ojive. A'ereki ga omombyry pota g̃a pe. 6G̃a ndekokaturo g̃waramo rũi Tupana'ga g̃a mo'ẽi. G̃wemimombyrypotaro g̃waramo ga g̃a mo'ẽi ojive. A'ereki ga omombyry pota tehe g̃a pe. Po g̃a ndekokaturo g̃waramo ga g̃a mo'ẽi ojive hamo, a'ero po ga nomombyrytehei g̃a pe hamo. Omombyry tehe tuhẽ reki ga g̃a pe g̃a mo'eamo ojive.\n7A'ero ji ei: Israelitas'g̃a opota omombyryva novĩa. Tupana'ga ki a'e te nomombyrypavi g̃a. G̃wemimo'ẽhara'g̃a jate ga g̃a mombyry. Jara'g̃a reki hendupotare'ymame Tupana'ga nhi'ig̃a ga nohendukatuukari g̃a pe a'ero. 8Ikwatijara e'i no:\n\"Tupana'ga noangarukari g̃andeaporog̃ita\ntokwahavyme ti g̃a javo.\nHenduvame ganhi'ig̃a\ng̃a nohendukatui a'ero.\nAg̃wamo vehevi g̃a ndokwahavihu,\" e'i ikwatijara israelitas'g̃a mombe'gwovo hako.\n9Tupana'ga ombuhuruka israelitas'g̃a pe onhi'ig̃a pyryva'ea nahanahã ti g̃a toko katu javo hako. A'ea rehe g̃a ndoryndorytehero kiro ti nhande nhimombyryvi nehẽ javo tehe. Emo ganhi'ig̃a omombe'u reki g̃andekote'varuhua g̃a mbotegweteavo. Nurã Daviva'ea ikwatijari g̃a mombe'gwovo hako.\n\"Tupana'ga nhi'ig̃a ti tombotegwete g̃a,\" ei ahe.\n\"Tombohahy ti ga g̃a pe nehẽ\ng̃andekote'varuhuro g̃waramo,\" ei ahe.\n10\"Tokwahavyme tuhẽ ti g̃a onhimombyryva\nojikoge'yma Tupana'ga rehe,\" ei ahe.\n\"Tipiro'ya'javyme ti g̃a g̃wembikwahave'yma hugwi,\" ei Daviva'ea ikwatija hako.\n11Judeus'g̃a ndojikopavi Cristo'ga rehe ag̃wamo a'ero. E'i tehe po g̃a ji ve a'ero: \"Ndojikogi g̃a kiro Tupana'ga rehe toho ti g̃a hahyva'ea ruvihava pype nehẽ naerũ?\" e'i tehe po g̃a. Ji nda'ei a'ea, a'e ji pe me. Judeus'g̃a ndekote'varuhuro g̃waramo judeus'g̃arũive'g̃a jikogi ga rehe judeus'g̃a ti tonhimyrõ g̃a ndehe a'ero nehẽ. Judeus'g̃a po ti e'i a'ero nehẽ: \"Judeus'g̃arũive'g̃a jikogame Cristo'ga rehe Tupana'ga omombyry g̃a pe. Xajiko pa ti Cristo'ga rehe no tomombyry ti ga nhande ve g̃a javijitehe nehẽ no,\" e po ti g̃a nehẽ. 12Judeus'g̃a ndekote'varuhuro g̃waramo Tupana'ga omombyry hete jara'g̃a pe. A'ereki judeus'g̃a jikoge'yma g̃waramo Cristo'ga rehe Tupana'ga omombyry hete judeus'g̃arũive'g̃a pe. Po Tupana'ga imombyryvi judeus'g̃arũive'g̃a pe judeus'g̃a jikoge'yma g̃waramo Cristo'ga rehe, koji'i tehe po ti Tupana'ga imombyryhetei g̃a pe nehẽ judeus'g̃a jikopava g̃waramo Cristo'ga rehe nehẽ no.\nTupana'ga omombyry judeus'g̃arũive'g̃a pe\n13A'e ji kiro judeus'g̃arũive'g̃a pe. A'ereki Tupana'ga ji mongouka Jesus Cristo'ga moirũharamo. A'ero Cristo'ga ei ji ve: \"Eho ti ji mombe'gwovo judeus'g̃arũive'g̃a pe,\" ei ga. Pyry hete ji ve a'ero ji ga mombe'ui pe me. 14Tamonhimyrõ po ti ji pe ndehe jire'yja'g̃a judeus'g̃a. A'ero po ti jararamo g̃a jikogi Cristo'ga rehe nehẽ no. 15Opohirame judeus'g̃a hugwi Tupana'ga jirekokatuukari judeus'g̃arũive'g̃a pe. Aerẽ Tupana'ga jirekokatuukarirẽ judeus'g̃a pe po ti kaitu pyryheteramo yvyakotyve'g̃a pe nhaporemo nehẽ!\n16Pão japorame nahã judeus'g̃a ndekoi jipi. G̃a g̃weno'ẽ ypy xunhiva'ea hu'uma hugwi Tupana'ga apoa javo jupe. O'erame a'ea jypyva'ea pe po jarava'ea hu'uma nhaporemo Tupana'ga apoa no. Oro yva no. Po g̃a ei Tupana'ga apoa yvapoa pe, a'ero po hakã Tupana apoa no. Na jitehe Tupana'ga ei jireheve'g̃a judeus'g̃a nemboypya pe hako. Po ga ei jireheve'g̃a ahe ve, a'ero po ti aherymymino'g̃a ndekoi Tupana'gareheva'ero nehẽ no judeus'g̃a.\n17Tamombe'u katu ti kiro pe me a'ero ojo'java'ea. Gwereko oliveira aheremityma. Gwereko irũa no yva ka'gwyripeva'ea aheremityma rũi. Aheremityma rakã ite'varuhurame nhande ndipotari a'ea hakãvondoga yva hugwi. A'ero po nhande heruri ka'gwyripeva'ea rakã imondovo imbojoapya imohina nhakãvondogipyra rehe a'ea toko hakãte'varuhuva'ea py'rovo javo. A'ero pyry ka'gwyripeva'ea rakã pe oliveira rapoa rerekovo g̃waramo. Judeus'g̃a nemboypya ko oliveira rapoa javijitehe. Aherymymino'g̃a judeus'g̃a ko oliveira rakã ja. Kiroki g̃a ndojikogi Tupana'ga rehe – ga ndopotari g̃a opohia g̃a hugwi. Pehe reki judeus'g̃arũiva'ero pe ka'gwyripeva'ea rakã ja. Pe jikogame ga rehe Tupana'ga pe mongoi ojiheva'ero judeus'g̃a py'rovouka. A'ero pyry hete pe me. Ymya Tupana'ga imombyryvi judeus'g̃a nemboypya pe hako. Ahe ja pe ndekoro g̃waramo ga imombyryvi jitehe pe me no. A'ereki pe ahe javijitehe pejiko Tupana'ga rehe a.\n18Judeus'g̃a jikoge'ymame ga rehe Tupana'ga pohiri g̃a hugwi. Emo judeus'g̃arũiva'ero tapenhimboheteuhui ti a'ea rehe. Tape'jiuhui ti: \"G̃a hohe'i tehe ko ore pyryvamo. Nurã Tupana'ga opohi g̃a hugwi imombyryva ore ve.\" Tape'jiuhui ti a'ea. A'ereki judeus'g̃a nemboypya rehe Tupana'ga omombyry pe me. Ndia'ei nhande: Hakã rehe ko pyry yva rapoa pe, ndia'ei nhande. A'ereki yva rapoa rehe ko pyry hakã pe. Na jitehe judeus'g̃a nemboypya rehe ko pyry pe me. A'ereki Tupana'ga omombyry pe me pe g̃anemboypya javijitehero g̃waramo. A'ereki ahe ypy gwereko Tupana'ga nhi'ig̃a imombe'gwovo pe me. Tape'ea'javuhui ti a'ero: \"Ore rehe Tupana'ga omombyry judeus'g̃a pe.\"\n19Pe'ji po pe ji ve a'ero: \"Oliveira nhande tihakãvondo ka'gwyripeva'ea rakã toko ipy'rovo javo. Na jitehe judeus'g̃a hugwi Tupana'ga pohiri judeus'g̃arũive'g̃a toko g̃a py'rovo javo,\" pe'ji po pe. \"Ore judeus'g̃arũiva'ero orepyry hete g̃a hohe a'ero,\" pe'ji tehe po pe ji ve. 20-21Ndapekwahavihĩ. Tupana'ga opohi tuhẽ g̃a hugwi g̃a jikoge'ymame ga rehe. A'ero pejikoga g̃waramo ga rehe ga pe mongoi ojiheva'ero. Tapenhimbohetetehei reki a'ea rehe. Nhande tihakãvondo oliveira hugwi hakã ite'varuhurame. Na jitehe Tupana'ga pohiri judeus'g̃a hugwi ojiheve'g̃a hugwi g̃a te'varuhurame g̃a jikoge'ymame ojihe. Opohi ga g̃a hugwi. A'ero kaitu po ti ga pohiri pe hugwi no pe jikoge'yma'javame ga rehe nehẽ. Pekyhyji ti gapohira hugwi a'ero. Tapejikoge'ymuhũi ti ga rehe a'ero.\n22Pehepia pe Tupana'ga reaporog̃ita. Ga pyry hete. Emo ga ombohahy g̃a pe g̃a jikoge'ymame ojihe. Pe me reki ga pyry pe ndekoro g̃waramo garemimombyryva rupi jipi. Ahaname po ti ga pohiri pe hugwi nehẽ no. 23Judeus'g̃a jikoge'ymbigame po ti Tupana'ga g̃a mongoa'javi ojiheva'ero imombyryva'java g̃a pe nehẽ no. A'ereki a'ea nonhimimi Tupana'ga pe.\n24Nahã a'ero. Nhande tihakãvondo ka'gwyripeva'ea hugwi hakã mondovo imbojoapya ojipea rehe oliveira rehe. A'ero ko pyry ka'gwyripeva'ea rakã pe. Judeus'g̃arũiva'ero ko pe ka'gwyripeva'ea rakã ja. Pejikogame Tupana'ga rehe pyry pe me a'ero. Ymya pe ndapejikogi ga rehe judeus'g̃arũiva'ero g̃waramo. Ag̃wamo reki pyry pe me pejikoga g̃waramo ga rehe judeus'g̃a nemboypya javijitehe. A'ero Tupana'ga imombyryvi pe me. Po pe me ga imombyryvi koji'i tehe po ti ga imombyryvi judeus'g̃a pe nehẽ g̃a jikogame ga rehe nehẽ. A'ereki judeus'g̃a ko oliveira rakã ja. Po hakãvondogirẽ oliveira hugwi nhande imondopotara'javi akoja imbojoapypota oliveira rehe jitehe a'ea ko nonhimimi. A'ereki oliveira rakã tuhẽ nhande timondoa'ja oliveira rehe. Na jitehe judeus'g̃a jikogame Tupana'ga rehe po ti nonhimimi tuhẽ ga pe ga g̃a mongoa'javame ojiheva'ero imombyryva'javame g̃a pe nehẽ.\nTupana'ga omombyry g̃a pe nhaporemo\n25Nhiirũ, tamombe'u mbatera pe me kiro tapekwaha ti javo. Ymya ko nhande ndikwahavi nanongara. Ag̃wamo reki Tupana'ga ikwahavukari nhande ve. Tamombe'u a'ea kiro pe me tape'ea'javyme ti: \"Tupana'ga po ti nomombyryva'javi israelitas'g̃a pe nehẽ. Nhande ve jate ga omombyry kiro.\" Tapenhimbohetei a'ea javo tehe nehẽ. Nahã ti ji imombe'ui pe me a'ero. He'yjuhu ko g̃a kiro novĩa – kiroki g̃a noangarihu ojikopotare'yma Cristo'ga rehe novĩa. Judeus'g̃arũive'g̃a ki a'e te ojikojiko Cristo'ga rehe kiro. Ogwyri pe nhaporemo po ti g̃a ojiko na'ẽ ga rehe nehẽ. 26Nahã po ti israelitas'g̃a jikojikogi Cristo'ga rehe nehẽ no. A'ero po ti Tupana'ga g̃a mongopavi ojiheva'ero nehẽ. Ikwatijara Tupana'ga mombe'uhava e'i no:\n\"Nhanembopiro'yhara'ga po ti uhu nehẽ.\nJudeus'g̃a cidade hugwi Sião hugwi po ti ga ruri nehẽ,\" e'i.\n\"A'ero po ti ga imombori Jacóva'ea rymymino'g̃a ndekote'varuhua judeus'g̃a ndekote'varuhua g̃a hugwi nehẽ,\" e'i ikwatijara.\n27Igwete i'ei Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo:\n\"Imomborame g̃andekote'varuhua g̃a hugwi po ti ji rekoi ji'ea rupi katu nehẽ,\" e'i ikwatijara Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo.\n28Judeus'g̃a ndogweroviari ag̃wamo Tupana'ga remimombe'ua Cristo'ga mombe'ua. Nurã Tupana'ga nhimonha'ngai g̃a ndehe tambojiko ti judeus'g̃arũive'g̃a jijihe a'ero javo. A'ea ko pyry reki pe me a'ero. Emo Tupana'ga oko hete judeus'g̃a ndehe no. A'ereki ymya ga omo'emo'ẽ g̃anemboypya ojive hako. \"Pe po ti jireheva'ero nehẽ,\" ei ga ahe ve hako. 29\"Opomo'ẽ ji jijive. Tamombyry ti ji pe me nehẽ,\" ei Tupana'ga hako. O'erame a'ea ga ndogwerojijyi gweaporog̃ita. Omo'ẽ tuhẽ ga g̃a ojive a'ero. Omombyry tuhẽ ga g̃a pe no. 30Ymya pe napehendukatui Tupana'ga nhi'ig̃a judeus'g̃arũiva'ero. Emo Tupana'ga pe porogwety ag̃wamo judeus'g̃a hendukatue'yma g̃waramo. 31Na jitehe judeus'g̃a nohendukatui Tupana'ga nhi'ig̃a ag̃wamo. Emo po ti Tupana'ga g̃a porogwety nehẽ no pe porogwetyga g̃waramo. 32Yvyakotyve'g̃a ndekote'varuhupava g̃waramo Tupana'ga nohenduvukari g̃a pe onhi'ig̃a taporogwety ti ji g̃a nhaporemo nehẽ javo.\nTimbohete ti Tupana'ga\n33Tupana'ga pyry hete tuhẽ imbuhua pyryva'ea nhande ve.\nHeaporog̃ita katu hete ga mbatera rehe.\nOkwaha pa hete tuhẽ ga.\nNhande ndikwahavi tuhẽ Tupana'ga reaporog̃ita.\n\"Onhimi hete nhande ve,\" xa'e nhande jupe.\n34Tupana'ga mombe'uhava e'i no:\n\"Ndikwahahavi Tupana'ga reaporog̃ita,\" e'i.\n\"Nimog̃itahavi ga\nnahanahã po nde rekoi hamo jave'yma ga pe,\" e'i.\n35\"Nimondohavi ga pe\ntokwepy ti ga javo,\" e'i ikwatijara.\n36A'ereki Tupana'ga oapo pa mbatera.\nGa gwereko katu pa mbatera no.\nGwereko ga mbatera\ntanhimbohete ti nhirembiapoa nhaporemo javo.\nTimbohete ti Tupana'ga avuirama a'ero. Amém.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rom\/11\/","date":"2018-12-14T16:49:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376826145.69\/warc\/CC-MAIN-20181214162826-20181214184826-00639.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":1488,"character_repetition_ratio":0.101,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.214,"stopwords_ratio":0.46,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Atos 25\nPaulova'ea oho pota Césarva'ea pyri\n1Aerẽ Festo'ga ruri Cesaréia pe tahepia katu jigwyripeve'g̃a kiro javo. Mokoi'ĩ ga kiri pevo. Aerẽ ga hoi pea rupi Jerusalém me. 2Igwete judeus'g̃a nduvihava'g̃a nduri Festo'ga pyri ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a pavẽi. A'ero g̃a imbojambojateheuhui Paulo'ga rehe. Igwete g̃a ehetei Festo'ga pe:\n3—Ejapyaka ti orenhi'ig̃a rehe kiro, oro'e ore nde ve. Embuhuruka ti Paulo'ga kokoty Jerusalém me, ei g̃a ga pe novĩa.\nA'ereki g̃a e'i nhog̃wenonde: \"Tijukauka ti Paulo'ga pea rupi ga rurame Jerusalém me,\" ei g̃a novĩa. 4Nurã g̃a ei Festo'ga pe tombuhuruka ti ga kokoty javo.\n—Nambuhurukari po ti ji ga kokoty nehẽ, ei Festo'ga g̃a pe. Pero g̃a ga mombytai Cesaréia pe ga rerekovo. Kotihĩ po ti ji jivyra'javi jigwovo pevo nehẽ no, ei ga. 5Paulo'ga rekote'varuhurame po ti penduvihava'g̃a hoi ji rupi a'ero imbojamboja ga rehe pevo nehẽ, ei Festo'ga g̃a pe.\n6Mbohapyrete Festo'ga kiri Jerusalém me. Kirẽ ga hoa'javi Cesaréia pe opytavo. Ko'emame ga hoi juizes'g̃a apykava rehe oina – perope g̃a e'ie'i g̃andeaporog̃ita pe. Igwete ga Paulo'ga rerurukari ojipyri. 7Paulo'ga rurame judeus'g̃a – kiroki g̃a uhu Jerusalém hugwi – kiro g̃a imbojambojaruhui ite'varuhuheteva'ea ga rehe ga atimana o'ama. Omboja tehe reki g̃a ga rehe. Emo g̃a ndohepiukari reki garekote'varuhua. 8A'ero Paulo'ga nhimombe'ui.\n—Ji ndakote'varuhui reki judeus'g̃a namonhava'ea remimbo'eagwera pe, ei ga. Orejatykahavuhua pe ji ndakote'varuhui no. Nhandegwyripeve'g̃a nduvihavuhu'ga pe – perope Roma pe – ga pe ji ndakote'varuhui na jitehe no César'ga pe, ei Paulo'ga ga pe.\n9Igwete Festo'ga ei ga pe:\n—Nderehopotari nde Jerusalém me? ei ga ga pe. Pevo gwe po ti ji ei ndereaporog̃ita pe a'ero nehẽ henduvame g̃anemimbojara nde rehe nehẽ, ei ga ga pe.\nA'ereki Festo'ga e'i oyvyteri pe: \"Nahã po ti judeus'g̃a nhimohemi ji rehe Paulo'ga rerohorame pevo nehẽ,\" ei ga oyvyteri pe.\n10Emo Paulo'ga ei Festo'ga pe:\n—Ji ndahoi pevo, ei ga. Avo ji ami kiro nde pyri romanoramo. Nhandegwyripeve'g̃a nduvihavuhu'ga moirũharamo César'ga moirũharamo po nde ei jireaporog̃ita pe hamo, ei ga Festo'ga pe. Ji ko ndakote'varuhui tuhẽ judeus'g̃a pe. Erekwaha tuhẽ reki nde a'ea, ei ga ga pe. 11Po a'iti jirekote'varuhuro g̃waramo g̃a ji jukapotari, a'ero po ji jijukaukari g̃a pe hamo. Emo g̃a omboja tehe ji rehe o'mbero. Nurã po ahe nanhimondoi g̃apo pe a'ero hamo, ei ga ga pe. César'ga pyri po ti ji hoi. Gaha ti e'i jireaporog̃ita pe nehẽ nhandegwyripeve'g̃a nduvihavuhu'ga, ei Paulo'ga ga pe.\n12A'ero Festo'ga hoi jiji onhimog̃itahara'g̃a monhi'ig̃a a'ea rehe. Kirẽ ga rura'javi javo Paulo'ga pe:\n—Ehopotarame po ti nde hoi César'ga pyri a'ero nehẽ, ei Festo'ga ga pe.\nAhe omombe'u Paulova'ea Agripava'ea pe\n13Aerẽ Agripa'ga ruri Cesaréia pe. Ga ko judeus'g̃a nduvihavuhuro oko ojipe'g̃a gwyri pe. Berenicehẽa pavẽi ga ruri Festo'ga repiaga. 14He'yi g̃a kiri pevo. Aerẽ Festo'ga Paulo'ga mombe'ui Agripa'ga pe.\n—Ohorame Félix'ga omombyta Paulo'ga cadeia pype ga mongovo, ei Festo'ga ga pe. 15Ji horame Jerusalém me judeus'g̃a ga mombe'ui ji ve ikwehe, ei ga. Ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a ombojaruhu ga rehe xava'eve'g̃a pavẽi. Igwete g̃a ei ji ve: \"Ejukauka ga a'ero,\" ei g̃a ji ve ikwehe novĩa, ei Festo'ga Agripa'ga pe.\n16—\"Na rũi ore rekoi romanosramo g̃a jukajipeavo,\" a'e ji g̃a pe, ei Festo'ga. \"Omboja na'ẽ g̃a g̃a ndehe g̃a mo'ama. Henduvame g̃anemimbojara ojihe g̃a nhi'ĩkwepygi a'ea rehe tuhẽ onhimombe'gwovo no,\" a'e ji. \"A'ero ko ore ei g̃andeaporog̃ita pe javo g̃a pe,\" a'e ji g̃a pe ikwehe, ei ga Agripa'ga pe.\n17—Aerẽ ji jivyra'javame avo judeus'g̃a nduri ikwehe, ei ga ga pe. Igwete ji nanhimbegwei. Ko'emame ji hoi juizes'g̃a apykava rehe nhitena takwaha ti Paulo'ga reaporog̃ita javo, ei Festo'ga. Igwete ji Paulo'ga rerurukari ga mo'ama orepyteri pe a'ero. 18\"Kiro po ti g̃a imombe'ui garekote'varuhua nehẽ,\" a'e ji jiyvyteri pe novĩa. Emo hajiheva'ea reki g̃a omboja ga rehe o'ama, ei ga Agripa'ga pe. 19Nahã g̃a ei: \"Paulo'ga nohendukatui oreramonhava'ea nhi'ig̃agwera,\" ei g̃a, ei ga. \"Paulo'ga omombe'u te'varuhu Jesusva'ea no,\" ei g̃a. \"Ga e'i: 'Jesus'ga omano. Aerẽ ga kwerava'javi omanoa hugwi,' ei Paulo'ga,\" ei g̃a. \"I'mbe ko Paulo'ga javo,\" ei g̃a ji ve. \"A'ereki Jesusva'ea omano hete okwerava'jave'yma,\" ei g̃a ji ve, ei Festo'ga imombe'gwovo Agripa'ga pe.\n20—\"Marã po ti ji ikwahahetei nanongara javo jupe naerũ?\" a'e ji jiyvyteri pe, ei Festo'ga. Nurã ji ei Paulo'ga pe ikwehe: \"Nderehopotari nde Jerusalém me nehẽ?\" a'e ji ga pe. \"Pevo gwe po ti ji ei ndereaporog̃ita pe nehẽ henduvame g̃anhi'ig̃a nehẽ,\" a'e ji ga pe, ei Festo'ga. 21Emo Paulo'ga e'i ji ve: \"Ji ndahoi pevo,\" ei ga. \"Nhandegwyripeve'g̃a nduvihavuhu'ga pyri ti ji hoi a'ero nehẽ César'ga pyri. Gaha jate po ti e'i jireaporog̃ita pe a'ero nehẽ,\" ei ga. \"Ji mombyta jiji avo a'ero jihoa renonde,\" ei Paulo'ga ji ve, ei Festo'ga. Nurã ji ga mombytaukari jiji cadeia pype kiro. Aerẽ po ti ji ga mondoukari César'ga pyri a'ero nehẽ, ei ga Agripa'ga pe.\n22Igwete Agripa'ga ei Festo'ga pe:\n—Jihi tahendu Paulo'ga nhi'ig̃a no.\n—Ko'emame po ti nde henduvi ganhi'ig̃a a'ero nehẽ, ei Festo'ga ga pe.\nAhe gweru Paulova'ea Agripava'ea pyri\n23Ko'emame g̃a hopavi ongauhua pype pevove'g̃a jatykahava pype. Agripa'ga oho Berenicehẽa pavẽi. Ojigwajigwa hete pa g̃a ogwovo ongauhua pype onhimboukwahava. Soldados'g̃a nduvihavuhu'g̃a oho ojipe'g̃a no – kiroki g̃a huvihavamo oko cidade pe. Igwete g̃a hopavi ipype. A'ero Festo'ga Paulo'ga rerurukari g̃apyteri pe. 24Igwete Festo'ga ei:\n—Nde ve ji ei kiro, Agripa. Pe me ji epavi no. A'ereki pe avo peju, ei ga g̃a pe. Pehepia pe agwa'ga Paulo'ga. Gaha rehe judeus'g̃a nhaporemo uhuuhu javo ji ve Jerusalém me, avo na jitehe no. \"Omano po ga hamo,\" e'ie'i g̃a ohapukapukaita ga pe, ei Festo'ga. 25Emo ji ndakwahavi garekote'varuhua reki. A'ero po ahe ndojukaukatehei ga, ei ga. Emo Paulo'ga tuhẽ e'i ji ve: \"César'ga pyri po ti ji hoi a'ero. Gaha ti e'i jireaporog̃ita pe nehẽ,\" ei ga ji ve ikwehe, ei Festo'ga g̃a pe. A'ero po ti ji ga mondoukari ga pyri nehẽ, ei ga. 26Emo ji ndakwahavi Paulo'ga mombe'gwovo. Gara po ti ji ikwatijari imondovouka nhanderuvihavuhu'ga pe a'ero nehẽ? a'e ji, ei ga g̃a pe. Nurã ji Paulo'ga mbuhurukari pe pyri kiro – nde pyri kaitu, Agripa, ei Festo'ga – tapehendu ti ganhi'ig̃a a'ero javoji. Hendupavame ti pemombe'u ji ve garekote'varuhua a'ero. A'ea ti ji ikwatijari ga mombe'gwovo César'ga pe a'ero nehẽ, ei ga. 27Ikwatijare'ymame g̃anemimbojara ga rehe, marã po ti ji cadeiapypeve'ga mondoukari ga pe nehẽ naerũ? ei Festo'ga Agripa'g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/25\/","date":"2018-12-15T07:46:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376826800.31\/warc\/CC-MAIN-20181215061532-20181215083532-00399.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":1016,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.238,"stopwords_ratio":0.462,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Tiago 2\nPeko ti g̃a ndehe nhaporemo\n1Nhiirũ, Jesus Cristo'ga rehe pe pejiko nhandepojykaharete'ga rehe – gaha ko huvihavuhu hete Tupanamo. Gareheva'ero g̃waramo, peko ti ojipe'g̃a ndehe nhaporemo. G̃a'ara rehe jate rũi ti pereko katu g̃a. G̃a ndehe nhaporemo ti peko imbateve'g̃a ndehe imbatere'ỹve'g̃a ndehe no. 2-3Pejapyaka na'ẽ. Kiro po ga ruri pejatykahai pe tahendu Tupana'ga nhi'ig̃a javo. Ipi katu po ga. Gwereko po ga ourova'ea opoakag̃a rehe. Kiro po ga ruri pe pyri. A'ero po pe ga mbuhukatui pejipyteri pe ipikatuve'ga. \"Avo eapy oreapykava rehe,\" pe'e po pe ga pe. Igwete po ga ruri no imbatere'ỹve'ga ipite'varuhuve'ga. Igwete po pe euhui ga pe: \"Pevo e'ã. Yvyvo eapy a'ero jipya pyri,\" pe'e po pe ga pe. 4Nahã pendekorame po pe ndaperekokatupavi g̃a. Pendeaporog̃ita te'varuhu tuhẽ po pe. A'ereki g̃a'ara rehe tehe pe pe'e g̃a pe.\n5Nhiremiarõa, ji rendu katu ti. Tupana'ga omo'emo'ẽ g̃a ojive – kiroki g̃a pe Tupana'ga arõe'ỹve'g̃a e'i: \"Ndogwerekoi'i'i g̃a.\" Tupana'ga ki a'e te nde'i a'ea g̃a pe. Ga omo'emo'ẽ g̃a ojive tojiko hete ti g̃a ji rehe javo. \"Tamondomondo ti ji g̃a pe pyryva'ea g̃a mongovo jigwyri pe nehẽ,\" ei Tupana'ga. A'ereki ga e'i jipe: \"Amongo ti ji nhiarõheteve'g̃a jijipyri nehẽ,\" ei Tupana'ga. 6Pe ki a'e te pereko te'varuhu imbatere'ỹve'g̃a. Pe pereko katu imbateve'g̃a novĩa. Emo g̃ahã reki pe ndereko te'varuhu. G̃a pe nderoho aha juizes'g̃a pyri imbojamboja tehe pe ndehe. A'ero g̃a pe mbotegweteteheuhui. 7Tupana'ga e'i Jesus'gareheve'g̃a pe me. Emo imbateve'g̃a e'i te'varuhu Jesus'ga pe ga renonhuhũavo. Jesus'ga ko pyry hete reki.\n8Pyry pe hendukatui Tupana'ga nhi'ig̃a nhanderuvihavuhuhete'ga nhi'ig̃a. Nahã ga nhi'ig̃i ikwatijaruka hako.\n\"Penhiarõ hete pe.\nNa jitehe ti pearõ hete pejikotyve'g̃a\", ei Tupana'ga hako.\n9G̃a'ara rehe jate po pe g̃a arõi, a'ero po pe ndekote'varuhui. A'ero po Tupana'ga nhi'ig̃a e'i pe me: \"Nanhirendukatui g̃a.\"\n10Po ojipeji'iva'ea vehevi pe napehenduvi henduvame Tupana'ga nhi'ig̃a, a'ero po ijari tuhẽ pe ndehe pe hendukatupave'ymame ganhi'ig̃a. 11Nahã a'ero. Tupana'ga rembikwatijarukara e'i hako:\n\"Taperekoi ti g̃anembireko'g̃a.\"\nNahã e'i no:\n\"Tapejukai ti ojipe'g̃a.\"\nPo nde ndererekoi garembirekohẽa, a'ea po pyry novĩa. Emo nde ojipe'ga jukarame po nde nerehendukatui Tupana'ga nhi'ig̃a a'ero pejikote'varuhuavo.\n12Nahã ji ei a'ero: Tupana'ga po ti e'i g̃werĩ nhandereaporog̃ita pe Cristo'ga mombe'ua rupi. Cristo'ga mombe'ua ko nhande mbopiro'y. Peko katu po ti pe a'ero hamo. Penhi'ig̃atu po ti pe ojipe'g̃a pe hamo. 13Kiroki g̃a ndoporogwetygi ojipe'g̃a – Tupana'ga po ti ndoporogwetygi g̃a na jitehe nehẽ no o'erame g̃andeaporog̃ita pe nehẽ. Kiroki g̃a oporogwety ojipe'g̃a – g̃a ndokyhyji Tupana'ga eag̃wama hugwi.\nPejikoga g̃waramo Jesus'ga rehe peko katu\n14Nhiirũ, pyry nhande ei: Xajiko nhande Jesus Cristo'ga rehe. Emo po nhande ndiakokatui nhande'erame, a'ero po nhande jikotehei ga rehe nhandekokatue'yma. A'ero po ti Tupana'ga nianemongoi ojipyri nehẽ. 15Po Jesus'gareheve'g̃a oko pepyteri pe. Ndipiri po g̃a upa. Ndo'ui po g̃a mbatera herekoe'yma g̃waramo. 16Igwete po pe ei g̃a pe: \"Hepejigwovo a'ero. Tipyry pa ti pe me. Pepi katu ti. Pe'u katu ti,\" pe'ji po pe g̃a pe. Po pe napemondoi mbatera g̃a pe, marã po pyryvamo naerũ? 17Pe ndekokatue'ymame po pe jikoteheuhui Jesus'ga rehe a'ero.\n18Igwete po ojipe'ga ei: \"Jara'ga ojiko Jesus'ga rehe. Jara'ga oko katu,\" e po ga. Na rũi, a'e ji. Kiroki g̃a ndokokatui – ndiukwahavi reki g̃ajikoga Jesus'ga rehe. Emo jirekokaturo g̃waramo po ti ji imboukwahavi nde ve jijikoga Jesus'ga rehe. 19Kiro ji ei nde ve a'ero: Ererovia ko nde Tupana'ga gaha jate ko Tupanamo javo. Pyry hete nde heroviari a'ea. Anhag̃a vĩa reki gwerovia a'ea no Diabo'gapyriva'ea. Heroviarame anhag̃a ohyhyjuhu okyhyjiavo Tupana'ga hugwi. Emo gwerovia tehe okokatue'yma.\n20Nde nderekwahavihu naerũ. Takwahavuka ji nde ve kiro a'ero. Nhanderekokatue'ymame nhande xajiko tehe Tupana'ga rehe.\n21Ehepia re ko Abraãova'ea nhaneramonhava'ea. Tupana'ga e'i hako: \"Tahepia ti ji Abraão'ga ji rendukatui.\" A'ero Tupana'ga ei ahe ve: \"Ekwava'ẽ ti ji ve eja'yra'ga jukavo Isaque'ga jukavo.\" Igwete Abraãova'ea imbojo'ajo'ari ita ikwava'ẽhava japovo. A'ea arimo ahe gwa'yrava'ea nog̃i takwava'ẽ ti ga Tupana'ga pe javo. Ahe gwa'yrava'ea jukag̃werĩrame Tupana'ga ahe mombigi a'ero. Igwete Tupana'ga ei: \"Kirog̃we ji hepiagi,\" ei ga. \"Abraão'ga pyry tuhẽ. A'ereki ga g̃wendu katu nhinhi'ig̃a,\" ei Tupana'ga hako. 22Erekwaha nde kiro. Abraãova'ea ojiko Tupana'ga rehe. A'ero ahe hendukatui ganhi'ig̃a. Hendukaturame ahe ojiko katu hete ga rehe a'ero. 23Tupana'ga rembikwatijarukara omombe'u nhog̃wenonde Abraãova'ea pyryva hako. A'ereki ikwatijara e'i:\n\"Abraão'ga gwerovia hete Tupana'ga nhi'ig̃a.\nA'ero Tupana'ga ei ga pe:\n'Ndepyry hete nde',\" e'i ikwatijara hako.\nIgwete ahe Tupana'ga nhi'ĩpo'rui okovo. Igwete Tupana'ga e'i: \"Abraão'ga ko jipy'a ja,\" ei ga ahe mombe'gwovo hako.\n24Pekwaha pe a'ero. Po nhande jikogi Tupana'ga rehe nhandekokatuavo, a'ero po ga ei nhande ve: \"Pepyry hete pe a.\" Po nhande jikotehei nhandekokatue'yma, a'ero po Tupana'ga nde'i a'ea nhande ve.\n25Oro Raabeva'ea vehevi no akwaimba'eva'ea upaharava'ea. Ojikoga g̃waramo Tupana'ga rehe Raabeva'ea israelitasva'ea pokogi hako. Nurã Tupana'ga ei: \"Pyry hete ko hẽa,\" ei ga. Nahã ko ahe rekoi hako. Tupana'ga omombe'u na'ẽ Raabeva'ea re'yjava'ea gwyra israelitasva'ea pe tamondo ti g̃agwyra pe me nehẽ javo. Nurã israelitasva'ea hoi g̃wenonde hepianhimima Raabeva'ea re'yjava'ea gwyra. Ahe jogwerohorame hepiaga, Raabeva'ea ahe mbuhurukari g̃wonga pe ahe mima ojigwyripeva'ea hugwi. Aerẽ Raabeva'ea ahe mondoi irũa rupi pehea rupi topyhygyme ti g̃a g̃a javo. Nurã Tupana'ga ei hako: \"Raabehẽa pyry hete g̃a pokoga.\"\n26Nhande manorame nhandera'oa oko tehe. Na jitehe nhanderekokatue'ymame nhande xajiko tehe Tupana'ga rehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Jas\/2","date":"2018-12-18T20:51:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376829812.88\/warc\/CC-MAIN-20181218204638-20181218230638-00238.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000072718,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000072717666626}","num_words":839,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.426,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Mateus 19\nAhepohira hembirekoa hugwi\n(Mateus 5.31-32; Marcos 10.1-12; Lucas 16.18)\n1Aerẽ a'ea mombe'upavame Jesus'ga hoi Galiléiapeve'g̃a gwyra hugwi ua Judéiapeve'g̃a gwyri pe. Pevo ga vahemi rio Jordão aherovaja hugwi. 2He'yjuhuve'g̃a nduri ga reviri ovahema ga pyri. Pevo ga imombigi karugwara itetirũave'g̃a hugwi a'ero.\n3Kiro fariseus'g̃a nduri ga pyri no.\n—Tihepia ti gareaporog̃ita, ei g̃a ojohupe. Mara'ngu po ga nhande nhi'ĩpondekwakatuavo imombe'gwovo nehẽ? Tihepia ti ganhimbotegwetea a'ero, ei g̃a ojohupe.\nNurã g̃a ei Jesus'ga pe:\n—Marãi naerũ? ei g̃a. Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi g̃a ndekoi opohirame g̃wembireko'g̃a hugwi kunhangwera'g̃a hugwi jipi naerũ? ei fariseus'g̃a Jesus'ga pe.\n4A'ero Jesus'ga ei:\n—Pekwaha pe Tupana'ga rembikwatijarukara Moisésva'ea pe. A'ea e'i:\n\"Jypya Tupana'ga oapo akwaimbae'ga kunhahẽa reheve,\" e'i.\n5\"Nurã akwaimbae'g̃a ja'ogi uva'g̃a hugwi oy'g̃a hugwi no g̃wembirekokaturo.\nG̃a ojogwerekoro g̃waramo ojipejiva'ea'java'ea akwaimbae'ga kunhahẽa pavẽi,\" e'i Tupana'ga ikwatijaruka hako, ei Jesus'ga.\n6A'ero mokonha ja rũi akwaimbae'ga garembirekohẽa pavẽi. Ojipejiva'ea ja g̃a ndekoi g̃wembirekorame. A'ero ti g̃a topohiryme ojohugwi. A'ereki Tupana'ga g̃a mohembirekoi, ei Jesus'ga.\n7A'ero fariseus'g̃a ei Jesus'ga pe:\n—Moisésva'ea remimbo'eagwera e'i hako: \"Opohipotarame ti akwaimbae'g̃a tokwatija kunhangwera'g̃a pe apohi ji kiro nde hugwi javo. Ikwatijarame jate po ti g̃a g̃wembireko'g̃a mondoi ojihugwi,\" ei Moisésva'ea hako, ei g̃a.\n—Tupana'ga ipotare'ymame g̃apohira, maraname Moisésva'ea ei a'ea nhande mbo'eavo hehe? ei fariseus'g̃a Jesus'ga pe.\n8A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Napeangarihu pe penhimbireko'g̃a nderekokatue'yma. Nurã a'ea Moisésva'ea ei, ei Jesus'ga. Jypya ko Tupana'ga nomboja'ogukari g̃a, ei Jesus'ga g̃a pe.\n9—Jihi a'e pe me: Kiroki ga opohi g̃wembirekohẽa hugwi ojipe'ga hẽa rerohoro g̃waramo ojihugwi hẽa rerekovo – a'ero po ti ga topohi hẽa hugwi opohipotarame. Po ojipe'ga ndogwerohoi hẽa hẽarembireko'ga hugwi hẽa rerekoe'yma, a'ero ti hẽarembireko'ga topohiryme tuhẽ hẽa hugwi. Po ga opohi tehe hẽa hugwi ojipe'ga hẽa rerohoe'ymame, a'ero po ti ga ajuajuri ojipehẽa rerekoro g̃waramo nehẽ. Nahã po ti ga rekote'varuhui nehẽ oajuajuro g̃waramo. Kiroki ga hẽa rereko hẽarembireko'ga pohirirẽ hẽa hugwi – gaha hẽa mboajuaju hẽa rerekoro g̃waramo nahã okote'varuhuavo nehẽ, ei Jesus'ga.\n10A'ero Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a ei ga pe:\n—Po nahã tegwete akwaimbae'g̃a pohihava g̃wembireko'g̃a hugwi, a'ero koji'i pyry g̃a nahembirekoi tuhẽ! ei g̃a Jesus'ga pe.\n11A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Penhi'ig̃a pyry g̃a pe jate – kiroki g̃a Tupana'ga g̃a poko nahã ti peko javo. Ojipe'g̃a ndokoi penhi'ig̃a rehe, ei Jesus'ga g̃a pe. 12Jara'g̃a nahembirekoi. A'ereki tegwete g̃a hẽaavykya ojihute'varuhuro g̃waramo. Jara'g̃a nahembirekoi. A'ereki ojipe'g̃a g̃a hapĩambo tahembirekoag̃wamyme ti g̃a javo. Jara'g̃a nahembirekoi. A'ereki g̃a e'i: \"Ahoaho po ti ji Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo nehẽ kiro Tupana'ga rekoi nhanderuvihavuhuhetero javo g̃a pe.\" A'ea g̃a ei nanhirembirekoi po ti ji a'ero javo, ei Jesus'ga. Kiroki ga nahembirekopotari tamombe'u ti Tupana'ga nhi'ig̃a javo – Tupana'ga ga poko ga mohembirekoukare'yma. Kiroki ga ombaragwaha hehe – gaha ti te'i a'ea ko pyry javo, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\nJesus'ga omombyry tay'riva'ea pe\n(Marcos 10.13-16; Lucas 18.15-17)\n13Aerẽ ojipe'g̃a tayri'g̃a nderuri Jesus'ga pyri.\n—Topoko ti Jesus'ga g̃a'akag̃a rehe onhi'ig̃a Tupana'ga pe tomombyry ti ga g̃a pe javo, ei g̃a.\nTayri'g̃a nderura repiagame Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a ei g̃a pe:\n—Taperuri tayri'g̃a Jesus'ga pyri, ei g̃a.\n14—Tuhu tuhẽ ti tayri'g̃a ji pyri, ei Jesus'ga. Tapemombigi ti g̃andura. A'ereki nanongara'g̃a'jave'g̃a pe Tupana'ga pyry hete okovo g̃anduvihavuhuhetero g̃a jikogame ojihe, ei Jesus'ga.\n15Opoko Jesus'ga tayri'g̃a akag̃a rehe a'ero onhi'ig̃a Tupana'ga pe emombyry ti g̃a pe javo. Onhi'imbavame ga hoi pea hugwi ogwovo.\nImbateheteva'ea nomondopapotari\n(Marcos 10.17-31; Lucas 18.18-30)\n16Nanime ipyahuve'ga ruri Jesus'ga pyri. Ga e'i:\n—Marãva'ea rupi pyryva'ea rupi po ti ji rekoi nehẽ jirekoag̃wamamo avuirama Tupana'ga pyri nehẽ? ei ga Jesus'ga pe nde ko orembo'eharamo javo ga pe.\n17A'ero Jesus'ga ei ga pe:\n—Maraname nde ei pyryva'ea rehe? Tupana'ga nhi'ig̃a jate ko pyry, ei Jesus'ga. Po nde rekopotari Tupana'ga pyri avuirama, a'ero ti eko pa Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi – kiroki Tupana'ga e'i Moisésva'ea pe ikwatijaruka, ei Jesus'ga ga pe.\n18—Marãva'ea Tupana'ga remimbotarimova'ea? ei ga Jesus'ga pe.\nA'ero Jesus'ga ei ga pe:\n—Nahã ko garemimbotarimova'ea:\n\"Terejukai ti ojipe'g̃a.\nTererekoi ti ojipe'g̃a nembireko'g̃a.\nTeremimi ti ojipe'g̃a hugwi,\" ei ahe.\n\"Tane'mbei ti ojipe'g̃a mombe'gwovo tehe.\n19Emondo ti ejeaporog̃ita imohina ejuva'ga rehe eyhẽa rehe no.\nErenhiarõ hete nde.\nNa jitehe ti earõ hete ejikotyve'g̃a,\" ei Tupana'ga, ei Jesus'ga ipyahuve'ga pe.\n20A'ero ipyahuve'ga ei Jesus'ga pe:\n—Jivoja'irame ji hendukatupavi Moisésva'ea remimbo'eagwera. Kiro ji heronhimomboakari ahendu katu ve ji, ei ga. Marã koji'i po ti jipyryhetea nehẽ? ei ga.\n21A'ero Jesus'ga ei ga pe:\n—Po nde ereko katu pa pota, a'ero ti eho embatera imondopava itambere'ia pyhyga. A'ero ti emondo eitambere'ia imbatere'ỹve'g̃a pe, ei Jesus'ga. A'ero po ti Tupana'ga imombyryvi nde ve yvagi pe nehẽ, ei Jesus'ga. Nurã ji ei nde ve: Emondo pa ti eitambere'ia kiro. Imondopavirẽ ti ejo ji rupi ekovo nhiremimbo'eharamo ejikoga ji rehe jate, ei Jesus'ga ipyahuve'ga pe.\n22Jesus'ga renduvame ga ndovy'ari ogwovo Jesus'ga hugwi. A'ereki ga nomondopapotari ombatehetero g̃waramo.\n23A'ero Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe:\n—Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Hahy imbateve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga pe eko ti oreruvihavuhuhetero javo. Po g̃a nde'ipotari te a'ea. Ndokopotari g̃a garemimbo'ea rupi okoheteavo ombatera rehe, ei Jesus'ga. 24A'ea'ja ji pe me: Tegwete yuranuhũa'javuhuva'ea hohava camelo hohava agulha kwa'ria rupi. Tegwete hete imbateheteve'g̃a hohava Tupana'ga nhi'ig̃a rupi okoheterame ombatera rehe. Nurã po ti g̃a ndojikogi te ga rehe ga mongoe'yma gwuvihavuhuhetero, ei Jesus'ga.\n25Ganhi'ig̃a renduvame Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a nhimomby'ahetei hehe. A'ero g̃a ei:\n—Ma'g̃a po ti oho Tupana'ga pyri yvagi pe nehẽ naerũ?\n26G̃a ndepiagateteavo Jesus'ga ei:\n—Na tuhẽ yvyakotyve'g̃a nonhimondoi yvagi pe. A'ereki tegwete g̃a pe. Tupana'ga jate g̃a mbojiko ojihe g̃a mbuhuruka ojipyri. A'ereki nonhimimi ga pe. Ikarakatu pa hete ga, ei Jesus'ga g̃a pe.\n27A'ero Pedro'ga ei Jesus'ga pe:\n—Ji rendu ti, ei ga. Ore oropohi pa orombatera hugwi orojikovo neremimbo'eharamo. Gara po ti Tupana'ga imbuhuri ore ve a'ero nehẽ? ei ga Jesus'ga pe.\n28A'ero Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe:\n—Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Aerẽ po ti Tupana'ga japoi yvyapyahua nehẽ. A'ea rupi jitekovo yvyakotyva'ero yvagipeva'ero po ti ji rekoi yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero jiapyga oina jiapykakatuhetea rehe ta'e ti ji g̃a pe g̃andekoa rehe javo, ei Jesus'ga. Peko pe jireheva'ero, ei Jesus'ga. A'ero ji rekorame g̃anduvihavuhuhetero po ti pe ndekoi peje'yja'g̃a nduvihavuhuro Israelva'ea rakykwepohara'g̃a nduvihavuhuro nehẽ. Doze ko g̃a oko huvihavamo ojiheve'g̃a pavẽi pende'yja'g̃a israelitas'g̃a, ei Jesus'ga. Pehe ti peapy oina dozeva'ea rehe pejiapykakatua rehe nehẽ xa'e ti g̃a pe g̃andeaporog̃ita rehe javo, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\n29—Pejikogame ji rehe pe pepohi penhimbatera hugwi pende'yja'g̃a hugwi no xaho ti Jesus'ga rupi gareheva'ero javo, ei Jesus'ga. Kiro ji ei pe me pe'jave'g̃a pe no a'ero: Pyry hete po ti g̃a pe g̃a nag̃anani nehẽ – kiroki g̃a opohi g̃wonga hugwi ogwyra hugwi, ei Jesus'ga. Po g̃a pohirame a'ea hugwi, a'ero po ti Tupana'ga imombyryhetei g̃a pe nehẽ. Koji'i vehevi po ti Tupana'ga imombyryvi g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. Po g̃a pohirame oirũ'g̃a hugwi okuvyra'g̃a hugwi g̃wendyra'g̃a hugwi uva'g̃a hugwi oy'g̃a hugwi g̃wembireko'g̃a hugwi, gwa'yra'g̃a hugwi, a'ero po ti Tupana'ga imombyryhetei g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. Tupana'ga po ti g̃a mongoi ojipyri g̃a mombytavo avuirama nehẽ, ei Jesus'ga.\n30—Kiroki g̃a huvihava ag̃wamo – he'yive'g̃a po ti ndokoa'javi huvihavamo onhimongyavo nehẽ. Kiroki g̃a huvihava rũi ag̃wamo – g̃ahã po ti huvihava nehẽ, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/kw.bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/19\/","date":"2018-12-10T13:04:35Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376823339.35\/warc\/CC-MAIN-20181210123246-20181210144746-00253.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":1135,"character_repetition_ratio":0.097,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.509,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"1\nJesus Cristo'ga okwahavuka Tupana'ga nhande ve\n1Jypya yvya apoa renonde Tupana'ga reaporog̃ita kwahavukahara'ga rekojipei hako. Tupana'ga pyri ga ruvi ga rerekovo. Ga ko Tupanamo tuhẽ oko. 2Yvya apoa renonde akoja'ga rekoi Tupana'ga pavẽi gakwahavukahara'ga. 3Ga pe Tupana'ga oapopavuka mbatera. Ojipe'g̃a pe rũi Tupana'ga oapouka. Okwahavukahara'ga pe jate ga oapouka mbatera hako. 4Tupana'ga kwahavukahara'ga tuhẽ oko po rimba'e. A'ero ga jara'g̃a mongopavi g̃a monguva. Ga yvyakotyve'g̃a mongoi. A'ero ga Tupana'ga kwahavukari g̃a pe no. Arimo nhande tihepia katu mbatera kwahavag̃wama mytu'ẽro g̃waramo. Na ja ga imomytu'ẽi yvyakotyve'g̃a akag̃i pe tokwaha ti g̃a Tupana'ga javo.\n5Ypytunarupive'g̃a ndokwahavi hepiage'yma g̃waramo. Ypytunarupive'g̃a'jave'g̃a – g̃a ndokwahavi Tupana'ga okote'varuhuavo – g̃a pe ga Tupana'ga mombe'umbe'ui no tokwaha ti g̃a ga javo. G̃a omombi pota Tupana'ga kwahavag̃wama novĩa. Ndopigi reki. A'ereki Tupana'ga mombe'ua ikwahy ve ojipe'g̃a ndehe ga kwahavuka g̃a pe.\n6Nahã ko ahe ikwehe. Ahe ve g̃a ei João Batista. Tupana'ga e'i ahe ve:\n—Emombe'u ti g̃a pe jikwahavukahara'ga, ei Tupana'ga ahe ve.\n7A'ero Joãova'ea ruri ga mombe'gwovo ikwehe.\n—Tamombe'u ti ga pe me tapejiko pa ti ga rehe javoji, ei ahe, kiroki ga Tupana'ga kwahavuka nhande ve, ei Joãova'ea ikwehe.\n8Ahe ko imomytu'ẽhara'ga rũi.\n—Akoja'ga mombe'gwovo reki ji ruri, ei ahe, kiroki ga omomytu'ẽ Tupana'ga kwahavuka nhande ve, ei Joãova'ea ikwehe.\n9Gaha ko imomytu'ẽharetero. A'ero ga ruri imomytu'embava yvyakotyve'g̃a akag̃i pe tokwaha pa ti g̃a Tupana'ga javo.\n10Yvya koty ga ruvi ikwehe. A'ea tuhẽ Tupana'ga oapouka ga pe hako yvyakotyve'g̃a ndeheve. Yvyakotyve'g̃a ki a'e te ndogweroviari ga. 11Ogwyri pe ga ruri ikwehe gwe'yja'g̃a pyri judeus'g̃a pyri. G̃a ki a'e te ndokoi ga rehe. 12Kiroki g̃a oko reki ga rehe – g̃a pe ga ei a'ero: \"Pejiko pe ji rehe,\" ei ga. \"Kiro ji pe mongoi Tupana'ga ra'yramo a'ero,\" ei ga g̃a pe.\n13Yvyakotyve'g̃a ko na ta'y. Akwaimbae'g̃a ta'y pota g̃wembireko'g̃a nderekovo. Aerẽ g̃anda'yra'g̃a ari g̃a hugwi a'ero. Na rũi reki ga nhande mongoi Tupana'ga ra'yramo. Nhande xajiko Tupana'ga kwahavukahara'ga rehe. A'ero Tupana'ga ei nhande ve: \"Jira'yramo ko pe ndekoi kiro pejikoga g̃waramo ga rehe,\" ei Tupana'ga.\n14Tupana'ga kwahavukahara'ga onhimongouka yvyakotyva'ero a'ero ikwehe Jesus Cristo'ga. Igwete ga ruvi orepyteri pe ikwehe. Ga nhande arõ hete imombyryva nhande ve. Ga okwahavuka katu Tupana'ga nhande ve no. A'ereki ga jate ko Tupana'ga ra'yretero. Igwete ore nhimombaragwahavi garuvihavuhuhetea rehe garuva'ga ruvihavuhuhetea rehe.\n15João Batistava'ea omombe'umbe'u ga ikwehe. Ahe e'iahy g̃a pe ikwehe:\n—Gaha ji amombe'u pe me oji'i, ei ahe. \"Aerẽ po ti ga ruri pe nderekovo nehẽ,\" a'e ji oji'i, ei ahe. \"Ga huvihavuhuhetero. Ji ki a'e te ako tehe reki. Jypya vehevi ji rekoe'ymame ga okoe'ymi,\" a'e ji pe me oji'i, ei Joãova'ea ikwehe.\n16Ga pyry hete tuhẽ nhande aromo. A'ero nhande ve nhaporemo ga imombyryvi jipi. Igwaigwavete ga imombyryva'ja'javi nhande ve. 17Moisésva'ea pe Tupana'ga ombuhuruka onhi'ig̃a hako tohendu katu ti g̃a javo. Jesus Cristo'ga pe ki a'e te Tupana'ga nhande arõheteuka.\n—Emombyry ti g̃a pe, ei Tupana'ga ga pe. Ji kwahavuka katu ti g̃a pe no, ei ga Jesus Cristo'ga pe.\nNa tuhẽ Jesus Cristo'ga rekoi a'ero. 18Yvyakotyve'g̃a ndohepiagangavi Tupana'ga. Gara'yra'ga jate – ga tehe ko Tupana'ga ra'yretero – gaha jate koi ojikoty'a Tupana'ga pavẽi. Gaha okwahakatuuka Tupana'ga nhande ve a'ero.\nJoão Batistava'ea onhimombe'u\n19-28Igwete judeus'g̃a nduvihava'g̃a g̃a mbuhurukari ojipyri mbatera kwava'ẽhara'g̃a – g̃a okwava'ẽ mbatera Tupana'ga pe jipi. Igwete g̃a ei g̃a pe g̃apokohara'g̃a pe no levitas'g̃a pe. G̃a pe – g̃a ko fariseus'g̃a – g̃a pe judeus'g̃a nduvihava'g̃a ei:\n—Peho ti João Batista'ga pyri tonhimombe'u ti ga pe me nehẽ, ei g̃a g̃a pe.\nA'ero g̃a hoi cidade de Jerusalém hugwi ogwovo João Batistava'ea pyri – perope ahe g̃a mobatiza paranahũa aherovai Jordão aherovai. Cidade de Betânia ira'agwe te jugwi. Pevo g̃a hoi javo Joãova'ea pe.\n—Mome ahe nde? ei g̃a ahe ve. Enhimombe'u ti ore ve torokwaha ti nde, ei g̃a.\nAhe ni'mbei g̃a pe a'ero. Onhimombe'u katu ahe g̃a pe tajikwaha ti g̃a javo.\n—Ji ko ga rũi – kiroki ga pe Tupana'ga e'i: \"Amondo po ti ga yvyakotyve'g̃a pyri g̃anduvihavuhuhetero nehẽ Cristo'ga,\" ei ga. Ji ko ga rũi, ei ahe.\n—Marã naerũ? ei g̃a ahe ve. Nde po Eliasva'ea ekwerava ejyvya hugwi? ei g̃a.\n—Ji ko ahe rũi, ei ahe.\n—Nde ereko Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharamo a'ero – kiroki ga Moisésva'ea omombe'u hako uhu ti ga javo hako? ei g̃a ahe ve.\n—A'ea rũi ko ji, ei ahe.\n—Mome ahe nde naerũ? Enhimombe'u ti ore ve toromombe'u ti g̃a pe – kiroki g̃a ore mbuhu nde pyri, ei g̃a. Marã ti nde nhimombe'ui ore ve nehẽ? ei g̃a ahe ve.\n—Pehendu ti nhinhi'ig̃a a'ero, ei ahe. Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea Isaíasva'ea omombe'u nhog̃wenonde ojipe'ga rembi'eag̃wama hako, ei Joãova'ea. Nahã Isaíasva'ea ei hako:\n\"Ojipe'ga nhi'ig̃a po ti hahyahi\nga erame g̃a mbo'eavo ongae'ỹi me nehẽ,\" ei ahe.\n\"E'i po ti ga g̃a pe:\n'Pemboavujikwe ti pehea imbohupikatuavo huvihava'ga pe\ntuhu ti ga nhande pyri javo,' e po ti ga,\" ei Isaíasva'ea hako, ei ahe.\nJihi ko a'ea, ei Joãova'ea onhimombe'gwovo g̃a pe. A'eahy ji javo ojipe'g̃a pe: \"Penhimboavujikwe ti pejipohia pejikote'varuhua hugwi tuhu ti nhandepojykaharete'ga nhande pyri javo,\" a'e ji, ei Joãova'ea onhimombe'gwovo g̃a pe.\nA'ero g̃a ei ahe ve:\n—Marã a'ero? Nahã nde ei ore ve: \"Ji ko Cristo'ga rũi Tupana'ga remimbuhurukara'ga rũi,\" ere ko nde, ei g̃a. \"Eliasva'ea rũi ko ji no,\" ere ko nde, ei g̃a. \"Ji ko akoja'ga rũi Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'ga rũi,\" ere ko nde ore ve, ei g̃a. Maranuhũrame nde okoteheva'ero g̃a mobatizai naerũ? ei g̃a Joãova'ea pe.\n—Jihi amobatiza g̃a yhya pyvõ jipi, ei ahe. Pepyteri pe ojipe'ga ami okovo. Emo pe ndapekwahavi ga, ei ahe g̃a pe. Gaha po ti oko pe pyri huvihavuhuhetero nehẽ, ei ahe. Huvihavuhu hete tuhẽ ga, ei ahe. Ji ki a'e te okoteheva'ea, ei Joãova'ea g̃a pe.\nNhanderekote'varuhua mombohara'ga\n29Ko'emame Joãova'ea Jesus'ga repiagi ga rurame ojipyri. A'ero ahe ei jara'g̃a pe:\n—Pehepia ga! ei ahe. Pevo ga rekoi – kiroki ga cordeiro ja, ei ahe. Ikwava'ẽhara'g̃a ojuka cordeiros jipi Tupana'ga ti tomombo nhanderekote'varuhua a'ero javo, ei ahe. Cordeiro ja po ti ga manoi nehẽ no. A'ereki Tupana'ga ga mbuhuruka nhande pyri tomano ti ga imomboa yvyakotyve'g̃a ndekote'varuhua javo, ei Joãova'ea g̃a pe. 30Amombe'u ji ga pe me oji'i cordeiro'jave'ga, ei ahe. \"Pe pyri po ti ga rekoi jihoheva'ero. A'ereki jypya vehevi ji rekoe'ymame ga okoe'ymi po rimba'e,\" a'e ji pe me oji'i, ei ahe Jesus'ga mombe'gwovo g̃a pe.\n31—Ymya ji ei: \"Ma'g̃a po ti Tupana'ga ombuhuruka nhande pyri nehẽ tomombo ti ga g̃andekote'varuhua javo?\" ei ahe. Kirog̃we ji ga kwahavi. A'ero ji ga kwahavukari jire'yja'g̃a pe israelitas'g̃a pe. Nurã ji ruri pe mobatizavo yhya pyvõ tapekwaha ti ga javo, ei Joãova'ea g̃a pe.\n32-33Igwete Joãova'ea Jesus'ga mombe'ukatui g̃a pe:\n—Ndakwahavi ypy ji ga ma'g̃a po ti Tupana'ga ombuhuruka javo, ei ahe. Emo Tupana'ga – gaha ji mbuhuruka g̃a mobatizauka yhya pyvõ – ga e'i ji ve: \"Erehepia po ti nde jira'uva rura ga pyri nehẽ. Ojy po ti jira'uva opytavo ga pyri nehẽ,\" ei Tupana'ga ji ve, ei ahe. \"Gaha po ti aerẽ pe pojykauka jira'uva pe nehẽ a'ea ti tapemongo Jesus'gareheva'ea javo,\" ei Tupana'ga ji ve, ei ahe. Ahepia tuhẽ ji Tupana'ga ra'uva rura a'ero oji'i, ei ahe. Inambua ja koi ijyvi yvaga hugwi opytavo ga pyri oji'i. 34Ahepia tuhẽ ko ji oji'i, a'e ji, ei ahe. Nurã ji ei pe me: Akoja'ga tuhẽ koi Tupana'ga ra'yra'ga, ei Joãova'ea.\nJesus'ga remimbo'eypyharava'ea\n35Ko'emame Joãova'ea rekoa'javi onhi'ig̃a mokonha'g̃a pavẽi g̃wemimbo'ehara'g̃a pavẽi o'ama. 36Igwete ahe hepiagi Jesus'ga kwava.\n—Pevo ga hoi cordeiro'jave'ga! ei Joãova'ea ga mombe'gwovo g̃a pe. Cordeiro ja po ti ga manoi nehẽ. A'ereki Tupana'ga ombuhuruka ga nhande pyri tomano ti ga g̃andekote'varuhua imomboa javo, ei ahe.\n37-40Joãova'ea remimbo'ehara'g̃a g̃wendu memei ahenhi'ig̃a André'g̃a. A'ero g̃a hoi Jesus'ga reviri. Igwete Jesus'ga jirovagi g̃a ndepiaga gweviri.\n—Gara? ei ga.\n—Mome nde ruvi? ei g̃a ga pe.\n—He pejijo hepiaga, ei ga g̃a pe.\nA'ero g̃a hoi ga rupi garuhava repiaga. Ka'aru quatro horas rupi g̃a hoi. Igwete g̃a nhomonhi'inhi'ig̃i upa kwara hoa rupi. 41Kiro André'ga hoi na'ẽ oirũ'ga pyri Simão Pedro'ga pyri.\n—Orohepia ore Messias'ga Tupana'ga remimbuhurukara'ga, ei ga Simão'ga pe. (Cristo'ga pe judeus'g̃a e'i Messias.)\n42A'ero André'ga Simão'ga reruri Jesus'ga pyri. Simão'ga repiagame Jesus'ga ei ga pe:\n—Ndehe ko Simão João'ga ra'yra, ei Jesus'ga ga pe. Cefas po ti nderera nehẽ, ei ga Simão'ga pe. (Cefas'ga pe judeus'g̃a e'i Pedro. A'ea ko Ita.)\nJesus'ga ombuhuruka ahe ojiheva'ero\n43Ko'emame Jesus'ga ei:\n—Taho ti Galiléiapeve'g̃a gwyri pe.\nOho na'ẽ ga Filipe'ga pyri.\n—Herejo ji rupi nhiremimbo'eharamo, ei ga Filipe'ga pe.\n44Filipe'ga ko cidade de Betsaidapeve'ga – perope André'ga u Pedro'ga pavẽi. 45Aerẽ Filipe'ga hoi Natanael'ga pyri javo.\n—Orohepia ore ga – kiroki ga Moisésva'ea omombe'u ikwatijarame g̃wemimbo'eagwera hako, ei Filipe'ga ga pe. Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea okwatija ga no ga mombe'gwovo hako, ei ga. Ga tuhẽ ore orohepia. Ga ko Jesus'ga Joséva'ea ra'yra'ga. Cidade de Nazaré pe ga ruvi, ei ga Natanael'ga pe.\n46—Nazaré! ei Natanael'ga. Imombyryva'ea nduri tuhẽ pea hugwi, ei ga ga pe.\n—Herejo xaho ji rupi a'ero terehepia ti ga, ei Filipe'ga ga pe.\n47Natanael'ga rurame Jesus'ga ga repiagi.\n—Kiro ki ga u israelitapyryvamo, ei Jesus'ga ga mombe'gwovo. Ga ni'mbeangavi jipi ojipe'g̃a moandyje'yma, ei ga Natanael'ga mombe'gwovo.\n48—Marã nde ikwahavi jireaporog̃ita naerũ? ei Natanael'ga ga pe.\nA'ero Jesus'ga ei ga pe:\n—Irupe ko nde rekoi oji'i novĩa, ei ga. Filipe'ga ea renonde nde ve ji orohepia reki. Figueira ag̃i pe nde reni, ei Jesus'ga ga pe.\n49—Jesus, ei Natanael'ga. Tupana'ga ra'yra tuhẽ ko nde! ei ga. Nde ko israelitas'g̃a nduvihavuhuhetea tuhẽ! ei ga Jesus'ga pe.\n50Igwete Jesus'ga ei ga pe a'ero:\n—A'e ko ji nde ve ko: \"Orohepia ko ji nde rename figueira ag̃i pe.\" A'ero nde jikogi ji rehe, ei Jesus'ga ga pe. Aerẽ po ti ji koji'iheteva'ea japoi nehẽ ahemonhimomby'aheteva'ea nehẽ. A'ea po ti nde erehepia nehẽ no, ei ga Natanael'ga pe.\n51Igwete Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Tamombe'u katu tuhẽ kiro pe me, ei ga. Tamombe'u ti jijihe'ara Tupana'ga rehe, ei ga. A'ea'java'ea ko nahã a'ero. Pehepia po ti pe yvaga rovapytymba'vogipyra, ei ga. Pehepia po ti pe Tupana'gapyrive'g̃a jiupiupira g̃ajivyjivyra ji pyri nehẽ no, ei ga. Nahã ko ji ajihe'a Tupana'ga rehe nhiremimbuhurukara'ga rehe, ei Jesus'ga. Oronhomonhi'inhi'ig̃e'ymi ore orojogwerekokatuavo ga pavẽi. Nahã po ti pe me nehẽ no, ei Jesus'ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-18","url":"https:\/\/www.bible.com\/bible\/659\/jhn.1","date":"2019-04-21T18:12:38Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-18\/segments\/1555578532050.7\/warc\/CC-MAIN-20190421180010-20190421202010-00260.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":1656,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.472,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"TIAGOVA'EA OMOMBE'U AHE VE\nCarta de Tiago\n1\n1 Jihi ko Tiagoramo. Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe ji rekoi. Jesus Cristo'ga remimbotarimova'ea rehe ji rekoi nhandepojykaharete'ga. Kiro ji imondoukari nhinhi'ig̃a pe me. A'ereki pe ko Tupana'gareheva'ea. Pekwaki'o pa pe pejigwovo hajiheve'g̃a gwyri pe nhaporemo pejijupa raikwehe. A'ero ji kiro ikwatijari imondouka pe me.\nTupana'ga okwahavuka ahe ve\n2 Nhiirũ, kiro ji pe mog̃itai javo pe me. Nahã po pe peko hamo. Hahyparavuhurame mbatera pe me ti pe'ji ojohupe: \"Hahya pyry hete reki nhande ve. Xavy'a nhande hehe a'ero,\" pe'ji ti. 3 A'ereki pe pekwaha pyryvag̃wama. Pe hepiagame mbatera rahya jukwaha pejikohetea Tupana'ga rehe. A'ero po ti pe nhimomiranami mbatera rahya pe nehẽ. 4 Penhimomirana hete ti avuirama. A'ero po ti pe ndeaporog̃itapyryvamo nehẽ. Ndapekote'varuhui'i'i po ti pe nehẽ.\n5 Po pe ei: \"Marã po ti ji rekoi nehẽ? A'ereki ji ndakwahavi,\" pe'e po pe. Penhi'ĩ ti Tupana'ga pe a'ero ore mbo'e javo. \"Ekwahavuka ti ore ve. A'ero po ti ore rekokatui nehẽ,\" pe'ji ti ga pe. A'ereki Tupana'ga nonhi'ig̃ahyi nhande erame ga pe. Ga ko oko nhanerembi'ea rupi ipojihuve'yma. Pe'erame ga pe po ti ga ikwahavukari pe me a'ero nehẽ. 6 Emo pe'erame Tupana'ga pe pejiko hete ti ga rehe okwahavuka po ti ga nhande ve nehẽ javo. Tape'ei ti ojohupe a'ero: \"Mara'ngu po ti Tupana'ga ikwahavuka nhande ve nehẽ?\" Tape'ei ti a'ea. Perovia tuhẽ ti garembikwahavukarag̃wama. Kiroki ga ndogweroviarihihũ – ga ko typepemuhũa javijitehe. Yvyruhua omotypẽpemuhũ hete ypiahua rehe. Yhya ojijyjijyi a'ero. 7-8 Na jitehe akoja'ga herojijyjijyjuhui gweaporog̃ita ojapyakakatue'yma. Te'iyme ti ga a'ero: \"Tupana'ga po ti oko nhirembi'ea rupi.\" A'ereki Tupana'ga ndokoi tuhẽ nanongara'ga rembi'ea rupi.\nTovy'a ti g̃a Cristo'ga rehe, ei ahe\n9 Okoteheve'g̃a ti tovy'a – kiroki g̃a ojiko Cristo'ga rehe. A'ereki Tupana'ga omombyry hete g̃a pe a'ero. 10-11 Oro imbateheteve'g̃a, mominame g̃ambatera tovy'a ti g̃a ojikoga Cristo'ga rehe ojikoge'yma ombatera rehe. Ehepia te yvotyra. Ipoty na'ẽ, aerẽ kotihĩ ipavi. Kwarahyahivame inhymbavamo ipotyra. Igwete ohova ikui. Ndikatua'javi a'ero opava. Na jitehe imbateve'ga omano no oporavykyrame ipyhypyhyga mbatera.\nTupana'ga omombyry nhande ve\n12 Pyry reki nhande ve nhande nhimomiranamame mbatera rahya pe. Nhande nhimomiranambavame po ti Tupana'ga imombyryhetei nhande ve nehẽ. G̃wembi'ea rupi katu po ti ga nhande mongoi yvagi pe nehẽ. A'ereki Tupana'ga e'i: \"Kiroki g̃a oko hete ji rehe – g̃ahã po ti ji amongo jijipyri nehẽ,\" ei ga.\n13 Pejikote'varuhupotarame tapembojari ti Tupana'ga rehe pejikote'varuhupotara. A'ereki Tupana'ga ndokote'varuhupotari jipi. Ga ndopotarukari ojipe'g̃a pe g̃andekote'varuhua no. 14 G̃andeaporog̃itate'varuhua opotaruka g̃a pe g̃andekote'varuhua. 15 A'ea ipotarame g̃a ndekote'varuhui tuhẽ a'ero. G̃andekote'varuhurame a'ea ko g̃ahoag̃wama hahyva'ea ruvihava pype.\n16 Nhiirũ, pe ko nhiremiarõa. Tapenhimoandyandyi ti pejikovo. 17 Tupana'ga jate omombyry hete nhande ve yvagipeve'ga. Garemimbuhura nhaporemo pyry hete. Tupana'ga oapo nhanderyapehava hako. Kwara, jahya, jaytata'ia ga oapo hako. Igwete nhanderyapehava jijyjijyi jipi imoypytuna. Emo Tupana'ga ko nhanderyapehava atyvi. Ga ndogwerojijyi gweaporog̃ita jipi. Ga nomongote'varuhui nhande ve. Ga pyry hete nhande ve avuirama. 18 G̃wemimbotarimo Tupana'ga nhande mongoi gwa'yramo. Ga omombe'uuka a'itituhẽva'ea tokwaha ti g̃a Jesus'ga javo. A'ero nhande jikogame Jesus'ga rehe Tupana'ga nhandereaporog̃ita mbopyahui. A'ereki ga e'i: \"G̃a na'ẽ ti ji amombyry nhirembiapoa mombyrypava renonde.\"\nPehendu katu ti Tupana'ga nhi'ig̃a\n19 Nhiremiarõa, pekwaha ti pejikovo. Tapenhi'ig̃i na'ẽ ti ojipe'g̃a pe pejijupa. Pehendu katu na'ẽ ti g̃anemimombe'ua. Tapenhimboahivuhui ti ojipe'g̃a pe. 20 Pe nhimboahivame po Tupana'ga ei: \"Ndapekokatujuhu pe a,\" e po ga. Tapenhimboahivuhui ti g̃a pe a'ero. 21 Pepohi tuhẽ ti pendeaporog̃itate'varuhua hugwi. Tapekote'varuhui'i'i ti. Tupana'ga okwahavuka pe me Jesus'ga mombe'ua peyvyteri pe raikwehe. Peko hete ti hehe a'ero. Pe ndekorame Jesus'ga mombe'ua rehe po ti Tupana'ga pe mongoi ojipyri nehẽ.\n22 Pehendu katu ti Jesus'ga mombe'ua jipi. Tapehendutehei ti a'ea. Henduteherame po pe penhimoandyandyi. 23 Henduteherame pejikoe'yma gamombe'ua rupi ko pe ga ja – kiroki ga oho espelho pyri tahepia nhi'ag̃a javo. 24 A'ero ga jipiagi ogwovo jugwi. Kotihĩ reki ga imoka'nhymi o'ag̃a. Ga javijitehe ko pe henduteherame Jesus'ga mombe'ua imoka'nhymipeavo. 25 Jesus'ga mombe'ua ko pyry hete. Okorame a'ea rupi ko ahe piro'yro okote'varuhua hugwi. Kiroki g̃a okwaha gamombe'ua okovo hupi jipi – g̃a pe Tupana'ga imombyryvi g̃a ndekoro g̃waramo hehe. Nanongara'g̃a g̃wendu katu Jesus'ga mombe'ua imoka'nhyme'yma.\n26 Po pe ei: \"Ambohete hete ji Tupana'ga jipi.\" Pe'ete'varuhurame ojipe'g̃a pe pe nhimoandyandyi a'ero. A'ereki pe'ete'varuhua ipige'ymame pe Tupana'ga mbohetetehei pejikovo. A'ereki ndapyryvi Tupana'ga pe ahe'ete'varuhua ojipe'g̃a pe. Ga ndopotari nanongara'g̃a nemimbohetea. 27 Tupana'ga opota hete ahe ojipe'g̃a pokogame. Hahy kunhangwera'g̃a pe aherembirekokwera'g̃a pe. Tayri'g̃a pe hahyramo no g̃apo'ria manorame. Nurã pyry hete Tupana'ga pe nhanderuvete'ga pe nhande g̃a pokopokogi. Pyry hete ga pe no nhande nimbopogwei okote'varuhuve'g̃a. Nahã nhande rekorame Tupana'ga opota nhaneremimbohetea.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/JAS01.htm","date":"2021-12-01T11:48:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964360803.0\/warc\/CC-MAIN-20211201113241-20211201143241-00164.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000072718,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000072717666626}","num_words":712,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.455,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"PAULOVA'EA OMOMBE'U TITOVA'EA PE\nCarta de Paulo a Tito\n1\n1 Jihi ko Pauloramo Tupana'gareheva'ero. Jesus Cristo'ga moirũharamo ji ako no jiporavykyavo Tupana'ga pe Cristo'ga mombe'gwovo.\nA'ereki Cristo'ga e'i ji ve: \"Ehoeho ji mombe'gwovo. A'ero ti Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a ikwahavi ojikoga ji rehe nehẽ nahanahã Tupana'ga ahe mbojiko ojihe javo. A'itituhẽva'ea ti g̃a ikwahavi a'ero nehẽ no nahanahã ahe oko katu katu okovo garemimbotarimova'ea rupi javo. 2 Nahã po ti g̃a ndekoi nehẽ o'ejipero g̃waramo: 'Po ti nhande xako Tupana'ga reheva'ero, a'ero po ti nhande xaho nhandejupa avuirama ga pyri nehẽ.' Nahã po ti g̃a ei nehẽ,\" ei Cristo'ga ji ve ji mondovo.\nTegwete Tupana'ga mbea. Ymyahũ yvya apoa renonde ga e'i hako: \"Aru ti ji nhiremimo'ẽhara'g̃a mombytavo ji pyri avuirama nehẽ,\" ei ga o'mbee'yma hako.\n3 G̃wemimbotarimo Tupana'ga okwahavuka kirog̃we ko nhinhi'ig̃a mombe'uhava javo. Amombe'u ji ganhi'ig̃a a'ero. A'ereki ji ve ga e'i kako: \"Eho ti nhinhi'ig̃a mombe'gwovo g̃a pe,\" ei Tupana'ga nhanembopiro'yhara'ga ji ve kako.\n4 Tito, kiro ji ikwatijarukari imondouka nde ve. Jira'yra'java'ea a'e ji nde ve. A'ereki ji ja nde erejiko Jesus Cristo'ga rehe ji ga mombe'urame nde ve kako.\nKiro ji ei: Nhanderuvete'ga Tupana'ga ti tomombyry nde ve Jesus Cristo'ga pavẽi nhandepojykaharete'ga pavẽi nhanembopiro'yhara'ga pavẽi, a'e ji. Tandeporogwety ti Tupana'ga Jesus Cristo'ga pavẽi. Tonog̃atu ti g̃a ndepy'a, a'e ji.\nTitova'ea oporavyky Creta pe\n5 Ji horame ypa'ouhũa hugwi Creta hugwi nhande ndiaporavykypavi g̃a pokopave'yma. Nurã ji nde rejari pevo toporavyky pa ti ga ji py'rovo javo. Jihi a'e nde ve a'ero: Nahanahã ti Jesus'gareheve'g̃a pyteripeve'g̃a hugwi emo'emo'ẽ akwaimbae'g̃a onhimbovyvyhara'g̃a ikwahapyra'g̃a tohepia katu ti g̃a Jesus'gareheve'g̃a mbo'embo'eavo javo. Embojoapia pa ti egwovo cidades pe g̃agwyri pe Creta pe g̃a mo'emo'eamo, a'e ji nde ve ikwehe.\n6 Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'g̃a ti toko katu, a'e ji. Tegwete ojipe'g̃a nemimbojahava g̃a ndehe a'ero. Ojipeji tehe ti g̃a togwereko g̃wembireko'g̃a. Tojiko ti g̃anda'yra'g̃a Jesus Cristo'ga rehe. Toakwaha ti g̃anda'yra'g̃a no hendukatuavo g̃anhi'ig̃a. Po ojipe'g̃a omombe'u katu g̃anda'yra'g̃a ko oko te'varuhu javo, a'ero ti g̃a tokoyme Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'g̃a. Po g̃anda'yra'g̃a ndekokatui, a'ero pyry g̃a Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatui gwa'yra'g̃a mog̃itakaturo g̃waramo.\n7 A'ereki Tupana'ga pe g̃a oporavyky. A'ero ti g̃a toko katu Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'g̃a. G̃a ndekokaturame tegwete ojipe'g̃a nemimbojahava g̃a ndehe a'ero. G̃wemimbotarimova'ea rupi jate rũi ti g̃a toko onhimbohetee'yma. Tonhimboahituhenhuhũyme ti g̃a. Tougwejuhuyme ti g̃a ahemboheagwyryva'ea vinho. Togwayvaryme ti g̃a ojipe'g̃a. Tokoyme ti g̃a ojipe'g̃a ja – kiroki g̃a itambere'ia pyhyga rehe jate heaporog̃ita jipi.\n8 Ojipe'g̃a ndurame g̃apyteri pe tohoryory ti g̃a g̃a ndehe g̃a mombytavo g̃wonga pe g̃a poraka. Taheaporog̃ita katu pota ti g̃a g̃a pokoga. Tonhimbovyvy ti g̃a. Toko katu ti g̃a ojipe'g̃a pe. Tapyry ti g̃a hendukatuavo Tupana'ga nhi'ig̃a. G̃wemimbotate'varuhua rupi rũi ti g̃a toko. G̃a ti toko Tupana'ga nhi'ig̃a rupi. 9 Tojiko hete ti g̃a a'itituhẽva'ea rehe nhiremimbo'ea rehe. Pyry ahe heroviari a'ea. A'ero ti g̃a ikwahahetei a'itituhẽva'ea ojipe'g̃a mbo'eavo hehe imombe'uheteavo g̃a mbohoryoryva hehe nehẽ. A'ero ti g̃a ojipe'g̃a mbopogwei a'itituhẽva'ea kwahavuka g̃a pe nehẽ – kiroki g̃a e'i Tupana'ga nhi'ig̃a pe a'ea ko a'itituhẽva'ea rũi javo.\n10 Tombo'e kwaha ti Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'g̃a, a'e ji. A'ereki he'yjuhuve'g̃a nohendukatupotari okovo g̃wemimbotarimova'ea rupi onhi'ĩteheavo onhimoandyandyita ojipe'g̃a moandyandyita no. Judeus'g̃a ojikytiukave'g̃a jara'g̃a hohe nohendukatupotari. 11 Tupana'ga nhi'ig̃arũiva'ea g̃a omombe'umbe'u Jesus'gareheve'g̃a pe g̃a moandyandyita. Nanongara rehe po g̃a nombo'ei ramo. A'ereki g̃a omongo tehe Jesus'gareheve'g̃a py'a. G̃anongapypeve'g̃a py'a g̃a imongotehei no. Nahã g̃a ndekote'varuhui ipyhyga vehevi itambere'ia g̃a hugwi g̃wemimbo'ea kwepykavamo. Tito, pemombi ti g̃anhi'ig̃a tombo'ea'javyme ti g̃a javo.\n12 Perope pe peju – Cretapeve'g̃a namonhava'ea aerẽva'ea mombe'uharava'ea omombe'u gwe'yjava'ea hako. Ahe e'i hako: \"Cretapeve'g̃a ko i'mbeheteve'g̃a. Nane'ymi g̃a mbero. Oko te'varuhu g̃a otiruahũro onhyrõe'yma. Ougwei hete g̃a mbatera okovo ovevugwehetero. Mbatera rehe jate g̃a ndekoi toro'u hete javo,\" ei ahe Cretapeva'ea mombe'gwovo hako.\n13 Ahe Cretapeve'g̃a mombe'u katu reki. Nurã ti penhi'ig̃ahy g̃a pe imombe'uheteavo tojiko hete ti g̃a Cristo'ga rehe javo. 14 Penhi'ig̃ahy ti g̃a pe topohi ti g̃a imombe'utehea hugwi judeus'g̃a namonhava'ea remimombe'utehea hugwi javo. Ombojihu ahe imombe'utehea. Ag̃wamove'g̃a nemimbojihuva hugwi ti g̃a topohi no g̃anemimombe'utehea hugwi. A'ereki imbojihuvame g̃a nohendukatui a'itituhẽva'ea.\n15 Kiroki g̃a pyry okote'varuhua momboruka Jesus'ga pe – g̃ahã e'i mbatera pe nhaporemo: \"Pyry hete mbatera Tupana'ga rembiapoa nhaporemo,\" ei g̃a.\nKiroki g̃a oko te'varuhu ojikoge'yma Jesus'ga rehe – g̃ahã e'i mbatera pe nhaporemo: \"Ndapyryvi mbatera,\" ei g̃a. Nonhimombaragwahava'javi g̃a aherekokatua rehe aherekote'varuhua rehe no. G̃andeaporog̃ita tiruahũ. Okote'varuhua rehe vehevi g̃a nonhimombaragwahavi. 16 G̃a e'i tehe: \"Orokwaha hete ore Tupana'ga,\" ei g̃a novĩa. A'ereki g̃a ndokokatui reki. Nurã ahe nhimombaragwahavi g̃a ndehe ndojikogi tuhẽ g̃a Tupana'ga rehe javo. Nombohoryvi g̃a Tupana'ga ojihe. Ndokoi g̃a ganhi'ig̃a rupi. Nurã ti Tupana'ga ei g̃a pe nehẽ: \"G̃a ko ndapyryvi. Nurã tegwete g̃andekokatua,\" e'i ti ga g̃a pe nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/TIT01.htm","date":"2021-12-07T03:47:06Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363332.1\/warc\/CC-MAIN-20211207014802-20211207044802-00231.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":737,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.41,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"PAULOVA'EA OMOMBE'UA'JA TIMÓTEOVA'EA PE\nSegunda Carta de Paulo a Timóteo\n1\n1 Jihi ko Pauloramo Cristo Jesus'ga moirũharamo. Aporavyky ji Tupana'ga pe Cristo Jesus'ga mombe'gwovo. A'ereki Tupana'ga e'i ji ve: \"Eko ti Cristo Jesus'ga moirũharamo. Ere ti g̃a pe: 'Pejiko ti Cristo Jesus'ga rehe imomboruka ga pe pejikote'varuhua pejihugwi pejikovo gareheva'ero. A'ero po ti Tupana'ga pe mongoi ojipyri avuirama nehẽ.' A'ea ti ere g̃a pe,\" ei Tupana'ga ji ve kako. 2 Timóteo, kiro ji ikwatijarukari nde ve imondouka. Nde ko nhiremiarõa jira'yra'java'ea.\nKiro ji ei: Nhanderuvete'ga Tupana'ga ti tomombyry nde ve Cristo Jesus'ga pavẽi nhandepojykaharete'ga pavẽi. Tandeporogwety ti g̃a. Tonog̃atu ti g̃a ndepy'a, a'e ji.\nHoryory Paulova'ea Tupana'ga rehe\n3 Nane'ymi ji nhi'ig̃i Tupana'ga pe nde mombe'gwombe'gwovo ypytunimo arimo jitekovo. Ga pe ji ei:\n—Ndepyry hete nde Timóteo'ga mbojikoheteuka Jesus Cristo'ga rehe, a'e ji ga pe.\nNhiremboypya ja ji aporavyky Tupana'ga pe jipi ikwahava jireaporog̃itapyryva.\n4 Ji horame nde hugwi nde erejehe'o ji arõheteavo ikwehe'i. A'ea ji namoka'nhymi jitekovo. Orohepiaga'u hete ji. Nde repiaga'javame po ti ji roryroryvamo nehẽ.\n5 Nde ko nane'ymi nde rekoi ejikoga Tupana'ga rehe. A'ea ji akwahava'ja jijapyakavo nahã ko Timóteo'ga rekoi ikwehe'i javo. Ndejaryjahẽa jikohetei Tupana'ga rehe Lóidehẽa. Neyhẽa Eunicehẽa jikohetei jitehe Tupana'ga rehe no. Aerẽ g̃a javijitehe nde jikohetei Tupana'ga rehe no. Ag̃wamo ndehe ko nane'ymi erejiko ga rehe no, a'e ji.\nTerekyhyji ti Jesus'ga mombe'gwovo\n6 Akwaha ji ndejikoga Tupana'ga rehe. Nurã ji ei ikwahavukara'java nde ve: Ejirokwa hete ti eporavykyavo ga pe jipi. A'ereki ji pokogame neakag̃a rehe nhinhi'ig̃a Tupana'ga pe Tupana'ga ra'uva nde mbokarakatu eporavyky ti ji ve javo. 7 A'ereki Tupana'ga imondorame nhande pyri gara'uva ndopojihuvukari nhande ve. Gara'uva nhande mbopopoaka. Gara'uva nhande monhoarõ hete nhande mbohoryoryva ojipe'g̃a ndehe. Gara'uva nhande monhimbovyvy nhande mongokatuavo.\n8 Nurã ti terekyhyji a'ero Cristo Jesus'ga mombe'gwovo nhandepojykaharete'ga mombe'gwovo ipojihuve'yma. Terei ti: \"Namombe'ui ti ji ga ga'arõe'ỹve'g̃a nde'yjuhuro g̃waramo.\" A'ea rũi ti ere, a'e ji.\nAmombe'u ji Cristo Jesus'ga ojipe'g̃a pe novĩa. Emo g̃a ndopotari ji ga mombe'urame. Nurã g̃a ji mongiukari cadeia pype. Timóteo, terekyhyji ti ji rehe ji pojihuve'yma a'ero cadeia pype ji rename. Terei ti: \"Ji ndakwahavi Paulo'ga. Ga ndokoi nhiirũa.\" A'ea rũi ti ere.\nTupana'ga popoakarimo ti emombe'u nhandepojykaharete'ga Cristo Jesus'ga ojipe'g̃ape'g̃a pe ji javijitehe. Po ti g̃a imondoi hahyva'ea nde ve nde ga mombe'urame, a'ero po ti Tupana'ga nde monhimomiranami hahyva'ea pe nde mbopopoaka nehẽ.\n9 Gaha omomboruka nhanderekote'varuhua nhande hugwi nahã nhande pokoga. Ga nhande mo'emo'ẽ toko ti g̃a jireheva'ero javo. Nahã ga imombyryvi nhande ve. Nhanderekokatua rehe rũi ga imombyryvi. G̃wemimbotarimova'ea rehe jate ga imombyryvi ji g̃a poko pota javo. A'ereki ymyahũ yvya apoa renonde ga e'i ojiyvyteri pe: \"Aerẽ po ti ji imombyryvi g̃a pe nehẽ,\" ei ga hako.\n10 Ag̃wamo reki garemimombyryva jukwaha nhande ve Cristo Jesus'ga ruro g̃waramo nhande koty nhanembopiro'yhara'ga. A'ereki Cristo Jesus'ga omano nhanderekote'varuhua momboa imombiga nhanemanoa popoakara. A'ereki nhande tikwaha nhanembogweravag̃wama. A'ea Jesus'ga okwahavuka imombe'gwovo pyryva'ea nhande ve. Ga e'i: \"Pejiko ti ji rehe. A'ero ti pe hoi yvagi pe pejikovo avuirama Tupana'ga pyri – perope pe napemanoa'javi,\" ei ga.\n11 Pyryva'ea Tupana'ga omombe'uuka ji ve. Ga e'i: \"Eko ti Cristo Jesus'ga moirũharamo egwovo ga mombe'gwombe'gwovo g̃a pe. Embo'e katu katu ti g̃a nhinhi'ig̃a rehe,\" ei ga ji ve.\n12 Amombe'u ji g̃a pe a'ero ga nhi'ĩpo'ruavo. Nurã g̃a ji mongi cadeia pype teremombe'ua'javi ore ve javo. Hahy hete ji ve a'ero. Emo ji jipoyja hete reki kiro hahyrame ji ve. Akwaha hete ji ga – kiroki ga rehe ji ajiko. Nurã – kiroki a'ea ji akwava'ẽ ga pe ereko katu ji ve javo – a'ea ti ga herekokatupavi okovo Cristo Jesus'ga mbuhua nhande koty. A'ero ti Cristo Jesus'ga rura'javi yvya koty nhande koty nehẽ.\n13 Embopogwe ti nhiremimombe'ukatua a'itituhẽva'ea ojipe'g̃a mbo'ekatuavo hehe. Nane'ymi ti ejiko hete ga rehe ga arõheteavo ojipe'g̃a arõheteavo no. Nahã nde rekoi ejikoty'aro g̃waramo Cristo Jesus'ga pavẽi. 14 Tupana'ga gwerekouka pyryva'ea a'itituhẽva'ea nde ve imombe'uuka onhi'ig̃a. Enhimoirũuka ti gara'uva pe nhandepojykaharava'ea pe. A'ero po ti nde neremoka'nhymi pyryva'ea ganhi'ig̃a g̃a mbo'ekatuavo hehe nehẽ.\nPaulova'ea onhimombe'u\n15 Nde erekwahavipe Ásiapeve'g̃a gwyripeve'g̃a pohipava ji hugwi. G̃apyteripeve'g̃a, Figelo'ga Hermógenes'ga pavẽi, g̃a pohiri ji hugwi.\n16 Onesíforo'ga jate ko g̃a ja rũi reki. Toporogwety ti nhandepojykaharete'ga Onesíforo'ga garongapypeve'g̃a no, a'e ji. A'ereki Onesíforo'ga uhuuhu ji pyri ji mbohoryoryva. Ipoyja hete ga ji rehe ji rename cadeia pype. 17 A'ereki avo cidade de Roma pe uhurame ga ji reka hete ji repiaga cadeia pype. 18 Aerẽ Cristo Jesus'ga rura'javi yvya koty nehẽ. Toporogwety ti nhandepojykaharete'ga Onesíforo'ga a'ea rupi, a'e ji. Ji ruvame cidade de Éfeso pe Onesíforo'ga ji pokopokogi no ikwehe. Nde erekwaha hete garembipokogagwera.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/2TI01.htm","date":"2021-12-07T03:33:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363332.1\/warc\/CC-MAIN-20211207014802-20211207044802-00143.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000007391,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000073909759521}","num_words":730,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.447,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"PAULOVA'EA OMOMBE'U FILIPOSPEVA'EA PE\nCarta de Paulo aos Filipenses\n1\n1 Jihi ko Pauloramo. Ako ji Jesus Cristo'ga remimbotarimova'ea rehe jipi Timóteo'ga pavẽi. Ga pavẽi ji ikwatijarukari kiro imondovouka pe me a'ero tapekwaha ti nhinhi'ig̃a javoji. Pe me nhaporemo ji ikwatijarukari pendepiakatuhara'g̃a pe no, g̃apokohara'g̃a pe no – perope peju cidade de Filipos pe. A'ereki pe Jesus Cristo'gareheva'ero pejikoty'a ga pavẽi.\n2 Tupana'ga nhanderuvete'ga tomombyry pe me Jesus Cristo'ga pavẽi nhandepojykaharete'ga pavẽi. Tonog̃atu ti g̃a pepy'a no.\nPaulova'ea onhi'ĩ Tupana'ga pe ahe repyga\n3 Jijapyaka nanani pe ndehe ko ji ei Tupana'ga pe: \"Apĩ, ndepyry hete nde. A'ereki nde erembojikoguka Filipospeve'g̃a ejihe g̃a nderekokatuavo,\" a'e ji nhinhi'ig̃a Tupana'ga pe nhiremimbohetehara'ga pe. 4 Nhinhi'ig̃a nanani ga pe ji roryvamo nhinhi'ig̃a pe ndepypava. 5 A'ereki pe ji moirũ hete ji Jesus Cristo'ga mombe'upyryva mombe'urame pe me. Pejikogypyrame Jesus Cristo'ga rehe pe ji moirũi pejikovo kiromo jate.\n6 Tupana'ga pe mbojikogypyrame ojihe pe mombyryvi ikwehe. Arovia hete ji garemimombyrypavag̃wama no Jesus Cristo'ga rura'javame nehẽ. 7 Pyry hete ji japyakahetei pe ndehe. A'ereki pe jipy'a ja hete. A'ereki Tupana'ga imombyryvame ji ve omombyry pe me nhaporemo no. Nahã ko nhande ve g̃a ji mongiukarame cadeia pype. Nahã nhande ve ji piro'yrame no imombe'ukatuavo Jesus Cristo'ga mombe'ua ikwahavuka ojipe'g̃a pe. 8 Jesus Cristo'ga py'a ja hete pe. Nurã jipy'a ja hete pe no. Tupana'ga okwaha nhi'mbee'yma.\n9-10 Igwete ji nhi'ig̃i Tupana'ga pe pe ndepyga a'ero. \"Apĩ, Filipospeve'g̃a oarõ ojipe'g̃a. Igwaigwavete ti g̃a toarõ hete g̃a,\" a'e ji Tupana'ga pe. \"Tokwaha hete ti g̃a a'itituhẽva'ea. Tonhimombaragwaha ti g̃a pyryva'ea rehe ite'varuhuva'ea rehe no toho ti g̃a pyryheteva'ea rupi,\" a'e ji ga pe. \"A'ero po ti g̃a ndekokatui hete nehẽ no. Ndokote'varuhui'i'i po ti g̃a nehẽ Cristo'ga rura'javame nehẽ. 11 Jesus Cristo'ga ti tomongo katu hete g̃a. A'ero po ti ore nde mbohetei ndepyry hete nde javo,\" a'e ji Tupana'ga pe pe ndepyga jipi.\nCristo'ga rehe jate ji rekoi, ei ahe\n12 Nhiirũ, takwahavuka ti kiro pe me. A'ereki g̃a ji mongiuka avo cadeia pype tohenduvyme ti g̃a Jesus Cristo'ga mombe'ua javo novĩa. Emo ji mongiro g̃waramo koji'i hete reki nhirendukatuhara'g̃a onhimongyavo ji Jesus'ga mombe'urame. 13 A'ero guardas'g̃a – kiroki g̃a gwepia katu huvihavuhu'ga ronga – g̃a nhaporemo ji kwaha kiro. Avove'g̃a nhaporemo reki ji kwaha. A'ero g̃a ei: \"Ga Cristo'gareheva'ero g̃waramo g̃a Paulo'ga mongiukari cadeia pype,\" ei g̃a ji mombe'gwovo. 14 Hepiagame jirekoa cadeia pype nhaneirũ'g̃a koji'i hete ojiko nhandepojykaharete'ga rehe onhimongyavo. Nurã g̃a koji'i ndopojihuvi imombe'gwovo Tupana'ga nhi'ig̃a okyhyjie'yma ojipe'g̃a hugwi.\n15-17 Jara'g̃a omombe'u Cristo'ga gweaporog̃itapyryvamo timoirũ ti Paulo'ga javo. A'ereki g̃a ji arõ hete. A'ereki g̃a okwaha jiporavykya. \"Tupana'ga omboporavykyuka Paulo'ga tomombe'u katu ti ga Cristo'ga javo,\" ei g̃a ji mombe'gwovo. Jara'g̃a ki a'e te omombe'u tehe Cristo'ga gweaporog̃itate'varuhuro g̃waramo. A'ereki g̃a onhimyrõ ji rehe. Nurã g̃a Cristo'ga mombe'ui nhanenhi'ig̃a ti g̃a tohendu javoji. \"Paulo'ga ikwahavame koji'i hete po ti hahyramo ga pe nehẽ – perope cadeia pype,\" ei g̃a novĩa.\n18 Emo pyry tuhẽ g̃a Cristo'ga mombe'ui, a'e ji. Jiroryrory reki ji a'ea rehe g̃a Cristo'ga mombe'urame. G̃a ndeaporog̃itapyryvame ga mombe'gwovo pyry, g̃a ndeaporog̃itate'varuhurame ga mombe'gwovo pyry jitehe. A'ereki pyry tuhẽ Cristo'ga mombe'ua.\nIgwete po ti ji roryroryvamo nehẽ no. 19 A'ereki ji akwaha nhimbopiro'yukarag̃wama agwa hugwi. A'ereki pe pe'e jipi Tupana'ga pe ji repyga. Jesus Cristo'ga ra'uva ji poko no. Nurã ji ikwahavi nhimbopiro'yukarag̃wama.\n20 Ako pota hete ji Cristo'ga remimbotarimova'ea rehe tajipoyja hete ti javoji jipi. Ndapojihupotari ji Cristo'ga mombe'gwovo g̃a pe. Ag̃wamo vehevi, nane'ymi nehẽ no. A'ero po ti ji Cristo'ga mboheteukari g̃a pe nehẽ jirekokatua rehe nhinhi'ig̃a rehe nehẽ no. Nhimanoe'ymame po ti ji Cristo'ga mboheteukari g̃a pe nehẽ. Nhimanorame po ti ji na jitehe ga mboheteukari nehẽ no. 21 A'ereki ji Cristo'ga rehe jate ako. Ji manorame pyry hete reki. 22 Emo ji manoe'ymame po ti ji ojipe'g̃a mbojikogukari Cristo'ga rehe nehẽ. Marãva'ea po ji apota a'ero? A'ereki ji ndakwahavi. Mara'ngu po nhimanoa? Mara'ngu po nhimanoe'yma? 23 Apota ji nhimanoa jigwovo Cristo'ga pyri jitekovo novĩa. A'ereki a'ea johe'i pyry hete ji ve. 24 Emo po ti johe'i pyry nhimanoe'ymame jipytavo yvya koty pe ndepyga nehẽ. 25 Na tuhẽ. Nurã ji ikwahavi hete nhimanoe'ymag̃wama. Apyta po ti ji a'ero pe pyri jitekovo. A'ero po ti ji koji'i pe mbojikogukari Cristo'ga rehe pe mbohoryoryva pejikogame ga rehe nehẽ. 26 A'ero po ti pe Jesus Cristo'ga mbohetehetei ji rehe ji hoa'javame pe pyri nehẽ.\n27 Ji rendu katu ti a'ero. Peko katu ti Cristo'ga mombe'ua hendukatuavo. A'ero po ti g̃a ei pe mombe'gwovo nehẽ: \"Filipospeve'g̃a ojiko hete Cristo'ga rehe. Ojo'jajo'ja g̃andeaporog̃ita,\" e po ti g̃a nehẽ. \"Ojopokopoko pa g̃a Cristo'ga mombe'ukatuavo timbojiko ojipe'g̃a Cristo'ga rehe a'ero javo,\" e po ti g̃a pe mombe'gwovo nehẽ. A'ea ji tahendu g̃a pe mombe'urame jihorame pe pyri nehẽ. A'ea jitehe ji tahendu pe mombe'urame jihoe'ymame pe pyri nehẽ.\n28 Tapekyhyji ti g̃a hugwi – kiroki g̃a pe movahĩ – g̃a imbohahyukapotarame pe me nehẽ. Tapepojihuvi ti g̃a Cristo'ga mombe'gwombe'gwovo. Penembipojihuve'yma repiagame po ti g̃a ei ojohupe nehẽ: \"Jukwaha reki a'ero nhandehoag̃wama hahyva'ea ruvihava pype,\" e po ti g̃a. \"G̃a po ti a'ea oho yvagi pe Tupana'ga pyri nehẽ,\" e po ti g̃a ojohupe nehẽ. Na tuhẽ reki. A'ereki Tupana'ga omboukwaha a'ea. 29 A'ereki ga omombyry pe me tohepy ti g̃a Cristo'ga javo. Tupana'ga e'i pe me: \"Pejiko ti Cristo'ga rehe ga repyga. Pekwaha ti hahyva'ea no Cristo'ga repyga,\" ei ga. 30 Nahã ko ji no. Pehepia pe hahya ji ve ji Cristo'ga mombe'urame ikwehe. Pehendu pe kiro hahya ji ve no. Hahya jitehe po ti g̃a ikwahavukari pe me nehẽ no – kiroki g̃a noarõi pe Cristo'ga mombe'urame.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/PHP01.htm","date":"2021-12-07T03:44:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964363332.1\/warc\/CC-MAIN-20211207014802-20211207044802-00256.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000087023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000087022781372}","num_words":878,"character_repetition_ratio":0.103,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.45,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"JESUS'GA MOIRŨHARAVA'EA REAPOROG̃ITA\nAtos dos Apóstolos\n1\n1 Teófilo, ymya ypy ji ikwatijari nde ve imondovo ikwehe. Igwete ji imombe'upavi nde ve Jesus'ga rekohava ga ruvame avo yvya koty ikwehe. Garemimbo'eagwera ji amombe'u no ikwehe. 2-3 Garupiragwera yvagi pe ji amombe'u no.\nOmanorẽ Jesus'ga kwerava'javi raikwehe. A'ero ga ikwahavukavukari okwerava g̃a pe – kiroki g̃a ga omo'emo'ẽ ojive omoirũharamo. He'yjuhu g̃akira rupi quarenta dias rupi ga jipiukaukari g̃a pe okovo g̃a pyri. Igwete ga g̃a mbo'embo'ei Tupana'ga ra'uva popoakarimo. \"Nahanahã a'ero Tupana'ga rekorame g̃anduvihavuhuhetero,\" ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe. 4 Aerẽ okorame g̃a pyri Jesus'ga ei g̃a pe no:\n—Tapehoi na'ẽ ti cidade de Jerusalém hugwi, ei ga g̃a pe. Amombe'u ko ji pe me jiruva'ga nhi'ig̃agwera ikwehe. A'ereki ymya Tupana'ga e'i hako: \"Tamondo ti jira'uva g̃a pyri nehẽ,\" e ko jiruva'ga hako, ei ga g̃a pe. Tapehoi na'ẽ ti a'ero gara'uva imboha'uva, ei Jesus'ga. 5 João Batistava'ea oko g̃a pavẽi g̃a mobatizauka yhya pyvõ ikwehe. Emo nambegwehetei po ti Tupana'ga oko pe pavẽi gwa'uva mondouka pe pyri nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\nJesus'ga rerohohava yvaga pype\n6 Aerẽ Jesus'ga moirũhara'g̃a jatykatykaa'javi Jesus'ga pavẽi. Igwete g̃a ei ga pe:\n—Jesus, ag̃wamo nde rekorame huvihavuhuhetero po ti nhande israelitasramo hajiheve'g̃a mondomondoa'javi nehẽ? ei g̃a Jesus'ga pe.\n7 Igwete Jesus'ga ei:\n—Jiruva'ga g̃wemimbotarimo omongo ymyava'ea aerẽva'ea no, ei ga. Ga ndokwahavukari reki a'ea pe me, ei ga g̃a pe. 8 Gara'uva po ti uhu pe pyri pe pojykavo nehẽ. Nahã po ti Tupana'ga pe mbopopoakarukari tomombe'u ti g̃a Jesus'ga ojipe'g̃a pe javo nehẽ, ei Jesus'ga. Ji mombe'u ti a'ero Jerusalém me Judéiapeve'g̃a gwyri pe nhaporemo nehẽ, ei ga. Samariapeve'g̃a gwyri pe ti ji mombe'u nehẽ no irupeheteve'g̃a gwyri pe nehẽ no, ei Jesus'ga g̃a pe.\n9 Ga nhi'ig̃irẽ Tupana'ga ga rupiri ga mondovo ojipyri yvagi pe. Ojovavu g̃a hepiaga gahoa. Yvag̃atig̃a pype ga hoi ogwovo. A'ero g̃a ndohepiaga'javi ga. 10 Ga horame g̃a gwepia hete yvaga novĩa Jesus'ga moirũhara'g̃a. Nanime mokonha'g̃a jipiukari g̃a pe o'ama g̃a pyri. Ipitig̃ahivuhu g̃a okupa. 11 Igwete g̃a ei Jesus'ga moirũhara'g̃a pe:\n—Galiléiapeva'ero maranuhũrame pe hepiaguhui yvaga pejijupa? ei g̃a g̃a pe. Akoja'ga – kiroki ga Tupana'ga gwupi yvagi pe pe hugwi – ga jitehe ti ojivyra'ja ua kokoty nehẽ Jesus'ga, ei g̃a. Pehepia pe gahoa. Nahã ti ga jivyra'javi nehẽ no, ei g̃a Jesus'ga moirũhara'g̃a pe.\nJudas Iscariotesva'ea rakykwepoharava'ea\n12 Aerẽ Jesus'ga moirũhara'g̃a jivyri yvytyruhua hugwi monte das Oliveiras hugwi – perope oliveiras ndyvuhua u. A'ero g̃a hoi cidade de Jerusalém me. A'ereki Jerusalém ko ira'agwe um quilômetro monte das Oliveiras hugwi. 13 Ovahemame g̃a hoi onga jo'ari pe – perope g̃a opytaahi'vi upa. Pevo g̃a ndekoi Pedro'ga, João'ga, Tiagova'ea, André'ga, Filipe'ga, Tomé'ga, Bartolomeu'ga, Mateus'ga, Tiago'ga – kiroki ga Alfeu'ga ra'yra'ga. Simão'ga zelote'ga pevo oko no Judas'ga pavẽi – kiroki ga Tiago'ga ra'yra'ga. 14 Igwete g̃a jatykatykai jipi onhi'ig̃a Tupana'ga pe ojihe'ae'a kunhangwera'g̃a pavẽi. Jesus'ga yembora Mariava'ea oko g̃apyteri pe Jesus'ga irũ'g̃a no.\n15 Ojipea rupi g̃a jatykaa'javi onhimongyavo Jesus'gareheve'g̃a. He'yjuhu ko g̃a cento e vinte. A'ero Pedro'ga po'ami g̃apyteri pe. 16 Igwete ga ei g̃a pe:\n—Nhiirũ, ymyahũ ko Tupana'ga ra'uva okwatijaruka Daviva'ea pe hako, ei Pedro'ga g̃a pe. A'ero Daviva'ea ikwatijari aerẽva'ea Judasva'ea mombe'unhog̃wenondeavo hako – kiroki ahe soldados'g̃a nderoho Jesus'ga pyhygauka ikwehe, ei ga. Judasva'ea oko tuhẽ Daviva'ea nhi'ĩpo'ruavo, ei Pedro'ga g̃a pe. 17 Judasva'ea ko orepyteripeva'ero oko novĩa. A'ereki Jesus'ga ore mo'ẽ ji mombe'u ti ojipe'g̃a pe javo, ei ga g̃a pe.\n( 18 Judasva'ea opyhyguka Jesus'ga ikwehe. Igwete g̃a ikwepygi itambere'ia imondovo ahe ve garekote'varuhuva'ea rehe Jesus'ga pyhygukara rehe. Kia pyvõ Judasva'ea ipyhygukari kohotehea. Igwete ahe hoi pevo ojijugwa ojijuvyga ojijukavo. A'ero ahe hiri. Aherevega ipugi ojikavo. A'ero ihembavi aheryhea ahe hugwi. 19 Jerusalémmeve'g̃a nhaporemo okwaha pa ahemanoa ikwehe. Igwete g̃a inog̃i Aherekoa gwyra kohoa rehe. Aceldama ei g̃a jupe onhi'ig̃imo.)\nKoji'i Pedro'ga ei Jesus'gareheve'g̃a pe g̃a jatykarame:\n20 —Igwete Daviva'ea ikwatijari aerẽva'ea Judasva'ea mombe'unhog̃wenondeavo inog̃a hako, ei ga. Salmos ko Daviva'ea rembikwatijara rera, ei ga. Nahã ahe ei ikwatija Judasva'ea mombe'gwovo hako.\n\"Tipypiaryme po ti aherongagwera oina.\nTuvyme ti g̃a ipype javoji nehẽ,\" ei aherembikwatijara, ei Pedro'ga g̃a pe.\nOjipea ahe ei ikwatija no:\n\"Ojipe'ga ti toporavyky aherakykwepoharamo a'ero nehẽ,\" ei aherembikwatijara, ei ga.\n21-22 —Nurã ji ei kiro pe me, ei Pedro'ga g̃a pe. Ojipe'ga ti toko ore pavẽi a'ero tomombe'u ti ga Jesus'ga kweravagwera ore pavẽi, ei ga. Nahã ko garekoagwera: Ga oko ypy ore pavẽi João Batistava'ea g̃a mobatizarame ikwehe. Ojikoty'a ga ore pavẽi avuirama Jesus'ga rekorame orepyteri pe ore rerekovo ikwehe. Okoji ga ore pavẽi hepiaga Tupana'ga Jesus'ga rerohorame yvagi pe no, ei Pedro'ga g̃a pe. Nanongara'g̃a ti toko ore pavẽi Judasva'ea rakykwepoharamo nehẽ, ei ga g̃a pe.\n23 Henduvame ganhi'ig̃a g̃a nanongara'g̃a mo'ememei José'ga Matias'ga no. Ojipea ko José'ga rera Barsabás. Justo garera no. Jara'ga ko Matias'ga. 24-25 A'ero g̃a nhi'ig̃i javo opojykaharete'ga pe Tupana'ga pe.\n—Ndehe erekwaha pa ahereaporog̃ita, ei g̃a ga pe. Ma'g̃a nde erepota g̃andekoa ore pavẽi a'ero? Ehepiuka ga ore ve toporavyky ti ga nemoirũharamo okovo nehẽ, ei g̃a. A'ereki Judasva'ea opohi oporavykya hugwi kirẽ ogwovo hahyva'ea ruvihava pype, ei g̃a. Ekwahavuka ore ve a'ero enhimimbotarimove'ga, ei g̃a Tupana'ga pe.\n26 Igwete g̃a ikwatijari Matias'ga rera ita'ia rehe. Ojipea rehe g̃a ikwatijari José'ga rera. A'ero g̃a inomemei ita yru'ia pype imog̃wyg̃wyma. Kiroki ita jypya ohi jugwi – a'ea gwereko Matias'ga rera. A'ero Matias'ga rekoi Jesus'ga moirũharamo. Nurã gamoirũhara'g̃a ndekoa'javi dozeramo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/ACT01.htm","date":"2021-11-27T02:30:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964358078.2\/warc\/CC-MAIN-20211127013935-20211127043935-00410.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000084639,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000008463859558}","num_words":845,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.415,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"PEDROVA'EA OMOMBE'UYPY AHE VE\nPrimeira Carta de Pedro\n1\n1 Ji ko Pedroramo. Ji Jesus Cristo'ga moirũharamo ako. Kiro ji ikwatijari imondovo nhinhi'ig̃a pe me Tupana'gareheva'ea pe – perope peju g̃agwyri pe: Ponto pe, Galácia pe, Capadócia pe, Ásia pe, Bitínia pe. Pevo pe kwaki'opavi pejigwovo pejijupa g̃apyteri pe penhimongyavo raikwehe. 2 G̃wemimbotarimo Tupana'ga nhanderuvete'ga pe mo'emo'ẽi ojive hako g̃ahã po ti oko jireheva'ero javo. Tupana'ga ra'uva pe mongoi Tupana'gareheva'ero a'ero raikwehe. \"Amo'emo'ẽ ji g̃a tohendu katu ti g̃a Jesus Cristo'ga nhi'ig̃a javo,\" ei Tupana'ga. \"Tomombo ti ga g̃andekote'varuhua g̃a hugwi omanoro g̃waramo,\" ei ga.\nTupana'ga ti tomombyry hete pe me. Tonog̃atu hete ti ga pepy'a no.\nPyry ti nhande ve nehẽ\n3 Timbohete ti Tupana'ga. Gaha ko Jesus Cristo'ga ruva'ga nhandepojykaharete'ga ruva'ga. Ombogwera ga Jesus Cristo'ga gamanoa hugwi raikwehe. Gambogwerava g̃waramo Tupana'ga nhande mboheaporog̃ita pyahu nhande mongovo. A'ereki ga nhande porogwety hete. Nhandereaporog̃ita ipyahuro g̃waramo nhande ei: Tupana'ga po ti nhande mbuhuruka tuhẽ yvagi pe nehẽ nhande mongovo avuirama ojipyri nehẽ, xa'e nhande. 4 Nhandereaporog̃ita ipyahuro g̃waramo nhande ei no: Tupana'ga po ti ombuhu tuhẽ pyryheteva'ea nhande ve nehẽ. Tupana'ga remimbuhura pyry tuhẽ avuirama. Ndopavi po ti nehẽ. Ndite'varuhui'i'i po ti nehẽ no. Niymyani nehẽ. A'ereki pyry hete. Kirog̃we tuhẽ Tupana'ga herekokatui a'ea pe me yvagi pe. 5 Ga pe a'ngu no. A'ereki Tupana'ga ipopoaka pe a'nguavo pejikoga g̃waramo ga rehe. A'ero po ti Tupana'ga pe mbuhurukari pe mongovo ojipyri avuirama yvagi pe nehẽ. Pendekoag̃wama po ti ga imboukwahavi mbapava koty nehẽ.\n6 Pendoryndory pe a'ea rehe. A'ea ja po pe ne'ouhũramo kiro g̃a imbohahyparavuhurame pe me. 7 Tupana'ga opota penhimomiranama hahyrame pe me tiukwaha ti g̃ajikohetea ji rehe javo. A'ereki jukwaha pejikohetea ga rehe penhimomiranamame hahya pe. Ehepia te ouro. G̃a imbokumbokurame ouro imo'eamo ite'varuhuva'ea jugwi jukwahavamo hembyruera pyryva. Na jitehe jukwaha pejikohetea Tupana'ga rehe hahyrame pe me. Ouro ko pyry novĩa. Johe'i hete pyry pejikohetea Cristo'ga rehe. Ouro opa reki. Pejikohetea ki a'e te ndopavag̃wami po rimba'e. Jukwahavame po ti Tupana'ga pe mbohetei aerẽ nehẽ. Jesus Cristo'ga nhimboukwahavame ua po ti Tupana'ga ei pe me nehẽ: \"Pyry hete pejikohetea Jesus'ga rehe,\" e po ti ga pe me nehẽ.\n8 Ndapehepiagi ve pe Jesus Cristo'ga. Emo pe ga arõhetei. Ndapehepiagi tuhẽ pe ga kiro. Emo pe jikohetei ga rehe. Igwete pe ndoryndoryhetero pejikoga g̃waramo ga rehe. Yvagahugwiva'ea ko pendoryhetea ga rehe. Tegwete reki pendoryva imombe'uhava ojipe'g̃a pe. 9 Pejikoga g̃waramo Jesus Cristo'ga rehe po ti Tupana'ga pe nderohoi yvagi pe ojipyri nehẽ. Pejihoag̃wama rehe pe ndoryhetero kiro a'ero.\n10 Pehoag̃wama rehe Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea japyakahetei tikwaha hete javo hako. A'ero ahe imombe'unhog̃wenondei javo hako. \"Tupana'ga po ti omombyry g̃a pe nehẽ g̃a nderogwovo yvagi pe nehẽ,\" ei Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea hako. 11 Cristo'ga ra'uva oko ahe pavẽi ahe mbo'embo'eavo hako. \"Hahy hete na'ẽ po ti Cristo'ga pe nehẽ. Igwete po ti ga manoi novĩa. Emo po ti pyryhetero ga pe nehẽ,\" e'i Cristo'ga ra'uva. \"Okwerava'ja po ti ga nehẽ ogwovo yvagi pe nehẽ. Aerẽ po ti ga rura'javi ojiheve'g̃a nderogwovo yvagi pe Tupana'ga pyri nehẽ no,\" e'i gara'uva Cristo'ga mombe'gwovo ahe ve. A'ero Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea japyakai a'ea rehe hako. \"Maname po ti a'ea nehẽ?\" ei ahe. \"A'ea rupi ti marã nehẽ?\" ei ahe ojapyakavo hehe.\n12 Tupana'ga e'i ahe ve no hako: \"Penemimombe'ua ko pejiveva'ea rũi reki korogweva'ea rũi,\" ei ga ahe ve. \"Aerẽva'ea pe imombe'ui a'earupive'g̃a ti tokwaha javo,\" ei Tupana'ga ahe ve. A'ero ahe Cristo'ga mombe'umbe'ui hako. Cristo'ga mombe'ua jitehe ag̃wamove'g̃a omombe'u pe me no. A'ereki Tupana'ga ombuhuruka gwa'uva g̃a pyri yvaga hugwi g̃a mbo'eavouka jupe. A'ero g̃a Cristo'ga mombe'ui pe me pyryva'ea mombe'gwovo. Yvagipeve'g̃a vehevi okwaha pota a'ea no novĩa Tupana'gapyrive'g̃a.\nPeko katu ti, ei Tupana'ga\n13 Pejirokwa ti a'ero penhimbovyvya. Jesus Cristo'ga po ti omombyry pe me nehẽ onhimboukwahavame ua yvya koty nehẽ. Cristo'ga remimombyryva rehe ti pejapyaka hete a'ero tomombyry tuhẽ ti ga nhande ve javo. 14 Pehendu katu ti Tupana'ga nhi'ig̃a. Ymya pe ipotaruhui ite'varuhuva'ea jipi. A'ereki a'ea rupi pe ndapekwahavi pejikoge'yma Jesus Cristo'ga rehe. Pepohi ti pejikoagwera hugwi a'ero penhimbipotaruhua hugwi. 15 Tupana'ga ndokote'varuhui'i'i. A'ereki ga oko katu jipi. Ga pe mo'emo'ẽ ji javijitehe ti peko katu javo. Peko katu ti a'ero pejikojikovo. 16 A'ereki aherembikwatijara omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a ahe ve. \"Ji ako katu,\" ei ga. \"Nurã ti peko katu ji javijitehe nehẽ no,\" ei Tupana'ga.\n17 Penhi'ig̃ame Tupana'ga pe pe ei Apĩ ga pe. Emo gaha reki e'i a'itituhẽva'ea rupi katu yvyakotyve'g̃a ndeaporog̃ita pe. Jara'g̃a pe ga ei: \"Peko katu pe.\" Jara'g̃a pe ga ei reki: \"Peko te'varuhu pe.\" A'itituhẽva'ea rupi katu ga ei g̃a pe nhaporemo ikwahava g̃andeaporog̃ita. Tapepojihuve'ymuhũi ti a'ero pejuvete'ga Tupana'ga pejikovo penhimarane'ymame yvya koty.\n18-19 A'ereki pe pekwaha Cristo'ga manoa pe ndepyga. Omanoro g̃waramo ga pe mbopiro'yi pendekotehea hugwi. Mbatera rũi opava'ea rũi pe mbopiro'yi pendekotehea hugwi. Ouro rũi pe mbopiro'yi. Prata rũi pe mbopiro'yi. Nanongara nhaporemo rũi tuhẽ pe mbopiro'yi pendekotehea hugwi. Pendekoteheagwera rehe penamonhava'ea pe mbo'embo'ei pe mbojikwakuteheavouka. Cristo'ga pe mbopiro'yi reki a'ea hugwi omanomo pe ndepyga. Ga ko cordeiro ja – kiroki a'ea g̃a okwava'ẽ ijukavo Tupana'ga pe. Pyryheteva'ea g̃a okwava'ẽ ndite'varuhui'i'iva'ea. Na jitehe Cristo'ga nhikwava'eg̃i Tupana'ga pe heka'voguka gwekoa omanomo. Ga ndite'varuhui'i'i. Pyry hete ga novĩa. Emo ga onhikwava'ẽ omanomo pe ndepyga.\n20 Yvya apoa renonde Tupana'ga ei Cristo'ga pe po rimba'e: \"Ndehe ti eho yvya koty emanomo g̃ambopiro'yharamo nehẽ,\" ei Tupana'ga ga pe. Ag̃wamo reki mbapava koty Cristo'ga ukwahavamo ua pe ndepyga ikwehe. 21 Gaha pe mbojiko Tupana'ga rehe. Tupana'ga ga mbogwera gamanoa hugwi ga mongovo huvihavuhuhetero ikwehe. Nurã pe jikohetei Tupana'ga rehe. Igwete pe ei: \"Tupana'ga po ti imombyryvi nhande ve g̃wembi'ea rupi nehẽ no,\" pe'e pe.\n22 Pehendu katu pe a'itituhẽva'ea Jesus Cristo'ga mombe'ua. A'ero pe imomborukari pejikote'varuhua pejihugwi. A'ero pe penhiirũ'g̃a arõhetei Jesus'gareheve'g̃a. Penhoarõ hete tuhẽ ti a'ero.\n23 Tupana'ga okoji onhi'ig̃a reheve. Onhi'ig̃a pyvõ ipopoakava'ea pyvõ ga pe mbojihuvi gwa'yramo pejikogame ojihe. Penduva'g̃a pe mbojihu raikwehe. Emo aerẽ penduva'g̃a omano yvyakotyva'ero g̃waramo. Tupana'ga ki a'e te nomanoi. Gaha pe mbojihuva'ja gwa'yramo. 24 Tupana'ga rembikwatijarukara e'i no:\n\"Yvyakotyve'g̃a ko yvotyra ja,\" e'i.\n\"G̃akatuhetea ko yvotyrakatua ja no.\nA'ereki ipotyra inhymba reki.\nOhova okui pa,\" e'i.\n\"Yvyakotyve'g̃a na jitehe opa pa no,\" e'i.\n25 \"Tupana'ga nhi'ig̃a ki a'e te okoji avuirama,\" e'i ikwatijara.\nTupana'ga nhi'ig̃a jitehe g̃a omombe'u pe me raikwehe. A'ereki g̃a omombe'umbe'u pyryva'ea pe me Jesus Cristo'ga mombe'gwovo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/1PE01.htm","date":"2021-11-27T01:57:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964358078.2\/warc\/CC-MAIN-20211127013935-20211127043935-00014.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000070333,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000070333480835}","num_words":1005,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.422,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"PAULOVA'EA OMOMBE'UA'JA TESSALÔNICAPEVA'EA PE\nSegunda Carta de Paulo aos Tessalonicenses\n1\n1 Três ore rekoi ikwatijaharamo pe me: Jihi Pauloramo Silas'ga pavẽi Timóteo'ga pavẽi. Kiro ore ikwatijarukari imondovouka pe me cidade de Tessalônica – perope peko Tupana'gareheva'ero nhanderuvete'gareheva'ero pejikovo Jesus Cristo'gareheva'ero nhandepojykaharete'gareheva'ero.\n2 Kiro ore ei: Nhanderuvete'ga Tupana'ga ti tomombyry pe me Jesus Cristo'ga pavẽi nhandepojykaharete'ga pavẽi. Tonog̃atu ti g̃a pepy'a, oro'e ore pyryva'ea pota pe me.\nTupana'ga reaporog̃itakatua Jesus Cristo'ga rura'javame\n3 Pe me oreirũa pe ore ei: Toro'e tuhẽ Tupana'ga pe ndepyry hete nde javo ga pe. A'ereki ga pe mombyrymbyry. A'ero ore roryroryvamo ga rehe. Pyry ore ei na Tupana'ga pe pe mombe'gwovo jipi. A'ereki igwaigwavete pe pejiko hete ga rehe. Pe nhaporemo penhoaromba hete tuhẽ no. 4 Nurã ore tuhẽ pe mbohetei pe mombe'gwombe'gwovo ojipe'g̃a pyteri pe – perope g̃a ojatyka jipi Jesus'gareheva'ero tihendu katu Tupana'ga nhi'ig̃a javo. Oro'e ore g̃a pe: Tessalônicapeve'g̃a ojiko hete Jesus Cristo'ga rehe. Ojipe'g̃a jigwarairame g̃a ndehe g̃a ndopohiri jitehe reki Tupana'ga hugwi. Hahyva'ea pe nhaporemo g̃a nhimomiranambavi ojikoheteavo Jesus'ga rehe, oro'e ore g̃a pe pe mombe'gwombe'gwovo.\n5 Pe jikopige'ymame a'ea hepiukari Tupana'ga rekokatua. A'ereki g̃a jigwarairame pe ndehe Tupana'ga pe mombyry pe mboavujikwea tuhu ti g̃a upa ji pyri avuirama nehẽ javo. A'ereki pe penhimomirana hahyva'ea pe pejikoga g̃waramo ga rehe. 6 Pyry po ti Tupana'ga pe ga pe ndepygi g̃a ndehe nehẽ g̃a jigwarairo g̃waramo pe ndehe.\n7 Tupana'ga po ti imombigi hahyva'ea pe me ore ve nehẽ no inog̃atuavo nhandepy'a Jesus Cristo'ga jipiukarame ua yvaga hugwi ojipyrive'g̃a pavẽi ipopoakaheteve'g̃a pavẽi nehẽ yvagipeve'g̃a. 8 Tata rendya pyteri pe ti ga ruri imondovo hahyva'ea g̃a pe nehẽ – kiroki g̃a ndojikogi Tupana'ga rehe hendukatue'yma pyryva'ea nhandepojykaharete'ga mombe'ua Jesus Cristo'ga mombe'ua. 9 A'ero ti Jesus Cristo'ga g̃a mondoi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ topyta ti g̃a ipype avuirama javo. Nahã g̃amondoag̃wama nhandepojykaharete'ga hugwi ipopoakaheteve'ga hugwi garendy'java hugwi. 10 Nahã po ti g̃a pe nehẽ ga rura'javame yvya koty nehẽ.\nNhiremimo'ẽhara'g̃a ti tanhimbohete tuhẽ javo ti ga uhu nehẽ. Uhu ti ga tonhimomby'a pa ti g̃a ji rehe jipopoakahetea rehe javo. Pehe ti penhimomby'a ga mboheteavo g̃a pavẽi no ndorohepiagangavi nanongara'ga javo ga rura'javame nehẽ. A'ereki pe perovia oreremimombe'uagwera.\n11 A'ero ore ei Tupana'ga pe pe mombe'gwombe'gwovo jipi:\n—Eremo'emo'ẽ nde Tessalônicapeve'g̃a ikwehe'i toko ti g̃a Cristo'gareheva'ero javo. Nurã ti emombyrymbyry g̃a mongovo enhimimbotarimova'ea rupi. G̃a oko katu pota jipi nde nhi'ĩpo'rupota ojikoga g̃waramo nde rehe. Emongo katu ti g̃a a'ero epopoakara pyvõ g̃a pokoga.\n12 A'ea ore ei Tupana'ga pe jipi. A'ero po ti pekotyve'g̃a ei nehẽ: \"Jesus Cristo'ga herojijyjijyi g̃andeaporog̃ita g̃a mombyryva. A'ero g̃a ndekokatui. Jesus Cristo'ga pyry hete g̃apojykaharete'ga!\" A'ea ti pekotyve'g̃a ei pe mombe'gwovo nehẽ. A'ereki ore oronhi'ĩ Tupana'ga pe emombyry ti Tessalônicapeve'g̃a javo. A'ero po ti pyry hete pe me nehẽ pejikoty'aro g̃waramo Jesus Cristo'ga pavẽi. A'ea Tupana'ga opota hete no Jesus Cristo'ga pavẽi nhandepojykaharete'ga pavẽi. A'ereki g̃a omombyry pota pe me.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/2TH01.htm","date":"2021-12-02T13:34:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964362219.5\/warc\/CC-MAIN-20211202114856-20211202144856-00462.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":457,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.416,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"PAULOVA'EA OMOMBE'UA'JA CORINTOPEVA'EA PE\nSegunda Carta de Paulo aos Coríntios\n1\n1 Jihi ko ako Pauloramo Jesus Cristo'ga moirũharamo. Aporavyky ji Tupana'ga pe Cristo'ga mombe'gwovo. A'ereki a'ea Tupana'ga opota.\nKiro ji ikwatijarukari orenhi'ig̃a imondovouka pe me Timóteo'ga pavẽi. Timóteo'ga oko nhaneirũramo ojikoga g̃waramo Jesus'ga rehe nhande pavẽi. Jesus'gareheva'ero pejiko pe Tupana'ga rehe penhimono'og̃a tihendu ti ganhi'ig̃a javo. Kiro ore ikwatijarukari imondovouka pe me – perope pecidade de Corinto pe. Kiro ore ikwatijarukari g̃a pe nhaporemo no – kiroki Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a u pegwyri pe Grécia pe.\n2 Ore oro'e: Nhanderuvete'ga Tupana'ga ti tomombyry pe me Jesus Cristo'ga pavẽi nhandepojykaharete'ga pavẽi. Tonog̃atu ti g̃a pepy'a, oro'e ore.\nPaulova'ea ombohete Tupana'ga\n3 Timbohete ti Tupana'ga! Ga ko Jesus Cristo'ga ruvihavuhuhete'ga garuva'ga no nhandepojykaharete'ga ruva'ga. Ga nhande porogwety nhande arõheteavo. Ga nhande poko hete jipi nhandepy'a nog̃atuavo.\n4 Nane'ymi ga ore pokogi hahyrame ore ve ji javijitehe ti g̃a topoko ojipe'g̃a javo ore ve. Oropokoga g̃waramo ore g̃a pokokwahavi hahyparavuhurame g̃a pe. 5 Hahyahy Cristo'ga pe ymya. Na jitehe hahyahy ore ve kiro ore Cristo'gareheva'ero g̃waramo. Hahyahyheterame ore ve Tupana'ga ore pokopoko hete ore Cristo'gareheva'ero g̃waramo. 6 Hahy ore ve jipi ore pe pokogame pe mbojikoheteavo Tupana'ga rehe. Hahyrame ore ve Tupana'ga ore poko. A'ero ore pe pokokwahavi nahã ahe nhimomiranami hahya pe javo. A'ereki na jitehe hahy pe me no. A'ero pe nhimomiranami hahya pe.\n7 Orojiko hete ore Tupana'ga rehe ga po ti Corintopeve'g̃a poko jipi nehẽ javo. Nurã ore ei: Tupana'ga ore poko hahyheterame ore ve. A'ero po ti ga Corintopeve'g̃a pokogi hahyheterame g̃a pe nehẽ no, oro'e ore.\n8 Tamombe'u kiro pe me nhiirũa pe tapekwaha ti. Tiruahũ hete ore ve Ásiapeve'g̃a gwyri pe ikwehe. Hahyhetero tuhẽ ore ve pevo. A'ero ore ei ikwehe: Kiro po ti nhande manoi nehẽ, oro'e ore orovy'ahetee'yma. 9 Xamano tuhẽ ti nhande! oro'e ore ikwehe.\nTupana'ga ore momanouka gwerevi tojikogyme ti g̃a ojihe javo. Tojiko ti g̃a ji rehe jate javo ga ore momanoukari gwerevi omanove'g̃a mbogwerahara'ga. 10 A'ea rupi ga ore pokohetei tuhẽ tomanote'varuhuyme ti g̃a javo. Aerẽ po ti ga ore pokoga'javi nehẽ no tomanoyme ti g̃a javo. Ga rehe jate ore jikohetei aerẽ ti ga nhande pokoga'ja'javi nehẽ no javo. 11 Nahã po ti nehẽ pe nhi'inhi'ig̃ame Tupana'ga pe epoko ti Paulo'g̃a javo. Penhi'ĩ ti ga pe a'ero ojipe'g̃a pavẽi penhimongyavo. A'ero po ti pe ei ga pe g̃a pavẽi ndepyry hete nde imombyryva Paulo'g̃a pe javo nehẽ.\nPaulova'ea oho pota Corintopeva'ea pyri novĩa\n12 Tupana'ga oropokoga g̃waramo orepyry hete ore orokokatuavo ojipe'g̃a pe nhaporemo g̃a moandyandyje'yma. Pe me koji'i ore rekokatui. A'ea ore ei oronhimboheteavo. A'ereki ore orokwaha oroyvyteri pe orereaporog̃itapyryva. Yvyakotyve'g̃a nembikwahatehea rupi rũi ore rekokatui pe me. Tupana'ga remimombyryva g̃waramo reki ore ve ore rekokatui pe me.\n13-14 Hajiheva'ea ore ndorokwatijari javo pe me. Onhimime'ỹva'ea jate orokwatija ore pe me. Nurã pe ikwahavi nahanahã Paulo'g̃a ei nhande ve ikwatija javo. A'erorame tehe pe ndapekwahakatui ve orereaporog̃ita. Ikwahaheterame po ti pe ndoryndoryvamo ore rehe nehẽ. Na jitehe po ti ore roryroryvamo pe ndehe nehẽ nhandepojykaharete'ga rura'javame Jesus'ga rura'javame nehẽ. A'ea ore oropota hete.\n15-16 Nahã tuhẽ ko Corintopeve'g̃a, a'e ji ikwehe. Nurã ji ena'ẽi: Apytaahi'vi po ti ji Corintopeve'g̃a pyri g̃a ndepiaga jikwavame jigwovo Macedôniapeve'g̃a gwyri pe nehẽ, a'e ji novĩa. Aerẽ po ti ji jivyri Corintopeve'g̃a pyri g̃a mbohoryva'java nehẽ. A'ero po ti g̃a ji pokogi ji horame Judéiapeve'g̃a gwyri pe nehẽ, a'e ji novĩa.\n17 Aerẽ ji herojijyi jireaporog̃ita ikwehe ndahoa'javi po ti ji kiro Corintopeve'g̃a pyri javo. Nurã jararamo pe ei: \"Heaporog̃ita te'varuhu Paulo'ga jipi herojijyjijyita ojeaporog̃ita. A'ereki ga ombotembote'iuhu javo nhande ve,\" pe'ji pe ji ve.\nNdajireaporog̃itate'varuhui ji. Nanhi'ĩtehei ji. 18 Jireaporog̃ita katu reki ji nhinhi'ig̃a rerojijyirame. Tupana'ga e'i katu jipi. A'itituhẽva'ea pe ga ei. Na jitehe ore ekatui oronhi'ig̃ame pe me. Noronhi'ĩtehei ore a'itituhẽva'ea mombe'gwovo jipi. 19 A'ereki ore Jesus Cristo'ga ja imombe'ukatuavo. Jesus Cristo'ga Tupana'ga ra'yra'ga, gaha ore ga mombe'u katu pe me jihi Silas'ga pavẽi Timóteo'ga pavẽi no. Nombotembote'iuhui ga. A'itituhẽva'ea jate ga omombe'u. 20 Onhi'ĩpo'ru pa ga Tupana'ga no Jesus Cristo'ga. A'ero ga Tupana'ga nhi'ĩpo'ruavo g̃waramo nhande ei na tuhẽ hekoi javo Tupana'ga pe ga mboheteavo.\n21 Tupana'ga tuhẽ ore mbojikoheteuka Cristo'ga rehe pe ndeheve. Tupana'ga nhande mo'emo'ẽ ojive tomombe'u ti g̃a Jesus Cristo'ga javo. 22 Tupana'ga nhande mongoi ojiheva'ero. Ombuhuruka ga gwa'uvapyryva nhande pyri. Gara'uvapyryva okwahavuka nhande ve. A'ero nhande ei: Nhande xako Tupana'gareheva'ero kiro. Omombyry po ti Tupana'ga nhande ve nehẽ, xa'e nhande.\n23 Jihi a'e Tupana'ga pe kiro:\n—Tupanamo ehendu ti nhinhi'ig̃a ji ikwatijarame Corintopeve'g̃a pe. Po ji mbero kiro g̃a pe, a'ero po ti embuhu hahyva'ea ji ve.\nA'ea ji ei kiro Tupana'ga pe. A'ereki ga okwaha jipy'a.\nKiro ji ei pe me a'ero Corintopeva'ea pe. Namondopotari hahyva'ea pe me. Nurã ji ndahoa'javi pe pyri ikwehe. 24 Ndoro'ei ore kiro pe me: Nahanahã tuhẽ ti pejiko. A'ea rũi ore ei pe me. A'ereki pe pejiko hete tuhẽ Tupana'ga rehe. Opopoko pota reki ore koji'i pe mbohoryoryva jipi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/2CO01.htm","date":"2021-12-01T12:53:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964360803.0\/warc\/CC-MAIN-20211201113241-20211201143241-00582.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000076294,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000076293945312}","num_words":785,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.411,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"PAULOVA'EA OMOMBE'U FILEMOMVA'EA PE\nCarta de Paulo a Filemom\n1\n1 Jihi ko Pauloramo. Ji Jesus Cristo'ga mombe'uro g̃waramo g̃a ji mongi cadeia pype ikwehe. Filemom, kiro jirekorame cadeia pype ji ikwatijarukari imondouka nde ve. Timóteo'ga pavẽi ji ikwatijarukari. Ga ko nhaneirũramo ojikoga g̃waramo Jesus Cristo'ga rehe. Filemom, nde ko oreremiarõhetero eporavykyavo ore javijitehe Cristo'ga mombe'gwovo ojipe'g̃a pe.\n2 Áfia, oreirũ, nde ve ji ikwatijarukari imondouka no. Arquipo, nde ve ji ikwatijarukari no imondouka. Ore javijitehe nde ereporavyky hete enhimomiranama Cristo'ga mombe'gwovo. Kiroki g̃a ojatyka Filemom'ga ronga pype jipi tihendu ti Tupana'ga nhi'ig̃a javo – g̃a pe ji ei: Akwatijaruka ji imondouka pe me no.\n3 Kiro ji ei: Tupana'ga nhanderuvete'ga ti tomombyry pe me nhaporemo Jesus Cristo'ga pavẽi nhandepojykaharete'ga pavẽi. Tonog̃atu ti g̃a pepy'a, a'e ji.\nFilemomva'ea pyry hete\n4 Filemom, nhinhi'ig̃ame Tupana'ga pe jiruvihavuhuhete'ga pe ji ei jipi:\n—Ndepyry hete nde Filemom'ga pokoga. Nurã Filemom'ga pyryvamo.\nA'ea ji ei Tupana'ga pe nde renoina. 5 A'ereki ojipe'g̃a nde mombe'u ji ve. G̃a e'i: \"Filemom'ga ojiko hete Jesus'ga rehe nhandepojykaharete'ga rehe. Oko hete ga Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a ndehe nhaporemo g̃a aromo,\" ei g̃a nde mombe'gwovo. 6 Nurã ji ei Tupana'ga pe:\n—Filemom'ga ojiko hete Cristo'ga rehe ojikoty'aro ga pavẽi ga kwahavuka ndereheve'g̃a pe. Cristo'ga kwahavukaro g̃waramo tokwaha pa ti Filemom'ga Cristo'ga remimombyryva ndereheve'g̃a pe.\nA'ea ji ei Tupana'ga pe nde renoina. 7 Nhiirũ, nde ereko hete Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a ndehe g̃a mbohoryva g̃apy'a mbogwerava'java. A'ea rehe nde ji mbohoryvi jipy'a nog̃atuavo.\nPaulova'ea opota Onésimova'ea rerekokatua\n8 Nde g̃a nderekokaturo g̃waramo po ti ji ehetei nde ve hamo nahanahã ti eko javo. Nanongara ko pyry javo po ti ji ehetei nde pojihuve'yma hamo Cristo'ga jikoty'aro g̃waramo ji pavẽi. 9 Jixava'ero ji rekoi cadeia pype kiro Jesus Cristo'ga mombe'gwovo g̃waramo. Nurã po ti ji ei ji rendu katu javo hamo. Emo ti ji nda'ei nde ve. Nhanenhoarõhetero g̃waramo ji ekatukatui kiro nde ve nahanahã ti eko javo. 10 Anhi'ig̃atug̃atu kiro nde ve jira'yra'ga repyga Onésimo'ga repyga. Jira'yra'ga, a'e ji Onésimo'ga pe. A'ereki ga ojiko Cristo'ga rehe nhiremimombe'ua renduvame. Amombe'u ji ga ga pe jirekorame cadeia pype.\n11 Ymya'ĩ ga ndoporavykykatui nde ve oka'nhyma ua nde hugwi heikwehe tajipiro'y ji ga hugwi javo. Ag̃wamo reki ga poravykykatui ji ve ji pokoga. Kiro po ti ga poravykykatui nde ve a nehẽ no.\n12 Kiro ji ga mondoukara'javi nde pyri a'ero. Ahepiaga'u po ti ji ga nehẽ. A'ereki ga jipy'a ja hete. 13 Filemom, avo ejuvame po nde ji pokogi hamo. Avo reki nde nderekoi. Nurã ji ei jiyvyteri pe: Pyry po Onésimo'ga pytai ji pyri a'ero hamo ji pokoga Filemom'ga py'rovo hamo. A'ereki ji ako cadeia pype Cristo'ga mombe'gwovo g̃waramo. A'ea ji ei jijapyakavo novĩa. 14 Emo ji a'e reki jiyvyteri pe: Namombytai po ti ji Onésimo'ga Filemom'gapyrive'ga ipiro'ye'ỹve'ga. A'ereki ji nahenduvi Filemom'ga nhi'ig̃a. Ga nde'i ve ji ve: \"Topyta ti Onésimo'ga nde pyri nehẽ.\" A'ea rũi ga ei ji ve, a'e ji jiyvyteri pe. Filemom, namombytaahai ji ndepyrive'ga Onésimo'ga ji pyri henduve'ymame nenhi'ig̃a. Imombyrypotarame po ti nde imombyryvi a'ero nehẽ. A'ea ji apota hete.\n15 Mara'ngu po Tupana'ga javo: \"Tojipe'aahi'vi ti Onésimo'ga Filemom'ga hugwi tojivyra'ja ti ga Filemom'ga pyri opytavo pevo avuirama nehẽ javo\"? Mara'ngu po a'ea Tupana'ga javo? A'ea ji a'e. 16 Ndepyrive'ga jate rũi ko Onésimo'ga oko kiro. A'ereki kiro neirũramo ga oko no okovo ndepy'a'jaheteva'ero. A'ereki ag̃wamo ga ojiko Cristo'ga rehe nhandepojykaharete'ga rehe nhande javijitehe. Ga ko nhiirũramo a'ero no. Jipy'a ja hete ga. Johe po ti ga ndepy'a ja hete nehẽ no. A'ereki ga oko ndepyriva'ero neirũramo no.\n17 Filemom, ere'e po ti nde ji ve nehẽ: \"Ji ko Paulo'ga moirũharamo. Oronhomoirũ ore,\" ere po nde. Po ti nde ei na, a'ero po ti nde roryroryvamo ji rehe nehẽ hamo ji mombytavo ejipyri ji rurame nde repiaga. Na jitehe ti Onésimo'ga rurame nde pyri ejoryjory ga rehe ga mombytavo ejipyri.\n18 Po ga imbote'varuhui nde ve raikwehe, a'ero ti ji imombyryvi nde ve nehẽ. Po ga nomondoi nde ve ikwepykava, a'ero ti ji imondoi nde ve ga repyga nehẽ imoka'nhymuka nde ve garekote'varuhua nehẽ. 19 Filemom, kiro ji tuhẽ ikwatijari jipovo: Amondo ti ji ikwepykava Filemom'ga pe imombyryva ga pe Onésimo'ga repyga nehẽ. A'ea ji akwatija javo nde ve. Ji nda'ei reki: Ndehe po ti erembuhu ji ve hamo. A'ea po ji a'e nde ve hamo. A'ereki jihi amombe'u nde ve Cristo'ga nde mbojikoga ga rehe. Nurã ti nde rekoi Tupana'ga pyri avuirama nehẽ. Ji nda'ei reki nde ve: Enhikwava'ẽ ti ji ve. A'ea rũi ji ei nde ve. 20 Na tuhẽ. Nhiirũramo emombyry ti ji ve a'ero ji mbohoryoryva epyryvamo Onésimo'ga pe nhandepojykaharete'ga jikoty'aro g̃waramo nhande pavẽi. A'ea ji apota. Embovy'ara'ja ti jipy'a Cristo'ga jikoty'aro g̃waramo nhande pavẽi.\n21 Filemom'ga ti g̃wendu katu nhinhi'ig̃a nehẽ, a'e ji jiyvyteri pe. Nurã po ti ji ikwatijari ga pe togwereko katu ti ga Onésimo'ga javo nehẽ, a'e ji. Gwereko katu tuhẽ ti ga Onésimo'ga, a'e ji. Johe ti ga ga rerekokatuhetei nehẽ, a'e ji jiyvyteri pe. A'ereki ji akwaha neremimombyryvag̃wama.\n22 A'e ji nde ve ojipea: Emboavujikwe ti jikihava ji ve. A'ereki ji tahoa'ja nde pyri. Penhi'ig̃a g̃waramo Tupana'ga pe ji repyga po ti ga hendukatui ji mondovouka pe pyri nehẽ.\nMbapavamo Paulova'ea okwatijaruka Filemomva'ea pe\n23 Epafras'ga omondouka onhi'ig̃a nde ve. Ji pavẽi ga oko cadeia pype kiro Cristo Jesus'ga mombe'gwovo g̃waramo. 24 Marcos'ga omondouka onhi'ig̃a nde ve no Aristarco'ga no Demas'ga no Lucas'ga no. G̃ahã ko oporavyky ji pavẽi Jesus Cristo'ga mombe'gwovo.\n25 Nhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga ti tomombyry Filemom'g̃a pe, a'e ji.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/PHM01.htm","date":"2021-11-27T01:48:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964358078.2\/warc\/CC-MAIN-20211127013935-20211127043935-00061.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000033379,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000033378601074}","num_words":874,"character_repetition_ratio":0.082,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.223,"stopwords_ratio":0.421,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"PAULOVA'EA OMOMBE'U ÉFESOPEVA'EA PE\nCarta de Paulo aos Efésios\n1\n1 Jihi ko Pauloramo Jesus Cristo'ga moirũharamo jiporavykyavo Tupana'ga pe Cristo'ga mombe'gwovo. A'ereki nahã Tupana'ga opota.\nKiro ji ikwatijarukari imondouka pe me. Pe ko Tupana'ga remimo'ẽharamo. Ndapepohiri pe Cristo Jesus'ga hugwi pejikovo gareheva'ero jipi. Kiro ji ikwatijarukari imondouka pe me – perope cidade de Éfeso pe.\n2 Kiro ji ei: Nhanderuvete'ga Tupana'ga ti tomombyry pe me Jesus Cristo'ga pavẽi nhandepojykaharete'ga pavẽi. Tonog̃atu ti g̃a pepy'a, a'e ji.\nTupana'ga pyry hete nhande ve\n3 Timbohete ti Tupana'ga! Ga ko nhandepojykaharete'ga ruva'ga Jesus Cristo'ga ruva'ga. Ga ko Jesus Cristo'ga ruvihavuhuhete'ga no.\nYmyahũ yvaga hugwi Tupana'ga omondo gwa'uvapyryva nhande pyri imombyryva nhande ve. Nhande jikoty'aro g̃waramo Cristo'ga pavẽi a'ea imombyryparavuhupavi nhande ve.\n4 A'ereki ymyahũ yvya apoa renonde yvaga apoa renonde Tupana'ga e'i: \"Tamombyry ti ji g̃a pe nehẽ,\" ei ga. A'ea rupi ga nhande mbojikoty'aruka Cristo'ga pavẽi. Nahã ga nhande mo'emo'ẽi ojive.\n\"Toko pyry ti g̃a okote'varuhue'yma tuhẽ jirovai pyteri pe ji arõheteavo nehẽ,\" ei Tupana'ga nhande mo'emo'eamo.\n5 A'ereki ymyahũ ga e'i ojapyakavo nhande rehe: \"Amboja'oja'o ti ji g̃a jijive toko ti g̃a jira'yramo upa ji pyri nehẽ Jesus Cristo'ga manoro g̃waramo g̃a ndepyga nehẽ,\" ei ga.\n\"Nanongara ji apota,\" ei ga.\n6 Nahã ymyahũ ga pyryvamo nhande ve nhande mo'emo'eamo nhande mongovo gwa'yramo tanhimboheteuka ti g̃a pe jipyryva katukaturo g̃waramo g̃a pe javo.\nTupana'ga pyryhetero nhande ve nhande jikoty'aro g̃waramo Cristo'ga pavẽi Tupana'ga remia'nguhete'ga pavẽi.\n7 Gwekoa reka'vogukaro g̃waramo omanomo Cristo'ga nhande mbopiro'yi nhanderekote'varuhua hugwi. Nurã Tupana'ga ndokwahava'javi nhanderekote'varuhua imomboa.\nNahã Tupana'ga pyrykatukaturo.\n8 Nahã ga pyryhetero nhande ve ikwahapava onhimombaragwahava.\n9 G̃wemimbotarimova'ea g̃wembiepiukaripyre'yma ga ikwahavukari reki nhande ve.\nA'ereki ga okwahavuka pota hete nhande ve. E'i ga: \"Nahanahã ti nehẽ ji Cristo'ga mondoro g̃waramo g̃a pyri nehẽ,\" ei ga.\n10 \"Aerẽ mbapava koty ti pyry ji ve ji g̃a mongopavi Cristo'ga nhi'ig̃a rupi yvagipeve'g̃a yvyakotyve'g̃a ndeheve nehẽ. Nahã ti ga g̃apojykaharete'ga nehẽ, ei ga.\nCristo'ga nhi'ig̃a rupi ti ji imongopavi yvagipeva'ea yvyakotyva'ea reheve nehẽ. Nahã ti ga a'ea pojykaharete'ga nehẽ no.\nNahã ti Cristo'ga rekoi tuhẽ huvihavuhuhetero mbatera nhaporemo ipojykaharetero g̃a nhaporemo g̃apojykaharetero nehẽ no,\" ei Tupana'ga.\n11 Ore jikoty'aro g̃waramo Cristo'ga pavẽi Tupana'ga pyryhetero ore ve. Aerẽ ti ga ore mongoi ojipyri ore mombytavo avuirama nehẽ no.\nA'ereki ymyahũ Tupana'ga omongo pa g̃wemimbotarimova'ea rehe. A'ea rupi ga ojapyaka ore rehe no. Heaporog̃ita ga ore mo'emo'eamo ojive javo hako. E'i ga:\n12 \"Tanhimboheteuka ti g̃a pe jikatukaturo g̃waramo – kiroki g̃a ojikogypy Cristo'ga rehe,\" ei ga hako. Na tuhẽ. A'ereki Tupana'ga ojapyaka ypy gweaporog̃itaro.\nAerẽ te ga imongopavi g̃wemimbotarimova'ea rehe. Orojikogypy ore Cristo'ga rehe.\n13 Ymya'ĩ pejiko pe Cristo'ga rehe no henduvame Cristo'ga mombe'ua a'itituhẽva'ea.\nG̃a e'i pe me: \"Pejiko ti Cristo'ga rehe imomboruka ga pe pejekote'varuhua,\" ei g̃a pe me.\nCristo'ga pavẽi pe jikoty'aro g̃waramo Tupana'ga imondoi gwa'uvapyryva imombytavo pe pyri no pejikogame Cristo'ga rehe.\nA'ereki ymyahũ Tupana'ga e'i: \"Amondo ti ji jira'uvapyryva g̃a pyri g̃a pojykauka jijive nehẽ – kiroki g̃a ojiko Cristo'ga rehe. Jukwaha a a'ero nhirembipojyka nehẽ.\" A'ea Tupana'ga ei gwa'uvapyryva mondovo pe pyri.\n14 Pyryva'ea gwa'uvapyryva ga imondoi nhande ve kiro. Nurã nhande ei ikwahava javo: Tupana'ga ti imombyryhetei nhande ve nhande pokoguka nhande mbopiro'yuka nhanderekote'varuhua hugwi nehẽ.\nOjipyri ti ga nhande rerohoukari nhande mombytavo avuirama nehẽ toko ti g̃a jireheva'ero javo, xa'e nhande ikwahava.\nPyry hete ga nhande ve gwa'uvapyryva mondovo nhande pyri tanhimboheteuka ti g̃a pe jikatukaturo g̃waramo javo.\nPaulova'ea onhi'ĩ Tupana'ga pe Éfesopeva'ea repyga\n15-16 Nurã jihi no, nhinhi'ig̃ame Tupana'ga pe ji nanhi'imbigi ga pe pe ndepyga.\n—Ndepyry hete nde, a'e ji Tupana'ga pe. A'ereki nde erembojiko Éfesopeve'g̃a Jesus'ga rehe g̃a pokoga. Emombyry ti g̃a pe, a'e ji ga pe jipi.\nA'ereki ojipe'g̃a pe mombe'u ji ve. \"Éfesopeve'g̃a ojiko hete Jesus'ga rehe nhandepojykaharete'ga rehe ikwehe,\" ei g̃a ji ve. \"Oarõ hete g̃a Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a nhaporemo,\" ei g̃a pe mombe'gwovo.\n17 Tupana'ga ko nhandepojykaharete'ga ruvihavuhuhete'ga Jesus Cristo'ga ruvihavuhuhete'ga. Gaha timbohete! A'ereki ga pyry katu katu nhanderuvete'ga. Ga pe ji ei pe ndepyga jipi:\n—Ekwahaheteuka ti Éfesopeve'g̃a pe nahanahã ji rekoi javo. Ndera'uva ti tombo'e g̃a nde rehe nde monhimombaragwahavuka g̃a pe. Ndera'uva ti tanderepiuka g̃a pe g̃a mboheaporog̃itakatuavo nahanahã Tupana'ga rekoi javo, a'e ji Tupana'ga pe pe ndepyga.\n18 Ga pe ji ei:\n—A'ero ti gweaporog̃itakatuheterame Éfesopeve'g̃a ikwahavi oyvyteri pe nehẽ. Nurã ti g̃a ei nehẽ: \"Pyry hete ti nhande ve nehẽ. A'ereki Tupana'ga e'i opyryvamo nhande ve: 'Tuhu ti g̃a upa avuirama ji pyri nehẽ,' ei Tupana'ga nhande ve.\"\n—Nahã ti g̃a ei ojikoheteavo nde rehe gworygworyvamo nehẽ, a'e ji Tupana'ga pe pe ndepyga.\nGa pe ji ei:\n—Gweaporog̃itakatuheterame ti Éfesopeve'g̃a ikwahavi neremimbokatukatua ojive, a'e ji. Nurã ti g̃a ei nehẽ: \"Yvagi pe ti ikatu katu nhande ve nhaporemo nehẽ Jesus'gareheva'ero nhande rekoro g̃waramo. Tupana'ga ti nhande mongoi ojipyri jara'g̃a ndeheve nehẽ no g̃wemimo'ẽhara'g̃a. Ga pyri ti nhande rukatui g̃a pavẽi avuirama nehẽ,\" e'i ti g̃a ikwahava nehẽ, a'e ji Tupana'ga pe pe ndepyga. Nahã ti ejikwahavuka Éfesopeve'g̃a pe, a'e ji Tupana'ga pe pe ndepyga.\n19 Ga pe ji ei:\n—Gweaporog̃itakatuheterame ti Éfesopeve'g̃a ikwahavi ndepopoakahetehetea nehẽ. A'ea nde hepiukari ji ve g̃a pe nhaporemo no – kiroki g̃a ojiko nde rehe. Nurã ore ei: Ndepopoakaheteavo g̃waramo ti nde ore pokogi nehẽ no. A'ea ore ei, a'e ji Tupana'ga pe pe ndepyga.\n20 A'ereki Tupana'ga opopoakara pyvõ Cristo'ga mbogwerava'ja omanove'g̃a hugwi. Opopoakara pyvõ jitehe ga Cristo'ga reroho ojipyri ga mboapyga ojohukoty rũi ga mongovo toko ti ga huvihavuhuhetero yvagi pe okovo nhimoirũharamo javo. Nahã opopoakahetea pyvõ Tupana'ga imombyryvi Cristo'ga pe. Na jitehe ti Tupana'ga imombyryvi nhande ve opopoakahetea pyvõ nehẽ no.\n21 Yvaga pype hete Tupana'ga omongo Cristo'ga ojohukoty rũi. Koji'i hete tuhẽ Cristo'ga popoakaramo ojipe'g̃a hohe pa a'ero. Ipopoaka hete ranuhũ ga a'ero ipopoakaheteve'g̃a hohe pa ipopoakaheteve'g̃andeheve'g̃a hohe pa no g̃anduvihava'g̃a hohe pa no g̃anduviha'vi'g̃a hohe pa no. G̃a nhaporemo omondomondouka ojipe'g̃a g̃wemimbotarimova'ea rehe ag̃wamo. Aerẽ ti g̃a g̃a mondomondouka nehẽ no. G̃a hohe pa Cristo'ga ipopoaka ojipe'g̃a hohe pa nhaporemo no.\n22 Tupana'ga g̃a mongopavukari yvagipeve'g̃a nhaporemo yvyakotyve'g̃a nhaporemo Cristo'ga nhi'ig̃a rupi ga ko g̃apojykaharetero javo. Tupana'ga imongopavukari yvagipeva'ea nhaporemo yvyakotyva'ea nhaporemo Cristo'ga nhi'ig̃a rupi ga ko a'ea pojykaharetero javo. Cristo'ga rekorame ipojykaharetero g̃apojykaharetero Tupana'ga ga mongoi g̃apojykaharetero – kiroki g̃a ojiko ga rehe onhimono'ono'og̃a jipi tihendu Tupana'ga nhi'ig̃a javo. Nahã Tupana'ga ga mongoi g̃a'akag̃amo tomongo ti ga g̃a g̃wemimbotarimova'ea rehe javo.\n23 G̃a pe ji ei: Cristo'ga ra'oa. A'ereki gaha g̃a poko g̃a monhimomiranambava g̃a mbopopoaka imombyrypava g̃a pe okovo g̃a pyri. Nahã ga g̃a pojykapavi ohygahipava g̃a ndehe jipi. Yvagipeva'ea yvyakotyva'ea ga ipojykapavi ohygahipava hehe jipi no. Yvagipeve'g̃a yvyakotyve'g̃a ga g̃a pojykapavi ohygahipava g̃a ndehe jipi no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/EPH01.htm","date":"2021-11-27T01:50:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964358078.2\/warc\/CC-MAIN-20211127013935-20211127043935-00357.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":1051,"character_repetition_ratio":0.089,"word_repetition_ratio":0.011,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.459,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"JOÃOVA'EA OMOMBE'U GAIOVA'EA PE\nTerceira Carta de João\n1\n1 Ji ko Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuharamo ako. Nhiirũ, Gaio, kiro ji ikwatijari nde ve. Ji oroarõ hete tuhẽ ko nde.\n2 Nhiirũ, u katu ndepy'a. A'ereki nde erejiko hete Jesus Cristo'ga rehe. A'ero ji ei Tupana'ga pe: \"Tipyry pa ti Gaio'ga pe. Titetirũyme ti ga,\" a'e ji nhinhi'ig̃a Tupana'ga pe nde repyga. 3 Jirory hete ji nhaneirũ'g̃a nug̃andurame avo. A'ereki g̃a nde mombe'u ji ve. \"Oko katu Gaio'ga,\" ei g̃a. \"A'ereki ga oko hete a'itituhẽva'ea rupi Cristo'ga mombe'ua rupi,\" ei g̃a nde mombe'gwovo. 4 Ji mbohory hete ji henduvame nanongara jipi. A'ereki g̃a omombe'u jira'yra'jave'g̃a ndekoa a'itituhẽva'ea rupi.\nJoãova'ea ombohete Gaiova'ea\n5 Nhiirũ, nhaneirũ'g̃a ojiko nde rehe. A'ereki nde erepokopoko g̃a. Hajiheve'g̃a vehevi nde erepokopoko jipi nhaneirũ'g̃a. 6 Avo urame g̃a imombe'ui ore ve neremiarõa ojihe ore jatykarame Tupana'ga mboheteavo. Pyry po ti nde nanongara'g̃a pokogi jipi nehẽ imondovo mbatera g̃a pe g̃a hog̃ahorame pe hugwi nehẽ. Imondokaturame po ti Tupana'ga nhimohẽhetei pe ndehe nehẽ. 7 A'ereki g̃a ombojoapiapi cidades ogwovo Cristo'ga mombe'gwovo g̃a pe. Ohorame g̃a ndopyhygi mbatera Cristo'gareheve'g̃arũive'g̃a hugwi. 8 Nhande reki Cristo'gareheva'ero timbuhuruka nanongara'g̃a nhaneronga pe hamo imondovo mbatera g̃a pe hamo. Nahã po ti nhande g̃a moirũirũi g̃a horame a'itituhẽva'ea mombe'gwovo.\nJoãova'ea omboja Diótrefesva'ea rehe\n9 Akwatija ji nhinhi'ig̃a imondovouka Cristo'gareheve'g̃a pe ikwehe novĩa – kiroki g̃a ojatyka Tupana'ga mboheteavo pevo. Emo Diótrefes'ga ndokoi orenhi'ig̃a rehe. A'ereki ga onhimongo potaruhu jara'g̃a hohe. 10 Nurã jihorame pe pyri po ti ji imombe'ui pe me garekote'varuhua nehẽ. A'ereki ga e'iteheuhu imbojateheavo ore rehe. Johe'i hete ko Diótrefes'ga rekote'varuhui no. A'ereki ga nombuhurukari ojipyri hajiheve'g̃a nhaneirũ'g̃a. Igwete pendeheve'g̃a g̃a mbuhurukapotarame ga gwovahoguhu pendeheve'g̃a mondovo pea hugwi. \"Tojivyra'javyme ti g̃a nhande pyri nhande jatykarame Tupana'ga mboheteavo,\" e'i tehe Diótrefes'ga.\nJoãova'ea ombohete Demétriova'ea\n11 Nhiirũ, okote'varuhuve'g̃a ndupi rũi ti eho. Eho ti okokatuve'g̃a ndupi. Kiroki g̃a oko katu – g̃a ko Tupana'gareheva'ero oko. Kiroki g̃a oko te'varuhu – g̃a ndokwahavi Tupana'ga. 12 Nhaneirũ'g̃a nhaporemo ombohete Demétrio'ga pyry hete ga javo. Garekoa a'itituhẽva'ea rupi omboukwaha hete garekokatua. Ore orombohete ga no. Nde erekwaha oreremimombe'ukatua.\nMbapavamo Joãova'ea okwatija\n13 He'yiva'ea ji amombe'u pota nde ve novĩa. 14 Emo ji ndakwatijapotari nde ve jihopotarahiva g̃waramo kotihĩ pe pyri pe ndepiaga. A'ero po ti nhande nhomonhi'inhi'ig̃i nehẽ.\n15 Tu katu ti ndepy'a. Avove'g̃a nhaneirũ'g̃a omondouka onhi'ig̃a nde ve. Emondouka ti nhinhi'ig̃a enhipavẽive'g̃a pe nhaporemo nhaneirũ'g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/3JN01.htm","date":"2021-12-01T12:15:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964360803.0\/warc\/CC-MAIN-20211201113241-20211201143241-00031.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000044107,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000044107437134}","num_words":370,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.346,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"PEDROVA'EA OMOMBE'UA'JA AHE VE\nSegunda Carta de Pedro\n1\n1 Ji ko Simão Pedroramo. Jesus Cristo'ga remimbotarimova'ea rehe jate ji rekoi gamoirũharamo. Kiro ji ikwatijari imondovouka nhinhi'ig̃a pe me. Pe ko Jesus Cristo'gareheva'ero ore javijitehe. A'ereki ga omombyry pe me pe mbojikoguka ojihe. A'ereki Jesus Cristo'ga pyry hete pe me Tupanamo. Gaha nhande timbohete jipi nhanembopiro'yharamo.\n2 Pekwaha hete pe Tupana'ga Jesus'ga no nhandepojykaharete'ga. Nurã ti Tupana'ga tomombyry hete pe me. Tonog̃atu hete ti ga pepy'a no.\nTupana'ga nhande mo'emo'ẽ ojive\n3 Opopoakara pyvõ Tupana'ga imombyrypavi nhande ve nhande mbojikogukarame ojihe. A'ereki ga nhande mboheaporog̃ita pyahu nhande mongokatuavo nhande ga kwahahetero g̃waramo. Tupana'ga nhande mo'emo'ẽ gweaporog̃itapyryva pyvõ. 4 A'ea pyvõ ga imbuhumbuhuri pyryheteva'ea pe me g̃wembi'ea rupi pyrytuhẽva'ea. A'ea rerekorame po ti pe hoi Tupana'ga reaporog̃ita rupi. Ndapehoi po ti pe pejikote'varuhua rupi. Cristo'ga arõe'ỹve'g̃a onhimbote'varuhu jipi g̃wemimbotaruhua rehe. Pe ki a'e te pepiro'y a'ea hugwi.\n5 Nurã ti pejirokwa penheaporog̃itapyryva rehe pejikogame Tupana'ga rehe. Pekwaha hete ti penhimombaragwahava mbatera rehe penheaporog̃ita pyryvame. 6 Penhimbovyvy ti ikwahavame mbatera. Penhimomirana ti mbatera rahyva'ea pe penhimbovyvyrame. Peko katu ti penhimomiranamame. 7 Peko ti penhiirũ'g̃a ndehe Jesus'gareheve'g̃a ndehe pejikokaturame. Pearõarõ ti ojipe'g̃a nhaporemo pejikorame penhiirũ'g̃a ndehe. 8 Igwaigwavete po ti pe ndekorame nahã, a'ero po ti jukwahavamo ikwahya. A'ereki Jesus Cristo'ga kwahava ikwahy pe ndehe pe mongovo katu. 9 Kiroki g̃a na runhuhũ oko okokatue'yma – g̃a ndokwahakatui reki Jesus Cristo'ga remimbotarimova'ea. Omoka'nhy g̃a okote'varuhua momboragwera.\n10 Oro pe, nhiirũ, pejirokwa hete ti pejikokatua rehe a'ero. Ymya Tupana'ga ei pe me: \"Opomo'emo'ẽ ji jijive g̃a po ti jireheva'ero nehẽ javo,\" ei ga. Pejirokwaheterame pejikoag̃wama rehe po ti pe imboukwahavi Tupana'ga eagwera pejive penhimo'ẽagwera. Nahã pendekorame jipi po ti pe ndapepohira'javi Cristo'ga hugwi nehẽ. 11 A'ero po ti nhanderuvihavuhuhete'ga pe mbuhurukakatui yvagi pe nehẽ. \"Pyry hete pe nduri pejijupa ji pyri avuirama nehẽ,\" e po ti ga pe me nehẽ. Ga ko Jesus Cristo'ga nhanembopiro'yhara'ga.\n12 A'ea nhaporemo pe pekwaha. Igwete pe ndekohetei a'itituhẽva'ea rehe Cristo'ga mombe'ua rehe. Emo po ti ji takwahavukara'ja pe me jipi nehẽ. 13 Pyry tuhẽ ji ve ji ikwahavukara'javi a'ea ja'javo pe me nhimarane'ymame. 14 A'ereki namanamehũi nhimanoag̃wama. A'ea Jesus Cristo'ga okwahavuka ji ve. 15 Nurã po ti ji jirokwari inog̃a nhirembi'eagwera pe me. A'ero po ti pe ikwahava'ja'javi a'ea jitehe jipi ji manorẽ nehẽ.\nGwepia tuhẽ ahe Cristo'ga ruvihavuhuhetea\n16 Ore noromombe'ui pe me morog̃itatehea aheremimbojihuva'ea ore Jesus Cristo'ga rura'jahava mombe'urame pe me ikwehe. \"Ura'ja po ti nhandepojykaharete'ga opopoakara pyvõ,\" oro'e ore pe me. A'ereki ore orohepia tuhẽ garuvihavuhuhetea ikwehe. 17-18 A'ereki ore oroko ga pyri yvytyruhua rehe Tupana'ga apoa rehe ikwehe. Orohendu ore Tupana'ga nhi'ig̃ame Jesus Cristo'ga pe yvaga hugwi. \"Agwa'ga ko jira'yra'ga nhiremia'nguhete'ga. Anhimohẽ hete ji ga rehe,\" ei garuva'ga Jesus'ga mombe'gwovo ikwehe. Nahã Tupana'ga huvihavuhuheteve'ga ei ga mboheteavo pyry hete Jesus'ga javo.\n19 Igwete Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea heroviarukari tuhẽ nhande ve no ikwatijarame Cristo'ga mombe'gwovo. Pejapyaka po pe a'ea rehe hamo. Nhande herekorame nhanderyapehava ypytunimo, a'ero nhande ikwahavi hepiaga. Na jitehe nhande herekorame aherembikwatijara nhandejapyakavo hehe, a'ero nhande ikwahavi a'itituhẽva'ea. Ko'ema rupi nhande ikwahahetei mbatera repiaga. Na jitehe ura'java rupi po ti Cristo'ga ikwahavukahetei nhande ve nehẽ. Cristo'ga ko jaytata'iuhua ja huvihavava'ea ja – kiroki omomytu'emba ko'ema koty. A'ea javijitehe po ti Cristo'ga imomytu'embavi nhaneakag̃i pe nehẽ.\n20 Pejapyaka katu ti nhinhi'ig̃a rehe kiro. Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea nde'i hako: \"Jihi tamombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a ikwatija,\" nde'i ahe hako. 21 Yvyakotyva'ea remimbotarimo rũi ahe omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a ikwatija hako. Ahe nomombe'uangavi a'ea aheremimbotarimo. Tupana'ga ra'uva remimbotarimo ki a'e te ahe omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a inog̃a hako.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/2PE01.htm","date":"2021-11-27T01:58:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964358078.2\/warc\/CC-MAIN-20211127013935-20211127043935-00399.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000052452,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000052452087402}","num_words":555,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.377,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"PAULOVA'EA OMOMBE'UYPY TESSALÔNICAPEVA'EA PE\nPrimeira Carta de Paulo aos Tessalonicenses\n1\n1 Três ore rekoi ikwatijaharamo pe me: Jihi Pauloramo Silas'ga pavẽi Timóteo'ga pavẽi. Kiro ore ikwatijarukari imondovouka pe me cidade de Tessalônica pe – perope peko Tupana'gareheva'ero nhanderuvete'gareheva'ero pejikovo Jesus Cristo'gareheva'ero nhandepojykaharete'gareheva'ero.\nKiro ore ei: Nhanderuvete'ga Tupana'ga ti tomombyry pe me Jesus Cristo'ga pavẽi nhandepojykaharete'ga pavẽi. Tonog̃atu ti g̃a pepy'a, oro'e ore pyryva'ea pota pe me.\nOjiko Tessalônicapeva'ea Tupana'ga rehe okokatuavo\n2 Oronhi'ig̃ame Tupana'ga pe ore ei jipi:\n—Ore roryroryvamo Tessalônicapeve'g̃a ndehe nhaporemo. A'ereki nde g̃a mombyry. A'ero ore ei nde ve: Ndepyry hete nde. A'ea ore ei Tupana'ga pe.\n3 Noromoka'nhymi ore pendekoa Tupana'ga nhi'ig̃a rupi. A'ea mombe'gwovo ore ei ga pe:\n—Tessalônicapeve'g̃a oporavyky Jesus'ga mombe'gwovo g̃a pe, oro'e ore ga pe pe mombe'gwombe'gwovo jipi. A'ereki g̃a ojiko nde rehe, oro'e ore. Oarõ hete g̃a ojikotyve'g̃a nhaporemo. Nurã g̃a g̃a pokopokogi g̃a nderekokatuavo. A'ereki g̃a nde arõ hete, oro'e ore Tupana'ga pe. Onhimomirana g̃a mbatera rahya pe opohire'yma nde hugwi orepojykaharete'ga rura pota jipi Jesus Cristo'ga rura pota, oro'e ore Tupana'ga pe nhanderuvete'ga pe pe mombe'gwombe'gwovo jipi.\n4 Oreirũa ko pe. Tupana'ga pe mo'emo'ẽ ojive pe arõheteavo. A'ea ore orokwaha. 5 Noronhi'ĩtehei ore pe me pyryva'ea mombe'urame Jesus Cristo'ga mombe'urame ikwehe'i. A'ereki Tupana'ga ra'uva ore moirũ. Gara'uva gweroviaruka pe me a'ero oreremimombe'ua. Imombe'urame pe me ore ei oroyvyteri pe: Tupana'ga ore pojykai ore moiruamo heroviaruka g̃a pe, oro'e ore. A'ereki pe pekwaha orerekokatuagwera ore ruvame pe pyri. Nahã ore rekoi tojiko ti Tessalônicapeve'g̃a Jesus'ga rehe javo ikwehe'i. 6 Oro pe, Tupana'ga nhi'ig̃a renduvame orereaporog̃ita rupi pe hoi ikwehe'i. Jesus Cristo'ga reaporog̃ita rupi pe hoi. Ojipe'g̃a jigwarairame vehevi pe ndehe pe heroviari oreremimombe'ua pendoryndoryvamo. A'ereki Tupana'ga ra'uvapyryva pe mbohory.\n7 A'ero Jesus Cristo'gareheve'g̃a – kiroki g̃a u Macedôniapeve'g̃a gwyri pe Acaiapeve'g̃a gwyri pe no – pemombe'ua renduvame g̃a epavi: \"Xako ti Tessalônicapeve'g̃a javijitehe,\" ei g̃a.\n8 Pevove'g̃a jate rũi okwaha pejikoga Tupana'ga rehe. A'ereki g̃a pe mombe'umbe'u pa irupeve'g̃ave'g̃a pe. A'ero g̃a henduvi Jesus Cristo'ga mombe'ua. A'ereki g̃a pe nhaporemo g̃a omombe'u nahanahã Tessalônicapeve'g̃a jikogi Tupana'ga rehe javo. Nurã ore noromombe'ui a'ea g̃a pe. A'ereki g̃a okwahapavipe.\n9 G̃a tuhẽ omombe'u orehoa pe pyri. G̃a e'i: \"Nahanahã Paulo'ga Jesus Cristo'ga mombe'ui Tessalônicapeve'g̃a pe Silas'ga pavẽi Timóteo'ga pavẽi no ohorame cidade de Tessalônica pe heikwehe,\" ei g̃a. \"Hendukaturame g̃anemimombe'ua Tessalônicapeve'g̃a herojijyjijyi ojeaporog̃ita imondovo imohina Tupana'ga rehe. Opohi g̃a g̃wemimbohetehara hugwi ha'angava hugwi a'ero,\" ei g̃a. \"Avuiramave'ga rehe Tupana'ga rehe g̃a jikogi ga nhi'ĩpo'ruavo a'itituhẽve'ga nhi'ĩpo'ruavo,\" ei g̃a. 10 \"G̃a Tupana'ga ra'yra'ga rura pota tuhu ti ga nhande koty yvaga hugwi javo Jesus'ga,\" ei g̃a pe mombe'gwombe'gwovo. Gaha Tupana'ga ga mbogwera gamanoa hugwi. Jesus'ga nhande mbopiro'yi hahyheteag̃wama hugwi – kia po ti Tupana'ga omondo ahe ve aherekote'varuhuro g̃waramo. A'ereki ga ndopotariuhu aherekote'varuhua.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/1TH01.htm","date":"2021-11-27T03:09:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964358078.2\/warc\/CC-MAIN-20211127013935-20211127043935-00077.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000002265,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000022649765015}","num_words":436,"character_repetition_ratio":0.104,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.372,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"JOÃOVA'EA OMOMBE'U CRISTO'GAREHEVA'EA PE\nPrimeira Carta de João\n1\nJoãova'ea omombe'u Jesus Cristo'ga\n1 Jihi ko Joãoramo. Akwatija ji pe me kiro Jesus Cristo'ga mombe'gwovo tapekwaha ti ga javoji. Jesus Cristo'ga okwahavuka Tupana'ga reaporog̃ita okovo. Ga ombopyahu nhandereaporog̃ita no.\nJypya yvya apoa renonde Jesus Cristo'ga tuhẽ po rimba'e. Aerẽ ga rurame yvya koty ore henduvi ganhi'ig̃a ikwehe. Orojeakwara pyvõ ore ga repiagi no. Oropoa pyvõ ore pokogi ga rehe no. 2 Jesus Cristo'ga ojipiuka ua yvya koty ikwehe. A'ero ore ga repiagi. Igwete ore ga mombe'ui pe me. Gaha tuhẽ po rimba'e, oro'e ore pe me. Nhanderuvete'ga pyri ga ruvi hako Tupana'ga pyri. Aerẽ ga jipiukari ore ve ua ikwehe. 3 Oronhimbiepiaga ore imombe'ui pe me. Oronhimienduva ore imombe'ui no tapejogwereko katu ore pavẽi javo. A'ereki ore orojogwereko katu Tupana'ga pavẽi gara'yra'ga pavẽi no Jesus Cristo'ga pavẽi. 4 Nurã ore ikwatijari pe me kiro a'ero tianderoryrory hete ti javo.\nTupana'ga ko kojahuva'ea ja\n5 Orohendu ore Jesus Cristo'ga nhi'ig̃a ikwehe. A'ea ko ore imombe'ui pe me kiro. A'ereki ga e'i: \"Tupana'ga pyry hete. Ga ko kojahuva'ea ja,\" ei ga. \"Ga ko ypytunahivuhua ja rũi a. A'ereki ga ndite'varuhui'i'i,\" ei Jesus Cristo'ga ikwehe. 6 Po nhande ei: \"Xajogwereko katu nhande Tupana'ga pavẽi.\" Po nhande rekote'varuhui nhande erame, a'ero po nhande mbero javo. Naname po nhande ndiakoi a'itituhẽva'ea rupi Tupana'ga nhi'ig̃a rupi. Okote'varuhuve'g̃a pe nhande ei reki: G̃a ko ypytunarupive'g̃a ja. A'ereki g̃a ndokwahavi okote'varuhuavo. 7 Tupana'ga ki a'e te oko katu. Nurã nhande ei ga pe: Ga ko kojahuarupive'ga. Nhanderekokaturame Tupana'ga ja a'ero po nhande jogwerekokatui. Igwete Tupana'ga ihypavi nhanderekote'varuhua jipi Jesus'ga manoro g̃waramo. A'ereki Jesus'ga Tupana'ga ra'yra'ga omano nhande repyga g̃a garekoa heka'vogame.\n8 Po nhande ei: \"Nhande ndiakote'varuhui.\" Nhande erame a'ea po nhande nhimoandyandyi javo tehe. Ndiakoi nhande a'itituhẽva'ea rupi a'ero. 9 Po nhande imohemi nhanderekote'varuhua imombe'gwovo Tupana'ga pe, a'ero po ga imombori nhanderekote'varuhua nhande hugwi. A'ereki g̃wembi'ea rupi ga oko jipi. O'erame tamombo ti g̃a hugwi javo, a'ero ga imombori tuhẽ. A'ereki ga heaporog̃ita pyry. Ga nhande mboheaporog̃ita pyry no ihyva nhanderekote'varuhua nhande hugwi. 10 Tupana'ga e'i nhande ve: \"Peko te'varuhu pa pe.\" Po nhande ei: \"Ndiakote'varuhuangavi nhande\", a'ero po nhande ei Tupana'ga pe: \"Ga ko i'mbeve'ga.\" Ndoki ganhi'ig̃a nhandeyvyteri pe a'ero. A'ereki Tupana'ga e'i: \"Peko te'varuhu pa pe.\"","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/1JN01.htm","date":"2021-11-27T02:11:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964358078.2\/warc\/CC-MAIN-20211127013935-20211127043935-00541.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000002861,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000028610229492}","num_words":360,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.414,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"LUCASVA'EA OMOMBE'U JESUS CRISTO'GA\nO Evangelho de Lucas\n1\nLucasva'ea okwatija Teófilova'ea pe\n1 Kiro ji ikwatijari nde ve, Teófilo, terekwaha hete ti huvihavamo javo. Ojikwe he'yive'g̃a okwatija imombe'gwovo orerembikwahava nahanahã Cristo'ga oko ojiheve'g̃a pyteri pe g̃a mbojikoguka ojihe javo. 2 Okwatija g̃a Jesus'garupive'g̃a nemimombe'ua – kiroki a'ea g̃a omombe'u ore ve Jesus'gareheva'ea pe. G̃a omombe'u Jesus Cristo'ga rura avo yvya koty garuva ahe pyri no. G̃a omombe'u Jesus'ga remimbo'ea ojive no. G̃anemimombe'ua he'yive'g̃a okwatija a'ero.\n3 Jihi no, ji ikwahapavi, Teófilo. A'ereki ymyahũ ji anhimbo'e Jesus'ga rura rehe gareaporog̃ita rehe no garemimbo'ea rehe no. Ajapyaka ji hendukatuavo Jesus'garupive'g̃a ga mombe'urame. Pyry ji ve no ji ikwatijari Jesus'ga rehe terekwaha ti javo. Kiro po ti ji ikwatijapavi Jesus'ga mombe'ukatuavo nehẽ. 4 Nahã po ti ji nde mbo'epavi Jesus'ga rehe nehẽ. Ymya nde henduvi Jesus'ga mombe'ua. Kiro po ti ji ikwahaheteukari nde ve ikwatijarame imombe'upava nde ve nehẽ.\nTupana'gapyrive'ga omombe'u João Batistava'ea arag̃wama\n5 Ymyahũ Herodesva'ea rekoi israelitas'g̃a nduvihavuhuro g̃agwyri pe Judéia pe. A'ea rupi Zacariasva'ea rekoi ikwava'ẽharamo Tupana'ga pe. A'ereki aheremboypya Abiasva'ea. A'ero ahe poravykyi Abiasva'ea rakykwepohara'g̃a pavẽi gwe'yja'g̃a jatykahavuhua pype templo pype. Zacariasva'ea rembirekova'ea ko ikwava'ẽharava'ea rakykwepoharamo oko no. Aherera Isabel. 6 Ahe memei Tupana'ga reroviahetei ga nhi'ĩpo'rupava Zacariasva'ea Isabelva'ea pavẽi. Ahe oko katu jipi.\n—Pepyry pe, ei Tupana'ga ahe ve a'ero.\n7 Ahe ndata'yri. Ahe jogwerekoypyrame Isabelva'ea ndata'yri. Aerẽ ahe memei ixava'e, a'ero kaitu ahe ndata'yri.\n8 Kiro Zacariasva'ea poravykyi gwe'yja'g̃a jatykahavuhua pype templo pype Abiasva'ea rakykwepohara'g̃a pavẽi jara'g̃a py'ruavo ikwava'ẽharamo. 9 Ojopy'rupy'ru g̃a imbokaita incenso perfume apopyra Tupana'ga pe jipi ojatykahavuhua pype. A'ero kiro Zacariasva'ea herohoi perfume apopyra imbokaita Tupana'ga pe. 10 Ahe imbokairame he'yjuhuve'g̃a nduvi onhimongyavo okari pe ojatykahavuhua pyri templo pyri onhi'ig̃a Tupana'ga pe.\n11 Kotihĩ Tupana'gapyrive'ga yvagipeve'ga jipiukari ua o'ama Zacariasva'ea pyri. Perfume apopyra kaihava pyri ojohukoty rũi ga ruri Zacariasva'ea imbokairame perfume apopyra hehe. 12 Zacariasva'ea py'a oko tehe ga repiagame. Okyhyji hete ahe ga hugwi. Oyvyteri pe ahe ei: \"Marã po ti ji rekoi nehẽ naerũ?\" ei ahe.\n13 A'ero Tupana'gapyrive'ga ei:\n—Terekyhyji, ei ga Zacariasva'ea pe. A'ereki Tupana'ga g̃wendu katu nde nhi'ig̃ame ga pe. Nurã po ti nde ra'yramo enhimbirekohẽa pe Isabelhẽa pe nehẽ, ei ga Zacariasva'ea pe. João ti pemondo inog̃a gareraramo peja'yra'ga reraramo, ei ga. 14 Ga arame po ti nde vy'ari ejoryjoryvamo nehẽ. He'yjuhuve'g̃a po ti ovy'a gworygworyvamo nehẽ no.\n15 —Aerẽ po ti Tupana'ga ei ga pe nehẽ: \"Huvihava ko ga.\" Nahã po ti Tupana'ga ei ndera'yra'ga pe nehẽ, ei Tupana'gapyrive'ga yvagipeve'ga. Nurã po ti pe ndoryndoryvamo nehẽ. Ndo'ui po ti ga vinho nehẽ. Ojipe'ia no ahemboheagwyryva'ea po ti ga ndo'ui nehẽ. Tupana'ga ra'uva po ti ndojipe'ai ga hugwi ga pojykavo nehẽ ga arypyrame nehẽ ga nhimomboakarame nehẽ no.\n16 —Gaha po ti e'i israelitas'g̃a pe nehẽ: \"Penhi'ĩpo'rua'ja ti Tupana'ga,\" e po ti ga nehẽ. A'ero po ti he'yive'g̃a Tupana'ga nhi'ĩpo'rui ojikoga ga rehe nehẽ ndehe ko orepojykaharetea javo ga pe, ei Tupana'gapyrive'ga.\n17 —Ndera'yra'ga po ti oho nhandepojykaharete'ga renonde nehẽ, ei ga Zacariasva'ea pe. Ymyahũ Tupana'ga ra'uva opojyka Eliasva'ea ahe moiruamo ga mbopopoaka, ei Tupana'gapyrive'ga. Na jitehe po ti Tupana'ga ra'uva ndera'yra'ga pojykai ga moiruamo ga mbopopoaka nehẽ. A'ero po ti ndera'yra'ga akwaimbae'g̃a mbo'embo'ei nehẽ. \"Pearõ ti peja'yra'g̃a.\" A'ea po ti ga ei g̃a arõukara'java g̃a pe nehẽ, ei ga. Kiroki g̃a ndokoi Tupana'ga nhi'ig̃a rupi – g̃ahã po ti ga ombojapyaka katu nehẽ. Pyryve'g̃a ja po ti g̃a oko a'ero gweaporog̃itakaturo nehẽ. Nahã po ti ndera'yra'ga g̃a mboavujikweri Tupana'ga pe nehẽ toko ti g̃a Tupana'gareheva'ero javo. O'arame nahã po ti ga rekoi nehẽ, ei Tupana'gapyrive'ga Zacariasva'ea pe.\n18 —Marã po ti ji heroviari tayri'ga rehe nehẽ? ei Zacariasva'ea. A'ereki ji jixava'e nhirembirekohẽa pavẽi, ei ahe.\n19 A'ero Tupana'gapyrive'ga ei ahe ve:\n—Jirera ko Gabriel. Jihi Tupana'gapyriva'ea jitekovo ga pyri jipi, ei ga Zacariasva'ea pe. Gaha Tupana'ga ji mbuhurukari nde pyri emombe'u ti Zacarias'ga pe javo. A'ero ji ruri imombe'ukatuavo nde ve pyryva'ea. 20 Nahã po ti ndera'yra'ga, a'e ko ji nde ve ko, ei ga Zacariasva'ea pe. Aerẽ Tupana'ga erame po ti ji'eagwera apiavo ihoi nehẽ, ei Tupana'gapyrive'ga yvagipeve'ga. Nde ndereroviari reki ji'ea, ei ga. Nurã po ti nde nerenhi'ig̃a'javi nehẽ, ei ga. Ji rendu ti! Ndera'yra'ga arirẽ jate po ti nde nhi'ig̃a'javi nehẽ, ei ga Zacariasva'ea pe.\n21 Ojatykahavuhua pyri templo pyri Zacariasva'ea re'yja'g̃a nduvi okari pe Zacarias'ga ti tohẽ jugwi kiro javo. Oyvyteri pe g̃a ei: \"Maraname ga nohemuhũi naerũ ore ve?\" ei g̃a onhimomby'avo.\n22 Aerẽ ahe hemame g̃ajatykahavuhua hugwi ua g̃a pyri tegwete ganhi'ĩhava g̃a pe. A'ero g̃a ei:\n—Marag̃atu ga nonhi'ig̃a'javi? ei g̃a. Po Tupana'ga gwepiuka mbatera ga pe, ei g̃a.\nA'ereki opoa pyvõ ahe nhi'inhi'ĩpotari g̃a pe. Nohema'javi ve reki ahenhi'ig̃a ahe hugwi. A'ero g̃a hoi ogwovo.\n23 Aerẽ Zacariasva'ea poravykya'javi ojatykahavuhua pype templo pype. Mbohapyra te ahe kiri oporavykyavo. Oporavykypavirẽ ahe jivyri ogwovo g̃wonga pe.\n24 Aerẽ Zacariasva'ea rembirekova'ea Isabelva'ea puru'aro. Isabelva'ea ndohoi g̃wonga hugwi. Cinco ahe jahya mondoi ohoe'ymame g̃wonga hugwi. Ahe e'i:\n25 —Ji poko Tupana'ga. A'ereki ga ombuhu jira'yra'ga ji ve nhirembireko'ga pe no, ei ahe. Ymya g̃a ji jai nandera'yri javo. Kiro po ti g̃a nde'ia'javi ji ve nehẽ, ei ahe.\nTupana'gapyrive'ga omombe'u Jesus'ga arag̃wama\n26 Opuru'arame seis Isabelva'ea jahya mondoi. A'ea rupi Tupana'ga ojipyrive'ga mondoukari Gabriel'ga cidade de Nazaré pe – perope Galiléiapeve'g̃a gwyri pe. 27 Pevo Tupana'gapyrive'ga yvagipeve'ga hoi ojyva imombe'gwovo Tupana'ga nhi'ig̃a Mariava'ea pe. Akwaimbae'ga ndogwerekoi ve ahe.\n—Hehã ti tahembireko tuhẽ Daviva'ea rymymino'ga pavẽi nehẽ José'ga pavẽi nehẽ, ei ahepo'ria.\nMariava'ea nahembirekoi ve Joséva'ea pavẽi Tupana'gapyrive'ga rurame Mariava'ea pyri. 28 Kiro Tupana'gapyrive'ga ruri Mariava'ea pyri javo ahe ve:\n—Ejoryjory ti, ei ga. A'ereki Tupana'ga omombyry nde ve okovo nde pyri. Koji'i Tupana'ga imombyryvi nde ve kunhangwera'g̃a pe hohe, ei ga Mariava'ea pe.\n29 Omyi Mariava'ea py'a Tupana'gapyrive'ga imombe'urame ahe ve. Oyvyteri pe ahe ei: \"Marag̃atu ga ei ji ve ra'e?\" A'ea ahe ei ojapyakavo hehe ikwahave'yma. 30 A'ero Tupana'gapyrive'ga ei:\n—Maria, ei ga ahe ve. Terekyhyji! A'ereki Tupana'ga imombyryvi nde ve. 31 Ji rendu ti! Ndepuru'a po ti nde nehẽ, ei ga. A'ero po ti nde eja'yra'ga mbo'ari nehẽ, ei ga Mariava'ea pe. Jesus emondo ti inog̃a gareraramo. 32 Huvihavuhu hete po ti ga nehẽ, ei ga. Nhandepojykaharete'ga Tupana'ga koji'i ipopoaka hete g̃a hohe pa. Jesus'ga pe po ti ga ei nehẽ jira'yra'ga. Tupana'ga tuhẽ po ti ga mongoi nehẽ eko ti huvihavuhuhetero javo. Nahã po ti ga huvihavuhuhetero g̃wamonhava'ea py'rovo Daviva'ea py'rovo nehẽ, ei Tupana'gapyrive'ga. 33 Nane'ymi jipi po ti ga rekoi Jacóva'ea rakykwepohara'g̃a nduvihavuhuhetero gwe'yja'g̃a nduvihavuhuhetero nehẽ. Avuirama po ti ga rekoi huvihavamo nehẽ, ei Tupana'gapyrive'ga Mariava'ea pe.\n34 Kiro Mariava'ea ei:\n—Akwaimbae'g̃a ndajirerekoi ve, ei ahe Tupana'gapyrive'ga pe. Ma po ti ji puru'aro nehẽ naerũ? ei ahe ga pe.\n35 A'ero Tupana'gapyrive'ga ei ahe ve:\n—Pyry hete Tupana'ga ra'uva. Tupana'ga ipopoaka hete ojipe'g̃a hohe pa. Aerẽ po ti gara'uva jyvi ua nde pyri nehẽ. Opopoakara pyvõ po ti Tupana'ga tayri'ga mondoi nde pype a'ero nehẽ. Nahã po ti ga ndera'yra'ga apoi nde ve nehẽ, ei ga Mariava'ea pe. Nurã ombo'arame po ti ndera'yra'ga pyryhetero nehẽ. \"Tupana'ga ra'yra'ga,\" e po ti g̃a ga pe nehẽ, ei ga ahe ve.\n36 —Ji rendu ti! ei ga ahe ve. Erekwaha nde eje'yjahẽa Isabelhẽa. Hẽa ipuru'a no. Ig̃waivĩ hẽa kiro a. Ymya g̃a ei: \"Ndata'yri tuhẽ hẽa.\" Nahã g̃a ei. Emo seis hẽa omondo jahya opuru'arame. Kiro po ti hẽa gwa'yra'ga mbo'ari nehẽ. 37 A'ereki Tupana'ga pe ahã onhimiva'ea, ei ga imombe'gwovo.\n38 A'ero Mariava'ea ei Tupana'gapyrive'ga pe:\n—Ji ko Tupana'gareheva'ea. Na ti ji puru'aro a'ero nehẽ ganhi'ig̃a rupi nehẽ – kiroki a'ea nde eremombe'u ji ve, ei ahe ga pe.\nA'ero Tupana'gapyrive'ga hoi ahe hugwi.\nMariava'ea oho Isabelva'ea repiaga\n39 Aerẽ Mariava'ea herekokatui ombate'ria. Kotihĩ ahe herohoi yvytyruhua rupi Judéiapeve'g̃a gwyri pe yvytyruhupeve'g̃a gwyri pe ogwovo pevove'g̃a cidade pe. 40 Pevo Zacariasva'ea ronga pe ahe hoi ogwovo Isabelva'ea pyri.\n—Kirog̃we ji ruri, ei ahe Isabelva'ea pe.\n41 A'ero Isabelva'ea ra'yrava'ea Isabelva'ea avykyi aheyvyteri pe ahe Mariava'ea nhi'ig̃a renduvame. Kiro Tupana'ga ra'uvapyryva ruri Isabelva'ea pyri ahe pojykavo. 42 Nurã Isabelva'ea nhi'ig̃a hahyahi hẽa erame:\n—Koji'i Tupana'ga imombyryvi nde ve kunhangwera'g̃a pe hohe, ei Isabelva'ea Mariava'ea pe. Aerẽ po ti Tupana'ga imombyryvi ndera'yra'ga pe nehẽ no. 43 Nde ko jipojykaharete'ga yhẽa reki. Kiro po ti nde ga mbo'a nehẽ. A'ero nde huvihava. Jihi okoteheva'ea ko ji. Emo nde erejo jitehe ji repiaga! ei ahe Mariava'ea pe onhimomby'avo. 44 Nenhi'ig̃a ji henduvame kotihĩ jira'yra'ga roryroryvamo ji avykyavo jiyvyteri pe ko, ei ahe Mariava'ea pe. 45 Pyry hete nde ve. A'ereki nde Tupana'ga nhi'ig̃a rerovia na tuhẽ po ti a'ero nehẽ javo, ei Isabelva'ea Mariava'ea pe. Tupana'ga po ti nopiriani tuhẽ onhi'ig̃a nde ve nehẽ, ei Isabelva'ea.\nMariava'ea ombohete Tupana'ga\n46 A'ero Mariava'ea ei:\n—Ambohete tuhẽ ji Tupana'ga jipojykaharete'ga jipy'a pe.\nHuvihavuhu ko nde epyryvamo, a'e ji ga pe.\n47 Tupana'ga ji mbohoryory ojihe, ei ahe.\nJiyvyteri pe ji jiroryrory.\nA'ereki ga nhimbopiro'yharamo oko.\n48 Ji ko gareheva'ero, ei ahe. Ji rendu ti! Kiro ji ndakotehea'javi reki.\nA'ereki ga ji repia katu ji moka'nhyme'yma.\nNurã kiro po ti yvyakotyve'g̃a epavi nehẽ\npyry hete hẽa pe javo ji ve, ei Mariava'ea.\n49 A'ereki Tupana'ga ipopoakaheteve'ga ji poko hete.\nAnhimomby'a ji ga rehe.\nPyry hete tuhẽ ga.\n50 Nane'ymi ga g̃a arõhetei g̃a pokoga\n– kiroki g̃a ganhi'ig̃a rupi oko ga mbohetepota.\nOporogwety ga g̃anda'yra'g̃a g̃anymymino'g̃a no\n– kiroki g̃a ganhi'ig̃a rupi oko ga mbohetepota.\nOporogwety ga g̃anamonha'g̃a no\n– kiroki g̃a ganhi'ig̃a rupi oko ga mbohetepota, ei Mariava'ea.\n51 Ga okwahavuka opopoakara.\nOmbokwaki'o ga onhimboheteve'g̃a.\n52 Ga omombo huvihava'g̃a\ntapekoa'javi ti huvihava kiro javo g̃a pe.\nOkoteheve'g̃a ga omongouka reki\neko ti huvihavamo kiro javo g̃a pe, ei Mariava'ea.\n53 Ga omondo pyryva'ea imbatere'ỹve'g̃a pe.\nImbateve'g̃a ga omondouka reki ojihugwi.\nG̃apojate oho a'ero.\n54 Tupana'ga nomoka'nhymi onhi'ig̃agwera ojiheva'ea pe israelitasva'ea pe.\nOko ga g̃wembi'ea rupi ahe pokoga, ei Mariava'ea.\n55 Ymyahũ ga nhi'ig̃atui nhaneramonhava'ea pe Abraãova'ea pe.\nAerẽ ga nhi'ig̃atui aherakykwepoharava'ea pe israelitasva'ea pe.\n\"Nane'ymi ji pe pokogi jipi,\" ei Tupana'ga ahe ve.\n\"Penymymino'g̃a po ti ji g̃a pokogi nehẽ no,\" ei ga. Na tuhẽ reki.\nNomoka'nhymi ga ahe pokoga.\nGa po ti nhande pokogi nehẽ no, ei Mariava'ea.\nNhanenymymino'g̃a po ti ga g̃a pokogi nehẽ no.\nG̃anymymino'g̃a po ti ga g̃a pokogi nehẽ no, ei Mariava'ea.\n56 Kirẽ Mariava'ea três jahya mondoi gwerevi opytavo Isabelva'ea pyri. Aerẽ ahe jivyri ogwovo g̃wonga pe.\nJoão Batistava'ea o'a\n57 Kiro Isabelva'ea ra'yrava'ea ahava. A'ero ahe gwa'yrava'ea mbo'ari. 58 Aherongapypeve'g̃a okwaha ahere'yja'g̃a pavẽi Tupana'ga pyryhetea ahe ve ga ahera'yrava'ea mbo'arukaro g̃waramo ahe ve. A'ero g̃a ndoryndoryvamo Isabelva'ea pavẽi.\n59 Sete tay'riva'ea kiri o'arirẽ. Ko'emame aherakwanhapi'ria kytihava. A'ero g̃ande'yja'g̃a nduri hepiaga. Tay'riva'ea rehe g̃a inombotari ahereraramo ahepo'ria rera Zacarias po ti garera nehẽ javo. 60 A'ero ahe'yembora ei:\n—Ahã te! Poi rũi po ti garera nehẽ. Garera po ti João nehẽ, ei Isabelva'ea.\n61 A'ero g̃a ei ahe ve:\n—Maraname nde ei nahã? Ndogwerekoi ndere'yja'g̃a a'ea gwera, ei g̃a.\n62 Opoa pyvõ g̃a ei tay'riva'ea po'ria pe marãva'ea nde erepota garera naerũ javo. 63 A'ero Zacariasva'ea poeruri peru ti ji ve ikwatijahava javo. A'ereki ahe nonhi'ig̃i. G̃a imondorame ikwatijahava ahe ve, ahe ikwatijari inog̃a: \"Garera ko João.\" G̃a nhimomby'apavi aherera repiaga.\n64 Kiro kotihĩ Zacariasva'ea nhi'ig̃a'javi a'ero.\n—Pyry hete Tupana'ga, ei ahe ga mboheteavo.\n65 Zacariasva'ea nhi'ig̃ame ahekotyve'g̃a kyhyjipavi. Hehe g̃a nhomonhi'inhi'ig̃i imombe'gwombe'gwovo pa yvytyvytyruhupeve'g̃a pe nhaporemo Judéiapeve'g̃a pe. 66 Kiroki g̃a g̃wendu Zacariasva'ea mombe'ua tay'riva'ea mombe'ua no – g̃a nhaporemo ojapyaka hehe. A'ero g̃a ei:\n—Tayri'ga po ti oko huvihavuhuro a'ero nehẽ! ei g̃a.\nA'ereki Tupana'ga popoakahetea oko tay'riva'ea rupi.\nZacariasva'ea omombe'u gwa'yrava'ea\n67 Tay'riva'ea po'ria Zacariasva'ea, ahe kiro Tupana'ga ra'uva ahe pojykai. A'ero ahe imombe'ui Tupana'ga rembikwahavukara javo:\n68 —Timbohete ti nhandepojykaharete'ga israelitas'g̃a pojykaharete'ga Tupana'ga!\nA'ereki ga uhu nhande pokoguka ojiheva'ea pokoguka nhande mbopiro'yavouka, ei Zacariasva'ea.\n69 Ga ombuhuruka ipopoakaheteve'ga\ntoko ti ga g̃ambopiro'yharamo javo.\nGaramonhava'ea ko Daviva'ea Tupana'gareheva'ea, ei Zacariasva'ea.\n70 Ymyahũ hete Tupana'ga omombe'u jipe ipopoakaheteve'ga rura\npyryva'ea pe onhi'ig̃a mombe'uharava'ea pe.\nA'ero Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea garura mombe'ui nhaneramonhava'ea pe.\n71 Ahe e'i: \"Tianembopiro'y ti ipopoakaheteve'ga nhanearõe'ỹve'g̃a hugwi nehẽ.\"\nA'ea Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea ei nhaneramonhava'ea pe Tupana'ga remimbotarimova'ea mombe'gwovo, ei Zacariasva'ea.\n72 A'ereki ymyahũ Tupana'ga e'i hete nhaneramonhava'ea pe:\n\"Amombyry po ti ji pe me\nimoka'nhyme'yma nhinhi'ig̃a Abraãova'ea pe nehẽ,\" ei Tupana'ga, ei Zacariasva'ea.\n73 Ymyahũ Tupana'ga onhi'ĩ nhaneramonhava'ea pe Abraãova'ea pe, ei Zacariasva'ea.\n74 Abraãova'ea pe ga ei:\n\"Ambopiro'y po ti ji nderakykwepohara'g̃a g̃a'arõe'ỹve'g̃a hugwi nehẽ.\nA'ero ti g̃a toko nhinhi'ig̃a rupi ji mboheteavo okyhyjie'yma nehẽ,\" ei Tupana'ga.\n75 \"Nane'ymi ti nderakykwepohara'g̃a toko pyry okovo jireheva'ero\nji mboheteavo okokatuavo jipi nehẽ,\" ei Tupana'ga nhaneramonhava'ea pe, ei Zacariasva'ea imombe'gwovo g̃a pe.\n76 —Tapihã, ei Zacariasva'ea gwa'yrava'ea pe.\nNde ypy ti ereho Tupana'ga renonde nehẽ\nimboavujikwea ga pe garura renonde nehẽ.\nNurã po ti ga ei nde ve nehẽ\nereko ti nde nhinhi'ig̃a mombe'uharamo nehẽ javo.\nGaha oko ojipe'g̃a hohe pa Tupana'ga, ei Zacariasva'ea gwa'yrava'ea pe.\n77 Nde po ti eremombe'u pyryva'ea Tupana'ga nhi'ig̃a gareheve'g̃a pe g̃a mog̃itavo nehẽ.\nA'ero po ti nde ei g̃a pe nehẽ:\n\"Uhu po ti ipopoakaheteve'ga nhande mbopiro'yavo nhanderekote'varuhua hugwi nehẽ.\nA'ereki ga a'ea omombo nhande hugwi ikwahava'jave'yma.\"\nA'ea po ti nde ei g̃a pe nehẽ, ei Zacariasva'ea gwa'yrava'ea pe.\n78 Nahã po ti nehẽ. A'ereki Tupana'ga omombyry nhande ve nhande repiakatuavo.\nOpyryvamo g̃waramo po ti ga ipopoakaheteve'ga mbuhurukari nhande pyri yvaga hugwi nehẽ.\n79 Urame po ti ipopoakaheteve'ga ei ikwahavuka nhande ve nehẽ.\n\"Pejiko ti ji rehe imomboruka pejikote'varuhua ji ve.\nA'ero po ti ji pe nderohoukari yvagi pe\npe mombytavo avuirama Tupana'ga pyri nehẽ.\nA'ero po ti pe ndapehoi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ.\"\nA'ea po ti ga ei ikwahavuka nhande ve nehẽ.\nA'ereki nhande ndikwahavi nhandekote'varuhuavo\nnhandekyhyjiavo hahyva'ea ruvihava hugwi okovo g̃a ja\n– kiroki g̃a oho ypytuna rupi.\n\"Mome po pehea?\" ei g̃a ikwahave'yma.\nIpopoakaheteve'ga po ti ikwahavukari nhande ve\nimbokojahuavo nhaneakag̃i pe inog̃atuavo nhandepy'a\nji rupi po ti pe hoi yvagi pe nehẽ javo, ei Zacariasva'ea gwa'yrava'ea pe.\n80 Aerẽ tay'riva'ea nhimomboakari oky'rahu'iro Zacariasva'ea ra'yrava'ea. Pyry hete tuhẽ tay'riva'ea reaporog̃ita okovo. Aerẽ oyvuakarame ahe ruvi ongae'ỹi me upa. Aerẽ ahe oje'yja'g̃a mog̃itai israelitas'g̃a mog̃itai Tupana'ga nhi'ig̃a rehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/LUK01.htm","date":"2021-11-27T01:49:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964358078.2\/warc\/CC-MAIN-20211127013935-20211127043935-00522.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":2210,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.435,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"PAULOVA'EA OMOMBE'U GALÁCIAPEVA'EA PE\nCarta de Paulo aos Gálatas\n1\nPaulova'ea okwatijaruka Galáciapeva'ea pe\n1 Jihi ko Pauloramo. Jesus Cristo'ga ji mongo omoirũharamo ikwehe. Tupana'ga pavẽi nhanderuvete'ga pavẽi ga ji mongo ikwehe. Yvyakotyve'g̃a rũi ji mongo gamoirũharamo. Jesus Cristo'ga nanhimongoukari yvyakotyve'g̃a pe. Jesus Cristo'ga tuhẽ ji mongo omoirũharamo Tupana'ga pavẽi. Gaha ombogwera Jesus Cristo'ga gamanoa hugwi ikwehe Tupana'ga. 2 Kiro ji ikwatijarukari nhinhi'ig̃a mondovouka pe me – pero ki pe peju pejigwyri pe Galácia pe. Pejiko pe Jesus Cristo'ga rehe pejatykavo ga mboheteavo jipi. Pe me nhipavẽive'g̃a omondo pota onhi'ig̃a no Jesus'gareheve'g̃a.\n3 Kiro ji ei a'ero: Tupana'ga ti tomombyry pe me nhanderuvete'ga Jesus Cristo'ga pavẽi nhandepojykaharete'ga pavẽi. Tonog̃atu ti g̃a pepy'a, a'e ji.\n4 Cristo'ga onhikwava'ẽ omanomo heikwehe tamombo g̃andekote'varuhua javo. \"Tamano ti ji g̃a mbopiro'yavo gweaporog̃itate'varuhua hugwi,\" ei Cristo'ga. A'ereki ag̃wamove'g̃a gweaporog̃ita te'varuhu hete jipi. Jesus Cristo'ga oko nhanderuvete'ga remimbotarimova'ea rehe Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe omanomo nhande repyga a'ero heikwehe. 5 Timbohete Tupana'ga jipi a'ero. Na tuhẽ.\nCristo'ga mombe'upyryva\n6 Ji mo'ma hete g̃a pe mombe'urame ji ve ikwehe. A'ereki kotihĩ pe pepohi ga hugwi – kiroki ga pe mo'ẽ ojive Cristo'ga remimombyryva rupi. Pepohiruhu reki pe Tupana'ga hugwi kiro ojipe'g̃a nemimombe'ua rupi pejikovo. A'ereki g̃a e'i pe me: \"Pyryva'ea ore oromombe'u,\" e'i tehe g̃a pe me. 7 Ndogwerekoi reki irũa Cristo'ga mombe'upyryva. Omomyi tehe g̃a pepy'a herojijyipota pyryva'ea Cristo'ga mombe'ua. A'ero g̃a jatyviva'ea omombe'u pe me. 8 Tupana'ga po ti ombohahyuka g̃a pe hamo. Ore vehevi po ti jatyviva'ea imombe'ui pe me, po ti Tupana'ga tombohahyuka ore ve hamo. Po ti yvagahugwive'ga vehevi imombe'ui jatyviva'ea pe me, po ti Tupana'ga tombohahyuka ga pe hamo. 9 A'e ji a'ea pe me ikwehe. Kiro ji ea'javi no: Pehendu katu pe ji imombe'ukaturame Cristo'ga mombe'upyryva ikwehe. A'eaatyviva'ea g̃a imombe'urame pe me po ti Tupana'ga tombohahyuka g̃a pe hamo.\n10 Ji nda'ei: Yvyakotyve'g̃a tanhimbohete. A'ea ji nda'ei. Tupana'ga tanhimbohete. A'ea ji ei. Ji nda'ei no: Tonhimohẽ g̃a ji rehe. Nda'ei ji a'ea. Po ji ipotari ve g̃anhimohema jijihe, a'ero po ji ndakoi Cristo'ga remimbotarimova'ea rehe hamo.\nPaulova'ea ko Jesus Cristo'ga moirũharamo\n11 Nhiirũ, kiro ti ji ikwahavukari pe me. Amombe'umbe'u ji pyryva'ea jipi. Emo yvyakotyve'g̃a ndeaporog̃ita rũi nhiremimombe'ua. 12 Yvyakotyve'g̃a nanhimbo'ei a'ea rehe. Jesus Cristo'ga reki okwahavuka ji ve.\n13 Omombe'u pa g̃a pe me jirekoagwera raikwehe. Ajikwaku hete ji jire'yja'g̃a javijitehe judeus'g̃a javijitehe ikwehe. Ambohahy hete ji Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a pe Jesus Cristo'gareheve'g̃a pe. \"Tamoka'nhymba ti g̃a,\" a'e ji g̃a pe novĩa. 14 Judeuramo ji akwaku hete jire'yja'g̃a hohe jirupive'g̃a hohe. G̃a hohe ji rekohetei oreramonhava'ea remimbo'eagwera rupi katu ikwehe.\n15 Tupana'ga pyry hete reki ji ve. Ji are'ymame ga ei ji mombe'gwovo: \"Aerẽ po ti ji Paulo'ga mongoi jira'yra'ga moirũharamo nehẽ,\" ei Tupana'ga. 16 \"Akwahavuka hete ti ji Jesus'ga ga pe tomombe'u ti ga ga nehẽ javo. Judeus'g̃arũive'g̃a pe po ti ga Jesus'ga mombe'ui nehẽ,\" ei Tupana'ga ji mombe'gwovo. Okwahavuka ga Jesus'ga a'ero ji ve ji mbojikoguka ga rehe ikwehe. A'ea rupi ji ndahoi ojipe'g̃a pyri tanhimbo'e ti g̃a javo. 17 Ji ndahoi ve cidade de Jerusalém me jara'g̃a pyri Jesus'ga moirũhara'g̃a pyri. Ji renonde g̃a Jesus'ga moirũ. Emo ji ndahoi g̃a pyri nhinhi'ig̃a g̃a pe. Arábiapeve'g̃a gwyri pe ji hojipei reki jitekovo ikwehe. Aerẽ ji jivyri cidade de Damasco pe ikwehe.\n18 Três kwara mbo'arirẽ ji hoi Jerusalém me tahepia ti Pedro'ga javo. Mbohapyrete ji kiri quinze ji kiri ga pyri ikwehe. 19 Ndahepiagi ji jara'g̃a Jesus'ga moirũhara'g̃a. Tiago'ga jate ji ahepia Jesus'ga irũ'ga nhandepojykaharete'ga irũ'ga.\n20 A'itituhẽva'ea ji amombe'u pe me ikwatijaruka. Tupana'ga ji repia ikwahava nhi'mbee'yma.\n21 Aerẽ ji hoi judeus'g̃a gwyra hugwi Judéia hugwi ikwehe. Hajiheve'g̃a gwyri pe ji hoi Síria pe Cilícia pe no. 22 A'ea rupi Judéiapeve'g̃a ndajirepiagi ve Jesus'gareheve'g̃a. 23 Ji mombe'ua reki g̃a g̃wendu. Ojipe'g̃a po e'i g̃a pe: \"Kiroki ga ombohahy nhande ve ikwehe – kiro ga jirojijyi reki,\" e po g̃a ji mombe'gwovo. \"Ymya ga nhande moka'nhypotari okovo. Omombi pota ga nhandejikoga Jesus'ga rehe novĩa. Emo ag̃wamo ga Jesus'ga mombe'ukatui reki pejiko ti ga rehe javo,\" e po g̃a. 24 Henduvame g̃a Tupana'ga mbohetei jijirojijyja rehe a'ero.","id":"","dump":"CC-MAIN-2021-49","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/GAL01.htm","date":"2021-12-01T12:43:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2021-49\/segments\/1637964360803.0\/warc\/CC-MAIN-20211201113241-20211201143241-00474.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":638,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.408,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"4\n1 Aerẽ po ti Cristo Jesus'ga rura'javi yvya koty nhandepojykaharete'ga nehẽ. Uhu po ti ga okojive'g̃a pyri omanove'g̃a pyri nehẽ no. Okwaha ga g̃a ndekopyryvame. Ga po ti e'i pyryve'g̃a pe a'ero nehẽ: \"Pepyry pe. Pejo ti pejipytavo avuirama ji pyri a'ero,\" e po ti ga nehẽ. Okwaha ga ojipe'g̃a ndekote'varuhurame. Ga po ti e'i ite'varuhuve'g̃a pe a'ero nehẽ: \"Peko te'varuhu pe. Peho ti hahyva'ea ruvihava pype pejipytavo avuirama a'ero,\" e po ti ga nehẽ.\nNhanderuvihavuhuhetero po ti Jesus Cristo'ga ruri nehẽ. A'ero kiro ji nde mog̃itai Tupana'ga nhinhi'ig̃a renduvame Jesus Cristo'ga pavẽi. 2 A'ero ji ehetei nde ve: Nane'ymi ti emombe'u katu Jesus'ga mombe'ua ojipe'g̃ape'g̃a pe. G̃a hendupotarame ti emombe'u katu g̃a pe. G̃a hendupotare'ymame ti emombe'u katu jitehe g̃a pe no. Ekwahavuka ti g̃a pe g̃andekote'varuhua. Ere ti g̃a pe: \"Tapekote'varuhua'javi ti.\" Okokatuve'g̃a pe ti ere: \"Tapekokatupigi ti.\" Embohory ti g̃a Tupana'ga rehe. Terenhimbaekwahivi ti g̃a ndehe g̃a mbo'eavo a'itituhẽva'ea rehe. A'ea pe ji erame nde ve Cristo Jesus'ga nhinhi'ig̃a rendu Tupana'ga pavẽi.\n3 Aerẽ po ti he'yive'g̃a nomombe'uukara'javi nde ve a'itituhẽva'ea Tupana'ga nhi'ig̃a nehẽ. G̃wemimbotarimo po ti g̃a ombo'ehara'g̃a mbuhumbuhuri ojipyri nehẽ tianembo'e ti g̃a nhanderemimbotarimova'ea rehe javo. 4 A'itituhẽva'ea po ti g̃a nohendupotari nehẽ. A'eaatyviva'ea po ti g̃a opota hete henduva imombe'utehea nehẽ.\n5 Emo nde ve ji ei: Enhimbovyvy ti ejapyakakatuavo. Enhimomirana ti Tupana'ga arõe'ỹve'g̃a imondorame hahyva'ea nde ve. Emombe'u katu ti Cristo Jesus'ga mombe'ua ojipe'g̃ape'g̃a pe g̃a mbojikoguka ga rehe. Eporavykyavo Tupana'ga pe enhi'ĩpo'ru pa ti ga a'ero.\n6 Oro ji, ji juka g̃werĩ g̃a – kiroki g̃a ji pyhyguka. A'ereki ji amombe'umbe'u Cristo Jesus'ga g̃a pe. Kiro ihoi japiavo nhimanoag̃wama, a'e ji. 7 Ajirokwa pa ji jiporavykyheteavo ga pe Cristo Jesus'ga mombe'ukatuavo g̃a pe. A'ereki pyry ahe poravykyi ga pe! Anhi'ĩpo'ru pa ji ga. Ndapohiri ji Jesus'ga mombe'ua hugwi.\n8 Aerẽ mbapava koty po ti nhande rekoi nhandepojykaharete'ga rovai pyteri pe pyryheteve'ga rovai pyteri pe nehẽ te'i ti ga ahe ve javo. Okwaha ga g̃a ndekote'varuhurame. A'ero po ti ga ei a'ea pe g̃a mondovo hahyva'ea ruvihava pype nehẽ. Okwaha ga jara'g̃a ndekopyryvame. A'ero po ti ga ei a'ea pe g̃a mongovo ojipyri nehẽ. A'ea rupi po ti ga imondoi ji ve pyryheteva'ea – kiroki pyryheteva'ea Tupana'ga gwereko ji ve jirekopyryva g̃waramo. Ji ve jate rũi po ti nhandepojykaharete'ga imondoi nehẽ. Omondo po ti ga nhande ve nhaporemo nehẽ nhande ipotaheterame garura'java yvya koty ga arõheteavo.\nPaulova'ea onhimombe'u Timóteova'ea pe\n9 Timóteo, kotihĩ ti ejo ji pyri. 10 A'ereki Demas'ga opohi ji hugwi ogwovo cidade de Tessalônica pe. A'ereki ga opotaruhu mbatera ag̃wamo. Crescente'ga oho Galáciapeve'g̃a gwyri pe. Tito'ga oho Dalmáciapeve'g̃a gwyri pe. 11 Lucas'ga jate opyta ji pyri ji moiruamo. Eho ti Marcos'ga rerua ejupi. Toporavyky ti ga ji pyri Cristo Jesus'ga mombe'gwovo ji pokoga nehẽ. 12 Amondo ji Tíquico'ga cidade de Éfeso pe.\n13 Eho na'ẽ ti Carpo'ga pyri cidade de Trôade pe herua jipira ji ve. A'ereki ji aheja jipira i'arimova'ea ga pyri ikwehe. Eru ti ikwatijaripyra no. Ojipea ikwatijaripyra ipira apopyra – a'ea kaitu ti eru ji ve no.\n14 Kiro ji ga mombe'ui nde ve Alexandre'ga – kiroki ga oapo mbatera metal apopyra. Ga e'ie'i ji ve okote'varuhuavo ji ve. A'ero po ti nhandepojykaharete'ga imondoi hahyva'ea ga pe nehẽ. 15 Enhimboko'i ti Alexandre'ga hugwi. Mara'ngu po ti ga otiruahũro nde ve nehẽ no? A'ereki ga ndopotari nhaneremimbo'ea Cristo Jesus'ga rehe.\n16 Ymya soldados'g̃a ji pyhygi kako. Aerẽ nhanderuvihava'g̃a nhimono'ono'og̃i tihepia ti Paulo'ga te'varuhua javo. Ji g̃a nhi'ĩpondekwavypyrame ndavavagahihavi ji rehe. Kiroki g̃a ojikoty'a ji pavẽi – g̃a okyhyji nhanderuvihava'g̃a hugwi. A'ero g̃a hoi opohia ji hugwi. Emo ji a'e: Tomondoyme ti Tupana'ga hahyva'ea g̃a pe – kiroki g̃a opohi ji hugwi.\n17 A'erorame tehe nhandepojykaharete'ga Cristo Jesus'ga ji moirũ. A'ero ga ndopojihuvukari jipyhykara'g̃a ji ve ji mombe'u ti g̃a pe javo ji ve. A'ero ji Cristo Jesus'ga mombe'upavi judeus'g̃arũive'g̃a pe nhaporemo gentios'g̃a pe. Nahã nhandepojykaharete'ga ji mbopiro'yi ite'varuhuve'g̃a hugwi tandejukayme ti g̃a javo. 18 Aerẽ po ti ga ji mbopiro'yi ite'varuhuparavuhuva'ea hugwi nhaporemo ji rerekokatuavo ji rerohokatuavo yvagi pe nehẽ. Pevo po ti ga rekoi nhanderuvihavuhuhetero nehẽ. Timbohete ga avuirama nehẽ! Na tuhẽ! Amém!\nPaulova'ea omondouka onhi'ig̃a ahe ve\n19 Timóteo, amondouka ji nhinhi'ig̃a Priscilahẽa pe Áquila'ga pe no Onesíforo'ga pe no garongapypeve'g̃a pe no.\n20 Opyta Erasto'ga upa cidade de Corinto pe. Aheja ji Trófimo'ga cidade de Mileto pe. A'ereki ga itetirũa.\n21 Ejirokwa ti ejoa ji pyri yapoa renonde.\nÊubulo'ga omondouka onhi'ig̃a nde ve kiro. Na jitehe g̃a omondouka onhi'ig̃a nde ve Prudente'ga Lino'ga pavẽi Cláudiahẽa pavẽi no. Na jitehe jara'g̃a nhaporemo Cristo Jesus'gareheve'g̃a omondouka onhi'ig̃a nde ve.\n22 Kiro ji ei nde ve: Nhandepojykaharete'ga Cristo Jesus'ga tojikoty'a nde pavẽi nde rerekokatuavo.\nTomombyry ti ga pe me nhaporemo, a'e ji.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/2TI04.htm","date":"2022-01-25T14:38:24Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320304835.96\/warc\/CC-MAIN-20220125130117-20220125160117-00546.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":746,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.475,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nA'itituhẽva'ea Tupana'ga remimbo'ea\n1 Ndehe reki, Tito, embo'e ti Jesus'gareheve'g̃a a'itituhẽva'ea rehe Tupana'ga remimbo'ea rehe. 2 Embo'e ti akwaimbae'g̃aymyana. Taheaporog̃ita katu ti g̃a tapotaruhuyme ti ji mbatera javo. Tonhimog̃atyrõ ti g̃a. Tonhimbovyvy ti g̃a okokatuavo g̃waramo. Tojiko hete ti g̃a Tupana'ga rehe okovo ganhi'ig̃a rupi. Toarõ hete ti g̃a ojipe'g̃a. Tonhimomirana hete ti g̃a Tupana'ga nhi'ig̃a rupi okovo. A'ea rehe nhaporemo ti embo'e akwaimbae'g̃aymyana.\n3-4 Na jitehe ti embo'e kunhangwerymyana'g̃a. Toko katu ti g̃a no hendukatuavo Tupana'ga nhi'ig̃a. Tombotegweteteheyme ti g̃a ojipe'g̃a. Tougwejyme ti g̃a ahemboheagwyryva'ea vinho.\nTombo'e ti g̃a pyryva'ea rehe timog̃ita ti kunhangwerapyahuve'g̃a a'ea rehe javo. Tomonhimbovyvyruka ti g̃a ipyahuve'g̃a. Te'i ti g̃a g̃a pe: \"Pearõ hete ti penhimbireko'g̃a. Pearõ hete ti peja'yra'g̃a.\" A'ea ti g̃a te'i ipyahuve'g̃a pe. 5 Te'i ti g̃a: \"Penhimbovyvy ti. Taperekoi ti ojipe'g̃a nembireko'g̃a pejapyakavo aherekokatua rehe jate. Pehepia katu ti penhonga. Peko katu ti ojipe'g̃a pe. Peko ti penhimbireko'g̃a nhi'ig̃a rehe.\" A'ea nhaporemo ti kunhangwerymyana'g̃a te'i kunhangwerapyahuve'g̃a pe. Tohendu katu ti kunhangwerapyahuve'g̃a te'ite'varuhuyme ti ojipe'g̃a Tupana'ga nhi'ig̃a pe ganhi'ig̃a mbotegwetee'yma. Tito, nahã ti ere kunhangwerymyana'g̃a pe tombo'e ti g̃a ipyahuve'g̃a javo.\n6 Embo'e ti akwaimbae'g̃a no ipyahuve'g̃a tonhimbovyvy ti g̃a javo. 7 Ndehe no, Tito, eko katu ti, a'e ji nde ve. Nde repiagame ti g̃a ndekokatui a'ero nde javijitehe nehẽ no. Embo'e katu ti g̃a a'itituhẽva'ea rehe jate Tupana'ga nhi'ig̃a rehe enhimbovyvya g̃a mbojikoga enhimimbo'ea rehe. 8 Nane'ymi ti enhi'ig̃atu g̃a mbo'ekatuavo. A'ero ti tegwete ojipe'g̃a ehava nderekote'varuhua pe nehẽ. A'ero ti nhanearõe'ỹve'g̃a ndipoyjayjari nehẽ timombe'u ti g̃anemimbo'ete'varuhua javo novĩa.\n9 Embo'e ti g̃a – kiroki g̃a ndipiro'yi opojykahara'g̃a hugwi. Tohendu katu ti g̃a opojykahara'g̃a nhi'ig̃a g̃a mbohoryoryva oporavykypava rehe. Tonhi'ĩkwepyte'varuhuyme ti g̃a g̃a no. 10 Tomimyme ti g̃a g̃ambatera. Tombojiko hete ti g̃a opojykahara'g̃a ojihe okokatuavo g̃waramo. A'ero ti g̃apojykahara'g̃a ei nehẽ: \"Pyry hete jipyrive'g̃a okokatuavo oporavykyavo ji ve jipi Tupana'ga remimbo'ea rendukatuavo g̃waramo. Pyry hete Tupana'ga remimbo'ea a'ero.\" Nahã ti g̃a ei nhanembopiro'yhara'ga nhi'ig̃a pe nehẽ. A'ea rehe nhaporemo ti embo'e g̃apyrive'g̃a ipiro'ye'ỹve'g̃a.\n11 A'ereki Tupana'ga omombyry nhande ve nhaporemo yvyakotyve'g̃a pe nhaporemo. A'ea rupi ga ei: \"Pejiko pa ti ji rehe,\" ei ga. \"A'ero ti ji pe mbuhurukari ji pyri pe mombytavo avuirama nehẽ,\" ei ga.\n12 Imombyryvame nhande ve Tupana'ga ei: \"Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi. Pepohi ti penhimimbotate'varuhua hugwi no,\" ei ga. \"Penhimbovyvy ti. Peko katu ti ojipe'g̃a pe. Pehendu katu ti nhinhi'ig̃a ji nhi'ĩpo'ruavo,\" ei Tupana'ga nhande ve. \"Nahã ti peko katu ag̃wamo,\" ei Tupana'ga nhande ve nhaporemo yvyakotyve'g̃a pe nhaporemo.\n13 Imombyryvame nhande ve ga ei: \"Nahã ti peko katu pejoryjoryvamo aerẽ ti Jesus Cristo'ga rura'javi nehẽ javo g̃waramo. Uhura'ja ti ga penduvihavuhuhete'ga nehẽ pembopiro'yhara'ga Jesus Cristo'ga. Ikatu hete ti garura nehẽ,\" ei Tupana'ga. 14 \"Onhikwava'ẽ ga ojijukavouka yvyakotyve'g̃a pe g̃a ndepyga raikwehe tambopiro'y ti ji g̃a g̃andekote'varuhua hugwi nhaporemo nehẽ javo. Omano ga tamombyry ti g̃a mongovo javo. 'A'ero ti g̃a ndekoi ji rehe jate xako katu ti ojipe'g̃a pe g̃a pokoga javo,' ei Jesus Cristo'ga,\" ei Tupana'ga.\n15 Tito, a'ea ko Tupana'ga nhi'ig̃a. Nurã ti a'ea rehe nhaporemo embo'e hete g̃a pehendu katu ti javo. Ehendukatuuka ti g̃a pe g̃a mbopohiruka g̃andekote'varuhua hugwi. Eko katu ti g̃a pyri tohendu katu pa ti g̃a nhinhi'ig̃a javo. A'ereki Tupana'ga onhi'ig̃a mombe'upavuka nde ve.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-05","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/TIT02.htm","date":"2022-01-21T09:02:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-05\/segments\/1642320302740.94\/warc\/CC-MAIN-20220121071203-20220121101203-00712.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":513,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.491,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"3\nNahanahã ti peko katu\n1 Tito, embo'e ti Cretapeve'g̃a ikwahavukara'java g̃a pe toko ti g̃a gwuvihava'g̃a nhi'ig̃a rehe. Ere ti g̃a pe g̃a mbo'eavo: \"Huvihava'g̃a ti tomongomongo ogwyripeve'g̃a g̃wemimbotarimova'ea rupi. Po g̃anemimbotarimova'ea pyryvamo, a'ero ti pehendu katu pota g̃anhi'ig̃a g̃a nhi'ĩpo'rupava peporavykykatuavo.\" A'ea ti ere g̃a mbo'eavo. 2 Te'ite'varuhuyme ti g̃a ojipe'g̃a pe g̃a mbotegwetee'yma. Togwayvayvaryme ti g̃a okovo. Tinhyrõ ti g̃a imondovo ojeaporog̃itakatua imohina g̃a ndehe nhaporemo. Tito, a'ea rehe nhaporemo ti embo'e g̃a nehẽ.\n3 Embo'e ti g̃a a'ea rehe nahanahã ti ahe toko javo. A'ereki ymya nhande ndiajikogi Jesus Cristo'ga rehe g̃a ja kako. A'ea rupi nhande nhaporemo ndikwahavi pyryva'ea. Nhande ndikwahavi Tupana'ga no kako. Nihendukatui nhande ganhi'ig̃a. Ojipea rehe nhande xako nhanenhimoandyandyjuka ojipe'g̃a pe. Xako nhande nhaneremimbotate'varuhuva'ea rupi iparaparavuhuva'ea rupi nahã ti nhande roryroryvamo javo novĩa. Nhanetiruahũ nhande nhandekovo kako. Xanhimyrõ nhande mbatera rehe g̃a ndehe no. Xako te'varuhu nhande ojipe'g̃a pe. Nurã g̃a nianearõhetei. Nianhoarõhetei nhande no. Nahã nhande rekoi ymya kako.\n4 Aerẽ reki Tupana'ga nhanembopiro'yhara'ga ikwahavukari opyryva yvyakotyve'g̃a pe a'arõ hete ji g̃a javo. 5 A'ero nhandeporogwetyga g̃waramo ga omombo nhanderekote'varuhua nhande hugwi tuhu ti g̃a upa ji pyri avuirama nehẽ javo. Nhanderekokaturo g̃waramo rũi ga omombo nhanderekote'varuhua. Nhandeporogwetyga g̃waramo ga omombo nhanderekote'varuhua.\nOhyvuka ga nhanderekote'varuhua gwa'uvapyryva pe. Gara'uvapyryva nhandereaporog̃ita rerojijyi nhandereaporog̃ita mbopyahuavo. 6 A'ereki Tupana'ga omondokatuuka gwa'uva nhande pyri nahã ti epoko hete g̃a javo. A'ereki Jesus Cristo'ga omano nhande repyga nhanembopiro'yhara'ga. 7 Tupana'ga omondouka gwa'uva nhande pyri tuhu ti g̃a upa opytavo ji pyri avuirama nehẽ javo. Tupana'ga omondouka gwa'uva. A'ereki ga pyry nhande ve nhande mombyryva. A'ero nhande roryroryvamo nhandejikoga ga rehe ikwahava aerẽ ti nhande ruvi ga pyri avuirama nehẽ javo. 8 A'ea ko nhiremimombe'ua a'itituhẽva'ea. Pyry ahe heroviari a'ero.\nTito, a'ea rehe ti embo'e hete jipi toko katu pota hete ti g̃a javo – kiroki g̃a ojiko ga rehe. Nhiremimombe'ua ko pyryva'ea imombyryheteavo yvyakotyve'g̃a pe nhaporemo g̃a pokoga.\n9 Po ojipe'g̃a nhi'inhi'ĩtehei nahanahã po javo, a'ero ti ejipe'a g̃a hugwi g̃anhi'ig̃a renduve'yma. Po g̃a ei: \"Nahanahã oko nhaneramonhava'ea aherakykwepoharava'ea no.\" Po a'ea g̃a etehetehei, a'ero ti ejipe'a g̃a hugwi g̃anhi'ig̃a renduve'yma.\nPo g̃a ei nde rayvayva: \"Maraname nde ere'u pa g̃wia?\" e po g̃a. \"A'ereki Moisésva'ea remimbo'eagwera e'i: 'G̃wig̃wia ti pe'u. G̃wig̃wia ti tape'ui,' e'i. 'Nahanahã ti peko katu,' e'i. Xako ti aheremimbo'ea rehe,\" e po g̃a. Po g̃a ei na nde ve, a'ero ti terehendukatui g̃anhi'ig̃a. A'ereki g̃a gwayva pota ahe. Ndopokogi reki g̃a ahe a'ero.\n10 Ojipe'g̃a po ndokoi Tupana'ga nhi'ig̃a rupi okovo hajiheva'ea rehe peko ti nhinhi'ig̃a rupi javo. G̃ahã ombopohi pota ojipe'g̃a Tupana'ga hugwi. Embo'e ti g̃a Tupana'ga nhi'ig̃a rehe a'ero g̃a momoranduva toko katu ti g̃a okovo Tupana'ga nhi'ig̃a rupi jate javo. Po g̃a nohendukatui nenhi'ig̃a, a'ero po ti erea'ja g̃a pe hamo. Po g̃a ndopohiri ve hajiheva'ea hugwi, a'ero ti epohi g̃a hugwi. 11 A'ereki nanongara'g̃a ojipokwaha okote'varuhua rehe. Oko te'varuhu g̃a a'ero hendukatue'yma. A'ero g̃a imbojari ojihe okote'varuhuavo g̃waramo.\nPaulova'ea omondouka onhi'ig̃a\n12 Tito, ma'g̃a po ti ji amondouka nde pyri nehẽ? Mara'ngu po ti Ártemas'ga ji ga mondovo nehẽ? Mara'ngu po ti Tíquico'ga nehẽ? Ji ga mondorame nde pyri ejirokwa ti ejoa cidade de Nicópolis pe ji repiaga. Pevo po ti ji hoi no jipytavo yapoa rupi nehẽ.\n13 Zenas'ga ovavagahihara'ga po ti oho nde hugwi ojipe'g̃ape'g̃a ndepiaga nehẽ. Apolo'ga po ti oho ga rupi nehẽ no. Ejirokwa ti g̃a pokoga g̃a horame nehẽ. Emondo katu ti mbatera g̃a pe tokoyme ti g̃a imbatere'ỹva'ero nehẽ. 14 Nhaneremimbo'ehara'g̃a pe Jesus'gareheve'g̃a pe ti ere: \"Pemondo katu ti penhimbatera nanongara'g̃a pe no g̃a pokoga.\" A'ea ti ere g̃a pe Jesus'gareheve'g̃a ti tomondo tehe kwaha javo. A'ea rehe ti embo'e g̃a toko katu ti g̃a javo. A'ero ti g̃a jirokwari okokatuavo ojipe'g̃a pe okotehee'yma nehẽ.\n15 Kiroki g̃a oko ji pyri – g̃ahã omondouka onhi'ig̃a nde ve.\nEre ti pevove'g̃a pe – kiroki g̃a ore arõ hete ojikoga g̃waramo Jesus Cristo'ga rehe: \"Paulo'ga omondouka onhi'ig̃a pe me.\" A'ea ti ere g̃a pe.\nTomombyry ti Tupana'ga pe me nhaporemo, a'e ji.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/TIT03.htm","date":"2022-05-26T18:27:58Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662619221.81\/warc\/CC-MAIN-20220526162749-20220526192749-00073.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":638,"character_repetition_ratio":0.058,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.456,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"5\nCristo'ga nhande mbopiro'y\n1 Cristo'ga nhande mbopiro'y yvyakotyva'ea remimbo'eagwera hugwi tipiro'y tuhẽ ti g̃a javo. Na tuhẽ ti peko a'ero. Tapekoa'javi ti ipiro'ye'ỹve'g̃a ja g̃a jikwakukwakuvame.\n2 Ji rendu katu ti. Tapenhimbo'ea'javukari g̃a pe. A'ereki g̃a e'i pe me jipi: \"Pekytiuka ti penhakwanhapira,\" ei g̃a. \"A'ero po ti Tupana'ga ei pe me nehẽ: 'Pepyry hete pe'.\" A'ea g̃a ei pe me novĩa. Ji ki a'e te Pauloramo ta'e pe me: Po ti pe jikytiukapotari nehẽ, a'ero po ti Cristo'ga ndapepokogi'i'i nehẽ. 3 A'ea'ja hete ko ji: Kiroki g̃a ojikytiuka pota – tonhi'ĩpo'ru pa po ti g̃a Moisésva'ea hamo. 4 Jararamo po pe ei ojohupe: \"Po nhande Moisésva'ea nhi'ĩpo'rurame po ti Tupana'ga ei nhande ve a'ero nehẽ: 'Pepyry hete pe',\" pe'e tehe po pe. Pe'erame a'ea po pe nhimbopohiri Cristo'ga hugwi. Pemovahĩvahĩ po pe Tupana'ga remimombyryva pejive a'ero. 5 Ore ki a'e te orojikoty'a Cristo'ga pavẽi. Tupana'ga ra'uva ore mbo'e a'ero. Nurã ore ehetei: \"Tupana'ga po ti e'i nhande ve nehẽ: 'Pepyry hete pe,' e po ti ga nehẽ,\" oro'e ore. Na tuhẽ. A'ereki orojiko ore Cristo'ga rehe. 6 Ore jikoty'aro g̃waramo Jesus Cristo'ga pavẽi Tupana'ga ei: \"Pyry hete g̃a jikogi ga rehe.\" Ga nde'i pyry ore jikytiukaro g̃waramo. Pyry ga nde'i ore jikytiukare'yma g̃waramo. Ore jikoga g̃waramo Cristo'ga rehe Tupana'ga e'i pyry. Ore ojipe'g̃a arõheterame jukwaha reki orejikoga ga rehe.\n7 Ymya pe jikohetei Jesus Cristo'ga rehe pyryva'ea rerovia ikwehe. Emo kiro pe napehendukatua'javi pyryva'ea mombe'ua. Maranuhũrame ojipe'ga pe ndovahoguhui pendeaporog̃ita rerojijyjijyita? 8 Tupana'ga rũi gwerojijyi pendeaporog̃ita. Gaha e'i pe me peko ti jireheva'ea javo. 9 Tamombe'ua'ja pe me ojo'java'ea a'ero. Nhande imondo'irame imbovuhava pão hu'uma pype, aerẽ imbovuvupavi reki hu'uma a'ero. Na jitehe ga pe mbo'e'irame kiro Tupana'ga nhi'ig̃arũiva'ea rehe, aerẽ po ti pe heroviapavi garemimbo'ea Tupana'ga nhi'ig̃arũiva'ea nehẽ. 10 Na rũi reki pe ndekoi, a'e ji. Jijikoty'aro g̃waramo Cristo'ga pavẽi ji ei: Pejapyaka katu tuhẽ po ti pe ji javijitehe nehẽ. Emo pemomynhuhũve'ga pe po ti Tupana'ga imbohahyukari nehẽ. Mara'ngu po ga huvihavamo okovo? Ga vĩa po ti okwaha hahya nehẽ.\n11 Oro ji, nhiirũ, ji nda'ei tuhẽ ahe ve tojikytiuka ti g̃a javo. I'mbe reki judeus'g̃a ji mombe'gwovo Paulo'ga e'i jupe javo. \" 'Tojikytiuka ti g̃a. A'ea pyry Tupana'ga pe,' ei Paulo'ga,\" ei g̃a o'mbero. Ymya ji ei a'ea novĩa. Ag̃wamo ji erame po g̃a ndokote'varuhua'javi ji ve a'ero hamo. A'ereki ahekytia g̃a opota hete. G̃a oko te'varuhu tuhẽ reki ji ve. A'ea'e ko ji jipi: Jesus Cristo'ga omano yva rehe nhande repyga, a'e ji. Pejikoga rehe jate ga rehe po ti Tupana'ga ei pepyry pe javo. Emo ji nda'ei tojikytiuka ti g̃a javo. Ji erame po g̃a nonhimonha'ngaa'javi ji ve hamo ji Cristo'ga manoagwera mombe'urame hamo. 12 Kiroki g̃a ombovambova pepy'a tapekytiuka ti penhakwanha javo – maranuhũrame g̃a ndojirakwanha'otehei?\n13 Pehe reki, Tupana'ga pe mo'ẽ tapepiro'y ti javo. Tape'ei ti a'ero: \"Nhandepiro'y nhande. Xako te'varuhu ti nhaneremimbotarimo a'ero.\" Tape'ei ti a'ea. Nahã ti peko: Pejopokopoko ti penhoaromo. 14 A'ereki Moisésva'ea remimbo'eagwera nhaporemo e'i no:\n\"Erenhiarõ hete nde.\nNa jitehe ti earõ hete ejikotyve'g̃a,\" e'i aheremimbo'eagwera a'ero.\n15 Emo pejogwayvarame ko pe onharõva'ea'java'ea. A'ea ojou'uu'u okovo. Penhimboko'i ti a'ero. Pejogwayvarame po ti pe nhombote'varuhupavi nehẽ.\nPeko ti Tupana'ga ra'uva remimbotarimova'ea rehe\n16 Na tuhẽ ji ei pe me kiro: Na Tupana'ga ra'uva nhimbopogweukari pe me. Nahã po ti pe ndapekoi tuhẽ pejipy'ate'varuhua remimbotarimova'ea rehe pejikovo. 17 Nhandepy'ate'varuhua omovahĩ Tupana'ga ra'uva jipi. Tupana'ga ra'uva omovahĩ nhandepy'ate'varuhua jipi no. Onhomovahĩ tuhẽ a. Tupana'ga ra'uva omovahĩ pepy'ate'varuhua tapekoyme ti penhimimbotarimova'ea rehe. 18 Tupana'ga ra'uva nhimbopogweukarame pe me aheremimbo'eagwera napemondomondoi a'ero.\n19 G̃apy'a te'varuhurame jukwaha reki g̃andekote'varuhua. Gwerekouhu g̃a ojipe'g̃a nembireko'g̃a. Ndoakwahavihu g̃a okovo a. G̃a nanuhũ jipi. 20 Oko hete ko g̃a ha'angava rehe g̃wemimbohetehara rehe okoe'yma Tupana'ga rehe. Ombote'varuhu g̃a opajiro. Nanongara'g̃a nombopogwei Tupana'ga ra'uva remimbotarimova'ea rehe. Ojogwereko te'varuhu g̃a. Ojogwayvaruhu g̃a okovo. Onhimyrõ g̃a ojogwehe. Onhimboahiahivuhu g̃a ojohupe. Ojihe jate g̃a ndekoi ji po ti jara'g̃a hohe nehẽ javo. Ojipe'ape'a g̃a jara'g̃a hugwi ndokwahavihu g̃a javo. Ndojihe'ara'javi g̃a jara'g̃a ndehe g̃wemimbo'ea rehe. 21 Opota pota g̃a ojohugwi. Heagwyrygwyry g̃a toryva rerekouhurame. Ojipejipea ko g̃andekote'varuhua no nanongara jitehe. Amombe'u ko ji pe me ikwehe. Kiro ji imombe'ua'javi a'ero. Nanongara'g̃a po ti Tupana'gareheve'g̃a rũi nehẽ.\n22 Emo Tupana'ga ra'uva nhande pojykarame ko nhande nanongara'g̃a atyvi. Tiarõ hete nhande ojipe'g̃a. Nhanderory nhande a'ero. A'ereki Tupana'ga ra'uva nhande mbohoryory nhande rerekovo. U katu nhandepy'a. Xanhimomirana nhande avuirama ojipe'g̃a ndekote'varuhurame nhande ve. Timombyry nhande g̃a pe. Nhandepyry tuhẽ nhande. Jara'g̃a ojiko nhande rehe. Nahã nhande rekoi Tupana'ga ra'uva nhande pojykarame. 23 Nhanenhyrõ nhande jara'g̃a pe. Nhande ndiakoa'javi nhandepy'ate'varuhua remimbotaruhua rupi. Aheremimbo'ea nomovahĩ nanongara'g̃a! 24 Jesus Cristo'gareheva'ero g̃waramo nhande ei: Ndiakoa'javi nhande nhandepy'ate'varuhua remimbotarimova'ea rupi. 25 Tupana'ga ra'uva nhande mboheaporog̃ita pyahu nhande rerekovo. Xako po ti gara'uva remimbotarimova'ea rupi a'ero hamo. 26 Xanhimboheteyme ti, ji po ti jara'g̃a hohe nehẽ javo. Xanhimyrõyme ti g̃a ndehe no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/GAL05.htm","date":"2022-05-19T02:34:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662522741.25\/warc\/CC-MAIN-20220519010618-20220519040618-00158.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000056028,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000056028366089}","num_words":763,"character_repetition_ratio":0.084,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.43,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"5\nImbateve'g̃a ti tohendu katu, ei ahe\n1 Oro pe, imbateva'ero pehendu katu ti nhinhi'ig̃a pe me kiro. Penahenahẽ ti pejehe'gwovo. Pekwaha po ti pe hahyheteva'ea nehẽ.\n2 Pembatera po ti iju tehe nehẽ. Mbatagwaruhua po ti o'u pepikatua nehẽ. 3 Peapoa po ti opororororo upa nehẽ ourova'ea pratava'ea pavẽi. Ipororogag̃wama repiagame po ti Tupana'ga ei pe me nehẽ: \"Pepotaheteuhu pe itambere'ia ipyhyga novĩa. Emo pe ndapepokogi ojipe'g̃a a'ea pyvõ,\" e po ti ga nehẽ. \"Kiro momina pe hugwi a'ero,\" e po ti ga nehẽ. Ipororoga ojigwarai mbatera rehe jipi. Na jitehe po ti penemimbotaruhua ojigwarai pe ndehe nehẽ. Ehepia te tata ojigwarai ahera'oa rehe ahe mbokairame. Na jitehe po ti penemimbotaruhua ojigwarai pe ndehe nehẽ. A'ereki pe pemono'õteheuhu mbatera kiro mbapava koty.\n4 Pehendu g̃anahenahema – kiroki g̃a omopẽ pekoapora pe me jipi. A'ereki pe napemondoi ikwepykava g̃a pe g̃a moandyandyita. Tupana'ga okwaha reki a'ea ipopoakaheteve'ga. Ga g̃wendu tuhẽ g̃anahenahema. A'ereki pe napemondoi g̃a pe itambere'ia g̃a poravykypavirẽ.\n5 Avo yvya koty pe pereko pa mbatera. Penhimbohoryory pe jipi. Mbiara o'uo'u onhimongy'ravo imboha'uve'yma ojukaag̃wama. Emo oho g̃werĩ ijukahava apiavo. Na jitehe pe pemono'og̃uhũ pejive penhimimbotarimova'ea rehe pejikovo imboha'uve'yma hahyag̃wama. Emo Tupana'ga po ti imbohahyi pe me nehẽ.\n6 Pe'e pe pyryheteve'g̃a pe: \"G̃a ite'varuhu,\" pe'e pe penhi'mbero. A'ero pe g̃a momanoukari. G̃ahã napemovahĩ upa.\nPenhimomirana ti\n7 Nhiirũ, kiro ji ei pe me: Penhimomiranamba ti Jesus Cristo'ga rura imboha'uva. Ehepia re ko matetỹhara'ga. Onhimomirana po ga i'apyryva imboha'uva. Omboha'u po ga amana itymame. Aerẽ po ga imondomondoi jahya. Nonhimbaekwahivi po ga a'ero. \"Ikyra'javirẽ po ti horyvamo mbatera nehẽ,\" e po ga. 8 Ga javijitehe ti penhimomirana pejijupa Jesus Cristo'ga mboha'uva. Pemboty ti pepy'a. A'ereki ga u g̃werĩ.\n9 Nhiirũ, tapenhi'ĩte'varuhui ti ojohupe penhiroyromo. Pe nhi'ĩte'varuhurame po ti Cristo'ga ei pe me nehẽ: \"Peko te'varuhu pe javo g̃a pe,\" e po ti ga nehẽ. Ehepia te Cristo'ga rug̃werĩ.\n10 Nhiirũ, Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea javijitehe po pe peko hamo. Ahe omombe'umbe'u Tupana'ga nhi'ig̃a hako. Hendupotare'ymame ojipeva'ea imbohahyukari ahe ve novĩa. Emo imombe'uharava'ea onhimomiranamba hahya pe. 11 Xa'e nhande: Pyry ahe ve – kiroki ahe onhimomiranamba.\nEhepia ko Jóva'ea hako. Pekwaha po pe ahenhimomiranamagwera. Ahe nhimomiranambavame mbatera rahya pe ko Tupana'ga imombyryhetei reki ahe ve. A'ereki Tupana'ga pyry hete yvyakotyve'g̃a pe. Ga nhande porogwety jipi.\n12 Nhiirũ, ta'e ti kiro pe me. A'ea kaitu ti pehendu katu. Pe nhi'ig̃ame ojipe'g̃a pe tape'euhui ti: \"Yvagipeve'ga okwaha nhi'mbee'yma. Yvya apohara'ga okwaha nhi'mbee'yma,\" tape'euhui ti no. Tapehenonhuhũi ti Tupana'ga penhi'ig̃ame ojipe'g̃a pe. Tapehenonhuhũi ti Tupana'ga rembiapoa no. Po pe ei g̃a pe: \"Nahã po ti ji rekoi nehẽ.\" A'ea jate ti pe'ji a'ero. Po pe ei g̃a pe: \"Na rũi po ti ji rekoi nehẽ.\" A'ea jate ti pe'ji a'ero. Pe'erame g̃a pe penhimbi'ea rupi katu ti peko a'ero. Na tuhẽ ti peko Tupana'ga ti te'iyme pe me peko te'varuhu pe javo nehẽ.\nPenhi'inhi'ĩ ti Tupana'ga pe\n13 Po pepyteripeve'ga ikwahavi mbatera rahya tonhimombe'u ti ga ji poko javo Tupana'ga pe. Po ojipe'ga roryroryvamo tonhimby'yi ti ga Tupana'ga mboheteavo.\n14 Po ojipe'ga tetirũaramo tombuhuruka ti ga ojipyri Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'g̃a. A'ero po ti g̃a nhi'ig̃i Tupana'ga pe imongyavo ikava ga rehe. \"Emombi ti karugwara ga hugwi Jesus Cristo'ga remimbotarimo,\" e po ti g̃a Tupana'ga pe nehẽ. 15 Po ti g̃a nhi'ig̃i Tupana'ga pe ojikoga ga rehe, a'ero po ti ipigi ga hugwi. Cristo'ga po ti ga monhimohig̃atui nehẽ. Po ga tetirũaramo okote'varuhuro g̃waramo, a'ero po ti Tupana'ga imombori garekote'varuhua ga hugwi nehẽ.\n16 Nurã ti pemohemohẽ pejikote'varuhua ojohupe pejikoveveuhuro hehe. Penhi'inhi'ĩ ti Tupana'ga pe pejogwepyga tapenhimohig̃atu ti. Pyryheteve'g̃a poranduvame Tupana'ga pe ikwahy hete. Tupana'ga g̃wendu g̃anhi'ig̃a jipi.\n17 Ehepia re ko Eliasva'ea hako Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea. Ahe ko nhande javijitehe yvyakotyva'ero. Igwete ahe nhi'ĩhetei Tupana'ga pe tokyryme ti javo. Três e meio ga kwara mbo'ari ikyre'ymame yvya rehe. 18 Aerẽ Eliasva'ea nhi'ig̃a'javi Tupana'ga pe tokyra'ja ti kiro javo. A'ero Tupana'ga imongyra'javi yvaga hugwi. Igwete henhunha'javamo mbatera yja hugwi.\n19-20 Nhiirũ, po ti pepyteripeve'ga ndokoa'javi a'itituhẽva'ea rupi Cristo'ga mombe'ua rupi, pemog̃ita ti ga mongoa'java a'ea rupi. Pekwaha ti a'ero. Pe ga mbopohirukarame okote'varuhua hugwi po ti ga ndohoa'javi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ. Tupana'ga po ti omombo pa garekote'varuhua re'yjuhua ga hugwi a'ero nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/JAS05.htm","date":"2022-05-16T07:57:10Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662510097.3\/warc\/CC-MAIN-20220516073101-20220516103101-00488.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000078678,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000078678131104}","num_words":664,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.449,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"6\nPejopokopoko ti\n1 Nhiirũ, nahã po pe ndekoi penhirũ'ga pavẽi hamo ikwahavame garekote'varuhua hamo. Pendekorame Tupana'ga ra'uva remimbotarimova'ea rehe penhi'inhyrõ ti ga pe a'ero ga mongokatua'java. Pejapyaka katu ti pejihe tapembopogweyme ti garekote'varuhua rehe nehẽ no. 2 Pejopokopoko ti a'ero jipi. Nahã po ti pe hendukatui Cristo'ga remimbo'ea nehẽ. 3 Kiroki g̃a onhimbohete tehe – g̃a onhimoandyandyi reki. 4 Pejapyaka katu ti pejeaporog̃ita rehe tahepia ti jirekokatua javo. Pendekokaturame, a'ea rehe po ti pe ndoryvamo a'ero ji g̃a hohe jave'ỹ. 5 Nhande retakwera'ja po xako katu jipi hamo.\n6 Nhanembo'ehara'g̃a pe po nhande timondomondo pyryva'ea hamo g̃a nhanembo'embo'erame Cristo'ga nhi'ig̃a rehe jipi.\n7 Tapenhimoandyandyi ti pejikote'varuhua rehe. A'ereki ahe nomoandyandyi Tupana'ga. Jukwaha reki nhande ve. Nhande itymame mbatera g̃wia jitehe po ti nhande jykyi a'ero nehẽ. Na jitehe nhande rekote'varuhurame ite'varuhu tuhẽ po ti nhande ve a'ero nehẽ. Tupana'ga po ti ombohahyuka nhande ve nehẽ. 8 Po ti nhande rekoi nhandepy'ate'varuhua remimbotarimova'ea rehe, a'ero po ti nhandepy'ate'varuhua jitehe nhanemondoag̃wama hahyva'ea ruvihava pype nhande manorame nehẽ. Po ti nhande rekoi Tupana'ga ra'uva remimbotarimova'ea rehe, a'ero po ti gara'uva jitehe nhande mongoi Tupana'ga pyri nehẽ. 9 Tiandekwerajyme ti nhanderekokatua rehe. Nhande jirokwarame nhandekokatuavo jipi po ti oho nhande ve imombyryhava apiavo nehẽ. 10 Nhanderekorame g̃a pavẽi xako katu ti g̃a pe nhaporemo a'ero, g̃a pe kaitu Jesus'gareheve'g̃a pe.\nPaulova'ea okwatija pa Galáciapeva'ea pe\n11 Jihi kiro akwatija jipovo pe me. Pehepia nhirembikwatijara. Hehanhuhũva'ea ji a'apo.\n12 Topomog̃ita katu ti ji kiro a'ero. Cristo'ga omano yva rehe nhande repyga ikwehe. Nhande jikogame jate Cristo'ga rehe Tupana'ga ei pepyry pe javo. Judeus'g̃a ki a'e te e'i: \"Po ahe g̃wendu Moisésva'ea remimbo'eagwera hamo,\" ei judeus'g̃a. Nurã akoja'g̃a – kiroki g̃a oho pe pyri – g̃a pe kytiuka pota tohendu katu ti g̃a Moisésva'ea remimbo'eagwera a'ero javo. A'ea g̃a opota. A'ereki g̃a e'i ojohupe: \"Nhande g̃a kytiukarame po ti judeus'g̃a nhimohemi nhande rehe nehẽ,\" ei g̃a. \"Ndokote'varuhui po ti g̃a nhande ve a'ero nehẽ nhande Cristo'ga manoa mombe'urame nehẽ,\" ei g̃a. A'ea rehe jate g̃a e'i hete pe me pejikytiuka javo. 13 \"Pejikytiuka ti hendukatupava Moisésva'ea remimbo'eagwera,\" e'i tehe g̃a pe me. G̃a vehevi ki a'e te nohendukatupavi Moisésva'ea remimbo'eagwera no. G̃a opota tehe pekytiukara. Pe kytiukarame po ti g̃a nhimboheteuhui a'ea rehe nehẽ ore tuhẽ g̃a kytiuka javo nehẽ.\n14 Ji ki a'e te nanhimbohetei. Jesus Cristo'ga jate ji ambohete nhandepojykaharete'ga. A'ereki ga omano yva rehe nhande repyga. A'ero jijikoga g̃waramo Cristo'ga rehe kiro ji ndakoa'javi yvyakotyve'g̃a ndeaporog̃ita rehe. Na jitehe – kiroki g̃a oko yvyakotyve'g̃a ndeaporog̃ita rehe – g̃a ndokoa'javi jireaporog̃ita rehe no. 15 Tupana'ga nde'i reki pyry nhande kytirame. Ga nde'i pyry nhande kytie'ymame. Nhande reaporog̃itapyahurame, a'ea pe Tupana'ga e'i pyry.\n16 Kiroki g̃a g̃wendu katu a'ea nhiremimbo'ea rehe okovo – Tupana'ga ti tonog̃atu g̃apy'a. Toporogwety ti ga g̃a no. Ojiheve'g̃a nhaporemo ti ga toporogwety.\n17 Kiro ji ei a'ero: Tanhimomynha'javyme ti g̃a onhi'ĩteheavo. A'ereki Jesus'ga ko jipojykaharete'ga. Jukwaha reki a'ea. A'ereki jukwaha ika'ẽagwera jira'oa rehe. A'ereki ji Jesus'ga mombe'umbe'urame ojipe'g̃a jigwarai ji rehe ji nupanupamo.\n18 Nhiirũ, Jesus Cristo'ga tomombyry pe me nhandepojykaharete'ga. Na tuhẽ. Amém.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/GAL06.htm","date":"2022-05-19T02:36:12Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662522741.25\/warc\/CC-MAIN-20220519010618-20220519040618-00479.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000065565,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000065565109253}","num_words":480,"character_repetition_ratio":0.069,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.467,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"3\nTape'ete'varuhui ti\n1 Nhiirũ, tape'epavi ti: \"Tambo'e ti g̃a Tupana'ga nhi'ig̃a rehe.\" Tape'epavi ti a'ea. A'ereki Tupana'ga po ti e'i nhandereaporog̃ita pe nehẽ. Nhande rekoe'ymame ganhi'ig̃a rupi po ti ga ei nhande ve: \"Peko te'varuhu pe,\" e po ti ga nhande ve nehẽ. Nhande ve kaitu po ti ga ei a'ea nehẽ nhande jara'g̃a mbo'embo'erame nhande rekoe'ymame Tupana'ga nhi'ig̃a rupi.\n2 Nhande nhaporemo nhande rekote'varuhuparavuhui jipi. Nhande'ete'varuhue'ymame po nhande rekokatuhetei. A'ero po nhande imombigi nhanderekote'varuhua nhaporemo no.\n3 Ehepia te cavalo. Nhande timongi freio cavalo juru pe toko ti nhaneremimbotarimova'ea rehe javo. Freio ko xunhi novĩa. Emo a'ea pyvõ nhande timbojirova pa cavalo imondovo.\n4 Na jitehe itayharuhua no. Yvyruhua a'ea mondomondo yhya rehe. Emo imopyryrỹhara'ga ipyhygi leme tamondo katu javo. Leme ko xunhi novĩa. Emo a'ea pyvõ ga omopyryrymba itayharuhua hehãiva'ea imongovo g̃wemimbotarimova'ea rehe.\n5 Nhanekũa xunhiete'i jitehe novĩa. Emo a'ea pyvõ nhande timboheteteheuhu reki.\nEhepia tata no. Tata'ia nhande imondygi. Igwete tata ihoihoi imbokaipava ka'gwyra imbote'varuhupava. 6 Tata javijitehe ko nhanekũa nhandera'oa rehe. A'ereki ombote'varuhu pa. A'ea pyvõ nhande xanhi'ĩ te'varuhu nhanenhimbote'varuhupava. Nhanderekoa nhaporemo nhande'ete'varuhua imongote'varuhui. Diabo'ga reki ombote'varuhu nhanenhi'ig̃a imongote'varuhupava.\n7 Mbiara ojoparavuhuva'ea ko ahe omonhyromba imongovo g̃wemimbotarimova'ea rehe: ipyva'ea, ipepova'ea, ohyryryva'ea, ypeva'ea. 8 Ahekũa ki a'e te ahe nomongoi g̃wemimbotarimova'ea rehe. Nhande'ete'varuhua nimombikavi a. Mboja ahe hu'urame ahe mbotegweteuhui. Na jitehe nhanekũa ahe mbotegweteuhuhetei o'ete'varuhurame.\n9 Marã naerũ? Tupana'ga oapo yvyakotyve'g̃a ojavijitehe. Nhanekũa pyvõ nhande timbohete ga nhanderuvete'ga nhandepojykaharete'ga. Nhanekũa pyvõ jitehe nhande timbote'varuhu reki yvyakotyve'g̃a pe Tupana'ga'jave'g̃a pe. 10 Nhandejurua pyvõ nhande ga mbohetei. Nhandejurua pyvõ jitehe nhande imbote'varuhui g̃a pe. Nhiirũ, po na rũi te nhande rekoi hamo.\n11 Nhande atyvi ko yhya ihemame yvya gwyra hugwi. Yhykatua ihemame yhya irovahiva'ea nohemi pea hugwi a'ero. 12 Nhiirũ, tegwete jua'ia ihema akajua'yva hugwi. Akaju'ia nohemi yhypoa hugwi. Na jitehe yhykatua nohemi yhya hahyahite'varuhuva'ea hugwi. Nurã ji ei: Nhande Tupana'ga mboheterame po nhande nimbotegwetei ojipe'g̃a hamo.\nTupana'ga okwahavuka aherekokatua\n13 Pe ikwahaheterame po pe ndekokatui nehẽ hamo. Hepiagame pendeaporog̃itapyryva po ti g̃a ei pe me a'ero: \"Okwaha hete g̃a. A'ereki g̃a oko katu kwaha g̃a pokopokoga g̃a nderekonhyromo,\" e po ti g̃a pe me nehẽ.\n14 Po pejiyvyteri pe pe nhimyrõheteuhui pejikovo pejihe jate, tapenhimbohetehetei ti a'ero. Tape'ei ti: \"Akwaha hete ji jitekovo.\" Pe'erame a'ea po pe mbero. 15 Pe nanuhũrame po pe ndapekwahavi tuhẽ pejikovo. Tupana'ga rũi okwahavuka pe me nanongara. Nahã ko yvyakotyve'g̃a ndekoi onhimongote'varuhuavo. Gweaporog̃itate'varuhua rupi g̃a ndekoi. Diabo'ga nahã g̃a mongoukari. 16 Onhimyrõuhũrame okovo ojihe jate g̃a nhonhi'ig̃ayvaruhui ojogwerekovo. Oko te'varuhu paravuhu ko g̃a a'ero.\n17 Tupana'ga ikwahavukarame nhande ve nhande rekokatui a'ero. Ndiakote'varuhua'javi'i'i nhande. Xajogwereko katu nhande. Nhanenhyrõ hete nhande jara'g̃a pe. G̃anhi'ig̃a nhande anga. A'ereki Tupana'ga okwahavuka nhande ve nhande mongokatuavo. Tiporogwety hete nhande jara'g̃a. Xako katu paravuhu nhande a'ero. G̃a'ara rehe jate rũi nhande g̃a nderekokatui. Ndia'etehei nhande g̃a pe g̃a moandyandyita. 18 Kiroki g̃a e'i jara'g̃a pe: \"Pejogwereko katu ti\" – g̃ahã ko gwereko katu jara'g̃a no. A'ero g̃a ndekokatupahetei.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/JAS03.htm","date":"2022-05-16T07:55:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662510097.3\/warc\/CC-MAIN-20220516073101-20220516103101-00646.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999713898,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999713897705078}","num_words":463,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.382,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"5\nXanhimboavujikwe ti nhandepojykaharete'ga rura pota\n1 Marã po ti ji ikwatijari pe me Jesus Cristo'ga rura'jahavag̃wama rehe? A'ereki a'ea rehe pe pekwahavipe aerẽ po ti ga ruri yvya koty nhande koty nehẽ javo. 2 A'ereki pe tuhẽ pekwaha hete nahã: Ahe ndokwahavi iporomive'ga rurag̃wama aheronga pype ypytunimo ga mboha'uve'yma. A'ereki iporomive'ga nomombe'ui ahe ve. Na jitehe ahe ndokwahavi Jesus Cristo'ga rura'jahava maname po ti ga ruri nehẽ javo. A'ereki Jesus Cristo'ga nomombe'ui a'ea ahe ve. A'ea pe pekwaha hete.\n3 Tegwete ipuru'avehẽa ka'nhyhava oja'yra rahya hugwi. Ndy! e te hahyrame hẽarembeypya. Na jitehe ti tegwete Jesus'gareheve'g̃arũive'g̃a ka'nhyhava hahya hugwi nehẽ. Tiruahũ ranuhũ po ti g̃a pe nehẽ. Nurã ti g̃a etehei garura'java renonde nehẽ: \"Tu katu nhandepy'a. Nimotiruahũhavi nhande ve,\" e po ti g̃a novĩa ga mboha'uve'yma nehẽ. Emo kotihĩ po ti tiruahũ g̃a pe nehẽ. A'ea ko g̃ahoag̃wama hahyhava ruvihai pe.\n4 Oreirũramo pe ki a'e te g̃a ja rũi – kiroki g̃a ndojikogi Jesus Cristo'ga rehe okote'varuhuavo. G̃a jikoge'yma g̃waramo nhande ei g̃a pe ypytunahivareheve'g̃a'jave'g̃a. Pejikoga g̃waramo Jesus Cristo'ga rehe ji ei pe me: Pe ko g̃a ja rũi. Pe pekwaha Jesus Cristo'ga rura pota aerẽ ti ga ruri nehẽ javo. Nurã ti garura'java napemo'mag̃uhũi nehẽ. Iporomive'ga rura ahe mo'mag̃uhũ. A'ereki ahe nomboha'uvi ga. Garura ja rũi po ti Jesus Cristo'ga rura pe me nehẽ.\n5 Pehe nhaporemo pejiko Jesus Cristo'ga rehe pejikokatuavo. Nurã nhande ei nhandejive: Nhande xako kojahuarupive'g̃a'java'ero. Nhande ko g̃a ja rũi – kiroki g̃a ndojikogi Jesus'ga rehe okote'varuhuavo. Ypytunahivareheve'g̃a'jave'g̃a xa'e nhande g̃a pe. Nhande g̃a ja rũi. 6 Nurã ti xajirokwa nhanenhimbovyvya Jesus Cristo'ga rura ra'aromo. G̃a ja rũi ti xako – kiroki g̃a ombopogwe aherekote'varuhua garura ra'arõe'yma. 7 Ypytunahivareheve'g̃a'jave'g̃a ndojirokwari pyryva'ea rehe heagwyryve'g̃a ja Jesus Cristo'ga rura ra'arõe'yma. G̃a ombopogweuhu aherekote'varuhua.\n8 Nhande ki a'e te arimorupive'g̃a'java'ero xako. Xanhimbovyvy ti a'ero. Soldados'g̃a omongi itaheteva'ea metal apopyra onhia'nguavo tegwete nhandepoti'a kutuhava javo. Xako ti g̃a ja nhanenhia'nguavo. Xanhia'ngu ti ite'varuhua hugwi. Xajiko hete ti Jesus Cristo'ga rehe a'ero ga arõheteavo ojipe'g̃a arõheteavo no. A'ereki nhandejikoga rupi nhande nhia'ngui. Nhaneremiarõa rupi nhande nhia'ngui. Soldados'g̃a ono akanitara onhia'nguavo tonupãyme ti g̃a nhaneakag̃a javo. Xako ti g̃a ja nhanenhia'nguavo. Xanhia'ngu ti ite'varuhua hugwi. Tikwaha ti nhandererohoag̃wama yvagi pe Tupana'ga pyri. A'ereki nhanerembikwahava rupi nhande nhia'ngui.\n9 A'ereki nhande mo'emo'ẽrame Tupana'ga nde'i: \"Aerẽ ti ji g̃a mombori tata pype hahyva'ea ruvihava pype nehẽ.\" A'ea rũi ga ei nhande mo'emo'ẽrame. A'ereki ga e'i: \"Aerẽ jijipyri ti ji g̃a nderurukari Jesus Cristo'ga pe g̃apojykaharete'ga pe nehẽ,\" ei ga. 10 Nhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga omano nhande repyga nhanderekote'varuhua momboa tuhu g̃a ji pyri upa avuirama javo. A'ero nhande manorame nhande ruvi ga pyri. Na jitehe nhande ruvi ga pyri nhanemanoe'ymame. 11 A'ero ore ei pe me: Nane'ymi ti penhombohory inog̃atuavo pejopy'a. Pemombe'u katu ti Jesus Cristo'ga pejohupe penhombojikoguka ga rehe jipi. Ag̃wamo vehevi pe jopokogi nahã ga mombe'ukatuavo pejohupe.\nMbapavamo Paulova'ea omog̃ita Tessalônicapeva'ea\n12 Kiro ore ehetei pe me oreirũa pe: Pemondo ti pejeaporog̃ita imohina pendepiakatuhara'g̃a ndehe. A'ereki nhandepojykaharete'ga omo'emo'ẽ g̃a toko ti g̃a pembo'eharamo pendepiakatuharamo. A'ero g̃a nduvi pe pyri oporavykyheteavo pe mbo'ekatuavo Tupana'ga nhi'ig̃a rehe. 13 Pemondo tuhẽ ti pejeaporog̃ita imohina g̃a ndehe g̃a arõheteavo g̃a poravykyro g̃waramo pepyteri pe. Tapejogwayvari ti.\n14 Kiro ore ehetei pe me oreirũa pe pepyteripeve'g̃a ndehe: Pe'ji ti nimbotepotarive'g̃a pe: \"Pejirokwa ti pejiporavykykatuavo.\" A'ea ti pe'ji hete g̃a pe. Pembohory ti okyhyjive'g̃a inog̃atuavo g̃apy'a – kiroki g̃a oko tehe g̃apy'a. Kiroki g̃a ndojikohetei Jesus'ga rehe – pembojikoheteuka ti g̃a. Tapenhimbaekwahivi ti ojipe'g̃a ndehe pejikokatupava g̃a pe. 15 Ojipe'g̃a ndekote'varuhurame pe me tapejipygi tuhẽ ti g̃a ndehe pejikote'varuhue'yma g̃a pe. Pe me nhaporemo ore ei. Nane'ymi ti peko katu pejohupe pejikovo. Peko katu pa ti hajiheve'g̃a pe no.\n16 Nane'ymi ti pejoryjory pejikovo. 17 Nane'ymi ti tapenhi'imbigi Tupana'ga pe jipi. 18 Hahyrame pe me ti pe'ji Tupana'ga pe: \"Nane'ymi ndepyry hete ore ve.\" Hahye'ymame pe me ti pe'ji ga pe: \"Nane'ymi ndepyry hete ore ve.\" Nava'ea Tupana'ga opota pejoryva ojihe penhi'inhi'ig̃a ojive. A'ereki pe pejikoty'a Cristo Jesus'ga pavẽi.\n19 Tapemombigi ti Tupana'ga ra'uva penhimbo'erame. Pehendu katu ti inhi'ig̃a.\n20 Po ojipe'g̃a imombe'upotarame nahã Tupana'ga ei javo, a'ero tape'etevaruhui ore norohendupotari jave'yma g̃a pe. 21 Pekwaha na'ẽ ti a'itituhẽva'ea. Po Tupana'ga nhi'ig̃a rũi g̃a imombe'ui, taperoviari ti g̃a. Po Tupana'ga nhi'ig̃a tuhẽ g̃a imombe'ui, a'ero ti perovia g̃a. Pekwaha pa ti jipi ikwahava Tupana'ga remimbuhura. Pyryva'ea ti pembopogwe a'ero.\n22 Emo tapejihe'ari ti ite'varuhua rehe nhaporemo imbopogwee'yma.\n23 Tupana'ga onog̃atu yvyakotyve'g̃a py'a. Ga tuhẽ ti tapemombyry hete tokote'varuhuyme tuhẽ g̃a javo. Tohepia katu ti ga pendeaporog̃ita tojapyakate'varuhuyme ti g̃a javo. Tapendepia katu ti ga tojikopigyme ti g̃a ji rehe javo. Tapendepia katu ti ga tokote'varuhuyme ti g̃a javo. Po nahã ga pe nderekoi, a'ero pe pyryvamo tuhẽ. A'ero pendeaporog̃ita pyryvamo no. A'ero nhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga rura'javame yvya koty po ti Tupana'ga ei pe me nehẽ: \"Ndojari tuhẽ ite'varuhua pe ndehe,\" e po ti ga nehẽ. A'ea pa ore ei. A'ereki ore oropota Tupana'ga pyryva pe me.\n24 Tupana'ga e'i pe me ikwehe'i: \"Peko ti Jesus'gareheva'ea pejikoga ji rehe pejikokatuavo. A'ero po ti ji pe mombyryvi nehẽ.\" Nopiriani ga o'eagwera. A'ero ti ga pe mombyryvi pe ndepiakatuavo nehẽ.\n25 Kiro ore ei pe me oreirũa pe: Penhi'inhi'ĩ ti Tupana'ga pe ore repyga epoko ti Paulo'g̃a imombyryva g̃a pe javo.\nPaulova'ea omondouka onhi'ig̃a Tessalônicapeva'ea pe\n26 Pe'anhuvamba ti pevove'g̃a nhaneirũ'g̃a ore repyga. 27 Ji a'e hete pe me kiro: Pemonhi'ĩ ti nhirembikwatijara g̃a pe nhaporemo tohendu pa ti g̃a javo. A'ereki a'ea nhandepojykaharete'ga opota, a'e hete ji pe me.\n28 Nhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga ti tomombyry pe me.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/1TH05.htm","date":"2022-07-03T21:37:51Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656104249664.70\/warc\/CC-MAIN-20220703195118-20220703225118-00401.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000083447,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000083446502686}","num_words":876,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.211,"stopwords_ratio":0.412,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nTapepojihuvi ti pejikovo soldados'g̃a ja\n1 Timóteo, jira'yra'java'ero ereko. Nhande jikoty'aro g̃waramo Cristo Jesus'ga pavẽi ga imombyryvi nhande ve. Na ga nde mbopopoakari a'ero onhimimombyryvimo. 2 Embo'e ti nhiremimbo'ea rehe – kiroki a'ea nde erehendu he'yive'g̃a pavẽi. Embo'e katu ti Jesus'gareheve'g̃a – kiroki g̃a ahe mbojiko ojihe. A'ero po ti g̃a ikwahavi ojipe'g̃a mbo'eavo Jesus Cristo'ga mombe'ua rehe nehẽ.\n3 Enhimomirana ti hahya pe soldados'g̃a ja. A'ereki g̃a onhimomirana hahya pe otavukarame tinhi'ĩpo'ru ti nhanderuvihava'ga javo. Ndehe na jitehe enhimomirana ojipe'g̃a imbuhurame hahya nde ve nde Jesus Cristo'ga mombe'urame g̃a pe.\n4 Soldado'ga oporavyky gwuvihavete'ga pe jate tanhi'ĩpo'ru ti ji ga javo. A'ereki ga ga mbohory pota – kiroki ga ga mboporavyky ojive. Ojipea rũi gaporavykyhava soldado'ga rekoro g̃waramo. Na jitehe ti eporavyky Tupana'ga pe jate ojipe'g̃a mbo'eavo Jesus Cristo'ga rehe jate tanhi'ĩpo'ru pa ti ji Tupana'ga mbohoryva javo.\n5 Kiroki ga onha pota ojipe'g̃a pavẽi – ga e'i: \"Tavahemypy te ipyhyga pyryva'ea jijive.\" Onha po ga ahemonhanukahara'ga nhi'ig̃a rendukatuavo hamo. Po ga nohendukatui ganhi'ig̃a, a'ero ga nombuhurukari ojive pyryva'ea. Na jitehe Tupana'ga nhi'ig̃a rendukatue'ymame po ti nde nerembuhurukari pyryva'ea ejive nehẽ no.\n6 Ga ypy po o'u katu kopeva'ea g̃wemitymipyra hamo – kiroki ga oporavyky hete japovo kohoa ityma. Nde poravykyheterame Tupana'ga pe Jesus Cristo'ga mombe'gwovo po ti ga imbuhurukari nde ve pyryva'ea nehẽ.\n7 Ejapyaka hete ti nhirembikwatijara rehe. A'ero po ti nhandepojykaharete'ga Cristo Jesus'ga ikwahavukapavi nde ve nehẽ a'ea pe Paulo'ga ei javo.\n8 Ejapyaka katu ti Jesus Cristo'ga rehe Daviva'ea rakykwepohara'ga rehe. Ekwahava'ja ga jipi Tupana'ga ombogwerava'ja ga gamanoa hugwi javo. A'ea ko pyryva'ea nhiremimbo'ea.\n9 Ji pyryva'ea mombe'uro g̃waramo Jesus'gareheve'g̃arũive'g̃a imbuhuri hahyva'ea ji ve jipi. G̃a ji mongi cadeia pype vehevi ji mohina itanhuramuhũa pyvõ nde ereko te'varuhu hete javo ji ve novĩa. Tegwete nhihema jugwi a'ero. Nurã ji ndahoa'javi kiro Jesus Cristo'ga mombe'gwovo Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo. Emo tegwete imombihava gamombe'ua. A'ereki jara'g̃a ohooho Jesus'ga mombe'gwovo. 10 Anhimomirana ji hahyparavuhua pe Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a ndepyga tomomboruka ti g̃a okote'varuhua Cristo Jesus'ga pe nehẽ no. Aerẽ po ti g̃a ndekoi avuirama garendy'jakatua pyri yvagi pe nehẽ.\n11 A'itituhẽva'ea ji ei nde ve kiro ikwahavukara'java. Ji a'e:\n\"Po Jesus Cristo'ga manoro g̃waramo nhande pohiri nhandereaporog̃itate'varuhua hugwi,\na'ero po ti nhande rekoi avuirama ga pyri nehẽ.\n12 Po nane'ymi nhande nhimomiranami hahyva'ea pe nhande ga mombe'urame,\na'ero po ti ga nhande mongoi g̃anduvihavamo onhipavẽi nehẽ.\nPo ti nhande ei nehẽ Jesus'ga ndokoi jipojykaharetero javo,\na'ero po ti ga ei nhande ve no ndapekoi tuhẽ pe jireheva'ero javo nehẽ.\n13 Po nhande ipiriani nhande'eagwera opohia ganhi'ig̃a hugwi ga mbojikoga'jave'yma nhande rehe novĩa.\nEmo ga nopiriani o'eagwera ahe mbojikoga tuhẽ ojihe. A'ereki tegwete ga'eagwera piriana.\"\nA'ea ji ei a'itituhẽva'ea mombe'gwovo.\nNahã ti peporavyky Jesus'ga pe\n14 Nhiremimombe'ua ti emombe'u pa Jesus'gareheve'g̃a pe tokwaha katu ti g̃a javo. Ere ti g̃a pe: \"Tepenhi'ig̃ayvari ti penhinhi'ig̃a rehe a'ea pe rũi ji ei javo tehe. A'ereki pe ndapepokogi ojipe'g̃a penhi'ig̃ayvarame. A'ereki pe penhenduhara'g̃a mbotegwete reki penhi'ig̃ayvarame. A'ea ji erame pe me Tupana'ga nhinhi'ig̃a renduvi. Pehendu katu ti a'ero.\" A'ea ti ere g̃a pe.\n15 Ejirokwa hete ti eporavykya rehe g̃a mbo'ekatuavo Tupana'ga nhi'ig̃a rehe a'itituhẽva'ea rehe. A'ero hepiagame po ti Tupana'ga ei nde ve nehẽ: \"Ndepyry hete nde g̃a mbo'ekatuavo,\" e po ti ga nde ve nehẽ. Ekwaha hete ti ganhi'ig̃a a'ea rupi katu g̃a mbo'ekatuavo. A'ero po ti nde poyjahetero eporavykya rehe nehẽ.\n16 Terembopogwei ti ojipe'g̃a nhi'ĩtehea Tupana'ga remiarõe'ỹva'ea. A'ereki g̃anhi'ig̃a renduva g̃waramo igwaigwavete ahe nombopogwei Tupana'ga. 17 A'ereki g̃anhi'ĩtehea jauranuhũa ja. Jauranuhũa ahe rerekorame onhimoanha ahera'oa imbote'varuhuavo. A'ea ja nanongara'g̃a omonhimoanha onhi'ĩtehea ojipe'g̃a mbote'varuhuavo. Himeneu'ga ko na Fileto'ga pavẽi. 18 Okoa'jave'yma Tupana'ga nhi'ig̃a rehe, a'eaatyviva'ea g̃a ei memei o'mbero: \"Tupana'ga ombogweravipe Jesus'gareheve'g̃a. Nombogwerava'javi po ti ga ahe nehẽ.\" A'ea g̃a ei o'mbero Jesus'gareheve'g̃a pe. Nahã g̃a imbovambovatehei tuhẽ mo Jesus'gareheve'g̃a py'a a'ero.\n19 Emo po ti ojipe'g̃a ndopohirag̃wami Tupana'ga hugwi okoheteavo g̃waramo ganhi'ig̃a rehe a'itituhẽva'ea rehe. Nombopogwei g̃a i'mbeve'g̃a nhi'ig̃a. A'ereki Tupana'ga ombojikoguka hete g̃a ojihe. G̃a pe ga ei jireheve'g̃a. Tupana'ga rembikwatijarukara e'i nahã:\n\"Tupana'ga okwaha tuhẽ ojiheve'g̃a.\"\nA'ea ikwatijaripyra i'ei. E'i no:\n\"Topohi ti ga okote'varuhua hugwi\n– kiroki ga e'i: 'Ji ko Tupana'gareheva'ea',\" e'i.\n20 Ojo'java'ea po ti ji imombe'ui nde ve kiro. Imbateheteve'ga gwereko g̃wonga pe hyrua. He'yiva'ea ga herekoi ikatuva'ea ouro apopyra prata apopyra no. He'yiva'ea ga herekoi ikatue'ỹva'ea no yva apopyra tujuga apopyra no. Opo'ru ga ikatuva'ea hyrua herekovo ojipe'g̃a ndurame ga repiaga. Opo'ru ga ikatue'ỹva'ea hyrua herekovo imboapykavamo ytya mombohavamo.\n21 Na jitehe po ti Tupana'ga nhande po'ru nhande pohirame nhanderekote'varuhua hugwi nhandekovo ikatuheteva'ero nehẽ. \"G̃a pyry kiro nhiremimboporavykyukara pe ikatuparavuhuva'ea pe,\" e po ti Tupana'ga nhandepojykaharete'ga.\n22 Hepia'ngi ite'varuhua ipyahuve'g̃a pe jipi. Terenhimohepia'ngiukari jupe a'ero. Eko katu hete ti. Ejiko hete ti Cristo Jesus'ga rehe ga arõheteavo. Earõ hete ti ojipe'g̃a ekokatuavo g̃a pe g̃a ndayvare'yma. Nahã ti ejirokwa pyryve'g̃a pavẽi – kiroki g̃a onhi'ĩ Tupana'ga pe nhandepojykaharete'ga pe nhande poko ti javo ga pe.\n23 Terekwavi ti ojogwayvave'g̃a koty – kiroki g̃a ndokwahavihu. A'ereki g̃anhi'ĩtehea renduvame ahe onhi'ig̃ayva pota g̃a.\n24 Tupana'ga pe oporavykyrame g̃a mbo'eavo Tupana'gareheve'ga tonhi'ig̃ayvaryme g̃a. Tinhyrõ ti ga g̃a pe nhaporemo okokatuavo g̃a pe. Tombo'e kwaha ti ga Tupana'ga nhi'ig̃a rehe. Tonhimbaekwahivyme ti ga g̃a ndehe upa. 25 Tombo'e nhyrõ ti ga g̃a – kiroki g̃a nohendupotari garemimbo'ea Tupana'ga rehe. Nahã po ti ga tombo'e g̃a Tupana'ga po ti ombopohipotaruka g̃a pe g̃andekote'varuhua hugwi nehẽ javo. A'ero po ti g̃a heroviari a'itituhẽva'ea Cristo Jesus'ga mombe'ua nehẽ. 26 A'ero po ti g̃a apyakwapupugamo nehẽ. \"Iii! Satanás'ga reki nhande moandyandyi nhande mongovo g̃wemimbotarimova'ea rupi!\" e po ti g̃a nehẽ. A'ero po ti g̃a nhimbopiro'yi Satanás'ga hugwi okote'varuhua hugwi nehẽ no Tupana'ga nhi'ĩpo'ruavo nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/2TI02.htm","date":"2022-07-01T14:34:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103941562.52\/warc\/CC-MAIN-20220701125452-20220701155452-00304.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":888,"character_repetition_ratio":0.077,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.44,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nCristo'ga ja ti peko penhimbohetee'yma\n1 Pejikoty'aro g̃waramo Cristo'ga pavẽi a'ea pe mbojirokwa mbatera rehe. Cristo'ga remiarõro g̃waramo pepy'a u katu no. Pejogwereko katu pe Tupana'ga ra'uva pavẽi. Pejopy'a pe ojo'ja hete. Pejoporogwety pe no. 2 Nurã ji ei pe me: Pembojo'ja hete ti pendeaporog̃ita. Pembojo'ja ti penhoarõa no. Ojo'jajo'ja ti peko pejapyakavo nahã ti xako javo. Nahã ti ji mbohoryoryhetei ji rendukatuavo. 3 Pejihe jate rũi ti pejapyaka a'ero. Tapenhimboheteteheuhui ti pejikovo. Nahã po pe'ji ojipe'g̃a mombe'gwovo hamo: \"Ji hohe ko g̃a ndekoi,\" pe'ji penhimbohetee'yma. 4 Penhimimbotarimova'ea rehe jate rũi ti peko. Ojipe'g̃a nemimbotarimova'ea rehe ti peko no g̃a nderekokatuavo.\n5 Jesus Cristo'ga reaporog̃ita javijitehe po ti pendeaporog̃ita toko hamo.\n6 Jesus Cristo'ga ko Tupana'ga'javijiteheva'ero oko po rimba'e.\nEmo ga nde'iahai Tupana'ga pe:\n\"Avuirama ti ji rekoi nde javijitehe huvihavuhuhetero nehẽ,\" ga nde'i.\n7 G̃wemimbotarimo ga opohi gwuvihavuhuhetea hugwi.\nOkoteheve'g̃a'java'ero ga nhimongoi.\nA'ero ga ari yvyakotyve'g̃a ja raikwehe.\nAkwaimbae'g̃a javijitehe ga rekoi a'ero.\n8 Igwete ga nhimongotehei a okove'ỹ g̃wemimbotarimova'ea rehe.\nTupana'ga nhi'ig̃a rehe jate ga rekoi avuirama.\nA'ero ga manoi ganhi'ig̃a rupi okovo.\nYva rehe vĩa reki ga omano raikwehe.\n9 Cristo'ga nhimongotehero g̃waramo\nTupana'ga ga mongoi huvihavuhuhetero jara'g̃a hohe pa.\n10 Tupana'ga ga mongoi nhandepojykaharetero\ntombohete hete ti g̃a Jesus Cristo'ga javo.\nYvagipeve'g̃a po ti ga mbohetei nehẽ.\nYvyakotyve'g̃a po ti ga mbohetei nehẽ.\nYvyagwyripeve'g̃a po ti ga mbohetei nehẽ no.\n11 E'i pa po ti g̃a nehẽ:\n\"Jesus Cristo'ga ko nhandepojykaharete'ga,\" e po ti g̃a nehẽ.\nO'erame po ti g̃a nhanderuvete'ga mbohetei nehẽ Tupana'ga.\nPekwahavuka Tupana'ga ojipe'g̃a pe\n12 Nhiirũ, pe ji rendu katu jipi. Pejirokwa hete ti a'ero pejikopaheteavo Tupana'ga rehe. Nahã pe ndekoi ji ruvame pe pyri ikwehe. Ag̃wamo kaitu ji ruve'ymame pejipyri pejirokwa pejikovo hete Tupana'ga rehe. 13 A'ereki Tupana'ga pe mbojirokwaruka pe mongopotaruka g̃wemimbotarimova'ea rehe jipi.\n14-15 Tapenhonhi'ig̃ayvaruhui ti penhiroyrõe'yma pejogwerekovo. Nahã po pe peko hamo tokwaha ti g̃a pendekokatua nehẽ. Tapekote'varuhui'i'i ti Tupana'ga ra'yramo. Nhanderyapehava yvagipeva'ea jukwaha g̃wendy'javame ypytunahiva pyteri pe. Na jitehe pe ukwahavamo pejikokaturame heaporog̃itate'varuhuve'g̃a pyteri pe okote'varuhuve'g̃a pyteri pe. 16 Igwete pe ikwahavukari g̃a pe imombe'gwovo Cristo'ga mombe'ua – a'ea g̃wendukaturame nhande mongopyahui. A'ero po ti ji vy'ahetei pe ndehe nehẽ Jesus Cristo'ga rura'javame nehẽ. A'ea rupi po ti ji ei nehẽ: \"Amog̃ita hete ji Filipospeve'g̃a mbo'embo'eavo ikwehe. Ji namog̃itatehei tuhẽ g̃a a,\" a'e po ti ji nehẽ.\n17 Tupana'ga ti tonhimohẽ nhande rehe javo ahe ikwava'eg̃i Tupana'ga pe jipi. Igwete ahe heka'vogi vinho g̃wembikwava'eg̃a pavẽi. Pe pejiko Cristo'ga rehe. Pejikoga ko penembikwava'eg̃a Tupana'ga pe. Mara'ngu po ti g̃a heka'voga jirekoa vinho javijitehe ji jukavo nehẽ? Naname po ti ji mbohoryvi nehẽ jirekoa reka'vogag̃wama penembikwava'eg̃a pavẽi nehẽ. Opombohoryvuka pa po ti ji nehẽ no ji manorame nehẽ. A'ereki nhande xanhikwava'ẽ Tupana'ga pe. 18 Na jitehe po ti pe ndoryvamo ji mbohoryvuka hamo.\nPaulova'ea omombe'u Timóteova'ea\n19 Cristo'ga ipotarame kotihĩ ti tamondouka Timóteo'ga pe pyri pe mbohoryvuka nehẽ. Timóteo'ga ti tanhimbohoryory ura'javame ji pyri pe mombe'gwovo ji ve nehẽ no. 20 A'ereki gaha jate ko jireaporog̃ita'jave'ga. Nhag̃ata hete ga pe ndehe. 21 Jara'g̃a ki a'e te g̃wemimbotarimova'ea rehe jate g̃a ag̃ataramo. Jesus Cristo'ga remimbotarimova'ea rehe ki a'e te g̃a ni'ag̃atari okovo. 22 Pekwaha pe Timóteo'ga reaporog̃ita. Ga omboukwaha gweaporog̃itakatua ji moirũirũrame ikwehe. Ehepia ko nhandera'yra'g̃a gwuva'g̃a moirũi jipi. Nahã ko Timóteo'ga ji moirũi Cristo'ga mombe'gwombe'gwovo ji pavẽi ikwehe. 23 Gaha po ji amondouka pe pyri. Tihepia na'ẽ ti ji mohemukara cadeia hugwi. Ikwahavame po ti ji Timóteo'ga mondoukari pe pyri a'ero nehẽ. 24 Jihi ti taho pe pyri nehẽ no. Tupana'ga ipotarame kotihĩ po ti ji hoi pe pyri a'ero nehẽ.\nPaulova'ea omombe'u Epafroditova'ea\n25 A'ea'ja ji ei jiyvyteri pe no: Amondo po ji Epafrodito'ga Filipospeve'g̃a pyri hamo, a'e ji. Epafrodito'ga nhaneirũ'ga ji moirũ hete. Omombe'umbe'u ga Jesus Cristo'ga ji pavẽi ojipe'g̃a pojihuve'yma ikwehe. Igwete pe ga mbuhurukari ji pyri terepoko ti Paulo'ga javo. 26 Pe ndepiaga'u ga kiro. Oko tehe gapy'a no. A'ereki pe pehendu gatetirũa mombe'ua. \"Kiro po jigwyripeve'g̃a ag̃ataruhuramo ji rehe,\" ei ga. 27 Itetirũa hete tuhẽ Epafrodito'ga ikwehe. Omano gwerevi ga. Emo Tupana'ga ga porogwetygi imombiga karugwara ga hugwi. Tupana'ga ji porogwety no tokoveveuhuheteyme ti Paulo'ga javo. 28 Nurã ji ehetei: \"Amondo po ti ji Epafrodito'ga g̃a pyri tohoryva'ja ti g̃a ga repiaga javo,\" a'e ji. Pe ndoryvame ga repiaga po ti ji ndakoveveuhua'jahetei a'ero nehẽ no. 29 Pe Cristo'gareheva'ea g̃waramo pembuhu katu ti Epafrodito'ga pejipyteri pe nehẽ. Pejoryjory ti ga rehe ga repiagame. \"Pepyry hete pe,\" pe'ji ti g̃a pe no – kiroki g̃a Epafrodito'ga ja. 30 A'ereki ga omano gwerevi Cristo'ga moiruamo. Nonhia'ngui ga ua ji pyri tapoko ti Paulo'ga javo. Pe py'rovo ga ji pokogi. A'ereki tegwete penduhava ji pyri ji pokoga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/PHP02.htm","date":"2022-07-03T12:34:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656104240553.67\/warc\/CC-MAIN-20220703104037-20220703134037-00097.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":729,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.435,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"6\nPaulova'ea e'i nahã ti ipiro'ye'ỹve'g̃a toko javo\n1 Kiro ti ji g̃a mombe'ui nde ve Jesus'gareheve'g̃a – kiroki g̃a ndipiro'yi opojykahara'g̃a hugwi. G̃a ti tomondo gweaporog̃ita opojykahara'g̃a ndehe oporavykykatuavo g̃a pe. Po g̃a ndoporavykykatui Tupana'gareheva'ero, a'ero po ti ojipe'g̃a Tupana'ga mbotegwetei ite'varuhu Tupana'ga javo. Jesus'ga mombe'ua po ti g̃a imbotegwetei nehẽ no ite'varuhua rehe ga g̃a mbo'ei javo.\n2 Po g̃a opojykahara'g̃a pavẽi ojiko Jesus'ga rehe, a'ero g̃a ndekoi onhoirũramo. A'ero ti g̃a te'iyme opojykahara'g̃a pe: \"G̃a nhaneirũramo g̃waramo ti timondoyme nhandereaporog̃ita g̃a ndehe.\" A'ea rũi ti g̃a te'i. Koji'i vehevi ti g̃a tomondo ojeaporog̃ita opojykahara'g̃a ndehe oporavykykatukatuavo g̃a pe g̃a pokoga. A'ereki g̃a – kiroki opojykahara'g̃a pe g̃a oporavyky g̃a pokoga – g̃a ko g̃airũa tuhẽ g̃anemiarõa ojikoga g̃waramo Jesus'ga rehe. A'ea ti emombe'u pa g̃a pe g̃a mbo'ekatuavo hehe.\nA'itituhẽva'eaatyviva'ea rehe okote'varuhuve'g̃a ombo'e\n3 Po ojipe'ga ombo'e nhiremimbo'eaatyviva'ea rehe ndokoi po ga a'itituhẽva'ea rehe nhandepojykaharete'ga remimbo'ea rehe Jesus Cristo'ga remimbo'ea rehe. Aherekokatua mombe'ua rehe po ga ndokoi no. 4 Okoe'ymame hehe po ga nhimbohetetehei tuhẽ akwaha hete ji javo novĩa. Emo ga ndokwahavihu okovo. Onhi'ig̃ayva pota ranuhũ ga ojipe'g̃a. \"Garagara pe g̃a ei?\" e'i tehe ga. A'ero ga renduvame g̃a nhimyrõi ojogwehe ja'javo ojohupe onhombotegweteavo ojogweroviare'yma.\n5 Nane'ymi g̃a jogwayvahetei. Ite'vate'va g̃a'akag̃a. A'ero g̃a ndokwahava'javi a'itituhẽva'ea ojipe'g̃a mbo'eavo a'eaatyviva'ea rehe. A'ereki g̃a e'i tehe oyvyteri pe: \"A'e po ti ji g̃a pe nehẽ: 'Ji ko Tupana'gareheva'ea'. A'ero po ti g̃a imbuhuri itambere'ia ji ve ji mombateheteavo ji ombo'erame nehẽ,\" e'i tehe g̃a oyvyteri pe.\n6 Pyry hete tuhẽ okokatuve'ga pe reki – kiroki ga ojiko tuhẽ Tupana'ga rehe ikwahava opy'a rukatua gworygworyvamo jipi. Ndokoi ga ojipe'g̃a mbatera rehe a'ero. 7 Ma gara nhande tiru reki nhande'arame? Ndiheruri nhande. Ma gara po ti nhande tiroho nhanemanorame nehẽ? Ndirohoi tuhẽ po ti nhande nehẽ. 8 Herekorame nhanderembi'ua nhandepira reheve xajory ti hehe pyry ji ve javo.\n9 Jara'g̃a e'i tako ji imbateheteva'ero javo. A'ea rehe jate g̃a japyakai reki. A'ero g̃a ite'varuhua mbopogwehetei okote'varuhuavo nahã po ti ji ipyhyguhui mbatera javo. A'ereki hepia'ngi tehe he'yiva'ea g̃a pe g̃amongote'vava'ea. Tegwete g̃apohira okote'varuhua hugwi a'ero. A'ea g̃a mbotegwetepavi g̃a mondouka hahyva'ea ruvihava pype. 10 A'ereki itambere'ia potarapora ko aherekote'varuhuparava. Itambere'ia rehe jate okovo g̃waramo jara'g̃a pohiri Jesus Cristo'ga mombe'ua hugwi. Nurãro g̃waramo g̃a imbuhumbuhurukari ite'varuhuva'ea hahyheteva'ea ojihe onhimbovy'are'yma ranuhũ ja'javo oyvyteri pe: \"Maranameuhũ ji rekoi na?\"\nPaulova'ea omog̃ita Timóteova'ea\n11 Timóteo, ndehe ereko Tupana'gareheva'ero. Terembopogwei ti nanongara nhaporemo ite'varuhuva'ea nhaporemo a'ero. Ejirokwa ti Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe. Ejirokwa ti ekokatua rehe imondovo ejeaporog̃ita Tupana'ga rehe jipi. Ejiko hete ti Jesus Cristo'ga rehe. Earomba ti jara'g̃a. Enhimomirana ti ite'varuhurame nde ve. Eko katu ti jara'g̃a pe enhyromo g̃a pe. 12 Ejirokwa hete ti eporavykykatuavo pyryheteva'ea rehe Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe. Erovia hete Tupana'ga nhi'ig̃a aerẽ po ti Tupana'ga ji mongoi ojipyri ji mombytavo avuirama nehẽ javo. A'ereki a'ea pe Tupana'ga e'i o'erame nde ve herejo ti ji pyri ejupa avuirama javo. Pyryheteva'ea pe nde ehetei erame ajiko ji Jesus Cristo'ga rehe Tupana'ga ra'yra'ga rehe javo. He'yive'g̃a nde rendu kako.\n13 Tupana'ga omongo pa. Nurã g̃a okoji mbatera pavẽi. Cristo Jesus'ga omombe'u a'itituhẽva'ea Pôncio Pilatosva'ea pe okyhyjie'yma hako. G̃a ji renduvame Tupana'ga Cristo Jesus'ga pavẽi, kiro ti ji ehetei nde ve. 14 Ji nhi'ĩpo'ru pa ti, a'e ji nde ve. A'ero tegwete ojipe'g̃a ehava nde ve. Nahã ti eko katu jipi nhandepojykaharete'ga mboha'uva Jesus Cristo'ga mboha'uva ga mbuhua yvya koty nhande koty.\n15 Tupana'ga erame: \"Pyry kiro Jesus Cristo'ga hoa\", a'ero po ti Jesus Cristo'ga jipiukari ua yvaga hugwi nehẽ.\nU katu katu Tupana'ga py'a.\nGa tehe ipopoaka hete ojipe'g̃a hohe pa g̃a mondomondopava g̃wemimbotarimova'ea rupi.\nGa ko g̃anduvihavuhu'g̃a nduvihavuhuhetero oko.\nG̃apojykahara'g̃a pojykahareteramo ko ga oko no.\n16 Ga tehe ko avuiramave'ga omanoe'yma tuhẽ.\nG̃wendy'javuhua pype ga ruvi upa.\nTegwete yvyakotyve'g̃a hoa garendy'javuhua pyri.\nG̃a ndohepiangavi ga. Tegwete garepiakava.\nTomboukwaha ti g̃a ga.\nNane'ymi ti ga tipopoaka okovo avuirama. Na tuhẽ. Amém!\nPaulova'ea e'i nahã ti imbateheteve'g̃a toko javo\n17 Kiro ti ji imombe'ui nde ve. Ombatera rehe yvyakotyva'ea rehe ti imbateheteve'g̃a tonhimboheteyme Jesus'gareheve'g̃a. Tojikogyme ti g̃a oitambere'ia rehe. A'ereki kotihĩ itambere'ia opa ahe hugwi. Tojiko ti g̃a Tupana'ga rehe avuiramave'ga rehe tombuhu ti ga ji ve javo. A'ereki gaha ombuhu pa hete ahe ve tohory ti g̃a hehe javo. 18 Toko pyry ti g̃a jara'g̃a pe g̃a pokopokoga. Toma'ema'ẽ pota ti g̃a imondovo mbatera g̃a pe – kiroki g̃a ndogwerekoi ojive. 19 Imondorame g̃a pe g̃a imombyryvukari ojive pyryva'ea rerekoag̃wama yvagi pe. Nahã okorame g̃a ei Tupana'ga ti ji mongoi tuhẽ ojipyri avuirama nehẽ javo.\n20 Timóteo, teremoka'nhymi ti Tupana'ga rembikwahavukara ejive ekokatuavo. Hehe ti embo'e katu herekokatuavo. Terembopogwei ti onhi'ĩteheve'g̃a. Jara'g̃a omombe'u Tupana'ga remiarõe'ỹva'ea ojogwayva hehe oreremimombe'ua ko a'itituhẽva'ea javo. Terehenduvi ti g̃anemimombe'ua. 21 A'ea mombe'urame jara'g̃a ndokoa'javi Jesus Cristo'ga mombe'ua rehe.\nKiro ji ei pe me Jesus'gareheva'ea pe: Tupana'ga tomombyry pe me – perope peju cidade de Éfeso pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/1TI06.htm","date":"2022-07-02T05:47:15Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103984681.57\/warc\/CC-MAIN-20220702040603-20220702070603-00403.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000087023,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000087022781372}","num_words":769,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.208,"stopwords_ratio":0.411,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"2\nTupana'ga ombopyahu nhandereaporog̃ita\n1 Pehe, ymya'ĩ pendeaporog̃ita Tupana'ga nombopyahui ve. A'ero Tupana'ga pe pe ndekoi omanove'g̃a ja. A'ereki ga e'i: \"Ji ve ko g̃a ambotehea imombigukare'yma g̃waramo gweaporog̃itatiruahũa. Ji ndajikoty'ari g̃a pavẽi a'ero. A'ereki g̃a oko nhiremimbotarimova'ea rehe rũi okote'varuhuavo,\" ei Tupana'ga pe mombe'gwovo.\n2 G̃a oko te'varuhu jipi avove'g̃a nhaporemo yvya koty. Ymya'ĩ nane'ymi pe ndekote'varuhui g̃a pavẽi pejikovo g̃anduvihavuhu'ga nhi'ig̃a rupi Satanás'ga nhi'ig̃a rupi – kiroki ga u yvatea gwyri okovo yvatea gwyripeve'g̃a nduvihavuhuro no. Ga ko oko ite'varuhuve'ga ndaha'oive'ga. Ndapekoa'javi ganhi'ig̃a rupi ag̃wamo. Jara'g̃a reki oko ga rupi ag̃wamo Tupana'ga nhi'ig̃a rendukatue'yma.\n3 Ymya'ĩ nhande nhaporemo xako g̃a ja nhandekote'vapotaruhuavo nhandekovo nhaneremimbotarimova'ea rehe. Ymya'ĩ tiruahũ nhandereaporog̃ita. Nhande japyakate'varuhui. Nane'ymi nhande rekote'varuhui. Nurã Tupana'ga nhimonha'ngai nhande rehe kako. Na jitehe jara'g̃a ndehe ga nhimonha'ngai no.\n4 Tupana'ga nhande arõ hete ranuhũ reki. Nurã ga nhande porogwetyhetei. 5 Emo nhandereaporog̃ita tiruahũ reki. A'ea rupi ga pe nhande rekoi omanove'g̃a ja. Nhandereaporog̃ita tiruahũrame ga nhandereaporog̃ita mbopyahui reki nhande arõheteavo g̃waramo. Ymyahũ Tupana'ga ombogwera Cristo'ga gamanoa hugwi ga mbopyahuavo. Na jitehe Tupana'ga nhandereaporog̃ita mbopyahui. Opyryhetero g̃waramo Tupana'ga imombopaheteukari pendekote'varuhua pejikogame ga rehe.\n6 Ymyahũ Tupana'ga Cristo Jesus'ga mbogweravi gamanoa hugwi ga mbopyahuavo. Cristo Jesus'ga pavẽi nhande jikoty'aro g̃waramo ga nhandereaporog̃ita mbopyahui. A'ero ga nhandereaporog̃ita mbuhuri yvagi pe ojipyri no. Ga nhandereaporog̃ita mbopyahui toko ti g̃a huvihavamo Jesus'ga pavẽi yvagi pe javo. Ag̃wamo Cristo Jesus'ga apygi Tupana'ga pyri yvagi pe okovo huvihavamo. A'ereki ymyahũ Tupana'ga Cristo Jesus'ga mbuhu ojipyri imombyrymbyryva ga pe. Cristo Jesus'ga pavẽi nhande jikoty'aro g̃waramo Tupana'ga na jitehe imombyryvi nhande ve no ga moirũuka. 7 Nahã ti Tupana'ga hepiukari opyrykatukatua nhande ve avuirama nehẽ Cristo Jesus'ga manoro g̃waramo nhande repyga.\n8 A'ereki opyryhetero g̃waramo Tupana'ga pendekote'varuhua mombo pa hete pe jikoheterame Cristo Jesus'ga rehe. Pe rũi pemombo pejikote'varuhua pejihugwi. Tupana'ga reki omombo imombyrypota pe me ipotaro g̃waramo. Nurã ji ei: Omombyry tehe ga pe me. 9 Aherekokatua kwepyga g̃waramo rũi Tupana'ga imombyryvi ahe ve. A'ereki ga e'i: \"Te'iyme ti g̃a: 'Ji pyryro g̃waramo Tupana'ga imombyryvi ji ve.' A'ea ti g̃a te'iyme. Tonhimboheteyme ti g̃a a'ero,\" ei Tupana'ga. 10 A'ereki Tupana'ga nhande mombyry. Cristo Jesus'ga pavẽi nhande jikoty'aro g̃waramo Tupana'ga nhandereaporog̃ita mbopyahui toko katu ti g̃a a'ero ojipe'g̃a pokoga javo. A'ereki ymyahũ nhandereaporog̃ita mbopyahua renonde Tupana'ga e'i: \"Nahanahã ti g̃a toko katu jipi ojipe'g̃a pokoga nehẽ,\" ei ga.\nOjo'ja hete nhandereaporog̃ita\n11 Pekwahava'ja ti a'ero. Ymya'ĩ jukwaha hete pe ndekoi judeus'g̃arũiva'ero Tupana'gareheve'g̃arũiva'ero. Judeusramo ore orokytiuka orerakwanhapira ore ko Tupana'gareheva'ero javo. A'ea rupi oro'e te'varuhu ore pe me a'ero ojikytiukare'ỹve'g̃a.\n12 Pekwahava'ja ti. Ymya'ĩ pe ndapekoi Cristo'gareheva'ero pejikovo oreirũ'g̃arũiva'ero. Peko pe orere'yja'g̃a rũi israelitas'g̃a nde'yja'g̃arũiva'ea judeus'g̃a nde'yja'g̃arũiva'ea. A'ereki pe ko ambotehea Tupana'ga pe. A'ero Tupana'ga nde'i pe me: \"Tamombyry ti ji pe me.\" A'ea rũi Tupana'ga ei pe me. Nurã pe ndape'ei: \"Aerẽ ti nhande hoi yvagi pe Tupana'ga pyri nhandejupa avuirama nehẽ.\" A'ea rũi pe ei. Ndapekoi pe Tupana'gareheva'ero. Nahã pe ndekoi pejikovo okote'varuhuve'g̃a pyteri pe. 13 Na tuhẽ. Ymya'ĩ irupeve'g̃a ja pe ndekoi Tupana'ga hugwi pejikovo g̃waramo judeus'g̃arũiva'ero. A'ereki ymya'ĩ pe ndapejikoty'ari ga pavẽi.\nAg̃wamo reki pe ndekoi ira'agweve'g̃a ja Tupana'ga hugwi pejikoty'aro g̃waramo Cristo Jesus'ga pavẽi. Tupana'ga pavẽi pe jikoty'ari kiro. A'ereki Cristo'ga gwekoa reka'voguka omanomo pe ndepyga. 14 A'ereki Jesus'ga nhandepy'a nog̃atu nhande jikoty'aro g̃waramo onhipavẽi.\nYmya judeusramo ore nopoarõhetei. Pe na jitehe judeus'g̃arũiva'ero pe norearõhetei no. Nhanenhoarõe'yma ko hovapiahava ja nhandepyteri pe. Aerẽ Cristo'ga nhande monhoarõuka nhande mbohoryva'javi Tupana'ga rehe. Nahã ga nhande mbojogwerekokatuavo. Ag̃wamo judeusramo ore roryvamo pe ndehe. Na jitehe judeus'g̃arũiva'ero pe ndoryvamo ore rehe. A'ero hovapiahava'java'ea ndogwerekoa'javi nhandepyteri pe. A'ereki nhanenhoarõe'yma opi nhande hugwi. 15 A'ereki Cristo'ga omombi nhandejogwerekote'varuhua omanomo g̃waramo nhande repyga. A'ea rupi ga e'i: \"Ndatekwava'javi kiro Moisésva'ea rembikwatijaragwera rehe,\" ei ga.\nAherembikwatijara e'i judeus'g̃a pe jate. Jesus'ga manoa renonde oronhimboheteavo judeusramo ore ei pe me judeus'g̃arũiva'ea pe: Ore ve jate Tupana'ga onhi'ĩ. Pe me rũi ga onhi'ĩ. Nahã ore ei ore ko pe hohe javo. A'ea rupi Moisésva'ea rembikwatijara ko nhanemonhoarõe'ymukava'ea a'ero.\nAherembikwatijara rehe ndatekwava'javi ag̃wamo. Judeusva'ero ore jikogame Cristo'ga rehe ga orereaporog̃ita mbopyahui. Na jitehe Cristo'ga pendeaporog̃ita mbopyahui no pe jikogame ga rehe judeus'g̃arũiva'ero. Nhandereaporog̃ita mbopyahurame ga nhandereaporog̃ita mbojo'javi a'ero. Nahã ga nhandepy'a nog̃atui nhande monhoarõheteuka. 16 Nahã yva rehe omanoro g̃waramo Cristo'ga nhandereaporog̃ita rerojijyi nhandereaporog̃ita mbopyahuavo. Omano ga yva rehe imombiga nhandejogwerekote'varuhua nhande mongovo oja'oro. \"Nahã ti ji imombigi g̃andekote'varuhua Tupana'ga pe nehẽ no,\" ei ga.\n17 Cristo'ga uhu yvya koty pyryva'ea mombe'gwovo. \"Tanog̃atu ti judeus'g̃arũive'g̃a py'a – kiroki g̃a oko irupeve'g̃a ja Tupana'ga hugwi ga kwahave'yma g̃waramo,\" ei ga. \"Tanog̃atu ti judeus'g̃a py'a no – kiroki g̃a oko ira'agweve'g̃a ja Tupana'ga hugwi ga kwahava g̃waramo,\" ei Cristo'ga pyryva'ea mombe'gwovo pe me ore ve no.\nPe me ga ei, a'e ji. A'ereki pe peko judeus'g̃arũiva'ero. Ore ve ga ei, a'e ji. A'ereki ore oroko judeusva'ero. 18 Nhande ve nhaporemo ga ei, a'e ji. A'ereki Cristo'ga manoro g̃waramo nhande repyga Tupana'ga ra'uva tuhẽ nhande pojyka nhande nhaporemo. Gara'uva nhande pokoga g̃waramo nhande nhi'ig̃i Tupana'ga pe nhanderuvete'ga pe.\n19 A'ero judeus'g̃arũiva'ero pe ndapekoa'javi ambotehero Tupana'ga pe kiro. Ga nde'ia'javi pe me: \"Jigwyripeva'ea rũi pe ndekoi.\" A'ea rũi ga ei pe me ag̃wamo. A'ereki ag̃wamo pe peko oreirũramo pejikovo Tupana'ga remimo'ẽharamo ore javijitehe. Tupana'ga oko oreruvihavuhuhetero penduvihavuhuhetero no. Peko pe Tupana'ga re'yjamo.\n20 Jesus Cristo'ga moirũhara'g̃a ojikogypy Jesus Cristo'ga rehe Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'g̃a pavẽi. Aerẽ pe jikogi Jesus Cristo'ga rehe no. G̃a pe ji ei onga pyhykava. A'ereki g̃a ojikogypy Cristo'ga rehe pejikoga renonde. Jesus Cristo'ga pe tuhẽ ji ei onga pyhykava ruvihava. A'ereki ga rehe nhande xajiko g̃a pavẽi. 21 Ga pavẽi nhandejikoty'aro g̃waramo nhande nhaporemo xajogwereko katu katu nhandepyrypyryvamo tu katu ti Tupana'ga nhandepyteri pe jipi javo. Nahã ko nhande Tupana'ga rongapyryva ja gambohetehava ja nhandejikoty'aro g̃waramo Jesus Cristo'ga pavẽi nhandepojykaharete'ga pavẽi. 22 Na jitehe ga pavẽi pe jikoty'aro g̃waramo pehe Tupana'ga ra'uva pe mbojogwereko katu katu pe mombyrymbyryva pe pyri ti Tupana'ga ruvi jipi javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-27","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/EPH02.htm","date":"2022-06-28T17:43:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-27\/segments\/1656103573995.30\/warc\/CC-MAIN-20220628173131-20220628203131-00198.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000064373,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000064373016357}","num_words":932,"character_repetition_ratio":0.118,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.389,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"3\nPaulova'ea omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a judeus'g̃arũiva'ea pe\n1 Jihi ko ako cadeia pype kiro. A'ereki ji aporavyky Jesus Cristo'ga pe ga mombe'gwovo pe me judeus'g̃arũiva'ea pe Cristo'ga omano pe ndepyga javo. Nurã ojipe'g̃a ji mongi cadeia pype tomombe'ua'javyme ti ga Cristo'ga judeus'g̃arũive'g̃a pe javo.\n2 Pekwaha po pe Tupana'ga eagwera ji ve. Ymya Tupana'ga ei ji ve: \"Eho eporavykyavo pyryva'ea mombe'gwovo Cristo'ga mombe'gwovo judeus'g̃arũive'g̃a pe. Tokwaha ti g̃a jipyryva ojive,\" ei Tupana'ga ji ve. 3 A'ero ga hepiukari ji ve ikwahavuka ji ve g̃wembiepiukaripyre'yma. Tupana'ga rembiepiukara mombe'gwovo ji akwatija'ri pe me oji'i. 4 Imonhi'ig̃ame nhirembikwatijara po ti jukwaha pe me nhirembikwahava nehẽ. A'ereki Tupana'ga okwahavuka ji ve g̃wembiepiukaripyre'yma Cristo'ga mombe'gwovo.\n5 Ymyahũ Tupana'ga ndokwahakatuukari ahe ve g̃wembiepiukaripyre'yma. Ag̃wamo reki ga ikwahaheteukari pyryve'g̃a pe – kiroki g̃a oporavyky katu ga pe ganhi'ig̃a mombe'uhara'g̃a Cristo'ga moirũhara'g̃a pavẽi. Tupana'ga gwa'uva mondoi g̃a pyri tohepiuka ti jira'uva g̃a pe nhirembiepiukaripyre'yma javo.\n6 A'ero Tupana'ga ra'uva i'ei: \"Judeus'g̃arũive'g̃a ti tuhu yvagi pe upa Tupana'ga pyri avuirama nehẽ judeus'g̃a pavẽi nehẽ,\" e'i Tupana'ga ra'uva. \"G̃a nhaporemo oko gareheve'g̃a Cristo Jesus'ga ra'oa. A'ero nahanahã ga imombyryvi g̃a pe judeus'g̃arũive'g̃a pe judeus'g̃a pe no Cristo Jesus'ga manoro g̃waramo g̃a ndepyga. A'ereki pyryva'ea mombe'ua renduva g̃a jikogi ga rehe. A'ero ga imombori g̃andekote'varuhua g̃a hugwi g̃a pojykavo.\" Nahã Tupana'ga ra'uva i'ei ikwahavuka Tupana'ga rembiepiukaripyre'yma pyryva'ea kwahavuka ganhi'ig̃a mombe'uhara'g̃a pe Cristo'ga moirũhara'g̃a pe no.\n7 Pyryva'ea pe Cristo'ga mombe'ua pe Tupana'ga ei ji ve: \"Paulo, emombe'u ti Cristo'ga judeus'g̃arũive'g̃a pe. Nahã ti eporavyky ji ve,\" ei ga. A'ero ga ji mbopopoakari opopoakara pyvõ toporavyky katu ti ga ji ve javo. Opyryhetero g̃waramo ji ve ga ji mongoi toko ti ga Cristo'ga mombe'uharamo javo.\n8 Jihi reki Jesus'gareheve'g̃a gwyre'i'i pa garemimo'ẽhara'g̃a gwyre'i'i pa ji rekotehei! Ji ve reki Tupana'ga pyryhetero emombe'u ti Cristo'ga pyrykatukatua judeus'g̃arũive'g̃a pe javo. Manameuhũ ti nhande ikwahapavi Cristo'ga pyrykatukatua! Ndikwahapavi po ti nehẽ! 9 Jypya Tupana'ga oapo pa hako. A'ea rupi ga ndohepiukari g̃wemimbotarimova'ea. A'ereki ga nomombe'ukatui Jesus Cristo'ga hako. Ag̃wamo ji ve Tupana'ga ei opyryhetero: \"Ekwahavuka ti g̃a pe nhaporemo nhiremimbotarimova'ea nhirembiepiukaripyre'yma,\" ei ga.\n10 Takwahavuka ti ji Cristo'gareheve'g̃a pe a'ero. Tohepiuka ti g̃a ag̃wamo Tupana'ga rembikwahaparava ipopoakaheteve'g̃a pe ipopoakaheteve'g̃andeheve'g̃a pe no – kiroki ipopoakaheteve'g̃a omondomondouka ojipe'g̃a g̃wemimbotarimova'ea rehe yvagi pe ipopoakaheteve'g̃andeheve'g̃a pavẽi. 11 A'ereki ymyahũ Tupana'ga heaporog̃ita ypy hako. A'ero ga ei: \"Omanomo g̃waramo ti Cristo Jesus'ga g̃apojykaharetero ojiheve'g̃a mbojikogukari ojihe g̃a nderua ji pyri nehẽ,\" ei Tupana'ga ojapyakaypyavo gweaporog̃itaro.\n12 Nurã nhandejikoty'aro g̃waramo Cristo Jesus'ga pavẽi nhande ndipojihuvi. A'ereki nhande xa'e: Tupana'ga ko nhande rendu pota nhande arõheteavo. Nhande nhi'ig̃i Tupana'ga pe a'ero nhandejikoga g̃waramo Cristo'ga rehe.\n13 Nurã ji ei pe me: Tapene'ouhũi pejikyhyjie'yma hahyrame ji ve ji pe ndepyga g̃waramo. A'ereki g̃a ji mongi cadeia pype ji Cristo'ga mombe'urame pe me judeus'g̃arũiva'ea pe. Hahyrame ji ve ojipe'g̃a e'i: \"Paulo'ga Éfesopeve'g̃a arõhetei,\" ei g̃a pe mboheteavo. Pejoryjory ti a'ero!\nCristo'ga nhande arõ hete\n14 Jijapyakarame Tupana'ga pyryva rehe ji renypy'andurugi Jesus Cristo'ga ruva'ga rovai pyteri pe nhandepojykaharete'ga ruva'ga rovai pyteri pe nhinhi'ig̃a ga pe pe ndepyga a'ero. 15 Ga pe gareheve'g̃a nhaporemo ei apina'ga. Nahã g̃a ei – kiroki g̃a yvagi pe, kiroki g̃a yvya koty no. A'ereki Tupana'ga oko g̃anduvete'ga. 16 Ji nhi'ig̃i Tupana'ga pe pe ndepyga. A'ero ji ei ga pe:\n—Ndera'uva tombopopoaka Éfesopeve'g̃a ndeaporog̃ita g̃a mbokatuavo toko katu ti g̃a javo. Nahã ti nde g̃a pokoheteuka nehẽ. A'ereki nde ndepopoaka hete epyryhetero ekatukaturo. 17 G̃andeaporog̃ita popoakarame ti Cristo'ga g̃a pojykai jipi a'ero. A'ereki g̃a ojiko ga rehe, a'e ji Tupana'ga pe.\n—A'ero nane'ymi ti g̃a vy'ari jipi nde rehe nehẽ Cristo'ga rehe no ojogwehe nehẽ no. Oko katu ti g̃a nde arõheteavo Cristo'ga arõheteavo no onhoarõheteavo nehẽ no. Noarõhetepigi ti g̃a nehẽ, a'e ji Tupana'ga pe pe ndepyga. 18 Onhoarõheterame ti g̃a ikwahavi Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a pavẽi nhaporemo nehẽ Cristo'ga nhande arõ hete javo. \"Nane'ymi ga nhande arõ hete,\" e'i ti g̃a ojohupe nehẽ. \"Nhande nhaporemo ga nhande arõ katu katu!\" Nahã ti g̃a ei onhimomby'avo ikwahava oyvyteri pe nehẽ, a'e ji Tupana'ga pe pe ndepyga. Onhoarõheterame ti g̃a ikwahakwahavi.\n19 —G̃a ti e'i jitehe a'ero nehẽ: \"Ndikwahapavi reki nhande nahanahã Cristo'ga nhande arõ hete javo. A'ereki tegwete ahereaporog̃itapava hehe Cristo'ga ahe arõheteranuhũro g̃waramo,\" e'i ti g̃a nehẽ, a'e ji Tupana'ga pe pe ndepyga. Cristo'ga remiarõhetea kwahaheterame tuhẽ ti nde javijitehe g̃a ndekoi. Ndepyryva ti g̃a herekopavi nehẽ, a'e ji Tupana'ga pe. A'ea pa ji apota g̃a pe, a'e ji Tupana'ga pe pe ndepyga.\n20 Po nhande nhi'ig̃i Tupana'ga pe nahanahã ti emombyry ore ve javo, koji'i hete tuhẽ po ti ga imombyryhetei nhande ve nehẽ. Po nhande japyakai nahanahã ti Tupana'ga imombyryvi nhande ve javo, koji'i hete tuhẽ po ti ga imombyryhetei opyryhetero nhande ve nehẽ. Nahã ga pyryhetero nhande ve opopoakara pyvõ. Opopoakara pyvõ ga nhande pojyka nhandereaporog̃ita mbopopoaka. 21 Kiro ji ei ga pe a'ero:\n—Tanemboukwaha ti Cristo Jesus'gareheve'g̃a. Tanemboukwaha ti g̃a nde kwahavuka ndepyryva kwahavuka no ndepopoakara kwahavuka no. Cristo Jesus'ga rembipojykaro g̃waramo ti g̃a tanemboukwaha avuirama nehẽ. Na tuhẽ! Amém! a'e ji Tupana'ga pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/EPH03.htm","date":"2022-08-13T05:34:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882571909.51\/warc\/CC-MAIN-20220813051311-20220813081311-00519.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":793,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.003,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.478,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"3\nCristo'ga jate nhande mombyry\n1 Nhiirũ, kiro ji ei mbapavamo pe me: Pejoryjory ti Cristo'gareheva'ero g̃waramo. Ymya'i ji ikwatijarukari mbatera pe momoranduva. Ji ndajikwerai reki ikwatijaruka a'ea jitehe kiro pe me. Igwete po ti a'ea pe mondoi a'itituhẽva'ea rupi.\n2 Penhimboko'i ti heaporog̃itate'varuhuve'g̃a hugwi – kiroki g̃a okyti pota ahe. \"Nahã pe Tupana'ga monhimohemukari pejihe,\" e'i tehe g̃a pe me okote'varuhuheteve'g̃a. 3 Nhande ki a'e te timonhimohemuka Tupana'ga nhandejihe Jesus Cristo'gareheva'ero. Nhande timbohete Tupana'ga. A'ereki gara'uva ga mboheteuka nhande ve. Nhanderoryrory nhande nhandejikoty'aro g̃waramo Jesus Cristo'ga pavẽi. Ndiajikwakuva'javi nhande no. A'ereki nhande a'ea rehe ndiajikoga'javi.\n4 Ajiko po ji jijikwakuva rehe hamo novĩa. Po ojipe'ga etehei: \"Ajikwaku hete ji. Nurã ji Tupana'ga monhimohemukari jijihe.\" E'i tehe po ga a'ea ojive. Ji kaitu po a'e a'ea hamo novĩa. A'ereki ji ajikwaku hete ikwehe novĩa. 5 Ji'arirẽ mbohapy'ri sete ji kiri ikwehe. A'ero g̃a ikyti nhirakwanhapi'ria nde ko Tupana'gareheva'ea javo ji ve. Israelitaramo ji ari Israelva'ea rakykwepoharamo. Benjamimva'ea rakykwepoharamo ko ji rekoi no. Ji ko hebreuramo tuhẽ. A'ereki nhiramonhava'ea nhaporemo ko hebreusva'ea. Fariseuramo ko ji ei novĩa: Ahendu katu pa ji Moisésva'ea remimbo'eagwera. 6 Apota hete ji jitekovo Tupana'ga rehe novĩa. Nurã ji imbohahyukari Jesus Cristo'gareheve'g̃a pe ikwehe. Ojipe'g̃a e'i ji ve novĩa: \"Oko katu hete Paulo'ga hendukatupava Moisésva'ea remimbo'eagwera,\" ei g̃a ji ve novĩa. A'ero ji ei: \"Nahã ti ji nhimombyryvi,\" a'e ji ikwehe novĩa.\n7 A'ea rupi ji rekohetei nanongara rehe nhaporemo novĩa. Ag̃wamo ki a'e te ji ndakoa'javi hehe. Arojijyi ji jireaporog̃ita kiro. A'ereki Cristo'ga oko ji pavẽi. Ji nda'ea'javi pyry jijikwakuvagwera pe. Ite'varuhu a'e ji kiro jupe. 8 Ite'varuhu pa hete reki jirekoagwera, a'e ji kiro. A'ereki Jesus Cristo'ga ji takwaha hete jitekovo ga pavẽi jipojykaharete'ga. Gakwahava ko pyry hete ji ve. Ga rehe ji pohipavi jirekoagwera hugwi ite'varuhuheteva'ea javo jupe. Apohi ji jugwi Cristo'ga ti toko ji pavẽi javo. 9 Tajikoty'a ti ji Cristo'ga pavẽi, a'e ji. Ag̃wamo ji pyryvamo Moisésva'ea remimbo'eagwera hendukatuavo g̃waramo rũi. Cristo'ga rehe jijikoga g̃waramo ji pyryvamo a'ero. A'ereki ji jikogame Cristo'ga rehe Tupana'ga ji mombyryvi. 10 Ajikoty'a pota ji Cristo'ga pavẽi takwaha tuhẽ ti ga jitekovo ga pavẽi. A'ero po ti ji ikwahavi gapopoakara rerekovo nehẽ. A'ereki Cristo'ga ipopoaka hete okwerava omanoa hugwi. Takwaha gapopoakara a'ero. Ajikoty'a pota ti Cristo'ga pavẽi hahya rerekovo no – kiroki hahya Cristo'ga okwaha. A'ero po ti ji rekoi Cristo'ga ja ga manorame. A'ereki omanorame ga e'i: \"Tamombi ti g̃andekote'varuhua.\" Igwaigwavete ji tamombi jirekote'varuhua a'ero. 11 Aerẽ po ti Tupana'ga ji mbogweravi nhimanoa hugwi a'ero nehẽ.\nTakwaha hete ti Cristo'ga, ei ahe\n12 Ji nda'ei: Akwaha hete jipe ji Cristo'ga jitekovo ga pavẽi. Tupana'ga ji mongokatupavipe, ji nda'ei. Emo ji ajirokwa hete a'ea rehe. A'ereki a'ea rehe Cristo'ga ji mongoukari ojiheva'ero. 13 Nhiirũ, jihi nda'ei jijive: Ako katu kwaha hete, ji nda'ei. Nahã ji ei: Ymyahũva'ea rehe ji ndakoa'javi jirekoagwera rehe. Aerẽva'ea rehe ji rekohetei tako katu tuhẽ ti javo. 14 A'ero ji jirokwahetei jirekokatuavo. A'ea rehe jate ji rekoi Tupana'ga ti tomombyry ji ve javo. A'ereki Tupana'ga e'i ji ve: \"Pejikoga g̃waramo Jesus Cristo'ga rehe po ti ji nde mbuhurukari jijipyri yvagi pe imombyryva nde ve nehẽ,\" ei Tupana'ga.\n15 Nahã tuhẽ ti xako, xa'e po nhande hamo nhanderekoheterame Cristo'ga rupi hamo. Po jararamo pe japyakai ore atyvi, a'ero po ti Tupana'ga ikwahavukari a'itituhẽva'ea pe me nehẽ no. 16 A'ea ja ti xako Tupana'ga rembikwahavukara rupi. A'ea rupi jitehe nhande rekoi jipi.\n17 Nhiirũ, pejogweroho ti ji rupi. Orohepiuka ore pe me orokokatua. Pejapyaka ti g̃a ndehe no – kiroki g̃a oko katu ore javijitehe. 18 Amombe'umbe'u ko ji pe me ikwehe. A'ea jitehe ji amombe'ua'ja kiro pe me jijehe'gwovo. A'ereki ji ndavy'ari hete ojipe'g̃a ndehe g̃a ndekote'varuhuro g̃waramo. Cristo'ga omano yva rehe ikwehe tamombo ti g̃andekote'varuhua javo. Emo g̃a ndopohiri okote'varuhua hugwi onhimongyavo imbokwahye'yma Cristo'ga manoa ojihe. 19 Oho po ti g̃a hahyva'ea ruvihava pype nehẽ. A'ereki g̃wemimbotarimo jate g̃a ndekoi. Ndipoyjayjaruhui po g̃a hamo. Emo g̃a onhimbohete reki. Yvyakotyva'ea rehe g̃a ndekohetei – kiroki a'ea Tupana'ga noarõi.\n20 Nhande ki a'e te yvaga ko nhandegwyra. Igwete po ti pea hugwi Jesus Cristo'ga ruri nehẽ nhanembopiro'yhara'ga. Timboha'u hete garura a'ero. 21 Gwerojijyi po ti ga nhandera'oa imongovo hajiheva'ea. A'ereki oko'ã tehe nhandera'oa omanomo. Cristo'ga ra'oa'java'ea pyryheteva'ea po ti nhandera'oa nehẽ. Opopoakara pyvõ po ti ga herojijyi nhandera'oa nehẽ. A'ereki a'ea pyvõ jitehe ga karakaturamo imongopava g̃wemimbotarimo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/PHP03.htm","date":"2022-08-10T18:11:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882571198.57\/warc\/CC-MAIN-20220810161541-20220810191541-00418.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000064373,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000064373016357}","num_words":686,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.402,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"4\nCristo'gareheva'ero ti pejogwereko katu\n1 Nurã ji ei pe me jitekovo cadeia pype nhandepojykaharete'ga mombe'gwovo g̃waramo. A'e ji pe me: Tupana'ga pe mo'emo'ẽ toko ti g̃a Cristo'gareheva'ero okokatuavo javo. Nurã ti nane'ymi peko katu pejikovo garemimbotarimova'ea rehe, a'e hete ji pe me. 2 Tapenhimbohetei'i'i ti. Penhimog̃atyromba ti. Penhimomirana ti penhimonha'ngae'yma pejogwerekokatuavo penhoarõheteavo. 3 Tupana'ga ra'uva pe pojykai pendeaporog̃ita mbojo'java pe monhoarõheteavo. Nane'ymi ti pejirokwa pejogwerekokatuavo a'ero inog̃atuavo pejopy'a penhimonha'ngae'yma pejogwehe. A'ea ti pepota hete. Nahã ti pendeaporog̃ita ndojirojijyi imbojoyvyre'yma ojogwehe nehẽ. A'ea nhaporemo ji ehetei pe me.\n4 Cristo'gareheva'ero nhande nhaporemo ko Cristo'ga ra'oa. Ojipejiva'ea jate reki ko gara'oa. Nhande nhaporemo Tupana'ga ra'uva nhande pojyka. Ojipejiva'ea jate reki ko gara'uva. Nhande nhaporemo ti Cristo'ga nhande reroho yvagi pe nhande mongovo Tupana'ga pyri avuirama nehẽ Tupana'ga nhande mo'emo'eamo g̃waramo ojive. A'ea rehe jate ko nhande nhaporemo xanhimbovy'a.\n5 Nhande nhaporemo xako Cristo'ga remimbotarimova'ea rehe. Ojipeji jate reki ko nhandepojykaharete'ga Cristo'ga. Ga rehe jate nhande nhaporemo xajiko. Nhande nhaporemo nhande nhimobatizaukarame nhande xa'e: Jesus Cristo'ga omano nhande ve nhandereaporog̃itatiruahũa mombiga nhandereaporog̃ita mbopyahuavo no nhande jikogame ga rehe. A'ea pe jate nhande nhaporemo xa'e nhanenhimobatizauka.\n6 Nhande nhaporemo xa'e Tupana'ga pe nhanderuvihavuhuhete'ga. Ga pe nhande nhaporemo xa'e nhanderuvete'ga. Ojipeji jate ko Tupana'ga. Gaha ipopoaka ojipe'g̃a hohe pa. Nane'ymi ga oko yvya koty yvaga koty no ipojykapava. Ga nhande pojyka nhande nhaporemo.\n7 Nhande nanenani Cristo'ga pyryhetero imbuhua pyryva'ea nhande ve nhande mbokarakatuuka nahã ti pe ojipe'g̃a pokogi javo. G̃wemimbotarimova'ea rehe ga rekoi nahanahã ji pe mbokarakatuuka javo. 8 A'ea mombe'gwovo Tupana'ga rembikwatijarukara e'i hako:\n\"Ojiupirame yvate ga g̃wembipyhyhara'g̃a nderohoi ojupi ojirovia.\nA'ea rupi ga imondoi pyryva'ea yvyakotyve'g̃a pe,\" e'i Tupana'ga rembikwatijarukara hako.\n9 \"Ojiupi ga yvate,\" e'i. Nurã nhande ikwahavi gajyvypyagwera yvatea hugwi. A'ereki ojiupia renonde ga ojy yvya koty ogwovo omanove'g̃a gwyri pe. 10 Kiroki ga ojy Cristo'ga – gaha ojiupi yvate a'ero ogwovo yvaga aherovai nhaporemo okovo nhandepojykaharete'ga. \"Tako ti ji yvyakotyva'ea pyri nanani yvyakotyve'g̃a pyri nanani no yvagipeva'ea pyri nanani no yvagipeve'g̃a pyri nanani no,\" ei Cristo'ga ojyva. A'ea ga ei ojiupia no.\n11 A'ero ga imondoi pyryva'ea yvyakotyve'g̃a pe opyryhetero javo jara'g̃a pe: \"Peko ti nhimoirũharamo pejigwovo ji mombe'gwovo hajiheve'g̃a pe,\" ei Cristo'ga.\nJara'g̃a pe ga ei: \"Peko ti Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharamo nahanahã Tupana'ga ei pe me javo g̃a pe,\" ei Cristo'ga.\nJara'g̃a pe ga ei: \"Peropero ti peho pyryva'ea mombe'gwovo ji mombe'gwovo g̃a pe g̃a mbojikoguka ji rehe,\" ei Cristo'ga.\nJara'g̃a pe ga ei: \"Pehepia katu ti g̃a pokoga – kiroki g̃a ojiko ji rehe. Pembo'e katu ti g̃a nhinhi'ig̃a rehe no,\" ei Cristo'ga.\n12 A'ea rupi ga ei: \"A'ea ji ei pe me. A'ero ti pe nhombopopoakaakari penhomongokatukatuavo penhomboavujikwea nehẽ. A'ero ti pe poravykykwahavi Tupana'ga pe pejopokopokoga Tupana'ga remimbotarimova'ea kwahapavuka pejohupe nehẽ. A'ero ti pe pejogwereko katu pejikoheteavo Tupana'ga rehe pejikokatuavo nehẽ,\" ei ga. \"A'ereki jira'oa a'e ji pe me,\" ei Cristo'ga.\n13 A'ero tuhẽ ti ojo'ja nhande jikohetei Tupana'ga rehe nehẽ. Nhande ojo'ja Tupana'ga ra'yra'ga kwahahetei nehẽ no. A'ero ti nhande nhimbovyvyri nhandereaporog̃itapyryvamo nehẽ. A'ero ti Cristo'ga javijitehe nhande rekokatui nhandepyryvamo nehẽ.\n14 Nurã ti nhande ndiakoa'javi tayri'g̃a ja nehẽ. Tayri'g̃a gwerojijyjijyi'iuhu ojeaporog̃ita jipi ojipe'g̃a eg̃a'erame g̃a pe. Na jitehe po ojipe'g̃a eg̃a'ei nhande ve no. Ojapyakavo tehe g̃a nhande mbo'ei gweaporog̃itate'varuhuavo nhande moandyandyipota o'mbero nehẽ. Nhanderekoa'jave'ymame tayri'g̃a ja ti nhande nianhimbo'eukari g̃a pe nhaporemo nehẽ. Ndirojijyjukara'jara'javi ti nhandereaporog̃ita nehẽ.\n15 Xanhi'ig̃atu ti nhande a'ero a'itituhẽva'ea mombe'gwovo nhanenhoarõheteavo nehẽ. A'ero koji'i ti nhande rekoi Cristo'ga ja nhandejikoty'a ga pavẽi nhandekovo ganhi'ig̃a rupi nhaporemo nehẽ. A'ereki ga pe nhande xa'e nhaneakag̃a. 16 A'ereki ga tuhẽ ko nhandepojykaharetea. Cristo'ga ra'oa xa'e nhande nhandejive nhandejikoga Cristo'ga rehe. Gaha nhande mohig̃atui nhande mbojogwerekokatuavo nhande retakwera'ja. Okovo g̃wemimbotarimova'ea rupi ga nhande mboporavykyparavuhui nhande mbojopokoga. Nahã ti koji'i nhande nhombopopoakari nhanenhombojikoga Tupana'ga rehe nhanenhoarõheteavo nhanenhomombyrymbyryva nehẽ.\nIpyahu nhandereaporog̃ita\n17 Nurã nhandepojykaharete'ga pavẽi jijikoty'aro g̃waramo ji ehetei pe me: Pepohi ti pejikoagwera hugwi. Peko ti peje'yja'g̃a ja rũi judeus'g̃arũive'g̃a ja rũi – kiroki g̃a ndojikogi Cristo'ga rehe. A'ereki g̃a heaporog̃ita tehe okovo jipi.\n18 Satanás'ga ndokwahavukari g̃a pe g̃andeaporog̃ita mbopyahuukare'yma Tupana'ga pe. Ypytunahivareheve'g̃a'java'ero ko g̃a ndekoi a'ero. G̃a ndokwahavi Tupana'ga. A'ereki g̃a ndokwahapotari ga. 19 Nurã oyvyteri pe g̃a ndapyryvi. A'ereki g̃a ojipokwaha Tupana'ga kwahapotare'yma rehe. A'ero g̃a nhikwava'eg̃i okote'varuhua pe oakwahave'yma. Gwereko g̃a g̃wembireko'g̃arũive'g̃a no g̃a nderekote'varuhuavo. Nahanahã g̃a ndekote'vate'varuhupavi okote'varuhupotapota.\n20 Pehe reki nanongara rehe rũi pe nhimbo'ei pejikogirẽ Cristo'ga rehe. Cristo'ga rehe pe penhimbo'e. Ga oko katu hete. 21 Pehendu pe Jesus'ga mombe'ua g̃a ga mombe'urame pe me. G̃a pe mbo'ei a'itituhẽva'ea rehe ikwahavuka pe me nahanahã Jesus'ga oko javo.\n22 Gamombe'ua renduvame pe ikwahavi javo: \"Xapohi ti nhandereaporog̃itaymyana hugwi. A'ereki nhandereaporog̃itatiruahũrame nhande xako te'vate'varuhu nhanenhimoandyandyita nhanerembipotate'varuhuro g̃waramo,\" pe'e pe ikwahava. 23 \"Timbopyahuukara'jara'ja ti nhandereaporog̃ita. A'ero pyryva'ea rehe ti nhande japyakai nehẽ,\" pe'e pe ikwahava. 24 \"Xanhimboheaporog̃itapyahuukari ti Tupana'ga pe hendukatuavo ganhi'ig̃a. Nhandereaporog̃ita mbopyahurame ti Tupana'ga nhande mongo katu nhande mombyryva nhande mongovo oji'ja nehẽ,\" pe'e pe. \"Ga nhande mombyryvame ti nhande rekoi a'itituhẽva'ea rehe nehẽ.\" A'ea pe'e pe ikwahava pejikoga ga rehe gamombe'ua renduvame.\n25 Nurã ti tape'mbea'javi. Pe napenani ti penhi'ig̃atu pejikotyve'g̃a pe a'itituhẽva'ea mombe'gwovo. A'ereki nhande ko nhandejogwe'yjava'ea Cristo'ga pavẽi nhandejikoty'aro g̃waramo. 26 Penhimonha'ngarame ti tapekote'varuhui. Ypytuna renonde ti penhimonha'ngapi. 27 Penhimonha'ngapige'ymame kotihĩ ti Diabo'ga pe mongo te'varuhu nehẽ. A'ereki ga ko ite'varuhuve'ga Satanás'ga. Tapenhimongote'varuhuukari ti ga pe a'ero ga pokoge'yma.\n28 Iporomive'g̃a ti tomima'javyme kiro. Toporavyky katu ti g̃a jipi ipyhykatuavo ojive. A'ero ti g̃a herekoi timondo ti mo imbatere'ỹve'g̃a pe javo.\n29 Tapenhi'ĩte'varuhui ti pejohupe penhombotegwetee'yma. Penhi'ig̃atu ti pejohupe penhombopopoaka pejopokoga imombyryva pejohupe.\n30 Tapemongoveveuhui ti Tupana'ga ra'uvapyryva. Gara'uvapyryva uhu upa pe pyri. A'ereki Tupana'ga e'i: \"Amondo ti ji jira'uvapyryva g̃a pyri nehẽ – kiroki g̃a ojiko Cristo'ga rehe. Jukwaha hete ti a'ero g̃andekoa jireheva'ero. Opyta ti jira'uva g̃a pyri Cristo'ga mbuhua nehẽ. A'ero ti jijipyri ji g̃a nderurukari Cristo'ga pe g̃a mbopiro'yavo g̃andekote'varuhua hugwi nhaporemo nehẽ,\" ei Tupana'ga.\n31 Pepohi ti g̃a'arõe'ymuhũa hugwi penhimboahivuhua hugwi no penhimonha'ngahetea hugwi no penhinhi'ig̃ahyahiva hugwi no penhi'ĩte'varuhua hugwi no. Tapetiruahũi ti pejohupe. A'ea hugwi ti pepohi. 32 Pejogwereko katu ti. Pejoporogwety ti. Tupana'ga pyry pe me henonha'jave'yma pendekote'varuhua Cristo'ga manoro g̃waramo pe ndepyga. Ga ja ti tapehenonha'javi ojipe'g̃a ndekote'varuhua pejive pepyryvamo g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-33","url":"https:\/\/ebible.org\/pahNT\/EPH04.htm","date":"2022-08-13T05:35:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-33\/segments\/1659882571909.51\/warc\/CC-MAIN-20220813051311-20220813081311-00040.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000069141,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000006914138794}","num_words":969,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.439,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"5\nEko katu Jesus'gareheve'g̃a pe\n1 Kiro ti ji imombe'ui nde ve. Eko katu ti Jesus Cristo'gareheve'g̃a pe g̃a mbo'eavo Tupana'ga nhi'ig̃a rehe g̃a ndekote'varuhurame toko katu kwaha ti g̃a javo. Ixava'eve'g̃a pe ti terenhi'ig̃ahyi g̃a ndekote'varuhurame. A'ereki g̃a oko nderuva'java'ero. Enhi'ig̃atu ti g̃a pe nde erame g̃andekote'varuhua pe na rũi ti peko javo g̃a pe. Na jitehe ti enhi'ig̃atu ipyahuve'g̃a pe akwaimbae'g̃a pe g̃a ndekote'varuhurame. A'ereki g̃a oko neirũ'java'ero.\n2 Na jitehe ti enhi'ig̃atu ig̃waivĩve'g̃a pe g̃a ndekote'varuhurame. A'ereki g̃a oko ndehya'java'ero. Na jitehe ti enhi'ig̃atu ipyahuve'g̃a pe kunhangwera'g̃a pe g̃a ndekote'varuhurame. A'ereki g̃a oko nerendyra'java'ero. G̃a ko ambotehea rũi nde hugwi a'ero. Eko katu ti g̃a pe a'ero.\nJesus'gareheva'ero pereko katu aherembirekokwera'g̃a\n3 Jesus'gareheve'g̃a ti tomondo ojeaporog̃ita aherembirekokwera'g̃a ndehe – kiroki kunhangwera'g̃a pe ndiporakahavi.\n4 Po aherembirekokwerahẽa gwereko gwa'yra'g̃a g̃wymymino'g̃a no, a'ero po ti g̃a topoko katu hẽa hẽa rembirekoa'jave'ymame. Ymya po hẽa g̃a nderekokatuypyi g̃a monhimomboaka. Kiro po ti g̃a toko katu kwaha ikwepyga hẽa pe a'ero okovo hẽaporakahavamo hẽa ko jire'yjahẽa tuhẽ javo. Nanongara ko pyry Tupana'ga pe.\n5 Kiroki hẽa tehe oko herekoe'yma oporakahava – po hẽa jikohetei Tupana'ga rehe hamo ji poko ti javo ga pe jipi. Ypytunimo arimo po hẽa nhi'ig̃i ga pe ojihe ojipe'g̃a ndehe no ore poko javo hamo. Nanongarahẽa ti Jesus'gareheve'g̃a topoko jipi.\n6 Kiroki aherembirekokwerahẽa oko onhimbohoryva'ea rehe jate ojapyakae'yma Tupana'ga rehe – hẽa nomanoi novĩa. Emo hẽa oko omanove'g̃a ja Tupana'ga pe. A'ereki hẽa nombopyahuukari ga pe ojeaporog̃ita okokatue'yma ojikoge'yma ga rehe. Nanongarahẽa rũi Jesus'gareheve'g̃a topoko jipi.\n7 Embo'e pa ti Jesus'gareheve'g̃a nhiremimombe'ua rehe – kiroki a'ea ji akwatija nde ve aherembirekokwera'g̃a ndehe nahanahã ti pepoko g̃a javo. A'ero po ti tegwete ojipe'g̃a ehava g̃a pe nehẽ.\n8 Kiroki ga ndoporakari gwe'yja'g̃a g̃wongapypeve'g̃a kaitu g̃a mbatere'ymame – gaha ndokoa'javi Jesus'ga mombe'ua rupi. Koji'i ga oko te'varuhu Jesus'gareheve'g̃arũive'g̃a hohe. A'ereki Jesus'gareheve'g̃arũive'g̃a vehevi oporaka gwe'yja'g̃a g̃wongapypeve'g̃a no.\n9 Kiro ti ji imombe'ui nde ve. Jesus'gareheva'ero ti g̃a toporaka opyteripeve'g̃a – kiroki kunhangwera'g̃a pe ndiporakahavi. Tokwatija ti g̃a nanongara'g̃a ndera a'ero aherembirekokwera'g̃a ndera ndiporakahavi g̃a pe javo. Nanongara'g̃a pe ji ei:\nG̃a ti toko ig̃waivĩve'g̃a. He'yjuhu kwara g̃a ndehe sessenta kwara koji'i no.\nOjipeji g̃anembirekova'ea.\n10 Ojipe'g̃a omombe'u katu aherembirekokwera'g̃a nahã g̃a ojipe'g̃a poko katu gweaporog̃itakaturo jipi javo. Momi ko aherembirekokwera'g̃a mombe'ua:\nG̃a gwa'yra'g̃a ndereko katu g̃a monhimomboakakatuavo.\nYmyagwera jate g̃a horyory hajiheve'g̃a ndehe g̃a mboapyga g̃a mbuhuruka g̃wonga pe g̃a ndurame.\nNa jitehe g̃a Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a poko g̃a ndurame onga pe.\nG̃a g̃a poko g̃a nderekokatuavo – kiroki g̃a pe ite'varuhu.\nG̃a ojirokwa opyryvamo ojipe'g̃ape'g̃a pe jipi oporavykyparavuhuavo nahã g̃a pokopava jipi.\nPo nahã aherembirekokwera'g̃a ndekokatui – kiroki g̃a pe ndiporakahavi, a'ero pyry Jesus'gareheve'g̃a ikwatijari g̃andera g̃ahã nhande tipoko javo.\n11 Kiroki aherembirekokwera'g̃a nomondoi ve sessenta kwara ig̃waivĩe'ỹve'g̃a – g̃andera ti terekwatijarukari. Mara'ngu po ti g̃a oporavykypotara'jave'yma Cristo'ga pe nehẽ? Po ti g̃a ei nehẽ: \"Koji'i pyry ji ve ji rembirekoa'javamo.\"\n12 Po ti g̃a ei nahã nehẽ, a'ero po ti ijari g̃a ndehe g̃a ipiriano g̃waramo onhimbi'eagwera Cristo'ga pe nehẽ.\n13 Terekwatijari ig̃waivĩe'ỹve'g̃a ndera, a'e ji. Mara'ngu po ti igwaigwavete g̃a ovevugwero nehẽ ohoohorame ojipe'g̃a nonga pe jipi nehẽ? Koji'i po ti g̃a te'varuhuro a'ero onhi'inhi'ĩteheavo ikwahapapota imombe'umoanhana nehẽ – kiroki a'ea po g̃a nomombe'ui hamo.\n14 Nurã koji'i pyry ji ve ig̃waivĩe'ỹve'g̃a nembirekoa'javamo gwa'ygwa'yramo. Togwereko katu ti g̃a gwa'yra'g̃a g̃wongapypeve'g̃a nderuva. Po ti nahã ig̃waivĩe'ỹve'g̃a ndekokatui nehẽ, a'ero po ti a'ea rehe g̃a'arõe'ỹve'g̃a nde'ite'varuhui g̃a pe nehẽ. Nahã ji amog̃ita g̃a.\n15 A'ereki jararamo ig̃waivĩe'ỹve'g̃a oko jipe Satanás'ga nhi'ig̃a rehe okoa'jave'yma Cristo'ga nhi'ig̃a rehe.\n16 Kiro ti ji imombe'ua'javi nde ve. Aherembirekokwerahẽa re'yjahẽa ti toporaka hẽa pokokatuavo Jesus'gareheva'ero. Toporakarukaryme ti g̃a hẽa jara'g̃a pe Jesus'gareheve'g̃a pe. A'ero hẽa porakare'ymame hẽare'yja'g̃arũive'g̃a oporaka ojipe'g̃a – kiroki g̃a pe ndiporakahavi tuhẽ.\nEko katu ti g̃andepiakatuhara'g̃a pe\n17 Kiro ti ji imombe'ui nde ve. Nahã po ti Jesus'gareheve'g̃a ndekoi hamo: G̃a ti tombohete gwepiakatuhara'g̃a. G̃a ti tomondokatua'ja g̃a pe ikwepykava g̃a poravykykaturame. G̃a pe kaitu – kiroki g̃andepiakatuhara'g̃a omombe'umbe'u Tupana'ga nhi'ig̃a g̃a mbo'ekatuavo hehe.\n18 A'ereki Tupana'ga rembikwatijarukara e'i:\n\"Yuranuhũa oporavyky ahe ve hay'nhoy'nhog̃a japea hugwi jape'oga\nipyrũpyrug̃ame trigo ra'ynha rehe.\nNurã ti ahe tojurutyvyme yuranuhũa\nto'u ti trigo ikwepykavamo javo,\" e'i ikwatijaripyra.\nOjo'java'ea e'i:\n\"Tokwepy ti ahe g̃wemimboporavykyhara'g̃a pe.\nA'ereki g̃a ahe poko,\" e'i.\n19 Po ojipejive'ga ei nde ve: \"Oko te'varuhu nhanderepiakatuhara'ga.\" Po ga tehe e'i a'ea, tereroviari ti ganhi'ig̃a. Po a'ea jitehe ojipe'ga ei nhanderepiakatuhara'ga oko te'varuhu javo, a'ero ti ehendu g̃anhi'ig̃a ikwahava.\n20 Po a'iti hete tuhẽ g̃andepiakatuhara'ga ite'varuhu, a'ero ti emog̃ita ga Jesus'gareheve'g̃a ndovaki nhaporemo. Ere ti ga pe: \"Nahã nde ereko te'varuhu. Epohi ti jugwi,\" ere ti ga pe. A'ero po ti jara'g̃a kyhyjipavi xakote'varuhuyme ti javo nehẽ.\n21 Ehendu tuhẽ nhinhi'ig̃a g̃a mog̃itakatupava. Terei ti: \"Nda'ei po ti ji ga pe garekote'varuhua rehe. A'ereki ji ako hete ga rehe.\" A'ea terei. Ojipe'ga pe terei no: \"Anhi'ig̃ahy hete po ti ji ga pe garekote'varuhua rehe. A'ereki ji ndakoi ga rehe.\" A'ea terei no, a'e ji nde ve Tupana'ga ji renduvame. Nhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga ji rendu no. Yvagipeve'g̃a ji rendu no Tupana'gapyrive'g̃a garemimo'ẽharamo.\n22 Terena'ẽi ti ojipe'g̃a pe peporavyky ti Tupana'ga pe kiro javo. Ekwaha katu na'ẽ ti g̃andeaporog̃ita. G̃a pyryvame ti epoko g̃a'akag̃a rehe peporavyky ti kiro Tupana'ga pe javo. Terejihe'ari ti ite'varuhuve'g̃a ndehe g̃andekote'varuhua mbopogwee'yma. Ejirokwa ti ekokatua rehe, a'e ji nde ve.\n23 Yhya jate rũi ti e'u, Timóteo. Pyry xunhiva'ea nde i'ui vinho no tomombi hahyva'ea nderevegi pe. A'ereki nane'ymi nde netetirũa.\n24 Kotihĩ jara'g̃a ndekote'varuhua jukwaha hete. A'ero nhande ejipei g̃a pe oja g̃a ndehe javo. Jara'g̃a ndekote'varuhua ndiukwahavi ve. Aerẽ gwe nhande ikwahavi g̃andeaporog̃itate'varuhua.\n25 Na jitehe jukwaha hete ojipe'g̃a ndekokatua. Jara'g̃a ndekokatua ndiukwahavi ve. Aerẽ gwe nhande ikwahavi a'ea.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/pahNT\/T15.html","date":"2023-01-31T10:49:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499857.57\/warc\/CC-MAIN-20230131091122-20230131121122-00498.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":891,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.41,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"6\nNhandepiro'y nhande nhanderekote'varuhua hugwi\n1 Marã po ti a'ero nehẽ? Pe'ji po pe: \"Xako te'vate'varuhu po nhande hamo. A'ero po ti koji'i Tupana'ga imombyrymbyryhetei nhande ve nehẽ,\" pe'ji tehe po pe a.\n2 Na rũi, a'e ji. Kiroki ahe omano – ahe ndokote'varuhua'javi. Ahe javijitehe po nhande ndiakote'varuhua'javi hamo.\n3 Ndapekwahavi pe naerũ? Cristo'ga omano tambopiro'y g̃a g̃andekote'varuhua hugwi javo. Nhanenhimobatizaukarame Cristo'gareheva'ero nhande ei a'ero: \"Cristo'ga nhande mbopiro'y nhanderekote'varuhua hugwi omanorame,\" xa'e nhande.\n4 Cristo'ga manorame g̃a ga tymi a'iti ahe omano javo. Nhanenhimobatizaukarame nhande ei: \"A'iti Cristo'ga nhande mbopiro'yi nhanderekote'varuhua hugwi omanorame,\" xa'e nhande. Cristo'ga nhande mbopiro'yi nhanderekote'varuhua hugwi taheaporog̃ita pyahu ti g̃a javo. Tupana'ga nhanderuvete'ga opopoakahetero g̃waramo Cristo'ga mbogwera gamanoa hugwi ga mongopyahuavo. Nahã po nhanderekoag̃wama ipyahuro nohõ hamo.\n5 Cristo'gareheva'ero nhande rekoi nhandejikoty'a ga pavẽi. Nurã Cristo'ga manoro g̃waramo nhande ei xakote'varuhua'javyme ti javo. Na jitehe gareheva'ero nhande reaporog̃itapyahuro gambogwerava g̃waramo.\n6 A'ero nhande ei: Omanorame yva rehe Cristo'ga imombigi nhandereaporog̃itaymyana tipopoakara'javyme ti g̃andekote'varuhua g̃a ndehe javo. \"Tipiro'y ti g̃a jugwi,\" ei ga.\n7 A'ereki omanorame ahe ipiro'y okote'varuhua hugwi. Ahe javijitehe po nhande piro'yramo nhanderekote'varuhua hugwi Cristo'ga manorame.\n8 Cristo'gareheva'ero nhande piro'yramo nhanderekote'varuhua hugwi Cristo'ga manoro g̃waramo. Nurã nhande ei no: Cristo'gareheva'ero po ti nhande reaporog̃itapyahuro ga rekojiro g̃waramo.\n9 A'ereki Cristo'ga okwera omanoa hugwi. Nomanoa'javi po ti ga nehẽ. Gamanoa po ti ndopojykaukara'javi ga nehẽ.\n10-11 Nhanderekote'varuhua rerekovo Cristo'ga manoi ojipeji. Omanoro g̃waramo ga ndogwerekoa'javi nhanderekote'varuhua a'ero. A'ereki ga omano hete jugwi. Pe'ji ti a'ero: \"Cristo'gareheva'ero g̃waramo xakote'varuhua'javyme ti nhande,\" pe'ji ti. Ag̃wamo reki Cristo'ga rekoi Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe. Pe'ji ti a'ero: \"Na jitehe nhande xako Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe Jesus Cristo'gareheva'ero g̃waramo,\" pe'ji ti.\n12 Tipopoakaryme ti pe ndehe pendekote'varuhua tapekoyme ti penhimimbotate'varuhua rehe nehẽ.\n13 Tapenhikwava'eg̃i ti pejeaporog̃itate'varuhua pe pejikote'varuhuavo. Ymya pe ndeaporog̃itate'varuhuro jipi. Ag̃wamo ki pe a'e te pe ndeaporog̃itapyahuro. Penhikwava'ẽ ti Tupana'ga pe a'ero xako katu ti javo.\n14 Pendekote'varuhua ti tapepojykapavyme pe nderekovo a'ero. A'ereki Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi rũi pe peko kiro. Ag̃wamo ki pe a'e te peko Tupana'ga remimombyryva rupi. A'ereki Tupana'ga omombyry pe me pe mbopiro'yavo pendekote'varuhua hugwi.\nXanhikwava'ẽ ti Tupana'ga pe\n15 Pe'ji po pe ji ve a'ero: \"Marã naerũ? A'iti nhande rekoi Tupana'ga remimombyryva rupi kiro. Nhanderekoa'jave'ymame Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi xako te'varuhu naerũ?\" pe'ji tehe po pe ji ve. Na rũi te! a'e ji.\n16 Ndapekwahavi pe naerũ? Nahã a'ero. Po pe ei ojipe'ga pe: \"Anhikwava'ẽ ji nde ve neremimbotarimova'ea rehe ji tako javo.\" Pe'erame a'ea garemimbotarimova'ea rehe tuhẽ po pe ndekoi a'ero pejipiro'ye'ymamo ga hugwi. Na jitehe penhikwava'eg̃ame pejeaporog̃itate'varuhua pe po pe ndapepiro'yi pejikote'varuhua hugwi. A'ero pemanorame po ti pe hoi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ. Penhikwava'eg̃ame Tupana'ga pe garemimbotarimova'ea rehe tuhẽ po pe ndekoi. A'ero po ti ga pe mombyryvi nehẽ.\n17 Ymya pe ndapepiro'yi pejikote'varuhua hugwi raikwehe. Aerẽ reki pe hendukatuhetei penhimbo'ea. Nurã ji ei kiro Tupana'ga pe: \"Ndepyry hete nde g̃a mboheaporog̃itapyahuavo.\"\n18 Tupana'ga pe mbopiro'y pendekote'varuhua hugwi. Igwete pe nhikwava'eg̃i ga pe pejikokatuavo.\n19 A'ea ji imombe'ukatui pe me tonhimimyme ti pe me javo. A'ereki pe ndapekwahakatui a. Ymya pe nhikwava'eg̃i pejeaporog̃itate'varuhua pe xako te'varuhu javo. \"Xako te'vate'varuhu paravuhu ti,\" pe'e pe raikwehe. Ag̃wamo ti penhikwava'ẽ Tupana'ga pe xako katu javo. Pe'ji ti: \"Xako katu kiro Tupana'gareheva'ero.\"\n20 Ymya pepiro'ye'ymame pejikote'varuhua hugwi pe ndapekokatui.\n21 Ndapyryva'uvi reki pe me pe ndekote'varuhurame raikwehe. Ag̃wamo pe ndapepoyjayjaruhui pejikote'varuhuagwera rehe. Aherekote'varuhua po ahemondoag̃wama hahyva'ea ruvihava pype.\n22 Emo Tupana'ga pe mbopiro'y kiro pendekote'varuhua hugwi pe mongovo ojiheva'ero. Pyry tuhẽ pe me pe ndekorame Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe. A'ea po ti pehoag̃wama yvagi pe nehẽ. Pevo po ti pe ndekoi Tupana'ga pyri avuirama nehẽ.\n23 Aherekote'varuhuagwera kwepykava ko hahyva'ea ruvihava pype. Emo Tupana'ga omombyry tehe nhande ve. Nhande mongo po ti ga ojipyri yvagi pe avuirama nehẽ. A'ereki nhande xajikoty'a Jesus Cristo'ga pavẽi nhandepojykaharete'ga pavẽi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/pahNT\/RM6.html","date":"2023-02-05T20:15:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500288.69\/warc\/CC-MAIN-20230205193202-20230205223202-00287.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000013113,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000001311302185}","num_words":594,"character_repetition_ratio":0.121,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.201,"stopwords_ratio":0.434,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"24\nJudeusva'ea ombojaruhu Paulova'ea rehe\n1 Cinco ko g̃a kiri a'ero. Aerẽ ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga ruri Cesaréia pe Ananias'ga. Ga gweru xava'eve'g̃a ojupi. Igwete Ananias'g̃a Tértulo'ga reruri governador'ga pyri Félix'ga pyri tomboja ti ga Paulo'ga rehe javo. A'ereki g̃a e'i: \"Tértulo'ga okwaha hete onhi'ig̃atuavo. Gweroviaruka po ti ga Félix'ga pe Paulo'ga rekote'varuhua,\" ei g̃a. Nurã g̃a Tértulo'ga reruri Félix'ga pyri tomboja ti ga Paulo'ga rehe javo.\n2-3 Igwete Félix'ga Paulo'ga mbuhurukari g̃apyteri pe. A'ero Tértulo'ga imbojambojateheuhui Paulo'ga rehe o'mbero. Nahã ga ei Félix'ga pe:\n—Nde ko oreruvihavuhua, ei ga. Nde erehepia katu pa nhandegwyra jipi. Nurã g̃a ymya ndotavukara'javi nhandegwyri pe a'ero, ei ga Félix'ga pe. Nde ereapouka pyryva'ea nhandegwyri pe jipi. Ndepyry hete nde ore ve. Nurã ore epavi nde ve jipi, ei Tértulo'ga ga pe.\n4 Norombokwerajahivi po ti ore nde rerekovo nehẽ. Emo ji a'e nde ve kiro: Emombyry na'ẽ ti ore ve kiro orenhi'ig̃a rendukatuavo. Toronhi'ĩheteyme ti nde ve, ei ga Félix'ga pe.\n5 —Agwa'ga ko oko te'varuhu hete Paulo'ga. Ohoohouhu ga g̃agwyri pe nhaporemo okovo judeus'g̃a ndayvayva g̃a momymomyina nhanderuvihava'g̃a movahĩvahiamo, e'i tehe ga. Ga ko nazarenos'g̃a nduvihavamo oko – kiroki g̃a oho Nazarépeva'ea nhi'ig̃a rupi Jesusva'ea nhi'ig̃a rupi.\n6 Igwete ga imbote'varuhupotari judeus'g̃a jatykahavuhua oji'i, ei ga. A'ero ore Paulo'ga pyhygipei xa'e ti garekote'varuhua pe javo. A'ereki ga nohendukatui nhaneramonhava'ea nhi'ig̃agwera, ei ga.\n7 Emo kotihĩ soldados'g̃a nduvihavuhu'ga ruri ore pyri Lísias'ga. Igwete ga Paulo'ga rerohoahyi ore hugwi, ei ga.\n8 A'ero Lísias'ga ei g̃a pe – kiroki g̃a omboja Paulo'ga rehe – g̃a pe ga ei toho ti g̃a ga mombe'gwovo Félix'ga pyri javo. A'ero ore ruri nde pyri kiro, ei ga. Po ti nde ei Paulo'ga pe ga monhimombe'uuka nehẽ, a'ero po ti nde tuhẽ erekwaha pa garekote'varuhua nehẽ. \"A'iti g̃anemimbojara ga rehe,\" ere po ti nde nehẽ, e'i tehe Tértulo'ga ga pe.\n9 Igwete judeus'g̃a ei no:\n—Pohi tuhẽ, ei g̃a ga pe imboja Paulo'ga rehe no.\nPaulova'ea onhimombe'u Félixva'ea pe\n10 Aerẽ Félix'ga jipoeruri Paulo'ga pe:\n—Ndehe erenhimombe'u kirog̃we, ei ga ga pe.\nIgwete Paulo'ga ei:\n—Ymyahũ ko nde juizramo ere'e katu jire'yja'g̃a ndeaporog̃ita pe judeus'g̃a ndeaporog̃ita pe jipi. Nurã jirory hete ji nhinhimombe'gwovo nde ve terekwaha, ei ga Félix'ga pe.\n11 Korogweuhunhi ji hoi Jerusalém me oji'i tambohete ti Tupana'ga javo oji'i. A'ereki doze ji kiri kiro. Po ti nde ei g̃a pe po ti nde ikwahavi nehẽ, ei ga.\n12 Pevo judeus'g̃a ji repia novĩa. Emo ji nanhi'ig̃ayvari pevove'g̃a pe orejatykahavuhua pe. Namomymomyi ji g̃a cidade pe no. Orejatykahai pe ji namomyi g̃a no, ei ga.\n13 Ombojamboja tehe reki agwa'g̃a ji rehe. Nurã g̃a ndohepiukari jirekote'varuhua kiro nde ve, ei Paulo'ga ga pe.\n14 —Emo ji a'e kiro nde ve nhinhimombe'gwovo: Oreramonhava'ea javijitehe ji jikogi Tupana'ga rehe. Ajiko ji ga rehe Jesus'ga nhi'ig̃a rupi – Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea, ei g̃a jupe, ei ga. Arovia pa reki ji Moisésva'ea remimbo'eagwera Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea nhi'ig̃agwera no.\n15 Omanove'g̃a mbogweravag̃wama ji arovia hete agwa'g̃a javijitehe, ei ga ga pe. Tupana'ga po ti g̃a mbogwera pa g̃amanoa hugwi nehẽ okokatuve'g̃a. Okote'varuhuve'g̃a po ti ga ombogwera pa nehẽ no. Oro'e pa ore a'ea, ei ga.\n16 Heroviaro g̃waramo ji jirokwari jipi jirekokatuavo tajipoyja hete ti ji javo. Ako katu ji Tupana'ga pe. Ako katu ji ojipe'g̃a pe no. A'ero ji ikwahavi jiyvyteri pe jirekote'varuhue'yma, ei ga ga pe.\n17 —Ambokwara'ara'ja'ja ji jitekove'ỹ Jerusalém me, ei ga Félix'ga pe. Ag̃wamo jate ji hoa'javi pevo itambere'ia rerogwovo jire'yja'g̃a pe imbatere'ỹve'g̃a pe oji'i. Mbatera ji herohoi no takwava'ẽ ti Tupana'ga pe javo, ei ga ga pe.\n18 A'ea rehe ji hoi orejatykahavuhua pype. Jihoe'ymame ipype ji jipyhei tanhimombyry ti Tupana'ga pe javo, ei ga. Ojipe'g̃a nonhimongyi ji pyri pevo. Ji nanhi'ig̃ayvari g̃a momyina no. Nahã ji rekorame judeus'g̃a ji repiagi pevo, ei ga ga pe.\n19 Ásiapeve'g̃a ko pevo u judeus'g̃a jitehe. G̃ahã po uhu nde pyri javo nde ve ramo g̃a imbojapotarame ji rehe ramo, ei Paulo'ga.\n20 G̃a ndure'ymame po agwa'g̃a omombe'u nde ve jirekote'varuhuagwera naerũ hamo. Marã reki ji rekote'varuhuagwera oji'i ji nhimombe'urame oremog̃itahara'g̃a pyteri pe nhi'ama oji'i? ei ga.\n21 A'ea rupi ji eahyi g̃a pe oji'i: \"Ji g̃ambogweravag̃wama reroviaro g̃waramo pe ete'varuhui ji ve,\" a'e ji g̃a pe oji'i. Pohoa jate ji eahyi nhi'ama g̃apyteri pe oji'i, ei Paulo'ga ga pe.\n22 —Kirupi, ei Félix'ga a'ero.\nOkwaha hete ga Jesus'ga nhi'ig̃arupiva'ea novĩa. Igwete ga ei Paulo'ga pe:\n—Aerẽji ti ji ei ndereaporog̃ita pe a'ero nehẽ soldados'g̃a nduvihavuhu'ga rurame nehẽ Lísias'ga, ei Félix'ga g̃a pe.\n23 Igwete ga ei soldados'g̃a nduvihava'ga pe:\n—Ehepia katu ti Paulo'ga, ei ga. Na ga rekoi jate reki g̃wemimbotarimo onga pype. Na gareheve'g̃a herueruri mbatera ga pe jipi, ei Félix'ga ga pe.\nA'ero g̃a hopavi pea hugwi.\nPaulova'ea onhi'ig̃a'ja Félixva'ea pe\n24 Aerẽ Félix'ga rura'javi g̃wembirekohẽa pavẽi Drusilahẽa pavẽi. Hẽa ko judeuramo oko. Igwete ga Paulo'ga mbuhurukara'javi ojipyri tahendu ti ganhi'ig̃a javo. A'ero Paulo'ga imombe'ui ga pe ahejikoga Jesus Cristo'ga rehe.\n25 —Nahanahã po ahe oko katu hamo, ei Paulo'ga ga pe no. Ahe tokoyme g̃wemimbotarimova'ea rehe jate hamo, ei ga ga pe. Aerẽ po ti Tupana'ga g̃a mbuhurukapavi ojipyri javo g̃andeaporog̃ita pe nehẽ, ei Paulo'ga g̃a pe.\nA'ea renduvame Félix'ga kyhyji a'ero. Igwete ga ei Paulo'ga pe:\n—Heregwovo kiro a'ero, ei ga. Aerẽ hendupotara'javame po ti ji nde mbuhurukara'javi jijipyri nehẽ, ei Félix'ga ga pe.\n26 Igwete Félix'ga ei oyvyteri pe no novĩa: \"Paulo'ga po ti ombuhu itambere'ia ji ve ji mohemuka cadeia hugwi javo ji ve nehẽ,\" ei ga novĩa. Igwete ga Paulo'ga mbuhurukara'ja'javi ojipyri jipi ga monhi'ig̃a ga mongovo.\n27 Dois ga kwara mbo'ari. Emo Félix'ga nomohemukari Paulo'ga cadeia hugwi tonhimohẽ ti judeus'g̃a ji rehe javo. Aerẽ Pórcio Festo'ga rekoi Félix'ga py'rovo governadoramo a'ero.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/pahNT\/AC24.html","date":"2023-01-31T20:20:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499890.39\/warc\/CC-MAIN-20230131190543-20230131220543-00468.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":898,"character_repetition_ratio":0.075,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.229,"stopwords_ratio":0.441,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"27\nSoldadosva'ea gweroho Paulova'ea Roma pe\n1 Aerẽ Festo'ga ei soldados'g̃a pe:\n—Pembo'avuka ti kiro cadeiapypeve'g̃a Paulo'g̃a kiro itayharuhua pype g̃a mondovo César'ga gwyri pe Itália pe, ei ga soldados'g̃a pe.\nIgwete g̃a Paulo'g̃a nderohoi Júlio'ga pyri. Ga ko soldados'g̃a nduvihava'ga. G̃a oporavyky gwuvihavuhu'ga pe Roma pe onhimongyavo. Igwete soldados'g̃a Paulo'g̃a nderohoi javo Júlio'ga pe:\n—Embo'a ti cadeiapypeve'g̃a nderogwovo kiro, ei g̃a ga pe.\n2 Jihi Lucasramo aho Paulo'g̃a ndupi no. Igwete ore avi itayharuhua pype cidades de Adramítiohugwiva'ea pype.\n—Toroho ti imbojoapiapiavo cidades Ásiapeve'g̃a gwyri pe, ei g̃a.\nIgwete ore avi ipype orogwovo. Aristarco'ga oho ore rupi no Macedôniapeve'g̃a gwyripeve'ga cidade de Tessalônicapeve'ga.\n3 Igwete ore hoi. Ko'emame ore vahemi cidade de Sidom me. Igwete Júlio'ga pyryvamo Paulo'ga pe javo.\n—Eho ti g̃a pyri, ei ga, ejiheve'g̃a pyri tomondo ti g̃a mbatera nde ve, ei ga Paulo'ga pe.\nA'ero ore hoi.\n4 Aerẽ ore ava'javi orogwovo pea hugwi. Kiro yvyturanuhũa ruri ore rovatiamo. Nurã ore hoi ypa'ouhũ yvyri Chipre yvyri oronhimima yvytua hugwi.\n5 Aerẽ ore yahavi okwava Cilíciapeve'g̃a gwyra pyvõ. Panfíliapeve'g̃a gwyra pyvõ ore kwavi no. Aerẽ ore hoi cidade de Mirra pe Líciapeve'g̃a gwyri pe.\n6 Pevo Júlio'ga hepiagi ojipea itayharuhua Alexandriahugwiva'ea – kiroki oho g̃werĩ Itáliapeve'g̃a gwyri pe. Nurã Júlio'ga ore nhag̃i a'ea pype.\n7 He'yi ore kiri orogwovo. Maymbeve ore hoi orokovo. A'ereki yvyturanuhũa ore ve. Ndorohoi gwerevi ore orokovo. Ore vahemame cidade de Cnido yvyri yvytua norembogwavukari ipyvõ. Nurã ore hoi ypa'ouhũ yvyri Creta yvyri yvytue'yma rupi. Igwete ore kwavi Salmona pyvõ – perope yvya oho ypyteri pe.\n8 Hehemo ore hoi yembeyvyri. Yvytua noremovahemukari gwerevi nhimbiari pe Bons Portos pe ira'agwe cidade de Laséia hugwi.\n9 Aerẽ Paulo'ga g̃a mog̃itai novĩa. A'ereki maname ore pytai pevo. Okwavipe judeus'g̃a apoa a'ero i'ue'ỹkava – a'ea rupi g̃a ikwava'eg̃ukari mbiara Tupana'ga pe okote'varuhuva'ea rehe. Okwavipe a'ea. Tiruahũ orehoa'javame kiro. A'ereki yapohua u g̃werĩ. Nurã Paulo'ga g̃a mog̃itai javo g̃a pe.\n10 —Xahoa'javyme ti kiro, ei ga. Nhande hoaharame kiro po ti imbohahyukari nhande ve nehẽ, ei ga. Ite'varuhu po ti itayharuhua pe nhanembatera pe no. A'ero po ti nhande manoi nehẽ no, ei Paulo'ga g̃a pe.\n11 Júlio'ga nohenduvi reki Paulo'ga nhi'ig̃a. Gwerovia ga itayharuhua jara'ga nhi'ig̃a imondohara'g̃a nduvihava'ga nhi'ig̃a no.\n12 Ojipe'g̃a e'i no:\n—Timbojaryme ti yhara avo, ei g̃a. A'ereki ite'varuhu nhimbiara yapouhua rupi, ei g̃a ojohupe. Hehemo'i ti tiroho ypa'ouhũ yvyri Creta yvyri imboja. Tihepia ti nhanevahema pevo cidade de Fenice pe nehẽ, ei g̃a. Pevo po ti nhande imbojari yhara yapouhua rupi. A'ereki pyry ijahava pevo. Ndipopoakahetei ko yvytua pevo, ei g̃a ojohupeupe onhimongyavo.\nYvyruhua\n13 Aerẽ turi yvytukatua. Nurã g̃a ei ojohupe:\n—Xaho tuhẽ kirog̃we, ja'gwy, ei g̃a. Kirog̃we po pyry ovuhu nhandehohava, ei g̃a ojohupe novĩa.\nA'ero g̃a hupiri yhya hugwi itauhuva'ea ipohyiva'ea – kiroki nomoanhanukari itayharuhua. Igwete ore hoa'javi Creta rembeyvyri.\n14 Emo kotihĩ uhu yvyturanuhũa Creta hugwi. Nordeste ko hera yvyturanuhũa rera.\n15 Kiro turahyi itayharuhua pe. Tegwete ore herohohava yvytua ore rovatiamo g̃waramo. Yvytua tuhẽ ore rerohoi ore rerekovo a'ero.\n16-17 Ypa'õ yvyri Cauda yvyri ore hoi. Pevo igwyre'i yvytua ore ve. Igwete ore ipyhygahyi yha'ria hupia. Norombo'avi gwerevi ore itayharuhua pype herekokatuavo. Kirẽ g̃a imonhatimatimani itayharuhua ihama rerogwovo nhapytiamo imongovo toandogyme ti itayharuhua javo. Aerẽ:\n—Kiro po ti nhande herohoi tye'ymuhũa apiavo herotyva y'ytig̃uhũa rehe nehẽ, ei g̃a okyhyjiavo.\nA'ereki pevo u y'ytig̃uhũa ypyteri pe'i Líbiapeve'g̃a gwyra ypyvo. Igwete g̃a imbojyva'javi itayharuhua pype tapy'ynhapiruhuva'ea yhara moanhandava yvytua tomoanhaheteyme ti javo. G̃wemimbotarimo yvytua ore rerohoi a'ero.\n18 Ndopigi yvyruhua ore mbojirejireva. Nurã ko'emame g̃a imombomombori mbatera y pe timbovevujuka ti itayharuhua javo.\n19 Ko'emame g̃a opoa pyvõ imombori y pe itayharuhua rupiara no.\n20 He'yi ore kiri ipype. Arimo ore ndorohepiaga'javi kwara. Ypytunimo ore ndorohepiaga'javi jaytata'ia. Igwete yvyruhua ore rerekouhui. Nurã ore ei:\n—Kiro po ti nhande papavi tuhẽ nehẽ, oro'e ore orojohupe.\n21 Ymya g̃a ndo'ukatua'javi mbatera okovo. A'ero Paulo'ga hoi g̃apyteri pe o'ama.\n—Mbaria po pe nanhirenduvi raikwehe, ei ga g̃a pe. Ndaperuri po pe Creta hugwi ramo. Herure'ymame po ndojigwarajuhui itayharuhua rehe kiro ramo. A'ero po mbatera ndohoi ypy pe ramo, ei Paulo'ga g̃a pe.\n22 Emo kiro ji ei pe me: Penhimboitakwerimo ti peko. Niamanoi po ti nhande nehẽ. Itayharuhua tehe po ti oho ypy pe nehẽ, ei ga g̃a pe.\n23 Akwaha ji a'ea. A'ereki Tupana'ga – ga ji pojyka ojive, gaha ji ambohete hete jipi – gaha ojipyrive'ga mbuhuruka ji pyri ga mo'ama ypytunimo, ei ga.\n24 Igwete ga ei ji ve oji'i: \"Paulo, terekyhyji ti ekovo. Ereho tuhẽ ti nde e'ama César'ga pyri nehẽ,\" ei ga ji ve oji'i, ei ga g̃a pe. \"Tupana'ga ti omombyry nde ve. Nurã ti nderupive'g̃a ndopapavi ypy pe nehẽ,\" ei Tupana'gapyrive'ga ji ve, ei ga.\n25 Penhimboitakwerimo ti peko a'ero, ei Paulo'ga g̃a pe. Ajiko ji Tupana'ga rehe. A'ero ji heroviahetei ganhi'ig̃a jijive. Nurã ji ei pe me: Na tuhẽ po ti ihoi Tupana'ga rembi'ea rupi nehẽ, ei ga.\n26 A'erorame tehe po ti yvytua nhande rerohoi nhande mbotyva nhande nog̃a ypa'ouhũa rehe, ei Paulo'ga imombe'gwovo g̃a pe.\n27 He'yi treze ore kiri yvyruhua rerekovo. Yvytua ore rerohorohoi ypiahua ruvihavuhua pype Mediterrâneo pype. Ypyhaji katu itayharuhua mondohara'g̃a ei:\n—Ira'agweuhunhi yembe'yva ag̃wamo, ei g̃a ojohupe.\n28 Igwete g̃a ha'ãa'ag̃i tihepia ti typya a'ero javo.\n—Trinta e seis metros, ei g̃a.\nHehemo'i g̃a herohoi ha'ãa'ag̃a'java.\n—Igwyre'i kirog̃we typya vinte e sete metros, ei g̃a.\n29 Kiro po ti yvytua nhande rerohoi ita rehe nhande nog̃a nehẽ, ei g̃a okyhyjiavo.\nNurã g̃a ipohyiva'ea imbojyvi yhara revira hugwi ihamuhũa rehe. Quatro g̃a imbojyvi ipohyiva'ea imondovo ypy pe timombyta ti itayharuhua inog̃a javo.\n—Kotihĩ po ko'ema ruri hamo, ei g̃a ojohupe.\n30 Emo itayharuhua mondohara'g̃a oka'nhy pota jugwi onhimima xamanoyme ti javo ojohupe. A'ero g̃a imbojyvi yha'ria y pe. Igwete g̃a ei jara'g̃a pe o'mbero:\n—Torombojy ti ipohyiva'ea itayharuhua tĩa hugwi kiro, ei g̃a o'mbero.\n31 Oka'nhy g̃werĩ reki g̃a novĩa. Emo Paulo'ga ikwahavame e'i soldados'g̃a pe Júlio'g̃a pe:\n—Imondohara'g̃a pytae'ymame itayharuhua pype po ti pe papavi ypy pe nehẽ, ei ga.\n32 Igwete soldados'g̃a ikwahavondogi ihamuhũa imbojyhava yha'ria mbohia y pe tohoyme ti g̃a javo.\n33 Ko'eg̃atue'yma rupi Paulo'ga ei ipypiara'g̃a pe nhaporemo:\n—Peji i'gwovo kirog̃we, ei ga. A'ereki he'yi quatorze pe kiri i'ukatue'yma marã po ti nhande ve javo, ei ga.\n34 Nurã ji ehetei pe me: Pe'u ti mo tapepytujiko tuhẽ ti. Napemanoi po ti pe nehẽ, a'e ji pe me, ei Paulo'ga g̃a pe.\n35 Onhi'ig̃irẽ ga ipyhygi pão onhi'ig̃a Tupana'ga pe g̃andovaki.\n—Pyry hete nde imbuhuri mbatera ore ve toro'u, ei Paulo'ga ga pe.\nIgwete ga jaygwe'rogi i'gwovo.\n36 A'ero g̃a ndoryvamo i'gwovo no.\n37 He'yjuhuva'ero ore rekoi itayharuhua pype duzentos e setenta e seis.\n38 I'ukatupavirẽ g̃a imombomombori trigo y pe timbovevujuka itayharuhua javo.\nTypepemuhũa gwovaja'ro itayharuhua\n39 Ko'eg̃aturame itayharuhua mondohara'g̃a hepiagi yvya ikwahave'yma. Kirẽ g̃a hepiagi ypia'ia y'ytig̃a hembeyvyri. Nurã g̃a ei ojohupe:\n—Pevo ti tiroho herohyga y'ytig̃a rehe heroja. Tihepia ti nhande herovahema pevo nehẽ, ei g̃a ojohupe.\n40 A'ero g̃a ikwahavondogi ihama imbohia ipohyiva'ea ypy pe. A'ea ja jara'g̃a ikwaharavi imopyryryngava tiroho katu javo. Igwete g̃a imbovyri yva rehe tapy'ynhapiruhuva'ea itayharuhua moanhandava imohina ipypira. Itĩa rehe g̃a imbovyri imohina a'ea pyvõ ti yvytua tomoanha yhara javo. Nahã yvytua ore rerohoi yembe'yva rehei katu novĩa.\n41 Emo ore rerohy ore nog̃a ypyjuvuhua rehe ypyteri pe. A'ero itĩatykai y'ytig̃a rehe. Ndojipe'aa'javi jugwi. Igwete hevira jovaja'roja'rogi a'ero typepemuhũa rerekouhuavo.\n42 Igwete soldados'g̃a ei ojohupe:\n—Tijuka pa ti cadeiapypeve'g̃a a'ero toytavyme ti g̃a oka'nhyma nhande hugwi, ei g̃a ojohupe.\n43 Emo Júlio'ga e'i g̃a pe:\n—Tapejukai ti g̃a, ei ga g̃a pe.\nA'ereki ga ndojukaukapotari Paulo'ga. Kirẽ ga ei ore ve:\n—Ikwahavame pejiytavo pe na'ẽ ti pepopepo y pe pejiytavo penhi'eamo yembe'yi pe nehẽ, ei ga.\n44 Aerẽ ti jararamo pehopeho yva raygwera rehe itayharuhua raygwera rehe nehẽ, ei ga ore ve.\nNahanahã ore hopavi yembe'yi pe a'ero oro'eamo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/pahNT\/AC27.html","date":"2023-01-31T03:48:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499842.81\/warc\/CC-MAIN-20230131023947-20230131053947-00801.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000009537,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000009536743164}","num_words":1235,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.217,"stopwords_ratio":0.34,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"5\nPepyry pe, ei Tupana'ga\n1 Nhande jikoga g̃waramo ga rehe Tupana'ga e'i nhande ve: \"Pepyry hete pe,\" ei ga. Nurã nhandepy'a rukatui Tupana'ga rehe. A'ereki Jesus Cristo'ga nhandepojykaharete'ga omano nhanderekote'varuhua momboa nhande hugwi.\n2 Nhande jikogame ga rehe Cristo'ga ikwahavukahetei nhande ve Tupana'ga remimombyryva. A'ereki Tupana'ga omombyry nhande ve jipi. Nhanderory hete nhande no. A'ereki nhande xa'e: Tupana'ga ruvihavuhuhetea rupi po ti nhande rekoi nehẽ.\n3 Nahã no, nhanderory nhande mbatera rahya rehe no. A'ereki hahyrame nhande ve xanhimboita nhande nhanenhimomiranama.\n4 A'ero Tupana'ga ei nhande ve: \"Pepyry tuhẽ pe penhimomiranama.\" Ikwahavame Tupana'ga nhi'ig̃a koji'i nhande ei a'ero: Aerẽ po ti nhande rekoi Tupana'ga ruvihavuhuhetea rupi nehẽ.\n5 A'ea erame nhande ndiroviatehei. A'ereki Tupana'ga py'a ja ko nhande. Tupana'ga ombuhu gwa'uva nhande pyri. Gara'uva okwahavuka nhande ve Tupana'ga remiarõa a'ero.\n6 Nhande niandepopoakari nhanenhimbopiro'yavo nhanderekote'varuhua hugwi ikwehe. Aerẽ Tupana'ga ei raikwehe: \"Kirog̃we oho japiavo. Kirog̃we po ti Cristo'ga manoi okote'varuhuve'g̃a ndepyga nehẽ,\" ei ga. A'ero Cristo'ga manoi tuhẽ nhande repyga raikwehe.\n7 Nhanderovai jate nhande niamanoi te ojipe'g̃a ndepyga okokatuve'g̃a ndepyga vehevi. Nhande ndia'ei gwerevi: \"Amano po ti ji pyryheteve'ga repyga.\"\n8 Tupana'ga ki a'e te nhande atyvi. Ga nhande arõ hete. Gwepiuka ga g̃wemiarõa gwa'yra'ga momanorame. A'ereki nhande rekote'varuhurame Cristo'ga omano nhande repyga.\n9 Cristo'ga manoro g̃waramo Tupana'ga ei nhande ve kiro: \"Pepyry pe.\" A'ero po ti na tuhẽ nehẽ no. Nhande mombyryva g̃waramo po ti Cristo'ga nhande mbopiro'yi Tupana'ga monha'nga hugwi. A'ero po ti Tupana'ga nonhimonha'ngaa'javi nhanderekote'varuhuagwera rehe nhande mondove'ỹ hahyva'ea ruvihava pype nhande manorame nehẽ.\n10 Nhande xako te'varuhu ypy Tupana'ga pe. Emo Cristo'ga manoro g̃waramo Tupana'ga ojirekokatuuka nhande ve. A'ero po ti na tuhẽ nehẽ no. Tupana'ga ojirekokatuuka nhande ve kiro. A'ero po ti Cristo'ga okojiro g̃waramo nhande rerekokatui nehẽ no.\n11 Nahã no, nhanderory hete nhande Tupana'ga rehe no. A'ereki Jesus Cristo'ga nhandepojykaharete'ga gwerekokatuuka Tupana'ga kiro nhande ve.\nAdãova'ea reaporog̃itaagwera ikwahy nhande rehe\n12 Nahã a'ero. Adãova'ea oko te'varuhu ypy yvya koty hako. Nurã ahe manoi. Nahã yvyakotyve'g̃a manombavi okote'varuhupava g̃waramo.\n13 Moisésva'ea remimbo'ea renonde yvyakotyva'ea oko te'varuhu pa. Emo Tupana'ga nde'i ahe ve: \"Pe napehendukatui Moisésva'ea remimbo'eagwera.\" A'ereki Moisésva'ea nombo'ei ve ahe.\n14 Emo a'ea rupi Moisésva'ea remimbo'ea renonde ahe manomanombavi Adãova'ea py'rovova'ea. Adãova'ea nonhi'ĩpo'rui Tupana'ga okote'varuhuavo. Adãova'ea rekote'varuhua atyvi reki jarava'ea rekote'varuhua novĩa. Emo ahe omanomanomba a'ea rupi.\nCristo'ga reaporog̃ita ikwahy tuhẽ nhande rehe\nAdãova'ea reaporog̃ita ikwahy nhande rehe. A'ea nhande mbo'e aerẽve'ga rehe Cristo'ga rehe. A'ereki Cristo'ga reaporog̃ita ikwahy jitehe nhande rehe no.\n15 Emo ojoatyvi reki Adãova'ea Cristo'ga pavẽi. A'ereki Adãova'ea oko te'varuhu. Cristo'ga ki a'e te pyry nhande ve. Adãova'ea ojipejiva'ea oko te'varuhu. A'ero nhandere'yjuhua rekote'varuhui nhanemanomanomo. Tupana'ga ki a'e te omombyry nhande ve. A'ereki ga nhandere'yjuhua mombyrymbyryvuka Jesus Cristo'ga pe ojipejive'ga pe. Jesus Cristo'ga reaporog̃ita ikwahy tuhẽ nhande rehe a'ero ga imombyryvame nhande ve.\n16 Ojoatyvi tuhẽ Adãova'ea Tupana'ga pavẽi. Adãova'ea rekote'varuhurẽ Tupana'ga ei ahe ve: \"Ereko te'varuhu nde.\" A'ero ga ei nhande ve nhaporemo: \"Peko te'varuhu pe.\" Emo nhandere'yjuhua rekote'varuhurẽ Tupana'ga ei reki nhande ve: \"Pepyry hete pe.\" A'ereki ga omombyry tehe nhande ve.\n17 Nhande xamanomanomba ojipejiva'ea rekote'varuhuro g̃waramo. Emo ojipejive'ga pyryva Jesus Cristo'ga pyryva ikwahy tuhẽ nhande rehe nhande mbohuvihavuhuavo. A'ereki nhande jikogame ga rehe Tupana'ga omombyry hete nhande ve. Igwete ga nhande mombyryvi. A'ero Jesus Cristo'ga nhande mbohuvihavuhui a.\n18 Adãova'ea rekote'varuhuro g̃waramo Tupana'ga ei nhande ve: \"Peko te'varuhu pa pe yvyakotyva'ero.\" Emo Cristo'ga opyryva g̃waramo omano nhande repyga. Nahã ga nhande mbopiro'yi nhanderekote'varuhua hugwi nhande mongoheteavo.\n19 Adãova'ea nohendukatui Tupana'ga nhi'ig̃a. A'ero nhande rekote'varuhupavi kiromo. Jesus Cristo'ga ki a'e te g̃wendu katu Tupana'ga nhi'ig̃a. A'ero Cristo'ga nhandere'yjuhua mombyryvi kiromo.\n20 Tupana'ga okwatijaruka onhi'ig̃a Moisésva'ea pe hako tokwaha ti g̃a okote'varuhua javo. Ikwahavame Tupana'ga nhi'ig̃a koji'i tehe g̃a ndekote'varuhui jipi. Emo g̃a ndekote'varuhuheterame Tupana'ga imombyryhetehetei g̃a pe.\n21 Nahã ji ei a'ero. Nhanderekote'varuhua ikwahy nhande rehe nhanemanoag̃wama nhande mondovouka hahyva'ea ruvihava pype. Emo Tupana'ga remimombyryva ikwahy jitehe nhande rehe no. A'ereki Tupana'ga nhande mombyry hete. A'ero po ti ga nhande mongoukari ojipyri nehẽ. Jesus Cristo'ga pe nhandepojykaharete'ga pe po ti ga nhande mongoukari yvagi pe avuirama nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/pahNT\/RM5.html","date":"2023-02-06T18:38:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500357.3\/warc\/CC-MAIN-20230206181343-20230206211343-00176.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999946356,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999946355819702}","num_words":641,"character_repetition_ratio":0.113,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.202,"stopwords_ratio":0.429,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"3\nJesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'ga\n1 A'itituhẽva'ea nhande ei: Kiroki ga e'i taporavyky ti ji Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuavo javo – ga opota pyryva'ea. A'ereki nanongara aheporavykya ko pyry, xa'e nhande a'itituhẽva'ea mombe'gwovo.\n2 Toko katu ti Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'ga ojikoheteavo Jesus'ga rehe. A'ero tegwete ojipe'g̃a ehava ga pe. Ojipeji tehe ti ga togwereko g̃wembirekohẽa. Taheaporog̃ita pyry ti ga. Tonhimbovyvy ti ga okokatuavo. Po ojipe'g̃a nduri ga repiaga oropyta pota ore nde pyri javo, a'ero ti ga tohoryory g̃a ndehe g̃a mbuhuruka g̃wonga pe g̃a pokoga. Tombo'e kwaha hete ti ga Tupana'ga nhi'ig̃a rehe.\n3 Heagwyryve'g̃a ja rũi ti ga toko jugwejuhue'yma ahemboheagwyryva'ea vinho. Tonhimboahivyme ti ga ojipe'g̃a pe. Toko katu ti ga ojipe'g̃a pe g̃a ndayvare'yma onhyromo. Tokoyme ti ga ojipe'g̃a ja – kiroki g̃a itambere'ia pyhyga rehe jate gweaporog̃ita jipi.\n4 Tohepia katu kwaha ti ga g̃wongapypeve'g̃a mondomondokatuavo. Tomondo ti ga gwa'yra'g̃a onhi'ig̃a rupi. Ojihe ti ga tomondouka gwa'yra'g̃a ndeaporog̃ita imohinuka.\n5 Po ga ndohepiakatukwahavi g̃wongapypeve'g̃a gwa'yra'g̃a no g̃a mongoe'yma onhi'ig̃a rupi, a'ero po ti ga ndohepiakatukwahavi Jesus'gareheve'g̃a g̃a nhimono'og̃ame tihendu ti Tupana'ga nhi'ig̃a javo. Nanongara'ga ti tokoyme g̃andepiakatuharamo a'ero.\n6 Tokoyme ti ga g̃andepiakatuharamo – kiroki ga korogwe ojiko Jesus Cristo'ga rehe. A'ereki ga ndokwahahetei ve nahã ahe toko Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi jave'yma. Mara'ngu po ti nanongara'ga okote'varuhuavo onhimboheteavo nehẽ? \"Ako pyry ji g̃a hohe pa jitekovo g̃andepiakatuharamo,\" e po ti ga nehẽ. Po ti ga ei a'ea nehẽ, a'ero po ti Tupana'ga ei ga pe nehẽ ereko te'varuhu nde enhimboheterame javo. A'ea jitehe Tupana'ga ei Diabo'ga pe ga mondovo ojihugwi hako. A'ereki Diabo'ga onhimbohete.\n7 Toko katu ti Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'ga. A'ero po ti Jesus'gareheve'g̃arũive'g̃a ekatui ga mombe'gwovo pyry hete ga okokatuavo javo. Ga rekokatue'ymame po ti g̃a ga rerekomemui nehẽ ite'varuhu reki ga javo. Nahã po ti Diabo'ga ga mondoi g̃wemimbotarimova'ea rupi nehẽ.\nJesus'gareheve'g̃a pokohara'g̃a\n8 Kiro ti ji imombe'ui nde ve Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'g̃a pokohara'g̃a. G̃andepiakatuhara'g̃a javijitehe ti g̃a tonhimbovyvy ojikoheteavo Jesus'ga rehe. Ti'mbeyme ti g̃a. Tougwejuhuyme ti g̃a ahemboheagwyryva'ea vinho okovo. Tokoyme ti g̃a ojipe'g̃a ja – kiroki g̃a itambere'ia pyhyga rehe jate heaporog̃ita jipi.\n9 Nane'ymi gweaporog̃itapyryvamo ti g̃a togwerovia hete aherembikwahavipyre'yma – kiroki a'ea Tupana'ga okwahavuka kiro Jesus Cristo'ga mombe'ua. Tojiko hete ti g̃a Jesus Cristo'ga rehe omano ga nhande repyga javo.\n10 Jara'g̃a Jesus'gareheve'g̃a ti te'i g̃a pe: \"Tihepia na'ẽ ti pendekokatua pe g̃a pokogame.\" A'ea ti g̃a te'i g̃a ndepiaga. Po g̃a ndekopyryvamo g̃a pokokatuavo, a'ero po ti g̃a toko g̃apokoharamo.\n11 G̃a javijitehe ti kunhangwera'g̃a tonhimbovyvy. Te'ite'iuhuyme ti g̃a ojipe'g̃a pe. Taheaporog̃ita pyry ti g̃a. Tombojiko pa ti g̃a ojipe'g̃a ojihe jipi. Nahã ti kunhangwera'g̃a toko.\n12 Akwaimbae'g̃a Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'g̃a pokohara'g̃a ti togwereko ojipeji tehe g̃wembireko'g̃a. Tomondo ti g̃a gwa'yra'g̃a onhi'ig̃a rupi g̃a ndepiakatukwahava. Tohepia katu kwaha ti g̃a g̃wongapypeve'g̃a no g̃a mondomondokatuavo.\n13 Aerẽ, Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'g̃a pokoharamo, g̃a jara'g̃a pokokaturame po ti koji'i g̃ambohetea nehẽ. Koji'i po ti g̃a Tupana'ga kwahavi nehẽ g̃a g̃a pokoga g̃waramo. Ndopojihuvi hete ti g̃a imombe'uheteavo g̃wembiroviara Cristo Jesus'ga mombe'ua a'ero nehẽ.\nPaulova'ea omombe'u a'itituhẽva'ea rerekokatua\n14 Aho pota tuhẽ ji nde pyri nambegwei jihoa javo. Emo ji akwatija nde ve kiro.\n15 A'ereki ji a'e: Mara'ngu po ti nhimbegweramo jigwovo nehẽ? Nurã ji herohoukari nhirembikwatijarukara kiro. Imonhi'ig̃ame po ti nde ikwahavi javo nehẽ. \" 'Nahanahã ti Jesus'gareheve'g̃a toko katu ojohupe Tupana'ga ra'yramo,' ei Paulo'ga,\" ere po ti nde nehẽ. Jesus'gareheve'g̃a ko avuiramave'gareheve'g̃a. G̃a okwahavuka Jesus Cristo'ga mombe'ua ojipe'g̃a pe a'ea ko a'itituhẽva'ea javo herekokatuavo.\n16 Cristo Jesus'ga mombe'ua a'itituhẽva'ea ko huvihavuhu tuhẽ ahe monhimomby'aheteavo. A'ea jukwaha nhande ve nhaporemo. A'itituhẽva'ea ko aherembikwahavipyre'yma – kiroki a'ea Tupana'ga okwahavuka nhande ve kiro Cristo Jesus'ga mombe'ua nhanerembiroviara. Momi ko Cristo Jesus'ga mombe'ua a'itituhẽva'ea:\nGa ko ojipiuka onhimongovo yvyakotyva'ero.\n\"Gareaporog̃ita ko pyry hete,\" e'i Tupana'ga ra'uva ga kwahaheteavo.\nGaha Tupana'gapyrive'g̃a ga repia.\nGaha gareheve'g̃a ga mombe'u judeus'g̃arũive'g̃a pe gentios'g̃a pe.\nGa rehe yvyakotyve'g̃a pyteripeve'g̃a ojiko.\nGaha Tupana'ga ga reroho yvagi pe ga mboheteavo pevo.\nA'ea ko Cristo Jesus'ga mombe'ua.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/pahNT\/T13.html","date":"2023-01-31T09:44:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499857.57\/warc\/CC-MAIN-20230131091122-20230131121122-00276.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":613,"character_repetition_ratio":0.105,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.2,"stopwords_ratio":0.423,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"4\nPaulova'ea omog̃ita ahe\n1 Nhiirũ, opogwepiaga'u hete ji. A'ereki ji ako hete pe ndehe. Pe ji mbohoryory hete nhiremiarõhetea. A'ereki pe ji rendu katu ji Cristo'ga mombe'urame pe me ikwehe. Nahã ti peko penhimboitakwerimo pejikoty'a nhandepojykaharete'ga pavẽi.\n2 Kiro ji ehetei Evódiahẽa pe Síntiquehẽa pe no: Pe nhandepojykaharete'gareheva'ero g̃waramo pembojo'ja hete ti pejeaporog̃ita a'ero pejogwerekokatuavo.\n3 Nde ve ji ei nhimoirũhareteramo: Emog̃ita katu ti Evódia'g̃a pokoga taheaporog̃ita pyry ti g̃a javo. A'ereki g̃a oporavyky hete ji pavẽi ikwehe Cristo'ga mombe'gwovo ojipe'g̃a pe ikwehe. Clemente'ga na jitehe oporavyky hete Cristo'ga mombe'gwombe'gwovo ji pavẽi ikwehe no. Jara'g̃a no – g̃andera Tupana'ga okwatija pa livro pype tarohouka ti g̃a jijipyri yvagi pe nehẽ javo.\n4 Pejoryjory ti jipi Cristo'gareheva'ero g̃waramo. A'ea'ja ji a'ea pe me: Pejoryjory ti.\n5 Pekwahavuka ti penhyrõa ojipe'g̃a pe nhaporemo. A'ereki Cristo'ga ura'ja g̃werĩ yvya koty.\n6 Tokoteheyme tuhẽ ti pepy'a. Penhi'inhi'ĩ ti Tupana'ga pe jipi. Pemombe'u pa ti ga pe penhiporanduva. Penhi'ig̃a nanani ga pe pe'ji ti: \"Ndepyry hete nde ore ve jipi.\"\n7 A'ero po ti Tupana'ga inog̃atuhetei pepy'a. Yvyakotyva'ero nhande nhimomby'ai a'ea rehe marã po ga inog̃atuhetei nhandepy'a javo. Inog̃aturame po ti ndokotehei pepy'a a'ero. A'ereki pe pejikoty'a Jesus Cristo'ga pavẽi.\n8 Nhiirũ, kiro ji ei reki pe me a'ero: Pejapyaka hete ti aherekokatua rehe. Kiroki a'ea rehe ojipe'g̃a ahe mbohete pyryheteva'ea rehe – a'ea rehe ti pejapyaka no. Okokatuve'g̃a ko oko a'itituhẽva'ea rehe jate opoyjahetero. Onhimbovyvy g̃a. G̃a ojipe'g̃a ndereko katu. Ojipe'g̃a nde'i g̃a pe: \"Oko te'varuhu g̃a,\" nde'i g̃a. \"Pyry hete g̃a,\" ei g̃a g̃a pe. Onhiarõuka hete g̃a ojipe'g̃a pe. Pejapyaka hete ti aherekokatua rehe nhaporemo a'ero.\n9 Opombo'embo'e ko ji ikwehe. Igwete pe ndekoi nhiremimbo'eagwera rehe. Pehendu pe ji nhi'ig̃ame pe me ikwehe. Pehepia pe jirekoagwera no. Ji rupi ti peho a'ero, a'e ji pe me. A'ero po ti Tupana'ga rekoi pe pavẽi nehẽ nhandepy'a nog̃atuhara'ga.\nPyry pe imbuhurukari ji ve, ei ahe\n10 Ymya pe ag̃ataramo ji rehe ji poko pota novĩa. Emo avuirama ahã pe me imbuhurukahava. Ag̃wamo reki pe ag̃atara'javamo imbuhuruka ji ve. A'ea rehe ji roryhetero jijikoty'a Cristo'ga pavẽi.\n11 Ji nda'ei a'ea nhimbatere'yma g̃waramo. A'ereki ji anhimbo'e nhinhiroyrõe'yma mbatera rehe.\n12 Ajipokwaha ji herekoe'yma rehe. Ji ajipokwaha herekoahivuhua rehe no. Nane'yne'ymi ji nhimbo'epavi nhinhiroyrõe'yma jikogahivame ty'ara ji rerekorame no. Jirory ji mbatera rerekoheterame. Herekoe'ymame ji roryvamo jitehe nehẽ no.\n13 Anhimomiranamba ji jupe jipopoakaramo Cristo'ga pavẽi jitekovo g̃waramo. A'ereki gaha ji mbopopoaka ji rerekovo.\n14 Pyry hete reki pe ji moirũi ikwehe ji ikwahavame hahya ikwehe.\n15 Filipospeva'ero pe pekwaha hete ojipe'g̃a remimbuhure'yma ji ve – kiroki g̃a ojatyka Cristo'gareheva'ero. Ji Cristo'ga mombe'uypyrame pe me jigwovo pegwyra hugwi Macedônia hugwi ikwehe pehe jate pembuhuruka itambere'ia ji ve ikwehe.\n16 A'ereki cidade de Tessalônica pe vehevi pe pembuhumbuhuruka ji ve ji herekoe'ymame ikwehe.\n17 Ji ndapotarahivuhui reki itambere'ia. Apotarahi ji imombyryva pe me. Pe imbuhumbuhurame igwaigwavete po ti Tupana'ga imombyryvi pe me nehẽ no.\n18 Apyhy pa ji penemimbuhurukara kiro. Ji areko hete a'ero. Nhimbatere'yjuhu ji kiro. A'ereki Epafrodito'ga gweru pa ji ve pe hugwi. Penemimbuhuragwera ko ikwava'eg̃ipyra Tupana'ga pe pyryheteva'ea. Tupana'ga onhimohẽ hehe pyry hete javo jupe.\n19 A'ero po ti jirepykavamo Tupana'ga imondoukari pe me ombateraheteahugwiva'ea nehẽ pe herekoe'ymame nehẽ. Jesus Cristo'ga pe po ti ga ei emondo ti g̃a pe javo.\n20 Nane'ymi timbohete Tupana'ga nhanderuvete'ga avuirama nehẽ. Amém.\nPaulova'ea omondo pa onhi'ig̃agwera\n21 Pemondo ti nhinhi'ig̃a g̃a pe nhaporemo – kiroki g̃a ojikoty'a Jesus Cristo'ga pavẽi. Nhipavẽive'g̃a omondouka onhi'ig̃a pe me no nhaneirũ'g̃a.\n22 Avove'g̃a nhaporemo Jesus Cristo'gareheve'g̃a omondouka pe me. Kiroki g̃a oporavyky huvihavuhu'ga ronga pe César'ga ronga pe – g̃a kaitu omondouka onhi'ig̃a pe me.\n23 Nhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga tomombyry pe me nhaporemo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/pahNT\/PP4.html","date":"2023-01-27T15:24:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764494986.94\/warc\/CC-MAIN-20230127132641-20230127162641-00198.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000032187,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000032186508179}","num_words":573,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.21,"stopwords_ratio":0.41,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"16\nPaulova'ea omondouka onhi'ig̃a g̃wembikwahava'ea pe\n1 Tamombe'u ti pe me Febehẽa nhaneirũhẽa. Hẽa ko Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'g̃a pokoharamo oko cidade de Cencréia pe. Pyry hete ko hẽa.\n2 Hẽa rurame pe pyri pembuhu ti hẽa penhonga pe pejikokatuavo hẽa pe. A'ereki hẽa ojiko hete nhandepojykaharete'ga rehe. Nanongara'g̃a po nhande timbuhuruka tuhẽ nhande pyri hamo nhande Cristo'gareheva'ero g̃waramo hamo. Hẽa herekoe'ymame mbatera pemondomondo ti hẽa pe a'ero. A'ereki hẽa jitehe opokopoko jara'g̃a jipi. Hẽa ji poko ikwehe no. Nurã ti pepoko hẽa imondovo hẽa pe mbatera nehẽ.\n3 Tamondouka ji nhinhi'ig̃a Priscilahẽa pe hẽarembireko'ga pe no Áquila'ga pe. G̃a oporavyky ji pavẽi Jesus Cristo'ga mombe'gwovo ikwehe.\n4 Ji repyga g̃a omano gwerevi onhia'ngue'yma ikwehe tomanoyme ti Paulo'ga javo ikwehe. A'e ji g̃a pe kiro: \"Pepyry hete pe.\" Judeus'g̃arũive'g̃a na jitehe e'i – kiroki g̃a onhimono'õ jipi Cristo'gareheva'ero. G̃a nhaporemo e'i Áquila'g̃a pe: \"Pepyry hete pe Paulo'ga a'nguavo.\"\n5 Tamondouka ji nhinhi'ig̃a g̃a pe no – kiroki g̃a onhimono'õ Cristo'gareheva'ero Áquila'g̃a nonga pe.\nTamondouka ti nhinhi'ig̃a Epêneto'ga pe no. Jipy'a ja hete ga. Ga na'ẽ ko ojiko Cristo'ga rehe Ásiapeve'g̃a gwyri pe ikwehe.\n6 Tamondouka ji nhinhi'ig̃a Mariahẽa pe. Hẽa oporavyky hete pe pokoga raikwehe.\n7 Tamondouka ji nhinhi'ig̃a Andrônico'ga pe Juniashẽa pe no. G̃a ko jire'yja'g̃a judeus'g̃a. Orojogwereko ore cadeia pype ikwehe. Jijikoga renonde g̃a jikogi Cristo'ga rehe. G̃a ko ojipe'g̃a hohe Cristo'ga moirũhara'g̃a pyteri pe.\n8 Tamondouka ji nhinhi'ig̃a Amplíato'ga pe no. Jipy'a ja hete ga Cristo'gareheva'ero.\n9 Tamondouka ji nhinhi'ig̃a Urbano'ga pe no. Nhande ja ga poravykyi tamombe'u ti Cristo'ga g̃a pe javo. Estáquis'ga pe ji imondoukari nhinhi'ig̃a no. Jipy'a ja hete ga.\n10 Tamondouka ji nhinhi'ig̃a Apeles'ga pe no. Onhimomirana ga hahya pe opohire'yma Cristo'ga hugwi.\nTamondouka ji nhinhi'ig̃a Aristóbulo'ga rongapypeve'g̃a pe no.\n11 Tamondouka ji nhinhi'ig̃a Herodião'ga pe. Jire'yja'ga ko ga judeu'ga.\nTamondouka ji nhinhi'ig̃a Narciso'ga rongapypeve'g̃a pe no – kiroki g̃a ojiko Cristo'ga rehe.\n12 Tamondouka ji nhinhi'ig̃a Trifenahẽa pe no Trifosahẽa pe no. G̃a oporavyky hete nhandepojykaharete'ga pe.\nTamondouka ji nhinhi'ig̃a Pérsidehẽa pe. Jipy'a ja hete hẽa. Hẽa oporavyky hete tuhẽ nhandepojykaharete'ga pe no.\n13 Tamondouka ji nhinhi'ig̃a Rufo'ga pe. Ojipe'g̃a hohe ko ga pyry hete Cristo'gareheva'ero. Gayhẽa pe ji imondoukari nhinhi'ig̃a no. Jihya ja ko hẽa ji rerekokaturo g̃waramo.\n14 Tamondouka ji nhinhi'ig̃a Asíncrito'ga pe no Flegonte'ga pe no Hermes'ga pe Pátrobas'ga pe Hermas'ga pe g̃apyrive'g̃a pe no nhaneirũ'g̃a.\n15 Tamondouka ji nhinhi'ig̃a Filólogo'ga pe Júliahẽa pe no Nereu'ga pe garendyrahẽa pe no Olimpas'ga pe no g̃apyrive'g̃a pe nhaporemo no Cristo'gareheve'g̃a.\n16 Penho'anhuvanhuvã ti penhoiruamo. Ojipendyhyga'g̃a nhaporemo – kiroki g̃a onhimono'õ jipi Cristo'gareheva'ero – g̃a omondouka onhi'ig̃a pe me.\nMbapavamo Paulova'ea omog̃ita ahe\n17 Nhiirũ, kiro ji ehetei pe me. Pehepia ti g̃a pejipe'avo g̃a hugwi – kiroki g̃a g̃a mbojogwayvayvaruka. \"Pembo'eagwera ndapyryvi,\" ei g̃a. \"Ore po ti pe mbo'e nehẽ,\" ei g̃a. G̃anhi'ig̃a rendukaturame po ahe ndojikokatua'javi Cristo'ga rehe a'ero. Pejipe'a ti g̃a hugwi, a'e ji.\n18 Nanongara'g̃a ndokoi nhandepojykaharete'ga remimbotarimova'ea rehe Cristo'ga remimbotarimova'ea rehe. G̃wemimbotaruhua rehe g̃a ndekoi. Onhi'ig̃atu tehe g̃a ojipe'g̃a mboheteteheavo g̃a moandyandyita – kiroki g̃a nonhimombaragwahavi g̃andekote'varuhuva'ea rehe.\n19 Pehe reki pehendu katu Cristo'ga mombe'ua. Ojipe'g̃a nhaporemo okwaha penemiendukatua. Nurã ji roryroryvamo pe ndehe. A'e ji pe me a'ero: Peko katu kwaha ti, a'e ji. Tapekote'varuhukwahavi ti, a'e ji pe me no.\n20 Tupana'ga onog̃atue'ymi nhandepy'a. Ga po ti kotihĩ omombi pe hugwi Satanás'ga popoakara anhag̃a ruvihavuhu'ga popoakara nehẽ. Pe po ti Satanás'ga hoheramo a'ero nehẽ.\nNhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga ti tomombyry pe me.\n21 Timóteo'ga – ga oporavyky ji pavẽi – ga omondouka onhi'ig̃a pe me. Na jitehe Lúcio'ga omondouka onhi'ig̃a Jasão'ga pavẽi Sosípatro'ga pavẽi. Jire'yja'g̃a ko g̃a judeus'g̃a.\n22-24 Gaio'ga omondouka onhi'ig̃a pe me no. Garonga pype ji ruvi kiro. Garonga pype jitehe Cristo'gareheve'g̃a onhimono'ono'õ jipi. Erasto'ga omondouka onhi'ig̃a pe me no. Gaha gwereko katu itambere'ia cidadepeve'g̃a nduvihava'g̃a pe. Quarto'ga nhaneirũ'ga omondouka onhi'ig̃a pe me no.\nJi ko Tércioramo. Jihi akwatija koha Paulo'ga repyga. Cristo'gareheva'ero ji amondouka nhinhi'ig̃a pe me no.\nPaulova'ea ombohete Tupana'ga\n25 Timbohete ti Tupana'ga. Gaha pe mbojiko hete Cristo'ga rehe. A'ea pe ko ji ei jipi ji imombe'urame Tupana'ga remimombe'upyryva Cristo'ga mombe'gwovo g̃a pe. A'ea Tupana'ga okwahavuka yvyakotyve'g̃a pe ag̃wamo. Ymyagwera jate ga ndokwahavukari a'ea ahe ve. A'ero onhimi ahe ve.\n26 Ag̃wamo ki a'e te ikwatijara okwahavuka pa nhande ve – kiroki ikwatijara Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea okwatija hako. A'ereki ag̃wamo Tupana'ga okoe'ymive'ga e'i: \"Akwahavuka ji kiro ojipendyhyga'g̃a pe nhaporemo tojiko pa ti g̃a Cristo'ga rehe ga rendukatuavo,\" ei Tupana'ga.\n27 Tupana'ga jate okwaha hete. Gaha jate ko Tupanetero. Timbohete ti ga avuirama a'ero. A'ereki Jesus Cristo'ga omboheteuka ga nhande ve. Na tuhẽ. Amém.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/pahNT\/RM16.html","date":"2023-02-05T23:20:36Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500294.64\/warc\/CC-MAIN-20230205224620-20230206014620-00104.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000067949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000067949295044}","num_words":714,"character_repetition_ratio":0.118,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.38,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"19\nPaulova'ea oho Éfeso pe\n1 Apolo'ga ruvame Corinto pe ko Paulo'ga hoi Galáciapeve'g̃a gwyra rupi Frígiapeve'g̃a gwyra rupi no. Aerẽ ga vahemi cidade de Éfeso pe. Pevo Paulo'ga g̃a ndepiagi Jesus'gareheve'g̃a.\n2-7 Doze ko g̃a. Igwete Paulo'ga ei g̃a pe:\n—Pe jikogypyrame Jesus Cristo'ga rehe Tupana'ga ra'uva uhu pe pyri raikwehe? ei ga g̃a pe.\n—Ndorokwahavi a'ea, ei g̃a. Norohendunhog̃wenondei ore Tupana'ga ra'uva mombe'ua, ei g̃a ga pe.\n—Manongara rehe g̃a pe mobatizai a'ero naerũ? ei ga g̃a pe.\n—João Batistava'ea remimombe'ua rehe g̃a ore mobatizai ikwehe, ei g̃a.\nIgwete Paulo'ga ei g̃a pe:\n—João Batistava'ea g̃a mobatizai g̃a pohirame okote'varuhua hugwi, ei ga. Igwete ahe Jesus Cristo'ga mombe'ui israelitas'g̃a pe jipi, ei ga. \"Pejiko ti ga rehe – kiroki ga u pe pyri ji py'rovo Jesus Cristo'ga,\" ei João Batistava'ea g̃a pe, ei ga g̃a pe.\nA'ea Paulo'ga ei g̃a pe pejiko jitehe ti Jesus'ga rehe javo.\nA'ea renduvame g̃a nhimobatizaukari opojykaharete'gareheva'ero Jesus Cristo'gareheva'ero. Paulo'ga pokopokogame g̃a ndehe Tupana'ga ra'uva uhu g̃a pyri g̃a nderekokatuavo. A'ero hajihe g̃anhi'ig̃a aherembikwahave'ỹva'ea. Tupana'ga nhi'ig̃a g̃a omombe'u no.\n8 Aerẽ Paulo'ga hoi judeus'g̃a jatykahava pype onhi'inhi'ig̃a g̃a pe.\n—Tupana'ga remimbuhurukara'ga uhu reki raikwehe Jesus'ga. Nurã ti pejiko ga rehe, ei ga. A'ero po ti Tupana'ga pe mongoi ojiheva'ero nehẽ, ei Paulo'ga g̃a pe.\nTrês jahya rupi ga hogahoi ipype javo g̃a pe g̃a pojihuve'yma.\n9 Emo jara'g̃a noangarihu hendukatue'yma ganhi'ig̃a. A'ero g̃a imbotegwetei Jesus'ga nhi'ig̃arupiva'ea o'ete'varuhuavo jupe he'yjuhuve'g̃a ndovaki. Nurã Paulo'ga hoi g̃a ndeja ogwovo. Igwete ga Jesus'gareheve'g̃a nderohoi ojupi. Ojipea pype onga pype ga g̃a nderohoi a'ero g̃a nderuva – perope Tirano'ga ombo'embo'e ojiheve'g̃a g̃a nderekovo. Pevo Paulo'ga g̃a nderohoi g̃a monhi'inhi'ig̃a jipi.\n10 Dois ga kwara mbo'ari g̃a monhi'inhi'ig̃a g̃a nderekovo. A'ero Ásiapeve'g̃a nhaporemo henduvi Jesus'ga mombe'ua. Judeus'g̃a g̃wendu. Judeus'g̃arũive'g̃a g̃wendu jitehe Jesus'ga mombe'ua.\nCevava'ea ra'yrava'ea\n11 Igwete Tupana'ga japoukahetei Paulo'ga pe ahemonhimomby'aheteva'ea.\n12 Tapy'ynhapira Paulo'ga rembipo'rua g̃a herohoi ga hugwi. Tapy'ynhapi'ria vehevi g̃a herohoi inog̃a itetirũave'g̃a ndehe kiro ipigi g̃atetirũa g̃a hugwi. Anhag̃a g̃a pojykarame ojipe'a g̃a hugwi no.\n13 Igwete jararamo judeus'g̃a – kiroki g̃a ohooho anhag̃a ipe'ape'avo ojipe'g̃a hugwi jipi – kiro g̃a ei ojohupe:\n—Paulo'ga javijitehe ti tipe'a anhag̃a g̃a hugwi Jesus'ga renoina no, ei g̃a.\nIgwete g̃a ei jupe a'ero:\n—Jesus'ga – kiroki ga Paulo'ga omombe'u jipi – kiro ga ei pe me tojipe'a ti g̃a hugwi javo.\nA'ea g̃a ei anhag̃a pe.\n14 Kiro Ceva'ga ra'yra'g̃a ei no:\n—Nhande ti xa'e anhag̃a pe no.\nCeva'ga ko judeuramo oko mbatera kwava'ẽhara'g̃a nduvihavamo. Sete gara'yra'g̃a. Igwete Ceva'ga ra'yra'g̃a ei anhag̃a pe Jesus'ga renoina tojipe'a ti g̃wembipojykahara'ga hugwi javo novĩa.\n15 Igwete anhag̃a ei g̃a pe:\n—Ji ndajipe'ai ga hugwi penhi'ig̃a rupi jigwove'ỹ, e'i g̃a pe. Jesus'ga ji akwaha. Paulo'ga ji akwaha no. Oro pe, ji ndopokwahavi. Ndakoi'i'i ji penhi'ig̃a rupi, e'i g̃a pe.\n16 A'ero ga – kiroki ga anhag̃a opojyka ga – a'ero ga pori Ceva'ga ra'yra'g̃a ndehe nhaporemo anhag̃a popoakara rerekovo g̃waramo. Igwete ga jigwarai g̃a ndehe g̃a nupanupamo g̃apira mbotararaga. A'ero g̃a ka'nhymi ga hugwi opire'yma henonhana.\n17 Igwete Éfesopeve'g̃a hendupavi g̃anupanupãagwera judeus'g̃a judeus'g̃arũive'g̃a pavẽi. Ikwahavame g̃a kyhyjipavi tihenoiteheyme ti Jesus'ga javo. Igwaigwavete g̃a Jesus'ga mbohetehetei a'ero.\n18 Igwete Jesus'gareheve'g̃a nduri onhimongyavo okote'varuhua imohema g̃andovaki.\n19 Kiroki g̃a ipaji – kiro g̃a ei a'ero xapohi pa nanongara hugwi javo. Igwete g̃a herueruri inog̃a opajia rupiara ikwatijara. Igwete g̃a imbokaipavi pevove'g̃a pyteri pe. Hepiagame ojipe'g̃a ei:\n—He'yjuhuheteva'ea g̃a imondomondoi itambere'ia a'ea rehe nhaporemo ikwehe novĩa cinquenta mil itambere'ia, ei g̃a imbokaipyra repiaga.\n20 Nanongara nhaporemo gweroviaruka hete Tupana'ga mombe'ua ojipejipe'g̃a pe. Igwaigwavete he'yjuhuve'g̃a hendukatui ojikoga Jesus'ga rehe a'ero.\nÉfeso pe ahe onhomomyi Paulova'ea rehe\n21 Aerẽ Paulo'ga ei oyvyteri pe: \"Kiro po ti ji hoi Macedôniapeve'g̃a gwyra rupi Acaiapeve'g̃a gwyra rupi no,\" ei ga. \"Aerẽ po ti ji hoi cidade de Jerusalém me nehẽ. Pea hugwi ti taho tuhẽ hepiaga cidade de Roma no,\" ei Paulo'ga oyvyteri pe.\n22 Igwete ga opokohara'g̃a mondonhog̃wenondei Macedôniapeve'g̃a gwyri pe Timóteo'ga Erasto'ga no. A'ea ja ga pytai jiji Ásiapeve'g̃a gwyri pe okovo.\n23 A'ea rupi Éfesopeve'g̃a nhomomymomyi Jesus'ga nhi'ig̃arupiva'ea rehe.\n24 A'ereki Demétrio'ga onhimonha'nga Paulo'ga rehe. Nurã ga onhipavẽive'g̃a mbojatykai ja'javo g̃a pe. Demétrio'ga oapoapo pratava'ea ojipe'g̃a pavẽi jipi. Dianahẽa ryrua ra'anga'via g̃a oapoapo. A'ereki Dianahẽa oko g̃anemimboheteharamo. A'ero g̃a hugwi ojipe'g̃a ipyhypyhygi hẽaryrua ra'anga'via itambere'ia kwepyga g̃a pe. A'ea rehe gwe Demétrio'g̃a imono'ono'og̃uhũi itambere'ia ojive ha'anga'via rehe.\n25 Igwete Demétrio'ga onhipavẽive'g̃a mbojatykai jara'g̃a no – kiroki g̃a oapo ha'anga'via jitehe prata pyvõ. Igwete ga ei g̃a pe:\n—Timono'ono'õ nhande itambere'ia nhandejive nhanerembiapoagwera rehe jipi. Pekwaha pe a'ea, ei ga g̃a pe.\n26 Pe pehepia kiro akoja'ga rura kokoty. Pehendu pe Paulo'ga remimombe'ua no, ei Demétrio'ga g̃a pe. A'ereki ga e'i: \"Aherembiapoa imbohetehava ko Tupanamo rũi oko,\" e ko Paulo'ga, ei ga. Igwete Paulo'ga heroviarukaruhui onhi'ig̃a he'yjuhuve'g̃a pe avo Éfeso pe, ei Demétrio'ga. G̃a pe jate rũi reki. Nhandegwyri pe nhaporemo g̃a Paulo'ga mbopogweuhui ogwovo ganhi'ig̃a rupi onhimongyavo Ásia pe nhaporemo, ei ga g̃a pe.\n27 Kiro po ti g̃a ete'varuhupavi nhande japorame ha'anga'via a'ero nehẽ, ei ga. A'ea jate rũi reki. Kiro po ti g̃a ndokoa'javi Dianahẽa ryrua rehe a'ero nehẽ. Ásiapeve'g̃a nhaporemo ombohete hete Dianahẽa jipi yvyakotyve'g̃a nhaporemo reki. A'ereki hẽa huvihavuhu yvagipeva'ero, e'i tehe ga g̃a pe. Emo g̃a hopavame Paulo'ga nhi'ig̃a rupi po ti hẽa ndahuvihava'javi a'ero nehẽ, ei Demétrio'ga g̃a pe.\n28 Henduvame Demétrio'ga nhi'ig̃a g̃a nhimboahivuhui Paulo'g̃a pe a'ero. Igwete g̃a eahyahivi.\n—Huvihavuhu ko Dianahẽa Éfesopevehẽa, ei g̃a.\n29 Igwaigwavete g̃a nhimongyi ohapukapukaita cidade pe onhomomymomyina. Igwete g̃a Gaio'ga pyhygi. Aristarco'ga g̃a opyhy no. G̃a ko Paulo'garupive'g̃a Macedôniapeve'g̃a. Igwete g̃a g̃a pyhygi g̃a nderohoahyavo nhandaipe ongauhua pype – perope g̃a ojatykatyka jipi.\n30 Ikwahavame Paulo'ga ei:\n—Kiro ji hoi pevo g̃a pyri nhinhi'ig̃a g̃a pe, ei ga novĩa.\nEmo Jesus'gareheve'g̃a nomondoukari ga g̃apyteri pe.\n31 Ojipe'g̃a ombuhuruka onhi'ig̃a ga pe no huvihava'g̃a.\n—Terehoi ti ejipiuka ongauhua pype, ei g̃a ga pe.\nA'ereki g̃a oarõ hete Paulo'ga.\n32 Igwete g̃a – kiroki g̃a ojatyka pevo – kiro g̃a hapukapukaitehei onhomomyina. Ohapukai paravuhu g̃a upa. Emo koji'iheteve'g̃a ei onhimongyavo: \"Maraname nhande jatykauhutehei kiro nhandejupa naerũ?\" ei g̃a ojohupe.\n33 Igwete judeus'g̃a Alexandre'ga moanhani ga mondovo g̃apyteri pe. Ga repiagame jara'g̃a ei:\n—Gaha reki.\nIgwete Alexandre'ga pova'eg̃i g̃a pe pepi te javo.\n—Tamombe'u katu na'ẽ pe me, ei ga g̃a pe novĩa.\n34 Emo onhimombaragwahavame ga rehe jara'g̃a ei:\n—Ga ko judeuramo oko. Tihenduvyme ti ga a'ero, ei g̃a ojohupe.\nA'ero g̃a eg̃a'epavi:\n—Huvihavuhu ko Dianahẽa Éfesopevehẽa.\nKwara ipyryryma rupi duas horas rupi g̃a jogwerohapukapukai a'ea javo.\n35 Aerẽ tavijara'ga ruri g̃a mombiga ikwatijahara'ga. Igwete ga ei Éfesopeve'g̃a pe:\n—Tikwaha pa ko nhande hẽaryrua rerekokatua – kiroki hẽa huvihavuhuhetero oko Dianahẽa, ei ga. Éfesopeva'ero nhande tireko katu hẽaryrua hẽara'angava no – kiroki ita ohi yvaga hugwi imbohetehavamo, ei ga g̃a pe.\n36 Tikwaha pa nhande a'ea. Nurã po pe pigi hamo. Pejapyaka katu ti, ei ga g̃a pe.\n37 Agwa'g̃a pe peru kiro novĩa. Emo g̃a nomimi reki mbatera nhandejatykahava hugwi. G̃a nombotegwetei reki hẽa no nhaneremimboheteharahẽa, ei ga g̃a pe.\n38 Po ti Demétrio'g̃a imbojapotari g̃a ndehe nehẽ, a'ero po ti g̃a g̃a nderohoi g̃a mombe'gwovo huvihava'g̃a pe nehẽ hamo, ei ga. Huvihava'g̃a ndekorame imohig̃atuavo po ti g̃a g̃a nderohoi g̃a pyri imbojamboja g̃a ndehe hamo, ei ga g̃a pe.\n39 Po ti pe ikwahapotari ojipe'ia mbatera nehẽ a'ea pe po ti cidadepeve'g̃a e'i ojatykarame nehẽ, ei ga g̃a pe.\n40 A'e ji pe me: Kiro po ti nhanderuvihava'ga e'i nhande ve nehẽ: \"Gara rehe tuhẽ pe jatykauhui pehapukapukaita?\" e po ti ga nhande ve nehẽ, ei ga. Marãi po ti nhande ga pe a'ero nehẽ? ei ga. Nianhi'ig̃i po ti nhande nehẽ nhandepoyjayjare'yma g̃waramo nehẽ. A'ereki nhande xajatyka tehe reki, ei ga g̃a pe.\n41 Aerẽ ga ei g̃a pe a'ero:\n—Pekwaki'o ti kiro pejigwojigwovo, ei ga.\nCidadepeve'g̃a opi pa a'ero ogwovo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/pahNT\/AC19.html","date":"2023-02-05T07:19:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500250.51\/warc\/CC-MAIN-20230205063441-20230205093441-00510.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":1227,"character_repetition_ratio":0.063,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.431,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"20\nPaulova'ea ohoa'ja Macedônia pe Grécia pe no\n1 Igwete Paulo'ga Jesus'gareheve'g̃a mbuhurukari ojipyri. Igwete ga g̃a mbojikohetei Jesus'ga rehe ja'javo g̃a pe. Aerẽ ga ei g̃a pe:\n—Kiro po ti ji hoi Macedôniapeve'g̃a gwyri pe nehẽ, ei ga g̃a pe.\n2 Igwete ga hoi Jesus'gareheve'g̃a pyri Macedôniapeve'g̃a gwyra rupi ogwovo. Igwete ga ega'ei g̃a pe pejiko hete ti Jesus'ga rehe javo. Aerẽ ga hoi Gréciapeve'g̃a gwyri pe.\n3 Três jahya rupi ga ruvi pevo.\n—Taho ti kiro Síriapeve'g̃a gwyri pe, ei ga novĩa.\nG̃a nhinhag̃werĩrame itayharuhua pype ojipe'g̃a ei ga pe.\n—Judeus'g̃a nde juka pota kiro, ei g̃a Paulo'ga pe.\nIgwete ga ei:\n—Pea rupi po ti ji hoi a'ero nehẽ jijivya Macedôniapeve'g̃a gwyra rupi jikwava nehẽ, ei ga.\n4 Beréiapeve'ga oho ga rupi Pirro'ga ra'yra'ga Sópatro'ga. Tessalônicapeve'g̃a oho ga rupi no Aristarco'ga Segundo'ga pavẽi. Derbepeve'ga oho no Gaio'ga. Timóteo'ga oho no. Ásiapeve'g̃a oho no Tíquico'ga Trófimo'ga pavẽi.\n5 G̃ahã oho na'ẽ ore renonde ore ra'aromo cidade de Trôade pe.\n6 Ore rekorame cidade de Filipos pe judeus'g̃a japoi toryva. Nanongara rupie'ymi g̃a i'ui pão ndovuriva'ea. Japopavirẽ ore avi orogwovo Filipos hugwi. Cinco ore kiri ya rupi. A'ero ore vahemi Trôade pe orerenondeve'g̃a ndepiaga. Sete ore kiri pevo orojupa.\nPaulova'ea oho Trôade pe mbapavamo\n7 Sábado rupi ypytunimo ore jatykai Jesus'gareheve'g̃a pavẽi onga jo'ajo'aruhu pe ti'u ti ojopyri javo. Igwete Paulo'ga nhi'inhi'ig̃i g̃a pe. Igwaigwavete ga nhi'ig̃i g̃a pe imboypyhajikatuavo. A'ereki ga oho pota pea hugwi ko'emame.\n8 He'yi jyapehavuhua pevo jo'ajo'aruhu pe – perope ore orojatyka.\n9 Oapy ga oina jurukwara rehe yvateva'ea rehe ipyahuve'ga Êutico'ga. Igwete ga ropehyiro Paulo'ga nhi'inhi'ig̃ame. Igwaigwavete Êutico'ga ropehyiro okia. Kiro ga hiri mytu'ẽ me yvyvo upa. A'ero g̃a nhani ojyva ga pyri. Ga pyhygame g̃a ei:\n—Omano ahe.\n10 A'ero Paulo'ga jyvi onhinog̃a ga rehe ga anhuvana ga mbogwerava.\n—Tapembojui pejipy'a, ei ga g̃a pe. Okwerava'ja ga kiro.\n11 Igwete Paulo'ga jiupira'javi pevo jitehe jo'ajo'aruhu pe. Igwete ga i'ui ore pavẽi. Kirẽ koji'i ga nhi'inhi'ig̃i g̃a pe imog̃o'eamo.\n12 A'ero ga hoi g̃a hugwi. Igwete g̃a ipyahuve'ga rerohoi onga pe. Horyory g̃a gambogwerava rehe.\nPaulova'ea oho Mileto pe\n13-14 Aerẽ Paulo'ga ei ore ve:\n—Pe na'ẽ ti pe'a pejigwovo cidade de Assôs pe, ei ga. Pevo ti ji mbo'a ji rerogwovo nehẽ. A'ereki ji pea rupi aho pevo, ei ga ore ve.\nA'ero ore hoi ga repiaga Assôs pe, ga mbo'avi ga rerogwovo cidade de Mitilene pe.\n15 Pea hugwi ore hoi. Ko'emame ore vahemi ypa'ouhũ me Quios pe. Ko'emame ore hoi ojipe'i pe Samos pe. Ko'emame ore hoi cidade de Mileto pe.\n16 Ndorohoi reki ore cidade de Éfeso pe. A'ereki Paulo'ga ndohopotari pevo.\n—Ndajipykopypotari ji Ásiapeve'g̃a gwyri pe kiro, ei ga. A'ereki ji aho potarahi jigwovo Jerusalém me kiro. Tahepia tuhẽ ti toryva pevo nehẽ Pentecostes, ei ga ore ve.\nPaulova'ea onhi'ĩ Éfesopeva'ea pe\n17 Mileto hugwi Paulo'ga onhi'ig̃a mondoukari Éfesopeve'g̃a pe tuhu ti g̃a ji pyri javo g̃a pe.\n—Tanhi'ĩ na'ẽ ti Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'g̃a pe, ei ga.\n18 A'ero g̃a nduri ga pyri ua. Igwete ga ei g̃a pe:\n—Pekwaha pe jireaporog̃ita jirekokatua pe pyri ji rurypyrame avo pegwyri pe Ásia pe ikwehe. Kiromo jate ji rekokaturamo, ei ga g̃a pe.\n19 Ji ndavy'ari jitekovo ikwehe. A'ereki judeus'g̃a ombohahyuka hete ji ve. A'ereki g̃a onhimbohovaja ji rehe, ei ga. Emo ji aporavyky hete jitekovo jipojykaharete'ga pe Jesus'ga pe ga mombe'gwovo pe me. Nanhimbohetei ji pepyteri pe, ei Paulo'ga g̃a pe.\n20 Ndapojihuvi reki ji imombe'upava pe me mbatera – kiroki imombe'ua pe poko, ei ga. Ndapojihuvi ji pe mbo'eavo Jesus'ga rehe g̃andovaki penonga pype no, ei ga.\n21 A'ea'e ji pe me nhaporemo jipi judeus'g̃a pe judeus'g̃arũive'g̃a pe no. Perojijyi pejeaporog̃ita Tupana'ga rehe, a'e ji pe me, ei ga. Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi. Pejiko ti nhandepojykaharete'ga rehe Jesus Cristo'ga rehe, a'e ji pe me no, ei Paulo'ga g̃a pe.\n22 —Kiro po ti ji hoi Jerusalém me a'ero nehẽ. A'ereki Tupana'ga ra'uva ji mondouka pevo, ei ga. Marã po ti ji rekoi pevo nehẽ?\n23 Ojigwarajuhu po ti g̃a ji rehe ji mondovo cadeia pype nehẽ, ei ga. A'ea jate ji akwaha. A'ereki a'ea rehe Tupana'ga ra'uva ji momorandu ji imbojoapiapirame cidades jipi, ei Paulo'ga.\n24 Na g̃a ji jukai a'ero nehẽ. Jipy'a ndokotehei reki a'ea rehe, ei ga. Nhiremimombe'ua rehe jate ji rekoi. Tamombe'umbe'u pa ti g̃a pe. A'ereki Jesus'ga jipojykaharete'ga e'i ji ve ikwehe: \"Emombe'u ti g̃a pe pyryva'ea. Tupana'ga pyryva g̃a pe ti emombe'u g̃a pe,\" e ko ga ji ve, ei ga. Nurã ji tamombe'u pa na'ẽ g̃a pe Jesus'ga nhi'ĩpo'ruavo nehẽ, ei Paulo'ga g̃a pe.\n25 —Ahoaho ko ji pepyteri pe nhaporemo Tupana'ga mombe'gwovo ikwehe. \"Peho ti Tupana'ga nhi'ig̃a rupi gareheva'ero,\" a'e ji pe me ikwehe, ei ga. Emo po ti pe ndapehepiaga'javi jira'oa nehẽ, ei ga. Akwaha ji a'ea.\n26 Nurã ji ekatui pe me kiro. Po ti pe hoi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ a'ea po ti pe napembojari ji rehe nehẽ. A'ereki ji amomorandu pa pe me a'ea rehe, ei ga.\n27 Ndapojihuvi ji imombe'upava pe me Tupana'ga remimbotarimova'ea, ei Paulo'ga g̃a pe.\n28 Peko katu ti a'ero. Pereko katu pa ti Jesus'gareheve'g̃a no, ei ga. A'ereki pe me Tupana'ga ra'uva e'i: \"Pehepia katu ti Tupana'gareheve'g̃a,\" e'i. Pembo'embo'e ti g̃a Tupana'ga nhi'ig̃a rehe jipi, a'e ji pe me, ei ga. A'ereki Tupana'ga opojyka g̃a ojive gwa'yra'ga manoro g̃waramo g̃a ndepykaramo, ei Paulo'ga g̃a pe.\n29 —Tamombe'u ti kiro aerẽva'ea pe me, ei ga. A'ereki ji akwaha penderekoag̃wama. Ji horame pe hugwi po ti hajiheve'g̃a nduri pepyteri pe nehẽ okote'varuhuve'g̃a, ei ga. A'ero po ti g̃a pe moandyandyi g̃wembi'ea pyvõ pe nderekote'varuhuavo nehẽ, ei Paulo'ga g̃a pe.\n30 Pepyteripeve'g̃a vehevi po ti na jitehe nehẽ no. G̃a po ti i'mbe jara'g̃a pe. A'ero po ti g̃a nhimbopogweukari Jesus'gareheve'g̃a pe nehẽ, ei ga.\n31 Pehepia ti a'ero penhimoandyjukare'yma g̃a pe nehẽ, ei ga g̃a pe. Tapemoka'nhymi ti nhinhi'ig̃agwera pe me. A'ereki três ji kwara mondoi pe mog̃itapava ikwehe. Arimo ji pe mog̃itai. Ypytunimo na jitehe ji pe mog̃itai jijehe'gwovo nhi'ag̃ataruhuramo pe ndehe, ei ga g̃a pe.\n32 —Kiro ji ei pe me a'ero: Tupana'ga ti tapendereko katu. Tupana'ga pyryva mombe'ua ti tapendereko katu nohõ, ei ga. A'ereki gaha pe mbojiko hete Jesus'ga rehe pe mbo'eavo. Aerẽ po ti Tupana'ga imombyryvi pe me nehẽ no ga imombyryvame ojiheve'g̃a pe nhaporemo nehẽ, ei Paulo'ga g̃a pe.\n33 Nahã ko ji rekoi pe pyri ikwehe, ei ga. Ji ndapotari ojipe'g̃a apoa ouro prata reheve ikwehe. G̃apira ji ndapotari no, ei ga.\n34 Pekwaha pe jiporavykyagwera. Jipoa pyvõ tuhẽ te ji aporavyky ipyhyga mbatera jijive. A'ero ji imondoi mbatera jijipyrive'g̃a pe no, ei ga.\n35 Ahepiuka pa ji pe me ikwehe. Nhandeporavykyagwera ikwepykava pyvõ po nhande imbatere'ỹve'g̃a pokogi a'ero hamo, ei ga. Timoka'nhymyme ti Jesus'ga nhi'ig̃agwera nhandepojykaharete'ga nhi'ig̃agwera. A'ereki ga e'i ikwehe: \"Nhanderory nhande g̃a imbuhurame mbatera nhandejive. Johe'i tehe nhande roryvamo nhande imondorame mbatera ojipe'g̃a pe,\" ei Jesus'ga ikwehe, ei ga.\n36 Nahã Paulo'ga ei g̃a pe. Kirẽ ga renypy'andurugi onhi'ig̃a Tupana'ga pe g̃a pavẽi.\n37 Igwete g̃a Paulo'ga rerojehe'opavi ga anhuvanhuvana ga rerekovo. Ndovy'ahetei g̃a ganhi'ig̃a renduvame.\n38 A'ereki ga e'i g̃a pe: \"Aerẽ po ti pe ndapehepiaga'javi jira'oa nehẽ.\" Igwete g̃a ga rerohoi itayharuhu pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/pahNT\/AC20.html","date":"2023-01-31T03:51:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499842.81\/warc\/CC-MAIN-20230131023947-20230131053947-00024.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":1140,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.236,"stopwords_ratio":0.466,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"13\nPehendu katu ti penduvihava'g̃a\n1 Pe me nhaporemo ji ei: Pehendu katu ti penduvihava'g̃a. A'ereki Tupana'ga omongo g̃a penduvihavamo. Po Tupana'ga nomongoi nhanderuvihava'g̃a nhande ve, a'ero po nianderuvihavi a'ero hamo.\n2 Penduvihava'g̃a nendukatue'ymame pe napehendukatui Tupana'ga nhi'ig̃a a'ero. A'ereki gaha omongo g̃a penduvihavamo. Penduvihava'g̃a nendukatue'ymame po ti pe ikwahavi hahya nehẽ.\n3 Pe ndekokaturame pe ndapekyhyji penduvihava'g̃a hugwi. Emo pe ndekote'varuhurame pe pekyhyji g̃a hugwi a'ero. Pekyhyjipotare'ymame penduvihava'g̃a hugwi peko katu tuhẽ ti. A'ero po ti ga pe mbohetei nehẽ.\n4 A'ereki Tupana'ga omongo ga pe pokogauka. Emo pe ndekote'varuhurame pekyhyji ti ga hugwi a'ero. A'ereki ga okwaha imbohahyavo ahe ve. A'ereki Tupana'ga omongo ga tombohahy ti g̃a okote'varuhuve'g̃a pe javo.\n5 Nurã ti pehendu katu penduvihava'g̃a a'ero tombohahyukaryme ti Tupana'ga nhande ve javo. Pe pekwaha pejiyvyteri pe no. \"Po ahe g̃wendu katu g̃a hamo,\" pe'e tuhẽ pe pejiyvyteri pe. Nurã ti pehendu katu penduvihava'g̃a.\n6 Na jitehe po pe imondoi itambere'ia g̃a pe hamo g̃a imono'og̃ukarame. A'ereki Tupana'ga g̃a mondouka pe pyri g̃a mboporavykyavo tohepia katu ti g̃a g̃a javo.\n7 Nurã ti pemondo katu itambere'ia g̃a pe g̃a imono'og̃ukarame. Pemondo ti pejeaporog̃ita imohina penduvihava'g̃a ndehe.\nPejogwereko katu ti\n8 Nahã po pe peko hamo: Pemondo pa ti ikwepykava ojipe'g̃a pe te'iyme ti g̃a pe me a'ero: \"Napembuhurihu pe ore ve.\" Nahã po pe peko hamo no: Peko katu hete ti pejogwehe pejogwerekokatuavo avuirama. Kiroki g̃a oko ojipe'g̃a ndehe – g̃a ko g̃wendu katu Moisésva'ea remimbo'eagwera.\n9 A'ereki aheremimbo'eagwera e'i:\n\"Taperekoi ti ojipe'g̃a nembireko'g̃a.\nTapejukai ti ojipe'g̃a,\" e'i.\n\"Tapemimuhũi ti ojipe'g̃a mbatera.\nTapepotarahivuhui ti ojipe'g̃a mbatera,\" e'i aheremimbo'eagwera.\nAheremimbo'eagwera nhaporemo reki e'i:\n\"Erenhiarõ hete nde.\nNa jitehe ti earõ hete ejikotyve'g̃a,\" e'i aheremimbo'eagwera ikwatijara.\n10 A'ereki g̃a ndehe nhande rekorame nhande nimbote'varuhui g̃a pe. Nahã reki nhande hendukatupavi aheremimbo'eagwera a'ero nhande rekorame g̃a ndehe.\n11 Pejirokwa ti a'ea rehe Jesus Cristo'ga jivyhava imboha'uva g̃waramo. A'ereki ag̃wamo ira'agwe hĩ gajivyhava. Ymya nhandejikogypyrame Cristo'ga rehe nhande ei: \"Kotihĩ po ti Jesus'ga jivyri nehẽ.\" Ag̃wamo kaitu ira'agwe gajivyhava. Pejirokwa tuhẽ ti a'ero. Ojivyrame po ti ga nhande rerohoi yvagi pe nehẽ.\n12 Tamombe'u ti ojo'java'ea pe me a'ero. Ypytunahiva ko ite'varuhu nhande ve. Ypytuna javijitehe ag̃wamova'ea ko ite'varuhu. Ko'ema reki ikatu nhande ve. Ko'ema javijitehe po ti ikaturamo aerẽva'ea nehẽ. Cristo'ga jivyrirẽ po ti ikatuheteramo nehẽ. Momina g̃werĩ kiro ag̃wamova'ea ypytuna'java'ea nhande hugwi. Nurã ti xako te'varuhu pi a'ero. Ko'eg̃werĩa ja ko Cristo'ga ojivy g̃werĩ. Nurã ti xako katu ga'java'ero.\n13 Kojahua rupi ahe oko katu tohepia ti g̃a jirekokatua javo. Kojahuarupive'g̃a javijitehe ti xako katu no. Tape'upe'ui ti ahemboheagwyryva'ea kag̃witig̃a pejeagwyryve'ymamo. Taperekoi ti ojipe'g̃a nembireko'g̃a. Peakwaha ti. Tapejogwayvaruhui ti. Tapenhimyrõi ti ojipe'g̃a ndehe.\n14 Penhimongo ti Jesus Cristo'ga ja ga pavẽi pejikovo. Tapembopogwei ti pejeaporog̃itate'varuhua rehe penhimimbotarimova'ea rehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/pahNT\/RM13.html","date":"2023-02-05T19:59:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500288.69\/warc\/CC-MAIN-20230205193202-20230205223202-00651.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000036955,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000003695487976}","num_words":432,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.421,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"8\nTupana'ga ra'uva ojikoty'a nhande pavẽi\n1 Jesus Cristo'ga pavẽi nhandekovo g̃waramo Tupana'ga nde'i kiro nhande ve: \"Peho po ti pe hahyva'ea ruvihava pype nehẽ.\" Nde'i ga kiro nhande ve.\n2 A'ereki Tupana'ga ra'uva ji mbopiro'yi jirekote'varuhua hugwi. A'ero ji ndahoa'javi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ. Tupana'ga ra'uva jitehe nhande mboheaporog̃ita pyahu Jesus Cristo'ga pavẽi nhandekovo g̃waramo.\n3-4 Moisésva'ea remimbo'eagwera e'i nhande ve novĩa: \"Peko katu ti.\" Emo nhande ndiakokatui reki nhandereaporog̃itate'varuhuro g̃waramo. Aheremimbo'eagwera rendukatua nianemongokatui. Tupana'ga reki nhande mongokatuuka. Ga ombuhuruka gwa'yra'ga yvya koty raikwehe. Nhande ja gara'yra'ga rekoi yvyakotyva'ero okote'varuhuve'g̃a ja novĩa. Emo ga ndokote'varuhui'i'i okokatuavo. A'ero Tupana'ga Cristo'ga momanoi nhandereaporog̃itate'varuhua rehe tamombo yvyakotyve'g̃a ndekote'varuhua g̃a hugwi javo. Nahã ga nhande mbopiro'yi nhanderekote'varuhua hugwi toko katu ti g̃a javo. \"Ombopiro'yrame g̃andekote'varuhua hugwi po ti g̃a hendukatui Moisésva'ea remimbo'eagwera nehẽ aherekokatua mombe'uhava,\" ei Tupana'ga. A'ereki nhande ndiakoi kiro nhaneremimbotarimova'ea rehe. Tupana'ga ra'uva remimbotarimova'ea rehe jate nhande rekoi a.\n5 Kiroki g̃a oko g̃wemimbotarimova'ea rehe – g̃wemimbotara rehe g̃a ndeaporog̃itae'ymi. Kiroki g̃a oko Tupana'ga ra'uva remimbotarimova'ea rehe – gara'uva remimbotara rehe g̃a ndeaporog̃itae'ymi.\n6 Gweaporog̃itarame g̃wemimbotara rehe jipi po ti g̃a hoi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ. Gweaporog̃itarame Tupana'ga ra'uva remimbotara rehe jipi g̃a ndekopyahui. Onog̃atu g̃apy'a. Aerẽ po ti g̃a ndekoi Tupana'ga pyri avuirama nehẽ no.\n7 Gweaporog̃itarame g̃wemimbotara rehe jipi g̃a ndokoi Tupana'ga rehe a'ero. G̃a nohendukatui ganhi'ig̃a. A'ereki tegwete g̃a pe garendukatuhava.\n8 G̃a ndekorame g̃wemimbotarimova'ea rehe jipi tegwete Tupana'ga nhimohema g̃a ndehe.\n9 Oro pe, po Tupana'ga ra'uva jikoty'ari pe pavẽi, a'ero po pe ndapekoi penhimimbotarimova'ea rehe jipi. Tupana'ga ra'uva remimbotarimova'ea rehe po pe ndekoi jipi. Cristo'ga ra'uva jikoty'are'ymame g̃a pavẽi po g̃a Cristo'gareheve'g̃a rũi.\n10 Pendekote'varuhuro g̃waramo po ti penda'oa manoi nehẽ novĩa. Po Cristo'ga jikoty'ari pe pavẽi a'ero po penda'uva rekopyahui. A'ereki Tupana'ga pe mombyry pe nderekovo.\n11 Tupana'ga ra'uva Jesus Cristo'ga mbogwera gamanoa hugwi raikwehe. Po gara'uva jikoty'ari pe pavẽi, a'ero po ti Tupana'ga jitehe penda'oa mbogweravukari gwa'uva pe nehẽ pemanoa hugwi nehẽ. A'ereki gara'uva ojikoty'a pe pavẽi.\n12 Nhiirũ, nahã po nhande rekoi a'ero hamo. Xako po nhande Tupana'ga ra'uva remimbotarimova'ea rehe hamo. Ndiakoa'javi po nhande nhanenhimimbotarimova'ea rehe hamo.\n13 Pe ndekorame penhimimbotarimova'ea rehe po ti pe hoi hahyva'ea ruvihava pype a'ero nehẽ. Pe'ji po pe hamo: \"Tupana'ga ra'uva nhande pokoga g̃waramo po ti nhande pohiri nhanderekote'varuhua hugwi.\" Po pe ei a'ea, a'ero po pe ndekopyahui.\n14 Kiroki g̃a ombopogwe Tupana'ga ra'uva – g̃ahã Tupana'ga ra'yramo oko.\n15 Ymya pe ndapepiro'yi pejikyhyjia hugwi raikwehe. Emo Tupana'ga ra'uva urame pe pyri pe mbopiro'yi jugwi. Nurã pe ndapekyhyjia'javi kiro. Gara'uva pe mongo Tupana'ga ra'yramo pe mbo'eavo. Nurã nhande ei Apĩ nhanderuvete'ga pe Tupana'ga pe.\n16 Nhande ko Tupana'ga ra'yramo, xa'e nhande. \"Pohi tuhẽ pe'ji,\" e'i Tupana'ga ra'uva nhande ve no.\n17 Gwa'yra g̃waramo po ti Tupana'ga imbuhuri pyryva'ea nhande ve nehẽ. Jesus Cristo'ga pavẽi po ti nhande herekoi pyryva'ea nehẽ. A'ereki ga pavẽi nhande xako. Hahy ga pe ga ruvame yvya koty. A'ero hahy nhande ve no. Po nhande ikwahavi hahya kiro Cristo'ga pavẽi, a'ero po ti ga imbuhurukari gwuvihavuhua nhande ve nehẽ no.\nPyry hete po ti nhande ve nehẽ\n18 Ag̃wamo nhande ikwahavi hahya. Aerẽ po ti Tupana'ga ikwahavukari gwuvihavuhuhetea nhande ve nehẽ. A'ero ji ei: Hahy'i reki kiro nhande ve. Emo po ti pyry hete hete tuhẽ nhande ve nehẽ Tupana'ga ikwahavukarame gwuvihavuhuhetea nhande ve nehẽ.\n19 Tupana'ga po ti gwa'yra'g̃a nduvihavuhua mboukwahahetei nehẽ no. Nurã yvagipeva'ea yvyakotyva'ea Tupana'ga rembiapoa nhaporemo e'i kiro: \"Tupana'ga po ti tomboukwaha tuhẽ gwa'yra'g̃a nduvihavuhua nehẽ,\" e'i. \"A'ea nhande tipota hete,\" e'i pa Tupana'ga rembiapoa.\n20-21 A'ereki Tupana'ga ombote'varuhu g̃wembiapoa ahe rekote'varuhurame hako. Garembiapoa remimbotarimova'ea rehe rũi Tupana'ga ombote'varuhu. G̃wemimbotarimo ga ombote'varuhu a'ea novĩa. Emo ga e'i: \"Aerẽ po ti nhirembiapoa ipiro'yro ijuga hugwi nehẽ,\" ei Tupana'ga. \"Jira'yra'g̃a piro'yrame po ti pyryhetero g̃a pe nehẽ,\" ei ga. \"Na jitehe po ti pyryvamo nhirembiapoa pe nhaporemo opiro'yrame nehẽ no,\" ei Tupana'ga hako.\n22 Tikwaha nhande tiruahũa jupe kiro. Kunhangwera'g̃a pe tiruahũ no gwa'yra'g̃a mbo'ag̃werĩrame. A'ereki hahy pa g̃a pe. Na jitehe Tupana'ga rembiapoa pe nhaporemo kiromo jate vehevi tiruahũramo.\n23 Garembiapoa pe jate rũi reki tiruahũ. Nhande ve na jitehe hahypavamo kiro no. Igwete nhande ei tiruahũ kiro nhande ve javo. Emo po ti Tupana'ga nhande mboukwahavi gwa'yramo nehẽ. Ombopiro'y po ti ga nhandera'oa ite'varuhuva'ea hugwi. A'ea nhande tipotarahi imboha'uva. Tupana'ga omombyryvypy nhande ve gwa'uva mbuhua nhande pyri ikwehe. A'ero nhande ei: Aerẽ po ti Tupana'ga imombyryva'javi nhande ve nehẽ, xa'e nhande.\n24 Nhandejikogame Jesus'ga rehe nhande ei ikwehe: \"Aerẽ po ti Tupana'ga imbuhuri nhandera'opyahua nhande ve a'ero nehẽ,\" xa'e nhande. Po ga imbuhuripei nhande ve, a'ero po nhande ndia'ei: \"Ombuhu po ti ga nhande ve nehẽ.\" A'ereki ga ombuhuripe.\n25 Emo herekoe'ymame nhande xa'e: \"Aerẽ po ti nhande herekoi nehẽ.\" Imboha'uva g̃waramo nhande nhimomiranami hahya pe a'ero.\n26 Nhande nhimomiraname'ymame Tupana'ga ra'uva nhande pokogi no. Nhande ndikwahavi nhanenhi'ig̃ame Tupana'ga pe marã po ti ji ei ga pe javo. Tupana'ga ra'uva ki a'e te onhi'ĩ Tupana'ga pe gareheve'g̃a ndepyga. Inhi'ig̃a ko ahepytuhemahivuhua ja. Nhande nimombe'ukwahavi a'ea.\n27 Tupana'ga ki a'e te okwaha. Ga okwaha nhandereaporog̃ita. Ga okwaha gwa'uva nhi'ig̃a no a'ea pe jira'uva ei javo. A'ereki Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe gara'uva rekoi onhi'ig̃ame ga pe nhande repyga.\n28 Nhande xako hete Tupana'ga rehe. A'ero Tupana'ga nhande pokogi mbatera rahya mombyrypava nhande ve. Ojikwe vehevi ga ei nhande ve: \"Pe ko jireheva'ea tapeko ti nhiremimbotarimova'ea rehe,\" ei Tupana'ga.\n29 A'ereki ymya Tupana'ga nhande mo'emo'ẽ ojive. \"G̃a po ti jireheva'ero,\" ei ga, \"jira'yra'ga ja ti g̃a toko javo,\" ei Tupana'ga hako. \"He'yjuhu po ti g̃a gairũramo onhimongyavo nehẽ,\" ei ga. \"Jira'yra'ga ja po ti g̃a ndekoi g̃anduvihavuhuhetero ti ga toko nehẽ,\" ei Tupana'ga hako.\n30 Ymya Tupana'ga ei a'ero toko ti g̃a jireheva'ero javo. A'ero ga ei jireheve'g̃a nhande ve. A'ero ga nhande mombyryvi nhande rerekovo. A'ero ga ei: \"Gwereko po ti g̃a jiruvihavuhua ji pavẽi nehẽ no,\" ei Tupana'ga nhande mombe'gwovo.\nTupana'ga py'a ja ko nhande\n31 Nahã a'ero. Tupana'ga nhande repygame nianemovahĩhavi a'ero.\n32 Tupana'ga nhande repyga nokate'ymi gwa'yra'ga rehe. A'ereki ga nde'i gwa'yra'ga pe: \"Terehoi ti emanomo g̃a ndepyga,\" nde'i ga. Ga gwa'yra'ga mbuhuruka tuhẽ reki yvya koty tomano ti ga g̃a ndepypava javo. Gwa'yra'ga ga ombuhuruka nhande pyri raikwehe. Ombuhu pa po ti ga pyryva'ea nhande ve a'ero nehẽ.\n33 Tupana'ga e'i nhande ve g̃wemimo'ẽharamo: \"Pepyry hete pe kiro,\" ei ga. Nimbojahavi nhande ve a'ero.\n34 Nda'ekavi nhande ve pejeaporog̃ita te'varuhu pe javo. Jesus Cristo'ga nde'i a'ea nhande ve. A'ereki ga omano nhande repyga tamombo g̃andekote'varuhua javo. Tupana'ga ga mbogwera reki ga mongovo ojipyri yvagi pe tambohete ti ga javo. Cristo'ga nhande repy kiro onhi'ig̃a Tupana'ga pe a'ero.\n35 Cristo'ga nhande arõhetei nhande rerekovo jipi. Nimombikavi Cristo'ga remiarõa. Hahyrame nhande ve ga nhande arõ. Hekoteherame nhandepy'a ga nhande arõ. G̃a ndekote'varuhurame nhande ve Cristo'ga nhande arõ. Ty'ara nhande jukaheterame ga nhande arõ. Nhande herekoe'ymame mbatera ga nhande arõ. Nhande manog̃werĩrame ga nhande arõ. G̃a nhande jukarame ga nhande arõ. Nimombikavi tuhẽ Jesus'ga remiarõa.\n36 Aherembikwatijara omombe'u no. Omombe'u ahenhi'ig̃a Tupana'ga pe hako.\n\"Ore ndereheva'ero g̃waramo\ng̃a ore juka pota jipi,\" ei ahe.\n\"Ore ko ovelhas ja g̃a pe\ng̃a ore jukapotarame,\" ei ahe ikwatija hako.\n37 Nhanembovy'are'ỹva'ea nhaporemo ndikwahyi nhande rehe. Xanhimomirana nhande jupe. A'ereki Cristo'ga nhande mbopopoaka nhanenhimomiranama rehe. Ga nhande arõ hete. A'ero koji'i nhande roryroryhetero nhandejikoga ga rehe.\n38 A'e hete ji: Nimombikavi Tupana'ga remiarõa. Nhanemanoa nomombigi garemiarõa nhande rehe. Nhanemanoe'yma na jitehe nomombigi. Yvagipeve'g̃a nomombigi nhanearõa. G̃anduvihava'g̃a nomombigi no. Ipopoakave'g̃a nomombigi. Ag̃wamova'ea nomombigi. Aerẽva'ea na jitehe nomombigi.\n39 Yvateuhuva'ea nomombigi nhanearõa. Yvyvotaruhupeva'ea nomombigi no. Tupana'ga rembiapoa nhaporemo nomombigi nhanearõa. A'ereki Tupana'ga nianearombigag̃wami tuhẽ. Nhandejikogame Jesus Cristo'ga rehe nhandepojykaharete'ga rehe ga okwahavuka Tupana'ga remiarõa nhande ve.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/pahNT\/RM8.html","date":"2023-02-05T21:15:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500288.69\/warc\/CC-MAIN-20230205193202-20230205223202-00509.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000067949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000067949295044}","num_words":1210,"character_repetition_ratio":0.11,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.488,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"21\nPaulova'ea oho Jerusalém me\n1 Igwete ore hoi g̃a hugwi a'ero oro'ava herogwovo ypa'ouhũa rehei katu cidade de Cós rehei katu. Ko'emame ore herohoi ojipe pe ypa'ouhũ me Rodes pe. Pea hugwi ore herohoi heroja cidade de Pátara pe o'eamo.\n2 Pevo ore hepiagi ojipea itayharuhua – kiroki oho g̃werĩ Feníciapeve'g̃a gwyri pe. Igwete ore avi a'ea pype herogwovo.\n3 Aerẽ ore hepiagi ypa'ouhũa Chipre orojohukoty. Igwete ore kwavi ipyvõ orogwovo Síriapeve'g̃a gwyri pe. Pevo ore herojari cidade de Tiro pe. A'ereki pevo g̃a g̃weno'embota mbatera itayharuhua hugwi.\n4 A'ero ore ẽi orogwovo Jesus'gareheve'g̃a ndeka pevo g̃a ndepiaga. Sete ore kiri g̃a pyri a'ero. Igwete g̃a ei Paulo'ga pe tohoyme ti ga Jerusalém me nehẽ javo novĩa. A'ereki Tupana'ga ra'uva omombe'u jipe g̃a pe. \"Tiruahũ po ti Paulo'ga pe Jerusalém me nehẽ,\" e'i. Emo Paulo'ga e'i g̃a pe:\n—Aho tuhẽ ti pevo nehẽ.\n5 Aerẽ ihorame orohohava apiavo ore jivyri itayharuhu pe a'ero. G̃a nhaporemo ore rerojivyri cidade hugwi akwaimba'ero kunhangwera'g̃a pavẽi gwa'yra'g̃a pavẽi no. Nhimbiari pe ore renypy'andurupavi y'ytig̃a pype oronhi'ig̃a Tupana'ga pe.\n6 Aerẽ:\n—Kiro ore hoi, oro'e ore g̃a pe.\nIgwete ore ava'javi itayharuhua pype. A'ero g̃a jivyra'javi g̃wonga pe ogwovo.\n7 Igwete ore herohoi Tiro hugwi herogwovo cidade de Ptolemaida pe. A'ero ore hoi Jesus'gareheve'g̃a ndepiaga g̃a anhuvanhuvana. Ojipeji ore kiri g̃a pyri.\n8 Ko'emame ore hoi. Igwete ore hoi cidade de Cesaréia pe. Igwete ore hoi Filipe'ga ronga pe orojupa. Ymya Filipe'ga ruvi Jerusalém me raikwehe. Gaha ko seteve'g̃a nde'yja'ga. G̃a pe Jesus Cristo'ga moirũhara'g̃a e'i raikwehe: \"G̃ahã ti toma'ẽ mbatera imbatere'ỹve'g̃a pe jipi,\" ei g̃a g̃a pe raikwehe. Filipe'ga ohooho Jesus'ga mombe'gwovo ojipe'g̃a pe no.\n9 Quatro ko gara'yra'g̃a kunhangwera'g̃a hembirekoe'ỹve'g̃a. G̃a na jitehe omombe'umbe'u Tupana'ga nhi'ig̃a jipi. Igwete ore hoi Filipe'ga ronga pe orojupa.\n10 Mbohapyrete ore kiri pevo g̃a pyri. A'ero Ágabo'ga ruri Judéiapeve'g̃a gwyra hugwi Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'ga.\n11 Kiro ga ruri ore pyri ipyhyga Paulo'ga ku'ayvira ipukuhuva'ea. A'ea pyvõ ga jikupykwari. Ga jipokwari no. Igwete ga ei ore ve:\n—Gaku'ayvira ijara'ga mombe'gwovo ji ei: Nahã ti judeus'g̃a ga kwari Jerusalém me nehẽ, ei ga. A'ero po ti g̃a ga mondoukari judeus'g̃arũive'g̃a po pe nehẽ ga pyhygauka nehẽ, ei ga. A'ea Tupana'ga ra'uva e'i, ei Ágabo'ga ore ve.\n12 Henduvame ganhi'ig̃a ore ehetei Paulo'ga pe pevove'g̃a pavẽi:\n—Terehoa'javi ti Jerusalém me a'ero, oro'e ore ga pe novĩa.\n13 Igwete Paulo'ga ei:\n—Maraname pe jehe'ouhui ji rehe? Pe ji mbopyagwyruhu javo ji ve novĩa, ei ga. Na g̃a ji kwari ji jukavo vehevi te a'ero nehẽ, ei ga. Ji ti aho jate tuhẽ pevo nehẽ Jesus'ga rehe jipojykaharete'ga rehe nehẽ, ei ga.\n14 Ndokoi ga orenhi'ig̃a rehe.\n—Nandejate ti toko Tupana'ga remimbotarimova'ea, oro'e ore.\nA'ero ndoro'ea'javi ga pe a'ea rehe.\n15 Aerẽ ore herekokatupavi orombatera herogwovo pea rupi Jerusalém me.\n16 Jara'g̃a ko oho ore rupi Cesaréia hugwi Jesus'gareheve'g̃a. Igwete g̃a ore rerohoi Menasom'ga ronga pe. Ga pyri ore pytai. Ga ko Chiprepeva'ero. Ymya ga jikogi Jesus Cristo'ga rehe. Ga pyri ore pytaahi'vi orojupa.\nPaulova'ea oho Tiagova'ea pyri\n17 Ore vahemame Jerusalém me Jesus'gareheve'g̃a ndoryndoryvamo ore rehe.\n18 Ko'emame Paulo'ga ore rerohoi Tiago'ga repiaga. Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'g̃a nhaporemo ojatyka upa.\n19 Igwete Paulo'ga nhi'ig̃i g̃a pe. A'ero ga imombe'upavi g̃a pe ohoagwera.\n—Amombe'umbe'u ji Jesus'ga judeus'g̃arũive'g̃a pe, ei ga. Nurã Tupana'ga g̃a mbojikogukari ojihe, ei ga. Nahanahã Tupana'ga rekoi g̃apyteri pe a'ero ore horame g̃a pyri, ei Paulo'ga imombe'upava g̃a pe.\n20 Henduvame Paulo'ga nhi'ig̃a ko g̃a Tupana'ga mbohetei a'ero. Aerẽ g̃a ei Paulo'ga pe:\n—Oreirũ, ehepia judeus'g̃a kiro. He'yjuhu hete ko g̃a jikogi Jesus'ga rehe milhares. Moisésva'ea remimbo'eagwera rehe g̃a ndekohetei reki tihendu katu pa ti hamo javo, ei g̃a Paulo'ga pe.\n21 Igwete ojipe'g̃a mbero nde mombe'gwovo g̃a pe, ei g̃a. \"Paulo'ga ko ombo'e te'varuhu judeus'g̃a nhaporemo – kiroki g̃a u judeus'g̃arũive'g̃a pyteri pe,\" ei g̃a. \"Paulo'ga e'i g̃a pe: 'Pepohi ti Moisésva'ea remimbo'eagwera hugwi,' ei Paulo'ga g̃a pe,\" ei g̃a heikwehe. \" 'Tapekytia'javi ti peja'yra'g̃a nakwanha pi'ria,' ei ga,\" ei g̃a. \" 'Tapekoa'javi ti nhanderamonhava'ea nhi'ig̃agwera rehe,' ei Paulo'ga g̃a pe,\" ei g̃a heikwehe. Nahã g̃a mbero reki nde mombe'gwovo g̃a pe, ei g̃a imombe'gwovo Paulo'ga pe.\n22 —Marã po ti a'ero nehẽ? ei g̃a Paulo'ga pe. Okwaha po ti g̃a nderura avo nehẽ.\n23 Nahã po ti nde rekoi a'ero nehẽ, ei g̃a. Quatrove'g̃a oko ore pyri kiro. Ymya'i g̃a ei Tupana'ga pe: \"Nahanahã po ti ore rekoi nehẽ,\" ei g̃a ga pe. Kiro g̃a ndekoi tuhẽ a'ero g̃wembi'eagwera rupi katu, ei g̃a Paulo'ga pe.\n24 Eroho ti quatrove'g̃a nhandejatykahavuhua pype a'ero. Ejipyhei ti pevo g̃a pavẽi nahã ti xanhimombyry Tupana'ga pe javo, ei g̃a. Aerẽ ti epyhy mbiara quatrove'g̃a ndepyga eitambere'ia pyvõ. A'ea po ti g̃a ikwava'eg̃ukari Tupana'ga pe nehẽ. A'ero po ti g̃a nhiapinukari nehẽ, ei g̃a Paulo'ga pe. Judeus'g̃a po ti nde repia pevo nehẽ. A'ero po ti g̃a epavi nehẽ: \"Nomombe'ukatui reki g̃a Paulo'ga nhande ve. Oko katu tuhẽ reki ga Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi okovo,\" e po ti judeus'g̃a nde ve nehẽ, ei g̃a Paulo'ga pe.\n25 —Oro judeus'g̃arũive'g̃a pe – kiroki g̃a ojiko Jesus'ga rehe – g̃a pe ore ikwatijari ikwehe, ei g̃a ga pe. Igwete ore ei g̃a pe: \"Nahã po pe ndekoi hamo. Tape'ui ti g̃ambatera ikwava'eg̃ame ha'angava pe g̃wemimbohetehara pe,\" oro'e ore. \"Hekoa tape'ui no,\" oro'e ore g̃a pe. \"Mbiara tape'ui ipore'ymame hekoa jugwi,\" oro'e ore. \"Taperekoi ojipe'g̃a nembireko'g̃a,\" oro'e ore g̃a pe ikwatija, ei g̃a Paulo'ga pe.\n26 G̃anhi'ig̃a rupi Paulo'ga quatrove'g̃a nderohoi g̃a nderekovo. Ko'emame ga jipyhei g̃a pavẽi xanhimombyry ti Tupana'ga pe javo. Aerẽ g̃a ki ojatykahavuhua pype. Igwete Paulo'ga imombe'ui mbatera ikwava'ẽhara'ga pe.\n—Orojipyhei ore ko, ei ga ga pe. Kiro sete po ti ore kiri nehẽ, ei ga. Aerẽ po ti ji imondoukari mbiara quatrove'g̃a ndepyga ikwava'eg̃uka g̃a pe imondovouka Tupana'ga pe nehẽ, ei Paulo'ga ga pe.\nAhe opyhy Paulova'ea\n27-28 Seis ko g̃a kiri. A'ero judeus'g̃a Paulo'ga repiagi ojatykahavuhua pype Ásiapeve'g̃a gwyripeve'g̃a. Igwete g̃a he'yjuhuve'g̃a monhimboahivukatehei Paulo'ga pe g̃a momymomyina. A'ero g̃a Paulo'ga pyhygi ohapukaita gwe'yja'g̃a pe judeus'g̃a pe:\n—Pejijo ore pokoga, ei g̃a. A'ereki agwa'ga ko ohooho g̃a mbo'epavuhuavo ite'varuhuva'ea rehe, ei g̃a. Nhande mbotegwete ga ja'javoteheuhu. \"Tapehenduva'javi ti Moisésva'ea remimbo'eagwera,\" ei ga g̃a pe, ei g̃a. Nhandejatykahavuhua pe ga ete'varuhui no, ei g̃a. A'ero ga kiro judeus'g̃arũive'g̃a nderuruhui ipype imbotegweteavo nhandejatykahavuhua Tupana'ga ronga, ei g̃a g̃a pe o'mbero.\n29 Nahã judeus'g̃a etehei Paulo'ga mombe'gwovo. A'ereki g̃a gwepia Trófimo'ga hoa cidade pe Paulo'ga rupi novĩa. Trófimo'ga ko judeu'garũive'ga Éfesopeve'ga. Hepiagame gahoa Paulo'ga rupi g̃a etehei a'ero:\n—Paulo'ga gweroho ga nhandejatykahavuhua pype, ei g̃a javo tehe.\n30 Nahã judeus'g̃a ei cidadepeve'g̃a momymomyimbava Paulo'ga rehe. Igwete g̃a nhag̃anhani Paulo'ga pyhyga ga rerohyryryga ojatykahavuhua hugwi. Kotihĩ g̃a hovapytymi g̃a hugwi.\n31 Kiro g̃a Paulo'ga jukag̃werĩ. Emo ojipe'g̃a oho imombe'gwovo soldados'g̃a pe romanos'g̃a pe. Igwete g̃a ei soldados'g̃a nduvihavuhu'ga pe:\n—Jerusalémmeve'g̃a nhaporemo onhimboahivuhu ohapukapukajahyavo, ei g̃a ga pe.\n32 Kotihĩ ga soldados'g̃a nderuri g̃anduvihava'g̃a pavẽi g̃a nenonhana he'yjuhuve'g̃a pyteri pe Jerusalémmeve'g̃a pyteri pe. Soldados'g̃a ndepiagame g̃a Paulo'ga nupambigi a'ero opohia ga hugwi.\n33 Igwete soldados'g̃a nduvihavuhu'ga ruri Paulo'ga pyhygauka ga kwaruka itanhuramuhũa pyvõ mokõiva'ea pyvõ.\n—Ma'g̃a koro? ei ga. Ma gara rehe pe ga nupanupãuhui? ei ga g̃a pe.\n34 Ojoatyatyvi g̃anhi'ig̃a ga pe g̃a hapukajahyrame onhimongyavo. A'ero ga ndokwahavi reki maranuhũ javo. Nurã ga Paulo'ga rerohoukari soldados'g̃a nongauhua pype.\n35 Ga rerovahemame ojiupihava rehe g̃a ojatiy'varimo ga rerohoi he'yjuhuve'g̃a hugwi onhimboahiheteve'g̃a hugwi topyhygahayme g̃a ga javo.\n36 A'ereki g̃a ohoohoji g̃a ndeviri ohapukajahyavo pejuka ga javo novĩa.\nPaulova'ea onhimombe'u judeusva'ea pe\n37 Gwerohog̃werĩrame ongauhua pype Paulo'ga ei soldados'g̃a nduvihavuhu'ga pe:\n—Tanhi'ĩ na'ẽ ti nde ve, ei ga ga pe.\nIgwete ga ei Paulo'ga pe:\n—Erekwaha nde Gréciapeve'g̃a nhi'ig̃a naerũ?\n38 Nde ko Egitopeve'ga rũi naerũ? – kiroki ga ymya he'yjuhuve'g̃a monhimboahivi nhanderuvihava'ga pe g̃a momymomyina, ei ga. Igwete ga quatro milve'g̃a nderohoi ongae'ỹi me iporojukauhuve'g̃a. Nde ko ga rũi naerũ? ei ga Paulo'ga pe.\n39 —Ji ko a'ea rũi, ei Paulo'ga. Judeuramo ko ji. Cilícia ko jigwyra, ei ga. Cidade de Tarso pe huvihavuhu pe ji ari kako, ei ga. Na ji nhi'ig̃i kiro g̃ande'yjuhua pe, ei ga ga pe.\n40 —Enhi'ĩ ti a'ero g̃a pe, ei ga ga pe.\nA'ero Paulo'ga ami g̃ajiupihava rehe. Igwete ga pove'eg̃i g̃a pe ji rendu ti javo. A'ero g̃a pipavi upa. Igwete judeus'g̃a nhi'ig̃imo tuhẽ ga ei onhimombe'gwovo g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/pahNT\/AC21.html","date":"2023-01-31T03:49:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499842.81\/warc\/CC-MAIN-20230131023947-20230131053947-00135.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":1314,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.412,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"16\nTimóteova'ea oho Paulova'ea rupi\n1 Aerẽ Paulo'ga hoi cidade de Derbe pe Silas'ga pavẽi. Aerẽ g̃a hoi cidade de Listra pe. Pevo Paulo'ga Timóteo'ga repiagi. Igwete ga ei taroho ti ga jijupi javo. Timóteo'ga ko Jesus'gareheva'ero oko. Gayhẽa na jitehe no. Hẽa ko judeuramo oko no. Gapo'ria ki a'e te judeu rũi.\n2 —Pyry hete ko Timóteo'ga, e'i pa Jesus'gareheve'g̃a ga pe Listrapeve'g̃a Icôniopeve'g̃a no.\n3 Igwete Paulo'ga ei taroho ti ga javo.\n—Xaho ti ji rupi ji moiruamo, ei ga Timóteo'ga pe.\n—Aho ti nehẽ, ei Timóteo'ga ga pe.\nIgwete Paulo'ga ikytiukari Timóteo'ga rakwanha pira garerohoa renonde. A'ereki pevo judeus'g̃a okwaha Timóteo'ga po'ria. Ahe ko judeu rũi. Nurã ko ahe ndokytiukari gwa'yra'ga gapita'ngia. \"Nde jikytiukare'ymame po ti judeus'g̃a noarõi nehẽ,\" ei Paulo'ga Timóteo'ga pe. Igwete Paulo'ga ga kytiukari na'ẽ a'ero ga rerogwovo ojupi.\n4 Imbojoapiapirame cidades g̃a hoi Jesus'gareheve'g̃a pyri. Igwete g̃a imombe'umbe'ui g̃a pe Jerusalémmeve'g̃a nhi'ig̃agwera.\n—\"Nahanahã ti peko,\" ei Jesus'ga moirũhara'g̃a javo pe me Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'g̃a pavẽi, ei Paulo'g̃a imombe'gwovo g̃a pe. Pejapyaka katu ti g̃anhi'ig̃a rehe a'ero, ei g̃a g̃a pe.\n5 Nahã ko g̃a Jesus'gareheve'g̃a mbojikohetei Jesus'ga rehe a'ero. Igwaigwavete ko ojipe'g̃a jikogi ga rehe jipi.\nTupana'ga gwepiuka Macedôniapeva'ea Paulova'ea pe\n6 Aerẽ Paulo'g̃a ei ojohupe novĩa:\n—Xaho ti Ásiapeve'g̃a gwyri pe imombe'gwovo Tupana'ga nhi'ig̃a g̃a pe, ei g̃a.\nEmo Tupana'ga ra'uva nomondoukari g̃a pevo. Kiro g̃a hoi Frígiapeve'g̃a gwyra rupi a'ero Galáciapeve'g̃a gwyra rupi ogwovo.\n7 G̃a horame Mísiapeve'g̃a gwyra pyri Paulo'g̃a ei ojohupe:\n—Xaho Bitíniapeve'g̃a gwyri pe kiro, ei g̃a novĩa.\nEmo Jesus'ga ra'uva nomondoukari g̃a pevo.\n8 Nurã g̃a hoi Mísiapeve'g̃a gwyra rupi ovahema cidade de Trôade pe.\n9 Ypytunimo Paulo'ga Macedôniapeve'g̃a gwyripeve'ga repiagi okiri pe. Igwete ga nhi'ig̃i Paulo'ga pe o'ama.\n—Herejo tuhẽ oregwyri pe Macedônia pe ore pokoga, ei ga ga pe.\n10 Kirẽ Paulo'ga imombe'ui g̃wembiepiaga ore ve. A'ero ore ei:\n—Xaho ti Macedônia pe a'ero Jesus'ga mombe'gwovo pevove'g̃a pe. A'ereki Tupana'ga nhande mondo pota kiro g̃a pyri, oro'e ore orojohupe.\n(Jihi Lucas aho g̃a ndupi no ikwehe.) Kotihĩ ore imboavujikweri mbatera hero'ava itayharuhua pype herogwovo a'ero.\nLídiava'ea ojiko Jesus'ga rehe\n11 Igwete ore herohoi imoanhana Trôade hugwi. Igwete ore herohoi ypa'ouhũa rehei katu Samotrácia rehei katu. Ko'emame ore herohoi cidade de Neápolis pe.\n12 Pea hugwi ore hoi orokovo pea rupi Macedôniapeve'g̃a gwyri pe. A'ero ore vahemi cidade de Filipos pe. Filipos ko huvihavuhu pevo Macedôniapeve'g̃a gwyri pe. Cidade de Romahugwive'g̃a ko pevo u Filipos pe onhimongyavo. A'ero ore vahemi Filipos pe. Mbohapyrete'i ore kiri pevo oropytavo.\n13 Sábado rupi ore ei orojohupe:\n—Xaho ti cidade hugwi yhya rembe'yi pe nhandejupa. Pevo po judeus'g̃a hoi jipi onhi'ig̃a Tupana'ga pe, oro'e ore orojohupe.\nA'ero ore hoi kunhangwera'g̃a nhimono'og̃a repiaga. A'ero ore apygi Jesus'ga mombe'gwovo g̃a pe.\n14 Igwete Lídiahẽa henduvi orenhi'ig̃a oina. Hẽa ko cidade de Tiatirahugwiva'ero. Ipig̃wag̃uhũva'ea hẽa oma'ema'ẽ jipi itambere'ia pyhyga. Ojiko hete hẽa Tupana'ga rehe. Igwete hẽa henduvi Paulo'ga nhi'ig̃a. A'ero Tupana'ga imomytu'ẽi hẽa'akag̃i pe toko ti hẽa Paulo'ga nhi'ig̃a rupi javo.\n15 Aerẽ ore hẽa mobatizai a'ero. Ore hẽarongapypeve'g̃a mobatizai no. Aerẽ hẽa ei ore ve:\n—Pekwaha pe kiro jijikoga nhandepojykaharete'ga rehe, ei hẽa. Nurã pejijo tuhẽ nhironga pype pejipytavo, ei hẽa ore ve.\nA'ero ore hẽa mbopogwei orogwovo hẽaronga pe oropytavo.\nAhe omongi Paulova'ea cadeia pype\n16 Ojipe'ia rupi ore ei orojohupe:\n—Xahoa'ja ti pevo jitehe – perope g̃a oho onhi'ig̃a Tupana'ga pe jipi.\nOre horame ojipehẽa ore rovatĩ pea rupi. Anhag̃a opojyka hẽa. A'ea omonhi'ĩ hẽa aerẽva'ea imombe'gwovouka. Ojipe'g̃a he'yi omondo itambere'ia hẽapojykahara'g̃a pe jipi tomombe'u ti hẽa aerẽva'ea ore ve javo.\n17 Kiro hẽa ore rovatĩ pea rupi. A'ero hẽa ruri ore reviri. Paulo'ga reviri hẽa ruri okovo ohapukapukaita.\n—Agwa'g̃a ko oporavyky Tupana'ga pe. Gaha ko huvihavuhu hete jara'g̃a hohe pa, ei hẽa. Nahã g̃a ei pe me: \"Tupana'ga imomborame pendekote'varuhua po ti pe hoi ga pyri nehẽ,\" ei g̃a imombe'gwovo, ei hẽa ohapukaita.\nA'ereki anhag̃a opojyka hẽa.\n18 Kotihĩtihĩ hẽa hapukai ore reviri ua. A'ero Paulo'ga kwerajahivamo hẽa rehe. Igwete ga pyryrymi javo anhag̃a pe.\n—Jesus Cristo'ga popoakarimo ji ei nde ve kiro: Epohi hẽa hugwi, ei ga jupe.\nKotihĩ anhag̃a pohiri hẽa hugwi a'ero.\n19 Ikwahavame anhag̃a pohira hẽapojykahara'g̃a ei ojohupe:\n—Nombuhura'javi po ti ojipe'g̃a itambere'ia nhande ve nehẽ. A'ereki anhag̃a opohiruhu hẽa hugwi, ei g̃a. Ndokwahava'javi po ti hẽa aerẽva'ea imombe'gwovo nehẽ, ei g̃a ojohupe.\nIgwete g̃a nhimboahivuhui Paulo'ga rehe Silas'ga rehe g̃a pyhyga g̃a nderohyryryga g̃a nderogwovo okari pe gwuvihava'g̃a pyri.\n20 G̃a nderurame g̃a ei gwuvihava'g̃a pe:\n—Agwa'g̃a ko judeusramo oko. Igwete g̃a porayvaruhuro nhandecidadepeve'g̃a momymomyina upa, ei g̃a javo tehe g̃a pe.\n21 A'ereki g̃a ombo'embo'e g̃a g̃wamonhava'ea nhi'ig̃agwera rehe, ei g̃a. Nhande reki Romahugwiva'ero xako g̃a atyvi. Nurã po nhande ndiakoi nanongara rupi hamo romanosramo, e'i tehe g̃a g̃a pe.\n22-23 Kiro pevove'g̃a nhimbohovajapavi Paulo'g̃a ndehe a'ero onhimongyavo. Igwete g̃anduvihava'g̃a imbotararararagukari Paulo'g̃a pirekyitauka g̃a hugwi. Igwete g̃a g̃a nupanupãukari yvyra pyvõ g̃a momboruka cadeia pype g̃a mongiavo.\n—Teremohemukari ti g̃a g̃a monguva ipype, ei g̃a guarda'ga pe.\n24 Henduvame g̃anhi'ig̃a ga Paulo'g̃a mondoi g̃a mohina okia mbyteri pe te. Igwete ga g̃apya mombygi yva pyvõ. Ono ga g̃apya yva kwa'ria rehe. A'ero ga inog̃i irũa yva g̃apya arimo imombyga.\n25 Ypyhaji katu Paulo'ga nhimby'yi onhi'ig̃a Tupana'ga pe ga mboheteavo Silas'ga pavẽi. Cadeiapypeve'g̃a ojapyaka upa g̃a nhimby'yirame.\n26 Kotihĩ yvya imyimyi hete upa. A'ero cadeia gwyriva'ea imyimyimbavi no. Nanime hovapytymbava nhovapytymba'vopavi upa. Igwete itanhuramuhũa jikyipavi cadeiapypeve'g̃a hugwi.\n27 Igwete guarda'ga ma'ẽi hepiaga hovapytymba'vogipyra. \"O'emba g̃a ji hugwi ogwovo ra'e,\" ei ga novĩa. Nurã ga ipyhygi itakyhea'javuhuva'ea tajijuka a'ero javo.\n28 Emo Paulo'ga nhi'ig̃a mondoahyi ga pe.\n—Terejijukai, ei ga ga pe. A'ereki ore nhaporemo koro oroko, ei Paulo'ga ga pe.\n29 A'ero guarda'ga ei onhipavẽive'ga pe:\n—Eru yhyga ji ve, ei ga.\nIgwete guarda'ga nhani ua ohyhyipava okyhyjiavo g̃waramo. Igwete ga renypy'andurugi Paulo'g̃a pyri pepyry hete pe javo.\n30 Aerẽ ga Paulo'g̃a nderohoi pea hugwi. Igwete ga ei g̃a pe:\n—Marã po ti ji imomborukari jirekote'varuhua ji hugwi nehẽ? Marã po ti ji hoi Tupana'ga pyri yvagi pe nehẽ? ei guarda'ga g̃a pe.\n31 Igwete Paulo'g̃a ei ga pe:\n—Ejiko ti nhandepojykaharete'ga rehe Jesus Cristo'ga rehe. A'ero po ti ga imombori nderekote'varuhua nde hugwi nehẽ. Aerẽ po ti nde hoi Tupana'ga pyri nehẽ no, ei g̃a ga pe. Na jitehe po ti nerongapypeve'g̃a nehẽ no, ei g̃a ga pe.\n32 Igwete g̃a Jesus'ga mombe'umbe'ui ga pe garongapypeve'g̃a pe no. Igwete g̃a hendukatui upa.\n33 A'ea rupi jitehe guarda'ga g̃a nderohoi iheita g̃anupãagwera. Nanime Paulo'g̃a ga mobatizai. Aerẽ g̃a garongapypeve'g̃a mobatizai no.\n34 Aerẽ guarda'ga Paulo'g̃a nderohoi g̃wonga pe. Igwete ga imondoi mbatera g̃a pe to'u ti g̃a javo. Horyory ga ojikoga g̃waramo Tupana'ga rehe g̃wongapypeve'g̃a pavẽi.\n35 Ko'emame pevove'g̃a nduvihava'g̃a ei soldados'g̃a pe:\n—Peho ti javo guarda'ga pe cadeia pe tomo'ẽ ti ga Paulo'g̃a jugwi.\nIgwete g̃a nduri imombe'gwovo g̃anhi'ig̃a guarda'ga pe.\n36 A'ero ga imombe'ui Paulo'ga pe no.\n—Oreruvihava'g̃a e'i javo pe me to'ẽ g̃a jugwi kiro, ei ga. Pejigwovo a'ero. Tupana'ga ti tapenderoho katu, ei ga g̃a pe.\n37 Emo Paulo'ga e'i soldados'g̃a pe:\n—Po na rũi g̃a ore mondouka, ei ga. Penduvihava'g̃a g̃wendu g̃a'mbea g̃a imbojateherame ite'varuhuva'ea ore rehe oji'i. Orenhi'ig̃a ki a'e te g̃a nohenduvi oji'i, ei Paulo'ga g̃a pe. Ndojari reki ore rehe novĩa. Emo g̃a ore nupanupãuka tehe ojipe'g̃a ndovaki, ei ga. Ore ko romanosramo tuhẽ oroko. Po ahe nonupauhũi te romanos'g̃a hamo, ei Paulo'ga. Aerẽ g̃a ore mbuhurukatehei avo ore mongiavouka cadeia pype oji'i, ei ga. Kiro g̃a ore mo'embotari g̃andovakie'ỹ naerũ? Po na rũi te, a'e ji, ei Paulo'ga g̃a pe. G̃ahã tuhẽ ti tuhu ore rerogwovo katu agwa hugwi nehẽ, ei ga soldados'g̃a pe.\n38 Igwete soldados'g̃a hoi imombe'gwovo Paulo'ga nhi'ig̃a gwuvihava'g̃a pe.\n—A'iti tuhẽ g̃a romanosramo oko? ei g̃anduvihava'g̃a g̃a pe.\n—Nahã tuhẽ re ko g̃a e'i ore ve, ei g̃a.\nIgwete g̃a kyhyjihetei henduva.\n—Xaho ti Paulo'g̃a ma'ngoma'ngoga a'ero naerũ, ei g̃a.\n39 A'ero g̃a nduri Paulo'g̃a pyri ja'javo katu g̃a pe.\n—Oroko te'varuhu ore pe me raji'i, ei g̃a g̃a pe.\nIgwete g̃a Paulo'g̃a nderohoi cadeia hugwi.\n—Pejigwovo kiro orecidade hugwi, e'ie'i g̃a onhi'ig̃atuavo Paulo'g̃a pe.\n40 Igwete Paulo'g̃a hoi cadeia hugwi a'ero. Lídiahẽa ronga pe na'ẽ g̃a hoi. Pevo g̃a Jesus'gareheve'g̃a ndepiagi. Igwete Paulo'g̃a ei g̃a pe:\n—Pejiko hete ti Jesus'ga rehe jipi, ei g̃a g̃a pe.\nAerẽ Paulo'g̃a hoi ogwovo cidade hugwi.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/pahNT\/AC16.html","date":"2023-01-31T03:25:22Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499842.81\/warc\/CC-MAIN-20230131023947-20230131053947-00177.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000083447,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000083446502686}","num_words":1320,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.364,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"12\nPenhikwava'ẽ ti Tupana'ga pe pejikokatuavo\n1 Nhiirũ, Tupana'ga nhande porogwety hete. Nurã ji ehetei pe me: Nahã po pe ndekoi a'ero hamo. Penhikwava'ẽ hete ti Tupana'ga pe pejikokatuavo. A'ero po ti ga nhimohẽhetei pe ndehe nehẽ. Nahã po pe Tupana'ga mbohetei gareheva'ero hamo penhikwava'eg̃a ga pe pejikokatuavo hamo.\n2 Tapembopogwei ti g̃a – kiroki g̃a oko Tupana'ga remimbotare'yma rehe. Pe'ji ti Tupana'ga pe: \"Ore mboheaporog̃itapyahue'ymi ti,\" pe'ji ti ga pe. Pendeaporog̃itapyahurame po ti pe ikwahavi pejikovo Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe. Garemimbotarimova'ea ko nahã: kiroki pyry hete, kiroki a'ea rehe Tupana'ga onhimohẽ, kiroki ndogwerekoi a'ea hoheva'ea pyryvamo – a'ea ko Tupana'ga remimbotarimova'ea.\n3 Tupana'ga omombyry ji ve onhimoirũuka. Nurã ji ei pe me nhaporemo: Tapenhimboheteuhui ti. Pe napenani ti pejeaporog̃ita katu pejapyakakatuavo pejihe Tupana'ga pe mbojikoga g̃waramo ojihe.\n4 Tamombe'u ti kiro pe me jira'oa tapekwaha ti ojo'java'ea. Jira'oa ko ojipeji. He'yi reki jira'oareheva'ea onhimongyavo jijurua, jireakwara, jipoa no. Ojoatyatyvi reki jira'oareheva'ea ikarakatuhava. Jiapyakwara pyvõ ji ahendu. Jijurua pyvõ ji nahenduvi. A'ea pyvõ ji nhi'ig̃i. Jipoa pyvõ ji ipyhygi. Jira'oa ojipejiva'ea reki. Emo gwereko paravuhu jira'oareheva'ea. Ojoatyatyvi ikarakatuhava a'ero.\n5 Na jitehe jira'oareheva'ea'java'ero ko nhande nhimongyi Cristo'gareheva'ero nhandekovo. Emo nhande nhaporemo ko jira'oa'java'ero ojipejiva'ea'java'ero nhande jikoty'aro g̃waramo Cristo'ga pavẽi. A'ero nhande nhaporemo nhande nhomoiruamo.\n6 Ojoatyatyvi reki nhandekarakatuhava. A'ereki ojoatyviva'ea Tupana'ga ombuhuruka nhande ve nhandekarakatuhava ga imombyryvame nhande ve.\nPo Tupana'ga nhande mbokarakatuuka imombe'gwovouka onhi'ig̃a, timombe'u hete po ti nhande hamo ga nhande mbojikogame ojihe hamo.\n7 Po Tupana'ga nhande mbokarakatuuka ojiheve'g̃a pokogauka, tipoko po ti nhande g̃a a'ero hamo. Po Tupana'ga nhande mbokarakatuuka g̃a mbo'eavouka, timbo'e po ti nhande g̃a Tupana'ga mombe'ua rehe a'ero hamo.\n8 Po Tupana'ga nhande mbokarakatuuka g̃a mbohoryvuka, timbohory po ti nhande g̃a a'ero hamo. Po Tupana'ga nhande mbokarakatuuka imoma'eamo mbatera ojipe'g̃a pe, tima'eg̃atu po ti nhande g̃a pe a'ero hamo tipoko ti g̃a javo. Po Tupana'ga nhande mbokarakatuuka nhande mongovouka g̃anduvihavamo, timondomondo katu po ti nhande g̃a a'ero hamo. Po Tupana'ga nhande mbokarakatuuka g̃a porogwetygauka, tiporogwety po ti nhande g̃a nhanderoryroryvamo a'ero hamo.\n9 Pe'ara tehe rũi toarõ g̃a. Pearõ hete tuhẽ ti g̃a. Tapekoi ti aherekote'varuhua rehe. Ahepyryva rehe ti peko.\n10 Penhoarõarõ hete ti a'ero. A'ereki pe penhomoirũirũ Cristo'gareheva'ero g̃waramo. Penhombohete ti nde ko ji hohe javo ojohupe.\n11 Pejirokwa ti mbatera rehe pejivevugwee'yma. Penhimbatepota ti pepy'a pe. A'ereki nhandepojykaharete'ga remimbotarimova'ea rehe pe peko.\n12 Peho po ti pe pejikovo Tupana'ga pyri avuirama nehẽ. A'ea mboha'uva g̃waramo ti pejoryjory. Penhimomirana ti g̃a imbohahyrame pe me. Penhi'ig̃e'ymi ti Tupana'ga pe.\n13 Pema'ema'ẽ ti penhimbatera Cristo'gareheve'g̃a pe g̃a herekoe'ymame. Cristo'gareheve'g̃a ndug̃andurame pejipyteri pe pembuhuruka ti g̃a penhonga pe jipi g̃a nderekokatuavo.\n14 Pearõe'ỹve'g̃a imbohahyrame pe me penhi'ĩ ti Tupana'ga pe tomombyry ti ga g̃a pe javo. Na tuhẽ ti pemombyryvuka g̃a pe g̃a imbohahyrame pe me. Tape'euhui ti Tupana'ga pe tombote'varuhu ti ga g̃a pe javo. Tape'euhui ti a'ea ga pe g̃a ndehe.\n15 Ojipe'g̃a ndoryndoryvame ti pejoryjory g̃a pavẽi. G̃a jehe'orame ti g̃a pavẽi pejehe'o no.\n16 Peko ti pejogwehegwehe. Pejihe jate rũi ti peko. Okoteheve'g̃a ndehe ti peko g̃a pokoga. Tape'euhui ti: \"Akwaha pa ji mbatera.\" A'ea ti tape'euhui pejive.\n17 Ojipe'ga imbote'varuhurame pe me tapembote'varuhui ti ga pe pejipyge'yma ga rehe. Ojipe'g̃a epavame: \"Nahanahã aherekokatua\", nahã ti peko katu a'ero.\n18 Pejirokwa hete ti ojipe'g̃a nderekokatupava.\n19 Nhiirũ, tapejipygi ti ojipe'g̃a ndehe. Na ti Tupana'ga pe ndepygi g̃a ndehe nehẽ imbohahyavo g̃a pe nehẽ. A'ereki ikwatijara e'i Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo.\n\"Jihi po ti g̃a ndepy g̃a ndehe nehẽ\n– kiroki g̃a ombohahy ojipe'g̃a pe,\" ei ga.\n\"Jihi po ti ambohahyuka g̃a pe a'ero nehẽ,\" ei nhandepojykaharete'ga, ei ikwatijara.\n20 Nahã ti peko a'ero ikwatijara hendukatuavo. A'ereki ikwatijara e'i:\n\"Po ty'ara pearõe'ỹve'g̃a jukai\npemondo ti mbatera g̃a pe to'u ti g̃a javo.\nPo g̃a ygweiramo\npemondo ti yhya g̃a pe toy'u g̃a.\nPe g̃a nderekokaturame\npo ti g̃a ndipoyjayjari okote'varuhuagwera rehe nehẽ,\" e'i ikwatijara hako.\n21 G̃a ndekote'varuhurame pe me tapekote'varuhui ti g̃a pe pejipyge'yma g̃a ndehe. Peko katu ti g̃a pe a'ero g̃andekote'varuhua hugwi g̃a mbopohiruka.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/pahNT\/RM12.html","date":"2023-02-06T18:46:28Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500357.3\/warc\/CC-MAIN-20230206181343-20230206211343-00540.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":629,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.008,"special_characters_ratio":0.206,"stopwords_ratio":0.491,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"5\nAnaniasva'ea Safirava'ea pavẽi\n1 Aerẽ ko Ananiasva'ea na jitehe novĩa. Ahe imondoi ogwyra itambere'ia pyhyga g̃wembirekova'ea pavẽi Safirava'ea pavẽi.\n2 Ananiasva'ea opojyka reki jara ojive imombytavo inog̃a ojipyri. Jara ahe gweru Jesus'ga moirũhara'g̃a pe aru pa ji itambere'ia javo tehe g̃a pe. Aherembirekova'ea Safirava'ea okwaha hete ahe'mbea.\n3 Igwete Pedro'ga ei Ananiasva'ea pe:\n—Maranuhũrame nde erepojykauka ejeaporog̃ita Satanás'ga pe e'mbero Tupana'ga ra'uva pe? A'ereki nde eremombytauhu jara ejive egwyra kwepykava, ei Pedro'ga ahe ve.\n4 Ndeapoa tuhẽ ko ndegwyra imondoa renonde. Imondorẽ ikwepykava na jitehe ndeapoa no, ei ga ahe ve. Maranuhũrame nde reaporog̃itate'varuhuro e'mbero aru pa ji javo tehe? ei ga Ananiasva'ea pe. Yvyakotyve'g̃a pe jate rũi nde mbero. Tupana'ga pe nde mbero, ei Pedro'ga ahe ve.\n5 Henduvame ganhi'ig̃a Ananiasva'ea manoi o'a upa. Okyhyji pa hete g̃a a'ero ikwahavame ahemanoa.\n6 Igwete ipyahuve'g̃a nduri ahera'oa mamana tapy'ynhapira pyvõ. Igwete g̃a ahe rerohoi ahe tyma.\n7 Koiramehe aherembirekokwerava'ea ruri Pedro'ga pyri no Safirava'ea. Ndokwahavi ve ahe g̃wembirekova'ea manoa.\n8 Igwete Pedro'ga ei Safirava'ea pe:\n—Emombe'u katu ji ve. Maramomi ikwepykava pe imondorame egwyra? Momi tuhẽ oji'i?\n—Momi tuhẽ itambere'ia, ei ahe ga pe o'mbero.\n9 Igwete ga ei:\n—Maranuhũrame pe ememei novĩa: \"Tihepia ti nhande imoandyandyi Tupana'ga ra'uva\"? ei Pedro'ga ahe ve. Kiro ki g̃a u – kiroki g̃a gweroho nerembirekova'ea tyma, ei ga. Ahe javijitehe po ti g̃a nde rerohoi nde tyma nehẽ no, ei Pedro'ga ahe ve.\n10 Nanime Safirava'ea manoi o'a upa a'ero gapya pyri. Igwete ipyahuve'g̃a nduri ahe repiaga. Igwete g̃a ahe rerohoi ahe tyma aherembirekova'ea pyri ahe mbojoyvya.\n11 Okyhyji pa hete g̃a a'ero Jesus'gareheve'g̃a ojipe'g̃a no henduvame ahemanoa.\nJesus'ga moirũharava'ea oapo ahemonhimomby'ava'ea\n12 Igwete Jesus'ga moirũhara'g̃a japojapoi ahemonhimomby'ava'ea pevove'g̃a pyteri pe. Igwete Jesus'gareheve'g̃a nhimono'ombavi jipi ojihe'akatuavo ojogwehe ojatykahavuhua pype – perope onga rembe'yvuhu pe Salomãova'ea apoa pe.\n13 Ojipe'g̃a e'ie'i g̃a pe pyry hete g̃a javo novĩa. Emo ojikoge'ymame Jesus'ga rehe g̃a ipojihuvi ojihe'are'yma g̃a ndehe.\n14 Igwaigwavete reki ojipe'g̃a jikogi Jesus'ga rehe ojihe'a g̃a ndehe onhimongyavo akwaimbae'g̃a kunha'g̃a no.\n15 Ahemonhimomby'ava'ea repiaga pevove'g̃a g̃a nderuri itetirũave'g̃a. Igwete g̃a g̃a nog̃i pea rupi g̃akupeupava rehe. \"G̃a ndekorame vehevi Pedro'g̃a ag̃i pe jate ga kwavame, opi po ti g̃atetiruã g̃a hugwi nehẽ,\" ei g̃a.\n16 He'yjuhuve'g̃a gwerugweru itetirũave'g̃a anhag̃a rembipojykahara'g̃a no. Gweru g̃a g̃a ojipejipea hugwi Jerusalémpyriva'ea hugwi. A'ero itetirũave'g̃a nhimohig̃atug̃atupavi. Anhag̃a jipe'apavi g̃a hugwi.\nAhe ombohahy Jesus'ga moirũharava'ea pe\n17 Igwete ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga nhimyrõi Jesus'ga moirũhara'g̃a ndehe Pedro'g̃a ndehe. Gareheve'g̃a na jitehe onhimyrõ g̃a ndehe no saduceus'g̃a.\n18 Nurã g̃a Pedro'g̃a pyhygukari g̃a mongiuka cadeia pype.\n19 Emo Tupana'gapyrive'ga yvagipeve'ga ruri ypytunimo g̃a pyri cadeia pype hovapytymba'voga g̃a pe g̃a nenohema jugwi. Igwete ga ei Pedro'g̃a pe:\n20 —Hepejigwovo kiro pejatykahavuhua rokari pe penhi'ama. Pe'ji ti pevove'g̃a pe: Pejikogame Jesus'ga rehe po ti ga imbopyahui pejeaporog̃ita nehẽ, pe'ji ti g̃a pe, ei ga Pedro'g̃a pe.\n21 G̃wendu katu g̃a Tupana'gapyrive'ga nhi'ig̃a. Igwete Pedro'g̃a hoi ko'eg̃atue'yma rupi g̃ajatykahavuhua rokari pe g̃a mbo'eavo.\nA'ea ja ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga ruri ojiheve'g̃a pavẽi. Igwete g̃a jara'g̃a mbojatykapavi. Judeus'g̃a mog̃itaharamo g̃a guardas'g̃a mondoukari cadeia pype togweru ti g̃a Pedro'g̃a javo novĩa.\n22 Emo ovahemame cadeia pe guardas'g̃a ndohepiagi reki Pedro'g̃a. A'ero g̃a jivyri imombe'gwovo.\n23 —Avi g̃a ahã pevo! ei guardas'g̃a g̃a pe. G̃wovapytyg̃atu po g̃a novĩa, ei g̃a. Pero hepiakatuhara'g̃a ãtehei hovapytymbava pyri, ei g̃a g̃a pe. Igwete ore hovapytymba'vogi tiroho ti g̃a javo novĩa. Emo g̃a nduvi reki ipype! ei guardas'g̃a imombe'gwovo g̃a pe.\n24 Henduvame guardas'g̃a nduvihavuhu'ga nhimomby'apavi ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a pavẽi.\n—Marã po ti nehẽ naerũ? ei g̃a ojohupe.\n25 Nanime ojipe'ga ruri g̃a pyri Pedro'g̃a mombe'gwovo g̃a pe:\n—Akoja'g̃a – kiroki g̃a pe g̃a mondouka g̃a mongiavo cadeia pype kirame raji'i novĩa – kiro g̃a g̃a mbo'embo'ei o'ama nhandejatykahavuhua rokari pe, ei ga g̃a mombe'gwovo g̃a pe.\n26 A'ero guardas'g̃a hoi gwuvihavuhu'ga rupi Pedro'g̃a nderua. Maymbeve g̃a Pedro'g̃a nderuri g̃a nderekovo. A'ereki g̃a okyhyji he'yjuhuve'g̃a hugwi. \"Pedro'g̃a pyhygahyrame po ti g̃a nhande api nehẽ,\" ei g̃a ojohupe.\n27 Igwete g̃a hoi g̃a nderua g̃a mo'ama judeus'g̃a mog̃itahara'g̃a ndovai pyteri pe. A'ero ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga ei Pedro'g̃a pe:\n28 —\"Tapembo'ei ti g̃a Jesusva'ea remimbo'ea rehe,\" oro'e ko ore pe me oji'i novĩa, ei ga. Emo pe pemonhimoanhaanha penhimbi'ea Jerusalémmeve'g̃a pe nhaporemo, ei ga g̃a pe. Igwete pe imbojapotaruhui Jesusva'ea manoagwera ore rehe no, ei ga g̃a pe.\n29 Igwete Pedro'ga ei g̃a pe jara'g̃a pavẽi Jesus'ga moirũhara'g̃a pavẽi:\n—Tupana'ga nhi'ig̃a po ore hendukatui yvyakotyve'g̃a nhi'ig̃a hohe hamo, ei g̃a.\n30 Tupana'ga rehe nhaneramonhava'ea ojiko hako. Gaha koi ombogwera Jesus'ga gamanoa hugwi pe ga jukarẽ ga mbovyrukarame yva rehe ikwehe, ei Pedro'g̃a g̃a pe.\n31 Tupana'ga omongo Jesus'ga ojipyri a'ero ga mongovo nhanderuvihavuhuhetero. Ga omongo Jesus'ga nhanembopiro'yharamo no, ei g̃a. Tupana'ga e'i: \"Togwerojijyjijyjuka po ti ga israelitas'g̃a ndeaporog̃ita topohi ti g̃a okote'varuhua hugwi. Tomombo po ti ga g̃andekote'varuhua a'ero g̃a mbopiro'yavo jugwi,\" ei Tupana'ga, ei g̃a g̃a pe.\n32 A'ea ore oromombe'umbe'u g̃a pe. Tupana'ga ra'uva na jitehe okwahavuka g̃a pe no. A'ereki gwa'uva Tupana'ga ombuhuruka onhi'ig̃a rendukatuhara'g̃a pyri, ei Pedro'g̃a g̃a pe.\n33 G̃anhi'ig̃a renduvame judeus'g̃a mog̃itahara'g̃a nhimboahihetei Pedro'g̃a pe. Igwete g̃a ei ojohupe:\n—Marã po ti nhande g̃a nderekoi g̃a jukavo nehẽ, ei g̃a ojohupe.\n34 Kiro g̃apyteripeve'ga po'ami a'ero Gamaliel'ga. Ga ko fariseu'ga. Moisésva'ea remimbo'eagwera rehe ga g̃a mbo'embo'e jipi. G̃a nhaporemo e'i pyry hete ga pe. Kiro ga po'ami g̃apyteri pe a'ero Gamaliel'ga. Igwete ga Pedro'g̃a mondoukari na'ẽ pea hugwi.\n35 G̃a horẽ ga ei jara'g̃a pe:\n—Israelitasramo pejapyaka katu na'ẽ ti penhimbohovajara rehe, ei ga.\n36 A'ereki ymya ko Teudasva'ea uhu ikwehe jihi ko penduvihavamo ako kiro javo. He'yjuhu reki g̃a quatrocentos ko g̃a jikogi ahe rehe a'ero okovo ahe rupi, ei ga g̃a pe. Emo ojipe'g̃a ahe jukai, ei ga. A'ero ahereheve'g̃a kwaki'okatukatui ikwehe. Ahana'ja reki ahereheve'g̃a a'ero, ei Gamaliel'ga imombe'gwovo g̃a pe.\n37 —Aerẽ Judasva'ea ruri ikwehe Galiléiapeve'g̃a gwyripeva'ea ikwehe, ei ga. A'ea rupi huvihavuhu'ga okwatijapavuka nhanderera inog̃auka, ei ga g̃a pe. Igwete Judasva'ea ruri onhimbopogweuka he'yjuhuve'g̃a pe timovahĩ nhanderuvihavuhu'ga javo. Emo ojipe'g̃a ahe jukai. Ahereheve'g̃a kwaki'opavi reki ikwehe, ei Gamaliel'ga imombe'gwovo g̃a pe.\n38 Nurã ji ei pe me kiro: Tapeavykyi ti Pedro'g̃a. Na g̃a ndekoi jate, ei ga. Po yvyakotyve'g̃a ndeaporog̃ita rupi g̃a g̃a mbo'ei g̃a nderekovo, a'ero po ti aerẽ momina nehẽ, ei ga g̃a pe.\n39 Po Tupana'ga reaporog̃ita rupi Pedro'g̃a g̃a mbo'ei, a'ero po ti pe napemombigi tuhẽ Pedro'g̃a nehẽ. Pe po ti Tupana'ga movahĩ nehẽ, ei ga. Tapeavykyi ti Pedro'g̃a a'ero, a'e ji pe me, ei Gamaliel'ga g̃a pe.\nOho reki g̃a Gamaliel'ga nhi'ig̃a rupi a'ero Pedro'g̃a jukaukare'yma.\n40 Igwete g̃a Pedro'g̃a mbuhurukara'javi g̃a nupanupamouka mbiara pira apopyra pyvõ.\n—Tapenhi'ig̃a'javi ti Jesusva'ea renoina, ei g̃a g̃a pe.\nIgwete g̃a g̃a mo'ẽukari a'ero g̃a mondovo.\n41 Igwete Pedro'g̃a hoi judeus'g̃a mog̃itahara'g̃a hugwi. Horyory reki g̃a hahyva'ea rehe ogwovo. A'ereki g̃a e'i ojohupe: \"Tupana'ga e'i reki nhande ve: 'Pepyry hete pe. Nurã ko pyry pe ikwahavi hahyva'ea Jesus'ga repyga,' ei Tupana'ga nhande ve,\" ei g̃a. Nurã Pedro'g̃a ndoryndoryvamo hahyva'ea kwahava ogwovo.\n42 Nane'ymi g̃a hog̃ahoi ojipe'g̃a mbo'eavo Jesus'ga ko Tupana'ga remimbuhurukara'ga javo. Ojatykahavuhua rokari pe g̃a hoi. Ojipe'g̃ape'g̃a nonga pe g̃a hoi no Jesus Cristo'ga mombe'gwovo g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/pahNT\/AC5.html","date":"2023-02-06T15:25:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500356.92\/warc\/CC-MAIN-20230206145603-20230206175603-00055.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000091791,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000091791152954}","num_words":1115,"character_repetition_ratio":0.068,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.388,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"4\nTupana'ga ra'uva omombe'u aerẽve'g̃a i'mbeve'g̃a\n1 Tupana'ga ra'uva e'i hete aerẽva'ea mombe'ukatuavo. Nurã i'ei: \"Mbapava koty po ti jara'g̃a ndogweroviara'javi Jesus Cristo'ga mombe'ua nehẽ. G̃a po ti ombopogwe Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea mombe'uhara'g̃a nehẽ okoheteavo g̃a'mbea rehe g̃anemimbo'ete'varuhua rehe nehẽ no – kiroki a'ea rehe anhag̃a Diabo'gapyriva'ea g̃a mbo'e.\n2 A'ea po ti Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea mombe'uhara'g̃a imombe'ui g̃a pe g̃a moandyandyita o'mbero g̃a pe nehẽ. Ojipokwahava o'mbea rehe po ti g̃a nonhimombaragwahavi a'itituhẽva'ea rehe gweaporog̃itakatuag̃wame'yma nehẽ,\" e'i Tupana'ga ra'uva.\n3 \"O'mbero po ti g̃a ei nehẽ: 'Tahembirekoyme ti ahe. To'uyme ti ahe g̃wig̃wia mbatera ojikwakuva,' e po ti g̃a nehẽ,\" e'i Tupana'ga ra'uva imombe'gwovo.\nEmo Tupana'ga nde'iangavi nanongara! Oapo pa ga. Nurã ti ahe tokwakuvyme. To'u pa ti ahe garembiapoa i'gwovo gworygworyvamo ndepyry hete nde imbuhua ore ve javo Tupana'ga pe.\nA'ea Tupana'ga ei g̃a pe – kiroki g̃a ojiko ga rehe a'itituhẽva'ea kwahava.\n4 A'ereki pyry pa Tupana'ga rembiapoa. Nurã ti tikwakuvyme garembiapoa ti'uyme ti jave'yma. Ti'u ti a'ero nhande'erame ga pe ndepyry hete nde imbuhua ore ve javo.\n5 A'ereki mbatera pyry pa Tupana'ga ero g̃waramo. Pyry pa mbatera nhande ero g̃waramo ga pe no ndepyry hete nde imbuhua ore ve javo ga pe.\nNahã ti eporavyky katu Jesus'ga pe\n6 Po nde imombe'upavi Tupana'ga rembi'ea pevo nhaneirũ'g̃a pe Jesus Cristo'gareheve'g̃a pe, a'ero po ti nde poravykykatui Jesus Cristo'ga pe nehẽ. Eporavykykatuavo ga pe ti enhimbo'e katu Jesus'ga mombe'ua rehe a'itituhẽva'ea rehe no – kiroki Jesus'gareheve'g̃a nemimbo'ekatua rupi nde ereko jipi.\n7 Terembopogwei ti Tupana'ga remiarõe'ỹva'ea imombe'uteheva'ea – kiroki a'ea ig̃waivĩve'g̃a omombe'u pota. A'ereki a'ea nahemombyryvukari. Ejirokwa ti ekokatua rehe ekovo Tupana'ga reaporog̃ita rupi jipi.\n8 Pyry ahe jirokwari tipopoaka jira'oa javo. Koji'i pyry hete ahe jirokwari tapyry jireaporog̃ita javo. A'ereki naname Tupana'ga omombyry ahe ve ahe manoe'ymame a'ero. Ahe manorẽ po ti ga imombyryvi jitehe ahe ve yvagi pe nehẽ no.\n9-10 Kiro ti ji imombe'ui nde ve. Nhande xajiko hete Tupana'ga rehe omanoe'ỹve'ga rehe aerẽ po ti ga nhande rerohoi yvagi pe nehẽ javo. Ga ko yvyakotyve'g̃a mbopiro'yharamo oko. \"Ambopiro'y pota ji g̃a imomboa g̃andekote'varuhua g̃a hugwi,\" ei ga. Kiroki g̃a ojiko ga rehe imomboruka ga pe – g̃a hugwi tuhẽ ga imombori a'ero. Pyry ahe a'ea reroviahetei. A'ereki a'ea ko a'itituhẽva'ea. Heroviaro g̃waramo nhande poravykyhetei nhandejirokwa Jesus Cristo'ga mombe'gwovo.\n11 A'ea ti emombe'u pa nhirembikwatijarukara tohendu katu ti Jesus'gareheve'g̃a.\n12 Mara'ngu po jara'g̃a javo nde ve? \"Nerenhimoymyani ve nde, Timóteo. A'ero nde nderekwahavi ve,\" e po g̃a nde ve. Ehepiuka ekokatua g̃a pe te'iyme ti g̃a a'ea a'ero. Enhi'ig̃atu ti g̃a pe nahã g̃a monhi'ig̃atuavo. Eko katu ti toko ti g̃a ji ja javo. Earõ hete pa ti ojipe'g̃a. Ejiko hete ti Jesus Cristo'ga rehe. Eko pyry ti. Nahã ti eko. A'ero po ti g̃a ndekopotari nde ja nehẽ.\n13 Jirakykweri ti emonhi'ĩ Tupana'ga rembikwatijarukara g̃andovaki jipi tohendu ti Jesus'gareheve'g̃a javo. Emombe'u katu ti g̃a pe nahanahã e'i Tupana'ga nhi'ig̃a javo. Embo'e katu ti g̃a hehe.\n14 Ymya Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'g̃a ei nde ve kako: \"Tupana'ga ra'uva ombo'ekwahavuka nde ve. Embo'embo'e ti Jesus'gareheve'g̃a Jesus Cristo'ga mombe'ua rehe a'ero imombe'ukatuavo g̃a pe,\" ei g̃a nde ve kako. Kirẽ opokogame neakag̃a rehe Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'g̃a ei a'iti tuhẽ javo kako. Enhi'ĩpo'ru ti Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'g̃a a'ero ekovo ejiporavykya rehe.\n15 Ejirokwa ti eporavykya rehe jipi g̃a mbo'embo'ekatuavo ekoheteavo hehe. A'ero po ti nde igwaigwavete g̃a mbo'ekwahakwahavi Tupana'ga nhi'ig̃a rehe nehẽ. A'ea po ti jukwaha hete g̃a pe nhaporemo nehẽ.\n16 Terekoi ite'varuhua rehe tako katu ti ji javo. Terejapyakai ti Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea rehe tambo'e ti ji Jesus Cristo'ga mombe'ua rehe jate javo. Nane'ymi ti ejirokwa ekokatuavo g̃a mbo'ekatuavo a'itituhẽva'ea rehe jate. A'ero po ti nde nhimbopiro'yi ejikote'varuhua hugwi egwovo yvagi pe Tupana'ga pyri nehẽ. Kiroki g̃a neremimbo'ekatua rendu katu – g̃ahã po ti nde g̃a mbopiro'yi g̃andekote'varuhua hugwi g̃a mondouka Tupana'ga pyri nehẽ no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/pahNT\/T14.html","date":"2023-01-30T18:01:44Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499826.71\/warc\/CC-MAIN-20230130165437-20230130195437-00387.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":603,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.451,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"3\nCristo'ga rura'java\n1 Nhiirũ, akwatija ji ikwahavuka pe me ikwehe tamboheaporog̃ita katu ti g̃a javo. A'ea rehe jitehe ji ikwatijara'javi kiro imondovouka pe me.\n2 Takwahavukara'ja ti pe me Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea nhi'ig̃a pyryva'ea nhi'ig̃a. G̃wenonde ahe omombe'u mbatera hako. Takwahavukara'ja ti pe me Cristo'ga nhi'ig̃a no. Ga ko nhandepojykaharete'ga nhanembopiro'yhara'ga. Ore gamoirũharamo oromombe'u ganhi'ig̃a pe me ikwehe.\n3 Tapekwaha na'ẽ ti a'ero g̃andurag̃wama – kiroki g̃a e'ie'iteheuhu ndura'javi po ti Cristo'ga javo tehe. Cristo'ga rura'java koty po ti g̃a nduvi javoteheuhu. Okouhu g̃a g̃wemimbotarimova'ea rehe onhimongote'varuhuavo.\n4 E'i po ti g̃a nehẽ: \"Marã ga ruruhui naerũ? A'ereki Cristo'ga e'i tehe ahe ve hako ajivyra'ja ti javo,\" e po ti g̃a nehẽ. \"Kirẽ nhaneramonha manoi. Emo kiromo jate ko mbatera Tupana'ga rembiapoagwera jate,\" e tehe po ti g̃a nehẽ.\n5 G̃a omoka'nhy pota yvya moatymbavagwera. Ymya Tupana'ga japoi yvaga onhi'ig̃a pyvõ imongovo inog̃a yvya reheve. Yhya hugwi ga yvya mboukwahavi yhya pyvõ inog̃a.\n6 A'ea pyvõ jitehe Tupana'ga imoatymbavi yvya ymyahũva'ea imbopapava hako.\n7 Korogweva'ea ki a'e te yvaga yvya reheve Tupana'ga onhi'ig̃a pyvõ jitehe imombytai aerẽ ti tambokai tata pyvõ javo. Omombyta ga a'ea kiro Cristo'ga ti te'i okote'varuhuve'g̃a ndeaporog̃ita pe nehẽ. A'ero po ti ga g̃a mondoi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ.\n8 Nhiirũ, kiro ti ji ei pe me tapemoka'nhymi ti. Ojipeji nhandekirame nhande ei um dia. He'yjuhuheteva'ea pe nhande ei mil anos. Tupana'ga ki a'e te e'i: \"Ojipejiva'ea ko mil anos javijitehe ji ve.\" A'ereki ga nhande atyvi.\n9 Ojipe'g̃a e'i: \"Manamehũ Cristo'ga rura'javi?\" ei g̃a. \"Mara'ngu po ti ga ura'java nehẽ? Ndura'javi po ti ga nehẽ,\" e'i tehe g̃a. Emo namanamehũi nhandepojykaharete'ga pe. Ga nomoka'nhymi o'eagwera. A'ereki ga e'i ajora'ja ti ji nehẽ javo. Nonhimbaekwahivi ga pe me tohoyme ti g̃a hahyva'ea ruvihava pype javo. \"Togwerojijyi pa na'ẽ po ti g̃a gweaporog̃ita opohia okote'varuhua hugwi jihoa renonde,\" ei Cristo'ga.\n10 Uhu po ti Cristo'ga nehẽ imboha'uve'yma rupi nehẽ. Ehepia re ko iporomive'g̃a nduri nhande pyri ypytunimo. Xaki po nhande imboha'uve'yma. Nanime po g̃a nduri mbatera mima nhande hugwi. Imboha'uve'yma rupi jitehe po ti Cristo'ga rura'javi yvya koty nehẽ. A'ero po ti yvaga ipugi jahyheteavo. Yvagipeva'ea po ti okai pa katu katu tata pyvõ nehẽ kwara, jahya, jaytata'ia nehẽ no. Yvya na jitehe ikaipavi nehẽ yvyareheva'ea rehereheve.\n11-12 Ipapavag̃wama g̃waramo nahã po pe ndekoi kiro hamo. Peko katu hete po pe Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe pejikovo hamo Cristo'ga rura mboha'uheteavo hamo. Tupana'ga ga mbuhurame po ti yvaga japy'ui okaikatukatuavo. Yvagipeva'ea po ti oma'ema'emba tata pyvõ nehẽ.\n13 Emo nhande timboha'u yvagapyahua yvyapyahua reheve. A'ereki Tupana'ga e'i hako a'ea po ti ji japoi nehẽ javo. Pevo po ti g̃a ndekopavi Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe avuirama nehẽ.\n14 Nhiirũ, pe nanongara mboha'uva g̃waramo pejirokwa ti pejikokatua rehe. Cristo'ga ti tokwaha pendeaporog̃itapyryva nehẽ. Tu katu ti pepy'a ga rurame nehẽ no.\n15 Pejapyaka ti Cristo'ga nhimbaekwahive'yma rehe. A'ereki ga maname u tojiko pa na'ẽ ti g̃a ji rehe javo. A'ea jitehe ko Paulo'ga okwatijaruka imondovouka pe me no nhaneirũ'ga nhaneremimbotarimohete'ga. A'ereki Tupana'ga okwahavuka hete mbatera ga pe.\n16 Nahã Paulo'ga imombe'ui jipi nanongara jitehe imombe'gwovo ikwatijarukarame. Jararamo Paulo'ga remimombe'ua onhimi nhande ve. Igwete ojipe'g̃a – kiroki g̃a ndojikokatui Cristo'ga rehe ikwahave'yma – Paulo'ga remimombe'ua atyvi g̃a imombe'ui. Na jitehe g̃a imombe'ui jara Tupana'ga rembikwatijarukaraatyviva'ea. A'ero po ti g̃a nhimondoukari hahyva'ea ruvihava pype nehẽ.\n17 Nhiirũ, penhinonde pe pekwaha a'ea. Penhimboko'i ti a'ero. Tapenhimoandyandyjukari ti okote'varuhuve'g̃a pe – kiroki g̃a omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a atyvi. Po ti pe imbopogwei g̃anhi'ig̃a, a'ero po ti pe ndapejikokatuhetei Cristo'ga rehe nehẽ.\n18 Igwaigwavete ti peko Jesus Cristo'ga remimombyryva rupi. Igwaigwavete ti pekwaha ga pejikoty'a ga pavẽi nhandepojykaharete'ga pavẽi. Ga ko nhanembopiro'yhara'ga. Timbohete ga kiro. Nane'ymi ti timbohete ga avuirama nehẽ. Na tuhẽ. Amém.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/pahNT\/P23.html","date":"2023-02-08T04:41:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764500671.13\/warc\/CC-MAIN-20230208024856-20230208054856-00041.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000082254,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000008225440979}","num_words":585,"character_repetition_ratio":0.065,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.395,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"6\nSeteva'ea opoko Jesus'ga moirũharava'ea\n1 Igwaigwavete ojipe'g̃a jikogi Jesus'ga rehe onhimongyavo. Aerẽ g̃a nhonhi'ig̃ayvari reki judeus'g̃a. Kiroki g̃a grego g̃anhi'ig̃a – g̃a onhi'ig̃ahy g̃a pe – kiroki g̃a aramaico g̃anhi'ig̃a.\n—G̃a ndoporakakatui aherembirekokwera'g̃a, ei g̃a g̃a pe. Nomondokatui g̃a orere'yja'g̃a pe mbatera ma'ema'ẽrame jipi, ei g̃a – kiroki g̃a grego g̃anhi'ig̃a.\n2 Igwete Jesus'ga moirũhara'g̃a dozeve'g̃a henduvi g̃anhonhi'ig̃ayvara. A'ero g̃a Jesus'gareheve'g̃a mbojatykapavi ojipyri. Igwete g̃a ei g̃a pe:\n—Oreirũ, ndoropohiri po ore Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'ua hugwi hamo ima'ema'eamo mbatera g̃a pe hamo, ei g̃a g̃a pe.\n3 Nurã ti pemo'ẽ nhandere'yja'g̃a toma'ema'ẽ ti g̃a mbatera g̃a pe, ei g̃a. Nanongara'g̃a ti pemo'ẽ. Ojipe'g̃a e'i g̃a pe: \"G̃a pyry hete ikwahaheteavo,\" ei g̃a. \"Tupana'ga ra'uva g̃a pojyka hete g̃a mongokatuavo,\" ei g̃a g̃a pe. Nanongara'g̃a ti pemo'emo'ẽ g̃a mongovo seteve'g̃a, ei dozeve'g̃a g̃a pe. G̃a pe po ti ore ima'ẽukari a'ero nehẽ imondokatuuka mbatera aherembirekokwera'g̃a pe nehẽ.\n4 Ore po ti oromombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a ojipe'g̃a pe jipi nehẽ, ei g̃a. Oronhi'inhi'ĩ ti ore Tupana'ga pe nehẽ no, ei dozeve'g̃a g̃a pe.\n5 —Kwa, ei jara'g̃a g̃a pe. Toromo'ẽ ti g̃a a'ero.\nSeteve'g̃a g̃a g̃a mo'ẽi a'ero. Estêvãova'ea pe g̃a e'i. A'ereki ahe ojiko hete Jesus'ga rehe. Tupana'ga ra'uva ahe pojyka hete ahe rerekokatuavo. Ojipe'g̃a g̃a g̃a mo'ẽi no Filipe'ga, Prócoro'ga, Nicanor'ga, Timom'ga, Pármenas'ga, Nicolau'ga. Antioquiapeva'ero ko Nicolau'ga oko. Onhimongo ga judeuramo okovo ikwehe.\n6 Seteve'g̃a g̃a g̃a mo'ẽi a'ero. Igwete g̃a g̃a nderuri Jesus'ga moirũhara'g̃a pyri. A'ero g̃a nhi'ig̃i Tupana'ga pe seteve'g̃a ndepyga. Igwete g̃a pokogi seteve'g̃a akag̃a rehe toporavyky ti g̃a mbatera ma'eamo javo.\n7 Igwaigwavete Jesus'ga moirũhara'g̃a imombe'umbe'ui Tupana'ga nhi'ig̃a ojipe'g̃a pe. Igwaigwavete g̃a hendukatui ganhi'ig̃a a'ero ojikoga Jesus'ga rehe onhimongyavo Jerusalém me. He'yjuhuve'g̃a ojiko Jesus'ga rehe no mbatera kwava'ẽhara'g̃a.\nJudeusva'ea ruvihavava'ea opyhyguka Estêvãova'ea\n8 Igwete Tupana'ga imombyryvi Estêvãova'ea pe. Igwete ga ahe mbopopoakarukahetei japovouka ahe ve g̃amonhimomby'ava'ea g̃apyteri pe.\n9 Aerẽ judeus'g̃a nduri Estêvãova'ea pyri ahe movahiamo – kiroki g̃a cidade de Cirenepeve'g̃a cidade de Alexandriapeve'g̃a no. G̃ajatykahava pe g̃a ei Ipiro'yve'g̃a apoa. Aerẽ g̃a nduri Estêvãova'ea pyri Cilíciapeve'g̃a gwyripeve'g̃a pavẽi Ásiapeve'g̃a gwyripeve'g̃a pavẽi no. G̃a ko judeus'g̃a jitehe. Igwete g̃a nhi'ig̃ayvari Estêvãova'ea pe.\n10 Emo Estêvãova'ea okwaha hete g̃a nhi'ĩkwepyga. A'ereki Tupana'ga ra'uva okwahavuka ga pe. Nurã g̃a nonhi'ig̃ayvara'javi ahe ve.\n11 A'ero g̃a ojipe'g̃a monhi'ig̃ukari g̃a mo'mbeavouka itambere'ia mondovo g̃a pe. Nurã g̃a ei o'mbero:\n—Orohendu ore Estêvão'ga ete'varuhua Moisésva'ea pe Tupana'ga pe no, ei g̃a o'mbero.\n12 Nahã g̃a ojipe'g̃a momymomyi. G̃a xava'eve'g̃a momymomyi, judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a momymomyi no. Nurã g̃a nduri Estêvãova'ea pyri ahe pyhyga ahe rerogwovo judeus'g̃a mog̃itahara'g̃a pyteri pe ahe mo'ama.\n13 Igwete g̃a ojipe'g̃a mo'mbeukari. A'ero g̃a ei o'mbero:\n—Estêvão'ga ndopigi o'ete'varuhuavo nhandejatykahavuhua pe jipi – a'ea nhaneramonhava'ea okwava'ẽ Tupana'ga pe hako, ei g̃a. Moisésva'ea remimbo'eagwera pe ga ete'varuhui jipi no, ei g̃a o'mbero.\n14 Orohendu ore ganhi'ig̃a oji'i, ei g̃a, ahe mombe'urame oji'i – kiroki ahe Nazarépeva'ero oko Jesusva'ea, ei g̃a. \"Jesus'ga po ti omondurunduru nhandejatykahavuhua nehẽ,\" ei Estêvão'ga oji'i, ei g̃a o'mbero g̃a pe. \"Jesus'ga po ti nhande mongoukari hajiheva'ea rehe. Ga po ti nianemongoukari nhaneramonhava'ea remimbo'eagwera rehe – kiroki a'ea rehe Moisésva'ea ombo'embo'e nhaneramonhava'ea,\" ei Estêvão'ga oji'i, ei g̃a o'mbero g̃a pe.\n15 Kiro judeus'g̃a mog̃itahara'g̃a Estêvãova'ea repiahetei oina. Aherova ko Tupana'gapyrive'g̃a ndova javijitehe g̃a pe g̃wendy'javamo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/pahNT\/AC6.html","date":"2023-01-31T20:13:41Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499890.39\/warc\/CC-MAIN-20230131190543-20230131220543-00166.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000009656,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000096559524536}","num_words":506,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.427,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"4\nOnhi'ig̃ahy ahe Pedrova'ea pe\n1-4 Igwete João'ga pavẽi Pedro'ga imombe'ui Jesus'ga kwerava ga manoagwera hugwi. A'ea imombe'urame g̃a pe g̃a ei:\n—Okwerava g̃waramo po ti Jesus'ga nhande mbogweravi nehẽ no, ei g̃a.\nHenduvame Pedro'g̃a nhi'ig̃a he'yjuhuve'g̃a heroviari ojikoga Jesus'ga rehe a'ero. Cinco mil ko g̃a a'ero Jesus'gareheve'g̃a onhimongyavo. Pedro'g̃a nhi'inhi'ig̃ame g̃a pe kiro g̃a nduri g̃a pyri. Guardas'g̃a nduvihava'ga uhu – kiroki g̃a gwepia katu judeus'g̃a jatykahavuhua guardas'g̃a. G̃anduvihava'ga uhu, mbatera kwava'ẽhara'g̃a uhu no saduceus'g̃a pavẽi. G̃a ndogweroviari omanove'g̃a mbogwerava g̃amanoa hugwi. Nurã g̃a nhimonha'ngai Pedro'g̃a ndehe g̃a omanove'g̃a mbogwerava mombe'urame ojipe'g̃a pe. Kiro g̃a nduri a'ero Pedro'g̃a pyhyga g̃a nderogwovo g̃a mongiavo cadeia pype g̃a mongia. A'ereki kiro ka'aru hete.\n5 Ko'emame judeus'g̃a nduvihava'g̃a jatykai Jerusalém me tihendu ti Pedro'g̃a nhi'ig̃a javo. Xava'eve'g̃a oko judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pavẽi.\n6 Anás'ga oko g̃a pyri no ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga. Gare'yja'g̃a no Caifás'ga João'ga Alexandre'ga jara'g̃a no.\n7 Igwete g̃a jatykai Pedro'g̃a mbuhuruka g̃a mo'ama ojipyteri pe tihendu ti g̃anhi'ig̃a javo. Igwete g̃a ei Pedro'g̃a pe:\n—Ma'g̃a popoakara pyvõ pe ga mopo'ami ika'nauhũve'ga? Ma'g̃a e'iuhu pe me: \"Pemopo'ã ga\"? ei g̃a g̃a pe.\n8 Nanime Tupana'ga ra'uva Pedro'ga pojykapavi. A'ero ga ei xava'eve'g̃a pe judeus'g̃a nduvihava'g̃a pe no:\n9 —Pe'ji pe ore ve: \"Marã pe ika'nauhũve'ga mopo'ag̃atui pyryva'ea apovo ga pe?\" pe'ji pe ore ve naerũ? ei Pedro'ga g̃a pe.\n10 Pekwaha ti a'ero. Nhandere'yja'g̃a nhaporemo ti tokwaha no israelitas'g̃a, ei ga. Jesus Cristo'ga reki Nazarépeve'ga – gaha ko omopo'ag̃atuuka ika'nauhũve'ga avo pepyteri pe, ei ga. Pehe Jesus'ga mbovy yva rehe ga jukavo ikwehe. Tupana'ga ki a'e te ombogwerava'ja ga gamanoa hugwi, ei Pedro'ga imombe'gwovo g̃a pe.\n11 Tupana'ga rembikwatijarukara ko e'i hako, ei ga.\n\"Onga apohara'g̃a japorame onga ita apopyra hepiagi ojipeji ita.\nA'ea g̃a imombori tiruahũ javo jupe.\nAerẽ akoja jitehe hekoi huvihavamo jara hohe\nopyryhetero onga pyhykatuavo,\" e'i ikwatijara hako, ei Pedro'ga.\nNa jitehe ko pe, ei ga. Pe napearõi Jesus'ga tiruahũ ga javo tehe ga pe. Tupana'ga ki a'e te oarõ hete reki ga pyry hete ga javo ga pe, ei ga.\n12 Jesus'ga jate reki Tupana'ga ombuhuruka nhande pyri togweru ti ga g̃a ji pyri javo. A'ereki yvya koty niandererohohavi tuhẽ. Gaha jate po ti nhande rerohoag̃wama Tupana'ga pyri nhande mongovo nehẽ, ei Pedro'ga g̃a pe.\n13 Henduvame Pedro'g̃a nhi'ig̃a g̃a nhimomby'ai hehe ojapyaka upa.\n—Pedro'ga ndopojihuvi ja'javo João'ga pavẽi, ei g̃a ojohupe. Marã re po g̃a ikwahahetei mbatera? A'ereki g̃a ko okoteheve'g̃a, ei g̃a. Jesusva'ea pavẽi reki g̃a ndekoi jipi onhimbo'eavo, ei g̃a ojohupe.\n14 Omboja pota g̃a mbatera Pedro'g̃a ndehe novĩa. Emo ika'nauhũgwera'ga repiaga g̃a nde'ia'javi ga ag̃aturo g̃waramo g̃a pyri.\n15 Kiro g̃a Pedro'g̃a mondoukari na'ẽ ojihugwi. Igwete g̃a nhomonhi'inhi'ig̃i upa.\n16 —Marã po ti nhande g̃a nderekoi nehẽ naerũ? ei g̃a ojohupe. A'ereki Pedro'g̃a oapo tuhẽ ahemonhimomby'ava'ea Jerusalémmeve'g̃a ndovaki, ei g̃a. \"G̃a ndoapoi,\" nhande ndia'ei. A'ereki jukwaha g̃a pe nhaporemo ika'nauhũve'ga po'ag̃atua, ei g̃a ojohupe.\n17 Xanhi'ig̃ahyahi ti g̃a pe a'ero g̃a mombiga tomonhimoanhanyme ti he'yjuhuve'g̃a pe, ei g̃a. Xa'e ti g̃a pe tonhi'ig̃a'javyme ti g̃a g̃a pe Jesusva'ea renoina, ei g̃a ojohupe.\n18 A'ero g̃a Pedro'g̃a mbuhura'javi ojipyri. Igwete g̃a nhi'ig̃ahyi g̃a pe novĩa.\n—Tapenhi'ig̃a'javi'i'i ti Jesusva'ea renoina g̃a mbo'eavo ahe rehe, ei g̃a Pedro'g̃a pe novĩa.\n19 Emo Pedro'g̃a e'i g̃a pe João'ga pavẽi:\n—Marã naerũ? ei g̃a. Toroko po ti ore penhi'ig̃a rehe orokoe'yma Tupana'ga nhi'ig̃a rehe hamo naerũ? A'ea po pyry Tupana'ga pe naerũ? Pejapyaka katu ti ikwahava, ei g̃a g̃a pe.\n20 Oro ore, noromombe'upigi tuhẽ reki oronhimbiepiaga oronhimienduva no, ei Pedro'g̃a g̃a pe.\n21 Koji'i g̃a nhi'ig̃ahyahivi Pedro'g̃a pe a'ero.\n—Pepige'ymame po ti ore pe nupanupãukari nehẽ, ei g̃a g̃a pe.\nIgwete g̃a g̃a mo'ẽukari g̃a mondouka. Nonupãukari reki g̃a g̃a. A'ereki he'yjuhuve'g̃a horyory pa Pedro'g̃a ndehe Tupana'ga mboheteavo ahemonhimomby'ava'ea rehe.\n22 A'ereki he'yi kwara quarenta kwara ika'nauhũve'ga rehe Pedro'g̃a ga mopo'amame.\nJesus'gareheva'ea onhi'ĩ Tupana'ga pe\n23 Igwete g̃a Pedro'g̃a mo'ẽukari g̃a mondovo. A'ero Pedro'g̃a hoi jara'g̃a pyri Jesus'gareheve'g̃a pyri. Igwete g̃a imombe'upavi g̃a pe ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a nhi'ig̃a ojive xava'eve'g̃a nhi'ig̃a no.\n24 Henduvirẽ onhopavẽi g̃a nhi'ig̃i opojykaharete'ga pe Tupana'ga pe.\n—Ereapo pa nde yvaga, yvya, paranauhũa, ipypeva'ea reheve po rimba'e, ei g̃a Tupana'ga pe.\n25 Eja'uva pyvõ nde ejiheva'ea monhi'ĩ hako Daviva'ea oreramonhava'ea. A'ero ahe ei:\n\"Maraname israelitas'g̃arũive'g̃a nhimboahivuhui nhandepojykaharete'ga pe Tupana'ga pe?\nMaraname g̃a ndeaporog̃itateheuhuro naerũ?\" ei Daviva'ea hako, ei g̃a Tupana'ga pe.\n26 \"Yvyakotyve'g̃a nduvihavuhu'g̃a ojatyka upa.\nOmovahĩ g̃a Tupana'ga remimbuhurukara'ga no Cristo'ga,\" ei ahe hako.\n27 A'ea Jesus'gareheve'g̃a ei onhi'ig̃ame Tupana'ga pe. Igwete g̃a ei ga pe no:\n—A'iti tuhẽ g̃a jatykai nemoirũhara'ga movahiamo Jesus'ga movahiamo ikwehe. Ga pyry hete reki neremimbuhurukara'ga, ei g̃a Tupana'ga pe. Emo Herodes'g̃a ojatyka avo Jerusalém me Pôncio Pilatos'ga pavẽi ikwehe. Israelitas'g̃a ojatyka israelitas'g̃arũive'g̃a no Jesus'ga movahiamo, ei g̃a Tupana'ga pe.\n28 Ojikwe nde ei: \"Nahanahã ti g̃a ndekouhui nehẽ,\" ere nde hako. A'ereki nde ndepopoaka javo jupe, ei g̃a. Na tuhẽ reki g̃a ndekoi a'ero, ei Jesus'gareheve'g̃a Tupana'ga pe.\n29 —Ehepia kiro g̃anhi'ig̃ahya ore ve oji'i. \"Pe Jesus'ga mombe'upige'ymame toponupanupãuka po ti ore pe nehẽ,\" ei g̃a ore ve oji'i, ei g̃a Tupana'ga pe. Ore poko ti a'ero toromombe'u katu ti nenhi'ig̃a Jesus'ga mombe'gwovo g̃a pojihuve'yma nehẽ. A'ereki ore ndereheva'ero oroko, ei g̃a ga pe.\n30 Ehepiuka ti ejipopoakara imombiga avove'g̃a tetirũa g̃a hugwi, ei g̃a. Eapouka ti ore ve ahemonhimomby'aheteva'ea Jesus'ga popoakarimo. A'ereki ga pyry hete nemoirũhara'ga, ei Jesus'gareheve'g̃a ga pe.\n31 G̃a nhi'imbavirẽ ga pe kiro ig̃wyg̃wyg̃wyg̃wymi onga – perope g̃a ojatyka ipype. Igwete Tupana'ga ra'uva g̃a pojykapavi g̃a nderekokatuavo. A'ero g̃a imombe'ui Tupana'ga nhi'ig̃a ojipe'g̃a pojihuve'yma.\nJesus'gareheva'ea oma'ema'ẽ ombatera ojohupe\n32 Kiroki g̃a ojiko Jesus'ga rehe – kiro g̃a jihe'akatuhetei ojogwehe onhimongyavo. Ojo'jajo'ja hete g̃andeaporog̃ita. Nde'i g̃a ombatera pe ndeapoa rũi. A'ereki g̃a oma'eg̃atu ombatera ojohupeupe nhandeapoa javo jupe.\n33 Tupana'ga popoakahetea rerekovo Jesus'ga moirũhara'g̃a imombe'ui opojykaharete'ga mbogweravagwera Jesus'ga mbogweravagwera. Igwete Tupana'ga imombyryhetei g̃a pe nhaporemo.\n34-35 Kiroki g̃a gwereko onga, kiroki g̃a gwereko yvya – g̃a omondomondo a'ea itambere'ia pyhyga. Igwete g̃a heruri itambere'ia Jesus'ga moirũhara'g̃a pe toma'ẽ ti g̃a imbatere'ỹve'g̃a pe javo. Nurã ndogwerekoa'javi g̃apyteri pe imbatere'ỹve'g̃a. A'ereki g̃a herekoe'ymame ojipe'g̃a imondoi mo g̃a pe.\n36 José'ga na jitehe imondoi ogwyra itambere'ia rehe herua. Ga ko levitaramo ypa'omeva'ero Chiprepeva'ero. Jesus'ga moirũhara'g̃a ono Barnabé ga rehe. Garera pe nhande ei: G̃a mbohory ga.\n37 Igwete ga imondoi ogwyra itambere'ia herua Jesus'ga moirũhara'g̃a pe toma'ẽ ti g̃a g̃a pe javo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-06","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/pahNT\/AC4.html","date":"2023-02-01T23:24:27Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-06\/segments\/1674764499953.47\/warc\/CC-MAIN-20230201211725-20230202001725-00824.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":996,"character_repetition_ratio":0.076,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.419,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"3\nPaulova'ea omombe'u penhi'ĩ ti Tupana'ga pe ore repyga javo\n1 Kiro po ti ore imombe'upavi pe me oreirũa pe nehẽ. Oromombe'u pota ore pyryva'ea ojipe'g̃a pe tojiko ti g̃a Jesus Cristo'ga rehe. Pe'ji ti Tupana'ga pe ore repyga a'ero: \"Emoirũ ti Paulo'g̃a g̃a Jesus Cristo'ga mombe'urame ojipe'g̃a pe tomonhimoanhaanha ti g̃a orepojykaharete'ga mombe'ua imondovo. Kotihĩ po ti he'yjuhuve'g̃a henduvi gamombe'ua a'ero ojikoga ga rehe ga reroviaheteavo ore javijitehe nehẽ,\" pe'ji ga pe.\n2 Ojipea pe'ji ti Tupana'ga pe no: \"Ehepy ti Paulo'g̃a ite'varuhuve'g̃a ti tokote'varuhuyme g̃a pe,\" pe'ji ti ga pe. \"A'ereki ite'varuhuve'g̃a nomombe'uukari nenhi'ig̃a Paulo'g̃a pe gweaporog̃itate'varuhuavo.\" Pe'ji ti a'ea Tupana'ga pe torepoko ti ga. A'ereki he'yive'g̃a ndogweroviari Jesus Cristo'ga mombe'ua hendukatue'yma onhimongyavo.\n3 Emo nhanembojikoharamo Jesus Cristo'ga oko. A'ero ti ga napembopohirukari ojihugwi pe mbopopoaka pe mbojikoheteavo ojihe nehẽ Satanás'ga ti togweroviarukaryme g̃a pe onhi'ig̃a javo. A'ereki Satanás'ga pe mongo te'varuhu pota.\n4 Pehendu katu pe orenhi'ig̃a pe me ikwehe'i. Nane'ymi po ti pe ore rendukatui a'ero nehẽ. A'ea ore ei. A'ereki nhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga ore mbojiko pe ndehe.\n5 Kiro ore ei: Tokwahavuka ti nhandepojykaharete'ga pe me Tupana'ga remiarõhetea. Onhimomirana Cristo'ga hahyva'ea pe hako. A'ea ti ga tokwahavuka pe me no. \"Ji javijitehe ti g̃a nhimomiranami hahyva'ea pe a'ero nehẽ,\" ei ga.\nOporavyky po ahe hamo\n6 Peko pe oreirũa pejikoga g̃waramo Jesus Cristo'ga rehe ore ja. Nurã ore ei pe me peporavyky katu ti pejikokatuavo javo ikwehe'i. Jararamo pe napehendukatupotari orenhi'ig̃a pevevugwehetero pejikovo ojipe'g̃a mbatera rehe. Tapejihe'ari ivevugweuhuve'g̃a ndehe nhaporemo. Nahã ore ehetei pe me. A'ereki a'ea rehe nhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga pe mbo'euka ore ve.\n7 Ore javijitehe po pe peko a'ero hamo pejivevugwee'yma. Pe tuhẽ pekwaha a'ea. Ndorevevugwei ore pepyteri pe ikwehe'i.\n8 Oromondo ore itambere'ia pe me pe imbuhurame mbatera ore ve. Oroporavyky hete ore ypytunimo arimo orojupa ipyhyga mbatera orojive tombuhuteheyme ti g̃a ore ve mbatera javo ikwehe'i.\n9 Oromombe'u katu ore Tupana'ga nhi'ig̃a pe me ikwehe'i. Nurã po pyry tuhẽ ore ipyhygi mbatera pe hugwi imondoe'yma pe me ikwehe'i novĩa. Emo ore oro'e orojive: Xaporavyky hete ti ipyhyga mbatera nhandejive nhandeporanduve'yma. Nhande repiagame ti Tessalônicapeve'g̃a oporavyky nhande javijitehe ipyhyga mbatera ojive nehẽ no, oro'e ore ikwehe.\n10 Orojuvame pe pyri ore ere'ei pe me ikwehe'i: To'uyme ti g̃a – kiroki g̃a ndoporavykypotari okovo. Tapemondoi ti mbatera g̃a pe a'ero, oro'e hete ore ikwehe'i.\n11 A'ea ore ei kiro ikwahavukara'java pe me. A'ereki ojipe'g̃a e'i ore ve pepyteripeve'g̃a mombe'gwovo: \"Tessalônicapeve'g̃a mo nohendukatui ovevugwero,\" ei g̃a. \"Ndoporavykyi'i'i g̃a okovo,\" ei g̃a. \"G̃a oko tehe ojivyjivya oporogwyruva tehe okovo ojipe'g̃a mombituva,\" ei g̃a ore ve kiro.\n12 Nanongara'g̃a pe ore ehetei – kiroki g̃a ndoporavykypotari oporogwyruva okovo – g̃a pe ore ere'ei: Pekojate ti pejiporavykyavo ipyhyga mbatera pejive, oro'e ore g̃a pe. A'ereki nahã nhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga g̃a mbo'euka ore ve.\n13 Pe ki a'e te peporavykypotava'ero nane'ymi ti peko katu pejikovo Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe pejikweraje'yma hehe.\n14 Po g̃a mo nohendupotari orerembikwatijara ojive, penhimombaragwaha ti g̃a ndehe. A'ero ti g̃a ndehe tapejihe'ari tipoyjayjaryme ti g̃a. A'ero po ti g̃a herojijyi ojeaporog̃ita nehẽ.\n15 Tapekote'varuhui ti g̃a pe. A'ereki g̃a peirũramo. Pe'epe'e hete ti g̃a pe g̃a mbo'ekatuavo peko katu ti javo g̃a pe.\nMbapavamo Paulova'ea okwatija Tessalônicapeva'ea pe\n16 Nhandepojykaharete'ga onog̃atu ojiheve'g̃a py'a. Nurã ore ei: Ga tuhẽ ti tonog̃atu pepy'a jipi ite'varuhurame pe me. Ite'varuhue'ymame pe me ti ga tonog̃atu jitehe pepy'a jipi. Toko ti ga pe pavẽi nhaporemo, oro'e ore.\n17 Kiro ji tuhẽ Pauloramo ji ei ikwatija pe me. Pehepia ti nhirembikwatijara papel rehe. Nahã ji ikwatijari jipoa pyvõ inog̃a jirera papel rehe ikwatijarame ojipe'g̃ape'g̃a pe. Nahã g̃a ikwahavi Paulo'ga tuhẽ ombuhu g̃wembi'ea nhande ve javo.\n18 Kiro ore ei: Nhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga ti tomombyry pe me nhaporemo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/ebible.org\/study\/content\/texts\/pahNT\/H23.html","date":"2023-03-30T13:31:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296949331.26\/warc\/CC-MAIN-20230330132508-20230330162508-00129.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000054836,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000054836273193}","num_words":586,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.209,"stopwords_ratio":0.381,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} diff --git a/pah_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl b/pah_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..9a478c131975fddaf75d1a50d31587cbe8cec2b2 --- /dev/null +++ b/pah_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl @@ -0,0 +1,33 @@ +{"text":"2 Pedro 2:4\n4 G̃a ndekote'varuhurame Tupana'ga ombohahy reki ojipyrive'g̃a pe yvagipeve'g̃a pe g̃a mondovo hahyva'ea pype hako. Omombytauka ga g̃a pevo g̃a nog̃a ypytunahiva pype Cristo'ga ti te'i g̃andeaporog̃ita pe mbapava koty nehẽ javo.\nGet the App!\nDownload the FREE Bible.is app for your iPhone, iPad, or Android device.View in the\nApp Store","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.bible.is\/PAHTBL\/2Pet\/2\/4","date":"2013-05-20T02:00:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368698203920\/warc\/CC-MAIN-20130516095643-00074-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9992695451,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9992695450782776}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.006,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.207,"stopwords_ratio":0.235,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"1 Tessalonicenses 5:2\n2 A'ereki pe tuhẽ pekwaha hete nahã: Ahe ndokwahavi iporomive'ga rurag̃wama aheronga pype ypytunimo ga mboha'uve'yma. A'ereki iporomive'ga nomombe'ui ahe ve. Na jitehe ahe ndokwahavi Jesus Cristo'ga rura'jahava maname po ti ga ruri nehẽ javo. A'ereki Jesus Cristo'ga nomombe'ui a'ea ahe ve. A'ea pe pekwaha hete.\nGet the App!\nDownload the FREE Bible.is app for your iPhone, iPad, or Android device.View in the\nApp Store","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.bible.is\/PAHTBL\/1Thess\/5\/2","date":"2013-05-25T05:58:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368705559639\/warc\/CC-MAIN-20130516115919-00086-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9991047382,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9991047382354736}","num_words":65,"character_repetition_ratio":0.093,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.22,"stopwords_ratio":0.231,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Romanos 3:21\n21 Ag̃wamo reki Tupana'ga okwahavuka nhande ve nhande mombyryva. Aherembikwatijaragwera rehe rũi reki Tupana'ga nhande mombyry. Moisésva'ea rembikwatijara nhande mbo'e reki nhande mombyryva rehe. Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea na jitehe nhande mbo'e a'ea rehe.\nGet the App!\nDownload the FREE Bible.is app for your iPhone, iPad, or Android device.View in the\nApp Store","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.bible.is\/PAHTBL\/Rom\/3\/21","date":"2013-05-20T03:30:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368698222543\/warc\/CC-MAIN-20130516095702-00063-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"pah","language_score":0.99955827,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9995582699775696}","num_words":52,"character_repetition_ratio":0.117,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.269,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Gálatas 1:1\n1 Jihi ko Pauloramo. Jesus Cristo'ga ji mongo omoirũharamo ikwehe. Tupana'ga pavẽi nhanderuvete'ga pavẽi ga ji mongo ikwehe. Yvyakotyve'g̃a rũi ji mongo gamoirũharamo. Jesus Cristo'ga nanhimongoukari yvyakotyve'g̃a pe. Jesus Cristo'ga tuhẽ ji mongo omoirũharamo Tupana'ga pavẽi. Gaha ombogwera Jesus Cristo'ga gamanoa hugwi ikwehe Tupana'ga.\nGet the App!\nDownload the FREE Bible.is app for your iPhone, iPad, or Android device.View in the\nApp Store","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.bible.is\/PAHTBL\/Gal\/1\/1","date":"2013-05-23T14:13:21Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368703326861\/warc\/CC-MAIN-20130516112206-00097-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9997282624,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.999728262424469}","num_words":63,"character_repetition_ratio":0.133,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.175,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"2 Pedro 2:13\n13 Hahy po ti g̃a pe. A'ereki g̃a ombohahyuka ojipe'g̃a pe. Pyry hete g̃a pe g̃a ipotaruhui i'gwoi'gwovo okote'varuhuavo arimo vehevi onhinotĩe'yma. I'urame pe pavẽi g̃a napembopoyjayjari pe moandyandyita ipotaruhuavo okovo.\nGet the App!\nDownload the FREE Bible.is app for your iPhone, iPad, or Android device.View in the\nApp Store","id":"","dump":"CC-MAIN-2013-20","url":"http:\/\/www.bible.is\/PAHTBL\/2Pet\/2\/13","date":"2013-05-24T05:14:11Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2013-20\/segments\/1368704218408\/warc\/CC-MAIN-20130516113658-00024-ip-10-60-113-184.ec2.internal.warc.gz","language":"pah","language_score":0.998711586,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9987115859985352}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.012,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.218,"stopwords_ratio":0.26,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Mateus 12\nNahanahã ti ahe toko sábado rupi, ei Jesus'ga\n(Marcos 2.23-28; Lucas 6.1-5)\n1Aerẽ judeus'g̃a poravykye'yma rupi sábado rupi Jesus'g̃a hoi kohoa rupi okovo. Garemimbo'ehara'g̃a hoi ga rupi. Trigo kopeva'ea pevo inhimongyi. Ojuka ty'ara garemimbo'ehara'g̃a. Nurã ohorame g̃a ika'mbika'mbigi trigo i'gwovo.\n2Hepiagame fariseus'g̃a ei Jesus'ga pe:\n—Ymyahũ Moisésva'ea e'i ikwatija hako: \"Tapeporavykyi ti sábado rupi.\" Nahã ahe ei hako. Ehepia ti neremimbo'ehara'g̃a! G̃a nohendukatui reki. A'ereki g̃a oporavyky ika'mbika'mbiga trigo sábado rupi, ei fariseus'g̃a Jesus'ga pe.\n3A'ero Jesus'ga ei fariseus'g̃a pe:\n—Napehendukatui pe Tupana'ga nhi'ig̃a. Garembikwatijarukara omombe'u Daviva'ea. A'ea onhi'ĩ pe me novĩa. Ymyahũ ty'ara ojuka Daviva'ea onhipavẽiva'ea no hako. 4A'ea rupi ahe hoi Tupana'ga ronga pype tenda pype. Ipype ikwava'ẽhara'g̃a omondo pão Tupana'ga rovai pyteri pe jipi. G̃a ikwava'eg̃irẽ Tupana'ga pe ga gwerohouka g̃a pe g̃ahã jate ti to'u jirovai pyteripeva'eagwera javo. Ojipe'g̃a po ndo'ui hamo. Daviva'ea reki i'ui onhipavẽiva'ea pavẽi hako, ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe.\n5—Tupana'ga rembikwatijarukara onhi'ĩ pe me novĩa, ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe. Ymyahũ Tupana'ga e'i Moisésva'ea pe ikwatijaruka ahe ve hako. Ahe ve ga ei: \"Nhimbohetehava pype ti ikwava'ẽhara'g̃a toporavyky ikwava'eg̃a ji ve jukapyra. Oporavykye'yma rupi sábado rupi ti g̃a tokwava'ẽ ipype. Nahã ti g̃a toko katu. Nahã pyry ji ve.\" Ymyahũ Tupana'ga ei a'ea Moisésva'ea pe ikwatijaruka ahe ve hako, ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe. Tupana'ga ei g̃a pe: \"Pyry.\" Ndojari g̃a ndehe a'ero g̃aporavykya sábado rupi, ei Jesus'ga.\n6-8—Jihi reki kiro a'e pe me: Tupana'ga ei ji ve kaitu pyry, ji erame: Nahanahã ti yvyakotyve'g̃a toko sábado rupi. Nurã yvyakotyva'ero yvagipeva'ero ji ei pe me: Tape'epe'ei ti nhiremimbo'ehara'g̃a pe g̃a ika'mbigame trigo sábado rupi a'ero, ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe. Ymyahũ Tupana'ga ei hako:\n\"Peru pe mbatepyryva tokwava'ẽ ti ikwava'ẽhara'g̃a Tupana'ga pe javo.\nA'ea ji ei pe me novĩa.\nEmo koji'i ji apota penemimombyryva ojipe'g̃a pe,\" ei Tupana'ga hako, ei Jesus'ga.\nTupana'ga nhi'ig̃a pe ndapekwahakatui, ei Jesus'ga g̃a pe. Po pe ikwahakatui, a'ero po pe napembojari ite'varuhuva'ea okokatuve'g̃a ndehe hamo, ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe.\nJesus'ga iponhimamava'ea pavẽi\n(Marcos 3.1-6; Lucas 6.6-11)\n9Aerẽ Jesus'ga hoi ogwovo gwe'yja'g̃a jatykai pe ovahema. 10Ipype iponhimamave'ga rekoi. Ojipe'g̃a ndeaporog̃itate'varuhuro okovo timbotegwete ti Jesus'ga javo. A'ero g̃a ei ojohupe:\n—Mara'ngu po ti Jesus'ga oporavykyavo gapoa mbokatua'java nhandeporavykye'yma rupi sábado rupi? Ga gapoa mbokatua'javame po ti nhande Jesus'ga mbotegwetei nehẽ, ei g̃a ojohupe.\nNurã g̃a ei Jesus'ga pe:\n—Marãi Moisésva'ea rembikwatijara nhandeporavykye'yma mombe'gwovo sábado mombe'gwovo? Marãi ikwatijara? Pyry nhande nimombigi g̃atetirũa nhandeporavykye'yma rupi sábado rupi? Marãi? ei g̃a Jesus'ga pe.\n11Imombe'gwovo Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Erereko po nde ovelha ojipejiva'ea. Po nerenymbava ovelha ihiri ikwaruhua pype nhandeporavykye'yma rupi sábado rupi, a'ero po nde ipyhygi ovelha henohema jugwi. Nahã nde ovelha rerekokatui. A'ereki pyry ovelha nde ve, ei Jesus'ga g̃a pe. 12Koji'i avove'g̃a pyryvamo Tupana'ga pe yvyakotyve'g̃a. Nurã ji ei: Pyry nhande g̃a pokogame sábado rupi, ei Jesus'ga. Aherembikwatijara e'i no pyry javo.\n13A'ea erame Jesus'ga ei akoja'ga pe iponhimamave'ga pe:\n—Ejipoapyho!\nA'ero ga jipoapyhoi. Ikatua'ja gapoa a'ero ojipea ja gapoa ja.\n14A'ero fariseus'g̃a hoi Jesus'ga hugwi onhimono'og̃a. Ojohupe g̃a ei onhimonha'ngavo:\n—Maranuhũ po ti nhande Jesus'ga jukaukari nehẽ naerũ? ei g̃a ojohupe.\nTupana'ga omongo Jesus'ga g̃anduvihavuhuhetero\n15G̃a'ea kwahavame Jesus'ga hoi pea hugwi ogwovo. He'yjuhuve'g̃a nhimono'og̃i ogwovo ga rupi. A'ero ga imombipavi g̃atetirũa g̃a hugwi. 16Kiro ga ehetei g̃a pe:\n—Tapemombe'ui ti ojipe'g̃a pe Jesus'ga imombigi oretetirũa javo.\n17A'ea Jesus'ga ei g̃a pe. Nahã hekoi Tupana'ga nhi'ĩpo'ruavo ymyahũva'ea po'ruavo. A'ereki ymyahũ Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea Isaíasva'ea a'ea mombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo. Ahe e'i hako:\n18\"'Pehepia ti nhipavẽive'ga\n– kiroki ga pe ji a'e eko ti g̃anduvihavuhuhetero javo,' ei Tupana'ga,\" ei ahe.\n\"'Ga ko nhiremia'nguhete'ga.\nAnhimohẽ hete ji ga rehe,' ei Tupana'ga.\n'Amondouka po ti ji jira'uva ga pyri ga pojykakatuuka jupe nehẽ.\nA'ero po ti ga nhiremimbotarimova'ea mombe'ui judeus'g̃arũive'g̃a pe\nnahanahã pyry Tupana'ga pe javo,' ei Tupana'ga.\n19'Nhipavẽive'ga po ti ndogwayvari g̃a nehẽ.\nNdohapukai po ti ga g̃a pe nehẽ.\nNdahyahivi po ti ganhi'ig̃a g̃a pe cidade rapea rupi nehẽ,' ei Tupana'ga.\n20'Ga po ti oko nhyrõ he'ouhũve'g̃a pokoga nehẽ.\nPyry po ti ga ndipopoakarive'g̃a pe nehẽ.\nNahã po ti ga rekoi hendukatuuka g̃a pe nhinhi'ig̃a g̃a mongovouka nhinhi'ig̃a rupi,' ei Tupana'ga.\n21'Ga rehe po ti judeus'g̃arũive'g̃a jikogi nehẽ,' ei Tupana'ga,\" ei Isaíasva'ea hako.\nO'mbero ahe e'i: Belzebu'ga opoko Jesus'ga\n(Marcos 3.20-30; Lucas 11.14-23)\n22Aerẽ ojipe'g̃a heakwagweve'ga reruri Jesus'ga pyri tombojipe'a ti Jesus'ga anhag̃a ga hugwi javo. Ndohepiagi heakwagweve'ga. Ga nonhi'ig̃i no. A'ereki anhag̃a ndohepiukari ga pe. Nomonhi'ig̃ukari ga pe no. G̃a ga reruri Jesus'ga pyri. Igwete Jesus'ga anhag̃a mbojipe'ai ga monhimohig̃atuavo. A'ero ga nhi'ig̃a'javi. Gwepiaga'ja ga no. 23A'ero pevove'g̃a nhimomby'ahetei onhimongyavo. A'ero g̃a eg̃a'ei:\n—Mara'ngu po Jesus'ga Daviva'ea rymyminoa?\nA'ea g̃a ei. A'ereki g̃a e'i oyvyteri pe: \"Ga pe Tupana'ga e'i eko ti g̃anduvihavuhuhetero javo.\" A'ea g̃a ei nurã Jesus'ga popoakaro javo.\n24Henduvame fariseus'g̃a ei:\n—Aherymyminoa rũi po ga. Belzebu'ga anhag̃a ruvihavuhu'ga Jesus'ga pokogame jate ga popoakaro. Nurã Jesus'ga anhag̃a mbojipe'ai g̃a hugwi imondovouka, ei g̃a o'mbero.\nBelzebu, ei g̃a Diabo'ga pe. Irũa garera Satanás.\n25Jesus'ga okwaha fariseus'g̃a ndeaporog̃itate'varuhua. A'ero ga ei g̃a pe:\n—Po g̃agwyripeve'g̃a otavuka ojohupe, a'ero po ti g̃a nhomoka'nhymbavi nehẽ. Po cidadepeve'g̃a otavuka ojohupe, a'ero po ti g̃a nhomoka'nhymbavi nehẽ no. Po ongapypeve'g̃a otavuka ojohupe, a'ero po ti g̃a nhomoka'nhymbavi nehẽ no, ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe. 26Po Satanás'gapyriva'ea nhombojipe'ai nahã otavuka ojohupe, a'ero po ti inhomoka'nhymbavi jovai nehẽ no. Marã po ti Satanás'ga huvihava a'ero ojipyriva'ea ahana'javame nehẽ? ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe.\nA'ea Jesus'ga ei. A'ereki fariseus'g̃a e'i o'mbero:\n—Belzebu'ga Jesus'ga pokogi ojipyriva'ea mbojipe'auka ga pe.\n27A'ero Jesus'ga ei fariseus'g̃a pe:\n—Ma'g̃a ombojipe'auka Satanás'gapyriva'ea pendeheve'g̃a pe naerũ? ei Jesus'ga. Ndape'ji reki pe g̃a pe: \"Belzebu'ga ombojipe'auka g̃a pe.\" A'ea rũi pe ei, ei Jesus'ga. Po ga rũi g̃a poko ojipyriva'ea mbojipe'auka g̃a pe, a'ero ga rũi ji poko no, ei Jesus'ga. Tape'ei ti ji ve a'ero: \"Belzebu'ga Jesus'ga poko.\" Po pe'ji a'ea ji ve, a'ero po ti pendeheve'g̃a ete'varuhui pe me nehẽ no pe'mbe pe javo pe me nehẽ, ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe.\n28—Tupana'ga ra'uva reki ombojipe'auka Satanás'gapyriva'ea ji ve, ei Jesus'ga. Pekwaha pe a'ero Tupana'ga ko nhanderuvihavuhuhetero kiro javo, ei Jesus'ga.\n29—Po ojipe'ga kipotari ipopoakave'ga ronga pype gambatera rerogwovo ga hugwi, a'ero ga ipopoakave'ga pokwapokwari na'ẽ, ei Jesus'ga. Aerẽ ga ipyhygi gambatera herogwovo a'ero. Nahã ga koji'i ipopoaka hete reki ipopoakave'ga hohe.\nA'ea Jesus'ga imombe'ui nahã Tupana'ga ipopoaka Satanás'ga hohe javo.\n30—Kiroki ga ndajirepygi – gaha ji movahĩ, ei Jesus'ga. Kiroki ga nomono'og̃i ji pavẽi – gaha ombokwaki'o.\nA'ea Jesus'ga ei ga nombojikogukari g̃a ji rehe javo.\n31—Pe'e pe: \"Belzebu'ga opoko Jesus'ga.\" Nahã pe erame ji ve pe Tupana'ga ra'uva mbotegwetei. A'ereki Tupana'ga ra'uva tuhẽ ji poko, ei Jesus'ga. Tupana'ga ti omombo pa g̃a hugwi g̃andekote'varuhua g̃a'ete'varuhuagwera ojive nehẽ, ei Jesus'ga. Po Tupana'ga ra'uva pe g̃a ete'varuhui Tupana'ga ra'uva mbotegweteavo nahã okote'varuhuavo, a'ero po ti Tupana'ga nomombori g̃andekote'varuhua g̃a hugwi nehẽ, ei Jesus'ga. 32Po g̃a ete'varuhui ji ve vehevi okote'varuhuavo, a'ero po ti Tupana'ga imombori g̃andekote'varuhua g̃a hugwi nehẽ, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no. Po g̃a ete'varuhui Tupana'ga ra'uva pe reki okote'varuhuavo, a'ero po ti Tupana'ga nomomborag̃wami g̃andekote'varuhua nehẽ. Nomombori po ti ga kiro. Aerẽ po ti ga nomombori nehẽ no, ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe.\nI'yva yva'ia pavẽi\n(Lucas 6.43-45; Mateus 7.15-20)\n33—Pejapyaka ti nhinhi'ig̃a rehe, ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe. Po i'yva ikatu, a'ero yva'ia ikatu. Po i'yva ite'varuhu, a'ero yva'ia ite'varuhu. Ahe okwaha i'yva. A'ereki ahe gwepia herekorame yva'ia ojihe, ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe. 34Peko te'varuhu pe! ei Jesus'ga g̃a pe. Nurã pe ete'varuhui ojipe'g̃a pe. A'ereki pejiyvyteri pe pe peko te'varuhu hete, ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe. 35Pyryve'ga, nane'ymi ga reaporog̃itaro pyryva'ea rehe. Nurã ga ekatui jipi, ei Jesus'ga. Ite'varuhuve'ga, nane'ymi ga reaporog̃itaro ite'varuhuva'ea rehe. Nurã ga ete'varuhui, ei Jesus'ga.\n36—Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Aerẽ mbapava koty po ti hahy hete g̃a pe Tupana'ga erame g̃a pe nhaporemo g̃andeaporog̃ita rehe nehẽ. G̃a pe po ti ga ei: \"Penhi'ĩteheuhu pe nahanahã javo. Maraname pe nhi'inhi'ĩtehei?\" Nahã po ti ga ei g̃a pe nehẽ. 37A'ereki ga g̃wendu pa nenhi'ĩtehea nenhi'ĩpyryva reheve. A'ero nde nhi'ĩpyryvame po ti ga ei nde ve nehẽ: \"Pyry nenhi'ig̃a. Ereko katu nde a'ero,\" e po ti ga nehẽ. Nde nhi'ĩteheuhurame ga henduvi no. A'ero po ti ga ei nde ve nehẽ: \"Ndapyryvi nenhi'ig̃a. Ereko te'varuhu nde a'ero,\" e po ti ga nde ve nehẽ. A'ero po ti ga imondoi hahyva'ea nde ve nehẽ nde ete'varuhuro g̃waramo, ei Jesus'ga imombe'gwovo fariseus'g̃a pe.\nJesus'ga okwahava'javuka Jonasva'ea ahe ve\n(Marcos 8.11-12; Lucas 11.29-32; 12.54-56)\n38A'ero judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a ei Jesus'ga pe fariseus'g̃a pavẽi:\n—Ahembo'eharamo eapo ti ahemonhimomby'ava'ea torohepia ti, ei g̃a.\n39A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Peko te'varuhu pe ag̃wamova'ero! ei Jesus'ga. Ndapekoi pe Tupana'ga nhi'ig̃a rehe pejikoge'yma ga rehe. A'ero pe ei: \"Jesus'ga japorame jate nhande ve ahemonhimomby'ava'ea, a'ero po ti nhande ei ikwahava nehẽ: Tupana'ga ga poko. A'ea po ti nhande xa'e hepiagame nehẽ.\" A'ea pe ei, ei Jesus'ga.\n—Ndoapoukari po ti Tupana'ga ojipea ahemonhimomby'ava'ea pe me nehẽ. Ojikwe ga oapo ahemonhimomby'ava'ea Jonasva'ea mohemukarame hako. A'ea jate po ti ga ikwahavukara'javi pe me nehẽ, ei Jesus'ga. Ymyahũ Jonasva'ea ko Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea hako. 40Mokõi okira rupi Jonasva'ea rekoi piraruvihavuhua revegi pe. Kirẽ pira ahe mbojivyra'javi gwevega hugwi. Aerẽ ahe hoi Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwombe'gwovo Nínivepeva'ea pe a'ero hako, ei Jesus'ga.\n—Jonasva'ea javijitehe mokõi jikira rupi po ti ji rekoi yvya pype hete nehẽ. Kirẽ po ti ji hemi jugwi nehẽ yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no, ei Jesus'ga. A'ero po ti pe ikwahavi Tupana'ga opoko Jesus'ga javo, ei Jesus'ga.\n41—Aerẽ mbapava koty po ti Tupana'ga omanove'g̃a mono'ono'ombavi ag̃wamove'g̃a ndeheve nehẽ, ei Jesus'ga. G̃a mono'ombavame po ti ga ei g̃a pe nhaporemo nehẽ peko te'varuhu pe javo. A'ea rupi po ti Nínivepeva'ea kweravi nehẽ no. Ojipiukarame po ti ahe imboukwahavukari ag̃wamove'g̃a ndekote'varuhua nehẽ. A'ereki a'ea renonde ymyahũ Nínivepeva'ea g̃wendu katu Tupana'ga nhi'ig̃a hako. Opohi ahe okote'varuhua hugwi ymyahũ hendukatuavo Tupana'ga nhi'ig̃a Jonasva'ea imombe'uro g̃waramo hako, ei Jesus'ga g̃a pe imombe'gwovo.\n—Ji rendu ti! ei Jesus'ga g̃a pe. Jihi kaitu amombe'u katu Tupana'ga nhi'ig̃a Jonasva'ea hohe, ei Jesus'ga. Ag̃wamove'g̃a nohendupotari nhinhi'ig̃a opohire'yma okote'varuhua hugwi. Nurã po ti Nínivepeva'ea imboukwahavukari ag̃wamove'g̃a ndekote'varuhua nehẽ, ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe.\n42—Mbapava koty po ti Tupana'ga omanove'g̃a mono'ono'ombavi ag̃wamove'g̃a ndeheve, ei Jesus'ga. G̃a mono'ombavame po ti ga ei g̃a pe nhaporemo nehẽ peko te'varuhu pe javo. A'ea rupi po ti tyapyrakotyva'ea ruvihavuhuva'ea kweravi nehẽ no kunhangwerava'ea. Ojipiukarame po ti ahe imboukwahavukari ag̃wamove'g̃a ndekote'varuhua nehẽ. A'ereki a'ea renonde ymyahũ tyapyrakotyva'ea ruvihavuhuva'ea uhu Salomãova'ea pyri hako tahendu ti ganhi'ig̃a javo. \"A'ereki ga okwaha hete,\" ei ahe ua. Paivouhu hete ahegwyra. Paivouhua hugwi ahe ruri hako tahendu ti ga javo, ei Jesus'ga imombe'gwovo fariseus'g̃a pe.\n—Ji rendu ti! ei Jesus'ga g̃a pe. Jihi kaitu akwaha hete Salomãova'ea hohe, ei Jesus'ga. Ag̃wamova'ero napehendupotari nhinhi'ig̃a ikwahapotare'yma a'itituhẽva'ea. Nurã po ti ahe imboukwahavukari pendekote'varuhua nehẽ, ei Jesus'ga.\nOjivy anhag̃a ahe pyri\n(Lucas 11.24-26)\n43—Kiro po ti ji imombe'ui Diabo'gapyriva'ea rembipyhyga'ga anhag̃a rembipyhyga'ga pe me, ei Jesus'ga. Na ja ag̃wamove'g̃a ndekoi ite'varuhuve'g̃a – kiroki g̃a opohi okote'varuhua hugwi novĩa ojikoge'yma ji rehe, ei Jesus'ga. Anhag̃a ite'varuhu hete akwaimbae'ga pyhyga otiruahũro ga pe. Aerẽ anhag̃a jipe'ai ga hugwi ogwovo yhye'ỹi me okwaokwava. \"Mome po ti ji ruvi nehẽ?\" e'i oyvyteri pe heka. Ndohepiagi reki. 44Nurã i'ei: \"Ajivy po ti ji nhironga pe ipojykaa'java akwaimbae'ga pojykaa'java,\" e'i anhag̃a. Akwaimbae'ga pe anhag̃a e'i nhironga.\n—A'ero ituri ojivya akwaimbae'ga pyri. Ovahemame ga pyri anhag̃a i'ei: \"Ndogwerekoi ve ongapypeve'g̃a ipype imboavujikweripyra pype,\" e'i akwaimbae'ga mombe'gwovo. 45\"Taru ti jara ji pyri a'ero,\" e'i.\n—A'ero ihoi anhag̃a rerua seteva'ea rerua. Akoja hohe seteva'ea tiruahũ hete, ei Jesus'ga. Ovahemame akwaimbae'ga pyri ga pojykai otiruahũro ga pe. A'ero kiro koji'i tiruahũ hete akwaimbae'ga pe. Ymya tiruahũ ga pe ojipejiva'ea ga pojykarame. Aerẽ koji'i tiruahũ hete ga pe seteva'ea ga pojykarame, ei Jesus'ga.\n—Na jitehe tiruahũ ag̃wamo ite'varuhuve'g̃a pe. Aerẽ koji'i po ti tiruahũ hete g̃a pe nehẽ. A'ereki opohi'rãrame okote'varuhua hugwi novĩa g̃a nde'i ji ve: \"Herejo ejikoty'a ji pavẽi.\" A'ea g̃a nde'i ji ve. Aerẽ koji'i g̃a ndekote'varuhui a'ero, ei Jesus'ga.\nJesus'ga yembora gairũva'ea pavẽi\n(Marcos 3.31-35; Lucas 8.19-21)\n46Jesus'ga imombe'urame pevove'g̃a pe nanime Jesus'ga yembora ruri gairũ'g̃a pavẽi o'ama okari pe. Onhi'ĩ pota g̃a ga pe. 47Pevove'g̃a pyteripeve'ga e'i Jesus'ga pe:\n—Neyhẽa uhu nde repiaga neirũ'g̃a pavẽi. Pevo g̃a ami okari pe.\n48A'ero Jesus'ga ei ga pe:\n—Ji erame nhiyhẽa, marãve'g̃a pe ji ei? ei ga. Ji erame nhiirũ'g̃a, marãve'g̃a pe ji ei? Kiro ji imombe'ukatui nde ve, ei Jesus'ga.\n49A'ero Jesus'ga pova'eg̃i g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. G̃wemimbo'ehara'g̃a mombe'gwovo ga ei:\n—Pehepia! G̃a pe ji ei nhiy'g̃a. G̃a pe ji ei nhiirũ'g̃a, ei Jesus'ga. 50Kiroki g̃a jiruva'ga nhi'ĩpo'ru yvagipeve'ga nhi'ĩpo'ru – g̃a pe ji ei nhiirũ'g̃a. A'e ji g̃a pe no nhirendyra'g̃a. Nhiy'g̃a a'e ji g̃a pe no, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/12","date":"2018-06-21T05:02:34Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864022.18\/warc\/CC-MAIN-20180621040124-20180621060124-00043.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":5,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":2038,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.014,"special_characters_ratio":0.233,"stopwords_ratio":0.482,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Apocalipse 21:16\n16Ojo'jajo'jaime cidade rova pukuhua kwara pora koty nhimbya koty pavẽi tyapyra koty pavẽi kwara kia koty pavẽi. Cidade rova pukuhua ga ha'ãha'ag̃i ta'akwarete'ia pyvõ nha'angava pyvõ. Paivouhu ihoi ojipejiva'ea pukuhua cidade rova pukuhua ogwovo dois mil e duzentos quilômetros. Cidade yvovouhua pukuhua oko cidade rova pukuhua ja. A'ereki paivouhu oho cidade yvateuhu no ogwovo yvovouhuro dois mil e duzentos quilômetros no.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/21\/16","date":"2018-06-25T06:59:56Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867493.99\/warc\/CC-MAIN-20180625053151-20180625073151-00632.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9939076304,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.993907630443573}","num_words":62,"character_repetition_ratio":0.15,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.187,"stopwords_ratio":0.065,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.994,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"João 16\n1—A'e ko ji poha pe me tapejikopigyme ti ji rehe, ei Jesus'ga g̃a pe. 2Aerẽ po ti g̃a pe mondoukahetei pejatykahava hugwi nehẽ. Aerẽ po ti g̃a pe jukai nehẽ no nahã nhande tipoko Tupana'ga javo tehe nehẽ, ei ga. 3Nahã po ti g̃a ndekote'varuhui pe me nehẽ. A'ereki g̃a ndokwahavi jiruva'ga okoe'yma ga pavẽi. G̃a ndajikwahavi okoe'yma ji pavẽi no, ei Jesus'ga g̃a pe. 4A'e ko ji poa pe me kiro tapekwahava'ja ti nhinhi'ig̃a aerẽ nehẽ. Ihorame g̃andekote'varuhua japiavo po ti pe ei a'ero nehẽ: \"Jesus'ga omombe'u nhog̃wenonde a'ea nhande ve,\" pe'ji po ti pe nehẽ, ei ga.\nTupana'ga ra'uva rekoa\nIgwete Jesus'ga ei:\n—Pe mbo'eypyrame ji nda'ei poa pe me ikwehe, ei Jesus'ga g̃a pe. A'ereki a'ea rupi pe pavẽi ji rekoi ikwehe, ei ga.\n5—Ag̃wamo po ti ji hoi ga pyri nehẽ – kiroki ga ji mbuhuruka kokoty, ei Jesus'ga g̃a pe. Emo pe ndape'ei pa ji ve: \"Mome tuhẽ po ti nde hoi nehẽ?\" 6Jihoa imombe'uro g̃waramo pe me pekoveveuhu pe a'ero, ei ga. 7A'itituhẽva'ea ji imombe'ui pe me. Jihoa po ti pyry hete tuhẽ pe me nehẽ, ei ga. Ji hoe'ymame nduri po ti pepokohara pe pyri nehẽ Tupana'ga ra'uva. Ji horame po ti ji a'ea mbuhurukari pe pyri nehẽ, ei ga g̃a pe. 8-11Urame po ti Tupana'ga ra'uva ikwahavukari nhiarõe'ỹve'g̃a pe g̃andekote'varuhua rehe. A'ereki ojikoge'ymame ji rehe g̃a oko te'varuhu a'ero, ei Jesus'ga. Urame po ti Tupana'ga ra'uva ikwahavukari g̃a pe g̃andeaporog̃itakatue'yma jipyryhetea rehe no. A'ereki jipyryva g̃waramo jiruva'ga ji mbuhurukari kiro ojipyri. A'ero po ti pe ndajirepiaga'javi nehẽ, ei ga g̃a pe. Tupana'ga ra'uva urame po ti ikwahavukari nhiarõe'ỹve'g̃a pe g̃andeaporog̃itakatue'yma Tupana'ga ea rehe no. A'ereki Tupana'ga e'i jipe g̃anduvihavuhu'ga pe Satanás'ga pe: \"Ereko te'varuhu nde. Ereho po ti nde hahyva'ea ruvihava pype ejiheve'g̃a pavẽi nehẽ,\" e'i jipe Tupana'ga ga pe, ei ga. A'ea nhaporemo po ti Tupana'ga ra'uva ikwahavukari nhiarõe'ỹve'g̃a pe nehẽ a'ea urame hepiuka nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\n12—Koji'i tehe po ji imombe'ui pe me hamo. Emo ag̃wamo ndoki a'ea peakag̃i pe, ei Jesus'ga g̃a pe. 13Tupana'ga ra'uva urame pe pyri po ti okwahavuka pa a'itituhẽva'ea pe me a'ero Tupana'ga mombe'gwovo nehẽ, ei ga g̃a pe. Gweaporog̃ita pyvõ rũi po ti gara'uva nhi'ig̃i nehẽ. G̃wemienduva ti imombe'ui nehẽ. Aerẽva'ea po ti a'ea imombe'ui pe me nehẽ no, ei Jesus'ga g̃a pe. 14Tupana'ga ra'uva po ti henduvi nhinhi'ig̃a ji imombe'urame jupe jireaporog̃ita Tupanamo nehẽ, ei ga. A'ero po ti gara'uva imombe'ui a'ea jitehe pe me nehẽ. Nahã po ti imboukwahavi pe me jiruvihavuhuhetea Tupana'ga ruvihavuhuhetea nehẽ, ei ga g̃a pe. 15Jireaporog̃ita ko jiruva'ga reaporog̃ita javijitehe, ei ga. Nurã ji ei pe me ko: \"Tupana'ga ra'uva po ti henduvi nhinhi'ig̃a ji imombe'urame jireaporog̃ita jupe nehẽ,\" a'e ji. \"A'ero po ti imombe'ui a'ea jitehe pe me nehẽ,\" a'e ko ji pe me ko, ei Jesus'ga g̃a pe.\nAheroryvag̃wama\n16—Kotihĩ po ti pe ndajirepiagi jiji. Aerẽ po ti pe ji repiaga'javi nehẽ, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\n17Nurã jararamo Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a ei ojohupe:\n—Marãi ga poro javo nhande ve? ei g̃a. A'ereki ga e'i: \"Kotihĩ po ti pe ndajirepiagi jiji. Aerẽ po ti pe ji repiaga'javi nehẽ,\" e ko ga ko, ei g̃a. \"A'ereki ji aho kiro jiruva'ga pyri,\" e ko ga nhande ve ko, ei g̃a ojohupe. 18Gara pe po ga ei kotihĩ po ti nahã nehẽ javo? ei g̃a. A'ereki nhande ndikwahavi a'ea, ei g̃a.\n19Jesus'ga okwahavipe g̃anhi'ig̃a ojohupe. \"Toro'e po ga pe,\" ei g̃a ji ve novĩa, ei ga oyvyteri pe.\nNurã ga ei g̃a pe:\n—\"Marãi ga?\" pe'ji pe ojohupe ra'e, ei Jesus'ga g̃a pe. A'ereki ji a'e pe me ko: \"Kotihĩ po ti pe ndajirepiagi jiji. Aerẽ po ti pe ji repiaga'javi nehẽ,\" a'e ko ji pe me ko, ei ga. 20Tamombe'u katu tuhẽ pe me a'ero, ei ga. Pejehe'o hete po ti pe ji rehe nehẽ pejikoveveuhuro ji manorame nehẽ. Nhiarõe'ỹve'g̃a po ti a'ea horyory ji manorame nehẽ, ei ga. Pekoveveuhu jiji po ti pe nehẽ. Emo kotihĩ po ti pendekoveveuhua ipigi pe hugwi nehẽ. A'ero po ti pe ndoryva'javamo nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\n21—Tamombe'u ti pe me a'ea javijiteheva'ea, ei ga. Kunhahẽa gwa'yra mbo'ag̃werĩrame okoveveuhu jiji a'ero hahya rehe. Aerẽ gwa'yra mbo'arirẽ hẽa roryva'javamo okovo ipita'ngia rehe, ei ga. Omoka'nhy hẽa hahya a'ero. A'ereki hẽa hory hete gwa'yra rehe, ei ga g̃a pe. 22Na jitehe po ti pe peko a'ero nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe. Kirog̃we pe ndekoveveuhui jiji. Emo aerẽ ji pe ndepiaga'javame po ti pe ndoryva'javamo nehẽ. A'ero po ti g̃a nomombigi tuhẽ pendoryva pe hugwi nehẽ, ei ga g̃a pe.\n23—A'ea rupi po ti pe ndape'ea'javi ji ve nehẽ marã nanongara javo nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe. Tamombe'u katu tuhẽ pe me. Pe poranduvame jiruva'ga hugwi pejikovo jireheva'ero a'ero po ti ga pe nhi'ĩpo'rui nehẽ, ei ga g̃a pe. 24Jireheva'ero pe napeporanduvi ve ga hugwi. Peporandurandu ti kiro. A'ero po ti Tupana'ga pe nhi'ĩpo'rui nehẽ, ei ga. A'ero po ti pe ndoryndoryhetero pejikovo nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\nPenhimboitakwerimo ti peko\n25—Opombo'embo'e ji jipi ojo'java'ea pyvõ onhimiva'ea pyvõ, ei Jesus'ga g̃a pe. Aerẽ po ti ji a'ea pyvõ rũi pe mbo'ei nehẽ. Amombe'u katu po ti ji jiruva'ga pe me nehẽ, ei ga g̃a pe. 26A'ea rupi po ti pe poranduvi jiruva'ga hugwi pejikovo jireheva'ero nehẽ, ei ga. Ji rũi po ti aporandu ga hugwi pe ndepyga nehẽ, a'e ji, ei ga. 27Pe tuhẽ po ti peporandu pejive ga hugwi nehẽ. A'ero po ti ga pe nhi'ĩpo'rui nehẽ. A'ereki jiruva'ga jitehe pe arõ hete. A'ereki pe ji arõ hete herovia jiruragwera Tupana'ga hugwi, ei ga g̃a pe. 28Ajo tuhẽ ko ji jiruva'ga hugwi ua yvya koty ikwehe. Kiro po ti ji hoa'javi yvya hugwi nhimanorame nehẽ jigwovo jiruva'ga pyri jitehe nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\n29Igwete Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a ei ga pe:\n—Kirog̃we nonhimimi ore ve nenhi'ig̃a, ei g̃a ga pe. Eremombe'u katu nde kiro. 30Nurã ore ei nde ve: Erekwaha pa nde mbatera. A'ereki nde erekwahavipe orereaporog̃ita ore epotarame nde ve marã javo, ei g̃a. Nurã ore heroviahetei nderuragwera Tupana'ga hugwi, ei g̃a Jesus'ga pe.\n31—A'iti pe perovia kiro pejikoga ji rehe naerũ? ei Jesus'ga g̃a pe. 32Kirog̃we tuhẽ po ti pe nhig̃wahembavi ji reja penhinhana pejigwovo penhonga pe nehẽ. Emo ji tehe rũi ako. Tupana'ga okoe'ymi ji pavẽi jipi, ei ga g̃a pe. 33Amombe'u ji a'ea pe me tu katu ti pepy'a ji rehe pejikoty'aro g̃waramo, ei ga. Nhiarõe'ỹve'g̃a po ti okwahavuka hahyva'ea pe me nehẽ, ei ga. Penhimboitakwerimo ti peko, ei ga. A'ereki ji amombi nhiarõe'ỹve'g̃a nduvihava'ga popoakara, ei Jesus'ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/16","date":"2018-06-20T14:24:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863519.49\/warc\/CC-MAIN-20180620124346-20180620144346-00088.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":1070,"character_repetition_ratio":0.115,"word_repetition_ratio":0.013,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.597,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Atos 22:5\n5Mbatera kwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga okwaha tuhẽ jireaporog̃ita ji repiaga ikwehe judeus'g̃a mog̃itahara'g̃a pavẽi. G̃ahã okwatija nhandere'yja'g̃a pe Damascopeve'g̃a pe ji mombe'gwovo ikwehe. A'ea ji herohoi tapyhy ti Jesus'gareheve'g̃a javo. Takwatakwa ti ji g̃a nderojivya Jerusalém me tambohahyuka ti g̃a pe nehẽ javo, a'e ji ikwehe novĩa, ei Paulo'ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Acts\/22\/5","date":"2018-06-19T01:54:26Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267861641.66\/warc\/CC-MAIN-20180619002120-20180619022120-00323.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":50,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.199,"stopwords_ratio":0.4,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Lucas 7\nJesus'ga omombi karugwara soldadova'eapyriva'ea hugwi\n(Mateus 8.5-13)\n1Imombe'upavirẽ g̃a pe Jesus'ga hoi g̃a hugwi ogwovo cidade de Cafarnaum me. 2Pevo soldados'g̃a nduvihava'ga ruvi judeu'garũive'ga romano'ga. Gapyrive'ga itetirũa. Omano g̃werĩ ga. Soldados'g̃a nduvihava'ga ga arõhetei. 3Nurã Jesus'ga rura kwahavame Cafarnaum me ga ei xava'eve'g̃a pe:\n—Peho ti Jesus'ga pyri. Pe'ji ti ga pe tuhu ti ga jipyrive'ga pyri karugwara mombiga ga hugwi, ei ga xava'eve'g̃a pe.\n4A'ero xava'eve'g̃a hoi Jesus'ga pyri ovahema javo ga pe:\n—\"Tuhu ti ga,\" ei soldados'g̃a nduvihava'ga nde ve. \"Tuhu ti ga jipyrive'ga pyri karugwara mombiga ga hugwi,\" ei ga nde ve, ei xava'eve'g̃a Jesus'ga pe. Eho tuhẽ ti a'ero, e'i hete xava'eve'g̃a Jesus'ga pe. Emombo ti karugwara gapyrive'ga hugwi. A'ereki ga pyry hete soldados'g̃a nduvihava'ga. 5Pyry hete ga nhandere'yja'g̃a pe g̃a arõheteavo g̃a nderekokatuavo. Ga oapouka onga nhandejatykahava, ei xava'eve'g̃a Jesus'ga pe.\n6A'ero Jesus'ga hoi g̃a ndupi tahepia ti ga javo. Ovahẽ g̃werĩ ga soldados'g̃a nduvihava'ga ronga pe. Kiro soldados'g̃a nduvihava'ga ei g̃a pe – kiroki g̃a ojikoty'a ga pavẽi – g̃a pe ga ei g̃a mondouka Jesus'ga rovatiamouka.\n—Peho ti Jesus'ga rovatiamo, ei ga g̃a pe. Pe'ji ti ga pe: \"Omondo soldados'g̃a nduvihava'ga onhi'ig̃agwera nde ve. Ga e'i: 'Jipojykaharetero nde ereko huvihavamo ji hohe. Nurã po ti nde nderejori ji pyri nehẽ hamo. 7Ji tuhẽ ndahoa'uvi nde pyri nde huvihavuhuro g̃waramo ji hohe. Irupeuhu ti embuhu epopoakara nhironga pe imombiguka karugwara jijipyrive'ga hugwi. A'ero po ti ga nhimohig̃atui nehẽ. 8Akwaha ji ndepopoakara mondoa irupeuhu. A'ereki na jitehe ji amondo soldados'g̃a jipi. Jiruvihava'ga ji mondoi no nahanahã eapo javo. A'ero ji rekoi ganhi'ig̃a rupi. Jihi soldados'g̃a nduvihavamo ako no. Ojipe'ga pe ji ei: Eho nahanahã japovo pevo ji ve. A'ero ga hoi okovo nhinhi'ig̃a rupi. Ojipe'ga pe ji ei: Ejo nahanahã japovo avo ji ve. A'ero ga ruri okovo nhinhi'ig̃a rupi. Jijipyrive'ga pe ji ei: Nahã eapo. A'ero ga japoi,' ei ga.\" A'ea ti pe'ji Jesus'ga pe, ei soldados'g̃a nduvihava'ga g̃a pe imondovouka onhi'ig̃agwera.\n9A'ero g̃a hoi okovo ganhi'ig̃a rupi Jesus'ga rovatiamo. G̃a omombe'u pa ganhi'ig̃agwera Jesus'ga pe. Ganhi'ig̃agwera renduvame Jesus'ga nhimomby'ai. Opyryrỹ Jesus'ga. Pevove'g̃a pe – kiroki g̃a oho ga rupi onhimongyavo – g̃a pe Jesus'ga ei:\n—Soldados'g̃a nduvihava'ga ojiko hete tuhẽ ji rehe! Jire'yja'g̃a hohe israelitas'g̃a hohe ga ojiko ji rehe! a'e ji pe me, ei Jesus'ga.\n10Kiroki g̃a ojikoty'a soldados'g̃a nduvihava'ga pavẽi – g̃ahã jivyra'javi soldados'g̃a nduvihava'ga ronga pe. Ovahemame g̃a gapyrive'ga repiagi. Onhimohig̃atua'ja ga!\nJesus'ga ombogwera aherembirekokwerava'ea ra'yrava'ea\n11Aerẽ Jesus'ga hoi cidade de Naim me. Garemimbo'ehara'g̃a hoi ga rupi. Ojipe'g̃a hoi ga rupi no he'yjuhuve'g̃a. 12Ovahẽ g̃werĩ ga cidade apoa pe portão pe.\nNanime ojipe'g̃a ivojave'ga ra'oa rerohoi pea rupi cidade hugwi Jesus'ga rovatiamo. Gweroho g̃a ivojave'ga ra'oa gakupeupava pype titỹ ti javo. Oho hẽa g̃a ndupi ivojave'ga yhẽa. Ga tehe ko hẽara'yramo. A'ero kiro hẽa tehe hẽa rekoi aherembirekokwerahẽa. He'yjuhuve'g̃a oho hẽa rupi cidade hugwi. 13Hepiagame Jesus'ga nhandepojykaharete'ga hẽa porogwetygi. A'ero ga ei hẽa pe:\n—Terejehe'oa'javi.\n14Hẽara'yra'ga pyri ga hoi opokoga gakupeupava rehe. Nurã gara'oa rerohohara'g̃a heropytai o'ama.\n—Tapihã, ei ga ivojave'ga pe. A'e ji nde ve: Evy! ei Jesus'ga.\n15A'ero ga vyri onhi'ig̃a oina okwerava'java. Jesus'ga okwerava'jave'ga mondo gayhẽa pe. 16Okyhyji hete pa pevove'g̃a onhimomby'avo ga repiagame. A'ero g̃a Tupana'ga mbohetei. A'ereki g̃a e'i ojohupe Jesus'ga mombe'gwovo:\n—Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharuhu'ga ruri kiro ojipiuka nhande pyteri pe upa, ei g̃a. Nahã Tupana'ga nhande pokogi, ei g̃a.\n17A'ero g̃a Jesus'ga mombe'umbe'ukatui jara'g̃a pe garembiapoa reheve Jesus'ga ga mbogwerava'javi javo. Nahã Judéiapeve'g̃a hendupavi Jesus'ga mombe'ua Judéia rembeyvyripeve'g̃a pavẽi.\nJoão Batistava'ea remimbo'eharava'ea oho Jesus'ga pyri\n(Mateus 11.2-19)\n18Aerẽ João Batistava'ea remimbo'ehara'g̃a Jesus'ga mombe'upavi João Batistava'ea pe. Jesus'ga rembiapoa garemimonhimomby'ava'ea g̃a imombe'ui ahe ve no. 19A'ero João Batistava'ea mokonha'g̃a mbuhurukari ojipyri g̃wemimbo'ehara'g̃a. G̃a pe ahe ei:\n—Peho ti Jesus'ga pyri. Pe'ji ti ga pe: \"Ymyahũ Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea imombe'ui aerẽ po ti Tupana'ga remimbuhurukara'ga ruri nhande pyri nehẽ javo. Ma'g̃a po ahe omombe'u ymyahũ? Mara'ngu po ndehe? Mara'ngu po ojipe'ga? Nahã ore ei aheremimombe'uhara'ga rurapota.\" A'ea mombe'gwovo katu ti pe'ji Jesus'ga pe: \"Marãi nde a'ero?\" ei João Batistava'ea mokonha'g̃a pe g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\n20—Kwa, ei g̃a.\nA'ero g̃a hoi ogwovo Jesus'ga pyri ovahema.\n—João Batista'ga ore mondoukari nde pyri, ei g̃a Jesus'ga pe. Ga e'i ore ve: \"Pe'ji ti Jesus'ga pe: 'Ymya Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea imombe'ui aerẽ po ti Tupana'ga remimbuhurukara'ga ruri nhande pyri nehẽ javo. Ma'g̃a po ahe omombe'u ymyahũ? Mara'ngu po ndehe? Mara'ngu po ojipe'ga? Nahã ore ei aheremimombe'uhara'ga rurapota.' Nahã ti pe'ji Jesus'ga pe,\" ei João'ga ore ve ore mondouka nde pyri, ei mokonha'g̃a Jesus'ga pe.\n21Emo Jesus'ga nomondoi ve onhi'ig̃a João Batistava'ea pe. Oapo na'ẽ ga ahemonhimomby'ava'ea. Oapo ga ikwahavuka João Batistava'ea remimbo'ehara'g̃a pe a'ea ti pemombe'u João'ga pe javo.\nKiro Jesus'ga imombigi karugwara he'yjuhuve'g̃a hugwi. Ojipe'g̃a pe hahy hete. G̃a hugwi ga imombipavi karugwaretea. Anhag̃a ga g̃a mbojipe'ai ojipe'g̃a hugwi no. Heakwagweve'g̃a ga g̃a moma'eg̃atuhetei he'yive'g̃a.\n22Kiro Jesus'ga ei mokonha'g̃a pe João Batistava'ea remimbo'ehara'g̃a pe:\n—Pejivyra'ja ti pejigwovo João Batista'ga pyri. Pemombe'u ti ga pe penhimbiepiaga penhimienduva. Pe'ji ti ga pe imombe'gwovo: \"Oma'eg̃atu kiro heakwagweve'g̃a okovo. Opo'ag̃atu kiro ipyka'naka'nauhũve'g̃a ogwovo katu. Oka'ẽ g̃ajagwa ijaijauhuve'g̃a hugwi. G̃wendu katu kiro japyakware'ỹve'g̃a okovo. Okwera tuhẽ omanove'g̃a kiro okovo. Imbatere'ỹve'g̃a g̃wendu kiro pyryva'ea Jesus Cristo'ga mombe'ua.\" A'ea nhaporemo ti pemombe'u João Batista'ga pe.\nA'ea Jesus'ga ei ikwahavuka ga pe Jesus'ga ko Tupana'ga remimbuhurukara'ga javo – kiroki ga Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea omombe'u ymyahũ.\n23—\"Pyry hete ga pe – kiroki ga ndojikopigi ji rehe.\" A'ea ti pe'ji João Batista'ga pe, ei Jesus'ga mokonha'g̃a pe João Batistava'ea remimbo'ehara'g̃a pe.\n24A'ero g̃a hoi javo katu João Batistava'ea pe.\nG̃a horẽ Jesus'ga ei pevove'g̃a pe he'yjuhuve'g̃a pe João Batistava'ea mombe'gwovo. Ga e'i:\n—Ymya'ĩ pe peho ongae'ỹi me. Pevo pe pehepia João Batista'ga. Marãi pe pejiyvyteri pe pea rupi pejigwovo garepiaga renonde? Pe'e po pe: \"Xaho hepiaga nhungwava – kiroki okooko'iuhu yvytua remimbotarimova'ea rehe onhimbovavaguka yvytua pe.\" Pe ndape'ji tuhẽ reki a'ea. A'ereki João Batista'ga ko nhungwava ja rũi. Ga ndokondoko'iuhui ojipe'g̃a remimbotarimova'ea rehe. Ga ko onhimboita Tupana'ga rehe, ei Jesus'ga pevove'g̃a pe.\n25—Marãi pe a'ero pejiyvyteri pe garepiaga renonde? Pe'e po pe: \"Xaho ga repiaga – kiroki ga omongi tapy'ynhapipyryva. Gweroho pa po itambere'ia gapira.\" A'ea pe ndape'ei oji'i, ei Jesus'ga. A'ereki João Batista'ga ndokohetei mbatera rehe. Ji rendu ti! João Batista'ga nomongi tapy'ynhapipyryva. Kiroki g̃a omongi ikatuheteva'ea – g̃ahã u huvihavuhu'g̃a nonga pype. He'yjuhu g̃ambatekatua no.\n26—Marãi pe a'ero pejiyvyteri pe? Pe'e po pe: \"Xaho Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'ga repiaga.\" A'ea pe ekatui, ei Jesus'ga. Kiro ji ei pe me: João Batista'ga ko Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'ga tuhẽ. Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharuhu'ga jate rũi ko ga, ei Jesus'ga g̃a pe.\n27—Ymyahũ Tupana'ga okwatijaruka ahe ve João Batista'ga mombe'gwovo hako ga po ti nhinhi'ig̃a mombe'ui nehẽ javo, ei Jesus'ga. Aherembikwatijara e'i:\n\"Nahã Tupana'ga ei Cristo'ga pe:\n'Nde renonde po ti ji ga mondoi imombe'uuka nhinhi'ig̃a nehẽ.\nTomboavujikwe ti ga nderura renonde,' ei Tupana'ga,\" e'i aherembikwatijara, ei Jesus'ga.\n28—Ag̃wamo Tupana'ga rembiepiakatuhava. Ag̃wamo po ti Tupana'ga he'yjuhuve'g̃a nduvihavuhuhete'ga nehẽ, ei Jesus'ga. A'e ji pe me: João Batista'ga ko koji'i huvihava ymyahũva'ea hohe pa. Emo ag̃wamove'g̃a reki Tupana'ga rembiepiakatuhara'g̃a ko koji'i huvihava João Batista'ga hohe. Kiroki g̃apyteripeve'g̃a huvihava rũi – g̃a vehevi koji'i huvihava João Batista'ga hohe, ei Jesus'ga g̃a pe.\n29Jesus'ga nhi'ig̃a rendupavame g̃a ei Tupana'ga pe itambere'ia mono'õhara'g̃a pavẽi:\n—Ndehe ko erekwaha hete epyryvamo João Batista'ga mbuhua ore pyri te'i ti ga g̃a pe javo.\nA'ea g̃a ei. A'ereki g̃a onhimobatizauka João Batistava'ea pe opohia okote'varuhua hugwi ahe erame. 30Fariseus'g̃a ki a'e te judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pavẽi nohendukatui João Batistava'ea nhi'ig̃a ikwahapotare'yma Tupana'ga remimbotarimova'ea ojive. A'ereki g̃a nonhimobatizaukari ahe ve opohire'yma okote'varuhua hugwi.\n31—Marã po ti ji ei pe me ag̃wamova'ea pe a'ero nehẽ? ei Jesus'ga. Gara ja pe ndekoi a'ero? ei ga. 32Kiro ji pe mombe'ui pe me. Tayri'g̃a ja ko pe ndekoi. Oapy tayri'g̃a ima'ẽhai pe feira pe. A'ero g̃a hapukai ojohupe. Onhi'ig̃a mondovo g̃a ei:\n\"Oropy ore jiru'a pe me xajory ti nhanerembirekoa rehe javo.\nPe ki a'e te ndapeyrerupypotari henduvame.\nXajehe'o ti nhanenhikamombava rehe, oro'e ore pe me. A'ero ore jehe'oi.\nPe ki a'e te ndapejehe'oi ore pyri. A'ereki pe ndapepotariuhu.\"\nNahã tayri'g̃a ei ojohupe, ei Jesus'ga.\n33—Tayri'g̃a ja pe ndekoi. A'ereki pe pe'epe'e João Batista'ga pe jipi. A'ereki ga rurame pe pyri ga ndo'uahivuhui mbatera vinho reheve tambohete ti ji Tupana'ga javo, ei Jesus'ga. A'ero pe epe'ei ga mombe'gwovo: \"Anhag̃a opyhy ga.\" Nahã pe João Batista'ga mombe'ute'varuhui ga arõe'yma, ei Jesus'ga g̃a pe.\n34—Tayri'g̃a ja pe ndekoi. A'ereki pe pe'epe'e ji ve no, ei Jesus'ga g̃a pe. Yvyakotyva'ero yvagipeva'ero ji ajo pe pyri mbatera i'gwovo vinho i'gwovo no. A'ero pe epe'ei ji mombe'gwovo: \"Ehepia Jesus'ga! O'uheteuhu ga. Ga ko heagwyryve'ga vinho i'gwovo,\" pe'e pe ji ve, ei Jesus'ga. \"Kiroki g̃a omono'õ itambere'ia governo pe ite'varuhuve'g̃a – g̃a pavẽi Jesus'ga ojikoty'a ojipe'g̃a pavẽi no okote'varuhuve'g̃a pavẽi,\" pe'e pe. Nahã pe euhui ji mombe'gwovo ji arõe'yma, ei Jesus'ga.\n35—Ojipe'g̃a ndekokatua repiaga g̃waramo nhande ei: Tupana'ga reki okwahavuka g̃a pe g̃a mongokatuavo, ei Jesus'ga. Ojipe'g̃a ndekote'varuhua repiaga g̃waramo nhande ei: Tupana'ga rũi omongo g̃a ite'varuhua rehe, ei Jesus'ga g̃a mbo'eavo.\nJesus'ga pyheja fariseuva'ea ronga pype\n36Aerẽ Simão'ga fariseu'ga ei Jesus'ga pe:\n—Ejo ti nhironga pype i'gwovo ji pyri.\n—Kwa, ei Jesus'ga.\nA'ero Jesus'ga hoi ga rupi garonga pype oapyga mesa pyri ga pavẽi.\n37Nanime cidadepevehẽa – kiroki hẽa oko te'varuhu – hẽa ikwahavi Jesus'ga hoa fariseu'ga ronga pype. Ga i'urame hẽa heruri perfume nhandya hyrua pype. Hyrua ko alabastrova'ea ita apopyra. 38Gapya koty hẽa ami ga reviri ojehe'gwovo okote'varuhua rehe. Hẽareahya imoakymi gapya. A'ero hẽa gapya monduvynduvyri o'ava pyvõ gapya beijavo. A'ero perfume hẽa imongyi gapya rehe. A'ereki hẽa ga arõ hete.\n39Hẽa repiagame fariseu'ga – kiroki ga e'i Jesus'ga pe ejo ti i'gwovo ji pyri javo – kiro ga ei oyvyteri pe: \"Hehã okote'varuhuvehẽa. Mara'ngu po Jesus'ga Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara naerũ? Po Jesus'ga Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara tuhẽ, a'ero po ga ombaragwaha hẽa rehe hamo. Po ga ei hẽa pe hamo: 'Tanhimbote'varyme ti epokoga ji rehe,' e po ga okote'varuhuvehẽa pe hamo. Jesus'ga nombaragwahavi reki hẽa rehe,\" ei fariseu'ga oyvyteri pe.\n40A'ero Jesus'ga ei fariseu'ga pe:\n—Simão, ei Jesus'ga. Tamombe'u ti nde ve.\n—Orembo'eharamo emombe'u ti ji ve a'ero, ei Simão'ga Jesus'ga pe.\n41Ga mbo'eavo Jesus'ga imombe'ui ga pe. Ga e'i:\n—Itambere'ia mondo'ãhara'ga pe mokonha'g̃a ei momi ti embuhu'rã itambere'ia ore ve javo. A'ero ga imondo'ag̃i g̃a pe tombuhura'ja ti g̃a koa irũ reheve ji ve nehẽ javo. He'yiva'ea quinhentos itambere'ia ga imondo'ag̃i ojipe'ga pe. Ndahe'yiva'ea cinquenta itambere'ia ga imondo'ag̃i ojipe'ga pe. G̃a memei gweroho ga hugwi a'ero. 42Aerẽ g̃a ipo'rupavi herekoe'yma. Nurã g̃a ndogwerekoi ikwepykavamo. A'ereki ahã g̃a pe. Itambere'ia mondo'ãhara'ga oporogwety reki g̃a. Nurã ga ihypavi reki g̃aconta hugwi tapembuhura'javi ti itambere'ia ji ve a'ero javo, ei Jesus'ga imombe'gwovo.\n—Manamo g̃a ga arõhetei? Manamo g̃a ga aroi'ĩ? ei Jesus'ga Simão'ga pe.\n43A'ero Simão'ga ei ga pe:\n—Po ga – kiroki ga gweroho koji'iva'ea ga hugwi quinhentos itambere'ia – po gaha itambere'ia mondo'ãhara'ga arõ hete. A'ereki gaconta hugwi imondo'ãhara'ga ohy he'yiva'ea, ei ga.\n—Na tuhẽ, ei Jesus'ga. Kiroki ga gweroho koji'iva'ea – gaha oarõ hete itambere'ia mondo'ãhara'ga.\n44Kiro Jesus'ga ojirova hẽa koty. Simão'ga pe ga ea'javi:\n—Erehepia nde hẽa? Ji ruri nenonga pype nde repiaga. Ndehe nerembuhuri yhya ji ve jipyheitava ekoe'yma nhaneramonhava'ea mog̃itagwera rehe – kiroki a'ea e'i nahanahã ahe omboapy ojipe'g̃a javo. Hẽa ki a'e te hẽareahya omoakỹ jipya. Omonduvynduvy hẽa jipya o'ava pyvõ. Nahã hẽa roryroryvamo ji rehe, ei Jesus'ga.\n45—Ndehe nanhibeijai tuhẽ ekoe'yma nhaneramonhava'ea mog̃itagwera rehe – kiroki a'ea e'i nahanahã ahe omboapy ojipe'g̃a javo. Hẽa ki a'e te jipya nobeijabeijapigi ji rurirẽ nenonga pype. Nahã hẽa roryroryvamo ji rehe, ei Jesus'ga.\n46—Ndehe neremongyi ikava nhiakag̃a rehe ekoe'yma nhaneramonhava'ea mog̃itagwera rehe – kiroki a'ea e'i nahanahã ahe omboapy ojipe'g̃a javo. Hẽa ki a'e te omongy perfume jipya rehe. Nahã hẽa roryroryvamo ji rehe, ei Jesus'ga fariseu'ga pe.\n47—Nurã ji ei nde ve: Tupana'ga ihyjipei hẽarekote'varuhua ikwahava'jave'yma. He'yjuhu hẽarekote'varuhua, ei Jesus'ga. Hẽa hugwi Tupana'ga imombori. Nurã hẽa Tupana'ga arõhetei gworygworyva repiuka nhandepyteri pe, ei Jesus'ga. Po ojipe'ga okote'va gwere. Tupana'ga garekoteva'ria hypavame oarõ gwere ga Tupana'ga gwory'viro ga rehe, ei Jesus'ga Simão'ga pe.\n48Hẽa pe Jesus'ga ei kiro:\n—Amomboripe ji nderekote'varuhua nde hugwi, ei ga.\n49Kiroki g̃a oapy mesa pyri ga pavẽi – g̃a ei oyvyteri pe: \"Ma'g̃a Jesus'ga naerũ? Maranuhũrame ga hẽarekote'varuhua mombori naerũ?\" ei g̃a.\n50A'ero Jesus'ga ei hẽa pe:\n—Nde jikoga g̃waramo ji rehe ji imombori nderekote'varuhua nde hugwi. Tu katu ndepy'a nde horame a'ero, ei ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/7","date":"2018-06-20T14:45:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267863650.42\/warc\/CC-MAIN-20180620143814-20180620163814-00444.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1997,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.034,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.413,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Mateus 13\nHa'ynha mohãihara'ga\n(Marcos 4.1-9; Lucas 8.4-8)\n1Onhi'imbavame Jesus'ga hoi onga hugwi ogwovo ypiahu pe. Pevo ga apygi oina. 2He'yjuhuve'g̃a nduri onhimbotymbotyva ga pyri tihendu katu ti ga javo. Nurã ga hoi o'ava yharuhua pype oina. A'ero g̃a ami yembeyvyri pe.\n3Ojo'java'ea pyvõ ga g̃a mbo'embo'ei imombe'gwovo g̃a pe he'yjuhuva'ea. Ga e'i:\n—Ji rendu ti! ei Jesus'ga. Ha'ynha mohãihara'ga hoi ko pe ityma, ei ga. 4Pevo ga imohãi ha'ynha. Nahã ga itymi ha'ynha. Ga imohãirame ha'ynha jara indurugi pehea rembeyvyra rupi. Ua gwyra'ia i'ui imokona, ei Jesus'ga.\n5—Ga imohãirame ha'ynha jara indurugi yja rehe ita arimo. A'ereki ita onhimongyheteuhu pevo. Xunhi yja a'ero ha'ynha pe. Kotihĩ henhunhamo novĩa. A'ereki nianami yja ita rehe. 6Kwarahyahiva imbokai garemityma a'ero. He'ouhũ omanomo. A'ereki ndokihetei hapoa yvya pype, ei Jesus'ga.\n7—Ga imohãirame ha'ynha jara indurugi nhungwava ra'ynha pyteri pe hatĩava'ea ra'ynha pyteri pe. Aerẽ ga'apoa ha'ynha renhunhamo nhungwava ra'ynha pavẽi. A'ero nhungwava nhambyguhui garemityma, ei Jesus'ga.\n8—Ga imohãirame ha'ynha jara indurugi yjakatua pype. A'ero henhunhamo o'ao'aheteramo. He'yjuhu ahara a'ero. Jara pype ahara pype turi cem ha'ynha. Jara pype ahara pype turi sessenta ha'ynha. Jara pype ahara pype turi trinta ha'ynha.\nNahã Jesus'ga ei imombe'gwovo ha'ynha mohãihara'ga mombe'gwovo.\n9—Peapyakwa pe. Pehendu katu ti ji'ea a'ero! ei Jesus'ga pevove'g̃a pe imombe'gwovo ojo'java'ea.\nNurã ji amombe'u ojo'java'ea, ei Jesus'ga\n(Marcos 4.10-12; Lucas 8.9-10)\n10Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a nduri ga pyri javo ga pe.\n—Maraname nde imombe'ui ojo'java'ea g̃a pe g̃a mbo'erame? ei g̃a Jesus'ga pe.\n11A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Pe me Tupana'ga ei tokwaha ti g̃a onhimiva'ea nhirembiepiakatuhava javo, ei Jesus'ga. Marã hekoi kiro Tupana'ga yvyakotyve'g̃a ndepiakaturame okovo g̃anduvihavuhuhetero? A'earupiva'ea kiro ga ikwahakwahavukari pe me. Ojipe'g̃a pe po ti ga ndokwahavukari tuhẽ a'ea nehẽ, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. Nurã ji imombe'ui ojo'java'ea g̃a pe g̃a mbo'erame, ei Jesus'ga.\n12—Kiroki ga okwaha – ga pe po ti Tupana'ga ikwahavukari koji'iva'ea nehẽ. A'ero po ti ga ikwahahetei nehẽ, ei Jesus'ga. Kiroki ga ndokwahavi – po ga ikwahavi xunhiva'ea, a'ea vehevi po ti Tupana'ga imoka'nhymbavukari ga pe nehẽ, ei Jesus'ga.\n13—Nurã ji imombe'ui ojo'java'ea g̃a pe. A'ereki\n\"hepiagame g̃a gwepia tehe reki.\nA'ereki g̃a nombaragwahapotari hehe.\nHenduvame g̃a g̃wendu tehe reki.\nA'ereki g̃a ndokwahapotari\", ei Jesus'ga.\n14—Nahã g̃a ndekoi hepiage'yma henduve'yma no, ei Jesus'ga. Nahã hekoi Tupana'ga nhi'ĩpo'ruavo ymyahũva'ea po'ruavo. A'ereki ymyahũ Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea Isaíasva'ea a'ea mombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo. Ahe e'i hako:\n\"'Henduvame g̃a ndokwahavag̃wami reki.\nHepiagame g̃a nombaragwahavag̃wami reki hehe,' ei Tupana'ga.\n15'Nahã g̃a. A'ereki g̃a noangarihu\ntiandeapyakwapupugyme ti javo.\nNdiapyhai g̃a okovo\ntikwahavyme ti Tupana'ga nhi'ig̃a javo.\nNdojapyakai g̃a\nxambaragwahavyme ti a'itituhẽva'ea rehe javo.\nNahã g̃a ndekoi\ntirojijyjyme ti nhandereaporog̃ita javo.\nTomomboryme ti Tupana'ga nhanderekote'varuhua nhande hugwi nehẽ, ei g̃a,' ei Tupana'ga.\"\nYmyahũ Isaíasva'ea ei a'ea mombe'gwovo hako, ei Jesus'ga.\n16—Pe me ki a'e te pyry hete. A'ereki pe pejirokwa ikwahava aherembikwahavipyre'yma Tupana'ga rembiapoa repiaga ganhi'ig̃a rendukatuavo, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. Pyry hete pe me, a'e ji. 17A'ereki ymyahũ ko ahe gwepia pota hete penembiepiaga Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea ganhi'ig̃areheva'ea pavẽi. He'yiva'ea gwepia pota. Ahe ndohepiagi reki. G̃wendu pota hete ahe penemienduva no. Ahe nohenduvi reki, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\nJesus'ga okwahavuka ha'ynha mohãihara'ga mombe'ua\n(Marcos 4.13-20; Lucas 8.11-15)\n18—Pehendu ti a'ero ikwahava ojo'java'ea, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. Kiro po ti ji imombe'ukatui pe me nehẽ ikwahavuka ha'ynha mohãihara'ga mombe'ua nehẽ, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\n19—Kiro Tupana'ga rekoi yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero g̃a ndepiakatuavo, ei Jesus'ga. Kiroki g̃a g̃wendu a'ea mombe'ua novĩa ikwahave'yma – g̃a pyri ahemoandyandyihara'ga Diabo'ga ruri a'ero ipe'avo imombe'ua g̃apy'a hugwi imoka'nhymbavuka g̃a pe, ei Jesus'ga. G̃a pe ji ei a'ero ji imombe'urame ha'ynha indurugagwera pehea rembeyvyra rupi.\n20—Amombe'u jipe ko ji ha'ynha indurugagwera – kiroki onduru ita rehe, ei Jesus'ga. Kotihĩ henhui ha'ynha novĩa. A'ereki kwarahya rerekovo g̃waramo nonhimomiranami a'ero omanomo, ei ga. A'ereki ndokihetei hapoa yvya pype.\n—A'ea ja g̃a ndekoi – kiroki g̃a g̃wendu nhanderuvihavuhuhete'ga mombe'ua. Kotihĩ g̃a ndoryndoryvamo hehe novĩa. 21Aerẽ ojipe'g̃a omondo hahyva'ea g̃a pe ndoropotari pe henduvame gamombe'ua javo. Hahyro g̃waramo g̃a pe g̃a nonhimomiranami a'ero kotihĩ opohia nhanderuvihavuhuhete'ga mombe'ua hugwi. A'ereki ndokihetei gamombe'ua g̃ayvyteri pe.\n22—Amombe'u jipe ko ji ha'ynha indurugagwera – kiroki onduru nhungwava ra'ynha pyteri pe hatĩava'ea ra'ynha pyteri pe. Aerẽ igwaigwavete hatĩava'ea nhambyguhui garemityma jukavo, ei Jesus'ga.\n—A'ea ja ojipe'g̃a ndekoi nhungwava pyteripeva'ea ja. G̃a g̃wendu ojipe'g̃a erame g̃a pe: \"Tupana'ga nhande poko katu kiro nhanderuvihavuhuhete'ga.\" A'ea g̃a g̃wendu katu. Aerẽ g̃a ag̃ataruhuramo ojihe javo: \"Maramarã po ti nhande rekoi nehẽ naerũ?\" ei g̃a oyvyteri pe. A'ea nonog̃atuukari g̃apy'a. G̃a ipotapavuhui itambere'ia a'ero, ei Jesus'ga. \"Koji'i nhande tipotaruhu itambere'ia a'ero ti pyryvamo nhande ve javo,\" e'iuhu g̃a, ei Jesus'ga. A'ero igwaigwavete g̃a ndojapyakaa'javi nhanderuvihavuhuhete'ga mombe'ua rehe. A'ereki g̃a'ag̃atarahivuhua nohenduva'javukari a'ea g̃a pe. A'ero g̃a ndokoa'javi reki gamombe'ua rupi okokatue'yma ojipe'g̃a pe oporavykye'yma ga pe.\n23—Amombe'u jipe ko ji ha'ynha indurugagwera – kiroki onduru yjakatua pype, ei Jesus'ga. A'ea ja ojipe'g̃a ndekoi yjakatuapypeva'ea ja. G̃wendu katu g̃a nhanderuvihavuhuhete'ga mombe'ua ikwahava. Japyakwapupu g̃a henduvame. Oko katu g̃a okovo gamombe'ua rupi a'ero. Nahã g̃a ha'ynha mohãihara'ga remitymipyrava'ea ja. Ojipea pype garemitymipyra pype turi cem ha'ynha ahara pype. Ojipea pype turi sessenta ha'ynha ahara pype. Ojipea pype turi trinta ha'ynha ahara pype. Na jitehe ko g̃a – kiroki g̃a japyakwapupu. Ombojoavyavy g̃aporavykya Tupana'ga pe okokatuavo ojipe'g̃a pe. Jara'g̃a he'yjuhu g̃aporavykya. Jara'g̃a koji'i g̃aporavykya. Nahanahã g̃a ndekoi.\nA'ea Jesus'ga ei imombe'gwovo pa ojo'java'ea ikwahavuka g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\nNhungwava trigo'java'ea\n24Ojipea pyvõ ojo'java'ea pyvõ Jesus'ga g̃a mbo'ei. A'ero ga ei:\n—Marã hekoi kiro yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo? A'ea rehe po ti ji pe mbo'ei ikwahavuka pe me imombe'gwovo a'ea'java'ea, ei ga. Akwaimbae'ga imohãi ha'ynhapyryva trigo ra'ynha ko pe ityma. 25Aerẽ ypytunimo g̃a kipavame ga'arõe'ỹve'ga ruri imohaina nhungwava ra'ynha trigo'java'ea ra'ynha ko pe trigo pyteri pe. Kirẽ ga hoi a'ero ojipiukare'yma ogwovo.\n26—Aerẽ jate trigo henhunhamo nhungwava pavẽi. I'ai herekovo ahara. I'arame jate kohoa jara'gapyrive'g̃a mbaragwahavi nhungwava rehe trigo pyteri pe a'ea ko trigo rũi reki javo. 27A'ero g̃a hoi kohoa jara'ga pyri javo ga pe: \"Orepojykaharamo eretỹ nde trigo ra'ynhapyryva ko pe. Maraname gwereko nhungwava trigo pyteri pe? Ma'g̃a omohãi naerũ nhungwava ra'ynha trigo'java'ea ra'ynha a'ero trigo pyteri pe raikwehe?\" ei g̃a ijara'ga pe.\n28—A'ero ga ei g̃a pe: \"Ma'g̃a po? Ojipe'ga nanhiarõi a'ero imohaina nhungwava ra'ynha ipype raikwehe,\" ei ga.\n—A'ero g̃a ei: \"Marã a'ero? Toroho ti nhungwava mondoroga? Marã?\" ei g̃a.\n29—\"Tapemondorogi na'ẽ,\" ei ga. \"Nhungwava mondorogame mara'ngu po ti pe imondoroga trigo jajuve'ỹva'ea nhungwava reheve nehẽ? 30Na inhimomboakari ojogweheve,\" ei ga, ei Jesus'ga imombe'gwovo. \"Aerẽ trigo jajuvame po ti ji ei trigo mono'õhara'g̃a pe nehẽ: Nhungwava na'ẽ ti pemondoro trigo'java'ea jugwi imono'og̃a nehẽ. Peapytĩ ti jajurupya pe herogwovo imbokaita. Nahã po ti ji ei g̃a pe nehẽ,\" ei ga, ei Jesus'ga imombe'gwovo. \"A'ea py'rovo gwe ti pemono'õ trigo herua imondovo hyrua pype jiapoa pype. Nahã po ti ji ei g̃a pe nehẽ,\" ei kohoa jara'ga.\nNahã Jesus'ga ei imombe'gwovo ojo'java'ea.\nMostarda ra'ynha xunhiheteva'ea\n(Marcos 4.30-32; Lucas 13.18-19)\n31Ojipea pyvõ ojo'java'ea pyvõ Jesus'ga g̃a mbo'ei. A'ero ga ei:\n—Marã hekoi kiro yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo? A'ea rehe po ti ji pe mbo'ei ikwahavuka pe me imombe'gwovo a'ea'java'ea, ei ga. Akwaimbae'ga gwereko mostarda ra'ynha. A'ea ga itymi ko pe, ei Jesus'ga. 32Mostarda ra'ynha ko jara gwyre'i pa xunhi hete. Henhunhame mostarda roryroryvamo. Aerẽ yvovouhuro. A'ero koji'i hehanhuhũ oji'java'ea hohe yvovouhuro. A'ero gwyra'ia ruri onhimongyavo upa hakã rehe japovo gwaityga, ei Jesus'ga he'yje'ỹve'g̃a po ti he'yjuhu nehẽ javo.\nPão imbovuhava\n(Lucas 13.20-21)\n33Ojipea pyvõ ojo'java'ea pyvõ Jesus'ga g̃a mbo'ei. A'ero ga ei:\n—Marã hekoi kiro yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo? A'ea rehe po ti ji pe mbo'ei ikwahavuka pe me imombe'gwovo a'ea'java'ea, ei ga. Kunhahẽa opyhy he'yiva'ea vinte e cinco quilos de farinha de trigo, ei ga. Trigo pype hẽa imbojihe'ari imbovuhava ta'apo ti ji pão javo. A'ero hẽa igwaragwarai humbirimbiriga trigo ru'uma. Igwaigwavete imbovuhava onhinhamba trigo ru'uma pype imbovuvupava, ei Jesus'ga igwaigwavete po ti g̃a herojijyi ojeaporog̃ita nehẽ javo.\nNahã hekoi Tupana'ga nhi'ĩpo'ruavo\n(Marcos 4.33-34)\n34A'ea pa Jesus'ga imombe'ui ojo'java'ea pevove'g̃a pe he'yjuhuve'g̃a pe. A'ea jate ga imombe'ui g̃a pe g̃a mbo'eavo. 35Nahã hekoi Tupana'ga nhi'ĩpo'ruavo ymyahũva'ea po'ruavo. A'ereki ymyahũ Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea a'ea mombe'u. A'ea rupi ahe ei Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo hako:\n\"Amombe'u po ti ji g̃a pe ojo'java'ea nehẽ.\nKiroki onhimi yvya apoypyagwera jate\n– kiro po ti ji a'ea kwahavukari imombe'gwovo g̃a pe nehẽ,\" ei ahe hako.\nJesus'ga okwahavuka trigo'java'ea mombe'ua\n36Pevove'g̃a mondoukarame ojihugwi Jesus'ga hoi onga pype. A'ero garemimbo'ehara'g̃a nduri ga pyri javo ga pe:\n—Ore mbo'e ti ojo'java'ea rehe ikwahavuka ore ve nhungwava mombe'ua trigo'java'ea mombe'ua, ei g̃a Jesus'ga pe.\n37A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Kwa. Kiro po ti ji imombe'ukatui pe me nehẽ. Jijive yvyakotyva'ero yvagipeva'ero ji ei ji ga mombe'urame ha'ynhapyryva mohãihara'ga, ei Jesus'ga. 38Kohoa a'e ko ji yvyakotya pe, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe. Ha'ynhapyryva a'e ko ji jireheve'g̃a pe. G̃a e'i Tupana'ga pe: \"Ndehe ko oreruvihavuhuhetero.\" Nhungwava trigo'java'ea a'e ko ji ite'varuhuve'gareheve'g̃a pe Diabo'gareheve'g̃a pe. G̃a e'i Diabo'ga pe: \"Ndehe ko oreruvihavamo.\" 39Ha'ynhapyryva mohãihara'ga arõe'ỹve'ga – kiroki ga otỹ nhungwava gakohoa pype – ga'arõe'ỹve'ga a'e ko ji Diabo'ga pe nhiarõe'ỹve'ga pe, ei Jesus'ga. Koapora mondorohava a'e ko ji mbapavakotya pe. Koapora mondorohara'g̃a a'e ko ji Tupana'gapyrive'g̃a pe yvagipeve'g̃a pe, ei Jesus'ga imombe'gwovo.\n40—Koapora mondorohara'g̃a imondorogi nhungwava trigo'java'ea imbokaita, a'e ko ji ko, ei Jesus'ga. Na jitehe mbapava koty po ti ji ite'varuhuve'g̃a mondoukari hahyva'ea ruvihava pype nehẽ, ei Jesus'ga. 41Yvyakotyva'ero yvagipeva'ero po ti ji jipyrive'g̃a mondoi yvya koty nehẽ yvagipeve'g̃a. A'ero jireheve'g̃a ndeja po ti g̃a ite'varuhuve'g̃a nderohopavi nehẽ – kiroki ite'varuhuve'g̃a ombo'e ite'varuhuva'ea rehe, ei Jesus'ga. Okote'varuhuve'g̃a nhaporemo po ti jipyrive'g̃a g̃a nderohoi jireheve'g̃a pytera hugwi nehẽ no, ei Jesus'ga. 42A'ero po ti jipyrive'g̃a okote'varuhuve'g̃a mombori hahyva'ea ruvihava pype. Tataheteuhua koi hahyva'ea ruvihava. Pevo po ti g̃a jehe'oi ojihe onhimonha'ngavo hahyrame ojive nehẽ, ei Jesus'ga.\n43—A'ero po ti Tupana'ga nhi'ig̃areheve'g̃a popoakara jukwahahetero nehẽ. Ikatu katu po ti g̃a gworygworyvamo nehẽ – perope g̃anduvete'ga ojikoty'a g̃a pavẽi Tupana'ga, ei Jesus'ga. Peapyakwa pe. Pehendu katu ti ji'ea a'ero! ei Jesus'ga imombe'gwovo katu g̃wemimbo'ehara'g̃a pe ojo'java'ea.\nAkwaimbae'ga gwepia pyryheteva'ea ko pe\n44—Marã hekoi kiro yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo? A'ea rehe po ti ji pe mbo'ei ikwahavuka pe me imombe'gwovo a'ea'java'ea nehẽ, ei ga. Akwaimbae'ga hepiagi pyryheteva'ea ko pe. A'ereki a'ea ojipe'ga omi jipe yvykwara pype tohepiagyme ti g̃a javo. Garemimimipyra repiagame akwaimbae'ga heja pevo imima'java. Horyory ga hehe. Nurã ga imondopavi ombatera ojihugwi tombuhu ti g̃a ji ve itambere'ia mbatera pe javo. A'ero ga itambere'ia rerohoi imondopava kohoa jara'ga pe ipyhyga kohoa ga hugwi. \"Nahã ji ipojykai nhirembiepiagipyra,\" ei ga oyvyteri pe, ei Jesus'ga. Nahã hekoi yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo.\nA'ea Jesus'ga ei imombe'gwovo g̃wemimbo'ehara'g̃a pe ojo'java'ea ikwahavuka g̃a pe na jitehe pyryheteva'ea tuhẽ ko aherekoa Tupana'gareheva'ero javo.\nIta'ia'java'ea pyryheteva'ea pérola\n45—Marã hekoi kiro yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo? A'ea rehe po ti ji pe mbo'ei ikwahavuka pe me imombe'gwovo a'ea'java'ea nehẽ, ei Jesus'ga. Ima'ẽhara'ga hogahoi ojipe'g̃ape'g̃a pyri ipyhypota ita'ia'java'ea pyryheteva'ea pérolas ijara'g̃a hugwi. 46A'ero ga hepiagi ita'ia'java'ea pyryheteva'ea ijara'ga pyri. He'yi itambere'ia hehe. A'ero ga hoi imondopava ombatera ojihugwi tombuhu ti g̃a ji ve itambere'ia mbatera pe javo. A'ero ga itambere'ia rerohoi imondovo ijara'ga pe imbuhuruka ojive ita'ia'java'ea pyryheteva'ea pérolapyryhetea ipojykavo, ei Jesus'ga na jitehe pyryheteva'ea tuhẽ ko aherekoa Tupana'gareheva'ero javo.\nPira mboahava\n47—Marã po ti hekoi nehẽ yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo? A'ea rehe po ti ji pe mbo'ei ikwahavuka pe me imombe'gwovo a'ea'java'ea nehẽ, ei Jesus'ga. Pira mboahava pirareheve'g̃a imombori ypiahu pe imbo'aparavuhupava pira, ei Jesus'ga. 48Imboahava tynahẽ hete. A'ero yembeyvyri pe g̃a heruri inog̃a. Oapy g̃a imo'emo'eamo. Pirapyryva g̃a imondoi hyrua pype imohina. Pirate'varuhua g̃a imombori, ei Jesus'ga.\n49—Aerẽ na jitehe po ti Tupana'ga yvyakotyve'g̃a nderekoukari mbapava koty nehẽ. Mbapava koty po ti gapyrive'g̃a nduri ite'varuhuve'g̃a nderogwovo Tupana'ga nhi'ig̃areheve'g̃a pytera hugwi nehẽ, ei Jesus'ga. 50Hahyva'ea ruvihava pype po ti g̃a ite'varuhuve'g̃a mombori nehẽ. Tataheteuhua koi hahyva'ea ruvihava. Pevo po ti g̃a jehe'oi ojihe onhimonha'ngavo hahyrame ojive nehẽ, ei Jesus'ga.\nA'ea Jesus'ga omombe'u ojo'java'ea.\nA'itituhẽva'ea ko ymyahũva'ea ipyahuva'ea no\n51—Marã? Pekwaha pe penhimombaragwahava nhiremimbo'eagwera rehe nhaporemo ji pe mbo'erame ojo'java'ea pyvõ? Marã? ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\n—Orokwaha pa ore akoja neremimbo'eagwera, ei g̃a.\n52A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a ikwahaparavuhui ji ombo'erame, ei Jesus'ga. A'ereki g̃a okwahavypy ymyahũva'ea aheremimbo'eagwera. Aerẽ ji g̃a mbo'ei ipyahuva'ea rehe javo g̃a pe: Nahanahã hekoi yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo. A'ero g̃a ikwahavi a'ea no. G̃a ko onga jara'ga ja a'ero, ei Jesus'ga. A'ereki onga jara'ga g̃weno'ẽ ymyahũva'ea ipyahuva'ea reheve ombaterahetea hugwi ombatera rerekokatuhava hugwi, ei Jesus'ga g̃a pe.\nJesus'ga oko ocidade de Nazaré pe\n(Marcos 6.1-6; Lucas 4.16-30)\n53G̃a mbo'epavame ojo'java'ea pyvõ Jesus'ga hoi pea hugwi ogwovo. 54Ogwyri pe ga ruri ocidade de Nazaré pe ovahema. Pevo ga g̃a mbo'ekatukatui g̃ajatykahava pype. A'ero g̃a nhimomby'ai ga rehe. A'ero g̃a ei ojohupe:\n—Ma'g̃a po ga mbo'ehetei ikwahavukaheteavo ga pe? Ma'g̃a po ga mbopopoaka japovouka ga pe ahemonhimomby'ava'ea? ei g̃a. 55Ga onga apohara'ga ra'yra'ga rũi naerũ? ei g̃a. Gayhẽa, hẽa ko Mariahẽa. Gairũ'g̃a ko Tiago'ga, José'ga, Simão'ga, Judas'ga. Tikwaha pa nhande g̃a. 56Garendyra'g̃a u pa nhande pyri. Ymyava'ea atyvi ga ag̃wamo. Maraname ga ikwahapavi naerũ? ei g̃a.\n57Igwaigwavete g̃a ndokoi ga rehe ga arõe'yma a'ero.\nA'ero Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Ojipe'g̃a gwyripeve'g̃a omondo gweaporog̃ita imohina Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'g̃a ndehe. G̃agwyripeve'g̃a jate nomondoi imohina g̃a ndehe g̃anongapypeve'g̃a pavẽi, ei Jesus'ga g̃a pe.\n58Ndahe'yi reki Jesus'ga rembiapoa a'ero ahemonhimomby'ava'ea pevo g̃a pe. A'ereki g̃a ndojikogi ga rehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/13","date":"2018-06-23T10:15:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864957.2\/warc\/CC-MAIN-20180623093631-20180623113631-00044.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":2170,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.074,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.415,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Mateus 15:19\n19Po pejiyvyteri pe pe ndeaporog̃itate'varuhuro, a'ero pejiyvyteri pe pe ei na'ẽ penhimonha'ngavo tijuka ti ga javo ga pe. A'ero po pe ga jukai. Pe ei na'ẽ pejiyvyteri pe tiroho ti garembirekohẽa ga hugwi javo hẽa pe. A'ero po pe hẽa rerohoi pejive. Pejiyvyteri pe pe ei na'ẽ tireko te'varuhu ti g̃a javo g̃a pe. A'ero po pe g̃a nderekote'varuhui, ei Jesus'ga. Pe'e pe: Timi ti. Pe'e pe: Xa'mbe ti g̃a pe. Pe'e pe: Timbotegwete ti g̃a. A'ea nhaporemo pe ei pejiyvyteri pe. Nahã pe ndekote'varuhui a'ero, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/15\/19","date":"2018-06-22T19:07:23Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864776.82\/warc\/CC-MAIN-20180622182027-20180622202027-00553.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":89,"character_repetition_ratio":0.142,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.251,"stopwords_ratio":0.652,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"João 11:50\n50Omano po ga hamo, ei ga javo. A'ero po ti g̃a nianemomanoukari pa nehẽ. Na ti ojipejive'ga manoi nhande py'rovo a'ero xamanombavyme ti nhande judeusramo, ei ga g̃a pe. Nanongara po ti pyry pe me nehẽ, ei ga. Pejapyaka katu ti a'ea rehe a'ero, a'e ji, ei Caifás'ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/11\/50","date":"2018-06-24T19:44:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867050.73\/warc\/CC-MAIN-20180624180240-20180624200240-00343.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000026226,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000026226043701}","num_words":51,"character_repetition_ratio":0.022,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.268,"stopwords_ratio":0.647,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Mateus 25\nKunhangwera'g̃a ivojave'g̃a dezve'g̃a\n1—Ji rura'jahava koty marã po ti hekoi nehẽ yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo? ei Jesus'ga g̃a pe. A'ea rehe po ti ji pe mbo'ei ikwahavuka pe me imombe'gwovo a'ea'java'ea, ei Jesus'ga. Kunhangwera'g̃a ivojave'g̃a ipyhygi lamparinas dezve'g̃a, ei Jesus'ga. A'ea g̃a herohoi ga rovatiamo – kiroki ga hembireko a'ea rupi.\n2—Jara'g̃a cincove'g̃a okwaha hete gweaporog̃itakaturo kunhangwera'g̃a. Jara'g̃a cincove'g̃a ndokwahahetei gweaporog̃itate'varuhuavo kunhangwera'g̃a, ei Jesus'ga. 3Ikwahave'ỹve'g̃a ndogwerohoi querosene'java'ea herohorame lamparinas. 4Ikwahave'g̃a ki a'e te gweroho querosene'java'ea nhumbi'a pype herohorame lamparinas. 5Mbaigwe ga ruri – kiroki ga hembireko. A'ero kunhangwera'g̃a kiri gwopehyiro, ei Jesus'ga.\n6—Ypyhaji katu g̃a henduvi g̃anhi'g̃a. \"Poro ga ruri. Peho ti ga rovatiamo,\" ei g̃a.\n7—A'ea henduvame kunhangwera'g̃a vyri ikytiavo imondyhava pavio japokatuavo tombokojahu katu ti javo, ei Jesus'ga. 8A'ero ikwahave'ỹve'g̃a ei ikwahave'g̃a pe: \"Pembuhu ore ve querosene'java'ea. A'ereki ogwe oreapoa lamparinas,\" ei g̃a.\n9A'ero ikwahave'g̃a ei: \"Noromondoi po ti ore nehẽ. A'ereki oreapoa querosene'java'ea ndohygi nhandeapoa rehe nhaporemo lamparinas rehe nhaporemo. Peho ti ima'ẽhara'g̃a pyri ipyhyga pejive,\" ei g̃a ikwahave'ỹve'g̃a pe, ei Jesus'ga.\n10—A'ero ikwahave'ỹve'g̃a hoi toropyhy ti javo. G̃andakykweri ga ruri reki – kiroki ga hembireko. Onhimboavujikweve'g̃a hoi ga rupi toryvi pe okiavo onga pype. G̃wovapytỹ ga a'ero, ei Jesus'ga.\n11—Aerẽ ikwahave'ỹve'g̃a nduri javo: \"Ehovapytymba'vo ti ore ve. Toroki,\" ei g̃a.\n12—A'ero ga ei g̃a pe: \"Nahovapytymba'vogi po ti ji pe me nehẽ. Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Peko pe ambotehero ji hugwi pejikoangave'yma jireheva'ero,\" ei ga g̃a pe, ei Jesus'ga imombe'gwovo.\n13—Nahã po ti hekoi nehẽ. Nurã nane'ymi ti pepota jirura'java penhimomiranama ji mbuhua, ei Jesus'ga. A'ereki pe ndapekwahavi maranime po ti nhandepojykaharete'ga rura'javi nehẽ javo, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no.\nHuvihava'ga omondo oitambere'ia trêsve'g̃a pe\n(Lucas 19.11-27)\n14—Jirura'jahava koty marã po ti hekoi yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo? A'ea rehe po ti ji pe mbo'ei ikwahavuka pe me imombe'gwovo a'ea'java'ea, ei Jesus'ga. Akwaimbae'ga hoi paivouhu ojipe'g̃a gwyri pe. Ohoa renonde ga ojipyrive'g̃a mbuhurukari ojipyri. Ga omondomondo g̃a pe ombatera oitambere'ia no tombohe'yjuhu ti g̃a ji ve javo, ei Jesus'ga.\n15—A'ero cinco itambere'ia hehanhuhũva'ea ga imondoi ojipe'ga pe g̃a hohe ga ombohe'yi kwaha javo. Dois itambere'ia hehanhuhũva'ea ga imondoi ojipe'ga pe ga gwyre'i ga ombohe'yi kwaha javo. Ojipeji itambere'ia hehanhuhũva'ea ga imondoi ojipe'ga pe g̃a gwyre'i ga ombohe'yi kwaha javo. A'ero ga ei: \"Pepyhypyhy ti mbatera nhiitambere'ia pyvõ. Aerẽ ti pema'ema'ẽ mbatera itambere'ia ipyhyga koji'iva'ea,\" ei ga g̃a pe. \"Nahanahã ti peporavyky nhiitambere'ia pyvõ koji'iva'ea imono'ono'og̃a aerẽ imbuhua ji ve,\" ei ga g̃a pe, ei Jesus'ga.\n—Kiro ga hoi g̃a hugwi a'ero ogwovo paivouhu hete ojipe'g̃a gwyri pe, ei Jesus'ga.\n16—A'ero gapyrive'ga – kiroki ga opyhy cinco itambere'ia ga hugwi – gaha nambegwei'i'i ogwovo ipyhypyhyga mbatera ipyvõ. Aerẽ ga ima'ema'ẽi mbatera ipyhypyhyga koji'iva'ea itambere'ia. Ima'ema'embavirẽ ga gwereko dez itambere'ia hehanhuhũva'ea gwuvihava'ga pe, ei Jesus'ga.\n17—Na jitehe ojipe'ga – kiroki ga opyhy dois itambere'ia gwuvihava'ga hugwi. Ga oho ipyhypyhyga mbatera ipyvõ. Aerẽ ga ima'ema'ẽi mbatera ipyhypyhyga koji'iva'ea itambere'ia. Ima'ema'embavirẽ ga gwereko quatro itambere'ia hehanhuhũva'ea gwuvihava'ga pe, ei Jesus'ga.\n18—Ojipe'ga ki a'e te – kiroki ga opyhy ojipeji itambere'ia gwuvihava'ga apoa – gaha gwyvykoi itambere'ia inog̃a yvykwara pype imima tareko katu ti javo, ei Jesus'ga.\n19—Aerẽ mbaigwehu g̃anduvihava'ga rura'java paivohua hugwi ua, ei Jesus'ga. Ovahemame ogwyri pe kiro ga ojipyrive'g̃a mbuhurukari ojipyri – kiroki g̃a pe ga omondo oitambere'ia tombohe'yjuhu ti g̃a ji ve javo. Ga g̃a mbuhuruka ojipyri. A'ereki ga e'i oyvyteri pe: \"Maramomi kiro nhiitambere'ia g̃a imbohe'yjuhurame? Koji'i po g̃a ipyhygi ji ve jirakykweri,\" ei ga oyvyteri pe, ei Jesus'ga.\n20—A'ero ga ruri ga pyri – kiroki ga opyhy cinco itambere'ia gwuvihava'ga hugwi, ei Jesus'ga. Ga gweru gwuvihava'ga pe dez itambere'ia. \"Jiruvihavamo erembuhu nde ji ve cinco itambere'ia ikwehe'i. Ehepia! Ikwepygame ji ipyhygi dez,\" ei ga ga pe, ei Jesus'ga.\n21—A'ero garuvihava'ga ei ga pe: \"Ereporavyky katu nde! Ndepyry nde eporavykykatuavo ji ve. Mbohapyrete'i nde erembohe'yjuhu ji ve. Nurã po ti ji imondoi he'yiheteva'ea nde ve nehẽ embohe'yjuhu ti ji ve javo. Ejo ti ejoryjoryvamo ji pavẽi,\" ei ga ga pe, ei Jesus'ga.\n22—Aerẽ ojipe'ga ruri – kiroki ga opyhy dois itambere'ia gwuvihava'ga hugwi, ei Jesus'ga. \"Jiruvihavamo erembuhu nde ji ve dois itambere'ia ikwehe'i. Ehepia! Ikwepygame ji ipyhygi quatro,\" ei ga ga pe, ei Jesus'ga.\n23—A'ero garuvihava'ga ei ga pe: \"Ereporavyky katu nde! Ndepyry nde eporavykykatuavo ji ve. Mbohapyrete'i nde erembohe'yjuhu ji ve. Nurã po ti ji imondoi he'yiheteva'ea nde ve nehẽ embohe'yjuhu ti ji ve javo. Ejo ti ejoryjoryvamo ji pavẽi,\" ei ga ga pe, ei Jesus'ga.\n24—A'ero ojipe'ga ruri – kiroki ga opyhy ojipeji itambere'ia gwuvihava'ga hugwi, ei Jesus'ga. \"Jiruvihavamo ko nde,\" ei ga. \"Akwaha ji ndereaporog̃itate'varuhua. Nde ndereporavykyi. Emo nde erepyhy ojipe'g̃a hugwi ejive. Nde neretymi. Emo nde eremondoro ojipe'g̃a nemitymipyra ejive,\" ei ga ga pe, ei Jesus'ga. 25\"Akyhyji ji nde hugwi. A'ero ji hoi imima neitambere'ia yvy pe – akoja nde erembuhu ji ve ikwehe'i. Ehepia neitambere'ia – akoja jitehe!\" ei ga ga pe, ei Jesus'ga.\n26—A'ero garuvihava'ga ei ga pe: \"Ereko te'varuhu nde evevugwero. Nde tuhẽ ere'ere'e ji ve: 'Erepyhy nde ejive eporavykye'yma. Nde neretymi. Emo nde eremondoro ojipe'g̃a nemitymipyra ejive.' Nahã nde ei ji ve. Nde ji kwahavipe ji imondorame nhiitambere'ia nde ve embohe'yi ti javo, ei ga. 27Nurã po nde eremondo nhiitambere'ia ikwepykara'g̃a pe banco pype hamo. A'ero imbuhu'rag̃irẽ ojipe'g̃a pe po g̃a ombuhu koji'iva'ea nde ve hamo, ei ga ga pe. Nahã po nde herekoi nhiitambere'ia jirakykweri hamo. A'ero ji rura'javame po ji ipyhyga'javi nde hugwi nhiitambere'ia irũa reheve hamo,\" ei ga ojipyrive'ga pe, ei Jesus'ga.\n28—Ojipe'g̃a pe ga ei: \"Pepyhy ti nhiitambere'ia ga hugwi imondovo akoja'ga pe – kiroki ga ombohe'yi nhiitambere'ia nahã herekovo dez itambere'ia,\" ei garuvihava'ga, ei Jesus'ga.\n29—A'ero ji ei pe me, ei Jesus'ga. Kiroki ga gwereko a'ea pyvõ oporavyky pota ji ve – ga pe po ti ji koji'iva'ea imondoi toporavyky ti ga a'ea pyvõ javo. Gwereko ranuhũ po ti ga nehẽ, ei Jesus'ga. Kiroki ga ndogwerekoi gwerevi oporavykypotare'yma – aru po ti ji ga hugwi a'ero toporavykya'javyme ti ga ji ve javo, ei Jesus'ga.\n30—Nurã g̃anduvihava'ga ei javo ojipyrive'g̃a pe: \"Akoja'ga – kiroki ga nombohe'yi nhiitambere'ia – gaha ti toporavykya'javyme ji ve ipotare'yma g̃waramo. Pemombo ti ga ypytunahiva pype. Pevo po ti ga jehe'oi ojihe onhimonha'ngavo hahyrame ojive a'ero nehẽ,\" ei ga, ei Jesus'ga ojo'java'ea imombe'gwovo.\nMbapava koty po ti Tupana'ga e'i g̃a pe nehẽ\n31—Aerẽ yvyakotyva'ero yvagipeva'ero po ti ji rura'javi yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero nehẽ, ei Jesus'ga. Nhirendy'javuhua pyteri pe jikatukatuva'ea pyteri pe po ti ji rura'javi nehẽ, ei Jesus'ga. Pyryve'g̃a pavẽi nhaporemo po ti ji rura'javi nehẽ Tupana'gapyrive'g̃a pavẽi yvagipeve'g̃a pavẽi.\n—A'ea rupi po ti ji reni jiapykakatua rehe javo yvyakotyve'g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. 32Amono'ono'og̃uka po ti ji yvyakotyve'g̃a gwyripeve'g̃a jirovai pyteri pe nehẽ. Ovelhas repiakatuhara'ga ope'a ovelhas cabritos hugwi jipi. Na jitehe po ti ji yvyakotyve'g̃a pe'ai nehẽ, ei Jesus'ga. 33Tupana'ga nhi'ig̃arupive'g̃a pe po ti ji ei nehẽ: Pejo ti ji pyri kokoty jijohukoty rũi, a'e po ti ji g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. Ojipe'g̃a pe po ti ji ei nehẽ: Peho ti kikoty jijohukoty, a'e po ti ji nehẽ, ei Jesus'ga. Nahã po ti ji Tupana'ga nhi'ig̃arupive'g̃a pe'ai ojipe'g̃a hugwi avo yvya koty nehẽ, ei Jesus'ga.\n34—Tupana'ga nhi'ig̃arupive'g̃a pe po ti ji ei g̃anduvihavuhuhetero nehẽ jijohukotyrũive'g̃a pe nehẽ: Tupana'ga jiruva'ga omombyry pe me. Nurã ti pejo pejikovo g̃anduvihavamo Tupana'ga pyri ga rekorame g̃anduvihavuhuhetero, ei Jesus'ga. Ymyahũ yvya aporame Tupana'ga omboavujikwe pe me toko ti g̃a g̃anduvihavamo javo.\n—Nahã ji ei pe me. 35A'ereki ty'ara ji jukarame pe pembuhu mbatera ji ve, a'e po ti ji Tupana'ga nhi'ig̃arupive'g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. Ji ygweirame pe pembuhu yhya ji ve, a'e po ti ji g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. Ji hajiheva'ea pe me. Emo pe pe'e ji ve: \"Eapy ti ore pyri i'gwovo. Eki ti oreronga pype.\" A'ea pe pe'e ji rerekokatuavo, a'e po ti ji g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. 36Ji pire'ymame pe pemondo jipira ji ve, a'e po ti ji g̃a pe nehẽ. Ji tetirũarame pe pejo ji pyri ji pokoga. Ji imombe'urame Tupana'ga nhi'ig̃a g̃a ji mongi cadeia pype. Pevo pe nduri ji pyri ji pokoga, a'e po ti ji Tupana'ga nhi'ig̃arupive'g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga.\n37—A'ero po ti ganhi'ig̃arupive'g̃a ei ji ve nehẽ opojykaharetea pe nehẽ: \"Maranime ore nde repiagi ty'ara nde jukarame?\" e po ti g̃a nehẽ. \"Ndorohepiagi tuhẽ reki ore! Nurã ore noromondoi mbatera nde ve,\" e po ti g̃a ji ve nehẽ, ei Jesus'ga. \"Maranime ore nde repiagi nde ygweirame? Ndorohepiagi tuhẽ reki ore! Nurã ore noromondoi yhya nde ve,\" e po ti g̃a ji ve nehẽ, ei Jesus'ga. 38\"Maranime ore nde repiagi nde rekorame hajiheva'ero ore ve? Ndorohepiagi tuhẽ reki ore! Nurã ore ndoro'ei nde ve a'ero: Ejo ti i'gwovo ore pyri ekiavo oreronga pype. Na rũi ore ei nde ve,\" e po ti g̃a nehẽ. \"Maranime ore nde repiagi nde pire'ymame? Ndorohepiagi tuhẽ reki ore! Nurã ore noromondoi ndepira nde ve,\" e po ti g̃a ji ve nehẽ, ei Jesus'ga. 39\"Maranime ore nde repiagi nde tetirũarame? Ndorohepiagi tuhẽ reki ore nde tetirũarame. Nurã ore ndoropokogi nde,\" e po ti g̃a nehẽ. \"Maranime ore nde repiagi nde rekorame cadeia pype? Ndorohepiagi ore nde rename cadeia pype. Nurã ore ndoropokogi nde,\" e po ti g̃a ji ve nehẽ, ei Jesus'ga.\n40—A'ero po ti ji ei g̃a pe jirekorame g̃anduvihavuhuhetero nehẽ: Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Pe nhiirũ'ga pokokaturame jihi tuhẽ pe ji poko katu a'ero. Po okoteheva'ero ga rekoi novĩa nhiirũ'ga jireheve'ga. Pe ga pokokaturame jihi tuhẽ pe ji poko katu a'ero, a'e po ti ji Tupana'ga nhi'ig̃arupive'g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga.\n41—Ojipe'g̃a pe jijohukotyve'g̃a pe po ti ji ei nehẽ: Pejipe'a ti pejigwovo ji hugwi. Pendekote'varuhua ko pehoag̃wama tata pype. Nurã ti peho hahyva'ea ruvihava pype tata pype – kia Tupana'ga oapo toho ti Diabo'ga gapyriva'ea pavẽi ipype nehẽ javo, a'e po ti ji nehẽ, ei Jesus'ga. Pevo tata pype po ti hahy avuirama pe me nehẽ, a'e po ti ji jijohukotyve'g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga.\n—Nahã ji ei pe me. 42A'ereki ty'ara ji jukarame pe napembuhuri mbatera ji ve, a'e po ti ji g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. Ji ygweirame pe napembuhuri yhya ji ve, a'e po ti ji g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. 43Ji hajiheva'ea pe me. Ndape'ei pe ji ve: \"Eapy ti ore pyri i'gwovo. Eki ti oreronga pype.\" A'ea rũi pe'e pe ji rerekokatue'yma, a'e po ti ji g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. Ji pire'ymame pe napemondoi jipira ji ve, a'e po ti ji g̃a pe nehẽ. Ji tetirũarame pe ndapejori ji pyri ji pokoge'yma. Pe ndajipokogi ji rekorame cadeia pype, a'e po ti ji g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga.\n44—A'ero po ti g̃a ei ji ve nehẽ opojykaharetea pe nehẽ: \"Maranime ore nde repiagi ty'ara nde jukarame?\" e po ti g̃a nehẽ. \"Ndorohepiagi tuhẽ reki ore. Maranime ore nde repiagi nde ygweirame? Maranime ore nde repiagi nde rekorame hajiheva'ero ore ve? Ndorohepiagi tuhẽ reki ore,\" e po ti g̃a ji ve nehẽ, ei Jesus'ga. \"Maranime ore nde repiagi nde pire'ymame? Maranime ore nde repiagi nde tetirũarame?\" e po ti g̃a ji ve nehẽ, ei Jesus'ga. \"Maranime ore nde repiagi nde rekorame cadeia pype? Nahanahã nde rekorame ore ndorohepiagi tuhẽ reki. Nurã ore ndoropokogi nde,\" e po ti g̃a ji ve nehẽ, ei Jesus'ga.\n45—A'ero po ti ji ei g̃a pe nehẽ: Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Pe nhiirũ'ga pokokatue'ymame jihi tuhẽ pe ndajipokokatui a'ero. Po okoteheva'ero ga rekoi novĩa nhiirũ'ga jireheve'ga. Pe ga pokokatue'ymame jihi tuhẽ pe ndajipokokatui a'ero, a'e po ti ji g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga.\n46—G̃a po ti oho hahyva'ea ruvihava pype tata pype upa avuirama nehẽ, ei Jesus'ga. Tupana'ga nhi'ig̃arupive'g̃a po ti oho yvagi pe okovo avuirama Tupana'ga pyri upa nehẽ, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/25","date":"2018-06-22T18:32:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267864776.82\/warc\/CC-MAIN-20180622182027-20180622202027-00077.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1887,"character_repetition_ratio":0.122,"word_repetition_ratio":0.127,"special_characters_ratio":0.232,"stopwords_ratio":0.484,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Hebreus 13:3\n3Nane'ymi ti tapemoka'nhymi cadeiapypeve'g̃a imombyryva g̃a pe. Po pe ndekoi cadeia pype Jesus'ga mombe'ua rehe, a'ero po pe ndoryndoryvamo ojipe'g̃a imombyryvame pe me. Na jitehe ti pemombyry cadeiapypeve'g̃a pe a'ero.\nNane'ymi ti tapemoka'nhymi ojipe'g̃a no ojipe'ga imondorame hahyva'ea g̃a pe. Po ojipe'ga imondoi hahyva'ea pe me, a'ero po pe ndoryndoryvamo ojipe'g̃a imombyryvame pe me. Na jitehe ti pemombyry g̃a pe hahyrame g̃a pe a'ero.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Heb\/13\/3","date":"2018-06-24T21:29:45Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267867055.95\/warc\/CC-MAIN-20180624195735-20180624215735-00513.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000078678,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000078678131104}","num_words":65,"character_repetition_ratio":0.096,"word_repetition_ratio":0.107,"special_characters_ratio":0.212,"stopwords_ratio":0.462,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Marcos 2:10\n10Tupana'ga ji mbuhuruka yvya koty, ei Jesus'ga. Gaha omomboruka ji ve aherekote'varuhua ahe hugwi, ei ga g̃a pe. Amopo'ã ti ji nomyive'ga kiro a'ero nehẽ tapekwaha ti jipopoakara nehẽ. A'ero po ti pe ei nehẽ: \"Tupana'ga ombuhuruka tuhẽ Jesus'ga avo yvya koty,\" ei ga. Nurã ji ei kiro ga pe, ei ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Mark\/2\/10","date":"2018-06-19T03:42:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267861752.19\/warc\/CC-MAIN-20180619021643-20180619041643-00397.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000095367,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009536743164}","num_words":53,"character_repetition_ratio":0.027,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.258,"stopwords_ratio":0.623,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"2 Coríntios 11:25\n25Manamename'ĩ três vezes romanos'g̃a gwyripeve'g̃a ji pyhypyhygi ji nupanupamo yvyra pyvõ.\nOjipeji ojipe'g̃a ji apiapi ita pyvõ ji juka pota novĩa.\nManamename'ĩ três vezes yharuhua ihoi ypy pe ji rerotypyvy gweregwerevi ypy pe no.\nOjipeji ji pytai ypiahua ruvihava pyteri pe ypytunimo arimo no yhara raygwera rehe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-26","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/2Cor\/11\/25","date":"2018-06-23T18:35:16Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-26\/segments\/1529267865145.53\/warc\/CC-MAIN-20180623171526-20180623191526-00520.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9994550347,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9994550347328186}","num_words":48,"character_repetition_ratio":0.099,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.25,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Mateus 5\nPyry hete g̃a pe, ei Jesus'ga\n(Lucas 6.20-23)\n1Onhimongyve'g̃a ndepiagame Jesus'ga jiupiri yvytyra rehe. Pevo ga apygame garemimbo'ehara'g̃a nduri ga pyri tihendu ganhi'ig̃a javo. 2Ombo'embo'e ga g̃a kiro. 3A'ero ga ehetei g̃a pe:\n—Pyry hete g̃a pe – kiroki g̃a e'i ikwahava oyvytera: \"Tupana'ga ji pokogame jate po ti ji rekokatui nehẽ.\"\nG̃a erame na ojikoheteavo Tupana'ga rehe pyry hete g̃a pe.\nA'ereki g̃anduvihavuhuhetero Tupana'ga gwepia katu g̃a imombyryva g̃a pe, ei Jesus'ga.\n4Pyry hete g̃a pe – kiroki g̃a okoveveuhu ojehe'gwovo.\nA'ereki g̃a ko Tupana'ga remimbohoryva'javag̃wama, ei Jesus'ga.\n5Pyry hete g̃a pe – kiroki g̃a oko nhyrõ onhimbohetee'yma.\nA'ereki yvya koty Tupana'ga remimondoag̃wama g̃a pe ga ero g̃waramo, ei Jesus'ga.\n6Pyry hete g̃a pe – kiroki g̃a oko katu pota hete okoheteavo Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi.\nA'ereki g̃a ko Tupana'ga remimombyryvag̃wama, ei Jesus'ga.\n7Pyry hete g̃a pe – kiroki g̃a ojipe'g̃a porogwety.\nA'ereki g̃a tuhẽ ko Tupana'ga rembiporogwetygag̃wama, ei Jesus'ga.\n8Pyry hete g̃a pe – kiroki g̃a gweaporog̃ita katu Tupana'ga reaporog̃ita rehe jate xako javo.\nA'ereki g̃a Tupana'ga repiagag̃wama, ei Jesus'ga.\n9Pyry hete g̃a pe – kiroki g̃a onhoarõuka hete ojipe'g̃a pe.\nA'ereki a'ea Tupana'ga eag̃wama g̃a pe. \"G̃a ko jira'yra'g̃a,\" e po ti Tupana'ga g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga.\n10Pyry hete g̃a pe – kiroki g̃a pe ojipe'g̃a okote'varuhu.\nG̃a ndekoro g̃waramo Tupana'ga nhi'ig̃a rupi ojipe'g̃a te'varuhuro g̃a pe.\nPyry hete g̃a pe – kiroki g̃a pe g̃a ite'varuhu.\nA'ereki g̃anduvihavuhuhetero Tupana'ga gwepia katu g̃a imombyryva g̃a pe, ei Jesus'ga.\n11—Pyry hete pe me g̃a ete'varuhurame pe me. G̃a imondorame hahyva'ea pe me pyry hete pe me. Ite'varuhuparavuhuva'ea pe nhaporemo ti g̃a ei pe me o'mbero nehẽ pe ndekoro g̃waramo jireheva'ero. G̃a erame na pyry hete pe me, ei Jesus'ga g̃a pe.\n12—Pejoryjory hete ti g̃a jigwarairame pe ndehe nahã. A'ereki Tupana'ga gwereko katu pe me yvagi pe ikwepykavuhua pyryheteva'ea. Aerẽ po ti ga imondoi pe me nehẽ. A'ereki pe peko ymyahũva'ea ja Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea ja hahyrame pe me. A'ereki ymyahũ ag̃wamove'g̃a namonhava'ea ojigwarai Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea rehe no, ei Jesus'ga g̃a pe.\nJukyra ndogwerekokatua'javi mbatera\n(Marcos 9.50; Lucas 14.34-35)\n13—Jukyra omongo katu mbatera imonemukare'yma jupe. Pyry mbatera a'ero, ei Jesus'ga. Peko pe jukyra ja yvyakotyve'g̃a pe g̃a mongokatuavo. A'ereki pe peko katu pendoryndoryvamo g̃apyteri pe Tupana'ga pyryva repiuka g̃a pe Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo g̃a pe nahã po ahe toko hamo javo. Penhi'ig̃a rendukaturame po ti g̃a ndekokatui nehẽ no, ei Jesus'ga g̃a pe.\n—Po jukyra ndapyryva'javi, marã po ti ahe imombyryva'javi jukyra a'ero nehẽ? Ahe nombyryva'javi tuhẽ jukyra, ei Jesus'ga. A'ero ahe ndopo'rua'javi jukyra. Omombo ahe a'ero. Hehe ahe pyrug̃i a'ero ohoohorame, ei Jesus'ga. Po na jitehe pe ndapepyryva'javi, maranuhũ pe ojipe'g̃a mongokatui naerũ? Maranuhũ po ti ji nhimoirũukara'javi pe me nehẽ pehepiuka ti Tupana'ga pyryva g̃a pe javo pe me naerũ? ei Jesus'ga g̃a pe.\nPeko pe kojahuva'ea'javuhuva'ea, ei Jesus'ga\n(Lucas 8.16; 11.33)\n14—Peko pe kojahuva'ea'javuhuva'ea yvyakotyve'g̃a pe Tupana'ga repiuka g̃a pe, ei Jesus'ga. Cidade ituvame yvytyruhua rehe nhande nhaporemo hepiagi. A'ereki pevo jukwaha upa, ei Jesus'ga. 15Imondygame lamparina ahe ndohovapygi lamparina hyrua pyvõ. Pyte'mbia rehe ahe omondo lamparina. Ombokojahu lamparina ongapypeve'g̃a pe nhaporemo a'ero tohepia ti g̃a javo, ei Jesus'ga.\n16—Na jitehe ti pembokojahuuka yvyakotyve'g̃a akag̃i pe. Marã po pe imbokojahuukari g̃a pe? Kiro ji imombe'ui pe me. Peko katu ti Tupana'ga ja pejuvete'ga ja pejikoga ga rehe g̃a pokoga. Pendekokatua repiagame po ti g̃a ikwahavi Tupana'ga pyryva ga mboheteavo yvagipeve'ga mboheteavo nehẽ Tupana'ga omombyry g̃a javo. Nahã pe Tupana'ga repiukari g̃a pe.\nJesus'ga ombo'e Moisésva'ea remimbo'eagwera rehe\n17—Tape'ei ti pejiyvyteri pe: \"Jesus'ga uhu yvya koty javo nhande ve. 'Tapekoa'javi ti Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi,' e po ti ga nhande ve nehẽ. 'Tapekoa'javi ti Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea nhi'ig̃agwera rupi no,' e po ti ga nehẽ.\" A'ea ti tape'ei pejiyvyteri pe, ei Jesus'ga g̃a pe. A'ereki nanongara pe rũi javo ji ruri ikwehe, ei ga.\n—Ajo ji pe mbo'ekatuavo ahe'eagwera po'rua rehe, ei Jesus'ga g̃a pe. 18Imombe'ukatuavo ji ei: Moisésva'ea remimbo'eagwera ti ndopavi'i'i nehẽ. Yvaga pave'ymame po ti Moisésva'ea remimbo'eagwera ndopavi'i'i nehẽ. Yvya pave'ymame po ti Moisésva'ea remimbo'eagwera ndopavi'i'i nehẽ. Xunhi'i'ĩva'ea vehevi po ti ndopavi aheremimbo'eagwera hugwi nehẽ. Aheremimbo'eagwera apiavo ihoi nehẽ. A'ea renonde po ti aheremimbo'eagwera ndopavi nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\n19—Ojipe'ga po ndokopavi Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi. A'ereki ga e'i: \"Jara rupi aheremimbo'eagwera rupi ji rekoi. A'ereki a'ea pyry aheremimbo'eagwera. Jara rupi aheremimbo'eagwera rupi ji ndakoi. A'ereki akoja hohe jara koji'i pyry aheremimbo'eagwera,\" e po ga. Nahã po ga ojipe'g̃a mbo'ei g̃a pe hendukatuuka onhi'ig̃a. Nanongara'ga pe po ti Tupana'ga ei nehẽ: \"Ndahuvihavi'i'i ko ga.\" Nahã po ti Tupana'ga ei okovo g̃anduvihavuhuhetero g̃a ndepiakatuavo nehẽ, ei Jesus'ga.\n—Ojipe'ga po oko Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi nhaporemo ojipe'g̃a mbo'ekatuavo hehe g̃a pe hendukatuuka aheremimbo'eagwera nhaporemo. Nanongara'ga pe po ti Tupana'ga ei nehẽ: \"Ga ko huvihava.\" A'ea po ti Tupana'ga ei okovo g̃anduvihavuhuhetero g̃a ndepiakatuavo nehẽ, ei Jesus'ga.\n20—A'e ji pe me a'ero: Koji'i ti peko katu hete pembo'ehara'g̃a hohe fariseus'g̃a hohe no. Po g̃a hohe rũi pe ndekokatui, a'ero po ti Tupana'ga penduvihavuhuhete'ga rũi nehẽ. A'ero po ti ga napenderohoi yvagi pe nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\nJesus'ga omombe'u katu onhoarõe'ỹve'g̃a\n21—Pekwaha pe nhaneramonhava'ea mog̃itagwera, ei Jesus'ga. A'ea e'i: \"Tapejukai ti ojipe'g̃a,\" e'i nhaneramonhava'ea mog̃itagwera. \"Po pe g̃a jukai, a'ero po ti ojipe'g̃a pe nderohoi juiz'ga rovai pyteri pe te'i ti ga pe me nehẽ: 'Pehe ti pemano ahe ja kiro pendekote'varuhuro g̃waramo'.\" A'ea nhaneramonhava'ea mog̃itagwera i'ei, ei Jesus'ga.\n22—Jihi reki a'e pe me: Po pe nhimonha'ngatehei pejikotyve'ga rehe, a'ero po ti ojipe'g̃a pe nderohoi juiz'ga rovai pyteri pe te'i ti ga pe me nehẽ: \"Pehe ti pemano kiro pendekote'varuhuro g̃waramo.\" Na tuhẽ po ti nehẽ, ei Jesus'ga. Pe'e tehe po pe pejikotyve'ga pe: \"Ikwahave'ỹheteva'ea!\" Po nanongara pe ei ga pe ga mbotegweteavo penhimonha'ngavo ga rehe, a'ero po ti ojipe'g̃a pe nderohoi judeus'g̃a mog̃itahara'g̃a ndovai pyteri pe nehẽ te'i ti g̃a pe me: \"Pehe ti pemano kiro pendekote'varuhuro g̃waramo.\" Na tuhẽ po ti nehẽ, ei Jesus'ga. Pe'e tehe po pe pejikotyve'ga pe: \"Ndereakwahavihu nde ekovo!\" Po nanongara pe ei ga pe ga mbotegweteavo penhimonha'ngavo ga rehe, a'ero po ti Tupana'ga pe mondoukari tata pype hahyva'ea ruvihava pype nehẽ, ei Jesus'ga. Na tuhẽ po ti nehẽ, ei Jesus'ga.\n23—A'ero ji ei nde ve: Ereru tehe po nde Tupana'ga pe tamondouka ti ji ikwava'ẽhava rehe javo. Herurame po nde erekwahava'ja, jikotyve'ga onhimonha'nga ji rehe javo. Ikwahava'javame ti teremondoi ve Tupana'ga pe a'ero. 24Eheja ti ikwava'ẽhava pyri. Eho na'ẽ ti ejikotyve'ga pyri gapy'a nog̃atuavo ejihe ga mbohoryva'java. A'erorame jate ti ejora'ja ikwava'ẽhava pyri hehe imondoteheavo Tupana'ga pe, ei Jesus'ga.\n25—Po nde rekote'varuhuro ojipe'ga pe, a'ero po ti ga ei nde ve nehẽ: \"Xaho tuhẽ ji rupi juiz'ga pyri,\" e po ti ga nehẽ. \"Ga pe po ti ji ndete'varuhua mombe'ui nehẽ te'i ti ga nhandereaporog̃ita pe javo,\" e po ti ga nde ve nehẽ. Ga nde rerohorame juiz'ga pyri kotihĩ ti ere ga pe ga ma'ngoma'ngoga ga rupi egwovo. Ere ti ga pe: \"Nhande tuhẽ ti xanhimbovyvy na'ẽ.\" A'ea ti ere ga pe. Po ti nde nerema'ngoma'ngogi ga pehea rupi nehẽ, a'ero po ti ga nde rerohoahyi juiz'ga pyri. A'ero po ti juiz'ga nde mondoukari guarda'ga pe nehẽ. Guarda'ga po ti nde mongi cadeia pype nehẽ. 26Imombe'ukatuavo ji ei nde ve: A'ea pype po ti nde pytai nehẽ. Nde imondokatupave'ymame ikwepykava, a'ero po ti guarda'ga nanerenohema'javi nehẽ, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.\nTaperekoi ti penhimbireko'g̃arũive'g̃a, ei Jesus'ga\n27—Pekwaha pe nhaneramonhava'ea mog̃itagwera, ei Jesus'ga. \"Taperekoi ti penhimbireko'g̃arũive'g̃a.\" A'ea nhaneramonhava'ea mog̃itagwera i'ei, ei Jesus'ga.\n28—Jihi reki a'e pe me: Kiroki ga hẽa repiaguhu hẽa rerekopotaheteavo – gareaporog̃ita ite'varuhu. A'ereki hẽa garembirekohẽa rũi. Ga hẽa rerekorame Tupana'ga ei a'ea ko ite'varuhu javo. Na jitehe Tupana'ga ei ite'varuhu javo ga hẽa potaruhurame.\n29—Po ejeakwara pyvõ ejohukoty rũi nde rekote'varuhui, a'ero ti ehekyi ejeakwara imomboa nahã imombiga ejekote'varuhua! ei Jesus'ga. Tiruahũ ti nde ve ndereakwara mombora nehẽ. Po imombore'yma nde neremombigi ejekote'varuhua, a'ero po ti koji'i tiruahũ nde ve nehẽ Tupana'ga nde momborame hahyva'ea ruvihava pype nde rekote'varuhuro g̃waramo. A'ero ji ei nde ve: Koji'i pyry nde imomborame ejeakwara ejekote'varuhua mombiga, ei Jesus'ga g̃ambote'varuhua mombora pe javo. Nderekote'varuhua pigame po ti Tupana'ga nanemombora'javi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ, ei Jesus'ga.\n30—Po epoa pyvõ ejohukoty rũi nde rekote'varuhui, a'ero ti ehaygwe'ro epoa ejihugwi imomboa nahã imombiga ejekote'varuhua! ei Jesus'ga. Tiruahũ ti nde ve ndepoa mombora nehẽ. Po imombore'yma nde neremombigi ejekote'varuhua, a'ero po ti koji'i tiruahũ nde ve nehẽ Tupana'ga nde momborame hahyva'ea ruvihava pype nde rekote'varuhuro g̃waramo. A'ero ji ei nde ve: Koji'i pyry nde imomborame epoa ejekote'varuhua mombiga, ei Jesus'ga g̃ambote'varuhua mombora pe javo. Nderekote'varuhua pigame po ti Tupana'ga nanemombora'javi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ, ei Jesus'ga.\nAhepohira hembirekoa hugwi\n(Mateus 19.3-9; Marcos 10.2-12; Lucas 16.18)\n31—Nhaneramonhava'ea mog̃itagwera e'i: \"Kiroki ga opohi g̃wembirekohẽa hugwi – a'ea ti ga tokwatija na'ẽ imondovo hẽa pe aerẽ hẽa mondovo ojihugwi nehẽ.\" A'ea ahemog̃itagwera i'ei, ei Jesus'ga.\n32—Jihi reki a'e pe me: Opohi po ga g̃wembirekohẽa hugwi ojipe'ga hẽa rerekoro g̃waramo, ei Jesus'ga. Po ojipe'ga ndogwerohoi hẽa hẽarembireko'ga hugwi. Naname hẽarembireko'ga opohirame hẽa hugwi opohi tehe hẽa hugwi. Gapohitehea ndapyryvi Tupana'ga pe, ei Jesus'ga.\n—Ga pohiteherame hẽa hugwi po ti hẽa ojipe'ga rerekopotari a'ero nehẽ, ei ga. Ga rerekorame hẽa ajuajuri a'ero. A'ereki hẽa hembireko jitehe jypyve'ga pavẽi, ei ga. Hẽarembirekoypy'ga reki ite'va hete a'ero, ei Jesus'ga. A'ereki ga hẽa mboajuajuruka opohitehero g̃waramo hẽa hugwi, ei ga. Tupana'ga ndopotari nanongara.\n—Kiroki ga kirẽ gwereko hẽa – gaha ite'varuhu. A'ereki ga gwereko garembirekohẽa. Tupana'ga ndopotari nanongara no, ei Jesus'ga.\nTapehenoi ti pe'erame, ei Jesus'ga\n33—Pekwaha tuhẽ pe nhaneramonhava'ea mog̃itagwera, ei Jesus'ga. Ymyahũ nhaneramonhava'ea mog̃itagwera i'ei: \"Pe'e po pe Tupana'ga renoina: 'Nahanahã po ti ji rekoi nehẽ. A'itituhẽva'ea pe kiro ji ei. Tupana'ga ji'ea renduvame ga ei ji ve a'itituhẽva'ea pe ga ei javo.' Po a'ea pe ei, a'ero na tuhẽ ti peko Tupana'ga pe ndepiagame,\" e'i nhaneramonhava'ea mog̃itagwera, ei Jesus'ga.\n34—Jihi reki a'e pe me: Tapehenoi ti Tupana'ga pe'erame nahã po ti ji rekoi nehẽ javo, ei ga.\n—Na jitehe ti tapehenoi Tupana'ga apoa pe'erame a'ero po ti g̃a nhinhi'ig̃a reroviari nehẽ javo, ei ga. Tapehenoi ti yvaga a'ero. A'ereki a'ea ko Tupana'ga apykava nhanderuvete'ga apykava. Pe yvaga henonhame pe Tupana'ga renoi a'ero, ei ga. Nurã ti tapehenoi yvaga pe'erame nahanahã po ti ji rekoi nehẽ javo.\n35—Tapehenoi ti yvya no. A'ereki yvya ko Tupana'ga pya nongava. Nurã ti tapehenoi yvya pe'erame nahanahã po ti ji rekoi nehẽ javo.\n—Tapehenoi ti cidade de Jerusalém. A'ereki Jerusalém ko Tupana'ga cidade nhanderuvihavuhuhete'ga cidade. Nurã ti tapehenoi Jerusalém pe'erame nahanahã po ti ji rekoi nehẽ javo.\n36—Tapehenoi ti penhiakag̃a. A'ereki tegwete pe me peji'ava mbotehava imotig̃a! Tegwete pe me peji'ava mbotehava imohuna no! Tupana'ga jate oapo pe'ava imotig̃a imohuna no, ei Jesus'ga. Nurã ti tapehenoi penhiakag̃a pe'erame nahanahã po ti ji rekoi nehẽ javo.\n37—Po ti na pendekopotarame pe'ji ti: \"Nahã po ti ji rekoi nehẽ.\" A'ea jate ti pe'ji Tupana'ga renonhe'yma ga'apoa renonhe'yma no. Po ti na rũi pendekopotarame pe'ji ti: \"Ndakoi po ti ji na nehẽ.\" A'ea jate ti pe'ji Tupana'ga renonhe'yma ga'apoa renonhe'yma no. A'ereki ite'varuhuve'ga Diabo'ga pe mbo'e Tupana'ga renonha rehe mbatera renonha rehe no, ei Jesus'ga.\nTerejipygi ti ga rehe, ei Jesus'ga\n(Lucas 6.29-30)\n38—Pekwaha pe nhaneramonhava'ea mog̃itagwera, ei Jesus'ga. A'ea e'i: \"Po ojipe'ga hekyi ndereakwara, a'ero ti ehekyi gareakwara ejipyga. Po ojipe'ga nde kwari imbo'gwya neranha, a'ero ti embo'gwy garanha ejipyga.\" A'ea nhaneramonhava'ea mog̃itagwera i'ei, ei Jesus'ga.\n39—Jihi reki a'e nde ve: Terejipygi ti ojipe'ga rehe ga rekote'varuhurame nde ve, ei Jesus'ga. Po ga kwari nderetyvapea rehe, a'ero ti ejirova ga pe tokwa ti ga ojipea rehe no javo, ei Jesus'ga.\n40—Po ojipe'ga nde rerohoi juiz'ga pyri hekyjukapota ndecamisa nde hugwi ga ite'varuhu ji ve javo juiz'ga pe, a'ero ti a'ea ehekyi ejihugwi imondovo ga pe. Ehekyi ti ojipea imondovo ga pe no epaletó, ei Jesus'ga.\n41—Po ojipe'ga ei nde ve: \"Eroho ti jiapoa ji ve pevo um quilômetro.\" Ga erame na nde ve um quilômetro rehemo'i ti eroho ga'apoa a'ero dois quilômetros. Nahã ti tandepyry ga pe, ei Jesus'ga. 42Po ojipe'ga ei nde ve embuhu ti ji ve javo, a'ero ti emondo ga pe. Po ojipe'ga ei nde ve embuhu'rã ti ji ve javo, a'ero ti emondo'ã ga pe, ei Jesus'ga.\nPearõ hete ti penhiarõe'ỹve'g̃a, ei Jesus'ga\n(Lucas 6.27-28, 32-36)\n43—Pekwaha tuhẽ pe nhaneramonhava'ea mog̃itagwera, ei Jesus'ga. A'ea e'i: \"Pearõ hete ti penhiarõheteve'g̃a. Tapearõi ti penhiarõe'ỹve'g̃a.\" A'ea nhaneramonhava'ea mog̃itagwera i'ei, ei Jesus'ga.\n44—Jihi reki a'e pe me: Pearõ hete ti penhiarõe'ỹve'g̃a, ei Jesus'ga. Po g̃a ndekote'varuhui pe me, a'ero ti penhi'ĩ Tupana'ga pe emombyry ti g̃a pe javo, ei Jesus'ga. 45Nahã ti peko katu Tupana'ga ra'yramo yvagipeve'ga ra'yramo tiandepyry ti nhandejuvete'ga ja javo. A'ereki ga pyry hete okote'varuhuve'g̃a pe pyryve'g̃a pe no, ei Jesus'ga. Pyry hete ga g̃a pe oapoa japoi kwara japoi imomboruka g̃a pe. Ga pyry g̃a pe imongyrukari amana g̃a pe. Nahã ga g̃a nderekokatui okokatuve'g̃a okote'varuhuve'g̃a ndeheve, ei Jesus'ga.\n46—Po penhiarõheteve'g̃a jate pe pearõ hete, a'ero Tupana'ga ei pe me: \"Pe okote'varuhuve'g̃a ja reki penhiarõheteve'g̃a aromo penhiarõe'ỹve'g̃a arõe'yma.\" Nahã ga ei pe me. A'ereki okote'varuhuve'g̃a – kiroki g̃a omono'ono'og̃uhũ itambere'ia governo pe – g̃a na jitehe oarõ oarõheteve'g̃a jate, ei Jesus'ga.\n47—Po pe nhi'ig̃atui pejikotyve'g̃a pe jate pendoryndoryvamo g̃a ndehe, a'ero ojipe'g̃a hohe rũi pe ndekokatui reki. A'ereki Tupana'ga kwahave'ỹve'g̃a onhi'ig̃atu ojikotyve'g̃a pe jate gworygworyvamo g̃a ndehe no, ei Jesus'ga.\n48—Pearõ hete ti g̃a nhaporemo penhiarõheteve'g̃a penhiarõe'ỹve'g̃a ndeheve. Nahã po ti pe ndekopyryvamo pejuvete'ga javijitehe yvagipeve'ga javijitehe nehẽ, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/5\/","date":"2018-07-18T18:48:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676590314.29\/warc\/CC-MAIN-20180718174111-20180718194111-00164.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000090599,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000090599060059}","num_words":2172,"character_repetition_ratio":0.109,"word_repetition_ratio":0.067,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.49,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Mateus 5:19\n19—Ojipe'ga po ndokopavi Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi. A'ereki ga e'i: \"Jara rupi aheremimbo'eagwera rupi ji rekoi. A'ereki a'ea pyry aheremimbo'eagwera. Jara rupi aheremimbo'eagwera rupi ji ndakoi. A'ereki akoja hohe jara koji'i pyry aheremimbo'eagwera,\" e po ga. Nahã po ga ojipe'g̃a mbo'ei g̃a pe hendukatuuka onhi'ig̃a. Nanongara'ga pe po ti Tupana'ga ei nehẽ: \"Ndahuvihavi'i'i ko ga.\" Nahã po ti Tupana'ga ei okovo g̃anduvihavuhuhetero g̃a ndepiakatuavo nehẽ, ei Jesus'ga.\n—Ojipe'ga po oko Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi nhaporemo ojipe'g̃a mbo'ekatuavo hehe g̃a pe hendukatuuka aheremimbo'eagwera nhaporemo. Nanongara'ga pe po ti Tupana'ga ei nehẽ: \"Ga ko huvihava.\" A'ea po ti Tupana'ga ei okovo g̃anduvihavuhuhetero g̃a ndepiakatuavo nehẽ, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/5\/19","date":"2018-07-23T06:57:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676594954.59\/warc\/CC-MAIN-20180723051723-20180723071723-00332.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000067949,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":22,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000067949295044}","num_words":104,"character_repetition_ratio":0.144,"word_repetition_ratio":0.042,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.481,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Apocalipse 8\nMbapavava'ea tuju'gia apopyra\n1Kiro cordeiro'jave'ga ojipea ka'mbigame tuju'gia apopyra g̃a nhaporemo onhi'imbi hete. Sete ko garembika'mbigagwera a'ero. Meia hora po ihoi g̃a nhi'ig̃e'ymame, a'e ji mo henduve'yma.\n2Kiro ji g̃a ndepiagi Tupana'gapyrive'g̃a seteve'g̃a – kiroki g̃a o'ã Tupana'ga rovai pyteri pe okoheteavo ganhi'ig̃a rupi yvagipeve'g̃a. Kiro trombetas mondohava seteve'g̃a pe. Sete ko g̃atrombetas a'ero.\n3Kiro ojipe'ga Tupana'gapyrive'ga ruri o'ama ikwava'ẽhava pyri. Gwereko ga hyrua incenso perfume apopyra kaja ryrua ouro apopyra. Kiro perfume apopyra mondohava ga pe he'yjuhuva'ea mondohava. Nurã ga ei ikwahava omondoa:\n—Tambokai ti ji perfume ikwava'ẽhava arimo nehẽ, ei ga.\nA'ea ga ei ikwava'ẽhava pe ouro apopyra pe – kiroki oko ga'apykavareheve'ga apykava rovai pyteri pe aheruvihavuhuhete'ga apykava rovai pyteri pe.\n—Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a nhaporemo onhi'ĩ Tupana'ga pe, ei ga. Tamondo ti ji g̃anhi'ig̃a perfume reheve ikwava'ẽhava rehe nehẽ, ei ga.\nA'ero ga imbokai ipyhyga perfume apopyra kaja ryrua opo pe. 4Ikairame tatatig̃a ihoi ikaja ryrua hugwi ogwovo Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a nhi'ig̃a pavẽi ojiupia ogwovo Tupana'ga rovai pyteri pe.\n5A'ero Tupana'gapyrive'ga ipe'ai tata ikwava'ẽhava hugwi imotynyhema ikaja ryrua. Yvya koty ga imombori tata. Kiro inhi'inhi'ig̃i onaranarag̃a overaverava. Og̃wyg̃wy hete yvya a'ero.\nSete trombetas\n6Seteve'g̃a Tupana'gapyrive'g̃a – kiroki g̃a gwereko trombetas – g̃ahã onhimboavujikwe tipy ti trombetas javo.\n7Kiro ojipejive'ga ipyi trombeta seteve'g̃a nde'yja'ga. A'ero itatig̃uhũa'java'ea mombohava amana royxag̃ahiva'java'ea mombohava yvya koty tata mombohava pavẽi. A'ero ikyri itatig̃uhũa'java'ea tata pavẽi yvya koty. A'ea pavẽi aherekoa jihe'ari ohia yvya koty no. Yva he'yjuhu hete ranuhũ yvya koty. Trêsva'ea pyteri pe nanani ojipejiva'ea okai. Nahã a terça parte dos yva okai yvya no. Okai pa nhungwava no.\n8Kiro ojipe'ga ipyi trombeta seteve'g̃a nde'yja'ga. Mokõi ko g̃anembipyagwera a'ero. A'ero yvytyra ruvihavuhua'java'ea momborukahava yvya koty ypiahua ruvihava pype. Hendy ko yvytyra ruvihavuhua'java'ea. Paivouhu hete ranuhũ ipukuhua ihoi ypiahu ruvihava pukuhua ihoi yvya koty. He'yjuhu hete ranuhũ quilômetros. Ypiahua ruvihava pype três quilômetros pyteri pe nanani ojipeji quilômetro yhya onhimbote hekoro. Nahã a terça parte do ypiahua ruvihava onhimbote hekoro. 9Yhyapora he'yjuhu hete ranuhũ ypiahua ruvihava pype yvya koty. Três yhyapora pyteri pe nanani ojipejiva'ea manoi yhyapora. Nahã a terça parte dos yhyapora omano. Yharuhua he'yjuhu hete ranuhũ ypiahua ruvihava rehe no. Três yharuhua pyteri pe nanani ojipejiva'ea ihoi ypy pe oka'nhyma yharuhua. Nahã a terça parte dos yharuhua oho ypy pe.\n10Kiro ojipe'ga ipyi trombeta seteve'g̃a nde'yja'ga. Três ko g̃anembipyagwera a'ero. A'ero jaytata'iuhua hehanhuhũva'ea ihiri yvya koty yvaga hugwi. Yhyga ja jaytata'iuhua ikai ohia paranauhũa pype. Paranauhũa he'yjuhu hete ranuhũ yvya koty. Três paranauhũa pyteri pe nanani ojipejiva'ea pype jaytata'iuhua ihiri. Nahã a terça parte dos paranauhũa pype jaytata'iuhua ohi. Ihiri no yhyaryapyruhua pype. He'yjuhu hete ranuhũ yhyaryapyruhua yvya koty. Três yhyaryapyruhua pyteri pe nanani ojipejiva'ea pype jaytata'iuhua ihiri. Nahã a terça parte dos yhyaryapyruhua pype jaytata'iuhua ohi. 11Jaytata'iuhua rera ko ka'a irovahiva'ea. Omborovahi jaytata'iuhua yhya a'ero ohirame ipype. Nurã oy'urame he'yjuhuve'g̃a manoi yvyakotyve'g̃a.\n12Kiro ojipe'ga ipyi trombeta seteve'g̃a nde'yja'ga. Quatro ko g̃anembipyagwera a'ero. A'ero kwara te'varo jahya pavẽi jaytata'ia pavẽi no. Nurã a'ea nhaporemo nahendykatua'javi. A'ereki oji'iveuhu kwara ogwe arimo quatro horas rupi. Na jitehe oji'iveuhu jahya igwevi quatro horas rupi ypytunimo jaytata'ia pavẽi.\n13Kiro ji hepiagi kwanduhua'javuhuva'ea iveverame yvate. A'ea ji henduvi. Hahyahi kwanduhua'javuhuva'ea nhi'ig̃a i'erame:\n—Ite'va! Ite'va! Ite'va ti yvyakotyve'g̃a pe nehẽ! Trêsve'g̃a opy g̃werĩ trombetas seteve'g̃a nde'yja'g̃a. G̃anembipya ko hahyag̃wama yvyakotyve'g̃a pe nehẽ. A'ero ti ite'varuhu hete g̃a pe nehẽ, e'i kwanduhua'javuhuva'ea.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/8\/","date":"2018-07-21T02:24:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676592150.47\/warc\/CC-MAIN-20180721012433-20180721032433-00212.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9999666214,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.9999666213989258}","num_words":539,"character_repetition_ratio":0.088,"word_repetition_ratio":0.011,"special_characters_ratio":0.194,"stopwords_ratio":0.191,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"João 14\nJesus'ga ko Tupana'ga viaramo\n1Igwete Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe:\n—Tapemomyi ti pejipy'a, ei ga g̃a pe. Pejiko ti Tupana'ga rehe. Ji rehe ti pejiko no, ei Jesus'ga g̃a pe. 2He'yjuhu hete aheruhava jiruva'ga ronga pype, ei ga. Aho po ti ji imboavujikwea penduhava a'ero pe nenonde nehẽ. Po na rũi hamo a'ero po ji namombe'ui nanongara pe me hamo, ei ga g̃a pe. 3Jihorẽ penduhava imboavujikwea po ti ji jivyra'javi pe nderogwovo pe nog̃a jijipyri nehẽ. A'ero po ti ji pyri tuhẽ pe nduvi nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe. 4Pekwaha pe pevova'ea viara – perope ji aho kiro, ei ga.\n5Igwete Tomé'ga ei a'ero:\n—Jesus, mome nde hoi? Ndorokwahavi tuhẽ ore, ei ga. Marã po ore ikwahavi pevova'ea viara rekoa naerũ? ei Tomé'ga ga pe.\n6Igwete Jesus'ga ei ga pe:\n—Jihi ko jiruva'ga viaramo. A'ereki ji rupi yvyakotyve'g̃a hoi ga pyri, ei ga. Jihi amboukwaha yvyakotyve'g̃a pe a'itituhẽva'ea jiruva'ga mombe'gwovo. Jihi amboheaporog̃ita pyahu g̃a mongovouka, ei ga g̃a pe. Ojikoty'arame jate ji rehe g̃a ndekoi jiruva'ga pavẽi, ei ga Tomé'ga pe. 7Po pe ji kwahavi, a'ero po pe jiruva'ga kwahavi no, ei ga g̃a pe. Kiro po ti pe jiruva'ga kwahavi tuhẽ a'ero nehẽ. Ji repiaga g̃waramo pe ga repiagi nehẽ, ei ga g̃a pe.\n8Igwete Filipe'ga ei ga pe:\n—Jesus, ehepiuka na'ẽ ti ejuva'ga ore ve. A'ero ti toroko jate, ei ga Jesus'ga pe.\n9—Ymya ji rekoi pe pavẽi, Filipe, ei ga. Nde ndajikwahavi ve tuhẽ naerũ? ei Jesus'ga ga pe. Kiroki g̃a ji repia – ki'g̃a gwepia jiruva'ga no, ei ga. Marã nde euhui ji ve naerũ: \"Ehepiuka ti ejuva'ga ore ve\"? ei Jesus'ga ga pe. 10Ji ko ako Tupana'ga pavẽi. Tupana'ga oko ji pavẽi no. Ndereroviari nde a'ea naerũ? ei ga Filipe'ga pe.\n—Nhinhi'ig̃ame pe me ji ndakoi nhiremimbotarimova'ea rehe, ei Jesus'ga g̃a pe. Tupana'ga reki ji monhi'ĩ. Jipavẽiva'ero ga ji mongo g̃wemimbotarimo jipi, ei ga g̃a pe. 11Ji ko ako Tupana'ga pavẽi, a'e ko ji pe me, ei ga. Tupana'ga oko ji pavẽi no, a'e ko ji no, ei ga. Perovia ti a'ea a'ero. Nhinhi'ig̃a reroviare'ymame perovia ti nhirembiapoa repiagame a'ero, ei Jesus'ga g̃a pe. 12Tamombe'u katu tuhẽ pe me, ei ga. Kiroki g̃a ojiko ji rehe – ji javijitehe po ti g̃a hepiukari ahemonhimomby'ava'ea nehẽ no. Koji'i tehe po ti g̃a g̃a monhimomby'ai hepiuka g̃a pe nehẽ, ei ga. A'ereki ji kiro aho jiruva'ga pyri jitupa, ei Jesus'ga g̃a pe. 13Pe poranduvame ji hugwi pejikovo jireheva'ero, a'ero po ti ji hendukatupavi penhi'ig̃a nehẽ takwahavuka ti g̃a pe jiruva'ga ruvihavuhuhetea javo. A'ero po ti g̃a ga mbohetei nehẽ, a'e ji, ei Jesus'ga. 14A'ea ja ji pe me: Pe poranduvame ji hugwi pejikovo jireheva'ero, a'ero po ti ji hendukatui penhi'ig̃a nehẽ, ei ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\nAmondouka ji Tupana'ga ra'uva pe pyri, ei Jesus'ga\n15—Ji arõheterame po ti pe hendukatui nhinhi'ig̃a nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe. 16A'ero po ti ji ei jiruva'ga pe tombuhu ti ga irũa ji'java'ea pe pyri nehẽ. A'ea po ti ga imbuhuri a'ero pepokohara nehẽ topyta hete ti g̃a pyri avuirama nehẽ javo, ei Jesus'ga g̃a pe. 17A'ea ko Tupana'ga ra'uva – a'ea omboukwaha a'itituhẽva'ea Tupana'ga kwahavuka, ei ga. Tegwete Tupana'ga arõe'ỹve'g̃a ndehe gara'uva rembipokoga. A'ereki g̃a ndokwahavi a'ea rekoa. A'ea onhimi g̃a pe, ei ga. Pe ki a'e te pekwaha Tupana'ga ra'uva, ei ga. A'ereki a'ea ko opyta pe pyri. Igwete po ti a'ea jikoty'ari pe pavẽi nehẽ opohira'jave'yma pe hugwi nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\n18—Ji horame po ti pe ndapeporia'i nehẽ. A'ereki ji ajivyra'ja pe pyri, ei Jesus'ga g̃a pe. 19Kotihĩ po ti nhiarõe'ỹve'g̃a ndajirepiaga'javi nehẽ. Pe ki a'e te ji repiaga'ja nehẽ, ei ga g̃a pe. Akwerava'ja po ti ji jitekovo nehẽ. A'ero po ti pe kweravi pejikovo nehẽ no, ei Jesus'ga. 20Ji kweravirẽ po ti pe ikwahavi jijikoty'ara jiruva'ga pavẽi, ei ga. Pejikoty'a po ti pe ji pavẽi nehẽ no. Ji po ti ajikoty'a pe pavẽi nehẽ no. Pekwaha po ti pe nhandejikoty'ara onhopavẽi a'ero nehẽ, ei ga g̃a pe.\n21—Kiroki ga oko nhinhi'ig̃a rehe hendukatuavo – gaha ji arõ hete, ei ga. Kiroki ga ji arõ hete – Tupana'ga oarõ hete ga no. Igwete po ti ji nanongara'ga arõhetei nhinhimboukwahava ga pe nehẽ no, ei Jesus'ga g̃a pe.\n22Igwete Judas'ga ei – kiroki ga Judas Iscariotesva'earũive'ga – igwete ga ei Jesus'ga pe:\n—Jesus, maraname po ti nde nhimboukwahavi ore ve jate earõe'ỹve'g̃a pe enhimboukwahave'ymame nehẽ naerũ? ei Judas'ga ga pe.\n23Igwete Jesus'ga ei:\n—Kiroki ga ji arõ hete – ga po ti g̃wendu katu nhiremimbo'ea nehẽ. Igwete po ti jiruva'ga ga arõhetei nehẽ, ei ga. Igwete po ti ore jogweruri ga pyri nehẽ jihi jiruva'ga pavẽi nehẽ. Igwete po ti ore ruvi ga pyri oropytavo avuirama nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe. 24Kiroki ga nanhiarõi – ga nohendukatui nhiremimbo'ea nehẽ, ei ga. Nhiremimbo'ea rũi reki pe pehendu. Ji amombe'u pe me jiruva'ga remimbo'ea nhimbuhurukara'ga remimbo'ea, ei Jesus'ga g̃a pe.\n25—Amombe'u pa ko ji a'ea pe me jitekovo pe pyri, ei Jesus'ga g̃a pe. 26Aerẽ po ti jiruva'ga imbuhurukari gwa'uva pe pyri ji py'rovouka jupe nehẽ, ei ga. Pepokohavamo po ti a'ea pe mbo'epavi nehẽ ikwahava'javuka pe me nhiremimombe'uagwera nhaporemo nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\n27—Anog̃atu po ti ji pepy'a nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe. Jipy'a u katu jipi. Jipy'a javijitehe ti ji inog̃atui pepy'a nehẽ, ei ga g̃a pe. Yvyakotyve'g̃a ko e'i tehe poa pe me toronog̃atu ti ore pepy'a javo tehe pe me, ei ga. Ji ko na rũi. Anog̃atu tuhẽ ti ji pepy'a nehẽ, ei ga g̃a pe. Tapemomynhyme ti pejipy'a a'ero. Penhimboitakwerimo ti peko, ei ga g̃a pe.\n28—Pehendu pe ji erame pejive ra'e. \"Kiro po ti ji hoi nehẽ. Ajora'ja ti ji pe pyri nehẽ,\" a'e ko ji pe me ko, ei Jesus'ga g̃a pe. Ji arõ hete po pe hamo, a'ero po pe ndoryndoryvamo jihoa rehe hamo. A'ereki jiruva'ga pyri ji aho kiro jihoheheteve'ga pyri, ei ga. 29Amombe'u jipe ko ji kiro pe me jihoag̃wama ji horẽ ti pe perovia nhinhi'ig̃a nehẽ javo, ei Jesus'ga g̃a pe. 30Nanhi'ĩhetei po ti ji pe me nehẽ. Nhiarõe'ỹve'g̃a nduvihavuhu'ga po ti uhu kiro ji pyri nehẽ Satanás'ga, ei ga. Ndipopoakari reki ga ji rehe. 31Emo ti ji manoi tuhẽ a'ero nehẽ yvyakotyve'g̃a ti tokwaha jireaporog̃ita javo. \"Oarõ hete ga uva'ga ganhi'ig̃a rendukatupava,\" te'i ti g̃a ji ve a'ero nehẽ. Ji manorame ti g̃a te'i ji ve nehẽ, ei ga.\n—Xaho ti a'ero, ei Jesus'ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/14","date":"2018-07-20T19:16:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676591719.4\/warc\/CC-MAIN-20180720174340-20180720194340-00086.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000098944,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000098943710327}","num_words":1040,"character_repetition_ratio":0.11,"word_repetition_ratio":0.002,"special_characters_ratio":0.25,"stopwords_ratio":0.59,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Mateus 11\nJoão Batistava'ea omondo g̃wemimbo'eharava'ea Jesus'ga pyri\n(Lucas 7.18-35)\n1Aerẽ g̃wemimbo'ehara'g̃a mbo'epavirẽ dozeve'g̃a mbo'epavirẽ Jesus'ga hoi. Imbojoapiapiavo ga hoi cidades pe pevove'g̃a mbo'embo'eavo Tupana'ga nhi'ig̃a rehe imombe'ukatuavo g̃a pe.\n2-3A'ea rupi João Batistava'ea rekoi cadeia pype a'itituhẽva'ea mombe'ua rehe. Okwaha ahe Cristo'ga rembiapoa garemimonhimomby'ava'ea. A'ea kwahavame João Batistava'ea ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe mokonha'g̃a pe:\n—Peho ti Jesus'ga pyri. Pe'ji ti ga pe: \"Ymyahũ Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea e'i: 'Aerẽ po ti Tupana'ga remimbuhurukara'ga ruri nhande pyri nehẽ.' Nahã ahe ei. Ma'g̃a po ymyahũ ahe omombe'u? Mara'ngu po ndehe? Mara'ngu po ojipe'ga? Nahã ore ei aheremimombe'uhara'ga rura pota ga mbuhua.\" A'ea mombe'gwovo katu ti pe'ji Jesus'ga pe: \"Marãi nde a'ero?\" ei João Batistava'ea mokonha'g̃a pe g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\n—Kwa, ei g̃a.\nA'ero g̃a hoi ogwovo Jesus'ga pyri ovahema. João Batistava'ea nhi'ig̃agwera g̃a imombe'ui Jesus'ga pe.\n4Henduvirẽ Jesus'ga ei mokonha'g̃a pe João Batistava'ea remimbo'ehara'g̃a pe:\n—Pejivyra'ja ti pejigwovo João Batista'ga pyri. Pemombe'u ti ga pe penhimbiepiaga penhimienduva. Pe'ji ti ga pe imombe'gwovo: 5\"Oma'eg̃atu kiro heakwagweve'g̃a okovo. Opo'ag̃atu kiro ipyka'naka'nauhũve'g̃a ogwovo katu. Oka'ẽ g̃ajagwa ijaijauhuve'g̃a hugwi. G̃wendu katu kiro japyakware'ỹve'g̃a okovo. Okwera kiro omanove'g̃a okovo. Imbatere'ỹve'g̃a g̃wendu kiro pyryva'ea Jesus Cristo'ga mombe'ua.\" A'ea nhaporemo ti pemombe'u João Batista'ga pe, ei Jesus'ga.\nA'ea Jesus'ga ei ikwahavuka ga pe Jesus'ga ko Tupana'ga remimbuhurukara'ga javo aheremimombe'uhara'ga. 6\"Pyry hete ga pe – kiroki ga ndojikopigi ji rehe.\" Nahã ti pe'ji João Batista'ga pe, ei Jesus'ga mokonha'g̃a pe João Batistava'ea remimbo'ehara'g̃a pe.\n7A'ero g̃a hoi javo katu João Batistava'ea pe.\nG̃a horame Jesus'ga ei pevove'g̃a pe he'yjuhuve'g̃a pe João Batistava'ea mombe'gwovo. G̃a pe ga ei:\n—Ymya'ĩ pe peho ongae'ỹi me. Pevo pe pehepia João Batista'ga. Marãi pe pejiyvyteri pe pea rupi pejigwovo garepiaga renonde? Pe'e po pe: \"Xaho hepiaga nhungwava – kiroki okooko'iuhu yvytua remimbotarimova'ea rehe onhimbovavaguka yvytua pe.\" Pe ndape'ei tuhẽ reki a'ea. A'ereki João Batista'ga ko nhungwava ja rũi. Ga ndokondoko'iuhui ojipe'g̃a remimbotarimova'ea rehe. Ga ko onhimboita Tupana'ga rehe, ei Jesus'ga pevove'g̃a pe.\n8—Marãi pe a'ero pejiyvyteri pe garepiaga renonde? Pe'e po pe: \"Xaho ga repiaga – kiroki ga omongi tapy'ynhapipyryva. Gweroho pa po itambere'ia gapira.\" A'ea pe ndape'ei oji'i, ei Jesus'ga. A'ereki João Batista'ga ndokohetei mbatera rehe. Ji rendu ti! João Batista'ga nomongi tapy'ynhapipyryva. Kiroki g̃a omongi pyryheteva'ea – g̃ahã u huvihavuhu'g̃a nonga pype.\n9—Marãi pe a'ero pejiyvyteri pe? Pe'e po pe: \"Xaho Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'ga repiaga.\" A'ea pe ekatui, ei Jesus'ga. Kiro ji ei pe me: João Batista'ga ko Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'ga tuhẽ. Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'ga jate rũi ko ga, ei Jesus'ga g̃a pe.\n10—Ymyahũ Tupana'ga okwatijaruka ahe ve João Batista'ga mombe'gwovo hako ga po ti nhinhi'ig̃a mombe'ui nehẽ javo, ei Jesus'ga. Aherembikwatijara e'i:\n\"Nahã Tupana'ga ei Cristo'ga pe: 'Ji rendu ti!\nNde renonde ti ji ga mondoi imombe'uuka nhinhi'ig̃a nehẽ.\nTomboavujikwe ti ga nderura renonde,' ei Tupana'ga,\" e'i aherembikwatijara, ei Jesus'ga g̃a pe.\n11—Imombe'ukatuavo ji ei pe me: João Batista'ga ko koji'i huvihava ymyahũva'ea hohe pa, ei Jesus'ga. Ag̃wamo turi Tupana'ga rembiepiakatuhava apiavo. Ag̃wamo po ti Tupana'ga he'yjuhuve'g̃a nduvihavuhuhete'ga nehẽ, ei Jesus'ga. A'ero ji ei: Ymyahũva'ea hohe pa João Batista'ga koji'i huvihava. Ag̃wamove'g̃a ki a'e te Tupana'ga rembiepiakatuhara'g̃a ko koji'i huvihava João Batista'ga hohe. Kiroki g̃apyteripeve'g̃a huvihava rũi – g̃a vehevi koji'i huvihava João Batista'ga hohe, ei Jesus'ga g̃a pe.\n12—João Batista'ga g̃a mbo'eypyagwera jate pyryva'ea rehe, garenduve'g̃a ojirokwa heroviapotaheteavo ganhi'ig̃a. A'ero g̃a ei: \"Kwa. Kiro ti Tupana'ga toko oreruvihavuhuhetero ore repiakatuavo.\" A'ea g̃a ei ipotaheteavo ojikoga Tupana'ga rehe. Ag̃wamo na jitehe g̃a ei a'ea jitehe ipotaheteavo, ei Jesus'ga g̃a pe.\n13—Nahã g̃a ndekoi ikwahava. A'ereki ymyahũva'ea omombe'u nanongara no. \"Aerẽ po ti Tupana'ga oko g̃anduvihavuhuhetero g̃a ndepiakatuavo nehẽ.\" Nahã Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea epaepavi Moisésva'ea pavẽi, ei Jesus'ga g̃a pe. 14Ahe e'i: \"Tupana'ga po ti oko g̃anduvihavuhuhetero nehẽ. Elias'ga po ti uhu na'ẽ nehẽ,\" ei ahe, ei Jesus'ga. Omombe'u ahe João Batista'ga Eliasva'ea mombe'urame. Ag̃wamo João Batista'ga ruri oji'i ahe nhi'ĩpo'ruavo a'ero. Marã? Perovia pota pe a'ea a'ero naerũ? ei Jesus'ga. 15Peapyakwa pe. Pehendu katu ti ji'ea a'ero! ei Jesus'ga g̃a pe.\n16—G̃a pe Jesus'ga ei: Marã po ti ji ei pe me ag̃wamova'ea pe a'ero nehẽ? Gara ja pe ndekoi a'ero? Kiro ji pe mombe'ui pe me. Tayri'g̃a ja ko pe ndekoi. Oapy tayri'g̃a ima'ẽhai pe feira pe. A'ero g̃a hapukai ojipe'g̃a pe tayri'g̃a pe – kiroki g̃a ojikoty'a g̃a pavẽi. Onhi'ig̃a mondovo g̃a pe g̃a ei:\n17\"Oropy ore jiru'a pe me xajory ti nhanerembirekoa rehe javo.\nPe ki a'e te ndapeyrerupypotari henduvame.\nXajehe'o ti nhanenhikamombava rehe, oro'e ore pe me. A'ero ore jehe'oi.\nPe ki a'e te ndapejehe'oi ore pyri. A'ereki pe ndapepotariuhu.\"\nNahã tayri'g̃a ei, ei Jesus'ga.\n18—Tayri'g̃a ja pe ndekoi. A'ereki pe pe'epe'e João Batista'ga pe jipi. A'ereki ga rurame pe pyri ga ndo'uahivuhui mbatera vinho reheve tambohete ji Tupana'ga javo, ei Jesus'ga. A'ero pe epe'ei ga mombe'gwovo: \"Anhag̃a opyhy ga.\" Nahã pe João Batista'ga mombe'ute'varuhui ga arõe'yma, ei Jesus'ga g̃a pe.\n19—Tayri'g̃a ja pe ndekoi. A'ereki pe pe'epe'e ji ve no, ei Jesus'ga g̃a pe. Yvyakotyva'ero yvagipeva'ero ji ajo pe pyri mbatera i'gwovo vinho i'gwovo no. A'ero pe epe'ei ji mombe'gwovo: \"Ehepia Jesus'ga! O'uheteuhu ga. Ga ko heagwyryve'ga vinho gwovo,\" pe'e pe ji ve, ei Jesus'ga. \"Ite'varuhuve'g̃a – kiroki g̃a omono'og̃uhũ itambere'ia governo pe – g̃a pavẽi Jesus'ga ojikoty'a ojipe'g̃a pavẽi okote'varuhuve'g̃a pavẽi,\" pe'e pe. Nahã pe euhui ji mombe'gwovo ji arõe'yma, ei Jesus'ga.\n—Ojipe'g̃a ndekokatua repiaga g̃waramo nhande ei: Tupana'ga reki okwahavuka g̃a pe g̃a mongokatuavo, ei Jesus'ga. Ojipe'g̃a ndekote'varuhua repiaga g̃waramo nhande ei: Tupana'ga rũi omongo g̃a ite'varuhua rehe, ei Jesus'ga pevove'g̃a mbo'eavo he'yjuhuve'g̃a mbo'eavo.\nTiruahũag̃wama cidadepeva'ea pe\n(Lucas 10.13-15)\n20Kiro Jesus'ga nhi'ig̃ahyi cidadepeve'g̃a pe. A'ereki g̃acidades pe ga japorame ahemonhimomby'aheteva'ea g̃a ndopohiri ote'varuhua hugwi. Ndogwerojijyi g̃a ojeaporog̃ita ojikoge'yma ga rehe. Nurã ga ei g̃a pe:\n21—Tiruahũ ti pe me Corazimmeva'ea pe nehẽ! ei Jesus'ga. Tiruahũ ti pe me Betsaidapeva'ea pe nehẽ! ei ga. A'ereki pe ndapepohiri pejikote'varuhua hugwi. Pehepia ko pe Tupana'ga popoakara novĩa ji japorame ahemonhimomby'aheteva'ea. Hepiagame po pe pepohi pejite'varuhua hugwi hamo.\nA'ea Jesus'ga ei cidadepeve'g̃a pe Corazimmeve'g̃a pe Betsaidapeve'g̃a pe no.\n—Ymyahũ Tiropeva'ea Sidommeva'ea pavẽi ndohepiagi Tupana'ga popoakara ahemonhimomby'ava'ea repiage'yma, ei Jesus'ga. Po ymyahũ ji japoi ahemonhimomby'ava'ea ahepyteri pe, po kotihĩ ahe pohiri okote'varuhua hugwi po raka'e hamo. Omongi po ahe opite'varuhua imondovo tanimbuga oakag̃a rehe po raka'e hamo ndorovy'ari ore orerekote'varuhua rehe javo, ei Jesus'ga.\n22—Ymyahũ Tiropeva'ea ndohepiagi reki Tupana'ga popoakara ahemonhimomby'ava'ea repiage'yma Sidommeva'ea pavẽi, ei Jesus'ga. Ndopohiri ahe a'ero okote'varuhua hugwi. Nurã po ti ahe hepiagi hahyva'ea ojihe nehẽ Tupana'ga omanove'g̃a mono'ombavame ahe reheve nehẽ. G̃a mono'ombavame po ti ga ei ahe ve nhaporemo nehẽ peko te'varuhu pe javo, ei Jesus'ga cidadepeva'ea mombe'gwovo.\n—Pe me, Corazimmeva'ea pe Betsaidapeva'ea pe no, pe me ji ei: A'ea rupi koji'i po ti hahy pe me nehẽ. Igwyre'i po ti hahy Tiropeva'ea pe Sidommeva'ea pe nehẽ no, ei Jesus'ga. A'ereki Tupana'ga popoakara repiakaturame pe ndapepohiri reki pejikote'varuhua hugwi, ei Jesus'ga Corazimmeve'g̃a pe Betsaidapeve'g̃a pe no.\n23Cidadepeve'g̃a pe Cafarnaummeve'g̃a pe Jesus'ga ei:\n—Pehe marãi pe pejive naerũ? Pe'e pe: \"Nhande huvihava jara'g̃a hohe pa.\" Nahã ko pe ei pejohupe penhimboheteavouhu pejikovo. Pe peho hete tata pype hahyva'ea ruvihava pype nehẽ, ei Jesus'ga. A'ereki pe ndapepohiri reki pejikote'varuhua hugwi. Pehepia pe Tupana'ga popoakara ji japorame ahemonhimomby'aheteva'ea. Hepiagame po pe pepohi pejite'varuhua hugwi hamo. Po ymyahũ ji japoi ahemonhimomby'ava'ea Sodomapeva'ea pyteri pe, a'ero po uveji cidade Sodoma hamo ikaje'yma hamo, ei Jesus'ga.\n24—Ymyahũ Sodomapeva'ea ndohepiagi reki Tupana'ga popoakara ahemonhimomby'ava'ea. Ndopohiri ahe a'ero okote'varuhua hugwi. Nurã po ti ahe hepiagi hahyva'ea ojihe nehẽ Tupana'ga omanove'g̃a mono'ombavame ahe reheve nehẽ. G̃a mono'ombavame po ti ga ei ahe ve nhaporemo nehẽ peko te'varuhu pe javo, ei Jesus'ga Sodomapeva'ea mombe'gwovo. Pe me, Cafarnaummeva'ea pe, pe me koji'i po ti hahy Sodomapeva'ea pe hohe a'ea rupi nehẽ, ei Jesus'ga Cafarnaummeve'g̃a pe.\nPejo ti ji pyri, ei Jesus'ga ahe pokapavame\n(Lucas 10.21-22)\n25Onhi'ig̃ahypavame g̃a pe nhaporemo Jesus'ga ei Tupana'ga pe:\n—Apĩ, ei ga Tupana'ga pe. Ndepyry hete nde ekovo yvagipeve'g̃a nduvihavuhuhetero yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero no. A'ereki nde nderekwahavukari a'itituhẽva'ea ikwahapyra'g̃a pe heaporog̃itave'g̃a pe no. Onhimbo'ee'ỹve'g̃a pe tayri'g̃a'jave'g̃a pe nde erekwahavuka a'itituhẽva'ea. 26Na tuhẽ, Apĩ. A'ereki nahã nde erepota, ei Jesus'ga Tupana'ga pe.\n27Kiro Jesus'ga ei:\n—Jiruva'ga ombuhu pa ji ve ji mbopopoaka. A'ero ji popoakaramo ojipe'g̃a hohe pa. Gaha jate ji kwaha hete. Ojipe'g̃a ndajikwahakatui. Jihi jate ji akwaha hete jiruva'ga. Okwaha g̃a ga ji ga mboukwahapotarame jate g̃a pe, ei Jesus'ga g̃a pe.\n28—Pepoka pa po pe. Pekwerai po pe no. A'ereki pe pe'ag̃ata hete tiruahũ ji ve javo. Po nahã pe ndekoi, a'ero ti pejo ji pyri. Jihi ti topopoko inog̃atuavo pepy'a nehẽ. 29Peko ti nhiremimbo'ea rehe. Nahã po ti ji pe mbo'ei nehẽ. A'ereki ji ako nhyrõ nhinhimbohetee'yma jireaporog̃itapyryvamo jitekovo. Ji ve penhimbo'eukarame nhiremimbo'ea rehe po ti pe ikwahavi pejipy'a nog̃atua nehẽ. 30Ndapekwerai po ti pe pendekorame nhiremimbo'ea rehe nonhimimiva'ea rehe penhimbo'euka hehe pejikovo nehẽ. A'ero po ti pe ndaperekouhui pejivy'are'yma nehẽ ji nhi'ĩpo'ruavo nehẽ.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/11","date":"2018-07-23T14:11:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676596463.91\/warc\/CC-MAIN-20180723125929-20180723145929-00042.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000085831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000085830688477}","num_words":1430,"character_repetition_ratio":0.1,"word_repetition_ratio":0.038,"special_characters_ratio":0.224,"stopwords_ratio":0.448,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Lucas 19\nJesus'ga Zaqueuva'ea pavẽi\n1Kiro Jesus'ga hoi ovahema cidade de Jericó pype ogwovo mbytera rupi. 2Pevo Zaqueu'ga ruvi itambere'ia mono'õhara'g̃a nduvihava'ga. Imbate hete ko ga. 3Ga Jesus'ga repia pota. \"Marã po ga rekoi?\" ei ga oyvyteri pe. Zaqueu'ga yvyive. Nurã ga ndohepiagi Jesus'ga he'yive'g̃a ga mbotyvahivame. 4Nurã ga nhani g̃a pyvõ okwava ogwovo g̃a nenonde ojiupia i'yva rehe amoreira rehe. \"Avo hugwi po ti ji Jesus'ga repiagi nehẽ,\" ei ga oyvyteri pe. A'ereki Jesus'ga okwa g̃werĩ i'yva pyvõ.\n5Ovahemame Jesus'ga rovavuri Zaqueu'ga koty ga repiaga javo ga pe:\n—Zaqueu! Haite! Ejy! Ag̃wamo ji tapyta neronga pype, ei Jesus'ga.\n6Kotihĩ ga jyvi i'yva hugwi a'ero gworygworyvamo Jesus'ga rehe ga rerogwovo g̃wonga pype. 7A'ea ojipe'g̃a ndopotaruhui onhimongyavo. A'ero g̃a ei:\n—Maranameuhũ okote'varuhuve'ga ronga pype Jesus'ga oki opytapota pevo?\n8Aerẽ Zaqueu'ga ami onhi'ig̃a nhandepojykaharete'ga pe Jesus'ga pe.\n—Ji rendu jipojykaharetero, ei ga Jesus'ga pe. Ambohovaja ti nhimbatepava imondovo hovajara imbatere'ỹve'g̃a pe nehẽ. Ji ojipe'g̃a moandyandyi ipyhygahyavo g̃a hugwi ikwehe. Kiro po ti ji imondoa'javi g̃a pe a'ero nehẽ. Po ojipeji mbatera ji apyhygahy g̃a hugwi, a'ero po ti ji imondoi quatro g̃a pe nehẽ. Nahã po ti ji imondoa'javi koji'i hete g̃a pe nehẽ, ei ga Jesus'ga pe.\n9—Zaqueu, ei Jesus'ga ga pe. Ag̃wamo pe pejiko ji rehe, ndehe nenongapypeve'g̃a pavẽi, imomboruka ji ve pejikote'varuhua pe hugwi. Orombojikoguka ji jijihe. A'ereki nde ko Abraãova'ea rakykwepohara no, ei Jesus'ga Zaqueu'ga pe. 10A'ereki ji ajo yvya koty taheka ti ji yvyakotyve'g̃a imomboa g̃andekote'varuhua g̃a hugwi g̃a mbojikoguka jijihe javo. Kiroki g̃a ndogwerekoi gwepiakatuhara'g̃a oka'nhyve'g̃a ja – g̃andekote'varuhua ti ji tamombo, a'e ji jijoa yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no, ei Jesus'ga.\nHuvihava'ga omondo oitambere'ia dezve'g̃a pe\n(Mateus 25.14-30)\n11G̃a g̃wenduvame ga imombe'ui ojo'java'ea. A'ereki ga uhu g̃werĩ Jerusalém me. Omombe'u katu ga g̃a pe. A'ereki g̃a e'i oyvyteri pe: \"Nambegwei po ti Tupana'ga oko yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero Jerusalém me ore pyri nehẽ,\" ei g̃a hepiapota. 12Nurã Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Marã po ti hekoi yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo? A'ea rehe po ti ji pe mbo'ei ikwahavuka pe me imombe'gwovo a'ea'java'ea, ei Jesus'ga. Huvihava'ga hoi paivouhu ojipe'g̃a gwyri pe. A'ereki ga e'i: \"Pevove'ga huvihavuhu'ga ti te'i ji ve eko ti kiro ejigwyripeve'g̃a nduvihavuhuro javo,\" ei ga.\n13—Ohoa renonde ga g̃a mbuhurukari ojipyri dezve'g̃a ojipyrive'g̃a. G̃a pe ga imondomondoi ojipeji itambere'ia g̃a ndetakwera'ja tombohe'yjuhu ti g̃a ji ve javo. A'ero ga ei g̃a pe: \"Pepyhypyhy ti mbatera nhiitambere'ia pyvõ. Aerẽ ti pema'ema'ẽ mbatera itambere'ia pyhyga koji'iva'ea. Nahanahã ti peporavyky nhiitambere'ia pyvõ koji'iva'ea imono'ono'og̃a aerẽ imbuhua ji ve,\" ei ga g̃a pe.\n—Kiro ga hoi g̃a hugwi a'ero ogwovo paivouhu ojipe'g̃a gwyri pe, ei Jesus'ga.\n14—Gagwyripeve'g̃a noarõhetei ga. Nurã g̃a ei: \"Tokoyme ti ga oreruvihavuhuro. Jararamo nhande xaho ga reviri javo a'ea huvihavuhu'ga pe,\" ei g̃a. A'ero paivouhu g̃a hoi ovahema imombe'gwovo huvihavuhu'ga pe novĩa. 15A'ereki ga e'i jipe ga pe eko ti g̃anduvihavuhuro javo.\n—A'ero g̃anduvihavuhuro ga jivyri paivouhua hugwi ua ogwyri pe. Ovahemame kiro ga ojipyrive'g̃a mbuhurukari ojipyri – kiroki g̃a pe ga omondo ojipeji oitambere'ia. A'ereki ga e'i oyvyteri pe: \"Maramomi kiro nhiitambere'ia g̃a imbohe'yjuhurame? Koji'iva'ea po g̃a ipyhygi ji ve jirakykweri,\" ei ga oyvyteri pe, ei Jesus'ga.\n16—Kiro gapyrive'ga ruri ga pyri javo ga pe: \"Jipojykaharetero nde erembuhu ji ve ojipeji itambere'ia ikwehe'i. Ikwepygame ji ipyhygi dez,\" ei ga.\n17—A'ero ga ei ojipyrive'ga pe: \"Ereporavyky katu nde! Ndepyry nde eporavykykatuavo ji ve. Ojipeji te nde erembohe'yjuhu ji ve. Pevo ko dez cidades teni. Akojapeve'g̃a nduvihavamo ti eko kiro,\" ei ga ojipyrive'ga pe.\n18—Kiro ojipe'ga gapyrive'ga ruri ga pyri javo ga pe: \"Jipojykaharetero nde erembuhu ji ve ojipeji itambere'ia ikwehe'i. Ikwepygame ji ipyhygi cinco,\" ei ga.\n19—A'ero ga ei ojipyrive'ga pe:\n—\"Kwa. Pevo ko cinco cidades teni. Akojapeve'g̃a nduvihavamo ti eko kiro,\" ei ga ojipyrive'ga pe.\n20—Kiro ojipe'ga gapyrive'ga ruri ga pyri javo ga pe: \"Jipojykaharetero nde erembuhu ji ve ojipeji itambere'ia ikwehe'i. Ehepia neitambere'ia – akoja jitehe!\" ei ga opojykahara'ga pe. \"Auvã ji neitambere'ia tapy'ynhapira pyvõ hepiakatuavo. 21A'ereki ji akyhyji nde hugwi. A'ereki nde netiruahũ. Nde ndereporavykyi. Emo nde erepyhy ojipe'g̃a hugwi ejive. Nde neretymi. Emo nde eremondoro ojipe'g̃a nemitymipyra ejive,\" ei ga opojykahara'ga pe.\n22—A'ero ga ei ojipyrive'ga pe: \"Ereko te'varuhu nde! Oja nde rehe nde ero g̃waramo ji ve. Nde tuhẽ ere ji ve: 'Netiruahũ nde ipyhyga ejive eporavykye'yma. Nde neretymi. Emo nde eremondoro ojipe'g̃a nemitymipyra ejive.' Nahã nde ei ji ve. Nde ji kwahavipe ji imondorame nhiitambere'ia nde ve embohe'yi ti javo. 23Maraname nde neremondoi nhiitambere'ia ikwepykara'g̃a pe banco pype? A'ero imbuhu'rag̃irẽ ojipe'g̃a pe po g̃a ombuhu koji'iva'ea nde ve ramo. Nahã po nde herekoi nhiitambere'ia jirakykweri ramo. A'ero jirura'javame po ji ipyhyga'javi nde hugwi nhiitambere'ia koji'iva'ea reheve ramo,\" ei ga ojipyrive'ga pe, ei Jesus'ga.\n24—G̃a pe – kiroki g̃a o'ã ga pyri – g̃a pe ga ei: \"Pepyhy nhiitambere'ia ga hugwi imondovo akoja'ga pe – kiroki ga ombohe'yi nhiitambere'ia nahã herekovo dez itambere'ia,\" ei gapojykahara'ga, ei Jesus'ga.\nKiro Jesus'ga renduve'g̃a ei Jesus'ga pe:\n25—Tere'ei na orepojykaharetero. Gwereko jipe ga dez itambere'ia.\n26A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:\n—A'e ji pe me: Kiroki ga gwereko a'ea pyvõ oporavykypota ji ve – ga pe po ti ji koji'iva'ea imondoi toporavyky ti ga a'ea pyvõ javo, ei Jesus'ga. Kiroki ga ndogwerekoi gwerevi oporavykypotare'yma – aru po ti ji ga hugwi a'ero toporavykya'javyme ti ga ji ve javo, ei Jesus'ga.\n27—Nurã g̃apojykahara'ga ei javo ojipyrive'g̃a pe, ei Jesus'ga. Koji'iva'ea ga ei javo: \"Nhiarõe'ỹve'g̃a – kiroki g̃a ndopotari tokoyme ti ga nhanderuvihavuhuro javo ji ve – peho ti g̃a nderua avo g̃a jukavo jirovai pyteri pe,\" ei ga, ei Jesus'ga.\nA'ea Jesus'ga imombe'ui g̃a pe ojo'java'ea.\nJesus'ga ovahẽ Jerusalém me Domingo dos ramos\n(Mateus 21.1-11; Marcos 11.1-11; João 12.12-19)\n28Imombe'urẽ ga hoi g̃a nenonde taho ji Jerusalém me javo. 29Ogwovo ga vahemi cidades'ia kotyi ve. Mokõi cidades'ia teni pevo. Ojipea ko Betfagé. Ojipea ko Betânia. Ohĩ cidades'ia yvytyra rembeyvyri pe monte das Oliveiras rembeyvyri pe.\nKiro ga ei mokonha'g̃a pe g̃wemimbo'ehara'g̃a pe g̃a mondouka.\n30—Peho ti cidade'i pe pendovai pyteripeva'e pe, ei Jesus'ga. Pevahemame po ti pe hepiagi yuhua'javuhuva'ea ra'yra jumentinho nehẽ. Ojugwa g̃a imo'ama yva rehe pevo. Ahe ndohoi ve i'arimo. Pekwahara ti herua avo. 31Po ti g̃a ei pe me nehẽ: \"Maraname pe ikwaharavi?\" Po g̃a ei na, a'ero ti pe'ji g̃a pe: \"Gaha – kiroki ga pe nhande ei nhandepojykaharete'ga – gaha e'i: 'Tareko'ã ti ji taho ti ji i'arimo javo'.\" Nahã ti pe'ji g̃a pe imbuhuruka, ei Jesus'ga g̃a pe.\n32—Kwa, ei g̃a. Ogwovo g̃a vahemi hepiapava garemimombe'ua.\n33G̃a jumentinho kwaharavame ijara'g̃a g̃a ndepiagi. A'ero ijara'g̃a ei:\n—Maraname pe ikwaharavi ta'yra?\n34A'ero g̃a ei:\n—Gaha – kiroki ga pe nhande ei nhandepojykaharete'ga – gaha e'i: \"Tareko'ã ti ji taho ti ji i'arimo javo.\"\n—Kwa, ei g̃a.\n35Jesus'ga pe g̃a heruri a'ero herovahema. Oapoa tapy'ynhapira i'arimova'ea g̃a heropori inog̃a ikupepytera rehe eho i'arimo javo Jesus'ga pe. A'ero ga hoi i'arimo. 36Kiro ta'yra ga rerohoi pea rupi. Ga rerohorame g̃a heroporopori opira i'arimova'ea pea rupi imbokatuavo pehea ga pe. Nahã g̃a Jesus'ga mbojiroviari ga rerua nhanderuvihavuhuhete'ga kiro u javo.\n37Nahã Jesus'ga rerohoi pea rupi ga rerogwovo yvytyra hugwi ga rerojyva g̃werĩ monte das Oliveiras hugwi. Nahã ga rerovahemi g̃werĩ Jerusalém me. A'ea rupi garemimbo'ehara'g̃a ndoryndoryvamo Tupana'ga mboheteavo he'yjuhuve'g̃a. Hahyahi hete g̃anhi'ig̃a g̃a erame ga mboheteavo garemimonhimomby'aheteva'ea rehe nhaporemo gapopoakara rehe g̃wembiepiaga rehe nhaporemo. 38G̃a e'i:\n—\"Ga pe ti nhandepojykaharete'ga tomombyry!\nA'ereki nhandepojykaharete'ga ga mbuhuruka avo eko ti g̃anduvihavuhuhetero javo ga pe,\" ei g̃a.\n\"U katu yvagipeve'ga py'a ga rehe.\nTimbohete ti Tupana'ga yvagipeheteve'ga!\" ei g̃a.\n39He'yive'g̃a pyteri pe fariseus'g̃a oko. Ndopotari jara'g̃a Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a erame Jesus'ga mboheteavo. Nurã g̃a ei Jesus'ga pe:\n—Ahembo'eharamo emombi ti neremimbo'ehara'g̃a, ei fariseus'g̃a.\n40A'ero Jesus'ga ei fariseus'g̃a pe:\n—A'e ji pe me: Po g̃a ji mbohetepigi jave'yma, a'ero hahyahi po ti ita nhi'ig̃a a'ea tuhẽ i'erame ji mboheteavo nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\nJesus'ga ojehe'o Jerusalém rehe ipypeva'ea rehe\n41Kiro Jesus'ga vahẽg̃werĩ cidade de Jerusalém me. Hepiagame ga jehe'oi hehe ipypeve'g̃a ndehe no. 42Ojehe'gwovo ga ei:\n—Jerusalémmeva'ero po ag̃wamo vehevi pe pemongiuka Tupana'ga nhi'ig̃a pejipype ramo nahã imbaragwahava pepy'a nog̃atua rehe ramo. A'ea ji apota novĩa. Emo pe napehendukatui. A'ero kiro pepy'a nog̃atua onhimiva'ea pe me, ei Jesus'ga.\n43—Aerẽ po ti pearõe'ỹve'g̃a pecidade apẽi yja japovo hovapiaramo pecidade rekihyma nehẽ. Nahã po ti g̃a pe atimani pe mohemukare'yma jugwi otavuka pe me nehẽ, ei Jesus'ga. 44A'ero po ti g̃a imondurupavi pecidade pe moka'nhymbava ipype nehẽ. Ndojikojikoga'javi ita ojogwehe penonga rehe ita apopyra rehe. Tupana'ga ji mbuhuruka pe pyri emombo ti g̃andekote'varuhua g̃a hugwi javo. Emo pe napemomborukari ji ve pejikote'varuhua pemongiukare'yma Tupana'ga nhi'ig̃a pejipype penhimombaragwahapotare'yma pepy'a nog̃atupotara rehe. Nurã po ti ga pe moka'nhymbavukari g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga.\nJesus'ga omo'emba ahe ahejatykahavuhua hugwi\n(Mateus 21.12-17; Marcos 11.15-19; João 2.13-22)\n45Kiro Jesus'ga hoi oje'yja'g̃a jatykahavuhu pe Tupana'ga mbohetehai pe ovahema. Pevo okara hugwi mytu'ẽva'ea hugwi ga g̃a mo'embavi ima'ẽhara'g̃a ipyhyhara'g̃a ndeheve – kiroki g̃a oma'ẽ mbatera ipyhyga pevo ojatykahavuhua pyri. 46G̃a pe ga ei:\n—Ymyahũ Tupana'ga ei ikwatijaruka hako:\n\"Tonhi'ĩ ti g̃a ji ve nhironga pype yvya koty ji mboheteavo,\" ei Tupana'ga hako, ei Jesus'ga g̃a pe.\n—Pe ki a'e te pe'ji pejohupe: \"Timoandyandyjuhu ti g̃a ikwepykwepyga mbatera pyvõ Tupana'ga ronga pype,\" pe'ji pe, ei Jesus'ga. Nahã pe Tupana'ga ronga mongoukari iporomive'g̃a nduhavamo, ei Jesus'ga ikwepykara'g̃a pe.\n47Nane'ymi Jesus'ga judeus'g̃a mbo'embo'ei g̃ajatykahavuhua pype. Emo ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a ojuka pota Jesus'ga judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pavẽi huvihava'g̃a pavẽi no.\n48—Maramarã po ti nhande ga jukai nehẽ? ei g̃a ojohupe.\nNdohekatui g̃a gajukahava rehe. A'ereki pevove'g̃a g̃wendu pota hete Jesus'ga nhi'ig̃a ovy'aheteavo ga rehe onhimongyavo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/19","date":"2018-07-16T18:37:07Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589417.43\/warc\/CC-MAIN-20180716174032-20180716194032-00195.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000089407,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000089406967163}","num_words":1529,"character_repetition_ratio":0.07,"word_repetition_ratio":0.043,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.453,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Apocalipse 8:8\n8Kiro ojipe'ga ipyi trombeta seteve'g̃a nde'yja'ga. Mokõi ko g̃anembipyagwera a'ero. A'ero yvytyra ruvihavuhua'java'ea momborukahava yvya koty ypiahua ruvihava pype. Hendy ko yvytyra ruvihavuhua'java'ea. Paivouhu hete ranuhũ ipukuhua ihoi ypiahu ruvihava pukuhua ihoi yvya koty. He'yjuhu hete ranuhũ quilômetros. Ypiahua ruvihava pype três quilômetros pyteri pe nanani ojipeji quilômetro yhya onhimbote hekoro. Nahã a terça parte do ypiahua ruvihava onhimbote hekoro.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/8\/8","date":"2018-07-17T18:13:05Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676589757.30\/warc\/CC-MAIN-20180717164437-20180717184437-00612.warc.gz","language":"pah","language_score":0.9995616078,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 0.999561607837677}","num_words":61,"character_repetition_ratio":0.108,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.174,"stopwords_ratio":0.082,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Apocalipse 6\nTuju'gia apopyra\n1Kiro ji hepiagi cordeiro'jave'ga ika'mbigame tuju'gia apopyra. Ojipejiva'ea ga ika'mbigi. A'ero quatrove'g̃a nde'yja'ga nhi'ig̃i. Ga renduvame ji ei: Poro inarag̃i ovuhu, a'e ji. A'ereki hahyahi ganhi'ig̃a ga erame:\n—Herejo!\n2Nanime ji hepiagi cavalo tig̃uhũva'ea! Kiroki ga oapy i'arimo – gaha gwereko u'yva. Kiro akanitara mondohava ga pe. A'ea ahe ono otavukarame. Nurã ga ikwahavi omondoa. Nurã ga ei:\n—Tatavuka ti ji, ei ga.\nA'ero ga ndopojihuvi ogwovo atavuka hete ji javo g̃apopoakara mombiga. Otavuka hete ga g̃apopoakara mombiga a'ero.\n3Kiro cordeiro'jave'ga ojipea ka'mbigame tuju'gia apopyra ji ojipe'ga renduvi quatrove'g̃a nde'yja'ga. Mokõi ko cordeiro'jave'ga rembika'mbigagwera a'ero. A'ero quatrove'g̃a nde'yja'ga ei:\n—Herejo!\n4A'ero ojipea cavalo hoi ig̃wag̃uhũva'ea. Kiro cavalo arimove'ga mbopopoakahava itakyhea'javuhuva'ea mondohava no hehanhuhũva'ea mondohava ga pe. Nurã ga ikwahavi omondoa. Nurã ga ei:\n—Aho ti ji yvyakotyve'g̃a mbojoapitipitiuka nehẽ, ei ga ogwovo.\n5Kiro cordeiro'jave'ga ojipea ka'mbigame tuju'gia apopyra ji ojipe'ga renduvi quatrove'g̃a nde'yja'ga. Três ko cordeiro'jave'ga rembika'mbigagwera a'ero. A'ero quatrove'g̃a nde'yja'ga ei:\n—Herejo!\nNanime ji hepiagi cavalo jypivuhuva'ea! Kiroki ga oapy i'arimo – ga gwereko imombohyitava opo pe.\n6Kiroki ga oko quatrove'g̃a pyteri pe – gaha ji ahendu. Kiro ga ei cavalo arimove'ga pe:\n—Momi itambere'ia aheporavykyhava ikwepykava – kiroki ikwepykava ahe opyhy oporavykyrame ara rupi ve. Momi jitehe itambere'ia um litro de trigo apopyra rehe pão rehe – kiroki pão ahe o'u ara rupi ve. A'ereki he'yjuhu ko itambere'ia mbatera rehe kiro, ei ga. Momi itambere'ia aheporavykyhava ikwepykava – kiroki ikwepykava ahe opyhy oporavykyrame ara rupi ve. Momi jitehe itambere'ia três litros de trigo'java'ea apopyra rehe cevada apopyra rehe pão rehe – kiroki pão ahe o'u ara rupi ve. A'ereki he'yjuhu ko itambere'ia mbatera rehe kiro, ei ga. Terembote'varuhui ti yva'ia oliveira yva'ia. A'ea ko ahe oapo ikavamo azeiteramo, ei ga. Terembote'varuhui ti ojipea yva'ia videira yva'ia. A'ea ko ahe oapo vinhoramo, ei ga cavalo arimove'ga pe.\n7Kiro cordeiro'jave'ga ojipea ka'mbigame tuju'gia apopyra ji ojipe'ga renduvi quatrove'g̃a nde'yja'ga. Quatro ko cordeiro'jave'ga rembika'mbigagwera a'ero. A'ero quatrove'g̃a nde'yja'ga ei:\n—Herejo!\n8Nanime ji hepiagi cavalo jukyryuhuva'ea! Kiroki ga oapy i'arimo – garera ko Ahemanoa. Ojipe'ga hoi ga reviri. Garera ko Omanove'g̃a gwyra. Omanove'g̃a gwyra'ga hoi Ahemanoa'ga reviri tuhẽ ogwovo ga rupi. Kiro g̃ambopopoakahava. Nurã ikwahava omondoa g̃a ei ojohupe:\n—He'yjuhu ranuhũ yvyakotyve'g̃a. Quatro ko g̃a ndekondekorame g̃apyteri pe nanani ojipejive'ga ti nhande tiapitiuka. Nahanahã ti nhande he'yive'g̃a apitiuka nehẽ. Jara'g̃a ti nhande tiapitiuka haimbejovaiva'ea pyvõ itakyhea'javuhuva'ea pyvõ nehẽ. Jara'g̃a ti nhande tiapitiuka ty'ara pe nehẽ. Jara'g̃a ti nhande tiapitiuka karugwate'varuhua pe nehẽ. Jara'g̃a ti nhande tiapitiuka ka'gwyripeva'ea pe nehẽ, ei Ahemanoa'ga Omanove'g̃a gwyra'ga pavẽi.\nNahã ti g̃a popoakahetero Ahemanoa'ga Omanove'g̃a gwyra'ga pavẽi he'yive'g̃a apitiuka nehẽ a quarta parte dos yvyakotyve'g̃a apitiuka nehẽ.\n9Kiro cordeiro'jave'ga ojipea ka'mbigame tuju'gia apopyra ji ahera'uva repiagi he'yjuhuva'ea. Cinco ko garembika'mbigagwera a'ero. A'ero kiroki ahe yvyakotyve'g̃a rembijukapyrava'ea – a'ea ra'uva ji ahepia ikwava'ẽhava gwyri he'yjuhuva'ea. Yvyakotyve'g̃a ahe jukai. A'ereki Tupana'ga rehe ojikoga g̃waramo ahe omombe'umbe'u Tupana'ga nhi'ig̃a. Omombe'u ahe Jesus'ga g̃a pe no okokatuavo. Nurã yvyakotyve'g̃a tiruahũro ahe ve ahe mbopohipapota Tupana'ga hugwi. Ahe pohire'ymame g̃a ahe jukai.\n10Kiro hahyahi ahera'uva nhi'ig̃a i'erame Tupana'ga pe he'yjuhuva'ea.\n—Oreruvihavuhuhetero ndehe ndepyry hete, e'i ahera'uva. Nde nhi'ig̃i a'itituhẽva'ea rehe, e'i. Maranime ti nde ei orejukahara'g̃a pe yvyakotyve'g̃a pe g̃a ndehe ore repyga imondovo hahyva'ea g̃a pe? e'i ahera'uva Tupana'ga pe.\n11Kiro imondohava ahera'uva pe ahepipukuhuva'ea mondohava tapy'ynhapitig̃ahivuhuva'ea mondohava. He'yjuhuva'ea ra'uva inainani herekoi opitig̃ahivuhuva'ea a'ero. A'ereki oko katu gworygworyva onhimomiranama.\nKiro koi imombe'uhava ahera'uva pe no:\n—Tukatu ti pepy'a kiro, e'i. Koji'i ti pepytu'u tomano ti peirũ'g̃a pe ja ua avo nehẽ javo, e'i. Penhimanoe'ymame pe pemombe'umbe'u Tupana'ga nhi'ig̃a yvya koty Jesus'gareheva'ero. Na jitehe peirũ'g̃a imombe'umbe'ui Tupana'ga nhi'ig̃a kiro yvya koty Jesus'gareheve'g̃a, e'i. Peirũ'g̃a ti tonhi'ĩpo'ru pa Tupana'ga nehẽ. Nurã ti yvyakotyve'g̃a tojuka peirũ'g̃a mbopohipota Tupana'ga hugwi nehẽ. A'ero ti peirũ'g̃a manoi opohire'yma Tupana'ga hugwi nehẽ.\nA'ea ko imombe'ua ahera'uva pe.\n12Kiro ji hepiagi cordeiro'jave'ga ojipea ka'mbigame tuju'gia apopyra. Seis ko garembika'mbigagwera a'ero. A'ero yvya ig̃wyg̃wyhetei. Kwara jypivuhuro tapy'ynhapirypivuhuva'ea ja bode ravaypivuhua apopyra ja a'ero. Jahya ig̃wag̃uhũro aherekoa ja a'ero. 13Yvaga hugwi jaytata'ia ndurundurugi yvya rehe a'ero. Onduru jaytata'ia yva'ia monduruga ja. Yvyturanuhũa yva figueira imog̃wyg̃wymame omondurunduru jugwi figo jakyruhuva'ea. Na jitehe jaytata'ia indurugi. 14Yvaga jipe'ahetei onhimamana ogwovo a'ero livro mamanipyra ja ahe imamaname imondovo. Yvytyruhua imbojipe'ahava ypa'õa imbojipe'ahava no a'ero. Yvytyruhua nhaporemo ojijyi ypa'õa nhaporemo no.\n15A'ero yvyakotyve'g̃a nhimimi okyhyjiavo. G̃anduvihavuhu'g̃a no jukwahave'g̃a no imbateve'g̃a no soldados'g̃a nduvihavuhu'g̃a no ipopoakaheteve'g̃a no ojipe'g̃a no – kiroki ipiro'ye'ỹve'g̃a g̃a g̃a mboporavykyuka g̃a mbopohirukare'yma ojihugwi, kiroki g̃a oporavyky ojive jate no ipiro'yve'g̃a – g̃ahã nhaporemo onhimimba yvytyvytyruhua rupi itakwaruhua pype itaruvihava pyteri pe no. 16Yvytyruhua pe g̃a ei itaruvihava pe no:\n—Pehi ti ore rehe ore mima g̃a hugwi. Kiroki ga oapy oapykava rehe yvagi pe okovo aheruvihavuhuhetero – ga hugwi ore nhimipotari torerepiagyme ti ga. Kiroki ga omano cordeiro ja jukapyra ja – ga hugwi ore nhimipotari no tuhuryme ti ga ore pyri. A'ereki ga onhimonha'nga hete ore rehe, ei g̃a. 17A'ereki kiro g̃anduhava tuhẽ. Kiro ti g̃a nduri a'ero onhimonha'ngaheteavo yvyakotyve'g̃a ndehe nehẽ. Ndorepopoakari po ti ore g̃a pe oropapava nehẽ, ei g̃a okyhyjiavo.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-30","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/6\/","date":"2018-07-15T21:36:46Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-30\/segments\/1531676588972.37\/warc\/CC-MAIN-20180715203335-20180715223335-00150.warc.gz","language":"pah","language_score":1.000000596,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000005960464478}","num_words":812,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.06,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.314,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Mateus 5:22\n22—Jihi reki a'e pe me: Po pe nhimonha'ngatehei pejikotyve'ga rehe, a'ero po ti ojipe'g̃a pe nderohoi juiz'ga rovai pyteri pe te'i ti ga pe me nehẽ: \"Pehe ti pemano kiro pendekote'varuhuro g̃waramo.\" Na tuhẽ po ti nehẽ, ei Jesus'ga. Pe'e tehe po pe pejikotyve'ga pe: \"Ikwahave'ỹheteva'ea!\" Po nanongara pe ei ga pe ga mbotegweteavo penhimonha'ngavo ga rehe, a'ero po ti ojipe'g̃a pe nderohoi judeus'g̃a mog̃itahara'g̃a ndovai pyteri pe nehẽ te'i ti g̃a pe me: \"Pehe ti pemano kiro pendekote'varuhuro g̃waramo.\" Na tuhẽ po ti nehẽ, ei Jesus'ga. Pe'e tehe po pe pejikotyve'ga pe: \"Ndereakwahavihu nde ekovo!\" Po nanongara pe ei ga pe ga mbotegweteavo penhimonha'ngavo ga rehe, a'ero po ti Tupana'ga pe mondoukari tata pype hahyva'ea ruvihava pype nehẽ, ei Jesus'ga. Na tuhẽ po ti nehẽ, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/5\/22","date":"2018-08-16T12:32:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221210735.11\/warc\/CC-MAIN-20180816113217-20180816133217-00596.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000088215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000088214874268}","num_words":129,"character_repetition_ratio":0.095,"word_repetition_ratio":0.25,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.535,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Lucas 12\nTupana'ga omboukwaha onhimiva'ea nehẽ\n(Mateus 10.26-27)\n1A'ea rupi he'yjuhuranuhũve'g̃a ndug̃anduri onhimono'ono'og̃a tihendu Jesus'ga javo. Opyrũpyrũ g̃a ojogwehe onhimongyavo.\nKiro Jesus'ga nhi'ina'ẽi g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. A'ero ga ei g̃a pe:\n—Penhimboko'i ti pão mbovuhava rehe fariseus'g̃a apoa rehe. A'ea ji ei tapehendukatui ti fariseus'g̃a nemimbo'ea javo. A'ereki g̃a ahe moandyandyi ojihe. Nurã ahe ei pyry hete g̃a javo novĩa. Emo g̃a oko te'varuhu reki. G̃a ja rũi ti peko. Pão mbovuhava onhinhamba pão pype. Na jitehe fariseus'g̃a ndekote'varuhua oki pa peyvyteri pe g̃a pe mbo'erame.\n2—Jahovipyra ahe ohaja'vo hepiuka. Na jitehe po ti Tupana'ga imboukwahavi nehẽ. Onhimiva'ea po ti ga hepiukari ikwahavuka henduvukapava nehẽ, ei Jesus'ga. 3Kiroki a'ea pe pemombe'u ypytunimo ahe ve – a'ea jitehe po ti ahe imombe'ui arimo ojipe'g̃a pe nehẽ. Kiroki a'ea pe pemombe'u nhimi okipe ahe ve – a'ea jitehe ti ahe imombe'uahyahivi g̃andovaki tohendu pa ti g̃a javo.\nTapekyhyji ti g̃a hugwi, ei Jesus'ga\n(Mateus 10.28-31)\n4—Pejikoty'a pe ji pavẽi, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. A'e ji pe me: Tapekyhyji ti pejukapotave'g̃a hugwi. Pe jukarẽ tegwete g̃a pemondohavag̃wama hahyva'ea ruvihava pype, ei Jesus'ga. 5Kiro ji Tupana'ga mombe'ui pe me. Ga hugwi ti pekyhyji. Gaha ipopoaka hete. Ahe jukarẽ ga omombo ahe tata pype hahyva'ea ruvihava pype ipotarame. A'e ji pe me: Ga hugwi ti pekyhyji, ei Jesus'ga g̃a pe.\n6—Maramomi itambere'ia gwyra'ia rehe? Ndahe'yi po hehe. Cinco rehe gwyra'ia rehe po ojipeji'i jate itambere'ia. Tupana'ga gwyra'ia repiapavi herekovo ikwahapava. Nurã ga nomoka'nhymi ojipeji gwyra'ia!\n7—Koji'i hete reki Tupana'ga pe ndepiakatui. A'ereki ga okwaha jitehe reki pe'ava nhaporemo vehevi he'yjuhuva'ea. Okwaha pa ga pe'ava nhaporemo vehevi he'yje'ỹva'ea. Nahã ga pe kwahahetei pe ndepiakatuavo. Tapekyhyji ti a'ero. A'ereki Tupana'ga e'i pe me: \"Ahepia katu ji gwyra'ia he'yjuhuva'ea. Koji'i ji rekoi pe ndehe pe ndepiakatuavo,\" ei Tupana'ga, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\nPo nahã ahe ji mombe'ui, ei Jesus'ga\n(Mateus 10.32-33; 12.32; 10.19-20)\n8—G̃wemimbo'ehara'g̃a pe Jesus'ga ei: A'e ji pe me: Po ahe ei ji mombe'gwovo: \"Ajiko ji Jesus Cristo'ga rehe. Ga ko jipojykaharetero.\" Po nahã ahe ji mombe'ui, a'ero po ti ji ei Tupana'gapyrive'g̃a pe yvagipeve'g̃a pe nehẽ: G̃a oko jireheva'ero. A'ea po ti ji ei ahe mombe'gwovo nehẽ, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no.\n9—Po ojipe'g̃a ei ji mombe'gwovo: \"Ndajikogi ji Jesus'ga rehe. Ga ndokoi jipojykaharetero.\" Po nahã g̃a ei ji mombe'gwovo, a'ero po ti ji ei Tupana'gapyrive'g̃a pe yvagipeve'g̃a pe g̃a mombe'gwovo nehẽ: G̃a ndokoi jireheva'ero. A'ea po ti ji ei nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\n10—Po g̃a ete'varuhui ji ve vehevi okote'varuhuavo, a'ero po ti Tupana'ga imombori g̃andekote'varuhua g̃a hugwi nehẽ, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no. Po g̃a ete'varuhui Tupana'ga ra'uva pe reki okote'varuhuavo, a'ero po ti Tupana'ga nomomborag̃wami tuhẽ g̃andekote'varuhua nehẽ, ei Jesus'ga.\n11—Aerẽ po ti ojipe'g̃a pe nderohoahyi ahejatykahava pype ipypeve'g̃a nduvihava'g̃a ndovai pyteri pe governador'g̃a ndovai pyteri pe no huvihavuhu'g̃a ndovai pyteri pe nehẽ no. G̃andovai pyteri pe po ti g̃a pe nderohoi timboja tehe ti g̃a ndehe javo.\n—G̃a pe nderohorame tape'ei na'ẽ ti pejiyvyteri pe: \"Maramarã po ti nhande nhi'ig̃i g̃a pe nehẽ? Gara po ti nhande ei g̃a pe nehẽ?\" A'ea ti tape'ei pevy'are'yma. 12G̃a pe nderohorame po ti Tupana'ga ra'uva pe mbo'euka nehẽ nahanahã ti pe'ji g̃a pe javo.\nJesus'ga omombe'u imbateve'ga okote'varuhuve'ga\n13Kiro he'yjuhuve'g̃a pyteripeve'ga ei Jesus'ga pe:\n—Ahembo'eharamo ere ti nhiirũ'ga pe ima'ẽuka ga pe. Toma'ẽ ga orepo'ria mbateragwera ore ve memei.\n14A'ero Jesus'ga ei ga pe:\n—Ji rũi ko ima'ẽharamo ahe ve.\n15Pevove'g̃a pe Jesus'ga ei:\n—Penhimboko'i ti! Tapepotaruhuhetei itambere'ia mbatera reheve. A'ereki mbaterahetea g̃waramo rũi pe ndekoi, ei Jesus'ga g̃a pe.\n16Kiro Jesus'ga imombe'ui ojo'java'ea g̃a pe. G̃a mbo'eavo ga ei:\n—Imbateve'ga gwereko yvykatua. Horyory garemityma. Ohy hete! 17Oyvyteri pe ga japyakai javo: \"Marã re po ti ji herekoi koapora a'ero nehẽ? Mome po ti ji imondoi hepiakatuavo nehẽ imono'ono'og̃ame nehẽ?\" ei ga ojapyaka.\n18—Aerẽ ga ei oyvyteri pe: \"Nahã po ti ji rekoi a'ero nehẽ,\" ei ga. \"Apivohi po ti ji nhimbatera tuha'via nehẽ. A'ero po ti ji japoi hehanhuhũva'ea tuhava nehẽ. A'ea pype po ti ji imongipavi nehẽ jiapoa: trigo ojipea reheve nhimbatera reheve nehẽ. 19A'ero po ti ji ei jiyvyteri pe nehẽ: Mbaterahetea ji herekoi hepiakatuavo. Mbaigwe po ti ipavi nhimbatera nehẽ. Nurã po ti ji ndaporavykya'javi nehẽ. Toryva rehe jate po ti ji rekoi nehẽ i'uheteavo vinho gwovo jiroryroryvamo nehẽ. Nahã po ti ji ei jiyvyteri pe nehẽ,\" ei imbateve'ga.\n20—A'ero Tupana'ga ei ga pe: \"Kiro ypytunimo po ti nde manoi nehẽ ikwahave'ymuhũva'ero! Oro nembatera po ti nehẽ naerũ? – kiroki a'ea nde eremono'ono'og̃uhũ. A'ea po ti ojipe'ga gwereko nde manorame nehẽ,\" ei Tupana'ga ga pe, ei Jesus'ga imombe'gwovo.\n21—Na jitehe ga rekoi – kiroki ga omono'ono'og̃uhũ mbatera ojive jate okoe'yma Tupana'ga nhi'ig̃a rupi. Oko tehe po ti ga Tupana'ga rovai pyteri pe nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\nTape'ag̃ataruhui ti mbatera rehe, ei Jesus'ga\n(Mateus 6.25-34)\n22Kiro Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe:\n—Nurã ji ei pe me: Tape'ag̃ataruhui ti mbatera rehe. Tape'ei ti: \"Maramarã po ti ji rekoi nehẽ? Gara po ti ji a'u nehẽ? Ahã po ti ji ve mbatera nehẽ. Gara po ti ji amongi nehẽ? Aerẽ po ti jipira itoropavi nehẽ.\" Tape'ei ti nahã penhi'ag̃ataruhue'yma.\n23—Tapekouhui ti penhimbi'ua rehe, ei Jesus'ga. Tupana'ga pe apo. A'ero po ti ga imondoukari pe me mbatera nehẽ to'u ti g̃a javo. A'ereki Tupana'ga pe koji'i pyry pendekoa. Tapekouhui ti pejipira rehe. Oapo ga penda'oa. A'ero po ti ga imondoukari pepira pe me nehẽ. A'ereki Tupana'ga pe koji'i pyry penda'oa, ei Jesus'ga.\n24—Pehepia te gwyra'ia corvos ikwahava. Notymi ojive corvos. Ndohetygi g̃wemityma i'gwovo a'ero. Nomono'og̃i mbatera opoitava ryrua pype aerẽ po ti ti'u javo. O'u reki corvos. A'ereki Tupana'ga ouka jupe. Pe me ga ei: \"Koji'i ji rekoi pe ndehe,\" ei Tupana'ga pe me. Nurã po ti ga imondoi pe me nehẽ no, ei Jesus'ga.\n25—Pe'ag̃ataruhu po pe javo: \"Koji'i po ji nhimomboakari hamo. Um meio metro po ti ji nhimomboakara'javi nehẽ.\" Nahã po pe ei. Pe'ag̃ataruhu po pe a'ea rehe javo novĩa. Napenhimomboakara'javi tuhẽ po ti pe nehẽ, ei Jesus'ga. 26Nenhimomboakahava nonhimimi'i'i Tupana'ga pe. Pehe reki ndapekwahavi a'ea pejikovo. A'ero ti ojipea rehe tape'ag̃ataruhui no!\n27—Pehepia ti yvoty'ria. Henhui onhimomboaka onhimongyavo yvoty'ria. Ndoporavykyi ipyhyga i'gwovo. Ndoapoi opi'ria. A'e ji pe me: Ymya aheruvihavuhuva'ea Salomãova'ea omongi tapy'ynhapipyryva jipi. Ikatu hete tuhẽ ahepipyryva onhimongyavo. Ahepipyryva hohe reki yvoty'ria ikatuhetero. 28Tupana'ga ombokatu ipira nhungwavuhua pira okovo hehe. Nhungwavuhua horyory nhuhũ me kiro. Ko'emame ahe omombo nhungwavuhua tata pype tamohendy ti tata javo. Nombokwara'ari nhungwava.\n—Koji'i Tupana'ga pe arõi imondoukari tapy'ynhapira pe me pemongi ti javo. Xunhi hete pe pejiko ga rehe! ei Jesus'ga.\n29—Tape'ag̃ataruhui ti penhimbi'ua rehe! Tape'ag̃ataruhui ti hehe pejipy'a nog̃atuukare'yma. 30A'ereki yvyakotyve'g̃a gwyripeve'g̃a nhag̃ataruhu a'ea rehe nhaporemo – kiroki g̃a ndojikogi Tupana'ga rehe. Tape'ag̃ataruhui ti hehe a'ero. A'ereki gaha penduvete'ga okwaha pe mbatere'ymame togwereko ti g̃a g̃wig̃wia javo, ei Jesus'ga.\n31—Tupana'ga ko penduvihavuhuhete'ga. Pejirokwa ti pejikovo ganhi'ig̃a rupi gaha ko jiruvihavuhuhete'ga javo, ei Jesus'ga. Pe ndekorame ganhi'ig̃a rupi po ti Tupana'ga imbuhupavi mbatera pe me nehẽ togwereko paravuhu ti g̃a javo, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\nIkatuheteva'ea yvagi pe\n(Mateus 6.19-21)\n32Kiro Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe:\n—Pe ko napende'yi jireheva'ero. Tapekyhyji ti. A'ereki Tupana'ga e'i pe me: \"Opomongo pota ji huvihavamo ji pavẽi.\" 33Pemondo ti penhimbatera ojipe'g̃a pe itambere'ia pyhyga g̃a hugwi. Itambere'ia ti pemondo a'ero imbatere'ỹve'g̃a pe. Po nahã pe ndekokatui, a'ero po ti pe herekoi pejive yvagi pe nehẽ. Ikatu hete po ti peapoa pevo gwe'yjamo a'ero nehẽ. Niymyani po ti nehẽ. Namomini po ti nehẽ. Iporomive'ga ndohoi yvagi pe imima aheapoa. Mbatera nombote'vari aheapoa yvagi pe.\n34—Nurã ji ei pe me: Penhiitambere'ia ti pemondo imbatere'ỹve'g̃a pe. Po avo yvya koty peapoa uvame, a'ero yvyakotyva'ea rehe pe pemondo pejeaporog̃ita jipi. Po yvagi pe peapoa uvame, a'ero yvagipeva'ea rehe pe pemondo pejeaporog̃ita imohina jipi, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\nNdokiri huvihava'gapyrive'ga\n(Mateus 24.43-44)\n35—Peko katu ti jirura'jahava pota. Peko ti g̃a ja – kiroki g̃a omongi oku'ayvira xanhimboavujikwe ti javo, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. Peko ti g̃a ja no – kiroki g̃a ombojapy'u lamparina tihepia katu ti ikwahava javo. 36Peko ti g̃a ja – kiroki g̃a e'i: \"Aerẽ po ti nhandepojykahara'ga ruri. Uhu po ti ga toryva hugwi ojipe'g̃a mohembirekohava hugwi,\" ei g̃a gajivyhava pota. Ga rurame okwaokwa porta rehe, kotihĩ g̃a ipe'ai ga pe.\n37—Pyry hete po ti g̃a pe nehẽ – kiroki g̃a ndokiri opojykahara'ga rurame, ei Jesus'ga g̃a pe. Amombe'u katu ji pe me: Onhimboavujikwe ti g̃apojykahara'ga imongiavo oku'ayvira nehẽ ta'apo ti ji mbatera g̃a pe javo. A'ero po ti ga g̃a mboapygi mesa pyri herua mbatera imondovo g̃a pe nehẽ to'u ti g̃a javo. \"Pepyry hete pe jirura potari,\" e po ti ga nehẽ imondovo g̃a pe nehẽ.\n38—Po g̃apojykahara'ga jivyrame toryva hugwi ypyhaji'i, pyry hete po ti ndokirive'g̃a pe nehẽ. A'ereki ga gwepia g̃akire'yma. Pyry hete po ti ndokirive'g̃a pe nehẽ ga jivyrame ko'ema koty. A'ereki ga gwepia g̃akire'yma, ei Jesus'ga g̃a pe g̃a mbo'eavo ojo'java'ea pyvõ.\n39—Onga jara'ga ndokwahavi iporomive'ga rura g̃wonga pe, ei Jesus'ga. Po ga okwaha, gwepia katu po ga g̃wonga a'ea rupi hamo iporomive'ga mongiukare'yma hamo, ei Jesus'ga. A'ea pe pekwaha, ei Jesus'ga.\n40—Nurã ji ei pe me: Penhimboko'i ti a'ero penhimboavujikwea jirura'java pota ji mbuhua, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. Pe nhimboha'uve'ymame po ti ji ruri yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no, ei Jesus'ga.\nNahã ahe ombojikoguka ojihe\n(Mateus 24.45-51)\n41A'ero Pedro'ga ei Jesus'ga pe:\n—Ma'g̃a pe nde imombe'ui a'ea ojo'java'ea? Mara'ngu po ore ve jate nde imombe'gwovo torohendu katu ti? Mara'ngu po ojipe'g̃a pe no nde imombe'gwovo tohendu katu ti g̃a ore pavẽi? ei ga Jesus'ga pe.\n42A'ero Jesus'ga nhandepojykaharete'ga ei Pedro'ga pe:\n—Kiroki ga ombojikoguka opojykahara'ga pe ojihe gweaporog̃itakaturo – marã ga rekokatui? ei Jesus'ga. Kiro po ti ji garekokatua mombe'ukatui pe me pe mbo'eavo ojo'java'ea pyvõ. Gwepia katu ga opojykahara'ga mbatera, ei Jesus'ga. Ga pe gapojykahara'ga ei a'ero ohorame: \"Nde po ti jipyrive'g̃a ndepiakatuharamo. Ema'ẽ ti nhimbatera g̃a pe g̃andetakwera ja jipi to'u ti g̃a javo.\" Nahã ga ei ojipyrive'ga pe ogwovo.\n43—A'ero gapyrive'ga jara'g̃a ndepiakatui imondovo g̃a pe g̃a nderekovo g̃andepiakatuharamo ga horame.\n—Aerẽ gapojykahara'ga jivyri ua. G̃a ndepiagame ga ei: \"G̃a ndepia katu reki ga imondovo g̃a pe,\" ei ga.\n—Pyry hete g̃andepiakatuhara'ga pe a'ero, ei Jesus'ga imombe'gwovo. 44Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Aerẽ po ti gapojykahara'ga ei ga pe nehẽ: \"Ehepia katu pa ti a'ero nhironga jigwyra reheve nhimbatera reheve no.\" Nahã po ti ga ei nehẽ toko ti ga herekohavamo ji ve javo, ei Jesus'ga.\n45—Po g̃andepiakatuhara'ga ei oyvyteri pe opojykahara'ga rure'ymame: \"Mbaigwe po ti jipojykahara'ga jivyri nehẽ,\" e po ga. A'ero po ga ndohepiakatui opojykahara'gapyrive'g̃a, ei Jesus'ga. Onupã po ga g̃a akwaimbae'g̃a kunhangwera'g̃a ndeheve g̃a poravykyrame. O'u hete po ga gambatera. Heagwyry po ga no. 46Nomboha'uvi ga ga upa nduri po ti jipojykahara'ga kiro nehẽ javo.\n—A'ea rupi po ti gapojykahara'ga ruri ovahema nehẽ, ei Jesus'ga. Gapojykahara'ga ga rovaja'rogukari. A'ereki ga ndokoi ganhi'ig̃a rupi. Nahã po ti gapojykahara'ga ga mongoukari ahe pyri nehẽ – kiroki ahe nohendukatui, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\n47Kiro Jesus'ga imombe'ui ojipea g̃a pe. G̃a mbo'eavo ga ei:\n—Ojipe'ga okwaha opojykahara'ga remimbotarimova'ea. Emo ga ndokoi ganhi'ig̃a rupi onhimboavujikwere'yma. A'ero po ti gapojykahara'ga ga nupanupãheteukari nehẽ, ei Jesus'ga. 48Ojipe'ga ndokwahavi opojykahara'ga remimbotarimova'ea. Ga rekote'varuhurame po ti gapojykahara'ga ga nupãi hamo. Emo po ti gapojykahara'ga ga nupa'ĩukari nehẽ, ei Jesus'ga.\n—Na tuhẽ. Kiroki g̃a pe ahe omondo hete – g̃a na jitehe po ti tomondo hete hamo. Kiroki g̃a pe ahe koji'i omondo – g̃a po ti koji'i tomondo hamo, ei Jesus'ga imombe'gwovo.\nOjogwayva po ti g̃a ji rehe nehẽ, ei Jesus'ga\n(Mateus 10.34-36)\n49—Ajo ji yvya koty jitekovo tamboukwaha yvyakotyve'g̃a ndeaporog̃ita javo. Po kiro g̃andeaporog̃ita ji amboukwaha ojikwe ramo. A'ereki nahã jiporavykyhava, ei Jesus'ga. 50Tupana'ga e'i ji ve: \"Aerẽ po ti ojipe'g̃a imondoi hahyva'ea nde ve nde jukavo nehẽ,\" ei ga ji ve. Tuhu ti hahyva'ea ji ve a'ero. A'ereki ji ga nhi'ĩpo'ru pota. Anhimbaekwahi ji jivy'are'yma hahyva'ea imbuhua.\n51—Marãi pe ji mombe'gwovo? ei Jesus'ga. \"Jesus'ga rura g̃waramo po ti yvyakotyve'g̃a py'a rukatui nehẽ.\" Nahã po pe ei pejiyvyteri pe naerũ? A'e ji pe me: Tape'ei ti a'ea. Jirura g̃waramo po ti g̃apy'a ndukatui nehẽ. Ojogwayva po ti g̃a ji rehe nehẽ, ei Jesus'ga.\n—Ojipe'g̃a po ti ji arõhetei nehẽ. Ojipe'g̃a po ti nanhiarõi nehẽ. Nurã po ti g̃a jogwayvari ji rehe nehẽ.\n52Kiro po ti ongapypeve'g̃a cincove'g̃a jogwayvari nehẽ.\nTrêsve'g̃a po ti doisve'g̃a rayvari nehẽ.\nDoisve'g̃a po ti trêsve'g̃a rayvari nehẽ.\n53Akwaimbae'ga po ti gwayva gwa'yra'ga nehẽ.\nGara'yra'ga po ti ga rayva nehẽ no.\nKunhangwerahẽa po ti gwayva gwa'yrahẽa nehẽ.\nHẽara'yrahẽa po ti hẽa rayva nehẽ no.\nGwayva po ti kunhangwerahẽa o'aihẽa nehẽ.\nHẽa'aihẽa po ti hẽa rayva nehẽ no, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\nIkwahavukahava\n(Mateus 16.2-3)\n54Kiro Jesus'ga ei pevove'g̃a pe:\n—Po kwara ihoa koty hovagwevagwe g̃werĩ kwara, a'ero pe ei: \"Nimbegwei amana,\" pe'e pe. Oky tuhẽ a'ero. 55Po nhimbya hugwi yvytua uhu, a'ero pe ei: \"Kwarahyahi po ti nehẽ.\" Kwarahyahi tuhẽ a'ero. 56Pe pehepia yvaga ikwahava aerẽva'ea. Nurã pe ei: \"Aerẽ po ti ikyri nehẽ.\" Pe pehepia avova'ea ikwahava aerẽva'ea. Nurã pe ei: \"Aerẽ po ti kwarahyahi nehẽ.\" A'ea pe pekwaha katu.\n—Emo imbaragwahave'ỹve'g̃a ja po pe reki. Pehepia tehe pe ojipeva'ea ag̃wamova'ea – kiroki a'ea ikwahavuka aerẽva'ea. Emo pe napembaragwahavi reki aerẽva'ea rehe, ei Jesus'ga g̃a pe. Pe ko ahemoandyandyiva'ero! ei Jesus'ga. Maranameuhũ pe napembaragwahavi ag̃wamova'ea rehe nhinhi'ig̃a renduvame! Onhimiva'ea nhinhi'ig̃a pe me naerũ?\nPejeaporog̃ita ti, ei Jesus'ga\n(Mateus 5.25-26)\n57—Pe tuhẽ pekwaha hamo! ei Jesus'ga. Maranameuhũ pe napendeaporog̃itakatui naerũ ikwahave'yma? Pekwaha ti! ei Jesus'ga. 58Kiro po ti ji imombe'ui pe me ikwahavuka pe me nahã ti pejeaporog̃ita katu javo. Ji rendu ti a'ero.\n—Po nde te'varuhuro ojipe'ga pe, a'ero po ti ga ei nde ve nehẽ: \"Xaho tuhẽ ji rupi juiz'ga pyri,\" e po ti ga nehẽ. \"Ga pe po ti ji nderekote'varuhua mombe'ui nehẽ te'i ti ga nhandereaporog̃ita pe javo,\" e po ti ga nde ve nehẽ. Ga nde rerohorame juiz'ga pyri ejirokwa ti javo ga pe ga ma'ngoma'ngoga ga rupi egwovo. Ere ti ga pe: \"Nhande tuhẽ ti xanhimbovyvy na'ẽ.\" A'ea ti ere ga pe. Po ti nde nerema'ngoma'ngogi ga pehea rupi nehẽ, a'ero po ti ga nde rerohoahyi juiz'ga pyri. A'ero po ti juiz'ga nde mondoukari guarda'ga pe nehẽ. Guarda'ga po ti nde mongi cadeia pype nehẽ. 59A'e ji pe me: A'ea pype po ti nde pytai nehẽ. Nde imondokatupave'ymame ikwepykava, a'ero po ti guarda'ga nanerenohema'javi nehẽ, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/12\/","date":"2018-08-16T13:45:59Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221211000.35\/warc\/CC-MAIN-20180816132758-20180816152758-00547.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000092983,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":6,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.000009298324585}","num_words":2315,"character_repetition_ratio":0.086,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.505,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Mateus 10\nDozeva'ea Jesus'ga remimbo'eharava'ea gamoirũharava'ea\n(Marcos 3.13-19; Lucas 6.12-16)\n1G̃wemimbo'ehara'g̃a dozeve'g̃a mbuhurukarame ojipyri, kiro Jesus'ga g̃a mbopopoakari tombojipe'a ti g̃a anhag̃a ojipe'g̃a hugwi javo. Kiro ga g̃a mbopopoakari tokwaha pa ti g̃a karugwara imombiga itetirũave'g̃a hugwi javo. Kiro ga g̃a mbopopoakari tokwaha pa ti g̃a ipopoakare'ỹve'g̃a mbopopoaka javo. 2Dozeve'g̃a ko Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a gamoirũhara'g̃a. G̃a ko nahã:\nMokonha'g̃a ko Simão'ga André'ga pavẽi onhoirũ'g̃a. Pedro irũa Simão'ga rera. Ga ko Jesus'ga moirũhara'ga ypy.\nMokonha'g̃a ko Tiagova'ea João'ga pavẽi onhoirũ'g̃a. G̃a ko Zebedeu'ga ra'yra'g̃a.\n3Mokonha'g̃a ko Filipe'ga Bartolomeu'ga pavẽi.\nMokonha'g̃a ko Tomé'ga Mateus'ga pavẽi. Mateus'ga ko itambere'ia mono'õharagwera'ga governo pe.\nMokonha'g̃a ko Tiago'ga Tadeu'ga pavẽi. Tiago'ga ko Alfeu'ga ra'yra'ga.\n4Mokonha'g̃a ko Simão'ga Judas Iscariotesva'ea pavẽi. Simão'ga ko zelotes'g̃a nde'yja'ga – kiroki g̃a ndokoi governo rehe romanos'g̃a ndehe. Judas Iscariotesva'ea aerẽ Jesus'ga mondouka okote'varuhuve'g̃a pe ga pyhyguka g̃a pe.\nNahã ko dozeve'g̃a nhaporemo Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a gamoirũhara'g̃a.\nJesus'ga remimbo'eharava'ea omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a\n(Marcos 6.7-13; Lucas 9.1-6)\n5G̃ahã dozeve'g̃a Jesus'ga g̃a mondoukari tomombe'u ti g̃a Tupana'ga nhi'ig̃a javo. G̃a mondoukarame ga ei g̃a pe:\n—Tapehoi ti nhandere'yja'g̃arũive'g̃a cidades pe judeus'g̃arũive'g̃a cidades pe, ei Jesus'ga. Tapehoi ti pevo. Tapehoi ti samaritanos'g̃a cidades pe no, ei Jesus'ga.\n6—Nhandere'yja'g̃a pyri jate israelitas'g̃a pyri jate ti peho. G̃a ko ovelhas ja. Ovelhas oka'nhy jipi herekoe'ymame gwepiakatuharamo. Akoja ja ko nhandere'yja'g̃a ika'nhyva'ea ja, ei Jesus'ga. 7Pehorame g̃a pyri ti pemombe'u katu g̃a pe. Pe'ji ti g̃a pe: \"Tupana'ga oko g̃werĩ nhanderuvihavuhuhetero nhande repiakatuavo yvya koty nhande mongovo onhi'ig̃a rupi.\" A'ea ti pe'ji g̃a pe, ei Jesus'ga. 8Pemombi ti karugwara itetirũave'g̃a hugwi. Pemoka'ẽ ti g̃ajagwa ijaijauhuve'g̃a hugwi. Pembogwera ti omanove'g̃a g̃amanoa hugwi. Pembojipe'a ti Diabo'gapyriva'ea anhag̃a ojipe'g̃a hugwi. Nahanahã ti pepokopoko nhandere'yja'g̃a.\n—Ji pe mbopopoaka topoko ti g̃a g̃a javo, ei Jesus'ga. Ji nda'ei pe me: Opombopopoaka ji ko. Nurã ti pembuhu ji ve itambere'ia mbatera reheve. A'ea rũi ji a'e pe me, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. A'ero g̃a pokogame ti tape'ei g̃a pe: \"Pembuhu ore ve itambere'ia mbatera reheve.\" A'ea rũi ti pe'ji, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\n9—Taperohoi ti itambere'ia pehorame, ei Jesus'ga. 10Taperohoi ti sacola pehorame. Taperohoi ti irũa tapy'ynhapira camisa'java'ea. Taperohoi ti irũa sapatos. Taperohoi ti yvyra pejikohavamo. A'ea nhaporemo ti taperohoi. Pevove'g̃a po pe poraka pe pokoga hamo, ei Jesus'ga g̃a pe.\n11—Pevahemame g̃acidades pe g̃acidades'i pe no pe'ji ti cidadespeve'g̃a pe: \"Ma'g̃a pyry avova'ero? Ga pyri ore pytapotari.\" A'ea ti pe'ji. Pyryve'ga repiagame ti peju ga pyri jate pejijyje'yma garonga hugwi. Aerẽ po ti pe hoi ojipe pe cidade pe nehẽ. A'ero jate ti pejijyi garonga hugwi pejigwovo a'ero nehẽ, ei Jesus'ga. 12Pepytarame g̃anonga pype ti pe'ji ongapypeve'g̃a pe pendoryvamo g̃a ndehe. Pe'ji ti g̃a pe: \"Tu katu ti pepy'a!\" A'ea ti pe'ji g̃a pe. 13Po g̃a pyryvamo, a'ero po ti g̃apy'a rukatui tuhẽ nehẽ.\n—Po g̃a ndapyryvi, a'ero ti pe'ji g̃a pe: \"A'e tehe ji pe me pepy'a ti tu katu javo.\" A'ea ti pe'ji g̃a pe tukatuyme ti g̃apy'a javo, ei Jesus'ga g̃a pe. 14Po ongapypeve'g̃a ndohoryvi pe ndehe tapepytai ore pyri javo, a'ero ti tapepytai g̃anonga pype. Po g̃a nohendupotari pe imombe'urame Tupana'ga nhi'ig̃a g̃a pe, a'ero ti tapepytai g̃anonga pype, ei Jesus'ga.\n—Na jitehe ti tapepytai cidade pe g̃a ndoryve'ymame pe ndehe hendupotare'yma Tupana'ga nhi'ig̃a, ei Jesus'ga. Pehorame g̃a hugwi pemonduru ti otimbuguhua pejipya hugwi oropohi ore pe hugwi javo, ei Jesus'ga. 15Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Aerẽ mbapava koty po ti g̃a hepiagi hahyva'ea ojihe Tupana'ga omanove'g̃a mono'ombavame g̃a ndeheve nehẽ. G̃a mono'ombavame po ti ga ei g̃a pe nhaporemo nehẽ peko te'varuhu pe javo. A'ereki g̃a nohendukatupotari ganhi'ig̃a. Koji'i po ti hahy g̃a pe Sodomapeve'g̃a hohe Gomorrapeve'g̃a hohe no, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\nOmondo ahe hahyva'ea ahe ve\n(Marcos 13.9-13; Lucas 21.12-17)\n16—Ji rendu ti, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. Kiro po ti ji pe mondoi okote'varuhuve'g̃a pyteri pe. Peko po ti pe ovelhas ja ipopoakare'ỹva'ea ja pejigwovo g̃apyteri pe nehẽ. Onharõ ja'gwara'java'ea lobos ovelhas pyhyga otiruahũro jupe. Na jitehe po ti okote'varuhuve'g̃a tiruahũro pe me nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe. Nurã po ti mboja ja penhimboko'i hete ikwahaheteavo penhimombaragwahava g̃a ndehe nhaneirũa rũi ko g̃a javo. Inambua nomondoi hahyva'ea nhande ve. Inambua ja ti tapemondoi hahyva'ea ojipe'g̃a pe. Peko katu katu ti ojipe'g̃a pe, ei Jesus'ga g̃a pe.\n17—Penhimboko'i ti okote'varuhuve'g̃a hugwi pejikovo. A'ero po ti g̃a pe pyhygi pe nderohoahyavo imohig̃atuhara'g̃a ndovai pyteri pe ojatykahai pe nehẽ. Pevo po ti g̃a pe nupanupãi yvyra pyvõ, ei Jesus'ga g̃a pe. 18Governador'g̃a ndovai pyteri pe po ti g̃a pe nderohoukari gwuvihavuhu'g̃a ndovai pyteri pe no. G̃andovai pyteri pe po ti g̃a pe nderohoukari nehẽ timboja tehe ti g̃a ndehe javo. Nahã po ti g̃a ndekote'varuhui pe me nehẽ pendekoro g̃waramo jireheva'ero, ei Jesus'ga. A'ea rupi po ti pe ji mombe'ukatui g̃a pe judeus'g̃arũive'g̃a pe nhaporemo tojiko ti g̃a Jesus'ga rehe javo, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\n19—G̃a pe nderohoukarame g̃andovai pyteri pe ti tape'ei na'ẽ pejiyvyteri pe: \"Maramarã po ti nhande nhi'ig̃i g̃a pe nehẽ? Gara po ti nhande ei g̃a pe nehẽ?\" A'ea ti tape'ei pejivy'are'yma, ei Jesus'ga g̃a pe. G̃a pe nderohoukarame g̃andovai pyteri pe po ti Tupana'ga penduvete'ga okwahaheteuka pe me nehẽ nahanahã ti pe'ji g̃a pe javo. 20Hehe po ti gara'uva pe monhi'ig̃uka pe mbo'eavo nehẽ. Nurã po ti penhi'ig̃a rũi pe imombe'ui g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\n21Aerẽ po ti peirũ'g̃a pe nderohoahyukari gwuvihava'g̃a pe nehẽ tojuka ti g̃a g̃a javo. Penduva'g̃a no, g̃a po ti pe nderohoahyukari gwuvihava'g̃a pe nehẽ no tojuka ti g̃a g̃a javo. Penda'yra'g̃a vehevi po ti napearõa'javi pe nderohoahyuka gwuvihava'g̃a pe nehẽ no tojuka ti g̃a g̃a javo, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. 22G̃a nhaporemo po ti oko pa pe ndehe pe arõe'ỹheteavo pejikoga g̃waramo ji rehe. Po ti pe nhimboitai avuirama pepohire'yma ji hugwi, a'ero po ti ji pe nderohoi yvagi pe pe mongovo avuirama jijipyri nehẽ, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\n23—G̃a ndekote'varuhurame pe me ti penhiminhimi g̃a hugwi. Pejijyjijyi ti pejigwovo ojipejipe pe cidades pe. A'ero he'yjuhuva'e pe cidades pe po ti pe hoi ji mombe'gwovo g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. Pehoa renonde cidades pe nhaporemo Israelpeve'g̃a gwyri pe po ti ji ajora'ja yvya koty yvyakotyva'ero yvagipeva'ero nehẽ, a'e ji pe me imombe'ukatuavo, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\n24—A'e ji kiro pe me: G̃ambo'ehara'ga koji'i garemimbo'ehara'g̃a hohe, ei ga. Na jitehe g̃apojykahara'ga koji'i gapyrive'g̃a hohe, ei Jesus'ga. 25Po g̃a jigwarai g̃ambo'ehara'ga rehe, a'ero po na jitehe g̃a jigwarai garemimbo'ehara'g̃a ndehe no. A'ero po a'ea pyry garemimbo'ehara'g̃a pe hamo, ei Jesus'ga. G̃a erame Belzebu onga jara'ga pe g̃a ete'varuhui ga pe ojigwaraita ga rehe. A'ereki Belzebu irũa Diabo'ga rera. Po g̃a ei Belzebu onga jara'ga pe, a'ero koji'i po ti g̃a ete'varuhui garongapypeve'g̃a pe gapyrive'g̃a pe ojigwaraita g̃a ndehe nehẽ, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\nTapekyhyji ti g̃a hugwi, ei Jesus'ga\n(Lucas 12.2-7)\n26—Tapekyhyji ti g̃a hugwi, ei Jesus'ga. A'ereki ji a'e pe me: Tupana'ga po ti imboukwahavi onhimiva'ea hepiuka ikwahavuka henduvukapava nehẽ, ei Jesus'ga.\n27—Kiroki a'ea ji amombe'u ypytunimo pe me – a'ea ti pemombe'u arimo ojipe'g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. A'ea ji ei javo: Kiroki a'ea ji amombe'u nhimi pe me – a'ea jitehe ti pemombe'u g̃andovaki tohendu pa ti g̃a javo, ei Jesus'ga g̃a pe.\n28—Tapekyhyji ti pejukapotave'g̃a hugwi. Pe jukarẽ tegwete pemondohavag̃wama hahyva'ea ruvihava pype, ei Jesus'ga. Tupana'ga hugwi ti pekyhyji. Gaha ipopoaka hete ahe jukavo ahe momboa tata pype hahyva'ea ruvihava pype ipotarame, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\n29—Maramomi itambere'ia gwyra'ia rehe? Ndahe'yi po hehe. Dois rehe gwyra'ia rehe po ojipeji'i jate itambere'ia. Tupana'ga gwepia katu gwyra'ia penduvete'ga. Ga ipotare'ymame gwyra'ia ndohiri'i'i. Ga ipotarame jate gwyra'ia ihiri yvyvo omanomo, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\n30—Koji'i hete reki Tupana'ga pe ndepiakatui. A'ereki ga okwaha jitehe reki pe'ava nhaporemo he'yjuhuva'ea. Okwaha pa ga pe'ava nhaporemo he'yje'ỹva'ea. Nahã ga pe kwahahetei pe ndepiakatuavo. 31Tapekyhyji ti a'ero. A'ereki Tupana'ga e'i pe me: \"Ahepia katu ji gwyra'ia he'yjuhuva'ea. Koji'i ji rekoi pe ndehe pe ndepiakatuavo,\" ei Tupana'ga, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\nPo nahã ahe ji mombe'ui, ei Jesus'ga\n(Lucas 12.8-9)\n32—E'i po ahe ji mombe'gwovo a'ero, ei Jesus'ga. \"Ajiko ji Jesus Cristo'ga rehe. Ga oko jipojykaharetero.\" A'ea po ahe ei ojipe'g̃a pe hamo. Po nahã ahe ji mombe'ui, a'ero po ti ji ahe mombe'ui jiruva'ga pe yvagipeve'ga pe nehẽ g̃a ko jireheva'ero javo ga pe nehẽ, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\n33—E'i po ojipe'g̃a ji mombe'gwovo: \"Ndajikogi ji Jesus Cristo'ga rehe. Ga ndokoi jipojykaharetero.\" A'ea po g̃a ei ojipe'g̃a pe. Po nahã g̃a ji mombe'ui, a'ero po ti ji g̃a mombe'ui jiruva'ga pe yvagipeve'ga pe nehẽ g̃a ndokoi jireheva'ero javo ga pe nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\nOjogwayva po ti g̃a ji rehe nehẽ, ei Jesus'ga\n(Lucas 12.51-53; 14.26-27)\n34—Marãi pe ji mombe'gwovo? ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. \"Jesus'ga rura g̃waramo po ti yvyakotyve'g̃a py'a rukatui nehẽ.\" Nahã po pe ei pejiyvyteri pe naerũ? Tape'ei ti a'ea. Jirura g̃waramo po ti g̃apy'a ndukatui nehẽ. Ojogwayva po ti g̃a ji rehe nehẽ, ei Jesus'ga. 35Ojipe'g̃a po ti ji arõhetei nehẽ. Ojipe'g̃a po ti nanhiarõi nehẽ. Nurã po ti g̃a jogwayvari ji rehe nehẽ.\n\"Akwaimbae'g̃a po ti gwayva uva'g̃a nehẽ.\nKunhangwera'g̃a po ti gwayva oy'g̃a nehẽ.\nKunhangwera'g̃a po ti gwayva g̃wembireko'g̃a y'g̃a nehẽ.\n36Ongapypeve'g̃a po ti nonhoarõhetei nehẽ,\" ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\n37—Kiroki g̃a oarõ hete uva'g̃a nhiarõa hohe – g̃ahã ti tokoyme nhiremimbo'eharamo. A'ereki nanongara'g̃a ndapyryvi. Kiroki g̃a oarõ hete oy'g̃a nhiarõa hohe – g̃ahã ti tokoyme nhiremimbo'eharamo no, ei Jesus'ga. A'ereki nanongara'g̃a ndapyryvi. Kiroki g̃a oarõ hete gwa'ykwaimbe'g̃a nhiarõa hohe – g̃ahã ti tokoyme nhiremimbo'eharamo, ei Jesus'ga. A'ereki nanongara'g̃a ndapyryvi. Kiroki g̃a oarõ hete gwa'ykunha'g̃a nhiarõa hohe – g̃ahã ti tokoyme nhiremimbo'eharamo no. A'ereki nanongara'g̃a ndapyryvi.\nA'ea Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe koji'i ti g̃a tanhiarõ hete javo.\n38—Kiroki g̃a oko pota nhiremimbo'eharamo – po ti ojipe'g̃a imbohahyukari g̃a pe g̃a jukavo vehevi nehẽ peko pe Jesus'ga reheva'ero javo g̃a pe, toko jitehe ti g̃a nhiremimbotarimova'ea rehe opohire'yma ji hugwi. Okoe'ymame nhiremimbotarimova'ea rehe, g̃a ti tokoyme nhiremimbo'eharamo nehẽ. A'ereki nanongara'g̃a ndapyryvi, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\n39—Kiroki g̃a ndokopotari nhiremimbo'eharamo tajijukayme ti g̃a javo – g̃a po ti omano ogwovo hahyva'ea ruvihava pype nehẽ, ei Jesus'ga.\n—Kiroki g̃a ojipe'g̃a g̃a jukai g̃a jikoga g̃waramo ji rehe – omanorẽ po ti g̃a oho upa avuirama Tupana'ga pyri nehẽ, ei Jesus'ga.\nTupana'ga po ti omondo ikwepykava nehẽ\n(Marcos 9.41)\n40—Kiroki g̃a horyory pe ndehe g̃a ko Jesus'gareheva'ero javo – g̃a ndoryndoryvamo ji rehe reki, ei Jesus'ga. Kiroki g̃a horyory ji rehe nde ko Tupana'ga repykaramo javo – g̃a ndoryndoryvamo nhimbuhurukara'ga rehe reki, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.\n41—Po Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'ga ruri g̃a pyri. Po g̃a ndoryndoryvamo ga rehe ga ko omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a javo, a'ero po ti g̃a pe Tupana'ga imondoi ikwepykava nehẽ. Nanongara jitehe po ti Tupana'ga imondoi ikwepykavamo g̃a pe nehẽ – kiroki ikwepykava Tupana'ga omondo onhi'ig̃a mombe'uhara'ga pe no, ei Jesus'ga. Kiroki g̃a horyory pyryve'ga rehe ga ko oko Tupana'ga nhi'ig̃a rupi javo – g̃a pe po ti Tupana'ga imondoi ikwepykava nehẽ. Nanongara jitehe po ti Tupana'ga imondoi ikwepykavamo g̃a pe nehẽ – kiroki ikwepykava Tupana'ga omondo pyryve'ga pe no, ei Jesus'ga.\n42—Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Po g̃a omondo yhya vehevi iroyxag̃ahiva'ea ipyahuve'ga pe nhiremimbo'ehara'ga pe to'u ti ga javo. Po g̃a imondoi ga pe ga ko oko Jesus'ga remimbo'eharamo javo – g̃a pe po ti Tupana'ga ikwepykava imondoi a a'ero nehẽ, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Matt\/10\/","date":"2018-08-15T01:28:00Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221209755.32\/warc\/CC-MAIN-20180815004637-20180815024637-00150.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":1810,"character_repetition_ratio":0.115,"word_repetition_ratio":0.011,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.519,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Lucas 13\nPemano pejigwovo hahyva'ea ruvihava pype nehẽ\n1A'ea Jesus'ga imombe'urẽ pevove'g̃a pyteripeve'g̃a ei Jesus'ga pe:\n—Pilatos'ga ahe jukaukari ojiheva'ea Galiléiapeva'ea ko. Okwava'ẽ pota Galiléiapeva'ea mbatepyryva ikwava'ẽhava rehe Tupana'ga pe okovo. Ahe mbatepyryva jukarame Pilatos'ga ahe jukaukari. Aherekoa ono'õ mbatepyryva rekoa pavẽi ga ahe jukaukarame, ei g̃a Jesus'ga pe.\n2A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Pe'e po pe pejiyvyteri pe: \"Tiruahũ ahe Galiléiapeva'ea ogwyripeve'g̃a hohe. Nurã Pilatos'ga ahe jukaukari.\" A'ea po pe ei naerũ? ei Jesus'ga g̃a pe.\n3—A'e ji pe me: Pe ndapekwahavi pe'erame nanongara. A'ereki ahegwyripeve'g̃a oko te'varuhu ahe ja. Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi pejikovo. Pepohire'ymame jugwi pe nhaporemo po ti pemano no pejigwovo hahyva'ea ruvihava pype nehẽ.\n4—O'a onga jo'ajo'ara Jerusalémmeva'ea rehe dezoitova'ea rehe ahe jukavo Siloépeve'g̃a gwyri pe. Pe'e po pe pejiyvyteri pe: \"Tiruahũ dezoitova'ea ojipe'g̃a hohe Jerusalémmeve'g̃a hohe. Nurã ahe rehe onga jo'ajo'ara ari.\" A'ea po pe ei naerũ?\n5—A'e ji pe me: Pe ndapejapyakakatui ahe rehe. A'ereki Jerusalémmeve'g̃a oko te'varuhu ahe ja. Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi. Pepohire'ymame jugwi pe nhaporemo po ti pemano no pejigwovo hahyva'ea ruvihava pype nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\nAhã yva'ia figueira rehe\n6Kiro Jesus'ga imombe'ui g̃a pe ojo'java'ea. G̃a mbo'eavo ga ei g̃a pe:\n—Akwaimbae'ga oho ko pe uva tymipyra pype. Pevo i'yva ami figueira. Oho ga heka hehe yva'ia figo ta'u ti javo. Ndogwerekoi yva'ia figo hehe reki. 7A'ero ga ei g̃wemitymipyra repiakatuhara'ga pe: \"Três anos imbokwara'ara'ari ji rujirurame avo heka figo figueira rehe. Ahã reki. Eha ti a'ero. A'ereki o'ã novĩa yvya po'ruavo,\" ei ga.\n8—A'ero garemitymipyra repiakatuhara'ga ei: \"Na ti ojipeji um ano imbokwara'ari hehe nehẽ. Kiro po ti ji hyvykoi yvya imondovo i'atagwera yvapoa pyri nehẽ. 9Po i'a nehẽ, a'ero pyry. Po ndi'ai nehẽ, a'ero ti emboharuka,\" ei ga ga pe, ei Jesus'ga imombe'gwovo.\nJesus'ga omombi onhimombeva'ea karugwara\n10Aerẽ sábado rupi kiro Jesus'ga g̃a mbo'ei gwe'yja'g̃a jatykahava pype. 11Ipype kunhangwerahẽa rekoi. He'yiva'ea dezoito anos imbokwara'ari hẽatetirũa rehe. A'ea rupi hẽa nopo'ag̃atui. Onhimombe hẽa okovo. A'ereki anhag̃a nomopo'ag̃atuukari hẽa pe. 12Hẽa repiagame Jesus'ga ei hẽa pe:\n—Kunha, ei ga. Avo ejo.\nHẽa rurame ga pyri ga ei hẽa pe:\n—Ndepiro'y nde netetirũa hugwi kiro, ei ga.\n13Hẽa rehe ga pokogi kiro. A'ero kotihĩ hẽa po'ag̃atui. Tupana'ga mboheteavo hẽa ei:\n—Pyry hete Tupana'ga ji ve, ei hẽa gworygworyvamo ga rehe.\n14Kiro huvihava'ga judeus'g̃a jatykahava pype ga nhimboahivi Jesus'ga pe. A'ereki sábado rupi Jesus'ga omombi hẽatetirũa judeus'g̃a poravykye'yma rupi. A'ero huvihava'ga ei ipypeve'g̃a pe:\n—Oporavyky po ahe ojipea rupi seis dias rupi hamo. A'ea rupi ti pejo tomombi ga petetirũa. Sábado rupi rũi po ti ga tomombi petetirũa nehẽ, ei ga g̃ajatykahava jaramo.\n15A'ero Jesus'ga nhandepojykaharete'ga ei ijara'ga pe ipypeve'g̃a pe no:\n—Pe'e pe ji ve: \"Oko te'varuhu ga. A'ereki ga oporavyky sábado rupi.\" Nahã pe ei ji ve, ei Jesus'ga. Pehe reki okokatu'ãva'ero peko. Pe nhaporemo peporavyky sábado rupi no! A'ereki sábado rupi pembopiro'y penhenymbava boi burro reheve hapyja hugwi herogwovo y pe imboy'gwovo.\n16—Hẽa reki, Abraãova'ea rakykwepoharamo ko hẽa, ei Jesus'ga. Satanás'ga okote'varuhuva'ea ruvihavuhu'ga anhag̃a ruvihavuhu'ga, gaha hẽa pojykauka ojipyriva'ea pe. Nurã hẽa nopo'ag̃atua'javi. He'yiva'ea dezoito anos imbokwara'ara'ari hẽa pojykaukarame. Jihi a'e: Pyry ji imbopiro'yi karugwara hẽa hugwi sábado rupi, ei Jesus'ga.\n17Ga nhi'ig̃ame ga'arõe'ỹve'g̃a ndipoyjayjari. Ipypeve'g̃a reki g̃a ndoryndoryvamo Jesus'ga rehe onhimongyavo. A'ero g̃a ei:\n—Oapo hete Jesus'ga ahemonhimomby'ava'ea pyryva'ea. Ipopoaka hete ga, ei g̃a gworyvamo garembiapopava rehe.\nMostarda ra'ynha xunhiheteva'ea\n(Mateus 13.31-32; Marcos 4.30-32)\n18Ojo'java'ea pyvõ Jesus'ga g̃a mbo'ei. A'ero ga ei:\n—Marã hekoi kiro yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo? A'ea rehe po ti ji pe mbo'ei ikwahavuka pe me imombe'gwovo a'ea'java'ea, ei Jesus'ga. 19Akwaimbae'ga gwereko mostarda ra'ynha. A'ea ga itymi ko pe, ei Jesus'ga. Henhunhame mostarda roryroryvamo. Aerẽ yvovouhuro tuhẽ. A'ero gwyra'ia ruri onhimongyavo upa hakã rehe japovo gwaityga, ei Jesus'ga he'yje'ỹve'g̃a po ti he'yjuhu nehẽ javo.\nPão imbovuhava\n(Mateus 13.33)\n20Ojipea pyvõ ojo'java'ea pyvõ Jesus'ga g̃a mbo'ei. A'ero ga ei:\n—Marã hekoi kiro yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo? A'ea rehe po ti ji pe mbo'ei ikwahavuka pe me imombe'gwovo a'ea'java'ea, ei ga. 21Kunhangwerahẽa opyhy he'yiva'ea vinte e cinco quilos de farinha de trigo, ei ga. Trigo pype hẽa imbojihe'ari imbovuhava ta'apo ti ji pão javo. A'ero hẽa igwaragwarai humbirimbiriga trigo ru'uma. Igwaigwavete imbovuhava onhinhamba trigo ru'uma pype imbovuvupava, ei Jesus'ga igwaigwavete po ti g̃a herojijyi ojeaporog̃ita nehẽ javo.\nPorta'ia ndipypiriva'ea\n(Mateus 7.13-14, 21-23)\n22Aerẽ Jesus'ga hogahoi ojipejipe pe cidades pe. Cidades'i pe ga hoi no. Pevopevo ga g̃a mbo'embo'eavo ogwovo Jerusalém me.\n23Pevove'ga e'i Jesus'ga pe:\n—Orepojykaharetero emombe'u ore ve. Tupana'ga omombo aherekote'varuhua ahe hugwi okovo. Maramomi g̃a hugwi po ti Tupana'ga imombori g̃andekote'varuhua g̃a nderogwovo yvagi pe nehẽ toko ti g̃a jireheva'ero javo? Ndahe'yi po g̃a? ei ga Jesus'ga pe.\nA'ero Jesus'ga ei g̃a pe:\n24—Ndipypiriva'ea ko porta Tupana'ga ronga apoa. Pejirokwa hete ti penhimongiavo Tupana'ga ronga pype porta'ia rupi ndipypiriva'ea rupi ga pyri. A'e ji pe me: Pejirokwa hete ti penhimongiavo. A'ereki he'yjuhuve'g̃a oki pota garonga pype novĩa. Emo g̃a ndoki.\n25—Aerẽ po ti Tupana'ga po'ami hovapytyma porta nehẽ. Po pe ami mytu'ẽ me a'ea rupi, a'ero po ti pe kwapekwari porta rehe novĩa nehẽ. A'ero po ti pe ei nehẽ: \"Ehovapytymba'vo ti porta ore ve orepojykaharetero.\"\n—A'ero po ti ga ei pe me nehẽ: \"Nahovapytymba'vogi po ti ji pe me nehẽ. Peko pe ambotehero ji hugwi pejikoangave'yma jireheva'ero,\" e po ti ga nehẽ.\n26—A'ero po ti pe ei nehẽ: \"Oro'u ko ore nde pyri ikwehe. Erembo'e nde pehea rupi orecidade rapea rupi ikwehe.\"\n27—A'ero po ti ga ei pe me nehẽ: \"A'e ji pe me: Peko pe ambotehero ji hugwi pejikoangave'yma jireheva'ero. Pejipe'a pa ti ji hugwi pejigwovo. A'ereki nane'ymi pe pekote'varuhu.\" A'ea po ti ga ei pe me nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\n28A'ea rupi po ti pe g̃a ndepiagi nehẽ: Abraão'ga, Isaque'ga, Jacó'ga nehẽ. Pe g̃a ndepiapavi Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uhara'g̃a nehẽ no. Okipavipe po ti g̃a Tupana'ga ronga pype pe g̃a ndepiagame nehẽ. Tupana'ga napemongiukari g̃wonga pe nehẽ. A'ea rupi po ti pe jehe'oi pejihe penhimonha'ngavo hahyrame pejive pevo nehẽ, ei Jesus'ga.\n29—Uhu po ti ojipe'g̃a nehẽ. Kwara ipora hugwi po ti g̃a ndug̃anduri kwara ihoa hugwi no, tyapyra hugwi no, nhimbya hugwi no. G̃a uhu oapyga nehẽ ti'u ti Tupana'ga ronga pype javo, ei Jesus'ga g̃a pe.\n30—Pehendu ti! ei Jesus'ga. Kiroki g̃a huvihava rũi ag̃wamo – jara'g̃a po ti huvihava nehẽ. Kiroki g̃a huvihava ag̃wamo – jara'g̃a po ti ndokoa'javi huvihavamo nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\nJesus'ga oarõ hete Jerusalém\n(Mateus 23.37-39)\n31Kiro fariseus'g̃a nduri ovahema Jesus'ga pyri. Ga pe g̃a ei:\n—Heregwovo avo hugwi. A'ereki Herodes'ga nde juka pota, ei g̃a.\n32A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:\n—Ga ko huvihavatehea jagwa'ria'java'ea ja raposa ja. Peho ji mombe'gwovo ga pe. Pe'ji ti ga pe: \"'Ehendu ti!' ei Jesus'ga nde ve. 'Kiro ji ambojipe'ape'a ahe hugwi anhag̃a Diabo'gapyriva'ea. Amombimombi ji ahetetirũa ahe hugwi no ag̃wamo. Nahã ji poravykyi kiro. Ko'emame na jitehe ti. A'ea py'rovo po ti ji poravykypavi nehẽ.' A'ea Jesus'ga ei nde ve.\" A'ea ti pe'ji Herodes'ga pe, ei Jesus'ga g̃a pe.\n33—Pe'e katu pe pe'erame ji ve: \"Heregwovo.\" Na tuhẽ. Taho ti ji jigwovo pea rupi kiro ko'emame no a'ea py'rovo no jigwovo cidade de Jerusalém me. A'ereki Jerusalém me jate g̃a Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea juka pota jipi. Pevo jitehe po ti g̃a tajijuka nehẽ naerũ! ei Jesus'ga g̃a pe.\nKiro Jesus'ga ei cidadepeve'g̃a pe Jerusalémmeve'g̃a pe:\n34—Jerusalémmeva'ero pe pejuka Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea jipi, ei Jesus'ga. Tupana'ga ahe mondoukarame pe pyri pe peapiapi ahe jipi ahe jukavo, ei Jesus'ga. Inamutig̃a omono'ono'õ gway'ria opepoa gwyri pe. Na jitehe he'yjuhuva'ea rupi ji pe mono'ombotara'jara'javi ji pyri inamutig̃a ja pe nderekokatupota novĩa. Emo pe ndapepotaruhui, ei Jesus'ga.\n35—Pehendu ti a'ero! Kiro po ti Tupana'ga pohiri pe hugwi nehẽ. Ga ndohepiakatua'javi pejatykahavuhua a'ero nehẽ. Pe tehe po ti peko a'ero nehẽ. Pe ndajirepiaga'javi nehẽ, a'e katu ji pe me. Aerẽ jate po ti ji rura'javi nehẽ. A'ea rupi po ti pe ei nehẽ: \"Tupana'ga ti tomombyry Jesus'ga pe. Gaha Tupana'ga ga mbuhuruka,\" pe'e po ti pe nehẽ, ei Jesus'ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/13\/","date":"2018-08-15T11:13:47Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221210058.26\/warc\/CC-MAIN-20180815102653-20180815122653-00578.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000081062,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000081062316895}","num_words":1297,"character_repetition_ratio":0.066,"word_repetition_ratio":0.042,"special_characters_ratio":0.234,"stopwords_ratio":0.453,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"João 5:20\n20A'ereki jiruva'ga ji arõ hete, ei ga. A'ero ga ikwahapavukari ji ve gweaporog̃itakatua, ei ga. Koji'i po ti ga ikwahavukari ji ve nehẽ no, ei ga. \"Nahanahã po ti nde rekoi g̃a monhimomby'avo nehẽ,\" e po ti ga ji ve nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\n—Pyry hete tuhẽ ji ika'nauhũve'ga mopo'ami, ei ga. Johe'i tehe po ti ji japoi pyryheteva'ea nehẽ. A'ero po ti pe nhimomby'ahetei a'ea rehe nehẽ, ei ga.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/John\/5\/20","date":"2018-08-21T10:23:32Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221218101.95\/warc\/CC-MAIN-20180821092915-20180821112915-00091.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000097752,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000097751617432}","num_words":72,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.27,"stopwords_ratio":0.681,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Lucas 11\nMarã ore nhi'ig̃i Tupana'ga pe? ei ahe\n(Mateus 6.9-13; 7.7-11)\n1Aerẽ Jesus'ga nhi'ig̃i Tupana'ga pe okovo. Ga nhi'imbavirẽ garemimbo'ehara'ga ei Jesus'ga pe:\n—João'ga ombo'e g̃wemimbo'ehara'g̃a nahanahã ahe nhi'ig̃i Tupana'ga pe javo. Oro ore, marã ore nhi'ig̃i Tupana'ga pe? Ndehe ore mbo'e ti hehe jipojykaharetero, ei ga Jesus'ga pe.\n2A'ero Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe:\n—Kwa. Opombo'e po ti ji kiro. Penhi'ig̃ame Tupana'ga pe ti pe'ji ga pe:\n\"Apĩ, nde ereko katu hete.\nTanerenoig̃atu ti g̃a nhaporemo a'ero\nnde mboheteavo ga ko Tupanete'ga javo nde ve.\nHerejo ti yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero ekovo.\n3Nane'ymi ti embuhu ore ve mbatera toro'u ti.\n4Ore ndorokwahava'javi ojipe'g̃a ndekote'varuhua orojive henonhe'yma g̃a pe nhaporemo.\nNa jitehe ti orerekote'varuhua emombo ore hugwi ikwahava'jave'yma henonhe'yma.\nOre poko ti toronhi'ĩpo'ruyme ti Satanás'ga\norokoe'yma garemimbotarimova'ea rupi.\"\nA'ea Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a mbo'eavo nahã ti penhi'ĩ Tupana'ga pe javo.\n5-6Koji'iva'ea ga ei g̃a pe:\n—Po ga – kiroki ga ojikoty'a pe pavẽi – po ga uhu penonga pe ohoa pyteri pe ypyhaji katu pe ndepiaga, ei Jesus'ga. Momina po pembatera. Nurã ahã imondoa ga pe. Marã po pe ndekoi a'ero? Peho po pe ojipe'ga ronga pe – kiroki ga ojikoty'a pe pavẽi no. Pe'e po pe ga pe: \"Embuhu'ri ore ve três pães. A'ereki ojipe'ga uhu oreronga pe ohoa pyteri pe – kiroki ga ojikoty'a ore pavẽi. Ndorogwerekoi ore mbatera to'u ti ga javo.\"\n7—A'ero po ga ei pe me: \"Ndavypotari ji jikira g̃waramo. Ahovapytymbavipe ji. Anhino ji jira'yra'g̃a pavẽi. Nurã ji ndavyri imondovo pe me,\" e po ga pe me, ei Jesus'ga.\n8—A'e ji pe me, ei Jesus'ga. Pe pavẽi ojikoty'aro g̃waramo rũi ga vyri imondovo pe me. Pe porandupige'yma g̃waramo ga hugwi ga vyri imondopava penemimbotarimova'ea, ei Jesus'ga.\n9—Penhi'ig̃ame Tupana'ga pe na jitehe ti peporandurandu ga pe pejikovo. A'ero po ti Tupana'ga imondoukari pe me nehẽ. Pehekaeka ti tihepia ti javo. A'ero po ti pe hepiagi nehẽ. Pekwapekwa ti porta rehe pejikovo taho ti ji jurukwara rupi javo. A'ero po ti pe hoi hupi nehẽ, ei Jesus'ga. 10A'ereki kiroki g̃a onhi'ĩ Tupana'ga pe ore poko javo – g̃a pe nhaporemo Tupana'ga omondouka okovo imombyryva oporanduve'g̃a pe hekahara'g̃a pe okwaokwave'g̃a pe, ei Jesus'ga.\n11—Po penda'yra'ga ei pe me embuhu ji ve pira javo, a'ero mboja rũi po pe imondoi ga pe. 12Po penda'yra'ga ei pe me embuhu ji ve hupi'a javo, a'ero jagwa'jyra rũi po pe imondoi ga pe.\n13—Ite'varuhue'ỹve'ga ja po pe pekwaha imondovo peja'yra'g̃a pe. Peko te'varuhu pe reki. Po pe g̃anduvamo pekwaha imondovo peja'yra'g̃a pe, a'ero koji'i penduvete'ga yvagipeve'ga pyryheteve'ga ikwahahetei gwa'uva mondovouka pe me pe poranduvame ga pe. Pyry hete gara'uva, ei Jesus'ga g̃a pe.\nO'mbero ahe e'i: Belzebu'ga opoko Jesus'ga\n(Mateus 12.22-30; Marcos 3.20-27)\n14Aerẽ anhag̃a opojyka akwaimbae'ga okovo. Nonhi'ig̃i anhag̃a Diabo'gapyriva'ea. Nurã nomonhi'ig̃ukari akwaimbae'ga pe. Jesus'ga anhag̃a mbojipe'arame ga hugwi akwaimbae'ga nhi'ig̃i reki. A'ero pevove'g̃a nhimomby'ai onhimongyavo. 15Hepiaga jara'g̃a ei:\n—Belzebu'ga anhag̃a ruvihavuhu'ga opokogame Jesus'ga popoakaro. Nurã Jesus'ga anhag̃a mbojipe'ai g̃a hugwi imondovouka, ei g̃a o'mbero.\nBelzebu, ei g̃a Diabo'ga pe. Irũa garera Satanás.\n16Ojohupe ojipe'g̃a ei:\n—Tihepia ti Jesus'ga popoakara, ei g̃a. Mara'ngu po Tupana'ga okovo ga pyri ga mbopopoaka? Tupana'ga ga mbopopoakare'ymame po ti nhande ga mbotegwetei nehẽ, ei g̃a ojohupe. Nurã g̃a ei Jesus'ga pe:\n—Eapo ti ahemonhimomby'ava'ea. Mara'ngu po Tupana'ga japouka nde ve nde pokoga? Torohepia ti, ei g̃a ga pe.\n17Jesus'ga okwaha g̃andeaporog̃itate'varuhua. A'ero ga ei g̃a pe:\n—Po g̃agwyripeve'g̃a otavuka ojohupe, a'ero po ti g̃a nhomoka'nhymbavi nehẽ. Po ongapypeve'g̃a otavuka ojohupe, a'ero po ti g̃a nhomoka'nhymbavi nehẽ no, ei Jesus'ga g̃a pe. 18Po na jitehe Satanás'gapyriva'ea otavuka ojohupe, a'ero po ti inhomoka'nhymbavi jovai nehẽ no. Marã po ti Satanás'ga huvihava a'ero ojipyriva'ea ahana'javame nehẽ? ei Jesus'ga g̃a pe. A'ea ji ei. A'ereki pe pe'e: \"Belzebu'ga Jesus'ga pokogi ojipyriva'ea mbojipe'auka ga pe.\" Nahã pe pe'e, ei Jesus'ga g̃a pe.\n19—Ma'g̃a ombojipe'auka Satanás'gapyriva'ea pendeheve'g̃a pe naerũ? ei Jesus'ga. Ndape'ji reki pe g̃a pe: \"Belzebu'ga ombojipe'auka g̃a pe.\" A'ea rũi pe ei, ei Jesus'ga. Po ga rũi g̃a poko ojipyriva'ea mbojipe'auka g̃a pe, a'ero ga rũi ji poko no, ei Jesus'ga. Tape'ei ti ji ve a'ero: \"Belzebu'ga Jesus'ga poko.\" Po pe'ji a'ea ji ve, a'ero po ti pendeheve'g̃a ete'varuhui pe me nehẽ no pe'mbe pe javo pe me nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\n20—Tupana'ga ipopoaka hete. Gapopoakara ombojipe'auka Satanás'gapyriva'ea ji ve, ei Jesus'ga. Pekwaha pe a'ero Tupana'ga ko nhanderuvihavuhuhetero kiro javo, ei Jesus'ga.\n21Kiro Jesus'ga Tupana'ga popoakara mombe'ui ga ojipe'g̃a hohe javo. Imombe'gwovo ga ei g̃a pe g̃a mbo'eavo:\n—Ipopoakave'ga opyhy pa gwy'yva toavykyyme ti ojipe'ga nhironga javo. Ga hepiakaturame g̃wonga u katu gambatera. 22Ojiko ga gwy'yva rehe. Aerẽ ojipe'ga ruri otavuka ipopoakave'ga pe. Gaha koji'i ipopoaka ipopoakave'ga hohe. Nurã ga gapopoakara mombigi ipyhypava gary'yva ga hugwi gambatera no. A'ero ga ima'ẽi gambatera.\nA'ea Jesus'ga imombe'ui nahã Tupana'ga ipopoaka Satanás'ga hohe javo.\n23—Kiroki ga ndajirepygi – gaha ji movahĩ, ei Jesus'ga. Kiroki ga nomono'og̃i ji pavẽi – gaha ombokwaki'o.\nA'ea Jesus'ga ei ga nombojikogukari g̃a ji rehe javo.\nOjivy anhag̃a ahe pyri\n(Mateus 12.43-45)\n24—Kiro po ti ji imombe'ui anhag̃a rembipyhyga'ga pe me, ei Jesus'ga. Nahã ja ag̃wamove'g̃a ndekoi ite'varuhuve'g̃a – kiroki g̃a opohi okote'varuhua hugwi novĩa ojikoge'yma ji rehe, ei Jesus'ga. Anhag̃a Diabo'gapyriva'ea ite'varuhu hete akwaimbae'ga pyhyga otiruahũro ga pe. Aerẽ anhag̃a jipe'ai ga hugwi ogwovo yhye'ỹi me okwaokwava. \"Mome po ti ji ruvi nehẽ?\" e'i oyvyteri pe heka. Ndohepiagi reki. Nurã i'ei: \"Ajivy po ti ji nhironga pe ipojykaa'java akwaimbae'ga pojykaa'java,\" e'i. Akwaimbae'ga pe anhag̃a i'ei nhironga.\n25—A'ero ituri ojivya akwaimbae'ga pyri. Ovahemame ga pyri anhag̃a i'ei: \"Ikatu hete nhironga imboavujikweripyra,\" e'i anhag̃a.\n26—A'ero ihoi seteva'ea rerua anhag̃a rerua. Akoja hohe seteva'ea tiruahũ hete, ei Jesus'ga. Ovahemame akwaimbae'ga pyri ga pojykai otiruahũro ga pe. A'ero kiro koji'i tiruahũ hete akwaimbae'ga pe. Ymya tiruahũ ga pe ojipejiva'ea ga pojykarame. Aerẽ koji'i tiruahũ hete ga pe seteva'ea ga pojykarame, ei Jesus'ga.\nHoryory tuhẽ ahe\n27Ga nhi'ig̃ame hahyahi pevove'g̃a pyteripevehẽa nhi'ig̃a ga pe:\n—Pyry hete hẽa pe – kiroki hẽa nde mbo'a nde moka'mbuka'mbuavo, ei hẽa.\n28A'ero Jesus'ga ei:\n—Na tuhẽ. Emo koji'i pyry hete g̃a pe – kiroki g̃a Tupana'ga nhi'ig̃a rendu katu okovo ganhi'ig̃a rupi, ei ga.\nJesus'ga okwahava'javuka Jonasva'ea ahe ve\n(Mateus 12.38-42; 16.1-4; Marcos 8.11-12)\n29He'yive'g̃a nhombotymbotyvame Jesus'ga pyri ga ei g̃a pe:\n—Peko te'varuhu pe ag̃wamova'ero! A'ereki pe pe'e: \"Jesus'ga japorame jate nhande ve ahemonhimomby'ava'ea, a'ero po ti nhande ei ikwahava nehẽ: Tupana'ga ga poko. A'ea po ti nhande xa'e hepiagame nehẽ.\" A'ea pe ei, ei Jesus'ga g̃a pe.\n—Ndoapoukari po ti Tupana'ga ojipea ahemonhimomby'ava'ea pe me nehẽ. Ojikwe ga oapo ahemonhimomby'ava'ea Jonasva'ea mohemukarame ymyahũ hako. A'ea jate po ti ga ikwahavukara'javi pe me nehẽ jihi Jesus'ga poko javo, ei Jesus'ga. Ymyahũ Jonasva'ea ko Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea hako. 30Pekwahava'ja ti Jonasva'ea pejapyakavo. Ymyahũ Tupana'ga Jonasva'ea mondoukari cidadepeva'ea pyri Nínivepeva'ea pyri tokwaha ti g̃a jipopoakara javo. Na jitehe Tupana'ga ji mbuhurukari pe pyri ag̃wamova'ea pyri tokwaha ti g̃a jipopoakara javo, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no.\nNahã Jesus'ga Jonasva'ea mombe'ui ahe ve tokwahava'ja ti g̃a Tupana'ga popoakara Jonas'ga mbogwerava reheve javo. A'ero ga ei:\n31—Aerẽ mbapava koty po ti Tupana'ga omanove'g̃a mono'ono'ombavi nehẽ pe ndeheve nehẽ, ei Jesus'ga. Pe mono'ombavame po ti ga ei pe me g̃a pe nhaporemo nehẽ peko te'varuhu pe javo. A'ea rupi po ti tyapyrakotyva'ea ruvihavuhuva'ea kweravi nehẽ no kunhangwerava'ea. Ojipiukarame po ti ahe imboukwahavukari pendekote'varuhua nehẽ. A'ereki ymyahũ ahe uhu Salomãova'ea pyri paivohuhetea hugwi hako tahendu ti ganhi'ig̃a javo. \"A'ereki ga okwaha hete,\" ei ahe ua, ei Jesus'ga imombe'gwovo.\n—Ji rendu ti! ei Jesus'ga g̃a pe. Jihi kaitu akwaha hete Salomãova'ea hohe, ei Jesus'ga. Ag̃wamova'ero pe napehendupotari nhinhi'ig̃a ikwahapotare'yma a'itituhẽva'ea. Nurã po ti tyapyrakotyva'ea ruvihavuhuva'ea imboukwahavukari pendekote'varuhua nehẽ, ei Jesus'ga.\n32—Mbapava koty po ti Tupana'ga omanove'g̃a mono'ono'ombavi pe ndeheve nehẽ, ei Jesus'ga. Pe mono'ombavame po ti ga ei pe me g̃a pe nhaporemo nehẽ peko te'varuhu pe javo. A'ea rupi po ti Nínivepeva'ea kweravi nehẽ no. Ojipiukarame po ti ahe imboukwahavukari pendekote'varuhua nehẽ. A'ereki ymyahũ Nínivepeva'ea g̃wendu katu Tupana'ga nhi'ig̃a hako. Opohi ahe okote'varuhua hugwi ymyahũ hendukatuavo Tupana'ga nhi'ig̃a Jonasva'ea imombe'uro g̃waramo hako, ei Jesus'ga g̃a pe imombe'gwovo.\n—Ji rendu ti! ei Jesus'ga g̃a pe. Jihi kaitu amombe'u katu Tupana'ga nhi'ig̃a Jonasva'ea hohe, ei Jesus'ga. Ag̃wamova'ero pe napehendupotari nhinhi'ig̃a pepohire'yma pejikote'varuhua hugwi. Nurã po ti Nínivepeva'ea imboukwahavukari pendekote'varuhua nehẽ, ei Jesus'ga.\nKojahuva'ea'javuhuva'ea\n(Mateus 5.15; 6.22-23; Lucas 8.16)\n33—Imondygame lamparina ahe nomondoi imihava pype. Ndohovapygi ahe lamparina hyrua pyvõ. Pyte'mbia rehe ahe omondo lamparina. Nurã okirame onga pype ahe gwepia kojahua, ei Jesus'ga.\n34—Ndereakwara ko lamparina ja nde ve. Ejeakwakaturame po ti nde hepiakatui egwovo kojahua rupi ikwahava nehẽ. Na jitehe ejeaporog̃itakaturame ekovo pota Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi po ti nde rekokatukwahavi nehẽ, ei Jesus'ga.\n—Ejeakwate'varuhurame po ti nde nderehepiagi egwovo ypytuna rupi ikwahave'yma nehẽ. Na jitehe ejeaporog̃itate'varuhurame ekopotare'yma Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi po ti nde nderekokatukwahavi nehẽ, ei Jesus'ga.\n35—Ekwaha ti a'ero imbaragwahava mara'ngu po ji jireaporog̃itakatue'yma javo. Ejeaporog̃ita katu ti takote'varuhuyme ti javo. 36Lamparina imbokojahuheterame nde ve nde hoi pehea rupi katu ikwahava. Na jitehe ekokatukwahavame po ti nde ikwahahetei nehẽ nahanahã Tupana'ga opota ji ve javo. Po nandereaporog̃itate'varuhui'i'i, a'ero po ti nde rekokatukwahapavi nehẽ.\nTiruahũ ti fariseusva'ea pe\n(Mateus 23.1-36; Marcos 12.38-40)\n37Jesus'ga nhi'ig̃irẽ fariseu'ga ei ga pe:\n—Herejo nhironga pype i'gwovo ji pyri.\nA'ero Jesus'ga hoi ga rupi garonga pype oapyga mesa pyri. 38Jesus'ga ndojipogwei na'ẽ ojikwakuve'yma. A'ero fariseu'ga ei oyvyteri pe: \"Garamo Jesus'ga nohendukatui nhaneramonhava'ea remimbo'eagwera naerũ? Nhaneramonhava'ea e'i: 'Nahanahã nhande xajipogwei katu. Nhandejipogweikaturo g̃waramo nhande nhimombyryvi Tupana'ga pe,' ei ahe.\" A'ea ga ei oyvyteri pe onhimomby'avo Jesus'ga rehe ga ndojipogwei i'ua renonde javo.\n39A'ero Jesus'ga nhandepojykaharete'ga ei fariseu'ga pe:\n—Pe'ara tehe oko Tupana'ga nhi'ig̃a rupi pendekoe'ymame ganhi'ig̃a rupi pejiyvyteri pe fariseusva'ero, ei Jesus'ga. A'ea pe ji ei ji'erame pe me: Copo ara prato ara reheve pepyhei hete pe. G̃waimbya pe ndapepyhei reki. Nahã ji ei, ei Jesus'ga. Peyvytera ite'varuhu pa. A'ereki pe pepotaruhu pa ipyhygahyavo mbatera pejive pejikote'varuhuavo. 40Peko ikwahave'ymuhũva'ero! ei Jesus'ga imombe'gwovo fariseus'g̃a pe.\n—Tupana'ga oapo pa. Oapo ga ahe'ara. Oapo ga aheyvytera no. 41Po peyvytera ikatu, a'ero po ti pe ima'ẽi jara penhimbatera imbatere'ỹve'g̃a pe nehẽ. A'ero po ti pyrypavamo pembatera pe me nehẽ. A'ero po ti ndapejikwakuva'javi nehẽ, ei Jesus'ga.\n42—Tiruahũ ti pe me! A'ereki fariseusva'ero pe ndapekokatui pejikokatue'yma ojipe'g̃a pe. Tiruahũ ti pe me. A'ereki napearõi Tupana'ga. Pemondo pe Tupana'ga pe novĩa. Petỹ imboheva'ea: hortelã, arruda, verduras. Pe herekorame dez itymipyra pe pemondo ojipeji ga pe. A'ea pyry Tupana'ga pe. Emo pe ndapekokatupavi pejikokatue'yma ojipe'g̃a pe, ei Jesus'ga. A'ea ndapyryvi Tupana'ga pe. Peko katu po pe pejikokatuavo ojipe'g̃a pe hamo. Pearõ hete po pe Tupana'ga hamo no. Pemondo ti Tupana'ga pe pejikokatuavo ojipe'g̃a pe no Tupana'ga arõheteavo no. Nahã pyry hete Tupana'ga pe, ei Jesus'ga.\n43—Tiruahũ ti pe me! ei Jesus'ga. A'ereki fariseusva'ero pe pe'e: \"Tianderepia pa ti g̃a nhande mboheteavo. A'ereki nhande g̃anduvihavuhuro xako,\" pe'e pe pejiyvyteri pe. Nurã pe apypotaruhui nhanderuvihava'g̃a apykava rehe nhandejatykahava pype, ei Jesus'ga. Ikatuuhu pe me g̃a mbaragwahavame pe ndehe ima'ẽhai pe feira pe onhi'ig̃atuavo pe me pe ko orembo'eharamo javo pe me, ei Jesus'ga.\n44—Pe ko ahemoandyandyiva'ero! ei Jesus'ga judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pe fariseus'g̃a pe no. Tiruahũ ti pe me nehẽ! A'ereki pe aheryvya ja. Ndiukwahavame aheryvya ahe ndohepiagi. A'ero ahe pyrug̃i hehe ikwahave'yma inema ipype. Na jitehe pe kwavame ahe ndokwahavi pendekote'varuhua peyvyteri pe, ei Jesus'ga g̃a pe.\n45A'ero judeus'g̃a mbo'ehara'ga ei Jesus'ga pe:\n—Orembo'eharamo nde erame na g̃a pe, ore ve nde ei nava'ea rehe no ore mbotegweteavo.\n46A'ero Jesus'ga ei ga pe:\n—Pe me ti tiruahũ no! ei Jesus'ga judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pe. A'ereki pe ojipe'g̃a mbo'e hahyva'ea rehe. A'ereki penhi'ig̃a rupi g̃a ndekorame hahy g̃a pe. Pe'e pe g̃a pe: \"Nahanahã ti peko Moisésva'ea nhi'ig̃agwera rupi orenhi'ig̃a rupi no,\" pe'e hete pe g̃a pe. Pe tuhẽ ndapekopavi ahenhi'ig̃agwera rupi reki. Peko pa po pe hupi hamo. Penhimbi'eagwera pe pepirĩa reki no. G̃a ja pe peko – kiroki g̃a omondo ipohyjuhuva'ea ojipe'g̃a arimo g̃a pokoge'yma, ei Jesus'ga.\n47—Tiruahũ ti pe me! A'ereki pe peapo katu tehe tapyja aheryvya rehe Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea ryvya rehe. Ymyahũ penamonhava'ea Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea jukai. 48Pehe peapo katu aheryvya. Jukwaha reki ahemanoa pyryvamo pe me. A'ereki pe napehendukatui imombe'uharava'ea nhi'ig̃a no, ei Jesus'ga.\n49—Nurã ymyahũ Tupana'ga reaporog̃itaro. Ga e'i: \"Amondouka po ti ji g̃a pyri nhinhi'ig̃a mombe'uhara'g̃a nhimoirũhara'g̃a ndeheve nehẽ. Jara'g̃a po ti g̃a g̃a jukai nehẽ nhinhi'ig̃a mombe'uhara'g̃a nhimoirũhara'g̃a ndeheve nehẽ. Jara'g̃a po ti g̃a g̃a monhani okote'varuhuavo g̃a pe nhinhi'ig̃a mombe'uhara'g̃a pe nhimoirũhara'g̃a pe nehẽ no ogwovo g̃a ndeviri nehẽ,\" ei Tupana'ga ymyahũ, ei Jesus'ga.\n50—A'ero ahemanoa rehe nhaporemo po ti Tupana'ga imondoi hahyva'ea pe me nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe. \"Pejuka pa pe nhinhi'ig̃a mombe'uharava'ea,\" e po ti Tupana'ga pe me ag̃wamova'ea pe nehẽ. \"Ji japoypyrẽ yvya yvaga reheve penamonhava'ea ahe jukai. 51Penamonhava'ea ojuka ypy Abelva'ea. Aerẽ penamonhava'ea he'yiva'ea jukai. Mbapavamo ahe ojuka Zacariasva'ea ymyahũ hako. Omano Zacariasva'ea pejatykahavuhua pyri templo pyri okara pyteri pe ikwava'ẽhava pyri.\" Nahã po ti Tupana'ga ei pe me imondovo hahyva'ea pe me imboja ahejukaagwera pe ndehe nehẽ, ei Jesus'ga imombe'gwovo.\n52—Tiruahũ ti pe me nehẽ! ei Jesus'ga judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pe. A'ereki pe napembo'ekatui Tupana'ga nhi'ig̃a rehe herojijyita. Nurã hajihea rehe pe g̃a mbo'ei g̃a moandyandyita. Pereko pe Tupana'ga nhi'ig̃a aherembikwatijara novĩa timonhi'ĩ javo. A'ereki pe ndapekoi Tupana'ga nhi'ig̃a rupi pejikoge'yma ga rehe. G̃a ndekopotarame ganhi'ig̃a rupi pe napemombe'ukatui g̃a pe. Nahã pe napemongoi g̃a ganhi'ig̃a rupi g̃a mbojikoge'yma ga rehe, ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe.\n53Nanime g̃ambo'ehara'g̃a ndekote'varuhui ga pe ga arõe'yma fariseus'g̃a pavẽi. A'ero g̃a ei ga pe:\n—Herejo ore mbo'eavo he'yiva'ea rehe. Maramarã po? Koji'i ore mbo'e.\nNahã g̃a ei ga pe. 54A'ereki g̃a e'i ojohupe:\n—He timombe'uuka ti ga pe. Po ti ga nde'ikatui he'yjuhuva'ea mombe'urame nehẽ, a'ero po ti ore ga mbotegwetei nehẽ, ei g̃a ojohupe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-34","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/11\/","date":"2018-08-15T05:50:13Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-34\/segments\/1534221209884.38\/warc\/CC-MAIN-20180815043905-20180815063905-00516.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000083447,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000083446502686}","num_words":2208,"character_repetition_ratio":0.087,"word_repetition_ratio":0.016,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.465,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Lucas 14\nJesus'ga omombi ahevuvura ahe hugwi\n1Aerẽ sábado rupi Jesus'ga hoi fariseus'g̃a nduvihava'ga ronga pe ta'u ji pevo javo. Ga vahemame garonga pe g̃a Jesus'ga repiahetei fariseu'ga fariseu'ga pavẽive'g̃a pavẽi javo ojohupe:\n—Mara'ngu po ti Jesus'ga okote'varuhuavo nehẽ? Po nahã, a'ero po ti nhande ga mbotegwetei nehẽ, ei g̃a ojohupe.\n2Jesus'ga rovai pyteri pe oko itetirũave'ga. Ovuvu pa ga hugwi gapya gajyva. 3Kiro Jesus'ga ei judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pe a'ero – kiroki g̃a ombo'e jipi Moisésva'ea rembikwatijara rehe. G̃a pe fariseus'g̃a pe no Jesus'ga ei:\n—Mahã po pyry? Mara'ngu po sábado rupi ahe imombiga g̃atetirũa g̃a hugwi? Mara'ngu po ahe imombige'yma g̃atetirũa sábado rupi? Mahã po pyry?\nA'ea Jesus'ga ei g̃a pe tonhi'ĩpondekwa ti g̃a javo.\n4Emo g̃a nonhi'ĩpondekwavi. A'ero Jesus'ga pokogi itetirũave'ga rehe imombiga gavuvura ga mondouka garonga pe. 5G̃a pe Jesus'ga ei:\n—Erereko po nde jumento. Boi po nde erereko. Po nerenymbava ihiri ikwaruhua pype, a'ero po kotihĩ nde ipyhygi enhenymbava henohema jugwi sábado rupi. Nahã nde enhenymbava rereko katu. A'ereki pyry nerenymbava nde ve.\nA'ea Jesus'ga ei fariseus'g̃a pe judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pe no pyry ji itetirũave'ga pokogi sábado rupi no javo.\n6Nonhi'ĩpondekwavi g̃a. A'ereki g̃a g̃wenohẽ tuhẽ sábado rupi.\nNonhimbohetei po ahe hamo\n7Kiro g̃a nduri fariseus'g̃a ojipe'g̃a ndeheve – kiroki g̃a fariseu'ga g̃a mono'og̃uka g̃a mbuhuruka g̃wonga pe i'gwovouka g̃a pe. Oapy g̃a huvihava'g̃a apykava rehe ikatuva'ea rehe. \"Tianderepia pa ti g̃a nhande mboheteavo,\" ei g̃a. \"A'ereki nhande g̃a hohe,\" ei g̃a oyvyteri pe.\nG̃a apygame hehe Jesus'ga g̃a ndepiagi. A'ero ga ei imombe'gwovo ojo'java'ea g̃a pe. G̃a pe ga ei:\n8—Po toryva jara'ga pe mono'og̃ukari pe'u ti javo toryvi pe g̃amohembirekohai pe. Pehorame toryva repiaga ti tapeapygi huvihava'g̃a apykava rehe ikatuva'ea rehe tianderepia pa ti g̃a jave'yma. Mara'ngu po ijara'ga javo ndehoheve'ga pe: \"Herejo toryva repiaga\"? 9A'ero po ti ga ruri nehẽ. Nurã po ti ijara'ga ei pe me nehẽ: \"Na ga apygi pe py'rovo huvihava'ga apykava rehe ikatuva'ea rehe.\" Ga erame na pe me, a'ero po ti pe ndapepoyjayjari nehẽ pejigwovo peapyga irupe okoteheve'g̃a apykava rehe nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\n10—Po toryva jara'ga pe mono'og̃ukari toryva repiagauka pe me nehẽ. Peapy na'ẽ ti okoteheve'g̃a apykava rehe. Aerẽ po ti ijara'ga ruri javo pe me nehẽ. \"Pejikoty'a pe ji pavẽi,\" e po ti ga pe me nehẽ. \"Ikatuva'ea rehe ti peapy huvihava'g̃a apykava rehe.\" Ga erame na, po ti ojipe'g̃a ga renduvi – kiroki g̃a oapy pe pyri. A'ero po ti g̃a ei pe mombe'gwovo: \"G̃ahã ore hohe.\" Nahã po ti g̃a ei pe mboheteavo nehẽ, ei Jesus'ga.\n11—Po pe ei: \"Jihi ko huvihavamo ojipe'g̃a hohe pa.\" Po pe ei a'ea penhimboheteavo pepopoakaramo pejikovo aha huvihavamo, a'ero po ti Tupana'ga ei pe me nehẽ: \"Pe ndapekoi huvihavamo. Napenhimbohetei po pe hamo a'ero!\" A'ea po ti Tupana'ga ei pe me nehẽ, ei Jesus'ga. Po pe napenhimbohetei ojipe'g̃a pokokatuavo, a'ero po ti Tupana'ga ei pe me nehẽ: \"Peko ti huvihavamo.\" A'ea po ti ga ei pe me nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\n12Jesus'ga ei fariseu'ga pe – kiroki ga ombuhuruka ga g̃wonga pe e'u ti ji pyri javo. Ga pe Jesus'ga ei:\n—Nde japorame mbatera to'u ti g̃a javo, terembuhurukari ti g̃a ejipyri – kiroki g̃a ojikoty'a nde pavẽi. Terembuhurukari ti neirũ'g̃a, eje'yja'g̃a, imbateve'g̃a. Terembuhurukari ti nanongara'g̃a arimo ypytunimo no to'u ti g̃a javo. Po nde g̃a mbuhurukari, aerẽ po ti g̃a ei nde ve nehẽ: \"Herejo i'gwovo kiro oreronga pe.\" Nahã po ti g̃a toryva kwepygi nde ve nehẽ, ei Jesus'ga ga pe.\n13—Po nde japorame toryva koji'i pyry nde g̃a mbuhurukari imbatere'ỹve'g̃a, ika'naka'nauhũve'g̃a, ipyka'naka'nave'g̃a, heakwagweve'g̃a. Nanongara'g̃a embuhuruka ti to'u ti g̃a ji pyri javo. 14A'ero po ti pyryhetero nde ve nehẽ. G̃a po ti ndokwepygi toryva nde ve nehẽ. Tupana'ga reki ga pyryhetero nde ve nehẽ omanove'g̃a mbogweravame pyryve'g̃a mbogweravame nehẽ, ei Jesus'ga ga pe.\nHehanhuhũ toryva\n(Mateus 22.1-10)\n15Jesus'ga pyri g̃a i'ui oapyga mesa pyri Jesus'ga renduva. G̃apyteripeve'ga ei Jesus'ga pe:\n—Horyory po ti ga nehẽ – kiroki ga o'u Tupana'ga ruhava pype Tupana'ga rekorame nhanderuvihavuhuhetero, ei ga Jesus'ga pe.\n16A'ero Jesus'ga ga mbo'ei ojo'java'ea pyvõ. Imombe'gwovo ga ei ga pe:\n—Marã Tupana'ga yvyakotyve'g̃a nderekoukari okorame g̃anduvihavuhuhetero? A'ea rehe po ti ji nde mbo'ei ikwahavuka nde ve imombe'gwovo a'ea'java'ea, ei Jesus'ga ga pe. Akwaimbae'ga ei he'yjuhuve'g̃a pe: \"Kiro po ti ji japoukari toryva. Pe'u ti ji pyri,\" ei ga g̃a pe. A'ero ga hoi japovouka, ei Jesus'ga imombe'gwovo. 17Omboavujikwepavuka ga inog̃uka. A'ero ga ojipyrive'ga mondoukari g̃a pyri. Ga pe ga ei: \"Eho javo g̃a pe: 'Hepejijo kirog̃we. A'ereki ga omboavujikwepavuka mbatera pe me'.\"\n—\"Kwa,\" ei ga ogwovo javo g̃a pe.\n18—Ganhi'ig̃a renduvame g̃a ndohopotari toryvi pe. Ga pe g̃a eg̃a'ei: \"Ndorohoi ore. A'ereki nahanahã ore oroko,\" ei g̃a.\n—Peropero gapyrive'ga hoi g̃a momorandupava novĩa a'ero. Ojipe'ga pyri na'ẽ gapyrive'ga hoi javo ga pe: \"Herejo i'gwovo. Omboavujikwepavuka jiruvihava'ga nde ve.\"\n—Emo ga ei gapyrive'ga pe: \"Apyhy ko ji kohoa itambere'ia mondovo. Taho ji hepiaga. Nurã ji ei nde ve: Ji mombe'u katu ti nderuvihava'ga pe tonhimonha'ngayme ti ga ji hoe'ymame i'gwovo ga pyri.\"\n—\"Kwa,\" ei ga a'ero ogwovo.\n19—Ojipe'ga pyri ga hoi ovahema a'ero javo: \"Herejo i'gwovo.\"\n—Emo ga ei gapyrive'ga pe: \"Apyhy ko ji he'yiva'ea nhirenymbava dez boi itambere'ia mondovo. Taho ti ji hepiaga ipopoakara toporavyky boi ji ve. Nurã ji ei nde ve: Ji mombe'u katu ti nderuvihava'ga pe tonhimonha'ngayme ti ga ji hoe'ymame i'gwovo ga pyri.\"\n—\"Kwa,\" ei ga a'ero ogwovo.\n20—Ojipe'ga pyri ga hoi ovahema a'ero.\n—Emo gaha e'i gapyrive'ga pe: \"Nhirembireko ji hẽa pavẽi ko. Nurã ji ndahoi i'gwovo ga pyri,\" ei ga gapyrive'ga pe.\n21—A'ero gapyrive'ga jivyri ua gwuvihava'ga pyri. Omombe'u pa ga ga pe g̃anhi'ig̃agwera. \"Nduri tuhẽ g̃a,\" ei ga. \"A'ereki nahanahã g̃a oko.\"\n—A'ero garuvihava'ga nhimboahivi g̃anhi'ig̃agwera renduvame. A'ero ga ei ojipyrive'ga pe: \"Haite! Eho ti pehea rupi cidade rapea rupi ja'oga rupi cidade pe. Eru ti g̃a: imbatere'ỹve'g̃a, ika'naka'nauhũve'g̃a, ipyka'naka'nave'g̃a, heakwagweve'g̃a. Emongi ti g̃a nhironga pype to'u ti g̃a.\"\n22—Kotihĩ gapyrive'ga hoi ga nhi'ĩpo'ruavo. Iporia'ive'g̃a pe nhaporemo ga ei: \"Hepejijo ji rupi. Pe'u ti jiruvihava'ga pyri.\" Nahã ga g̃a nderuri gwuvihava'ga ronga pe g̃a nderovahema g̃a mongiavo ipype. A'ero ga hoi gwuvihava'ga pyri javo: \"Aru pa ji g̃a. Ndohygi reki g̃a mesa rehe,\" ei ga gwuvihava'ga pe.\n23—A'ero garuvihava'ga ei ga pe: \"Eho ti cidade hugwi pepukuhua rupi pehe'ia rupi no pevove'g̃a mbuhuruka tuhẽ nhironga pe. Ohygahi ti g̃a nhironga rehe nehẽ. 24A'ereki ji a'e nde ve: Jypyve'g̃a – kiroki g̃a nde hoypyrame nduri – g̃a ndo'ui'i'i po ti nhiremimboavujikwerukava'ea. Iporia'ive'g̃a jate po ti o'u,\" ei ga, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.\nJesus'ga arõheterame ahe oko garemimbo'eharamo\n(Mateus 10.37-39)\n25Aerẽ Jesus'ga hogahoi pehea rupi taho ti ji Jerusalém me javo. Ga rupi he'yjuhuve'g̃a hog̃ahoi. Opyryryma Jesus'ga ei g̃a pe:\n26—Po ga uhu ji pyri tako ji neremimbo'eharamo javo. Ji arõheterame po ti ga rekoi nhiremimbo'eharamo nehẽ. Koji'i ti ga tanhiarõ hete gwuva'ga arõa hohe, oyhẽa arõa hohe, g̃wembirekohẽa arõa hohe, gwa'yra'g̃a arõa hohe, oirũ'g̃a arõa hohe, okuvyra'g̃a arõa hohe g̃wendyra'g̃a arõa hohe. Koji'i ji arõheterame g̃a'arõa hohe po ti ga rekoi nhiremimbo'eharamo nehẽ. Koji'i ga g̃a arõrame nhiarõa hohe, namongoi po ti ji ga nhiremimbo'eharamo nehẽ. G̃wemimbotarimo rehe ga rekorame po ti ji namongoi ga nhiremimbo'eharamo nehẽ. Ji rehe jate ti ga toko ji arõheteavo, ei Jesus'ga.\n27—Po ti ojipe'g̃a imbohahyukari ga pe ga jukavo vehevi nehẽ ereko nde Jesus'gareheva'ero javo ga pe, toko jitehe ti ga nhiremimbotarimova'ea rehe opohire'yma ji hugwi. Okoe'ymame nhiremimbotarimova'ea rehe ti ga tokoyme nhiremimbo'eharamo nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.\n28—Po peapo pota onga jo'ara, a'ero pe peapyna'ẽi pejapyakakatuavo hehe. Pejiyvyteri pe pe ei nehẽ: \"Marã? Ohy re po ti hehe nhiitambere'ia ikwepykavamo ji japorame nehẽ? Marã? Ndohygi po ti nhiitambere'ia hehe ikwepykavamo nehẽ?\" A'ea pe ei pejapyakakatuavo ikwahava. Ihygame jate po ti pe japoi nehẽ, ei Jesus'ga.\n29—Pejapyakakatue'ymame ikwahave'ymame po ti pe imbovyri okyta tehe japopave'yma nehẽ herekoa'jave'ymame itambere'ia nehẽ. Hepiagame g̃a nhaporemo g̃a e'ie'i pe me pe jaita a'ero nehẽ. 30\"Pehepia ti g̃a! Ndoapoi gweuhu g̃a,\" e po ti g̃a pe mombe'gwovo nehẽ, ei Jesus'ga.\n31—Po huvihavuhu'ga oho pota ojipe'g̃a nduvihavuhu'ga rovatiamo ga rurame otavuka ga pe, a'ero ga apyna'ẽi ojapyakakatuavo hehe. Oyvyteri pe ga ei nehẽ:\n—\"Nhipavẽive'g̃a ko he'yive'g̃a dez milve'g̃a soldados'g̃a. Emo vinte milve'g̃a soldados'g̃a ko gapavẽive'g̃a. Gapavẽive'g̃a he'yjuhu hete nhipavẽive'g̃a hohe reki. Marã po ti nhipavẽive'g̃a g̃a nderekoi g̃a novatiamo g̃a ndurame otavuka ji ve nehẽ? Mara'ngu po ti g̃a g̃a jukavo nehẽ?\" ei ga oyvyteri pe.\n32—Ojapyakarẽ hehe ga ei oyvyteri pe: \"Nhipavẽive'g̃a po ti ndipopoakari g̃a pe nehẽ. Nduri ve ga. Irupe hete ga ji hugwi. Amondouka po ti ji ojipejipejiteve'g̃a nhipavẽive'g̃a ga pyri nehẽ te'i katu ti g̃a ga pe ga ma'ngoma'ngoga. Nurã ndura'javi po ti ga otavuka ji ve nehẽ.\" A'ea huvihavuhu'ga ei ikwahava ojapyakakatuavo, ei Jesus'ga.\n33—Na jitehe penhimbopiro'y ti pejeaporog̃ita hugwi peapoa hugwi no pejapyakakatuavo na'ẽ. Pe'ji ti: \"Kiro ti ji tako Jesus'ga remimbotarimova'ea rupi jate. Jiapoa ko ga'apoa kiro.\" Po pe ndape'ei a'ea penhimbopiro'ye'yma pejeaporog̃ita hugwi, a'ero po ti pe ndapekoi nhiremimbo'eharamo nehẽ, ei Jesus'ga.\nJukyra ndogwerekokatua'javi mbatera\n(Mateus 5.13; Marcos 9.50)\n34—Jukyra ko pyry. A'ereki omongo katu mbatera imonemukare'yma jupe. Pyry mbatera a'ero, ei Jesus'ga. Po jukyra ndapyryva'javi, marã po ti ahe imombyryva'javi jukyra a'ero nehẽ? Ahe nombyryva'javi tuhẽ jukyra! ei Jesus'ga. 35A'ero ahe ndopo'rua'javi jukyra. Ahe nomondoi yja pype tombohory nhiremityma javo. A'ereki nombohoryvi aheremityma. Ahe nombojihe'arukari i'atagwera rehe imondovo yja pype nhiremityma tombohory javo. A'ereki jukyra ndapyryva'javi. Omombo ahe a'ero.\n—Po na jitehe pe ndapepyryva'javi, maranuhũ pe ojipe'g̃a mongokatui naerũ? Maranuhũ po ti ji nhimoirũukara'javi pe me nehẽ pehepiuka ti Tupana'ga pyryva g̃a pe javo pe me naerũ? Peapyakwa pe. Pehendu katu ti ji'ea a'ero! ei Jesus'ga g̃a pe.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-47","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Luke\/14","date":"2018-11-20T08:24:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-47\/segments\/1542039746301.92\/warc\/CC-MAIN-20181120071442-20181120093442-00190.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":1560,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.027,"special_characters_ratio":0.231,"stopwords_ratio":0.487,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Apocalipse 3\nTupana'ga omondouka onhi'ig̃a ojiheva'ea pe Sardespeva'ea pe\n1—João, ei Jesus'ga ji ve, kiro ti ji imombe'ui ikwatijaruka nde ve Tupana'ga rembiepiukara ji ve, ei Jesus'ga ji ve. A'ea ti ekwatija Tupana'gapyrive'ga pe yvagipeve'ga – kiroki ga omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a Tupana'gareheve'g̃a pe cidade de Sardes pe, ei Jesus'ga ji ve. Ekwatija ti ga pe tomombe'u ti ga g̃a pe Jesus'ga rembikwatijarukara javo, ei Jesus'ga ji ve.\nA'ero Jesus'ga imombe'ui ji ve. Nurã kiro ji ikwatijari Jesus'ga remimombe'ua nhitena imondovouka Tupana'gapyrive'ga pe cidade de Sardes pe.\nNde ve Tupana'gapyriva'ea pe ji ei a'ero: Kiro koi Jesus'ga nhi'ig̃a nde ve:\n—Jihi reki areko Tupana'ga ra'uva. A'ea ko seteva'ea ja. Jihi reki apyhy jaytata'ia no seteva'ea.\nA'ea Jesus'ga ei. Nde ve ga ei tomombe'u ti ga nhinhi'ig̃a Tupana'gareheve'g̃a pe cidade de Sardes pe javo. Kiro koi ganhi'ig̃a g̃a pe:\n—Opokwaha hete ji, ei Jesus'ga. Ikwahave'yma ojipe'g̃a ei pe me: \"Peko pyry pe. A'ereki pe peko Tupana'ga nhi'ig̃a rupi.\" Jihi reki a'e pe me: Ndapekopyryvi pe. A'ereki pe ndapejirokwari pejikovo Tupana'ga nhi'ig̃a rupi.\n2—Pejirokwa ti pejeaporog̃ita kwahava. Peko gwere pe Tupana'ga nhi'ig̃a rupi. Pejirokwa ti xakopigyme ti ganhi'ig̃a rupi javo. Penhimbopopoaka ti xako ti koji'i hete ganhi'ig̃a rupi javo. A'ea ji ei pe me. A'ereki Tupana'ga e'i pe me: \"G̃a ndokoi nhinhi'ig̃a rupi nhaporemo,\" ei ga.\n3—Tapemoka'nhymi ti. Pe'ji ti pejive: \"Nahanahã nhande jikogi Tupana'ga rehe g̃a imombe'urame ganhi'ig̃a nhande ve. Aerẽ nahanahã jitehe nhande jikogi ga rehe ganhi'ig̃a reroviaheteavo.\"\n—Nahã ti pe'ji pejive pejikopige'yma Tupana'ga rehe penhimomiranama. Peko hete ti ganhi'ig̃a rupi. Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi pejeaporog̃ita rerojijyita, ei Jesus'ga.\n—Po pe ndapejirokwari pejeaporog̃ita kwahava rehe pejeaporog̃ita rerojijyja rehe nehẽ, a'ero ti ji ruri pe pyri pe ji mboha'uve'ymame. Ahe nomboha'uvi iporomive'g̃a ndurame. Ahe ja ti napemboha'uvi ji rurame nehẽ. Aerẽ ti ji ruri imondovo ite'varuhua pe me pendekote'varuhuro g̃waramo nehẽ, ei Jesus'ga.\n4—Jararamo pe ndapekote'varuhui cidade de Sardes pe. G̃wihã ji apota hete. A'ero ti pe ndekoi ji pyri imongiavo pepitig̃ahivuhuva'ea. A'ereki pe pepyry, ei Jesus'ga.\n5—Kiroki ga g̃wendu katu Tupana'ga nhi'ig̃a onhimomiranama jipi – ga pe jitehe ti ji imondoi tapy'ynhapitig̃ahivuhuva'ea nehẽ emongi ti javo. Tupana'ga okwatija garera livro pype yvagi pe tuhu ti ga ji pyri upa avuirama javo. Ndahyvi ti ji garera jugwi nehẽ. Ga pe ti ji ei nehẽ: Ndehe ko jireheva'ea. A'ea ti ji ei ga pe jiruva'ga nhinhi'ig̃a renduvame nehẽ Tupana'gapyrive'g̃a henduvame no, ei Jesus'ga.\n—A'ea nhaporemo ti ere Tupana'gareheve'g̃a pe cidade de Sardes pe, ei Jesus'ga nde ve ikwatijaruka ji ve.\n6—Peapyakwa pe. Pehendu katu Tupana'ga ra'uva ea Tupana'gareheve'g̃a pe a'ero, ei Jesus'ga ikwatijaruka ji ve.\nTupana'ga omondouka onhi'ig̃a ojiheva'ea pe Filadélfiapeva'ea pe\n7—João, ei Jesus'ga ji ve, kiro ti ji imombe'ui ikwatijaruka nde ve Tupana'ga rembiepiukara ji ve, ei Jesus'ga ji ve. A'ea ti ekwatija Tupana'gapyrive'ga pe yvagipeve'ga pe – kiroki ga omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a Tupana'gareheve'g̃a pe cidade de Filadélfia pe, ei Jesus'ga ji ve. Ekwatija ti ga pe tomombe'u ti ga g̃a pe Jesus'ga rembikwatijarukara javo, ei Jesus'ga ji ve.\nA'ero Jesus'ga imombe'ui ji ve. Nurã kiro ji ikwatijari Jesus'ga remimombe'ua nhitena imondovouka Tupana'gapyrive'ga pe cidade de Filadélfia pe.\nNde ve Tupana'gapyriva'ea pe ji ei a'ero: Kiro koi Jesus'ga nhi'ig̃a nde ve:\n—Jihi reki jipyry hete, ei Jesus'ga. Jihi reki ji ako a'itituhẽva'ea mombe'uharamo. Jihi reki ji areko chave Daviva'ea apoa israelitasva'ea ruvihavuhuva'ea apoa, ei Jesus'ga. Ji hovapytymba'vogame ojipe'g̃a nohovapytymi a'ero, ei Jesus'ga. Ji hovapytymame ojipe'g̃a nohovapytymba'vogi a'ero, ei Jesus'ga.\nA'ea Jesus'ga ei. Nde ve ga ei tomombe'u ti ga nhinhi'ig̃a Tupana'gareheve'g̃a pe cidade de Filadélfia pe javo. Kiro koi ganhi'ig̃a g̃a pe:\n8—Opokwaha hete ji, ei Jesus'ga. Pepopoaka'ri pe. Emo nhinhi'ig̃a rupi pe ndekoi. Ndape'ei ojipe'g̃a pe: \"Ore ko Jesus'gareheva'ea rũi.\" A'ea rũi pe ei, ei Jesus'ga. Nurã ji pe mondoukari tomombe'u ti g̃a Tupana'ga nhi'ig̃a javo. A'ero ti pe hopehoi Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwombe'gwovo ojipe'g̃a pe nehẽ. Tegwete pemombihava Tupana'ga mombe'ua hugwi.\n9—Pehendu ti! Kiroki g̃a e'i o'mbero: \"Ore ko Tupana'gareheva'ero. A'ereki ore ko judeusramo\" – g̃ahã ko Tupana'gareheva'ea rũi reki. A'ereki g̃a nohendukatui Tupana'ga nhi'ig̃a. Onhimbopogwe g̃a Satanás'ga rehe onhimono'ono'og̃a ganhi'ig̃a renduva, ei Jesus'ga. Pe pyri ti ji g̃a mbuhurukari pe mboheteavouka. Nurã ti g̃a nenypy'andurugi pepya pyri nehẽ pepyry hete pe ore hohe javo. Pe me ti g̃a ei nehẽ: \"Gaha pe arõ hete Jesus'ga!\" e'i ti g̃a pe me nehẽ, ei Jesus'ga.\n10—Peko pe nhinhi'ig̃a rupi penhimomiranama ji erame pe me: Penhimomirana ti. Nurã ti ji pe nderekokatui pe a'nguavo ite'varuhuva'ea hugwi ite'varuhuva'ea rurame yvyakotyve'g̃a ndehe nhaporemo nehẽ. Uhu ti ite'varuhuva'ea imboukwahava yvyakotyve'g̃a ndeaporog̃ita nehẽ, ei Jesus'ga.\n11—Nambegwei ti ji rura'javi nehẽ. Tapejikopigi ti ji rehe a'ero. Po ti pe jikopigi ji rehe nehẽ, a'ero ti ojipe'ga ndopyhygukari pe me imbuhutehea nehẽ. G̃wihã Tupana'ga imbuhupotari pe me, ei Jesus'ga.\n12—Kiroki ga g̃wendu katu Tupana'ga nhi'ig̃a onhimomiranama jipi – gaha ti ji ga rerohoi yvagi pe ga mongoheteavo Tupana'ga pyri avuirama Tupana'ga ronga pe gambohetehai pe nehẽ. Okyta ja ti ga pytakatui pevo okaturo. Ndohoa'javi ti ga nehẽ, ei Jesus'ga. Jiruvihavuhuhete'ga rera Tupana'ga rera ti ji ikwatijari ga rehe nehẽ. Ga rehe ti ji ikwatijari jiruvihavuhuhete'ga cidade rera nehẽ no – kiroki cidade ti uhu yvaga hugwi Tupana'ga hugwi cidadepyahua Jerusalém nehẽ. Jirerapyahua ji ikwatijari ga rehe nehẽ no, ei Jesus'ga.\n—A'ea nhaporemo ti ere Tupana'gareheve'g̃a pe cidade de Filadélfia pe, ei Jesus'ga nde ve ikwatijaruka ji ve.\n13—Peapyakwa pe. Pehendu katu Tupana'ga ra'uva ea Tupana'gareheve'g̃a pe a'ero, ei Jesus'ga.\nTupana'ga omondouka onhi'ig̃a ojiheva'ea pe Laodicéiapeva'ea pe\n14—João, ei Jesus'ga ji ve, kiro ti ji imombe'ui ikwatijaruka nde ve Tupana'ga rembiepiukara ji ve, ei Jesus'ga ji ve. A'ea ti ekwatija Tupana'gapyrive'ga pe yvagipeve'ga pe – kiroki ga omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a Tupana'gareheve'g̃a pe cidade de Laodicéia pe, ei Jesus'ga ji ve. Ekwatija ti ga pe tomombe'u ti ga g̃a pe Jesus'ga rembikwatijarukara javo, ei Jesus'ga ji ve.\nA'ero Jesus'ga imombe'ui ji ve. Nurã kiro ji ikwatijari Jesus'ga remimombe'ua nhitena imondovouka Tupana'gapyrive'ga pe cidade de Laodicéia pe.\nNde ve Tupana'gapyriva'ea pe ji ei a'ero: Kiro koi Jesus'ga nhi'ig̃a nde ve:\n—Jihi ko a'itituhẽva'ea mombe'uhara, ei Jesus'ga. Ambojiko ji g̃a jijihe, ei Jesus'ga. Ji ve Tupana'ga oapouka yvaga yvya rehe ve mbatera apovouka.\nA'ea Jesus'ga ei. Nde ve ga ei tomombe'u ti ga nhinhi'ig̃a Tupana'gareheve'g̃a pe cidade de Laodicéia pe javo. Kiro koi ganhi'ig̃a g̃a pe:\n15-16—Opokwaha hete ji, ei Jesus'ga. Pe ndapejirokwari reki pejoryvamo ji rehe. Pejoryjory hete ti ji rehe a'ero. Po pe napendoryndoryhetei ji rehe, a'ero po ti peko te'varuhu hete ji ve hamo. Ahe i'upotarame iroyxag̃ahiva'ea, a'ero iroyxag̃ahive'ỹva'ea ahe ndopotari onyvuna ojurua hugwi. Ahe i'upotarame hakuheteva'ea, a'ero hakuhetee'ỹva'ea ahe ndopotari onyvuna ojurua hugwi. Na jitehe ti ji ndapepotari jipohia pe hugwi nehẽ. A'ereki pe napendoryndoryhetei ji rehe. Emo pe ndapekote'varuhuhetei ji ve no, ei Jesus'ga.\n17—Pe'e pe: \"Nhanembate nhande. Tireko hete nhande. Ndopavi nhande hugwi. Nurã ti tipyhygyme ojipea nhandejive,\" pe'e pe novĩa, ei Jesus'ga.\n—Na rũi pe ndekoi, ei Jesus'ga. Pehe ndapekwahavihu. Ite'varuhu hete pe me reki. Peporia'i reki pe pejikovo imbatere'ỹve'g̃a ja reki, heakwagweve'g̃a ja reki, ipire'ỹve'g̃a ja reki. Pe ndapekwahavi reki nhanembate nhande javo.\n18—Nurã kiro ji pe mog̃itai. Ji pyri ti pejo embuhu ji ve javo, ei Jesus'ga. Ji hugwi ti pepyhy ouro imbokatupyra tatapypeva'ea. A'erame tehe ti pe mbateramo tuhẽ nehẽ, a'e ji, ei Jesus'ga. A'ereki ji amondo tehe pota he'yjuhuva'ea pe me. Ji hugwi ti pepyhy tapy'ynhapitig̃ahivuhuva'ea. A'erame tehe ti pe ndapekoa'javi ipire'ỹve'g̃a ja nehẽ. A'ero ti ojipe'g̃a ndohepiaga'javi pepire'yma nehẽ. A'ero ti pe napenhinotĩa'javi nehẽ, a'e ji, ei Jesus'ga. A'ereki ji amomboruka pota pendekote'varuhua pe hugwi pe mombyrypota toko pyry ti g̃a ji ja javo. A'ero jipyryva a'e ji pepitig̃ahivuhuva'ea pe, ei ga. Ji hugwi ti pepyhy mohag̃a nhandya imongyavo pejeakwara rehe, ei Jesus'ga. A'erame tehe ti pe hepiakatui nehẽ, a'e ji, ei Jesus'ga. A'ereki ji akwahavuka pota nhimombe'ukatua pe me.\n19—Nhiremiarõheteve'g̃a pe ji nhi'ig̃ahyi imondovo hahya g̃a pe toko katu ti g̃a javo, ei Jesus'ga. Nurã ti pejirokwa pejeaporog̃ita rerojijyita pepohia pejikote'varuhua hugwi, ei Jesus'ga.\n20—Pehendu! Kiro ji ami mytu'ẽ me, ei Jesus'ga. Ji kwajikwari porta rehe nhinhi'ig̃a kiro ji ruri javo. Kiroki ga g̃wendu ji nhi'ig̃ame hovapytymba'voga ji ve – garonga pype ti ji reki nehẽ. Ka'arugame ti ore i'ui orojogwerokupa a'ero nehẽ, ei Jesus'ga. A'ea ji ei ikwahavuka pe me pejiko ti ji rehe javo. A'ero ti ji jikoty'ari pe pavẽi nehẽ, ei Jesus'ga.\n21—Ahendu katu ji Tupana'ga nhi'ig̃a nhinhimomiranama jipi, ei Jesus'ga. Jiruva'ga pavẽi ji apygi ga'apykavakatua rehe jitekovo aheruvihavuhuhetero. Na jitehe ti ga apygi ji pavẽi – kiroki ga g̃wendu katu Tupana'ga nhi'ig̃a onhimomiranama jipi. Gaha ti ji ga reroho yvagi pe ga mboapyga ji pavẽi jiapykavakatua rehe ga mongovo nehẽ toko ti ga aheruvihavamo javo, ei Jesus'ga ikwatijaruka ji ve.\n—A'ea nhaporemo ti ere Tupana'gareheve'g̃a pe cidade de Laodicéia pe, ei Jesus'ga nde ve ikwatijaruka ji ve.\n22—Peapyakwa pe. Pehendu katu Tupana'ga ra'uva ea Tupana'gareheve'g̃a pe a'ero, ei Jesus'ga.\nA'ea nhaporemo Jesus'ga imombe'upavi ji ve.\n—Tupana'gapyrive'g̃a ti tomombe'u Tupana'gareheve'g̃a pe cidadespeve'g̃a pe Tupana'ga rembiepiukara ji ve – kiroki sete g̃acidades yvya koty, ei Jesus'ga ikwatijaruka ji ve.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-39","url":"http:\/\/bibles.org\/pah-PAHNT\/Rev\/3\/","date":"2018-09-21T11:01:20Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-39\/segments\/1537267157028.10\/warc\/CC-MAIN-20180921092215-20180921112615-00377.warc.gz","language":"pah","language_score":1.0000094175,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":4,"top_langs":"{\"pah_Latn_score\": 1.0000094175338745}","num_words":1461,"character_repetition_ratio":0.125,"word_repetition_ratio":0.174,"special_characters_ratio":0.221,"stopwords_ratio":0.515,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} diff --git a/pah_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl b/pah_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..481b9e970aca6ebbd6472980b694d7ad6d812353 --- /dev/null +++ b/pah_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 420.8989898989899, + "character_repetition_ratio": 0.08737373737373735, + "word_repetition_ratio": 0.0036136363636363636, + "special_characters_ratio": 0.2195909090909091, + "stopwords_ratio": 0.4421868686868687, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9999747474747475, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 520.3403265686076, + "character_repetition_ratio": 0.026030609743296355, + "word_repetition_ratio": 0.019046188300997694, + "special_characters_ratio": 0.017581967293822057, + "stopwords_ratio": 0.0952647847922201, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.00031681605227398406, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 79.0, + "character_repetition_ratio": 0.089, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.218, + "stopwords_ratio": 0.44, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 2315.0, + "character_repetition_ratio": 0.152, + "word_repetition_ratio": 0.25, + "special_characters_ratio": 0.277, + "stopwords_ratio": 0.717, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 48.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.174, + "stopwords_ratio": 0.065, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.994, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 1210.0, + "character_repetition_ratio": 0.117, + "word_repetition_ratio": 0.003, + "special_characters_ratio": 0.243, + "stopwords_ratio": 0.561, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 764.5, + "character_repetition_ratio": 0.102, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.231, + "stopwords_ratio": 0.496, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 79.0, + "character_repetition_ratio": 0.089, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.218, + "stopwords_ratio": 0.44, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 57.75, + "character_repetition_ratio": 0.074, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.20775, + "stopwords_ratio": 0.392, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "396", + "keep size": "363", + "remove size": "33" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/pus_Arab/mala_000001_stas.jsonl b/pus_Arab/mala_000001_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..241f2d1cccb32668883dff20cebfed1053f0454c --- /dev/null +++ b/pus_Arab/mala_000001_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 171.21521941854087, + "character_repetition_ratio": 0.023652243554580364, + "word_repetition_ratio": 0.0028897668678003283, + "special_characters_ratio": 0.28525144267690616, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9903907076247943, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 515.1612187433833, + "character_repetition_ratio": 0.038684782191310996, + "word_repetition_ratio": 0.015050341800652463, + "special_characters_ratio": 0.03581656758091122, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.061680695681393116, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 30.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.285, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 41879.0, + "character_repetition_ratio": 0.2, + "word_repetition_ratio": 0.268, + "special_characters_ratio": 0.4, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 10.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.093, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.05, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 527.0, + "character_repetition_ratio": 0.081, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.33, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 61.0, + "character_repetition_ratio": 0.046, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.306, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 30.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.285, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 19.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.263, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "364600", + "keep size": "331101", + "remove size": "33499" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/pus_Arab/mala_000002_stas.jsonl b/pus_Arab/mala_000002_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..55e3940bc5235f26408c1c9da9973650a4a9b9c6 --- /dev/null +++ b/pus_Arab/mala_000002_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 597.4149945145365, + "character_repetition_ratio": 0.0570711903455842, + "word_repetition_ratio": 0.006095383982446518, + "special_characters_ratio": 0.2889199917718047, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9982219665386727, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 797.7884727518261, + "character_repetition_ratio": 0.02758852744097562, + "word_repetition_ratio": 0.014619187437623724, + "special_characters_ratio": 0.020533029936573778, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.02666794593309928, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 442.0, + "character_repetition_ratio": 0.06, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.289, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 37124.0, + "character_repetition_ratio": 0.2, + "word_repetition_ratio": 0.261, + "special_characters_ratio": 0.4, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 10.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.094, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.086, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 1171.0, + "character_repetition_ratio": 0.088, + "word_repetition_ratio": 0.023, + "special_characters_ratio": 0.312, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 695.0, + "character_repetition_ratio": 0.075, + "word_repetition_ratio": 0.004, + "special_characters_ratio": 0.301, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 442.0, + "character_repetition_ratio": 0.06, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.289, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 242.0, + "character_repetition_ratio": 0.045, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.277, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "364600", + "keep size": "332297", + "remove size": "32303" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/pus_Arab/mala_000003_stas.jsonl b/pus_Arab/mala_000003_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..4cac9dd6ca75be42e1e4486037539280d5610a95 --- /dev/null +++ b/pus_Arab/mala_000003_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 428.96399616017555, + "character_repetition_ratio": 0.03810536752605595, + "word_repetition_ratio": 0.011443617663192534, + "special_characters_ratio": 0.2878520213933077, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9949101727921009, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 950.2963572977122, + "character_repetition_ratio": 0.037434220716872364, + "word_repetition_ratio": 0.03231851004402041, + "special_characters_ratio": 0.0321068272709406, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.04545931303610427, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 105.0, + "character_repetition_ratio": 0.039, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.287, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 96655.0, + "character_repetition_ratio": 0.2, + "word_repetition_ratio": 0.281, + "special_characters_ratio": 0.4, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 10.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.029, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.013, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 1120.0, + "character_repetition_ratio": 0.085, + "word_repetition_ratio": 0.04, + "special_characters_ratio": 0.325, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 542.0, + "character_repetition_ratio": 0.065, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.305, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 105.0, + "character_repetition_ratio": 0.039, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.287, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 29.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.269, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "364600", + "keep size": "328563", + "remove size": "36037" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/pus_Arab/mala_000004_stas.jsonl b/pus_Arab/mala_000004_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..3d611e7c15f92d45f29d82268d640edf39b9b7a4 --- /dev/null +++ b/pus_Arab/mala_000004_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 33.41545255074054, + "character_repetition_ratio": 0.010879300603400985, + "word_repetition_ratio": 4.670872188699946e-06, + "special_characters_ratio": 0.2847536368623149, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9996429155238616, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 25.359221704410675, + "character_repetition_ratio": 0.027833649399539265, + "word_repetition_ratio": 0.0005019081677402596, + "special_characters_ratio": 0.037169587877273, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.010079323227374044, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 27.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.283, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 360.0, + "character_repetition_ratio": 0.2, + "word_repetition_ratio": 0.115, + "special_characters_ratio": 0.4, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 10.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.145, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.071, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 62.0, + "character_repetition_ratio": 0.041, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.332, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 44.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.308, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 27.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.283, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 14.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.26, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "364600", + "keep size": "313045", + "remove size": "51555" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/pus_Arab/mala_000005_stas.jsonl b/pus_Arab/mala_000005_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..02b469a2583a9eaf7405abe54ace3d5c0282b2b3 --- /dev/null +++ b/pus_Arab/mala_000005_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 33.556031267142075, + "character_repetition_ratio": 0.01085651398793198, + "word_repetition_ratio": 5.597915523861766e-06, + "special_characters_ratio": 0.2849662835984641, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9996969528250136, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 25.542685243302202, + "character_repetition_ratio": 0.02774885519618897, + "word_repetition_ratio": 0.0006309001802586522, + "special_characters_ratio": 0.03715193318888842, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.008835970190743492, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 27.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.284, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 389.0, + "character_repetition_ratio": 0.2, + "word_repetition_ratio": 0.158, + "special_characters_ratio": 0.4, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 10.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.143, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.071, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 63.0, + "character_repetition_ratio": 0.041, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.332, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 44.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.308, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 27.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.284, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 14.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.261, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "364600", + "keep size": "315733", + "remove size": "48867" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/pus_Arab/mala_000006_stas.jsonl b/pus_Arab/mala_000006_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..0680c2c746575523433c0f00a06642cd91ab3bee --- /dev/null +++ b/pus_Arab/mala_000006_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 33.617580910586945, + "character_repetition_ratio": 0.010899602303894678, + "word_repetition_ratio": 4.646187602852441e-06, + "special_characters_ratio": 0.2848914371914426, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9996636642896324, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 25.711924131223526, + "character_repetition_ratio": 0.02782174461167631, + "word_repetition_ratio": 0.0004990889378159457, + "special_characters_ratio": 0.037266756544595055, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.009725586736458304, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 27.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.284, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 496.0, + "character_repetition_ratio": 0.2, + "word_repetition_ratio": 0.094, + "special_characters_ratio": 0.4, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 10.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.133, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.071, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 63.0, + "character_repetition_ratio": 0.041, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.332, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 44.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.308, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 27.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.284, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 14.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.26, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "364600", + "keep size": "316121", + "remove size": "48479" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/pus_Arab/mala_000007_stas.jsonl b/pus_Arab/mala_000007_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..b12ac9e3a8656de79714f7b16d5c2b335f79f1d2 --- /dev/null +++ b/pus_Arab/mala_000007_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 33.44723106755641, + "character_repetition_ratio": 0.010892816491542761, + "word_repetition_ratio": 6.099852166352623e-06, + "special_characters_ratio": 0.2853897487376542, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9996375086053445, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 25.215711843831325, + "character_repetition_ratio": 0.0278448695954535, + "word_repetition_ratio": 0.0007119521515996975, + "special_characters_ratio": 0.03731466412590317, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.010287997620345588, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 27.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.284, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 347.0, + "character_repetition_ratio": 0.2, + "word_repetition_ratio": 0.174, + "special_characters_ratio": 0.4, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 10.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.135, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.071, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 63.0, + "character_repetition_ratio": 0.042, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.333, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 44.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.309, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 27.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.284, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 14.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.261, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "364599", + "keep size": "318515", + "remove size": "46084" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/pus_Arab/mala_000008_stas.jsonl b/pus_Arab/mala_000008_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..a7953141dd74f5eb074fc9043ba8befed2f52f84 --- /dev/null +++ b/pus_Arab/mala_000008_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 33.559362477680956, + "character_repetition_ratio": 0.010914898285513671, + "word_repetition_ratio": 5.25783120633902e-06, + "special_characters_ratio": 0.28482778340039333, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9996834933721706, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 25.473428005996972, + "character_repetition_ratio": 0.027813699483383227, + "word_repetition_ratio": 0.0005347886698348284, + "special_characters_ratio": 0.03709956843854226, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.009031519946342374, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 27.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.284, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 436.0, + "character_repetition_ratio": 0.2, + "word_repetition_ratio": 0.103, + "special_characters_ratio": 0.4, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 10.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.138, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.071, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 63.0, + "character_repetition_ratio": 0.042, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.332, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 44.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.308, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 27.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.284, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 14.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.26, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "364599", + "keep size": "313087", + "remove size": "51512" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/pus_Arab/mala_000009_stas.jsonl b/pus_Arab/mala_000009_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..3c040b45498526a5a6cbe0c85a8fa7bc806457e4 --- /dev/null +++ b/pus_Arab/mala_000009_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 33.65267595358188, + "character_repetition_ratio": 0.010899950356418973, + "word_repetition_ratio": 4.843677574540797e-06, + "special_characters_ratio": 0.2848742262046796, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9996993710898826, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 25.630244101756613, + "character_repetition_ratio": 0.02777051388710471, + "word_repetition_ratio": 0.0005342101675772505, + "special_characters_ratio": 0.03714661760232159, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.009004024887523212, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 27.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.284, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 374.0, + "character_repetition_ratio": 0.2, + "word_repetition_ratio": 0.1, + "special_characters_ratio": 0.4, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 10.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.145, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.109, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 63.0, + "character_repetition_ratio": 0.042, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.332, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 44.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.308, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 27.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.284, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 14.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.26, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "364599", + "keep size": "316402", + "remove size": "48197" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/pus_Arab/mala_000010_stas.jsonl b/pus_Arab/mala_000010_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..f6e92c96dc0a75948888576763c4870225762c27 --- /dev/null +++ b/pus_Arab/mala_000010_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 297.6946563210541, + "character_repetition_ratio": 0.03316848373144193, + "word_repetition_ratio": 0.003565873740739826, + "special_characters_ratio": 0.2871802994522749, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9996112633331412, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 659.1427833083355, + "character_repetition_ratio": 0.03716234706113007, + "word_repetition_ratio": 0.017198661544367125, + "special_characters_ratio": 0.03147160868728343, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.013369235334720274, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 53.0, + "character_repetition_ratio": 0.019, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.286, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 91041.0, + "character_repetition_ratio": 0.2, + "word_repetition_ratio": 0.273, + "special_characters_ratio": 0.4, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 10.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.145, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.108, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 759.0, + "character_repetition_ratio": 0.084, + "word_repetition_ratio": 0.003, + "special_characters_ratio": 0.325, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 412.0, + "character_repetition_ratio": 0.062, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.305, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 53.0, + "character_repetition_ratio": 0.019, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.286, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 22.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.269, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "364599", + "keep size": "335376", + "remove size": "29223" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/pus_Arab/mala_000011_stas.jsonl b/pus_Arab/mala_000011_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..2741747ad8d8d881a936153a0100c8eb10e5bf12 --- /dev/null +++ b/pus_Arab/mala_000011_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 696.7274649683625, + "character_repetition_ratio": 0.06699241358314204, + "word_repetition_ratio": 0.017086909179674113, + "special_characters_ratio": 0.2896349633432893, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9656808713134155, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 969.6761210921987, + "character_repetition_ratio": 0.0333474865255571, + "word_repetition_ratio": 0.037261709809776604, + "special_characters_ratio": 0.02807631696617707, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.13233228485422815, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 494.0, + "character_repetition_ratio": 0.063, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.289, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 63071.0, + "character_repetition_ratio": 0.2, + "word_repetition_ratio": 0.287, + "special_characters_ratio": 0.4, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 10.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.093, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.025, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 1355.0, + "character_repetition_ratio": 0.108, + "word_repetition_ratio": 0.064, + "special_characters_ratio": 0.322, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 827.0, + "character_repetition_ratio": 0.082, + "word_repetition_ratio": 0.013, + "special_characters_ratio": 0.304, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 494.0, + "character_repetition_ratio": 0.063, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.289, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 273.0, + "character_repetition_ratio": 0.048, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.275, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "364599", + "keep size": "315362", + "remove size": "49237" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/pus_Arab/new_cc_000012_stas.jsonl b/pus_Arab/new_cc_000012_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..47c49b7aae6eaefb213812f2319aa9e61834d6ec --- /dev/null +++ b/pus_Arab/new_cc_000012_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 709.4226642900384, + "character_repetition_ratio": 0.04807888276047622, + "word_repetition_ratio": 0.04272724826797605, + "special_characters_ratio": 0.2819412288962131, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9999646700746619, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 1401.4001907045842, + "character_repetition_ratio": 0.032693565984141956, + "word_repetition_ratio": 0.12677865846902175, + "special_characters_ratio": 0.02682048709848332, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.002172454746547435, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 397.0, + "character_repetition_ratio": 0.052, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.283, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 103102.0, + "character_repetition_ratio": 0.329, + "word_repetition_ratio": 1.0, + "special_characters_ratio": 0.482, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 14.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.104, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.492, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 1644.300000000003, + "character_repetition_ratio": 0.086, + "word_repetition_ratio": 0.125, + "special_characters_ratio": 0.309, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 858.0, + "character_repetition_ratio": 0.069, + "word_repetition_ratio": 0.024, + "special_characters_ratio": 0.296, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 397.0, + "character_repetition_ratio": 0.052, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.283, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 77.0, + "character_repetition_ratio": 0.027, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.27, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "59468", + "keep size": "54326", + "remove size": "5142" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/pus_Arab/new_cc_000013_stas.jsonl b/pus_Arab/new_cc_000013_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..64b20ae291b586db38a9229bb880f86d068eb8fe --- /dev/null +++ b/pus_Arab/new_cc_000013_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 741.0993573395899, + "character_repetition_ratio": 0.050545302458431085, + "word_repetition_ratio": 0.05976433744772009, + "special_characters_ratio": 0.28419916352137103, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9999623788636133, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 1464.9120195198723, + "character_repetition_ratio": 0.03172811637139549, + "word_repetition_ratio": 0.16524406765315358, + "special_characters_ratio": 0.02719022863865824, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.000996787931428144, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 479.0, + "character_repetition_ratio": 0.053, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.285, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 112965.0, + "character_repetition_ratio": 0.301, + "word_repetition_ratio": 1.0, + "special_characters_ratio": 0.594, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 14.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.122, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.82, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 1646.0, + "character_repetition_ratio": 0.087, + "word_repetition_ratio": 0.131, + "special_characters_ratio": 0.311, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 921.0, + "character_repetition_ratio": 0.069, + "word_repetition_ratio": 0.047, + "special_characters_ratio": 0.298, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 479.0, + "character_repetition_ratio": 0.053, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.285, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 130.0, + "character_repetition_ratio": 0.033, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.273, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "49015", + "keep size": "44395", + "remove size": "4620" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/pus_Arab/new_cc_000014_stas.jsonl b/pus_Arab/new_cc_000014_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..59ff99255cdcc32613de01e08b40bf7b93f220cb --- /dev/null +++ b/pus_Arab/new_cc_000014_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 697.0860223048327, + "character_repetition_ratio": 0.05165846344485749, + "word_repetition_ratio": 0.04985960346964065, + "special_characters_ratio": 0.2825490210656753, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9999346716232962, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 1596.9803326777444, + "character_repetition_ratio": 0.034059298200660656, + "word_repetition_ratio": 0.16593215926518085, + "special_characters_ratio": 0.02888846411661417, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.0032556415410547896, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 390.0, + "character_repetition_ratio": 0.056, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.283, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 109505.0, + "character_repetition_ratio": 0.376, + "word_repetition_ratio": 1.0, + "special_characters_ratio": 0.435, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 15.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.122, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.492, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 1612.0, + "character_repetition_ratio": 0.09, + "word_repetition_ratio": 0.094, + "special_characters_ratio": 0.312, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 795.0, + "character_repetition_ratio": 0.072, + "word_repetition_ratio": 0.007, + "special_characters_ratio": 0.298, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 390.0, + "character_repetition_ratio": 0.056, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.283, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 82.0, + "character_repetition_ratio": 0.031, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.271, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "40350", + "keep size": "36379", + "remove size": "3971" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/pus_Arab/new_cc_000015_stas.jsonl b/pus_Arab/new_cc_000015_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..10336f332c649f105b8d152870a44f4f7937fda2 --- /dev/null +++ b/pus_Arab/new_cc_000015_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 678.528842775355, + "character_repetition_ratio": 0.050629518632577565, + "word_repetition_ratio": 0.04583378459376227, + "special_characters_ratio": 0.28169429345017877, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9998961618750386, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 1566.5789523364733, + "character_repetition_ratio": 0.03549112788220241, + "word_repetition_ratio": 0.1549398672651216, + "special_characters_ratio": 0.02936457570465896, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.0023078238297179914, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 372.0, + "character_repetition_ratio": 0.055, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.283, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 100892.0, + "character_repetition_ratio": 0.86, + "word_repetition_ratio": 1.0, + "special_characters_ratio": 0.499, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 15.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.122, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.692, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 1621.0, + "character_repetition_ratio": 0.09, + "word_repetition_ratio": 0.1, + "special_characters_ratio": 0.312, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 793.0, + "character_repetition_ratio": 0.072, + "word_repetition_ratio": 0.007, + "special_characters_ratio": 0.297, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 372.0, + "character_repetition_ratio": 0.055, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.283, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 77.0, + "character_repetition_ratio": 0.026, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.269, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "48383", + "keep size": "43870", + "remove size": "4513" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/pxm_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl b/pxm_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..c0afc4f0ebe22f23ad8e58c832b42ea388c1622c --- /dev/null +++ b/pxm_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl @@ -0,0 +1,7 @@ +{"text":"Ma ëda página internetën, jeꞌe ëda ajxy yam mbaadaampy nepy ajxy tëꞌëngajnë mꞌixyꞌat mmëdoyꞌádët ja kuꞌudujt winmaꞌañty yaa ayuuk naax kajpt jootypë; paady ëjts nëyꞌamëjaaduñëë jëduꞌun ajxy myajmënákët ja jaay geechpë, ja ëy yaꞌaxy, ja eeꞌpëëk, mëdoowëëk, mët ti jaty ajxy myajmaajyajpy nebyë ayuuk jëyaꞌay ajxyën. Mëduꞌuñtyë piꞌigꞌënaꞌk, tsokjyajy ënaꞌk, këxyii ënaꞌk, maj jëyaꞌay ajxy, kapxtaakpë mët ja yajkapxtaakpë, mët mëduꞌuñtyë ajxy yꞌëxpë́k yꞌëxwaꞌañ, ja kunaax mët ja agats ajxy. Perë jeꞌe ëjts maas ndsojpy ku ja Dios kapxy Dios mëdyaꞌaky ajxy mꞌixyꞌat mmëdoyꞌádët jëduꞌun ajxy kuꞌumáy mbëdsë́mët ma Diosën a mnëꞌëwaꞌats mguꞌuwaꞌadsët ajxy.\nJa n'ayuuk kajptëch: Ka'a ñë'ëje'egyë́xpë je'e yajxónë ku je'e tyun ëx'aamë, ka'a ñë'ëje'egyë́xpë je'e yajxónë ku ja kyay y'u'uky y'ogyaañë, ka'a ñë'ëje'egyë́xpë je'e yajxónë ku ajxy ñëwyingu'udsëgë'ëyëë, ka'a ñë'ëje'egyë́xpë je'e yajxónë ku ja y'ayuuk myëdya'aky; paaty mëët je'e yajxónë ku ëjts n'ayuuk jëya'ayë mët ku ëjts pën të xykya'aku'ëyë'ëky; perë maas yajxón a maas oyakjwëëñë jeꞌe duꞌun ku ja Ojyemmyëdyaꞌaky ajxy jyakmëdyaꞌagët ma jatyë ëda kunaax kajpt, ween ajxy kyaꞌawëxë jyoot jooty a jëduꞌun ajxy jyootꞌwiꞌimbídët ween ajxy myech ma Jesucristën.\n|Min ajxy ku'ix yajpoo'x ja kunaax kajpt|","id":"","dump":"CC-MAIN-2016-36","url":"http:\/\/ayuuk.net\/mir\/oy-ween-ku-ajxy-yaa-t%C3%AB-mmi%C3%B1-t%C3%AB-mmech-ma-ja-ayuuk-naax-kajpt%C3%ABn","date":"2016-08-25T23:38:02Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2016-36\/segments\/1471982294883.0\/warc\/CC-MAIN-20160823195814-00021-ip-10-153-172-175.ec2.internal.warc.gz","language":"pxm","language_score":0.970510602,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":9,"top_langs":"{\"pxm_Latn_score\": 0.9705106019973755, \"mco_Latn_score\": 0.012819911353290081}","num_words":182,"character_repetition_ratio":0.107,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.191,"stopwords_ratio":0.104,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.975,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Meets mijxytyë, meets yää'tyëjktë, jää'kyukëtë nayte'n ëëts säm meets, tump ëëts, xekp ëëts, kuy'äjtp ëëts, npawënmaapy ëëts nayte'n ja jujky'äjtën. Wan tu'ukye tuu'nyëm wan tuknäx tyë'ëjyëm jëts jate'n utya'akyë ja näxwii'nyët nyik ëë'ya'ant nyik päätaan.\nSä ja suun wyä'äny miti ja Lic. Palemón y'iipy, mä mejts mtsëëny mä mejts mnijkyxy tiku tiku yä mkaminy, jam ëjts nijkyxy jam xaamkëjxp mä ëjts yikxon nyik awijxy. Yinetsënet jam meets x'uk ejxt sä ja xëëw tyunyë jam xaamkëjxp. Yä'ät awënäx wa' ojts tkexy ja Maribel Martínez.\nYikxon ja täjk mëët ja mayut tsyanantë ku ja tsäkääj kyuy'ättë jam kurääjt jotp. Ja'akëjxp ku ja xëëw tyunyë makmajtsk ämp ja myëmakmajtsk po' (Diciembre) mää' et ja ntak'äjtëm Guadalupana yik xëtuny.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-47","url":"http:\/\/yin-et.com\/node?page=51","date":"2017-11-18T08:33:08Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-47\/segments\/1510934804680.40\/warc\/CC-MAIN-20171118075712-20171118095712-00474.warc.gz","language":"pxm","language_score":0.9054872394,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"pxm_Latn_score\": 0.9054872393608093, \"mco_Latn_score\": 0.09126350283622742}","num_words":115,"character_repetition_ratio":0.041,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.213,"stopwords_ratio":0.165,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.908,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"yjaapy: witsuk xontunjyajy'ëë'yëp: Neya\nxaamkëjxp\nSanta María Tlahuitoltepec\nyä´ät xëëw ëjts ja näxwii´nyët n´ats ejxwä´äny, jam mä ëjts ijty ntsëënë, jam mä ëjts ijty ja ntääk mëët ja nteety ja tuu´nën ja pëjkën ijty nyik naxy.\nkaxë´knëp ja jëpy mäÄ´tsä´, të ja tutk ja jëyujk pyëtë´knëte, të ja tsapnë´ääw tsyapyäxnë,ëjts tu´ukyë ja nwënwää´ny, ja jää´myajtsën mä ëjts ja mutsk´äjtën të nyik naxy. të ja näxwii´nyët jeky nyäjxnë ja tuu´ ka njää´tyëkëy wä´äts ëjts njää´myetsy ku ijty jëpy tumpë nijkyxy, ja ntääk jëpyë jëpyë ijty nyëwejkëjy, jats ja ajop y´ëyë, ja nteety jä´xpë nyijkyxy jëts ëjts ja pitsy nwee´tkëjy, ja ntääk yikxon ja wejkyxy t´jënpatpëkë, xam ja jëën tyëy jëts xam ja ntääk t´a´ejxë ja xëjk miti tsu´uuy këëp,yikxon ëjts mpawënmay ti ntejën yik ëyëwyampy, jaýë n´ijxy ku ja jitsy tpojtstiy jëts tawënjääxy ja xëjk, kë´myë ëjts nanyimyëyë tëtsmejts maatsënet xämnëm mejts yikxon m´utst, pë paktsä´äy tät ëë´yëp...\njaak tuu´yë´ëwyämp.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-47","url":"http:\/\/yin-et.com\/node?page=55","date":"2017-11-18T08:32:54Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-47\/segments\/1510934804680.40\/warc\/CC-MAIN-20171118075712-20171118095712-00478.warc.gz","language":"pxm","language_score":0.5079612732,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":8,"top_langs":"{\"pxm_Latn_score\": 0.5079612731933594, \"mco_Latn_score\": 0.49069923162460327}","num_words":149,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.215,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.532,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Pyatumpy ja käjp tsënää'yën ja Ii'pxyukpët Mëj'ïjxpëjktääjk (UNICEM) mä ja wejën kajën yik'ijxy yikpääty jats nyikmëjka'ant ja nkäjp jää'y'äjtën.\nYä ja ïjxpëjkpë ja jyää'y'äjtën tyikmajay jats tpatuny ja pyujx ja kyäjp ja tsyënää'yën tyanää'yën jats tpamayy tpatäjy sutso ja tsyënää'yën myïwenët kyajaa'ët. Nayëte'n tmëjpïktä'äky jats twïntsë'ëkë sä tu'uk jatu'uk ja tsënää'yën nyaxy apiky et, apiky kyäjp\nTI YIK'ÏXAAPY\nJa wejkajtääjk mä ja unä'äjktëjktë tyikmajä'ätët ja tyunk ja pyëjkk, jats tta'apäättët ja tsyënää'yën tyanää'yën mitë myïtunïyëtëp myïpëkïyëttëp. Mä tpama'atyët tpatäjtët sutso tyikmïwenëtët tyikkajaa'ëtët ja wyijkyejy'äjtën mä ja pujx ja käjp ja wyënmää'ny wyïnkaxë'ëkt.\nTI YIKJÏPEJXP\nJa Ii'pxyukpët Mëj'ïjxpëjktääjk tsyëënët tyanët mëët ja pujx käjp. Nayëte'n ja tyikwejt tyikkajt jujky'äjtënkëjxp. Mä ja unä'äjktëjktë tyikwïnkaxë'ëktët ja yyiijy'äjtën, ja kyutääy'äjtën, ja tyajaty'äjtën jats tmïtapyäättët sutso ja tsënää'yën tanää'yën ëy tsuj nyäxt.\nTI YIKNÏ'ÏJXPËJKP YÄ II'PXYUKPËT MËJ'ÏJXPËJKTÄÄJK\nKÏMUUNY KÄJP YA'AJKËN NYÏ'ÏJXPËJKËN\nYikwijpy yikkejpy ja jää'y pën tyuu'mo'op ja ëy tsuj jujky'äjtën mää jaty ja pyujx ja kyäjp ja tsyënää'yën nyaxy. Mä tmïtapyäätt sutso'ampy pyäätatyïyë ja nääjx ja käjp yaaktët.\nMä wyïnkïtä'äky:\n- Ja et ja nääjx kawënäkpiky tyumpajt\n- Käjp ya'ajkën ja nyïtuu'nën ja nyïpëjkën\n- Käjp tsënää'yën tanää'yën myëjk'äjtën\nKÏMUUNY PUJXKÄJPXËN NYÏ'ÏJXPËJKËN\nYikwijpy yikkejpy ja jää'y mitë yiktuu'yë'ëpy ja pee'ën koo'nën jats tyikyujt ja pujxkäjpxën sä ja pujx käjp ja wyënmää'ny, ja y'ääw y'ayuujk tpïktä'äky jats tyikmïwenët tyikkajaa'ët ja amukkë tsënää'yën mëët ja wenk pujx ja wenk käjp.\nMä wyïnkïtä'äky:\n- Kïmuuny pujx'ëëpë\n- Kïmuuny Tele\n- Jemy pyujx mä ja nëkäjpxën nëmatyääjkën nyaxy\nTI YIKMÏTËKËP\n- Ja kujket ïjxpëjkën të xyik'apääjtënyë.\n- Ja tsojkën xmëëtätt jats x'ejxkäpt jats xyikyujt xyikmëjktëkët ja kawïnääk ääw ayuujk.\n- Myiknäxp ja mtsënää'yën tanää'yën mkäjpkëjxp uk mnatyamïtsokëyëp jats ja mwënmää'ny mitë myikmëjëp, myikkejpy xyiktunkpäät mëët ja mpujx ja mkäjp.\n- Ja tsojkën xmëëtätt jats ja amukëtuu'nën xyiktuu'yë'ëty.\n- Ja tsojkën xmëëtätt jats x'ejxkäpt ja wenk pujx ja wenk käjp wënmää'ny.\nTI YIKMÏPÏTSË'MP\nJyätp wïnaty ja ïjxpëjkpïtsëmpë ja yik'ëjxpëjkën, ja pee'ën ja koo'nën, jats ttuu'mo'ot ja käjp ya'ajkën mä nyïkaxë'ëkt ja kë'm tuu'nën ja kë'm tsënää'yën. Tyuu'mo'op ja namyää'yën mëët ja wenk pujx wenk käjp jats kyajaa'ët ja nääjx ja käm, ja ääw ayuujk mëët ja tsënää'yën tanää'yën.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-51","url":"http:\/\/unicem.tlahuitoltepec.com\/sobre.php","date":"2018-12-11T13:46:42Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-51\/segments\/1544376823621.10\/warc\/CC-MAIN-20181211125831-20181211151331-00104.warc.gz","language":"pxm","language_score":0.9032278657,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":7,"top_langs":"{\"pxm_Latn_score\": 0.9032278656959534, \"mco_Latn_score\": 0.09489576518535614}","num_words":338,"character_repetition_ratio":0.067,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.237,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.907,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Pyatumpy ja käjp tsënää'yïn ja Ii'pxyukpït Mëj'ïjxpëjktääjk (UNICEM) mää ja wejïn kajïn yïk'ijxy yïkpääty jïts nyïkmëjkï'ant ja nkäjp jää'y'äjtïn.\nYää ja ïjxpëjkpë ja jyää'y'äjtïn tyïkmajay jïts tpatuny ja pyujx ja kyäjp ja tsyënää'yïn tyanää'yïn jïts tpamayy tpatäjy sutsoo ja tsyënää'yïn myïwenït kyajaa'ït. Nayïte'n tmëjpïktä'äky jïts twïntsë'ëkï sää tu'uk jatu'uk ja tsënää'yïn nyaxy apiky et, apiky käjp.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-18","url":"http:\/\/unicem.tlahuitoltepec.com\/blog\/","date":"2019-04-25T16:35:43Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-18\/segments\/1555578727587.83\/warc\/CC-MAIN-20190425154024-20190425175125-00034.warc.gz","language":"pxm","language_score":0.8787844777,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pxm_Latn_score\": 0.8787844777107239, \"mxp_Latn_score\": 0.0732344537973404, \"mco_Latn_score\": 0.04465082660317421}","num_words":56,"character_repetition_ratio":0.055,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.196,"stopwords_ratio":0.196,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.886,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"yä'ät käjp xyëëw mikyëjxp.\nMeets mijxytyë, meets yää'tyëjktë, jää'kyukëtë nayte'n ëëts säm meets, tump ëëts, xekp ëëts, kuy'äjtp ëëts, npawënmaapy ëëts nayte'n ja jujky'äjtën. Wan tu'ukye tuu'nyëm wan tuknäx tyë'ëjyëm jëts jate'n utya'akyë ja näxwii'nyët nyik ëë'ya'ant nyik päätaan.\nSä ja suun wyä'äny miti ja Lic. Palemón y'iipy, mä mejts mtsëëny mä mejts mnijkyxy tiku tiku yä mkaminy, jam ëjts nijkyxy jam xaamkëjxp mä ëjts yikxon nyik awijxy. Yinetsënet jam meets x'uk ejxt sä ja xëëw tyunyë jam xaamkëjxp. Yä'ät awënäx wa' ojts tkexy ja Maribel Martínez.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-26","url":"http:\/\/yin-et.com\/node?page=51","date":"2019-06-16T12:40:48Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-26\/segments\/1560627998238.28\/warc\/CC-MAIN-20190616122738-20190616144738-00074.warc.gz","language":"pxm","language_score":0.961807251,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"pxm_Latn_score\": 0.9618072509765625, \"mco_Latn_score\": 0.03662523627281189}","num_words":87,"character_repetition_ratio":0.025,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.126,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.967,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Nebyë Dios ja chojk pya'aëyook të yajkë'ëxë'ëky mët nepy je'e jyotma'aty ku ja jëya'ay ja pojpë këdyeey ajxy tyuñ. 1 Noé 2 Nebyë Dios 3 Ja kapxku'ugëdaakpë ma ja Diosën mët ma ja jëya'ayën5 Ëy ya'axy6 Ëch mëgápxëk Jesús7 Ku ja pojpë këdyeey myëmee'xy8 Ja mëyëë jëya'ay mët ja Lázaro9 Ma ja Jesús myëdya'agyëëjën10 Ja Marcos 8 mët 10 myëdyaakpyë11 Ja ajxy oy njante'emmyëgu'uk'ajtëmbë12 Ku mgojxtëna'awët, ja Dios je'e du'un mëtmëdya'agëp13 Ku Cristo wyi'imbida'añ Auto advance Send us your comments or questions","id":"","dump":"CC-MAIN-2023-14","url":"https:\/\/ayuuk.net\/mir\/ja-m%C3%ABdoow%C3%AB%C3%ABk-m%C3%ABdyiib%C3%AB-ajxy-oy-my%C3%ABdowaampy-m%C3%ABt-m%C3%ABdyiib%C3%AB-ajxy-oy-yajm%C3%ABnakaampy","date":"2023-03-22T16:51:50Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2023-14\/segments\/1679296943845.78\/warc\/CC-MAIN-20230322145537-20230322175537-00766.warc.gz","language":"pxm","language_score":0.9652386308,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":3,"top_langs":"{\"pxm_Latn_score\": 0.965238630771637, \"mco_Latn_score\": 0.01895974576473236}","num_words":77,"character_repetition_ratio":0.052,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.241,"stopwords_ratio":0.221,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.978,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} diff --git a/pxm_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl b/pxm_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..6e147d1c6d2225ed98be538f07784febc16e185b --- /dev/null +++ b/pxm_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl @@ -0,0 +1,3 @@ +{"text":"1\nKo tsyo'onë'ky tsyo'ontäky winë\n1Ko tsyo'ontäky, Tios yë'ë ojts tyajkojy ëka'any yë tsajp ets naaxwiinyëtë. 2Yë naaxwiinyëtë ka'ap ënäty nitii ijxën oypyë tmëëtëty, je'eyë ënäty kootspuknë wyimpakëxë'ëky yë mëjnëëmejy ets ja Tios ja myëk'ajtën y'oyajtën yë'ë ënäty je'eyë yu'kxp nëëwinkëjxy.\n3Ënät yë Tios y'ënäny: wä'än tjää'aty yë kutë'kxën.\nTää ja kutë'kxën ojts kyëxë'ëky. 4Ko ja Tios t'ijxy ko janty'oy kyëxë'ëky ja kutë'kxën. Ënät tyajnäywyä'kxyë mëët ja kootsajtën. 5Ets tukxëëwajty, xëëny e ja kootsajtën tukxëëwajty koots. Jëtu'un ojts kyä'pxy ja mëtu'kxëëwpë. 6Ënät ja Tios jatëkok y'ënäny: Wä'än tjää'aty tu'uk yë niwits nijuux, mëti'ipë yaj'ëwä'kxy'itëpën yë nëë, jëtu'unts ëwä'kxyjyäty wyë'ëmtëty.\nËnät ojts jëtu'un tyuny jyätyë. 7Tios ojts tu'uk tjanty yajkojy yë niwits nijuuxy, mëti'ipë yaj'ëwä'kxy'itëpën yë nëë. Tu'kpëky ojts ja nëë wyi'imy pa'tkë'p ets tu'kpëky nëkëjxy. 8Ja niwits nijuux jä'ä tyajxëëwpejty tsajp. Jëtu'un ojts ja mäjtsk xëëwpë kyä'pxy. 9Ënät yë Tios jatëkok y'ënäny: Ja nëë mëti'ipë të wyi'imyën pa'tkë'p, wä'än tnämyukyë tu'ukyë ets wä'än jëtu'un tnitëtstu'uty yë naaxwiinyëtë.\nJëtu'un ojts tyuny jyätyë. 10Ja mëti'ipë ojts nyitëtstu'utyën. Jä'ä ojts ja Tios txëëwmo'oy Naax. E ja nëë mëti'ipë ënäty tu'ukyë të nyämyukyën jä'ä txëëwmooy mejy.\nKo ja Tios t'ijxy ko aak'oy mëti'ipë të tyajkojyën. 11Ënät y'ënäny wä'än tpu'uy yë aay ujts kanaakjëjp. Ujts mëti'ipë myëët'atëpën yë pyajk ets kepy mëti'ipë tëëmpätëpën.\nJëtu'un ojts tyuny jyätyë. 12Tää wyinmujxëtyääy wyinyo'onëtyääy ja naax mëët ja aay ujts, tam mëti'ipë myëët'ajtypyën yë pyajk ets aay kepy mëti'ipë tëëmpäjtpën. E Tios janty'oy t'ijxy mëti'ipë ënäty të tyajkojyën. 13Jëtu'un ojts kyä'pxy ja mëtëkëëkxëëwpë.\n14-15Ënät ja Tios y'ënaankojnëpë: Wä'än tjää'aty ja të'kxën jajën jam tsajpwinm ma niwits nijuuxën, mëti'ipë kyutë'kx kyujajëpën ja naaxwiinyëtë. Ets tyajnäywyä'kxëtëty ja xëënyajtën ets ja kootsajtën ets yë'ë yajtuk'ixëty ja xëëw jëmëjt, xëëw po'o ets ko jyää'atëty ja nyipo'o nyijëmëjt tiijaty tuunëp jajtëpën.\nJëtu'un ojts tyunyë jyätyë. 16Tios ojts tyajkojy mäjtsk yë kujaj kutë'kxën, tu'uk yë mëjpë mëti'ipë kujaj kutë'kxëpën xëëny ets mutskpë mëti'ipë kujaj kutë'kxëpën koots. Ojts näjyëtu'un tyajkojy maymyëtsa'a. 17Tios ojts tpëjktä'äky yë kutë'kxën jam tsajpwinm ma niwits nijuuxën, mëti'ipë kutë'kx kujajëpën yaa naaxwiiny, 18mëti'ipë kutë'kx kujajëpën xëëny koots, mëti'ipë yaj'ëwä'kxy'itëpën yë xëëny'ajt kootsajtën. E Tios janty'oy t'ijxy mëti'ipë ënäty të tyajkojyën. 19Jëtu'un ojts kyä'pxy ja taxk xëëwpë.\n20Ënät yë Tios jatëkok y'ënäny: wä'än tjää'aty winëjaty jëyujk jap nëëjoty ets wä'än tjää'aty näjyëtu'un yë joon jëyujk mëti'ipë kääkjëtijtëpën naaxwiinkëjxy.\nJëtu'un tyuunë jyajtë. 21Ojts yë'ë Tios yë jëyujk tyajkojy mëjatypë këjxmjatypë jap nëëjoty ets tu'kë'ëyë jëyujk jënu'un yaj'ixy yajpaatyën nëëjoty, näjyëtu'un yë joon jëyujk ojts tyajkojy.\nYë Tios aak'oy t'ijxy mëti'ipë ënäty të tyajkojyën. 22Ënät ojts tkënu'kxy mëët ya'atë aaw ayuk: Wä'än mnimayëtë ets xyajwintuktëty yë nëëjot ets wä'än näjyëtu'un nimayë yë joon jëyujk naaxwiiny.\n23Jëtu'un ojts kyä'pxy ja mëkoxk xëëwpë.\n24Ënät yë Tios y'ënäny: Wä'än tjää'aty naaxkëjxy yë winë jëyujk: mëti'ipë ma jëën ma tëjk yajpaatëpën ets mëti'ipë aayjoty ujtsjoty yajpaatëpën, mëti'ipë myox tyukye'epyën.\nJëtu'un ojts tyunyë jyätyë, 25Tios ojts ya'atë jëyujk tyajkojta'ay ets janty'oy t'ijxy.\n26Paaty y'ënäny: Tyam tsojk ënät nyajkojëm yë naaxwiinyëtë ja'ay. Jëtu'un y'ixë'atëty tä ëëtsajtëmën. Myëët'atëp yë ënä'ämën kutujkën ma nëë jëyujkën, ma joon jëyujkën, ma ja jëyujkën mëti'ipë tsënaaytyëpën ma jëën tëjkën ets aay joty ujtsjotypë. Näyjyëtu'un myëët'atëp yë ënä'ämën kutujkën ma ja jëyujkën mëti'ipë myox tyukye'epyën.\n27Ko yë Tios ojts tyajkojy yë naaxwiinyëtë ja'ay,\njëtu'un ojts tyajkojy ijxtëm yë'ë kë'ëm y'ixëtyën,\nye'etyëjk ets to'oxytyëjk ojts tyajkojy.\n28Tääts tmooy yë kyënu'kxën ets t'ënëmaay:\nMëët'atë ënät yë m'u'unk m'ëna'këty,\nyajwintuktë yë naaxwiinyëtë ets xy'ënä'ämtëty.\nMijts m'ënä'ämta'atëp yë nëë jëyujk ets\nyë joon jëyujk ets tu'kë'ëyë jëyujk\nmëti'ipë myox tyukye'epyën.\n29Tää jatëkok tjaakënëmaay: Ëk'ixtë, tyam mijts nmo'otë ets ntukë'ëtëkëtë tu'kë'ëyë aay ujts mëti'ipë naaxkëjxy yoonp ji'tspën ets myëët'ajtyp yë pyajk ets tu'kë'ëyë aay kepy mëti'ipë tëëmpäjtpën. Yë'ëts myajtuntëp ets xyjyë'kxtëty xypyëktëty, 30e yë jëyujkëty mëti'ipë tsënaaytyëpën aayjoty ujtsjoty, joon jëyujkëty ets tsa'anyëty, yë'ë jyë'kxtëp aay ujts.\nJëtu'un ojts tyunyë jyätyë, 31ënät yë Tios t'ijxy janty'oy tu'kë'ëyë mëti'ipë ënäty të tyajkojyën. Jëtu'un ojts kyä'pxy ja mëtëtujk xëëwpë.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-35","url":"https:\/\/www.bible.com\/af\/bible\/2130\/GEN.1.QUETZMIXE","date":"2019-08-17T10:51:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-35\/segments\/1566027312128.3\/warc\/CC-MAIN-20190817102624-20190817124624-00088.warc.gz","language":"pxm","language_score":1.0000069141,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pxm_Latn_score\": 1.000006914138794}","num_words":634,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.01,"special_characters_ratio":0.219,"stopwords_ratio":0.386,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Photo : Bernardo Pérez\nPar Raquel Diego Díaz\nLa Terre-Mère et le Monde-Père font germer la vie, la vie parle en épis et en jilote et l'humanité récolte du maïs ou du huitlacoche : un tout intérieur, ils donnent la saveur et la connaissance de la nature vivante, ils invitent à nouer et dénouer les nœuds pour apprendre et désapprendre, ils multiplient les récoltes en nourriture et avec ce langage de la vie ils offrent la parole pour marcher et transcender.\nNous remercions TZAM-13 semillas de nous avoir invités à partager notre parole depuis cet espace expérientiel que nous appelons Moojkkaaky, à nommer notre propre parcours, à regarder les défis et les challenges réaffirme la validité et la vitalité de la sagesse ancestrale des femmes et des hommes du maïs, notre présent nous dit que dans la volonté de chacun de nous la magie de la cosmogonie du maïs déborde, la mémoire du passé et la vision du futur sont aujourd'hui la nourriture actuelle du corps et de l'âme.\nNos mères et nos pères nous disaient que la vie implique d'ouvrir un chemin et que le parcourir est aussi sacré que la vie elle-même. Ils nous ont laissé la mémoire dans le mot et l'héritage dans le travail pour que les générations futures n'oublient pas la triade vitale terre-travail-communauté. Un aliment millénaire nous accompagne sur cette route, celui-là même qui nous nourrit physiquement et spirituellement : le maïs. Avec le maïs, nous sommes introduits dans la nature afin d'être des personnes et de faire des personnes.\nNotre nourriture germe des entrailles de la terre et, en la consommant, nous alimentons en sève et en sang le corps physique et spirituel, en même temps qu'émerge la parole sacrée dédiée à la terre et à la vie ; nous vivons ainsi les cycles dans le temps et l'espace, en consacrant notre force dans la mémoire et le travail, en générant la culture à partir de l'être humain et du peuple.\nLe semis du maïs et la domestication des graines comestibles ont donné lieu à la naissance de peuples sédentaires, rendant ainsi la culture et le travail plus sophistiqués. C'est ainsi que sont nés les champs cultivés, que les outils de travail ont été forgés, que l'argile et le bois ont été moulés en tant qu'ustensiles, et que la domestication du feu a rendu possible la cuisson des aliments. Le tissu communautaire est devenu une chaîne d'apprentissage permanent, ce n'est donc pas par hasard que nous nous appelons femmes et hommes du maïs.\nDans ces peuples du maïs, l'écologie humaine était inférieure à la totalité de la vie naturelle, son épanouissement était aussi sacré que le mot qui évoquait le sublime qu'est la vie, la connaissance était mise en gestes à partir de tous les lieux où les humains forgeaient le travail et la subsistance, la géographie était sacrée, la parenté n'était pas seulement réduite aux humains mais étendue aux autres êtres vivants, le travail n'était pas un surplus car le surplus ne peut pas être l'humanité envers la nature ; la diversité s'ajoutait, elle ne se soustrayait pas.\nDans la parole sacrée, nous avons également été avertis que si nous choisissions des chemins contraires aux lois de la nature, nous romprions furtivement avec nos propres vies, ainsi, les ustensiles et les outils se retourneraient contre nous comme des âmes féroces prêtes à nous dévorer et alors l'auto-extermination commencerait ; nous, dans cette désobéissance, nous lancerions nos propres fléchettes sur nos enfants et notre lâcheté humaine n'aurait pas de fin mais un début pour regarder de nos propres yeux et sentir de nos propres cœurs la petite consécration vers l'application à la vie.\nÀ l'heure actuelle et à un rythme accéléré, un système oppressif, vorace et dominateur nous a montré sa capacité mortelle à nous anéantir ; quelle est notre voie maintenant ? Nous, les peuples indigènes, avons été des objets d'étude et des objets qui peuvent être étudiés, depuis les premières rencontres sauvages de mondes opposés, certains d'entre nous ont survécu, l'évangélisation n'a pas été suffisante pour ces \"certains\" qui ont survécu à la conquête, mais ces faits ont diminué l'authenticité et la bravoure que les ancêtres avaient ; ensuite ils ont conçu des armes biologiques pour nous manger vivants. Nous ouvrons subtilement la bouche et écrasons lentement et doucement ces poisons, affaiblissant ainsi nos corps et nos âmes. Aujourd'hui, il n'y a pas de temps, pas même pour murmurer à l'oreille de nos grands-pères et grands-mères et leur demander leur courage pour ne pas se laisser emballer comme des cadeaux.\nAujourd'hui, l'argent ne peut pas payer l'oxygène que nous devons respirer ou l'eau que nous devons boire, aujourd'hui nous mourons parce que nous avons voulu vivre à l'encontre des lois naturelles qui régissent toute vie, aujourd'hui la peur nous glace et nous fait taire, aujourd'hui nous fermons la bouche pour ne pas crier la VIE, aujourd'hui nous avons du mal à accepter que petit à petit nous avons légitimé notre propre poison, nous ne pouvions pas manger du poison sucré, riche et emballé et pourtant nous avons désobéi.\nLa légende dit que nous sommes les jamais vaincus, qu'est-ce que cela signifie pour nous en ces temps ? Cette métaphore nous a toujours avertis qu'en tant qu'humains nous ne devions pas apprivoiser la nature, il est maintenant temps de tailler pour nous régénérer, il est maintenant temps de vivre la différence abyssale entre soigner un corps et guérir une vie. La guérison peut être forgée à partir de la nourriture parce que nourrir, c'est aimer et l'amour est le langage de la vie, tout comme manger est la communion qui condense ce que nous ressentons, ce que nous sommes, ce que nous créons et partageons. Il n'y a pas de cuisine sans milpa, ni de milpa sans communauté, ni de communauté qui ne s'écoule pas au rythme naturel dicté par le temps et l'espace.\n¿Moojkpäjk uk moojktsïkiny?\nYï et yï nääjxwii'nyït pyïktakpy y'ejxakpy amuum ja tajujky'äjt, yajkpy ja jää'wïn yajkpy ja nïjää'wïn, nyïwääpy nyïwitsypy ja wejïn ja kajïn, nyïyajkpy nyïtukpy ja tuu'nïn ja pëjkïn, kyaamyëjïp y'ukmëjïp ja ni'ipy ja këjy ja moojk ja tëëm. Nayï yï moojk nïtu'uk nïtu'uk xyïkjää'yjäjtëm nääjxwiiny nääjxkijxy, yë' yïktawïntsë'ëjkïp yïktamëjjää'wïp ja jujky'äjtïn.\nKäjpxpoo'kxïn ëëts nmëëpy nkejxpy ja Tzam ku tnïway tnïwitsy yä'ät käjpxïn matyääjkïn. Tii ëëts npïktakpy n'ejxakpy Moojkkaaky ja wejïn ja kajïn tunkjëp'äm, nïjäwï yë' ku ka' tii nyïjyëxknï ku ka' tii nyïmyaanyï ku amuumjoojt amuumwïnmää'ny tsyëkyïyï jïts nneejpëm nkojëm ja kë'm nëë' ja kë'm tuu', mëj jotmay pätp nïxem nïyäm sää ja pujxtë ja käjptë njäjtyïntë nkupejtyïntë nääjxwiiny'apïtsimykïity'äky.\nJayëm ja mëjjää'y tjanïkäjpxtë tjanïmatyä'äktë ku ajäwï y'amääyï y'atukyï yï jujky'äjtïn, nayïte'n tëë ja' mëj kajaa ja wejïn kajïn xtamay'äjtyïntë jïts atëm ka' nyïkkutïkëë'yïntët ja tunk ja pëkk miti' yïkjujky'ejtp ja amukkï jujky'äjtïn. Ku kää'yïn uujkïnkëjxp jaa atëm ja tajujky'äjt miti' xwetsy'ejtëm amuumjoojt: ja Moojk. Kuuyïp nmii'nyëm nkaxi'ikxyëm yë' xyïkjää'yjäjtëm nääjxwiiny nääjkijxy, yë' yïktawïntsë'ëjkïnkäjpxp ja Et ja Nääjxwiiny jïts ja jää'y'äjtïn npääjtyëm jujky'äjtïn y'awïnkujky, nayï yï moojk nyïkëjxp'ajtpy ja amukkï jujky'äjtïn pujxkijxy käjpkijxy.\nYï moojk miti' atëm nkää'yïntëp n'uujkyïntëp nääjxjëtpy yë' wyipy nääjxjëtpy yë' myuxy, jïts yë'ts atëm nni'ijpy'äjtyïntëp, yë' njujky'äjtïn'äjtyïntëp mää ntamïjää'wa'am ja Yïkjujky'äjtpï, yë' yïktajujky'äjtp mää ja kää'yïn ja uujkïn tsyëëny, yë' yïkmïjujky'äjtp mää ja tuu'nïn ja pëjkïn nyaxy japom japom, yë' yïkyoxp ku ja Yïkjujky'äjtpï yïkkäjpxpëë'kxy yïkkajxä'äky ku tnïyaky ku tnïtuky ja tajujky'äjt miti' xyïkjää'yjäjtëm miti' xyïkkäjpjäjtëm.\nMoojknyïkëjxp yï käjpjää'y'äjtïn ojts wyipy myuxy, yë' nyïtujk ja myïjawyeen neejpïn kojïn miti' ja jää'y ojts wyïnmää'nymyë'ëyïyïtë ku twïn'ïxä'äktët ja tyuny ja pyiky, jate'n kyaxë'ëk'ukwää'n ja käm ja nääjx, ja këpëk ja tunpajt, ja akëë'ii'ny ja atuu'n'ii'ny, ja jëntunk ja jëntonk, ja kämtunk ja tëjktunk. Jate'n ojts xyïmumy ja wïnmää'ny jïts ku kyë'ët kyojt ja kää'yïn ja uujkïn. Jujky'äjtïnkëjxp tsyo'ojnjë'ëjk tsyoo'ntääjk yï amukkïtuu'nïn yï amukkïkäjpxïn. Jïts ïxäämpäät wä'äts nïjäwï y'itynyëm ku jyujky'ättë ja moojkjää'ytë.\nJate'n y'uk mee'n y'uk pajt ja myïjawyeen pujxtë käjptë pën ojts tkutyuntë yï Et yï Nääjx ja y'ääw ja y'ayuujk, tum wejtääjk tum kajtääjk ijty yï jujky'äjtïn, mëj kajaa ijty ja nïjää'wïn, ejxkapy ejxany ijty yï Et yï Nääjx, mïku'uk ijty yï ujtstë yï jïyujktë, a'ekjxï ajäwï ijty ja tuu'nïn käjpxïn nyaxy, mëj'äjtïn ijty yïkjäwï ku tïkatsyjaty ja pujxtë käjptë jyujky'ättë ka' ja' ijty tsyepwïnmää'nyë ka' ja tïkatsy'äjtïn ijty ttijy tuu'tujkïn.\nNëmtëp ja majää'ytyëjk ja y'ääw ja y'ayuujk kuujïk nkajää'kyukkïkyïtääjkëm sää yï Et sää yï Nääjx nyëë'yë'ëy tyuu'yë'ëy jä'tptsïk ja et ja xëëw mää ja nkë'm pïktä'äky xnïpïtë'ëjkëm x'ejxmä'äjtëm xjää'ymyä'äjtëm jïts jïnëkx jïnëkx kyakëxt kyawä'ätst ja mää'yïn ja täjïn. Jate'n ts ja näjkykyutïkëyï ojts tsyoo'ntä'äky jaa'et ku ja pëk'ayojkïn wïnmää'y ojts myëjtä'äky mää yï meeny jïnkääp y'ana'mnï, ïxäämpäät ja' yïkmïjujky'äjtp ja'apï ayoo'n wïnmää'ny. Nënp ja ayuujk ku tëë tyïkätskëxnï ku tëë namyïwejtsïtyïkyëjxïnï ja jujky'äjtïn käjpjkijxy, jate'n tyunyï jyatyï nääjxwiiny'apïtsimy, ja kutïkëë'yïn wïnmää'ny ïxäm mëjtäknïp.\nÏxä'ätpï et ïxä'ätpï xëëw apïtsimy ja nääjxwii'nyït jää'y xpääjtyëm x'ijxyëm mëj kajaa ja mää'yïn ja täjïn, tii nëë' tii tuu' npëjkëm jïts mëjk nwïntanää'yëm jïts mëjk nkupojkëm amuum ja jujky'äjtïn. Jekyëp ja ayuujk jää'y pujxtë käjptë ïxpëjkpajt nyïk'ijxyïntë nyïkjää'wa'antë, jaayïp ku ojts nawyantuu'nïnkëjxp ka' nyïkmïmajatääjkyïntë, jaayïp ku ojts mïpëjkïnkëjxp ka' tu'ukyï npapijkyïntë, wïnets ts ojts jii'kxykyëjxp ja ta'o'ojk tpïktä'äktë pä'äk jëktsy jïts atsä'äy. Jaayïp ojts y'amutskï yï ääw joojt yï ne'kx kojpk. Tii tääy! Ka' atëm npënna'am jïts mupäät nyïkwïnpejtëm ja et ja xëëw jïts ja ntääk'amëj ja nteety'amëj nyïktëë'ëm sutsoo ja' ojts tmïtapyäättë jïts ka' myïmajatä'äkïyïtët ja xetkwïnmää'ny.\nN'ijxyëm nkëë'yëm ïxäm ku ja meeny ja jïnkääp ka' tpääty jïts ja xejy ja pujxky nkujuu'yëm, ïxäm jotkumonnï ja nmïku'uk nmïnawya'kxya'am pën ja yuuj ja pä'äm pääjtëyïtëp ejxëyïtëp, ïxäm ja tsë'ëkï ja jäwï atsu'ujkyï xyïkmoo'nëm xyïkpe'ejtsëm, ïxäm amënyï nkupijkyëm ja ajuux ja amots, ïxäm kakupikyëm njää'wa'am ku jii'kxyëjxp tëë nyïkwïnjuu'xna'am, enkyë tëë yïktsëyïtë ja ujtstëëm ja ujts'ääy, enkyë atsä'äy amëtsy ja jii'kxy tëë jyä't'ukwänï, ¡enkyë enkyë pä'äk, jëktsy jïts atsä'äy!.\nNënp ja ayuujk ¡kamaapyï jää'y atëm!, tii ja' tyijpy ïxäm, ku ka' mupäät ja jää'y tjëxt ja Et ja Nääjxwii'nyït ja jyää'wïn, ka'ap ja ja' ttijy ku atëm nipën xkamïmajatääjkëm, kë'm atëm tëë nkupëk'ukwää'nyëm ja näjkykyutïkëyï, pätp ts ïxäm jïts nkuyja'ajtsëm ja ka'ëywïnmää'ny jïts nyïkxïmuu'mëm jatïkoojk ja jää'wïn mëët ja nïjää'wïn miti' xjaakyïktsoojkïntëp. Njää'kyukïkyïtääjkëm jatïkoojk tii tyijpy tsëëy jïts tii tyijpy tsoojkïn. Nyïktsajkëm jïts nyïkjääma'am jatïkoojk yï nkää'yïn yï n'uujkïn, nïxem nïyäm nïtu'uk nïtu'uk ja mëj ja mutsk kë'm n'ëytyuu'nëm ja nkää'yïn ja n'uujkïn. A'ejxï ajäwï n'ëytyuu'nëm ja nkaaky ja ntojkx.\nRaquel Diego Díaz\nFemme Ayuujk de Tlahuitoltepec Mixe dans l'Oaxaca. Anthropologue diplômée de l'École nationale d'anthropologie et d'histoire. En plus de son travail de recherche et de documentation sur la culture Mixe, elle est entrepreneuse à l'Espacio Moojkkaaky, un lieu d'apprentissage, de préparation et de diffusion d'informations sur le maïs et ses dérivés. Elle a également développé des travaux sur la lecture, l'écriture et l'enseignement de la langue ayuujk.\ntraduction caro","id":"","dump":"CC-MAIN-2022-21","url":"http:\/\/cocomagnanville.over-blog.com\/2022\/01\/mexique-tzam-trece-semillas-mais-ou-huitlacoche.html","date":"2022-05-23T23:00:19Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2022-21\/segments\/1652662562106.58\/warc\/CC-MAIN-20220523224456-20220524014456-00216.warc.gz","language":"pxm","language_score":0.3641494215,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pxm_Latn_score\": 0.36414942145347595, \"mco_Latn_score\": 0.11982734501361847, \"fra_Latn_score\": 0.11672105640172958, \"dik_Latn_score\": 0.0879894271492958, \"wol_Latn_score\": 0.03300653025507927, \"ybb_Latn_score\": 0.03235292062163353, \"aba_Latn_score\": 0.03058013692498207, \"byv_Latn_score\": 0.019270053133368492, \"dhv_Latn_score\": 0.01811760850250721, \"nrf_Latn_score\": 0.01718827895820141, \"nnh_Latn_score\": 0.014585318975150585, \"kbp_Latn_score\": 0.011236591264605522}","num_words":1772,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.198,"stopwords_ratio":0.082,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.838,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"KÏMUUNY PUJXKÄJPXËN NYÏ'ÏJXPËJKËN\nTI YIKPÄÄTP\nJa jää'y pën ja wejën kajën të tpäättë jats tpe'etët tko'ntët mää jaty ja pujxkäjpxën tyuu'yë'ëy, jats tyikwïnkaxë'ëktët ja käjp wënmää'ny, ja amukë käjpxën xeejkën jaayë kyë'm käjpkijxy kyë'm käjpjëëjty jats wenk pujx wenk käjp mëët.\nTI YIKMÏPÏTSË'MP\nJa ïjxpiky jää'y pën tyajätp ja tunk ja pëjk mitë myïnapyäätëyëp mëët ja käjp wënmää'ny, mä yikmëjpïktä'äkt ja ääw ayuujk, ja käjpxën ja matyääjkën jats myëjkpëkt jats tyunkpäätt ja ääw ayuujk ja y'awä'äts'äjtën.\nTI JA ÏJXPËJKPË YIKYUJP\n- Najää'wën: Jä ääw ayuujk ja nyïkajpxy ja nyïmatyä'äky sutso yikmïtapyäätt ja jemy pyujx mä ja nëkäjpxën nëmatyääjkën nyaxy. Sutso ja natyukmatowë tyunyë jyatyë yä käjpkijxy nayëte'n apiky et. Ja tunk pëjk tyiktuu'yë'ëty mä ja kë'm tsënää'yën tanää'yën tyikmëjtëkët nayëte'n ta'apäätt sä ja mëj kutujkën yä Nëwiiny. Nayëte'n tajätt sutso tyikmïwenët tyikkajaa'ët ja amukë tsënää'yën.\n- Tajäjtën: Y'ejxkajpy jats tjaty ja kyëm ääw ayuujk, nayëte'n ja mayjëëp ääw ayuujk. Ja pee'ën koo'nën, pamaa'yën patäjën. Myïtapyatspy sutso tyiktu'nt jats tnänky'ejxët ja ääw ayuujk. Tyajajtspy ja jää'yën ja jo'ojtsën mä tyikwïnkaxë'ëkt ja kyäjp jujky'äjtën.\n- Ëy jää'y'äjtën: Ja ïjxpëjkpïtsëmpë wyïntsë'ëjkëp sä tu'uk jatu'uk ja pujx käjp ja tsyënää'yën tyiknaxy. Pyiktakypy ja wyënmää'ny, y'ejxkajpy mä tyiknaxy ja jyujky'äjtën jats myïtapyatspy sutso ja kïmuuny nëkäjpxën nëmatyääjkën tyikmïwenët tyikkajaa'ët.\nMÄ TYUNKPÄÄTT\n- Käjpjëëjty: Ïjxpëjktääjk nyïkutunk, Kïmuuny tyëjk, kïmuuny pujx'ëëpë, yik'ïjxpëjkën, pee'ën koo'nën, uk ja kyë'm tunk tyiktsoo'ntä'äkt.\n- Mëjkutunk nyïtanaapy: Jam mëjkutunk tyunkjëp'äm mä yikpawënmay, yiktuu'më'ëy ja tuu'nën ja pëjkën mitë ja ayuujk käjp ja ya'ajkën myëëpy.\n- Tunk atuky: Meeny ajäjtääjk mä ja tunkjëëjp nyï'awä'ätsy mitë tyunk'ajtspy ja nëkäjpxën nëmatyääjkën, nayëte'n tunk'aty ja ääw ja ayuujk, ja tsënää'yën tanää'yën ja käjpkijxy jëts jatu'uk et jatu'uk näxwii'ny.\nKÏMUUNY KÄJP YA'AJKËN NYÏ'ÏJXPËJKËN\nTI YIKPÄÄTP\nJa jää'y pën ja wejën kajën të tpäättë mitë myïtapyäätp sutso ja ëy jujky'äjtën tyuu'yë'ëty mä ja pyujxtë ja kyäjptë, nayëte'n t'ejxt tko'ot sutso ja tunk ja pëjk, ja tsënää'yën ja tanää'yën tyikmïwenët tyikkajaa'ët.\nTI YIKMÏPÏTSË'MP\nJa ïjxpiky jää'y pën tyajätp ja tunk ja pëjk mitë myïnapyäätëyëp mëët ja käjp wënmää'ny. Ja peepë konpë, ja pamaapyë patäjpë pën yikwïnkaxë'ëkp ja kïmuuny tsënää'yën jats tuu'mo'ot ja käjpya'ajkën.\nTI YUJP\n- Najää'wën: Ja et ja näxwii'ny. Ja kutujkën sutso ja nääjx ja käm tyunkpäätt. Sutso ëy tsuj ja moojk ja xëjk tyik'ett. Sutso ja pyujx ja kyäjp tyikminy tyikpety ja y'et nyäxwii'ny.\n- Tajäjtën: Nyïmatëëpy sutso ja tsënää'yën tanää'yën nyaxy kyäjpkijxy. Pee'ën koo'nën, pamaa'yën patäjën sutso nïxem nïyäm ja et ja nääjx tyunkpäätt. Yikmëjkpëkp ja xuujxën ja wojpën, ja ajtsën ja ëë'ën jats ja neejpën ja kojën.\n- Ëy jää'y'äjtën: Wyïntsë'ëjkëp, pyamaapy pyatäjpy jats nyïkupäjk'atspy ja kïmuuny tsënää'yën.\nMÄ TYUNKPÄÄTT\n- Käjpjëëty: Kutunk mïtumpë, kutunk putëjkëpë, pukäjpxëpë puxeejkëpë, jats nayëte'n ja atunmujktääjk.\n- Mëjkutunk nyïttanaapy: Jam mëjkutunk tyunkjëp'äm mä yikpawënmay, yiktuu'më'ëy ja tuu'nën ja pëjkën mitë ja ayuujk käjp ja ya'ajkën myëëpy.\n- Tunk atuky: Meeny ajäjtääjk mä ja tunkjëëjp nyï'awä'ätsy mitë tyunk'ajtspy ja käjp ya'ajkën.","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-13","url":"http:\/\/www.unicem.tlahuitoltepec.com\/carreras.php","date":"2019-03-23T21:08:52Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-13\/segments\/1552912203021.14\/warc\/CC-MAIN-20190323201804-20190323223804-00489.warc.gz","language":"pxm","language_score":0.8829508424,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"pxm_Latn_score\": 0.8829508423805237, \"mco_Latn_score\": 0.11597450822591782}","num_words":460,"character_repetition_ratio":0.054,"word_repetition_ratio":0.129,"special_characters_ratio":0.203,"stopwords_ratio":0.215,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.892,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} diff --git a/pxm_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl b/pxm_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..17b0e191dbcd1fa25fdf7f9f8c596e1f5af1b08f --- /dev/null +++ b/pxm_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 387.0, + "character_repetition_ratio": 0.05720000000000001, + "word_repetition_ratio": 0.013900000000000001, + "special_characters_ratio": 0.2091, + "stopwords_ratio": 0.19470000000000004, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.8882999999999999, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 495.50761850853513, + "character_repetition_ratio": 0.022745549015137003, + "word_repetition_ratio": 0.03848233360907314, + "special_characters_ratio": 0.014173566946961511, + "stopwords_ratio": 0.08150588935776358, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.1282458966205157, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 165.5, + "character_repetition_ratio": 0.0545, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.20800000000000002, + "stopwords_ratio": 0.20550000000000002, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9075, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 1772.0, + "character_repetition_ratio": 0.107, + "word_repetition_ratio": 0.129, + "special_characters_ratio": 0.241, + "stopwords_ratio": 0.386, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 56.0, + "character_repetition_ratio": 0.025, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.191, + "stopwords_ratio": 0.082, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.532, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 747.7999999999996, + "character_repetition_ratio": 0.08539999999999999, + "word_repetition_ratio": 0.02189999999999996, + "special_characters_ratio": 0.22119999999999998, + "stopwords_ratio": 0.25189999999999996, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9802, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 429.5, + "character_repetition_ratio": 0.064, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.216, + "stopwords_ratio": 0.2195, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.973, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 165.5, + "character_repetition_ratio": 0.0545, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.20800000000000002, + "stopwords_ratio": 0.20550000000000002, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.9075, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 94.0, + "character_repetition_ratio": 0.04375, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.198, + "stopwords_ratio": 0.13575, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.8875, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "10", + "keep size": "7", + "remove size": "3" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/und_Orya/fineweb-2_000001_stas.jsonl b/und_Orya/fineweb-2_000001_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..31d2bf945340404b7c8041cee861279170ee835a --- /dev/null +++ b/und_Orya/fineweb-2_000001_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 97.47663071785287, + "character_repetition_ratio": 0.1822852645608015, + "word_repetition_ratio": 0.1058305171727075, + "special_characters_ratio": 0.5194197815496797, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.40335165752627217, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 982.0218409425887, + "character_repetition_ratio": 0.1943308921818879, + "word_repetition_ratio": 0.2926245144793237, + "special_characters_ratio": 0.32039105204407675, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.29897782419651175, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 5.0, + "character_repetition_ratio": 0.138, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.571, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.301, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 74092.0, + "character_repetition_ratio": 1.0, + "word_repetition_ratio": 1.0, + "special_characters_ratio": 1.0, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 0.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.0, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.016, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 70.0, + "character_repetition_ratio": 0.426, + "word_repetition_ratio": 0.583, + "special_characters_ratio": 0.961, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.927, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 29.0, + "character_repetition_ratio": 0.3, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.781, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.594, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 5.0, + "character_repetition_ratio": 0.138, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.571, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.301, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 1.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.216, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.157, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "130556", + "keep size": "104035", + "remove size": "26521" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/wtk_Latn/mala_000001_keep.jsonl b/wtk_Latn/mala_000001_keep.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..323372a96763c311fa4aa7f9b2b2ee1d5b0a01d6 --- /dev/null +++ b/wtk_Latn/mala_000001_keep.jsonl @@ -0,0 +1 @@ +{"url":"","collection":"silbloomlm","source":"BLOOM Library","original_code":"wtk","text":"4-5c Xajijeya Néxasume Yoxeso! Ome imajeya oneguaime dotu onexasuméja, \"Yoxeso! Weainoxomeya, anaxu unujeya iyane!\"\nOmtoxesojofém om nunguwai yau yoxes aitkosxa baja.\nAnde memo jajij memo yoxeite ojoja.\nOjeya afoxtiyam yoxes unumongaite.\nMaitate teikafuxuja fistam dotu yoxkaj maitate tunatéfaja.\nOj ite yexta oj naxasu, \"Yoxeso! Wiainoxomea unujeya ianei!\" Tuxuia tuxui imam ojom nogai yau yoxes aikosaxabaja.\n\"Osuja om asabunaxaxea.\"\nOjom naboju maxaféjte.\nOme yaxasm ite déba omoja.\nImajomeya afaemete yoxes aitkosja baja, oj guaitina toxo oj nengei woxesenate maitate. Ome imamjomeya bégetafeme majaféxte ojeya sabumete.\nOme yaxasema maxafe xajij débajeya oxombéjeme kajasinajém jamesma dotu otukaméjom kajasinajém unujma gugo.\nOme kajasinajém otuka nemejom yoxes afxoteku beiyaxma.\nOj guatinate toxo onojexa unujeya iyane.\nOj nunguwai fénaxe toxo oj nexasu, \"Yoxeso! Weyainojomeya yo!\nWaxas unujeya iyane mafe.\"\nIngo omtosoxofejomeya tofsumjom yuwatea memo xajijeya sabunajaje majafém sasa umba afemesjom ainojoda.\nMaxaféju aitamexeya afaemete taunaxésma tojukuxeya, unujeya oiyane bugatemefa dotu onoxu iyoteméja.\nMaitate yoxtetejom omtoxsojofém aitaméja, omsuméja jajij.\n\"Asabuméja xotikofés, asabunaxaxene dotu imam umba kuatedaxasjom subama béjoumafene koto.\"","num_words":162,"character_repetition_ratio":0.064,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.0,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.174,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} diff --git a/wtk_Latn/mala_000001_remove.jsonl b/wtk_Latn/mala_000001_remove.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..e69de29bb2d1d6434b8b29ae775ad8c2e48c5391 diff --git a/wtk_Latn/mala_000001_stas.jsonl b/wtk_Latn/mala_000001_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..31a6866ac929dd5e80524993ff3a33e6f898510d --- /dev/null +++ b/wtk_Latn/mala_000001_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 162.0, + "character_repetition_ratio": 0.064, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.166, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.174, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 0.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.0, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.0, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 162.0, + "character_repetition_ratio": 0.064, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.166, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.174, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 162.0, + "character_repetition_ratio": 0.064, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.166, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.174, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 162.0, + "character_repetition_ratio": 0.064, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.166, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.174, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 162.0, + "character_repetition_ratio": 0.064, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.166, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.174, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 162.0, + "character_repetition_ratio": 0.064, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.166, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.174, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 162.0, + "character_repetition_ratio": 0.064, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.166, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.174, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 162.0, + "character_repetition_ratio": 0.064, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.166, + "stopwords_ratio": 0.0, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.174, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "1", + "keep size": "1", + "remove size": "0" + } +] \ No newline at end of file diff --git a/zpg_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl b/zpg_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..5d3133d04ffa30da02933afb59ec3ef26f54f209 --- /dev/null +++ b/zpg_Latn/fineweb-2_000001_keep.jsonl @@ -0,0 +1,15 @@ +{"text":"¿Le gustaría leer este artículo en %%? Sí No Asamblea yahc ni rtsô xtestǐgü yahc Jehová gyre ihs Gyre ihs, xtestǐgü yahc Jehová rdôhp yame tson dze ru riaa xtahl meñy yahc, ni lee asamblea regional yahc. Bysêdy maasy lguiaa ru rdohp yahc no'. Bio ru ma gahx de lî IMPRIMIR Share Share LGUIAA NO' Asamblea yahc ni rtsô xtestǐgü yahc Jehová gyre ihs dîdzrie' Asamblea yahc ni rtsô xtestǐgü yahc Jehová gyre ihs https:\/\/assetsnffrgf-a.akamaihd.net\/assets\/m\/1011230\/univ\/art\/1011230_univ_sqr_xl.jpg","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-47","url":"https:\/\/www.jw.org\/zpg\/xtestigu-yahc-jehova\/asamblea-yahc\/","date":"2017-11-22T18:45:31Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-47\/segments\/1510934806620.63\/warc\/CC-MAIN-20171122175744-20171122195744-00696.warc.gz","language":"zpg","language_score":0.9987891316,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"zpg_Latn_score\": 0.9987891316413879}","num_words":74,"character_repetition_ratio":0.144,"word_repetition_ratio":0.031,"special_characters_ratio":0.233,"stopwords_ratio":0.419,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dios bydême Adán no Eva xtahl ni mós (Génesis 1:28)\nJehová psâme to ngünâ ni güyu' lee Eva, no bydême lê Adán lehty ñahc xtsiahl (Génesis 2:21, 22).\nRu Dios psâme Adán no Eva nehx güdahp yame guilquiee. Xguilriéhñy yame no xcuerp yame güyâü sa'gru.\nGüyu' yame leñy xjardín Edén: to lgaar moodni mós ru guht to guiahcü, güyu' yacrga'y no ma' yahc. Guhcu to lgaar ni ulihpu mós.\nJehová biee dîdz no lêyame no blû lêyame ni mós yahc. Bal ñaglaadzy yame mbahñy yame tóhqsy lo lgare ni ulihpu mós, ñahp yame ni ñéñy yame Dios no nsobdîdz yame lême.\nDios ra lêyame di ñáhcü yame xcuaṉahx to dic lo gyré yáhc ni rga'y (Génesis 2:16, 17)\nTo ángel bydê chehxme Dios. Ángel we ni nehx bzobdîdz bidguiahc Bindzǎb no sehc leeme Diaabl.\nDios ráme Adán no Eva di ñáhcü yame xcuaṉahx de to yáhc ni güliáhs leñy jardín. Bal ñáhcü yameeü, ñehty yame.\nBindzǎb nehx guglaadzyme nsobdîdz yame Jehová. Bquihñyme to mbâl ni güninǒ Eva. Mbâl ráma ngünâ nehx ñehty bal ñáhcüme xcuaṉahx yahcal. Ráma lê ñahcme bêy Dios. ¡To xcho' guilrizquiê! (Génesis 3:1-5.)","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-47","url":"https:\/\/www.jw.org\/zpg\/publicacion-yahc\/liibr-yahc\/bieni-no-sbahni\/guilmbahny-leny-xjardin-eden\/","date":"2017-11-20T23:54:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-47\/segments\/1510934806258.88\/warc\/CC-MAIN-20171120223020-20171121003020-00196.warc.gz","language":"zpg","language_score":0.9999940395,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"zpg_Latn_score\": 0.9999940395355225}","num_words":180,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.239,"stopwords_ratio":0.367,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Xtestǐgü yahc Jehová: Rtsô yame dzîñy tosy ru rlû yame sa bynech yame lehty gaṉ ni mos ni gtsô xgobieern Dios.\nBa rahp ma de dibgayû ihz Xtestǐgü yahc Jehová galû yame meñy lehty gaṉ lguiaa ni mos ni gtsô xgobieern Dios. Rtsô yameü lo gayû dîdz yahc no nuu yame gydio lo guidzyliee lo ma de chohp gayû país yahc no territoory. ¿Blaty rzahc gac dzîñe lá? ¿Bia lêü rtsô yame lehty gac dzîñe gydio lo guidzyliee lá? Lo videurie' gydziǎli' ni rcahpy guilrnabdîdzrie' yahc no gsaglo'i' dzîñy ni gatsô xtestǐgü yahc Jehová gydio lo guidzyliee.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-47","url":"https:\/\/www.jw.org\/zpg\/publicacion-yahc\/videu-yahc\/ni-gtso-xgobieern-dios\/","date":"2017-11-19T11:17:37Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-47\/segments\/1510934805541.30\/warc\/CC-MAIN-20171119095916-20171119115916-00515.warc.gz","language":"zpg","language_score":1.0000059605,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"zpg_Latn_score\": 1.0000059604644775}","num_words":97,"character_repetition_ratio":0.119,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.205,"stopwords_ratio":0.495,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Di gtsôy behch ni nee laadzy Dios lê (1 Corintios 6:9, 10)\nBal ndzii noo Dios, di gtsô noo ni nehx riu' laadzyme.\nLême nehx riu' laadzyme cuǎn noo, gydzaa dló noo no di ihquihñy noo behch ni güe' dguilriehñy noo o dcuerp noo.\nDios nee laadzy iga'dy meñy xîñy ni queñyzia gáhl. Segahc nee laadzyme gâ mquiee no mquiee o ngünâ no ngünâ bêy râ mquiee no ngünâ ni ba bidzñaa. No segahc nee laadzyme iga'dy meñy sa bynech. Segahc nehx riu' laadzyme gyzibylaadzymu meedy no di gtsunee noo sriěñy.\nNehx bêy gynǎb noo lo mtiô no nehx bêy gynǎb noo lo demoony gacnǒ yame noo ru gadeedy noo behch no di gyzêdy noo o gtsô noo guilbruj.\nMeñy yahc ni rtsô sa ni nahqsy rie' yahc nehx siu' yame lo guidzyliee ru gácu to lgaar ni ulihpu mós.\nRahp noo ni gtsô noo ni mós sa bynech noo (Mateo 7:12)\nJehová rxihlyme bal rtsô noo xta ru bêyü noo gac noo meñy tsiâwy bêy lême.\nNi gydê dîdz ndzii noo sriěñy lêwe gac noo meñy tsiâwy no gacnǒ noo lêyame.\nDi guisquiêi' no di cuǎni'.\nByzial laadzi' guilquiee ni rtsô yame lî.\nGüninǒ sriěñy meñy lguiaa Dios (Isaías 43:10).","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"https:\/\/www.jw.org\/zpg\/publicacion-yahc\/liibr-yahc\/bieni-no-sbahni\/xnahc-guixihly-noo-dios\/","date":"2017-12-12T17:09:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948517350.12\/warc\/CC-MAIN-20171212153808-20171212173808-00466.warc.gz","language":"zpg","language_score":1.0000046492,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"zpg_Latn_score\": 1.0000046491622925}","num_words":196,"character_repetition_ratio":0.074,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.236,"stopwords_ratio":0.418,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Bieñi' Dios no sbahñi' tógahqsy\nNi Pzâ noo raglaadzyme game noo ni gtsô noo, gapme no cuu xla'yme noo.\nBêy to dǎd ni ndzii xîñy, Dios rlû meñy yahc de gydio lo guidzyliee xnahc tsuu yame mos.\nBysêdy ni gtsôi' lehty gsobdîdzi' Dios no dxu bêy gagnǒ lî.\nBêy gysêdy noo leeme no mod nacme.\nNiěr líibr de lo Bíibly rnî lguiaaü.\nGuslo ni dirquihñy yahc.\n¿Bia gülô lo byni' mod guhc meñy cal yahc la?\nDaque solsy to ni ruu meñy lêü.\n¿Bia nacu rsahc gysêdy noo lguiaame la?\nXguilguhty Jesús ptsô lehty ihca' noo lxla'y Dios.\nBíibly rnîü gyre ni ñahc ru ba gydziñy dzewe.\nSegure gtsôi' xta ru bêyu lî lehty ihca'i' lêü.\n¿Bia lguiaa bêy gyninǒ noo lême lá?\nNi bzâ famíily rahp guilrilwiidz mos.\nNuu ni neelaadzyme no sriěñy ni rixihly lême.\nBal ndzii noo Dios niwe gagnoü noo lehty gtsô noo ni mos.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"https:\/\/www.jw.org\/zpg\/publicacion-yahc\/liibr-yahc\/bieni-no-sbahni\/","date":"2017-12-15T16:07:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948575124.51\/warc\/CC-MAIN-20171215153355-20171215175355-00680.warc.gz","language":"zpg","language_score":1.0000075102,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"zpg_Latn_score\": 1.0000075101852417}","num_words":149,"character_repetition_ratio":0.031,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.228,"stopwords_ratio":0.463,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"¿Le gustaría leer este artículo en %%?\nBysaglo maasy bia rtsô no' ru rdohp no'. Bio to lgaar ru rdohp no' ma gahx de lî.\n¿Bia rtsô no' ru rdohp no' lá?\nXtestǐgü yahc Jehová rdohp no' chohp dze leñy semaan lehty gtsô no' adoraar Dios (Hebreos 10:24, 25). Ru rdohp no', bêy tsa gyre meñy ni riu'laadzy, we rsêdy no' lo Bíibly no rüie' no' xnahc gsobdîdz no' lêü lo dguilmbahñy no'.\nXtahl dze ru rdohp no' sidnǒ ru gac guilrnabdîdz no ru ihcahpy yame ru segahc bêy gynî meñy tsa we. Gyréeü rsulóoü no rluhxu rûl yame no rtsô yame oración.\nMicse nehx naqui' xtestǐgü Jehová bêy tsa'i'; nitisy dxu riu'laadzy bêy guiâd. Ru gydzihñi' nehx sguquiix yame lî no nehx gynǎb yame guun lî.","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"https:\/\/www.jw.org\/zpg\/xtestigu-yahc-jehova\/reunion-yahc\/","date":"2017-12-16T15:50:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948588251.76\/warc\/CC-MAIN-20171216143011-20171216165011-00582.warc.gz","language":"zpg","language_score":0.9999406338,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"zpg_Latn_score\": 0.9999406337738037}","num_words":124,"character_repetition_ratio":0.073,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.256,"stopwords_ratio":0.452,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"¿Xnahc rlû no' Xdîdz Dios meñy lá? ¿Xnahc rlû no' Xdîdz Dios meñy lá? Buie' xnahc rlû xtestǐgü yahc Jehová meñy lguiaa Xdîdz Dios. Güdahp pseensy, diñal nxǎlu. Gülety videorie' Sriěñy información PROGRAAM Günǎb glû dxuhch lî lguiaa Xdîdz Dios Günǎb glû dxuhch lî lguiaa Xdîdz Dios no nehx quǐxi' oor no lgaar ni mahp riu'laadzi' IMPRIMIR Share Share PROGRAAM ¿Xnahc rlû no' Xdîdz Dios meñy lá? dîdzrie' ¿Xnahc rlû no' Xdîdz Dios meñy lá? https:\/\/assetsnffrgf-a.akamaihd.net\/assets\/m\/502014311\/univ\/art\/502014311_univ_sqr_xl.jpg","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/www.jw.org\/zpg\/xtestigu-yahc-jehova\/nehx-quixi-xdidz-dios-guilrlu\/rlu-no-xdidz-dios-meny\/","date":"2018-01-18T07:18:33Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084887067.27\/warc\/CC-MAIN-20180118051833-20180118071833-00181.warc.gz","language":"zpg","language_score":0.9996254444,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"zpg_Latn_score\": 0.9996254444122314}","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.162,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.247,"stopwords_ratio":0.434,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Xtahl meñyguty guibguiat gybahñy yame lo guidzyliee (Hechos 24:15)\nGünihzy ihqui' gyré ni mós ni lî ihca'y bal rzobdîdzi' Jehová. Gapi' ni ulihpu guilnza'g: nehx ziu' guilguihdz ni guilraguree. Sehc nehx sque'laadzi' mbehty, porni nehx ziu' meñy di rquihñy yahc.\nNehx ziu' guilnee ni nehx sûn yame. Ndruhty nehx ziuhx ni nehx zehty.\nXmiigü yahqui' no xfamiili' tsuu yame no lî. Ulihpu mós tsuu meñy lo guidzyliee ru ba nacu to lgaar mós\nNdruhty nehx ziu' no guilrdzié. Gyré meñy tsuu guuxt.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/www.jw.org\/zpg\/publicacion-yahc\/liibr-yahc\/bieni-no-sbahni\/xlay-dios-dze-ni-siad\/","date":"2018-01-24T09:32:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084893629.85\/warc\/CC-MAIN-20180124090112-20180124110112-00461.warc.gz","language":"zpg","language_score":1.000005722,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"zpg_Latn_score\": 1.0000057220458984}","num_words":81,"character_repetition_ratio":0.083,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.227,"stopwords_ratio":0.395,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Famiily yahc riu' yame guuxt bal rintsii za' yame (Efesios 5:33)\nDios rtsô mdaad, to mquiee bêy guidzyñaa no tosy ngünâ.\nTo mquiee tsiâwy ndziime xtsiahlme no rgu' ihqyme lê.\nNgünâ rahpme ni gacnǒme xtsiahlme.\nMbiǔx yahc rahp yame ni gzobdîdz xtǎd yame.\nMeñy ni ba dxiee nǒ xtsiahl nehx rahp yame ni gtsô gzáhc za' yame no di güie' yame ru zu stó (Colosenses 3:5, 8-10)\nXdîdz Dios rnîü mquiee rahpme ni guintsiime xtsiahlme bêy ndziime lê gahcme, no ngünâ rahpme ni gyzac bêyme xtsiahlme.\nBal ba bidzñaai' nehx rahpi' ni ganǒi' stó. No tohsy dxuü we gac xtsiahli'.\nXdîdz Dios rlû famiily yahc xnahc tsuu yame guuxt.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/www.jw.org\/zpg\/publicacion-yahc\/liibr-yahc\/bieni-no-sbahni\/xnahc-tsuu-famiily-guuxt\/","date":"2018-01-17T04:08:40Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084886794.24\/warc\/CC-MAIN-20180117023532-20180117043532-00057.warc.gz","language":"zpg","language_score":1.0000036955,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"zpg_Latn_score\": 1.000003695487976}","num_words":106,"character_repetition_ratio":0.091,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.233,"stopwords_ratio":0.358,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"¿Le gustaría leer este artículo en %%?\nNuestro Ministerio del Reino lêwe to publicación ni sidnǒ ni rquihñy xtestǐgü yahc Jehová ru rdohp yame gyre semaan: gasêdy noo lguiaa Xdîdz Dios, Scueely par meñy ni rlû Xdîdz Dios no ru rsêdy no' xnahc gac xdzîñy Dios.\nNot: Nuu articul yahc ni siâd ne' bêy ñahcu gydzee de ni ba rahpi' lo guehtsy.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-05","url":"https:\/\/www.jw.org\/zpg\/publicacion-yahc\/reino-ministerio\/","date":"2018-01-20T12:58:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-05\/segments\/1516084889617.56\/warc\/CC-MAIN-20180120122736-20180120142736-00277.warc.gz","language":"zpg","language_score":0.9997071028,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"zpg_Latn_score\": 0.9997071027755737}","num_words":61,"character_repetition_ratio":0.012,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.216,"stopwords_ratio":0.443,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Dios rieñy ru rninǒ noo lême (1 Pedro 3:12)\nJehová rieñy ru rninǒ noo lême (Salmo 65:2). Riu' laadzyme ga noo lême gyré ni nuu leñy lidzydô noo.\nLósy Jehová we rahpi' ni gtsôi' la'y, no ndruhty stó.\nNuu xtahl ni bêy ṉinǒ noo Dios (1 Juan 5:14)\nGünǎb lême lehty nguély gahc gac ni raglaadzyme lo guidzyliee, bêy ba gayahcü gybâ.\nGünǎb gacnǒme lî lehty gtsôi' ni mós, gydziǎli' dzîñy, to yu' no ni gutsi' no di guiâdz ni gtedydze'i'. Segahc bêy gnǎbi' gacnǒme meñy gayaguree.\nPtsô la'y lo lee Jesús. Zé ni gtsôi' gydêü dîdz gadêdi' xquǐx ni ptsôme por lî.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"https:\/\/www.jw.org\/zpg\/publicacion-yahc\/liibr-yahc\/bieni-no-sbahni\/dios-rienyme-oracion-noo\/","date":"2018-02-24T01:05:29Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891814872.58\/warc\/CC-MAIN-20180223233832-20180224013832-00259.warc.gz","language":"zpg","language_score":1.0000004768,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"zpg_Latn_score\": 1.0000004768371582}","num_words":98,"character_repetition_ratio":0.072,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.268,"stopwords_ratio":0.418,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"D'revist no' ni sidnǒ ni briû lo Xdîdz Dios bêy gyleti' lêü lo ma de 150 dîdz yahc. La Atalaya rlûü noo xnahc e gyre ni gayahc lo guidzyliee rdêü dîdz que ba ga za' ni ne lo Xdîdz Dios. Ragnǒü meñy yahc gan ni mos ni gtsô Xgobieern Dios no rnîü de guilrlilaadzy en Cristo Jesús. ¡Despertad! rlûü noo xnahc gtiplaadzy noo gyre ni nahqsy ni nuu ni na' no rdêü confiaanz noo lguiaa Xdîdz Dios de que guidnǒme to guidzyliee cǒby ru meñyni rzôb xdîdzme tsuu yame guuxt.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-09","url":"https:\/\/www.jw.org\/zpg\/publicacion-yahc\/revist-yahc\/","date":"2018-02-19T10:56:01Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-09\/segments\/1518891812579.21\/warc\/CC-MAIN-20180219091902-20180219111902-00223.warc.gz","language":"zpg","language_score":0.9999148846,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"zpg_Latn_score\": 0.9999148845672607}","num_words":89,"character_repetition_ratio":0.079,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.222,"stopwords_ratio":0.506,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gyré ni nahqsy ni gadeedy meñy ni na' rdêü dîdz Xgobieern Dios ba gadziñy gahxu (Lucas 21:10, 11; 2 Timoteo 3:1-5)\nBastsee diâ, Xdîdz Dios günîü lguiaa xtahl ni nahqsy ni rwie' noo ni na'. Psunieeru dîdz, xîñy yahc meñy nehx gzobdîdz xtǎd no ndáhl meñy ntsunee sa bynech no meñy nzibylaadzy meedy no meñy ni solsy tsuu laadzy gap xguuxt.\nSegahc byziéñu tsuu xurôb yahc, iga'dy za' meñy, tsuu guilrlahn no xtahl guilguihdz. Léhpu ni ga yahc ni na'.\nJesús günî: «Guieñy meñy yahc gydió lo guidzyliee lguiaa ni xtsiâwy cǒby Xgobieern Dios» (Mateo 24:14).\nXgobieern Dios guisluhx gyré ni naadz (2 Pedro 3:13)\nJehová nguély gahc gyni'dyme gyré meñy di rquihñy.\nBindzǎb no xdemoony yahc sni'dy Dios lêyame.\nMeñy yahc ni gzobdîdz Dios guia'n yame lo guidzyliee ru guintsii sa' meñy no nehx sdely meñy no ndruhty nehx sdzie. Nehx guisquiê sa' yame.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/www.jw.org\/zpg\/publicacion-yahc\/liibr-yahc\/bieni-no-sbahni\/buc-guidzyliee-gac-parais\/","date":"2018-03-22T05:14:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257647768.45\/warc\/CC-MAIN-20180322034041-20180322054041-00510.warc.gz","language":"zpg","language_score":1.0000017881,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"zpg_Latn_score\": 1.0000017881393433}","num_words":138,"character_repetition_ratio":0.061,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.42,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Gudahp pseensy. Págyn ni gayohpi' di ñal ndziǎlu. Gynǎb no' lî tsâi' ru rzulo págyn o ptsô to clic to dic lo gyre ni siâd ne'. Publicación yahc ni néñy Vuie' articül cǒby ni lêr gülepy no' lo red o articül yahc ni néñy Ni bêy ñaṉi' lguiaa xtestǐgü yahc Jehová Bysaglo no' ma mos. Bio baglo rdohp no', xnahc gyninǒi' no' no xnahc gynǎbi' lehty guidlû dxuhch lî no nehx quǐxi'.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-13","url":"https:\/\/www.jw.org\/zpg\/pagyn-di-nal-ndzialu\/","date":"2018-03-24T02:30:25Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-13\/segments\/1521257649627.3\/warc\/CC-MAIN-20180324015136-20180324035136-00417.warc.gz","language":"zpg","language_score":0.9998534918,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"zpg_Latn_score\": 0.9998534917831421}","num_words":72,"character_repetition_ratio":0.033,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.24,"stopwords_ratio":0.361,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.999,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} +{"text":"Líibr yahc no follet yahc lehty gyzêdy noo de lo Xdîdz Dios\nGülety publicación rie' yahc ni bêy gagnǒ lî gyzêdi' lguiaa Xdîdz Dios za'gru.\nNotisy mos yahc ni siâd de Dios\nGuehtsy ni rsieñy ru rdohp xtestǐgü yahc Jehová\nGuehtsy ni rsieñy ru rdohp xtestǐgü yahc Jehová\n¿Bia lêü Xgobieern Dios lá?\n¿Bia lêü Bíibly par lî lá?\n¿Dxu lo ñaa nuu gyre ni gayahc lo guidzyliee lá?\n¿Bia lêü riâdz lehty ñu'i' guuxt no xfamiili' lá?\n¿Xnahc ruie'i' dze ni siâd lá?\n¿Sdzihñy dze ru ba nehx sdeedy noo nee lá?\n¿Baglo ndziǎli' ni rcahpy guilrnabdîdz ni ma ngan lguiaa dguilmbahñy noo lá?\n¿Ulihpu guipguiat gybahñy meñyguty yahc sto lá?\n¿Riu'laadzi ñaṉi' ni ulí lá?\nBieñi' Dios no sbahñi' tógahqsy\nPublicación yahc ni neñy ne' bêy ñahc ma ncǒbiu que ni ba briû lo guehtsy.","id":"","dump":"CC-MAIN-2018-17","url":"https:\/\/www.jw.org\/zpg\/publicacion-yahc\/liibr-yahc\/","date":"2018-04-23T20:32:57Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2018-17\/segments\/1524125946165.56\/warc\/CC-MAIN-20180423184427-20180423204427-00322.warc.gz","language":"zpg","language_score":1.0000085831,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"zpg_Latn_score\": 1.0000085830688477}","num_words":137,"character_repetition_ratio":0.071,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.225,"stopwords_ratio":0.496,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":1} diff --git a/zpg_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl b/zpg_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..a334ec5d3aa695c0d80765ba0451e217eb19fb11 --- /dev/null +++ b/zpg_Latn/fineweb-2_000001_remove.jsonl @@ -0,0 +1,5 @@ +{"text":"The only thing I don't like is that it doesn't cover the top part of the phone, otherwise the case is great.\nProduto de qualidade e muito bem embalado, porém demorou para chegar. \/ Product quality and beautifully packaged, but has been slow to arrive.\nsehr gut sehr gutsehr gutvsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gutsehr gut","id":"","dump":"CC-MAIN-2015-27","url":"http:\/\/www.miniinthebox.com\/no\/reviews\/gjennomsiktig-design-hard-case-for-iphone-5-review_p445553","date":"2015-07-03T08:47:04Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2015-27\/segments\/1435375095806.49\/warc\/CC-MAIN-20150627031815-00065-ip-10-179-60-89.ec2.internal.warc.gz","language":"zpg","language_score":0.3288984597,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":2,"top_langs":"{\"zpg_Latn_score\": 0.32889845967292786, \"deu_Latn_score\": 0.2397129088640213, \"kin_Latn_score\": 0.23421335220336914, \"run_Latn_score\": 0.06730648130178452, \"acn_Latn_score\": 0.04140220955014229, \"goh_Latn_score\": 0.040540795773267746, \"eng_Latn_score\": 0.013136335648596287}","num_words":76,"character_repetition_ratio":0.441,"word_repetition_ratio":0.254,"special_characters_ratio":0.172,"stopwords_ratio":0.026,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.315,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"¿Bia lêü rtsô no' ru rdohp no' lá? ¿Bia lêü rtsô no' ru rdohp no' lá? Güiaa ru rdohp no' were gaṉi' bia lêü rtsô no' we. Güdahp pseensy, diñal nxǎlu. Gülety videorie' Sriěñy información NOTISY MOS YAHC NI SIÂD DE DIOS ¿Bia nacu rahp Dios to grup meñy ni rtsô xdzîñyme lá? Bíibly rnîü bia nacu no xnahc gatsô dzîñy cristiaan ulí yahc. IMPRIMIR Share Share RU RDOHP NO' ¿Bia lêü rtsô no' ru rdohp no' lá? dîdzrie' ¿Bia lêü rtsô no' ru rdohp no' lá? https:\/\/assetsnffrgf-a.akamaihd.net\/assets\/m\/502014315\/univ\/art\/502014315_univ_sqr_xl.jpg","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"https:\/\/www.jw.org\/zpg\/xtestigu-yahc-jehova\/reunion-yahc\/ru-rdohp-no-testigu-yahc\/","date":"2017-12-16T07:17:17Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948585297.58\/warc\/CC-MAIN-20171216065121-20171216091121-00036.warc.gz","language":"zpg","language_score":0.9983081222,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"zpg_Latn_score\": 0.9983081221580505}","num_words":88,"character_repetition_ratio":0.175,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.278,"stopwords_ratio":0.5,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.992,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Guehtsy ni rsieñy ru rdohp xtestǐgü yahc Jehová OPCIONES DE DESCARGA Guehtsy ni rsieñy ru rdohp xtestǐgü yahc Jehová Xnahc bêy gleti' publicación yahc ni bêy gûli' lo computador PDF Share LÍIBR YAHC NO FOLLET YAHC Guehtsy ni rsieñy ru rdohp xtestǐgü yahc Jehová dîdzrie' Guehtsy ni rsieñy ru rdohp xtestǐgü yahc Jehová https:\/\/assetsnffrgf-a.akamaihd.net\/assets\/a\/inv\/ZPG\/wpub\/inv_ZPG_lg.jpg Share Share LÍIBR YAHC NO FOLLET YAHC Guehtsy ni rsieñy ru rdohp xtestǐgü yahc Jehová dîdzrie' Guehtsy ni rsieñy ru rdohp xtestǐgü yahc Jehová https:\/\/assetsnffrgf-a.akamaihd.net\/assets\/a\/inv\/ZPG\/wpub\/inv_ZPG_lg.jpg","id":"","dump":"CC-MAIN-2017-51","url":"https:\/\/www.jw.org\/zpg\/publicacion-yahc\/liibr-yahc\/Guehtsy-ni-rsie%C3%B1y-ru-rdohp-xtest%C7%90g%C3%BC-yahc-Jehov%C3%A1\/","date":"2017-12-15T22:59:49Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2017-51\/segments\/1512948579567.73\/warc\/CC-MAIN-20171215211734-20171215233734-00569.warc.gz","language":"zpg","language_score":0.9984429479,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"zpg_Latn_score\": 0.9984429478645325}","num_words":79,"character_repetition_ratio":0.161,"word_repetition_ratio":0.429,"special_characters_ratio":0.185,"stopwords_ratio":0.456,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":1.0,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"Comprar una blusa See by Chloe Moda para Mujeres › See by Chloe Al ArmarioDel Armario Me gustaEliminar Comprar Cómo combinar Nuestros favoritas Precio de mayor a menorPrecio de menor a mayor See by Chloe Blusa negra de See by Chloe Agotado See by Chloe Blusa blanca de See by Chloe Agotado See by Chloe Blusa de encaje celeste de See by Chloe Agotado See by Chloe Blusa blanca de See by Chloe Agotado See by Chloe Blusa celeste de See by Chloe Agotado See by Chloe Blusa azul marino de See by Chloe Agotado See by Chloe Blusa azul marino de See by Chloe Agotado See by Chloe Blusa con volante azul marino de See by Chloe Agotado See by Chloe Blusa de encaje con volante blanca de See by Chloe Agotado See by Chloe Blusa de seda con volante blanca de See by Chloe Agotado See by Chloe Blusa negra de See by Chloe Agotado See by Chloe Blusa de seda con volante negra de See by Chloe Agotado","id":"","dump":"CC-MAIN-2019-51","url":"https:\/\/lookastic.mx\/moda-mujer\/blusa\/compra\/marca\/see-by-chloe?page=8","date":"2019-12-12T03:06:09Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2019-51\/segments\/1575540536855.78\/warc\/CC-MAIN-20191212023648-20191212051648-00405.warc.gz","language":"zpg","language_score":0.3029535711,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"zpg_Latn_score\": 0.3029535710811615, \"mwl_Latn_score\": 0.15520955622196198, \"spa_Latn_score\": 0.07757829874753952, \"glg_Latn_score\": 0.05134384706616402, \"vls_Latn_score\": 0.04792201146483421, \"pcm_Latn_score\": 0.026346979662775993, \"cnr_Latn_score\": 0.016223769634962082, \"cbk_Latn_score\": 0.015804704278707504, \"wls_Latn_score\": 0.015730122104287148, \"sco_Latn_score\": 0.013520518317818642, \"dag_Latn_score\": 0.010553238913416862, \"tdt_Latn_score\": 0.010310203768312931}","num_words":170,"character_repetition_ratio":0.327,"word_repetition_ratio":0.46,"special_characters_ratio":0.193,"stopwords_ratio":0.106,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.293,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} +{"text":"wud:Bzozr sevicxese gtainer\nCetrlus chheasa,de in o,nsetsuiq lsaawy oemc whti imtaoncuo mpsy.ostm\nTeh ptineta ni hsit qnutsioe hsa etclurs .ahsdhacee Tseeh hsaecadhe cna eb tediedreftnaif frmo eiirmsang nda niestno seacdeha,h sa yteh nted to moce in desieops rosasc esrvael ae,sry ithw basetn ropside ni ntb.eewe ruCelst shaaheecd era ftneo escdriebd sa xnecuiilgcytar apiflnu tssei(oemm aldelc e\"dsuiic .hcae)\"ehsad","id":"","dump":"CC-MAIN-2020-29","url":"https:\/\/nbmeanswers.com\/exam\/nbme24\/812","date":"2020-07-12T04:05:30Z","file_path":"s3:\/\/commoncrawl\/crawl-data\/CC-MAIN-2020-29\/segments\/1593657129517.82\/warc\/CC-MAIN-20200712015556-20200712045556-00061.warc.gz","language":"zpg","language_score":0.3824786544,"language_script":"Latn","minhash_cluster_size":1,"top_langs":"{\"zpg_Latn_score\": 0.38247865438461304, \"zxx_Latn_score\": 0.13627538084983826, \"zpm_Latn_score\": 0.13506454229354858, \"ang_Latn_score\": 0.028239818289875984, \"goh_Latn_score\": 0.025543473660945892, \"kas_Deva_score\": 0.021478844806551933, \"ium_Latn_score\": 0.018164614215493202, \"pbb_Latn_score\": 0.014173374511301517, \"gla_Latn_score\": 0.013856236822903156, \"sma_Latn_score\": 0.0125040952116251, \"glv_Latn_score\": 0.011024700477719307}","num_words":57,"character_repetition_ratio":0.0,"word_repetition_ratio":0.0,"special_characters_ratio":0.166,"stopwords_ratio":0.053,"flagged_words_ratio":0.0,"lang_id_score":0.394,"perplexity_score":500.0,"cluster_detection":-1} diff --git a/zpg_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl b/zpg_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl new file mode 100644 index 0000000000000000000000000000000000000000..f57af3aa55b94b9f4c825064891c9a59e0433e5a --- /dev/null +++ b/zpg_Latn/fineweb-2_000001_stas.jsonl @@ -0,0 +1,115 @@ +[ + { + "avg": { + "num_words": 107.4, + "character_repetition_ratio": 0.11410000000000001, + "word_repetition_ratio": 0.058699999999999995, + "special_characters_ratio": 0.22544999999999998, + "stopwords_ratio": 0.3793, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.8995, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "std": { + "num_words": 40.192536620621496, + "character_repetition_ratio": 0.10305479125203253, + "word_repetition_ratio": 0.1400364595382217, + "special_characters_ratio": 0.028645200296035643, + "stopwords_ratio": 0.14075691812482966, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.23815677609507568, + "perplexity_score": 0.0 + } + }, + { + "median": { + "num_words": 93.0, + "character_repetition_ratio": 0.0765, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.2305, + "stopwords_ratio": 0.4195, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "max": { + "num_words": 196.0, + "character_repetition_ratio": 0.441, + "word_repetition_ratio": 0.46, + "special_characters_ratio": 0.278, + "stopwords_ratio": 0.506, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "min": { + "num_words": 57.0, + "character_repetition_ratio": 0.0, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.166, + "stopwords_ratio": 0.026, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.293, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "90%": { + "num_words": 171.0, + "character_repetition_ratio": 0.1902000000000002, + "word_repetition_ratio": 0.27150000000000024, + "special_characters_ratio": 0.25720000000000004, + "stopwords_ratio": 0.4964, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "75%": { + "num_words": 137.25, + "character_repetition_ratio": 0.14825, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.24, + "stopwords_ratio": 0.45775, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "50%": { + "num_words": 93.0, + "character_repetition_ratio": 0.0765, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.2305, + "stopwords_ratio": 0.4195, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 1.0, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "25%": { + "num_words": 76.0, + "character_repetition_ratio": 0.06849999999999999, + "word_repetition_ratio": 0.0, + "special_characters_ratio": 0.21325, + "stopwords_ratio": 0.3655, + "flagged_words_ratio": 0.0, + "lang_id_score": 0.999, + "perplexity_score": 500.0 + } + }, + { + "total size": "20", + "keep size": "15", + "remove size": "5" + } +] \ No newline at end of file